ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA (Skripta prvog dijela gradiva I parcijala by Elma )

Dio nervnog sistema koji vri funkcije usklaivanja (koordinacije) i odnos sa spoljnim svijetom naziva se centralni nervni sistem. Dio nervnog sistema odreen za komunikaciju sa periferijom naziva se periferni nervni sistem u sklopu kojeg funkcionie dio sa samostalnom funkcijom upravljanja vegetativniim aktivnostima pa se naziva autonomni nervni sistem. Cns ima dva osnova dijela : okstrakranijalno lei kimena modina ( medulla spinalis), a intrakranijalno je smjeten mozak (encephalon). Osnovna morfoloka, funkcionalna, genetska i trofika jedinica nervnog sistema je neuron. Endoplazmatski retikulum nosilac je Nislove tigroidne supstancije, vane za sintezu proteina koji izgrauju sinaptike membrane. Perikarion je dio citoplazme koji okruuje jedro; metaboliko-trofiko sredite neurona. Spine se nalaze u dendritima. Za energetske process u nervnoj eliji odgovorni su mitohondriji. Funkcija aksona jeste sprovoenje nervnog imuplsa do drugog neurona ili do efektornog organa. Aksoplazma je centralni dio aksona (cilindrini produetak citoplazme neurona). Boutton terminal (terminalni ogranakaksona i kolaterale) je mjesto gdje se ostvaruju sinapse. Oko aksona moe da postoji mijelinska ovojnica, a brzina sprovoenja .impulsa daleko je vea kod mijeliniziranih aksona. Dendriti su funkcionalno znaajni jer ine glavnu receptivnu povrinu za primanje impulsa od dr. neurona. Sinapsa je morfoloko i funkcionalno mjesto kontakta izmeu neurona ili izmeu neurona i efektornih organa. Hemijska sinapsa se sastoji od tri elementa: presinaptiki dio, postsinaptiki dio i sinaptika pukotina. Najei hemijski transmiteri su acetylholin, noradrenalin, dopamin, serotonin, histamin.. Neuroni mogu biti ekscitatorni (acetylholin) i inhibitorni (GABA) . prema lokalizaciji sinapse mogu biti : akso-dendritske, akso-somatske, aksoaksonalne, dendro-dendritske. Encephalon obuhvata: modano stablo (truncus cerebri), mali mozak (cerebellum), prednji mozak ( prosencephalon). Poetni dio modanog stable i mali mozak ine zadnji mozak (rhombencephalon). Modano stablo sastavljaju produena modina (medulla oblongata), most (pons) i srednji

mozak ( mesencephalon). prednji mozak obuhvata meumozak (diencephalon) i veliki mozak (telencephalon). Substantia alba (bijela masa) je graena od nervnih vlakana, a substantia grisea (siva masa) od tijela neurona. Aferentni putevi sastavljeni su od vlakana koja mogu biti senzitivna i senzorika. Eferentni putevi izgraeni su od vlakana koja polaze iz cortex cerebri ili iz drugih sivih masa nervnog sistema. MEDULLA SPINALIS (kimena modina) Morfologija Smjetena je u kimenom kanalu, okruena cerebro-spinalnom tenou i spinalnim ovojnicama. Glavna funkcionalna karakteristika k.modine je njena segmentiranost. Kimena modina protee se u vidu cilindrine formacije od foramen occipital magnum do L3. Dijeli se na : vratni dio ( pars cervicalis), grudni dio (pars thoracica), slabinski dio ( pars lumbalis), krstani dio ( pars sacralis), zavrni dio u vidu kupe ( conus medullaris) i terminalni koni (filum terminale). Ima dva proirenja: vratno (intumescentia cervicalis: C4Th1), slabinsko ( intumescentia lumbalis; Th9- L2). Na prednjoj i stranjoj strain ima dvije jasno izraene brazed : sprijeda fissure mediana anterior i straga sulcus medianus posterior ; dijele k.modinu na simetrine strukture . sprijeda postoje dvije plitke brazed sulcus lateralis anterior (s.ventrolateralis)- izlaze motorni korjenovi spinalnih nerva. Na stranjoj strani plitke brazde se nazivaju sulcus lateralis posterior (s. dorsolateralis)ulaze senzitivni korjenovi spinalnih nerva. Straga, izmeu sulcus medianus posterior i sulcus lateralis posterior postoji uzak lijeb sulcus intermedius posterior s, dorsalis. Izmeu brazda su slojevi bijele supstance : funiculus anterior (naprijed), funiculus lateralis (sa strane), i funiculus posterior (pozadi). Graa Izgraena je od sive i bijele mase (substantia grisea i alba). Sivu masu ine: prednji rogovi ( cornu anterius s. ventrale), stranji rogovi ( cornu posterius s. dorsale), i sredinji dio (pars intermedia s. zona intermedia)- u nejmu se

nalazi sredinji otvor, canalis centralis. Sredinji dio na bonoj strain ima proirenje cornu laterale. Lijeva i desna polovina zonae intermediate meusobno su vezane spojnicama commissura grisea anterior et posterior. Funiculuse (snopove ) k.modine obrazuju modani putevi. Stranji funiculus grade snezibilni putevi, lateralni motorne i snezibilne, prednji- motorni putevi. Lijevi id esni prednji funiculus spojeni su preko commissura alba. Organizacija sive mase i vrste neurona Sivu masu rogova sainjavaju tijela neurona i glija elije. Siva masa kimene modine podijeljena je na lamine; ova podjela potie od Redexa po kojoj postoji 10 lamina (I- X). Prvih 6 lamina pripada stranejm rogu. Lamina I sadri nucleus posteromarginalis iz koga proizlazi tr. Spinothalamicus. Lamina II (substantia gelatinosa) : rostralni produetak je nucleus tractus spinalis n. trigemini. Lamine III i IV formiraju nucleus proprius dorsalis. Lamina V sadri heterogene neurone. Lamina VI postoji cervinalnom i lumbalnom dijelu k. modine u podruju intumescentia. Lamina VII je najvea, nalazi se izmeu prednjeg i stranjeg roga. Ovdje je smjeteno nucleus thoracicus. Intermediolateralni dio unuar lamine VII prostire se od C1 do L1 ili L2- centar simpatikusa u k. modini. Lamina VIII, IX i X pripadaju prednjem rogu, a sadre tijela motornih neurona. Lamina X predstavlja ukratanje medijalnih dijelova prednje i stranje commissure griseae. Postoje dva tipa motornih neurona : alfa i gama. Alfa-motoneuroni na svom zavretku tvore motornu plou- vrlo brzo provode impuls dovodei do kotrakcije miia. Provoenje se odvija descedentno. Gama-motoneuroni na zavrnom dijelu tvore miino vreteno- neophodno za odravanje miinoh tonusa i miotatskih refleksa. Organizacija bijele mase i putevi Stranji snop (funiculus posterior s. dorsalis) : bijelu masu stranjeg funiculusa ine mijelinizirana, veoma debela aferentna (senzitivna) vlakna. To su aksoni pseudounipolarnih elija spinalnih ganglija. Najvei dio medijalne polovine ispunjava fasciculus gracilis Golli, a lateralnu polovinu zauzima fasciculus cuneatus Burdachi; prenose duboki svjesni

senzibilitet trupa i udova. Vlakna koja lee sasvim lateralno u stranjem funikulusu ine fasciculus dorsolateralis i zavravaju u nucleus posteromarginalis- prenose osjet bola i temperature. Lateralni snop (funiculus lateralis) : Tractus spinocerebellaris ventralis i tractus spinocerebellaris dorsalis prenose duboki senzibilitet iz miia trupa i udova. tractus spinothalamicus prenosi svjesni povrni senzibilitet za temperature i bol a prednjim snopovima prenosi osjet dodira. Tractus corticospinalis lateralis predstavlja glavni motorni put. Ekstrapiramidalni putevi : tr. reticulospinalis terminalis, tr. tectospinalis lateralis i tr. rubrospinalis. Prednji snop (funiculus anterior s. ventralis) : tr. olivospinalis, tr.corticospinalis anterior s.pyramidalis, tr.tectospinalis medialis ( koordinira pokrete miia glave iv rata pri fiksiranju oiju na eljeni predmet) , tr.vestibulospinalis ( odravanje ravnotee i uspravnog stava). Fasciculus longitudinalis medialis (gl.asocijativni put) smjeten je u sredinjem dijelu prednjeg snopa uz fissure median anterior (orijentacija u prostoru). Asocijativni putevi kimene modine : filogenetski najstariji snopii kimene modine. To su : fasciculus proprius anterior, medius i posterior. Ovojnice i krvni sudovi kimene modine 1. Dura mater spinalis (tvrda modanica) spoljni list oblae zid kotanog stabla, a unutranji dopier do S2. Izmeu njih je prostor spatium epidurale, gdje je smjeteno masno tkivo i venski pleksusi. 2. Arahnoidea spinalis ( pauinasta modanica) prua se do S2; izmeu nje i unutranjeg lista dure mater je prostor spatium subdurale.

3. Pia mater spinalis ( meka modanica) izmeu nje i arachnoideae nalazi se prostor spaium subarachnoideale. Nervi spinales Du lateralnih brazda k. modine izlazi 31.par spinalnih nerava. Diejle se na : 8 vratnih ( cervikalnih), 12 grudnih ( torakalnih), 5 slabinskih ( lumbalnih), 5 krstanih (sakralnih), i 1 trtini. Snopovi prednjeg korijena (radix anterior s.ventralis) izlaze iz k.modine kroz sulcus ventrolateralis. Neposredno po izlasku iz k. kanala kratko stablo spinalnog nerva dijeli se na 4 grane: 1. Ramus anterior, 2. Ramus posterior, 3. Ramus communicans ( ramus comminicans albus _preganglijski, i ramus communicans griseuspostganglijski) , 4. Ramus meningeus. Anatomska podloga refleksnog luka Spinalni reflex je najprostiji nivo funkcinalne organizacije CNS-a. pomou spinalnog refleksnog luka ostvaruje se motorna reakcija kao odgovor na senzitivni podraaj.

TRUNCUS CEREBRI ( modano stablo) Modano stablo je dio CNS-a koji vezuje kimenu modinu sa diencephalonom. Prostire se od formane occipitale magnum do sellae turcicae. Sastavljeno je od produene modine, mosta i srednjeg mozga. U fossa rhombodiea smjetena su jedra kapitalnih nerava od V do XII, smjeteni sui centri za regulaciju ravnotee i motorike, centri vezani za uzimanje hrane, te centri za artikulaciju. Medulla oblongata (produena modina) Prua se od decussatio pyramidum do fossae postpontiae, ventralno, a dorzalno rostralnim dijelom formira donji dio fossaea rhomboideae sve do granice sa pontinskim dijelom koju prave striae medullares s .acusticae. Morfologija : ventralna strana ima na sredini duboki lijeb fissura mediana anterior, lateralno se nalaze dvije plie brazde, sulci ventrolaterales. Lateralno od

sulcus ventrolateralis je maslinasto izboenje olive. Preko ventralne strane pyramis i olivae prelaze tanke fibrae arcutae externe ventrales. Kroz suclus ventrolateralis izlaze snopii XII modanog ivca (n. hypoglossus). Iz fossae postpontinae u horizontalnom nizu od medijalno prema lateralno izlaze VI,VII, VIII modani ivac. Retroolivarno se nalazi sulcus dorsolateralis iz kojeg izlaze u vertikalnom nizu odozgo prema dolje IX,X i XI modani ivac. U kaudalnom dijelu dorzalne strane u medijalnoj liniji se nalazi sulcus medianus posterior. Lateralno od sulcusa je izboenje clave s.tuberculum nuclei gracilis,koga izbouje jedro nucleus gracilis, Goli. Lateralno od ovog izboenja je je sulcus intermedius posterior a ko lateralnije je izbienje tuberculum nuclei cuneati, koga izbouje istoimeno jedro, nucleus cuneatus, Burdachi. Iz oba ova jedra polaze gl snopovi koji grade senzitivni put modanog stable, lemniscus medialis s. sensitivus. Straga od nucleus cuneatus je izboenje tuberculum cinereum Rolandi( formira ga senzitivno jedro n. trigeminusa- n. tractus spinalis. Lateralnu stranu grade kraci malog mozga. Donji kraci malog mozga su pedunculi cerebellares inferiores. Sa lateralne strane omeuju bulbarni dio fossae rhomboideae. Sredinom pars bulbaris fossae rhomboideae prolazi uzduna brazda sulcus medianus i dijeli je an dvije simetrine polovine. Sa obje strane sulcusa je trouglasto izboenje trigonum nervi hypoglossi. Graa: Produena modina graena je od sive i bijele mase. Siva masa: ine je jedra modanih ivaca (nuclei nervorum capitalium), retikularna formacija ( formation reticularis), retikularna jedra ( nuclei reticulares). Svakoj funkcionalnoj vrsti vlakana odgovara odreeni funkcionalni stub jedara. Stubovi imaju sljedei poloaj, posmatrano od medijalno prema lateralno : 1. Columna motoria medialis ( formiraju je: nucleus n. oculomotorii (III), nucleus n. trochlearis (IV), nucleus n. abducentis (VI), nucleus n. hypoglossi (XII) 2. Columna motoria lateralis lei u ventralnom tegmentumu ( formiraju je : nucleus n.motorius n. trigemini (V), nucleus facialis (VII), nucleus ambiguus ( zajednika jedra n. Glossopharyngeus, n.vagus, accessorius)

3. Columna visceromotoria (formiraju je : nucleus Westphal Edinger (III), nucleus salivatorius superior (VII), nucleus salivatorius inferior (IX) nucleus dorsalis n.vagi (X) 4. Columna recipiens s. sensoria medialis ( formiraju je : nucleus tractus solitarii (zajedniko jedro za n.facialis (VII), n. glossopharyngeus (IX), n.vagus ( X). Medijalni dio n.tractus solitarii su jedra (IX i X) za opti visceralni senzibilitet. Lateralni dio nucleus tractus solitarii su specijalne visceralne aferentne jedree (okusne) n. facialisa (VII), n. glossopharyngeusa (IX) i n. vagusa (X). 5. Columna recipiens s. sensorial lateralis (formiraju je : opta somatska jedra ( n. tractus mesencephalicus n. trigemini, n. sensorius principalis n.trigemini, n. tractus spinalis n. trigemini) i specijalna somatska jedra ( n. cochlearis ventralis et dorsalis, n. vestibularis superior, medialis, lateralis et inferior )

Jedra modanih ivaca *Nervus hypoglossus (XII modani ivac) : jedro n. hypoglossusa je nucleus hypoglossi; nalazi se u bulbarnom dijelu rombaste jame; motorno jedro iz kojeg izlaze snopii alfa-motornih aksona; inervira miie jezika. * Nervus accessories (XI modani ivac): motorno jedro; ima 2 dijela ( kranijalni dio- radix cerebralis i spinalni dioradix spinalis) *Nervus vagus (X modani ivac): najdui modani ivac; pored glave iv rata, inervira i organe toreksa i abdomena; posjeduje jedra: nucleus ambiguous, nucleus dorsalis n.vagi, i nucleus trastus solitarii. 1. Nucleus ambiguous je zajednika jedra za IX,X, XI modani ivac. Ova vlakna inerviraju miie farinksa,larinksa i gornjeg segmenta jednjaka. 2. Nucleus dorsalis n.vagi (vlakna za inervaciju glatke musculature i lijezda organa abdomena i thoraxa). 3. Nucleus tractus solitarii (prenose senzacije okusa sa epiglotisa; vana u refleksnoj regulaciji kardiovaskularnih respiratornih i probavnih funkcija)

4. Nucleus tractus spinalis n.trigemini ( viscerosenzibilna vlakna koja nose osjet boli iz donjeg dijela farinksa, larinksa i ezofagusa ; somatosenzibilna vlakna- dodir, bol i temperature iz koe iza uha, zida vanjskog slunog hodnika, bubne opne. * Nervus glossopharyngeus (IX modani ivac): izgraen je iz vie vrsta vlakana. To su: 1. Nucleus ambiguus (vlakna za inervaciju m. stylopharyngeusa i m. constrictor pharyngis superior. 2.Nucleus salivatorius inferior je parasimpatiko jedro. 3.Nucleus tractus solitarii 4.Nucleus tractus spinalis n. trigemini *Nervus stato-acusticus s. vestibule- cochlearis (VIII modani ivac) : Posjeduje 4 vrste vestibularna (statika) i 2 akustika (kohlearna) jedra. -Vestibularna jedra su oznaena kao: 1.gornje nc. vestibularis superior ; 2.donje nc. vestibularis inferior ; 3.bono nc. vestibularis lateralis; 4.sredinje nc. vestibularis medialis. - Kohlearna jedra : nucleus cochlearis ventralis et dorsalis. Dorzalno jedro na povrini prouzrokuje izboenje tuberculum acusticum, ii z njega formiraju se striae medullares s.acusticae, koje ujedno predstavljaju granicu bulbarnog i pontinskog dijela fossae rhomboideae. Iz diencephalona polaze kortikalni neuron ii zavravaju u primarnom slunom centru u kori gyri temporales transverse. Retikularna formacija : Grade je ganglijske elije sa kratkim, transverzalno postavljenim dendritima i aksonima, koji imaju po jednu ascedentnu i descedentnu granu. U njoj se nalaze mnogi refleksni centri ( za disanje, gutanje, povraanje, kihanje, kaalj i sisanje kod novoroenadi). *Retikularna jedra : u ventralnom diejlu produene modine nalaze se luna jedra (nuclei arcuati). Sva stala jedra lee u dorzalnom dijelu produene modine i formiraju sljedee grupe : centralnu grupu (nucleus centralis s.motorius) ; lateralnu grupu ( nucleis reticulares laterals) ; u sredinjoj ravni ( nuclei raphe pontis) ; paramedijalnu grupu ( nuclei paramediani). U retikularna

jedra ubraja se i nucleus intercalates. Veze retikularne formacije : -vrlo su sloene ; aferenta vlakna u RF-u dolaze iz kore velikog mozga, limbikog sistema, hipotalamusa, malog mozga i kimene modine. ( tr. corticoretikulares, fasciculus telencephalicus medialis, tr.cerebelloreticulares, tr.spinoreticularis ). Impulsi koji dolaze putem ovih veza aktiviraju RF-u, a efekat te aktivnosti ispoljaava se preko tzv.ARAS-a (ascedentni retikularni aktivirajui sistem). Funkcionie preko talamusa, aksoni ARA-sistema zavravaju na nuclei intralaminares thalami. RF-a je direktno povezana sa hipotalamusom i korom velikog mozga. Izuzetan znaaj RF-a se ogleda u odravanju stanja budnosti i spavanja koja se ciklino smjenjuju. Sive mase specifine za produenu modinu : ine: -donji olivarni kompleks -- sainjavaju ga : glavno jedro (nucleus olivaris inferior s.olivae) i dva sporedna jedra (nucleus olivaris accessories medialis et dorsalis). Funkcionalno, olivarni kompleks predstavlja tzv. relejno jedro malog mozga. Relejna jedra su neuroni ukljueni u jedan odreeni euronski sistem (krug) u kojima djelomino ili potpuno prekidaju vlakna tog sistema. Unutar kortiko-olivo-cerebelarnog kruga (sistema) aksoni olivarnog kompleksa grade snop, tractus olivocerebellaris. On uestvuje u procesu motornog uenja. Olivarni kompleks alje eference i u kimenu modinu. -jedra dorzalne kolumne pripadaju nucleus gracilis i nucleus cuneatus (relejna jedra). Ova jedra formirau dvije kvrice: medijalno se nalazi tuberculum nuclei gracilis a lateralno je tuberculum nuclei cuneati, odvojeni brazdom, sulcus intermedius posterior. Glavne aference ovih jedara dolaze iz k. modine, i to: -kao medijalni snop funiculus posterior medullae spinalis (fasciculus gracilis) , - kao lateralni snop iz funiculus posterior (fasciculus cuneatus). Oba fascikulusa prenose duboki i svjesni senzibilitet trupa i udova. Eferentne puteve formiraju aksoni elija fibrae arcuatae internae dorsales i fibrae arcuatae externae dorsales.

-luno jedro (nucleus arcuatus) lei u ventromedijalnom dijelu produene modine; to su retikularna jedra. Najvanije eference su aksoni koji formiraju fibrae arcuatae externe ventrales. Bijela masa i putevi produene modine Sistematizovana je u puteve. Kroz dorzalni dio centralno prolaze : tr.longitudinalis medialis, tr.tectospinalis it r.reticulospinalis, lemniscus medialis it r.corticobulbaris (pyramidalis). Lateralno u dorzalnom dijelu prolaze od spolja prema unutranjosti sljedei putevi : tr.spinocerebellaris ventralis, tr.rubrospinalis, tr.spinothalamicus, tr.thalamorubroolivaris. kroz ventralni dio produene modine sputa se piramidni put (tr.corticospinalis),

PONS (Varoliusov most) Se nalazi izmeu produene modine i srednjeg mozga. Smjetn je u fossa cranii posterior. Morfologija i graa: Na ventralnoj strain granicu ponsa prema produenoj modini ini poprena udubina fossa postpontina,a prema srednjem mozgu poprena udubina fossa praepontina. Na dorzalnoj strain granica ponsa prema produenoj modini su striae medullares s.acusticae,a prema srednjem mozgu stranji rub laminae quadrigeminae s.laminae tecti. Siva masa: Jedra modanih ivaca : *Nervus facialis (VII modani ivac) : izgrauju ga eferentna i aferentna vlakna. Vlakna prolaze ili zavravaju na sljedeim jedrima : 1. Nucleus n.facialis- lei u ventralnom tegmentumu; inerviraju miminu muskulaturu glave i vrata; 2. Nucleus salivatorius superior lee u dorzolateralnom dijelu tegmentuma ; vlakna za inervaciju podviline i podjezine lijezde. 3. Nucleus tractus solitarii- na rostralnom dijelu jedre (polus gustatorius) zavravaju okusna vlakna. 4. Nucelus tractus spinalis s.trigemini- nose senzibilitet iz koemeatus acusticus externusa i koe iza uha.

* Nervus abducens (VI modani ivac) : ima samo jedno jedro- nucleus s.abducentis, izgraen je iskljuivo iz motornih niti; inervira m. rectus lateralis s. temporalis. *Nervus trigeminus (V modani ivac) : sastoji se iz motornih i senzitivnih vlakana. Vlakna polaze iz jednog motornog jedra, a zavravaju na tri senzitivna jedra. Nucleus motorius n.trigemini pripada branhiogenom stubu jedara. Njegovi aksoni formiraju motorni korijen- radix motoria (za inervaciju vakae musculature) Senzitivna jedra : 1. Nucleus sensorius principalis (superior) nervi trigemini: u njemu zavravaju somatska aferentna (senzibilna) vlakna koja prenose odjete dodira i pritiska. 2. Nucelus tractus spinalis n.trigemini ima tri dijela : gornji dio (pars oralis)prima taktilne podraaje iz sluznice usta; srednji dio (pars interpolaris)prima bolne senzacije iz zuba; donji dio (pars caudalis) je najdui a prima podraaje za bol i temperature iz podruja glave. 3. Nucleus tractus mesencephalici n.trigemini- akcesorno jero, vlakna donose pdraaje iz miia glave, tj miia lica, vakaih miia i vanjskih miia oka. Retikularna formacija i retikularna jedra ponsa : RF je u ponsu smjetena u njegovom dorzalnom dijelu. elije retukularne formacije ponsa grupiu se u jedra (nuclei retuculares). U grupu bazilarnih jedara spadaju samo nuclei pontis. To su mnogobrojna, siuna jedra, rasuta izmeu snopova piramidalnih puteva. Po funkciji su relejna jedra koja pripadaju kortiko-cerebelarnom sistemu. Aksoni elija nuclei pontis predstavljaju poprena vlakna (fibrae pontis transversae). Fibrae pontis transversae izgrauju tractus pontocerebellares. Na granici bazilarnog i dorzalnog dijela ponsa nalaze se jedra trapezoidnog tijela( nuclei corporis trapezoidei). Osim trapezoidnih jedara, u ovom dijelu ponsa smjeteno je i gornje maslinasto jedro (nucleus olivarius superior). Bijela masa i putevi ponsa: Putevi ponsa sistematizovani su kao projekcioni, asocijativni i komisuralni. Kroz dorzalni dio centralno prolaze sljedei putevi : fasciculus longitudinalis medialis, tr.tectospinalis i tr.tectobulbaris, lemniscuc medialis s.sensitivus i tr.corticobulbaris. kroz dorzalni dio, lateralno prema medijalno, prolaze:

tr.spinocerebellaris ventralis, tr.spinothalamicus, tr.rubrospinalis it r.thalaorubroolivaris. Kroz ventralni dio ponsa prolaze snopovi tractus corticospinalis i tractus corticobularis te tractus corticopontini.

MESENCEPHALON (Srednji mozak) Mesencephalon vezuje rombencephalon sa diencephalonom. Graen je od tri osnovna dijela : -gornji dio ili krov (tectum s.lamina quadrigemina); sredinji dio (tegmentum), -donji dio koga ine modani kraci (crura cerebri s.pedunculi cerebri). Iz RF-a se razvija i nucleus ruber, jedno od najvanijih jedara ekstrapiramidnog sistema, koje povezuje puteve velikog mozga, malog mozga i kimene modine. U mesencephalonu se nalaze i jedra II i IV modanog ivca (n.oculomotorius i n. trochlearis. U krovnoj ploi (lamina quadrigemina su jedra gornjih i donjih kvrica ( colliculi superiores et inferiores) gdje su smjeteni refleksni optiki i akustiki centri. Morfologija i graa mezecefalona : Ventralnu stranu zauzimaju modani kraci (crura cerebri) izmeu kojih se nalazi udubina (fossa intercruralis s.interpeduncularis). uz medijalni rub crura cerebri izlazi n.oculomotorius (III). Dorzalnu stranu gradi etverouglasta ploa (lamina quadrigemina s.tecti). na njoj se vide dva para kvrica : gornji par ( colliculi superiores)i donji ( collicli inferiores), ija su jedra primarni akustiki centri. Bona strana mezencefalona je lijebom ( sulcus lateralis) podijeljenja na gornji i donji dio. Gornji dio je trigonum lemnisci. Donji dio odgovara vanjskoj strain modanog kraka kroz koji na ovom mjestu prolazi temporopontius. Siva masa: Jedra modanih ivaca: *Nervus trigeminus (V) *Nervus trochlearis (IV)- lei u visini colliculus inferior, u ventralnom dijelu cenralne sive mase. To je jedini kapitalni ivac koji izlazi an dorzalnoj strain. Inervira m. obliquus superior.

*Nervus oculomotorius (III modani ivac)- lee u ventralnom dijelu stratum griseum central u visini colliculi superior. Retikularna formacija i retikularna jedra : -je nastavak etikularne formacije iz ponsa i u potpunosti ispunjava unutranjost tegmentuma. U ventralnom njenom dijelu lei jedro n.trochlearisa (IV) i n.oculomotoriusa (III), a u lateralnom mezencefalino jedro n. trigeminusa. U blijedosivom dijelu retikularne formacije nalaze se sljedea retikularna jedra: nucleus tegmenti ventralis, nucleus tegmenti dorsalis, nucleus interpeduncularis (ova tri jedra ukljuena su u limbiki sistem), nucleus ruber, nucleus commissurae posterior et tractus longitudinalis medialis i nucleus interstitialis. Nucleus ruber (crveno jedro) sastoji se iz filogenski starijeg dijela paleorubruma i mlaeg dijela neorubruma. Neorubrum je izgraen iz sitnih neurona pa se naziva i nucleus ruber parvocellularis. Nucleus ruber uestvuje u kontroli cerebralnih,palidalnih i kortikalnih impulsa koji osiguravaju tonus miia, poloaj tijela i hod. Glavni asocijativni put modanog stable je tr.longitudinalis medialis. Funkcionalni znaaj RF-e nezencefalona sastoji se u omoguavanju optike orijentacije u prostoru. Smatra se da je RF mezencefalona centar svijesti, jer utie na stanje budnosti. Stimulacija RF-e mezencefalona dovodi do aktivacije itavog mozga. Stanje budnosti odrava se zahvaljujui raznim vrstama podraaja, to prenosi ARA-sistemom do senzorno-motorne kore frontalnog mozga i limbikog sistema.

Posebna jedra mesencephalona: *Substantia nigra (crno jedro); izgraena je od dvije zone : zona compacta i zona reticularis. Zona compacta sadri pigment melanin i veliku koncentraciju dopamine. Substantia nigra takoe spade u ekstrapiraidni sistem. *Stratum griseum colliculi superioris: ima tri sloja sive mase (stratum griseum superficial, medium et profundum). Stratu griseum profundum je refleksni

okulomotorni centar. Iz njega polaze refleksni odbrambeni putevi : tr.tectobulbaris, tr.tectospinalis, tr.tectoreticulares. *Nucelus colliculi inferiores je primarni akustini refleksni centar. *Nuclei praetectales- dio refleksnog luka za irenje i skupljanje zjenica.

Bijela masa i putevi mesencephalona : -izgrauju je putevi koji prolaze kroz tegmentum i modane krake. Kroz tegmentum prolaze : 1. senzitivni putevi; 2. Tr,cerebellorubralis it r.cerebellothalamicus; 3. kroz sredinji dio tegmentuma prolaze vi putevi : fasciculus longitudinalis dorsalis, tr.longitudinalis medialis, tr.tectospinalis, tr.thalamorubroolivaris i tr.rubrospinalis.

CEREBELLUM (mali mozak) -razvija se iz dorzalnog dijela rombencefalinog mjehura. Smjeten je u stranjoj lobanjskoj jami (fossa crania posterior), odvojen od donje plotine velikog mozga duplikaturom modanice (tentorium cerebella). Morfologija : sastoji se od dvije polutke (haemispheria cerebella) spojene pomou neparnog renja vermis. Gornja strana (facies superior) je odvojena od donej strane (facies inferior) dubokom horizontalnom brazdom (fissure horizontalis cerebella) koja zavrava na prednjoj strain malog mozga. Na prednjoj strain malog mozga u sredinjem dijelu je udubina, fossa transversa cerebella, ije je dno krovni produetak IV komore, fastigium. Podjela malog mozga: razlikuju se tri renja : lobus flocculonodularis, lobus anterior i lobus posterior. Lobus flocculonodularis je filogentski nastariji dio mozga ( naziva se archicerebellum). Ovaj reanj obuhvata nodulus, pedunculi flocculi i flocculus. Od lobus posterior odvojena je brazdom(fissure posterolateralis) . Lobus anterior je filogenetski mali dio mozga (paleocerebellum), obuhvata lingulu, lobules centralis i culmen na vermisu. Lobus posterior je filogenetski najmlai dio malog mozga ( neocerebellum ); obuhvata :decliva, folium vermis, tuber vermis, pyramis i uvula.

Graa: kora malog mozga je izgraena od tri sloja : najpvrnije (stratum molecular), u sredini (stratum gangliosum ),najdublji sloj ( stratum granilosum) *Jedra malog mozga : postoje 4 jedra (nuclei cerebella). Najmedijalnije je nucleus fastigii. Lateralno je nucleus globosus, a lateralno od njega je nucleus emboliformis. Najvee jedro je nucleus dentaus. Neuronske veze: bijela masa (corpus medullare) je izgraena iz aferentnh i eferentnih vlakana. Funkcija cerebeluma (nadzor nad sloenim motorikim ponaanjem ) odvija se preko aferentnih i eferntnih neurona. * Aferentne veze* *Tr.sinocerebellaris ventralis formiraju aksoni neuronal amine V-VII donje polovine medullae spinalis. *Tr.spinocerebellaris dorsalis formiraju aksoni neurona Clarkeove kolumne. *Tr.cuneocerebellaris formira dio aksona neurona nucleus gracilisa i nucleus cuneatusa. *Tr.vestibulocerebellaris obrazuju veim dijelom aksoni neurona nucleus vestibularis medialis et inferior i aksoni neurona ganglion vestibuli. *Tr.olivocerebellaris formiraju aksoni neurona donjeg olivarnog kompleksa. *Tr.reticulocerebellaris formiraju aksoni neurona RF produene modine i ponsa. *Tr.pontocerebellaris formiraju aksoni neurona nuclei pontis. *Eferentne veze* aksoni neurona cerebelarnih jedara, nucleus dentatus, nucleus emboliformis i nucleus globosus naputaju cerebellum formirajui pedunculi cerebellares superiores. Ventriculus quartus (etvrta modana komora): je centralna upljina rombencefalona. Rostralno je pomou aqueductus cerebri povezana sa treom koorom, a kaudalno se nastavlja u centralni kanal k. modine. Ventralni zid (pod) ini rombasta jama (fossa rhomboidea). Krov etvrte komore u rostralnom dijelu formira velum medullare superius i fastigium cerebella, a u kaudalnom dijelu velum medulare inferius, tela chorioidea i plexus chorioideus. Na krovu etvrte komore se nalaze tri otovra preko koji ona komunicira sa subarahnoidalnim prostorom.

Angulus pontocerebellaris (pontocerebelarni ugao) : bone strane produene modine i mosta sa slobodnim dijelom prednje strane maloga mozga zatvraju, prema naprijed i u polje otvoren ugao nazvan pontocerebelarni ugao.