Akcija U probleme akcije (reakcije) ubrajaju ae, na primjer, pitanja kako moraju izgledati pojedina rucice 1 poluge na uredajima,

da bi ae lako mogle vidno 1 taktilno razlikovati. Oanas je vec poznat veHfc broj takvih oblika rucica kod kojih gotovo uopce ne dolazi do zabune u taktilno] identifikaciji. Istra ivanja u tom podrucju pokazala su da su, u slucaju kada Je potrebna bilo preciznost, bilo snaga pokreta, bilo oboje zajedno, najprecizniji komandni uredaji oni koji funkcioniraju na principu pritiska (a ne povlacenja III pokretanja lijevo-desno). A to se tice uredaja koji se reguliraju slobodnim pokretima, najbolji 1 najprecizniji su oni koji ae osnivaju na principu antagonizma (jedan mi ic agonist, drugi antagonist), kao to je to, na primjer, kod upravljanja volanom Ili kru nim kormilom, kontrolnom dugmadi na aparatima i slicno. (Dugme je, dakle, bolja komanda od klizne komande na radio-aparatima za pojacavanje tona). Ovim primjerima, naravno, ni pribli no nisu iscrpljeni svi psiholo ki 1 psihofiziolo ki problemi priiagodavanja radne okolina covjeku i njegovim psihofiziolo kim mogucnostima i karakteristikama. Na primjer, uz probleme primanja informacija usko je vezano pitanje vanjskih uvjeta koji tu Informaciju cine manje iii vi e jasnom i upadljivom za covjeka. Jedan od tih problema vec smo I spomenuli kada smo navod primjer s djelovanjem okolne buke na razumljivost pojedinih rijeci. U ovom su podrucju vec vi e od 60 godina dobro poznati I mnogo istra ivani problemi utjecaja rasvjete (intenziteta 1 vrste) na covjekov radni uci nak, na njegove pogre ke u radu 4 na njegovo raspolo enje. Ovamo se takoder ubrajaju i problemi utjecaja okolne temperature. No u sklopu ovog kratkog poglavlja o ergonomijl necemo ulaziti u te probleme, a neki od njih su spomenuti u poglavlju o nezgodama I nesrecama na radu.