Nacrt Prijedloga Nacionalnog Programa Zastite Zdravlja Zaposlenih U Zdravstvu

Nacrt
NAClONALNl PROGRAM
ZATlTE ZDRAVLJA l SlGURNOSTl NA RADU OSOBA
ZAPOSLENlH U DJELATNOSTl ZDRAVSTVENE
ZATlTE
za razdoblje 20l3.-2020.
Zagreb, srpanj 20l3. godine
Sadraj
Sadrzaj.................................................................................................................................... 2
l. UVOD .................................................................................................................................. 3
ll VlZlJA RAZVlTKA................................................................................................................ 5
l. POJMOVNO ODREENJE l VAZNOST.........................................................................7
2. STRATEKA NACELA ................................................................................................... 8
3. OSNOVNl ClLJEVl.......................................................................................................... 9
ll. PREGLED STANJA.......................................................................................................... ll
l. DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZATlTE.....................................................................ll
l.2.l Lijecnici..................................................................................................................... l2
l.2.2 Medicinske sestre medicinski tehnicari..................................................................l3
l.2.3 Zdravstveni djelatnici medicinsko laboratorijske djelatnosti, zdravstvene radiolosko
tehnoloske djelatnosti, djelatnosti sanitarnog inzenjerstva i djelatnosti radne terapije.......l5
l.2.4 Zastita zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene
zastite................................................................................................................................ l7
2. ZDRAVSTVO l ZDRAVSTVENA ZATlTA....................................................................20
2.l.l Zdravstveni pregledi izlozenih ionizirajucem zracenju i citotoksicnim tvarima...........20
2.l.2 Uzrok i troskovi bolovanja......................................................................................... 2l
lll. POTREBE........................................................................................................................ 37
l. OSNOVNl PROBLEMl U PROVEDBl ZATlTE NA RADU...........................................37
2. ZAKONSKl PROPlSl..................................................................................................... 37
3. OSlGURANJE OD RlZlKA OZLJEDA NA RADU, PROFESlONALNlH BOLESTl l
BOLESTl VEZANlH UZ RAD............................................................................................. 38
4. SPEClFlCNE MJERE ZDRAVSTVENE ZATlTE .......................................................38
5. OBRAZOVANJE........................................................................................................... 43
6. POKAZATELJl ZA PRACENJE l PROCJENU..............................................................44
7. FlNANClRANJE ........................................................................................................... 45
8. lZVlJECA l POKAZATELJl USPJENOSTl...............................................................45
LlTERATURA........................................................................................................................ 46
2
I. UVOD
Donosenje nacionalnog programa - utvrdivanje politike zastite zdravlja i
sigurnosti osoba na radu u djelatnosti zdravstvene zastite obvezuje
clanak 4. Konvencije Medunarodne organizacije rada o zastiti zdravlja
3
na radu (lnternational Labour Organization - lLO) broj l55 i clanak 3.
Zakona o zastiti na radu Republike Hrvatske (,Narodne novine" broj
59/96, 94/96, ll4/03, l00/04, 86/08, ll6/08, 75/09, l43/l2) (u daljem
tekstu: Zakon o zastiti na radu).
Prijedlog Nacionalnog programa zastite zdravlja i sigurnosti osoba na
radu u djelatnosti zdravstvene zastite izradilo je Ministarstvo zdravlja
Republike Hrvatske u suradnji sa Suradnim centrom Svjetske
zdravstvene organizacije za medicinu rada u Republici Hrvatskoj
zajedno s ministarstvom relevantnim za rad i organizacijama odgovornim
za zastitu i unaprjedenje zdravlja i sigurnosti osoba na radu u djelatnosti
zdravstvene zastite u privatnom i javnom sektoru:
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Nacionalno vijece za zastitu na radu
Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski lijecnicki zbor
Hrvatsko drustvo za medicinu rada Hrvatskog lijecnickog zbora
Hrvatska lijecnicka komora
Hrvatski lijecnicki sindikat
Hrvatska komora medicinskih sestara
Hrvatska udruga medicinskih sestara
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih
tehnicara
Ministarstvo zdravlja je izradilo Nacionalni program koji je temeljen na slijedecoj
metodoloskoj strukturi:
l. Vizija razvitka - predvidivi razvoj (opci ciljevi, specificni ciljevi, pokazatelji za pracenje i
procjenu).
ll. Pregled stanja (sadasnje stanje, sadasnji propisi, osnovni problemi).
4
lll. Potrebe (mjere za poticanje i pracenje, institucionalni i pravni okviri).
Prijedlog za izradu Nacionalnog programa izradili su clanovi Radne skupine za izradu
Nacionalnog programa za zastitu zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zastite:
prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegovic, dr. med., voditeljica Suradnog centra
Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada u Republici Hrvatskoj
Dunja Skoko Poljak, dr. med., voditeljica sluzbe za Javno zdravstvo
Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske
Marijana Pavlic, prof., visa strucna savjetnica Ministarstva zdravlja
lvica Orac-ukelj, dipl. ing., visi strucni savjetnik Ministarstva rada i mirovinskoga
sustava
prim. dr. sc. Marija Zavalic, dr. med., predsjednica Nacionalnog vijeca za zastitu
na radu
dr. sc. Bojana Knezevic, dr. med., Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na
radu
prim. dr. sc. Viktorija Bradic, dr. med., lzvrsni odbor Hrvatskog lijecnickog zbora
prim. dr. sc. Azra Hursidic Radulovic, dr. med., predsjednica Hrvatskog drustva za
medicinu rada Hrvatskog lijecnickog zbora
prim. Katarina Sekelj-Kauzlaric, dr. med., clanica lzvrsnog odbora Hrvatske
lijecnicke komore
mr. sc. lvica Babic, dr.med., predsjednik Hrvatskog lijecnickog sindikata
Katarina Dugina, dipl. med. sestra, Predsjednica podruznice Grada Zagreba,
Hrvatske
komore medicinskih sestara
Josipa Biscan, bacc. med. techn., predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge
medicinskih sestara i predsjednica Drustva za kvalitetu HUMS-a
Ljiljana Sambol, med. sestra, Predsjednica podruznice Hrvatskog strukovnog
sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehnicara, Opca bolnica ,Dr. Tomislav
Bardek", Koprivnica
II VIZIJA RAZVITKA
5
Vaznost zastite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite
prepoznata je i na svjetskoj razini. U svibnju 2007. godine l93 zemlje clanice Svjetske
zdravstvene skupstine potvrdile su Globalni plan djelovanja za zdravlje radnika (engl.
Workers' health: global plan of action - GPA) i prihvatile l0-godisnji akcijski plan u okviru
kojeg je predviden i razvoj nacionalnih programa zastite zdravlja i sigurnosti na radu
zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite. lzvjestaj o ljudskim resursima za zdravlje
Svjetske zdravstvene organizacije (The World Health Report 2006 - working together for
health, 2006.) navodi globalni nedostatak zdravstvenog osoblja i potrebu da se zdravstvene
djelatnike podrzi i zastiti. Kao odgovor na to Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem
tekstu: SZO) zapocela je kampanju pod nazivom Lijeciti, osposobiti, zadrzati (engl. Treat,
Train, Retain), a u prosincu 2009. godine, SZO je u suradnji s Globalnom mrezom svojih
suradnih centara za medicinu rada i zajedno s Medunarodnom organizacijom rada razvila
Globalni okvir nacionalnih programa zastite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zastite.
U ozujku je 20l2. godine SZO, ponovno u suradnji s Globalnom mrezom svojih suradnih
centara za medicinu rada, izraduje Globalni Master Plan kojim zeli potaknuti primjenu GPA u
razdoblju 20l2. do 20l7. godine. U okviru te inicijative Republika Hrvatska planira uzradila je
Nacionalni program za zastitu zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite za razdoblje 20l3.- 20l20. Godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni
program).
Slijedom zakljucaka Svjetske zdravstvene skupstine iz 2007. godine zemlje clanice SZO-e,
obvezale su se da ce razviti nacionalne programe za zastitu zdravlja i sigurnosti na radu
osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastitite te tijekom 20l3. i 20l8. Godine trebaju
izvijestiti Svjetsku zdravstvenoj skupstini o napredovanju i implementaciji navedenih
nacionalnih programa. SZO je izradila Globalni okvir nacionalnih programa za zastitu zdravlja
i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite, kako bi pomogla
drzave u njihovim izradama nacionalnih programa. Okvir je u skladu s konvencijama
Medunarodne organizacije rada o zastiti zdravlja na radu (No. C-l55), Razvojnim okvirom za
Konvenciju medicine rada i sigurnosti, 2006 (No. C-l87) i s Konvencijom o sestrinstvu, l977
(No. C-l49). Sukladno navedenom te u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva
20l2.-2020.
6
1. POJMOVNO ODREENJE I VANOST
Osoba na radu, u kontekstu ovog Nacionalnog programa, je radnik (fizicka osoba koja u
radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca), ustupljeni radnik prema opcem propisu o
radu, naucnik, ucenik odnosno student na praksi, osoba na strucnom osposobljavanju za
rad, osoba koja rad obavlja za vrijeme izdrzavanja kazne zatvora ili odgojne mjere,
volonter te ucenik, student odnosno druga osoba koja rad obavlja povremeno.
Druga osoba je osoba koja se po bilo kojem osnovu rada nalazi na mjestu rada (kao npr.
poslovni suradnik i slicno).
Mjesto rada je svako mjesto, prostor odnosno prostorija pod nadzorom poslodavca, gdje
radnici (osobe na radu) obavljaju poslove odnosno do kojih imaju pristup tijekom rada
(clanak 3. Pravilnika o zatiti na radu za mjesta rada, ,Narodne novine" broj 29/20l3)
Zastitu zdravlja i sigurnost na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite u
Republici Hrvatskoj treba razvijati na podrucjima:
ljudskih prava obveza drzave za postizanjem i unapredenjem stanja na razini
civilizacijskih postignuca europskih drzava. Na tom podrucju vazan je dio pravo radnika
(osoba na radu) u djelatnosti zdravstvene zastite, njegove obitelji i djece da je na radu
zasticen od ugrozavanja zivota i zdravlja.
populacijske politike uz vaznost poticanja nataliteta, vazno je osmisliti i provoditi mjere
za smanjenje smrtnosti, invalidnosti i ostecenja reprodukcijskog zdravlja osoba mlade i
srednje zivotne dobi. Poznata su nastojanja da se na najmanju mogucu mjeru smanje
ugrozavanja zivota i zdravlja u prometu i ugrozavanja od razlicitih vrsta ovisnosti, pa je
jednako vazno postaviti takve ciljeve i na podrucju rada u djelatnosti zdravstvene
zastite.
razvoja pruzanja usluga u djelatnosti zdravstvene zastite poticati usvajanje najnovijih
tehnologija koje su potvrdene kao pouzdane za sigurnost i zdravlje samih radnika
(osoba na radu), sigurne za okolis, dugorocno isplativije za sustav zdravstvene zastite.
smanjenje troskova u djelatnosti zdravstvene zastite znatan broj poslodavaca u
djelatnosti zdravstvene zastite ne primjenjuje mjere sigurnosti i zastite zdravlja na radu,
sto povratno uzrokuje visestruko vece troskove zbog popravaka kvarova, zastoja u
radu, prekrsajnih kazni, sudskih troskova i troskova prema odstetnim zahtjevima
radnika (osoba na radu).
smanjenje troskova drzavnog proracuna s naslova ostvarivanja prava ozlijedenih i
7
oboljelih radnika (osoba na radu) u djelatnosti zdravstvene zastite i obitelji poginulih
(osoba na radu), kroz troskove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje, socijalne skrbi, troskove sudova i troskove drzavne
uprave.
2. STRATEKA NAELA
Strategija Programa temelji se na provedbi sljedecih jednakovrijednih i medusobno
povezanih nacela:
Nacelo odrzivog razvoja
Modernizaciji, kao i porastu uspjesnosti i radu u djelatnosti zdravstvene zastite, treba
pristupati samo na odrziv nacin. Razvoj ne bi smio iskoristavati ljudske kapacitete na nacin
da sprjecava njihov napredak i razvoj. Stoga su mjere koje se poduzimaju za zastitu
zdravlja i sigurnost na radu usmjerene ka smanjivanju rizika na radu - strateski elementi
odrzivog razvoja koji stite ljudske kapacitete.
Nacelo razboritosti
Porast raznovrsnost radnih aktivnosti te koristenje novih i slozenijih proizvodnih sustava i
tehnologija vode prema sve brojnijim i vecim rizicima u procesima rada. U svim onim
slucajevima u kojima se ne moze iskljuciti mogucnost ozbiljnog ili trajnog ostecenja
zdravlja, rizike treba svesti na najmanju mogucu mjeru primjenjivanjem nacela razboritosti.
U slucaju sumnje treba se pripremiti za najgori moguci ishod i najvece rizike te za njihovo
sprjecavanje ili upravljanje njima. Dobar primjeri su rizici proizisli iz opasnih kemikalija,
bioloskih stetnosti i ionizirajucih zracenja.
Nacelo prevencije
Odrzivi razvoj i smanjivanje rizika na drustveno prihvatljivu razinu iskazuju djelovanje
temeljnog nacela sprjecavanja, odnosno prevencije: ustroj zastite zdravlja i sigurnosti na
radu u djelatnosti zdravstvene zastite na svakoj razini treba usmjeriti na pravodobno
sprjecavanje opasnosti, a ne samo na naknadno rjesavanje posljedica, kako bi se
djelotvorno zastitili ljudski zivoti, zdravlje i sigurnost. lstodobno djelatnost zastite zdravlja i
sigurnosti na radu treba biti potpora tehnoloskom razvoju i poticanju pruzanja usluga u
djelatnosti zdravstvene zastite koji nema stetan utjecaj na okolis.
Nacelo partnerstva
Uspostava i funkcioniranje ustroja suvremene zastite zdravlja i sigurnosti na radu zahtijeva
partnerstvo svih u to ukljucenih sudionika, medusobnu koordinaciju uz pretpostavku
medusobno stvorenih uvjeta koji ce omoguciti zajednicko izvrsavanje zadaca. Partnerstvo,
premda temeljeno na precizno odredenim odgovornostima, treba obuhvatiti ucinkovitu i
stalnu suradnju vladinih izvrsnih tijela s predstavnicima poslodavaca i radnika te s
8
predstavnicima djelatnosti koje su povezane sa zdravljem i sigurnoscu te uopce sa
svijetom rada, kao sto su tehnicka sigurnost, javno zdravstvo, socijalna sigurnost, zastita
od pozara, zastita okolisa, standardizacija i ocuvanje kvalitete zdravstvene usluge,
sigurnosti pacijenta itd.
3. OSNOVNI CILJEVI
Osnovni ciljevi Nacionalnog programa na nacionalnoj razini i razini mjesta rada su:
Pruziti specificnu zdravstvenu zastitu od strane sluzbi medicine rada
Osigurati dovoljno financijskih sredstava za:
program
provodenje specificne zdravstvene zastite na radu i
neophodna zastitna sredstva na radu, sredstva za rad na siguran nacin
Potaknuti povjerenstva i odbore za zastitu na radu na ukljucivanje u Program
Provoditi edukaciju i osposobljavanje prije zaposljavanja i periodicki, uz obavezno
ukljucivanje ugovornih specijalista medicine rada, na svim razinama:
uprave
neposrednim rukovoditeljima
odborima zastite na radu, povjerenicima i ovlastenicima za zastitu na radu te
povjerenstvima za sprjecavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa
zdravstvenom skrbi u zdravstvenim ustanovama
zaposlenicima
ldentificirati opasnosti, stetnosti i napore
na mjestima rada,
u uvjetima rada
nacinu rada: nacin na koji se moraju izvoditi odredeni poslovi ili radni postupci,
a posebno glede trajanja posla, jednolicnog rada i rada po ucinku
Primijeniti hijerarhiju u kontroli stetnosti na mjestima rada te izbjegavati opasnosti,
stetnosti i napore primjenom osnovnih (a) i posebnih (b) pravila zastite na radu
9
a) Osnovna pravila zastite na radu prema cl. 9. Zakona o zastiti na radu
(l) Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zastite na radu kojima se
uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zastite na radu).
(2) Osnovna pravila zastite na radu sadrze zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada
kada je u uporabi, a narocito glede: opskrbljenosti sredstava rada zastitnim napravama,
osiguranja od udara elektricne struje, sprecavanja nastanka pozara i eksplozije,
osiguranja stabilnosti gradevina u odnosu na staticka i dinamicka opterecenja,
osiguranja potrebne radne povrsine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za
prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja cistoce, potrebne temperature i
vlaznosti zraka, ogranicenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta
rada i radnog okolisa, ogranicenja buke i vibracije u radnom okolisu, osiguranja od
stetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje stetnih
tvari i zastita od elektromagnetskih i drugih zracenja te osiguranja prostorija i uredaja za
osobnu higijenu.
b) Posebna pravila zastite na radu
Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika (osoba na radu) ne mogu ukloniti
primjenom osnovnih pravila zastite na radu onda se primjenjuju posebna pravila
zastite na radu. Ova pravila sadrze uvjete glede dobi zivota, spola, strucne spreme i
osposobljenosti, zdravstvenog stanja, dusevnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju
ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova s posebnim rizicima (uvjetima rada).
Osim toga sadrze i:
l. obvezu i nacine koristenja odgovarajucih osobnih zastitnih sredstava i zastitnih
naprava
2. posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari
3. obvezu postavljanja znakova upozorenja od odredenih opasnosti i stetnosti
4. postupak s unesrecenim ili oboljelim zaposlenikom do upucivanja na lijecenje
nadleznoj zdravstvenoj ustanovi.
Promicati
prijavljivanje izlozenosti, ubodnih incidenata kao i drugih ozljeda
otklanjanje prepreka u prijavljivanju
podrzavanje okruzja gdje se ne trazi krivac vec rjesenje nastale situacije
Koristiti odgovarajuce informaticke sustave
- sakupljanje, pracenje, analiziranje, prijavljivanje i reagiranje temeljem dobivenih
podataka
l0
Potaknuti istrazivanja u vezi sigurnosti i zastite zdravlja na mjestima rada
posebice u odnosu na visestruku izlozenost
primijenjene mjere intervencije.
Preventivne mjere moraju:
- osigurati najveci moguci stupanj sigurnosti i zastite zdravlja radnika (osoba na
radu),
- biti ukljucene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije
rada i upravljanja.
-
Svrha Nacionalnog programa je ocuvanje i unaprjedenje zdravlja te sprjecavanje:
broja nezgoda na radu
ozljeda na radu
profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom
gospodarskih gubitaka zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s
radom (bolovanja, prijevremene i invalidske mirovine).
Za postizanje navedenih ciljeva treba aktivirati tijela drzavne i javne uprave (Sabor, Vladu,
ministarstva, drzavne institucije, Nacionalno vijece za zastitu na radu) sindikate i
poslodavce.
II. PREGLED STANJA
1. DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZATITE
1.1 Nacionalna klasifikacija djla!nos!i "d#a$s!$n "a%!i!
Tablica l. Djelatnosti zdravstvene zastite prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD
2007
86 Djelatnosti zdravstvene zastite
NKD 86.1 Djelatnosti bolnica
NKD 86.l0 Djelatnosti bolnica
NKD 86.2 Djelatnosti medicinske i stomatoloske prakse
NKD 86.2l Djelatnosti opce medicinske prakse
NKD 86.22 Djelatnosti specijalisticke medicinske prakse
NKD 86.23 Djelatnosti stomatoloske prakse
ll
NKD 86.9 Ostale djelatnosti zdravstvene zastite
NKD 86.90 Ostale djelatnosti zdravstvene zastite
1.& Lj'dski #s'#si ' "d#a$s!$'
U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 20ll. godine bilo je stalno zaposleno
73.077 djelatnika. Od toga su 55.78l zdravstveni djelatnici i suradnici, 5.068
administrativni, a l2.228 tehnicki djelatnici. U strukturi stalno zaposlenih najveci je udio
zdravstvenih djelatnika srednje strucne spreme i iznosi 38 %, doktori medicine cine l7 %,
zdravstveni djelatnici vise strucne spreme ll %, doktori dentalne medicine 4 %,
farmaceuti 4 %, zdravstveni suradnici visoke strucne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni
radnici, defektolozi i ostali) cine l % zaposlenih, zdravstveni djelatnici nize strucne spreme
0,6 %, dok administrativno-tehnicki djelatnici cine 24 %.
1.&.1 Lij(nici
U Hrvatskoj je 20ll. bilo stalno zaposleno sveukupno l2.532 lijecnika. Spolna
zastupljenost u lijecnickoj profesiji se od l989. godine promijenila u korist zena, a lijecnica
je sada 60,6 %. Medu doktorima medicine, specijalista je 67 %.
Slika l. Broj doktora medicine na l00.000 stanovnika u Hrvatskoj i EU.
lzvor: WHO Health for All Database
Raspodjela lijecnika s obzirom na vrstu zdravstvene ustanove u kojoj rade, pokazuje da 58
% lijecnika radi u bolnickim ustanovama, sto je za 2 % vise nego pet godina ranije. U
domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i ustanovama hitne medicinske pomoci
zaposleno 26,5 %, a u privatnim ordinacijama i ustanovama l0 % lijecnika.
l2
Slika 2. Doktori medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 20ll. godine.
lzvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
1.&.& )dicinsk ss!# * +dicinski !,ni(a#i
U ukupnom broju zdravstvenih djelatnika medicinske sestre cine gotovo polovicu (46 %). U
skupini zdravstvenih djelatnika vise i srednje strucne spreme koja broji 35.705 zaposlenih,
medicinske sestre-medicinski tehnicari cine 7l %, a ostalo su uglavnom zdravstveni
inzenjeri i tehnicari.
Broj medicinskih sestara na l00.000 stanovnika u odnosu na l980. godinu povecao se sa
354 na 569 u 20l0. godini, sto je gotovo dvostruko manje od prosjeka EU (782). Medu
sestrama je l9 % onih s visom strucnom spremom, vise nego 2006. godine kada je njihov
udio bio l5 %. Broj primalja na l00.000 stanovnika u Hrvatskoj je 35 sto je nesto iznad
prosjecne stope u EU (32/l00.000 stanovnika). Na jednog stalno zaposlenog lijecnika u
20ll. godini bile su zaposlene 2,02 medicinske sestre. (2,l u 2006. godini).
Slika 3. Broj medicinskih sestara u Hrvatskoj i EU-u.
lzvor: WHO Health for All Database
l3
Slika 4. Medicinske sestre i tehnicari prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 20ll. godine.
lzvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
l4
1.&.- Zd#a$s!$ni djla!nici +dicinsko la.o#a!o#ijsk djla!nos!i/ "d#a$s!$n #adiolo%ko
!,nolo%k djla!nos!i/ djla!nos!i sani!a#no0 in1nj#s!$a i djla!nos!i #adn !#a2ij
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljenim u Hrvatskom
zdravstveno -statistickom ljetopisu za 20l0. godinu, u zdravstvenim ustanovama radilo je
l6ll laboratorijskih tehnicara i 743 laboratorijskih inzenjera, u privatnoj praksi 348
laboratorijskih tehnicara i l0l laboratorijski inzenjer, u zavodima za javno zdravstvo
l55 laboratorijskih tehnicara i 98 laboratorijskih inzenjera te u ostalim ustanovama ll2
laboratorijskih tehnicara i l6 laboratorijskih inzenjera sto je ukupno 2226 (70 %) zdravstveno
laboratorijskih tehnicara i 958 (30 %) inzenjera/ prvostupnika medicinsko laboratorijske
dijagnostike. Od ukupnog broja zdravstvenih djelatnika vise i srednje strucne spreme koja
broji 35.705 zaposlenih, zdravstveno laboratorijski tehnicari i inzenjeri cinili su 9 %.
Broj zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti sanitarnog inzenjerstva bio je 398, od cega l88
sanitarnih tehnicara (l79 u javnim i 9 u privatnim zdravstvenim ustanovama) te 2l0
sanitarnih inzenjera (207 u javnim i 3 u privatnim zdravstvenim ustanovama).
Broj zdravstvenih djelatnika iz zdravstvene radiolosko-tehnoloske djelatnosti bio je l0l0,
od cega 24 radioloska tehnicara (22 u javnim i 2 u privatnim zdravstvenim
ustanovama) te 986 radioloskih inzenjera (98l u javnim i 5 u privatnim zdravstvenim
ustanovama). Broj zdravstvenih djelatnika iz djelatnosti radne terapije bio je 97, od cega u
javnim zdravstvenim ustanovama radilo sedam radno-terapeutskih tehnicara i 89 radnih
terapeuta, a u privatnoj praksi jedan radni terapeut. Podaci iz registra Hrvatske komore
zdravstvenih radnika u RH ukazuju na veci broj radnika toga profila, ukupno njih 266, od
kojih 2l4 provodi djelatnost radne terapije. Broj djelatnika radne terapije na l00.000
stanovnika u Hrvatskoj je 4,4 sto je ispod prosjeka u zemljama EU-a (33/l00.000). Od
ukupnog broja radnih terapeuta koji obavljaju djelatnost, oko 60 % ih je zaposleno u
zdravstvenim ustanovama, dok je preostalih 40 % zaposleno u ustanovama socijalne skrbi.
U ovom trenutku radna terapija se provodi uglavnom na sekundarnoj razini, i to najcesce u
specijalnim i psihijatrijskim bolnicama dok je na primarnoj razini broj zaposlenih zanemariv,
gotovo kao i na tercijarnoj.
l5
Tablica 2. Zaposleni u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj prema Registru
zdravstvenih djelatnika u 20ll. godini (lzvor podataka HZJZ)
l6
U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 20ll. godine
Stalno zaposleno 73.077 djelatnika od
toga:
55.78l zdravstveni djelatnici i suradnici (76,3 %)
5.068 administrativni (6,9 %) i l2.228 tehnicki djelatnici
(l6,7 %)
Udio zdravstvenih djelatnika po strucnoj spremi:
srednje strucne spreme: 38 % (27.792)
doktori medicine: l7 %, (l2.532)
vise strucne spreme: ll % (7.9l3)
Doktori dentalne medicine: 4 % (3.l56)
Farmaceuti: 4 % (2.967)
visoke strucne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici, defektolozi i ostali): l % (975)
nize strucne spreme: 0,6 % (398)
Raspodjela lijecnika s obzirom na vrstu zdravstvene ustanove u kojoj rade
U bolnickim ustanovama 58 %
U domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i
HMP
26,5 %
U privatnim ordinacijama i ustanovama l0 %
Doktori medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade 20ll. godine
KBC, KB, KLlNlKE 32,8 %
OPCE BOLNlCE 2l,3 %
ORDlNAClJE U KONCESlJl l ZAKUPU l5 %
DOMOVl ZDRAVLJA 9,2 %
PRlVATNE ORDlNAClJE 5,3 %
PRlVATNE USTANOVE l TRGOVACKA
DRUTVA
4,7 %
DRZAVNl ZDARVSTVENl ZAVODl 4,6 %
SPEClJALNE BOLNlCE l LJEClLlTA 4,4 %
USTANOVE ZA HlTNE MEDlClNSKE POMOCl
(HMP)
2,3 %
Medicinske sestre i tehnicari
U ukupnom broju zdravstvenih djelatnika medicinske sestre - gotovo polovica (46 %)
Vise i srednje strucne spreme (35.705
zaposlenih)
Medicinske sestre-medicinski tehnicari cine 7l %
Medu sestrama l9 % onih s visom strucnom spremom
Broj primalja na l00.000 stanovnika u RH 35
Na jednog stalno zaposlenog lijecnika u 20ll. g. 2,02 medicinske sestre
1.&.3 Za%!i!a "d#a$lja i si0'#nos! na #ad' oso.a "a2oslni, ' djla!nos!i "d#a$s!$n "a%!i!
Osobe zaposlene u djelatnosti zdravstvene zastite mogu biti izlozene razlicitim rizicima u
svom radu u zdravstvenim ustanovama. Najvazniji zakoni koji reguliraju ovo podrucje su
Zakon o zatiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine !roj" 1#$%$8" &1%1$"
1'9%1$" 22%11" 8(%11" 12%12" '#"12" &$%12"1((%12). Prevencija i lijecenje ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog osiguranja sto znaci da
poslodavci odabiru nadleznog specijalistu medicine rada prema mjestu rada i ne placaju
izravno preventivne preglede svojih radnika izlozenih povecanim rizicima po zdravlje na
radnom mjestu. Lijecenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u nadleznosti je izabranog
doktora opce medicine, a propisani preventivni pregledi i ocjena radne sposobnosti iskljucivo
su u nadleznosti specijalista medicine rada. Svi zaposlenici, u ovom slucaju osobe zaposlene
u djelatnosti zdravstvene zastite, trebali bi znati tko je njihov nadlezni specijalist medicine
rada kako bi u slucaju potrebe znali gdje mogu potraziti savjet u vezi zastite zdravlja na radu.
Za ucinkovitost provedbi mjera sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene
zastite, potrebno je osigurati i koristiti osobna zastitna sredstva cija je svrha poglavito zastita
sluznice i koze zdravstvenih djelatnika od krvi/tjelesnih tekucina te sprjecavanje
kontaminacije odjece i smanjenje mogucnosti sirenja mikroorganizama s bolesnika ili
predmeta na druge bolesnike ili okolinu tj. za prevenciju profesionalne izlozenosti bolnickim
infekcijama. Treba koristiti zastitnu odjecu koja odgovara odredenim standardima, a
odgovornost za primjenu mjera zastite (osobnih zastitnih sredstava i zastitnih radnji) je na
zdravstvenim ustanovama (uprava) koje moraju svojim zaposlenicima osigurati izobrazbu i
dostupnost osobnih zastitnih sredstava, ali i na samim djelatnicima koji moraju biti svjesni
svog profesionalnog rizika te pravilno i dosljedno koristiti mjere zastite.
Takoder, u zdravstvenim ustanovama moraju biti razradeni protokoli po kojima ce se
postupati u incidentnim situacijama. U Hrvatskoj je uspostavljen sustav za kontrolu bolnickih
infekcija te osobe zaposlene u djelatnosti zdravstvene zastite, primjenjujuci zastitne mjere pri
radu, cuvaju ne samo svoje zdravlje vec imaju i vaznu ulogu u sprjecavanju i suzbijanju
bolnickih infekcija cime skrbe i za zdravlje i sigurnost svojih pacijenata.
Osim rizika od infekcija, zaposleni u djelatnosti zdravstvene zastite mogu biti izlozeni i
opasnosti od ionizirajuceg i neionizirajuceg zracenja. Pri tome je vazno, uz opce mjere
zastite, poduzimati i mjere osobne zastite i kontrole osobne izlozenosti odnosno pracenja
zdravstvenog stanja izlozenih radnika kako bi se na vrijeme sprijecile promjene u
zdravstvenom stanju. Ove osobe zaposlene u djelatnosti zdravstvene zastite podlijezu
obaveznim zdravstvenim pregledima u rokovima i sadrzajem odredenim posebnim
pravilnicima. Jedna od mjera prevencije je i redovito servisiranje i zamjena dijelova uredaja
jer oni mogu biti uzrok pojacanom stetnom djelovanju po zdravlje.
l7
Uz navedene rizike djelatnici i pacijenti mogu biti izlozeni opasnosti od stetnog djelovanja
citotoksicnih lijekova i to zdravstveni djelatnici prilikom pripreme i aplikacije lijeka, a pacijenti
prilikom dobivanja terapije nestrucnim rukovanjem ili pripremom citotoksicne terapije.
Citotoksicna terapija se u Republici Hrvatskoj u vecini slucajeva priprema na odjelima bez
nadzora strucne osobe (magistra farmacije) sto dovodi u opasnost i osobe koje pripremaju
terapiju i same pacijente, a upitna je i kvaliteta i ispravnost pripravljenog lijeka. Potrebno je
osigurati odgovarajuci prostor, opremu za prijem, cuvanje, pripremu, izdavanje i transport
citotoksicnog lijeka odnosno terapije. Takoder, potrebno je osigurati strucnu pripremu od
strane magistara farmacije i farmaceutskih tehnicara, odgovarajuce mjere sigurnosti za
djelatnike i za pacijente, odnosno sve ukljucene u rukovanje s citotoksicnim lijekovima,
zbrinjavanje izlucevina pacijenta koji je na terapiji cititoksicnim lijekovima, zbrinjavanje
citotoksicnog otpada te odrediti standardne operativne postupke za nezeljene slucajeve
(primjerice prolijevanje lijeka, curenje lijeka pri aplikaciji, razbijanje spremnika i dr.).
Sve ustanove unutar zdravstvenog sustava upravo radi povecanih rizika po zdravlje duzne
su izraditi procjenu opasnosti/rizika za sve poslove kako bi se utvrdile opasnosti te mjere za
zastitu na radu odnosno uklanjanje ili smanjenje opasnosti. Procjenom opasnosti/rizika
odreduju se i poslovi koji su pod povecanim rizikom te odreduju oni na koje se primjenjuju
posebne mjere zastite na radu odnosno oni na kojima su obvezni zdravstveni pregledi
radnika (osoba na radu) u odredenim rokovima. Procjena opasnosti/rizika je dinamican
proces i jednom napravljena procjena mora se svake dvije godine revidirati, a posebice ako
je u meduvremenu doslo do teze, skupne ili smrtne ozljede na radu odnosno profesionalne
bolesti.
U pojedinim zdravstvenim ustanovama za briga o zastiti zdravlja i sigurnosti na radu
provodi/e:
- Strucnjak zastite na radu
- Sluzba zastite na radu
- Odbor zastite na radu
- Ovlastenici zastite na radu
- Povjerenici zastite na radu
- Radnicko vijece
S ciljem zastite zdravlja i sigurnosti na radu provode se slijedece aktivnosti:
- Edukacija svih novih djelatnika prilikom prijema u radni odnos o pisanim pravilima zastite na
l8
radu, radu na siguran nacin, radu sa zastitnim sredstvima, pravilima, uputama,
procedurama (utvrdeni prema sustavu upravljanja kvalitetom i zastitom okolisa), a za
pojedine djelatnosti i pisane procedure (hodogram prijema novog djelatnika)
- Svi zaposlenici se osposobljavaju za rad na siguran nacin, upucuju na preglede za ona
radna mjesta s posebnim uvjetima rada, odnosno racunalom, djelatnici u zoni zracenja
obavezna kontrola dozimetrije, lijecnicki pregledi, izdavanje svjedodzbi o sposobnosti,
djelatnici koji podlijezu osposobljavanju prethodnom ili periodickom za rad u zoni zracenja
upucuju se na skolovanje
- Sanitarni pregledi sanitarne iskaznice godisnje kontrole od strane zavoda za javno
zdravstvo
- Jedanput godisnje provode se vjezbe evakuacije u slucaju izvanredne situacije (definirano
Pravilnikom Sustava upravljanja kvalitetom i zastitom okolisa, lSO 900l, lSO l4000l),
- Godisnje edukacije i provjere znanja vezano uz kardiopulmonalnu reanimaciju
- Kontinuirana edukacija vezano uz zakonske propise koji se odnose na pojedine profile
zdravstvenih djelatnika (uskladeno sa zahtjevima pojedinih strucnih Komora na osnovu
cega se donose godisnji Planovi edukacije koji se dostavljaju komorama)
- Pracenje, nadzor i prijava ubodnih incidenata/ozljeda ostrim predmetima
- Edukacije djelatnika vezane uz rad s raznim vrstama medicinskog i ostalog otpada, pravilno
odlaganje do transporta od strane ovlastenog sakupljaca, evidencija ONTO obrazaca,
planovi gospodarenja otpadom
- Pridavanje vaznosti sigurnosti rada pojedinih aparata obavezna edukacija djelatnika prije
uvodenja u rad novog aparata, vodenje posebne evidencije ,Liste uredaja" o svakom
aparatu, servisu, umjeravanju itd.
- Godisnjim planom definiranim unutarnjim nadzorom periodicne ili po potrebi iznenadne
provjere provodenja utvrdenih procedura
- lnterne revizije po djelatnostima i podruznicama, periodicki i recertifikacijske revizije od
strane ovlastene (certifikacijske) ustanove, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i
socijalnoj skrbi
l9
2. ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZATITA
&.1 Nad"o# "d#a$s!$no0 s!anja i '"#ok .olo$anja
Prema europskim i hrvatskim standardima poslodavac je odgovoran za sigurnost i zastitu
zdravlja prilikom obavljanja poslova na mjestu rada. Zadatak poslodavca je osigurati zdravo
radno mjesto, tj. mjesto rada bez stetnosti za zdravlje radnika. U tu je svrhu poslodavac
duzan izraditi procjenu opasnosti kojom se utvrduje rizik za ostecenje zdravlja na pojedinom
radnom mjestu i pri izlozenosti pojedinoj stetnosti ili skupini stetnosti. Ova obveza je u
Hrvatskoj uredena i provodi se prema Pravilniku o izradi *ro+jene o*asnosti (,Narodne
novine" broj 48/97, ll4/02, l26/09 i l44/09). Procjenu opasnosti provodi multidisciplinarni
tim, u kojem obvezno sudjeluje specijalist medicine rada.
Na poslovima s povecanim rizicima potrebno je stalno pratiti zdravlje radnika s obzirom na
vecu opasnost od nastanka bolesti vezanih uz rad (ukljucujuci i profesionalne bolesti) i
ozljede na radu. U Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o *oslovima s *ose!nim uvjetima rada iz
l984. godine (,Narodne novine" broj 5/84), kojim je obuhvacen najveci broj poslova pri
kojima se radnici izlazu pojedinim stetnostima opasnim za zdravlje. Prema tom Pravilniku
provodi se nadziranje zdravstvenog stanja radnika zaposlenih na poslovima s opasnostima,
stetnostima i naporima koji mogu ugroziti njihov i tudi zivot i zdravlje. lstodobno, u skladu s
medunarodnim propisima i europskim smjernicama, donose se ili su u pripremi pravilnici koji
odreduju nacin zastite zdravlja i zdravstvenog nadzora osoba izlozenih pojedinim stetnostima
(ionizirajuca i neionizirajuca zracenja, kemijske i bioloske stetnosti, mutageni i karcinogeni
cimbenici, fizikalne stetnosti, rad sa zaslonima, rad pomoraca i zrakoplovnog osoblja).
Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u dijelu privremene radne nesposobnosti) prate
pokazatelje kvalitete zastite zdravlja radnika iz podrucja specificne zdravstvene zastite:
pregledanih radnika, zaposlene na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, broj radnika
koji se pregledavaju sukladno posebnim propisima, podatke o pobolu radnika izlozenih
pojedinim stetnostima s obzirom na ucestalost bolesti pojedinih sustava i s obzirom na radnu
sposobnost utvrdenu u pojedinim pregledima.
&.1.1 Zd#a$s!$ni 2#0ldi i"lo1ni, ioni"i#aj'4+ "#a(nj' i ci!o!oksi(ni+ !$a#i+a
Zdravstveni pregledi izlozenih radnika, izlozenih pripravnika, ucenika i studenata koji se
obucavaju za rad s izvorima ionizirajucih zracenja obavljaju se prema Pravilniku o
zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izlo,eni radni+i" u-estalosti *re.leda te
20
sadr,aju" na-inu i rokovima -uvanja *odataka o tim *re.ledima (,Narodne novine" broj
lll/07). Tijekom 20l2. godine izvrseno je 3590 pregleda osoba koje su izlozene
ionizirajucem zracenju. Na zdravstvenom pregledu za rad u podrucju izlozenosti zracenju od
ukupno pregledanih 3590 radnika bilo je l697 (47,3%) osoba muskog roda i l893 (52,7%)
osoba zenskog roda. Najveci broj radnika koji rade u podrucju izlozenosti zracenju zaposlen
je u zdravstvu (2875; 80,l %): doktori medicine, doktori stomatologije, medicinske sestre,
inzenjeri i tehnicari i drugi
Zbog rizika od ostecenja zdravlja radnici u zdravstvu koji rade s citostaticima podlijezu
odredbama Nared!e o na-inu rukovanja lijekovima koji sadr,e +itotoksi-ne su*stan+e
(,Narodne novine" broj 30/9l) i Pravilnika o zatiti od rizika z!o. izlo,enosti kan+ero.enim i
%ili muta.enim tvarima (,Narodne novine" broj 40/07). Prema dobivenim podacima u
Republici Hrvatskoj citostatici se primjenjuju u 2l zdravstvenoj ustanovi, a s njima radi 7l6
radnika u zdravstvu. Najvise radnika koji rade s citostaticima je srednje strucne spreme 475
(66%), zatim slijede radnici vise l24 (l7%) i visoke strucne spreme 76 (ll%) te
nekvalificirani radnici 4l (6%) U radnom procesu radnici dolaze u kontakt sa citostaticima:
prilikom prijevoza (prijevoz citostatika od centralne ljekarne do odjela), zaprimanja,
priredivanja, primjene, odlaganja citostatika te rukovanja s tjelesnim izlucevinama
kontaminiranim razgradnim produktima. Vecina radnika je u kontaktu s manje od l00
pripravaka mjesecno, a nacin kontakta je kombinacija preko koze i udisanjem. Svega 346
(57%) radnika imaju obavljene prethodne i periodicke preglede, 7l (l2%) radnika ima
obavljene prethodne preglede, ali ne i redovite periodicke preglede, 52 (9%) radnika nema
prethodni pregled, ali redovito obavljaju periodicke preglede, dok l35 (22%) radnika nema ni
prethodni ni periodicke preglede. Zbog ucinkovite zastite zdravlja radnika i razlicitih
procedura koje se koriste pri obavljanju pojedinih od tih poslova, razlicite primjene opcih i
posebnih pravila zastite na radu, neophodno je u Republici Hrvatskoj donijeti propise koji
reguliraju podrucja rada sa citostaticima, te propisuju zastitna sredstva i procedure koje se
primjenjuju u svrhu zastite zdravlja. Uz to je neophodno propisati sadrzaj programa edukacije
pojedinih skupina radnika, obvezu obavljanja preventivnih pregleda, rokove i sadrzaj tih
pregleda.
&.1.& U"#ok i !#o%ko$i .olo$anja
lzvjestajni podaci za 20ll. i 20l2. godinu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o
2l
stopama bolovanja s obzirom na uzrok prema Medunarodnoj klasifikaciji bolesti MKBl0
(bolest, ozljeda na radu, profesionalna bolest) te isplacenim troskovima u djelatnosti
zdravstvene zastite u usporedbi s ukupnom radnom populacijom prikazani su u tablicama od
3. do 8.
Tablica 3. Razlozi bolovanja u 20ll. godini za ukupnu radnu populaciju u Republici Hrvatskoj
BOLESTl PREMA MKB l0 (A00-O99) za ukupnu radnu populaciju RH
Slucajevi/broj % Troskovi/kn %
Bolesti (A0) - MKB A00-
O99
39.747 60,60
503.434.49l,
79
63,85
Ozljede na radu (B0) l4.862 22,66
l82.266.385,
55
23,l2
Profesionalne bolesti (C0) l58 0,24 2.042.l00,9l 0,26
Ostalo (ozljede u prometu,
trovanja i dr) A0 MKB P00-
Z99
l0.8l9 l6,50
l00.723.36l,
67
l2,77
Ukupno 65.586 l00
788.466.339,
92
l00
Tablica 4. Razlozi bolovanja u 20ll. godini u djelatnosti zdravstvene zastite u Republici
Hrvatskoj
BOLESTl PREMA MKB l0 (A00-O99) u djelatnosti zdravstvene zastite
Slucajevi/broj % Troskovi/kn %
O99
3.343 64,90
34.967.038,0
0
6l,l8
Ozljede na radu (B0) l.l34 22,02
l5.70l.872,l
6
27,47
Profesionalne bolesti (C0) 38 0,74 737.962,47 l,29
trovanja i dr) A0 MKB P00-
Z99
636 l2,35 5.744.302,99 l0,05
Ukupno 5.l5l l00
57.l5l.l75,6
2
l00
Tablica 5. Razlozi bolovanja u 20l2. godini za ukupnu radnu populaciju u Republici Hrvatskoj
22
BOLESTl PREMA MKB l0 (A00-O99) za ukupnu radnu populaciju RH

Slucajevi/br
oj
% Troskovi/kn %
O99
36.702 6l,04
475.658.773,
40
64,38
Ozljede na radu (B0) l3.053 2l,7l
l65.898.079,
53
22,45
Profesionalne bolesti (C0) l37 0,23 l.90l.704,l7 0,26
trovanja i dr) A0 MKB
P00-Z99
l0.237 l7,03
95.357.075,4
l
l2,9l
Ukupno 60.l29 l00
738.8l5.632,
5l
l00
Tablica 6. Razlozi bolovanja u 20l2. godini u djelatnosti zdravstvene zastite u Republici
Hrvatskoj
BOLESTl PREMA MKB l0 (A00-O99) u djelatnosti zdravstvene zastite

Slucajevi/br
oj
% Troskovi/kn %
O99
3.305 65,05
34.744.l57,
92
6l,90
Ozljede na radu (B0) l.06l 20,88
l4.94l.046,
l0
26,62
Profesionalne bolesti (C0) 27 0,53 6ll.372,00 l,09
trovanja i dr) A0 MKB
P00-Z99
688 l3,54
5.834.204,4
9
l0,39
Ukupno 5.08l l00
56.l30.780,
5l
l00
23
Tablica 7. Dani bolovanja prema zanimanjima u 20ll. godini u djelatnosti zdravstvene zastite u Republici Hrvatskoj
Slucajevi/ broj % Troskovi/ kn %
Bol esti (A0) - MKBA00-O99 39.747 60,60 503.434.49l,79 63,85
Ozl jede na radu (B0) l4.862 22,66 l82.266.385,55 23,l2
Profesionalne bolesti (C0) l58 0,24 2.042.l00,9l 0,26
trovanjai dr) A0 MKBP00-Z99
l0.8l9 l6,50 l00.723.36l,67 l2,77
Ukupno 65.586 l00 788.466.339,92 l00
Bol esti (A0) - MKBA00-O99 3.343 64,90 34.967.038,00 6l,l8
Ozl jede na radu (B0) l.l34 22,02 l5.70l.872,l6 27,47
Profesionalne bolesti (C0) 38 0,74 737.962,47 l,29
636 l2,35 5.744.302,99 l0,05
Ukupno 5.l5l l00 57.l5l.l75,62 l00
dani bolovanja troak dani bolovanja troak dani bolovanja troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
Bol esti (A0) - MKBA00-O99 17.504 3.085.522,54 81.057 14.014.799,10 121 23.043,32 2.011 377.201,64 4 810,91 6.259 1.025.830,30
Ozl jede na radu (B0) 5.187 2.553.096,18 24.348 6.683.312,53 206 115.435,46 623 210.801,60 49 18.235,80 917 236.516,42
Profesionalne bolesti (C0) 493 291.401,77 617 180.864,96 0 0,00 20 5.171,20 0 0,00 229 53.909,15
3.207 577.804,06 12.024 2.159.599,23 0 0,00 503 93.328,56 0 0,00 1.297 215.004,78
BOLESTI PREMAMKB10 (A00-O99) zaukupnu radnu populaciu R!
BOLESTI PREMAMKB10(A00-O99) u d"la#no$#i zdra%$#%"n" za&#i#"
'A(I BOLO)A(*APREMA+A(IMA(*,
Doktori (medicine i
dentalne
!edicin"ke "e"tre i te#ni$ari%
trokovi
!edicin"ko& laboratorij"ka
djelatno"t% trokovi
'adioloko
te#noloka
djelatno"ti% trokovi
(anitarni in)enjeri%
trokovi
*i+iotera,e-ti% trokovi
Tablica 8. Dani bolovanja prema zanimanjima u 20ll. godini u djelatnosti zdravstvene zastite u Republici Hrvatskoj
Bolesti (A0) - MKBA00-O99 36.702 6l,04 475.658.773,40 64,38
Ozljede na radu (B0) l3.053 2l,7l l65.898.079,53 22,45
Profesionalne bolesti (C0) l37 0,23 l.90l.704,l7 0,26
trovanja i dr) A0 MKBP00-Z99
l0.237 l7,03 95.357.075,4l l2,9l
Ukupno 60.l29 l00 738.8l5.632,5l l00
Bolesti (A0) - MKBA00-O99 3.305 65,05 34.744.l57,92 6l,90
Ozljede na radu (B0) l.06l 20,88 l4.94l.046,l0 26,62
Profesionalne bolesti (C0) 27 0,53 6ll.372,00 l,09
688 l3,54 5.834.204,49 l0,39
Ukupno 5.08l l00 56.l30.780,5l l00
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
dani
bolovanja
troak
Bolesti (A0) - MKBA00-O99 17.563 3.057.789,10 81.035 14.003.495,80 104 19.260,09 1.864 353.159,65 105 20.669,40 5.178 844.568,47
Ozljede na radu (B0) 5.646 2.726.635,71 21.399 6.023.061,13 94 42.210,80 670 228.256,92 125 47.600,00 893 214.162,10
Profesionalne bolesti (C0) 296 177.833,86 967 274.425,12 0 0,00 15 4.067,20 0 0,00 64 16.108,40
2.505 459.362,18 13.632 2.434.633,37 35 6.957,24 856 148.836,73 0 0,00 1.366 233.834,60
'adioloko te#noloka
djelatno"ti% trokovi
(anitarni in)enjeri%
trokovi
*i+iotera,e-ti%
trokovi
'A(I BOLO)A(*APREMA+A(IMA(*,
BOLESTI PREMAMKB10 (A00-O99) za ukupnu radnu populaciu R!
BOLESTI PREMAMKB10 (A00-O99) u d"la#no$#i zdra%$#%"n" za&#i#"
Doktori (medicine i
dentalne
!edicin"ke "e"tre i te#ni$ari%
trokovi
!edicin"ko&
laboratorij"ka
djelatno"t% trokovi
24
&.& P#ofsionaln .ols!i i o"ljd na #ad'
Broj pregledanih u zdravstvenoj djelatnosti gotovo je zanemariv, iako je ova skupina
zaposlenika, prema europskim standardima i nasim podacima na ljestvici gospodarskih
grana s najvecim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog mjesta. U Nacionalnoj strategiji
razvoja zdravstva 20l2. - 2020. zdravstvena djelatnost potpada u visokorizicne djelatnosti te
se sa stopom od 7,5/l00.000 i 904,4/l00.000 nalazi iznad prosjecne stope za Hrvatsku kad
su u pitanju profesionalne bolesti i ozljede na radu.
Pri Hrvatskom zavodu za zastitu zdravlja i sigurnost na radu ustanovljen je i djeluje Registar
profesionalnih bolesti, aktivnost koju Zavod kontinuirano provodi za potrebe Ministarstva
zdravlja. Registar prati priznate profesionalne bolesti na razini drzave i tako daje temelj za
preventivne akcije u podrucju zastite zdravlja radno aktivne populacije. Analiziraju se uzroci
nastanka i karakteristike oboljelih (dob, spol, radni staz, strucna sprema), zatim
gospodarstvene djelatnosti i zanimanja kao uzrocnici profesionalnih bolesti te se provodi
analiza stetnih uvjeta odnosno vrsta stetnosti koje su uzrokovale profesionalnu bolest.
Slika 5. Broj profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj u posljednjih pet godina. lzvor: Hrvatski zavod
za zastitu zdravlja i sigurnost na radu
lz Slike 5. vidljiv je trend blagog porasta broja priznatih profesionalnih bolesti. Djelatnost
zdravstvene zastite i socijalne skrbi je na cetvrtom mjestu po broju profesionalnih bolesti i
ozljeda na radu. U 20l0. godini stopa profesionalnih bolesti na l00 000 zaposlenih u
pojedinoj djelatnosti kretala se od l,23 do 63,4l na l00 000 zaposlenika po pojedinoj
djelatnosti, s prosjecnom stopom l5,88/l00 000. U djelatnosti zdravstvene zastite i socijalne
25
skrbi stopa profesionalnih bolesti je nesto niza od prosjecne i iznosi l2,86/l00 000. Od
ukupno 238 priznatih profesionalnih bolesti u 20l0. godini dvanaest (l2) ih je bilo u
zdravstvenoj djelatnosti. Uglavnom su to zarazne bolesti (l0/l2) i to u zdravstvenih djelatnika
te pomocnog osoblja, a svega 2 profesionalne bolesti su sindromi prenaprezanja i to kod
uredskih sluzbenika u bolnici.
U 20ll. godini od 488 ukupno priznatih profesionalnih bolesti, l5 profesionalnih bolesti je iz
djelatnosti zdravstvene zastite: zarazne bolesti (l2/l5), alergijski dermatitisi (2/l5) i astma
(l/l5). (Slika 6. i 7.) Stopa oboljelih od profesionalne bolesti u zdravstvenoj djelatnosti u
20ll. godini je l8,5/l00 0000.
U 20l2. godini od 305 ukupno priznatih profesionalnih bolesti, l4 profesionalnih bolesti je iz
djelatnosti zdravstvene zastite: zarazne bolesti (ll/l4), sindromi prenaprezanja (2/l4) i
neoplazma (l/l4). (Slika 6. i 8.) Stopa oboljelih od profesionalne bolesti u djelatnosti
zdravstva u 20l2. godisnje l4,7/l00 000 priznate profesionalne bolesti u djelatnosti
zdravstvene zastite u 20ll. (l5/488) i 20l2. (l4/305) godini prema podacima Hrvatskog
zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na radu su prikazane na slikama 6, 7 i 8.
Slika 6. Priznate profesionalne bolesti u djelatnosti zdravstvene zastite u 20ll. (l5/488) i 20l2.
(l4/305) godini. lzvor: Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na radu
26
Slika 7. Priznate profesionalne bolesti u djelatnosti zdravstvene zastite u 20ll. prema dijagnozama i
djelatnicima. lzvor: Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na radu
Slika 8. Priznate profesionalne bolesti u djelatnosti zdravstvene zastite u 20l2. prema dijagnozama i
27
djelatnicima. lzvor: Hrvatski zavod za zastitu zdravlja i sigurnost na radu
Po broju ozljeda na radu djelatnost zdravstvene zastite i socijalne skrbi je na cetvrtom
mjestu. U 20ll. godini HZZO je priznao l3 8l7 ozljeda na radu. Od toga je u djelatnosti
zdravstvene zastite i socijalne skrbi bilo l236 ozljeda na radu (8,95%). Od ukupnog broja
ozlijedenih radnika 8l6 (66,0l%) se ozlijedilo na mjestu rada, a 420 (33,98%) na putu do
posla ili s posla (Tablica 4. i 7.).
U 20l2. bilo je l4076 ozljeda na radu, od toga je u zdravstvenoj zastiti i socijalnoj skrbi bilo
l307 (9,29%), 794 na poslu (60%), 5l3 na putu do posla ili s posla (40%) (Tablica 6. i 8.).
Prema Godinjem izvjeu o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici
Hrvatskoj u 2011!odini" Referentnog centra za bolnike infekcije Ministarstva zdravlja Republike
Hrvatske, 887 ozljeda zaposlenih u bolnicama su nastale kao ubodni incidenti (!"# doticajem sa
stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo kroz ko$u (ozljeda o%trim predmetom prema &irektivi
'()(*+'*,"- .eoekivano je da su svega +' ili +,/0 ! priznati kao ozljede na radu (1ablica 2"-
Tablica 9. Priznate ozljede na radu nastale ubodnim incidentom u 20l0. i 20ll. godini
Priznate ONR u
bazi HZZZSR-a
Ul priznati kao
ozljede na radu
(N i %) u RH
Ul priznati
kao ozljede
na radu (N)
Grad Zagreb
God.izvj. (N) Ul u RH priznatih
kao ozljede na
radu prema God.
izvj. (%)
20l0 l7000 32 (0,2%) 5 887 3,6%
20ll l4000 58 (0,4%) 4 884 6,5%
Legenda:
Ul- Ubodni incidenti-ozljede koje su nastale doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo
kroz kozu
ONR- Ozljeda na radu (izvor: Baza Hrvatskog zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na radu)
God. lzvj.- Godisnje izvjesce o sprecavanju i suzbijanju bolnickih infekcija u bolnicama u Republici
Hrvatskoj
U svrhu ostarivanja preventivnih aktinosti ocuvanja zdravlja, suklano nacelima i osnovnim
pravilima zastite na radu u odnosu na Ul, potrebno je obvezeti poslodavce da se svaki Ul
registrira kao ozljda na radu. O istom je potrebno izdati vjerodostojan dokument i
ozlijedenom. Postupak u slucaju Ul, odnosno ozljede ostrim predmetom, regulirat ce se
posebnim propisom.
Desetljece unatrag vodi se evidencija Ul u pojedinim zdravstvenim ustanovama prema
prepoznatim potrebama i odredbama Pravilnika o uvjetima i na-inu o!avljanja mjera za
s*rje-avanje i suz!ijanje !olni-ki/ in0ek+ija. Pozitivan primjer podizanja svijesti u Klinici za
traumatologiju Klinickog bolnickog centra ,Sestre milosrdnice" u Zagrebu, o nuznosti
prijavljivanja svih Ul prikazan je na slikama 8. i 9.
28
Slika 8. Prijava ubodnih incidenata u razdoblju 200l.-20l2. godine Klinika za traumatologiju KBC
Sestremilosrdnice, Zagreb. lzvor: Klinika za traumatologiju
Slika 9. Prijava ubodnih incidenata prema zanimanjima u Klinici za traumatologiju KBC Sestre
milosrdnice, Zagreb, u razdoblju 200l.-20l2. godine lzvor: Klinika za traumatologiju
29
Slika l0. Prijavljeni ubodni incidenati prema zanimanjima u bolnicama Republike Hrvatske u 20ll.
Godini lzvor# Godinje izvjee o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici
Hrvatskoj u 2011!odini" Referentnog centra za bolnike infekcije Ministarstva zdravlja Republike
Hrvatske3 kontakt# dr- Rok 4ivljak,dr-med-, 5linika za infektivne bolesti 6&r- 7ran Mihaljevi89, :agreb
2.3 Postojece zakonodavstvo
Zdravstvena zastita
Zakon o zdravstvenoj zastiti (,Narodne novine" broj l50/08, 7l/l0, l39/l0, 22/ll,
84/ll, l54/ll, l2/l2, 70/l2 i 82/l3)
Zakon o kvaliteti zdravstvene zastite i socijalne skrbi (,Narodne novine" broj l24/ll)
Zakon o lijecnistvu (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08)
Zakon o sestrinstvu (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08, 57/ll)
Zakon o primaljstvu ( ,Narodne novine" broj 30/08, l45/l0)
Zakon o stomatoloskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08, l20/09)
Zakon o djelatnostima u zdravstvu (,Narodne novine" broj l45/l0)
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l20/08)
Zakon o ljekarnistvu (,Narodne novine" broj l2l/03, 35/08, ll7/08)
Zakon o krvi l krvnim pripravcima (,Narodne novine" broj 79/06, l24/ll)
Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica (,Narodne novine" broj l44/l2)
Zakon o presadivanju ljudskih organa u svrhu lijecenja (,Narodne novine" broj
l44/l2)
Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08)
Zakon o medicinskim proizvodima (,Narodne novine" broj 76/l3)
Zakon o lijekovima (,Narodne novine" broj 76/l3)
Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (,Narodne novine" broj 86/l2)
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (,Narodne
novine" broj 88/l3)
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi u Hrvatskoj (,Narodne
novine" broj l27/06, l22/07, l27/ll)
Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnicke
30
opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (,Narodne novine" broj 6l/ll)
Pravilnik o nacinu obavljanja medicinko-biokemijske djelatnosti u lijecnickim
ordinacijama (,Narodne novine" broj 34/05)
Pravilnik o strucnom nadzoru u djelatnosti medicine rada (,Narodne novine" broj
l06/04)
Plan i program mjera specificne zdravstvene zastite radnika (,Narodne novine" broj
l22/07)
Pravilnik o strucnom nadzoru (,Narodne novine" broj 6/ll Uredba o izmjeni zakona o
zdravstvenoj zastiti (l54/ll, l44/l2)
Obvezno zdravstveno osiguranje
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (,Narodne novine" broj 80/l3)
Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (l53/09)
Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zastitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 43/l0, 7l/l0, l/ll, 6/ll, 50/ll,
54/ll,l26/ll, l53/ll, l47/l2)
Pravilnik o pravima, uvjetima i nacinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja (,Narodne novine" broj 67/09, ll6/09, 4/l0, l3/l0, 88/l0, l3l/l0, l/ll,
87/ll, l37/ll, 39/l2, 69/l2,l26/l2)
Pravilnik o nacinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (,Narodne novine" broj
l7/09, 46/09, 4/l0, l3/l0, ll0/l0, l3l/l0, l/ll, 52/ll)
Pravilnika o ovlastima i nacinu rada ovlastenih doktora i lijecnickih povjerenstva
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (,Narodne novine" broj ll3/09, l26/09,
4/l0, 88/l0, l/ll, 50/ll)
Pravilnik o uvjetima i nacinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala
(,Narodne novine" broj l7/09, 23/09, 53/09, ll6/09, 4/l0, 88/l0, ll0/l0, ll3/l0,
l/ll)
Opci uvjeti ugovora o provodenju primarne zdravstvene zastite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 50/l0, 7l/l0, 88/l0, l/ll, 93/ll,
l37/ll)
Opci uvjeti ugovora o provodenju specijalisticko-konzilijarne i bolnicke zdravstvene
zastite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 50/l0, 7l/l0,
88/l0, l/ll, 50/ll)
Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provodenju zdravstvene zastite iz
obveznog zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 2/09, 6/ll, 50/ll , 93/ll,
l26/ll, l53/ll)
Pravilnik o kontroli bolovanja (,Narodne novine" broj l23/ll)
osiguranja u slucaju ozljede na radu i profesionalnih bolesti (,Narodne novine" broj
l/ll, l53/ll, 5l/l2, l26/l2, l47/l2, 38/l3)
Odluka o standardima i normativima prava na zdravstvenu zastitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja za slucaj ozljede na radu i profesionalne bolesti s
osnovama za sklapanje ugovora (,Narodne novine" broj l/ll, 6/ll, 78/ll, 38/l2,
ll8/l2, l47/l2, 38/l3)
Odluka o posebnom standardu i mjerilima njegove primjene u provodenju specificne
zdravstvene zastite radnika (,Narodne novine" broj l26/l2, 38/l3)
Mirovinsko osiguranje
Zakon o mirovinskom osiguranju (,Narodne novine" broj l30/l0, 6l/ll, ll4/ll,
76/l2)
Zakon o listi tjelesnih ostecenja (,Narodne novine" broj l62/98)
3l
Zdravstveni pregledi
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (,Narodne novine" broj 5/84)
Pravilnik o poslovima na kojima radnik moze raditi samo nakon prethodnog i
redovitog utvrdivanja zdravstvene sposobnosti (,Narodne novine" broj 70/l0)
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (,Narodne novine"
broj 62/l0)
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik moze raditi i o aktivnostima u kojima
smije sudjelovati (,Narodne novine" broj 62/l0)
Pravilnik o sadrzaju i nacinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad
(,Narodne novine" broj 74/l0)
Profesionalne bolesti
Zakon o listi profesionalnih bolesti (,Narodne novine" broj l62/98)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o listi profesionalnih bolesti (,Narodne novine"
broj l07/07)
Rad
Zakon o radu (,Narodne novine" broj l49/09, 6l/ll)
Pravilnik o sadrzaju i nacinu vodenja evidencije o radnicima (,Narodne novine"
broj 66/l0)
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.- NKD 2007. (,Narodne novine"
broj
58/07)
Nacionalna klasifikacija zanimanja(,Narodne novine" broj lll/98, l24/08, l47/l0,
l4/ll)
Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u drzavnoj sluzbi (,Narodne novine"
broj 74/02, 58/08, ll9/ll)
Zastita na radu
Zakon o zastiti na radu (,Narodne novine" broj 59/96, ll4/03, l00/04 (cl. Zakona
o gradnji), 86/08, ll6/08 (cl. Zakona o Drzavnom inspektoratu), 75/09), l43/l2)
Pravilnik o izradi procjene opasnosti (,Narodne novine" broj 48/97, ll4/02, l26/03,
l44/09)
Pravilnik o uporabi osobnih zastitnih sredstava (,Narodne novine" broj 39/06)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (,Narodne novine" broj 29/05)
Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjestajima i knjizi nadzora iz podrucja zastite na
radu (,Narodne novine" broj 52/84)
Pravilnik o polaganju strucnog ispita strucnjaka zastite na radu (,Narodne novine"
broj ll4/02, l26/03)
Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zastite na radu
(,Narodne novine" broj ll4/02, l26/03)
Pravilnik o programu i nacinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog
ovlastenika za obavljanje poslova zastite na radu (,Narodne novine" broj ll4/02,
29/05)
Pravilnik o programu, sadrzaju i nacinu provjere znanja poslodavaca ili njihovih
ovlastenika iz podrucja zastite na radu (,Narodne novine" broj 69/05)
32
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nacin (,Narodne
novine" broj ll4/02, l26/03)
Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zastite na radu (,Narodne novine"
broj l/ll)
Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava
na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust
radnice koja doji dijete (,Narodne novine" broj ll2/ll)
Pravilnik o pruzanju prve pomoci radnicima na radu (,Narodne novine" broj 56/83)
Pravilnik o zastiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (,Narodne novine" broj 49/86)
Pravilnik o nacinu provodenja mjera zastite radi sprijecavanja nastanka ozljeda
ostrim predmetima (,Narodne novine" broj 84/l3)
Sredstva rada
Pravilnik o zastiti na radu za mjesta rada (,Narodne novine" broj 29/l3)-stupa na
snagu l. srpnja 20l3. godine
Pravilnik o listi strojeva i uredaja s povecanim opasnostima (,Narodne novine" broj
47/02)
Pravilnik o ispitivanju radnog okolisa te strojeva i uredaja s povecanim opasnostima
Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (,Narodne
novine" broj 20/l0)
Pravilnik o sigurnosti strojeva (,Narodne novine" broj 28/ll)
Popis hrvatskih normi za osobnu zastitnu opremu (,Narodne novine" broj ll0/09)
Pravilnik o sigurnosti dizala (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o tlacnoj opremi (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o jednostavnim tlacnim posudama (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom (,Narodne novine" broj
l38/08)
Pravilnik za plinske aparate (,Narodne novine" broj 55/l0)
Pravilnik o elektricnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odredenih naponskih
granica ( ,Narodne novine" broj 4l/l0)
Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) (,Narodne novine" broj 23/ll)
Pravilnik o obliku, sadrzaju i izgledu oznake "C" i "CE" (,Narodne novine" broj l8/ll)
Rizici na radu
Buka i vibracije
Zakon o zastiti od buke (,Narodne novine" broj 30/09)
Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(,Narodne novine" broj l45/04)
Pravilnik o mjerama zastite od buke izvora na otvorenom prostoru (,Narodne novine"
broj l56/08)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zastitu od
buke (,Narodne novine" broj 9l/07)
Pravilnik o nacinu izrade i sadrzaju karata buke i akcijskih planova, te o nacinu
izracuna dopustenih indikatora buke (,Narodne novine" broj 75/09)
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje
obavljaju strucne poslove zastite od buke (,Narodne novine" broj 9l/07)
33
Pravilnik o zastiti radnika od izlozenosti buci na radu (,Narodne novine" broj 46/08)
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti vibracijama na radu (,Narodne
novine" broj l55/08)
Karcinogeni i mutageni
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti karcinogenim i/ili mutagenim
tvarima (,Narodne novine" broj 40/07)
Program edukacije radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima
Kemijske i bioloske stetnosti na radu
Zakon o kemikalijama (,Narodne novine" brojl50/05, 53/08, 49/ll) - vrijedi do
pristupanja RH Europskoj uniji!
Zakon o kemikalijama (,Narodne novine" broj l8/l3) - stupa na snagu pristupanjem
RH Europskoj uniji!
Zakon o prijevozu opasnih tvari (,Narodne novine" broj 79/07)
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispuniti pravne osobe koje se bave
proizvodnjom, prometom ili koristenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju
ispunjavati pravne ili fizicke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne
kemikalije (,Narodne novine" broj 68/07)
Pravilnik o novim tvarima (,Narodne novine" broj 6l/07)
Pravilnik o postojecim tvarima (,Narodne novine" broj 6l/08)
Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (,Narodne novine" broj 30/05)
Lista opasnih kemikalija ciji je promet zabranjen odnosno ogranicen ( ,Narodne
novine" broj 39/l0, 37/ll,40/l2)
Pravilnik o razvrstavanju, oznacavanju, obiljezavanju i pakiranju opasnih kemikalija
(,Narodne novine" broj 23/08, 64/09, ll3/l0, 64/ll, l37/ll, 63/l2, 7l/l2)
Pravilnik o ispunjavanju Sigurnosno-tehnickog lista (,Narodne novine" broj 39/09,
74/ll)
Pravilnik o nacinu vodenja ocevidnika o opasnim kemikalijama te o nacinu i rokovima
dostave podataka iz ocevidnika (,Narodne novine" broj ll3/06)
Pravilnik o granicnim vrijednostima izlozenosti opasnim tvarima pri radu i o bioloskim
granicnim vrijednostima (,Narodne novine" brojl3/09)
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti kemijskim tvarima na radu
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti bioloskim agensima pri radu
Naredba o nacinu rukovanja lijekovima koji sadrze citotoksicne supstancije
(,Narodne novine" broj 30/9l)
Lista tvari koje na razini europske unije podlijezu postupku izdavanja odobrenja
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) brojl272/2008 Europskog parlamenta i Vijeca od l6.
prosinca 2008. o razvrstavanju, oznacavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se
izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva l999/45/EZ i
izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) broj l907/2006 (,Narodne novine" broj 50/l2)
Pravilnik o skladistenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina (,Narodne
novine" broj 78/l2)
Zakon o dopunama zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj l907/2006 Europskog
parlamenta i Vijeca EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ogranicavanju kemikalija
(,Narodne novine" broj l8/l3)
Zakon o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj l272/2008 Europskog
parlamenta i Vijeca od l6. prosinca 2008. o razvrstavanju, oznacavanju i pakiranju
34
tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i
Direktiva l999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) broj l907/2006 (,Narodne
novine" broj l8/l3)
Elektricna energija
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektricnom energijom (,Narodne novine"
broj 88/l2)
Pravilnik o tehnickim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih
izmjenicnih napona iznad l kV (,Narodne novine" broj l05/l0)
Tehnicki propisi za niskonaponske elektricne instalacije (,Narodne novine" broj
05/l0)
Pravilnik o elektricnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odredenih naponskih
granica (,Narodne novine" broj 4l/l0)
Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu od statickog elektriciteta (Sl. list 62/73)
Tehnicki propis za niskonaponske elektricne instalacije (,Narodne novine" broj 5/l0)
Pozar i eksplozije
Zakon o zastiti od pozara (,Narodne novine" broj 92/l0)
Zakon o zapaljivim tekucinama i plinovima (,Narodne novine" broj l08/95, 56/l0)
Pravilnik o zastiti od pozara u skladistima (,Narodne novine" broj 93/08)
Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. l78/04, l09/07, 67/08, l44/l0)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zastite zdravlja radnika te tehnickom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uredaja u prostorima ugrozenim
eksplozivnom atmosferom (,Narodne novine" broj 39/06, l06/07)
Pravilnik o opremi i zastitnim sustavima namijenjenima za uporabu u potencijalno
eksplozivnim atmosferama (,Narodne novine" broj 34/l0)
Pravilnik o uvjetima i nacinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladistenja
eksplozivnih tvari (,Narodne novine" broj 26/09, 4l/09, 66/l0)
Pravilnik o nacinu oznacavanja eksplozivnih tvari (,Narodne novine" broj l2l/05,
l39/l0)
Pravilnik o provjeri tehnickih rjesenja iz zastite od pozara predvidenih u glavnom
projektu (,Narodne novine" broj 88/ll)
Pravilnik o razvrstavanju gradevina, gradevinskih dijelova i prostora u kategorije
ugrozenosti od pozara (,Narodne novine" broj 62/94, 32/97)
Rad na racunalu
Pravilnik o sigurnosti i zastiti zdravlja pri radu s racunalom (,Narodne novine" broj
69/05)
Statodinamicki napori
Pravilnik o zastiti na radu pri rucnom prenosenju tereta (,Narodne novine" broj 42/05)
Zarazne bolesti
Zakon o zastiti pucanstva od zaraznih bolesti (,Narodne novine" broj 79/07, ll3/08,
43/09)
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizicke osobe koje obavljaju
djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za
sprjecavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pucanstva (,Narodne novine" broj 35/07)
Pravilnik o nacinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim
35
nadzorom (,Narodne novine" broj 23/94, 93/00)
Pravilnik o nacinu provodenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv
zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (,Narodne novine" broj
l64/04, 4/07)
Pravilnik o uvjetima i nacinu obavljanja mjera za sprjecavanje i suzbijanje bolnickih
infekcija (,Narodne novine" broj 93/02, 85/l2)
Zracenja
Zakon o radioloskoj i nuklearnoj sigurnosti (,Narodne novine" broj 28/l0)
Zakon o zastiti od neionizirajucih zracenja (,Narodne novine" broj 9l/l0)
Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izlozeni radnici,
ucestalosti pregleda te sadrzaju, nacinu i rokovima cuvanja podataka o tim
pregledima (,Narodne novine" broj lll/07)
Pravilnik o uvjetima, rokovima i nacinu stjecanja potrebnog stucnog obrazovanja i
obnove znanja o primjeni mjera zastite od ionizirajuceg zracenja (,Narodne novine"
broj 30/08)
Pravilnik o zastiti od elektromagnetskih polja (,Narodne novine" broj 98/ll)
Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnostnim zahtjevima koje se odnose na
izlozenost radnika rizicima koji potjecu od elektromagnetskih polja (,Narodne
novine" broj 38/08)
Pravilnik o popisu djelatnosti, uvjetima i nacinu izdavanja te rokovima vazenja
odobrenja za djelatnost s izvorima ionizirajuceg zracenja i za koristenje izvora
ionizirajuceg zracenja (,Narodne novine" broj l25/06)
Pravilnik o uvjetima i mjerama zastite od ionizirajuceg zracenja za obavljanje
djelatnosti s rendgenskim uredajima, akceleratorima i drugim uredajima koji
proizvode ionizirajuce zracenje (,Narodne novine" broj l25/06)
Pravilnik o uvjetima i mjerama zastite od ionizirajuceg zracenja za obavljanje
djelatnosti s radioaktivnim izvorima (,Narodne novine" broj l25/06)
Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajucem zracenju te o uvjetima izlaganja u
posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom dogadaju (,Narodne
Pravilnik o ustroju i provedbi mjera zastite od ionizirajuceg zracenja s programom
osiguranja i odrzavanja kakvoce tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima
ionizirajuceg zracenja te planom mjera za slucaj izvanrednog dogadaja u
Ministarstvu unutarnjih poslova (,Narodne novine" broj 30/08)
Pravilnik o nacinu uklanjanja radioaktivnog oneciscenja, zbrinjavanja
radioaktivnog izvora, odnosno poduzimanja svih drugih prijeko potrebnih
mjera radi smanjenja stete za ljude i okolis ili uklanjanja daljnjih rizika,
opasnosti ili steta (,Narodne novine" broj 53/08)
Pravilnik o mjerenju osobnog ozracenja, ispitivanju izvora ionizirajuceg zracenja i
uvjeta rada te o izvjescima i ocevidnicima (,Narodne novine" broj 4l/l2)
Pravilnik o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajuceg
zracenja (,Narodne novine" broj 7l/l2)
36
III. POTRE5E
1. OSNOVNI PROBLEMI U PROVEDBI ZATITE NA RADU
Nedostaje koordinacija ustanova zaduzenih za osiguravanje i provodenje mjera zastite
zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite: ministarstava nadleznih za
zdravlje i rad, Hrvatskog zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje i dr.
U Republici Hrvatskoj ne postoje podaci o utjecaju radnog mjesta na ostecenje zdravlja i
prijevremeno umirovljenje radnika, osim kad je primarni uzrok profesionalna bolest ili ozljeda
na radu. Kad je stetnost radnog mjesta jedan od uzroka invalidnosti (ali ne osnovni) utjecaj te
stetnosti uopce nije evidentiran. U Republici Hrvatskoj nije poznato koliko se ukupno
sredstava trosi za posljedice ozljeda i bolesti nastalih kao posljedica stetnih uvjeta radnog
mjesta.
Sve su ove okolnosti utjecale na to da je u posljednjih deset godina broj dijagnosticiranih
profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj razmjerno nizak. Tako je utvrdeno da se u samo
oko l0 % radnika redovito kontrolira zdravstveno stanje i da je radnicima specificna
zdravstvena zastita prakticki nedostupna. Broj pregledanih u zdravstvenoj djelatnosti gotovo
je zanemariv, iako je ova skupina zaposlenika, prema europskim standardima i nasim
podacima na ljestvici gospodarskih grana s najvecim brojem oboljelih zbog utjecaja radnog
mjesta.
2. ZAKONSKI PROPISI
Zakonski propisi u cijelosti pokrivaju podrucje zastite zdravlja i sigurnost na radu osoba
zaposlenih u djelatnoti zdravstvene zastite.
37
3. OSIGURANJE OD RIZIKA OZLJEDA NA RADU, PROFESIONALNI
BOLESTI I BOLESTI VEZANI UZ RAD
Prevencija i lijecenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti osigurani su unutar obveznog
zdravstvenog osiguranja iz doprinosa poslodavaca za ovu namjenu (0,5 % doprinos na bruto
iznos place). To znaci da poslodavci odabiru nadleznog specijalistu medicine rada prema
mjestu rada i ne placaju izravno preventivne preglede svojih radnika izlozenih povecanim
rizicima po zdravlje na radnom mjestu.
Prevencija i lijecenje bolesti vezanih uz rad nisu obuhvacene ovim posebnim doprinosom,
vec se placaju iz sredstava opceg zdravstvenog osiguranja.
!. SPECIFINE MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE
U svrhu provedbe mjera zastite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite, sukladno doktrini Hrvatskog zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na
radu, potrebno je:
l. povecati razinu zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite u cjelini uz
smanjenje prevalencije cimbenika rizika za zdravlje provedbom programa promocije zdravlja,
2. smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se moze djelovati
preventivnim mjerama i ucinkovitom zdravstvenom zastitom,
3. provoditi posebne skrbi za unapredenje zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite pod povecanim rizikom.
Plan mjera obuhvaca programe specificne zdravstvene zastite koje provode specijalisti
medicine rada u svojim ordinacijama, poslodavci kao i ostale mjere na primarnoj razini.
l.Mjere koje provode specijalisti medicine rada u ordinaciji medicine rada
l.l Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite s obzirom na
radne uvjete te opasnosti, stetnosti i napore pri obavljanju poslova
- Prethodni pregled osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite prije zaposlenja
na poslovima s povecanim rizicima te kod premjestaja na te poslove
Pregled se provodi prije pocetka rada kao vrlo detaljan i opsezan pregled utvrdivanjem
zdravstvenog stanja, uzimanjem detaljne anamneze posebice radne s naglaskom na
prijasnja profesionalna i ambijentalna izlaganja, navike, prehranu i sl.; po utvrdenoj
metodologiji provodenja pregleda i pretraga, posebno funkcionalnog ispitivanja organa i
38
organskih sustava, pregledi se obavljaju u svrhu ocjene zdravstvene sposobnosti prema
zdravstvenim zahtjevima kao posebnom uvjetu na poslovima s povecanim rizicima.
- Redoviti periodicki pregled osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite na
poslovima s povecanim rizicima
Pregled se provodi prema utvrdenom algoritmu i vremenskim rokovima uz uvjet da su
rezultati pretraga i pregleda u granicama ocekivanih vrijednosti; provodi se tijekom rada uz
obvezu pridrzavanja svih propisanih mjera zastite; obavljanje ciljanih pregleda usmjerenih na
one organe, organske sustave i simptome koji su vezani za stetno djelovanje uvjeta iz
procesa rada.
- lzvanredni pregledi
Pregled se provodi u slucaju incidenta odnosno iznenadne situacije i/ili situacije u kojoj dolazi
do promjena odnosno znacajnih odstupanja u radnom procesu ili zdravstvenom stanju.
- Prijevremeni periodicki pregledi na poslovima s povecanim rizicima rada (kontrolni
pregled)
Pregled se provodi u slucaju odstupajucih vrijednosti nalaza pretraga kod periodickog ili
izvanrednog pregleda i to unutar 6 mjeseci kada se ocekuje stabiliziranje odstupajucih
vrijednosti na normalu, u slucaju granicnih vrijednosti nalaza i nakon periodicnog odnosno
izvanrednog pregleda s posebnim osvrtom na ciljani organ.
- lzlazni pregledi
Pregled se provodi unutar tjedan dana po prestanku obavljanja poslova s povecanim rizikom
od nastanka profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad; sadrzaj pregleda je isti kao kod
redovitog periodickog pregleda.
- Pregledi nakon provedenog anketiranja
Pracenje zdravlja osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite zaposlenih na radnim
mjestima s povecanim rizikom za zdravlje (a za koje je poznato da mogu uzrokovati ozljede
na radu ili profesionalne bolesti ) provodi se ciljanim zdravstvenim pregledima osoba
zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite i/ili primjenom upitnika o zdravstvenim tegobama
kod osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite; pregledi su usmjereni na
sprjecavanje i rano otkrivanje bolesti koje su u potpunosti ili dijelom uzrokovane radnim
uvjetima ili koje uvjeti rada mogu pogorsati, te smanjenju rizika od ozljeda na radu.
a) anketiranje osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite zaposlenih na radnim
mjestima s povecanim rizikom po zdravlje
39
( prije redovnog periodicnog pregleda )
b) anketiranje osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite koji nemaju obavezu
redovitog pregleda.
- Pregled osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite i/ili umirovljenika koji su ili
su bili izlozeni posebnim rizicima za zdravlje
Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite i/ili umirovljenika koji
su bili izlozeni stetnim profesionalnim cimbenicima na prijasnjem radnom mjestu, kao sto su
npr. fibrogene prasine i karcinogeni
- Pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite radi utvrdivanja radne
sposobnosti u slucaju profesionalne bolesti, ozljede na radu i njihovih posljedica
Pregled se provodi ovisno o profesionalnoj izlozenosti i zahtjevima radnog mjesta, a u svrhu
utvrdivanja sadasnje radne sposobnosti
Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite obzirom na radne
uvjete te opasnosti, stetnosti i napore pri obavljanju poslova prema doktrini Hrvatskog
zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na radu i prakse.
2. Mjere promocije zdravlja koje se obavljaju timski u prostoru poslodavca (strucnjak
zastite na radu i psiholog)
Savjetovanje
- Savjetovanje osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o zdravlju, sigurnosti,
organizaciji i zastitnim sredstvima na grupnoj (kolektivnoj) razini
Davanje savjeta na grupnoj (kolektivnoj) razini predstavlja informiranje osoba zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zastite o zdravstvenim rizicima u radnim procesima; savjetovanje o
zdravlju, sigurnosti, organizaciji, osobnim i kolektivnim zastitnim sredstvima, higijeni rada,
ergonomiji
lnformativni sastanci vezani uz zdravstvene rizike prisutne u pojedinim radnim procesima te
nacinima zastite od njihovog stetnog djelovanja (npr. edukacija o kemijskim, bioloskim,
fizikalnim stetnostima, mutagenima, karcinogenima i teratogenima, citostaticima, pravilnom
dizanju i nosenju pacijenata i teskih tereta, koristenju odmora tijekom rada, upotrebi osobnih
zastitnih sredstava te drugim mjerama prevencije i zastite od ozljeda na radu, profesionalnih
40
bolesti i bolesti vezanih uz rad)
- Savjetovanje osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o zdravlju, sigurnosti,
organizaciji i zastitnim sredstvima na individualnoj razini
Davanje savjeta na individualnoj razini obuhvaca savjetovanje osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite zbog problema vezanih uz utjecaj rada na zdravlje, edukacija svih osoba
zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o stetnostima, opasnostima i naporima koji se
javljaju na njegovom radnom mjestu, edukacija o uzrocima bolesti vezanih uz rad.
Savjetovanje se obavlja na zahtjev osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite koji
ima tegobe koje povezuje uz utjecaj radnog mjesta
Edukacija
- Promocija zdravlja koristenjem zdravstveno-edukativnih materijala
lzrada i raspodjela pisanih edukativnih materijala usmjerenih savjetovanju i prosvjecivanju,
poticanju prihvacanja novih znanja i nacina zivota i rada u cilju ocuvanja i unapredenja
zdravlja na radu
- Edukacija osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o prakticnoj primjeni
preventivnih mjera za ocuvanje zdravlja na radu
- Cijepljenje zdravstvenih djelatnika
-Sigurno rukovanje citostaticima
-Rukovanje ostrim predmetima
-Podizanje i premjestanje pacijenata te rukovanje teskim teretima
lndividualno zdravstveno prosvjecivanje i savjetovanje o prevenciji ozljeda i najucestalijih
bolesti vezanih uz rad; daju se upute za temeljne habilitacijske postupke (upute o
razgibavanju, aktivne i pasivne vjezbe); educiranje osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite o individualnim prakticnim mjerama za ocuvanje zdravlja na radnim
mjestima potencijalno opasnim za zdravlje (npr. upute o vjezbama i razgibavanju pri radu u
prisilnom polozaju, aktivne i pasivne vjezbe, vjezbe disanja). Edukacija se provodi za sve
osobe koje rade na rizicnim radnim mjestima; ova mjera se moze provoditi grupno i
individualno
- Edukacija osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o akutnom djelovanju
stetnosti kojima su izlozeni
Provodi se jedanput u godini u svim tvrtkama u kojima specijalist medicine rada pruza usluge
4l
specificne zdravstvene zastite; edukacija osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite
o stetnostima, opasnostima i naporima koji se javljaju na radnom mjestu i bolestima vezanih
uz rad
- Edukacija osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o pruzanju prve pomoci
ovisno o stetnostima radnog mjesta
-Prijava i postupak zbrinjavanja ubodnih incidenata
Organiziranje edukacije iz specificnih oblika prve pomoci i hitnih intervencija; zajedno s
poslodavcem izrada plana za ucinkovitu hitnu intervenciju.
Ocjenjivanje uvjeta rada ( rizika )
- Ocjenjivanje uvjeta rada radi zastite od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu te
kontinuirana skrb o boljoj prilagodenosti rada radnicima, ukljucujuci vrijeme, nacin i
uvjete rada
Provodi se redovitim obilascima radnih mjesta prema unaprijed planiranom rasporedu, a
obvezno kod promjene radnih procesa i uvjeta rada, uvodenja novih tehnologija, kod
poremecaja u radnom procesu, kod pojave ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te kod
porasta pobola, davanje preporuka za korekciju radnih uvjeta, te nadzor nakon davanja
preporuka; u nadzor moze biti ukljucen i drugi clan strucnog tima (strucnjak zastite na radu,
psiholog); provodenje aktivnosti vezanih uz prilagodbu rada i radnih uvjeta sposobnostima i
mogucnostima osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite te skrbi za provedbu
propisanih mjera zastite na radu u poslovima gdje su radnici izlozeni stetnostima,
opasnostima i naporima koji ugrozavaju zdravlje
- Obilazak mjesta rada u cilju analize radnog mjesta na individualnoj razini
Provodi se kada je jedna osoba zaposlena u djelatnosti zdravstvene zastite ili je grupa osoba
zaposlena u djelatnosti zdravstvene zastite na istom radnom mjestu. Svrha ovog obilaska je
identifikacija, eliminacija i/ ili nadzor opasnosti na radnom mjestu.; provode se u slucaju
nepovoljnog dogadaja (npr. ozljede na radu, profesionalne bolesti), u svrhu ocjene radne
sposobnosti (trajne ili privremene nesposobnosti), individualno savjetovanje osoba
zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite o utvrdenim ostecenjima; obilazak moze biti
vezan i uz rad odbora.
3. Ostale mjere na primarnoj razini
Npr. osigurano cijepljenje protiv hepatitisa B kod osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene
zastite, cijepljenje protiv meningitisa zdravstvenih radnika pri zavodima za hitnu medicinu te
42
sprecavanje pobola od bolesti za koje postoji cjepivo.
Cijepljenje se provodi ovisno o riziku radnog mjesta, a prema Programu cijepljenja kojeg na
prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donosi ministar zdravlja.
". OBRAZOVANJE
Za sada nema u skolama, na veleucilistima niti na fakultetima na kojima se skoluju ucenici i
studenti za rad u djelatnosti zdravstvene zastite, obvezujucih programa izobrazbe za rad na
siguran nacin. Djelomicno se, ali ne pod tim nazivom, u programima obveznih vjezbi i
prakticne nastave, ucenici i studenti upoznaju s principima rada na siguran nacin. Primjeri su
Medicinska skola u Osijeku gdje se ucenici upoznaju s osnovama rada na siguran nacin,
Strucni studij medicinsko- laboratorijske dijagnostike na Sveucilistu u Rijeci ima predmet
Sigurnost na radu za zdravstvene radnike, a Studij sestrinstva na Medicinskom fakultetu
Sveucilista u Zagrebu ima izborni predmet Zastita zdravlja na radu i profesionalne bolesti.
Zakon o strukovnom obrazovanju (,Narodne novine" broj 30/09, 24/l0) nedostatno odreduje
duznosti poslodavca koji sklapa ugovor (clanak 27) i obveze polaznika na praktickoj nastavi i
vjezbama kod poslodavca (clanak 28), dok Pravilnik o nacinu organiziranja i izvodenja
nastave u strukovnim skolama (,Narodne novine" broj l40/09) u clanku 5. kaze:
l. prije pocetka i izvodenja prakticnog dijela kurikuluma polaznici moraju usvojiti sadrzaje iz
osnova zastite na radu propisane strukovnim kurikulumom i poloziti ispit pred osposobljenom
osobom iz ustanove o cemu se vodi evidencija u dnevniku rada odnosno mapi prakticne
nastave.
2. kod izvodenja svake pojedinacne vjezbe u sklopu prakticnog djela kurikuluma polaznik
mora biti upoznat s izvorima opasnosti, usvajati postupke rada na siguran nacin i primijeniti
zastitna sredstva sukladno propisima kojima se ureduje sigurnost i zastita na radu.
3. polaznik prakticnog djela kurikuluma moze raditi samo uz strucno vodstvo nastavnika u
ustanovi odnosno mentora kod poslodavca.
Upravo na temelju svojih radnih iskustava studenati poslijediplomske nastave, medicinske
sestre/tehnicari i doktori medicine, naglasavaju neophodno potrebnim obvezno usvajanje
znanja, vjestina i stavova za rada na siguran nacin. Stoga je prijedlog Ministarstvu za
znanost, obrazovanje i sport Republike Hrvatske da ovim ustanovama preporuci obvezno
uvodenje predmeta Rad na siguran nacin kao posebnog predmeta ili najmanje l0 nastavnih
43
sati u sklopu jednog od odgovarajucih predmeta u prvoj godini na svim razinama skolovanja.
#. POKAZATELJI ZA PRA$ENJE I PROCJENU
Za pracenje stanja i planiranja aktivnosti u provedbi programa zastite zdravlja i sigurnosti na
radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zastite u Republici Hrvatskoj, nuzni su
sljedeci pokazatelji:
prisutnosti pojedinih rizika i razina tih rizika na pojedinim radnim mjestima,
ostecenja zdravlja nastalih na radu: ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti
vezanih uz rad,
utjecaja stetnih radnih uvjeta na radnu sposobnost: privremena radna nesposobnost,
trajna radna nesposobnost odnosno invalidnost,
financijski pokazatelji ostecenja zdravlja uzrokovanih radom u djelatnosti zdravstvene
zastite: gubici zbog bolovanja, dijagnostike, lijecenja i rehabilitacije, privremena i
invalidska mirovina.
U pracenju stanja i planiranju aktivnosti svi sudionici u sustavu zastite zdravlja i sigurnosti na
radu trebaju pratiti odredene podatke u djelatnosti zdravstvene zastite i uciniti ih dostupnima.
To su slijedeci podaci:
medicine rada o radnim mjestima i radnicima (na nacin koji ne bi bio suprotan
propisima zastiti odredenih podataka),
ovlastenih trgovackih drustava i ustanova o poslodavcima, radnicima, sredstvima
rada i radnom okolisu,
sudova o presudenim i izvrsenim nenovcanim i novcanim kaznama po prijavama
inspektora rada za zastitu na radu, podaci sudova o presudenim i izvrsenim
odstetnim zahtjevima u slucajevima ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o osiguranicima po osnovi rada,
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o prikupljenim i utrosenim sredstvima
po osnovi osiguranja za slucajeve ozljeda na radu i profesionalne bolesti, s analitikom
troskova prema uzrocima,
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o troskovima primarne zdravstvene
zastite, specijalisticke zdravstvene zastite i lijecenja radnika u djelatnosti zdravstvene
zastite te njihovim poslodavcima, kao i iste troskove za osobe koje su pretrpjele
ozljedu samo na mjestu radu ili oboljele od profesionalne bolesti
44
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o troskovima po pojedinim pravima iz
radnog odnosa u djelatnosti zdravstva.
7. FINANCIRANJE
Zastita zdravlja na radu obveza je poslodavca te je poslodavac duzan osigurati ucinkovio
provodenje zastite na radu. l do sada su poslodavci, ukljucujuci i one svrstane u djelatnost
zdravstvene zastite, bili duzni izvrsiti mjerenja razina kemijskih i fizikalnih stetnosti, izraditi
procjenu opasnosti te osigurati rad odbora za zastitu na radu. Svi su poslodavci i do sada
izdvajali za placanje ovih troskova. Svaki poslodavac izdvaja 0,5% po pojedinom radniku za
pruzanje cjelokupne zdravstvene zastite zaposlenih u djelatnost zdravstvene zastite
(prethodni i periodicni pregledi, cjepljenja, lijecenje zbog profesionalne bolesti i ozljede na
radu te naknada bolovanja) pa se ne ocekuje porast troskova za provodenje ovog programa.
Dakle, za provedbu Na+ionalno. *ro.rama zatite zdravlja i si.urnost na radu oso!a
za*osleni/ u djelatnosti zdravstvene zatite za razdo!lje 2$1'.12$2$. nece biti potrebno
osigurati dodatna sredstva iz Drzavnog proracuna. Provedba ce se osigurati iz sredstava za
redovne aktivnosti.
%. IZVIJE$A I POKAZATELJI USPJENOSTI
Hrvatski zavod za zdravstvno osiguranje u suradnji s Suradnim centrom za medicinu rada
Svjetske zdravstvene organizacije dostavljaiti ce godisnja izvijesca o provedbi Nacionalnog
programa Ministarstvu zdravlja.
45
LITERATURA
Nacionalna strategija razvoja zdravstva 20l2.-2020.
http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalne_strategije/nacionalna_strategija_zdrav
stva
Okvirna Direktiva o sigurnosti i zastiti zdravlja na radu 89/39l/ECC
Konvencija Medunarodne organizacije rada o zastiti zdravlja na radu broj l55
Konvencijom o sestrinskom osoblju, l977 (broj C-l49)
Globalni akcijski plan za zdravlje radnika (WHA 60.26)
http://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA60/A60_R26-en.pdf)
Globalni okvir SZO/MOR-a za nacionalne programe zastite zdravlja zaposlenih u zdravstvu.
http://www.ilo.org/sector/activities/sectoral-meetings/WCMS_l6ll32/lang--en/index.htm
Okvirni sporazuma o sprjecavanju ozljeda ostrim predmetima u bolnici i zdravstvenoj
djetanosti (Council Directive 20l0/32/EU of l0 May 20l0)
Zakon o zdravstvenoj zastiti (,Narodne novine" broj l50/08, 7l/l0, l39/l0, 22/ll, 84/ll,
l54/ll, l2/l2, 70/l2 i 82/l3)
Zakon o kvaliteti zdravstvene zastite i socijalne skrbi (,Narodne novine" broj l24/ll)
Zakon o lijecnistvu (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08)
Zakon o sestrinstvu (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08, 57/ll)
Zakon o primaljstvu ( ,Narodne novine" broj 30/08, l45/l0)
Zakon o stomatoloskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08, l20/09)
Zakon o djelatnostima u zdravstvu (,Narodne novine" broj l45/l0)
Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l20/08)
Zakon o ljekarnistvu (,Narodne novine" broj l2l/03, 35/08, ll7/08)
Zakon o krvi l krvnim pripravcima (,Narodne novine" broj 79/06, l24/ll)
Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica (,Narodne novine" broj l44/l2)
Zakon o presadivanju ljudskih organa u svrhu lijecenja (,Narodne novine" broj l44/l2)
Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (,Narodne novine" broj l2l/03, ll7/08)
Zakon o medicinskim proizvodima (,Narodne novine" broj 76/l3)
Zakon o lijekovima (,Narodne novine" broj 76/l3)
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (,Narodne novine" broj 80/l3)
Zakon o kemikalijama (,Narodne novine" broj l8/l3)
Zakon o prijevozu opasnih tvari (,Narodne novine" broj 79/07)
Zakon o mirovinskom osiguranju (,Narodne novine" broj l30/l0, 6l/ll, ll4/ll, 76/l2)
Zakon o listi tjelesnih ostecenja (,Narodne novine" broj l62/98)
Zakon o listi profesionalnih bolesti (,Narodne novine" broj l62/98)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o listi profesionalnih bolesti (,Narodne novine" broj
l07/07)
Zakon o radu (,Narodne novine" broj l49/09, 6l/ll)
Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (,Narodne novine" broj
20/l0)
Zakon o zastiti od buke (,Narodne novine" broj 30/09)
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) brojl272/2008 Europskog parlamenta i Vijeca od l6. prosinca
2008. o
razvrstavanju, oznacavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju
Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva l999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) broj
l907/2006 (,Narodne novine" broj 50/l2)
Zakon o dopunama zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj l907/2006 Europskog parlamenta i
46
Vijeca EZ
o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ogranicavanju kemikalija (,Narodne novine" broj l8/l3)
Zakon o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj l272/2008 Europskog parlamenta i
Vijeca od l6.
prosinca 2008. o razvrstavanju, oznacavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju,
dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva l999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje
Uredba (EZ) broj l907/2006 (,Narodne novine" broj l8/l3)
Zakon o zastiti od pozara (,Narodne novine" broj 92/l0)
Zakon o zapaljivim tekucinama i plinovima (,Narodne novine" broj l08/95, 56/l0)
Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. l78/04, l09/07, 67/08, l44/l0)
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj
88/l3)
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi u Hrvatskoj (,Narodne novine"
broj l27/06, l22/07, 27/ll)
Temeljni kolektivni ugovor za sluzbenike i namjestenike u javnim sluzbama (,Narodne
novine" broj l4l/l2)
Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnicke opreme
za
obavljanje zdravstvene djelatnosti (,Narodne novine" broj 6l/ll)
Pravilnik o nacinu obavljanja medicinko-biokemijske djelatnosti u lijecnickim ordinacijama
(,Narodne novine" broj 34/05)
Pravilnik o strucnom nadzoru u djelatnosti medicine rada (,Narodne novine" broj l06/04)
Plan i program mjera specificne zdravstvene zastite radnika (,Narodne novine" broj l22/07)
Pravilnik o strucnom nadzoru (,Narodne novine" broj 6/ll Uredba o izmjeni zakona o
zdravstvenoj zastiti (l54/ll, l44/l2)
Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti (l53/09)
Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zastitu iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 43/l0, 7l/l0, l/ll, 6/ll, 50/ll,
54/ll,l26/ll, l53/ll, l47/l2)
osiguranja (,Narodne novine" broj 67/09, ll6/09, 4/l0, l3/l0, 88/l0, l3l/l0, l/ll, 87/ll,
l37/ll, 39/l2, 69/l2,l26/l2)
Pravilnik o nacinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (,Narodne novine" broj l7/09,
46/09, 4/l0, l3/l0, ll0/l0, l3l/l0, l/ll, 52/ll)
Pravilnika o ovlastima i nacinu rada ovlastenih doktora i lijecnickih povjerenstva Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (,Narodne novine" broj ll3/09, l26/09, 4/l0, 88/l0, l/ll,
50/ll)
Pravilnik o uvjetima i nacinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (,Narodne
novine" broj
l7/09, 23/09, 53/09, ll6/09, 4/l0, 88/l0, ll0/l0, ll3/l0, l/ll)
Pravilnik o kontroli bolovanja (,Narodne novine" broj l23/ll)
osiguranja u slucaju ozljede na radu i profesionalnih bolesti (,Narodne novine" broj l/ll,
l53/ll, 5l/l2, l26/l2, l47/l2, 38/l3)
Pravilnik o skladistenju opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina (,Narodne novine" broj
78/l2)
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (,Narodne novine" broj 5/84)
Pravilnik o poslovima na kojima radnik moze raditi samo nakon prethodnog i redovitog
utvrdivanja zdravstvene sposobnosti (,Narodne novine" broj 70/l0)
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (,Narodne novine" broj
62/l0)
47
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik moze raditi i o aktivnostima u kojima smije
sudjelovati (,Narodne novine" broj 62/l0)
Pravilnik o sadrzaju i nacinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad
Pravilnik o sadrzaju i nacinu vodenja evidencije o radnicima (,Narodne novine" broj 66/l0)
Pravilnik o izradi procjene opasnosti (,Narodne novine" broj 48/97, ll4/02, l26/03, l44/09)
Pravilnik o uporabi osobnih zastitnih sredstava (,Narodne novine" broj 39/06)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (,Narodne novine" broj 29/05)
Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjestajima i knjizi nadzora iz podrucja zastite na radu
Pravilnik o polaganju strucnog ispita strucnjaka zastite na radu (,Narodne novine" broj
ll4/02, l26/03)
Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zastite na radu
(,Narodne novine" broj ll4/02, 26/03)
Pravilnik o programu i nacinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlastenika za
obavljanje poslova zastite na radu (,Narodne novine" broj ll4/02, 29/05)
Pravilnik o programu, sadrzaju i nacinu provjere znanja poslodavaca ili njihovih ovlastenika iz
podrucja zastite na radu (,Narodne novine" broj 69/05)
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nacin (,Narodne novine"
broj ll4/02, l26/03)
Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zastite na radu (,Narodne novine" broj l/ll)
Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na
dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja
doji
dijete (,Narodne novine" broj ll2/ll)
Pravilnik o pruzanju prve pomoci radnicima na radu (,Narodne novine" broj 56/83)
Pravilnik o zastiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (,Narodne novine" broj 49/86)
Pravilnik o zastiti na radu za mjesta rada (,Narodne novine" broj 29/l3)
Pravilnik o listi strojeva i uredaja s povecanim opasnostima (,Narodne novine" broj 47/02)
Pravilnik o ispitivanju radnog okolisa te strojeva i uredaja s povecanim opasnostima
Pravilnik o sigurnosti strojeva (,Narodne novine" broj 28/ll)
Popis hrvatskih normi za osobnu zastitnu opremu (,Narodne novine" broj ll0/09)
Pravilnik o sigurnosti dizala (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o tlacnoj opremi (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o jednostavnim tlacnim posudama (,Narodne novine" broj 58/l0)
Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom (,Narodne novine" broj l38/08)
Pravilnik za plinske aparate (,Narodne novine" broj 55/l0)
Pravilnik o elektricnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odredenih naponskih granica
(,Narodne novine" broj 4l/l0)
Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) (,Narodne novine" broj 23/ll)
Pravilnik o obliku, sadrzaju i izgledu oznake "C" i "CE" (,Narodne novine" broj l8/ll)
Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (,Narodne
Pravilnik o mjerama zastite od buke izvora na otvorenom prostoru (,Narodne novine" broj
l56/08)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zastitu od buke
(,Narodne novine" broj
9l/07)
Pravilnik o nacinu izrade i sadrzaju karata buke i akcijskih planova, te o nacinu izracuna
dopustenih indikatora buke (,Narodne novine" broj 75/09)
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju
strucne poslove zastite od buke (,Narodne novine" broj 9l/07)
48
Pravilnik o zastiti radnika od izlozenosti buci na radu (,Narodne novine" broj 46/08)
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti vibracijama na radu (,Narodne novine"
broj l55/08)
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispuniti pravne osobe koje se bave proizvodnjom,
prometom ili koristenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne ili
fizicke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (,Narodne novine"
broj 68/07)
Pravilnik o novim tvarima (,Narodne novine" broj 6l/07)
Pravilnik o postojecim tvarima (,Narodne novine" broj 6l/08)
Pravilnik o razvrstavanju, oznacavanju, obiljezavanju i pakiranju opasnih kemikalija
(,Narodne novine" broj 23/08, 64/09, ll3/l0, 64/ll, l37/ll, 63/l2, 7l/l2)
Pravilnik o ispunjavanju Sigurnosno-tehnickog lista (,Narodne novine" broj 39/09, 74/ll)
Pravilnik o nacinu vodenja ocevidnika o opasnim kemikalijama te o nacinu i rokovima
dostave
podataka iz ocevidnika (,Narodne novine" broj ll3/06)
Pravilnik o granicnim vrijednostima izlozenosti opasnim tvarima pri radu i o bioloskim
granicnim
vrijednostima (,Narodne novine" brojl3/09)
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti kemijskim tvarima na radu (,Narodne
Pravilnik o zastiti radnika od rizika zbog izlozenosti bioloskim agensima pri radu (,Narodne
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektricnom energijom (,Narodne novine" broj
88/l2)
Pravilnik o tehnickim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjenicnih
napona iznad l kV (,Narodne novine" broj l05/l0)
Pravilnik o elektricnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odredenih naponskih granica
(,Narodne novine" broj 4l/l0)
Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu od statickog elektriciteta (Sl. list 62/73)
Pravilnik o zastiti od pozara u skladistima (,Narodne novine" broj 93/08)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zastite zdravlja radnika te tehnickom
nadgledanju
postrojenja, opreme, instalacija i uredaja u prostorima ugrozenim eksplozivnom atmosferom
(,Narodne novine" broj 39/06, l06/07)
Pravilnik o opremi i zastitnim sustavima namijenjenima za uporabu u potencijalno
eksplozivnim
atmosferama (,Narodne novine" broj 34/l0)
Pravilnik o uvjetima i nacinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladistenja eksplozivnih tvari
(,Narodne novine" broj 26/09, 4l/09, 66/l0)
Pravilnik o nacinu oznacavanja eksplozivnih tvari (,Narodne novine" broj l2l/05, l39/l0)
Pravilnik o provjeri tehnickih rjesenja iz zastite od pozara predvidenih u glavnom projektu
(,Narodne novine" broj 88/ll)
Pravilnik o razvrstavanju gradevina, gradevinskih dijelova i prostora u kategorije ugrozenosti
od pozara (,Narodne novine" broj 62/94, 32/97)
Pravilnik o sigurnosti i zastiti zdravlja pri radu s racunalom (,Narodne novine" broj 69/05)
Pravilnik o zastiti na radu pri rucnom prenosenju tereta (,Narodne novine" broj 42/05)
Pravilnik o nacinu provodenja mjera zastite radi sprijecavanja nastanka ozljeda ostrim
predmetima (,Narodne novine" broj 84/l3)
Opci uvjeti ugovora o provodenju primarne zdravstvene zastite iz obveznog zdravstvenog
49
osiguranja (,Narodne novine" broj 50/l0, 7l/l0, 88/l0, l/ll, 93/ll, l37/ll)
Opci uvjeti ugovora o provodenju specijalisticko-konzilijarne i bolnicke zdravstvene zastite iz
obveznog zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 50/l0, 7l/l0, 88/l0, l/ll, 50/ll)
Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provodenju zdravstvene zastite iz obveznog
zdravstvenog osiguranja (,Narodne novine" broj 2/09, 6/ll, 50/ll, 93/ll, l26/ll, l53/ll)
Odluka o standardima i normativima prava na zdravstvenu zastitu iz obveznog zdravstvenog
osiguranja za slucaj ozljede na radu i profesionalne bolesti s osnovama za sklapanje
ugovora (,Narodne novine" broj l/ll, 6/ll, 78/ll, 38/l2, ll8/l2, l47/l2, 38/l3)
Odluka o posebnom standardu i mjerilima njegove primjene u provodenju specificne
zdravstvene zastite radnika (,Narodne novine" broj l26/l2, 38/l3)
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.- NKD 2007. (,Narodne novine" broj 58/07)
Naredba o nacinu rukovanja lijekovima koji sadrze citotoksicne supstancije (,Narodne
novine" broj 30/9l)
Nacionalna klasifikacija zanimanja(,Narodne novine" broj lll/98, l24/08, l47/l0, l4/ll)
Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada u drzavnoj sluzbi (,Narodne novine" broj
74/02, 58/08, ll9/ll)
Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (,Narodne novine" broj 30/05)
Lista opasnih kemikalija ciji je promet zabranjen odnosno ogranicen ( ,Narodne novine" broj
39/l0, 37/ll,40/l2)
Lista tvari koje na razini europske unije podlijezu postupku izdavanja odobrenja (,Narodne
novine" broj 40/l2)
Program edukacije radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima
50
VREMENSKA KARTA 20l3.- 2020.
ClLJ AKTlVNOSTl NOSlTELJ AKTlVNOSTl VREMENSKA KARTA
Uspostavljanje koordinacije ustanova
zaduzenih za osiguravanje i provodenje
mjera zastite zdravlja osoba zaposlenih
u djelatnosti zdravstvene zastite:
ministarstava nadleznih za zdravlje i rad,
Hrvatskog zavoda za zastitu zdravlja i
sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje, Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje,
Drzavnog inspektorata, Agencije za
kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i
socijalnoj skrbi
Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo rada i
mirovinskog sustava,
Hrvatski zavod za zastitu
zdravlja i sigurnost na radu,
Drzavni inspektorat, Agencije
za kvalitetu i akreditaciju u
zdravstvu i socijalnoj skrbi
Kontinuirano od 20l3.
do 2020.
Uspostva registra osoba zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zastite koji rade
pod povecanim rizikom
zdravlja i sigurnost na radu;
Svaki pravni subjekt u
djelatnosti zdravstvene
zastite; Drzavni inspektorat
Do kraja 20l4.
Pracenje zdravstvenog stanja svake
osobe zaposlene u djelatnosti
zdravstvene zastite obzirom na radne
uvjete; opasnosti, stetnosti i napore pri
obavljanju poslova
Sluzbe medicine rada u
suradnji s obiteljskim
lijecnikom
do 2020.
Pracenje oboljelih osoba zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zastite s ciljem
prepoznavanja bolesti u svezi s radom
zdravlja i sigurnost na radu;
Sluzbe medicine rada;
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje
do 2020.
Provedba pilot projekta Nacionalnog
programa zastite zdravlja i sigurnosti na
radu osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zastite za razdoblje 20l3.-
2020. u Opcoj bolnici Karlovac
Ministarstvo zdravlja
Republike Hrvatske; Suradni
centar za medicinu rada
Svjetske zdravstvene
organizacije
Od 20l3. do 20l6.
5l

Nacrt Prijedloga Nacionalnog Programa Zastite Zdravlja Zaposlenih U Zdravstvu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nacrt Prijedloga Nacionalnog Programa Zastite Zdravlja Zaposlenih U Zdravstvu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nacrt

You might also like