Sveuilite u Zadru Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Seminar iz antropologije umjetnosti dr.sc. Tvrtko Zabec/ prof.

Sandra Urem Kristina Atlagi

Hamsa
Seminarski rad

U Zadru, lipanj, 2013.

Hamsa

Kristina Atlagi Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Druga godina preddiplomskog studija kristina.atlagic@gmail.com

Kroz dokaze sakupljene o prvobitnim drutvenim zajednicama, definirani su poetci stvaranja simbolike pojedinih predmeta. U izrazito stoarskim i poljoprivrednim drutvima ona se oitovala u obliku zatite. U ovom radu, autorica e dati detaljniji opis hamse. Hamsa je drevni amulet ija vanost varira od kulture do kulture, tonije ovisi o religiji iji je sastavni dio. Ono to joj je univerzalno je zatitnika mo koju daje najee enama i novoroenadi. kljune rijei: hamsa, khamsa, Ruka Mirjam, Fatimina ruka, simbol, amulet

UVOD
Meureligijski dijalog dui je niz vremena est predmet rasprava. Naglasak se obino stavlja na sukobe izmeu tri najvee monoteistike religije- Islam, Judaizam i Kranstvo. U svakoj od njih postoje simboli1 kojima se prenose moralne vrijednosti. Ti su simboli specifini upravo za religiju u kojoj se nalaze. Neki od njih vuku korijenje od vremena prije nastanka religija kakve ih danas poznajemo. Objanjenje drevnih simbola te njihovu prenamjenu dao je Bruno Barbatti u svome djelu ''Barber carpets of Marocco'' (2008: 202). Na primjeru korpusa vjerovanja berberskih plemena, dajui naglasak njihovoj umjetnosti, pokazao je promjenu znaenja koja odreeni simboli nose.

Simboli- fiziki objekti, boje, pokreti, mirisi koji prenose informacije kroz arbitrarno ili kulturoloki dodijeljeno znaenje

Drevni su simboli bili povezani s reprodukcijom. Koriteni su kao ukrasi na tepisima, lonariji pa i kao tetovae. Mnoga su prvobitna znaenja, ukljuujui i reproduktivno, izgubljena. Dijelom je razlog tomu sekundarna uloga reprodukcije, dijelom jer su simboli postali podloni religiji. Veliki dio simbola tijekom stoljea primio je praznovjerna obiljeja kao i apotropainu, odnosno zatitnu ulogu (Barbatti, 2008: 202.). Kao zatitu ljudi nose amulete. U svom djelu, Knjiga amuleta i talismana, Claude Lecouteux (prijevod Blanka Paunovi) iznosi nekoliko definicija amulet dajui naglasak na onu s poetka 18. Stoljea. Tom definicijom amulet je opisan kao sve ono to je svojim karakterom, likom ili figurom oznaeno kako bi sebi osiguralo posebno djelovanje pomou neke nevidljive sile. Najee je to predmet od prirodnih materijala, bilo da je nastao u prirodi ili je proizveden ljudskom rukom, za koji vjeruju da ih titi od zlih duhova i crne magije (asopis Zarez, 08.01.2009: 18-19) Amulet koji e biti opisan u ovom radu jest hamsa. Ono to je karakteristino za nj jest prisustvo u gotovo svim poznatim religijama. Naglasak e biti na samim poetcima i nastanku hamse, njenoj ulozi u Islamu i Judaizmu te suvremenoj reprezentaciji. Premda postoji kao sekundarni objekt u Kranstvu i Buddhaizmu, njena uloga e u tim religijama biti samo spomenuta, ali ne i objanjena. Razlog tomu je manjak izvora. Koristei se analizom postojee literature, prvenstveno internetskih stranica i lanaka, pokuala sam skupiti to vie podataka o odabranoj temi. Budui da je sama tema poprilino specificirana, postavljanje konkretne hipoteze predstavljalo mi je znatan problem.

to je to hamsa?
Praznovjerja o maginim moima urokljivog oka rasprostranjena su u mnogim kulturama a uz njih se veu mnoga ponaanja kojima se ljudi pokuavaju zatititi. esto su ljudi u svome neznanju mijeali urokljivo oko s demonima te iz tog razloga kombinirali amulete i rijei koji trebali sluiti kao zatita. Produkt jednog takvog vjerovanja je hamsa. Hamsa je drevni amulet, porijeklom sa Srednjeg Istoka koji simbolizira Boju ruku. U svim se religijama, u kojima postoji, smatra simbolom zatite. Vlasniku bi trebao donijeti sreu, zdravlje i dobru sudbinu. izvor

Ovaj se simbol najee moe nai pod imenom ''hamsa'', imenu koje dolazi od arapske rijei khomsah. U Europi je to ime romanizirano pa postaje khamsa, a znai doslovno ''pet''. idovi ju nazivaju Ruka Mirjam, po Mojsijevoj i Aronovoj sestri, dok Muslimani preferiraju Fatimina ruka, u ast Muhammedove kerke Fatime Zahre. Hamsa se predstavlja na dva naina. Najei je onaj u kojemu je mali prst napravljen simetrino palcu. Uz njega postoje i hamse koje izgledaju kao prave ruke, bez ikakve simetrije prstiju. izvor Hamsa se moe nositi sa prstima okrenutima prema dolje ili prema gore, ovisno o preferencijama samog vlasnika amuleta. Smatra se zatitom od zlog ili urokljivog oka. Zanimanje koje je ovaj simbol potaknuo kako u Islamu, tako i Judaizmu, potaknuo je mnoge umjetnike na njegovo koritenje u razliitim varijacijama. Najee je to nakit, slike, ukrasi a u novije vrijeme i tetovae.

Porijeklo
Premda postoji i u Islamu i u idovstvu ve stoljeima, arheoloka nalazita na Srednjem Istoku, dokazala su da je hamasa tu postojala i u razdoblju prije suvremenih religija. Pregled drevnih i modernih amuleta irom svijeta dokazao je kako je otvorena d esna ruka univerzalni znak zatite, od vremena ranih mezopotamijskih amuleta do vremena boice ljubavi, Itar ili Inana. Povezuje s amuletom Mano Pantea (Dva prsta), Ruke sveboice ali i egipatskim boanstvima Isis, Osirisom i Horusom. U Buddhaizmu predstavlja desnu ruku Buddhe u poloaju mudr koji predstavlja zatitu i uenje. Razvojni put zavrava sa islamskom i idovskom inaicom. Kroz sve navedene kulture i religijske tradicije prava simbolika ovog amuleta identificirana je sa enskom osobom velike moi i statusa. Prema tome, najee je i koriten kao zatita ene, prvenstveno za vrijeme trudnoe i poroaja. izvor Ruka Itar ili Ruka Inane u svome objanjenu manjka svjetovnu i religioznu podlogu. Akadijcima, Sumeranima i Mezopotamcima predstavljala je svojevrsnu kontrolu nad bolestima. Bolesti kojima je Ruka Itar upravljala bile su psiholoke prirode. Postoji i poveznica izmeu hamse i amuleta Mano Pantea. Ovaj amulet, takoer poznat kao Ruka sveboice prvenstveno je znan kao Dva prsta koja su predstavljala Isis i Osirisa. Ovaj amulet zaziva zatitu roditelja. Udubljenje izmeu dva prsta predstavlja Horusa odnosno dijete koje tite dva roditeljska prsta. izvor

Hamsa u Islamu
Hamsa u Islamu nosi ime Fatimina ruka. Za iite, ona je simbol boanske providnosti, dareljivosti, ljubavi, moi i zatite od urokljivog oka. Ulogom Fatimine ruke u Islamu bavila se D. Apostolos-Cappadona (1996.) u sklopu istraivanja poloaja ene u islamskoj umjetnosti. Zato ime Fatimina ruka? Fatima je najdraa ki proroka Muhammeda. Njena uloga u Islamu od velika je znaaja, pogotovo kada se uzme u obzir podreeni poloaj ene. Roena je prije nego je njezin otac postao prorokom a umrla par mjeseci nakon njega. Predstavlja savrenu enu, ker, majku i suprugu odanu svojoj obitelji. esto je usporeivana s Djevicom Marijom, tovie, vjeruje se da je i Fatima poput Marije zaeta i roena bez grijeha. Takoer, budui da se ena za vrijeme mjesenice smatra po Islamu neistom, postoji vjerovanje da Fatima nikada nije ''krvarila''. Posjeivana od strane anela i redovna u molitvi, fatima je postala centar enske duhovnosti Islama. Zatita za koju se vjerovalo da Fatima donosi enama, prvenstveno trudnicama, prenesena je na hamsu. Premda poetak koritenja ovoga amuleta u Islamu nije poznat, za njega je kreirano posebno objanjenje. Pet prstiju ruke predstavlja Muhammeda, Fatimu, njezina mua Alija i njihove sinove- Hasana i Huseina. Takoer, oni simboliziraju i Pet stupova Islama a to su: ispovijest vjere, obredna molitva (namaz), ramazanski post, obvezni vjerski prinos (zekat) i hodoae. izvor Dolaskom Muslimana na podruje panjolske ovaj je simbol uao u Europu. Kovali su se privjesci i drugi objekti koji su se najee mogli pronai u blizini djece. Utjecaj Fatimine ruke proirio se i meu kranskim stanovnitvom. Najvei je problem predstavljao polumjesec koji se nalazio u sredinu amuleta umjesto oka. Godine 1525 car Karlo V donio zabranu noenja amuleta te naredio noenje krieva ili medaljona sa slikama svetaca (D. Apostolos-Cappadona,1996: 11)

Hamsa u Judaizmu
Za idove broj pet (hamesh na hebrejskom) predstavlja pet knjiga Tore, svete knjige Judaizma. Takoer simbolizira peto slovo hebrejskog alfabeta "Heh", koje je jedno od Bojih imena. Mnogim idovima, pet prstiju slui kao posjetitelj da se vjernik za vrijeme molitve mora sluiti sa svih pet osjetila. Naziv koji idovi koriste za hamsu je Ruka Mirjam. izvor

Mirjam je bila starozavjetna linost, Mojsijeva i Aronova sestra. Bogobojazna ena i vjerna savjetnica svoje brae, zavrijedila je Boju milost. On se oitovala u obliku vode koju je Bog poklanjao idovima nakon bijega iz ropstva, za vrijeme Mirjamina ivota. Vjeruje se da su idovi hamsu preuzeli od Muslimana za vrijeme ivljenja u islamskim zemljama. William Gross (2004: 110) tvrdi kako je stvaranjem Izraela, utjecaj hamse oslabio jer nije imao kulturoloku podlogu koja bi mu dala razlog za postojanje. No tako nije bilo u svim zemljama u kojima idovi ive. U zadnjem desetljeu, popularizacijom hamse, dolo je i do njezina oivljenja u Izraelu. Razlozi zbog kojih je prvobitno odbaena napokon su pokazani. Izbjegavanje svega to iz povezuje sa islamskim svijetom vie nije bio prioritet, pa je s toga hamsa dobila ulogu buenja nacionalne svijesti i simbol jakog izraelskog identiteta odbacujui na taj nain sve sakralne karakteristike.

Popularizacija hamse dodatno obradit

Moe se rei da je popularizacija hamse zapoela onog dana kada je napravljen prvi amulet. Kroz stoljea ene su ga pravile i stavljale oko vratova svoje djece ili ga nosile same u vrijeme trudnoe. Vjerovanje u zatitne moi ovog amuleta rairilo se meu mnogim narodima. Razliite inaice hamse prisutne su na raznim mjestima. Najpoznatija je hamsa koja ima oblik prave ruke, bez ikakve simetrije prstiju. Kao to je ve spomenuto, hamsa se moe nositi sa prstima okrenutima prema dolje ili prema gore, ovisno o preferencijama samog vlasnika amuleta. Najee se nosi kao privjesak. Stilovi hamse su raznovrsni, ali najvie se razlikuju idovska i muslimanska verzija koje esto umjesto oka u sredini imaju Davidovu zvijezdu, odnosno polumjesec i zvijezdu. Mnogi su bili inspirirani hamsom pa su tako nastajale slike ali i dizajni na primjerice kreditnim karticama. Svoje je mjesto nala i kao logo mnogih firmi ili pak vjeni ukras ali i vie od samog ukrasa- tetovaa. Pitala sam jednu djevojku koja je nosila hamsu kao privjesak na laniu to on znai. Nije znala odgovor. Rekla mi je kako je to poklon od sestre koji bi trebao imati zatitnike moi. Nije vjerovala u njih ali je istaknula kako se, otkako nosi taj privjesak osjea sigurnije. Taj je osjeaj hamsa pruala enama posljednjih nekoliko stoljea i nastavit e sve dok netko bude znao tumaiti njezin znaaj.

ZAKLJUAK Kako bi se shvatio odreeni simbol, potrebno je poznavati njegove funkcije. One nisu
niti mogu biti univerzalne prirode. Mijenjanjem povijesnih okolnosti, kao to se vidi na primjeru Izraela, mijenja se i funkcija pojedinih simbola. Ono to jest univerzalno je strah od nepoznatog. Tu se prvenstveno misli na pojave neobjanjiva porijekla. Ukoliko nam susjeda spopadne neka nesrea, na njega je baen urok. Ako je netko psihiki bolestan, opsjeo ga je demon. I premda se ovi primjeri ine u jednu ruku smijeni i neutemeljeni u dananjem drutvu kada je skoro sve objanjeno i dokazivo, navedene situacije nisu rijetkost. Postavljam si pitanje zato ljudi iako odbacuju ''praznovjerja'' i dalje nose amulete koji bi ih trebali zatiti? Ovaj je simbol savren primjer kako se u jednom obliku mogu ujediniti narodna vjerovanja, religija, ivotna svakodnevnica, duhovni uzori, buenje nacionalne svijesti ali i umjetnost.

SAETAK
Ovaj se rad bavi amuletom u veini svijeta poznatim kao hamsa. Ono to upravo njega ini posebnim i drugaijim od drugih je most koji je stvorio izmeu dvije religije u sukobu Islama i Judaizma. Kroz kratak pregled povijesti i nastanka same hamse dat je uvid u njezin znaaj kroz razliite vremenske periode kao i sustave vjerovanja. Povezivanje hamse s religijski relevantnim osobama dovelo je do njezine gotovo sekularne uloge. Danas ona ipak postaje sekundarna te njezina prvobitna znaenja, odvojena od religije postaju rasprostranjena i ope poznata.

Popis literature:

BARBATTI, Bruno, 2008., Berber Carpets of Morocco: The Symbols Origin and Meaning, ACR edition EL AZHARY, Sonbol, ur., 2005., Beyond The Exotic: Women's Histories In Islamic Societies, Syracuse University Press NOCKE, Alexandra, 2009., The Place oft he Mediterranean in Modern Israeli Identity, Brill Definitions of Anthropological Terms; http://oregonstate.edu/instruct/anth370/gloss.html, 10.06.2013. PELAIA, Ariela, What is hamsa?, http://judaism.about.com/od/judaismbasics/a/whatisahamsa.htm, 11.06.2013.