Prijedlog ZGplan Razvojna Strategija GZ 12 2011

zagrebplan
Razvojna strategija Grada Zagreba Strateka razvojna usmjerenja do kraja 2013. godine
grad zagreb gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj gradazagreb, 2011.
impressum
Koordinacija regionalnog razvoja i priprema strategije:
Struna suradnja drugih upravnih tijela Grada Zagreba u pripremi Osnovne analize: ured gradonaelnika mr. sc. Nensi Radulovi, prof. eljko Zaninovi Liljana Klanja, dipl. polit. gradski ured za gospodarstvo mr. Nela Juri, dipl. oec. gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj dr.sc. Sandra Tucak-Zori, dipl.ing. kemijske tehnologije Melita Bori, dipl. ing. gra. Vesna Vugec, dipl. ing. biolog. gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Mirjana Berislavi, prof. Milan oli, prof. Ankica Pavlovi, dipl. ing. arh. uro Stanii Laura Topolovek, prof. Ivanica Mahovi-Dasovi gradski ured za zdravstvo i branitelje Alma Almira Kunst,dipl. polit. gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Zorana Franji Stanii, dipl. soc. rad. Marija Musta, dipl. soc. rad. Zorana Uzelac, dipl.socijalna radnica gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Biserka Petoi, dipl. ing. agr. Vlasta Ranogajac, dipl.ing.agr. Dinko Herman, dipl.ing.um. Jurica Ambroi, dr. vet. med. gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet Alan Ordulj, dipl.ing.prom. gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada Katarina utuk, dipl. ing. geod. Boro Kisjelica, dipl. pravnik Vlasta Pili gradski ured za katastar i geodetske poslove Blanka Lozo, dipl.ing.geod. Bruno Pacadi, dipl.ing.geod. ured za upravljanje u hitnim situacijama Kristina Martinovi gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Ana Nievi, dipl. ing. arh.
zavod za prostorno ureenje grada zagreba Nives Mornar, dipl. ing. arh. struni doprinos tijela dravne uprave/institucija/ trgovakih drutava/udruga/strunjaka Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo unutarnjih poslovapu Zagrebaka Sveuilite u Zagrebu hgkKomora Zagreb Hrvatski zavod za zapoljavanjePodruna sluba Zagreb Hrvatske ceste d.o.o. Hrvatske vode h Putniki prijevoz d.o.o. Zagrebaki holding d.o.o. Financijska agencijafina Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu Analog/Platforma 9.81 Oikon d.o.o. Pro Silva d.o.o. Penezi i Rogina arhitekti d.o.o. dr.sc. Fea Vuki dr.sc. Nikola Tvrtkovi, prof. biol. Vanjska suradnja/savjetovanje u pripremi Osnovne analize: Institut za meunarodne odnoseimo: dr.sc. Sanja Tima dr.sc. Sanja Malekovi dr.sc. Daniela Angelina Jelini dr.sc. Jaka Puljiz Mario Poli, dipl. oec. Koncept i oblikovanje: Zoran uki Jan Pavlovi
gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

proelnica Jadranka Veseli Bruvo, dipl. ing. arh. Radna skupina Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada: voditeljica izrade zagrebplana mr.sc. Irena Matkovi, dipl. ing. arh. dr. sc. Nada Anti, dipl. oec. Vinja Bedenko, dipl. ing. arh. Vladimir Betak, gra. teh. Karolina Bui, dipl. ing. arh. Vojna Celio Cega, dipl. ing. arh. Mirela Grabundija, dipl.ing. um. mr. sc. Stjepan Kelec-Suhovec, dipl. ing. prom. mr.sc. Valerija Kelemen-Pepeonik, dipl. geog. Milena Kuhta, dipl. ing. prom. Jasna Mandi, ing. gra. mr. sc. Mirna Metrovi, dipl. ing. arh. Ivana Movri, dipl. ing. prom. Hrvoje Pai, vii ekonomist mr.sc. Tomislav Pejakovi, prof. geograje Neda Raki, dipl. oec. Iva Razumovi, dipl. oec. Stjepan Renduli, vii statistiar mr. sc. Darko iko, dipl. ing. geod. Rajna terk-Valentak, dipl. ing. gra. Robert Vojni, prof. geog. Marijana Vueti, arh. teh. Matija Vuger, dipl. ing. prom.
2 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.
sadraj
uvod
3. stanovnitvo i trite rada 6. prometna infrastruktura 6.1. Uvod 6.2. Nainska raspodjela 6.3. Zrani promet 6.4. Javni promet 6.5. Cestovni promet 6.6. Promet u mirovanju
saetak proces i metodologija izrade osnovna analiza resursi

1. geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja 1.1. Poloaj, osnovne prostorne karakteristike Grada Zagreba 1.1.1. Integriranje hrvatskoga prostora 1.1.2. Povezanost s europskim prostorom 1.2. Osnovne geoloke karakteristike te karakteristike tla, vegetacije i faune 1.2.1. Geoloke karakteristike i tlo 1.2.2. Flora i fauna 1.2.3. Karakteristike krajobraza 1.2.4. ume 1.3. Klimatska obiljeja 1.4. Kulturna batina 1.5. Identitet grada
3.1. Broj stanovnika 3.2. Dobna struktura 3.3. Obrazovna struktura 3.4. Zaposlenost i nezaposlenost 3.5. Novija obiljeja zagrebakog trita rada
funkcije
4. energetika i klima 4.1. Energetski sustavi 4.1.1. Izvori i potronja energije 4.1.2. Opskrba elektrinom energijom 4.1.3. Opskrba toplinskom energijom 4.1.4. Opskrba plinom 4.1.5. Javna rasvjeta 4.2. Obnovljivi izvori energije, ekoloki prihvatljiva goriva i uinkovito gospodarenje energijom 4.3. Klimatske promjene
7. gospodarstvo 7.1. Gospodarsko okruje 7.2. Osnovni gospodarski pokazatelji 7.3. Strukturni pokazatelji gospodarstva 7.4. Analiza poslovanja poduzetnika u razdoblju 2005.2009. 7.5. Obrtnitvo 7.6. Ulaganja u ksni kapital i strana ulaganja 7.7. Poslovno okruje u Gradu Zagrebu 7.8. Konkurentnost 7.9. Vanjskotrgovinska razmjena
5. komunalna infrastruktura 5.1. Vodno gospodarstvo 5.1.1. Opskrba pitkom vodom 5.1.2. Odvodnja i proiavanje otpadnih voda 5.2. Gradske trnice 5.3. Gradska groblja
8. turizam
2. zatita okolia 2.1. Praenje stanja okolia, informacijski sustav okolia, planiranje zatite okolia 2.2. Vode 2.3. Zrak 2.4. Otpad 2.5. Buka 2.6. Zatieni dijelovi prirode
9. poljoprivreda 9.1. Poljoprivredno zemljite 9.2. Navodnjavanje i vodozatitna podruja 9.3. umarstvo
sadraj
drutvo
10. drutvene djelatnosti 10.1. Obrazovanje 10.1.1. Predkolske ustanove 10.1.2. Osnovnokolsko obrazovanje 10.1.3. Srednjokolsko obrazovanje 10.1.4. Visokokolsko obrazovanje 10.1.5. Znanost 10.2. Zdravstvo i socijalna skrb 10.2.1. Zdravstvo 10.2.2. Socijalna skrb 10.2.3. Prava iz sustava socijalne skrbi 10.3. Kulturne djelatnosti 10.4. Sportske djelatnosti 10.4.1. Sport u sustavu odgoja i obrazovanja 10.4.2. Sport osoba s invaliditetom 13. planiranje prostornog razvoja grada
provedba strategije
1. financijski okvir 13.4. Zemljina politika 13.5. Stanovanje 13.6. Identitetsko-problemska cjelina: Donji grad
2. institucionalni okvir
14. sigurnosni pokazatelji u gradu zagrebu
3. praenje provedbe i izvjetavanje
15. financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje upanije
4. akcijski plan
5. komunikacijska strategija 11. prava i participacija graana 11.1. Ravnopravnost spolova 11.2. Nacionalne manjine 11.3. Civilno drutvo 16. meuregionalna i meunarodna suradnja 16.1. Meuupanijska suradnja 16.2. Meunarodna suradnja 16.3. Projekti meunarodne suradnje
prethodno vrednovanje dodaci

1. akti gradonaelnika 2. savjetovanje s partnerskim vijeem grada zagreba
upravljanje
12. institucionalni okvir za upravljanje razvojem 12.1. Osnovne ustrojstvene jedinice 12.2. Ljudski potencijali za upravljanje 12.3. Koordinacija upravnih tijela 12.4. Razvojno planiranje, provedba i praenje rezultata rada
17. razvojni planovi, strateki programi, glavni razvojni projekti
swot vizija strateki ciljevi, prioriteti i mjere
3. usklaenost stratekih ciljeva zagrebplana s nacionalnim stratekim ciljevima i ciljevima eu 4. popis izvora podataka
uvod
Drutvene promjene koje su se dogodile prije dvadesetak godina, prije svega uvoenje demokracije i prijelaz na slobodno trino gospodarstvo, nisu do sada bile praene odgovarajuim integralnim pristupom u planiranju i upravljanju razvojem Grada. Pribliavanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji, a posebice zakljuivanje pretpristupnih pregovora, ukazali su na to da je krajnje vrijeme da Grad Zagreb dobije strateki plan izraen po novoj metodogiji, temeljen na utvrenim prednostima Grada i usmjeren iskoritavanju prilika. Na nunost pripreme i usvajanja temeljnoga stratekog i razvojnog dokumenta ukazala je Gradska skuptina Grada Zagreba zakljukom od 30. oujka 2006. (Sl. gl. 8/06), a budui je dokument nazvan ZagrebPlan. Reorganizacijom Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, u srpnju 2009., nadlenosti s podruja postupaka prostornog ureenja, voenja evidencije o postupcima izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja prenesene su na drugo upravno tijelo. Nadlenost Ureda preciznije je odreena upravo u izradi stratekih razvojnih dokumenata i praenja njihove provedbe te u osiguravanju analitike infrastrukture koja omoguuje strateko odluivanje i infrastrukture za komunikaciju s javnou. Sredinom 2009. Ured se poeo pripremati za provedbu zahtjevnoga projektapripremu ZagrebPlanaponajprije istraivanjem primjera i uenjem iz europske prakse. Istraivanje je pokazalo da se u nekim zemljama lanicama eu-a pojam strateko planiranje koristi iskljuivo za oznaavanje planiranja razvoja gospodarstva. Meutim, ukazalo je i na to da europske metropole, gotovo bez iznimke, nisu koristile iskljuivo gospodarski orijentirani pristup, ve su u podjednakoj mjeri uvaavale socijalne i ekoloke aspekte, prostorne odlike i lokalne identitete. To je i razumljivointenzitet koritenja prostora velikoga grada i njegove
aglomeracije iznimno je visok i u njemu sudjeluje velik broj dionika. Poetno usmjerenje u pripremi izrade ZagrebPlana bilo je: sagledati vrijednosti, ali i konikte, te preko ZagrebPlana nastojati umanjiti neke negativne posljedice drutvenih promjena: interes individualnoga nad drutvenim i prioritet kratkoronog nad dugoronim. Drugo usmjerenje za provedbu projekta izrade ZagrebPlana bilo je: izraditi strateki plan koji je istodobno ambiciozan, ali i ostvariv, te koji vjeto balansira izmeu sna i realnosti. Najbolji programski dokument moe se pretvoriti u praznu gestu ako je neprovediv i postavlja ciljeve nedostine u razumnom roku. Posebna je panja usmjerena identifikaciji mogue nulte aktivnostiprvoga koraka koji vodi ostvarivanju cilja, koji je mjerljiv i treba ga provesti u najkraem moguem roku. S obzirom na to da je obveza Grada Zagreba, a i drugih hrvatskih upanija, tijekom priprema razvojnih strategija potivati programska razdoblja eu-a, ZagrebPlan je, zapravo, razvojna strategija koja za eljenu viziju i dugorono postavljene ciljeve i prioritete detektira mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti do kraja 2013. Upravo ovako kratkorono opisane aktivnosti u sadrajima pojedinih mjera predstavljaju prvi korak prema ostvarivanju strategijom odreenih ciljeva, a o sljedeim emo koracima zajedniki odluivati tijekom izrade razvojne strategije za programsko razdoblje 2014.2020.
proces i metodologija izrade
Izradu Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. godine (ZagrebPlan) vodio je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. U pripremi pojedinih dijelova strategije sudjelovale su ekspertne radne grupe sastavljene od predstavnika drugih gradskih upravnih tijela, trgovakih drutava u vlasnitvu Grada i institucija znaajnih za provedbu politika regionalnog razvoja u Gradu Zagrebu, te cijenjeni strunjaci iz pojednih podruja. Savjetniku podrku pruili su lanove posebne Radne skupine sastavljene od predstavnika svih upravnih tijela Grada Zagreba te imoInstitut za meunarodne odnose. S Parnerskim vijeem Grada Zagreba provedeno je usuglaavanje o pojedinim dijelovima i konanom prijedlogu strategije. Svoj doprinos pripremi razvojne strategije i usuglaavanju razvojnih ciljeva dala je Gradska skuptina Grada Zagreba, inicirajui niz tematskih sjednica o sustavu prostornog ureenja, o aktualnom gospodarskom trenutku i razvojnim potencijalima Grada Zagreba, o razvojnim planovima Sveuilita u Zagrebu, o prijedlozima za unapreivanje prometnog sustava te o strategiji razvoja poduzetnitva. Svrha je izrade ZagrebPlana - Razvojne strategije Grada Zagreba pridonijeti uspjenom i uinkovitom upravljanju razvojem, kao i doprinjeti pripremi tijela gradske uprave i ostalih nositelja razvoja za bolje koritenje pretpristupnih fondova Europske unije te fondova koji e biti dostupni po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. ZagrebPlanRazvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013. godine izraen je u skladu sa smjernicama politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, dugorono usmjerene prema poticanju skladnog i uravnoteenog razvoja, uz zatitu i ouvanje prirodnog okolia i raznolikosti kulturnog bogatstva. Zakonski okvir i temeljne smjernice za izradu ZagrebPlanarsgz do kraja 2013. odreeni su Zakonom o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske (Narodne novine br. 153/09), Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (Narodne novine br. 63/10), Pravilnikom o Upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (Narodne novine br. 53/10), te Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ciljevi, prioriteti i mjere ZagrebPlanarsgz do kraja 2013. usklaeni su s prioritetima razvoja statistike regije Sjeverozapadna Hrvatska, kojoj Grad Zagreb pripada zajedno sa Zagrebakom, Meimurskom, Varadinskom, Krapinsko-zagorskom i Koprivniko-krievakom upanijom. ZagrebPlanRazvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013. sastoji se od: analize s ocjenom stanja i utvrenim AAosnovne razvojnim problemima i potrebama, s utvrenim snagama, AAswot-analize slabostima, prilikama i prijetnjama, razvoja Grada Zagreba, AAvizije stratekih AAprovedbu, ciljeva, prioriteta i mjera za okvira, AAnancijskog okvira za provedbu AAakcijskog plana, strategije, AAkomunikacijske strategije, AAte dodataka. AA ocjena stanja razvoja: osnovna analiza, swotanaliza Osnovna analiza sadri pregled i ocjenu stanja, utvrene probleme i potrebe grupirane u slijedea podruja:
11
a. resursi (Prirodna, populacijska i simbolika osnova Grada):
Grad ZagrebUrbani inkubator odrivih koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti Vizija Grada Zagreba proizala je iz potrebe sveobuhvatnog sagledavanja razvoja Grada, u kojem se pojedini koncepti meusobno potiu i nadopunjuju, te se ostvaruje pomicanjem granica u svim, za Grad znaajnim podrujima rada i djelovanja, primjenom poduzetnikog pristupa pristupa koji se ne zadovoljava s postojeim, koji u kreativnom procesu trai nove ideje i tei stvaranju novih vrijednosti. Vizija se takoer ostvaruje sinergijskim djelovanjem na ostvarivanju est zacrtanih stratekih ciljeva razvoja: c1. Konkurentno gospodarstvo c2. Razvoj ljudskih potencijala c3. Zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c4. Unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija Grada c5. Unapreivanje kvalitete ivljenja c6. Unapreivanje sustava upravljanja razvojem Ostvarenje vizije i ispunjenje stratekih ciljeva planira se stratekim usmjeravanjem aktivnosti u skladu s razvojnim prioritetima ukupno je odreeno 16 razvojnih prioriteta: Ostvarivanje utvrenih prioriteta postie se provedbom mjera s popisom konkretnih planiranih aktivnosti. Za svaku su mjeru, osim planiranih aktivnosti, utvreni: svrha i cilj, oekivani rezultat i razvojni uinak, odgovorni nositelj i drugi znaajni suradnici, korisnici, pokazatelji uspjenosti provedbe, izvori za nanciranje s okvirnim sredstvima i razdoblje provedbe mjere. provedba strategije: financijski i institucionalni okvir, praenje i izvjetavanje, akcijski plan i komunikacijska strategija Financijski okvir za provedbu Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. utvren je kao okvirni i orijentacijski plan nanciranja provedbe mjera, odnosno aktivnosti i projekata koji su njima
strateki cilj c1. konkurentno gospodarstvo c2. razvoj ljudskih potencijala c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom
razvojni prioritet c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c2.p1 zagreb grad znanja i sveuilini grad c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje okolia c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
AA AA AA
Geoprometni poloaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja Zatita okolia Stanovnitvo i trite rada
b. funkcije (Energetska, infrastrukturna, prometna i gospodarska osnova Grada): i klima AAEnergetika Komunalna infrastruktura AAPrometna infrastruktura AAGospodarstvo AATurizam AAPoljoprivreda AA c. drutvo (Preduvjeti osobnog napretka i kvalitete ivljenja u Gradu Zagrebu, prava i paticipacija graana): djelatnosti AADrutvene Prava i participacija graana AA d. upravljanje (Planska i organizacijska osnova Grada): okvir za upravljanje razvojem AAInstitucionalni Planiranje prostornog Grada AASigurnosni pokazateljirazvoja u Gradu Zagrebu AAFinancijski izvori za razvojne projekte i za AAfunkcioniranje Grada AAStrateki razvojni planovi, programi i projekti Na temelju Osnovne analize i provedene radionice za izradu SWOT-analize, utvrene su snage, slabosti, prilike i prijetnje u navedenim podrujima. strateke odrednice razvoja: vizija, strateki ciljevi, prioriteti i mjere Polazei od Osnovne analize i swot-analize, a sintetizirajui reultate radionice kojoj je cilj bio utvrivanje vizije razvoja Grada Zagreba sa stratekim ciljevima, odreena je vizija Grada Zagreba:
c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada c4. unapreivanje prostornih c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti c5. unapreenje kvalitete ivljenja c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c6. unapreenje sustava upravljanja razvojem c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja c6.p2 unapreenje znanja i vjetina za upravljanje razvojem c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada
predvieni. Okvirni nancijski plan izraen je na temelju podataka iz prorauna Grada Zagreba te procjene mogunosti privlaenja sredstava iz dravnog prorauna i fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogunosti privlaenja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije i drugih meunarodnih izvora, kao i iz ostalih izvora nanciranja (privatni sektor, te u znaajno manjoj mjeri nevladine organizacije i drugi lokalni izvori).
Cilj je razvojne strategije ukloniti zapreke i stvoriti to kvalitetnije okruenje za djelovanje privatnog sektora i armaciju poduzetnikih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj zagrebakog gospodarstva i novo zapoljavanje, ali i unapreivanje prostornih odlika Grada te svih gradskih funkcija. Oekuje se stvaranje platforme za sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno javnim funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te
13
u razvoju prometno-komunalnih sustava. Provedbeni dio strategije sadri institucionalni okvir s kratkim popisom svih ukljuenih dionika i opisom njihovih uloga i zadaa vezano uz izradu, donoenje, provedbu i praenje provedbe razvojne strategije, te okvir za praenje provedbe i izvjetavanje. Akcijski plan slui za operacionalizaciju i provedbu razvojne strategije, sadri pregled razvojnih projekata planiranih u sklopu provedbe pojedinih mjera i upotpunjavati e se i razvijati daljnjim razvojem sustava pripreme upanijskih razvojnih projekata i voenjem sredinje baze razvojnih projekata. Akcijskim se planom posebno upozorava na nunost pripreme projektno-tehnike dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama odreene razvojne projekte grada, koja je i nuan preduvjet za koritenje sredstava iz fondova eu. Predlae se osnivanje posebnog fonda za pripremu projektne dokumentacije, kao i fonda za sunanciranje odobrenih projekata. Ciljevi komunikacijske strategije jesu: omoguiti uinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu razvojne strategije, podii svijest u javnosti o znaaju razvojne strategije za razvoj Grada Zagreba, informirati javnost o moguim izvorima nanciranja te, nadasve, osigurati dvosmjernu komunikaciju izmeu uprave, poduzetnika, civilnog drutva i javnosti. proces izrade lipanj 2009. Poetak rada na izradi ZagrebPlana javno je najavljen 17. lipnja 2009. predavanjem u Drutvu arhitekata Zagreba koje su, uz predstavnice Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, odrale i predstavnice Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Na predavanju je prikazan oekivani plan rada usklaen s naim tadanjim spoznajama o metodologiji izrade razvojnih strategija, posebice strategija kojima se planira razvoj velikih gradova - europskih metropola, to je takoer nezaobilazna uloga Grada Zagreba.
srpanjlistopad 2009. 17. srpnja 2009. upuena je prethodna obavijest svim gradskim upravnim tijelima o poetku rada na razvojnoj strategiji, uz molbu da se odredi kontakt-osoba za ostvarivanje meusektorske suradnje na ovom zajednikom projektu, a, 22.listopada 2009., plan rada je prezentiran predstavnicima Gradske uprave. studeni - prosinac 2009. Istodobno sa zahtjevima svim upravnim tijelima, trgovakim drutvima u vlasnitvu Grada, te drugim javnim institucijama za dostavu podataka na temelju kojih se mogu precizno utvrditi razvojni problemi i potrebe u okvirima njihovih nadlenosti, nastavljeno je s prouavanjem dobre prakse strategijskog planiranja europskih metropola usporedivih sa Zagrebom po broju stanovnika i veliini ili po slinom povijesno-drutveno-politikom naslijeu, pa smo naa saznanja odluili prezentirati strunoj javnosti. Stoga je, u suradnji s Drutvom arhitekata Zagreba, u studenom i prosincu 2009., odrano predavanje o razvojnim strategijama europskih glavnih gradova (Copenhagen, Prag, Ljubljana), a veliki struni doprinos i inspiraciju dao je prof. dr. sc. Tihomir Juki sa suradnicama Marinom Smokvinom i Mojcom Smode, s Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koji su pokazali kako svoj razvoj planiraju veliki: Pariz, London i Tokio. 18. oujak 2010. O ZagrebPlanu, metodologiji njegove izrade i iznimno znaajnim temama za promiljanje razvoja, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada govorio je i na tematskoj sjednici Gradske skuptine Grada Zagreba o prostornom planiranju Grada, odranoj 18. oujka 2010., te dobio strateke inpute gradskih zastupnika iskazane u zakljucima sjednice. travanj 2010. U travnju 2010. usvojen je Pravilnik o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (nn 53/2010), koji je korigirao neke dijelove ranije zamiljenog sadraja strategije i plana rada na njoj, ali je istodobno
potvrdio temeljne, koncepcijske odrednice rada. 26. travanj 2010. O razvoju grada i pripremi ZagrebPlana raspravljalo se i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijea Grada Zagreba 26. travnja 2010., tema koje je bila racionalno gospodarenje gradskim prostorom i stvaranje planskih preduvjeta za gospodarski rast. Vijee je, nakon strune elaboracije koju su pripremili Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada i druga pozvana tijela Gradske uprave i institucija, dalo preporuke za planiranje razvoja. rujan 2009. U sklopu Jesenskoga zagrebakog velesajma 2010. predstavljen je projekt ZagrebPlan,a posjetitelji manifestacije (graani Grada Zagreba i gosti) anketirani su u anketi pod zajednikim nazivom Kakav Zagreb elite? 30. rujan 2010. Za tematsku sjednicu Odbora za gospodarski razvoj i Odbora za financije Gradske skuptine Grada Zagreba, odranu 30. rujna 2010., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada pripremio je studije Makroekonomski razvoj i nancijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Zagreba 2005.2009. i Prostorno-planski aspekti zagrebakog gospodarstva, nastale kao separatna istraivanja za potrebe pripreme ZagrebPlana. Tematska je sjednica bila odlina prilika za razmjenu znanja i iskustava s gradskim zastupnicima, strunjacima Sveuilita u Zagrebu, Razvojnom agencijom Zagreb, Gradskim uredom za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo i Gradskim uredom za nancije, te s drugim uglednim strunjacima koji su bili pozvani na sjednicu. listopadprosinac 2010. Na zahtjev Odbora za prostorno ureenje Gradske skuptine Ured je, u suradnji s Rektoratom Sveuilita, 20. listopada 2010., organizirao prezentaciju Studije razvoja Sveuilita u Zagrebu te sudjelovao u raspravi o toj nezaobilaznoj poluzi razvoja Grada. 10. prosinca 2010. se, na zahtjev istoga odbora, u Gradskoj skutini raspravljalo o prijedlozima za unapreenje prometnoga sustava (Prostorno-prometna studija
cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja Grada Zagreba, studija tunela kroz Medvednicu i sjeverne tangente). 26. studeni 2010. Dotadanja suradnja s drugim upravnim tijelima Grada Zagreba na strunoj je razini dobila institucionalnu podrku osnivanjem i imenovanjem posebne Radne skupine za izradu ZagrebPlanaRazvojne strategije Grada Zagreba, 26. studenoga 2010., predsjednik koje je gradonaelnik Milan Bandi, a lanovi su proelnici svih gradskih ureda, zavoda i slubi. Osnovna je zadaa radne skupine bila osigurati punu sinergiju Gradske uprave u radu na ZagrebPlanu i osiguravanje najkompetentnijih strunjaka za rad na pojedinim podrujima. studeni 2010. Godina 2010. protekla je i u prikupljanju podataka gradskih upravnih tijela, Zagrebakog holdinga, drugih institucija i tvrtki (fina, h, hc...), u utvrivanju razvojnih problema i potreba, te u izradi niza tematskih studija o identitetu grada, prostornim i demografskim tendencijama, stanovanju, gradskim projektima, krajobrazu Grada Zagreba, mogunostima revitalizacije Donjega Grada, te o komunalnoj djelatnosti koja u velikoj mjeri utjee na nain ivota i percepciju posjetiteljatradiciji opskrbe domaim proizvodima na gradskim trnicama. Sva je analitika objedinjena u prednacrtu Osnovne analizeocjene stanja koji je dovren u studenome 2010.. 26. studenoga 2010. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada imenovan je regionalnim koordinatorom i upisan u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao tijelo odgovorno za poslove poticanja i koordinacije regionalnog razvoja Grada Zagreba. prosinac 2010. U Tribini Grada Zagreba odrana je 6. prosinca 2010. radionica za izradu swot-analize s predstavnicima gradskih upravnih tijela i znaajnih institucija. Otvorio ju je gradonaelnik Milan Bandi, a svim sudionicima podijeljeni su radni materijali Osnovne analizeocjene stanja, uz poziv da se dostave
15
zavrne dopune i korekcije. Na temelju rezultata radionice sastavljen je Nacrt swot- analize. veljaa 2011. 2. veljae 2011. odrana je radionica za na kojoj su predstavnici gradskih upravnih tijela i znaajnih institucija raspravljali o viziji razvoja grada Zagreba, stratekim ciljevima i prioritetima razvoja. oujak svibanj 2011. U suradnji s Drutvom arhitekata Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada organizirao je ciklus javnih razgovora o aktualnim temama urbanistikog planiranja, identitetu Grada i ulozi kreativnih industrija u stvaranju gradskog branda. Predstavljen je dio opsene analize i ocjene aktualnog stanja pripremljene u sklopu izrade ZagrebPlana, nastale tijekom 2010.. Posebna je panja posveena prostornom razvoju Grada, s fokusom na nekoliko tema koje su, zbog estoga isticanja u strunim krugovima i javnosti, ocijenjene presudnima za kvalitetu ivota i identitet Grada. Niz priznatih institucija i strunjaka predstavio je tematske studija o krajobrazu, stanovanju, gradskim projektima, o tematsko-problemskoj cjelini Donjega grada, ali i o prostornim i demografskim razvojnim tendencijama, identitetu i kulturnom proizvodu Grada: prof. dr. sc. Tihomir Juki, dr. sc. Daniela Angelina Jelini, dr. sc. Fea Vuki, mr.sc. Biserka Bilui Dumbovi, mr. sc. Vesna Koak Mioi-Stoi, dr. sc. Vladimir Kuan, sa suradnicima, te udruge Platforma 9.81/ Analog. Cilj ciklusa nije bio samo prezentacija izraenih studija koje precizno utvruju aktualno stanje, nego struni dijalog o predloenim temama kako bi se dobili odgovori na pitanja: Je li se dosadanja praksa pokazala uspjenom? Koje je zatitne mehanizme i smjernice potrebno ugraditi u novu generaciju planova? Koji bi model rjeenja bio najprihvatljiviji? srpanj 2011. U sklopu tematske sjednice Odbora za gospodarski razvoj Gradske skuptine Grada Zagreba, odrane 4. srpnja 2011., predstavljen je Prijedlog strategije razvoja poduzetnitva Grada Zagreba do 2020., to ga je izradila Razvojna agencija Zagrebtpz. Temeljne postavke strategije: poduzetnitvo koje
raste, razvija se, zapoljava i izvozi; poduzetnitvo temeljeno na znanju, konkurentno na svjetskom tritu; promjena uvozno orijentiranog gospodarstva u gospodarstvo koje izvozi; unapreivanje veza znanosti i poduzetnitva; te Zagreb kao motor razvoja hrvatskog drutva i gospodarstva bile su jo jedna prigoda za bolje deniranje stratekih prioriteta u sklopu ZagrebPlana i poticaj za provjeru je li poduzetniki pristuppristup usmjeren stvaranju nove vrijednostidovoljno zastupljen u svim podrujima koje pokriva ZagrebPlan. sudjelovanje partnerskog vijea grada zagreba Partnersko vijee Grada Zagreba osnovano je i imenovano 20. srpnja 2011. Za lanove Partnerskog vijea imenovani su predstavnici znaajnih institucija i istaknuti strunjaci u podrujima svoga djelovanja: Bojan Baleti, prorektor AAprof.dr.sc. Sveuilita u Zagrebu, za prostorni razvoj i
Melita Kovaevi, prorektorica AAprof.dr.sc. Sveuilita u Zagrebu, za istraivanje i
prethodno vrednovanje ZagrebPlan Razvojna strategija Grada Zagreba do kraja 2013., prethodnim je vrednovanjem ocijenjena na temelju kriterija opravdanosti, relevantnosti, konzistentnosti i koherentnosti. Prethodno vrednovanje provela je tvrtka Razbor konzultantska tvrtka iz Zagreba koja prua usluge savjetovanja o regionalnom i lokalnom razvoju te fondovima Europske unije, a u nastavku je saetak zavrnog izvjea: Vanjsko vrednovanje Razvojnog plana Grada Zagreba odvijalo se u periodu od 7 mjeseci. Glavni nalaz vanjskog vrednovanja je da je Razvojna strategija Grada Zagreba pozitivno vrednovana, uz preporuke za daljnje poboljanje tijekom provedbe, te u planiranju narednog stratekog perioda 2014-2020. U procesu vrednovanja potovani su principi neovisnosti, interaktivnosti i objektivnosti. Kljuni nedostatak je produeno razdoblje izrade, koje je donekle utjecalo na kvalitetu same RS skraivanjem razdoblja za provedbu, a koje se moe dijelom opravdavati kompleksnou drutveno-gospodarskih trendova i razliitih aspekata urbanog razvoja, odnosno injenicom da se ova vrsta dokumenta po prvi puta izrauje u Gradu Zagrebu. S obzirom na sam Razvojni plan, socio-ekonomska analiza obuhvaa zakljuke koji su relevantni i opravdani, te pruaju bazinu podlogu za razvoj strategije. Tim za izradu strategije okupio je impresivan broj ljudi koji su sudjelovali u izradi analize, a koji su svaki za svoj sektor jasno pokazali da dobro poznaju situaciju u Gradu Zagrebu. Poveznice izmeu socio-ekonomske analize i swot analize su vidljive i jasne, iako su izjave mogle biti konkretnije. Strateki ciljevi u najirem smislu odgovaraju potrebama i problemima prepoznatima u analizama. Prioriteti su dobro prepoznati i opravdani glavnim nalazima analize te je gotovo za svaku mjeru mogue pronai odgovarajuu natuknicu u swot analizi. Nedostatak stratekoga dijela je nepostojanje indikatora na razini stratekih ciljeva i prioriteta, pa je tako teko procijeniti kako e se mjeriti njihovo ostvarenje i u kojoj e mjeri doprinijeti rjeavanju problema prepoznatih u analizi. Denirani su indikatori na razini mjera, dodue bez bazne i oekivane vrijednosti, koji mogu vrlo dobro posluiti u praenju utjecaja,
17
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
meuinstitucijsku suradnju prof.dr.sc. Gojko Beovan, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Vlado Crkvenac, predsjednik Udruenja obrtnika Zagreba Ivo ovi, predsjednik uprave Zagrebakog holdinga d.o.o. mr.med.sc. Mirjana Dobranovi, predsjednica Udruge za promicanje istih mogunosti Vladimir Ferdelji, direktor Elektro-Kontakt d.d. dr.sc. Zlatan Frhlich, predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske gospodarske komoreKomore Zagreb Vinko Ivi, ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinja Jeli-Mck, Predsjednica odraz-a i Hrvatske mree za ruralni razvoj prof.dr.sc. Tihomir Juki, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu prof.dr.sc. Antoinette Kai-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Ivan Kataleni, sindikalni povjerenik Podrunice Sindikata Gradske uprave Grada Zagreba
tehnologiju dr.sc. Vladimir Kuan, predstojnik Zavoda za prirodne resurse u Institutu za primijenjenu ekologijuoikon Anelko Leko, predsjednik uprave hupZagreb d.o.o. univ. spec. Mirjana Matei, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj Vesna Matijaevi, proelnica Podrune slube Zagreb Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Ivan Obad, predsjednik Obrtnike komore Zagreb Tomislav Pakvalin, direktor Centra za istraivanje i razvoj porta, Ivan iki, lan Vijea Gradske etvrti Peenica itnjak dr.sc. Amelia Tomaevi, direktorica Turistike zajednice Grada Zagreba Nives Farka-Topolnik, ravnateljica ju Park prirode Medvednica prof.dr.sc. Mladen Vedri, ekonomski strunjak i profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Za predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba izabran je prof.dr.sc. Mladen Vedri. Partnersko vijee osigurava konsenzus meu relevantnim dionicima u procesu utvrivanja i ostvarivanja zajednike vizije razvoja Grada Zagreba. Zadaa je Partnerskog vijea da aktivno djeluje u svim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana. Intenzivne konzultacije s Partnerskim vijeem provedene su u rujnu i listopadu 2011. godine. Partnersko vijee je razmotrilo dijelove ZagrebPlana rsgz do kraja 2013. godine te je svoje sudjelovanje naglasilo kao poetak suradnje: vijee e aktivno sudjelovati u praenju provedbe strategije, u pripremama za izradu i u samoj izradi razvojne strategije 2014.2020. Zapisnike sjednica Partnerskog vijea mogue je proitati u dodacima ove razvojne strategije.
ali nisu dovoljni. Tim za izradu obavezao se da e s vremenom, u daljnjim procedurama stratekog planiranja, uvesti nove indikatore na nivou ciljeva i prioriteta kako bi pratili uinak. Iz navedenih razloga procjena utjecaja moe se zadrati samo na generalnoj ocjeni relevantnosti i konzistentnosti intervencije na temelju kojih se moe oekivati da e Strategija izazvati pozitivne pomake u sektorima i podujima u kojima eli djelovati. U poglavljima koja se odnose na provedbu Strategije vidljivo je da tim koji je radio na njoj, kao i Partnerstvo, dobro upoznato s procesima provedbe, ali i institucionalnim okvirom. Akcijski plan nema posebno izraen vremenski okvir po pojedinanim aktivnostima, jer bi se itav plan se trebao provesti na nain da se zapone odmah, a zavri sa svim deniranim aktivnostima krajem 2013. Osnovni je nalaz da je Akcijski plan u potpunosti jasan u pogledu liste projekata predvienih za nanciranje te da su u planu u dovoljnoj mjeri predviene aktivnosti i podjela nadlenosti potrebnih za provedbu svih mjera i prioriteta. Preporuka je da se Akcijski plan u budunosti dopuni tako da obuhvati sve aktivnosti potrebne za provedbu strategije, od onih upravljakih i koordinacijskih, preko onih koje podrazumijevaju pripremu programa dodjele sredstava krajnjim korisnicima koji nisu nositelji strategije (udrugama, pojedincima, poduzetnicima i sl.), analitike zahvate i studije, oblike tehnike pomoi i druge i modalitete provedbe strategije, pa do investicijskih projekata. Proces konzultacija zamiljen je na principima interaktivnosti i ukljuivosti. lanovi partnerstva su dobro identicirani i zastupaju sve relevantne skupine dionika. Kako bi nadopunili proces konzultacija, tim za izradu strategije je na prijedlog evaluatora, u komunikacijsku strategiju uvrstio obvezu organiziranja sueljavanja stavova razliitih dionika razvoja Grada u cilju razmjene stavova - problemski okrugli stolovi, tribine, diskusije, posebice s udrugama civilnog drutva koje se zalau za odriv urbani razvoj i ouvanje okolia, koja bi trebala osigurati sudjelovanje upravo tih sudionika u daljnjem konzultacijskom procesu. Kako je i vidljivo iz dodatka priloenog uz izraenu strategiju, Grad Zagreb je jasno elaborirao usklaenost strategije na nekoliko nivoa. Vrlo elaborativan i
detaljan prikaz ove usklaenosti u priloenoj tablici pokazuje dobro poznavanje produja razvoja, ali i planova u pojedinanim politikama i dokmentima. Evaluatorski tim je ocijenio ovaj opis usklaenosti kao izrazito kvalitetan. Jedini nedostatak je u tome da Grad Zagreb nije imao ROP 2007-2011 pa nije bilo mogunosti procijeniti usklaenost s razvojim dokumentima koji su bili provoeni u predhodnom razdoblju.
19
osnovna analiza
Osnovna analiza je sastavni i obvezni dio razvojne strategije prema Pravilniku o metodologiji za izradu upanijske strategije Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Materijal sadri ocjene i stavove o kljunim razvojnim problemima i potrebama Grada Zagreba. Tijekom izrade osnovne analize, a u skladu s metodologijom koju propisuje Pravilnik, fokus je stavljen na odabir i prikaz samo onih podataka i injenica koje na najbolji nain oslikavaju obiljeja pojedinih sektora i njihovu vanost za razvoj Grada Zagreba. iri opisi, povijesni prikazi i niz razraenih detalja u pojedinim razvojnim podrujima sadrani su u posebnim sektorskim i granskim studijama, specijalistikim analizama i podlogama to su pripremljene u Gradskom uredu za strategijsko planiranje, u suradnikim gradskim upravnim tijelima, institucijama, tvrtkama, udrugama i u onima koje su izradili istaknuti strunjaci,a posebno se navode: Klasikacija i valorizacija umskih AAstudija krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010.,
AA AA AA AA
promjenestanje, procesi, tendencije, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu; studija Studija prostora i sadraja zagrebakih trnica, 2010., Penezi i Rogina arhitekti d.o.o.; studija Makroekonomski pokazatelji i nancijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Zagreba 2005.2009., 2010., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada; studija Gradski projekti, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu; studija Analiza stambenih naselja, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za prostorno, planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu.
AA
AA AA AA
AA AA AA AA AA
oikon d.o.o.; studija Klasikacija i vrednovanje poljoprivrednih i ruralnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010., Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu ; studija Vrednovanje i tipologija kulturnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, 2010., Pro Silva d.o.o.; atudija Topograja identiteta Grada Zagrebasimboliki potencijali grada kao alati strategijskog komuniciranja urbanih posebnosti, 2010., dr.sc. Fea Vuki; studija Kvalitetno stanovanje u urbanom centru Hrvatske, 2010., Analog/Platforma 9,81; studija Zagrebprostorno-demografske
U pripremi Osnovne analize koriteni su i vrijedni podaci i rezultati istraivanja iz strunih podloga, znanstvenih radova i usvojenih dokumenata koji nisu raeni kao tematska istraivanja u sklopu izrade ZagrebPlana: G. (2004.) Procjena standarda AABeovan, stanovanja u Zagrebu kao razvojnog resursa, Pregledni znanstveni lanak, udk 365.4, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu; Socijalna slika grada Zagreba 2008., Udruga za inicijativu u socijalnoj politici, Socijalno vijee Grada; Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014., oikon d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj; Akcijski plan odrivog razvitka Grada Zagreba
(seap), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 20. travnja 2010.); Program energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada Zagreba 2010.2012., (zuke) 2010., Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 14. srpnja 2010.); Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009.2012., 2009. ecoina (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.); Program mjerenja razine oneienosti zraka na podruju Grada Zagreba ( prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.); Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014., oikon d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj.
AA AA AA
Kljuni dio analize su ocjene i stavovi o tome kakvo je stanje razvoja pojedinog podruja ili sektora te kakvo znaenje ono ima za razvoj Grada Zagreba. Ocjene su promiljene i sagledane prvenstveno s aspekta budueg razvoja Grada Zagreba, a ne samo kao vrednovanje prolosti. Na kraju analize za svako podruje ili sektor saeto su iskazani kljuni razvojni problemi i razvojne potrebe. Problemi su izravno povezani s ocjenama razvoja,a na temelju podataka i injenica detaljno razraenih u sektorskim i granskim studijama te specijalistikim analizama. Osnovna analiza slui kao podloga za daljnje
faze izrade Strategije razvoja Grada Zagreba, za utvrivanje razvojne vizije, razvojnih ciljeva, prioriteta, a onda i mjer koje su okvir za pripremu i provedbu konkretnih razvojnih projekata. Sljedei korak u izradi Strategije je swot-analiza kojom se ponovno propituje relevantnost i konzistentnost osnovne analize za utvrivanje stratekih ciljeva, prioriteta i mjera, te spremnost za javnu raspravu kroz partnerstvo.
Ocjena stanja
21
resursi
Prirodna, populacijska i simbolika osnova Grada
1. geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja 2. zatita okolia 3. stanovnitvo i trite rada
23 22 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.
1.Geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja

1.1. Poloaj, osnovne prostorne karakteristike Grada Zagreba
poloaj Grad Zagreb, povrine 641,35 km2 ini 1,13% povrine Republike Hrvatske. U 17 gradskih etvrti ivi 788 850 stanovnika (2008. procjena; 779 145 stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001.). Uz Zagreb (690 953 stanovnika 2001.) i Sesvete (44 914 stanovnika 2001.), administrativni prostor Grada obuhvaa i 68 naselja s ukupno 42 507 stanovnika pri emu manji broj naselja (13) ima vie od 1 000 stanovnika. Grad Zagreb je samostalna, jedinstvena teritorijalna
i upravna jedinica sa statusom upanije. Granii sa Zagrebakom i Krapinsko-zagorskom upanijom. Prometno-geografski poloaj Grada vaan je imbenik njegova razvoja. Ovu vanost odreuju: smjetaj Grada u srednjoeuropskom prostoru, svekoliko povezivanje s europskim prostorom i integriranje hrvatskog prostora. Povijesno gledajui, geoprometni je poloaj Gradu davao velike komparativne prednosti (steene i naslijeene) koje i danas mogu posluiti kao dobra osnova za jaanje njegovih komparativnih prednosti (stvorene prednosti) u europskom prostoru. Poloaj Grada Zagreba u regionalnomsrednjoeuropskom prostoru obiljeava meuodnos tri najvea grada koja povezuju povijest i sadanjost i budunosttrokut ZagrebBeBudimpeta, nia razina veza je Zagreb Graz Trst s Ljubljanom u sreditu, a u Hrvatskoj je to trokut RijekaSplitOsijek sa Zagrebom u sreditu. Poloaj Grada Zagreba u regionalnom prostoru jugoistone Europe obiljeavaju turbulentna prolost i prilika da se u tom prostoru armira kao arite gospodarskih, nancijskih, politikih, kulturnog i drugih aktivnosti.
A6 Zagreb Rijeka i A 11 Zagreb Sisak (u gradnji), imaju svoje ishodite na Zagrebakoj obilaznici. Sve to predstavlja razvojni potencijal Zagreba i temelj da osnai svoju ulogu vanog, ne samo europskog i nacionalnog prometnog i tranzitnog sredita nego i jakoga meunarodnoga gospodarskog, politikog, kulturnog, znanstvenog i sportskog sredita.
1.1.2. Integriranje hrvatskoga prostora

izvor: http://en.wikipedia.org
prikaz 2 | poloaj grada zagreba na paneuropskim intermodalnim koridorima
1.1.1. Povezanost s europskim prostorom

Zagreb je danas meunarodno i nacionalno vorite kroz koje prolaze dva od tri najvanija europska koridora u Hrvatskoj. To su paneuropski Vb cestovni i eljezniki koridor: Rijeka Zagreb Budimpeta te paneuropski eljezniki koridor x: GrazMariborZagreb koji je i najvaniji eljezniki pravac u Republici Hrvatskoj. Posebno znaenje Zagreb, kao meunarodno prometno vorite i gospodarsko/politiko sredite, dobiva ulaskom Hrvatske u eu. Osim to e to pridonijeti jaanju prometnih i gospodarskih tokova sa zemljama lanicama eu-a, Zagrebu se prua prilika da ojaa ulogu meunarodnog sredita jugoistone Europe, osobito u zemljama bive Jugoslavije. Zbog dobre prometne mree Zagreb istodobno ima i ulogu poveznice nacionalnog s europskim prostorom. Mrea autocesta pribliila je Hrvatsku Europi i pozitivno utjecala na regionalnu integraciju Hrvatske sa Zagrebom kao nacionalnim sreditem. Sve autoceste a1 ZagrebSplit, a2 ZagrebMacelj, a3 BreganaZagrebLipovac, a4 ZagrebGorian,
prikaz 1. grad zagreb u regionalnom prostoru

Zagreb je na spoju dva kljuna hrvatska prostora - podunavskog i jadranskog. Istodobno ima sredinji poloaj u odnosu na tri sekundarna hrvatska sreditaRijeku, Split i Osijek i na veinu sredita niega reda. Tako povoljan prostorni odnos rezultira pogodnim udaljenostima koje uglavnom ne prelaze 400 km, raunano najkraim cestovnim prometnicama magistralnog znaenja. Iznimku ine samo veze do udaljenijih junodalmatinskih prostora. Zagreb se koristi i pogodnostima regionalnog prometnog sustava koji se razvio u okvirima sredinje Hrvatske. Oko Zagreba se, na udaljenosti do 100 km, formirao sustav sredita razvitak kojih je meuzavisan s razvitkom Zagreba. Ta su sredita (Karlovac, Sisak, Bjelovar, akovec, Koprivnica i Varadin) dostigla viu razinu urbanizacije i predstavljaju vane gradove. Oni su gravitacijski u punoj mjeri orijentirani prema Zagrebu i razvijaju se pod utjecajem njegovih regionalno-organizacijskih funkcija. Uz to, Zagreb ima i poseban poloaj u teritorijalnom sklopu Hrvatske jer je prema njemu upuena glavnina unutranjih prometnih tokova i ciljnoizvorinih i tranzitnih. Iz takvih odnosa proizlazi i integrirajua uloga Zagreba u povezivanju Hrvatske. On je koncentracijska toka meuregionalnih prometnica i refrakcijska toka raznovrsnih prometnih tokova. Vana je i uloga Zagreba kao glavnoga grada Hrvatske, odnosno funkcija dravnog i upravnog sredita. Znaajna je i uloga Grada Zagreba prema njegovom bliem okruju, tj. iroj metropolitanskoj regiji. Zagreb okruuje Zagrebaka upanija koja
25
izvor: studija zagrebprostorno-demografske promjenestanje, procesi i tendencije, af 2010.
izvor: eurostat regional yearbook 2009.
Zagreb i Zagrebaka upanija dvije zasebne administrativne cjeline, valja naglasiti injenicu da je za kvalitetno upravljanje razvojem u bilo kojem od ova dva prostora neophodna institucionalizirana, bliska i trajna suradnja preko njihovih politiko-teritorijalnih granica i nadilaenje pojedinanih interesa.
izraditi strateki program umreavanja Grada AAZagreba sa susjednim europskim metropolama
AA AA
AA AA
prikaz 3 | istraivanje irega urbanog podruja grada zagreba predstavlja njegovu najbliu prostornu periferiju. Iz prostora Zagrebake upanije Grad Zagreb dobiva dio potrebnih prirodnih resursa, hranu, radnu snagu koja dnevno migrira u grad na posao, u kole i sl..U tom prostoru grad najintenzivnije ostvaruje potrebe svojih stanovnika za boravkom u prirodi, rekreacijom, sekundarnim, ali sve vie i primarnim stanovanjem, to pojaava intenzitet dnevnih migracija, proces suburbanizacije i poticanje rasta satelitskih naselja u zagrebakoj okolici. ire urbano podruje Grada Zagreba prikazuje Slika 3., na temelju podataka o udjelu dnevnih migranata nastanjenih u okolnim gradovima i opinama, na kojoj je tankom crnom linijom oznaeno administrativno podruje Grada Zagreba, a debljom ire urbano podruje. Zagreb ima brojne znaajne razvojne mogunosti, ali i ogranienja, ukljuujui u prvom redu: a) poticaj gospodarskim aktivnostima zbog postojanja agrebakog trita i recentnog irenja i/ili preseljenja gospodarskih aktivnosti iz Zagreba; b) vii drutveni i gospodarski standard koji nudi blizina Zagreba (natprosjene mogunosti zapoljavanja, obrazovanja i dr.) te njime uzrokovane demografske procese (imigracijski trendovi i izraene dnevne migracije srediteperiferija); c) pojaani pritisak na okoli i prirodne resurse uzrokovan veom naseljenou, intenzitetom prometa i gospodarskih aktivnosti. Posljedino, iako su prema trenutnom ustroju Grad
AA
AA AA AA AA
razvojni problemi geoprometni poloaj Grada Zagreba se u osmiljavanju njegova razvoja ne percipira dovoljno kao vaan razvojni potencijal u razvojnim programima Grada Zagreba njegov se geoprometni poloaj preteno tretira kao komparativna prednost, a ne kao jedna od komponenti za jaanje konkurentskih prednosti pogodnosti geoprometnog poloaja Grada Zagreba ne koriste se, u kombinaciji s njegovim drugim razvojnim potencijalima,za to da se on prolira u lidera (gospodarskoga, nancijskog, politikog, tehnolokog, kulturnog i sportskog) u iroj regiji jugoistone Europe nedovoljno jasno artikulirani i operacionalizirani smisao i ciljevi umreavanja Grada Zagreba sa susjednim europskim metropolama i mogunost da se suradnja koristi za njegov razvoj nelogine upravno-teritorijalne granice Grada Zagreba smjetaj znaajnih prirodnih i razvojnih resursa izvan granica Grada Zagreba (podzemne zalihe pitke vode, zrana luka...) nema cjelovitog pristupa planiranju i koritenju razvojnog potencijala cjelokupnog zagrebakog prostora u cilju integriranog razvoja Grada Zagreba i Zagrebake upanije
i utvrditi mogunost da se suradnja iskoristi za njegov razvoj i jaanje konkurentskog poloaja ojaati svijest o nunosti razvoja cjelokupnog zagrebakog prostora izraduom studija i programa te organizacijom javnih tribina, rasprava u medijima i dr. provoditi uinkovitu suradnju Grada Zagreba i Zagrebake upanije na pripremi i realizaciji konkretnih razvojnih projekata, inicijativa i aktivnosti koje se odnose na razvojne prioritete (suradnja u planiranju i programiranju)
1.2. Osnovne geoloke karakteristike te karakteristike tla, vegetacije i faune
1.2.1. Geoloke karakteristike i tlo

Prostor Grada Zagreba sloenog je sastava i s naslagama od najstarijeg paleozoika do onih koje se danas taloe. Osnovna je karakteristika da najstarije naslage izbijaju na Medvednici. Glavninu gradskog prostora ine mlae tercijarne naslage znatnim dijelom pokrivene najmlaim pleistocenskim i holocenskim pokrovom. Pedoloki sloj oblikuju automorfna i hidromorfna tla koja su rairena sukladno postanku (pribreja, nizinsko podruje, breuljkasto podruje). Karakteristike tala razvijenih iz ovih jedinica odreuju i karakteristine kultivirane krajobraze unutar Grada te dinaminost i razliitost pejzaa. Poljodjelske povrine, uz ume u urbanom prostoru, i izvan njega ine ekoloki neprocjenjiv, bioloki raznolik i krajobrazno prepoznatljiv dio grada koji je nuno tititi kao neizgraene gradske prostore i racionalno ga koristiti. Tlo u urbanom gradskom podruju ima specinu funkciju i prostor je na koji se ire sve urbane funkcije, poevi od stambene i gospodarske do infrastrukturnih sadraja, ime su poveani stvarna i potencijalna ugroenost i gubitak tla.
Nagnuti tereni na gradskom podruju izloeni su eroziji tla vodom razliitog intenziteta, ovisno o koliini i intenzitetu oborina i svojstvima tla. Posljedica erozije tla s padina nije samo nepovratni gubitak tla nego i oneiavanje vode. Jedan od oblika incidenata na gradskom prostoru je i pojava klizita na terenima koji su prije poetka graevinskih zahvata bili u stanju labilne ravnotee ili ak predstavljaju i aktivna klizita. Na podruju Grada to je posebno podsljemenska zona zbog koritenja neauriranih geotehnikih podloga. Hrvatski geoloki institut je, 2007., izradio Detaljnu inenjerskogeoloku kartu podsljemenske urbanizirane zone. Poljoprivredno se zemljite kontinuirano prenamjenjuje u nepoljoprivredne svrhe. Najvei gubitak poljoprivrednog zemljita zbog gradnje odvija se ba na najvrednijim tlima (tlima najbolje klase uporabne vrijednosti) u dolini Save (k.o. Blato, Brezovica, Klara, Jakuevec, ehi, Demerje). Gubitak poljodjelskog tla izraen je u svim kategorijama. Najizrazitije je smanjenje povrine panjaka, ali je znatno i smanjenje povrine oranica i vrtova, osobito u urbanim sredinama.
AA AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi trajna konverzija tla najbolje uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne svrhe nekontrolirano irenje stambenih, gospodarskih i infrastrukturnih sadraja gradnja na nestabilnim padinama s potencijalnim otvaranjem klizita eksploatacija mineralnih sirovina pretvaranje nesaniranih kopova u divlje deponije ugroenost kvalitete tla zbog neracionalne uporabe gnojiva, pesticida i nekontroliranog isputanja neproienih otpadnih voda
AA AA
razvojne potrebe vrednovati geoprometni poloaj Grada Zagreba kao razvojni potencijal i resurs za jaanje njegove konkurentnosti postojee pogodnosti geoprometnog poloaja Grada Zagreba treba razvijati, planirati i koristiti kako bi on preuzeo ulogu gospodarskoga, nancijskog politikog, tehnolokog, kulturnog i sportskog lidera u iroj regiji jugoistone Europe
AA AA
razvojne potrebe transparentnim planskim propozicijama ograniiti nekontrolirano irenje graevinskih podruja saniranje nestabilnih padina sukladno inenjersko-geolokim podlogama stroa kontrola eksploatacije mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim kopovima
27
obvezna sanacija eksploatacijskih kopova razvojne potrebe AAjaanje svijesti o vanosti tla kao elementa istraivanja postavljanjem trajnih AAbiosfere AAsistematska ploha, inventarizacija i praenje ore i faune provedba analize tala i sustavno gradskih biotopa AAkontinuirana AAkartiranje poduzimanje mjera u ouvanju njihove istoe edukacija javnosti i populariziranje prirode AA edukacija poljoprivrednika o racionalnoj AAprimjeni gnojiva i pesticida i primjeni zelene gnojidbe
1.2.3. Karakteristike krajobraza

Na podruju Grada Zagreba izdvaja se est krajobraznih cjelina: gorsko-brdski prirodni krajobraz, breuljkasto-brdski krajobraz, nizinski urbani krajobraz, nizinski rijeni krajobraz, nizinski ruralni krajobraz i breuljkasti krajobraz. Pritisci koji dominantno utjeu na krajobrazne cjeline su neobazrivo (oblikovno, sadrajno, prostorno) urbano irenje na neizgraene prostore strukturiranih krajobraznih obiljeja prirodnih i doprirodnih stanita, ali i izgraenih gradskih prostora. zastupljenost staninih tipova na podruju grada zagreba ume kontinentalne ikare travnjaci (livade i panjaci) poljoprivredne povrine stanita s korovnom i ruderalnom vegetacijom urbane / gospodarske / infrastrukturne povrine povrinske kopnene vode i movarna stanita sveukupno1 povrina/ha
1.2.2. Flora i fauna, bioloka raznolikost

Nedostaje cjelovita slika bioloke raznolikosti jer nisu provedena sustavna istraivanja ore, faune i utjecaja djelovanja ovjeka na ivotinjske i biljne vrste u procesu urbanizacije na podruju Grada Zagreba. Zagrebaki prostor karakterizira raznolikost te prisutnost rijetkih i ugroenih stanita. Zabiljeeno je 59 staninih tipova. Na temelju prostorne razdiobe glavnih tipova stanita moe se zakljuiti da su podjednako zastupljene umske, poljoprivredne i urbane povrine, to je vrlo povoljan omjer kojega bi svakako trebalo odrati. Na podruju Grada Zagreba zabiljeeno je oko 1 500 vrsta biljaka ne raunajui alge, gljive, liajeve i mahovine (to ini 37,5% ore Hrvatske). Ukupno 119 svojti, odnosno 7,3% ore suoeno je s rizikom izumiranja, 44 svojte nisu dovoljno poznate da bi se provela procjena rizinosti od izumiranja, iako su neke od njih, veoma vjerojatno, suoene s rizikom nestanka. Dvije su vrste koje su bile zabiljeene na zagrebakom podruju u meuvremenu u ovom prostoru izumrle.
Osim irenja gradnje kao dominantne prijetnje ouvanju krajobraza, urbani, prirodni i doprirodni krajobrazi ugroeni su unoenjem tipologija kojima se ne uvaava urbani, vizualni i ekoloki karakter krajobraznog podruja (neusklaenosti mjerila, gabariti, materijali i oblikovanje koje ne uvaava naslijeene urbane uzorke). To je osobito izraeno u irenju industrijskih, rekreacijskih, servisnih i trgovakih sadraja na rubovima grada i u doprirodnim podrujima uz Savu te neusklaenosti mjerila i uzoraka koji se unose u podruja jakoga krajobraznog karaktera kao to su Donji grad i planski regulirana stambena naselja. Dodatne negativne promjene odnose se na neodravanje povijesnog gradskog prostora, gubitak lokalnih obiljeja u ruralnim naseljima, razvitak neobazriv prema izvornim uzorcima naselja, nepovezanost s krajolikom te na osiromaeni odnos vizura, znakova i drugih krajobraznih obiljeja.
1.2.4. ume
Gotovo treina teritorija Grada Zagreba (22 337,87 ha) nalazi se pod umama koje su po vegetacijskim karakteristikama raznolikezastupljen je velik dio kontinentalnih zajednica vrlo raznolikog i brojnog ornog sastava. Vlasnika je struktura uma u Gradu Zagrebu mjeovita, privatne ume s velikim brojem vlasnika sudjeluju s gotovo 50% povrine, to u uvjetima nesrazmjerno visoke cijene graevinskog zemljita oteava provedbu uzgojnoumskih radova, ugroava njihove opekorisne ekoloke i drutvene funkcije i dovodi do smanjivanja umskih povrina na podruju Grada. Nedovoljna je istraenost uma u privatnom vlasnitvu, a izostala je valorizacija socijalnih i ekolokih funkcija uma i podizanje svijesti o viestrukim vrijednostima urbanih umskih ekosustava. U nizinskom pojasu, uz savsko korito, autohtono je stanite ritske vegetacije uma vrba i topola koje je veim dijelom u prolosti iskreno, a tlo je iskoriteno za poljodjelstvo. Zbog problema koje donosi urbanizacija kljuno pitanje u ouvanju umskih resursa je kako najbolje iskoristiti prednosti i istodobno minimizirati negativne uinke tog procesa. Svjesno ili iz neznanja nanose se tete umskom ekosustavu nezakonitim sjeama i uzurpacijama, otuivanjem umskih proizvoda, odlaganjem otpada i ugroavanjem biljnih i ivotinjskih vrsta, ime se poveava i opasnost od biljnih bolesti, tetnika i umskih poara.
20 364 82 69 24 090 18 995 532 64 132
razvojni problemi nedostatak konceptualnog okvira i mjera za zatitu krajobraznog karaktera i integriranje u razvojno i prostorno planiranje provedena je opa klasikacija krajobraza, no nedostaje nia razina klasikacije nema praenja i provjere razvojnih i prostornih dokumenata u odnosu na karakter krajobraza nedovoljno poznavanje, a time i armacija vrijednosti krajobraza u procesima prostornog razvitka nedovoljno prema krajobrazu senzibilizirana i educirana javnost
AA AA AA
razvojni problemi nedovoljna istraenost ore i faune nedostatak karte biotopa Grada nedovoljna educiranost graana
tabela 1 | zastupljenost staninih tipova na podruju grada zagreba

1. razlika izmeu iskazane ukupne povrine stanita i povrine grada odnosi se na tipove stanita povrina kojih nije mogla biti iskazana. 28 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.
razvojne potrebe izrada konceptualog okvira i mjera za zatitu karaktera krajobraza i integriranje u razvojne i prostorne dokumente stvaranje okvira za detaljne studije s uspostavljanjem baze podataka praenje i kontrola provedbe mjera za razvitak Grada i njihovog utjecaja na stanje krajobraza; ope jaanje svijesti u procesu planiranja o znaenju karaktera krajobraza obavjetavanje i educiranje javnosti o uspostavljenim krajobraznim politikama i znaenja bioloke raznolikosti
AA AA AA AA
razvojni problemi nedovoljna senzibiliziranost javnosti za opekorisne funkcije uma velik udio privatnih usitnjenih umskih parcela u ukupnoj povrini uma nedovoljno deniran nain upravljanja i mogunosti koritenja
razvojne potrebe senzibilizirati javnost za ume u njihovu okruenju (kritina toka su ume u gradskom sreditu)
29
Godinja koliina oborina iznosi 900 mm. Godinji hod pokazuje dva maksimuma: jedan u rano ljeto (kontinentalni utjecaj), drugi u jesen (maritimni utjecaj). Openito, koliina padalina opada od zapada prema istoku, a najmanja koliina padalina zabiljeena je u veljai. Gradsko podruje Zagreba ima manje od 40 dana sa snjenim pokrivaem, a prostori juno od grada vie od 40 dana. Maksimalna visina snijega u gradu i nizinskim predjelima je 5080 cm, a na Medvednici vie od 100 cm (90 dana sa snijegom). Vlaga zraka na gradskom podruju Zagreba kree se, u prosjeku, od 6070%. Dominantna strujanja zraka na zagrebakom podruju su iz smjerova ne i wsw. Prosjeno godinje trajanje sijanja sunca kree se u vrijednostima do 1808 sati (stanica ZagrebMaksimir). Maksimum naoblake u prosincu povezan je s najveom ciklonalnom aktivnou, a minimum je u kolovozu.
odnos graana prema kulturnoj batini dodatni je oteavajui faktor (devastacija zatienih spomenika kulture, grati, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi i dr.).
AA AA AA AA AA
razvojni problemi bogata kulturna batina, zatiene prirodne i tradicijske vrijednosti koje se u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju i ne koriste kao jedan od razvojnih resursa nedovoljna briga za ouvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti nedovoljna briga vlasnika o odravanju i obnovi kulturnih dobara nedovoljna nancijska sredstva za sustavnu obnovu kulturne i prirodne batine neprimjeren odnos graana prema kulturnoj batini (devastacija zatienih spomenika kulture, grati, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi...).
1.4. Kulturna batina

Grad Zagreb ima bogatu kulturnu batinu, zatiene prirodne i tradicijske vrijednosti koje se ne prepoznaju, ne vrednuju i ne koriste u dovoljnoj mjeri kao jedan od razvojnih resursa. Takoer nisu dovoljna nancijska sredstva za sustavnu obnovu kulturne i prirodne batine. Na podruju Grada Zagreba nalazi se 500 nepokretnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara rh (16 kulturno-povijesnih cjelina, 55 graditeljskih sklopova, 426 objekata, tri arheoloka lokaliteta). 33 zatiena dijela prirode upisana su u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti. Iako je prema vanosti ili prema zastupljenosti spomenike batine teko izdvojiti neka podruja, ipak, kao ishodite i temelj kulturno-povijesnog identiteta Zagreba treba istaknuti prostor Gornjega grada i Kaptola te sredinjeg dijela Donjega grada. Zagreb ima dugu urbanu i graditeljsku tradiciju te je naglaena nunost ouvanja njegova povijesnog izgleda i karakteristinih povijesnih vizura. Nema dovoljno brige za ouvanje identiteta i tradicijskih vrijednosti niti brige vlasnika o odravanju i obnovi kulturnih dobara. Takoer, neprimjeren
AA AA AA AA AA AA
prikaz 4 | povrine uma na podruju grada zagreba opstanak ume na malom posjedu AAosigurati privatnih umovlasnika i staviti u funkciju program AAdovriti gospodarenja privatnim umama
1.3. Klimatska obiljeja

Prema geografskom smjetaju podruje Grada Zagreba spada u umjerene irine u kojima su razvijena sva etiri godinja doba. Srednja godinja temperatura iznosi 11,20c. Najvia prosjena temperatura zraka u Zagrebu je u srpnju (21,30c), ponekad s tendencijom zakanjenja i pojava najviih srednjih temperatura u kolovozu, a najnia u sijenju (0,5c).
AA
razvojne potrebe u cijelosti ouvati povijesni identitet Grada sa svim karakteristinim elementima i dijelovima koji tvore njegovo povijesno odreenje te ga armirati kvalitetom novog graenja planirati koritenje prostora na nain da se omogui ouvanje i unapreivanje sveukupnih vrijednosti kao nositelja prepoznatljivosti kulturno-povijesnog identiteta Grada predvidjeti i provesti interdisciplinarne mjere koje e osigurati ouvanje kulturne batine na svim razinama planiranja poticati kvalitetu i raznolikost u arhitekturi kao nastavak duge urbane i graditeljske tradicije Grada, uz obvezu ouvanja njegove povijesne slike i karakteristinih povijesnih vizura uklanjati izrazite elemente degradacije ambijenta planirati ureenje i urbano deniranje nedovrenih i degradiranih prostora s ciljem ispravne spomenike prezentacije karakteristinoga urbanog koncepta povijesne matrice sustavno pratiti stanje kulturnih dobara, vrednovati povijesne graditeljske strukture te predlagati mjere zatite.
31
1.5. Identitet Grada

Pitanje identiteta je osobito aktualno radi globalizacijskih procesa koji, s jedne strane, dovode do posebne osjetljivosti na pojedinane kulturne identitete, a,s druge, oteavaju deniranje i uvrivanje tih identiteta. U identitetskom smislu najizraenije mega-prostorne cjeline Grada Zagreba su: povijesna cjelina s Gornjim i Donjim gradom i Kaptolom, gora Medvednica, te rijeka Sava. Okvirno identitetsko naslijee Grada Zagreba moe se diferencirati kao predmoderno i moderno, pri emu predmoderno naslijee opisuje raspon od prvih materijalnih dokaza ivota na teritoriju Grada do poetaka stvaranja moderne graanske industrijalizirane kulture, a moderno naslijee opisuju upravo razvoj i promjene od sredine 19. stoljea do danas. Tijekom svoje moderne povijesti Zagreb nije uspio stvoriti i odrati (iako je poticajnih primjera u povijesti bilo) prepoznatljiv proizvod koji bi mogao asocirati na Grad. Svi su pokuaji predmetne materijalizacije vrijednosti grada bili nesustavni i nepotpuni i temeljili su se ,naalost,na pokuajima osmiljavanja turistikog suvenira, a poticaji za takvu akciju dolazili su od razliitih aktera. Stoga je, u nedostatku cjelovitog sustava komunikacijskog vrednovanja povijesne batine na suvremenoj razini svijesti, mogue zakljuiti kako bi najvee identitetske potencijale Grada Zagreba iz njegovih povijesnih slojeva bilo mogue izvesti upravo iz: prirodnih cjelina na podruju kojih AAvrijednosti se razvio Grad Zagreb: Medvednice i Save; povijesnih i suvremenih gradskih AAvrijednosti ambijenatatrgovi, parkovi, ulini potezi; povijesno odranih, memoriranih AAvrijednosti i suvremenih ritualaod grikog topa do
AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi globalizacijski procesi oteavaju deniranje i uvrivanje lokalnih identiteta tijekom svoje moderne povijesti Zagreb nije uspio stvoriti i odrati prepoznatljiv proizvod koji bi mogao asocirati na Grad nesustavni pokuaji materijalizacije simbolike vrijednosti Grada razvojne potrebe vrednovanje, zatita, obnova i odrivi razvitak konstitucijskih elemenata slike Grada: povijesne jezgre, Medvednice i Save nunost kreiranja identitetske mape razvoj jedinstvenog pristupa utvrivanju i promicanju identiteta Grada Zagreba
AA
prikaz 5 | kulturna i prirodna batina kao nositelji identiteta grada zagreba
Hrelia; vrijednosti tradicije odravanja kulturnih manifestacijaod sajmovanja do Queer festivala.
33
2.Zatita okolia
2.1. Praenje stanja okolia, informacijski sustav okolia, planiranje zatite okolia
Svoje prvo Izvjee o stanju okolia (Sl. gl. gz 8/99) Grad Zagreb je donio 1999. u okviru Programa zatite okolia Lokalne agende 21. Drugo Izvjee o stanju okolia doneseno je 2006. (Sl. gl. gz 12/06). U fazi donoenja je Program zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014. Obveza izrade Izvjea o stanju okolia i Programa zatite okolia odreena je Zakonom o zatiti okolia. Praenje kakvoe zraka u Gradu Zagrebu kontinuirano se provodi od 1965., kada je ustrojena i mrea mjernih postaja za trajno praenje kakvoe zraka. Od 1973. podaci iz tri (od sadanjih est) gradskih mjernih postaja u Gradu Zagrebu ulaze ,u okviru gems/air City Air Quality Trends programa, u Svjetsku bazu podataka Svjetske zdravstvene organizacije. Sukladno obvezama to su propisane Zakonom, Grad Zagreb je,na poetku 2009., usvojio tri vana akta s podruja zatite zraka. To su Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009.2012. (sggz 7/09), Odluka o odreivanju lokacija mjernih postaja u gradskoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (sggz 7/09) i Program mjerenja razine oneienosti zraka na podruju Grada Zagreba (sggz 7/09). Potkraj 2010. usvojen je i Cjeloviti sanacijski programa smanjenja pm10 estica u zapadnom dijelu Grada Zagreba (Sl. gl. 18/10). Proces uspostave Katastra emisija u okoli (keo) zapoet je 1997., od kada se u Gradu Zagrebu sustavno prikupljaju podaci o emisijama u zrak i vodu te prate koliine i tijek otpada. Sukladno novim propisima Katastar emisija u okoli je 2007. ukinut, a podaci o oneienjima okolia i koliinama i tijeku otpada prijavljuju se u Registar oneiavanja okolia na temelju Pravilnika o registru oneiavanja okolia (nn 35/08).
Od devedesetih godina sustavno se prati kakvoa podzemnih voda na priljevnim podrujima vodocrpilita. Zatita voda provodi se prema Planu za zatitu voda Grada Zagreba. Sustavna istraivanja, izrada karata buke i akcijskih planova do sada su se provodila sporo. Obveza Grada Zagreba je izrada strateke karte buke i koniktnih karata buke kao podloge za izradu akcijskih planova (planova sanacije).
2.2. Vode
Zagreb se pitkom vodom opskrbljuje iz podzemlja savskog aluvija na 30 zdenaca. Planom za zatitu voda Grada Zagreba sve podzemne vode koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu svrstane su u I. vrstu voda. Glavni uzroci zbog kojih moe doi do oneienja podzemnih voda su divlja odlagalita i ljunare na vodozatitnim i osjetljivim podrujima, vodopropusna kanalizacija, industrijski pogoni, obrtnike radionice i skladita locirani unutar zona sanitarne zatite, poljoprivredna djelatnost u kojoj se koriste lako ispirljivi herbicidi (npr. atrazin) i slino. U novije vrijeme nije bilo zatvaranja vodocrpilita. Zone sanitarne zatite (i.,ii.,iii.), s propisanim mjerama zatite, odreene su posebnom odlukom za izvorita: Stara Loza, Sanjak, itnjak, Ivanja Reka, Petruevec, Zaprue, Mala Mlaka. Kakvoa vode prati se na stotinjak piezometara i samo povremeno odstupa od planirane i. vrste (najee hranjive tvari, mikrobioloki pokazatelji). Rezultati ocjenjivanja kakvoe vode rijeke Save pokazuju, na osnovi analize podataka sa etiri mjerne postaje1, da kakvoa vode nije zadovoljavala propisanu kategoriju. Planom za zatitu voda Grada Zagreba2 potoci na podruju Grada Zagreba, od izvora do prvih naselja,svrstani su u i. kategoriju (planirane vrste vode), a nizvodnije u ii. kategoriju. Iznimka je kanal rnec koji je svrstan u iii. kategoriju zbog planiranog ispusta otpadnih voda iz buduega sredinjeg ureaja Sesvete-istok. Kakvoa vode potoka na podruju Grada Zagreba (12 mjernih postaja) odstupa od planirane vrste vode (kategorije), osobito na dionicama na kojima postoje direktni ispusti iz proizvodnih pogona i drugih djelatnosti, komunalni ispusti i povremeni direktni ispusti iz domainstava. To je posebno izraeno na mjernom ispustu potoka rnec nakon ispusta otpadnih voda iz gospodarske zone Sesvetskog Kraljevca (Pellis i Agroproteinka). Najloije je stanje
1 sava-jesenice, sava-jankomir, sava-petruevec i sava-oborovo 2 sggz 4/01.
razvojni problemi netransparentni ili nedostupni podaci o nanciranju zatite okolia na podruju Grada Zagreba (podjela nadlenosti izmeu Drave i Grada) necjelovita provedba propisanih mjera zatite okolia nesustavno praenje stanja pojedinih sastavnica okolia, npr. tla, buke, bioraznolikosti nedovoljna suradnja kljunih institucija upravnih tijela Grada Zagreba, pojedinih tijela dravne uprave, trgovakih srutava i sl. podruje zatite okolia i odrivog razvoja nije cjelovito institucionalno objedinjeno u jednoj gradskoj ustrojstvenoj jedinigradskom uredu nedovoljno razvijena svijest graana/javnosti o pitanjima i problematici zatite okolia
najee u odnosu na mikrobioloke pokazatelje. U ispitivanim stajaicama (ljunara Rakitje i jezera Bundek, Savica, maksimirska jezera), Planom svrstanih u ii. kategoriju poviene su vrijednosti prema mikrobiolokim pokazateljima i hranjivim tvarima, a poveani su i nekih drugi pokazatelji (ovisno o stajaici) u odnosu na propisane vrijednosti. Na sustav javne vodoopskrbe nisu prikljuena naselja Donji i Gornji Trpuci, Gornji Dragonoec, Havidi Selo, Lipnica, Kaina, Kainska Sopnica, Vuger Selo. Na javni sustav odvodnje prikljueno je oko 80% stanovnika. Kanalizacijom su najslabije pokrivena naselja na krajnjem sjeveroistonom i junom dijelu Grada (42 naselja). Neproiene tehnoloke otpadne vode isputaju se u prirodne prijemnike na podrujima na kojima nema sustava javne odvodnje. Najvei utjecaj na kakvou vode prijemnika na podruju Grada Zagreba imaju ispusti iz gospodarske zone Sesvetskog Kraljevca, gdje su, na malom prijemniku, locirani veliki oneiivai. Kvaliteta i koliina podataka o pojedinanim i kolektivnim izvorima emisija u vode i instaliranih ureaja za proiavanje otpadnih voda ne omoguava kvalitetnu analizu podataka.
razvojne potrebe donoenje i provedba dokumenata zatite okolia i odrivog razvoja mjere zatite okolia implementirati u druge gradske planove/programe i strateke dokumente kontinuirano praenje i obrada podataka o okoliu omoguili bi stalan uvid u stanje i trendove u okoliu, posluili bi ocjeni uinkovitosti poduzetih mjera, te ukazivali na probleme i potrebe zatite okolia jaanje uloge nadlenog Ureda za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj, kljunog tijela u uspostavljanju koordiniranog sustava zatite okolia i praenja stanja okolia uspostava jedinstvenog informacijskog sustava o okoliu radi podizanja kvalitete izvjetavanja
AA AA AA AA
razvojni problemi oneienja podzemnih voda pogoranje kakvoe vode rijeke Save izmeu lokacija Sava-Petruevec i Sava-Oborovo neproiene tehnoloke otpadne vode isputaju se u prirodne prijemnike na podrujima na kojima nema sustava javne odvodnje. ne prate se mjere i rezultati koje gospodarstvo samoinicijativno uvodi u cilju unapreivanja tehnologija. razvojne potrebe ouvanje voda koje su jo iste, zaustavljanje trenda pogoranja, saniranje ili uklanjanje izvora oneienja, pojaani nadzor dovretak sanacije odlagalita Prudinec i provoenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
35
AA AA
gradnje na podrujima na kojima se AAzabrana ugroava kakvoa voda izvorita i podzemnih
AA AA AA AA AA
voda koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu zabrana eksploatacije ljunka koritenje plina kao energenta za zagrijavanje na podruju Grada, a posebno na priljevnim podrujima crpilita smanjenje optereenja u otpadnim vodama iz tehnolokih procesa i postizanje doputenih koncentracija opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama zamjena postojeih tehnologija boljim i iim tehnologijama unapreivanje kvalitete podataka to se dostavljaju u Registar oneiavanja okolia (roo)
mrea na svim gradskim podrujima i centralizirani toplinski sustav, te u injenici da se sve vie koriste ista goriva za potrebe procesnih i energetskih pei. Ipak, nedovrena plinokacija i dalje uzrokuje oneienje zraka izgaranjem fosilnih goriva.
AA
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi emisije u zrak iz stacionarnih izvora emisije u zrak iz prometa skromna provedba energetskih uteda, mjera energetske uinkovitosti i uporabe istijih goriva, te obnovljivih izvora energije nedostatna mrea postaja za mjerenje i praenje kakvoe zrakapotreba za proirivanjem, unapreivanjem i osuvremenjivanjem gradske mree nedosljedno uvaavanje planova, programa i mjera s podruja zatite okolia prilikom planiranja i upravljanja prostorom.
AA AA AA AA AA
postajama gradske mjerne mree, kojima se poblie prate koncentracije oneiujuih tvari u zraku dogradnja gradske mjerne mree za trajno praenje kakvoe zraka, po mogunosti automatskom mjernom postajom u istonom dijelu grada u g Sesvete provoditi periodika ciljana praenja specinih oneiujuih tvari iz prometa izbjegavati prekomjernu gradnju veih trgovakih i poslovnih zgrada s garaama u sredinjem gradskom podruju uvoditi nove pjeake zone i biciklistike staze ugraditi obvezu primjene mjera energetske uinkovitosti i zatite zraka u prostorno planske dokumente Grada Zagreba nastavak odravanja zelenih povrina u Gradu Zagrebu, sprjeavanje njihovoa smanjivanja i planiranje novih zelenih povrina.
2.3. Zrak
Najvei pojedinani izvori emisija u zrak su termoelektrane koje sudjeluju sa 79% u ukupnim emisijama iz stacionarnih izvora, zatim loita za grijanje prostorija i pripremu tople vode i pare sa 14,9%, loita iz procesne tehnologije sa oko 6%, a emisije iz industrijskih neenergetskih izvora gotovo su zanemarive i iznose svega 0,11%. Od pokretnih izvora emisija dominantan izvor oneienja zraka na podruju Grada Zagreba je cestovni promet. Kakvoa zraka u Gradu Zagrebu je ii. kategorije s obzirom na pm10 estice, duikove okside i ozon. Sve druge oneiujue tvari kao to su sumporov dioksid, dim, olovo, mangan, arsen, nikal, sulfati i benzo(a)piren u pm10 esticama, pm2,5 estice, ukupna talona tvar, te arsen, olovo, kadmij, nikal i talij u ukupnoj talonoj tvari, na svim mjernim postajama nie su od propisanih graninih vrijednosti (gv) i, s obzirom na njih, zrak je i. kategorije. Samo je u zapadnom dijelu Grada zrak prekomjerno oneien pm10 esticama te je na tom podruju utvrena kakvoa zraka iii. kategorije. U proteklih desetak godina smanjena je emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. To smanjenje oneienosti lei u injenici da se ve etrdesetak godina intenzivno razvijaju plinska
AA
razvojne potrebe smanjiti emisije oneiujuih tvari u zrak, sukladno lanku 129. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora velike ureaje za loenje na lo ulje zamijeniti ureajima na plin nastaviti plinokacijom i irenjem centraliziranog toplinskog sustava grijanja unapreenje sustava javnog prijevoza, s posebnim naglaskom na unapreenje eljeznike infrastrukture i uspostavljanje Park&Ride sustava automatizacija sustava upravljanja prometom radi poveanja propusne moi nastavak provoenja zamjene vozila s pogonom na naftna goriva vozilima na prirodni plin i biodizel u javnome gradskom prijevozu te u drutvima u vlasnitvu Grada Zagreba promicanje djelotvorne i tedljive uporabe energije, primjene mjera energetske uinkovitosti, uporabe obnovljivih izvora energije i alternativnih istijih goriva u svrhu proizvodnje elektrine i toplinske energije, provedba zapoetih projekata i potpisanih sporazuma uvoenje novih mjernih parametara na
2.4. Otpad
Uslugom organiziranog skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada obuhvaena su sva domainstva, a uslugom odlaganja na odlagalitu Prudinec gotovo svi gospodarski subjekti koji djeluju na podruju Grada Zagreba. Neopasni otpad s podruja Samobora i Svete Nedjelje sada se odlae na zagrebakom odlagalitu Prudinec. Jedino legalno odlagalite na koje se danas odlae komunalni otpad Grada Zagreba je odlagalite Prudinec koritenje kojega je predvieno do kraja 2010. (Prostorni plan Grada Zagreba). Na temelju potvrenih tehnikih mogunosti odlagalita Prudinec koje osiguravaju uvjete za odlaganje otpada do kraja 2018., u tijeku je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana koje e omoguiti daljnje odlaganje otpada kao jedinu mjeru trajnog zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, do pronalaenja trajnog rjeenja. Sanacija odlagalita Prudinec, zapoeta 1998., u posljednjoj je fazi s planiranim dovretkom 2015.. Do 2001. u Gradu Zagrebu izgraeno je sedam reciklanih dvorita u koje je mogue odloiti etrdeset razliitih vrsta otpada, no danas djeluju svega etiri.
Potkraj 2006. otvorena su i etiri zelena otoka (Kajzerica, Maksimir, Dubrava, Sesvete). Dugoroni cilj je da svaka gradska etvrt ima jedno reciklano dvorite. Na javnim gradskim povrinama odvojeno se u spremnicima skupljaju papir, staklo i plastika. Biorazgradivi otpad i biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina obrauje se u tri kompostane (Prudinec, Markuevac i Jankomir). Glomazni otpad skuplja se od graana dva puta godinje prema utvrenom rasporedu odvoza (poinje potkraj veljae i zavrava na poetku prosinca). Mulj uz cupovgz-a odlae se na vodonepropusnoj podlozi na prostoru ureaja. Jedan od veih problema u gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu su divlja odlagalita. Akcije njihova saniranja kontinuirano se provode od 2001., meutim, vrlo se brzo pojave nova, uglavnom koncentrirana na rubnim gradskim dijelovima. 2006. izraen je Program gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Najnoviji u slijedu dokumenata s podruja gospodarenja otpadom je Prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje 2009.2015., usklaen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom rh, Strategijom odrivog razvitka RH, te novom Direktivom eu-a o otpadu (2008/98/ec). Slijedi provoenje postupka strateke procjene utjecaja na okoli.
AA AA AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi nelegalna odlagalita otpada nepovoljni trendovi u sustavu gospodarenja otpadom rast koliina svih vrsta otpada nedovoljna provedba mjera za izbjegavanje stvaranja otpada i smanjivanja njegovih koliina nerazumijevanje uloga i odgovornosti te nedovoljna suradnja kljunih dionika na podruju gospodarenja otpadom praenje koliina i tokova otpada nije cjelovito i kontinuirano Grad Zagreb nema rjeenje zbrinjavanja otpada nakon zatvaranja odlagalita Prudinec razvojne potrebe uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja
37
AA AA AA AA AA AA AA AA AA
otpadom (utvrditi lokaciju i ustrojiti centar za gospodarenje otpadom) nastaviti gradnju reciklanih dvorita uspostaviti reciklano dvorite za graevni otpad odabrati najpovoljniju tehnologiju za zbrinjavanje mulja iz cupovgz-a dovriti projekt sanacije odlagalita Prudinec pronalaenje rjeenja zbrinjavanja otpada nakon 2015. i zatvaranja jedinoga legalnog odlagalita Prudinec unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja otpada uspostaviti sustav za cjelovitu evidenciju o otpadu jaati nadzor skladitenja otpada, osobito opasnog, koliine kojega u veini sluajeva nisu poznate poticati i promovirati izbjegavanje nastanka otpada i smanjenje njegovih tetnih utjecaja (napredniji tehnoloki postupci, istija i djelotvornija proizvodnja, tednja resursa i energije, itd.)
AA AA AA AA
razvojni problemi prekomjerna razina buke na lokacijama uz glavne prometnice, tramvajske pruge, eljezniku prugu, te lokacije u neposrednoj blizini semafora buka od ugostiteljskih objekata, radionica u stambenim prostorima i uz njih, sportskih sadraja nedovoljan broj mjerenja nedostaje cjelovita ocjena izloenosti stanovnitva buci od razliitih izvora (cestovni, pruni i zrani promet, industrijska postrojenja)
2.5. Buka
Jo 1999. u Programu zatite okolia Grada ZagrebaLokalna Agenda 21 prioritetnim problemom u vezi s bukom ocijenjena je: prekomjerna razina buke na lokacijama uz glavne prometnice, tramvajske pruge, eljezniku prugu, te lokacije u neposrednoj blizini semafora; buka, osobito od ugostiteljskih radnji, radionica u stambenim prostorima i uz njih, te neprovoenje preventivnih mjera zatite od buke prigodom realizacije svih sadraja. Danas se kao dominantni izvori buke na podruju Grada Zagreba navode: promet (cestovni, pruni), industrijska postrojenja, sadraji za slobodno vrijeme (ugostiteljski objekti), te otvoreni i zatvoreni prostori namijenjeni odravanju javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti. Od travnja 2010. u tijeku su pripremne radnje vezane uz deniranje projektnog zadatka izrade strateke karte buke.
razvojne potrebe intenzivnije raditi na preventivnim mjerama zatite od buke kvalitetno prostorno i prometno planiranje; urbanistiko planiranje gradskih zona (etvrti) i prometnica u njima, posebnu panju usmjeriti na planiranje prometnica u odnosu na stambene objekte i obratno bolja regulacija prometa (modernizacija javnoga gradskog prijevoza, automatizirani sustav upravljanja prometom) inzistirati na izradi i provedbi projekata zatite od buke u graditeljstvu, industriji, cestogradnji; osobito se to odnosi na gradske prometnice i druge graevine i zahvate koji su potencijalni izvori buke tijekom rekonstrukcija prometnica, ovisno o potrebi, provesti mjere zatite od buke stalni inspekcijski nadzor i provedba propisa uspostaviti sustav praenja izrada strateke karte buke i akcijskih planova objava karata i akcijskih planova na slubenim stranicama Grada Zagreba radi informiranja graana
prikaz 6 | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba Parka u Jurjevskoj 1948.. Zatiene prirodne vrijednsoti evidentirane su i sistematizirane sukladno Zakonu o zatiti prirode kao park prirode, posebni rezervati, spomenici prirode, park ume, zatieni krajolici i spomenici parkovne arhitekture, te zatiene biljne, gljivlje i ivotinjske svojte. Njihova zatita provodi se radi ekoloke, edukativne, drutvene, estetske i kulturno-povijesne vrijednosti. Uz zatiene prirodne vrijednosti upisane u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti (34 pojedinana zatiena prirodna podruja, ukupne povrine 9683,80 ha, odnosno 15,1% povrine Grada) i prirodne vrijednosti koje se predlau zatititi na temelju Zakona o zatiti prirode, pojedini prostori s atributima vrijednih rezervata, krajobraza, gradskih park-uma, te pojedinani objekti prirode, vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi tite se posebnim
39
2.6. Zatieni dijelovi prirode

Grad Zagreb, sukladno raznolikim prirodnim datostima, tradicionalno je orijentiran zatiti prirode, to je vidljivo iz prijedloga da se medvednike ume ve 1903. zatite kao naravni perivoj ili iz zatite
naziv
pp park prirode
o posebni ornitoloki rezervati
v posebni rezervat umske vegetacije 101,01 90,93 20,00 23,41 186,80
p park uma
sp spomenik prirode
zk znaajni krajobraz
pa parkovna arhitektura
povrina / ha
park prirode medvednica rauchova lugarnica* - desna trnava mikuli potok - vrabeka gora* tusti vrh - kremenjak* graec-lukovica-rebar* puinjak-gorica* lipa* bliznec - umarev grob* babji zub - ponikve* spilja veternica* ukupno unutar parka prirode medvednica dvorac junkovi, park trg kralja petra svaia botaniki vrt pmf trg kralja tomislava trg j. j. strossmayera trg n. . zrinskog park ribnjak vrt, jurjevska ulica 27 jurjevska ulica 30 perivoj srpanjskih rtava park opatovina mallinov park botaniki vrt fbf trg kralja petra kreimira iv. prilaz gj. deelia 14, vrt prilaz gj. deelia 51, stablo pustenaste paulovnije graani - oskorua pustenasta paulovnija mamutovac na paunovcu mlinovi 72, leustekov park dotrina park maksimir savica ukupno unutar gup-a grada zagreba goranec urkov put - stablo oskorue cerje, stablo klena ukupno izvan gupova i parka prirode medvednica ukupno grad zagreb / ha
8.448,78
8.448,78 101,01 90,93 20,00 23,41 186,80 200,00 175,73 148,70 ... 746,59 200,00 2,50 0,57 4,70 3,45 2,00 3,00 5,00 0,75 0,15 2,10 0,69 3,11 2,49 2,40 0,02 ... ... ... ... 0,50 58,17 316,60 76,80 76,80 58,17 550,00 ... ... 550,00 550,00 350,05 9.683,80
41
200,00 175,73 148,70 946,59 2,50 0,57 4,70 3,45 2,00 3,00 5,00 0,75 0,15 2,10 0,69 3,11 2,49 2,40 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,50 58,17 316,60 76,80 350,05 485,02 550,00
8.448,78
76,80
58,17
750,00
tabela 2. | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba (a)
mjerama prostornih planova (prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, Prostorni plan Grada Zagreba, generalni urbanistiki planovi Zagreba i Sesveta, detaljniji planovi). Na podruju Grada Zagreba denirani su i sljedei prostori kao dio nacionalne ekoloke mree: sjeverni dio Grada ZagrebaMedvednica; u graevinskom podruju naselja Grad Zagreb termalni izvori kod Podsuseda, livada Vrhovec; uma Maksimir; Savica; rijeka Sava; istoni dio Grada Zagreba Plavie; juni dio Grada Zagreba Turopoljski ret; sjeverni dio Grada Zagreba (unutar Parka prirode Medvednica)Graec i Varoko rebro; Veternica pilja; Bizeka pilja; Mikulii uma.
AA AA AA AA
AA AA AA AA AA
izvor: naselja i stanovnitvo republike hhrvatske 1857.-2001., dzs, zagreb, 2005.
razvojni problemi valorizacija i procedure zatite prirode odvijaju se na dravnoj razini bez obzira na vrijednosti i potrebe zatite prirode na lokalnoj razini, osobito u urbanim prostorima smanjivanje granica Parka prirode Medvednica generirat e probleme prema zatienim dijelovima prirode openito komplicirana, dugotrajna i gotovo neprovediva zatita prirode na prostorima u vlasnitvu graana loa educiranost korisnika o potrebi zatite prirode i poznavanje mogunosti ogranienja u koritenju zatienih dijelova prirode upravljanje zatienim dijelovima prirode na urbanom gradskim podruju povjereno je javnoj ustanovi Park Maksimir koja ovim spomenikom parkovne arhitekture i upravlja, ali joj nije povjereno upravljanje i nad drugim zatienim dijelovima prirode u Gradu.
3.Stanovnitvo i trite rada

3.1. Broj stanovnika
Od 1948. do 2008. Grad Zagreb se poveao sa 356 000 na 788 000 stanovnika. Za pedeset godina Zagreb se poveao 2,2 puta. Ubrzani rast imao je sve do 1991.. Sredinji dio grada doivljava pad broja stanovnika, druga gradska zona stagnaciju, odnosno minimalni rast, a porast sesvetsko podruje i naselja oko zaobilaznice. Od 2001. do 2008. Zagreb biljei vei rast broja stanovnika nego 90-tih godina. Razlog tome je to je Zagreb najrazvijeniji dio rh koju karakterizira visok stupanj centralizacije. Upravo zbog slabe razvijenosti ostatka zemlje, Zagreb je jo uvijek privlaan brojnim nezaposlenima s tih podruja.
izvor: informacijski sustav prostornog ureenja, gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
prikaz 4 | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba
zatienih podruja zamijeniti posebnim reimom koritenja (primjerice buffer-zona i sl) provjera mogunosti i mehanizama za rjeavanje vlasnikih odnosa intenziviranje popularizacije i edukacije o zatienim dijelovima prirode kao doprinos prepoznavanju ne samo ogranienja nego i vrijednosti i mogunosti koritenja vrijednih prirodnih resursa u skladu s odrivim razvojem osnivanje javne ustanove za upravljanje svim zatienim dijelovima prirode na podruju Grada Zagreba (ekipirati postojeu javnu ustanovu Park Maksimir) izrada Krajobraznog plana Grada Zagreba i izdvajanje posebno vrijednih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta.
prikaz 7. | prostorni razmjetaj stanovnitva u gradu zagrebu prema podacima popisa 2001.
grad zagreb broj stanovnika meupopisna promjena bazni indeks lanani indeks stope rasta
1948.
1953.
1961. 478 076 84 157 134,1 121,4 2,41
1971.
1981.
1991.
2001. 779 145 1 319 218,5 100,2 0,02
2008. 788 095 8950 221 101,1 0,14
356 529 393 919 100 37 390 110,5 110,5 2,11
629 896 723 065 777 826 151 820 176,7 131,8 2,82 93 169 202,8 114,8 1,41 54 761 218,2 107,6 0,77
AA
AA
razvojne potrebe izrada dokumenata kojima se lokalnoj zajednici omoguuje da provede zatitu na lokalnoj razini uvaavajui specinosti prostora i posebnih vrijednosti od znaenja bioloke i krajobrazne raznolikosti, a time i zatite okolia openito svaku eventualnu nunost smanjivanja
tabela 4. | broj stanovnika grada zagreba 1948.2008.

43
10 000 9 000 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
0,4%
Nepoznata dob
16,9%
> 65 godina
razine obrazovanja zagrebakog stanovnitva, ali jo uvijek s dominacijom srednjokolske razine obrazovanja. Posebno je znaajna razlika u veem udjelu visokoobrazovanih, zajedno s magisterijem i doktoratom. Dok je Zagreb na 1.000 stanovnika 2001. imao 140 visokoobrazovanih (1991. je imao 105) na razini Hrvatske, prosjeno, tek je 65 visokoobrazovanih na 1.000 stanovnika. Brojnost viskoobrazovanog stanovnitva Grada Zagreba predstavlja njegov najvanji razvojni potencijal i posebnu razvojnu prednost. Zagreb ima najveu koncentraciju visokoobrazovanih strunih radnika i znanstvenika u Hrvatskoj, iako je taj udio jo uvijek nii u usporedbi s razvijenijim europskim zemljama i velikim gradovima. Primjerice, prema popisu stanovnitva iz 2001., od ukupno 7 443 doktora znanosti u Hrvatskoj 4733 (64%) je ivjelo i radilo u Zagrebu.
grafikon 3. | dobna struktura u gradu zagrebu 2008. godine grafikon 1. | kretanje stanovnitva grada zagreba u razdoblju 2001. - 2008. umrlo stanovnitva pa je prirodni prirast po prvi puta bio pozitivan, ali za samo 26 stanovnika. Zbog negativnoga prirodnog prirasta ukupan je porast stanovnitva Zagreba ovisio o migracijskom priljevu stanovnitva s trajnim doseljenjem. Zagreb, kao i veina velikih gradova, ne raste na temelju svog populacijskog prirasta ve tome pridonose selektivni imigracijski tokovi, u novije vrijeme prvenstveno iz inozemstva.
3.2. . Dobna struktura

Podaci Popisa stanovnitva 2001. pokazuju da je rast, uz nastavak ranijih tendencija, doveo do ubrzanja procesa starenja stanovnitva i u Zagrebu kao i u Hrvatskoj. Prema tipu dobnog sastava stanovnitvo Zagreba znatno je starije nego 1991. (udio stanovnitva starog 65 i vie godina porastao sa 11,2% 1991. na 14,9% 2001.), a medijalna starost iznosi 39,7 godina. Zbog niskog nataliteta smanjuje se broj mladog stanovnitva dobnih skupina do 25 godina, a povean je broj stanovnitva dobnih skupina 3040 godina i stanovnitva starijeg od 65 godina. Sredinje gradsko podruje ima starije stanovnitvo, a iri prostor naselja Zagreb i sesvetsko podruje imaju znatno mlae stanovnitvo (uglavnom zbog doseljavanja novog stanovnitva u ta podruja). Broj ivoroenih u Gradu Zagrebu kree se izmeu 7 00 i 8 000 tisua godinje. Umrlih je sve do 2008. bilo vie od broja roenih, tako da je prirodni prirast sve do protekle godine bio negativan. U 2008. vie je bilo ivoroenih nego to je te godine u Zagrebu
razvojni problemi izraen proces starenja stanovnitva Grada Zagreba negativan prirodni prirast snaan pritisak na Grad i infrastrukturu zbog imigracijskog priljeva neravnomjerna gustoa naseljenosti nezadovoljavajua obrazovna struktura stanovnitva, osobito starijih dobnih skupina
14,9%
> 65 godina
3.3. . Obrazovna struktura

Prema Popisu stanovnitva iz 2001. godine 8,6% stanovnitva starijeg od 15 godina nije imalo obaveznu osnovnu kolu (uglavnom starije generacije), 16,3% imalo je samo osnovno obrazovanje, dok je ak 52,0% imalo srednju strunu spremu, 5,8% vie obrazovanje, 14,9% visoko, a 1,7% magisterij, odnosno doktorat. U odnosu na Hrvatsku, struktura obrazovanosti u Zagrebu je povoljnija sa znatno veim udjelom stanovnitva sa strunim i visokostrunim obrazovanjem. Udio osoba sa strunim obrazovanjem (od sss do visokog i specijalistikog obrazovanja) u ukupno kolovanom stanovnitvu iznosi 74,4% (republiki prosjek 59%). Ovaj dio stanovnitva najvie pridonosi razvoju na svim podrujima. U razdoblju 1991.2001. radi se o blagom porastu
0,4%
Nepoznata dob
razvojne potrebe unapreenje poticajnih mjera pronatalitetne politike (poticaji za rjeavanje stambenog pitanja mladih obitelji, subvencioniranje vrtia, poticanje ivotnog standarda) stimuliranje ravnomjernije naseljenosti Grada i smanjenje stupnja centralizacije uvoenje programa za usavravanje, prekvaliciranje i dokolovanje starijih i slabije konkurentnih na tritu rada
grafikon 2. | dobna struktura u gradu zagrebu 2001. godine
45
3.4. . Zaposlenost i nezaposlenost

Ukupno je na dan 31. oujka 2009. bilo 1 216 930 zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od kojih je u Gradu Zagrebu bilo zaposleno 378 938 (31,1%). U Zagrebu je najvie zaposlenih bilo u djelatnosti trgovine (19,7%) i u preraivakoj industriji (12,5%). Slijede javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (8,9%), graevinarstvo (8,2%), strune, znanstvene i tehnike djelatnosti (7,4%), obrazovanje (7,1%), te u djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi (6,6%). Opadajui trend broja nezaposlenih na godinjoj razini prekinut je u oujku 2009., od kada se biljei konstantan rast broja nezaposlenih. U prosincu 2009. u Gradu Zagrebu registrirano je 34 112 nezaposlenih osoba, a nezaposlenost je u Zagrebu
poveana za 30,3% na godinjoj razini. Dinamika rasta broja nezaposlenih u Zagrebu i Zagrebakoj upaniji vea je nego na razini Hrvatske, za koju je broj nezaposlenih u zadnjih 12 mjeseci povean za 19,2%. Najvie nazapolenih je sa zavrenom srednjom kolom, (60%), starosti od 2530 godina i 5060 godina, s radnim iskustvom u preraivakoj industriji, trgovini i tijekom 2010. sve vie nezaposlnih je s prethodnim iskustvom u graevinskom sektoru. Pad gospodarskih aktivnosti u 2009. uzrokovao je 3.2% pad zaposlenosti na razini Hrvatske, ali se u toj godini jo nije preslikao na pad zaposlenosti u Zagrebu, no dolo je do znatnog usporavanja rasta. Vidljivo je kako je u proteklih osam godina ukupna zaposlenost u Zagrebu dinamino poveana, kumulativno za gotovo 30%. Rast zaposlenosti u Zagrebu bio je bri nego na razini Hrvatske te je udio Zagreba u ukupnoj zaposlenosti povean s
izvor: dzs
24%
ostalo
7%
Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi
7%
Obrazovanje
6%
Informacije i komunikacije
20%
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
9%
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
prikaz 8. | postotak stanovnika starijih od 15 godina sa strunom spremom fakulteta, umjetnike akademije ili sveuilinog studija prostorna komponenta, podaci popisa 2001.
grafikon 4. | struktura zaposlenih4 po djelatnostima u zagrebu

4. zaposleni u pravnim osobama u gradu zagrebu (stanje 31. oujka 2009.) 47
Zagreb
Hrvatska
39 000 37 000 35 000 33 000 31 000 29 000 27 000 25 000

I II III IV V VI VII VII IX X XI XII I II III IV V VI VII VII IX X XI XII I II III IV V VI VII VII IX X XI XII I II III
2007. 2008. 2009. 2010.
335 000 315 000 295 000 275 000 255 000 235 000 215 000
izvor: hzz
3.5. Novija obiljeja zagrebakog trita rada

Od 2008. godine broj nezaposlenih je u porastu, od ega je u prosincu 2010. njih ak 73 % dolazilo izravno iz radnog odnosa, preteito zbog opadanja gospodarske djelatnosti i zbog isteka ugovora na odreeno vrijeme. Ponajvie se ostaje bez posla u podruju preraivake industrije, zatim u trgovini, graevinarstvu, restoranima i hotelima te u administrativnim i uslunim djelatnostima. U strukturi nezaposlenih u porastu je udjel mukaraca, posebno onih starije ivotne dobi, (dokle se udjel ena smanjuje (49,9 % ine ene, iako je njihov udjel u ukupnoj populaciji 53,3 %). Analiza nezaposlenih po dobi pokazuje da je 31,2% osoba starosti do 29 godina, 3049 g. 38,6 %, a u dobi s 50 i vie godina 30, 3 %. Broj i udjel ovih posljednjih je u porastu. Svega oko 30 % nezaposlenih prema zakonskim propisima koristi novanu naknadu a relativno mali je broj i udjel (4,2%) nezaposlenih u Zagrebu obuhvaen mjerama aktivne politike prema Nacionalnom programu za poticanje zapoljavanja. Ponuda rada prema obrazovanju veoma je neadekvatna, budui da glavninu ine osobe sa srednjim kolama te osnovnom i bez zavrene osnovne kole (ukupno njih 81%), a tek je 19% osoba sa viim
Nezaposleni u Zagrebu i u Hrvatskoj
grafikon 5 | kretanje nezaposlenosti u zagrebu i u hrvatskoj
kolama i fakultetima. Broj prijavljenih potreba za radnicima u 2010. bio je prosjeno mjeseno sve manji (prosinac 2010. iznosio je 1015 osoba), premda vei nego u 2009. Od prijavljenih potreba za radnicima treina se odnosila na strunjake i znanstvenike, etvrtina na potrebe za rukovateljima strojeva, vozila, i sastavljae strojeva, slijede potrebe za ininjerima, tehniarima i srodnim zanimanjima, a manje su potrebe za uredskim slubenicima, trgovakim i uslunim zanimanjima te zanimanjima u obrtu. Prema tome, bez obzira na trenutno oslabljenu potranju, struktura ponude i potranje za radnicima nije usklaena. Grakon 10. pokazuje da se ponajvie nudi uredskih i alterskih slubenika srednje ili nie strune spreme, zatim ininjera, tehniara i srodnih zanimanja, dokle se trae najvie strunjaci i znanstvenici, potom rukovatelji strojeva ili vozai, dokle su na treem mjestu potrebe za inenjerima, tekniarima i srodnim zanimanjima, a potrebe su za alterskim radnicima i trgovcima vrlo male. Trite rada kod nas samo po sebi djeluje na sve vee strukturno usklaivanje ponude i potranje za radnicima, ali se oekuje da tome u znatno veoj mjeri pridonosi i reforma obrazovnog sustava te druge dravne i od strane poslodavaca poticajne mjere kroz motivirajuu upisnu politiku, sustav stipendiranja uenika i studenata i drugo. Analiza trita rada ukazuje na ogromne disproporcije u odnosima ponude i potranje, to se oituje
izvor: statistiki ljetopis rh, 2001.2009. i priopenja dzs
grafikon 7 |kretanje broja nezaposlenih u gradu zagrebu od 2000. - 2010. godine

izvor: statistiki ljetopis rh, 2001.2009. i priopenja dzs
26% u 2001. na 29% u 2009.. Meutim, unato razmjerno dinaminom rastu zaposlenosti, stopa zaposlenosti (udio broja zaposlenih u ukupnoj radnosposobnoj populaciji) u Zagrebu je na niskoj razini od 45%, dok je isti indikator za zemlje Europske Unije na razini 65%, to oslikava potrebu za daljnjim razvojem i restrukturiranjem gospodarstva Zagreba koje e voditi daljnjem poveanju zaposlenosti.
grafikon 6 | zaposlenost na podruju grada zagreba 2001.-2009. u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama (2001.=100) i udio u ukupnoj zaposlenosti u republici hrvatskoj (%)
49
7000
2007. 2008. 2009. 2010.
6000 5000 4000 3000 2000 1000 0
grafikon 8. |osobe koje trae zaposlenje prema godinama starosti od 2007.2010.
grafikon 10. | struktura prijavljenih potreba za radnicima prema zanimanjima, 2010.
13%
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
3%
Bez kole i nezavrena osnovna kola
u preniskoj potranji u odnosu na ponudu radne snage (svega 3,7 % inile su prosjeno prijavljene potrebe za radnicima preko hzz-a u 2010.g., u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u evidenciji hzz-a, Podrune slube Zagreb)1. Osim toga, radi se, kako je prikazano o relativnoj neusklaenosti strukture ponude u odnosu na potranju za radnicima prema zanimanjima, dobnoj strukturi i obrazovanju, prostornoj neeksibilnosti, itd.
34%
Srednja kola za zanimanja u trajanju do 4 i vie godina i gimnazija
18%
Osnovna kola
AA
razvojni problemi izraena je strukturna nezaposlenost kvalikacijska struktura nezaposlene radne
grafikon 9. |osobe koje trae zaposlenje prema razini obrazovanja 2010.

5 podaci hzz-a o nezaposlenosti samo su jedan statistiki uzorak za analizu trita rada jer treba imati u vidu da ovi podaci nikako ne ine ukupnu nezaposlenost, niti ukupno prijavljene potrebe za radnicima od strane poslodavaca, budui u novije vrijeme kod nas na tritu rada funkcioniraju i privatne agencije za zapoljavanje, a poslodavci takoer potrauju radnike i direktnim javnim oglaavanjem, a dio mlae radne snage u potrazi za poslom odlazi u inozemstvo. i to ne samo posredstvom hrvatskog zavoda za zapoljavanje. ovo posljednje posebna je tema istraivanja.
snage u mnogim sluajevima ne odgovara potrebama trita rada manjak pojedinih strunih prola u nekim sektorima nezainteresiranost srednjokolske populacije za obrazovanje za pojedina, traena zanimanja velik je udjel nezaposlenih starije dobi koji se teko prilagoavaju zahtjevima trita nedovoljna je povezanost poslodavaca, obrazovnih ustanova i Zavoda za zapoljavanje u analiziranju potreba trita rada i procjeni buduih kretanja nedovoljna je ukljuenost Grada u programe za poticanjem zapoljavanja u okviru Dravnog zavoda za zapoljavanje potekoe sa zapoljavanjem visokoobrazovanih kadrova zbog niske konkurentnosti gospodarstva i nespremnosti poslodavaca nepostojanje cjelovite politike za poticanje zapoljavanja i samozapoljavanja mladih visoko obrazovanih osoba u onim dijelovima gospodarstava koji svoj rast i razvoj zasnivaju
51
grafikon 11. | struktura nezaposlenih prema zanimanjima, 2010.
AA AA AA AA AA
na znanju i inovacijama stopa zaposlenosti u Zagrebu je na niskoj razini, iako na vioj nego u slinim eu gradovima
AA AA AA
razvojne potrebe razvoj uinkovitog upravljanja ljudskim resursima u skladu s potrebama razvoja gospodarstva Grada nastaviti i unaprijediti usklaivanje potreba poslodavaca i stanja na tritu rada jaati lokalno partnerstvo poslodavaca, Zavoda za zapoljavanje i obrazovnih ustanova radi razvoja ljudskih resursa i poveanja zaposlenosti izraditi prijedlog mjera za zapoljavanje mladih u skladu sa potrebama gospodarstva Grada, te poticanja gospodarske konkurentnosti (kroz dodatna ulaganja u kolovanje i dokolovanje, cijeloivotno uenje, te kroz prekvaliciranje postojee radne snage u skladu sa gospodarskim razvojnim potrebama i
prioritetima Grada) osnaivati ukljuivanje Grada u programe stipendiranja decitarnih zanimanja, promocije programa po kolama, programe Stipendus, poslovne sajmove i dr. ) ojaati suradnju i potporu hzz-u u nastavku organiziranja Sajma poslova i drugih aktivnosti i dogaanja radi boljeg povezivanja ponude i potranje za zaposlenjem izrada i provedba cjelovite politike za poticanje zapoljavanja i samozapoljavanja mladih visoko obrazovnih osoba, posebno u onim dijelovima gospodarstava koji bi svoj razvoj trebali zasnivati na znanju i inovacijama.
53
funkcije
Energetska, infrastrukturna, prometna i gospodarska osnova grada
4. energetika i klima 5. komunalna infrastruktura 6. prometna infrastruktura 7. gospodarstvo 8. turizam 9. poljoprivreda
0,2%
Ugljen
1,9%
Ogrjevno drvo
0,1%
Geotermalna energija
4. Energetika i klima
4.1. Energetski sustavi
11,6%
Ogrjevna toplina
drutava u vlasnitvu Grada Zagreba iznosi oko 8%. U sektoru prometa, 94% goriva troe osobna i komercijalna vozila, 5% javni gradski prijevoz, a 1% vozila u vlasnitvu i na koritenju Grada Zagreba. Raste udio istijih goriva (plina), no ukupna potronja raste, ime se poveavaju pritisci na okoli.
izgradnje niti za interpolaciju u ve izgraenim zonama gdje raste energetska potronja . Nedovoljan je kapacitet u pojnim tokama jer od 1980.-ih do 2006. nisu osigurane nove uklopne 110 kv ts; u postojeim napojnim ts nedostaje slobodnih srednjonaponskih vodnih polja. Nema sustava daljinskog oitanja i upravljanja potronjom.
Grad Zagreb je relativno veliki potroa raznih oblika energije. Na podruju Grada Zagreba potroi se oko 22% od neposredne energetske potronje u Republici Hrvatskoj. Ova koliina energije pretvara se iz iskoristivog u neiskoristivi oblik, osiguravajui energetsku osnovu za rad i ivot u Gradu Zagrebu i stvarajui energetski otpad, u energetskom i zikom smislu, neposredno ekoloko optereenje prostora Grada Zagreba. Racionalno gospodarenje energijom i energetski odrivi razvoj je primarni cilj energetske politike Grada Zagreba. Ukupna potronja energije u Zagrebu iznosi oko 58.000 tj (oko 1.400.000 tona naftnog ekvivalenta). U razdoblju od 2006. potronja je rasla po stopi od 2,8% godinje. Najvei udjel u potronji energije ima prirodni plin (51%), slijede naftni derivati (37%), elektrina energija (10%), ogrijevno drvo (2%). Geotermalna energija i ugljen sudjeluju svaki sa po 0,1%. U razdoblju do 2008. postupno se smanjuje udjel naftnih derivata (37,3%), a raste udio prirodnog plina (51,2%) i elektrine energije (9,8%).
26,3%
Prirodni plin
AA AA AA AA AA
razvojni problemi raste potronja energije spora promjena strukture potronje poveavaju se pritisci na okoli i oteava ispunjavanje prihvaenih ciljeva smanjivanja emisije i neposredne potronje razvojne potrebe uvesti i primjenjivati Energetski informacijski sustav za kontinuirano praenje proizvodnje, kvalitete opskrbe i energetske potronje i relevantnih pokazatelja na podruju Grada Zagreba sustavno mijenjati strukturu potronje
grafikon 12. neposredna potronja u 2006. udjeli oblika energije (47.305 tj)
0,1%
Ugljen
1,8%
Ogrjevno drvo
0,1%
Geotermalna energija
10,4%
Ogrjevna toplina
4.1.2. Opskrba elektrinom energijom

Oko 64% ukupnih potreba za elektrinom energijom u Gradu Zagrebu zadovoljavaju zagrebake elektrane-toplane Gubici elektrine energije u distribuciji i opskrbi opadaju, u 2008. godini iznosili su 6,72%. Pouzdanost opskrbe, na temelju pokazatelja planiranih (saifi) i prisilnih prekida (saidi), vea je u Zagrebu nego na ostalim podrujima Hrvatske, no ispod je razine prosjeka eu. Niskonaponska mrea je djelom preoptereena, s loim naponskim uvjetima. Porast potranje za novom energijom i snagom, zbog gradnje brojnih velikih poslovnih graevina, trgovakih centara i gospodarskih graevina, nije pratila odgovarajua izgradnja energetske infrastrukture. U centru grada poveano je optereenje i potronja elektrine energije, nedostaje energetska infrastruktura. Nisu osigurane lokacije za nove ts kod irenja
razvojni problemi loe naponske okolnosti, preoptereenje niskonaponskih mrea poveanje potranje za elektrinom energijomi zbog izgradnje velikih poslovnih, trgovakih i proizvodnih graevina nove konzumne kapacitete nije pratila izgradnja odgovarajue energetske infrastrukture. nedovoljan kapacitet u pojnim tokama ts, nedostatak slobodnih vodnih polja znatno poveanje potronje elektrine energije i optereenja novih unutar blokova u centra grada Zagreba nisu osigurane lokacije za nove nts pozdanost opskrbe ispod prosjeka eu
25,3%
Prirodni plin
grafikon 13. neposredna potronja u 2008. udjeli oblika energije (48.788 tj)
4.1.1. Izvori i potronja energije

Na podruju Grada Zagreba Zagrebake elektranetoplane ( el-to i te-to ) proizvode elektrinu i toplinsku energiju procesom kogeneracije koristei loivo ulje i prirodni plin. Ukupni instalirani nominalni kapaciteti iznose za el-to 86,8 mwe / 493 mwt + 160t/h a za te-to 440 mWe / 85o mwt. Proizvodnja elektrine energije u el-to i te-to je u razdoblju od 2005. rasla prosjenom godinjom stopom od 3,2% dok se proizvodnja ogrjevne topline i tehnoloke pare smanjivala po stopi od
1,6% odnosno 2,1 %. Prosjeni gubici transformacija, na pragu elektranatoplana, iznosili su 30,5%. Neposredna potronja energije rasla je od 2005. po stopi od 1,7% godinje. Analiza ukupne potronje, prema sektorima potronje, pokazuje da se 53,9% troi u sektoru ope potronje, 15,1% u sektoru industrije a 31% u sektoru prometa. Provedena analiza potronje u zgradama pokazuje da se 66% ukupne energije troi u stambenom, 28% u sektoru uslunih i komercijalnih djelatnosti dok udio zgrada gradske uprave, ustanova i trgovakih
razvojne potrebe podizati kvalitetu, sigurnost i pouzdanost opskrbe poveati kapacitet pojnih toaka izgradnjom novih ts i/ili prelaskom na naponsku razinu od 20kv unaprijediti sustav upravljanja potronjom razvojem pametne energetske mree smart grid sanirati mreu i interpolirati nove srednjo/ niskonaponske trafostanice osigurati lokacije za interpolaciju i izgradnju novih nts
57
4.1.3. Opskrba toplinskom energijom

hep Toplinarstvo Zagreb putem 240 km vrelovodne i 45 km parovodne energetske mree opskrbljuje toplinskom energijom 101.759 kuanstava i 4.553 poslovna prostora. U razdoblju od 2005. smanjuje se proizvodnja toplinske energije po stopi od 1,6% godinje. Prosjena starost magistralnih vrelovoda je 30 do 40 godina (dio mree je sagraen 1957.). Ukupni gubici distribucije za ogrjevnu toplinu i tehnoloku paru u 2009. iznosili su 991 tj ili 13 %, za tehnoloku paru 18,1 % a za ogrjevnu toplinu 11,4 %. Uobiajeni gubici u Europi su 6%. Sanacijom vrelovoda gubici distribucije ogrjevne topline mogli bi se svesti na uobiajenu europsku razinu.
plina) nisu u uporabi. Nedovoljna je sigurnost opskrbe.
razvojni problemi dotrajala plinoopskrbna mrea nedovoljni kapaciteti plinoopskrbne mree rubni djelovi grada nisu plinocirani nedovoljna sigurnost opskrbe ( nema skladita) veliki gubici ne primjenjuje se sustav daljinskog oitavanja potronje nedostatak nancijskih sredstava utjee na brzu plinokaciju kao i na potrebne rekonstrukcije i optimalno odravanje plinoopskrbnog sustava
Dijelom zastarjela rasvjeta ne ispunjava sve svjetlotehnike zahtjeve, sa znatnim svjetlosnim oneienjem i nedovoljnom energetskom uinkovitosti. Za napajanje sustava elektrine javne rasvjete, ukupne instalitane snage 20 mw, u 2008. Godini utroeno je 90.100 mwh elektrine energije i 38.616 m3 prirodnog plina razvojni problemi znatni trokovi odravanja dijelom zastarjela i energetski neuinkovita rasvjeta nedovoljna pokrivenost u pojedinim dijelovima grada nedostaje sustav upravljanja i regulacije znatno svjetlosno oneienjei
AA AA AA AA AA
AA AA AA AA AA
razvojni problemi dotrajali vrelovodi veliki gubici ne postoje individualna mjerenja potronje
AA AA AA AA AA AA
razvojne potrebe sanirati vrelolode poboljati sustav upravljanja potronjom
4.1.4. Opskrba plinom

Na podruju Grada Zagreba postoji infrastruktura za distribuciju i opskrbu prirodnim plinom, no pojedini rubni dijelovi grada jo nisu plinocirani. Prirodni plin se u irokoj potronji (kuanstva i ustanove) te industriji koristi za grijanje, pripremu potrone tople vode, kuhanje, hlaenje, tehnoloke potrebe ukljuivo proizvodnju elektrine energije, za pogon motornih vozila te gradsku rasvjetu. Plinoopskrbni sustav je djelomino amortiziran, premalog kapaciteta; znatna nancijska sredstva troe se na rekonstrukciju i odravanje sustava. Gubici u distribuciji plina su oko 4 %. Optimalna tehnoloka rjeenja za organiziranje distribucije prirodnog plina i pruanja usluga potroaima (npr. daljinsko oitanje potronje prirodnog
razvojne potrebe sanirati postojeu plinoopskrbnu mreu proiriti plinoopskrbnu mreu na neplinocirana podruja podizati kvalitetu, sidurnost i pouzdanost mrenog sustava i opskrbe graditi nove st i nt plinovode i plinske regulacijske stanice za poveanje kapaciteta I opskrbu prirodnim plinom postojeih i jo neplinociranih dijelova grada unaprijediti organizaciju distribucije prirodnog plina uvesti sutav daljinskog oitavanja i poboljati sustav upravljanja potronjom
AA AA AA AA
razvojne potrebe graditi javnu rasvjetu u pojedinim gradskim dijelovima unaprijediti sustav upravljanja i regulacije modernizirati i primjenjivati mjere energetske uinkovitosti u postojeem sustavu smanjivati svjetlosno oneienje
Usvojena je nova Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, doneseni su energetski zakoni i podzakonski akti, usklaeni u s vaeim direktivama i dokumentima Europske unije, koji pred jedinice lokalne i podrune samouprave postavljaju nove obveze u planiranju razvoja energetskih djelatnosti, obveze za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu uinkovitu proizvodnju i koritenje, poticanje koritenja obnovljivih izvora energije i ekoloki prihvatljivih goriva i druge obveze. Gradonaelnik Grada Zagreba je, temeljem Odluke Gradske skuptine Grada Zagreba od 30.listopada 2008., potpisao u Europskom parlamentu u Bruxellesu, Sporazum gradonaelnika Europske unije, kojim je Grad Zagreb prihvatio ciljeve europske energetske politike: smanjenje emisije staklenikih plinova do AA20% 2020., smanjenje ukupne potronje energije u AA20% odnosu na temeljnu projekciju u 2020. godini,
AA
primjenom mjera energetske uinkovitosti i 20% udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji u 2020. godini.
4.2. Obnovljivi izvori energije, ekoloki prihvatljiva goriva i uinkovito gospodarenje energijom
Republika Hrvatska je kandidat za punopravno lanstvo i provodi zavrne aktivnosti u pretpristupnom procesu pristupanja Europskoj uniji. Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju Republika Hrvatska je preuzela i obveze u energetskom sektoru. Te se obveze posebice odnose na preuzimanje pravne steevine Europske unije u podruju energetike, reformu energetskog sektora i usklaivanje hrvatskog energetskog zakonodavstva s vaeim direktivama i dokumentima Europske unije. Republika Hrvatska prihvatila je i raticirala Kyoto protokol, sporazum 150 drava o smanjenju emisije staklenikih plinova, koji uzrokuju prekomjerno zagrijavanje Zemlje, a u 8090 posto sluajeva nastaju kao posljedica izgaranja fosilnih goriva (nafte, ugljena i plina) u energetici.
4.1.5. Javna rasvjeta

Grad Zagreb upravlja sustavom elektrine i plinske javne rasvjete koji objedinjuje oko 105.000 rasvjetnih tijela ( svijetiljki) i 132.290 izvora svjetlosti (sijalica). Plinsku rasvjetu ini 214 rasvjetnih tijela sa 290 izvora svjetlosti lociranih u sredinjem dijelu i povijesnoj jezgri Gornjeg grada i Kaptola gdje su iste estetski uklopljene u ambijent povijesnih graevina. Pokrivenost Grada Zagreba javnom rasvjetom uglavnom je zadovoljavajua uz potrebu stalnog ulaganja u sustav javne rasvjete u rubnim dijelovima grada.
Sporazum obvezuje gradove i regije potpisnice da nastoje postii i vie od cilja eu politike u smanjenju emisija staklenikih plinova, da smanje emisije i vie od 20% do 2020. Uzimajui u obzir navedene bitne odrednice budueg energetskog razvoja Grada, temeljni je cilj u narednom razdoblju odrivi energetski razvoj, najvanija sastavnica i izazov odrivog razvoja grada. Energetski odrivi razvoj postii e se racionalnim gospodarenjem energijom, usmjeravanjem energetske opskrbe u pravcu eljenih strukturalnih promjena, ulaganjem u uinkovito koritenje energije i obnovljive izvore energije i drugim mjerama, kako bi se istovremeno sauvao i unaprijedio okoli, smanjile emisije staklenikih plinova, omoguio gospodarski razvoj i rast standarda graana. Izraena je studija Mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu. Studija analizira energetsku infrastruktura Grada Zagreba, dosadanja iskustva koritenja obnovljivih izvora energije, daje pregled institucionalnih i legislativnih
59
dokumenata koji reguliraju ovo podruje, procjenjuje potencijale, odreuje ciljeve, mjere i aktivnosti u cilju poticanja koritenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu. Grad Zagreb kontinuirano provodi projekt Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu. Projektom sustavnoga gospodarenja energijom, Grad Zagreb je pokrenuo proces uteda energije, kontinuiranoga praenja energetske potronje, primjenu mjera energetske ekasnosti i obnovljivih izvora energije na sve objekte u vlasnitvu Grada Zagreba, a prema graanstvu i uslunom sektoru usmjerene su druge aktivnosti, poput lokalne informativne kampanje o energetskoj ekasnosti (ee), seminari, besplatni poetni energetski pregledi i savjetovanja. Prihvaen je Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Zagreba (seap). Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Zagreba je dugoroni programski dokument, do 2020., koji navodi niz mjera i aktivnosti koje treba poduzeti, radi uinkovitog koritenja energije, primjene obnovljivih izvora energije i ekoloki prihvatljivih goriva u cilju smanjenja emisija co2 za najmanje 20% do 2020. Usvojen je je Program energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada Zagreba, planskog dokumenta za razdoblje od tri godine, koji sadri prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potronji energije, ciljeve, ukljuujui okvirni cilj uteda energije na podruju grada, mjere za poboljanje energetske uinkovitosti, izvore sredstava za nanciranje ulaganja u primjenu mjera poboljanja energetske uinkovitosti. U tijeku je izrada Programa poticanja proizvodnje i koritenja biogoriva u prijevozu kojim se utvruje politika poticanja poveanja proizvodnje i koritenja biogoriva u prijevozu na podruju Grada Zagreba. U tijeku je izrada Strategije razvoja energetske infrastrukture za napajanje elektrinih vozila na podruju Grada Zagreba. Planirana je izrada Energetske strategije Grada Zagreba kojom bi se odredila dugorona vizija energetske politike Grada Zagreba koja se uklapa u Strategiju energetskog razvitka Republike Hrvatske, te podrava regionalne, europske i svjetske trendove uinkovitog koritenja energije, koritenja
obnovljivih izvora energije i uporabu ekoloko prihvatljivih goriva. Identicirane su mjere energetske uinkovitosti ija e provedba rezultirati smanjenjem emisija co2 na razini Grada Zagreba za 21% u 2020. godini u odnosu na referentnu 2008. godinu. Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identiciranih mjera iznosi oko 702 kt co2, odnosno neto vie od 25% emisija co2 iz 2008. godine, to je vie od planiranog cilja od 21%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, ve je mogu odabir odreenih mjera prema mogunostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i nancijskim).
4.3. Klimatske promjene

Prema podacima Europskog statistikog zavoda (Eurostat) urbana podruja u Europskoj uniji odgovorna su za 80% energetske potronje i pripadajuih emisija co2 s godinjim trendom porasta od 1,9%. Postavljeni cilj Europske komisije, smanjenja emisije staklenikih plinova, moe se ostvariti samo ako se u proces aktivno ukljue veliki gradovi, lokalne i regionalne vlasti, lokalni investitori i gospodarstvenici, obrazovne i znanstvene institucije, graani i nevladine udruge. Zajedno s nacionalnim vladama, lokalne i regionalne vlasti drava Europske unije dijele odgovornost i aktivno preuzimaju obveze za borbu protiv globalnog zagrijavanja kroz provedbu programa uinkovitog koritenja energije, koritenja obnovljivih izvora energije i ekoloko prihvatljivih goriva. Republika Hrvatska prihvatila je 2009. godine Peto nacionalno izvjee Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, (dhmz, studeni 2009.) koje potvruje opaene promjene klime na globalnoj razini. Porast srednje godinje temperature zraka iznosio je tijekom 20. stoljea 0,07c na 10 godina, trend je nastavljen i pojaan poetkom 21. stoljea, a posebno je izraen u posljednjih 25 godina. Posljedica zagrijavanja atmosfere u posljednjem razdoblju uzrokom je da je u Zagrebu od deset najtoplijih godina od poetka 20. stoljea, od 2000. godine zabiljeeno sedam. Hidrometeoroloka postaja Zagreb-Gri biljei trend godinjih oborina0,3% na 10 godina, a trend smanjenja oborina zabiljeen je tijekom 20. stoljea na cijelom podruju Hrvatske. Analize pokazuju da ne postoji signal velikih promjena u ekstremima koji se odnose na velike koliine oborine i uestalost vlanih i vrlo vlanih dana u veem dijelu Hrvatske, ve da doprinos smanjenju godinjih koliina oborine daju promjene u uestalosti kinih dana manjeg intenziteta i znaajno poveana uestalost suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. U nastojanju provedbe proaktivne energetske politike i aktivnog uea u spreavanju globalnog zagrijavanja i negativnih posljedica klimatskih
promjena Gradska skuptina Grada Zagreba prihvatila je, 16. oujka 2009., Deklaraciju o klimatskim promjenama udruge velikih europskih gradova Eurocities o zajednikoj suradnji u ostvarivanju odrive budunosti i borbe protiv klimatskih promjena.
razvojni problemi mali udio obnovljivih izvora energije nedovoljno diversicirani izvori energije nedostatna uporaba ekoloko prihvatljivih goriva nedovoljna razina ekoloke svijesti
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi velik udio energetskog sektora u emisijama staklenikih plinova znaajan udio industrijskog sektora i poljoprivrede u emisiji staklenikih plinova znaajan udio sektorai gospodarenja otpadom u emisijama staklenikih plinova loa energetska svojstva sektora zgradarstva znaajan udio sektora prometa u emisijama staklenikih plinova razvojne potrebe redovito izraivati registar emisija co2 za Grad Zagreb smanjivati emisije co2 u svim sektorima provedbom mjera energetske uinkovitosti koristiti obnovljive izvore energije i ekoloko prihvatljiva goriva racionalno koristiti energiju kontinuirano educirati graane provoditi preventivne i zatitne mjere za smanjenje emisije co2 podizanjem energetske uinkovitosti u zgradarstvu i industrijskim procesima unapreivati sustav gospodarenja umama i umskim zemljitem unapreivati sustav gospodarenja otpadom i sustav upravljanja vodama poveavati koritenje javnoga gradskog prijevoza poticati pjeaenje, koritenje bicikla i elektrinih vozila
razvojne potrebe diversicirati izvore energije promicati koritenje istih tehnologija promicati i poticati uporabu obnovljivih izvora energije promicati i poticati uporabu ekoloko prihvatljivih goriva promicati i poticati primjenu mjera energetske uinkovitosti podizati razinu ekoloke svijesti
61
5. Komunalna infrastruktura
5.1. Vodno gospodarstvo 5.1.1. Opskrba pitkom vodom
Pojedini dijelovi grada (brdski dio gradske etvrti Sesvete) nisu u sustavu vodoopskrbe Grada Zagreba, nego se opskrbljuju lokalnim vodovodom. Pojedine gradske etvrti (Brezovica, Novi Zagrebzapad, Peenica, Sesvete) nemaju dobru opskrbljenost. Voda se zahvaa iz kopanih i buenih zdenaca, te pod tlakom transportira u vodospreme, uglavnom bez daljnje dorade osim preventivne dezinfekcije plinovitim klorom: od 8 vodocrpilita, voda se dorauje na crpilitima Sanik, gdje se od 1987. proiava voda uz pomo aktivnog ugljena i Petruevec, gdje je 2003. ugraen ureaj za demanganizaciju. Vodocrpilite Stara Loza nije u funkciji, na Maloj Mlaki zbog atrazina ne rade dva bunara, a na Strmcu jedan zbog mangana. Prosjena starost cjevovoda je 38 godina. Raspoloivi kapacitet je 4975 l/s, a gubici su oko 40% zahvata. Sigurnosni vodospremnici imaju ukupni volumen 114.560 m3, to je oko 39% dnevne potronje, te ne zadovoljavaju sigurnosne standarde (50% dnevnih potreba). Razina podzemne vode na prilivnim podrujima javnih vodocrpilita ovisi o vodostaju Save. U zadnjih 20-ak godina razina podzemnih voda pala je vie od 3m.
5.1.2. Odvodnja i proiavanje otpadnih voda

Kanalizacijskim sustavom pokriveno je priblino 88 % povrine; 120.000 graana nema prikljuak za odvod otpadnih voda (podsljemenska naselja, rubna naselja na istonom i zapadnom dijelu grada, te zapadni i jugozapadni dijelovi Novog Zagreba i Brezovice, od koji su neki uzvodno poostojeih crpilita i u vodozatitonom podruju). Kanalizacijska mrea je djelomino oteena, unitena, a neki su hidrauliki kanalizacijski kolektori preoptereeni. Sigurnosni ispusti, rastereenja i oduni kanali ne osiguravaju sigurnost u sluaju elementarnih nepogoda. Centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Zagreba izgraen je 2007., ali nisu dovreni glavni odvodni kanal i glavni dovodni cjevovod kojima se otpadne vode dovode do centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda.
prikaz 9. | lokacije zagrebakih trnica
5.2. Gradske trnice
razvojni problemi neki dijelovi grada nisu u sustavu vodoopskrbe Grada Zagreba neki dijelovi grada nemaju dobru opskrbljenost vodom nepotpuna pokrivenost kanalizacijskom mreom, osobito rubnih dijelova grada i podruja uzvodno od vodocrpilita, te na vodozatienom podruju od 9 vodocrpilita, na 3 postoje zagaenja zbog kojih su bunari zatvoreni stari cjevovodni sustav (vodovod i odvodnja) i veliki gubici u sustavu (40%) nedovoljni sigurnosni kapaciteti vodospremnika velika potronja u prvoj vodoopskrbnoj zoni smanjivanje nivoa podzemnih voda nezadovoljavajue funkcioniranje kanalizacijskog sustava i sigurnost u sluaju elementarnih i drugih nepogoda dotrajalost kanalske mree
razvojne potrebe dovriti vodoopskrbni sustav kako bi se osigurala vodoopskrba i njezina kvaliteta na podruju Grada predloiti i provesti mjere za osiguravanje kvalitete voda te uklanjanjati zagaenja obnoviti cjevovodni sustav i zasune te sanirati prikljuke radi smanjivanja gubitaka poveati sigurnost vodoopskrbe gradnjom vodospremnika proiriti sustav odvodnje na cijelo podruje grada poboljati funkcionalnost sustava u standardnim i ekstremnim uvjetima optimizirati upravljanje vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavom
28 Zagrebakih trnica sa svojih 2500 komitenata su nedovoljno iskoriten, te nedovoljno odravan resurs, posebice obzirom na njihov znaaj u naglaavanju vrijednosti domaeg proizvoda. Potrebna su prilagoavanja radnog vremena nainu ivota veine korisnika, prostorna preureenja, te sadrajno aktiviranje svih. Najstarije trnice (Dolac, Britanski trg, Branimirova, Kvaternikov trg, Trenjevka) relevantne su za identitet Grada, a male zaputene trnice (Trnje, Kaotiev trg, Savski gaj, Botinec) potrebno je dodatnim ulaganjima ponovo uiniti konkurentnima.
razvojni problemi trnice su prostorno i sadrajno nedovoljno odravane samo najstarije trnice su prepoznatljive nemogunost parkiranja radno vrijeme neprilagoeno korisnicima
razvojne potrebe odravati i pruati dodatne usluge prolirati i sadrajno aktivirati identitete trnica omoguiti gradnju parkiralinih kapaciteta za potrebe trnice gdje je to mogue
63
5.3. Gradska groblja
osigurati dovoljno prostora za AAdugorono razvoj groblja, a etapnim razvojem omoguiti
Broj putnika 2 500 000
Od ukupnog broja godinjih ukopa (oko 10 200), 54,6 % ih se izvri na tri gradska groblja (Mirogoj, Miroevac i Markovo polje). Preostalih 45,4 % obavi se na krematorijskom groblju Gaj urni (3200) i na tzv. malim gradskim grobljima (1410). Stalnim porastom broja stanovnika Grada Zagreba rastu i potrebe za ukopnim mjestima. Ukopi na Mirogoju vre se iskljuivo u ve otvorena grobna mjesta, a vrlo je slina situacija i s ukopima na groblju Miroevac. Krematorijsko groblje Gaj urni ima jo mogunosti za otvaranje novih grobnih polja. Groblje Markovo polje ima jo slobodnih grobnih mjesta, a izraena je prostorno-planska dokumentacija za proirenje. Prosjeni odnos broja klasinih ukopa koji se obavlja u novootvorena grobna mjesta i broja ukopa koji se obavlja u ve otvorena grobna mjesta kod malih gradskih groblja iznosi 38:100, to govori o velikoj potrebi otvaranja novih ureenih grobnih mjesta na malim gradskim grobljima. Od ukupnog broja kremiranih pokojnika (oko 4800) na Gaju urni se pokopa neto manje od dvije treine, jedna treina se pokopa na tri gradska groblja (Mirogoj, Miroevac i Markovo polje), a vrlo mali broj (ispod 1 %) na ostalim malim gradskim grobljima, to takoer govori o nunosti proirenja malih gradskih groblja.
izvor: statistiki ljetopis grada zagreba 2009.
AA
rezerve grobnih mjesta nekoliko godina unaprijed, izrada prostorno-planske dokumentacije za proirenje malih gradskih groblja
2 000 000
1 500 000
6. Prometna infrastruktura
6.1. Uvod
Zagreb je vorite europskih prometnih koridora; kroz Zagreb prolazi paneuropski cestovni i eljezniki koridor x: SalzburgLjubljanaZagreb BeogradThesaloniki i paneuropski cestovni i eljezniki koridor vb: RijekaZagrebBudimpeta. Kroz sredite Zagreba prolaze eljeznike pruge kojima se odvija putniki i cjelokupni teretni promet; prigradski, gradski i meunarodni eljezniki promet nisu meusobno odvojeni. Autocestovni dravni i meunarodni pravci imaju ishodite na Zagrebakoj obilaznici: a1 ZagrebSplit, a2 ZagrebMacelj, a3 BreganaZagrebLipovac, a4 ZagrebGorian, a6 ZagrebRijeka i a11 ZagrebSisak/u izgradnji. Prostori Zagrebake upanije nisu dobro povezani meusobno to uzrokuje poveani tranzit kroz podruje Grada Zagreba Osnovnu ulinu mreu Grada karakterizira nedovoljna propusna mo u vremenima vrnog optereenja, nedostatak mostova preko rijeke Save, vei broj zapoetih i nedovrenih gradnji i rekonstrukcija kao i nepostojanje sustava cjelovite koordinacije semaforskih ureaja. Javni prijevoz karakterizira proces modernizacije autobusnog i tramvajskog voznog parka, ali i male putne brzine, dok je putna brzina u eljeznikom gradskom i prigradskom prometu na prihvatljivoj razini, ali je stajalita premalo, neadekvatno su opremljena, a vozni park je nedostatan i zastario. Proces prilagodbe cjelokupnog prometnog sustava
1 000 000
500 000
0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Godina
grafikon 14. promet putnika u zranoj luci zagreb 2000.2009.
za nesmetano koritenje od strane osoba s tekoama u kretanju je u tijeku. Prometni problemi Grada Zagreba odraz su relativno visokog stupnja motorizacije i nedostatnih ulaganja u javni promet i prometnu infrastrukturu kao i izostanak konsenzusa oko startekih pravaca razvoja prometnog sustava.
6.2. Nainska raspodjela

Prema anketi domainstava provedenoj 1998. za potrebe izrade Prometne studije grada Zagreba (Prometna studija grada Zagreba, mva, Zagreb, 1999.) utvreno je da se od svih dnevnih putovanja u gradu obavlja:
planiranu nainsku raspodjelu iskazuju se strateki ciljevi prometne politike, a praenje promjena u odreenim vremenskim razmacima omoguuje vrednovanje postignutih rezultata. Prikupljanje podataka je relativno skupo i ne provodi se esto, a poseban problem je komparacija podataka ako metodologije prikupljanja i obrade podataka nisu jedinstvene. Nuno je utvrivanje jedinstvene metodologije prikupljanja i obrade podataka kao i vremenskog razmaka u kojem e se podaci prikupljati.
AA AA AA AA AA
razvojni problemi rastu potrebe za ukopnim mjestima ukopi na dva najvea gradska groblja Mirogoj i Miroevac vre se iskljuivo u ve otvorena grobna mjesta nepovoljan odnos broja klasinih ukopa koji se obavlja u novootvorena grobna mjesta kod malih gradskih groblja vrlo mali broj kremiranih pokojnika pokapa se na malim gradskim grobljima (ispod 1 %) razvojne potrebe izrada programa potreba s brojem i kapacitetom ukopnih mjesta za sva groblja
6.3. Zrani promet

Meunarodna zrana luka Zagreb znaajna je za razvoj na regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Smjetena je izvan administrativnih granica Grada Zagreba, na podruju Zagrebake upanije (grad Velika Gorica). Putniki promet kontinuirano raste od 1999. godine, pri emu je dominantan utjecaj prometa s inozemstvom (od 1,1 mil. putnika ukupno 1999. godine do 2,2 mil. 2008. godine). Usko grlo u daljem razvoju zgrada je putnikog terminala, a nezadovoljavajua je i prometna
65
AA AA AA AA
25,4% pjeice, 36,8% javnim prijevozom, 37,1% automobilom i 0,7% biciklom.
Procjenjuje se da je u proteklom desetgodinjem razdoblju blago porastao automobilski i biciklistiki promet, a stagnirao javni prijevoz. Nainska raspodjela pokazuje kojim se sredstvima obavljaju putovanja na nekom podruju. Kroz
izvor podataka: statistiki ljetopis grada zagreba 2009., mup policijska uprava zagrebaka
80 75 70 65 65 55 50 45 40 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
izvor podataka: zagrebaki holding, podrunica zet
grafikon 17. broj smrtno stradalih u prometnim nesreama u zagrebu pruga na kojima je organizirano 15 dnevnih i 4 none linije. Oko 50% pruga nije ziki odvojeno od individualnog prometa pa brzina i tonost u velikoj mjeri ovise o gustoi individualnog prometa. Za brzinu i redovitost tramvajskog prometa znaajna je i injenica da na semaforski reguliranim raskrijima tramvaji nemaju prednost. U razdoblju 2000.2009. povean je broj tramvajskih motornih vozila s 254 na 297, s tim da gotovo polovicu (142) ine suvremeni niskopodni tramvaji. autobus Autobusni promet odvija se na 140 dnevnih i 4 none linije. Broj autobusa je u razdoblju 2000.2009. povean sa 337 na 464, a od toga je 385 suvremenih niskopodnih autobusa. Od 2007. postupno se uvodi koritenje biodizela i plina za pogon autobusa u gradskom prijevozu. Broj prevezenih putnika u tramvajskom i autobusnom prometu u razdoblju 2000.2009. nije se znaajnije promijenio, no u pojedinim godinama u tom razdoblju bilo je znaajnijih oscilacija. Postupno se eliminiraju barijere za kretanje osoba s posebnim potrebama u javnom prijevozu, na javnim pjeakim povrinama i parkiranju vozila (modernizacija voznog parka zet-a niskopodnim tramvajima i autobusima, posebna vozila za prijevoz osoba u invalidskim kolicima, sputeni rabnajaci, zvuna i taktilna signalizacija za slijepe i slabovidne osobe, uklanjanje barijera na stajalitima i terminalima autobusnog tramvajskog i eljeznikog prometa, u zranoj luci i drugo). eljeznica Od 1992. poeo je intenzivniji prigradsko-gradski prijevoz eljeznicom. Opseg prometa je u kontinuiranom porastu, od 4000 prevezenih putnika na dan u 2009. godini promet je porastao na oko 100.000 prevezenih putnika dnevno u gradskom i prigradskom prometu. Putna brzina u prigradskom i gradskom eljeznikom prometa je oko 40 km/h, no usko grlo su nedovoljan broj i neadekvatno opremljena stajalita kao i nedostatan i zastarjeli vozni park. Ugovorena je gradnja prototipa gradsko-prigradskog vlaka, ijom bi se nabavom poveala kvaliteta i kapacitet gradsko-prigradskog prijevoza. iara iara koja povezuje Dolje sa Sljemenom od 2007. godine je izvan funkcije (oekuje se izgradnja nove) pa je javni prijevoz na Sljeme organiziran autobusom. uspinjaa Uspinjaa spaja zagrebaki Gornji i Donji grad. Pruga (66 metara) je najkraa iana eljeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Zadrala je prvobitni vanjski izgled i graevnu konstrukciju, a i veinu tehnikih svojstava koja su joj dali graditelji krajem 19. st, pa je zagrebaka Uspinjaa zakonski zatiena kao spomenik kulture. taksi Taksi prijevoz ine privatni koncesionari udrueni u Udruenje taxi prijevoznika. Broj koncesija za taksi
67
grafikon 15. | broj prevezenih putnika 2000.2009.

600 000
izvor podataka: mup policijska uprava zagrebaka
500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
grafikon 16. | broj registriranih vozila u gradu zagrebu i policijskoj upravi zagrebakoj od 2000.2009. povezanost Grada Zagreba sa Zranom lukom. Osim osobnim automobilom i taksijem, do Zrane luke Zagreb moe se doi iskljuivo autobusnom linijom.
6.4. Javni promet

Javni prijevoz ine tramvajski, autobusni, eljezniki promet te iara i uspinjaa. tramvaj Duina tramvajske mree je 58 km dvokolosijenih
prijevoz se smanjuje se iz godine u godinu (2009. bilo ih je 1056). Zbog relativno visokih cijena taxi prijevoz ne uestvuje u znaajnijoj mjeri u ukupnom javnom prijevozu i uglavnom se koristi za specine potrebe.
trgovakih i drugih objekata ne prati dovoljno kapacitirana cestovna mrea, mrea javnog prometa i dovoljan broj parkiralino-garanih kapaciteta. sigurnost u prometu Na podruju Grada Zagrebu u razdoblju 2000.2009. broj prometnih nesrea kao i nastradalih osoba u tim nesreama izrazito je varirao na godinjoj razini. Posebno zabrinjava broj ozlijeenih osoba koji se kretao od 3046 do 3 882 i broj smrtno stradalih osoba koji se kretao od 4864 godinje. Navedeni podaci indikator su nezadovoljavajueg stanja sigurnosti u prometu. biciklistiki promet Od 2000. do 2009. viestruko je poveana duina biciklistikih staza, a biciklistiki promet je u kontinuiranom porastu. Ukupna duina staza i traka 2009. iznosila je oko 190 km. Iako je poveana duina biciklistikih staza i traka biciklistika mrea nije meusobno dovoljno povezana niti unutar grada niti sa okolnim prostorima. Primjerice, na potencijalno zanimljivim smjerovima prema Velikoj Gorici i Samoboru nedostaju biciklistike staze, pa prijevoz biciklom u tim smjerovima nije siguran. Mrea javnih bicikala za iznajmljivanje nije organizirana.
2008 bdp svijet eu 27 hrvatska

izvor: imf, eurostat, dzs, hnb
2009 -0.6 -4.2 -5.8 -11.0 -12.4 -16.2 1.0 2.2
2010 (p) 4.8 1.0 -0.5 11.4 3.4 2.4 1.8 2.0
2.8 0.5 2.4 2.9 1.1 1.7 3.7 5.8
uvoz roba i usluga izvoz roba i usluga inflacija
svijet eu 27 hrvatska eu27 hrvatska
6.5. Cestovni promet

Meunarodni i regionalni cestovni pravci pokriveni su autocestama osim smjera Sisak na kojem je autocesta u izgradnji. Zagrebaka obilaznica dio je autoceste a3. Na administrativnom podruju Grada Zagreba ukupna duljina autocesta iznosi 33 km. Prometno optereenje na najoptereenijoj dionici zagrebake obilaznice je u srpnju 2008. iznosilo 66 997 vozila prosjeno dnevno, to je na granici propusne moi. Veina opinskih i gradskih sredita Zagrebake upanije meusobno nije povezano. Procjenjuje se da se oko 20% prometa odvija preko podruja Grada Zagreba da bi se iz jednog dolo u drugo sredite. Posebno su neodrive slabe ili nepostojee veze: ZapreiSamoborJastrebarsko, Jastrebarsko Velika Gorica i Mraclin, Velika GoricaDugo Selo. Broj motornih vozila u Gradu Zagrebu u razdoblju 2000.2009. bio je u kontinuiranom porastu osim stagnacije u 2009. koja je uzrokovana gospodarskom recesijom. Od ukupnog broja motornih vozila oko 82% su osobna vozila. Stupanj motorizacije je takoer u porastu tako da je broj osobnih automobile na 1000 stanovnika porastao s 309 u 2000. na 429 u 2008., a u 2009. je minimalno smanjen (na 426). Ulina mrea na podruju Grada Zagreba ne zadovoljava prometnu potranju, posebno u vrnim vremenima optereenja. Prometnice su nedovoljne propusne moi i neredovito odravane a u cijeloj mrei nedostaju spojevi (ukljuivo i mostove preko rijeke Save) koji bi omoguili bri protok vozila. Ne postoji centralni sustav koordinacije i upravljanja semaforiziranim raskrijima. Vei broj zapoetih i nedovrenih gradnji i rekonstrukcija ulica ne daje odgovarajue rezultate u smislu poboljanja propusne moi uline mree. Izgradnju novih stambenih, poslovnih, kulturnih,
tabela 4. | kljuni gospodarski pokazatelji okruenjarealne stope rasta (%)
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
6.6. Promet u mirovanju

Koncept vremenskog i zonskog ogranienja ulinog parkiranja prvi put je primijenjen 1995. godine. Sustav naplate je u 2010. obuhvaao 25 646 ulinih parkiralinih mjesta, od toga u crvenoj zoni 6598 mjesta, u utoj 13356 mjesta i u zelenoj 4245 mjesta. Proteklih godina sustavno je iren obuhvat crvene i ute zone, a smanjivan obuhvat zelene zone. U Gradu Zagrebu postoji 8 javnih garaa sa 2.314 parkiralina mjesta kojima upravlja Zagrebaki holding, podrunica Zagrebparking. Osim ovih postoji i 9 veih garaa u privatnom vlasnitvu koje se u cijelosti ili djelomino koriste kao javne. Relativno visokom cijenama, vremenskim ogranienjem trajanja i sustavnom kontrolom parkiranja znaajno je smanjen broj ilegalno parkiranih vozila na pjeakim i zelenim povrinama.
razvojni problemi slaba cestovna povezanost pojedinih podruja zagrebake upanije meusobno uzrokuje poveani tranzit na podruju Zagreba nedovoljno propusna i nekompletna cestovna mrea Grada, ukljuujui nedovoljnu povezanost Zrane luke Zagreb s Gradom zapoete i nedovrene gradnje magistralne uline infrastrukture preteito zastarjela eljeznika infrastruktura, sav promet (ukljuujui teretni) prolazi kroz sredite grada, nedovoljno uee eljeznice u prigradsko-gradskom prometu nepostojanje integriranog sustava javnog prijevoza spor javni prijevoz, neodgovarajua regulacija prometa i nekoordinirana semaforska signalizacija nedovoljno razvijen biciklistiki promet relativno visok stupanj motorizacije, nedovoljan broj parkiralinih mjesta nezadovoljavajua sigurnost u prometu
tramvajsku i autobusnu mreu, AAiriti reorganizirati postojee linije i sagraditi
terminal javnog prijevoza nastaviti modernizaciju voznog parka zet-a uvesti integrirani sustav javnog prijevoza na podruju grada i okolnih upanija dovriti zapoetu gradnju uline mree, spoj na ac zgsi, mostove preko Save, nove uline spojeve uvesti sustav aup za bolju protonost i sigurnost u prometu u novoj gradnji osigurati adekvatan broj parkiralinih mjesta, a u postojeoj, s decitarnim parkiralinim prostorom, predloiti nain rjeavanja parkiranja za stanare i posjetioce unapreivati biciklistiki promet (irenje mree i povezivanje biciklistikih staza, poveanje sugurnosti, uvoenje javnih bicikala) poveati kapacitete Zrane luke Zagreb za prihvat i otpremu putnika, zrakoplova i tereta, te unaprijediti prometnu povezanosti sa sreditem Zagreba
razvojne potrebe rekonstruirati, modernizirati i dograditi zagrebaki eljezniki vor poveati i modernizirati eljezniki vozni park graditi i rekonstruirati eljeznika stajalita i p&r i b&r kapacitete
69
7. Gospodarstvo
7.1. Gospodarsko okruje
Razvoj Grada Zagreba pod snanim je utjecajem kretanja u europskom i svjetskom gospodarstvu, a od velikog su znaenja i opi razvojni i makroekonomski procesi u Hrvatskoj.
7.2. Osnovni gospodarski pokazatelji

Grad Zagreb je najjae gospodarsko sredite Hrvatske, gdje se ostvaruje gotovo treina bdp-a Republike Hrvatske. Udjel Zagreba u bdp-u Republike Hrvatske porastao je s 28.7% u 2000. godini na 32.4% u 2005. godini, ali je smanjen na 30.8% u 2007. godini. U razdoblju od 2001. do 2008. godine, bdp Grada Zagreba prosjeno je realno rastao 5,1 % godinje, odnosno 0,6 indeksnih bodova iznad stope gospodarskog rasta Hrvatske. BDP Grada Zagreba iznosi gotovo 100 milijardi kuna, uz BDP po stanovniku na razini 16,766 , to je 73,6% iznad prosjeka Hrvatske. Ovaj pokazatelj ne oslikava izravno razinu razvijenosti odnosno relativnog bogatstva nego je rije o pokazatelju gospodarskih aktivnosti koja se obavlja u poduzeima
tabela 5. | bruto domai proizvod republika hrvatska, sjeverozapadna hrvatska i grad zagreb, 2007.
prostorne jedinice za statistiku 2. razine i upanije bruto domai proizvod, mil. kn bruto domai proizvod, mil. eur bruto domai proizvod, mil. usd struktura po upanijama, % (hrvatska = 100) bruto domai proizvod po stanovniku, kn bruto domai proizvod po stanovniku, eur bruto domai proizvod po stanovniku, usd indeks hrvatska = 100
republika hrvatska
sjeverozapadna hrvatska 147 012 20 040 27 397 46,8
grad zagreb grafikon 18. | udio djelatnosti u ukupnoj bruto- dodanoj vrijednosti zagreba 2002. i 2007.
314 223 42 833 58 558 100,0
96 658 13 176
115
izvor: mjeseno priopenje 31.3.2010., gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, odjel za statistiku
18 013 30,8
110
105
100 95 90 85 80 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
70 835
88 109
122 995
9 656
12 010
16 766
izvor: dravni zavod za statistiku rh
13 201
16 420
22 921
100,0
124,4
173,6
grafikon 19. | indeksi industrijske proizvodnje, realizacije i zaliha proizvoda
71
grafikon 20. | struktura gospodarstva grada zagreba prema zaposlenosti ukupno trgovina i servisi preraivaka industrija javna uprava i obrana, obvezno soc. osiguranje graevinarstvo strune, znanstvene i tehnike djelatnosti obrazovanje zdravstvena zatita i socijalna skrb informacije i komunikacije financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja prijevoz i skladitenje
izvor: statistiki ljetopis grada zagreba 2001. , gradski zavod za planiranje, zagreb, 2001., zaposlenost i plae u 2000. i 2009.., god. stat. izvjea i stat izvjee br. 1419, dzs, zagreb, 2010.
hrvatska broj grad zaposlenih zagreb broj zaposlenih 1 216 930 378 938 203 857 238 579 106 295 107 653 53 535 103 918 80 595 32 373 37 977 65 827 32 401 74 812 47 305 33 732 30 921 28 030 26 889 24 992 21 289 19 293 19 218 14 903
udjel zagreba udjel u hrvatskoj djelatnosti u zagrebu 31.14% 100.00% 36.70% 19.83% 31.73% 28.72% 52.36% 25.88% 31.01% 65.76% 50.80% 29.19% 46.00% 19.74% 12.48% 8.90% 8.16% 7.40% 7.10% 6.60% 5.62% 5.09% 5.07% 3.93%
5%
izvor: gu za strategijsko planiranje i razvoj grada, odjel za statistiku
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
23%
Ostalo
izvor:statistiki ljetopis grada zagreba 2001., gradski zavod za planiranje, zagreb, 2001.
14%
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
30%
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
grafikon 20. struktura preraivake industrije zagreba (prema fizikom obujmu)

lociranim u Gradu Zagrebu, emu doprinosi i znatan broj dnevnih migranata iz upanija ueg i ireg okruenja te dijelom i gospodarskih aktivnosti u manjim dislociranim jedinicama poduzetnika registriranih u Zagrebu. Odnos bdp-a po stanovniku u metropoli prema nacionalnom prosjeku u pravilu je izmeu 1,5 i 2 puta vei u zemljama Europske unije. U 2009. najvei udio u bruto-dodanoj vrijednosti Grada Zagreba ostvaruje se u poslovnim uslugamadjelatnostima nancijskog posredovanje, poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i drugim poslovnim uslugama udio kojih je povean sa 18% u 2002. na gotovo 30% u 2007.. Slijede industrijske djelatnosti udio kojih je smanjen sa 24% na 18% tijekom promatranog razdoblja. Na treem mjestu po znaenju su javne i osobne usluge sa smanjenjem udjela sa 24% na 18%. Trgovina i servisi odrali su udio na visokih 17%. Udvostruen je udio graevinarstva na razmjerno visokih 6%,a turizam je pao sa 2.1% na 1.8% udjela. Udio poljoprivrede i srodnih
administrativne i pomone uslune djelatnosti pruanje smjetaja i ugostiteljstvo umjetnost, zabava i rekreacija ostale uslune djelatnosti opskrba vodom, odvodnja, gospodarenje otpadom i sanacija okolia opskrba el. energijom, plinom, parom rudarstvo i vaenje
41 086 20 631 13 807 21 453
8 442 8 407 6 105 4 067
20.55% 40.75% 44.22% 18.96%
2.23% 2.22% 1.61% 1.07%
16 893 8 619
3 643 3 097 2 883 910
21.57% 35.93% 49.34% 3.56%
0.96% 0.82% 0.76% 0.24%
poslovanje nekretninama 5 843 poljoprivreda, umarstvo 25 588 i ribarstvo
73
tabela 6. | struktura gospodarstva grada zagreba prema zaposlenosti u pravnim osobama

140,0 135,0 130,0 125,0 120,0 115,0 110,0 105,0 100,0% 100,0 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 111,3% 123,8% 121,0%
izvor: fina, obrada autora
8,0 7,0 6,0
7,0%
7,0%
7,2% 6,4% 5,6% 4,6% 3,1% 3,1% 1,7%
133,0%
Izvor: fina, obrada autora
5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 2005.
4,6%
4,3%
1,2%
1,4%
1,4%
2,2%
2006.
2007.
2008.
2009.
registrirano je u pravnim osobama u djelatnostima usluga temeljenim na znanju. Udio zaposlenosti u navedenim djelatnostima vei je nego u preraivakoj industriji, to sugerira potrebu posebne pozornosti na te djelatnosti u stratekim dokumentima Grada Zagreba. Udio strunih, znanstvenih i tehnikih usluga u zaposlenosti je 7.4%, a udio Zagreba u tim djelatnostima u Hrvatskoj je ak 52.4%. Nadalje, informacijske i komunikacijske djelatnosti ine 5.6% zaposlenosti u Zagrebu te gotovo 2/3 zaposlenosti u toj djelatnosti u rh. Djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije zapoljavaju 2.2% ukupnog broja zapsolenih u Zagrebu i imaju 40.7% udio u zaposlenosti u rh.
grafikon 22. | osnovni podaci poslovanja poduzetnika grada zagreba (2005.=100)
grafikon 23. | osnovni pokazatelji uspjenosti poslovanja poduzetnika grada zagreba (% ukupnog prihoda) grafikon 24. ukupni prihodi poduzetnika grada zagreba u 2009. (2008.=100)
djelatnosti smanjen je sa 0.44% na 0.17%. Zagreb ima vrlo visok udio u bruto-dodanoj vrijednosti Hrvatske u djelatnosti trgovine (41,7 %), u nancijskom sektoru (40,3%), te u djelatnostima javne uprave, obrazovanja, zdravstva i srodnih djelatnosti (33,6%),a udio industrije, rudarstva i vaenja sirovina je 27,4%. U kontekstu nepovoljnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj nepodmirene su obveze poveane za 47% u prosincu 2009. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Promet u trgovini na malo smanjen je u 2009. za 13% (nominalno), a broj noenja turista smanjen je za 11,4% u odnosu na 2008.. U zadnje dvije godine zabiljeen je snaan pad industrijske proizvodnje te je u 2009. proizvodnja smanjena za 5,6%, odnosno kumulativno vie od 10% u usporedbi sa 2007..
7.3. Strukturni pokazatelji gospodarstva

Osnovni trend strukturne promjene u gospodarstvu Grada Zagreba je deindustrijalizacija, odnosno velik pad udjela industrije. U usporedbi sa 1989., u 2009. je broj zaposlenih u industriji gotovo prepolovljen (smanjenje sa 108 000 na 56 000 zaposlenih). Udio preraivake industrije u ukupnoj zaposlenosti smanjen je sa 29,8% u 1989. na 15,9% u 2009.. Udio industrije, graevinarstva i proizvodnog obrta u ukupnoj zaposlenosti u Zagrebu smanjen je sa 42,2% u 1989. na 23,9% u 2009. zbog istodobnih procesa tranzicije u trino gospodarstvo, dinaminog razvitka nancijskih, trgovinskih i komunikacijskih djelatnosti, preseljenja proizvodnih kapaciteta iz Zagreba u susjedne upanije zbog visokih trokova proizvodnje i neodgovarajuih poticaja za razvitak i ulaganje te zbog pada konkurentnosti i gubitka koraka s tehnolokim razvitkom unutar industrijskih djelatnosti. Za razvoj gospodarstva Grada Zagreba kljunu ulogu imaju djelatnosti temljene na znanju. ak 58 000 zaposlenih (15% zaposlenosti Zagreba)
115.2 108.2 107.7 106.3 103.4 100.2 97.9 97.1 97.0 96.0 93.1 92.4 92.0 91.0 90.1 88.2
izvor: fina, obrada autora
84.7 83.8 83.1 80.4 0,0 20,0 40,0 60,0 80,0. 100,0
75
120,0
Ako se urauna i zaposlenost u nancijskim djelatnostima, informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, transportu i drugim poslovnim uslugama i obrazovanju, udio u ukupnoj zaposlenosti u Zagrebu dostie visokih 40%. Na ustanovama visokog obrazovanja u Zagrebu studiraju studenti iz susjednih upanija, ali i iz cijele Hrvatske. Poduzetnici iz cijele Hrvatske koriste poslovne usluge poduzetnika registriranih u Zagrebu, a u velikoj mjeri to vrijedi i za djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije. Znaenje Zagreba kao znanstveno-tehnolokog sredita oslikava podatak kako je od ukupnog broja zahtjeva za zatitu patenata podnesenih u razdoblju 1997.2008. Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo, ak 46% prijavljeno s podruja Grada Zagreba i Zagrebake upanije. Od ukupno 1806 podnesenih zahtjeva priznato je 216 pojedinanih patenata i 23 konsenzualna patenta, to je gotovo polovica ukupno priznatih patenata s podruja rh.
naziv zanatlije trgovci ugostitelji
31.12.2008. 31.12.2009. indeks 10 126 3 580 2 192 9 413 3 029 1 968 1 570 15 980 92,96 84,61 89,78 93,06 90,42
prijevoznici 1 687 i taksisti ukupno zagreb 17 585
tabela 7. | pregled kretanja broja obrtnika u zadnje dvije godine po strukama u gradu zagrebu Financijski rezultati poslovanja zagrebakih poduzetnika, koji su bili u razdoblju 2005.2007. vrlo solidni i stabilni, s konsolidiranim nancijskim rezultatima na razini oko 4.5% ukupnih prihoda, u posljednje dvije godine izrazito su pogorani jer je umjereno smanjenje dobiti i veliko poveanje gubitaka umanjilo konsolidirani nancijski rezultate na samo 1.7% ukupnih prihoda, to indicira kako bi u 2010. godini, nakon dugog razdoblja pozitivnom poslovanju, zagrebako gospodarstvo moglo zabiljeiti negativne nancijske rezultate poslovanja. Od drugih indikatora uspjenosti poslovanja valja izdvojiti kako se koeficijent tekue likvidnosti (omjer kratkorone imovine i obaveza) pogorao na 1,16, a koecijent vlastitog nanciranja se smanjio na 0,44. Unato znatnom pogoranju produktivnosti (ukupni prihodi po zaposlenom), u Zagrebu je produktivnost i dalje 33% via od hrvatskog prosjeka. Utjecaj recesije je donekle umanjila struktura gospodarstva Grada Zagreba. Zabiljeen je vrlo velik pad ukupnog prihoda poduzetnika u industriji za 16.2%, uz znatan pad prihoda trgovine (9.9%), rudarstva i vaenja (16.9%) kao izravni utjecaj pada potranje i prometa. Izrazito velik pad ukupnih prihoda poduzetnika u komunalnim uslugama (19.6%) vjerojatno je posljedica oteane naplate potraivanja, dok je znatan pad prihoda strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti, te administrativnih i pomonih uslunih djelatnosti posljedica grafikon 25. | izravna strana ulaganja u gradu zagrebu, mln i % stranih ulaganja u hrvatsku smanjenja trokova poduzetnika. S druge strane, nastavljen je dinamian rast prihoda poduzetnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi i opskrbi energentima jer je potranja za tim uslugama manje elastina s dohotkom. Isto tako, recesija nije znatno utjecala na pad prihoda u nancijama, osiguranju i poslovanju nekretninama i drutvenim djelatnostima.
7.6. Ulaganja u ksni kapital i strana ulaganja

Investicije u fiksni kapital, posebice u opremu, osnova su restrukturiranja i podizanja konkurentnosti. Udio Grada Zagreba u ukupnim ulaganjima u novu dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj u razdoblju 2005.2008. bio je 34.6%, odnosno vei je od udjela Zagreba u bdp-u Hrvatske, to znai da su u navedenom razdoblju investicijske aktivnosti u Zagrebu bile relativno vee nego na razini hrvatskog prosjeka. To oslikava i podatak o dvostruko veim ulaganjima po stanovniku u Zagrebu nego na razini prosjeka Hrvatske. Nadalje, u Zagrebu investicijska oprema ima udio ak 58.2% ukupne vrijednosti ulaganja u 2008., na razni Hrvatske taj je udio 43.5%, a preteiti dio ulaganja ine graevinski radovi. Udio uvozne opreme u ukupnoj vrijednosti ulaganja u Zagrebu bio je na visokoj razini od 42.4%. Izravna strana ulaganja u Grad Zagreb su u razdoblju 2006.2008. bila na visokoj razini te su rasla na razinu 3.2 mlrd u 2008.,a u 2009. zabiljeen je pad na razinu 2 mlrd . Izravna ulaganja na podruju Grada Zagreba imaju iznimno visok udio
77
7.4. Analiza poslovanja poduzetnika u razdoblju 2005. 2009.

Podaci o dinamici i uspjenosti poslovanja poduzetnika Grada Zagreba mogu se najbolje prikazati koritenjem podataka iz nancijskih izvjetaja koje obrauje Financijska agencija (fina). Ipak, pri interpretaciji je nuan oprez jer poduzetnici izvjetaje prikazuju prema administrativnoj jedinici svog sjedita, bez obzira na to gdje su obavljali gospodarske djelatnosti, te prema preteitoj djelatnosti, a ne alociraju aktivnosti u drugim djelatnostima. Ipak, ti su podaci najbolji za oslikavanje uspjenosti poslovanja te je iz njih mogue oitati utjecaj recesije na zagrebako gospodarstvo. Primjetno je veliko smanjenje ukupnih prihoda poduzetnika u Zagrebu u 2009., nominalno za 9%, to je u realnim terminima (deacionirano) pad za ak 11.1%. Iako je zaposlenost pala za samo 1%, jer je utjecaj recesije djelomino kompenziran smanjenjem realnih plaa za 2%, u 2010. moe se oekivati i zamjetni pad zaposlenosti.
7.5. Obrtnitvo
Prema statistikim podacima za 2009. u Gradu Zagrebu registrirano je 15 980 obrtnika (oko 17% ukupno registriranih obrtnika u Republici Hrvatskoj) koji zapoljavaju 15,2 % svih zaposlenih u obrtu (20992 zaposlenih u Gradu Zagrebu). Usprkos brojnim poticajima, od 2003. kontinuirano se smanjuje broj obrta. Uz posljedice globalne ekonomske krize broj obrta u Gradu Zagrebu uglavnom se smanjuje zbog njihova preseljenja na podruje Zagrebake upanije (ova konstatacija se izvodi iz porasta broja obrta u Zagrebakoj upaniji u istom razdoblju). Takoer se dio obrta preoblikovao u mala trgovaka drutva. Razlog tome su postignuti rezultati poslovanja u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i sa Zakonom o steaju.
grad zagreb prosjena stopa prireza u upaniji 2010. cijena stanova u upanijskom sreditu, po m2, 2010. komunalne naknade za poslovni objekt, i. zona (najvia tarifa; kn/m3) cijena vode i odvodnje registrirana teretna i radna vozila na 100 st. broj sudaca i savjetnika upanijskih sudova na 100 000 st. 2009. broj rijeenih predmeta po sucu 2009. 18.0 15 225 138
sjeverozap. hrvatska 11.2 11 759 104
republika hrvatska 8.0 11938

izvori: dravni zavod za statistiku, hrvatske vode, ministarstvo pravosua rh, burza nekretnina
13.7 17.0 13.6
12.9 4.5 12.2
13.1 3.8 10.8
361
317 1 198 1.4 25
299 1 854 3.9 64
broj nerijeenih zk predmeta na 100 1 890 000 st. 2010. mjeseci zaostatka rjeavanja zk predmeta 2010. rjeavanje novih zk predmeta u sedam dana (%) 2010. 2.0 69
izvori: regionalni indeks konkurentnosti hrvatske 2007.
107
grafikon 26. | pokazatelji poslovnog okruenja grada zagreba i republike hrvatske prostora. Meutim, poduzetnike zone za sada nisu formirane zbog nedostatka, odnosno visoke cijene graevinskog zemljita pa je pokrenuta inicijativa za sunanciranje poduzetnikih zona na podruju Zagrebake ili Krapinsko-zagorske upanije koje bi koristili i poduzetnici iz Grada Zagreba. Velika prednost Zagreba je blizina zrane luke s dinaminim dnevnim prometom i razvijene transportne usluge s brojem teretnih vozila po stanovniku etiri puta veem od hrvatskog prosjeka. Toliko je vei i broj osobnih vozila. Meutim, problem parkiranja nije, za sada, adekvatno rijeen za poslovne subjekte koji su locirani u irem sreditu Zagreba, to umanjuje lokacijsku atraktivnost. Cijene infrastrukturnih usluga nisu bitno vie nego na razini Hrvatske, a cijene stanova su umjerenih 27% vie od hrvatskog prosjeka, to je razmjerno mala razlika u usporedbi s drugim europskim metropolama. Meutim, cijene graevinskog zemljita znatno su vie od hrvatskog prosjeka, a takoer i cijene komunalnih naknada i infrastrukturnog opremanja, pri emu su esto diskriminirani poduzetnici, to bitno umanjuje atraktivnost za gradnju poslovnih i proizvodnih kapaciteta u okviru Grada Zagreba u usporedbi s drugim upanijama Sjeverozapadne Hrvatske. S druge strane, poduzetnici u Zagrebu imaju potencijalno velike koristi od blizine raznih obrazovnih i istraivakih ustanova, velike ponude nancijskih i poslovnih usluga te lokacije dravnih administrativnih slubi. Pokazatelji uinkovitosti sudstva bolji su od hrvatskog prosjeka. Broj nerijeenih zemljinoknjinih predmeta na 100 000 stanovnika smanjen je sa 6 700 na 1 900 u samo tri godine, u sedam dana se rjeava 69% novih predmeta, a zaostatak u rjeavanju je smanjen na samo dva mjeseca, to je upola manje od hrvatskog prosjeka. Prema anketi poduzetnika provedenoj 2007., nema primjetnih prednosti Zagreba u pogledu neutralnosti (otpornosti na korupciju) vlade i sudstva, ak niti u dostupnosti rizinog kapitala i lakoi kreditiranja. Poduzetnici osjeaju neto bolju ukupnu razvijenost nancijskih trita i bolji pristup tritu kapitala. U Zagrebu je primjetno bolja ocjena ope kvalitete infrastrukture, dostupnosti komunalnim prikljucima i dostupnosti znanstveno istraivakim institucijama.
tabela 8. | pokazatelji kvalitete poslovnog okruenja u ukupnim stranim ulaganjima u Hrvatsku, pogotovo zadnjih godina, na razini izmeu 71% u 2007. do ak 97% u 2009.. onemoguuju formiranje poslovnih zona s bitno povoljnijim trokovima poslovanja. Osim toga, skalno optereenje je vee jer je stopa prireza 18%, a prosjek Hrvatske je 8%. Poslovna infrastruktura podrazumijeva postojanje, meu ostalim, poduzetnikih centara i zona. Grad Zagreb nema odgovarajue razvijenu poslovnu infrastrukturu. Ima samo jedan tehnoloki park koji je istodobno regionalna razvojna agencija, etiri poduzetnika centra (od ukupno 47 u RH) i samo jedan centar za transfer tehnologije. Dok u svim hrvatskim upanijama postoje poduzetnike zone, u Zagrebu ih nema. Skuptina Grada Zagreba je, 2005.,donijela Program razvoja poduzetnikih zona na podruju Grada Zagreba kojim su denirana podruja na kojima je mogue locirati zone infrastrukturno opremljenog zemljita s mogunostima povoljnije gradnje, kupnje ili zakupa poslovnog
7.7. Poslovno okruje u Gradu Zagrebu

Iako je Grad Zagreb atraktivan kao poslovna lokacija zbog svog znaenja gospodarskoga, administrativno i znanstveno-poslovnog sredita Hrvatske, potrebno je poticati razvitak neposrednoga poslovnog okruenja koje e olakati ulaganje i svakodnevno poslovanje poduzetnika. Kao i veina svjetskih metropola, Grad Zagreb ima razmjerno visoke osnovne trokove poslovanja kao to su cijene nekretnina, komunalnih naknada i cijena infrastrukturnih usluga. Navedena lokacijska ogranienja
79
1 6 11 16 21
200,0 180,0 160,0 140,0

33.7 33.0 32.5 33.1 52.2 55.0 54.3 55.1
70
59.9 57.6 58.6
57.4
58.0
60 50 40
36.8
37.0
35.7
35.3 37.4
30 20 10 0
120,0 100,0 80,0
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
grafikon 29. | prednosti i nedostaci konkurentnosti grada zagreba u usporedbi s hrvatskom
grafikon 28. | robni izvoz i uvoz grada zagreba, realni indeksi (deflacionirano,2001=100) i udjel u izvozu i uvozu republike hrvatske (%) znae i to da dinamika vanjske trgovine Zagreba u velikoj mjeri ovisi o ukupnim makroekonomskim kretanjima u Hrvatskoj. Realni indeksi rasta ukazuju na to da je u 2002. i 2003. dinamika izvoza bila vrlo nepovoljna u uvjetima vrlo visokog rasta uvoza. U razdoblju 2004.2006. izvoz Zagreba je realno dinamino rastao, ali u 2007. rast je izrazito usporen te se u 2009. biljei znatan realni pad izvoza od 17.4% i uvoza od ak 25.7%. Najvei pad izvoza zabiljeen je za kemijske proizvode i naftne derivate, u prehrambenoj i elektroindustriji pad je znatno manji,a za farmaceutske proizvode zabiljeen rast izvoza. kadrovski, struni, organizacijski potencijali te informiranost, upuenost i motiviranost potencijalnih lanova klastera nedovoljna suradnja gospodarskih subjekta s razvojnim i istraivakim institucijama, usprkos njihovu velikom istraivakom i tehnolokom potencijalu nedovoljna podrka razvoju poduzetnike infrastrukture nedostatna suradnja sa Zagrebakom upanijom u poduzetnitvu nema praenja i vrednovanja razvojnih uinaka programa i projekata za razvoj poduzetnitva preseljenje industrijskih poduzea iz sredinjih dijelova Grada Zagreba u okolicu ili iz Grada Zagreba u gradove i opine Zagrebake upanije smanjenje broja obrta, broja zaposlenih u obrtu i njihovoa udjela u ukupnom broju zaposlenih te u strukturi bruto- dodane vrijednosti poveanje prosjene dobi obrtnika, pri emu stariji obrtnici obino zaostaju u praenju tehnologija nedovoljna povezanost izmeu obrta i ostatka gospodarstva
81
7.8. Konkurentnost
Prema istraivanju Regionalni indeksi konkurentnosti Hrvatske 2007.1, Grad Zagreb je najkonkurentnija administrativna jedinica u Hrvatskoj zbog visokih vrijednosti indikatora kulture, zdravlja, obrazovanja, ekonomskih rezultata i razvijenosti poduzetnitva. Meutim, istraivanje je ukazalo na nedostatke na podruju poslovnog okruenja, posebice nedostatak poduzetnikih zona, viu cijenu infrastrukture, te visoku stopu prireza, ali i razmjerno nepovoljnih indikatora kvalitete sudstva i javne uprave. Osim toga, slabosti Zagreba vidljive su i u niskom udjelu preraivake industrije u zaposlenosti,u ulaganju u obrazovanje u poduzeima i u ulaganju poduzea u istraivanje i razvoj,to su kljuni initelji industrijske i tehnoloke konkurentnosti.
7.9. Vanjskotrgovinska razmjena

Na gospodarstvo Grada Zagreba u 2009. otpada 37,5% ukupnog robnog izvoza te 60,2% ukupnog uvoza Hrvatske. Bitno je naglasiti kako nije rije samo o izvozu robe proizvedene u okviru gospodarstva Zagreba nego i o izvoznicima registriranima u Zagrebu, bez obzira na to gdje je roba proizvedena. U uvozu je ta napomena jo bitnija jer su u Zagrebu registrirani brojni poduzetnici koji uvezene proizvode prodaju u cijeloj Hrvatskoj. Stoga sve podatke o vrijednosti, dinamici i strukturi robne razmjene, a posebice o bilanci, treba promatrati s odreenom rezervom. To oslikavaju podaci kako nafta i naftni derivati imaju vodee mjesto u vanjskotrgovinskoj razmjeni Zagreba s udjelom 33.6% u hrvatskom izvozu i 26.3% u uvozu. Analitiki podaci ukazuju na znatan porast udjela Zagreba u ukupnom uvozu rh sa 52.2% u 2001. na 59.9% u 2009.,a istodobno je udio u izvozu porastao sa 33.7% na 37.4%, to znai da zagrebaki poduzetnici sve vie sudjeluju u ukupnim vanjskotrgovinskim aktivnostima Hrvatske. Tako veliki udjeli
AA AA AA AA AA
1 regionalni indeks konkurentnosti hrvatske 2007, nacionalno vijee za konkurentnost, zagreb, 2008.
razvojni problemi Grad s dostignutim bdp-om zaostaje u dinamici za rastom i razvojem slinih gradova u Europi nedovoljna konkurentnost nedostatna usmjerenost na proizvode i usluge vee dodane vrijednosti i viega tehnolokog stupnja obrade nedovoljna razvojna (tehnoloka, istraivaka, inovacijska) i poslovna povezanost meu poduzeima za osmiljavanje klastera nedostatni su
informatika industrija okupljena oko suvremenih znanja i vjetina u AAnedostatak crotram , alata i dr.) obrtnitvu male i srednje tvrtke koje svoje broja uenika u obrtnikim kolama AApoticati AAsmanjenje poslovanje i rast zasnivanju na primjeni negativan stav javnosti prema obrtnikim i AAstrukovnim zanimanjima znanja, razvoju tehnologija i inovacija i koje su usmjerene na proizvodnje viih tehnolokih i/ili sporost u prihvaanju promjena i AAotpor razina novog te transparentnijeg naina poslovanja u okolnostima ulaska u eu jaati poduzetniku i tehnoloku AAinfrastrukturu u funkciji jaanja dio obrtnika ne prepoznaje ulogu okZagreb AAu zastupanju njihovih interesa pred gradskim konkurentnosti gospodarstva Grada tijelima i nije upoznat s uslugama koje im to cjelokupnoga gospodarstva Grada AArazvoj udruenje prua temeljiti na suradnji sa Zagrebakom upanijom s obzirom na potencijale i znaenje poslovanje obrta u recesijskim AAoteano metroplitanske zone, zagrebakog prostora i postrecesijskim uvjetima zbog loijega pregovarakog poloaja od trgovakih unaprijediti praenje i vrednovanje programa AAza razvoj poduzetnitva drutava (otean pristup kreditiranju, problemi u pogledu naplate potraivanja, nemogunost prostorno-planske preduvjete AAostvariti oslanjanja na pomo od drave) poticanja gospodarskog razvitka Grada Zagreba izradom i donoenjem provedbenih AArad na crno planova za gospodarske zone smanjiti udio proizvodnje niske tehnoloke razvojne potrebe AArazine u strukturi bruto-dodane vrijednosti vrednovati i poeti sustavno koristiti sve AAsadanje kljune razvojne potencijale Grada obrta unutar preraivake industrije Zagreba za njegov ubrzani razvoj rast izvoza proizvoda i usluga obrta AApoveati jaati konkurentnosti gospodarstava, osobito poticati razvoj strukovnog obrazovanja i upisa AAnjegovih kljunih djelatnosti temeljenih na AAu obrtnika zanimanja znanju, tehnologiji i inovacijama jaati poticanje tradicijskih i decitarnih obrta AA(smanjenjem zakupnina za poslovni prostor i poticati razvitak tercijarne ekonomije u AAgradskom sreditu (novi pravcikreativne sl.) industrije, istraivanje i razvoj, ekonomija oritenje sredstava pretpristupnih i AA k multimedijalnog prometa informacijama, strukturnih fondova eu-a za provedbu
2005. dolasci ukupno dolasci grad zagreb udjel zagreba (u%) noenja ukupno noenja grad zagreb udjel zagreba (u%) 9995 505
2006. 10385 604
2007. 11162 665
2008. 11261 705
2009. 10935 634
2009./2005. 109,4 125,5
5,1
5,8
5,9
6,2
5,7
5,7
51421 934
53007 1019
56005 1153
57103 1189
56301 1048
109,5 112,2
1,8
1,9
2,0
2,0
1,8
1,9
tabela 9. | osnovni pokazatelji kretanja broja turista, grad zagreb, u tisuama
8. Turizam
Udjel Grada Zagreba u dolascima turista u Hrvatsku je prilino stabilan, na razini od oko 5.7% ukupnih dolazaka gostiju u Grad Zagreb. Zbog kraeg prosjenog boravka, udio Zagreba u ukupnim noenjima je manji na razini neto ispod 2%. U 2009. godini je zaustavljen raniji blagi trend rasta broja noenja. Zbog velikog udjela hotela te vee prosjene dnevne potronje, realno znaenje turizma za gospodarstvo Grada Zagreba znatno je vee nego to to pokazuju podaci o broju noenja. Kapacitet za prihvat turista u Gradu Zagrebu sastoji se od 9 503 postelje, od ega najvie u hotelima (665770,5%), 4 329 sobe, 273 apartmana i 140 mjesta za kampiranje. Iskoritenost kapaciteta je na razini 36% (lipanj 2009). Za agroturizam u ruralnom prostoru Grada Zagreba postoji svega nekoliko objekata (Vinska cesta Grada Zagreba) koji najee nude hranu i pia te puno rjee mogunost noenja, dok ostalih usluga
AA AA AA AA
ekonomija doivljaja za posjetitelje grada...) sustavno podravati stvaranje mladih visokoobrazovnih strunjaka i menadera, uz osposobljavanje starijih, za potrebe kljunih djelatnosti utvrditi i provoditi uinkovitu politiku privlaenja mladih strunjaka iz drugih sredina izgraditi i razvijati tehnoloku i poslovnu infrastrukturu koja e poduprijeti i poboljati povezivanje poduzetnika, posebno malih i srednjih, s istraivakim i razvojnim institucijama jaati razvojno povezivanje (klastere) pojedinih segmenata industrije oko uspjenih i na tehnologiji zasnovanih poduzea (elektrostrojarska, strojarska, elektronska,
AA AA AA AA
razvojnih projekata poticati usavravanje i uinkovitu primjenu jedinstvenoga informacijskoga sustava jaati daljnju suradnju Obrtnike komore Zagreb i Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo na unapreenju statusa obrta i razvoju obrtnitva u Gradu Zagrebu jaati suradnju s Hrvatskom gospodarskom komoromKomorom Zagreb uinkovito provoditi mjere protiv rada na crno
gotovo da i nema. Meutim, i tako mala ponuda nije odgovarajue promovirana pa su i uinci puno manji od moguih. Agroturizam kao dopunska djelatnost ima perspektivu postati znaajan izvor prihoda i zaposlenosti za zagrebake poljoprivrednike. Veliki je potencijal u proizvodnji tradicionalnih preraevina, kao to su proizvodnja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, proizvodi od divljai, sirevi, peenje kruha, peciva i pogaa, priprema tjestenina, domai sokovi, demovi i pekmezi, zimnica, kolai i sl.
AA AA AA AA AA
razvojni problemi nedovoljno valorizirani i iskoriteni prirodni, kulturni i drugi potencijali za razvoj turizma nedostatak kvalitetnog ugostiteljstva i neprimjerena struktura smjetajnih kapaciteta za potrebe turistikih aktivnosti nedovoljna prepoznatljivost i osmiljenost turistikog proizvoda i turistikog brenda nedovoljna iskoritenost turistikih i kulturnih atrakcija i resursa te za inoviranje turistike ponude nedostatan profesionalni kadar, nedovoljno
83
prikaz 11. | prioritetni poljoprivredno-gospodarski programi
zaposlenih strunjaka u sektoru turizma i to za razvoj i i noviranje ponude,osobito s obzirom na geoprometni i geopolitiki poloaj Grada i njegova statusa metropole
prikaz 10. | ruralni prostor grada zagreba
AA AA AA
AA AA AA
razvojne potrebe valorizirati sveukupne turistike potencijale Grada s obzirom na potencijalnu turistiku potranju unaprijediti postojee i izraditi nove turistike planove i programe i ojaati njihovu uinkovitu provedbu dalje jaati i inovirati marketinke aktivnosti za poticanje turistikog razvoja Grada i z (za sve u stratekom marketinkom planu turizma prepoznate vrste turistike ponude: sportskorekreativni, kulturno-vjerski, tranzitni, izletniki, edukacijski turizam) uvesti i provoditi sustavnu edukaciju i osposobljavanje ugostitelja i turistikih radnika i svih ukljuenih u turistike aktivnosti unaprijediti kvalitetu i poveati smjetajne kapacitete unaprijediti suradnju u turizmu na podruju parkova prirode u z
9. Poljoprivreda
9.1. Poljoprivredno zemljite
Ruralni i suburbani prostor Grada Zagreba, u kojem je znatnije razvijen sektor poljoprivrede, obuhvaa 68 naselja s ukupno 12 146 kuanstava i 42 507 stanovnika, a samo manji broj naselja ima vie od 1000 stanovnika 1. U razdoblju izmeu dva popisa stanovnitva (1991.2001.) podruje je imigratorno i broj stanovnika poveao se za 20%. Ukupna povrina poljoprivrednog zemljita na podruju Grada Zagreba iznosi 21 732,80 ha ili
1 izvor: stanovnitvo grada zagreba-prema dobnoj i spolnoj strukturi-prema popisu iz 2001., grad zagreb, gradski zavod za prostorno ureenje, zagreb, studeni 2005. 85
izvor: gradski ured za poljoprivredu i umarstvo
33,9% ukupne povrine Grada. Za poljoprivrednu proizvodnju koristi se vie od 95% i to za ratarske kulture 64% obradivih povrina, za livade u slubi stoarske proizvodnje 18%, za povrarstvo 12,5%, te za voarstvo i vinogradarstvo 4%. U vlasnitvu drave nalazi se manji dio zemljita (oko 20%), a vei je dio u privatnom vlasnitvu (oko 80%). Trenutana agrarna struktura nije povoljna i predstavlja osnovnu zapreku za razvoj suvremene i specijalizirane poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje konkurentne poljoprivredi eu-a. Iznimno je nepovoljna veliina posjeda (prosjena veliina posjeda je 3,5 ha) i rascjepkanost parcela (velik je broj malih parcela; 1ha = 58 parcela); 15% poljoprivrednih povrina ine parcele manje od 0,1 ha. Gotovo 75 % gospodarstava na podruju Grada Zagreba ima manje od 5ha zemljita. Rascjepkanost parcela dodatno oteava primjenu suvremene tehnike i tehnologije u procesu proizvodnje. Poljoprivredni prostor Grada Zagreba (izvan generalnih urbanistikih planova Zagreba i Sesveta) na temelju pogodnosti tala za poljoprivrednu proizvodnju podijeljen je u etiri poljoprivredno-gospodarske regije: stoarstvo, povrarstvo, vinogradarstvo i voarstvo. Na temelju detaljnije procjene pogodnosti tala za pojedine namjene u poljoprivredi preporueno je 18 prioritetnih poljoprivredno-gospodarskih programa. Provedenim valorizacijama (studije, programi, projekti) utvrene su mogunosti (denirani poljoprivredno-gospodarski programi i regije, blizina trita, tradicija, znanje i dr.) i potrebni preduvjeti (okrupnjavanje posjeda, standardi i mogunost gradnje poljoprivrednih graevina, davanje prioriteta i potpora poljoprivrednoj proizvodnji i dr.) za razvoj poljoprivrede na rubnim gradskim podrujima.
9.2. Navodnjavanje i vodozatitna podruja

Na prostoru Grada Zagreba, ovisno o porijeklu izvora vode (povrinske i podzemne) za navodnjavanje, mogue je navodnjavati 1 356,56 hektara poljoprivrednog zemljita1. Na pet postojeih izvorita predviene su tri zone njihove zatite koje deniraju naini koritenja i ogranienja aktivnosti: (i.) prva zona u kojoj se provodi strogi reim zatite koji ne doputa nikakve aktivnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, (ii.) druga zona zatite u kojoj je doputen uzgoj poljoprivrednih kultura, odnosno stoarska i peradarska proizvodnja za potrebe seljakoga gospodarstva samo po propisima ekoloke proizvodnje te (iii.) trea zona u kojoj nema ogranienja za poljoprivrednu proizvodnju osim primjene herbicida na bazi atrazina. Nedostaju projektna dokumentacija, pedoloke osnove i analize uvjeta navodnjavanja te istraivanja zahvata vode i motrenja stanja podzemnih voda. Potrebno je sagraditi vei broj hidrotehnikih objekata na vodotocima u cilju integralnog upravljanja vodnim resursima i osiguravanja koliine voda potrebnih za navodnjavanje, s mogunou zahvaanja i koritenja povrinskih i podzemnih voda irega gradskog podruja.
AA AA AA AA AA
razvojni problemi nedeniran razvoj ruralnog prostora mala prosjena povrina po gospodarstvu koja ne doputa brz rast na temeljima ekonomije razmjera te usitnjenost i rascjepkanost posjeda ubrzana urbanizacija koja nepovratno mijenja vizuru ruralnog prostora te stvara potencijalne koniktne situacije meu starosjediocima i novim stanovnicima proizvodna i trina neorganiziranost proizvoaa potpuna nepripremljenost obiteljskih
prikaz 12. | vodozatitne zone na podruju grada zagreba

1 plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem grada zagreba, agronomski fakultet sveuilita u zagrebu, zagreb, 2008. 87
gospodarstava za konkuriranje za sredstva fondova eu-a neodgovarajua tehnologija i oprema nedostatak kreativnih ideja, lo menadment i marketing slaba elja za cjeloivotnim uenjem i usvajanjem novih saznanja nezainteresiranost mladih za poljoprivredu neujednaenost kvalitete proizvoda niska specijalizacija i nedostatak standardizacije kvalitete nizak udio visokopreraenih proizvoda i nedostatak brendiranih proizvoda
AA AA AA AA AA
razvojne potrebe utvrditi ruralni prostor Grada Zagreba u poljoprivredno-gospodarskim zonama te mjere za ouvanje prostora u funkciji poljoprivredne proizvodnje (gradnja farmi, zatvorenih prostora za proizvodnju povra, preraivakih kapaciteta) poveati sadanji posjed po gospodarstvima za stoarsku proizvodnju kod komercijalnih proizvoaa mlijeka (30 gospodarstava) privatizirati dravno zemljite prilagoavati prostorno-plansku dokumentaciju uvoiti odreene oblike poljoprivrednookolinih programa za vodozatitna podrujapromoviranje odreenog plodoreda zbog ouvanja oraninih povrina te ekolokih oblika proizvodnje unapreivati povezivanje proizvoaa radi plasmana na zg tritu, s obzirom na porast potranje za hranom proizvedenom u
neposrednoj blizini ili za domaom hranom utvrditi prole gradskih trnica za plasman svjeih poljoprivrednih proizvoda i unaprijediti odnose s kupcima poboljati kapacitete za koritenje fondova eu-a poveati specijalizaciju i unapreivati tehnoloke procese denirati Zagreb kao promotivno sredite za lokalne poljoprivredne i umske proizvode (razvijat i selektivne oblike turizma, posebno s obzirom na potrebe i preferencije stanovnika Grada Zagreba, ali i turista razvijati druge djelatnosti u ruralnom prostoru poticati mlade ljude da se bave poljoprivredom poticati porast kvalitete proizvoda i proizvoda s veom dodanom vrijednou brendirati proizvode ouvati tradicionalne oblike proizvodnje zatituom intelektualnog vlasnitva tradicionalnog proizvoda- stvaranje robne marke ouvati stare domae sorte vonih i povrtnih vrsta (npr. zagrebaka salata) sa zatitom suraivati sa susjednim upanijama (upuenost na upanijski zeleni prsten)
9.3. umarstvo1
Na podruju Grada Zagreba nalazi se 24 968 ha uma. Dravnih uma kojima uglavnom gospodare Hrvatske ume ima 8 731 ha, drugi vlasnici (razne pravne osobe i dravna tijela: mup, morh i dr.) posjeduju 9 484 ha, a privatne zike osobe posjeduju 6 753 ha uma. Hrvatske ume gospodare umama u dravnom vlasnitvu na temelju izraenih i odobrenih umskogospodarskih osnova. Te su ume u dobrom stanju i uglavnom nema veih problema jer su pod stalnom strunom i inspekcijskom kontrolom. Za privatne ume na podruju Grada Zagreba trenutno ne postoji niti jedan odobren program
1 poljoprivreda i umarstvo, stanje, perspektive razvoja, gu za poljoprivredu i umarstvo, travanj 2010. elaborat prireen za potrebe izrade zagrebplana
gospodarenja (u postupku su odobrenja programa za povrinu 5 563,87 ha zikih vlasnika, a treba izraditi i odobriti programe za jo 7 877,39 ha preostalih vlasnika - pravne osobe, dravna tijela i dr. ). Karakteristika privatnih uma je ta da su one vrlo usitnjene, s prosjenom veliinom posjeda 0,43 ha i prosjenom veliinom estice 0,15 ha. Na podruju Grada Zagreba postoji ukupno 15 399 umoposjednika s vie od 43 500 estica. Koritenje umskih resursa iz dravnih uma uglavnom se svodi na drvne umske proizvode (drvnu masusirovinu), a nedrvni umski proizvodi, opekorisne funkcije ume i turizam, zbog nedeniranog trinog proizvoda koji bi se mogao trino vrednovati, znatno zaostaju. Koritenje umskih resursa iz privatnih uma, s obzirom na to da se radi o vrlo velikom broju manjih umskih povrina, o velikoj heterogenosti gospodarskih, uzgojnih, sastojinskih oblika na manjim povrinama, velikome broju umovlasnika, razliitim interesima i odnosima vlasnika prema umi i umarstvu uope, nepostojanju kontinuiteta ureivanja i gospodarenja umama, tekoama i potrebama pomirenja opih interesa i uih interesa pojedinih umovlasnika svodi se na pojedinane primjere stvaranja dodane vrijednosti (skupljanje umskih plodova, vonja biciklom, golf, tranje, lov, ribolov, edukacijske staze, ekoturizam, kole u prirodi, predavanja i seminari o zatiti okolia i ulozi ume, izlobe u umi, itd.). razvojni problemi vaea zakonska i podzakonska regulativa iz djelokruga umarstva nije usklaena s djelokrugom prostornog planiranja, katastrom i potrebama privatnih vlasnika uma postojea upravna tijela na dravnoj i lokalnoj razini i novoosnovane organizacije razliito tretiraju umarstvo i probleme u razvoju privatnih uma iskljuivanje lokalne samouprave iz postupka provedbe nadzora nad Zakonom o umama slaba dostupnost lokalne uprave i samouprave, interesnih skupina i javnosti u postupcima izrade, odobrenja i dostupnosti podataka iz umskogospodarskih osnova i Programa za gospodarenje u privatnim umama
koritenje sredstava iz AAnetransparentno postojeih fondova za razvoj umarstvaokf problemi vezani uz nelegalnu sjeu ili AAstalni elju privatnih vlasnika da se zemljite pod
AA AA AA AA
umom unutar gup-a promijeni u graevinsko zemljite velik broj privatnih umovlasnika i mala povrina privatnoga umskog posjeda vrlo mala povezanost privatnih umovlasnika u cilju zatite i provedbe njihovih interesa nedovoljno vrednovanje socijalne i ekoloke uloge uma nedovoljno znanja o nainu i mogunostima gospodarenja umama i o nainu i mogunostima pruanja socijalnih usluga uma
AA AA AA AA
razvojne potrebe zakon o umama i podzakonske akte treba prilagoditi stanju i gospodarenju privatnim umama te ih nakon toga uskladiti s postojeom regulativom iz prostornog planiranja i katastra koordinirati dravne i lokalne slube (upravna tijela, inspekcije, katastar, gruntovnice) vratiti umarske inspekcije u lokalne uprave i samouprave jo vie otvoriti umovlasnicima i graanima postupke izrade, odobrenja i provedbe planskih akata te dostupnost podataka o tome formirati fond za umarstvo iz kojeg bi se transparentno i ravnomjerno nanciralo gospodarenje, prije svega, privatnih uma poticati udruivanje umovlasnika i okrupnjavanja umskog posjeda udruivati umovlasnike u udruge, osnivati zadruge i klastere osnivati posebne ustanove za gospodarenje park-umama na podruju Grada Zagreba s ciljem zatite uma kao posebno vrijednog podruja sustavno educirati o novim znanjima i vjetinama sustavno informirati i senzibilizirati te podizati svijest graana o potrebi ouvanja uma od devastacije
89
drutvo
Preduvjeti osobnog napretka i kvalitete ivljenja u Gradu, prava i participacija graana
10. drutvene djelatnosti 11. prava i participacija graana
10. Drutvene djelatnosti

10.1. Obrazovanje 10.1.1. Predkolske ustanove
Grad Zagreb osniva je 60 djejih vrtiajavnih predkolskih ustanova koje su osnovni nositelji gradskog programa javnih potreba u predkolskom odgoju, a od poetka pedagoke godine 2010./2011. rade na 204 lokacije i planiraju redoviti cjelodnevni program predkolskog odgoja za 31877 djece u 1 344 odgojno-obrazovne skupine (8771 dijete u 432 jaslike skupine i 23106 djece u 912 vrtikih skupina), program predkole za 798 djece, te niz dodatnih sadraja u sklopu posebnih cjelodnevnih, poludnevnih i kraih programa sukladno interesima djece i nancijskim mogunostima roditelja. Ukljuivanje djece od est mjeseci u program jaslica provodi se u dvije gradske predkolske ustanove gdje za to postoje uvjeti. Mreu gradskih predkolskih ustanova nadopunjuje 47 vjerskih i privatnih predkolskih ustanova koje organiziraju redoviti cjelodnevni program predkolskog odgoja za 3046 djece, od kojih je 2937 djece s prebivalitem u Gradu Zagrebu. Kapacitet gradskih predkolskih ustanova od 1. rujna 2010. povean je za 34 nove skupine. U suradnji s gradskim etvrtima ureen je niz djejih igralita, a posebno treba naglasiti ureivanje zaputenih paviljona, kolske zgrade, blagovaonice i vanjskih prostora u Gradu mladih Graneina koji je oivljen programom Djeca u prirodi. Od 204 objekta gradskih predkolskih ustanova veina su namjenski graeni objekti prosjene starosti vie od 30 godina, a oko 25% su stambeni i poslovni prostori prenamijenjeni za smjetaj djece. Prenamijenjeni prostori u veini sluajeva nemaju odgovarajuu dvoranu za tjelesne aktivnosti, igralite ili neki drugi prostor za dnevni boravak djece na zraku (to je problem i veini privatnih i vjerskih predkolskih ustanova).
Tijekom 2010. nastavljeni su projekti produivanja radnog vremena gradskih predkolskih ustanova, primjene novih normativa za djeju prehranu, a zapoet je niz aktivnosti radi irenja ponude programa prilagoenih potrebama predkolske djece i obitelji.
redoviti cjelodnevni program prioritetno AAu ukljuivati djecu zaposlenih roditelja i djecu iz
AA
obitelji slabijega socijalnog statusa radno vrijeme ustanova prilagoavati potrebama obitelji
AA
AA AA AA
razvojni problemi postojea mrea gradskih predkolskih ustanova ne zadovoljava potrebe, posebno na podruju gradskih etvrti Sesvete, Stenjevec, PodsusedVrape te na dijelu rnomerca, DubraveGornje i Donje, Maksimira, Podsljemena, Trenjevkesjever i jug, Novog Zagrebaistok i zapad i Brezovice veina gradskih predkolskih ustanova su prosjene starosti vie od 30 godina, a oko 25% su stambeni i poslovni prostori prenamijenjeni za smjetaj djece prenamijenjeni prostori u veini sluajeva nemaju odgovarajuu dvoranu za tjelesne aktivnosti te igralite ili neki drugi prostor za dnevni boravak na otvorenom stambeni i poslovni prostori prenamijenjeni za smjetaj djece nisu odgovarajue rjeenje te smiju posluiti samo privremeno (do gradnje namjenskih objekata) razvojne potrebe poticati gradnju objekata za vei obuhvat djece, ponajprije u novim stambenim naseljima i na podrujima s kojih ve dugi niz godina djecu svakodnevno organizirano prevoze privremeno adaptirati odgovarajue poslovne i stambene prostore poticati osnivanje novih privatnih predkolskih ustanova, pri emu treba osigurati da svi novi prostori budu graeni u skladu s najnovijim standardima razvijati programe za djecu od 6 mjeseci do 1 godine, za djecu s tekoama u razvoju i darovitu djecu osigurati investicijsko odravanje i zamjenu dotrajale opreme u predkolskim ustanovama osigurati svakom djetetu jednu godinu prije polaska u kolu ukljuivanje u program predkole
10.1.2. Osnovnokolsko obrazovanje

Sustavom odgoja i osnovnog obrazovanja obuhvaeno je ukupno 66020 uenika (kolska godina 2010./2011.) Sustav obuhvaa sljedee ustanove: a/ ustanove osniva kojih je grad zagreb: 106 redovnih osnovnih kola u koje su upisana 60404 uenika u 2712 razrednih odjela, etiri osnovne kole za uenike s tekoama u razvoju u koje je upisano 765 uenika u 148 razrednih odjela;
AA AA
adaptacije. Od 106 redovnih osnovnih kola 26 radi u jednoj smjeni, 75 u dvije, a pet u tri smjene. Odgojnoobrazovni rad organiziran je i u 19 podrunih objekata od kojih est radi u jednoj, a 13 u dvije smjene. Premda se organizacijskim promjenama i graevinskim radovima na objektima smanjio broj kola koje rade u tri smjene, problem smjenskog rada nije rijeen. Potrebna su znatna nancijska sredstva kako bi sve kole mogle prijei na rad u jednoj smjeni. kolsku sportsku dvoranu nema osam osnovnih kola u matinim objektima i 16 podrunih objekata 1. Broj privatnih osnovnih kola i kola s posebnim uvjetima obrazovanja takoer je mnogo manji od potreba. U dijelu gradskih etvrti ima premalo osnovnih kola s obzirom na to da se radi o etvrtima s izraenom stambenom gradnjom te o dijelovima u kojima su migracijska kretanja unutar gradskih podruja usmjerena prema rubnim dijelovima grada. Osnovni trenutno utvreni dugoroni ciljevi su: gradnja osnovnih kola: Kajzerica, Vrbani III, Sesvetski KraljevecIver, Ivanja Reka, Hrvatski Leskovac, Kustoijap Gornja Kustoija; ulinec, Horvati, Centar za autizam, Oporovecjug Gornja Dubrava, Podbreje, Markuevecp Vidovec, Dragutina Kulana, Staro BrestjeDelec, ulinec, Centar Goljak, Odgojno-obrazovni centar Kajzerica, o za balet i ritmiku, Jakuevec; nadogradnja, dogradnja i rekonstrukcija objekata osnovnih kola: Brestje, M.J. Zagorke, Remete, Bukovac, A. Mihanovia, Rude, Trnsko, Medvedgrad, A.G. Matoa, Sveta Klara, itnjak, A.B. imia, O. Ivekovia, P. Mikine, dr. V. ganca, Odra, Vladimira Nazora, dr. Ante Starevia, Voltino, Luka, Ivana Cankara, Mate Lovraka, Jordanovacp Kozjak, Ksavera andora Gjalskoga, kralja Zvonimira; gradnja kolskih sportskih dvorana osnovnih kola: Graneina, A. Kovaia, K.. Gjalskoga, Jabukovac, T. Ujevia, S. Bencekovia, Odra, D. Domjania, P. Mikine.
b/ privatne osnovne kole s pravom javnosti: osnovnih kola u koje je upisan 531 uenik AAest u 46 razredna odjela. Grad je osniva i sljedeih osnovnih kola koje ne ulaze u sustav obaveznoga osnovnokolskog obrazovanja: etiri osnovne umjetnike kole od kojih su tri osnovne glazbene kole i jedna plesna osnovna kola, osnovno umjetniko obrazovanje provodi se i u pet srednjih glazbenih kola te u dvije srednje plesne kole, umjetnikim obrazovanjem obuhvaeno je 4260 uenika koji su polaznici i redovnih osnovnih kola,a rasporeeni su u 323 razredna odjela, Osnovna kola za mlade i odrasle pri cdo Birotehnika kojom je obuhvaeno 60 uenika rasporeenih u pet razrednih odjela. Veina kolskih objekata (84) sagraena je prije 30 i vie godina to zahtijeva nunost obnove i
AA
AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA
AA
AA
1 detaljnije o stanju portskih objekata i rekreacije obrazloeno je u poglavlju port i rekreacija. 93
gradska etvrt
redovne osnovne kole 7 5 8 7 10 7 8 6
privatne osnovne kole
kole s posebnim ukupan broj uenika uvjetima obrazovanja 1 2 3 345 1 942 2 850 3 569
10.1.3. Srednjokolsko obrazovanje

Sustav odgoja i srednjeg obrazovanja provodio se u kolskoj godini 2009./10. na podruju Grada Zagreba u: a/ srednjokolskim ustanovama osniva kojih je grad zagreb: 64 srednje kole s ukupno 36648 uenika u 1 405 razrednih odjela (od toga 56 srednjih kola koje pohaa 35437 uenika u 1 290 razrednih odjela, dvije plesne i pet glazbenih kola koje pohaa 943 uenika u 79 razrednih odjela, te ustanova za djecu s tekoama u razvoju sa 268 uenika u 36 razrednih odjela), 15 uenikih domova/etiri u sastavu kola/ u kojima je smjeteno 1 928 uenika i 760 studenata, Centar za dopisno obrazovanje Birotehnika;
donji grad gornji grad medveak trnje maksimir peenica itnjak novi zagreb istok novi zagreb zapad trenjevka sjever
AA
b/vjerskim srednjim kolama s pravom javnosti: etiri srednje kole sa 855 uenika u 35 razrednih odjela od kojih se dvije srednje kole sa 712 uenika u 27 razrednih odjela, na temelju Ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske, nanciraju u cijelosti;
AA
AA
1 1
4 914 3 929 4 315
c/privatnim srednjim kolama s pravom javnosti: 15 srednjih kola s ukupno 1 319 uenika u 93 razredna odjela. Srednjokolsko obrazovanje organiziraju i tri ustanove u djelatnosti socijalne skrbi s ukupno 272 uenika u 38 razrednih odjela. Broj kola i prostorni kapaciteti srednjih kola ne zadovoljavaju u cijelosti potrebe za srednjokolskim obrazovanjem kako zagrebake mladei tako i mladei s drugih podruja Hrvatske koji dolaze na daljnje kolovanje u Zagreb. Nedostatak prostora
AA AA
3 306 4 583 1 2 197 5 524 2 607 3 933 3 866
trenjevka jug 9 rnomerec gornja dubrava donja dubrava stenjevec podsused vrape podsljeme sesvete brezovica ukupno 4 8 3 5 6 3 8 2 106 5 4 2
grafikon 27. | usporedni podaci o broju upisanih uenika po skupinama programa u razdoblju 2005/06.2010./11. kolske godine
5.000 4.500 4.000
izvori: gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
3.500 3.000
1 340 7 031 1 304 60 555
2.500 2.000 1.500 1.000 500 0
tabela 10. | osnovne kole po gradskim etvrtima
95
najee se rjeava poveavanjem broja uenika u razrednim odjelima to dodatno naglaava postojei problem i ugroava kvalitetu nastave. U svrhu rjeavanja problema s prostorom u srednjem obrazovanju planirana su sljedea kapitalna ulaganja: gradnja srednjih kola: xii. gimnazija, Srednja medicinska kola, Glazbeni centar Utrina, Srednja kola Jelkovec, gimnazija u naselju Kajzerica; ureivanje, prenamjena i drugi radovi: preseljenje Upravne i birotehnike kole na dio prostora kole za tekstil, kou i dizajn, Ueniki dom Selska uz Sportsku gimnaziju, Ueniki dom Novi Zagreb, v. gimnazija (prenamjena tavanskog prostora u ueniki i rekonstrukcija podruma).
40%
Samo jutarnja smjena
AA AA
60%
Naizmjence jutarnja, odnosno poslijepodnevna smjena
31% 69%
Dvije smjene Jedna smjena
AA AA AA AA AA AA
Osim gimnazijskih programa (ope gimnazije, jezine, prirodoslovno-matematike, klasine, prirodoslovne i umjetnike gimnazije, meunarodni program ibmyp i meunarodna matura ibdip), u srednjim kolama Grada Zagreba provode se i sljedei programi: 62 razliita etverogodinja strukovna programa jedan petogodinji program jedan troipolgodinji program 67 trogodinjih strukovnih programa (obrtniki, industrijski i srodni) 25 tzv. posebnih (tes) i prilagoenih programa za uenike s tekoama u razvoju 41 umjetniki program (likovne umjetnosti i dizajn, glazbeni i plesni).
Zagreb, 20 kola radi u jednoj smjeni, a 44 u dvije. Ograniavajui faktor smjenskog rada vidljiv je iz priloenih slika: S obzirom na raspoloiva financijska sredstva upitna je provedba Dravnoga pedagokog standarda srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojem bi srednje kole trebale, do kraja 2017., prijei na rad u jednoj smjeni s mogunou cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u koli, a u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za uenike i organiziranja aktivnosti cjeloivotnog obrazovanja. Grad Zagreb je inicirao te provodi niz programa koji se realiziraju i u osnovnim i srednjim kolama. Svakako treba spomenuti: vikend u sportskoj dvorani, natjecanja i smotre uenika, program prve pomoi i dr. te niz izvannastavnih aktivnosti. S obzirom na velik odaziv uenika te uspjeh pojedinih programa i izvannastavnih aktivnosti razvidna je potreba njihova daljnjeg podravanja, razvoja i iniciranja novih programa, ukljuujui i one alternativne, te podravanje postojeih i razvoj novih izvannastavnih aktivnosti. Od 54 redovne srednje kole, kolsku sportsku dvoranu nema 14 srednjih kola 1.
aktivnosti u osnovnim i srednjim kolama
grafikon 28. smjenski rad u srednjim kolama a) organizacija odgojno-obrazovnog rada srednjih kola koje rade u jednoj smjeni u kolskoj godini 2010/11. b) smjenski rad u srednjim kolama u kolskoj godini 2010./11.
U prethodnom prikazu vidi se da je u srednjokolskom obrazovanju najvie uenika upisano u tehnike programe, a slijede gimnazijski. Razvidno je smanjenje broja uenika upisanih u strukovne kole unato tome to Grad Zagreb, u kontinuitetu, od 2003./2004. kolske godine dodjeljuje stipendije za uenike koji se obrazuju za decitarna zanimanja za potrebe obrtnitvauenicima i. te uenicima ii. i iii. razreda upisanima u programe decitarnih zanimanja ako su ostvarili pravo na nastavak koritenja stipendije. S obzirom na brze drutvene i gospodarske
promjene, to ukljuuje i promjene na tritu rada, razvidna je nedovoljna usklaenost broja kola i programa te nedostatak obrazovnih centara izvrsnosti u skladu sa zahtjevima i potrebama mladih ljudi, ali i ostvarivanja kljunih ciljeva strukovnog obrazovanja, kao to su npr. prilagodba prola i zanimanja prema tritu rada, socijalnim i gospodarskim potrebama, moderniziranje sadraja i metoda strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te osiguravanje nastavka obrazovanja nakon zavrene strukovne kole. Od ukupno 64 srednje kole osniva kojih je Grad
razvojni problemi nedostatak kolskog prostora u postojeim osnovnokolskim i srednjokolskim objektima, nedostatak sportskih dvorana i igralita u osnovnim i srednjim kolama nedostatak novih osnovnih i srednjih kola u dijelovima grada s pojaanom stambenom gradnjom dotrajalost dijela postojeih kolskih objekata i kolske opreme u osnovnim i srednjim kolama nedostatni uvjeti za obuhvat uenika osnovnih kola programom produenog boravka smjenski rad osnovnih i srednjih kola prilagoavanje strukovnog obrazovanja u srednjim kolama potrebama polaznika i trita rada i osnivanje centara izvrsnosti ograniena sredstva za poticanje postojeih te razvoj novih programa i izvannastavnih
razvojne potrebe poboljati uvjete rada u osnovnim i srednjim kolama te njihovu opremljenost sagraditi nove kole u dijelovima grada s iznimno jakom stambenom gradnjom i tamo gdje su vea migracijska kretanja unutar gradskih podruja usmjerenih prema rubnim dijelovima Grada adaptirati, rekonstruirati i dograditi osnovnokolski i srednjokolski prostor tamo gdje to prostorni i drugi uvjeti doputaju sagraditi sportske dvorane i sportske terene u osnovnim i srednjim kolama koje ih jo nemaju osigurati uvjete za prelazak osnovnih i srednjih kola na rad u jednoj smjeni provesti zapoete te osmiljavati i podupirati (nancijski i dr.) nove programe i projekte na razini Grada radi unapreivanja cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja osigurati potreban broj uitelja za program produenog boravka u osnovnim kolama jaati efektivnu suradnju svih dionika obrazovnog sustava u svrhu postizanja maksimalno mogueg upisivanja i zavravanja srednjokolskog obrazovanja, a posebice za decitarna zanimanja
10.1.4. Visokokolsko obrazovanje

Zagreb je sredite znanosti i visoke naobrazbe u dravi s obzirom na to da oko 80% studenata u Hrvatskoj studira na Zagrebakom sveuilitu koje ujedinjuje 34 fakulteta, 17 visokih kola tri akademije i veleuilita. Razvoj znanosti i visokog kolstva u Zagrebu direktno odreuje poloaj znanosti u dravi. Stoga se program daljnjeg razvoja visokokolskog sustava odvija u dva pravca: izdvajanje strunih studija iz Sveuilita i osnivanje visokih kola (poslovnih, nancijskih i inenjerskih), to e omoguiti bre, krae i konkretnije kolovanje za niz zanimanja te gradnja i opremanje Sveuilita, odnosno ve
97
1 detaljnije o stanju sportskih objekata i rekreacije u srednjim kolama obrazloeno je u poglavlju 9.4.1. port u sustavu odgoja i obrazovanja.
izvor: program javnog natjeaja za izradu idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja kampusa borongaj u zagrebu, sveuilite u zagrebu, 2010.
10.1.5. Znanost
Znanstveno-istraivake organizacije su javni instituti u vlasnitvu drave (u Zagrebu ih je 22), instituti na fakultetima ili znanstvene jedinice u okviru poduzea. U Zagrebu je i sjedite hazuHrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao akovaki biskup Josip Juraj Strossmayer. Unato velikom broju znanstvenih institucija i zavidnom znanstvenom potencijalu u Zagrebu, veze izmeu pojedinih znanstvenih institucija te njihove veze sa Sveuilitem i Gradom Zagrebom na zajednikoj realizaciji stratekih razvojnih programa su veoma slabe, kao to je na podruju Grada slaba i povezanost znanosti i gospodarstva. Ne postoje specijalizirane znanstvene institucije/ centri/tehnoloki parkovi i agencije koje bi poticale razvoj pojedinih gospodarskih sektora od stratekog znaenja za daljnji razvoj gospodarstva u Zagrebu. Broj institucija koje potiu cjeloivotno uenje je u porastu proteklih godina, a i novi sadraji (seminari, radionice, alternativni kolegiji na postojeim veleuilitima i inovativni specijalizirani poslijediplomski studiji). Meutim, u usporedbi s europskim iskustvima i praksom, ali i potrebama na razini Grada i ire, ove su mogunosti nedostatno iskoritene i promovirane.
AA AA AA
institucija u Zagrebu u svrhu unapreivanja gospodarskog i drutvenog razvoja grada je nedostatna nedostatan smjetaj za studente koji su doli na studij u Zagreb iz drugih mjesta meunarodna suradnja, iako razvijena na Sveuilitu, te poglavito u okviru pojedinih znanstvenih instituta, nedostatna je s aspekta mogunosti i potreba cjeloivotno uenje preputeno je veim dijelom privatnoj inicijativi, a u gradskim tijelima nije dovoljno razvijena svijest o njegovu znaenju i potencijalnom doprinosu razvoju gospodarstva, prekvaliciranju i dodatnom obrazovanju graana
prikaz 13. | planirane koncentracije sastavnica sveuilita u zagrebu
postojeih fakulteta. Ukupan broj upisanih studenata u akademskoj godini 2008./2009: 47 920 na fakultetima (40 018 redovnih). Od toga: na sveuiline studije upisano je 46479 studenata, a na strune studije 1441 student; 880 studenata upisano je na tri umjetnike akademije (Muzika, Akademija likovnih umjetnosti i Akademija dramske umjetnosti); 7635 studenata upisano je na veleuilita, a 4457 na 17 visokih kola. 2008.: 13 215 na visokim uilitima, 9924 na fakultetima, 239 na umjetnikim akademijama, 2301 na veleuilitima i 751 na visokim kolama 1. S obzirom na demografska kretanja i otvaranje novih visokih uilita u Republici Hrvatskoj predvia se da e Sveuilite u Zagrebu imati ukupno oko 50000 studenata i u sljedeih nekoliko desetljea. Pri tome e se broj dodiplomskih studenata postupnosmanjivati, prije svega zbog bolje organizacije i uinkovitosti studija, a poveavat e se broj poslijediplomskih studenata i onih koji e doktorirati. Poveavat e se meutim postotak studenata izvan Zagreba i iz inozemstva, za koje e trebati osigurati i smjetaj.
AA AA AA
1 izvor za sve navedene podatke: statistiki ljetopis grada zagreba 2009., zagreb, 2009. 98 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.
Sveuilite u Zagrebu e, kao znanstveno i struno najjaa institucija, imati sredinju ulogu u poslijediplomskim i doktorskim studijima i bit e rasadite znanstvenika, umjetnika i mladih nastavnika za potrebe drugih uilita, ali i drugih visokostrunih kadrova. To znai poveavanje kapaciteta i opreme za znanstvena i struna istraivanja i umjetniki rad kako u odnosu na sadanju situaciju tako i na hrvatski i europski prosjek. Predvia se i porast znaenja uloge Sveuilita u organizaciji i provoenju trajne naobrazbe svih oblika, ukljuujui i cjeloivotno uenje, a to e takoer zahtijevati, osim kadrovskih, i poveane prostorne kapacitete. Neujednaen je i standard meu pojedinim fakultetima, manjak prostora, a nastava se na nekim fakultetima odvija na pet do deset razliitih lokacija. Planirano je ziko organiziranje Sveuilita u pet prostornih grupacijakampusa (centar-sjever-jugistok-zapad), to podrazumijeva zaokruivanje pojedinih postojeih sveuilinih kompleksa. Na osnovi planiranih povrina za svih pet gradskih sveuilinih podruja ima dovoljno prostora za irenje. Meutim, na svim tim podrujima nisu isti uvjeti za proirivanje. Svi su sveuilini objekti smjeteni u urbanom dijelu Grada Zagreba, to naglaava nunost odreivanja detaljnijih uvjeta prostornog razvoja Sveuilita.
AA AA AA AA AA
razvojni problemi prema organizacijskoj strukturi Zagrebako je sveuilite konglomerat velikog broja visokih uilita (vie od 30 fakulteta, akademija i drugih jedinica), a ziki je raspreno po raznim gradskim dijelovima nedostatni prostorni i kadrovski kapaciteti na fakultetima (nastava se na pojedinim fakultetima odvija na pet do deset razliitih lokacija) veze znanosti i industrije su izrazito slabe suradnja zagrebakih fakulteta i znanstvenih instituta na projektima od stratekog razvojnog interesa Zagreba i Hrvatske je slaba suradnja Grada Zagreba i znanstvenih
AA
razvojne potrebe predloiti i provesti strateke odluke vezane uz razvoj i budunost Sveuilita graditeljskim i prometnim zahvatima Sveuilite preurediti u skup od etiri ili pet prepoznatljivih policentrinih cjelina (campusa) izdvojiti strune studije iz Sveuilita i osnovati nove visoke kole (poslovne, nancijske i inenjerske), u skladu s potrebama gospodarstva osigurati odgovarajue prostorne i kadrovske uvjete i kapacitete na zagrebakim fakultetima jaati suradnju zagrebakih znanstvenih instituta, fakulteta i gospodarstva na razvojnim projektima od stratekog interesa za Grad Zagreb i Hrvatsku poticati razvoj izvrsnosti jaati meunarodnu suradnju na Sveuilitu jaati suradnju zagrebakih fakulteta s onima u drugim upanijama te susjednim dravama osigurati smjetaj rastuem broju zagrebakih studenata te osigurati smjetaj za studente iz inozemstava kojih se predvia znatno vie u sljedeim godinama zbog oekivane mobilnosti studenata s onima iz zemalja lanica eu-a jaati ukljuivanje Sveuilita i znanstvenih institucija na meunarodnim projektima od kljunog znaenja za drutveni i gospodarski razvitak Grada
99
svijest o znaenju cjeloivotnog AAjaati uenja te podravati razvoj novih i djelovanje postojeih institucija koje ga promoviraju
10.2. Zdravstvo i socijalna skrb 10.2.1. Zdravstvo

Usluge primarne zdravstvene zatite graani Grada Zagreba ostvaruju u sljedeim ustanovama: Dom zdravlja mup-a, Dom zdravlja Zagreb Centar, Dom zdravlja Zagreb Istok, Dom zdravlja Zagreb Zapad, Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, te Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar. U primarnu razinu zdravstvene zatite spada i ljekarnika djelatnost sa 207 ljekarni u Gradu Zagrebu. Zdravstvene ustanove (poliklinike) na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti osniva kojih je Grad Zagreb su: Poliklinika za rehabilitaciju sluanja i govora Suvag, Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba, Poliklinika prometna medicina za oftalmologiju, neurologiju, psihijatriju i medicinu rada, Poliklinika za reumatske bolesti, zikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago op, te Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srana, Stomatoloka poliklinika Zagreb, Poliklinika za bolesti dinog sustava. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti koje je osnovao Grad Zagreb su i sljedee ustanove (bolnice): Klinika bolnica Sveti Duh, Psihijatrijska bolnica Vrape, Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, Djeja bolnica Srebrnjak, Specijalna bolnica za plune bolesti, Specijalna bolnica za psihijatriju djece i mladei, te Specijalna bolnica za zdravstvenu zatitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama. Zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini obavljaju sljedee etiri klinike zdravstvene ustanove osniva kojih je Republika Hrvatska: Kliniki bolniki centar Zagreb, Klinika bolnica Dubrava, Klinika bolnica Merkur, Klinika bolnica Sestre milosrdnice, te Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi. Vie od etvrtine kapaciteta zdravstvenih ustanova
u rh otpada upravo na Grad Zagreb, a gotovo se 44% dana bolnikih lijeenja u Hrvatskoj 2007. odvijalo u Gradu Zagrebu. Broj kreveta na 1000 stanovnika vei je nego u Hrvatskoj openito, no taj podatak treba uzeti s rezervom budui da se u bolnicama na podruju Grada Zagreba lijee i bolesnic iz drugih upanija. Nema znatnije razlike u prosjenoj duini lijeenja, iskoritenost kreveta je neto vea u Gradu Zagrebu, a prosjean broj dana neiskoritenih kreveta izmeu dva pacijenta (interval obrtaja) je manji. Tri etvrtine svih uzroka smrti u Zagrebu su skupine bolesti kardiovaskularnog sustava i novotvorina. Kardiovaskularne bolesti su vodei uzrok smrti u Zagrebu (520,6 umrlih na 100 000 stanovnika). Na treem su mjestu skupine bolesti dinog sustava, a meu uzrocima smrti poveava se udio pneumonije te bronhitisa, emzema i astme. Skupina mentalnih/duevnih poremeaja sve ei je uzrok hospitalizacija, a najee dijagnoze su alkoholizam, shizofrenija, depresivni poremeaji i reakcije na teki stres, ukljuujui ptsp. Usporeujui Zagreb s prosjekom eu-a 27, standardizirane stope smrtnosti (sve dobi ) od svih uzroka su vie za Zagreb, osim za rak vrata maternice. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj (488312), u Gradu Zagrebu ivi oko 89 000, a po broju invalida u odnosu na broj stanovnika spada u sredinu unutar 20 upanija.
10.2.2. Socijalna skrb

U Gradu Zagrebu 2008. postojala su ukupno 24 doma socijalne skrbi za djecu (obuhvaaju u stvari tri kategorije domova: domovi za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi, domovi za tjelesno i mentalno oteene osobe i domovi za psihiki bolesne odrasle osobe i to s podrunicama), 38 domova socijalne skrbi za odrasle i starije osobe, a centri za socijalnu skrb organizirani su u 11 podrunih ureda. Na podruju Grada Zagreba djeluje 11 gradskih i 19 privatnih domova za starije i nemone osobe. U devet domova provodi se Projekt gerontolokih centara Grada Zagreba. Nedovoljan broj ustanova za smjetaj starijih i nemonih osoba u javnom sektoru1 doveo je do proliferacije privatnih ustanova takve vrste. No, velik problem predstavlja cijena za smjetaj starijih osoba koja esto nadmauje visinu njihovih mirovina. Na listi ekanja za smjetaj u ustanove za starije i nemone osobe nalazi se oko 8 000 osoba, to ukazuje na nedostatnost kapaciteta 2. Ako se razmatra cjelina ustanova socijalne skrbi, u razdoblju 2004.2008. najvei je porast novih domova socijalne skrbi za odrasle i starije osobe, broj centara socijalne skrbi ostao je nepromijenjen, a u istom je razdoblju neznatno porastao broj domova socijalne skrbi za djecu.
ostvarenih prava smanjio, to je ponajprije posljedica smanjenog broja ostvarenih prava na novanu pomo i na druge materijalne pomoi (za 18%).
razvojni problemi ne postoji smjetaj za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti dotrajalost zgrada i opreme psihijatrijskih bolnica polikliniki kapaciteti Klinike za dijabetes Vuk Vrhovec nisu dostatni polikliniki kapaciteti svih bolnica u kojima se lijei rak dojke ne zadovoljavaju potrebe stanovnika Grada Zagreba
10.2.3. Prava iz sustava socijalne skrbi

Korisnici su sustava ( 57 568 ili 7,4% ukupnog stanovnitva) socijalne skrbi u Gradu Zagrebu 2008. ostvarili sveukupno 116 484 razliita prava. 66,9% su odrasli korisnici, a 33,1% maloljetni korisnici. Usporedimo li podatke s prethodnom godinom, broj jse korisnika blago poveao (za 1,9%), a broj se
1 na podruju hrvatske, ,zakljuno sa 31.12.2007., bilo 18 019 osoba na ekanju za smjetaj u dom za starije i nemone osobe, a taj se broj, do 31.12.2008., poveao na 22 493 osoba (mzss, 2008.a, 2009.b). 2 procjena iznesena u prijedlogu programa socijalne politike grada zagreba u razdoblju 2009.-2012.
prava iz nadlenosti centra za socijalnu skrb (czss) Stalnu pomo u 2008. u Gradu Zagrebu ostvarilo je ukupno 8169 osoba, 12,2% manje nego u 2007. (26,5% manje nego 2005., 32,5% manje nego 2004.). Proizlazi da je oko 1,0% stanovnika Grada Zagreba ostvarivalo stalnu pomo (2004. taj je udio iznosio 1,6%, 2005. 1,4%, 2006. 1,3%, 2007. 1,2%) 3. Udio korisnika stalne pomoi u Gradu Zagrebu znatno je manji od prosjeka u Republici Hrvatskoj u kojoj je ovom pomoi obuhvaen 2,1% stanovnika, a i od veine upanija. Usporedbom tih podataka sa stopom siromatva moe se zakljuiti da je sustavom socijalne skrbi obuhvaen mnogo manji broj korisnika te da znatan broj onih u rizinoj grupi siromanih ostaje izvan sustava. Stalnu pomo prima neto vie mukaraca nego ena 51,6% mukaraca (usporedbe radi, u Hrvatskoj je udio mukaraca i ena jednak, po 50%). Korisnici su najee u dobi izmeu 18 i 50 godina (36,3% u Gradu Zagrebu i 36% u Hrvatskoj), zatim u dobi do 18 godina (33,6% u Gradu Zagrebu i 34,4% u Hrvatskoj), izmeu 50 i 65 godina (19,3% u Gradu Zagrebu i 18,1% u Hrvatskoj ), a najmanje ih je starijih od 65 godina (10,8% u Gradu Zagrebu i 11,5% u Hrvatskoj) (mzss, 2009.). Korisnici su preteno nezaposlene radno sposobne osobe (u ak 40,3% sluajeva) te druge ovisne osobe, prije svega djeca i mlade do zavretka redovnog kolovanja. U pravilu,radi se o dugotrajnim korisnicima novanih pomoi. Nepovoljan faktor je taj to veina radnosposobnih korisnika stalne pomoi u gz prima stalnu pomo dugotrajno81,1% prima pomo due od jedne godine (mzss, 2009.). prava iz nadlenosti grada zagreb Program socijalne politike Grada Zagreba u segmentu socijalne skrbi ukljuuje:
3 prema podacima ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, 2009. 101
razvojne potrebe sagraditi prvi hospicij u Gradu Zagrebu jaati i uspostaviti nove centre za psihijatriju u zajednici otvoriti polikliniku za eernu bolest otvoriti polikliniku centar za zdravlje ena
mehanizama skrbi prema AAusmjeravanje najugroenijim skupinama u zajednici, uz
AA AA AA AA
koritenje svih lokalnih resursa; potporu civilnom sektoru i brem razvijanju partnerstva izmeu javnog i privatnog; uvoenje novih tehnologija u rad nositelja socijalne skrbi i pomoi; poticanje razvoja izvaninstitucionalnih programa skrbi; ukljuivanje veeg broja strunih djelatnika u razna podruja edukacije s ciljem usvajanja novih znanja i vjetina te njihovu senzibilizaciju za sve sloenija i suptilnija podruja socijalne problematike i jaanje strune kompetentnosti.
dovoljan broj kvalitetnog strunog AAosigurati kadra za rad u socijalnim ustanovama standarde socijalnih usluga prema AAjaati korisnicima karakteristike primatelja novane AAanalizirati pomoi (poglavito onih dugotrajnih radnosposobnih), te predloiti mjere koje bi pridonijele njihovu osamostaljivanju i izlasku iz sustava informirati graane, poglavito osjetljive skupine, o pravima i uslugama koje su im na raspolaganju u gradu i u irem zagrebakom prostoru
AA
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi porast broja korisnika zbog gospodarske krize nedovoljan broj ustanova za smjetaj starijih i nemonih osoba nedovoljna koordinacija razliitih nositelja sustava socijalne skrbi na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nedostatak sredstava za povean broj korisnika sustava socijalne skrbi visoka cijena za smjetaj starijih osoba u privatnim ustanovama koja nadmauje visinu mirovina korisnika znatan broj stanovnika u rizinoj grupi siromanih izvan je sustava socijalne skrbi dugotrajni korisnici novane pomoi su, preteno, nezaposlene radnosposobne osobe razvojne potrebe decentralizirati sustav socijalne skrbi provesti reformu sustava socijalne skrbi informatiki umreiti sustav poveati sredstva za sustav socijalne skrbi sustavno pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi educirati i informirati strunjake s podruja socijalne skrbi o socijalnom planiranju dodatno razviti institucionalne, a prije svega izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije osobe razvijati dodatne sadraje za starije i nemone osobe
10.3. Kulturne djelatnosti

Znaenje zagrebake kulture umnogome nadmauje prostore Grada i ini ga nezamjenjivim uporitem hrvatske kulture. U nancijskim pokazateljima sredstva za kulturu Grada Zagreba premauju sredstva za kulturu svih hrvatskih gradova zajedno. Grad nancira 36 kulturnih ustanova i 45 knjinica, u kulturnim je ustanovama zaposleno oko 1850 djelatnika, godinje se odrava 55 znaajnih kulturnih manifestacija. Oko 98% kulturnih industrija Hrvatske djeluje u Zagrebu. Premijerno se odigra oko 100 scenskih predstava, postavi oko 320 izlobi i priredi oko 200 koncerata. Nezavisna umjetnika udruenja (oko 30), samo se djelomino nanciraju iz Gradskog prorauna. Osim javnih gradskih ustanova Grad podupire programe sa svih podruja nezavisne kulture (knjinina djelatnost, glazbena, kazalina, likovna, muzejska, lmska, asopisi, amaterizam, urbana kultura i kultura mladih, djelatnost centara za kulturu, te meunarodna i meuupanijska suradnja) nositelji kojih su razne umjetnike i druge udruge, drutva i razne institucije. Razvidan je neravnomjeran raspored kulturnih sadraja u gradskim etvrtima. U novosagraenim naseljima nedostaju knjinice i itaonice, dvorane za izlobe, likovne radionice i drugi prostori nuni za zadovoljavanje kulturnih potreba stanovnitva. Kao kulturno sredite Hrvatske, a i zbog sve veeg broja turista koji dolaze u Zagreb, grad ima
mogunost da se snanije pozicionira na meunarodnom kulturno-turistikom tritu. Zagrebaku kulturu u razvojnom smislu potiu nezavisne produkcije (samostalni umjetnici, studenti umjetnikih akademija, brojne umjetnike udruge, te dugogodinji amateri) s obzirom na to da se mnogo vie oslanjaju na nove medije i trendove. Meutim, zbog nedostatka znaajnijih sponzora, ne mogu se adekvatno nancirati. U Zagrebu se kulturom upravlja na tradicionalan nain nancijskim podupiranjem programa dobivenih javnim natjeajem i izvravanjem prorauna za tekuu godinu. Zagreb je hrvatsko sredite kulturnih/kreativnih industrija (procjena je da je 98% lmske i glazbene industrije koncentrirano u Zagrebu, a vidljiv je i velik postotak arhitektonskih, dizajnerskih i oglaivakih tvrtki koje su ovdje registrirane). Kulturne / kreativne industrije nisu integrirane u kulturnu politiku Zagreba (osim glazbe, lma, likovnih umjetnosti i nakladnitva) pa nije mogue pratiti njihova sustavna kretanja koja bi pomogla razvoju grada u kontekstu ostvarivanja prota i u kontekstu prepoznatljivosti grada. Privatni sektor na podruju kulture ne razvija se sustavno i usmjereno u razvojnom pogledu,a donositelji odluka ne percipiraju ga kao sektor koji moe pridonositi razvoju grada. Bez obzira na injenicu to je kulturno sredite Hrvatske, Zagreb jo uvijek nema javnu kulturnu politiku koja bi odreivala smjer razvoja kulture kako za sam sektor, ali i u smislu doprinosa koji kultura moe donijeti drugim sektorima (npr. gospodarstvu, turizmu, obrazovanju, zdravstvu, itd.). muzejska djelatnostobuhvaa devet javnih gradskih ustanova (Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski kolski muzej, Muzej Grada Zagreba, Muzej Prigorja, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Tehniki muzej). Oprema prostora dijela muzeja nije adekvatna za primjenu modernih tehnikih dostignua. umjetnike zbirke-donacije gradu zagrebu - Grad Zagreb vlasnik je 29 umjetnikih zbirki i ostavtina i pripadajuih im nekretnina koje su, u
razdoblju od 1946. do 2008., Gradu Zagrebu darovali izravno, kao pravnoj osobi, privatni kolekcionari i umjetnici ili njihovi pravni sljednici. Ovim je darovanjima Grad Zagreb postao vlasnikom vie od 14 000 predmeta (slika, skulptura, predmeta umjetnikog obrta i dr.), a,ukljuujui knjige (itave biblioteke), asopise, separate i sl., i vie od 37000 predmeta. Veina zbirki zatiena su kulturna dobra, suvisle cjeline kojima je ustanovljena kulturno-povijesna i umjetnika relevantnost. U ime Grada Zagreba zbirkama upravljaju pojedine muzejsko-galerijske ustanove u Gradu Zagrebu. kazalina djelatnost obuhvaa sedam javnih gradskih ustanova (Dramsko kazalite Gavella, Zagrebako gradsko kazalite Komedija, Zagrebako kazalite mladih, Satiriko kazalite Kerempuh, Gradsko kazalite Trenja, Zagrebako kazalite lutaka, Gradsko kazalite ar ptica). glazbena djelatnost obuhvaa tri javne gradske ustanove (Zagrebaka lharmonija, kd Vatroslava Lisinskog, Koncertna direkcija Zagreb). Kao to je to sluaj i s kazalitima i muzejima, oprema prostora koncertnih dvorana u mnogim sluajevima nije potpuna i nije adekvatna za primjenu modernih tehnikih dostignua. likovna djelatnostodvija se u 40-tak izlobenih prostora, institucija, galerija i udruga. Osim izlobi u velikim i znaajnim galerijskim institucijama i muzejima u Gradu Zagrebu, programi likovnih djelatnosti realiziraju se i u centrima za kulturu, manjim galerijama, te znaajnim institucijama koje daju velik doprinos kulturi Grada Zagreba u cjelini. I u galerijama je velik problem opremanje prostora s obzirom na nemogunost primjene modernih tehnikih dostignua. programi filmske i audio-vizualne kulture u zadnje je vrijeme uslijedilo znatno proirivanje djelatnosti: Zagreb lm djeluje kao gradska kulturna ustanova, a javno gradsko Kino Europa dodijeljeno je na upravljanje Umjetnikoj organizaciji Zagreb lm festival. Zagrebaki meunarodni lmski festivali preuzeli su vanu ulogu na zagrebakoj kulturnoj sceni.
103
knjinina djelatnost i knjievni programi obuhvaaju: jednu javnu gradsku ustanovumreom narodnih knjinica koje djeluju na 42 lokacije u sklopu Knjinica grada Zagreba.
stanovnitvo moglo zadovoljiti svoje kulturne potrebe (knjinice i itaonice, dvorane za izlobe, ples, likovne radionice i druge kulturne potrebe) u novosagraenim naseljima
razvojni problemi neravnomjeran raspored kulturnih sadraja po gradskim etvrtima, posebno u novosagraenim naseljima nedenirana strateka uloga kulture i doprinosa razvoju Grada Zagreba nedostatni poticaju razvoju kulturnih industrija u funkciji razvoja grada neuinkovito praenje i vrednovanje kulturnih programa nedovoljno praenje stanja kulturnih dobara neuinkovito i nedovoljno inventivno nanciranje kulturnih programa i koritenja kulturnih dobara oprema prostora muzeja, kazalita, centar za kulturu, galerija, knjinica, koncertnih dvorana u mnogim sluajevima nije potpuna i nije adekvatna za primjenu modernih tehnikih dostignua nedostatak prostora i drugih uvjeta za zadovoljavanje i razvoj kulturnih potreba graana razvojne potrebe jaati razvoj kulturnih industrija poticati interes javnosti za sve kulturne djelatnosti povezivanjem obrazovanja i kulturne proizvodnje predloiti i realizirati alternativne i inovativne naine nancijskog podupiranja programa u kulturi dobivenih javnim natjeajima stvoriti kriterije i sustav za vrednovanje javnih ustanova i nezavisne produkcije osigurati prostore u kojima bi gradsko
10.4. Sportske djelatnosti

Sportske aktivnosti Grada Zagreba odvijaju se djelovanjem: 69 sportskih saveza, vie od 834 sportske udruge ili kluba, oko 50000 sportaa natjecatelja, 18000 uenika ukljuenih u meukolska natjecanja, vie od 4000 studenata na sveuilinim natjecanjima, 830 aktivnih sportaa s invaliditetom i oko 300 gluhih sportaa. Sportski savezi i klubovi provode programe u 69 sportova. Programi su razliiti po programskome opsegu i obuhvatu sudionika i po sportskim rezultatima. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, odnosno Grad Zagreb, selektivno prati te programe primjenjujui sportske kriterije koji se dopunjuju i djelomice izmjenjuju iz godine u godinu, a koji polaze od osnovnih ciljeva programa razvoja sporta ulaganjem u programe mlaih dobnih skupina, odranja dostignute visoke rezultatske razine te omasovljavanja sporta poticanjem ukljuivanja u sport to veeg broja graana, osobito mladei. Sustavno poveavanje broja saveza i broja klubova, koliko god bilo pozitivno, na neki je nain poelo predstavljati i problem, jer sve je vie onih koji ele participirati u ogranienim sredstvima namijenjenima programima sporta. Uzimajui u obzir iznesene injenice i tekoe uzrokovane ekonomskom krizom pristupilo se izradi novih Kriterija za nanciranje sportskih klubova u jedinicama lokalne samouprave i izradi Strategije razvoja sporta Grada Zagreba za razdoblje od 2011. do 2020.. Grad Zagreb raspolae sa 23 kapitalna sportska objekta (graevine). Ukupna povrina zatvorenih sportskih graevina iznosi oko 164053,30 m2, a otvorene sportske graevine zauzimaju oko 4 163 460,35 m2. Iskoritenost sportskih graevina u odnosu na ukupan godinji broj sati kree se izmeu 80 i 100%.
Ponuda sportskih graevina djelomino udovoljava suvremenim potrebama i vrlo je neujednaeno rasporeena u gradskom prostoru. Stanje 35 sportskih graevina je loe i zahtijeva brzo ureivanje ili sanaciju. Stanje 88 graevina utvreno je kao dobro ili jako dobro. Prema pokazateljima opremljenosti graevina u loem su stanju 42 objekta,a opremljenost na preostaloj 81 graevini zadovoljavajua je ili dobra. Unato tome to je zadnjih godina u Zagrebu sagraeno nekoliko reprezentativnih sportskih graevina (bazen u Utrini, skijalite na Sljemenu, Arena Zagreb i nekoliko kolskih sportskih dvorana), grad je jo uvijek na 50-postotnoj razini izgraenosti u odnosu na europske standarde i realne potrebe graanstva za bavljenjem sportom. Budui planovi gradnje, odnosno preureivanja postojeih graevina usmjereni su na nedostatak sportskih objekata za provedbu vrhunskih sportskih priredbi i za razvoj vrhunskog sporta (plivanje, vaterpolo, stolni tenis, rukomet, koarka, hokej na ledu, klizanje, atletika). Prioriteti u planiranju gradnje sportskih objekata usmjereni su na gradske etvrti koje su najdecitarnije sportskim objektima u odnosu na broj stanovnika. U tijeku je izrada Strategije sporta Grada Zagreba za razdoblje 2011. do 2020..
osnovne kole Od 106 osnovnih kola tri nemaju svoju sportsku dvoranu, a od 19 podrunih kola ak 11 nema sportsku dvoranu. Grad sunancira est privatnih kola od kojih jedna ima sportsku dvoranu i bazen. Tri osnovne kole djeluju u posebnim uvjetima obrazovanja (suvag, Centar za autizam, o Nad lipom) i sve tri imaju sportske dvorane. srednje kole Grad Zagreb je vlasnik 56 gimnazija i strukovnih kola. Ukupno 30 kola ima sportske dvorane, osam kola koristi uionice ili neki drugi neadekvatan prostor, a 18 kola koristi sportske dvorane drugih kola ili unajmljuje prostor. U gradu djeluju etiri vjerske i 15 privatnih srednjih kola koje Grad nancira,a od kojih samo dvije vjerske kole imaju sportsku dvoranu. sport na sveuilitu Sustav natjecanja zadnjih godina dopunjen je i meunarodnim natjecanjima u razliitim sportovima. Nedostatak sportskih graevina namijenjenih studentima osnovni je ograniavajui faktor razvoja ovog segmenta sporta. sportska rekreacija: U Zagrebu je u sustav sportske rekreacije ukljueno oko 10000 graana, a u povremenim sportsko-rekreacijskim aktivnostima (Svjetski dan sporta, Svjetski dan pjeaenja i sl.) sudjeluje oko 50 000 Zagrepana. U usporedbi s gradovima razvijenih europskih zemalja, u kojima je u sport za sve aktivno ukljueno od 3070% graana, Zagreb znatno zaostaje jer je u rekreaciju ukljueno samo 20% graana (djeca i odrasli bez sportaa). Samo dr Trnje i Medveak imaju svoje sportske objekte. Druga drutva ih nemaju i rade u unajmljenim objektima. Sadanji objekti ne zadovoljavaju potrebe Zagrepana ni prostorno niti kvalitetom.
10.4.1. Sport u sustavu odgoja i obrazovanja

predkolske ustanove U vlasnitvu Grada je 60 predkolskih ustanova koje rade na 200 lokacija. Na 103 lokacije postoje polivalentni prostori za sportske aktivnosti, na 19 nema takvih prostora, a preostale lokacije su, u pravilu, stanovi koji se koriste za rad odgojnih skupina. Veliina polivalentnih prostora kree se od 60 do 250 m2, a ukupno iznosi 9 384 m2. U prostorima se nalazi osnovna oprema, neki imaju i opremu za senzomotoriku. Od 45 privatnih predkolskih ustanova samo 10 imaju polivalentne dvorane veliine 45 do 200 m2 .
10.4.2. Sport osoba s invaliditetom

U Gradu Zagrebu ivi oko 100 000 osoba s raznim kategorijama invaliditeta. U sportskim programima koje Savez invalida provodi u atletici, plivanju, koarci, tenisu, ahu, kuglanju, nogometu, rukometu i sl. sudjeluje oko 11% sportaa-invalida.
105
razvojni problemi redovitim sportsko-rekreativnim aktivnostima bavi se samo oko 20% gradskog stanovnitva vie od 50% osnovnih i srednjih kola u Zagrebu jo nema odgovarajue sportske objekte za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture ni za izvannastavne sportske aktivnosti broj sportskih objekata je na 50-postotnoj razini izgraenosti u odnosu na europske standarde i realne potrebe graanstva za bavljenjem sportom veina dsr-a nema svoje sportske objekte, a postojei objekti ne zadovoljavaju potrebe ni prostorno ni kvalitetom neravnomjeran raspored sportskih i rekreativnih terena po gradskim etvrtima, uz evidentno veu potrebu za sportskim objektima u odnosu na njihovu raspoloivost na podruju cijeloga grada razvoj sporta na meunarodnoj razini u veoj se mjeri profesionalizirao te stvorio iznimno visoke standarde jednake za sve zemlje i sportae,a koji iziskuju velika sredstva kako bi se zadrala dostignuta razina europske i svjetske kvalitete, to je dijelom uzrokovalo stagnaciju sportskih rezultata nekih tradicionalnih ekipnih sportova, ali dio zagrebakih klubova ipak zadrava visoku poziciju na europskim natjecanjima sustav tzv. profesionalnog sporta u Hrvatskoj nije do kraja deniran i kao takav uzrokuje negativne pojave to ostavlja odreene negativne posljedice i na dio zagrebakih najkvalitetnijih klubova porast negativnih pojava vezano uz nasilje i nesportsko ponaanje na sportskim natjecanjima i priredbama
AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA
razvojne potrebe poveati broj aktivnih sudionika u sportu do 2013. za dodatnih 100 000 sudionika uinkovitije organizirati sportske sadraje za djecu i mlade, pos obuke razvojnim programima podravati vei broj
perspektivnih sportaa za koje se ocijeni da u tekuem olimpijskom ciklusu imaju realne izglede za postizanje vrhunskih sportskih rezultata poveati broj redovitih sudionika u programima sportske rekreacije port za sve, ukljuujui i pripadnike tree ivotne dobi, te posebice poticati razvojni projekt sportske rekreacije u svim gradskim etvrtima unaprijediti vrhunsku sportsku kvalitetu u individualnim sportovima poboljati uvjete za pripreme sportaa u kolektivnim sportovima, ali uz veu odgovornost klupskih uprava radi postizanja vrhunskih rezultata osigurati veu skrb o strunom radu te dovoditi nove, struno obrazovane trenere u zagrebake klubove odgovarajuim sportskim programima i prilagoenom sportskom infrastrukturom omoguiti to veem broju osoba s invaliditetom da se organizirano bavi portom osigurati uvjete za kvalitetnu zdravstvenu skrb svim zagrebakim sportaima (zdravstveno savjetovalite) promicati ugled Zagreba u svijetu organizacijom meunarodnih sportskih priredaba i time znatno pridonositi turistikoj ponudi grada, a nastupima veeg broja zagrebakih sportaa na tim natjecanjima poticati mlade da se bavi sportom te razvijati sportsku kulturu gledatelja, posebice mladih, u smislu sportskog navijanja i nenasilja osigurati gradnju novih te unapreivati kvalitetu postojeih objekata i poticati racionalniju gradnju novih prema naelu vie vjebalitamanje gledalita poticati ukljuivanje znatno veeg broja zagrebakih invalida u sportske programe koje provodi Savez invalida poticati javno-privatno partnerstvo tijekom gradnje sportskih objekata u svim gradskim etvrtima unapreivati partnerske odnose Zagrebakog sportskog saveza i Grada Zagreba u svrhu uinkopvitijeg funkcioniranja sportskog sustava
11.Prava i participacija graana

11.1. Ravnopravnost spolova
U Europskoj je Uniji ravnopravnost spolova denirana terminom rodno osvijetena politika i jedna je od temeljnih vrednota zemalja lanica, ukljuena je u sve politike na svim razinama i stupnjevima aktera ukljuenih u donoenje odluka. Ured gradonaelnika je, raspisivanjem natjeaja za dodjelu sredstava programima i udrugama, predvidio programsko podruje ravnopravnosti spolova, a na natjeaju su, meu ostalihm, izabrani programi koji se bave podizanjem javne svijesti o enskim pravima, u skladu s mjerom 1.2. Nacionalne politike. Neke mjere Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova provode se u Uredu za zdravstvo i branitelje, a vezane su uz ensko zdravlje te u Uredu za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom, vezane uz ene s invaliditetom.
vi podaci koji se prikupljaju trebaju biti AA siskazani po spolu u sve ope akte unijeti administrativne AAzakonske odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova
11.2. Nacionalne manjine

Prema popisu stanovnitva iz 2001. na podruju Grada Zagreba ivjeli su predstavnici 22 nacionalne manjine sa 40 066 pripadnika (5,14 % od ukupnog broja stanovnika Grada). Najbrojnija su skupina Srbi, a sve druge manjine brojano su zastupljene s manje od 1% po pojedinoj manjini. Prema udjelu manjina u gradskim etvrtima najvie ih ivi u Gradskoj etvrti Peenicaitnjak (13,1%), to se prije svega moe pripisati velikom broju pripadnika romske i srpske nacionalne manjine. Zatim slijede etvrti Novi Zagrebistok (11%) i Trnje (9,8%) u kojima po broju prednjae pripadnici srpske nacionalne manjine. Pripadnici 17 nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu realizirali su pravo na sudjelovanje u gradskom javnom ivotu i na upravljanje lokalnim poslovima. Na zadnjim izborima 2007. izabrali su devet vijea i osam predstavnika nacionalnih manjina: su vijea: albanske, bonjake, AAizabrana crnogorske, eke, maarske, romske,
AA AA AA AA AA
razvojni problemi na nacionalnoj razini nije razvijena jedinstvena metodologija prikupljanja statistikih podataka i pripadajuih rodnih istraivanja da bi se osmislila, odnosno procijenila rodna osjetljivost gradskog prorauna nema analize pokazatelja ekonomskih ili drutvenih kretanja u odnosu na spol nema deniranih ciljeva i metoda za njihovu realizaciju
AA
slovenske i srpske nacionalne manjine; izabrani su predstavnici: bugarske, njemake, poljske, rusinske, slovake, talijanske, ukrajinske i idovske nacionalne manjine.
razvojne potrebe gradska upravna tijela trebaju u svim fazama planiranja, donoenja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija ocjenjivati ili vrednovati uinke tih akata, odluka ili akcija na poloaj ena i mukaraca radi njihove stvarne ravnopravnosti provoditi programe izobrazbe o ravnopravnosti spolova
U gradskom se proraunu kontinuirano, svake godine, planiraju i osiguravaju sredstva za rad vijea i predstavnika nacionalnih manjina (sredstva za obavljanje administrativnih poslova, sredstva za provoenje aktivnosti utvrenih njihovim programima rada i sredstva za mjesene nagrade lanovima vijea i predstavnicima). Za 2007. osigurano je 9499000,0 kn, a u 2008. godini 10285000,0 kn. Za koordinaciju vijea za nacionalne manjine Gradsko poglavarstvo osiguralo je nancijska sredstva, prostor za rad, uredsku i informatiku opremu.
107
nacionalna manjina albanci austrijanci bonjaci bugari crnogorci esi maari makedonci nijemci poljaci romi rumunji rusi rusini slovaci slovenci srbi
izvori: ured gradonaelnika
broj pripadnika 3 389 53 6 204 110 1 131 813 841 1 315 288 133 1 946 37 250 123 171 3 225 18 811 277 65 333 1 368
udjel u stanovnitvu grada zagreba (%) 0,43 0,01 0,80 0,01 0,17 0,10 0,11 0,17 0,04 0,02 0,25 0,00 0,03 0,02 0,02 0,41 2,41 0,04 0,01 0,04 0,00 0,05
djelatnost duhovna ekoloka etnika gospodarska hobistika humanitarna informacijska kulturna nacionalna okupljanje i zatita djece, mladei i obitelji okupljanje i zatita ena prosvjetna socijalna sportska tehnika udruge domovinskog rata zatita prava zdravstvena znanstvena druge djelatnosti ukupno tabela 12. | broj udruga regisitriranih u gradu zagrebu po podrujima djelovanja
broj udruga 94 105 83 566 152 119 49 1 250 245 148 39 341 270 2 822 429 177 68 526 190 1 624 9 297 Grad pomae u radu i programskim aktivnostima udruga i nematerijalnim oblicima suradnje osiguravanjem odgovarajuih prostora za realizaciju programskih aktivnosti, pruanjem strunih i savjetodavnih usluga i drugim oblicima suradnje koji su za udruge besplatni. Nadlenosti gradskih ureda, odnosno sluba u vezi s problematikom nacionalnih manjina odreuju se prema prirodi konkretnog problema kojega treba rijeiti.
Izvori: Gradski ured za opu upravu
talijani turci ukrajinci vlasi idovi
tabela 11. | prikaz broja pripadnika nacionalnih manjina u odnosu na ukupan broj stanovnika grada zagreba Grad Zagreb, preko gradskih ureda, nancira i sunancira programe i projekte udruga koje provode projekte i programe namijenjene pojedinoj manjini. Redovito se sunanciraju programi: unancira se i omoguuje rad na razvoju AA sknjininih djelatnosti; s unancira se izlaenje pet glasila i asopisa AAudruga nacionalnih manjina; s unanciraju se programske aktivnosti udruga AAvezanih uz: likovno stvaralatvo; kulturno-
udruga nacionalnih manjina s podruja AAest umjetniki amaterizam, urbanu kulturu mladih predkolskog odgoja; i sport; p et udruga nacionalnih manjina s podruja AAodgoja i obrazovanja; s urauje se u provoenju razliitih programa AAna podruju zdravstva i socijalne skrbi. nancijski se potie programe i projekte AAudruga mladih pripadnika nacionalnih manjina;
108 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013. 109
11.3. Civilno drutvo

Grad Zagreb potie razvoj civilnog drutva i djelovanje udruga. Trenutno je u Gradu Zagrebu registrirano 9297 udruga koje zastupaju sva kljuna podruja ivota i djelovanja. Nema podataka o omjeru registriranih i stvarno aktivnih udruga. Jedinstvena metodologija praenja rada udruga koja bi pokazivala koje su udruge stvarno aktivne u planiranju, provedbi i praenju razvojnih aktivnosti u Gradu, koji su rezultati njihova djelovanja, te u kolikoj mjeri pridonose gospodarskom i drugom napretku nije utvrena. Istiu se udruge koje godinama svojim projektima pridonose dobrobiti zajednice, primjerice: Hrabri telefon, cesi, Autonomna enska kua, Odraz, Zagrebaki bokci, B.a.B.e.. U 2009. Grad Zagreb je,preko svojih upravnih odjela, organizacijama civilnog drutvaudrugama dodijelio 251528838,45 kuna . Ne postoje jedinstveni kriteriji dodjele sredstava, niti jedinstvena evidencija o nanciranju udruga iz sredstava Grada Zagreba, ali i drugih domaih i meunarodnih izvora. Na razini Grada i gradskih ureda nema koordinacije rada s civilnim drutvom. Aktivnosti i suradnja ovise o djelatnosti i nadlenosti pojedinoga gradskog ureda te sudjelovanje udruga u raspravama o pitanjima od drutvenog interesa, odnosno u oblikovanju javnih politika.
AA AA AA AA AA
razvojne potrebe obrazovati gradske slubenike za provedbu zajednikih aktivnosti s civilnim drutvom uspostaviti koordinaciju rada udruga civilnog drutva u Gradu Zagrebu uspostaviti i razviti sustav uinkovitog i transparentnog nanciranja rada udruga (sprijeiti istodobno nanciranje istih ili slinih programa iz razliitih gradskih ureda ili drugih izvora) osnovati Zakladu za razvoj civilnog drutva Grada Zagreba koja bi imala nancijsku, informativnu i edukativnu funkciju u poticanju partnerstva s civilnim drutvom pratiti i vrednovati rad i doprinos udruga u razvojnim projektima Grada Zagreb
AA AA AA AA AA AA
razvojni problemi ne postoji sustavno obrazovanje slubenika u Gradskoj upravi o temi demokratskog drutva i ljudskih prava nema relevantnih podataka o tome koje su udruge na kojim podrujima aktivne i koji su rezultati njihova djelovanja nema podataka o doprinosu udruga gospodarskom i drugom napretku nema jedinstvenog kriterija za nanciranje programa i projekata udruga nema podataka o odnosu nanciranja udruga iz domaih i meunarodnih izvora nema koordinacije upravnih odjela koji se bave radom i nanciranjem udruga
111
upravljanje
Planerska i organizacijska osnova Grada
12. 13. 14. 15. 16. 17. institucionalni okvir za upravljanje razvojem planiranje prostornog razvoja grada sigurnosni pokazatelji u gradu zagrebu financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje upanije meuregionalna i meunarodna suradnja strateki razvojni planovi, programi i projekti
12. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Grad Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, politiko i administrativno sredite Republike Hrvatske sa sjeditem Sabora, Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i ima Ustavom odreen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i upanije. Grad Zagreb nadlean je i za poslove dravne uprave iz djelokruga ureda dravne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.
12.1. Osnovne ustrojstvene jedinice

Osnovne ustrojstvene jedinice su: Gradska skuptina kao predstavniko tijelo i Gradonaelnik kao izvrno tijelo. Gradonaelnika i njegova dva zamjenika, te vijenike Gradske skuptine biraju graani na neposrednim izborima. Oblici mjesne samouprave u Gradu Zagrebu su gradske etvrti i mjesni odbori. Prvu, gornju razinu mjesne samouprave u Gradu Zagrebu ini 17 gradskih etvrti. Stanovnici svake gradske etvrti biraju vijee gradske etvrti, a lanovi vijea, iz svojih redova, predsjednika vijea. Na drugoj razini, u gradskim etvrtima, osnovano je 218 mjesnih odbora. Tijela mjesnog odbora su vijee mjesnog odbora lanove kojega biraju svi graani s pravom glasa koji imaju prebivalite na podruju mjesnog odbora i predsjednik vijea mjesnog odbora kojega biraju lanovi vijea iz svojih redova. Gradske etvrti i mjesni odbori su pravne osobe. Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Slubeni glasnik Grada Zagreba 16/09, 22/09) ustrojeno je 15 gradskih ureda, jedan gradski zavod i dvije slube, a Odlukom o Strunoj slubi Gradske skuptine Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/00) posebno je ustrojena Struna
sluba Gradske skuptine Grada Zagreba. Gradski uredi, zavodi i slube obavljaju administrativne poslove Grada Zagreba. Gradske zdravstvene, socijalne, kolske, kulturne i druge ustanove obavljaju drutvene i druge djelatnosti u skladu sa zakonom. Gradska trgovaka drutva obavljaju komunalne i druge poslove od interesa za Grad Zagreb. Kljuno tijelo za planiranje razvoja Grada jest Gradski Ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Ured obavlja poslove koji se odnose na: predlaganje strategijskih odluka o razvoju Grada, programa koritenja prostora u vezi sa strategijskim projektima Grada, prioriteta u pripremi prijedloga razvoja Grada i njihovu programiranju, te na prioritete u pribavljanju i gospodarenju graevinskim zemljitem, zatiti prostora, ureivanju javnih gradskih prostora, voenju registra podataka o prostoru na podruju Grada, poslove statistike i demograje, te druge poslove koji su mu stavljeni u nadlenost. Na podruju poticanja poduzetnitva nezaobilaznu ulogu ima Razvojna agencijaTehnoloki park Zagreb. Razvojna agencija ima etiri osnovne organizacijske cjeline: tehnoloki park, poduzetniki centar, jamstvenu agenciju i centar za razvojne projekte. Tehnoloki je park ostvario niz priznanja za svoj rad kao i poduzea koja posluju u parku. Posebna je vrijednost agencije to je usmjerena na pruanje podrke za mlada i inovativna poduzea s velikim izvoznim potencijalom.
12.3. Koordinacija upravnih tijela

Suradnja izmeu i unutar upravnih tijela nije dovoljno uinkovita. Komunikacija i protok informacija vie je neformalnog karaktera. Nema detaljno razraenih standardiziranih pravila za meusobnu suradnju upravnih tijela Nije dostatna zajednika interakcija i kontinuirana suradnja svih kljunih gradskih tijela u predlaganju, izradi i provedbi razvojnih inicijativa, odnosno projekata te stratekih dokumenata i programa.
AA AA AA AA AA
rada upravnih tijela na godinjoj i viegodinjoj razini nema plana upravljanja ljudskim resursima
12.4. Razvojno planiranje, provedba i praenje rezultata rada

Nisu jasno propisane procedure (metodologije) za strateko planiranje na viegodinjoj osnovi za pojedina tematska podruja (gospodarstvo, obrazovanje, prometna infrastruktura, itd.). Praksa integralnog, tj. meusektorskog planiranja, odnosno izrade razvojnih programa je u zaecima. Upravna tijela nemaju denirane konkretne ciljeve i oekivane rezultate rada na godinjoj razini pa, shodno tome, ne postoji ni sustav praenja dostizanja postavljenih ciljeva. Vaan napredak na podruju nancijskog planiranja i praenja postignut je implementacijom novog sustava e-riznice. Riznica je omoguila poslovanje proraunskih korisnika preko jedinstvenog gradskog iro-rauna, ime su ostvarene nancijske utede, a istodobno je poboljana preglednost i mogunost kontrole planiranja i troenja sredstava proraunskih korisnika.
razvojne potrebe standardizirati postupke i procedure stratekog planiranja u skladu s najboljom praksom (i to vie u skladu s praksom Kohezijske politike Europske Unije) za planiranje i provedbu razviti mehanizme za unapreivanje komunikacije i protoka informacija izmeu i unutar odjela razviti sustav pokazatelja za mjerenje rezultata rada upravnih tijela i stupanj dostizanja postavljenih ciljeva na pojedinim tematskim podrujima uvesti sustav nagraivanja djelatnika ovisno o postignutim rezultatima
13.Planiranje prostornog razvoja Grada

13.1. Prostorno ureenje
Strateki (razvojni) planovi kojima se regulira prostorni razvoj Grada Zagreba su Prostorni plan Grada Zagreba, Generalni urbanistiki plan grada Zagreba i Generalni urbanistiki plan Sesveta. Prostorno-planskom dokumentacijom odreena je osnovna namjena povrina/prostora podruja Grada Zagreba koju ine: ume (28.7%), poljoprivredne povrine (24.8%), preteito stambena namjena (18.1%), javne i zatitne zelene povrine (10.3%), preteito poslovna i gospodarska namjena (4.8%) i dr.. Za izdvojene dijelove prostora Grada Zagreba na kojima se planira nova regulacija ili potpuna transformacija postojee sagraene strukture predviena je izrada provedbenih planovaurbanistikih planova ureenja i detaljnih planova ureenjaukupno 201, od kojih su, u razdoblju od 2003. do kraja
115
12.2. Ljudski potencijali za upravljanje

Plan razvoja ljudskih resursa Gradske uprave nije usvojen, a to oteava voenje dugorone kadrovske politike, ukljuujui i postavljanje i provedbu sustava nagraivanja zaposlenika sukladno ostvarenim rezultatima. Iz gradskog je prorauna u zadnje tri godine, u prosjeku, godinje izdvojeno oko 6,3 milijuna kuna za struno usavravanje, to je znatan porast u odnosu na prethodne godine.
AA AA AA
razvojni problemi ne postoje standardizirani postupci i procedure za strateko planiranje i provedbu po tematskim podrujima nedovoljno razvijeni mehanizmi za komunikaciju i koordinaciju rada unutar i izmeu upravnih tijela nisu denirani konkretni oekivani rezultati
prikaz 14. | lokacije obuhvata provedbenih planova gospodarskih zona usvojenih do kraja 2009. godine 2009., izraena i donesena ukupno 72 provedbena plana, od kojih: 57 planova kojima se reguliraju povrine preteno stambene namjene, 13 planova kojima se reguliraju povrine preteito gospodarske namjene i dva detaljna plana ureenja groblja. Do intenzivnih zahtjeva za tzv. prenamjenom planskom dokumentacijom predvienih negradivih povrina dolazi zbog tenje graana za stambenim zbrinjavanjem u kombinaciji s visokim cijenama stanova i zemljita. Dugogodinji nedovoljno uinkovit sustav inspekcijskog nadzora i sankcioniranja protupravnog postupanja uzrokuje problem nelegalne gradnje koja se na irem gradskom prostoru javlja u svim oblicima: od tokastih iznimki do itavih enklavanaselja te od sluajeva koji gabaritima i drugim parametrima odstupaju od utvrenih urbanih pravila do gradnje na povrinama koje
izvori: informacijski sutav prostornog ureenja, gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
prikaz 15. |podruja grada s koncentracijom bespravne gradnje
su planskom dokumentacijom predviene kao negradive. Najvei se dio nelegalne gradnje rjeava naknadnom legalizacijom, uvaavanjem zateenog stanja u prostoru prostorno-planskom dokumentacijom, s ciljem sanacije podruja, komunalnim opremanjem i unapreivanjem kvalitete ivota, uz realnu opasnost upuivanja krive poruke buduim bespravnim graditeljima. Za potrebe planiranja razvoja i praenje stanja u prostoru razvija se Informacijski sustav prostornog ureenja koji sadri registre podataka o prostoru organizirane na naelu geoinformacijskih sustava (gis). U skladu sa suvremenim naelima upravljanja podacima o prostoru pokrenut je projekt Zagrebake infrastrukture prostornih podataka zipp kao skup subjekata, skupova podataka, mrenih usluga,
tehnikih rjeenja i propisa kojima je cilj prikupljanje, voenje, koritenje, razmjena i distribucija prostornih podataka o administrativnom podruju Grada Zagreba
AA AA
AA
razvojni problemi izrada i donoenje provedbenih dokumenata prostornog ureenja za gospodarske sadraje ne prati dinamiku izrade dokumenata prostornog ureenja za stambena podruja nepostojanje provedbenih dokumenata prostornog ureenja bitan je imbenik pasivnog gospodarenja zemljitem, pogotovo na lokacijama koje, zbog dotrajalosti i neodravanja, predstavljaju opasnost za ljude i imovinu (npr. blok Badel u sreditu Zagreba) donoenje odluka o izradi i donoenju provedbenih planova i prostorno irenje
AA AA
na neureene gradske prostore ne predstavlja uvijek racionalnu opciju za Grad Zagrebpotrebna ulaganja u infrastrukturu premauju opedrutvene koristi koje proizlaze iz plana bespravna gradnja ugroava javni interes, funkcionalnu i primjerenu upotrebu javnih i privatnih povrina, ali i interes graditelja tijekom donoenja odluka o prostoru ne koriste se dovoljno prostorne analize zasnovane na kvalitetnim prostornim podacima
AA
razvojne potrebe ostvariti prostorno-planske preduvjete poticaja gospodarskog razvitka Grada Zagreba izradom i donoenjem provedbenih planova za gospodarske zone
117
izvori: informacijski sustav prostornog ureenja, gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
AA AA
AA
AA AA
planova primarni cilj kojih je ouvanje krajobraznih specinosti, promoviranje edukacije o zatiti okolia ili ureivanje javnih parkovnih povrina znaajnih za Grad (npr. zona Grmoice, Savice i planiranog parka u Novom Zagrebu) potrebno je utvrditi razvojne prioritete i pravce te osigurati provedbu mjera aktivne zemljine politike za potpuno neureene i slabo ureene gradske prostore treba omoguiti ureivanje primjenom urbane komasacijedokumenti prostornog ureenja trebali bi predvidjeti izradu detaljnih planova ureenja za takva podruja radi kvalitenog planiranja potrebnih ulaganja u ureivanje gradskog prostora odlukama o izradi provedbenih planova treba predvidjeti da sastavni dio plana budu i studije trokova gradnje prometne i komunalne strukture, odnosno objekata javne namjene,unutar obuhvata plana. zalagati se za potrebu uvoenja i primjene pravnih instrumenata koji omoguuju provedbu urbanistikih planova i ureivanje graevinskog zemljita (urbana komasacija, ureivanje mea, izvlatenje) intenziviranje razvoja gis-sustava kao podrke u postupcima donoenja odluka o prostoru
prikaz 17. | 3d-model gustoe stanovanja prema popisnim jedinicama obiteljskih kua s okunicama, dakle zauzimaju se velike povrine prostora uz postizanje niskih, sa stajalita isplativosti gradnje javne, prometne i komunalne infrastrukture, neracionalnih urbanih gustoa.
AA
13.2. Urbane gustoe

U Gradu Zagrebu uoava se prostor kompaktnog i gusto naseljenog urbanog tkiva sredita grada u kojem se posebno istiu gradske etvrti Donji grad, Trenjevkasjever i Trenjevkajug, ali i prostor rubnih, slabije urbaniziranih dijelova teritorija Grada Zagreba s najmanjim urbanim gustoama u gradskim etvrtima Brezovica, Podsljeme i Sesvete. Rubna gradska podruja su prostori dinaminih transformacija u kojima naselja uglavnom gube tradicijski ruralni karakter. Vano je zamijetiti da je na rubnim podrujima preteito zastupljena gradnja
AA
razvojni problemi razvojni planovi kojima se regulira razvitak Grada Zagreba ne daju precizne upute o urbanom kapacitetu i oekivanim urbanim gustoama u zonama nove regulacijerezultat su esto velike gustoe u monofunkcionalnim, periferno smjetenim stambenim zonama s minimumom prateih funkcija bez dostupnosti javnom prijevozu irenje gradskih rubova gotovo iskljuivo samostojeom obiteljskom gradnjom niske urbane gustoe, neracionalnom sa stajalita racionalnosti gradnje prometne, komunalne i drutvene infrastrukture, odnosno uinkovitosti javnog prijevoza razvojne potrebe izraditi katalog urbanih gustoa postojeih urbanih jedinica unutar podruja Grada Zagreba odrediti planirani kapacitet pojedinih urbanih jedinicastambenih naselja na podrujima nove regulacije
119
AA
prikaz 16. | osnovna namjena prostora / povrina odreena generalnim urbanistikim planovima grada zagreba i sesveta te prostornim planom grada zagrebagraevinskim podrujima naselja
AA
izvor: studija analiza stambenih naselja, 2010., arhitektonski fakultet sveuilita u zagrebu, zavod za prostorno planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu
stvariti prostorno-planske preduvjete zatite AA o prirodnih vrijednosti izradom i donoenjem
drediti minimalnu urbanu gustou koja AA o omoguuje racionalna ulaganja u gradnju prometne i infrastrukturne mree naselja te pjeaku dostupnost nunim prateim sadrajima stanovanja
13.3. Gradski projekti

Vaeim Generalnim urbanistikim planom grada Zagreba odreeno je 57 gradskih projekata prema popisu iz lanka 101. Odluke o donoenju, pri emu se provedba gradskog projekta omoguuje i na svim povrinama u vlasnitvu drave ili Grada, odnosno trgovakih drutava i javnih ustanova u vlasnitvu Grada. Usporedba s europskim gradovima upuuje na prevelik broj zagrebakih gradskih projekata odabranih prema nejasnim kriterijima izbora. Svaka graevina via od devet metara ne bi smjela biti gradski projekt. Gradski projekt treba shvatiti kao jedan (ne i jedini) model provedbe gup-a, jer preveliki broj gradskih projekata i njihov krivi odabir fragmentiraju osnovnu ideju i koncept samoga plana. Najvei udio u zagrebakim gradskim projektima
prikaz 18. | podruja gradskih projekata sadanje stanje
imaju koncentrirane, tokaste povrine, a samo su tri gradska projekta predstavljena pravasto u obliku znaajnijih gradskih potezaprostor Save, projekt eljeznike pruge u Zagrebu i prostor uz produenu Branimirovu ulicu. Mogui motivi za planiranje gradskog projekta su: potreba novog impulsa razvoju grada, povoljni utjecaj projekta na zateenu sredinu, potrebna brza intervencija u gradsko tkivo (infrastrukturni projekti) i dugorono kontrolirana transformacija od interesa za grad. Potrebno je ponovno denirati to je gradski projekt, koji su kriteriji njegova odabira, koja je planirana korist za Grad i graane od provedbe pojedinanog gradskog projekta, propisati postupak deniranja i utvrivanja programa za gradski projekt, odrediti odnos javnog i privatnog u smislu ulaganja i dijeljenja dobiti, odrediti nain voenja provedbe projekta i njegove sudionike, te nain kontrole provedbe (izvjetavanje, vrednovanje). Prijedlozi podruja za gradske projekte su: obnova gradskog sredita s naglaskom na kvaliteti stanovanja, prostori velikog potencijala, sredita lokalnog znaenja uz koridore gradske eljeznice, planirani pejzano-perivojno-rekreacijski potezi, proizvodne zone vane za razvoj grada i vani infrastrukturni sustavi. Dodatni kriteriji odabira gradskih projekata mogu biti: znaenje prostora za grad ili gradsku etvrt, povrina podruja gradskog projekta, vlasnitvo zemljita (javno vlasnitvo treba imati prednost), planirana novostvorena vrijednost za grad i graane (kad se radi o zemljitu u privatnom vlasnitvu), nain i trajanje provedbe projekta (potrebno je razluiti projekte s dugim i kratkim razdobljem realizacije), planirani doprinos formiranju identitetskog sustava (brenda) grada, poznati sudionici partneri u realizaciji projekta (dravna razina, javne tvrtke kao to su Hrvatske eljeznice), ravnomjerni raspored gradskih projekata po itavom gradskom podruju (svakoj gradskoj etvrti treba omoguiti sudjelovanje u odluivanju o stratekim razvojnim temama na njenom podruju). U odabiru gradskih projekata mora postojati konsenzus svih gradskih upravnih tijela i strunih slubi.
AA AA AA AA AA
razvojni problemi prevelik broj gradskih projekata nejasni kriteriji izbora institucijom gradskog projekta mogue je zaobii i izbjei zakonsku obvezu izrade detaljnijih planova i sudjelovanja javnosti i graanstva po zakonom odreenoj proceduri sustav u kojem zasebno egzistiraju razliite liste gradskih projekata i prioriteta vezane uz pojedine sektore
AA
razvojne potrebe ponovno denirati to je gradski projekt, koji su kriteriji njegova odabira, koja je planirana korist za grad i graane od provedbe pojedinanoga gradskog projekta, propisati postupak deniranja i utvrivanja programa za gradski projekt, odrediti odnos javnog i privatnog u smislu ulaganja i dijeljenja dobiti, odrediti nain voenja provedbe projekta i njegove sudionike, te nain kontrole provedbe (izvjetavanje, vrednovanje) utvrditi dinamiku izrade i provedbe gradskih projekata
izvori: studija gradski projekti, 2010., arhitektonski fakultet sveuilita u zagrebu, zavod za prostorno planiranje, urbanizam i pejzanu arhitekturu
13.4. Zemljina politika

Aktivna politika u gospodarenju zemljitem i openito gradskim prostorom te kvalitetno upravljanje gradskom imovinom predstavlja jedan od vanih poticaja razvoju Grada Zagreba. Provedba takve politike obuhvaa zemljine evidencije (katastar i zemljinu knjigu), ureivanje graevinskog zemljita i gospodarenje zemljitem u vlasnitvu Grada. Trenutna je neusklaenost podataka katastra i zemljinih knjiga u katastarskim opinama za koje je provedena nova izmjera jer podaci izmjere nisu provedeni u zemljinim knjigama pa je na snazi stara izmjera. Dvojnost podataka uvelike oteava odravanje evidencija i provedbu promjena, a samim tim usporava i poskupljuje postupak registracije nekretnina i stvarnih prava nad njima. Grad Zagreb aktivno sudjeluje u provedbi Projekta sreivanja zemljinih knjiga i katastra. (Nositelji
121
Badel, Zagrepanka, Gredelj, Paromlin, Sveuilina bolnica, Jukieva-Medika i Cementara Podsused.
13.5. Stanovanje
Nedostatak stanova dostupnih po prihvatljivoj cijeni i nizak standard stanovanja irih drutvenih skupina konstantan su problem razvoja Zagreba u proteklih 130 godina. Relevantna stambena i istraivanja standarda stanovanja, koja datiraju od poetka 70-tih godina, evidentiraju stambenu krizu i niski standard stanovanja kao jedan od kljunih problema razvoja gradova u Hrvatskoj. Osim kvantitativnog manjka stanova velik su problem i privatizirani bivi drutveni stanovi koji su neodravani i zaputeni, ili im je istekao vijek trajanja, a njihovi vlasnici nemaju sredstava za obnovu. Ukupan stambeni fond od 1991. do 2001. poveao se za 36221 stan.Posljedica usporenog rasta je smanjen opseg novosagraenih stanova u doba rata i gospodarske krize. Fond privremeno nastanjenih stanova poveao se za 19604 stana, a smanjio se broj stanova za odmor od kojih se dio upotrebljava za stalno stanovanje, a dio ih se prijavljuje zbog uvedenog poreza. U razdoblju od 2001. do 2008. sagraeno je oko 40 000 novih stanova u Gradu Zagrebu. Pretpostavlja se da je trenuto na tritu nekretnina oko 20 000 neprodanih novosagraenih stanova i starijih stanova koji su oglaeni za prodaju. 32980, odnosno 10,5% stanova za stalno stanovanje nisu stalno nastanjeni, oito je to dio stambenog fonda za koji vlasnici, ulaganjem u nekretnine, raunaju s poveanjem vrijednosti uloenog novca. Mnogi stanovnici ive u dijelovima u kojima je velik nedostatak javnih servisa i sadraja, mogunosti zaposlenja u lokalnom okruenju, kvalitetnih javnih prostora, zelenih prostora i prostora za slobodno vrijeme i rekreaciju. U Gradu Zagrebu je najvie dvolanih kuanstava 24,5%, zatim samakih 23,2%, trolanih 20,5%, etverolanih 20,1% te petolanih 7,3%. Oekivati je rast udjela samakih kuanstava koji e u sljedeem popisnom razdoblju vjerojatno premaiti 25%. Vei broj starakih, samakih kuanstava je u sredinjim gradskim dijelovima. Prosjena povrina stana po lanu kuanstva znatno se razlikuje po gradskim etvrtima i kree
123
razvojni problemi neusklaenost podataka katastra i zemljine knjige neusklaenost podataka sa stvarnim stanjem na terenu nemogunost provedbe planiranog razvoja zbog imovinsko pravnih odnosa na zemljitu visoka cijena zemljita za prometnu i komunalnu infrastrukturu te javnu i drutvenu namjenu pasivno gospodarenje zemljitem na lokacijama naputenih tvornica i drugih objekata razvojne potrebe obnoviti katastar i zemljine knjige na temelju katastarske izmjere i tehnike reambulacije postupno obnoviti katastar i zemljine knjige (proces pojedinanog prevoenja katastarskih estica u katastar nekretnina) uspostaviti zajedniki informacijski sustav i bazu zemljinih podataka katastra i zemljine knjige provesti pravo prvokupa za zemljite za javne potrebe urediti neureena i neizgraena zemljita komasacijom osnivati fond za nanciranje ureivanja zemljita za javne potrebe izraditi detaljne planove ureenja za ta podruja provesti urbanu komasaciju
prikaz 19. | neusklaenost podataka katastra i zemljine knjige
projekta su Ministarstvo pravosua i Dravna geodetska uprava te Grad Zagreb). Tekoe u ureivanju zemljita u cilju njegova osposobljavanja za graenje, rekonstrukciju i koritenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog ureenja uzrokovane su kompleksnim imovinsko-pravnim odnosima i visokom cijenom zemljita. Grad Zagreb planira uvesti metodu prvokupa i urbane komasacije te osnivanje zemljinog fonda. Grad Zagreb gospodari znatnim fondom graevinskog zemljita to omoguuje aktivnu ulogu Grada u usmjeravanju i poticanju gospodarskog i prostornog razvoja. Neke od najvanijih zona u vlasnitvu Grada na kojima se predvia budui prostorni razvoj su
prikaz 20. | prosjena povrina stanova na podruju grada zagreba, podaci popisa 2001. se od 32,21 m2 u Gornjem graduMedveaku do svega 20,73 m2 u Donjoj Dubravi. 2001. oko 10% stanovnitva u Zagrebu, odnosno oko 74 600 stanovnika stanovalo je ispod patolokog praga koji ne omoguuje normalan psihoziki razvoj pojedinca. Prenaseljenost kao obiljeje standarda stanovanja u Zagrebu govori o razmjerima stambene krize ilustracija koje se oituje i u tome da predstavnici tri
Zagreb znatno bolje opremljen, posebice kada se radi o centralnom grijanju, ali i o opremljenou vodovodom i sustavom odvodnje. Usporedbom Zagreba s deset slinih europskih gradova s obzirom na veliinu i broj stanovnika (Zagreb je slian Amsterdamu, Ateni i Stockholmu, od njega su manji Zrich i Dublin, a vei Barcelona, Be, Budimpeta, Prag i Varava), utvreno je da Zagreb ima najvei prosjean broj lanova kuanstva (2,8), a Amsterdam najmanji (1,8). Udio jednolanih kuanstava najvei je u Stockholmu i Amsterdamu, a najmanji u Varavi i Zagrebu. U zemljama zapadne Europe s dugogodinjom stambenom politikom udio kuanstava koja ive u vlastitom stanu iznimno je mali (Zrich 6%,Be 17%, Amsterdam 20%). Najvei udio stanova u privatnom vlasnitvu je u Budimpeti (90%) i Zagrebu (80%). Jedan od dugogodinjih prostornih problema Zagreba vezanih uz stambenu politiku i planiranje prostora Grada Zagreba jest dugogodinji izostanak pripremljenih i ureenih graevinskih estica za individualnu stambenu gradnju (samostojee, poluugraene i ugraene obiteljske kue), to je u potpunom nesrazmjeru s bujanjem individualne stambene gradnje na gradskim rubovima. U dugogodinjem planiranju Grada postoji niz neloginih odluka kojima je na najkvalitetnijim gradskim zemljitima omoguena gradnja gospodarskih sadraja i trgovakih centara (Jankomir), a gradski projekti stanovanja smjeteni su na nepovoljnim lokacijama (Sopnica-Jelkovec, Munja). Izrada i donoenje provedbenih urbanistikih planova za nova stambena naselja optereeni su pritiscima investitora planova za prenapuhane stambene kapacitete i za to veu dobit,a na tetu javnih i drutvenih sadraja naselja, posebice kvalitetnoga javnog otvorenog prostora kao preduvjeta kvalitetnog stanovanja.
izvori: informacijski sustav prostornog ureenja, gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
kojima je istekao vijek trajanja i naselja u kojima graevine nisu ekoloki odrive, a njihovi stanovnici nemaju sredstava za obnovu smanjivanje broja stanovnika u sredinjem gradskom prostoru i prevladavanje starijeg stanovnitva nesolidna gradnja novosagraenih stanova brojna stambena podruja u kojima je velik nedostatak javnih servisa i sadraja, mogunosti zaposlenja u lokalnom okruenju, kvalitetnih javnih prostora, zelenih prostora i prostora za slobodno vrijeme i rekreaciju prostorna segregacija stanovanja koja dovodi do razvoja socijalnih problema neureeno trite stanova koje je dovelo do vrlo visokih cijena, posljedica je oko 12 000 neprodanih novosagraenih stanova. izostanak pripremljenih i ureenih graevinskih estica za individualnu stambenu gradnju koja buja na gradskim rubovima nedostatak prostornih standarda za kvalitetno planiranje prateih sadraja stanovanja
narataja stanuju u prostoru od oko 60 m2. Komunalna opremljenost stambenih jedinica je relativno zadovoljavajua u Gradu kao cjelini, iako nije podjednaka u svim dijelovima. Stanovi u Gradu Zagrebu su u 70% sluajeva opremljeni centralnim grijanjem (toplovod, etano grijanje) i svim drugim komunalijama u skoro 100% sluajeva. Usporedbom komunalne opremljenost stambenih jedinica Grada Zagreba s prosjekom Hrvatske vidljivo je da je Grad
AA AA AA AA
razvojni problemi nepostojanje dugorone nacionalne i gradske stambene politike koja dovodi do oskudice kvalitetnih stanova po prihvatljivim cijenama nedostatak podataka i procjena o stambenim potrebama neadekvatno odravanje stambenog fonda naselja graena od prefabriciranih elemenata
AA
razvojne potrebe uvesti mjere kojima se lokalnoj zajednici omoguuje da provede, na lokalnoj razini, obnovu, odravanje i efektivnu ekspanziju stambene gradnje (gradnja javnih najamnih stanova, gradnja socijalnih stanova) voditi registar raspoloivog zemljita za navedenu gradnju provoditi nova primjenjiva istraivanja kojima bi se sustavno procjenjivale stambene potrebe u korelaciji s nancijskim mogunostima kuanstava uvoditi mjere kojima se potie obnova, modernizacija, obnavljanje i odravanje postojeega stambenog fonda uspostaviti pravni i institucionalni okvir za ouvanje i reguliranje upotrebe stanova u povijesnoj jezgri Grada (ograniiti prenamjene u poslovne prostore; starijem umirovljenom stanovnitvu, koje to eli, omoguiti da zaloe ili prodaju imovinu-stan uz preseljenje u manja mjesta u kojima je ivot jeftiniji/udobniji za njihovu dobnu skupinu) regulirati kvalitetu gradnje stanova
125
oboljati javnu infrastrukturu u stambenim AA p podrujima reirati poslovne mogunosti u stambenim AA k podrujima (razvijati mogunosti za
planirati, prometno i komunalno opremati AAzone za individualnu stambenu gradnju na gradskim rubovima koritenjem tipologije koja u najveoj mjeri tedi prostorstambenoga niza ugraivati prostorne standarde za planiranje stambenih naselja (povrina javnog zelenila, djejih igralita i sl./po stanovniku) u sve razine prostorno-planske dokumentacije
AA AA AA AA AA
zapoljavanje,otvarati servise, javne sadraje u blizini mjesta stanovanja) revitalizirati javne prostore u stambenim podrujima (poboljati stanje zelenila, proiriti zelene povrine u i u blizini stambenih podruja, osiguravati da stambena podruja imaju visoku kvalitetu javnih sadraja) podavati socijalnu integraciju i razvojuj lokalnih zajednica (udruenja, slobodno vrijeme,) omoguavati visoku razinu mijeanja razliitih socijalnih slojeva na nain da se gradski i socijalni stanovi grade ravnomjerno na cijelom gradskom podruju regulirati trite nekretnina podrati neprotne organizacije u gradnji i upravljanju relativno jeftinim stambenim fondom
AA
13.6. Identitetsko-problemska cjelina: Donji grad

Urbana revitalizacija povijesne jezgre, posebice blokovske strukture Donjega grada, od posebnog je znaenja za identitet Grada i za uravnoteeni proces urbanog rasta. Donji grad nuno treba redeniciju vlastitog identiteta i namjene te potrebnu zatitu i obnovu graditeljskog nasljea.
prikaz 21 | stanovi za odmor u gradu zagrebuprostorni razmjetaj, podaci popisa 2001.
prikaz 22 | neki od zakljuaka mapiranja donjogradskih blokova
127
Najizraeniji problemi Donjega grada su: propadanje koritenja i proelja gradskih poteza, sagraenog tkiva i unutranjosti blokova, prostorno smanjenje zone trgovine i usluga s koncentracijom javnog i drutvenog ivota, te zasienje parkiranjem. Uz navedene probleme potencijalne zapreke za revitalizaciju Donjega grada su: kompleksni vlasniki odnosi, nedostatak intersektorske sinergije, populacijska stagnacija, promjene potroakih navika i mogui otpor stanovnitva prema promjenama. Mogunosti i smjernice za revitalizaciju trebaju inzistirati na prometnim rjeenjima za bolji javni prijevoz, na rastereivanju prometa smanjivanjem koritenja osobnih automobila,na rjeavanju prometa u mirovanju za potrebe stanara, te na poveanju i konsolidaciji zona s centralnim obiljejima.
edostatak sportsko-rekreativnih sadraja AA n k ompleksni AAlegislative vlasniki odnosi i nedostaci iska razina ukljuenosti graana u prostorni AA n razvoj
14.Sigurnosni pokazatelji u Gradu Zagrebu

Brojne su kriminoloke analize u mnogim zemljama potvrdile da se kriminalitet po intenzitetu i pojavnim oblicima na specian nain javlja u gradovima i gradskim etvrtima razliite veliine, gustoe naseljenosti, te gospodarskoga, prometnog, kulturnog i infrastrukturnog razvoja. Zagreb je grad koji se dinamino i snano razvija te iz godine u godinu poprima obiljeja suvremenih europskih metropola, to podrazumijeva i pojavu razliitih oblika kriminaliteta. U 2009. sigurnost je bila ugroena sa 16 583 kaznena djela (45 kaznenih djela dnevno), 11473 prometne nesree, 145265 prometnih prekraja, 11868 prekraja protiv javnog reda i mira i drugih prekraja i 922 druga dogaaja po kojima je policija postupala. Kaznena djela u padu su za 6,1 posto u odnosu na 2008., prekraji protiv javnog reda i mira za 5,7 posto, prometne nesree za 7,2 posto, a u porastu su prekraji u prometu za 0,6 posto i sigurnosni dogaaji koji nisu kaznena djela za 0,3 posto. U vezi s posljedicama za sigurnost biljei se smanjenje u svim dogaajimabroja smrtno stradalih osoba za 25,6 posto, broja teko ozlijeenih za 2,1 posto,a broj lake ozlijeenih osoba u porastu je za 7,9 posto. Kriminalitet je u padu za 6,1 posto u odnosu na 2008. i ini najmanji broj kaznenih djela u proteklih pet godina. Opem stanju pridonijela je i pojaana suradnja sa svim imbenicima sigurnosnog sustava, posebice u suprotstavljanju novim oblicima kriminaliteta koji je najizravnije mogao utjecati na opu sigurnost ljudi i njihove imovine, na ljudska prava i slobode svakog pojedinca, te uope na gospodarski i sigurnosni sustav zemlje. Grad Zagreb je osnovao upravno tijelo koje obavlja poslove to se odnose na pripremanje i sudjelovanje sudionika zatite i spaavanja na nesree, velike nesree i katastrofe, te na ustrojavanje, pripremanje i sudjelovanje operativnih snaga zatite
AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA
razvojni problemi prostorno smanjenje zone trgovine i usluga s koncentracijom javnog i drutvenog ivota prometna saturacija optereenje javnih povrina prometom u mirovanju zaputenost graevinskog fonda
razvojne potrebe konsolidirati i kvalitetno reprogramirati, uz potivanje uvjeta konzervatorske zatite proiriti zone s centralnim obiljejima socijalnog prostora grada inzistirati na prometnim rjeenjima s ciljem rastereenja prometa osobnim automobilima i poboljanja ekasnosti javnog prijevoza rjeavati promet u mirovanju za stanare (blokovske garae manjeg kapaciteta) omoguiti partnerski odnos s civilnim drutvom u promiljanju i provedbi revitalizacije osigurati suradnju s inspektorima u provedbi zajednikih stratekih ciljeva revitalizacije programskom i institucionalnom prilagodbom
i spaavanja u prevenciji, reagiranju na nesree, velike nesree i katastrofe i na uklanjanje moguih uzroka i posljedica. U suradnji sa Sveuilitem u Zagrebu i sveuilitem Colorado Springs University pokrenut je projekt interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalistikog studija, Upravljanje krizama, s ciljem da se osposobe kadrovi u Gradu Zagrebu za upravljanje krizama.
AA AA
razvojni problemi pojedini drutveni imbenici ponekad djeluju kao promatrai, odnosno samo utvruju stanje, a ne rjeavaju probleme rizici i opasnosti Zagreba su potres, bujine vode, tehniko-tehnoloke i prometne katastrofe, pandemije, nuklearne i radioloke nesree, te poplava Save razvojne potrebe preuzeti socijalnopreventivnu ulogu koja se sve vie temelji na suradnji policije i drutvene zajednice, ime se jaa ugled policije u javnosti i razina uspjenosti poboljavati ukupno stanje kriminaliteta njegovim smanjivanjem,a istodobno poboljavati djelotvornost otkrivanja poboljavati odnos broja poinjenih kaznenih djela i broja stanovnika potrebno je izraditi te donijeti sljedee dokumente: Procjenu ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Zagreba Plan zatite i spaavanja iz ruevina, Plan zatite od epidemija i asanacija Plan zatite i spaavanja na vodi Odluku o ustrojavanju postrojbi zatite i spaavanja (timovi)
AA AA AA AA
izvor: kvalitetno stanovanje u urbanom centru hrvatske, 2010., analog/platforma 9,81
129
15.Financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje Grada Zagreba

Analiza nancijskih izvora obuhvaa samo podatke koji se odnose na gradski proraun. Podaci za Zagrebaki holding nisu ukljueni, osim u dijelu koji se odnosi na izdana jamstva Grada prema Holdingu. Kako bi dobili jasniju sliku nancijskih izvora Grada Zagreba u analizi e se, gdje god je mogue i ima smisla, koristiti usporedni podaci za tri druga velika grada: Split, Rijeku i Osijek. Grad Zagreb ima najvei skalni kapacitet u usporedbi s drugim jedinicama podrune (regionalne) i lokalne samouprave. Veliinu skalnih kapaciteta Grada Zagreba najbolje oslikava podatak da su njegovi proraunski prihodi poslovanja u 2009. iznosili 29,8% prihoda svih upanija i jedinica lokalne samouprave. Fiskalni kapacitet Grada Zagreba
9 000 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 Prihodi poslovanja (u milijunima HRK) Zagreb Split Rijeka
znatno nadmauje prihode drugih vodeih gradova i u relativnom pogledu. Grad Zagreb ima vee mogunosti za ubiranje poreznih prihoda koje proizlaze iz injenice da on istodobno ima i status upanije pa ima i iru poreznu osnovicu. Ipak, kljuni faktor veih skalnih kapaciteta su vee prosjene plae u odnosu na druge gradove te neto vea stopa zaposlenosti. Nakon niza godina kontinuiranog rasta, proraun Grada Zagreba u 2009. prvi put biljei pad prihoda. 2002. prihodi poslovanja Grada iznosili su 4,0 milijarde kuna, u 2008. su iznosili 7,1 milijardu kuna, a u 2009. pali su na 6,7 milijardi kuna. Relativni porast prihoda poslovanja Grada Zagreba u razdoblju rasta 2002.2008. bio je manji od porasta prihoda na razini svih jedinica lokalne i podrune samouprave (77,6% za Grad Zagreb prema 99,4% na razini cijele Hrvatske), to se moe povezati s neto slabijom dinamikom gospodarskih aktivnosti u Zagrebu u odnosu na druga podruja rh. Kljuno obiljeje gradskog prorauna u 2009. je visoki decit, odnosno negativna razlika izmeu prihoda i primitaka, s jedne strane, i rashoda i izdataka, s druge strane. Decit je iznosio 717 milijuna kuna i prema svojoj visini predstavlja rekordni decit u zadnjih desetak godina. Prema udjelu decita u
12% 10% 8% 6% 4% 2% 0% Zagreb Split Rijeka Osijek
grafikon 30. | deficit gradskog prorauna u 2009. ukupnim prihodima Zagreb je vrlo slian Osijeku, a znatno je loiji od Rijeke i, osobito,od Splita. Porezni prihodi su u kriznoj 2009. zabiljeili minimalni pad u odnosu na 2008., to je umnogome pridonijelo ukupnoj stabilnosti prorauna. Naime, struktura gradskog prorauna pokazuje kako su porezni prihodi najvaniji pojedinani izvor prihoda s udjelom od ak 72,9% u 2009.. S druge strane, najvei je izazov za proraun predstavljao pad prihoda od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima sa 1,67 na 1,24 milijarde kuna. Taj je pad uglavnom posljedica smanjene investicijske aktivnosti te, posljedino, manjih prihoda od komunalnih doprinosa i drugih naknada. Prihodi od imovine zadrali su slinu razinu u 2009. kao i u prethodnoj godini, ime su takoer pomogli ublaavanju pada prihoda na drugim podrujima. Na rashodovnoj strani rashodi za zaposlene nastavili su svoj rast i u kriznoj 2009., a, prema planu, i u 2010. se oekuje daljnje poveanje rashoda. Tako se za 2010. planiraju gotovo 12% vei rashodi u odnosu na (pretkriznu) 2008.. Materijalni rashodi kao najvea stavka takoer su nastavili rasti te je za 2010. planirano poveanje od ak 12,2% u odnosu na 2008.. Najvei porast materijalnih rashoda u 2009. u odnosu na 2008. biljee rashodi za zakupnine i najamnine te rashodi za energiju. Rashodi za zakupnine i najamnine zadnjih godina biljee ekstremni rast. Dok su u 2007. ti rashodi iznosili svega 17,2 milijuna kuna, u 2009. njihov se iznos poveava na ak 221 milijun kuna. S druge strane, najvea stavka materijalnih rashoda, usluge tekueg i investicijskog odravanja, biljei pad od 7,9% u 2009. u odnosu na 2008.. Stavka rashoda koja se najee vee uz razvojne projekte su rashodi za nabavu nenancijske imovine koji se prvenstveno odnose na gradnju graevinskih objekata i kupnju zemljita. Radi se o jednoj od najveih rashodovnih stavki na koju je u 2009. otpadalo oko 21% ukupnih rashoda. U odnosu na 2008. biljei se pad rashoda za 4,4%, a u 2010. je planiran daljnji pad za ak 16% u odnosu na 2009.. Oito je da se upravo smanjivanjem investiranja u nove graevinske objekte pokuava najvie utedjeti na rashodovnoj strani prorauna. Vrlo znaajna stavka na rashodovnoj strani su izdaci za subvencije koji su u 2009. iznosili 0,95 milijardi kuna, odnosno 16% ukupnih rashoda poslovanja. U odnosu na 2008., u 2009. zabiljeen je porast od 9,3%, a za 2010. planira se daljnji porast za 4,9%. Financijska slika Grada Zagreba bila bi bitno bolja da se pobolja naplata potraivanja. Prema podacima iz 2009. obraunana, a nenaplaena potraivanja iznosila su 1,6 milijardi kuna, odnosno 25% ukupnih prihoda poslovanja. Takoer je primjetan brzi porast nenaplaenih potraivanja nakon 2004.. Tako su u razdoblju 2005.2009. nenaplaena potraivanja porasla za visokih 61%.
131
Prihodi poslovanja po stanovniku (HRK) Osijek
grafikon 29. | pokazatelji fiskalnog kapaciteta

izvor: ministarstvo financija, dravna revizija / napomena: podaci za 2010. su planirane vrijednosti
2008. 1. prihodi poslovanja prihodi od poreza porez i prirez na dohodak prihodi od imovine prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 2. rashodi poslovanja rashodi za zaposlene materijalni rashodi subvencije tekue i kapitalne donacije kapitalne pomoi trgovakim drutvima u javnom sektoru 3. rashodi za nabavu nefinancijske imovine graevinski objekti dodatna ulaganja na graevinskim objektima 4. transakcije na financijskoj imovini i obvezama primici od zaduivanja (primljeni zajmovi) izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova ukupni prihodi i primici ukupni rashodi i izdaci obraunati prihodi - nenaplaeni izdana jamstva trgovakim drutvima u vlasnitvu grada 100 000 000 169 453 832 7 547 227 288 7 489 412 746 1 503 592 939 1 635 054 159 7 108 553 152 4 877 303 157 4 472 153 734 512 286 061 1 677 306 054 5 707 506 009 1 409 744 477 1 966 219 587 869 679 184 613 774 193 381 187 022 1 612 452 905 1 326 114 352 95 998 679
2009. 6 678 326 427 4 870 086 513 4 518 153 922 506 873 573 1 238 409 389 5 947 186 650 1 487 878 173 2 110 007 776 950 924 282 615 996 549 334 283 659 1 540 894 568 1 249 191 498 115 417 928
2010.* 7 067 200 000 5 217 200 000 4 820 000 000 522 100 000 1 267 900 000 5 937 134 002 1 577 091 128 2 196 127 923 997 661 000 573 811 402 154 500 000 1 293 928 275 1 023 091 422 115 417 928
zagreb
izvor: ministarstvo financija, dravna revizija
split 55,1
rijeka 51,0
osijek 54,6
udio poreznih prihoda u prihodima poslovanja udio prihoda od imovine u prihodima poslovanja
72,9
7,6
6,6
25,6
13,5
18,5 udio prihoda od administrativnih pristojbi i drugih posebnih propisa u prihodima poslovanja 24,5 udio nenaplaenih potraivanja u prihodima poslovanja udio rashoda za zaposlene u rashodima poslovanja 25,0
33,3
20,9
24,6
46,7
35,3
29,6
26,9
31,5
25,7
35,5 udio materijalnih rashoda u rashodima poslovanja udio subvencija u rashodima poslovanja udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine u rashodima poslovanja 16,0
34,7
35,9
33,5
0,7
5,0
12,6
150 000 000 130 389 265 6 901 451190 7 618 470 483 1 636 315 847 N/A
200 000 000 168 937 723 7 400 000 000 7 400 000 000 N/A N/A-
20,6
24,8
12,9
21,6
prikaz 14. | slinosti i razlike u strukturi prorauna zagreba, splita, rijeke i osijeka, 2009. (u %) Grad Zagreb je u 2008. izdao jamstva u vrijednosti 1,6 milijardi kuna za zaduivanje Zagrebakog holdinga. Ako Zagrebaki holding ne bi bio u stanju vratiti svoja dugovanja, nancijska stabilnost gradskog proraun bila bi znatno naruena. Da se radi o velikom problemu potvruje injenica da je, u razdoblju od 2004. do 2008., za podmirenje dospjelih anuiteta Grad ve doznaio Zagrebakom holdingu 438 milijuna kuna. U odnosu na druge najvee gradove Zagreb ima niz slinosti, ali i bitnih razlika prema strukturi prorauna. Sljedea tabela prikazuje osnovne slinosti i razlike. U Zagrebu gotovo tri etvrtine ukupnih prihoda poslovanja ine porezni prihodi,a u drugim je gradovima taj udio osjetno manji i kree se izmeu 51 i 55%. Tako visok udio poreznih prihoda daje Zagrebu stabilniju nancijsku osnovicu u odnosu na druge gradove. Udio prihoda od imovine u Zagrebu iznosi samo 7,6%,a Rijeka tako ostvaruje ak etvrtinu ukupnih prihoda. ak i Osijek biljei gotovo dvostruko vei
133
prikaz 13. | proraun grada zagreba 2008.2010., najvanije stavke (hrk)
udio prihoda od imovine od Zagreba. Zagreb biljei najmanji udio prihoda od administrativnih pristojbi i drugih posebnih propisa, to se u najveoj mjeri odnosi na komunalne doprinose. Premda biljei vrlo visoke apsolutne iznose nenaplaenih potraivanja Zagreb se, u odnosu na druge gradove,ipak nalazi u najpovoljnijem poloaju kada se promatra udio nenaplaenih potraivanja u ukupnim prihodima poslovanja. Zagreb biljei slian udio rashoda za zaposlene u odnosu na druge gradove koji se u 2009. kretao na razini od oko 25%, osim za Rijeku koja biljei neto vei udio od 31,5%. Meutim,s obzirom na planirano poveanje rashoda za ovu stavku, taj e se udio za Zagreb u 2010. sigurno poveati. Takoer, Zagreb biljei i vrlo slinu razinu udjela materijalnih rashoda u ukupnim rashodima poslovanja kao i drugi gradovi. Zagreb biljei najvei udio subvencija (trgovakim drutvima) u ukupnim rashodima poslovanja, a posebno u odnosu na Split i Rijeku, to potvruje da postoje velike nancijske tekoe u poslovanju trgovakih drutava u vlasnitvu Grada. Udio rashoda za nabavu nenancijske imovine slian je onome u drugim gradovima, to znai da svi gradovi priblino jednako troe na investicije u odnosu na ukupne rashode prorauna. razvojni problemi visoki decit gradskog prorauna slabi udio prihoda od imovine visoki udio rashoda za subvencije trgovakim drutvima visoki iznos izdanih jamstava Zagrebakom holdingu te smanjena sposobnost Holdinga da samostalno vraa dugove visoki iznos nenaplaenih potraivanja visoki rast trokova za zakupnine
adrati to veu razinu investicija za gradnju AA z potrebnih graevinskih objekata i druge vrste
AA AA
rashoda povezane s razvojnim projektima smanjiti razinu nancijske izloenosti prema Zagrebakom holdingu, odnosno smanjiti rizike za eventualno dodatno nancijsko optereenje Grada zbog smanjene mogunosti Holdinga da vraa dospjela zaduenja vie koristiti proraun kao instrument razvoja Grada Zagreba
16.Meuregionalna i meunarodna suradnja

16.1. Meuupanijska suradnja
Grad Zagreb granii sa Zagrebakom i Krapinskozagorskom upanijom, s kojima je funkcionalno povezan. Od stratekog je znaenja upravo povezanost i suradnja sa Zagrebakom upanijom. U Zagrebaku se upaniju u novije vrijeme svake godine iz Zagreba slijeva desetak tisua novih stanovnika. Za njih, kao i za druge stanovnike Zagrebake upanije, Zagreb predstavlja realnu mogunost zapoljavanja.Osim radnog mjesta, graani Zagrebake upanije u Zagrebu ostvaruju velik dio svojih socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih potreba. Suradnja s ove dvije upanije, premda formalno denirana, nije dostatna, prije svega zbog nepostojanja konsenzusa o razvojnim prioritetima ire regije te nepostojanja funkcionalnih partnerskih vijea koja se, osim politikih predstavnika, trebaju sastojati i od predstavnika drugih zainteresiranih imbenika (gospodarstva, strune zajednice i graanstva). Blizina, funkcionalna povezanost i mnogobrojni zajedniki problemi naglaavaju,u prvom redu, nunost suradnje na cjelokupnom zagrebakom prostoru u svim segmentima razvoja. Suradnja sa Zagrebakom upanijom u cjelini je vrlo slaba, dijelom i zbog toga to, unato nekolicini dobrih inicijativa, u cjelini nema dovoljno volje kljunih aktera za uporno i uinkovito rjeavanje svih problema i za realizaciju uinkovitije suradnje. Grad Zagreb (zg) potpisnik je sporazuma o suradnji sa Zagrebakom upanijom (z) temeljni ciljevi kojega su utvrivanje podruja zajednikog interesa za gospodarski, socijalni i drugi razvitak, te unapreivanje i osiguravanje ostvarivanja meusobne suradnje. Utvrena su sljedea podruja zajednikog interesa: prostorno ureenje, zatita okolia, vodoopskrba, opskrba energijom, promet, te druga podruja komunalnoga gospodarstva/
infrastrukture, poljoprivreda, zdravstvo i socijalna skrb, predkolski odgoj i naobrazba, kolstvo, kultura i sport. Grad Zagreb i Zagrebaka upanija potpisali su,2005., Sporazum o suradnji u poljoprivredi. Suradnja se ostvaruje: poljoprivredne proizvodnje AAsubvencioniranjem na podruju Grada Zagreba i Zagrebake
AA AA AA AA AA
upanije; zajednikim pilot-projektom Otvaranje ogledne prodavaonice i kuaonice, proizvodi hrvatskog sela u Gradu Zagrebu; vikend-prodajom posebno vrijednih i sezonskih seljakih proizvoda te organiziranjem sezonske seljake trnice jagoda i cvijea; zajednikim gospodarskim manifestacijama u Gradu Zagrebu; uspostavljanjem Distributivnog centra voa i povra; suradnjom na drugim programima i projektima zajednikog interesa za razvoj poljoprivrede na podruju Grada Zagreba i Zagrebake upanije.
Grad Zagreb i Zagrebaka upanija potpisali su, potkraj 2005., Sporazum o suradnji na izradi Prostornog plana grada Zagreba i Prostornog plana Zagrebake upanije. Pokrenut je niz zajednikih razvojnih inicijativa, a meu prioritetnim potencijalnim projektima zajednikog interesa Grada Zagreba i Zagrebake upanije na podruju infrastrukture valja izdvojiti: radnju postrojenja za termiku obradu AA g otpada; spostavu prometnog saveza i tarifne unije AA u kojom bi se rijeila pojedina pitanja javnog
razvojne potrebe smanjiti decit gradskog prorauna poveati prihode od gradske imovine smanjiti rashode za subvencije trgovakim drutvima poboljati naplatu potraivanja smanjiti rashode za zakupnine optimalnijim koritenjem gradske imovine
AA AA
prijevoza putnika na prostoru Grada Zagreba i Zagrebake upanije; regionalni vodoopskrbni sustav .
razvojni problemi nedovoljno razvijena svijest o znaenju i smislu razvoja cjelokupnoga zagrebakog prostora i ire regije te odsustvo cjelovitog sagledavanja i koritenja njegova razvojnog potencijala
135
dsustvo stratekog razvojnog dokumenta AA o koji bi cjelovito sagledao problematiku metropolitanskog razvoja, utvrdio osnovna razvojna ogranienja i predloio dugorone strateke razvojne smjernice nisu denirane prioritetne teme za dugoronu suradnju u zagrebakom metropolitanskom prostoru ne postoji trajna koordinacija meuupanijske suradnje niti sustavni plan rada na razini upravnih tijela nedostatak protoka informacija meu upravnim tijelima vezano uz suradnju s drugim upanijama te nepostojanje baza podataka o programima i suradnji s drugim upanijama nedostatni ljudski resursi (visoko obrazovanje) za realizaciju aktivnosti suradnje
16.2. Meunarodna suradnja

U sklopu meunarodnih i meugradskih odnosa Grad Zagreb surauje s nizom inozemnih gradova, institucija i udruga. Prioriteti su suradnja Grada s glavnim gradovima drava lanica Europske Unije, s glavnim gradovima drava pristupnica i kandidatkinja za lanstvo u Europskoj Uniji, s gradovima s kojima je Grad Zagreb potpisao sporazum o prijateljstvu i suradnji, s glavnim gradovima zemalja predsjedateljica Europskom Unijom, te sa svjetskim metropolama. Posebne veze Grad Zagreb razvija s gradovima prijateljima (Be, Bologna, Budimpeta, Krakow, Kyoto, Lisabon, Ljubljana, Mainz, Pittsburgh, Sarajevo, Shangaj, St. Petersburg i Troms). Povijesne veze, slinost u znaenju, prisutnost iseljenika iz Hrvatske i uspostavljena suradnja u nizu tema glavni su razlozi za suradnju. Od osamostaljenja rh Grad Zagreb je ostvario strunu suradnju s gradskim upravama Bea, Mnchena i drugih gradova, a posebnog je znaenja suradnja na podruju urbanistikog i strategijskog planiranja, odrive mobilnosti, bioloke raznolikosti. Grad Zagreb je lan mnogih meugradskih i meunarodnih organizacija kao to su Skuptina europskih regija (aer), Metropolis, Eurocities, Impacts, Unija glavnih gradova srednje i jugoistone Europe, Meunarodna asocijacija gradova nosilaca poruke mira, Mrea odrivih gradova iclei-ja, Unija povijesnih gradova, Forum za urbanu sigurnost i drugi. Od 2007. Grad Zagreb aktivno sudjeluje u Europskoj inicijativi Civitas za odrivu mobilnost u gradovima.
16.3. Projekti meunarodne suradnje

Za poslove praenja stanja i propisa s podruja europskih integracija i fondova Europske Unije, poslove u vezi s aktivnostima za sudjelovanje Grada Zagreba u projektima eu-a i za suradnju s gradskim upravnim tijelima u poticanju sudjelovanja u projektima eu-a nadlean je Ured gradonaelnika. U pripremi projektnih prijedloga za potrebe kandidiranja Grada Zagreba za koritenje sredstava iz fondova eu-a i provedbi projekata nanciranje kojih je odobreno, sudjeluju i drugi gradski uredi. Premda je u Gradu Zagrebu u provedbi ili je ve zavrena provedba projekata financiranih sredstvima eu-a, dosadanje povlaenje sredstava sunanciranja eu-a nije zadovoljavajue. Ovo je dijelom posljedica nedostatnih kapaciteta u okviru Gradske uprave, ali i efektivne suradnje meu uredima i djelatnicima. Osim projekata koji se provode ili su zavreni, Grad Zagreb je Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, u suradnji sa sdurfom, prijavio prijedloge za sunanciranje vie od 80 razvojnih projekata nunih za funkcioniranje grada i podizanje kvalitete ivota u Gradu Zagrebu, za nanciranje iz strukturnih instrumenata kohezijskog fonda eu-a,a u tijeku je razrada tehnikog dijela projekata (rok za zavretak 1. sijenja 2012.).
AA AA AA AA AA AA
prorauni ne predviaju sredstva za plaanje konzultantskih usluga pripreme projekata za natjeaje) nedovoljna informiranost o prijavljenim i zapoetim projektima koji su u ingerenciji pojedinih ureda, to udvostruuje napore njihove pripreme i praenja nedovoljna ukljuenost javnosti (civilnog drutva) u predlaganje prioritetnih podruja, te pripremu i provedbu projekata nedovoljno izraen interes od strane gospodarstva za meuregionalnu suradnju
AA AA AA AA
razvojne potrebe jaati razumijevanje i opredjeljenje nositelja razvoja o meuovisnosti Grada Zagreba i upanija s kojima granii uspostaviti redovitu koordinaciju razvojnih aktivnosti Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije (partnerskih vijea) radi deniranja zajednikih ciljeva i prioriteta i kontinuirane suradnje na razini upravnih tijela jaati meuupanijsku suradnju na zajednikoj pripremi i provedbi projekata preko partnerskih vijea i neposredno denirati subjekte za provedbu meuupanijske suradnje te izraditi precizne operativne hodograme kadrovski osnaiti, omoguiti struno usavravanje te nancijski i tehniki ojaati upravu za provedbu sloenih programa i projekata meuupanijske suradnje predloiti strategiju suradnje z i gz te model upravljanja cjelokupnim zagrebakim prostorom
AA AA AA AA AA
razvojni problemi nedostatna koordinacija, protok informacija i suradnja s nacionalnim odgovornim tijelima (resorno ministarstvo) vezano za meuregionalnu i meunarodnu suradnju neusklaen sustav planiranja i operativne provedbe meuregionalne i meuregionalne suradnje slaba koordinacija i komunikacija sa ustanovama i subjektima bitnim za meuregionalnu i meunarodnu suradnju nepostojanje deniranih dugoronih razvojnih prioriteta za meuregionalnu i meunarodnu suradnju nedovoljno znanje i iskustvo upravnih tijela u pripremi prijedloga za eu natjeaje (a
AA
razvojne potrebe denirati razvojne prioritete i stvoriti bazu podataka o prioritetnim projektima meuregionalne i meunarodne suradnje podii razinu osposobljenosti svih djelatnika gradske uprave za pripremanje projekata koji ukljuuju meuregionalnu i meunarodnu suradnju poboljati kapacitete uprave i drugih nositelja Grada Zagreba za koritenje sredstva iz fondova eu osigurati dostupnost podataka o projektima koji se pripremaju i provode kako bi se ostvarila interakcija, uspjena koordinacija i kvalitetna suradnja sa svim relevantnim akterima formirati timove za rad na projektima kako bi se osigurao kontinuitet na izradi bez obzira na uktuaciju osoblja podii razinu osposobljenosti vlastitih djelatnika za kompetentnu suradnju s konzultantskim tvrtkama koje su nune prilikom pripreme projekata za eu natjeaje (vss obrazovanje, motivacija, aktivno znanje engleskog jezika) dodatno stimulirati djelatnike angairane na pripremi i provedbi razvojnih projekata meuregionalne i meunarodne suradnje
137
nositelj/ gradski ured
gu za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Autonomna enska kua Zagreb
gu za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Udruga za pomo i edukaciju rtava mobbinga
gu za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
Ured gradonaelnika Hrvatska gospodarska komora Komora Zagreb
gu za obrazovanje, kulturu i port Udruga idem
gu za obrazovanje, kulturu i port Forum za slobodu odgoja
gu za strategijsko planiranje i razvoj Grada
gu za strategijsko planiranje i razvoj Grada
gu za imovinskopravne poslove i imovinu Grada
gu za poljoprivredu i umarstvo, gu za obrazovanje, kulturu i port Poljoprivredna kola Zagreb
gu za obrazovanje, kulturu i port Elektrotehnika kola Zagreb
gu za obrazovanje, kulturu i port
gu za obrazovanje, kulturu i port Veterinarska kola Zagreb
naziv projekta
ensko sklonite i savjetovalite pruanje i osnaivanje servisa i potpore enama i njihovoj djeci koja su preivjela nasilje u obitelji cards 2004. (program Europske unije)
Ojaajmo najslabije karike u svijetu rada
Volonterski servis
Partners 2 Partners for Investment Promotions
Professional mobile team support for educational inclusion of children with special educational needs
Kultura komunikacije i nenasilno rjeavanje sukoba
City-VITAlitySustainability Elan
Presto promoting cycling for everyone as daily transport mode
promise Property Management in South-Eastern Cities
Agroturistiki edukativni poligon hrvatski model
S modernim didaktikim pristupima prema primjenjivim kompetencijama
Revitalizacija vinograda na Griu i ureenje tunela Gri za javnu namjenu Tunel osjeta Gri
Development of new curricula and capacity building of veterinary teachers at Veterinarska kolaZagreb vetvet
naziv eu- fonda
phare 2006. (program Europske unije)
cards 2005. regionalni program za privlaenje stranih ulaganja u regiju zapadnog Balkana
phare 2006. (program Europske unije), Broj Ugovora: 20060202-020311
phare 2006. (program Europske unije), Br.Ugovora: 2006-0202020306
7. Okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj/ program Suradnja, podtema Promet (program Europske zajednice) 18.000000
cipiee Inteligent Energy Europe (program Europske zajednice)
ipa iz Transnacionalnog programa za jugoistonu Europu (see)
cards 2003 (program Europske unije). Broj Ugovora: 200302-03-01-02-13
cards 2003. Br.Ugovora: 2003-0203-010205 EuropeAid/ 122435/c/act/ hr
ipa program (program Europske Unije)
ukupan iznos projekta ()
230 126
100 967
90 716
2 000 000
101 690
82 679
1 400 000
1 700 000
35 600
299 700
294 430
sufinanciranje grada zagreba ()
27 315,96
10 601,57
10 622,00
66 053
3 089 680
97 000
15 000
10 000
26.730 , odnosno 10% sunancira Grad Zagreb zavren 31.5.2007
nepoznat
10 000
status projekta
zavren (provodio se od 27.7.2007. do 26.7.2009.)
provodi se do rujna 2010.
zavren (provodio se od 29.11. 2008. do 28.11.2009.)
provodi se trajanje projekta 4 godine (48 mj.), od 15.9.2008. do 15.9.2012.
provodi se trajanje projekta 32 mj. svibanj 2009. do veljaa 2012.
provodi se trajanje projekta 3 god.
zavren; trajanje: 1.6 .2006. do 31.5.2007
zavren
provodi se
tabela 15. | pregled eu-projekata grada zagreba / stanje 1.7.2010.

138 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013. 139
izvor: ured gradonaelnika, sluba za europske integracije i fondove eu-a
mrrvg, br.projekta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Tunel osjeta Zagreb (revitalizacija postojeeg tunela Gri) Obnova fasada u povijesnoj jezgri Muzej za umjetnost i obrt (dogradnja i rekonstrukcija postojeeg objekta) Dom za starije osobe Markuevec Branimirova ulica, od Zavrtnice do Heinzelove ulice Samoborska cesta, od Oranica do Zagrebake ceste arengradska ulica, od Zagrebake avenije do Ulice grada Vukovara Gradnja III. odjela psihijatarske bolnice "Sveti Ivan" Zagreb Gradnja VI. odjela psihijatarske bolnice "Sveti Ivan" Zagreb 105 106 107 108 109 110 111 118 119 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140
ukupan iznos 4 000 000 7 000 000 7 000 000 5 500 000 4 200 000 12 000 000 10 000 000 4 134 910 8 269 821 5 000 000 15 000 000 2 900 000 3 900 000 5 000 000 1 600 000 900 000 4 200 000 11 000 000 11 000 000 1 900 000 1 900 000 5 000 000 7 000 000 13 000. 00 950 000 1 800 000 2 300 000
izvor: ured gradonaelnika, sluba za europske integracije i fondove eu-a
mrrvg, br.projekta 28 Osnovna kola Antuna Mihanovia (gradnja objekta) 29 Osnovna kola Tina Ujevia (gradnja nove sportske dvorane) 30 Osnovna kola Jabukovac (gradnja sportske dvorane) 31 Gradnja regionalne infrastrukture digitalnih prostornih podataka 141 142 143 144 145
ukupan iznos 800 000 850 000 1 700 000
32 Gradska plinara Zagreb (gradnja plinoopskrbnih objekata 2010.-2013.) 33 Postrojenje za termiku obradu otpada 34 Obrtniki centar 35 Novi tehnoloki park Zagreb 36 portsko-rekreacijska zona Zagreb 37 Kongresni centar Zagreb 38 Park and Ride 39 URIHO 40 Radnika cesta od Koledovine do Domovinskog mosta 41 Sarajevska avenija 42 Odrivost vrtia i kola u GZ, edukacija (energetskauinkovitost) 43 Modernizacija i obnova gradske rasvjete 44 Implementacija solarnih termalnih kolektora i PV u javnim vrtiima, O,S i dr.
30 800 000 170 000 000 40 000. 000 30 000 000 50 000 000 40 000 000 27 000 000 35 000 000 60 000 000 50 000 000 80 000 72 000 000 28 000 000 770 684 731
10 Sportska polivalentna dvorana pansko (gradnja objekta i ureivanje trga) 11 12 13 15 Sportski centar Grana Klaka (gradnja novog objekta) Djeji vrti Vrbani II. (gradnja novog objekta) Djeji vrti Vrbani III. (gradnja novog objekta) Djeji vrti Zvoni (gradnja zamjenskog objekta)
14 Djeji vrti Borovje (gradnja novog objekta) 16 Osnovna kola Stjepana Bencekovia (igradnja sportske dvorane) 17 Osnovna kola Pavleka Mikine (dogradnja kole i gradnja sportske dvorane) Osnovna kola ulinec (gradnja novog objekta sa sportskom dvoranom) Osnovna kola Graneina (gradnja sportske dvorane)
18 Osnovna kola Horvati (gradnja novog objekta) 19
20 Osnovna kola Ante Kovaia (gradnja sportske dvorane) 21 22 Osnovna kola Ksavera andora Gjalskiog (dogradnja i gradnja sportske dvorane) 23 Osnovna kola Vrbani III. (gradnja novog objekta) 24 Osnovna kola Ivanja Reka (gradnja novog objekta) 25 Osnovna kola Ivanja Rude (dogradnja postojeeg objekta) 26 Osnovna kola Dragutina Domjania (gradnja dvorane) 27 Osnovna kola Remete (gradnja zamjenskog objekta)
prikaz 16. | tabela 16. pregled razvojnih projekata kandidiranih na strukturne instrumente kohezijskog fonda europske unije eu-projekti u iznosu do 10 mil. (grad zagreb)
141
ukupan iznos 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12 13 Nabava 40 niskopodnih autobusa s pogonom na CNG Gradnja tramvajske pruge u Jadranskoj aveniji Tramvajska remiza Blato arengradska ulica Avenija Veeslava Holjevca Metro ili LRT eljeznika pruga od Glavnog kolodvora do novoga aerodromskog terminala Jarunski most i pristupne prometnice Smanjenje gubitaka vode, sanacije i izgradnje vodoopskrbne mree Dovod otpadnih voda Sesveta - istok na C.S.Vuger potok Dovod otpadnih voda Sesveta - istok na CUPOVGZ Transportni kanali Sesvete - istok i retencijski bazeni 160 000 000 1 000 000 11 500 000 2 500 000 3 000 000 2 000 000 1 000 000 1.000.000 700 000 1 600 000 2 000 000 1 600 000 2 100 000 6 000 000 2 500 000 3 000 000 40 000 000 18 000 000 7 000 000 60 000 000
izvor: ured gradonaelnika, sluba za europske integracije i fondove eu
ukupan iznos 31 Energetski uinkovite zgrade i koritenje obnovljivih izvora energije 5 000 000 13 000 000 20 000 3 500 000 2 000 000 25 000 000 1 000 000 28 031 000 60 000 542 611 000 tabela 17. | pregled razvojnih projekata kandidiranih na strukturne instrumente kohezijskog fonda europske unije eu (zagrebaki holding) 32 Proizvodnja bioplina iz komunalnog bio otpada 33 Odrivi vrtii u Gradu Zagrebu edukacija 34 Koritenje otpadne topline u sustavu daljinskog grijanja 35 Pilot projekt fn elektrana na deponiju Jakuevec 36 Zatvaranje odlagalita Jakuevec 37 Generator br 3 Jakuevec 38 Plan razvoja sustava daljinskog oitanja na postojeim brojilima distribucijskog sustava gpz 39 Uinkovita rasvjeta na odlagalitu otpada Jakuevec
10 Postrojenje za uklanjanje atrazina na vodocrpilitu Mala Mlaka
14 Naselje "Resnik" transportni kolektor Resnik sa retencijsko-preljevnim objektom 15 17 19 21 Naselje "Jakuevec" sa Crpnom stanicom Sabirni kanal Pantovak - Zelengaj Ispust Horvaanska - potok Kanalizacijska mrea uzvodnog sliva potoka Lomnica 16 Sabirni kanal "ulineka" - sjever 18 Sabirni kanal "Dubravica" 20 Kolektor "Islandska" 22 Kanalizacijska mrea Kupinekog kraljevca sa 4 precrpne stanice I etapa 23 Kanalizacijska mrea Luko Jedovec 24 Kanalizacijska mrea Hrvatskog Leskovca - jug i sliv potoka "Potok" 25 iara "Sljeme"
26 Sustav daljinskog nadzora i upravljanja ispravljakim stanicama - tramvajski 2 000 000 promet 27 Sustav skladitenja povratne energije elektrovue - proces koenja tramvaja 3 000 000 na mrei 28 Razvoj tramvajske mree Grada Zagreba 29 Nabava 58 niskopodnih tramvaja 30 Odvojeno prikupljanje otpada 30 500 000 90 000 000 20 000 000
143
17.Strateki razvojni planovi, programi i projekti

Grad Zagreb ima u provedbi niz stratekih razvojnih dokumenata za razliita podruja i sektore. To su viegodinji programi koji obuhvaaju razliita razdoblja. Pregled stratekih programa, razvojnih planova i projekata prikazan je tabelarno. Dokumenti koji su u provedbi ne obuhvaaju sva podruja i sektore koji su bitni za razvoj Grada Zagreba kao to su poveanje konkurentnosti grada, jaanje kapaciteta za upravljanje razvojem i upravljanje projektima i dr. Veina dokumenata ima duinu trajanja i vremenska razdoblja koja se ne poklapaju. Neki programi su za razdoblje od 3 godine neki za 5 i vie godina. Razdoblja na koje se odnose programi variraju, od 2010. do 2012 ili 2013, pa do 2020. Malo je postojeih stratekih programa Grada koji se poklapaju s proraunskim razdobljem eu koje traje do 2013., a koje je i razdoblje izrade upanijskih razvojnih strategija. Programi nisu izraeni na istovrstan nain, pa onda i njihova razrada nije ujednaena. Posebno se to odnosi na razradu mjera kao okvira, polja, s pomou kojih se utvruju konkretni razvojni projekti. Veina stratekih programa nije raena po metodologiji koja bi odgovarala ili bila sukladna onoj koja se koristi u programiranju u institucijama eu. Provedba se kod veine postojeih stratekih programa ne prati na zadovoljavajui nain. Isto vrijedi za izvjetavanje. Posebno je uoljiv nedostatak vrednovanja rezultata i razvojnih uinaka, kako onog ex ante za velike i sloene programe, tako i onog ex post. U izradi i provedbi stratekih programa, praktino osim u izuzetnim sluajevima kao to su prostorni planovi, ne prakticira se sudjelovanje javnosti na principima i praksi partnerstva, koje je jedan od standarda programiranja i upravljanja lokalnim razvojem u eu.
Postojei strateki razvojni (sektorski) dokumenti su koriteni u pripremi Osnovne analize . Sukladno Smjernicama gospodarskog oporavka i zatite standarda graana Grada Zagreba planirane zajednike investicije Republike Hrvatske i Grada Zagreba su: Zagreb AATerme Sveuilina bolnica AAGlazbena akademija AARegulacija rijeke Save AAZrana luka Zagreb AAStudentski domovi AAkole i ateljei (Vlaka) AA rezultati i uinci prethodne generacije razvojnih strategija Razvojne aktivnosti Grada Zagreba su zadnjih godina usmjeravane prema programskom dokumentu Vizija Zagreba u 21. stoljeu koji je gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi predstavio u Gradskoj skuptini Grada Zagreba 13. srpnja 2005. Radi se o ambicioznom i dugoronom programu kojim je predviena reorganizacija gradske uprave i trgovakih drutava u vlasnitvu Grada; razvitak mjesne samouprave; obzirno upravljanje gradskim proraunom; poveanje komunalnog standarda i razvoj komunalnih programa; unapreivanje gospodarenja prostorom i gradskom imovinom; urbanizam velikih, organiziranih i kompetentno voenih poteza; gospodarski razvitak; izuzeno osjetljiv sustav socijalne politike; razvoj zagrebakog modela stanogradnje; izgradnja javnih garaa i izuzetno ambiciozni zahvati u gradskom prometnom sustavu (4 nova mosta, ispitivanje potrebe i mogunosti gradnje Sjeverne tangente i tunela kroz Medvednicu); novi ciklus gradnje graevina nacionalne kulture; oblikovanje meunarodnog identiteta Zagreba; povezivanje Zagreba s njegovim regionalnim prostorom; suradnja sa znanstveno-strunom zajednicom u ubrzavanju razvitka Zagreba; te informatizacija Zagreba. Premda su realizacije pojedinih segmenata programa Vizija Zagreba u 21. stoljeu oigledne, poput reorganizacije uprave i gradskih trgovakih drutava, razvoja sustava mjesne samouprave,
izgradnje znaajnih objekata nacionalnog znaaja (msu, Arena Zagreb), modernizacije voznog parka zet-a itd., potrebno je naglasiti da se radilo o dugoronoj viziji razvoja koja vremenski pokriva razdoblje od najmanje 50 godina, unutar koje nije bilo mogue precizno odrediti rokove, nositelje, pa tako niti pokazatelje uspjenosti realizacije i naine vrednovanja. To, dakako, ne umanjuje vrijednost postavljenih ciljeva, ve upuuje na potrebu planiranja u kraim vremenskim razdobljima i planiranja korak po korak. Tu ulogu preuzima ZagrebPlan razvojna strategija Grada Zagreba, kojim e se u okvirima zacrtanih stratekih ciljeva, za sedmogodinja razdoblja odreivati prioriteti i konkretne mjere provedbe, s identificiranim nositeljima, potrebnim financijskim sredstvima i izvorima nanciranja. Grad Zagreb nije do sada imao razvojni program dokument izraen prema konceptu regionalne politike eu, usmjeren, meu ostalim, i jaanju apsorpcijskog kapaciteta za primanje i koritenje sredstava eu (npr. regionalni operativni program). Nedavno utvreni sustav planiranja regionalnog razvoja utvrdio je obvezu i metodologiju izrade upanijskih razvojnih strategija. Metodologija koja ukljuuje partnerski pristup i obvezne sastavnice odreene Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (nn 53/2010), po prvi puta je u Gradu Zagrebu koriten u pripremi ZagrebPlana.
su vremenska razdoblja AAneujednaena stratekih programa, a onda i planiranih
AA AA AA
aktivnosti i njihove provedbe nema dovoljno uinkovitog praenja provedbe stratekih programa nema vrednovanja outputa, rezultata, uinaka provedenih aktivnosti koje su utvrene stratekim programima nema dostatnog izvjetavanja strune i ire javnostima o provedbi stratekih programa
razvojne potrebe konceptualnu osnovu za dugoroni AAizraditi integralni i odrivi razvoj grada partnerski pristup, izraditi AAprimjenjujui razvojnu strategiju Grada Zagreba, kao okvira
AA AA AA AA AA AA
AA AA AA AA AA
razvojni problemi strateki programi za pojedina podruja esto su sektorski fragmentarna bez nedovoljne meusobne povezanosti nema dovoljno osmiljenog i usuglaenog koncepta razvoja grada kao osnove za razvoj pojedinih podruja i izradu stratekih programa i dokumenata nema jedinstvene metodologije izrade stratekih programa pa oni esto ne mogu dati rjeenja za razvojne probleme velike kompleksnosti nema razraenih kriterija i postupaka za utvrivanje razvojnih prioriteta Grada nema sinergije u planiranju i provedbi razvojnih aktivnosti
i osnove za razradu stratekih dokumenata za sva podruja i sektore postojee strateke razvojne (sektorske) dokumente na prikladan nain ugraditi u razvojnu strategiju Grada Zagreba izraditi i osigurati primjenu jedinstvene metodologije izrade svih stratekih dokumenata razvoja grada uvesti uinkovito praenje i izvjetavanje o provedbe stratekih programa provoditi vrednovanje outputa, rezultata, uinaka provedenih aktivnosti koje su utvrene stratekim programima uspostaviti institucionalni okvir za provedbu za provedbu stratekih programa razviti partnerstvo u izradi i provedbi razvojne strategije i stratekih programa grada
145
br.
sektor / podruje
naziv
razdoblje
nositelj provedbe
praenje, vrednovanje i izvjetavanje etverogodinje izvjee o stanju u prostoru (izrauje Zavod za prostorno ureenje gz) etverogodinje izvjee o stanju u prostoru (izrauje Zavod za prostorno ureenje gz) etverogodinje izvjee o stanju u prostoru (izrauje Zavod za prostorno ureenje gz) etverogodinje izvjee o stanju u prostoru (izrauje Zavod za prostorno ureenje gz)
br.
sektor / podruje
naziv
razdoblje
nositelj provedbe
praenje, vrednovanje i izvjetavanje Godinja izvjea nositelja provedbe pojedinih mjera Godinja izvjea nositelja provedbe pojedinih mjera
1.
Prostor
Prostorni plan Grada Zagreba
Gradska upravna tijela, Zagrebaki holding
10.
Socijalna skrb
Zagrebaka strategija za djecu od 2008. do 2012. Zagrebaka strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2010. Zagrebaka strategija jedinstvene politike za zatitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. Zagrebaka strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2011. do 2015.
2008.2012.
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
2007.2010.
2.
Generalni urbanistiki plan grada Zagreba Generalni urbanistiki plan Sesveta
do 2017.
3.
do 2017.
2008.2010.
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
Godinja izvjea nositelja provedbe pojedinih mjera
4.
Provedbeni planovi (72 od 201)
Gradska upravna tijela Zagrebaki holding,
2011.2015.
5.
Okoli
Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Zagreba (seap) Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009.2012.
do 2020.
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Nositelji pojedinih mjera navedeni u programu Polugodinji ili godinji izvjetaji o provedbi to su ih duni izraivati nositelji mjera Godinja izvjea nositelja provedbe pojedinih mjera, koja objedinjuje uo lpz-a 11. port
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
Godinja izvjea nositelja provedbe pojedinih mjera
6.
do 2012.
Program razvoja porta Grada Zagreba 2006.-2010. godine
2006.2010.
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
7.
Ljudski resursi
Strategija za razvoj ljudskih potencijala Grada Zagreba Plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem Grada Zagreba Ocjena postojeeg stanja ruralnog prostora, istraivanje i utvrivanje prioriteta i ciljeva razvitka ruralnog prostora na podruju Grada Zagreba za razdoblje 2009.2016.
2011.2013.
Upravni odbor Lokalnog partnerstva za zapoljavanje Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo
glavni strateki programi grada zagreba u pripremi Okoli Program zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014. Plan gospodarenjaotpadom Grada Zagreba do 2015. godine port Strategija porta Grada Zagreba za razdoblje 2011.2020. Strategija kulturnog razvoja Grada Zagreba 2011.2020. 2010.2014. do 2015. 2011.2020. 2011.2020. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Ustanova za strategijsko planiranje Zagrebakoga portskog saveza
8.
Gospodarstvo
2009.2016.
Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo
Kultura
tabela 18. | pregled dosadanjih i aktualnih glavnih stratekih razvojnih dokumenata grada zagreba
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
9.
Energetika
Strategija odrivog koritenja energije za osnivae (Zagrebaka, Karlovaka i Krapinsko-zagorska upanija te Grad Zagreb)
147
swot analiza
Sudionici radionice: zamjenica gradonaelnika Jelena Pavii Vukievi ured gradonaelnika Tatjana Dali Marko Helfrih gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Nela Juri gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Marinka Bakula Aneli gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Nada Anti Iva Bedenko Vinja Bedenko Vladimir Betak Karolina Bui Vojna Celio Cega Mirela Grabundija Stjepan Kelec-Suhovec Valerija Kelemen-Pepeonik Milena Kuhta Jasna Mandi Irena Matkovi Mirna Metrovi Neda Raki Darko iko Jadranka Veseli Bruvo Marijana Vueti gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Biserka Petoi Vlasta Ranogajec Emil Tuk gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu grada Martina Bambura Mirna Rudan gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Melita Bori Marijan Maras Sandra Tucak Zori gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Mijo Bezer Dinko Bili Anica Kai gradski ured za financije Ksenija Prai sluba za mjesnu samoupravu Zvonko Filipi gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Zrinka Paladino gradski kontrolni ured Biljana Kri gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama Zrinko Rebrina gradski ured za zdravstvo i branitelje Nada Brkljai Ivana Portolan Pavi gradski ured za opu upravu Asja Ettinger Dragica Kovai gradski ured za katastar i geodetske poslove Blanka Lozo ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Ines Franov Beokovi sveuilite u zagrebu Bojan Baleti Martina Cvitanovi Silvana ubri razvojna agencija zagreb Marijan Oani hrvatska gospodarska komora komora zagreb Zlatan Frohlich Kreimir Opi hrvatski zavod za zapoljavanje podruna sluba zagreb Vesna Matijaevi institut ivo pilar Vladimir Lay
U sklopu provedbe projekta izrade ZagrebPlana Razvojne strategije Grada Zagreba, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba je, uz savjetniku podrku Instituta za meunarodne odnose, 6. prosinca 2010. u prostorijama Tribine Grada Zagreba na Kaptolu 27 proveo cjelodnevnu radionicu za izradu nacrta swot analize. swot analiza je lankom 4. Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (nn 53/10) predviena kao obvezni dio sadraja strategije i njena provedba prethodi odreivanju vizije i stratekih ciljeva upanije (Grada Zagreba). Svrha provedbe radionice i izrade nacrta swot analize bila je utvrivanje i ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji svakog od segmenata sveukupnog razvoja Grada Zagreba, a nastavno na ranije provedeno prikupljanje podataka, ocjenu aktualnog stanja i utvrivanje razvojnih problema i potreba, u prethodnom koraku Osnovne analize. Jedan od ciljeva radionice bio je i pridonijeti da se kod sudionika radionice ojaa orijentacija na budunost, odnosno sposobnost razvijanja sosticiranog mentalnog odgovora na pitanja to ako, da se pobolja motivacija i opredjeljene za strateko promiljanje razvoja te svestrano koritenje planiranja, programiranja, praenja te vrednovanja rezultata i dugoronih uinaka projekata po razvoj Grada Zagreba. U tom se smislu radionica moe smatrati iznimno uspjenom, barem prema komentarima sudionikaspecijalista iz pojedinih podruja i nadlenosti, jer im je omoguila otvoreno i nadsektorsko promiljanje sveukupnog razvoja. Treba naglasiti da je radionica bila organizirana tako da se radom u grupama i sintezom zakljuaka pojedinih grupa u najveoj mjeri umanji utjecaj subjektivne, osobne prosudbe snaga i slabosti te prilika i prijetnji i da se se dobije to objektivniji nacrt swot analize, kao polazite za daljnje planiranje.
Prema rezultatima radionice provedene 6. prosinca 2010. u Tribini Grada Zagreba
149
151
resursi
SNAGE (S)
prirodna, populacijska i simbolika osnova grada
SLABOSTI (W) iskoriten geoprometni i AANedovoljno geopolitiki poloaj kao resurs za razvoj groenost prirodnih resursa prenamjenom i AA U eksploatacijom edovoljno uinkovito provoenje mjera AA N zatite okolia epovoljna vlasnika struktura AA N poljoprivrednog zemljita kao razvojnog
PRILIKE (O) ova pozicija Grada Zagreba ulaskom AA N Hrvatske u EU, armacija u mrei europskih
PRIJETNJE (T) rbanizacija uma u privatnom vlasnitvu AA U N edjelotvorna suradnja sa susjednim AAupanijama u zatiti izvorita, vodnih i
geoprometni i geopolitiki poloaj u AAPovoljan Hrvatskoj i Europi dministrativno, politiko, gospodarsko i AA A drutveno sredite Hrvatske oloaj u najrazvijenijoj i najkonkurentnijoj AA P NUTS2 regiji, Sjeverozapadnoj Hrvatskoj uvani prirodni resursi: savski vodonosnik, AA O ume, poljoprivredno tlo, geotermalni izvori aznovrsnost, ouvanost i znatna i prostorna AA R zastupljenost prirodnih i krajobraznih vrijednosti: Park prirode Medvednica, aluvijalna ravnica Save, Vukomerike gorice, park-ume urbanog podruja Grada Relativno dobri pokazatelji kvalitete okolia, u cjelini i pojedinih sastavnica, tradicija brige za okoli Integriranost ruralnog prostora kao poljoprivrednog, ekolokog, krajobraznog i turistikog potencijala u podruje Grada Raznovrsna kulturna batina i kulturnopovijesni identitet Koncentracija i pozitivna dinamika opeg kretanja stanovnitva Dugorono pozitivan saldo ukupnih migracija Najvei stupanj urbaniziranosti Visoka koncentracija obrazovanog stanovnitva u odnosu na prosjek Hrvatske Zemljita u vlasnitvu Grada kao razvojni potencijal: Badel, Zagrepanka, Gredelj, Paromlin i dr.
AA AA AA AA
AA AA AA AA AA
resursa obodnog ruralnog prostora Grada Slaba percepcija o vrijednosti kulturne i prirodne batine kao resursu za razvoj Nedovoljno odravanje graditeljske batine, posebice povijesne jezgre grada Gubitak identiteta povijesnih naselja integriranih u Grad Negativan prirodni prirast, niske stope fertiliteta Rastui proces starenja stanovnitva
metropola Rastua globalna svijest o zatiti okolia i prirode i meunarodni programi i projekti kao izvori nanciranja Ukljuivanje u fondove potpore i proirivanje trita za ekoloku proizvodnju, agroturizam, ruralni kulturni krajobraz i sl. Jaanje svijesti o vrijednosti nasljea prve modernizacije u Zagrebu: revitalizacija vrijednih graevina industrijske arhitekture i njihovo ukljuivanje u kulturnu i turistiku ponudu grada Razvoj jedinstvenog pristupa promicanju identiteta Grada Zagreba - sustavna i kontinuirana promocija u svrhu jaanja razmjene pojedinanog i kolektivnog identiteta
drugih resursa Neracionalno irenje grada na neizgraena podruja, bez urbanistike i ekonomske opravdanosti Pritisci za prenamjenu poljoprivrednog prostora Tretiranje cijelog prostora Grada Zagreba kao urbanog, od strane EU - onemoguavanje koritenja fondova za razvoj ruralnog prostora Grada Visok stupanj rizika od potresa Klizita u podsljemenskom podruju Gradnja HE na Savi uzvodno od Zagreba Nuklearna elektrana Krko Nedostatna nancijska sredstva za zatitu i obnovu povijesnoga grada Razvoj bez identiteta: Grad Zagreb kao nezamjetljiv i obian grad ujedinjene Europe
153
funkcije
SNAGE (S)
energetska, infrastrukturna, prometna i gospodarska osnova grada
SLABOSTI (W) intermodalnost prometnog sustava AANedostatna nedovoljno koritenje eljeznikog, P&R i B&R
PRILIKE (O) potencijal za koritenje obnovljivih AAPrirodni izvora energije i programi gradnje infrastrukture AAPlanovi (prometne, energetske) na meunarodnoj i
PRIJETNJE (T) dministrativne barijere prilikom ulaganja u AA A razvoj poduzetnitva aanje trenda odljeva visokostrune radne AA Jsnage lobalna i nacionalna gospodarska kriza te AA G opa kriza vrijednosti eusklaenost gruntovno-katastarskih AA N evidencija entralizacija na dravnoj razini u upravljanju AA C infrastrukturom, zatiti okolia, obrazovanju
rostorna pokrivenost javnim AA P prijevozom valitetan vozni park u AA K tramvajskom i autobusnom
AA AA AA AA
prometu Pokrivenost komunalnom infrastrukturom urbanog gradskog podruja Centralni ureaj za proiavanje otpadnih voda Koncentracija znanstvenih i tehnolokih resursa za razvoj Najvee poslovno sredite u Hrvatskoj Snaan bankarski, nancijski i osiguravateljski sektor Razvijen IT sektor Koncentracija poslovnih subjekata/ poduzetnika i zaposlenost Trite s najveom kupovnom snagom Raznovrsna ponuda specijaliziranih poslovnih usluga Tradicija, kontinuirani razvoj te dobra konkurentnost nekih grana industrije (elektroindustrija, farmaceutska, telekomunikacije, graevinarstvo) Najvee turistiko sredite kontinentalne Hrvatske Bogato povijesno nasljee, kulturna batina i geografski poloaj kao preduvjeti razvoja turizma, posebno kongresnog Tradicijski obrti i ponuda domaih proizvoda na gradskim trnicama Povoljna obrazovanost, posebno mlae radne snage
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
prometa Nedovoljno razvijena ulina i inska mrea, slaba protonost individualnog i javnog prometa Zastarjela infrastruktura Zrane luke Zagreb (niska kvaliteta prihvata i otpreme i zastarjeli kapaciteti) Zastarjela mrea komunalne infrastrukture (veliki gubici vode, trokovi odravanja i dr.) Nedovoljna razvijenost vodoopskrbe i kanalizacijske mree u rubnim, ruralnim gradskim podrujima Nedovoljan udio koritenja obnovljivih izvora energije Niska energetska uinkovitost sveukupnoga postojeega graevinskog fonda Necjelovit sustav gospodarenja otpadom Nedovoljna povezanost gospodarstva i znanosti/ istraivanja Nedovoljna dinamika investicija u gospodarstvo Opadanje udjela industrije u BDV-u i zaposlenosti Nedovoljna usmjerenost industrije na proizvode vee dodane vrijednosti Nepovoljan omjer izvoza i uvoza (pokrivenost uvoza izvozom) Nedovoljno razvijena suvremena poslovna infrastruktura (poduzetnike zone, tehnoloki parkovi, poduzetniki inkubatori) Nepostojanje prometno i komunalno opremljenih poslovnih zona spremnih za ulaganja Nerazvijeno poduzetnitvo u kulturi i drutvenim djelatnostima Nedostatna suradnja s drugim upanijama u pripremi zajednikih razvojnih gospodarskih projekata Visoke cijene zemljita i komunalnog doprinosa Neusklaenost ponude i potranje za radnom snagom i prema opsegu i prema kvalitativnoj strukturi; nedostatak pojedinih strunih prola Nepostojanje politike upravljanja raspoloivim ljudskim resursima u cilju smanjivanja nezaposlenosti Nii BDP per capita u usporedbi s glavnim gradovima EU-a Nepostojanje cjelovite strategije razvoja turizma
nacionalnoj razini Planovi za razvoj integriranoga javnog prijevoza Grada Zagreba i okolnih upanija Unapreivanje sustava prigradske eljeznice u funkciji javnoga prijevoza Razvoj Zrane luke kao vorita (hub) jugoistone Europe Razvoj Aerodroma Luko kao poslovnog/ turistikog/sportskog aerodroma Razvoj i dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija Bolji pristup tritu proizvoda i usluga ulaskom u EU Izrada i provedba programa cjelovite politike za poticanje zapoljavanja Svjetski trendovi rasta poduzetnitva u kulturi, sportu, medicini i dr. podrujima u kojima Grad Zagreb ima kvalitetne ljudske resurse i priznate strunjake Svjetski trendovi porasta potranje za urbanim, kulturnim, kongresnim i agro-turizmom Koritenje resursnih prednosti Zagreba u cjelovitoj nacionalnoj i regionalnoj turistikoj ponudi Bolji pristup tritu proizvoda i usluga ulaskom u EU Mogunost smjetaja sjedita europskih institucija / sjedita multinacionalnih kompanija za podruje regije u Gradu Zagrebu
AA
i javnim uslugama i dr. Nesreena porezna politika i ovlasti jedinica lokalne samouprave
155
drutvo
SNAGE (S)
preduvjeti osobnog napretka i kvalitete ivljenja u gradu
SLABOSTI (W) eravnomjeran raspored kulturnih AA N sadraja po gradskim etvrtima, osobito u
PRILIKE (O)
PRIJETNJE (T)
oncentracija i raznovrsnost kulturnih, AA K obrazovnih i znanstveno-istraivakih
institucija Koncentracija zdravstvenih i bolnikih kapaciteta Razvijena kulturna ponuda (muzeji, kazalita, galerije, kina, kninice, itd.) Kulturne manifestacije meunarodnog i nacionalnog karaktera Razvijene kulturne i kreativne industrije (arhitektura, dizajn, glazba, izdavatvo,moda, lm i video, softver, itd.) Poticanje vrhunskog sporta, velik broj sportskih manifestacija Dvoranski kapaciteti za vrhunska kulturna i sportska dogaanja Socijalno osjetljiva politika Grada
novosagraenim naseljima Nedovoljno praenje i vrednovanje kulturnih programa Nedostatak kapaciteta za kongresni turizam Nedovoljni kapaciteti predkolskih i osnovnokolskih ustanova, dotrajalost postojeih objekata i kolske opreme u osnovnim i srednjim kolama Nedovoljan broj ustanova za smjetaj starijih i nemonih osoba Nedostatak ustanove za palijativnu skrb Nedovoljni kapaciteti pojedinih bolnikih ustanova Nedostatan broj i dotrajalost postojeih sportskih i rekreativnih objekata te njihova neravnomjerna raspodjela po gradskim etvrtima Nedovoljno poticanje amaterskog sporta i rekreacije graana Nedovoljna transparentnost sustava za praenje korisnika socijalne skrbi Nedovoljna koordinacija razliitih nositelja sustava socijalne skrbi
eunarodna suradnja u provedbi programa nancijskih sredstava za AA M AANedostatak kulturnih aktivnosti izgradnju utvrenih prostornih potreba drutvenih djelatnosti i realizaciju planiranih rganizacija meunarodnih sportskih i AA O programa kulturnih dogaanja koji pozicioniraju Zagreb na meunarodnoj sceni dljev najkvalitetnijeg strunog kadra u AA O kulturi, kreativnim industrijama, zdravstvu i R azvoj Sveuilita u Zagrebu, realizacija AAnovoga kampusa u Borongaju: Zagreb sportu
AA
Sveuilini grad Europski programi cjeloivotnog obrazovanja i prekvalikacije
157
upravljanje
SNAGE (S)
planerska i organizacijska osnova grada, sudjelovanje graana
SLABOSTI (W)
PRILIKE (O)
PRIJETNJE (T)
elik broj i raznovrsnost udruga i epostojanje kriterija vrednovanja rada, AA V AA N organizacija civilnog drutva rezultata i razvojnih uinka udruga civilnog drutva elativno snaan nancijski kapacitet Grada AA R lanstvo u brojnim meunarodnim epripremljenost gospodarskih i drugih AA AA N udrugama i mreama europskih gradova razvojnih projekata za nanciranje iz EU-a i drugih meunarodnih fondova truni kapaciteti Gradske uprave i AA S Zagrebakog holdinga eprimjereno upravljanje ulaganjima u AA N razvojne projekte (dugorono nedovreni I nformatizacija Gradske uprave AA veliki strateki razvojni projekti: bolnica,
AA AA AA AA
gradski stadion i dr.) Dugorono veliki iznosi nenaplaenih potraivanja Grada Nedovoljna sinergija djelovanja gradskih predstavnikih i izvrnih tijela i trgovakih drutava u vlasnitvu Grada Niska apsorpcija sredstava iz predpristupnih EU- fondova Nejasni kriteriji odabira i procedure provedbe velikih gradskih urbanistikih projekata
oritenje EU fondova i programa te drugih drugih europskih gradova u AA K AAKonkurencija inozemnih nancijskih izvora za razvoj Grada apliciranju i koritenju sredstava EU fondova artnerski programi i projekti saeuropskim visnost razvojnih strategija, programa AA P AA O gradovima i regijama i projekata o politikim promjenama i politikoj volji u gradu i dravi euupanijska suradnja na svim AA M podrujima stratekog znaenja za ubitak dijela proraunskih prihoda zbog AA G gospodarski i drutveni razvoj promjene porezne politike na dravnoj razini oritenje i transfer znanja dsustvo zajednike strategije razvoja Grada AA K AA O Zagreba i zagrebake regije J aanje civilnog drutva i razvoj partnerskog AAodnosa u procesima pripreme i provedbe edovoljne ovlasti Grada u rjeavanju AA N odluka o razvoju Grada imovinsko-pravnih odnosa kod pripreme zemljita za realizaciju projekata od gradskog azvoj Zagrebake infrastrukture prostornih AA R interesa podataka (ZIPP) i Informacijskog sustava prostornog ureenja (ISPU) AA Meunarodni kriminal i terorizam
159
vizija
Sudionici radionice: ured gradonaelnika Marko Helfrih struna sluba gradonaelnika Dianora Kobia-Luli gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Goran ari gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Nada Anti Iva Bedenko Vladimir Betak Karolina Bui Vojna Celio Cega Stjepan Kelec-Suhovec Valerija Kelemen-Pepeonik Milena Kuhta Jasna Mandi Irena Matkovi Mirna Metrovi Neda Raki Darko iko Jadranka Veseli Bruvo Marijana Vueti Matija Vuger gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Biserka Petoi Vlasta Ranogajec gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu grada Martina Bambura gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Melita Bori Marijan Maras Vesna Vugec gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Milivoj Kotrla gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Mirjana Berislavi Milan oli teca Mihalic Ankica Pavlovi Boica imlea gradski ured za financije Marija ike sluba za mjesnu samoupravu Zvonko Filipi gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Zrinka Paladino ured za upravljanje u hitnim situacijama Mario Hrgovi gradski ured za zdravstvo i branitelje Nada Brkljai gradski ured za opu upravu Darinka Laku Jozena uker gradski ured za katastar i geodetske poslove Blanka Lozo zavod za prostorno ureenje grada zagreba Ivica Fanjek Ivan Lonari ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Ines Franov Beokovi sveuilite u zagrebu Bojan Baleti razvojna agencija zagreb Marijan Oani hrvatska gospodarska komora komora zagreb Zlatan Frohlich Kreimir Opi hrvatski zavod za zapoljavanje podruna sluba zagreb Vesna Matijaevi institut ivo pilar Vladimir Lay
Cilj druge cjelodnevne radionice provedene u sklopu provedbe projekta izrade ZagrebPlana - Razvojne strategije Grada Zagreba, odrane 2. veljae 2011., uz moderiranje i savjetniku podrku Instituta za meunarodne odnose, bio je odreivanje nacrta vizije i stratekih ciljeva razvoja Grada Zagreba, s naznakom razvojnih prioriteta. Sinteza rezultata rada po grupama ukazala je da je u mentalnim mapama sudionika radionice Grad Zagreb predstavljen kroz sve svoje aspekte: prirodnu batinu, kulturne spomenike i kulturno stvaralatvo, stoljetnu tradiciju industrijskog sredita te nadasve kroz znanje. U predstavljenim prijedlozima vizije razvoja potpuno su ravnopravno bili zastupljeni koncepti usmjereni ka Gradu znanja i poduzetnitva, odrivom GraduGradu pitke vode, ouvanog okolia i prirode, Gradu tradicije i kulture, Gradu ugodnom za ivot i rad, ali i prema prepoznatljivom, sigurnom i zabavnom Gradu. Posebno su zanimljivi bili prijedlozi koji su u viziji predviali razvoj Grada Zagreba temeljen na vodi i oko vode (zagrebaki vodonosnik kao prirodna zaliha pitke vode, probuena Sava i jezera uz Savu...), kao i Zagreb zelenih krugova (zeleno gospodarstvo, zelena energija, zeleni turizam...). Naoko raznorodni koncepti potvrdili su potrebu sveobuhvatnog sagledavanja razvoja Grada, u kojem se pojedini koncepti meusobno potiu i nadopunjuju. Iz takvog sveobuhvatnog sagledavanja proizala je i vizija razvoja Grada Zagreba: grad zagreburbani inkubator odrivih koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti Vizija Grada Zagreba kao Urbanog inkubatora ostvaruje se pomicanjem granica u svim, za Grad znaajnim podrujima rada i djelovanja, primjenom poduzetnikog pristupapristupa koji se ne zadovoljava s postojeim, koji u kreativnom procesu
trai nove ideje i tei stvaranju novih vrijednosti. Vizija se takoer ostvaruje sinergijskim djelovanjem na ostvarivanju est zacrtanih stratekih ciljeva razvoja: 1. Konkurentno gospodarstvo 2. Razvoj ljudskih potencijala 3. Zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 4. Unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija Grada 5. Unapreivanje kvalitete ivljenja 6. Unapreivanje sustava upravljanja razvojem
161
Prema rezultatima radionice provedene 2. veljae 2011. u Tribini Grada Zagreba
strateki ciljevi, prioriteti i mjere
163
strateki ciljevi c1. konkurentno gospodarstvo
prioriteti c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja
mjere c1.p1-m1 jaanje poslovne infrastrukture c1.p1-m2 razvoj poduzetnikih klastera c1.p1-m3 razvoj povoljnog financijskog okruenja za malo/srednje poduzetnitvo i obrtnike c1.p1-m4 potpora razvoju edukacije za poduzetnike
strateki ciljevi c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom
prioriteti c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje okolia
mjere c3.p1-m1 uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava i komunikacijske strategije o okoliu c3.p1-m2 odrivo gospodarenje gradskim umama c3.p1-m3 vrednovanje, zatita i odrivo upravljanje konstitucijskim prirodnim elementima grada: medvednicom i savom c3.p1-m4 geotehnika i seizmika mikrozonacija grada zagreba c3.p1-m5 razvijanje mehanizama provedbe zatite bioloke raznolikosti c3.p1-m6 izrada i stavljanje u funkciju krajobrazne osnove grada zagreba c3.p1-m7 zatita i poboljanje kakvoe zraka c3.p1-m8 provedba mjera za zatitu voda c3.p1-m9 izrada strateke karte buke i akcijskih planova c3.p1-m10 unapreivanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom
c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga
c1.p2-m1 jaanje tehnoloke infrastrukture c1.p2-m2 razvoj bioznanosti, primjena i komercijalizacija znanja i tehnologije c1.p2-m3 poticanje kreativnih industrija c1.p2-m4 razvoj turizma c1.p2-m5 razvoj poljoprivredno-prehrambene proizvodnje
c2. c2.p1 razvoj ljudskih potencijala zagreb grad znanja i sveuilini grad c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada
c2.p1-m1 potpora projektu sveuilinog kampusa u borongaju c2.p2-m1 prilagodba obrazovnih programa i provoenje aktivnih mjera zapoljavanja c2.p2-m2 razvoj modela dostupnog cjeloivotnog obrazovanja i prekvalifikacije c2.p2-m3 jaanje kompetencija i poveanje poslovnih mogunosti za ranjive grupe kroz programe socijalne ekonomije c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
c3.p2-m1 poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, kogeneracije i ekoloki prihvatljivih goriva
165
strateki ciljevi
prioriteti
mjere c3.p2-m2 poveanje energetske uinkovitosti u proizvodnji energije, sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete c3.p2-m3 sigurnost i diversifikacija energetske opskrbe grada c3.p2-m4 smanjenje svjetlosnosnog oneienja c3.p2-m5 uspostavljanje energetskog informacijskog sustava grada zagreba i komunikacijske strategije o energiji i klimi
strateki ciljevi
prioriteti c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava
mjere c4.p3-m1 razvoj zranog prometa c4.p3-m2 integracija i poboljanje kvalitete uline i cestovne mree c4.p3-m3 unapreivanje javnog putnikog prometa c4.p3-m4 poboljanje prometa u mirovanju c4.p3-m5 razvoj sustava za upravljanje i nadzor prometa (its) c4.p3-m6 unapreivanje biciklistikog prometa c4.p3-m7 poboljanje komunalne opremljenosti gradskog podruja
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada
c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada
c4.p1-m1 cjelovito planiranje prostornog razvoja c4.p1-m2 zelena infrastruktura grada c4.p2-m1 ouvanje, obnova i odrivo koritenje kulturne batine c4.p2-m2 urbana regeneracija donjega grada c4.p2-m3 poveanje kvalitete postojeih i ureenje novih javnih gradskih prostora c4.p2-m4 profiliranje, sadrajno i oblikovno unapreivanje i aktiviranje zagrebakih trnica c4.p2-m5 utvrivanje sustava gradskih projekata, redefiniranje pojma i planiranje dinamike izrade i provedbe c4.p2-m6 ouvanje tradicionalnih obiljeja i ureivanje naselja ruralnog i suburbanog karaktera i nekadanjih seoskih naselja uklopljenih u grad zagreb c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti
c4.p4-m1 modernizacija eljeznikog prigradskogradskog prometa c4.p4-m2 razvoj integriranog javnog prijevoza
c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja
c5.p1-m1 poticanje obnove, modernizacije i odravanja stambenog fonda te sustava najma stanova u vlasnitvu grada c5.p1-m2 racionalno planiranje i ureivanje podruja za obiteljsku stambenu gradnju c5.p2-m1 ravnomjerno rasporeena gradnja gradskih i socijalnih stanova na itavom podruju grada c5.p2-m2 uinkoviti sustav zatite i spaavanja stanovnitva, zatite od poara i elementarnih nepogoda
167
strateki ciljevi
prioriteti
mjere c5.p2-m3 unapreivanje skrbi o starijoj populaciji u okvirima lokalne zajednice c5.p2-m4 kvalitetnije ukljuivanje osoba s invaliditetom u ivot zajednice c5.p2-m5 kvalitetnije ukljuivanje djece s tekoama u razvoju u ivot zajednice
strateki ciljevi
prioriteti c6.p2 unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem
mjere c6.p2-m1 razvoj sustava stratekog planiranja c6.p2-m2 jaanje kapaciteta za koritenje sredstava eu i drugih fondova c6.p2-m3 promoviranje grada zagreba kao lokacije za ulaganja
c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture
c5.p3-m1 unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u kulturi i kulturnoj ponudi c5.p3-m2 unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u sustavu odgoja i obrazovanja c5.p3-m3 unapreivanje uvjeta za pruanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga c5.p3-m4 razvoj portske infrastrukture i kulture na svim razinama c5.p3-m5 jaanje standarda socijalnih usluga c5.p3-m6 razvoj tehnicke kulture
c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom
c6.p3-m1 unapreivanje zemljinih evidencija c6.p3-m2 primjena mjera aktivne zemljine politike grada c6.p3-m3 unapreivanje sustava upravljanja podacima o prostoru i stanovnitvu grada
c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea
c6.p4-m1 izrada i provedba planova zapoljavanja, obrazovanja i vrednovanja efikasnosti rada djelatnika u gradskoj upravi c6.p4-m2 unapreivanje komunikacije i protoka informacija izmeu odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzea
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem
c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja
c6.p1-m1 razvoj partnerstva sa civilnim drutvom i poslovnim asocijacijama c6.p1-m2 razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama
c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada
c6.p5-m1 koordinacija zajednikih razvojnih aktivnosti i programa grada zagreba, zagrebake upanije i krapinsko-zagorske upanije c6.p5-m2 identifikacija, unapreivanje i razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) grada zagreba
169
strateki cilj prioritet mjera svrha mjere
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja c1.p1-m1 jaanje poslovne infrastrukture Olakati poslovanje postojeih poduzetnika u upaniji i privui nova ulaganja u gospodarstvo, razviti poduzetniku klimu te pojaati konkurentnost gospodarstva. Uspostavljanje prostorno-poslovne infrastrukture za razvoj msp i poduzetnitva stvaranjem preduvjeta za razvoj poduzetnikih zona i ureivanjem poduzetnikih inkubatora Sustavno uklanjanje administrativnih prepreka za osnivanje i upravljanje poslovnom organizacijom, analizom svih procedura i radom na njihovom pojednostavnjivanju (u okviru nadlenosti Grada); Poticanje razvoja poduzetnikih zona: izraditi i uputiti na usvajanje provedbene urbanistike planove za zone gospodarske namjene planirati i provesti potreban otkup zemljita i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture u zonama pripremiti projektne prijave za fondove eu-a inicirati sporazum za Zagrebakom upanijom o zajednikim ulaganjima i koritenju poduzetnikih zona na podruju Zagrebake upanije (nedostatni prostorni resursi i visoke cijene zemljita u Gradu, potreba koordiniranog i ravnomjernog razvoja, te funkcionalnog nadopunjavanja gz i z); rezultat
pripremiti projektne prijave za AAfondove eu-a, AAizgraditi/urediti inkubator/e; Provoenje predinvesticijskih aktivnosti za izgradnju Obrtnikog centra s majstorskom kolom. Lake i bre procedure ulaganja u razvoj poduzetnitva, olakani poetak poduzetnikih aktivnosti. Porast gospodarskih aktivnosti i razine zaposlenosti (poboljanje strukture zaposlenih i poveanje zapoljavanja ljudi s visokim kompetencijama) te vea konkurentnost gospodarstva Grada. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Razvojna agencija Zagrebtpz, Hrvatska gospodarska komora Komora Zagreb, Obrtnika komora Zagreb i Udruenje obrtnika Zagreb, Zagrebaka upanija Druga gradska upravna tijela: Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja c1.p1-m2 poticanje razvoja klastera Na zasadama zagrebake industrijske tradicije i pozicije industrijskog sredita regije, olakati poslovanje postojeih poduzetnika, razviti poduzetniku klimu te pojaati konkurentnost gospodarstva, posebno u proizvodnom segmentu Razvijanje klastera u svim sektorima gospodarstva radi poveanja konkurentnosti (preraivaka industrija, ict sektor, inovacijsko-kreativne industrije, itd.). Organizacijska potpora osnivanju i radu klastera, kroz: sudjelovati u identikaciji gospodarskih i drugih subjekatapotencijalnih lanova klastera denirati organizacijski ustroj i nancijsk okvir, u suradnji s/prema smjernicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva sudjelovati u izradi pripremnih dokumenata za osnivanje klastera (ugovora, pravilnika, sporazuma itd.) sudjelovati u izradi plana aktivnosti rada klastera, procjeni i osiguranju nancijskog okvira za rad klastera u prve tri godine pratiti provedene aktivnosti sukladno usvojenom planu rada klastera za prve tri godine.
sudionici u provedbi
Razvojna agencija Zagrebtpz, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, Obrtnika komora Zagreb i Udruenje obrtnika Zagreba, strukovna udruenja Gospodarski subjekti Grada Zagreba/ metropolitanskog podruja Broj osnovanih klastera Ciljani iznos ulaganja: 900.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (22%) Dravna razina (33%) Gospodarski subjekti, poslovne banke i ostali izvori (45%) Razdoblje 2012.2013.
korisnici pokazatelji izvori za financiranje
cilj mjere
razvojni uinak
cilj mjere
sadraj
nositelj sudionici u provedbi
razdoblje provedbe mjere
sadraj
AA AA AA AA AA
AA AA AA AA
pokazatelji
AA AA AA
Poveanje broja izraenih provedbenih urbanistikih planova za zone gospodarske namjene Izraen plan razvoja poduzetnikih inkubatora Broj funkcionalnih inkubatora
izvori za financiranje
Ciljani iznos ulaganja: 54.700.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (76%) Privatni sektor, fondovi eu (ukupno 23%) Razdoblje 2012.2013.
rezultat
AA AA AA AA
Organizacija poduzetnikih inkubatora: izraditi plan razvoja poduzetnikih inkubatora (analiza potreba, potencijalnih lokacija itd.), potaknuti rjeavanje imovinskopravnih pitanja, izraditi projektnu dokumentaciju, pribaviti potrebna odobrenja za realizaciju,
Olakavanje poslovanja gospodarskih subjekata - lanova klastera, zajedniki projekti i poslovne aktivnosti lanova klastera i njihova konkurentnost u regionalnom okruenju i meunarodnom tritu. Bolja povezanost poslovnih subjekata u pojedinim segmentima gospodarstva na nain koji e im olakati razliite aspekte poslovanja i omoguiti veu konkurentnost u odnosu na stranu i domau konkurenciju. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo
razvojni uinak
nositelj
171
strateki cilj prioritet mjera
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja c1.p1-m3 razvoj povoljnog financijskog okruenja za malo/ srednje poduzetnitvo i obrtnike Prevladavanje oteanih trinih uvjeta u podruju nanciranja, koji koe ulaganje u razvoj. Nastavak dosadanjih uspjenih mjera iz podruja nanciranja poduzetnitva, njihovo poboljanje te uvoenje novih modela nanciranja gospodarskih projekata uz aktivno sudjelovanje Grada te praenje odobrenih projekata. Provesti analizu i izbor optimalnog AAmodela poticanja povoljnog
rezultat
Financijska konsolidacija tvrtki u potekoama i olakavanje novih ulaganja u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva i obrta. Novo zapoljavanje uslijed poboljanih nancijskih uvjeta za poslovanje gospodarstvenika. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Razvojna agencija Zagrebtpz, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, Udruenje obrtnika Zagreba i Obrtnika komora Zagreb Mali i srednji poduzetnici i obrtnici Poveanje broja zaposlenih u tvrtkama obuhvaenim mjerom Ciljani iznos ulaganja: 66.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (85%) Dravna razina (15%) Razdoblje 2012.2013.
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja c1.p1-m4 potpora razvoju edukacije za poduzetnike Olakati poslovanje poduzetnika kroz osiguranje kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose veoj konkurentnosti gospodarskih subjekata. Unaprijediti kvalitetu postojeih obrazovnih programa i poveati zainteresiranost poduzetnika za pohaanje programa. Provesti analizu kvalitete AApostojeih obrazovnih programa za
korisnici pokazatelji
Mali i srednji poduzetnici, obrtnici novih obrazovnih programa AAiBroj treninga za poduzetnike i polaznika AABroj Broj poduzea i AAobrtanovoosnovanih od strane polaznika poduzetnike - poetnike
razvojni uinak nositelj sudionici u provedbi
svrha mjere
cilj mjere
cilj mjere
Ciljani iznos ulaganja: 1.400.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (15%) Dravna razina (43%) Poslovni sektor / obrazovne institucije i tvrtke koje provode programe obrazovanja (42%) Razdoblje 20122013.
sadraj
sadraj
AA
AA AA
AA AA AA
nancijskog okruenja za malo i srednje poduzetnitvo Kreditirati poduzetnike i subvencionirati kamate na kredite poduzetnika koji realiziraju novo zapoljavanje, posebice u podrujima preraivake industrije i novih tehnologija, kao i izvozno usmjerene proizvodnje Regionalni jamstveni fond: nastavak projekta regionalnog jamstvenog fonda za obrtnike i male poduzetnike. Interventni fond: dodjela interventnih sredstava poduzetnicima, s ciljem prevladavanja ekonomske recesije i stvaranja uvjeta za brzi oporavak i razvoj obrtnika, malih i srednjih poduzetnika na podruju Grada Zagreba. Poticati inovatorstvo, tradicijske i decitarne obrte i proizvodne djelatnosti, te poduzetnike i obrtnike koji zapoljavaju teko zapoljive osobe Utvrditi jasne kriterije kreditiranja i subvencioniranja te pojednostaviti i skratiti procedure za njihovo ostvarivanje Pratiti uinkovitost poticajnih nancijskih sredstava te unapreivati modele poticaja za msp/obrtnike, na temelju povratnih informacija i strunih analiza
AA AA AA AA
rezultat razvojni uinak nositelj sudionici u provedbi
poduzetnike te ocijeniti potrebe za uvoenjem novih programa. Identicirati potencijalne predavae i pripremiti nove obrazovne programe. Edukacijom poveati sposobnosti poduzetnika za pripremu projekata, apliciranje na natjeaje za koritenje sredstava eu fondova i za provedbu razvojnih projekata Unaprijediti informiranje o sadraju obrazovnih programa. Osmisliti nove naine upoznavanja poduzetnika s dostupnim obrazovnim programima. Redovito provoditi ocjenjivanje zadovoljstva polaznika obrazovnim programima.
Poveanje broja i kvalitete obrazovnih programa, poveanje broja polaznika. Poveanje kompetencija poduzetnika. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Razvojna agencija Zagrebtpz, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, Udruenje obrtnika i Obrtnika komora Zagreb, sustav uilita i veleuilita
173
strateki cilj prioritet
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c1.p2-m1 razvoj tehnoloke infrastrukture Struna pomo poduzetnicima u razvoju proizvoda i usluga, komercijalizaciji proizvoda i projekata, realizaciji poduzetnikih ideja, zasnovani na znanju, istraivanjima i inovacijama. Razvijanje sposobnosti prilagodbe zahtjevima trita. Uspostava funkcioniranja jedinstvenog sustava tehnoloke podrke razvoju poduzetnitva (suvremenog tehnolokog parka, tehnolokih centara i inkubatora), osobito poduzetnika poetnika te malih i srednjih poduzea koja nemaju vlastiti odjel za istraivanje i razvoj. Provesti analizu stanja tehnoloke AAinfrastrukture, intelektualnog vlasnitva, potreba poticanja ulaganja u istraivanje i razvoj proizvoda i usluga, kadrovskog stanja Provesti analizu potrebe ukljuivanja znanstvenoistraivakim instituta u konkretne projekte za potrebe poduzetnitva Utvrditi jasne kriterije za dodjelu potpora i podupirati poduzea koja ulau u istraivanje i razvoj, Odrediti konkretnu lokaciju zagrebakog tehnolokog parka (prednost treba dati zemljitu koje je u vlasnitvu Grada Zagreba ili gradskih trgovakih drutava, kako kako bi se skratilo vrijeme realizacije i smanjili trokovi). Osmisliti model funkcioniranja parka (model upravljanja, struktura korisnika parka, zajednike prostorije i usluge za korisnike, nanciranje rada) Temeljem deniranog modela funkcioniranja parka pristupiti izradi potrebne plansko-projektne dokumentacije za gradnju tehnolokog parka, Pripremiti projektne prijave za fondove eu (izgradnja i opremanje tehnolokog parka).
rezultat
Poboljani uvjeti za razvoj tvrtki usmjerenih razvoju novih tehnologija i proizvoda temeljenih na visokoj dodanoj vrijednosti. Daljnja promjena strukture gospodarskih djelatnosti u gradu, vei udjel proizvodnje s veom dodanom vrijednosti, porast gospodarske i ukupne gradske konkurentnosti. Konkretni oekivani uinci: poveanje broja novih poduzetnika i broja zaposlenih. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, obrazovne i znanstvene institucije, Razvojna agencija Zagreb tpz, hbor i druge banke, udruge inovatora Poduzetnici (postojei i novi), znanstveni instituti, obrtnici, samostalne profesije Utvren sustav praenja AAstanja: novih patenata, inovacija, industrijskog dizajna i drugih oblika industrijskog i intelektualnog vlasnitva Broj ostvarenih suradnji znanstveno-istraivakog sektora i poduzetnitva Broj pripremljenih/ apliciranih pojekata za sunanciranje iz EU fondova
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c1.p2-m2 razvoj bioznanosti, primjena i komercijalizacija znanja i tehnologije Razvoj bioznanosti povezan s gospodarskim razvojem i poveanjem konkurentnosti Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Povezivanje bioznanosti i poslovnog sektora; rjeavanje posebnih potreba ciljanih skupina u sljedeih pet podruja aktivnosti: infrastruktura, inkubacijska potpora, transfer tehnologije, obrazovanje i umreavanje. Povezivanje biomedicinskih istraivanja s klinikim istraivanjima. Dovretak predinvesticijskih AAaktivnosti za realizaciju Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije bio-Centar Pruanje podrke izgradnji bio-Centra Pruanje podrke ustroju i funkcioniranju bio-Centra Potpora projektu Centra izvrsnosti za translacijsku medicinu (cctm) Djeje bolnice Srebrnjak Potpora projektu Centra izvrsnosti veterinarske kirurgije (civk)
nositelj
bio-centar: Poslovno-inovacijski centar bicro cctm: Djeja bolnica Srebrnjak civk: Veterinarski fakultet Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Sveuilite u Zagrebu, nadleni uredi i slube Grada Zagreba Novoosnovana poduzea s djelatnostima u podruju biotehnologije i bioznanosti; postojea drutva te srednja i velika poduzea u provedbi inovativnih projekata. BIO-centar AAFunkcionalni Broj projektnih prijava za AAsunanciranje od strane EU-fondova/ odobrena sredstva (cctm, civk)
mjera svrha mjere
razvojni uinak
mjera
sudionici u provedbi korisnici
svrha mjere
ciljevi mjere
pokazatelji
cilj mjere
korisnici
sadraj
sadraj
pokazatelji
AA AA AA
AA AA
AA AA AA AA
rezultat
Ciljani iznos ulaganja: bio-Centarukupna investicija: 140.239.000,00 kn cctmpriprema dokumentacije: 5.000.000 kn civkpriprema dokumentacije: 5.000.000 kn Struktura ulaganja: Fondovi eu (81%) Dravna razina (11%) Grad Zagreb (8%) 2012.2013.
Ciljani iznos ulaganja: 12.700.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (95%) Fondovi eu (5%) 2012.2013.
AA AA AA
Osposobljeni tematski inkubator koji e moi ponuditi nunu infrastrukturu i usluge za razvoj start-up kompanija iz podruja bio-znanosti, provedena priprema za realizaciju infrastrukture za translacijska biomedicinska istraivanja te za istraivanja i primjenu veterinarske kirurgije. Pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog lidera u biomedicinskim istraivanjima; nastanak novih, na znanju utemeljenih, poduzea; zaustavljanje odljeva mozgova (vrhunskih istraivaa, kliniara), privlaenje znanstvenika iz inozemstva; dobrobit drutva kroz primjenu znanja.
razvojni uinak
175
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c1.p2-m3 poticanje kreativnih industrija Stvaranje sustava za podruje kulturnih / kreativnih industrija, od prikupljanja statistike do potrebnih inicijativa i javne podrke. Jasno odreenje javnog znaaja kulturnih / kreativnih industrija za razvoj lokalnog kulturnog te socio-ekonomskog kapitala. Deniranje suvremenih kljunih AAelemenata kulturne identikacije Zagreba koji mogu utjecati na njegovu meunarodnu prepoznatljivost, odnosno posluiti kao kljuna toka za turistiku privlanost i prodaju te kompetitivnu prednost na turistikom tritu (brendiranje); stvaranje drugaije percepcije o ulozi i deniciji sektora kulturnih/ kreativnih industrija; ukljuivanje kulturnih/kreativnih industrija u cjelokupni kulturni sektor Zagreba.
rezultat
Detektiranje suvremenih kljunih elemenata kulturne identikacije koji se mogu pretopiti u nove kulturne proizvode Grada Zagreba. Opa prepoznatljivost Zagreba, uspjeno kulturno brendiranje, poticaj za prihodovanje od kulturnih djelatnosti kao i od kulturnog turizma, poveana zarada u sferi poreznih prihoda, poticanje poduzetnitva u kulturi, kao i otvaranje novih radnih mjesta, olakana urbana kulturna identikacija u globalnom okruenju. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Strune udruge kreativnih industrija, druga gradska upravna tijela: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Kulturne / kreativne industrije, graani i posjetitelji Grada Utvren sustav praenja stanja: udjela kulturnih industrija u BDP Grada Zagreba, broja zaposlenih u kulturnim industrijama, kulturnih proizvoda Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c1.p2-m4 razvoj turizma Pozicioniranje turizma kao potencijala rasta, izvora blagostanja, urbane regeneracije i rasta kvalitete ivota vlastitih stanovnika Pozicioniranje Zagreba kao nove srednjeeuropske turistike destinacije s deniranim imidem/identitetom. Poticati strukturiranje i uinkovito AAupravljanje u turistikoj djelatnosti, te komercijalizaciju specijalistikih turistikih proizvoda Grada u partnerstvu s privatnim sektorom Unapreivati ekasnost i sinergiju turistikog djelovanja formiranjem interesne skupine grada Zagreba: hoteli, ugostitelji, turistike agencije, sportski klubovi i savezi, muzeji i galerije, kultura. Razvoj turizma kao profesionalne industrije. Poveati broj turistikih atrakcija/ proizvoda: podizanje standarda javnih sadraja i rekreativnih povrina, prezentacija batinskih resursakulturna batina (materijalna i nematerijalna, prirodne atrakcije), unapreivanje kulturne/kongresne/edukacijske/ portske/gastronomske ponude i ponude dogaanja, vjerski i agroturizam u ruralnim podrujima Grada Zagreba. Nastaviti aktivnosti za realizaciju projekta Kongresnog centra. Poveati kvalitetu turistikih atrakcija/proizvoda. Uspostaviti nove i unaprjeivati postojee turistike prostore Grada. Fokusirati se na specijalizirane proizvode i trine nie. Organizirati dogaanja meunarodnog karaktera. Optimizirati turistiki promet tijekom godine, poticati promet za vikende uz pretpostavku dostupnosti i povezanosti s glavnim emitivnim tritima (Zagreb kao city-break destinacija). Poticati suvremenije programe osposobljavanja ugostitelja i drugih radnika u turizmu, radi inoviranja turistike ponude Zagreba.
mjera svrha mjere
razvojni uinak
mjera svrha mjere
AA AA AA AA AA AA
cilj mjere
sadraj
ciljevi mjere
AA
AA
AA
izvori za financiranje razdoblje provedbe mjere
AA AA
rezultat
Prepoznavanje Grada Zagreba kao turistike destinacije i poveanje prihoda od turizma Pozicioniranje Zagreba kao visoko kvalitetnog turistikog/kulturnog /poslovnog odredita u regiji, kroz ope unaprijeenje ugostiteljstva/hotelijerstva/kulturnih i izlobenih/portskih programa, koji e posluiti kao primjer dobre prakse kontaktnim podrujima i iroj okolici, te se nametnuti kao generator budueg razvoja turizma u regiji. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Turistika zajednica Grada Zagreba, Turistike zajednice z i kz Stanovnici i gospodarstvenici Grada Zagreba/metropolitanskog podruja Odmorini gosti, posjetitelji i poslovni gosti Turoperatori i poduzetnici, turistike organizacije Institucije za upravljanje kulturnim, povijesnim, tradicijskim, prirodnim nasljeem
sadraj
akcijski plan s konkretnim AAiIzraditi provedivim mjerama poticanja razvoja kulturnih industrija (istraivanje mogunosti najma poslovnog prostora po povlatenim uvjetima za kreativne industrije koje doprinose identitetskom sustavu Zagreba i zapoljavanju visokoobrazovanih kadrova iz kreativnog sektora, mogunosti uspostavljanja godinje nagrade za kreativne industrije iji je rad prepoznat u meunarodnim okvirima i nagraen relevantnim meunarodnim priznanjima i dr.) Provoditi i pratiti uinkovitost AAprovedenih aktivnosti sukladno Odrediti i pripremiti AAlokaciju/e budueg kreativnog akcijskom planu
razvojni uinak
nositelj sudionici u provedbi korisnici
klasterasredinjeg mjesta kreativnih industrija, kao budue namjene dijela graevnog fonda industrijske graditeljske batine unutar stratekih gradskih projekata (Gredelj / Paromlin, 176 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013. Zagrepanka)
177
pokazatelji
Poveanje broja noenja i dolazaka AAgostiju Poveanje direktnih prihoda od AAturistike djelatnosti Poveanje broja zaposlenih u AAturistikim djelatnostima Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata za sunanciranje iz sredstava eu Ciljani iznos ulaganja: 170.000.000kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (7%) Privatni partneri i ulagai (88%) Ostali izvori (5%) 2012.2013.
c1. konkurentno gospodarstvo c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga c1.p2-m5 razvoj poljoprivrednoprehrambene proizvodnje Srednjorono i dugorono potpomognuto usmjeravanje razvoja poljoprivrede temeljem resursnih potencijala prostora i sektora, te zatitu poljoprivredno proizvodnih regija za prioritetne poljoprivredne grane, a time i otvaranje mogunosti za dodatna ili nova ulaganja u razvoj poljoprivrede te ouvanje ruralnog prostora kao specinog podruja Grada Zagreba, posebne kulturoloke i prirodne vrijednosti. Poticanje poljoprivredne proizvodnje u tradicionalnom agrarnom podruju, integriranom u Grad ili u njegovoj okolici; edukacija poljoprivrednih proizvoaa i njihovo povezivanje radi plasmana na tritu; ouvanje, unapreivanje i plasman tradicionalnih i inovativnih oblika proizvodnje Poticanje poljoprivredne proizvodnje (u sauvanom i u Grad integriranom tradicionalnom agrarnom podruju) i zadovoljavanje potrebe trita Grada za lokalno proizvedenim proizvodom kroz: regionalno integrirani i multisektorski pristup (suradnja sa Zagrebakom upanijom) institucionalnu, prostornoplansku i nancijsku potporu za okrupnjavanje i ureenje zemljita te razvoj poljoprivredne proizvodnje.
mjera svrha mjere
Ouvanje, unapreivanje i plasman tradicionalnih i inovativnih oblika proizvodnje, te diverzikacija djelatnosti: zatita intelektualnog vlasnitva tradicionalnog i inovativnog proizvoda, poticati proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti i s posebnim oznakama, edukacija potroaa, organiziranje distribucije tradicijskih i inovativnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz za okoli povoljnog naina proizvodnje (npr. specijalizirana trgovaka mrea tzv. zelenih kioska).
sudionici u provedbi korisnici pokazatelji
Druga gradska upravna tijela Poljoprivredna gospodarstva Poveanje prosjene veliine AApoljoprivrednog gospodarstva, Poveanje broja ekolokih i AAintegriranih poljoprivrednih broja grla, AAPoveanje Poveanje broja gospodarstava koji AAse bave dodatnim djelatnostima, Poveanje broja zaposlenih na AAgospodarstvima, Broj programa edukacije (za AArazliite ciljne skupine), Broj polaznika edukacijskih AAprograma, vrijednosti rezidua u tlu (unutar AAdozvoljenih granica), vrijednosti rezidua u vodonosniku AA(unutar dozvoljenih granica), Broj priznanja na lokalnim AAnatjecanjima, Broj proizvoda s oznakom AAgeografskog porijekla i gospodarstava,
AA AA AA
cilj mjere
sadraj
AA AA
Ouvanje, unapreivanje i plasman tradicionalnih i inovativnih oblika proizvodnje, te diverzikacija djelatnosti: zatita intelektualnog vlasnitva tradicionalnog i inovativnog proizvoda, poticati proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti i s posebnim oznakama, edukacija potroaa, dopunske djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima - turizam, rekreacija, edukacija, socijalne djelatnosti, kao temelj za poboljanje ivota u ruralnom podruju uinkovito i odrivo gospodarenje biomasom (peletiranje, briketiranje, proizvodnja bioplina) organiziranje distribucije tradicijskih i inovativnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz za okoli povoljnog naina proizvodnje (npr. specijalizirana trgovaka mrea tzv. zelenih kioska).
AA AA AA AA
AA AA
AA AA AA AA AA AA
Edukacija poljoprivrednih proizvoaa i njihovo povezivanje: provesti analizu potreba za edukacijom, osigurati uvjete: nalaenje i opremanje prostora i materijala za izvoenje edukacije, provoditi edukacijske programe, uspostaviti stalne oblike komunikacije i informiranja, pratiti rezultate edukacije, pruati potporu osnivanju klastera i drugih oblika proizvoakih organizacija (zadruge, agencije)
rezultat
Konkurentna i odriva poljoprivreda u ruralnom podruju temeljena na novim, za okoli povoljnim, nainima proizvodnje Ouvanje i revitalizacija ruralnog prostora Grada Zagreba i sprjeavanje njegove urbanizacije, kroz razvoj gospodarski i ekoloki odrive poljoprivredne proizvodnje. Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo
tradicionalnog ugleda te s posebnim oznakama, Poveanje broja organiziranih turistikih posjeta, Poveanje broja ureenih turistikih gospodarstava i selektivnih tematskih staza, Poveanje broja gospodarstava koja koriste biomasu kao energent, Poveanje broja poljoprivrednih gospodarstava s registriranom preradom, Poveanje broja gospodarstava koja izravno prodaju proizvod, Broj gospodarstava koja prodaju proizvod u specijaliziranoj trgovakoj mrei, Broj pripremljenih/ apliciranih projekata za sunanciranje iz sredstava EU.
razvojni uinak
Ciljani iznos ulaganja: 50.000.000,00kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (70%) Dravna razina (20%) Fondovi eu (10%) 2012.2013.
nositelj
179
c2. razvoj ljudskih potencijala c2.p1 zagreb grad znanja i sveuilini grad c2.p1-m1 potpora projektu sveuilinog kampusa u borongaju Uklanjanje prepreka za realizaciju Sveuilinog kampusa u Borongaju, kao prepostavke za razvoj Sveuilita u Zagrebu i poveanje njegove prepoznatljivosti u meunarodnim okvirima Dovretak investicijske pripreme za realizaciju Sveuilinog kampusa u Borongaju Izrada i donoenju upu Studentski AAkampus Borongaj, u cilju preobrazbe nekadanje vojarne u obrazovno-znanstveno-istraivaki centar sa svim prateim sadrajima. Izrada potrebne dokumentacije za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture za potrebe Kampusa, prema vremenskom planu realizacije. Priprema projektnih prijava za fondove eu-a Podizanje ukupne kvalitete i privlanosti studentskog ivota u Zagrebu
korisnici
Studenti i djelatnici Sveuilita u Zagrebu, znanstveno-istraivake ustanove, zagrebako gospodarstvo i drutvo u cjelini Izraen i usvojen upu Studentski AAkampus Borongaj Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata znanstvenoistraivakih, nastavnih, prometno-infrastrukturnih i drugih kapaciteta.
c2. razvoj ljudskih potencijala c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada c2.p2-m1 prilagodba obrazovnih programa i provoenje aktivnih mjera zapoljavanja Unaprijediti instrumente istraivanja ponude i potranje na tritu rada te ostvarivanje partnerstva izmeu obrazovanja i osposobljavanja te poslovne zajednice Struna analiza potreba trita rada i provedba aktivnih mjera za unaprjeenje znanja i vjetina graana koji pristupaju ili se ve nalaze na tritu rada. Provesti istraivanje ponude i AApotranje na tritu rada Provesti analizu gospodarskih AAgrana/djelatnosti s najveom
Uravnoteeno trite rada, pokretljiva radna snaga. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Lokalno partnerstvo za zapoljavanje Grada Zagreba (lpz gz), hzzps Zagreb, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, Obrtnika komora Zagreb, hup, uilita, veleuilita, kole Uenici, studenti, struni djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova, poslodavci stipendista Grada Zagreba AABroj Broj novozaposlenih na temelju AAprovedbe aktivnosti predvienih
pokazatelji
svrha mjere
svrha mjere
cilj mjere
Ciljani iznos ulaganja: 8.000.000 kn Struktura ulaganja: Dravna razina (40%) Fondovi eu (30%) Proraun Grada Zagreba (30%) 2012.2013.
korisnici
cilj mjere
pokazatelji
sadraj
sadraj
AA
mjerom Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
AA AA AA
rezultat
rezultat
Dovren predinvesticijski postupak za pristupanje realizaciji Sveuilinog kampusa u Borongaju/aplikaciju za nanciranje iz eu fondova. Dugoroni razvoj Sveuilita u Zagrebu izgradnjom Sveuilinog kampusa koji e predstavljati doprinos kvaliteti akademskog obrazovanja, razvoju znanstvenog istraivanja i njegovoj primjeni, te ujedno i novo drutveno/poslovno sredite Grada, s javnim povrinama i sadrajima koji e unaprijediti kvalitetu ivota u njegovom istonom dijelu. Internacionalizacija Sveuilita i poveanje broja studenata iz drugih drava. Sveuilite u Zagrebu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, strune slube Grada Zagreba
razvojni uinak
dodanom vrijednosti u Gradu Zagrebu Provesti istraivanje kompetencija potrebnih za radna mjesta u djelatnostima koje najvie zapoljavaju Poticati inicijative za partnerstva izmeu kola, uilita, sveuilita i poduzea Podupirati razvoj strukovnog obrazovanja i strunog osposobljavanja Stipendirati uenike strukovnih kola koji se upisuju u decitarna zanimanja Podupirati razvoj kvalitetnih usluga profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja Promicati uporabu informatikih i komunikacijskih tehnologija i novih tehnika predavanja u strukovnom obrazovanju i strunom osposobljavanju Poticati sve aktivnosti koje pridonose zapoljavanju (infocentri, volonterstvo, stvaranje novih oblika poslova/zapoljavanja i dr.) Poticati nove oblike drutvenog poduzetnitva (po uzoru na svjetske hub-centre)
Ciljani iznos ulaganja: 6.000.000,00 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (40%) Dravna razina (20%) eu fondovi (40%) 2012.2013.
Novo zapoljavanje, kao posljedica praenja i prilagodbi potrebama trita rada.

181
c2. razvoj ljudskih potencijala c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada c2.p2-m2 razvoj modela dostupnog cjeloivotnog obrazovanja i prekvalifikacije Omoguiti graanima stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja, te prilagodbu drutvu znanja i aktivno sudjelovanje u svim sferama drutvenog i gospodarskog ivota te na taj nain utjecanje na vlastitu budunost. Poveavanje sudjelovanja osoba svih dobi u cjeloivotnom uenju, ukljuujui i osobe s posebnim potrebama; povezivanje cjeloivotnog uenja s tritem rada, vea konkurentnost i trajna zapoljivost. Obrazovne programe orijentirati AAprema uenju za posao, prilagoditi ih tako da nude mogunosti prekvalikacije i dokvalikacije i razvoj osobnih kompetencija Osigurati potpuni i stalni pristup uenju radi stjecanja i obnavljanja vjetina i znanja Omoguiti usavravanje u strukovnim podrujima, kao pripremu za uspjeno sudjelovanje na europskom tritu rada Ukljuiti se u programe pretpristupne pomoi EU za Hrvatsku
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Obrazovne institucije, uilita i veleuilita, Obrtnika komora Zagreb, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, hzzps Zagreb, hup, Lokalno partnerstvo za zapoljavanje Grada Zagreba (lpz gz), druga gradska upravna tijela Uenici, studenti, struni djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova, poslodavci, savjetnici-struni djelatnici lokalne samouprave Broj zaposlenih na temelju provedenih programa cjeloivotnog uenja i prekvalikacije Ciljani iznos ulaganja: 6.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (50%) Fondovi eu, poslodavci i polaznici obrazovanja (50%) 2012.2013.
c2. razvoj ljudskih potencijala c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada c2.p2-m3 jaanje kompetencija i poveanje poslovnih mogunosti za ranjive grupe kroz programe socijalne ekonomije Jaanje socijalnog gospodarstva i stvaranje mogunosti eksibilnog zapoljavanja kroz nastanak novih gospodarskih aktera (zadruge, dobrotvorne udruge, fondacije i ostale dragovoljne udruge). Poticanje zapoljavanja i prilagodljivosti ranjivih skupina (ljudi sa smanjenom sposobnou za rad, ljudi kojima prijeti socijalna iskljuenost) u organizacijama koje funkcioniraju na principima socijalne ekonomije. Razvijati nune alate i mehanizme AAza potpuno provoenje ideje Podupirati partnerstvo izmeu AAsvih sudionika u razvoju zajednice (sindikati, javne institucije, udruge poslodavaca, radnici, ne-vladin sektor, poduzea, druga udruenja itd.) Osiguravati uvjete za rad i poboljanje kvalitete rada ranjivih skupina Potpora sustavu zatienih radnih mjesta u tvrtkama Izrada potrebne dokumentacije za kompleks uriho na Kajzerici socijalnog gospodarstva
Osobe s posebnim potrebama, socijalno ugroeni, slabo obrazovani Poveanje broja novozaposlenih unutar ranjivih skupina Ciljani iznos ulaganja: 15.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (75%) Dravna razina, fondovi eu i ostali dionici (25%) 2012.2013.
svrha mjere
svrha mjere
korisnici
pokazatelji
cilj mjere
cilj mjere
sadraj
sadraj
AA AA AA
rezultat razvojni uinak
AA AA AA
Poveanje mobilnosti radne snage, smanjenje broja nezaposlenih Motivacija pojedinca da trajno ui kako bi bio u mogunosti mijenjati se i uspjeno se nositi s promjenama u drutvu i svijetu rada.
Smanjivanje broja nezaposlenih unutar ranjivih skupina. Ukljuivanje ranjivih skupina u aktivan ivot, jaanje njihove socijalne i ekonomske neovisnosti. Gradski ured za socijalnu skrb i branitelje Poslodavci, hzzps Zagreb, organizacije civilnog drutva, Lokalno partnerstvo za zapoljavanje Grada Zagreba (lpz gz), druga gradska upravna tijela
183
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m1 uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava i komunikacijske strategije o okoliu Uspostavljanje informacijskog sustava kao alata za upravljanje okoliem, informiranje, educiranje i ukljuivanje strune i ire javnosti u procese odluivanja i druge procese Uinkovitije upravljanje gradskim okoliem, edukacija svih ukljuenih u izradu informacijskog sustava - nositelja i korisnika, educirana i ukljuena struna i ira javnost, uspostava trenutno nepostojeih sustava praenja (monitoringa). Okupiti sve nositelje informacija AAo okoliu u jedinstveni sustav
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Strune i znanstvene institucije, nvo, druga upravna tijela Grada Zagreba. Gradska uprava i graani Grada Zagreba, znanstvena, struna i ira javnost Broj upravnih tijela/institucija/ AApoduzea ukljuenih u prikupljanje
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m2 odrivo gospodarenje gradskim umama Zaustaviti prenamjenu i loe gospodarsko stanje ume uglavnom na malom privatnom posjedu umovlasnika, te odreivanje posebnog statusa ovih uma koji obavezuje na gospodarenje u skladu s njihovim naglaenim opekorisnim funkcijama (zatitne ume, ume posebne namjene, ume od posebnog znaenja i vrijednosti za krajobraz) to implicira edukaciju i udruivanje umovlasnika. Uinkovito upravljanje, okrupnjivanje i zatita ume na urbanom podruju Grada (zagrebake ume) s proglaenjem tih uma posebno znaajnim za Grad Zagreb s aspekta ope korisnih funkcija Dovriti izradu Programa AAgospodarenja umama
Razvijati informacijski sustav AAuma i umskog zemljita s preklopljenim podacima o povrinama uma u odnosu na titulara vlasnika; na pokrivenost Programom gospodarenja ili umskogospodarskom osnovom/ planom gospodarenja te prostorno planskom komponentom na katastarskoj podlozi rezultat Poveanje udjela uma u javnom vlasnitvu i odrivo gospodarenje umama u javnom i privatnom vlasnitvu. Opstanak zagrebakih uma kao stabilnih i ureenih uma s visokim potencijalom opekorisnih funkcija. Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Uprava za ume, Hrvatske ume d.o.o., Ministarstvo kultureUprava za zatitu prirode, savezi i udruge umovlasnika. Gradska uprava, tijela dravne uprave, umovlasnici, graani, tvrtke, institucije, drugi lokalni subjekti. Smanjenje broja umoposjednika u AAkorist poveanja veliine umskog posjeda u privatnom vlasnitvu (stanje: 5.883 ha privatnih uma, 15.399 umoposjednika, 43.478 estica, prosjena veliina posjeda 0,43 ha, prosjena veliina estice 0,15 ha) Poveanje udjela uma u javnom vlasnitvu (Grad; drava, javno poduzee) Povrina uma na kojoj je izvrena provedba Programa gospodarenja za privatne umoposjednike (u ha)
prioritet mjera
prioritet mjera svrha mjere
pokazatelji
svrha mjere
AA
podataka u okviru IS Broj upita/ izdanih odgovora
ciljevi mjere
Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (70%) Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitostfzoeu i fondovi eu (30%) 2012.2013. cilj mjere
sadraj
AA
prikupljanja, obrade i prezentiranja podataka, Osigurati obavjetavanje, educiranje i dostupnost informacija znanstvenoj, strunoj i iroj javnosti o svim podrujima i temama zatite okolia
sadraj
korisnici
AA AA AA ----
rezultat
Formiran informacijski sustav o okoliu Grada Zagreba, uspostavljena komunikacija svih nadlenih gradskih i dravnih tijela, strunih i znanstvenih institucija, javnih poduzea Mogunost kontinuiranog, AAaktualnog i transparentnog
razvojni uinak
AA
AA AA
praenja stanja okolia Osigurana kvalitetnija baza podataka kao potpora u procesu odluivanja o zatiti okolia, pojedinim sastavnicama okolia, sektorskim pritiscima, utjecajima na zdravlje, odgovorima drutva i usklaenosti odluka s naelima odrivog razvoja; Uinkovitije komuniciranje s javnou, postizanje veeg stupnja povjerenja i koordinirano provoenje potrebnih mjera potpora dostupnosti informacija
AA
---
umoposjednika za preostali dio uma Provoditi izraene Programe gospodarenja uma umoposjednika; Otkup privatnih uma od strane Hrvatskih uma; Okrupnjavati umske posjede poticanje okrupnjavanja prometom umama i umskim zemljitem (kupnja, prodaja, zamjena, i dr.), poticanje rjeavanja imovinskopravnih odnosa; poticanje osnivanja umarskih udruenja i zadruga tititi ume i umsko zemljite od: gubitka prenamjenom (kroz prostorno-plansku dokumentaciju ili sjeom ume), degradacije neodgovarajuim upravljanjem i gospodarenjem i smanjivanjem potencijala opekorisnih funkcija uma (erozija, vodni reim klima, zrak, rekreacija, obiljeja krajobraza i dr.);
pokazatelji
AA AA
185
Poveanje povrine umskih AAprometnica u funkciji gospodarenja Poboljanje zdravstvenog stanja AAuma u odnosu na rezultate umom
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m3 vrednovanje, zatita i odrivo upravljanje konstitucijskim prirodnim elementima grada: medvednicom i savom Odrivo upravljanje prirodnim vrijednostima Medvednice i Save Osigurati ouvanost najprepoznatljivijih prirodnih lokaliteta Grada Zagreba, Medvednice i Save, racionalnim koritenjem njihovih prirodnih resursa Razviti uinkovit nain upravljanja AAprirodnim resursima Medvednice
razvojni uinak
prioritet mjera
AA AA AA AA AA AA
prijanjeg monitoringa Drvni sastav (%) Poveanje broja umoposjednika organiziranih unutar udruga Broj osnovanih umskih zadruga s posjedom veim od 5 ha Broj ureenih staza, klupa, rekreativnih sadraja Broj i povrina ukonjenih divljijh odlagalita otpada Povrine sa smanjenom erozijom (u m2)
Razvoj Grada Zagreba kao sredita turistiko-rekreativnog turizma, te grada s bogatim i ouvanim prirodnim vrijednostima. Rast prihoda od turizma u bdp-u grada, vei ivotni standard i kvaliteta ivljenja za graane. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Javna ustanova Park prirode Medvednica, Ministarstvo kulture (Uprava za zatitu prirode), Hrvatske vode, Hrvatske ume, Turistika zajednica Grada Zagreba, druga gradska upravna tijela Turisti, graani, poduzetnici. Poveanje turistike posjeenosti AAMedvednice Utvren sustav mjera zatite AAzelenog pojasa Medvednice i obalnog pojasa Save, posebice u prostornim i urbanistikim planovima
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m4 geotehnika i seizmika mikrozonacija grada zagreba Izrada geotehnike osnove Grada Zagreba za prostorno planiranje i upravljanje prostorom: identikacija faktora rizika, geotehnika i seizmika mikrozonacija i ublaavanje posljedica geohazarda (klizita i potresa) Osigurati nastavak izrade i implementacije Projekta kompleksnih geotehnikih i seizmikih istraivanja za potrebe planiranja i graenja na podruju Grada Zagreba nastavkom rada na izradi Geotehnike osnove Grada Zagreba, koju e u konanici initi skup osnovnih i tematskih karata s popratnim tumaima, kojima se u (formi ureenog GIS-a) prikazuju sveukupna saznanja o stanju u prostoru kroz aurne inenjerskogeoloke, geotehnike i seizmoloke podloge; stvoriti preduvjete za uinkovitije i kvalitetnije upravljanje procesom planiranja i graenja uvaavajui hazarde i rizike klizanja i potresa. Osigurati uvjete za rad AAGeotehnikog katastra (djelatnici, Zakljuak o izmjenama AAiDonijeti dopunama Odluke o osnivanju Znanstveno-strunog projektnog savjeta (osnovan 2004., sggz 12/2004) Izraditi projektne zadatake za: detaljnu inenjersko-geoloku kartu (digk)podruje Savska ravnica, seizmiko i geoloko mikrozoniranje prema standardima Eurokoda 8 za dio zapadnog dijela Grada, strateke buotine prostor, tehnika oprema)
svrha mjere
cilj mjere
ciljevi mjere
Ciljani iznos ulaganja: 31.450.000,00 kn Struktura ulaganja: Fond za opekorisne funkcije umaokf, Hrvatske ume (99%) Proraun Grada Zagreba (1%) 2012.2013.
sadraj
AA AA AA
AA
i Save Promovirati vrijednosti Save i Medvednice s aspekta razvoja grada (poljoprivreda, gospodarstvo, turistikorekreativne svrhe) Provoditi aktivnosti predviene Planom upravljanja pp Medvednica Zaustaviti nelegalnu gradnju u zelenom pojasu Medvednice ukljuiti mehanizme zatite zelenog pojasa Medvednice i obalnog pojasa Save u prostorne i urbanistike planove kojima se regulira prostorni razvoj Grada Provoditi aktivnosti vezane uz zatitu i odrivo koritenje Savice (sanacija gudrona, prostorno-planska dokumentacija, upravljanje)
Ciljani iznos ulaganja: 12.750.000 kn Struktura ulaganja: Dravna razina (82%) Proraun Grada Zagreba (18%) 2012.2013. sadraj
AA
rezultat
Koritenje prirodnih resursa Medvednice i Save u poticanju razvoja Grada Zagreba, uz istovremeno potivanje njihovih prirodnih ogranienja
187
Izraditi seizmiko i geoloko AAmikrozoniranje prema standardima Eurokoda 8 za zapadni dio podsljemenske urbanizirane zone (pilot projekt za ii fazu istraivanja) Izvesti (barem) jednu strateku buotinu Predinvesticijske aktivnosti za sanaciju rudokopa nekadanje tvornice cementa Sloboda, priprema projekta za nanciranje iz eu fondova
korisnici
AA AA
duzs; Grad Zagrebnadleni uredi i javne ustanove; investitori, planerske i projektantske tvrtke; osiguravateljske kue; znanstvene i strune institucije; graani, drugi korisnici Broj posjeta na internetskoj AAstranici Geotehnikog katastra Broj zahtjeva za izdavanjem AAgeotehnikih uvjeta Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata Ciljani iznos ulaganja: 15.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (80%) Fondovi eu i drugi izvoridonacije i sl. (20%) 2012.2013.
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m5 razvijanje mehanizama provedbe zatite bioloke raznolikosti Ouvati i zadrati visok stupanj bioraznolikosti na podruju Grada Zagreba Razraditi i provoditi konkretne mehanizme zatite bioloke raznolikosti i integrirati politiku zatite bioloke raznolikosti u druge sektore. Inventarizirati i kartirati bioloku AAraznolikost i uspostaviti sustav inventarizacije, ocjene ugroenosti bioloke raznolikosti i praenja, itd.; Uspostaviti bazu podataka o biolokoj raznolikosti; Izraditi, uputiti na usvajanje i provoditi Strategiju i Akcijski plan zatite bioloke raznolikosti; Prema obvezi iz Zakona o zatiti prirode, osigurati upravljanje zatienim dijelovima prirode na podruju Grada Zagreba proirenjem djelatnosti postojee Javne ustanove Maksimir.
Ministarstvo kulture (Uprava za zatitu prirode), ju Park Maksimir, druga gradska upravna tijela Gradska uprava, znanstvene i strune institucije i pojedinci, tvrtke, graani, drugi subjekti Uspostavljen sustav praenja stanja bioloke raznolikosti u Gradu Zagrebu Ciljani iznos ulaganja: 420.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
prioritet mjera
pokazatelji
pokazatelji izvori za financiranje razdoblje provedbe mjere
svrha mjere
rezultat
Utemeljen Geotehniki katastar Grada Zagreba s utvrenim konceptualnim i operativnim modelom ureene baze geotehnikih podataka; uinkovitije i kvalitetnije upravljanje procesom planiranja i graenja, uz uvaavanje rizika klizanja i potresa. Korektno planiranje i sigurno graenje u skladu s postojeom regulativom, proaktivni odnos s obzirom na recentnu europsku geotehniku praksu, solidna i dostatna geotehnika osnova za planirane graevine, ciljano postupno postizanje odrivog razvoja i stanja u prostoru postupcima za izbjegavanje i ublaavanje posljedica geohazarda i rizika. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Strune i znanstvene institucije
cilj mjere
razvojni uinak
sadraj
AA AA AA
nositelj
rezultat
Operativna i institucionalna integracija provedbe mjera za zatitu bioloke raznolikosti. Zadravanje i ouvanje visokog stupnja bioloke raznolikosti u skladu s poticanjem odrivog razvoja Grada Zagreba i unaprjeenjem kvalitete ivota njegovih stanovnika. Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode
razvojni uinak
nositelj
189
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m6 izrada i stavljanje u funkciju krajobrazne osnove grada zagreba Armacija vrijednosti krajobraza i osiguranje integralnog odrivog koritenja i zatite krajobraznih tipova, a posebno vrednovanje, zatita i odrivi razvoj konstitucijskih prirodnih elemenata identiteta grada: Medvednice i Save Zatita i ouvanje vrijednih krajobraznih obiljeja i prostornih uzoraka kao temeljnih identiteta Grada Uputiti u donoenje Krajobraznu osnovu Grada Zagreba (i etapa) kao obvezujui dokument i pristupiti daljnjoj razradi Krajobrazne osnove Grada Zagreba (ii etapa), prioritetno izradom sljedeih studija: Studija opeg nizinskog urbanog krajobraznog podruja Grada Zagreba; Studija opeg breuljkastog krajobraznog podruja Medvednice; Studija opeg rijenog krajobraznog podruja Grada Zagreba; Studija vizualnog karakteraanaliza slike grada .
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Gradska uprava, znanstvene i strune institucije i pojedinci, tvrtke, graani, drugi subjekti Smjernice zatite i oblikovanja krajobraza ukljuene u postupak izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba Ciljani iznos ulaganja: 500.000,00 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m7 zatita i poboljanje kakvoe zraka Poboljanje kakvoe zraka na podruju Grada Zagreba i njeno ouvanje unutar zakonom propisanih vrijednosti Smanjiti i sprijeiti oneienje zraka iz mobilnih i stacionarnih izvora Provoditi mjere utvrene Programom zatite i poboljanja kakvoe zraka, razraene po sektorima: mjere za smanjivanje emisija oneiujuih tvari iz stacionarnih izvora, mjere za smanjivanje emisija oneiujuih tvari iz prometa, mjere promicanja energetskih uteda, energetske uinkovitosti i uporabe istijih goriva i obnovljivih izvora energije, nadzorne, organizacijske i administrativne mjere, mjere u sluaju moguega prekoraenja kritinih i tolerantnih vrijednosti, razvoj sustava praenja i upravljanja kakvoom zraka.
pokazatelji
koncentracije oneiujuih tvari u AAzraku mjerene i praene u gradskoj mrei Ciljani iznos ulaganja: 15.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (50%) Dravna razina, fondovi eu, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i ostali pravni subjekti (50%) 2012.2013.
prioritet mjera
pokazatelji
svrha mjere
cilj mjere sadraj
cilj mjere
AA AA AA AA AA AA
sadraj
AA AA AA AA
rezultat
rezultat
Pripremljene smjernice za krajobrazno oblikovanje i projektiranje u krajobraznim podrujima visoke kvalitete i u osjetljivim podrujima. Trajno zatiena i ouvana vrijedna i raznolika krajobrazna obiljeja i prostorni uzorci kao temeljni identitet Grada.
i kategorija kakvoe zraka i ii kategorija kakvoe zraka s obzirom na nox, pm 10 i o3 Zatita zdravlja ljudi i prirodnog okolia u svrhu unapreivanja kvalitete ivota Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Pravne osobevlasnici/korisnici izvora oneienja zraka (hep, ina, dioki i dr.); Zagrebaki holding, h, strune institucije i drugi sudionici odreeni Programom, druga gradska upravna tijela i slube Gradska uprava Grada Zagreba, Tijela dravne uprave, strune i znanstvene institucije, graani
razvojni uinak
korisnici
191
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m8 provedba mjera za zatitu voda Zatita izvorita Stara Loza, Sanjak, itnjak, Ivanja Reka, Petruevec, Zaprue i Mala Mlaka od oneienja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili njezinu izdanost. Izrada Programa za provoenje mjera zatite i sanacije u zonama izvorita izraditi Plan izgradnje i AArekonstrukcije sustava javne odvodnje i proiavanja otpadnih voda i prikljuivanja svih korisnika na isti sustav; izraditi Plan izgradnje i rekonstrukcije javnog vodoopskrbnog sustava u zonama izvorita i prikljuivanja svih korisnika na isti sustav; izraditi Plan izgradnje i rekonstrukcije oborinske odvodnje u sklopu prometnica u zonama zatite izvorita; izraditi Plan zamjene poljoprivredne proizvodnje ekolokom proizvodnjom na temelju provedene analize poljoprivrednih povrina i kultura; izraditi Plan izgradnje plinskog sustava ili cts-a i obveza prikljuivanja svih korisnika na njih; provoditi mjere zatite voda od oneienja u pojedinim graevinama, pogonima i podrujima, odnosno mjere sanacije prema popisima: graevina i postrojenja koje je potrebno sanirati; graevina i postrojenja koje nije mogue sanirati pa ih je potrebno ukloniti; graevina i postrojenja u kojima se koriste opasne tvari, uz naznaku vrsta i koliina tih opasnih tvari; spremnika naftnih derivata koje treba ukloniti, odnosno sanirati; odlagalita otpada koje treba ukloniti; prostora za skladitenje i uporabu opasnog otpada i
AA
graevina za obradu i odlaganje svih vrsta otpada koje treba ukloniti; podruja devastiranih povrina koje treba urediti, osobito povrinskih iskopa zemlje, ljunka i pijeska uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o kakvoi povrinskih i podzemnih voda meu institucijama nadlenim za njihovo praenje, te odrediti parametre ekolokog stanja vode
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m9 izrada strateke karte buke i akcijskih planova Prepoznavanje i uvaavanje buke kao vida oneienja i degradacije kvalitete okolia te procjena izloenosti stanovnitva buci od razliitih izvora (cestovni, pruni, zrani, te industrijska postrojenja) u svrhu sanacije stanja i izbjegavanja buduih konikata itd. Donoenje Strateke karte buke kao podloge za izradu akcijskih planova kojima se utvruju mjere zatite od buke Odrediti podruja i procijeniti AAizloenost stanovnitva buci od razliitih izvora buke (cestovni, pruni i zrani promet, te industrijska postrojenja) Prepoznati probleme i situacije koje treba poboljati, te zapoeti s izradom akcijskih planova zatite od buke kojim e se odrediti mjere zatite, prioriteti i strategija provoenja mjera Provedba konkretnih aktivnosti u posebno ugroenim podrujima
Zagrebaki holdingPodrunice zet i Zagrebake ceste, h, Zrana luka Zagreb, Hrvatske autoceste, velika industrijska postrojenja i dr. Gradska upravanadleni uredi, planerske i projektantske tvrtke, graani Utvreni poetni parametri razine buke i najugroenija podruja Grada Ciljani iznos ulaganja: 10.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (70%) fzoeu, koncesionari (23%) Fondovi eu (7%) 2012.2013.
Ouvana kakvoa izvorita i podzemnih voda u propisanim kategorijama Trajno ouvanje kakvoe povrinskih i podzemnih voda te stvaranje uvjeta za zatitu ekosustava pojedinih vrsta Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Zagrebaki holding, Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstvaUprava za vode, Hrvatske vode, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, gospodarski i energetski sektor, druga gradska upravna tijela i slube Gradska uprava Grada Zagreba, pravne i zike osobe Koncentracije oneiujuih tvari u AApovrinskim i podzemnim vodama Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata Ciljani iznos ulaganja: 8.000.000,00 kn Proraun Grada Zagreba (40%) Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstvaUprava za vode, Hrvatske vode, fzoeu, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, gospodarski i energetski sektor i fondovi eu (60%) 2012.2013. sadraj
cilj mjere sadraj
cilj mjere
AA AA AA AA AA
--
AA
AA
rezultat razvojni uinak
Smanjenje postojeih razina buke Kvalitetnije prostorno i prometno planiranje, te urbanistiko osmiljavanje gradskih zona u smislu pravilnog smjetaja odreenih sadraja, smanjenje izloenosti stanovnika buci, zatite zdravlja i unaprijeena kvalitete ivota. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj,
nositelj
193
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia c3.p1-m10 unapreivanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom Stvaranje preduvjeta za zatvaranje sanitarne deponije Prudinec do 31.12. 2015. i za provoenje procedura za realizaciju lokacija i graevina nunih za gospodarenje otpadom Donoenje temeljnih planskih i programskih dokumenata nunih za unapreivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, uvaavajui naelo sprjeavanja i smanjivanja nastajanja otpada. Poetak njihove provedbe. Provesti strateku procjenu AAutjecaja na okoli i provesti proceduru donoenja Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015.; provesti proceduru donoenja Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba i Generalnih urbanistikih planova grada Zagreba i Sesveta, u kojima treba utvrditi lokacije Centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica te reciklanih dvorita. Zapoeti provedbu mjera iz Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. s posebnim naglaskom na mjerama usmjernim prema odvojenom sakupljanju otpada. Uspostavljanje sustava naplate usluga skupljanja i odvoza otpada za kuanstva prema kojem graani/kuanstva dobivaju mogunost da sami, odgovornim ponaanjem i odvajanjem otpada, utjeu na cijenu usluge. Pristupiti izradi projektne i druge tehnike dokumentacije te realizaciji/provedbi istranih radova za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom. Kontinuirano podizati svijest javnosti putem informiranja, promidbenih aktivnosti i educiranja graana o problematici gospodarenja otpadom.
rezultat
Osigurani prostorno-planski i drugi preduvjeti za unapreivanje provoenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Osiguran okvir za implementaciju AAcjelovitog sustava gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu u skladu s eu zahtjevima i standardima (Direktiva 2008/98/ec Europskog parlamenta i vijea o gospodarenju otpadom) i rh stratekim i zakonskim propisima
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m1 poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, kogeneracije i ekoloko prihvatljivih goriva Pridonoenje ostvarenju ciljeva energetski odrivog razvoja Grada poveanjem udjela obnovljivih izvora energije, kogeneracije i ekoloko prihvatljivih goriva u bruto neposrednoj potronji, smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoli, poticanje razvoja novih tehnologija i domaeg gospodarstva u cjelini. Koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u energetskom mrenom sustavu i opskrbi u neposrednoj potronji, prvenstveno suneve energije, energije biomase, te geotermalne energije, hidroenergije i energije vjetra. Provesti analizu mogunosti za AAkoritenje energije prirodnih
razvojni uinak
prioritet mjera
prioritet
razvojni uinak
Smanjena potronja energije i emisija CO2 koja doprinosi energetski odrivom razvoju, razvoju gospodarstva, kvalitetnijim i zdravijim uvjetima ivota. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Javna poduzea i ustanove, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, trgovaka drutva, ekoloke i energetske udruge, strukovni savezi, znanstvene i obrazovne institucije Grad Zagreb, trgovaka drutva, javna poduzea, graani, institucije, drugi lokalni subjekti i investitori Instalirani kapaciteti sunevih AAkolektora za grijanje prostora i Instalirana snaga fotonaponskih AAsustava za proizvodnju elektrine Koliina uporabe biomase za AAgrijanje prostora i pripremu tople Broj vozila javnog prijevoza koja AAkoriste alternativna goriva ekoloki prihvatljiva goriva vode energije pripremu tople vode
svrha mjere
mjera
nositelj
cilj mjere
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvojSektor za zatitu okolia i gospodarenje otpadom Zagrebaki holding i podrunice nadlene za gospodarenje otpadom, ju Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, druga gradska upravna tijela i slube Grad Zagreb, Zagrebaki holding podrunice nadlene za gospodarenje otpadom, ostali subjekti u sektoru gospodarenja otpadom, graani Grada Zagreba i dr. Utvrene lokacije graevina i AApovrina za gospodarenje otpadom
svrha mjere
korisnici
pokazatelji
sadraj
korisnici
cilj mjere
pokazatelji
AA
AA AA AA
ugraene u prostorno-plansku dokumentaciju Poveanje udjela odvojeno sakupljenog otpada Poveanje broja reciklanih dvorita Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
sadraj
AA AA AA AA
AA
Ciljani iznos ulaganja: 28.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (64%) Dravna razinafzoeu, fondovi eu (36%) 2012.2013. rezultat
resursa, Identicirati mjere i aktivnosti za koritenje i primjenu obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Izraditi plan implementacije identiciranih i prioritetnih mjera. Poticati gradnju sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Provoditi analizu uinaka provedenih mjera i uloenih subvencija te unaprijeivati sustav u cilju poveanja broja ukljuenih subjekata.
Ciljani iznos ulaganja: 35.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (30%), Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitostfzoeu, hbor, javna poduzea (hep, Hrvatske vode) i fondovi eu (70%) 2012.2013.
AA AA
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije i kogeneracije u energetskom mrenom sustavu i bruto neposrednoj potronji.
195
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m2 poveanje energetske uinkovitosti u proizvodnji energije, sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete Pridonoenje ostvarenju ciljeva energetski odrivog razvoja Grada optimiziranjem proizvodnje energije i uinkovitim koritenjem energije u neposrednoj potronji . Poveanje energetske uinkovitosti u proizvodnji energije i neposrednoj potronji energije na podruju Grada Zagreba temeljem Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, utvrene energetske politike Grada Zagreba, Akcijskog plana energetski odrivog razvoja Grada Zagreba do 2020. i Programa uinkovitog koritenja energije u neposrednoj potronji 2010.2012. Identicirati mogue mjere i AAaktivnosti energetske uinkovitosti
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Javna poduzea i ustanove, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, trgovaka drutva, ekoloke i energetske udruge, strukovni savezi, znanstvene i obrazovne institucije, druga gradska upravna tijela i slube Grad Zagreb, trgovaka drutva, javna poduzea, graani, tvrtke, institucije, drugi lokalni subjekti i investitori Broj energetski uinkovito AAsaniranih zgrada Udjel energetski uinkovite AAi ekoloke javne rasvjete u Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata cjelokupnom sustavu
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m3 sigurnost i diverzifikacija energetske opskrbe grada Diverzikacijom oblika energije, izvora i tehnologija proizvodnje energije poveati stupanj energetske neovisnosti i postii veu sigurnost i stabilnost energetske opskrbe Grada, konkurentnost energetskog sektora, odrivost energetskog sustava i dugoroni odrivi gospodarski razvitak. Poveanjem uinkovitosti pretvorbe energije i smanjenjem emisije staklenikih plinova (co2) omoguiti strukturnu raznolikost i vie energetskih izvora, poveati koritenje vlastitih prirodnih energetskih resursa, stvarati preduvjete za lokalnu proizvodnju energije, smanjiti gubitke u prijenosu energije te smanjiti negativan utjecaj i rizik od uktuacije cijena nafte i plina na meunarodnom tritu. Poticati diverzikaciju oblika energije, izvora i tehnologija proizvodnje energije: Provesti analizu mogunosti koritenja raznih vrsta energetskih izvora i postrojenja za proizvodnju i transformaciju, dobavnih infrastrukturnih pravaca, transportnih i prijenosnih kapaciteta te i skladinih energetskih kapaciteta vezanih uz sve vrste energetskih izvora. Izraditi preporuke i mjere za diverzikaciju, sigurnost i kvalitetu energetske opskrbe. Izraditi plan implementacije.
prioritet
prioritet
Bolja povezanost transportnih i AAprijenosnih mrea. Koritenje vie AAkapaciteta. raznih skladinih Istraivanja, razvoj i primjene AAnovih, istih i ekasnih tehnologija razvojni uinak Trino gospodarenje energijom. Distribuirani izvori energije. Odrivi scenarij uinkovitog koritenja energije u neposrednoj potronji i poboljanje kvalitete ivota poveanjem sigurnosti energetske opskrbe, poveanjem uinkovitosti pretvorbe energije i smanjenjem emisije staklenikih plinova. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj eiph, hep, Hrvatske vode, regea, znanstvene i obrazovne institucije, energetski instituti i agencije, trgovaka drutva Grad Zagreb, trgovaka drutva, graani, tvrtke, institucije, drugi lokalni subjekti i investitori Utvren sustav za praenje: broja AAmikro i malih suproizvodnih jedinica, koliine energije koju proizvode mikro i male suproizvodne jedinice, broja dizalica topline, broja skladinih kapaciteta i dobavnih pravaca Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
mjera
mjera
korisnici
svrha mjere
pokazatelji
svrha mjere
cilj mjere
Ciljani iznos ulaganja: 80.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (60%) Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitostfzoeu, hbor, privatni investitori, razvojne banke i fondovi eu (40%) 2012.2013.
cilj mjere
korisnici
pokazatelji
sadraj
sadraj
AA
rezultat
po sektorima za ostvarenje zacrtanih ciljeva utede energije Poticati primjenu mjera energetske uinkovitosti u industriji, zgradarstvu, prometu i javnoj rasvjeti
AA
AA
Poveanje energetske uinkovitosti zgrada i sustava (industrija, zgradarstvo, promet, javna rasvjeta). Smanjenje potronje energije i emisija CO2 , to doprinosi kvalitetnijim i zdravijim uvjetima ivota, znatnim energetskim i nancijskim utedama, te smanjenju ovisnosti o uvozu energije i prekomjernoj potronji fosilnih goriva.
Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (70%) Javna poduzea (hep, Hrvatske vode), privatni investitori i fondovi eu (30%) 2012.2013.
razvojni uinak
AA AA
rezultat
Pripremljene smjernice za poveanje sigurnosti i kvalitete opskrbe energijom te razvoj primjene novih, istih i ekasnih tehnologija
197
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m4 smanjenje svjetlosnog oneienja Ostvarenje pozitivnih ekolokih, energetskih i nancijskih uinaka sprjeavanjem nastajanja prekomjerne emisije i optimiziranjem rasprivanja svjetla u okoli, reguliranjem postojeeg rasvjetljenja i smanjenjem na doputene razine, zbog cjelovitog ouvanja kakvoe okolia, ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, racionalnog koritenja prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovnih uvjeta zdravog ivota i temelja odrivog razvitka. Analiza rasvijetljenosti Grada, izrada karata rasvijetljenosti i akcijskih planova te edukacija kadrova ukljuenih u instaliranje rasvjetnih sustava i sustava upravljanja rasvjetom. Ostvarenje zatite od svjetlosnog oneienja: kontinuiranim mjerenjem i izradom karata rasvijetljenosti za odgovarajua izloena podruja osiguranjem dostupnosti podataka o rasvjetljenju i svjetlosnom oneienju okolia zatitom podruja koja su rasvijetljena s posebno niskom razinom izradom akcijskih planova za rasvjetljavanje koji se temelje na podacima iz karata rasvijetljenosti gradnjom i obnovom rasvjete sukladno karti rasvijetljenosti edukacijom kadrova ukljuenih u projektiranje, dobavu i instaliranje rasvjetnih sustava i sustava upravljanja rasvjetom.
rezultat
prioritet
Aurirani podaci o rasvijetljenosti, obnovljeni dijelovi mree javne rasvjete i poveana razina strunog znanja kadrova ukljuenih u projektiranje, dobavu i instaliranje rasvjetnih sustava i sustava upravljanja rasvjetom Ostvarivanje pozitivnih ekolokih, energetskih i nancijskih uinaka. Zatita od svjetlosnog oneienja znaajno e doprinjeti zatiti ljudskog zdravlja od tetnog utjecaja svjetlosnog oneienja i bljetanja svjetla s javnih povrina, uinkovitijoj sigurnosti u cestovnom prometu, zatiti okolia u cjelini, zatiti pojedinih sastavnica okolia od negativnih utjecaja svjetlosnog oneienja, uinkovitom planiranju potronje elektrine energije i planiranju uteda. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Grad Zagreb, pravne i zike osobe, udruge, graani Broj mjerenja i karata AArasvijetljenosti Broj akcijskih planova za AArasvjetljavanje novoizgraene rasvjete AAOpseg obnovljene rasvjete AAOpseg Broj programa za edukaciju AABroj polaznika edukativnih AAprograma Ciljani iznos ulaganja: 50.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (40%) Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitostfzoeu, hbor, privatno partnerstvo i koncesije te fondovi eu (60%) 2012.2013.
strateki cilj
c3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m5 uspostavljanje energetskog informacijskog sustava grada zagreba i komunikacijske strategije o energiji i klimi Uspostavljanje energetskog informacijskog sustava kao alata za kvalitetno praenje energetske proizvodnje i opskrbe Grada, energetske sektorske potronje, energetske potronje objekata i sustava u vlasnitvu i pod upravljanjem Grada Zagreba te ostalih energetskih pokazatelja za optimalno koritenje energije, informiranje, educiranje i ukljuivanje strune i ire javnosti u procese odluivanja i druge procese u podruju energetski odrivog razvoja i zatite klime. Uinkovitije upravljanje energijom i prirodnim resursima, uspostavljanje registra objekata, baze podataka i elemenata za energetsku bilancu Grada, kontinuirano praenje energetske potronje, stvaranje preduvjeta za pravovremene i pozitivne intervencije u sustavu, pruanje potpore u planiranju potronje i ostalih mjera energetske uinkovitosti, edukacija svih ukljuenih u izradu i koritenje energetskog informacijskog sustava nositelja i korisnika, educirana i ukljuena struna i ira javnost, uspostava odgovarajueg monitoringa i povezivanje sustava. Povezati sve nositelje informacija o AAproizvodnji, prijenosu i distribuciji energije u jedinstveni sustav prikupljanja, obrade i prezentiranja energetskih podataka, Provoditi obavjetavanje, educiranje i dostupnost informacija znanstvenoj, strunoj i iroj javnosti o svim temama iz podruja energije i klime.
rezultat
prioritet
mjera svrha mjere
razvojni uinak
Formiran energetski informacijski sustav Grada Zagreba, uspostavljena komunikacija svih nadlenih gradskih i dravnih tijela, proizvoaa, distributera i opskrbljivaa energijom i vodom, strunih i znanstvenih institucija te ostalih zainteresiranih subjekata. Kontinuirano i transparentno praenje proizvodnje i potronje energije u realnom vremenu i prostoru. Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Koncesionari, strune i znanstvene institucije, energetske agencije i nvo, druga upravna tijela Grada Zagreba Grad Zagreb, znanstvena, struna i ira javnost upravnih tijela/ institucija AA/Broj proizvoaa, distributera i
mjera
razvojni uinak nositelj sudionici u provedbi korisnici pokazatelji
svrha mjere
cilj mjere
AA
opskrbljivaa energijom, ukljuenih u prikupljanje podataka u okviru IS Broj upita/ izdanih odgovora
ciljevi mjere
Ciljani iznos ulaganja: 3.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (60%) Dravna razina, fondovi eu (40%) 2012.2013.
sadraj
AA AA AA AA AA AA
sadraj
AA
199
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada c4.p1-m1 cjelovito planiranje prostornog razvoja Ograniavanje prostornog rasta grada, uz jasno diferenciranje gradivih i negradivih povrina; policentrini razvoj grada; umanjenje potrebe za putovanjima, dostupnost osnovnih javnih i prateih sadraja stanovanja, racionalnost ulaganja u izgradnju kompletne infrastrukture Uvoenje novih mehanizama i alata za kontrolu koritenja/irenja graevinskih podruja i planiranje kapaciteta urbanih jedinica; osmiljeni analitiki pristup prostornom razvoju Grada Zagreba, kao temelj za izradu novoga Prostornog plana Grada Zagreba; planiranje grada prema ideji kompaktnog urbanog dizajna, s jasno utvrenim kriterijima za planiranje urbane gustoe Izraditi cjelovitu studiju AAprostornog razvoja Grada Zagreba, koja e na temelju utvrenih prostorno-demografskih trendova, najnovijih podataka popisa 2011. i rezultata analize stvarne iskoritenosti graevinskih podruja utvrditi prioritetne razvojne osi Izraditi koncept integralnog prometnog sustava u Gradu i njegovom utjecajnom prostoru, a u vezi sa studijom prostornog razvoja i utvrenim razvojnim osima Izraditi katalog urbanih gustoa postojeih prostornih jedinica Odrediti planske urbane gustoe za sve urbane jedinice na kojima se planira nova regulacija ili transformacija postojee izgraene strukture, prema naelima: najvie urbane gustoe planirati u prostorima najvieg stupnja centraliteta i mjeovitih aktivnosti, odnosno u prostorima uz glavne arterije javnog prijevoza, rezultat
-- izbjegavati visoke gustoe u

monofunkcionalnim, periferno smjetenim stambenim zonama s minimumom prateih funkcija, bez dostupnosti ekasnog javnog prijevoza, ograniiti irenje izgraenog podruja gradskih rubova gotovo iskljuivo samostojeom obiteljskom gradnjom niske urbane gustoe, utvrivanjem minimalne gustoe (i kompaktnijeg principa zauzimanja prostora), koja garantira racionalna ulaganja u prometnu, komunalnu i drutvenu infrastrukturu i isplativ javni prijevoz.
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada c4.p1-m2 zelena infrastruktura grada Uspostavljanje mehanizama i alata za oblikovanje zelene infrastrukture kao neophodne, ekoloke, socijalne, rekreativne, krajobrazne i identitetske sastavnice prostora Grada Stvoriti preduvjete za uinkovitiju zatitu i unapreivanje sustava zelene infrastrukture analiza postojeih i planiranih AAzelenih povrina - sastavnica zelene infrastrukture, prostorna distribucija, standardi, drutvena, zdravstvena, okolina, gospodarska funkcija, razvojni problemi i potrebe, mapiranje zelene infrastrukture koristei gis; analiza potreba; analiza nedostataka u sustavu planiranja, realizacije i upravljanja zelenom infrastrukturom, prioritetno javnim zelenim povrinama; ekoloka, funkcionalna, oblikovna (krajobrazna) kategorizacija (tipologija) sastavnica zelene infrastrukture; deniranje standarda za pojedine kategorije zelene infrastrukture, prioritetno javnih zelenih povrina i radijusa dosega koritenja pojedinih kategorija javnih zelenih povrina; deniranje dinamike realizacije javnih zelenih povrina u skladu sa realizacijom pojedinih sadraja (stanovanje, javni sadraji. prometnice, gospodarska namjena, port i rekreacija i dr.), odnosno funkcija.
razvojni uinak nositelj
Prosperitet zajednice u odnosu na prostorni, drutveni, zdravstveni i okolini aspekt. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet JU Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, Zagrebaki holding d.o.o., Hrvatske ume d.o.o., umarija Zagreb, nadlene strune i znanstvene institucije, nvo, druga gradska upravna tijela i slube Gradska uprava, gradska i dravna trgovaka drutva, znanstvena, struna i ira javnost, graani Grada Zagreba Prostorni standardi za planiranje AAjavnih pejsano ureenih
--
cilj mjere
korisnici
ciljevi mjere
Kvalitetna prostorno-analitika podloga za izradu Prostornog plana Grada Zagreba Razvoj uravnoteen s ouvanjem okolia i krajobraznih vrijednosti; ekoloki, nancijski i drutveno odrivo planiranje Grada Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, strune i znanstvene institucije, urbanistika struka Prostorni planeri, graani Grada Zagreba Izraeni dijelovi prostornoAAanalitike podloge, ukljueni u izradu novog prostornog plana Ciljani iznos ulaganja: 1.200.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
sadraj
pokazatelji
razvojni uinak
AA
nositelj sudionici u provedbi korisnici pokazatelji
sadraj
AA AA AA AA AA
povrina ugraeni u prostornoplansku dokumentaciju Grada Utvren sustav za praenje: broja i povrina javnih zelenih povrina, prema odreenim kategorijama (m2), duljine drvoreda u gradskim ulicama (m1)
Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
AA
AA AA
--
AA
rezultat
Stvorene pretpostavke za uinkovitiju zatitu i unapreivanje sustava zelene infrastrukture
201
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m1 ouvanje, obnova i odrivo koritenje kulturne batine Zatita i ouvanje graditeljskog naslijea kao nositelja identiteta Grada Obnova i odrivo koritenje kulturne batine. Revitalizacija povijesnoga gradskog sredita u svim formativnim i morfolokim elementima. Uspostava uravnoteenih odnosa izmeu povijesnih oblika graditeljske i prostorne batine te suvremenih pojava, radi ouvanja i armacije kulturno-povijesnih identiteta kojem Integracija batine u obrazovne i gospodarske aktivnosti.
-- 7-9, Palaa Magdaleni-Drakovi-Jelai i druge graevine u povijesnoj jezgri) Sanaciju i obnovu javnih gradskih prostora trgova i perivoja koji odreuju povijesnu urbanu matricu Grada.
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m2 integrirana urbana regeneracija donjega grada Obnova i odrivi razvoj Donjega grada, uz zaustavljanje evidentiranih procesa: smanjenja broja rezidentne populacije, smanjenja interesa komercijalnih i drugih poslovnih subjekata za gradsko sredite i, u konanici, gubitka jedinstvenog elementa identiteta Grada Zagreba Izrada Programa integrirane urbane regeneracije, zasnovanog na: vrednovanju ranijeg planerskog naslijea i prakse; vjerodostojnom utvrivanju vlasnitva nad nekretninama; detaljnoj snimci stanja i vrednovanju cjelina, graevina, prometne mree i komunalne infrastrukture; detaljnoj konzervatorskoj dokumentaciji; organizacijsko-pravnom okviru za sudjelovanje/pregovaranje svih sudionika u procesu; procjeni ulaganja i planiranju izvora nanciranja; stvaranje organizacijsko-pravnih preduvjeta za provedbu regeneracije Formirati multidisciplinarni tim AAsastavljenog od strunjaka iz gradske uprave i Zagrebakog holdinga, drugih priznatih strunjaka, predstavnika lokalne samouprave i civilnog drutva, koji e raditi na: deniranju projektnog zadatka, faza i dinamike provedbe zadatka, provedbi potrebnih istraivanja i utvrivanju elja i potreba graana izradi prijedloga Programa integrirane urbane regeneracije Donjega grada i provedbi procesa javnog izlaganja i izjanjavanja, usvajanju Programa od strane Gradske skuptine Ustrojiti agenciju za provedbu Programa integrirane urbane regeneracije: deniranje organizacijskog ustroja i nancijskog okvira za rad agencije identikacija gospodarskih i drugih subjekatapotencijalnih partnera izrada pripremnih dokumenata za osnivanje agencije
-- izrada plana aktivnosti i rada -- izrada plana zapoljavanja za -- zapoljavanje voditelja agencije i
drugih djelatnika prema planu rezultat Struna i javno-institucionalnopolitiki vericirana podloga za pristupanje samom procesu obnove/ regeneracije Kapitalizacija svih atrakcija donjogradske spomenike batine, kao instrument odrive reprodukcije povijesnoga sredita; doprinos konkurentnosti Zagreba u smislu njegova odreivanja kao poeljne europske metropole za boravak i rad; proirenje socijalnog prostora grada i unapreivanje javnog gradskog prostora gu za strategijsko planiranje i razvoj Grada ju Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, nvo, mjesna samouprava, druga gradska upravna tijela i slube Stanari, poslovni i drugi subjekti u povijesnom sreditu te zajednica u cjelini Dovrenost deniranih faza izrade dokumenta prema unaprijed deniranoj dinamici Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013. potrebe agencije agencije
rezultat
svrha mjere
cilj mjere
Ouvanje, obnova i odrivo koritenje povijesne graditeljske strukture pojedinano zatienih objekata i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti prostora Ouvana i kvalitetno prezentirana povijesna jezgra kao imbenik konkurentnosti Grada Zagreba u mrei europskih gradova; poveanje svijesti i znanja o stanju i razvojnim potencijalima kulturne batine Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Privatni sektor, javni sektor, nvo, drugi gradski uredi i slube Stanovnici i posjetitelji Grada, kulturne organizacije, turistike organizacije i poduzea Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata iz podruja obnove Broj realiziranih projekata iz AApodruja obnove kulturne batine kulturne batine
razvojni uinak
razvojni uinak
cilj mjere
sadraj
--
Utvrditi potrebe za obnovom kulturne i povijesne batine; Utvrditi prioritete za obnovu; Obnavljati objekte tradicijske i sakralne arhitekture; Pripremati projekata za obnovu i zatitu kulturne batine za nanciranje kroz domae i inozemne izvore; Uspostaviti partnerski odnos s nacionalnim institucijama, privatnim sektorom i civilnim drutvom u provedbi projekata obnove; Provoditi zatitu nematerijalne kulturne batine; Denirati model promocije kulturne batine i zapoete aktivnosti promidbe; Utvrditi potencijale kulturne batine u svrhu razvoja turizma i podizanja kvalitete ivljenja stanovnika Grada; Razvijati obrazovne programe s ciljem boljeg upoznavanja kulturne batine od strane stanovnika Grada i posjetitelja. Nastavak realizacije zapoetih projekata revitalizacije kroz: Sanaciju i obnovu graevina kulturnih dobara u vlasnitvu Grada Zagreba (Trg Sv. Marka 9, Palaa Grlei-Jelai i Demetrova
pokazatelji
sadraj
pokazatelji
Ciljani iznos ulaganja: 150.000.000 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (63%) Vlasnici i korisnici graditeljske batine, fondovi eu (37%) 2012.2013.
----
--
AA
----
203
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m3 poveanje kvalitete postojeih i ureenje novih javnih gradskih prostora Podizanje kvalitete ivota konsolidiranjem postojeih i ureenjem novih funkcionalnih i dobro oblikovanih javnih gradskih prostora na cijelom podruju Grada. Ouvanje i saniranje postojeih javnih gradskih prostora i osiguravanje povrina za nove, kako bi se osigurale potrebe za kvalitetan ivot. Obuhvaa ureenje velikih javnih gradskih prostora od znaaja za Grad kao i javnih gradskih prostora znaajnih za pojedinu prostornu jedinicu-etvrt.
Graani Grada Zagreba Utvren sustav za praenje: m2 ulice, trga/stanovniku, za prostornu jedinicu - gradsku etvrt; m2 javnog zelenila/stanovniku, za prostornu jedinicu gradsku etvrt Ciljani iznos ulaganja: 35.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012.2013.
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m4 profiliranje, sadrajno i oblikovno unapreivanje i aktiviranje zagrebakih trnica Nedovoljna iskoritenost identitetskog potencijala zagrebakih trnica kao javnih prostora izuzetne socijalne interakcije, ravnomjerno rasporeenih u gradskom prostoru. Unapreivanje nedovoljno odravanog resursa trnica, posebice obzirom na njihov znaaj u naglaavanju vrijednosti domaeg proizvoda. Prostorno preureenje i sadrajno aktiviranje trnica. Izraditi Plan i Program potreba i AAprioriteta preureenja Provesti sadrajne AAprilagodbe trnica.i druge Izraeni dokumenti budueg razvoja zagrebakih trnica, kao temelj za provedbu oblikovnog ureenja i aktiviranja zagrebakih trnica na temelju jasno deniranih potreba i prioriteta Proliranje i sadrajno aktiviranje trnica i promoviranje vrijednosti domaeg proizvoda kroz dnevnu ponudu na zagrebakim trnicama. Zagrebaki holding Gradski uredi i slube, privatni sektor Graani, trgovci/ zakupci
pokazatelji
Broj gradskih trnica obuhvaenih AAPlanom i Programom potreba i prioriteta preureenja Ciljani iznos ulaganja: 5.000.000,00 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (60%) Partneri iz privatnog sektora (40%) 2012. - 2013.
svrha mjere
svrha mjere
razdoblje provedbe
cilj mjere
cilj mjere sadraj
sadraj
-- Izraditi cjelovitu studiju javnih -- Pripremiti dokumentaciju za -ureenje postojeih javnih gradskih prostora. Odravati i ureivati javne gradske prostore. prostora Grada Zagreba rezultat
rezultat
Gradski prostor obogaen nizom funkcionalnih i dobro oblikovanih javnih gradskih prostora koji su, kao kohezijski element Grada i osnovna mjesta socijalne interakcije, znaajni za integraciju Grada i podizanje kvalitete ivota. Postizanje stabilne i uravnoteene kvalitete ivota kako u Gradu u cjelini, tako i u pojedinim gradskim etvrtima. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada / ju Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba (cjelovita studija), drugi gradski uredi i slube
razvojni uinak
razvojni uinak
nositelj
205
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m5 utvrivanje sustava gradskih projekata, redefiniranje pojma i planiranje dinamike izrade i provedbe Prioritetno ureivanje atraktivnih gradskih lokacija u vlasnitvu Grada Zagreba i trgovakih drutava u vlasnitvu Grada, stvaranje novih gradskih urbanistikih vrijednosti sa sadrajima znaajnim za razvoj Grada i kvalitetu ivota u njemu. Utvrivanje dinamike pripreme gradskih projekata utvrivanjem lokacija od stratekog znaaja i provedba predinvesticijskih aktivnosti. Redenicija gradskih projekata predvienih dokumentima prostornog ureenja. Lokacije od stratekog znaaja: Badel, Zagrepanka, Gredelj + Paromlin, Zagrebaki velesajam Provesti pripremne aktivnosti za gradske projekte od stratekog znaaja za Grad Zagreb: programirati sadraje s posebnom pozornou na javne sadraje koje projektom treba ostvariti; izraditi programe za anketne urbanistiko-arhitektonske natjeaje; provesti natjeaje; provesti javne rasprave o rezultatima natjeaja i odrediti urbana pravila; izraditi prostorno-plansku dokumentaciju; izraditi katalog stratekih gradskih projekata s detaljnim opisom projekta i smjernicama za potencijalne partnere. Ostale lokacije gradskih projekata navedene u stratekim dokumentima prostornog ureenja Dokumentima prostornog ureenja odrediti koja je planirana korist za Grad i graane, kao i interes za razvoj Grada, od pojedinanog gradskog projekta, bez obzira radi li se o nekretnini u javnom ili privatnom vlasnitvu. U proceduri provedbe gradskog projekta odrediti odnos javnog i privatnog u smislu ulaganja i dijeljenja dobiti, nain voenja provedbe projekta i njegove sudionike, rezultat
te nain kontrole provedbe (izvjetavanje, vrednovanje). Prioritetne teme gradskih projekata su: ureivanje sredita lokalnog znaenja uz koridore gradske eljeznice, planirani pejzano-perivojno-rekreacijski potezi, priutivo stanovanje, proizvodne zone vane za razvoj grada i vani infrastrukturni sustavi. Aktiviranje zemljita u vlasnitvu Grada radi novog impulsa razvoju grada, povoljnog utjecaja projekta na zateenu sredinu i dugorono kontroliranih transformacija od interesa za grad. Uinkovitije donoenje odluka o gradskim projektima. Aktivna uloga Grada u usmjeravanju i poticanju gospodarskog i prostornog razvoja. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada JU Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, drugi gradski uredi i slube Ulagai i partneri u projektu, graani Grada Zagreba Broj pripremljenih programa AAanketnih urbanistiko-
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada c4.p2-m6 ouvanje tradicionalnih obiljeja i ureivanje naselja ruralnog i suburbanog karaktera i nekadanjih seoskih naselja uklopljenih u grad zagreb Ciljana revitalizacija postojeih sela; sprjeavanje gubitka karakteristinog krajobraza koji je produkt ljudskog rada seoskog stanovnitva (kultivirani krajolik); sprijeavanje naputanja poljoprivredne djelatnosti i pretvaranje sela u naselja za spavanje pokraj velikog gradskog sredita. Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne, ekoloke, ali i gospodarske funkcije sela, koje se temelje na zatiti prirodnih i kulturnih potencijala podruja s ouvanjem tipolokih znaajki identiteta sela i integralnom zatitom stambenog naslijea, i to kroz ouvanje raznolikosti okolia, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljavanje kakvoe ivotnoga standarda sela, obnovu i iskoritavanje postojeega stambenog fonda, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga podruja, zatita objekata i podruja glede ouvanja kulturnog naslijea, prilagodba novogradnje identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na podruja gdje je prometno-komunalna infrastruktura ve rijeena ili najbolje rijeena. Izrada Programa obnove i razvoja AAseoskih naselja na podruju Grada
rezultat
Ureivanje naselja i stvaranje temelja za razvoj kvalitetne drutveno/gospodarske podloge za ivot u naseljima ruralnog i suburbanog karaktera Ouvanje krajobraza i osiguravanje AAekonomske podloge za dio
razvojni uinak
AAPoboljanje kvalitete ivota.

nositelj sudionici u provedbi korisnici pokazatelji Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada JU Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, mjesna samouprava, NVO, drugi gradski uredi i slube Lokalne zajednice, poduzetnici i graani Broj pripremljenih/ provedenih AAprojekata ureenja Pokazatelji ivotnog standarda AAstanovnika ruralnih/suburbanih naselja u okviru Grada Zagreba izvori za financiranje razdoblje provedbe Ciljani iznos ulaganja: 1.200.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
stanovnika;
svrha mjere
svrha mjere
cilj mjere
cilj mjere
sadraj
AA AA AA
arhitektonskih natjeaja za lokacije od stratekog znaaja Broj provedenih anketnih urbanistiko-arhitektonskih natjeaja Izraen katalog stratekih gradskih projekata Pokrenuta inicijativa za izmjenu odredbi za gradske projekte u prostorno-planskoj dokumentaciji i detaljno razmatranje svih lokacija, uz obaveznu provjeru odgovaraju li deniciji gradskog projekta
sadraj
AAPriprema konkretnih projekata
Zagreba
izvori za financiranje razdoblje provedbe
Ciljani iznos ulaganja: 10.000.000,00 Kn Proraun Grada Zagreba 2012. 2013.
207
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m1 razvoj zranog prometa Poboljanje kvalitete prihvata i otpreme putnika, tereta i zrakoplova Osiguranje kapaciteta za oekivani zrani promet privatizacija Zrane luke Zagreb AA(ZLZ) koncesija (odluka Vlade
Graani, gospodarstvo, sportske udruge Uspostavljen sustav za praenje pokazatelja: m2 putnike zgrade, m2 stajanki, m2 manevarske povrine (staze za vonju, uzletno-sletne staze), broj avioprijevoznika, broj operacija, broj putnika, tone tereta Ciljani iznos ulaganja (1. faza): 160.000.000 kn Dravni proraun, privatni ulagai (prema modelu nanciranja koje e odrediti Vlada RH) 2012. - 2013.
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m2 integracija i poboljanje uline i cestovne mree Poboljanje propusnosti uline mree i smanjenje zastoja u odvijanju ulinog prometa Jedinstvena, prostorno i funkcionalno integrirana mrea ulinih prometnica
pokazatelji
novih ulica, AAkm km asfaltiranih makadamskih AAulica, rekonstruiranih raskrija. AAbroj broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata Ciljani iznos ulaganja: 570.500.000 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (51%) Javna poduzea Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, privatni partneri kroz JPP, fondovi EU (49%) 2012. - 2013.
mjera svrha mjere cilj mjere sadraj
mjera svrha mjere
cilj mjere sadraj
AA
AA AA AA AA AA
rezultat
RH), potpisivanje ugovora; projektiranje, pribavljanje svih potrebnih odobrenja za gradnju i poetak realizacije Novog putnikog terminala Zrane luke Zagreb (predinvesticijski postupak); pripreme za izgradnju uzletnosletne staze i staze za vonju od konstruktivnog kolnika na aerodrom Luko; gradnja uzletno-sletne staze, staze za vonju i pratee infrastrukture aerodroma Luko; uvjeti lokacije za proirenje djelatnosti aerodroma Luko; razvoj kapaciteta aerodroma Luko za prihvat poslovnih / turistikih / sportskih letjelica; ispitivanje uvjeta lokacije za gradnju helidroma na zagrebakim bolnicama;
razdoblje provedbe
AA AA AA AA AA
Graditi nedostajue uline i cestovne spojeve osnovne uline mree, rekonstruirati i denivelirati raskrija, rekonstruirati postojee ulice, asfaltirati makadamske ulice, pripremati dokumentaciju za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
razdoblje provedbe
rezultat
Poveana duina osnovne uline mree, rekonstruirana raskrija, ulina mrea bez makadamskih kolovoza Poveana propusna mo ulica i raskrija, krae trajanje putovanja, poboljana sigurnost sudionika u prometu Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Zagrebaki holding, mjesna samouprava Graani, gospodarstvo
razvojni uinak
nositelj
Pripremljena organizacijska, nancijska i projektna platforma za poveanje propusne moi ZLZ i aerodroma Luko. Osiguranje kvalitete, kapaciteta i sigurnosti u zranom prometu Vlada RH - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Koncesionar ZLZ, Grad Zagreb, Zagrebaka upanija i Grad Velika Gorica, operater aerodroma Luko
209
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m3 unapreivanje javnog putnikog prometa Poveanje broja putovanja javnim prijevozom, vee uee javnog putnikog prometa u nainskoj raspodjeli Izgradnja kvalitetne mree, poveanje kvalitete i opsega usluge javnog prometa Proirenje mree tramvajskih AApruga, Rekonstrukcija postojeih pruga i AAstajalita, Gradnja ispravljakih stanica i AAsustava za nadzor i upravljanje
rezultat
mjera svrha mjere
Poveana duina tramvajskih pruga i autobusnih linija, vea pokrivenost teritorija javnim prijevozom, gui slijed vozila javnog putnikog prometa, udobniji i pouzdaniji javni prijevoz, bolja opremljenost stajalita i terminala javnog prijevoza, javni prijevoz do vrha Medvednice Vei broj putovanja javnim prijevozom Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding Graani, posjetitelji Grada Broj novih niskopodnih tramvaja i AAautobusa, Km novih tramvajskih pruga i AAautobusnih linija, Broj novih i rekonstruiranih AAstajalita i terminala javnog
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m4 poboljanje prometa u mirovanju Primjenom modela P&R poveati koritenje javnog prometa, smanjiti automobilski promet u sreditu grada, poboljati uvjete parkiranja za stanovnike sredita grada Izgradnja parkiralinih kapaciteta na itavom podruju Grada Izgradnja javnih garaa i AAparkiralita na terminalima i
nositelj
Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding, nadlena tijela dravne uprave (parkiranje uz bolnice i druge institucije) Graani Broj novih garanih i parkiralinih mjesta: uz terminale javnog prometa i na obodu gradskog sredita uz bolnice u blokovskim garaama namijenjenim stanovnicima gradskog sredita
mjera svrha mjere
cilj mjere
sadraj
cilj mjere sadraj
AA AA AA
ispravljakim stanicama, Produenje i poguenje mree autobusnih linija, Rekonstrukcija postojeih i gradnja novih intermodalnih terminala, Nabava suvremenih niskopodnih autobusa i tramvaja, Unapreivanje sustava upravljanja tramvajskim i autobusnim prometom, Poboljavanje sustava informiranja korisnika, Nastavak aktivnosti za realizaciju nove iare Dolje-Sljeme, Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
AA AA AA AA
AA
putnikog prometa Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
Ciljani iznos ulaganja: 225.500.000 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (90%) Privatni sektor, JPP, fondovi EU (10%) 2012. - 2013. rezultat razvojni uinak
frekventnim stajalitima javnog prometa i na obodu sredita grada; Osiguravanje parkiranja za stanovnike sredita grada (blokovske garae); Izgradnja nedostajuih parkiralinih kapaciteta na itavom podruju Grada; Izgradnja potrebnih parkiralinih kapaciteta uz bolnice Izgradnja novih podzemnih parkiralinih kapaciteta na lokaciji srednjokolskog igralita (SavskaKaieva-Klaieva-Krnjavoga) s pjeakim pothodnikom
Ciljani iznos ulaganja: 384.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (5%) Privatni partneri kroz JPP (92%) Dravna razina (3%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
razdoblje provedbe
Novi parkiralini i garani kapaciteti Vei broj putovanja javnim prijevozom, smanjenje automobilskog prometa u sreditu grada, oslobaanje javnih gradskih povrina (nogostupa, kolnika, zelenih povrina) od parkiranih automobila, poveanje dostupnosti javnim graevinama
211
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m5 razvoj sustava za nadzor i upravljanje prometom (its) Sigurnije i ekasnije odvijanje ulinog prometa, osiguranje prioriteta javnom gradskom prometu, optimizacija upravljanja prometom Modernizacija i unapreivanje signalne i sigurnosne opreme na raskrijima i povezivanje semaforskih ureaja s centrom za upravljanje prometom, smanjenje motornog prometa u sreditu Grada Uspostaviti i opremiti centar za AAupravljanje prometom, Modernizirati signalnu i AAsigurnosnu opremu i ureaje, Provoditi mjere za ograniavanje AAmotornog prometa u sreditu grada povezane optikim kabelom,
Zagrebaki holding Graani, posjetitelji Broj novih raskrija reguliranih AAsemaforskim ureajem, instaliranih nadzornih kamera, AABroj Broj semaforiziranih raskrija AAprikljuenih na centralni ureaj za
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m6 unapreivanje biciklistikog prometa Vee uee biciklistikog prometa u nainskoj raspodjeli (poveanje biciklistikog prometa) Uspostava meusobno povezane i funkcionalne mree biciklistikih staza i parkiralita, sustav javnih bicikala Graditi i ureivati biciklistike AAstaze i parkiralita sustav javnih bicikala AAUspostaviti Provoditi kampanje za AApopularizaciju biciklistikog Provoditi edukaciju biciklista AA(sadanjih i buduih) prometa
pokazatelji
mjera
mjera svrha mjere
novih biciklistikih staza AAKm Broj novih parkiralita i parkirnih AAmjesta javnih bicikala AABroj Broj parkiralita i mjesta za javne AAbicikle Poveanje udjela putovanja AAostvarenih biciklom Ciljani iznos ulaganja: 6.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (50%) Privatni partneri kroz JPP, fondovi EU (50%) 2012. - 2013.
svrha mjere
AA AA AA AA
cilj mjere
upravljanje prometom, Broj motornih vozila/sat koja ulaze u sredite grada, Broj prometnih nesrea i broj smrtno stradalih u prometnim nesreama Propusna mo raskrija (PAJ/h) Komercijalna brzina tramvaja i autobusa (km/h)
cilj mjere
razdoblje provedbe
sadraj
sadraj
Ciljani iznos ulaganja: 15.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (93%) Fondovi EU (7%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
rezultat
rezultat
Opremljenost centra za upravljanje prometom i raskrija suvremenom signalnom i sigurnosnom opremom; nadzorne kamere instalirane na najfrekventnijim raskrijima; povezanost optikim kabelom Ekasnije odvijanje prometa, bre otklanjanje zastoja, poveana sigurnost u prometu, protonija ulina mrea, smanjenje automobilskog prometa u sreditu grada, bri i pouzdaniji javni gradski prijevoz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Poveana duina biciklistikih staza, biciklistika mrea kao jedinstvena funkcionalna cjelina, poveanje standarda biciklistikih staza, povean broj biciklistikih parkiralita, javni bicikli Povean broj biciklistikih putovanja i sigurnost prometa. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Privatni sektor (sustav javnih bicikala), NVO, drugi gradski uredi i slube Graani, turisti
razvojni uinak
nositelj
213
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava c4.p3-m7 poboljanje komunalne opremljenosti gradskog podruja Dotrajala, nedostatna i nepotpuna komunalna infrastruktura zbog koje Grad i graani/stanovnici trpe velike gubitke. Unaprijediti sustav, osigurati pokrivenost i smanjiti gubitke u sustavu komunalne infrastrukture na cijelom gradskom podruju. (vodoopskrba) Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda; Identikacija, pregleg i legalizacija 10000 ilegalnih prikljuaka na vodoopskrbni sustav Grada (uvoenje u sustav naplate vode); Identikacija svih lokalnih vodovoda, pregled te procjena mogunosti prikljuenja na javni vodoopskrbni sustav; Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
sadraj
mjera svrha mjere
cilj mjere
AA AA AA AA
(odvodnja) Upotpunjavanje sustava odvodnje gradnjom novih kanala. Izrada katastra sabirnih jama: utvrivanje lokacije, vlasnika ili korisnika te stanja graevine za 20000 sabirnih ili septikih jama; Ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama uz prethodno ienje; Izrada projekata za izgradnju ureaja za prihvat sadraja sabirnih jama na lokaciji Jankomir i Novi Zagreb (Botinec); Izgradnja jo dva ureaja za prihvah sadraja sabirnih jama u sklopu centralnog ureaja za proiavanje otpadnih voda Grada Zagreba - CUPOVGZ-a Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
AA AA AA AA AA AA
Podizanje kvalitete ivljenja graana/ stanovnika uz utedu vode i plina te zatitu prirodnih resursa. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding, mjesna samouprava graani/stanovnici, gospodarstvo Grada nove mree (m1) AAIzgradnja Sanacija postojee mree (m1) AABroj novih graevina komunalnog AAsustava Smanjena koliina gubitaka vode AAu distribuciji (referentni ILI faktor Broj ispitivanja sabirnih jama na AAvodonepropusnost Broj izraenih provedbenih AAplanova za proirenje malih groblja Broj pripremljenih/ apliciranih AAprojekata 16,8)
rubnih dijelova grada; AAPlinikacija Obnova i poveanje postojeih AAkapaciteta; gubitaka u distribuciji;. AASmanjenje Uvoenje/koritenje optimalnih AAtehnolokih rjeenja za organiziranje i distribuciju prirodnog plina i pruanje usluga potroaima; Poveanje/podizanje sigurnosti opskrbe; Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
(opskrba plinom)
AA AA
Ciljani iznos ulaganja: 266.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (90%) Javna poduzea (Hrvatske vode), fondovi EU (10%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
programa potreba s brojem AAiizrada kapacitetom ukopnih mjesta za dugorono osigurati dovoljno AAprostora za razvoj groblja, a etapnim razvojem omoguiti rezerve grobnih mjesta nekoliko godina unaprijed, izrada prostorno-planske dokumentacije za proirenje malih gradskih groblja. sva groblja,
(gradska groblja)
AA
rezultat
Poboljanje komunalne opremljenosti gradskog podruja izgradnjom nove i obnovom dotrajale komunalne opreme, smanjivanje gubitaka.
215
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti c4.p4-m1 modernizacija eljeznikog prigradskogradskog prometa Bolje gradske i prigradske eljeznike veze i kroz to bolje prometno funkcioniranje Grada i metropolitanskog prostora Podizanje razine kvalitete postojee eljeznike infrastrukture i vlakova kao bi se omoguila vea brzina i smanjilo vrijeme putovanja, omoguilo uvoenje uestalijih polazaka vlakova, podigla razina udobnosti i time poticalo putnike za veim udjelom javnog prijevoza, a posebno eljeznice u svakodnevnom prijevozu; taktni vozni red Pripremiti dokumentaciju za AAmodernizaciju postojeih pruga, kolodvora i stajalita i gradnju novih, ukljuivo P+R i B+R infrastrukturu, Modernizirati vozni park, Denivelirati eljezniko/cestovne prijelaze, istraiti mogunosti deniveliranja pruge u sredinjem urbanom podruju, Rekonstruirati postojea i graditi nova stajalita, Pripremiti dokumentaciju za apliciranje projekata za sunanciranje iz EU fondova.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, H Holding, H Infrastruktura, H Putniki prijevoz, Grad Zagreb, Zagrebaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija Stanovnici i gospodarski subjekti Grada Zagreba, Z i KZ Duina (u km) rekonstruiranih i AAnovih dvokolosjenih pruga, Broj rekonstruiranih i novih AAstajalita, Broj deniveliranih eljeznikih AAprijelaza, Broj i kapacitet novih prigradskih AAvlakova, putovanja AABroj Broj prevezenih putnika AAprigradskom eljeznicom Ciljani iznos ulaganja: 50.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (20%) Dravna razina (70%) Privatni partneri, fondovi EU, Proraun Zagrebake upanije, Proraun Krapinsko-zagorske upanije (10%) 2012. - 2013.
c4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti c4.p4-m2 razvoj integriranog javnog prijevoza Poveati koritenje javnog prijevoza u Gradu i na metropolitanskom podruju, racionalizacija javnog prijevoza, unapreivanje kvalitete ponude Dobro organiziran javni prijevoz eljeznikog, tramvajskog i autobusnog prometa s ciljem postizanja jednostavnog, kvalitetnog, brzog i jeftinog putovanja s jednom voznom kartom Izrada pripremnih dokumenata i projekata za: jedinstveni elektronski sustav naplate prijevoza, rekonstrukciju postojeih i izgradnja novih terminala i stajalita javnog prijevoza te izgradnja P+R i B+R infrastrukture u regionalnom prostoru, usklaenje voznih redova, uspostavljanje koordinacijskoupravljake strukture na jedinstvenom tarifnom podruju (centar za integrirani prijevoz)
nositelj
Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Ministrastvo mora, prometa i infrastrukture, upanije: Zagrebaka, Krapinsko-zagorska, Karlovaka, Sisako-Moslavaka, BjelovarskoBilogorska, Koprivniko-Krievaka i Varadinska, Hrvatske eljeznice, Zagrebaki Holding Stanovnici, gospodarstvenici Smanjenje broja putnika koji iz regionalnog prostora dolaze u Grad Zagreb osobnim automobilom Ciljani iznos ulaganja: 13.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (23%) H Infrastruktura, H Putniki prijevoz, dravni proraun i prorauni upanija ukljuenih u sustav (62%) Privatni partneri kroz JPP, fondovi EU (15%) 2012. - 2013.
svrha mjere
cilj mjere
cilj mjere
sadraj izvori za financiranje
sadraj
AA AA AA AA
razdoblje provedbe
AA AA AA AA
rezultat
razdoblje provedbe
rezultat
Jednostavnije, jeftinije i bre putovanje, dobra prometna povezanost regionalnog prostora i regionalnih sredita i smanjeno prometno optereenje prometnica Grada Regionalni prostor postaje privlaan za stanovanje i rad zbog kvalitetnijeg, breg, sigurnijeg i jeftinijeg odvijanja prometa. Smanjenje automobilskog prometa, manja potronja energije, ouvanje okolia. Vie putnika u javnom prijevozu.
Vei broj polazaka vlakova, vei broj putnika, pouzdanija usluga korisnicima Kvalitetnija eljeznika infrastruktura omoguit e bolje veze za svakodnevna putovanja na relaciji Grad metropolitansko podruje, smanjit e se koritenje osobnih automobila i na taj nain poboljati prometnu situaciju i smanjiti negativan utjecaj na okoli. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
razvojni uinak
razvojni uinak
nositelj
217
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja c5.p1-m1 poticanje obnove, modernizacije i odravanja stambenog fonda te sustava najma stanova u vlasnitvu grada Podizanje standarda stanovanja obnovom, modernizacijom i odravanjem stambenog fonda kao vanog imbenika gradske vitalnosti, odrivog urbanog razvoja, zatite okolia i tednje energije, kao i unapreivanjem sustava najma stanova u vlasnitvu Grada. Svakoj osobi omoguiti pristup zdravom, pristojnom i priutivom stanu, u skladu s Europskom poveljom o stanovanju. Provesti analizu postojeeg AAstambenog fonda mapiranje kvalitete stambenog fonda, pojava i procesa po etvrtima (stambeni portfolio) Izraditi plan aktivnosti kojima se potie obnova i odravanje postojeeg stambenog fonda, posebice u pogledu unapreivanja substandardnih stanova, energetske uinkovitosti, ureivanja zajednikih dijelova graevina Izraditi evidenciju stanova i naina koritenja stanova u vlasnitvu Grada Izraditi plan za unapreivanje sustava najma stanova u vlasnitvu Grada
Via kvaliteta stanovanja, urbana vitalnost, zatita okolia, tednja energije. Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada GSKG i ostali upravitelji, NVO, druga gradska upravna tijela i slube Graani, upravitelji, imovinskopravna sluba Uspostavljen sustav praenja AAkvalitete stambenog fonda Broj provedenih aktivnosti obnove AAi odravanja stambenog fonda u
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja c5.p1-m2 racionalno planiranje i ureivanje podruja za obiteljsku stambenu gradnju Sprijeiti irenje izgradnje na gradskim rubovima gotovo iskljuivo samostojeom obiteljskom gradnjom uz niske urbane gustoe, neracionalnom sa stajalita racionalnosti izgradnje prometne, komunalne i drutvene infrastrukture, odnosno ekasnosti javnog prijevoza. Odrivi urbani razvoj planiranjem kompaktnih struktura podruja za obiteljsku stambenu gradnju, urbane gustoe koja omoguuje racionalna ulaganja u izgradnju prometne i infrastrukturne mree naselja, te pjeaku dostupnost prateih sadraja stanovanja i javnog prijevoza. Odrediti podruja i izraditi AAprostorno-plansku dokumentaciju za obiteljsku stambenu gradnju primjerenu potrebama ljudi i tradicijskom nainu gradnje (morfolokom i tipolokom), urbane gustoe i standarda za podruja obiteljske stambene izgradnje koji e osiguravati visoku kvalitetu stanovanja na tim podrujima. Provoditi potrebne predinvesticijske aktivnosti za gradnju prometne, komunalne i drutvene infrastrukture.
razvojni uinak
Planiranje i ureivanje podruja za obiteljsku stambenu gradnju racionalne urbane gustoe, visoke kvalitete i standarda stanovanja, u skladu sa zahtjevima odrivog urbanog razvoja. Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet JU Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, tvrke licencirane za izradu urbanistikih planova Graani Broj izraenih provedbenih planova prostornog ureenja za obiteljsku stambenu gradnju Ciljani iznos ulaganja: 7.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
nositelj
svrha mjere
svrha mjere
AA
cilj mjere
vlasnitvu Grada Broj provedenih aktivnosti obnove i odravanja stambenog fonda u vlasnitvu graana
cilj mjere
Ciljani iznos ulaganja: 7.500.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013. sadraj
sadraj
AA
AA AA
rezultat
AA
rezultat
Ouvanje postojeeg stambenog fonda, sprjeavanje nastanka slumova.
Pripremljena prostorno-planska dokumentacija, pripremljene i ureene graevinske parcele za obiteljsku stambenu gradnju.
219
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m1 ravnomjerno rasporeena gradnja gradskih i socijalnih stanova na itavom podruju grada Sprijeiti prostornu segregaciju stanovanja koja dovodi do razvoja socijalnih nejednakosti, iskljuenosti i problema. Smanjenje nejednakosti i spreavanje socijalnog iskljuenja kao jamstvo za odravanje sigurnosti u Gradu. Provesti analizu potreba za AAgradskim i socijalnim stanovima Izraditi Program za izgradnju AAgradskih i socijalnih stanova Predloiti, uspostaviti i razvijati AAstambenu politiku na nain da se gradski i socijalni stanovi grade ravnomjerno na cijelom podruju Grada
sudionici u provedbi korisnici pokazatelji izvori za financiranje razdoblje provedbe
Zagrebaki holding, JU Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, druga gradska upravna tijela i slube Graani Uspostavljen sustav praenja potrebe i gradnje gradskih i socijalnih stanova Ciljani iznos ulaganja: 500.000 Kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m2 uinkoviti sustav zatite i spaavanja stanovnitva, zatite od poara i elementarnih nepogoda Unapreivanje kvalitete sustava zatite i spaavanja stanovnitva Uinkovito obavljanje vatrogasne djelatnosti Uinkovito upravljanje u hitnim situacijama Provesti predinvesticijske AAaktivnosti za izgradnju vatrogasnih postaja potrebnih za pravovremenu reakciju u sluaju poara i uinkovito obavljanje vatrogasne djelatnosti na poarnom podruju Grada Zagreba Unaprijediti uvjete za uinkovito upravljanje u hitnim situacijama: upravljaki centar, trenani centar, razvoj komunikacijskih i geo-informacijskog sustava za hitne situacije, uvoenje sustava za upravljanje informacijskom sigurnou Ustrojiti, opremiti, educirati i trenirati postrojbi civilne zatite Uspostaviti seizmoloku mreu i izraditi studiju saniranja posljedica potresa
Ured za upravljanje u hitnim situacijama Druga gradska upravna tijela i slube Graani i poslovni subjekti Broj ishoenih akata za gradnju/ AAureenje vatrogasnih postaja,
mjera
mjera
svrha mjere
svrha mjere cilj mjere
cilj mjere
AA AA AA AA
sadraj
sadraj
upravljakog centra i trenanog centra Broj pripremljenih/ apliciranih projekata Ustrojen sustav upravljanja u hitnim situacijama Broj ustrojenih postrojbi civilne zatite ope i specijalistike namjene Broj provedenih edukacija i obuka postrojbi civilne zatite
Ciljani iznos ulaganja: 8.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
AA
rezultat
Utvrene potrebe za gradnjom gradskih i socijalnih stanova i pripremljen Program za izgradnju Postizanje dugorone stabilne i uravnoteene visoke kvalitete ivota, arhitektonske kvalitete i kvalitete okolia u svim dijelovima Grada. Zdravo, prikladno i dostupno stanovanje za sve stanovnike na cijelom podruju Grada, kao osnovni uvjet za socijalnu integraciju, sudjelovanje u drutvenom ivotu, ekonomski razvoj i socijalnu koheziju. Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
razvojni uinak
AA AA
rezultat
Prostorno kvalitetniji razmjetaj vatrogasnih postrojbi i uspostavljen sustav za pravovremenu reakciju u sluaju elementarne nepogode Dugorono poveana sigurnost graana i imovine
nositelj
razvojni uinak
221
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m3 unapreivanje skrbi o starijoj populaciji u okvirima lokalne zajednice Sustavna i sveobuhvatna zdravstvena i socijalna skrb za osobe starije ivotne dobi. Smanjenje socijalne izoliranosti zbog gubitka uih i irih socijalnih komunikacija. Unaprijediti zatitu zdravlja starijih ljudi, osigurati uvjete za zdravo, aktivno i produktivno starenje te zadrati osobe starije ivotne dobi to je mogue due u njihovom prebivalitu lokalne zajednice u kojoj ive. Obnoviti postojee i izgraditi AAnove ustanove za smjetaj starijih i
razvojni uinak
mjera
svrha mjere
Poboljana zatita zdravlja starijih ljudi, u potpunosti dostupna i primjerena zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih ljudi, kroz razne vidove socijalne pomoi, organiziranom institucijskom i izvaninstucijskom skrbi te pravovremenom i strunom zdravstvenom zatitom. Uspostavljena povezanost svih imbenika koji sudjeluju u skrbi za starijeg ovjeka: od obiteljske medicine preko gerontolokih centara do gerijatrijskih ustanova, dnevnih bolnica za starije, centara za njegu i rehabilitaciju, do zdravstvenog turizma za starije. Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo i branitelje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, institucije socijalne skrbi, NVO s programima podizanja kvalitete ivota starijih osoba, druga gradska upravna tijela i slube Osobe starije ivotne dobi, bolesne, stare i nemone osobe, samaka kuanstva., osobe s invaliditetom Broj obnovljenih ili novih objekata AAzdravstvene i socijalne zatite
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m4 kvalitetnije ukljuivanje osoba s invaliditetom u ivot zajednice Unaprijediti, zatititi i osigurati potpuno i ravnopravno uivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za osobe s invaliditetom i potivanje njihovog uroenog dostojanstva. U potpunosti integrirati osobe s invaliditetom te ukinuti svaku diskriminaciju temeljem njihova invaliditeta. Osigurati razliite oblike AAizvaninstitucijske potpore rezultat
Provoditi istraivanja kvalitete AAivota osoba s invaliditetom Razvijati sustav za informiranje AAosoba s invaliditetom i njihovih obitelji Unaprijeen sustav savjetovanja, edukacije, zdravstvene zatite i unapreivanja kvalitete ivota za osobe s invaliditetom; poveana dostupnost sredstava javnoga prometa i i graevina. Osiguran jednak pristup pravima, graevinama, servisima i uslugama za osobe s invaliditetom. Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb Zagreba, Studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu i nadlena ministarstva, nvo koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, Zagrebaki holding zet, Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar, druga gradska upravna tijela i slube Osobe s invaliditetom korisnika savjetovalita AABroj Broj organiziranih edukacija za AAosobe s invaliditetom Broj pripremljenih informativih AAmaterijala (tiskani oblik/ web) Vrsta pruene potpore i broj AAkorisnika potpora Broj strunih suradnika AABroj dodijeljenih stanova AABroj korisnika prilagoene AAzdravstvene zatite Broj korisnika rekreacijskoAAterapijskih programa Broj postojeih graevina u AAkojima su se osigurali elementi Broj educiranih djelatnika javnih AAslubi izvori za financiranje Ciljani iznos ulaganja: 31.500.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (95%) Fondovi EU (5%) 2012. - 2013. pristupanosti
mjera
svrha mjere
cilj mjere
nositelj
cilj mjere
sadraj
sadraj
AA AA AA AA
rezultat
nemonih osoba; Razviti nove izvaninstitucijske oblike skrbi za starije osobe (gerontoloke centre kao sredita multidisciplinarnog pristupa skrbi za starije u lokalnoj zajednici; Razviti specine programe zdravstvenih mjera i postupaka u zatiti zdravlja starijih osoba; Primjeniti osnovne preventivne zdravstvene mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije; Kontinuirano pratiti, prouavati te ocjenjivati zdravstvene potrebe starijeg puanstva Grada Zagreba.
korisnici
pokazatelji
AA AA
starijih, Broj osoba starije ivotne dobi obuhvaenih institucijskom i izvaninstucijskom skrbi Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
Uinkovita, dostupna i primjerena zdravstvena i socijalna zatita starijih. Realizirana institucijska i izvaninstitucijska skrb za starije u u lokalnoj zajednici gdje je njihovo prebivalite.
Ciljani iznos ulaganja: 35.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (30%) Dravna razina (10%) Privatni partneri kroz JPP (60%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
osobama s invaliditetom i lanovima njihovih obitelji Pruati potporu studentima s invaliditetom Pripremati osobe s invaliditetom za partnerske odnose, obiteljski ivot i roditeljstvo Osigurati cjeloivotno uenje i unapreivanje informatike pismenosti osoba s invaliditetom Osigurati mehanizme zatite od diskriminacije u podruju zapoljavanja i rada i sustavnu edukacija poslodavaca Poticati rjeavanje stambenog pitanja za osobe s invaliditetom Organizirati zdravstvenu zatitu za osobe s invaliditetom Razvijati rekreativno-terapijske programe Osigurati pristupanost graevinama osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti Osigurati pristupanost javnog prometa Podupirati projekte i programe koji armiraju kreativne i umjetnike mogunosti osoba s invaliditetom Ukljuivati osobe s invaliditetom u postupke donoenja odluka koje utjeu na kvalitetu njihovog ivota Educirati djelatnike javnih slubi za kvalitetnije ukljuivanje osoba s invaliditetom u ivot zajednice
razdoblje provedbe
223
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m5 kvalitetnije ukljuivanje djece i mladih s tekoama u razvoju u ivot zajednice Kvalitetna i pravodobna potpora djeci i mladima s tekoama u razvoju te njihovim obiteljima, odgojno-obrazovna integracija Poveanje sposobnosti zajednice za prihvaanje razliitosti, poveanje kvalitete ivota djece i mladih s tekoama u razvoju u obitelji i u odgojnoobrazovnom sustavu Poticati ranu socijalnu intervenciju AAu obitelji djeteta s tekoama u Provoditi edukaciju radi AAsenzibiliziranja djece vrtike i razvoju
Unapreivanje kvalitete ivota djece i mladih s tekoama u razvoju i partnerstva izmeu drutva i obitelji. Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom; Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb Zagreba, Studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu i nadlena ministarstva, nvo Djeca i mladi s tekoama u razvoju Broj djece i mladih ukljuenih u AAprograme Broj organiziranih edukacija i AAinformativnog materijala (tiskani oblik/ web) Ciljani iznos ulaganja: 11.000.000 kn Proraun Grada Zagreba (90%) Fondovi eu, unicef (10%) 2012. - 2013.
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m1 unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u djelatnosti kulture Omoguiti svim korisnicama jednaku dostupnost i koritenje kulturnih sadraja, poticati nezavisne produkcije koje se oslanjaju na nove medije i trendove kao i snanije pozicioniranje Zagreba na meunarodnom kulturno-turistikom tritu. Podii opu kulturnu obrazovanost graana Grada Zagreba (posebnu pozornost posvetiti mladima, osobama tree ivotne dobi, osobama s posebnim potrebama te marginalnim socijalnim skupinama) te poticati meunarodnu kulturnu suradnju, kulturni pluralizam, multikulturalizam i otvorenost kulture prema okruenju kako bi se poveala razina prepoznatljivosti Grada Zagreba kao grada kulture. Osigurati infrastrukturu za aktivno AAdjelovanje stanovnitva u kulturi; Poticati i podupirati projekte od AAposebnog interesa za Grad Zagreb, bez obzira dolazi li inicijativa iz javnog, civilnog ili privatnog sektora; Posebnu pozornost posvetiti odgoju mladih kroz radionice, predavanja, tribine i kazaline predstave; Revitalizirati kulturnu ponudu Gornjeg grada te obnoviti, sanirati i rekonstruirati postojee kulturne objekte koji e stvoriti uvjete za razvoj novih programa Distribuirati kulturne programe na podruju itavog grada; Zatititi kulturnu batinu i raditi na njezinom prezentiranju u kulturno-obrazovne i kulturnoturistike svrhe; rezultat
Redovito odravati tribine, AApredstavljanja knjiga, koncerata, izlobi, okruglih stolova, festivala, manifestacija, kazalinih predstava, lmskih projekcija, radionica, performanse, predstavljanja amaterskih kulturno-umjetnikih drutava, izdavanje knjiga i sl. Osigurati audio-deskripciju kazalinih predstava i drugih scenskih programa za slijepe osobe; Redovito odravati i poticati programe namijenjene osobama s posebnim potrebama, osobama tree ivotne dobi te pripadnicima nacionalnih manjina.
mjera
AA AA
svrha mjere
svrha mjere
cilj mjere
cilj mjere
sadraj
AA AA AA
rezultat
kolske dobi za potrebe djece s tekoama u razvoju Osigurati besplatnu dostupnost vrtikih i kolskih prostora djeci i mladima s tekoama u razvoju za razvojne programe, izvannastavne i portske aktivnosti Pratiti potrebe i postupno poveavati broj strunih suradnika u odgojno-obrazovnim institucijama Pripremati djecu i mlade s tekoama u razvoju za samostalan ivot, partnerske odnose, obiteljski ivot i roditeljstvo
razdoblje provedbe
Poveanje dostupnosti kulturnih sadraja na itavom podruju grada i sadrajna raznolikost; ukljuenost veeg broja graana u konzumaciju kulturnih programa i sadraja, raznolike oblike kulturno-umjetnikog amaterizma i klupskog kulturnog djelovanja, poveanje broja gostiju Grada zahvaljujui kulturnoj ponudi Podignuta razina kvalitete ivota graana i svijesti o vrijednosti kulture i kulturne batine; novi kulturni sadraji, aktivnosti i prakse koje e promovirati Zagreb kao europsku kulturnu metropolu. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Gradske javne ustanove u kulturi, nezavisna kulturna scena: udruge, umjetnike organizacije i tvrtke registrirane za razliite djelatnosti kulture. Graani Grada Zagreba svih dobnih i socijalnih skupina. Posjetitelji i sudionici kulturnih programa iz okolice Zagreba, zemlje i inozemstva, gosti i turisti.
razvojni uinak
sadraj
AA AA AA AA
Prilagoavanje sustava odgoja i obrazovanja djeci i mladima s tekoama u razvoju
korisnici
225
pokazatelji
Poveanje broja i opremljenosti AAprostora koji se koriste za
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m2 unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u sustavu odgoja i obrazovanja Osigurati uvjete za ostvarivanje prava i kvalitete ivljenja djece, raznolikost usluga i programa za djecu i roditelje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Poveati kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova te poveati obuhvat djece od 6 mjeseci do polaska u kolu; osigurati uvjete za vei obuhvat uenika/ca osnovnih kola programom produenog boravka kao i za obuhvat uenika/ca osnovnih kola odgojem i obrazovanjem u zdravstvenoj ustanovi (bolniki razredni odjeli); osigurati rad kola u jednoj smjeni; razviti i diferencirati integracijske programe za djecu s posebnim potrebama (za djecu s tekoama i darovitu djecu); osigurati kvalitetu i raznolikost programa u odgojno-obrazovnim ustanovama sukladno potrebama i interesima djece, a u srednjim kolama i sukladno potrebama trita rada. Izraditi plan za unapreivanje AAmree osnovnih i srednjokolskih
AA AA AA AA AA
djelatnost kulture u gradskim etvrtima Broj kulturnih ustanova i aktivnih subjekata nezavisne kulture scene Broj korisnika i sudionika programa Broj kulturnih programa/ manifestacija meunarodnog karaktera Poveanje broja programa koje realiziraju udruge osoba s posebnim potrebama Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
Ustrojiti Centar za darovitu djecu AAgrada Zagreba Kontinuirano nabavljati opremu i AAsuvremena didaktika sredstva i
korisnici
Djeca predkolske dobi, od 6 mjeseci i dalje, djeca osnovne i srednjokolske dobi, roditelji/skrbnici Broj djece obuhvaene sustavom AAodgoja i obrazovanja Broj novih odgojno-obrazovnih AAustanova, polivalentnih/portskih dvorana, ograenih vanjskih prostora, bazena, vanjskih vjebalita te broj dograenih, nadograenih, rekonstruiranih ili adaptiranih prostora Broj pripremljenih/ apliciranih projekata Broj i vrsta programa i njihovih korisnika Broj privatnih i vjerskih djejih vrtia i broj djece ukljuenih u program
rezultat
svrha mjere
cilj mjere
Ciljani iznos ulaganja: 225.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (66%) Dravna razina (22%) Fondovi EU, privatni sektor i ostali izvori (12%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
sadraj
pomagala; Odrati obim programa Djeca u prirodi Grad mladih i Vrti u bolnici i razvijati iste uz pomo potpore eu; Razvijati i podupirati programe u funkciji prilagodbe potrebama zaposlenih roditelja u vrtiima te u osnovnim kolama; Provesti i diferencirati postojee programe te osmisliti i podupirati nove programe i projekte radi unapreivanja cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja Razvijati i ukljuivati se u meusektorsku i druge oblike suradnje na provedbi zajednikih projekata u Republici Hrvatskoj, zemljama eu i drugim zemljama. Osigurati i podupirati stabilnost i razvoj struno razvojnih timova, te razvijati i iriti strukturu strunih djelatnika za posebne programe u vrtiima i kolama; Poticati otvaranje novih privatnih i vjerskih vrtia. Izvriti potrebne predinvesticijske pripreme za izgradnju Centra za autizam.
pokazatelji
AA AA AA
Ciljani iznos ulaganja: 171.000.000 kn Proraun Grada Zagreba (60%) Dravna razina (28%) Privatni partneri, fondovi EU (12%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
AA
AA AA AA AA
ustanova; Izgraditi nove djeje vrtie, kole i uenike domove, dograditi, nadograditi, rekonstruirati ili adaptirati postojee odgojnoobrazovne ustanove po mjeri djeteta; Izgraditi polivalentne dvorane i ograena dvorita djejih vrtia te portske dvorane, vanjska vjebalita i bazene u kolama koje ih jo nemaju; Osigurati rad kola u jednoj smjeni; Razvijati mreu odgojnoobrazovnih ustanova koje provode posebne programe; Poticati integraciju uenika/ ca s tekoama u redovan sustav obrazovanja te razvijati i podupirati programe za djecu pripadnike nacionalnih manjina i njihovu integraciju u postojee programe u vrtiima i kolama;
Podignuta razina kvalitete sveukupnog pedagokog standarda odgojnoobrazovnih ustanova (prostor po mjeri djeteta - prostor koji odgaja), kvalitetnija ponuda programa za djecu i roditelje sukladno iskazanim potrebama i interesima; dostupnost pohaanja predkolskih ustanova u neposrednoj blizini stanovanja. Stvorene pretpostavke za cjelovit razvoj djeteta u skladu s njegovim mogunostima, potrebama i interesima kroz odgojno-obrazovne programe, organizaciju i uvjete ivota te potporu strunjaka i nadlenih institucija tj., ostvarivanje i ivljenje svih njegovih prava. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Odgojno-obrazovne ustanove, NVO, privatni sektor, mjesna samouprava, druga gradska upravna tijela i slube
razvojni uinak
227
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m3 unapreivanje uvjeta za pruanje visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga Unaprijediti sustav zdravstvene zatite za svakog korisnika i drutva u cjelini. Osigurati kvalitetnu, ekasnu i pravinu zdravstvenu zatitu, uslaenu s visokim standardima eu, koja obuhvaa cjelovit sustav drutvenih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreivanje zdravlja. Realizirati organizacijske promjene AAkoje e u postojeim okvirima sredstava i strunog kadra pridonijeti pruanju kvalitetnijih, ekasnijih i ekonomski racionalnijih zdravstvenih usluga. Trajno educirati djelatnike u zdravstvu (poticanje kvalitetnog strunog kadra i nadarenih mladih lijenika za rad u javnom sektoru). Osigurati kvalitetnu i suvremenu medicinsku i drugu opremu u zdravstvenim ustanovama. Osigurati bolje uvjete za rad djelatnicima i lijeenje bolesnika kroz rekonstrukciju postojeih i gradnju novih kapaciteta. Pristupiti realizaciji prve faze rjeavanja decitarnih zdravstvenih kapaciteta: Centra za palijativnu skrb, poliklinika za mentalno zdravlje, eernu bolest i zdravlje ena Provesti zapoete i poticati pokretanje novih programa preventivne zdravstvene zatite. Osvijestiti vanost prevencije i zdravog naina ivota kroz edukaciju graana.
Visoko-kvalitetna zdravstvena usluga dostupna svakom bolesniku u Gradu Zagrebu. Gradski ured za zdravstvo i branitelje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Zavod za javno zdravstvo Dr. A. tampar, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, zdravstvene ustanove (klinike, bolnice, domovi zdravlja..), nvo s programima zdravstvenog prosvjeivanja i promicanja zdravlja, druga gradska upravna tijela i slube Pacijenti, odnosno korisnici zdravstvenih usluga, zdravstveni i nezdravstveni djelatnici i drutvo u cjelini. Podaci o opremanju suvremenom AAmedicinskom opremom Podaci o novim kapacitetima, AAte o rekonstrukciji i poveanju
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m4 razvoj portske infrastrukture i portske kulture Unaprijediti i podizati kvalitetu ivota u javno-zdravstvenom smislu kroz unaprjeivanje zdravog tjelesnog stanja graana i vrhunske portske kvalitete u individualnim i kolektivnim portovima, ukljuujui i poboljavanje uvjeta za portsku edukaciju i pripremu portaa. Ukljuiti u port i portsku rekreaciju to vei broj graana, osobito djece, mladei i studenata, osoba s invaliditetom i osoba tree ivotne dobi te ulagati u razvoj mlaih portaa radi stvaranja iroke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjeg napretka i ouvanja dostignute razine kvalitete zagrebakog porta (ukljuujui i unapreivanje vrhunske portske kvalitete koja potie razvoj porta i doprinosi ugledu Grada).
sadraj
Ujednaiti raspored portskih AAgraevina u gradskom prostoru izgradnjom novih normiranih i standardiziranih sadraja te osuvremenjivanje i opremanje postojeih graevina; Izraditi jedinstvenu mreu portskih graevina potivanjem struno utvrenih preporuka, normi i standarda; Poticati javno-privatno partnerstvo prilikom izgradnje portskih graevina u svim gradskim etvrtima; Razraditi odgovarajue portske programe sukladno potrebama i zahtjevima urbanog i suvremenog naina ivota; Poticati portski amaterizam i sustavno raditi na ukljuivanju to veeg broja graana u programe porta i rekreacije. Prilagoditi portsku infrastrukturu za osobe s invaliditetom; Obrazovati i kontinuirano usavravati kvalitetan i visoko struan trenerski kadar; Osigurati javne informativne i informatike (Internet) servise o portskoj ponudi Grada (npr. Interaktivna portska karta grada Zagreba); Organizirati domae i meunarodne portske priredbe i natjecanja; Razvijati kulturu navijanja i ponaanja gledatelja.
rezultat
svrha mjere
svrha mjere
cilj mjere
korisnici
cilj mjere
pokazatelji
sadraj
AA AA AA AA
AA AA
kapaciteta zdravstvenih ustanova Broj pripremljenih/ apliciranih projekata Broj strunih skupova, seminara i drugih oblika usavravanja zdravstvenih djelatnika
Ciljani iznos ulaganja: 500.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (20%) Dravna razina (40%) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (30%) Privatni sektor, donacije (10%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
AA AA
rezultat
Poboljana ekasnost i kvaliteta usluge, prostora i opreme; promocija zdravlja i prevencija bolesti.
Podignuta svijest javnosti o znaaju porta kroz osmiljeno i sadrajno koritenje slobodnog vremena, posebice djece i mladei te osoba s invaliditetom i posebnim potrebama; dostupnost portskih graevina (otvorenih i zatvorenih) svim graanima; povean broj graana ukljuenih u sustav porta i portske rekreacije; osnaen amaterski port; ouvana postojea portska kvaliteta i unaprjeen vrhunski port; poveana turistika ponuda Grada slijedom organizacije domaih i meunarodnih portskih priredaba.
229
razvojni uinak
Stvorene navike za zdravi nain ivota i poboljana kaliteta ivota i zdravlja svih graana, a posebice djece i mladei. Gradski ured za obrazovanje kulturu i port Zagrebaki portski savez, Centar za istraivanje i razvoj porta, gradski portski savezi, portske udruge klubovi, gradske etvrti, mjesna samouprava, kole Svi graani Broj uenika i studenata (sadanje AAstanje 18.000 + 4.000) Broj aktivnih (sadanje AAstanje preko portaa 50.000) Broj aktivnih portaa s AAinvaliditetom i gluhih (sadanje
strateki cilj prioritet mjera svrha mjere cilj mjere
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m5 jaanje standarda socijalnih usluga Unaprijediti sustav socijalne skrbi u Gradu Zagrebu Postii ope poboljanje uvjeta ivota svih graana Grada Zagreba, a osobito siromanih i socijalno iskljuenih pojedinaca i drutvenih skupina. Analizirati usklaenosti postojeih mjera u sustavu socijalne skrbi s promjenama u drutvu (gospodarska kriza, nezaposlenosti) i poveanim brojem korisnika skrbi: analizirati stanje korisnika svih oblika socijalne pomoi, osigurati potrebna sredstva;
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, institucije socijalne skrbi, nvo s programima socijalnog i humanitarnog karaktera Graani, bolesne, stare i nemone osobe te osobe s invaliditetom, djeca bez odgovarajue skrbi, jednorodiljske obitelji i obitelji s vie djece, rtve nasilja, nezaposlene osobe i dr.). Broj programa i projekata socijalne AAskrbi, te kvalitativni pokazatelji: kvalitete usluga, AArazine AArazine strune pomoi. Ciljani iznos ulaganja: 18.500.000 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (85%) Dravna razina, fondovi eu (15%) 2012. - 2013.
korisnici
pokazatelji
sadraj
AA AA AA
stanje: 830 + 300) Broj rekreativaca (sadanje stanje: cca 50.000) Povrina portskih graevina (sadanje stanje: otvorenih cca 4.163.460,35m2 i zatvorenih cca 164.053,30m2 ) Broj portskih graevina Grada (sadanje stanje: 157)
razdoblje provedbe
Ciljani iznos ulaganja: 300.000.000 Kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (83%) Privatni sektor, JPP (17%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
Unaprijediti uinkovitost socijalnih intervencija: decentralizirati sustav socijalne skrbi osigurati transparentnost sustava za praenje korisnika socijalne skrbi, koordinirati razliite nositelje u sustavu socijalne skrbi, informatiki umreiti sustav, sustavno pratiti i ocjenjivati mjere socijalne skrbi, educirati i informirati struni kadar, informirati graane, osobito ranjive skupine o pravima i uslugama koje su im na raspolaganju, razvijati sustav izvaninstitucijskih usluga. rezultat Proirena mrea socijalnih usluga, razvijen sustav izvaninstitucijskih usluga, informiranost graana o pravima koja su im na raspolaganju Poboljani uvjeti ivota svih graana, a osobito uvjeti ivota siromanih i socijalno iskljuenih pojedinaca i drutvenih skupina Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom
razvojni uinak
nositelj
231
c5. unapreivanje kvalitete ivljenja c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m6 razvoj tehnicke kulture Omoguiti to veem broju djece i mladih Grada Zagreba ukljuivanje u razliite oblike stjecanja tehnikih znanja i vjetina nunih za uspjeno ukljuivanje u svijet rada te radi osiguravanja kvalitetnog svakodnevnog ivota. Stvarati adekvatne programsko-sadrajne, kadrovske, materijalno-nancijske i prostorne uvjete za razvoj i unapreivanje djelatnosti tehnike kulture meu djecom i mladima Grada Zagreba Osnovati i podupirati rad AAklubova mladih tehniara kao oblika poticanja na bavljenje djelatnostima tehnike kulture uenika u izvankolskim i izvannastavnim aktivnostima; Podupirati i osmisliti prijedloge i inicijative usmjerene na razvoj, jaanje i adekvatniju zastupljenost sadraja tehnike kulture u odgojno-obrazovnim programima osnovnih i srednjih kola u Gradu Zagrebu; Stvarati uvjete za osnivanje i pomo pri djelovanju razliitih udruga i strukovnih/granskih saveza tehnike kulture; Osigurati ravnomjernu prisutnost i djelovanje udruga tehnike kulture u svim gradskim etvrtima (osmiljeno i korisno slobodno vrijeme, posebice mladih); Redovito odravati i osuvremenjivati razlie radionice, teajeve, seminare, kole, kampove, smotre, izlobe, natjecanja i druge oblike osposobljavanja djece i mladih; Osmiljeno i kontinuirano ulagati u nabavku nove i odravanje postojee opreme te izgraditi nove i odravati postojee objekte i prostor; rezultat
Stvarati adekvatne uvjete za rad i AAnapredovanje posebno darovitih uenika, djece s posebnim potrebama te pripadnika razliitih nacionalnih manjina; Razvijati meunarodnu suradnju u svim podrujima tehnike kulture.
pokazatelji
AA
Povean broj sudionika, od uenika AAdo razliitih novoformiranih
programa AABroj Broj udruga, klubova i saveza AAtehnike kulture korisnika programa AABroj Broj uenika u izvannastavnim i AAizvankolskim aktivnostima Broj novoizgraenih i adaptiranih AAprostora i objekata tehnike Broj manifestacija, natjecanja, AAsmotri, izlobi, seminara, teajeva, kulture;
AA AA AA
cilj mjere
sadraj
AA
udruga, ukljuenih u razliite programe tehnike kulture; Raznolikost kvalitetnih programa, povean broj radionica, teajeva, seminara, kola, kampova, smotri, izlobi i drugih oblika osposobljavanja; Poveana aktivnost uenika na kolskim, gradskim, upanijskim, dravnim i meunarodnim natjecanjima; Sanirani i adaptirani postojei te otvarani novi objekti (prostor) za rad udruga/klubova i saveza tehnike kulture opremljenih adekvatnom suvremenom opremom, ravnomjerna pokrivenost itavog gradskog prostora razliitim programima.
AA AA AA
radionica, kola, kampova, utrka, regata i dr. Broj nagrada i priznanja u zemlji i svijetu Broj meunarodnih priredbi Broj pripremljenih/ apliciranih projekata
Ciljani iznos ulaganja: 18.000.000 kn Struktura ulaganja: Proraun Grada Zagreba (90%) Fondovi EU (10%) 2012. - 2013.
razdoblje provedbe
razvojni uinak
AA AA AA
Podignuta svijest o vanosti djelatnosti tehnike kulture u odgojnoobrazovnom sustavu i svakodnevnom ivotu djece i mladih u vrijeme iznimno brzih tehniko-tehnolokih promjena i svjetske globalizacije. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Udruge, savezi i zajednica tehnike kulture, osnovne i srednje kole Svi graani, Grada Zagreba, osobito djeca i mladi.
AA
233
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja c6.p1-m1 razvoj partnerstva sa civilnim drutvom i poslovnim asocijacijama Poveanje sudjelovanja civilnog drutva u procesima donoenja odluka o gospodarskom i drutvenom razvoju Grada Zagreba. Razvoj civilnog drutva radi angairanog sudjelovanja pojedinca u ivotu lokalne, gradske, zajednice. Nedovoljna ukljuenost poslovnog sektora u pripremu odluka i projekata. Jaanje kapaciteta civilnog drutva za sudjelovanje u upravljanju razvojem osobito u podrujima gospodarskog i drutvenog ivota u kojima su nedovoljno prisutni javni i privatni sektor. Ukljuivanje poslovnog sektora u pripremu odluka i projekata. Aktivno i odgovorno sudjelovanje graana u razvojnim projektima Grada Zagreba.
sadraj
Izraditi analizu stanja AAosposobljenosti i uinkovitosti udruga u pripremi i provedbi programa znaajnih za razvoj Grada Zagreba. Izraditi programe suradnje s civilnim drutvom, denirati teme od zajednikog interesa i oblike potpora (informacijska, struna, nancijska, infrastrukturna i dr.). Razviti modele savjetovanja s graanima, graanskim inicijativama i nainima njihovog sudjelovanja u donoenju, provedbi i vrednovanju gradskih odluka. Razviti modele savjetovanja s poslovnim sektorom i poslovnim asocijacijama u procesima donoenja odluka i partnerskog pristupa u ostvarivanju razvojnih ciljeva i provedbi razvojnih projekata. Razviti sustavnu komunikaciju gradske uprave s udrugama civilnog drutva. Razvijati kapacitete gradske uprave za suradnju s civilnim drutvom. Jaati osposobljenosti djelatnika udruga i njihovo ukljuivanje u razvojne inicijative, aktivnosti i razvojne projekte. Podizati svijest graana o ulozi civilnog drutva za kvalitetu ivota i razvoj Grada Zagreba. Denirati kriterije za nanciranje, pruiti nancijsku podrku za rad civilnog drutva te razviti mehanizme praenja ostvarenih rezultata. Uvesti programe obrazovanja i usavravanja vezane uz sudioniku demokraciju Razviti modele savjetovanja s graanima, graanskim inicijativama i OCD kao i nain njihovog sudjelovanja u donoenju, provedbi i vrednovanju gradskih odluka Realizacija i aktivno djelovanje ZagrebForuma prostora za predstavljanje razvojnih projekata i politika te javnu raspravu o njima
rezultat
AA AA AA
Unapreivanje suradnje s civilnim drutvom i poslovnim sektorom u promiljanju i provedbi odluka i projekata znaajnih za drutveno-gospodarski razvoj Grada, transparentnost sustava nanciranja udruga i uinkovitost provedbe programa i projekata. Bolje i uinkovitije upravljane razvojem Grada Zagreba. Vee zadovoljstvo lokalnog stanovnitva. Drutvena kohezija. Ured gradonaelnika Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada (ZagrebForum) nvo, poslovne asocijacije, druga gradska upravna tijela i slube Udruge, zaklade i ustanove CD, graani Uspostavljen sustav praenja: broja i strukture po djelatnostima registriranih i aktivnih udruga; podataka o izvorima nanciranja programaprojekata udruga; broja programa i projekata u partnerstvu izmeu GZ i OCD; broja ostvarenih partnerstva i zajednikih aktivnosti s poslovnim sektorom Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 Kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
svrha mjere
razvojni uinak
nositelj
cilj mjere
AA
235
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja c6.p1-m2 razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama Aktivno promicanje kulture i prava nacionalnih manjina. Osnaivanje organizacija nacionalnih manjina koje rade na promociji prava nacionalnih manjina na razini Grada Zagreba, te nacionalnoj i meunarodnoj razini; nastavak dosadanjih uspjenih mjera iz podruja nanciranja predkolskog odgoja, obrazovanja, kulturne djelatnosti i porta Poticati vijea i predstavnike AAnacionalnih manjina na aktivnije sudjelovanje u radu Gradske skuptine i njenih radnih tijela, da predlau mjere za unapreivanje poloaja nacionalnih manjina; Poticati meusobne suradnje udruga radi ostvarivanja zajednikih interesa i uinkovitijeg koritenja materijalnih i drugih resursa koje Grad dodjeljuje udrugama; Nastavak dosadanjih uspjenih mjera iz podruja nanciranja aktivnosti udruga nacionalnih manjina iz podruja manjinske kulture, obrazovanja, informiranja; Potpora programima nacionalnih manjina (obrazovanje, zapoljavanje, kultura, stanovanje, zdravstvena i socijalna zatita); Razrada transparentnog sustava praenja nanciranja programa i aktivnosti udruga nacionalnih manjina
razvojni uinak nositelj sudionici u provedbi korisnici pokazatelji izvori za financiranje razdoblje provedbe
Postizanje vie kvalitete ivota na lokalnoj razini, doprinos multikulturalnosti i multietinosti drutva. Ured gradonaelnika Udruge, vijea i predstavnici nacionalnih manjina Udruge, graani - pripadnici nacionalnih manjina Broj poduprtih projekata/programa nacionalnih manjina Ciljani iznos ulaganja: 15.000.000 Kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p2 unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem c6.p2-m1. razvoj sustava stratekog planiranja Razvoj uinkovitog sustava stratekog planiranja u funkciji razvoja Grada Zagreba. Poveanje kvalitete planiranja i provedbe stratekih razvojnih programa. Osnaiti kapacitete gradske AAuprave (edukacija zaposlenika, rukovoenje, organizacija) za oblikovanje razvojnih politika, strateko planiranje i implementaciju stratekih odluka i planova. Standardizirati i razvijati postupke i procedure stratekog planiranja u skladu s najboljom praksom drugih europskih gradova. Izraditi nedostajue strateke dokumente te pripremiti godinje akcijske planove za sve usvojene dokumente Razviti i sustavno primjenjivati praenje uspjenosti provedbe stratekih programa, razvojnih mjera, razvojnih projekata i vrednovanje njihovih uinaka na razvoj Grada Zagreba. Povezati strateko i proraunsko planiranje u jedinstveni planerski okvir (jasno povezati mjere iz strategije sa stavkama iz prorauna Grada Zagreba). Razviti sustav pokazatelja za mjerenje rezultata rada upravnih tijela i stupanj dostizanja postavljenih ciljeva po pojedinim tematskim podrujima. Izraditi gradsku bazu razvojnih projekata.
razvojni uinak
Doprinos poveanju koritenja razvojnih resursa, odrivom razvoju, poveanju konkurentnosti, ivotnog standarda i poboljanju uvjeta ivota graana Grada Zagreba. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradski ured za nancije, Gradski kontrolni ured Druga gradska upravna tijela i slube, institucije, trgovaka drutva u okviru svojih nadlenosti Gradska uprava, javna poduzea, strunjaci, udruge civilnog drutva, graani. Broj djelatnika educiranih u AApodruju stratekog planiranja i
nositelj
cilj mjere sadraj
pokazatelji
sadraj
AA AA AA
AA
u podruju pripreme i provedbe razvojnih projekata Broj i vrsta pokazatelja i procedura za mjerenje rezultata u ostvarivanju postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera
AA
Ciljani iznos ulaganja: 2.000.000 Kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
AA AA AA
rezultat
AA AA AA
rezultat
Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u gradskom javnom ivotu, lokalnim poslovima i donoenju politikih odluka. Ravnopravni pristup obrazovanju, tritu radnih mjesta, zdravstvenoj i drutvenoj skrbi, kvalitetnom stanovanju. Uklanjanje svih oblika diskriminacije.
Poboljani kapaciteti za strateko upravljanje i planiranje u svim upravnim odjelima Grada Zagreba; uspostavljen sustav praenja provedbe stratekih programa, mjera i projekata; sustav planiranja prorauna prilagoen mjerama iz razvojne strategije.
237
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p2 unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem c6.p2-m2 jaanje kapaciteta za koritenje sredstava eu i drugih fondova Osigurati vea sredstva EU i drugih fondova za nanciranje razvoja Grada Zagreba. Poveati sposobnosti za pripremu i provedbu projekata nanciranih kroz EU i druge fondove te uspostaviti jasan sustav selekcije projekata. Osposobljavati tijela gradske AAuprave za: intenzivnije ukljuivanje u iniciranje, pripremu, provedbu i evaluiranje provedbe razvojnih projekata; koordiniranje aktivnosti prema drugim tijelima na centralnoj te lokalnoj razini, za razvoj partnerskih odnosa sa znanstvenom zajednicom, privatnim i javnim sektorom, te civilnim drutvom. Sustavno educirati i trenirati djelatnike svih tijela gradske uprave za pripremu, provedbu, praenje i vrednovanje realizacije razvojnih projekata nanciranih sredstvima iz EU i iz drugih fondova. Osposobiti i educirati djelatnike iz gradskih poduzea kako bi poveali sposobnost za iniciranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata. Usvojiti procedure koja e na transparentan nain denirati postupak selekcije projektnih prijedloga od posebnog interesa za razvoj Grada Zagreba. Uspostaviti bazu razvojnih projekata koja e omoguiti jasan pregled realiziranih projekata, projekata u tijeku te projektnih prijedloga za EU i druge fondove. Sustavno prezentirati potencijale i zastupati interese Grada Zagreba u EU okruenju.
rezultat
Osnaeni kapaciteti gradske uprave i gradskih poduzea za iniciranje, pripremu, provedbu i evaluaciju projekata nanciranih sredstvima EU i iz drugih fondova; uspostavljena meunarodna i nacionalna suradnja s drugim institucijama partnerima u provedbi projekata. Povean broj projekata i vea iskoritenost sredstva iz EU i drugih fondova za potrebe razvoja Grada Zagreba. Ured Gradonaelnika Druga gradska upravna tijela i slube Upravna tijela Grada Zagreba, Razvojna agencija Zagreb, Zagrebaki holding Broj projekata prihvaenih za AAsunanciranje od strane EU i
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p2 unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem c6.p2-m3 promoviranje grada zagreba kao lokacije za ulaganja Poboljanje kvalitete recepcije i informiranja zainteresiranih ulagaa Privlaenje ulaganja u gospodarstvo i urbanu preobrazbu neadekvatno koritenih ili urbanistiki preskoenih predjela Grada Izrada viejezinog/ viejezinih AAvodia za investitore Osposobljavanje djelatnika Uprave AAi gradskih poduzea za kvalitetnu komunikaciju i pruanje potrebnih informacija zainteresiranim ulagaima Redovita promocija investicijskog potencijala Grada u domaim i stranim medijima Organizacija specijaliziranih dogaanja i sudjelovanje na specijaliziranim dogaanjima u inozemstvu, u cilju promocije investicijskog potencijala
Zainteresirani ulagai, zajednica u cjelini. viejezini vodii AAPripremljeni Broj objava u tisku o investicijskim AApotencijalima Grada AABroj specijaliziranih dogaanja Ciljani iznos ulaganja: 2.500.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
svrha mjere
razvojni uinak
cilj mjere
sadraj
sadraj
pokazatelji
AA AA AA
AA
drugih fondova Broj provedenih projekata Broj realiziranih teajeva za podizanje osposobljenosti djelatnika gradske uprave/ Zagrebakog holdinga Broj zaposlenika gradske uprave educiranih za pripremu i voenje projekata nanciranih od strane eu i drugih fondova.
AA AA
rezultat
AA AA AA AA
Ciljani iznos ulaganja: 2.600.000 Kn Proraun Grada Zagreba (75%) Dravna razina, fondovi eu (25%) 2012. - 2013.
Poveanje informiranosti potencijalnih ulagaa u mogunosti ulaganja u Gradu Zagrebu. Porast gospodarskih aktivnosti i razine zaposlenosti, vea konkurentnost gospodarstva Grada Zagreba, preobrazba nedovoljno iskoritenih predjela Grada u nove gradske atrakcije koje snano doprinose identitetu Grada Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Zagrebaki holding, druga gradska upravna tijela
razvojni uinak
razdoblje provedbe
239
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom c6.p3-m1 unapreivanje zemljine administracije Aurna i tehniki suvremena osnova za voenje prava na nekretninama, trite nekretninama, prostorno planiranje, projektiranje i odrivi razvoj Unaprijediti zemljine evidencije (katastar zemljita/nekretnina i zemljine knjige) na administrativnom podruju Grada Zagreba u pogledu njihove aurnosti, usklaenosti i tehnikog oblika. Poveati dostupnost informacija i transparentnost procedura te Ubrzati investicije Uskladiti stanje u zemljinim AAevidencijama sa stanjem na terenu
korisnici
Gradska upravna tijela, trgovaka drutva i ustanove; dravna uprava i javna poduzea; pravne osobe iz djelatnosti nancija, nekretnina, planiranja, projektiranja, zatite okolia, graditeljstva i dr.; graani. Broj katastarskih estica za koje AAje izvrena katastarska izmjera/
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom c6.p3-m2 primjena mjera aktivne zemljine politike Prevladavanje postojeih tekoa u ureivanju zemljita u skladu s dokumentima prostornog ureenja uzrokovanih kompleksnim imovinsko-pravnim odnosima i visokom cijenom zemljita. Osiguravanje zemljita potrebnog za izgradnju ili ureenje javnih objekata i povrina (prometnih, zelenih, drutvene namjene i sl.) u skladu s donesenim dokumentima prostornog ureenja primjenom mjera aktivne zemljine politike. Uvoenje prvokupa nekretnina potrebnih za graenje graevina i ureivanje povrina javnog znaaja. Zaivljavanje i primjena instrumenta urbane komasacije. Uvoenje prava prvokupa AAnekretnina potrebnih za graenje graevina javnog karaktera utvrditi podruja prvokupa i osigurati sredstva za provedbu Primjena urbane komasacije za cjelovito ureenje zemljita sukladno detaljnom planu ureenja - utvrditi podruja u planovima vieg reda, donijeti detaljne planova ureenja, osigurati sredstva Osnivanje fonda za nanciranje otkupa i ureenja zemljita za javne potrebe Osiguravanje sredstava u proraunu Grada Zagreba za ureenje zemljita
rezultat
Urbanistiki i imovinsko-pravno ureene estice za izgradnju ili ureenje javnih objekata i povrina. Provedba razvoja grada u skladu s dokumentima prostornog ureenja, bra i jeftinija gradnja i ureenje javnih graevina i povrina Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada JU Zavod za prostorno ureenje Grada, druga gradska upravna tijela i slube Gradska upravna tijela, poslovni sektor i graani. Broj/ povrina u m2 estica na AAkojima je utvreno pravo prvokupa Broj/ povrina u m2 estica na AAkojima je provedena analiza radi
razvojni uinak
mjera svrha mjere
pokazatelji
mjera svrha mjere
AA AA
cilj mjere
tehnika reambulacija Broj katastarskih estica za koje su usklaeni podaci u katastru i zemljinoj knjizi Broj katastarskih estica za koje je izvrena homogenizacija katastarskog plana
cilj mjere
sadraj
AA AA AA
provesti katastarske izmjere i tehnike reambulacije Nastaviti osuvremenjivanje tehnikog oblika zemljinih evidencija homogenizacija i digitalizacija. Objaviti katastarske planove na internetu. Uskladiti stanje u katastru i zemljinim knjigama ukljuivanje u projekt uspostave zajednikog informacijskog sustava i baze zemljinih podataka katastra i zemljine knjige
AA AA
utvrivanja interesa za provoenje postupka komasacije Povrina imovinsko-pravno ureenog zemljita Broj utvrenih DPU-ova i povrina u m2 za koju su doneseni DPU-ovi
sadraj
AA
rezultat
Meusobno usklaeni, aurni i dostupni tehniki i knjini podaci o nekretninama (zemljitu i zgradama) Vea dostupnost podataka o nekretninama, bra i laka provedba investicija, kvalitetnije prostorno planiranje i projektiranje, odrivo gospodarenje prostorom. Gradski ured za katastar i geodetske poslove Dravna geodetska uprava, Ministarstvo pravosua
AA AA
razvojni uinak
241
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom c6.p3-m3 unapreivanje sustava upravljanja podacima o prostoru i stanovnitvu grada Poboljanje lokalne infrastrukture prostornih podataka za potrebe uprave, znanosti, gospodarstva i graana. Koritenje podataka o prostoru i stanovnitvu grada za potrebe uinkovitijeg i kvalitetnijeg rada gradske uprave. Cjelovit sustav za pregledavanje, analizu, razmjenu i distribuciju prostornih podataka usklaen s meunarodnim i EU standardima. Upravljanje prostorom Grada, planiranje razvoja i zatita prostora na temelju aurnih, cjelovitih i tehniki suvremenih podataka. i aurirati vienamjenske AAiIzraditi sektorske skupove prostornih podataka (topografska osnova, stvarno koritenje zemljita, georeferencirani podaci popisa stanovnitva, planirana namjena prostora, sektorski podaci) Razviti lokalnu infrastrukturu prostornih podataka (izrada i odravanje geoportala koji sadri skupove podataka i odgovarajue metapodatke, organizacija zajednikog koritenja, razmjene i distribucije podataka) Primijeniti prostorne analize temeljenih na aurnim skupovima prostornih podataka i koritenjem GIS tehnologije (donoenje odluka temeljem stvarnih podataka i numerikih modela)
razvojni uinak
mjera
Olakano donoenje odluka vezanih uz upravljanje prostorom Grada i planiranje razvoja, razvoj gospodarstva temeljenog na informacijama i tehnologiji, transparentnost rada gradske uprave i bolja informiranost graana. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Gradska upravna tijela, trgovaka drutva i ustanove, APIS IT, Sveuilite u Zagrebu Gradska upravna tijela, trgovaka drutva i ustanove; Dravna uprava, javna poduzea; znanost, gospodarstvo, graani Pokrivenost gradskog podruja AAvienamjenskim i sektorskim
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea c6.p4-m1 izrada i provedba planova zapoljavanja, obrazovanja i vrednovanja efikasnosti rada djelatnika u gradskoj upravi Pridonijeti stvaranju depolitizirane, profesionalne, obrazovane i uinkovite gradske uprave koja prua visoko kvalitetne javne usluge graanima uspjeno upravlja razvojem Grada Zagreba. Poveati i poboljati profesionalizam, strunost i kadrovsku ekipiranost te osnaiti upravljanje ljudskim potencijalima kroz kontinuirano osposobljavanje, usavravanje, razvoj karijera i nagraivanje . Unaprijediti upravljanje razvojnim projektima i rukovoenje i organizaciju tijela a gradske uprave. Unaprijediti kvalitetan i lako dostupan javni servis prema graanima, ustrojene baze podataka iz djelokruga rada tijela gradske uprave. Izraditi analizu stanja i potreba za AAjaanje kapaciteta gradske uprave. Unaprijediti rukovoenje i AAorganizaciju rada i odgovornosti na svim razinama djelovanja gradske uprave sustavnom primjenom modernih upravljakih znanja vjetina informacijskih tehnologija i suvremenim menaderskim alatima. Usvojiti plan upravljanja ljudskim resursima u gradskoj upravi i ostalim organizacijama u vlasnitvu grada kojim e se jasno denirati, provoditi i vrednovati programe za: poboljavanje strunih kvalikacija slubenika kroz reedukaciju i za stalno struno osposobljavanje i usavravanje putem seminara, teajeva (strani jezici, komunikacijske vjetine, upravljanje projektnim ciklusom i dr.)
mjera
svrha mjere
svrha mjere
cilj mjere
pokazatelji
cilj mjere
AA AA AA
sadraj
skupovima prostornih podataka (%) Broj skupova podataka u okviru interoperabilnog geoportala, aurnost i tehniki oblik Broj provedenih analitikih prostornih istraivanja Broj upita/ izdanih odgovora
edukaciju slubenika u podruju razvoja i upravljanja ljudskim resursima. obrazovanje zainteresiranih slubenika od srednjeg, vieg i visokog obrazovanja do poslijediplomskih studija razvoj karijera i nagraivanje razmjenu slubenika radi stjecanja iskustava i meunarodnog iskustva u institucijama EU-a i u drugim europskim regijama ekipiranje kadrovima koji znanjem i sposobnostima mogu odgovoriti na zahtjeve iz nadlenosti jedinica lokalne i podrune samouprave. Uspostaviti standarde i obrasce ponaanja i odnosa prema graanima i partnerima. Unaprijediti umreiti gradsku upravu s drugim europskim gradovima radi razmjene iskustva i znanja te koritenja dobre prakse. Poboljati uinkovitost upravljanja razvojem unapreivanjem informatizacije gradske uprave putem sustava lako dostupne e-uprave.
AA AA AA
Ciljani iznos ulaganja: 7.000.000,00 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
rezultat
AA
sadraj
AA
Poboljani i ojaani kapaciteti gradske uprave i organizacija u vlasnitvu Grada Zagreba za uspjenije upravljanje razvojem i za ekasnu, brzu i vrhunsku uslugu graanima uz smanjene trokove poslovanja. Bra i uinkovitija razmjena informacija, motivirani slubenici obrazovani za pruanje kvalitetnije usluge graanima, gospodarstvenicima investitorima. Uinkovito upravljanje gradskim razvojem pridonosi podizanju razine ukupne konkurentnosti Grada Zagreba poveava atraktivnost za ulaganje u gospodarstvo i druge sektore vane za razvoj, podie kvalitetu ivljenja i poveava zadovoljstvo graana, osigurava kvalitetne usluge stanovnitvu, poduzetnicima i svim korisnicima.
AA
razvojni uinak
rezultat
Georeferencirani podaci o prostoru i stanovnitvu Grada Zagreba aurni, cjeloviti, tehniki suvremeni i dostupni podaci za potrebe uprave, znanosti, gospodarstva i graana.
243
Struna sluba gradonaelnika Druga gradska upravna tijela
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea c6.p4-m2 unapreivanje komunikacije i protoka informacija izmeu odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzea Unapreivanje suradnje izmeu i unutar upravnih tijela, institucija i javnih poduzea (javne uprave) kako bi se poveala njihova uinkovitost kroz bru i ekasniju komunikaciju te bolji protok informacija. Poboljanje interakcija i kontinuirana suradnja svih kljunih gradskih tijela u predlaganju, izradi i provedbi razvojnih inicijativa, odnosno projekata te stratekih dokumenata i programa Uinkovitija gradska uprava koja surauje sa institucijama i javnim poduzeima u svrhu razvoja Grada Razviti mehanizme za unapreivanje komunikacije i protoka informacija izmeu i unutar odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzea: izradom/formiranjem sustava komunikacija detaljnom razradom standardiziranih pravila za meusobnu suradnju integracijom sustava/pravila edukacijom korisnika
razvojni uinak
Dunosnici i slubenici svih tijela gradske uprave, graani, poduzetnici, civilno drutvo. Broj odranih seminara, radionica, AAteajeva Broj slubenika na strunom AAosposobljavanju, usavravanju i
mjera
Bre rjeavanje predmeta/zahtjeva na transparentan nain. Automatsko auriranje podataka o postupcima i rjeavanju predmeta/zahtjeva te njihova dostupnost gradskim upravnim tijelima, institucijama i javnim poduzeima prema izraenom sustavu komunikacija te danim ovlastima. Struna sluba gradonaelnika Drugi gradski uredi, zavodi i slube, Zagrebaki holding Gradska uprava, institucije, javna poduzea, graani Uspostavljen i integriran sustav AAkomunikacija AABroj educiranih korisnika Ciljani iznos ulaganja: 500.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
pokazatelji
AA
kolovanju i njihove ocjene Rezultati ispitivanja javnog miljenja (putem anketa na mrenim stranicama) o kvaliteti i profesionalnom obavljanju javnih usluga za graane
svrha mjere
Ciljani iznos ulaganja: 10.000.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013. cilj mjere
sadraj
AA AA AA AA
rezultat
Uinkovitija gradska upravna tijela koja uz brzu i ekasnu suradnju (dobru komunikaciju i protok informacija) izmeu upravnih tijela, institucija i javnih poduzea rade na ostvarenju projekata vanih za razvoj Grada.
245
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada c6.p5-m1 koordinacija zajednikih razvojnih aktivnosti i programa grada zagreba, zagrebake upanije i krapinsko-zagorske upanije Uspjeniji razvoj Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinskozagorske upanije temeljem boljeg i uinkovitijeg koritenja njihovih razvojnih resursa i potencijala. Zajedniko planiranje i provoenje aktivnosti za unapreivanje sustava od regionalnog znaaja i odrivo koritenje prostornih i drugih resursa. Izrada osnove za dugorono, kontinuirano i uinkovito upravljanje integralnim prostorom Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinskozagorske upanije. Uspostavljanje trajnih partnerskih odnosa i suradnje kroz zajedniko sudjelovanje u realizaciji stratekih razvojnih projekata/programa od zajednikog interes Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinskozagorske upanije. Analizirati dosadanju suradnju, AApotrebe i mogunosti na podruju
mjera
svrha mjere
zajednikog nastupa na turistikom tritu udruivanjem meusobno nadopunjujue ponude, drugih otvorenih pitanja meuupanijske suradnje. Osposobiti gradska, upanijskih tijela i JLS za provedbu stratekih programa suradnje. Organizirati upoznavanje i ukljuivanje javnosti radi podizanja svijesti o zajednikom razvoju Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije, nunosti suradnje, poticanja i realizacije zajednikih projekata.
c6. unapreivanje sustava upravljanja razvojem c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada c6.p5-m2 identifikacija, unapreivanje i razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) grada zagreba Spreavanje prijetnje da Grad Zagreb bude samo jo jedan grad ujedinjene Europe, sustavnom komunikacijom simbolike vrijednosti Grada. Razvoj jedinstvenog pristupa utvrivanju i promicanju identiteta Grada Zagreba, jaanje promocije Grada Zagreba u meunarodnim okvirima. Kreirati jedinstveni pristup AAkomuniciranja identiteta Zagreba, primjenjivog u upravi, kulturi, gospodarstvu, turizmu i drugim podrujima, koji armira najvee identitetske potencijale Grada Zagreba. Okupiti subjekte koji sudjeluju u komunikaciji identiteta. Re-brendirati vizualne i druge identitete pojedinih subjekata koji sudjeluju u komunikaciji identiteta, imajui u vidu jedinstveni pristup i krovnu poruku o Gradu. Realizirati obrazovne i promotivne aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti svih graana o potrebi jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta. Organizirati promotivne aktivnosti novog identiteta Grada Zagreba u domaem i meunarodnom okruju.
rezultat
Jasan i primjenjiv sustav komuniciranja kojim se armira lokalni identitet u okviru globalizacijskih/integracijskih procesa. Prepoznatljivost Grada Zagreba u europskim okvirima. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Turistika zajednica Grada Zagreba, Sveuilite u Zagrebu, HGK Komora Zagreb, Obrtnika komora Zagreba, udruenja umjetnika i struna udruenja kulturnih/kreativnih industrija, Zagrebaki holding, druga gradska upravna tijela i institucije Uprava grada Zagreba, Turistika zajednica Grada Zagreba, poslovni subjekti Broj okupljenih subjekata koji AAsudjeluju u komunikaciji identiteta Broj re-brendiranih vizualnih AAi drugih identiteta pojedinih
AA AA
mjera
svrha mjere
rezultat
cilj mjere
Dobra komunikacija i suradnja u promiljanju zajednikih razvojnih tema, na razini izvrnih i predstavnikih tijela Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije. Poboljanje gospodarskog i drutvenog razvoja Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinskozagorske upanije. Poveanje konkurentnosti i kvalitete ivota na podruju Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije. Poveanje svijesti javnosti o razvojnom znaenju integralnog prostora koji ine Grad Zagreb, Zagrebaka i Krapinsko-zagorske upanija. Ured gradonaelnika Zagrebaka upanija, Krapinskozagorska upanija, gradska upravna tijela u okvirima svog djelokruga rada Graani, poduzetnici, civilno drutvo, uprava Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije. postignutih sporazuma AABroj Broj i vrste zajednikih programa/ AAprojekata Ciljani iznos ulaganja: 400.000 kn Proraun Grada Zagreba 2012. - 2013.
cilj mjere
korisnici
pokazatelji
sadraj
razvojni uinak
AA
AA AA
subjekata koji sudjeluju u komunikaciji identiteta Broj promotivnih aktivnosti novog identiteta Zagreba u domaem i meunarodnom okruenju
sadraj
Proraun Grada Zagreba (60%), Turistika zajednica Grada Zagreba i ostali izvori (40%) Ciljani iznos ulaganja: 2.500.000 kn 2012. - 2013.
AA AA
drutvenog i gospodarskog razvoja. Izraditi strateke programe suradnje temeljem gradske i upanijskih razvojnih strategija. Inicirati, uspostaviti redovite koordinacije gradske i upanijskih uprava te predstavnikih tijela, radi planiranja i provedbe: zajednikih aktivnosti u zatiti i odrivom gospodarenju prirodnim vrijednostima i resursima (Medvednica, Sava itd.), temeljnih prometnih i komunalnih sustava, zajednikog stvaranja preduvjeta za razvoj konkurentnog gospodarstva,
AA AA
razdoblje provedbe
pokazatelji
247
provedba strategije
249
1. Financijski okvir
Provedivost Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. osigurava se primarno osiguravanjem i privlaenjem sredstava potrebnih za provedbu mjera. Financijski plan sadri prikaz potrebnih sredstava, razraen po mjerama i izvorima nanciranja. Okvirni financijski plan izraen je na temelju podataka iz prorauna Grada Zagreba te procjene mogunosti privlaenja sredstava iz dravnog prorauna i fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogunosti privlaenja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije i drugih meunarodnih izvora, kao i iz ostalih izvora nanciranja (privatni sektor, te u znaajno manjoj mjeri nevladine organizacije i drugi lokalni izvori). Procijenjena potrebna sredstva za nanciranje provedbe Razvojne strategije Grada Zagreba do kraja 2013. iznose ukupno 4.136.959.000 kn, sa slijedeim planiranim udjelima sunanciranja: Grad Zagreb 49%, dravna razina 22%, fondovi eu i ostali ino-izvori 5%, privatni sektor 23%, te ostali izvori nanciranja 1%. Ukupna sredstva potrebna za provedbu aktivnosti predvienih u sklopu ostvarivanja svakog od est stratekih razvojnih ciljeva i razvojne strategije u cjelini, kao i udjeli sunanciranja iz predvienih izvora, prikazani su u grakonu 1.
251
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
izvori za financiranje / grad zagreb
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina 300.000 10.000.000 600.000 16.829.000 10.000.000 37.329.000 fondovi eu i ostali ino-izvori 700.000 700.000 122.008.000 5.000.000 128.408.000 privatni sektor 12.000.000 300.000 500.000 150.000.000 162.700.000 ostali izvori 100.000 100.000 8.000.000 8.500.000
ukupno (kn) mjera 54.700.000 900.000 66.000.000 1.400.000 12.700.000 150.239.000 2.000.000 170.000.000 50.000.000 507.939.000 384.939.000 123.000.000 prioritet
c1.
c1.p1 razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja
c1.p1-m1 c1.p1-m2 c1.p1-m3 c1.p1-m4
Jaanje poslovne infrastrukture Razvoj poduzetnikih klastera Razvoj povoljnog nancijskog okruenja za malo/srednje poduzetnitvo i obrtnike Potpora razvoju edukacije za poduzetnike Jaanje tehnoloke infrastrukture Razvoj bioznanosti, primjena i komercijalizacija znanja i tehnologije Poticanje kreativnih industrija Razvoj turizma Razvoj poljoprivredno-prehrambene proizvodnje
42.000.000 200.000 56.000.000 200.000 12.000.000 11.402.000 2.000.000 12.000.000 35.000.000 172.202.000
c1.p2 razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga
c1.p2-m1 c1.p2-m2 c1.p2-m3 c1.p2-m4 c1.p2-m5
c1. ukupno:
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina 3.200.000 fondovi eu i ostali ino-izvori 2.400.000 privatni sektor ostali izvori -
ukupno (kn) mjera 8.000.000 prioritet 8.000.000
c2.
c2.p1 zagreb grad znanja i sveuilini grad c2.p2 razvoj i unapreivanje trita rada
c2.p1-m1
Potpora projektu Sveuilinog kampusa u Borongaju Prilagodba obrazovnih programa i provoenje aktivnih mjera zapoljavanja Razvoj modela dostupnog cjeloivotnog obrazovanja i prekvalikacije Jaanje kompetencija i poveanje poslovnih mogunosti za ranjive grupe kroz programe socijalne ekonomije
2.400.000
c2.p2-m1 c2.p2-m2 c2.p2-m3
2.400.000 3.000.000 11.250.000
1.200.000 1.500.000
2.400.000 1.800.000 1.500.000
600.000 -
600.000 750.000
6.000.000 6.000.000 15.000.000 27.000.000
c2. ukupno:
19.050.000
5.900.000
8.100.000
600.000
1.350.000
35.000.000
253
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina 400.000 fondovi eu i ostali ino-izvori 200.000 privatni sektor ostali izvori -
ukupno (kn) mjera 2.000.000 prioritet
c3.
c3.p1 zatita prirode, ouvanje i unapreivanje okolia
c3.p1-m1
Uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sustava i komunikacijske strategije o okoliu Odrivo gospodarenje gradskim umama Vrednovanje, zatita i odrivi razvoj konstitucijskih prirodnih elemenata Grada: Medvednice i Save Geotehnika i seizmika mikrozonacija Grada Zagreba Razvijanje mehanizama provedbe zatite bioloke raznolikosti Izrada i stavljanje u funkciju Krajobrazne osnove Grada Zagreba Zatita i poboljanje kakvoe zraka Provedba mjera za zatitu voda Izrada strateke karte buke i akcijskih planova Unapreivanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom Poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, kogeneracije i ekoloki prihvatljivih goriva Poveanje energetske uinkovitosti u proizvodnji energije, sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete Sigurnost i diverzikacija energetske opskrbe grada Smanjenje svjetlosnosnog oneienja Uspostavljanje energetskog informacijskog sustava Grada Zagreba i komunikacijske strategije o energiji i klimi
1.400.000
c3.p1-m2 c3.p1-m3
314.500 2.250.000
31.135.500 31.135.500
31.450.000 12.750.000
c3.p1-m4 c3.p1-m5 c3.p1-m6 c3.p1-m7 c3.p1-m8 c3.p1-m9 c3.p1-m10 c3.p2 odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja c3.p2-m1
12.000.000 420.000 500.000 7.500.000 3.200.000 7.000.000 18.000.000 10.500.000
-4.000.000 3.200.000 1.000.000 6.000.000 10.500.000
3.000.000 2.000.000 800.000 700.000 1.000.000 10.500.000
750.000 1.300.000 -
750.000 800.000 3.000.000 3.500.000
15.000.000 420.000 500.000 15.000.000 8.000.000 10.000.000 28.000.000 35.000.000 123.120.000
c3.p2-m2
48.000.000
8.000.000
16.000.000
8.000.000
80.000.000
c3.p2-m3 c3.p2-m4 c3.p2-m5
1.400.000 20.000.000 1.800.000
400.000 10.000.000 500.000
10.000.000 700.000
10.000.000 -
200.000 -
2.000.000 50.000.000 3.000.000 170.000.000
c3. ukupno:
134.284.500
85.635.500
44.900.000
12.050.000
16.250.000
293.120.000
255
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina fondovi eu i ostali ino-izvori 5.000.000 privatni sektor ostali izvori
ukupno (kn) mjera prioritet
c4.
c4.p1 odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada c4.p2 unapreivanje naseljenih dijelova grada
c4.p1-m1 c4.p1-m2 c4.p2-m1 c4.p2-m2 c4.p2-m3 c4.p2-m4 c4.p2-m5
Cjelovito planiranje prostornog razvoja Zelena infrastruktura Grada Ouvanje, obnova i odrivo koritenje kulturne batine Urbana regeneracija Donjega grada Poveanje kvalitete postojeih i ureenje novih javnih gradskih prostora Proliranje, sadrajno i oblikovno unapreivanje i aktiviranje zagrebakih trnica Utvrivanje sustava gradskih projekata, redeniranje pojma i planiranje dinamike izrade i provedbe Ouvanje tradicionalnih obiljeja i ureivanje naselja ruralnog i suburbanog karaktera i nekadanjih seoskih naselja uklopljenih u grad Zagreb Razvoj zranog prometa Integracija i poboljanje kvalitete uline i cestovne mree Unapreivanje javnog putnikog prometa Poboljanje prometa u mirovanju Razvoj sustava za upravljanje i nadzor prometa (its) Unapreivanje biciklistikog prometa Poboljanje komunalne opremljenosti gradskog podruja Modernizacija eljeznikog prigradskogradskog prometa Razvoj integriranog javnog prijevoza
1.200.000 2.000.000 95.000.000 2.000.000 35.000.000 3.000.000 10.000.000
50.000.000 2.000.000 -
1.200.000 2.000.000 150.000.000 2.000.000 35.000.000 5.000.000 10.000.000 3.200.000
c4.p2-m6
1.200.000
1.000.000
206.400.000
c4.p3 unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava
c4.p3-m1 c4.p3-m2 c4.p3-m3 c4.p3-m4 c4.p3-m5 c4.p3-m6 c4.p3-m7
290.000.000 200.000.000 19.200.000 14.000.000 3.000.000 240.000.000 10.000.000 3.000.000 928.600.000
10.000.000 250.000.000 11.520.000 25.000.000 35.000.000 5.000.000 336.520.000
500.000 500.000 1.000.000 2.000.000 1.000.000 2.000.000 12.000.000
150.000.000 30.000.000 20.000.000 353.280.000 1.000.000 606.280.000
2.000.000 5.000.000 3.000.000 10.000.000
160.000.000 570.500.000 222.500.000 384.000.000 15.000.000 6.000.000 266.000.000 50.000.000 13.000.000 1.893.400.000 63.000.000 1.624.000.000
c4.p4 unapreivanje regionalne prometne povezanosti c4. ukupno:
c4.p4-m1 c4.p4-m2
257
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina fondovi eu i ostali ino-izvori privatni sektor ostali izvori
c5.
c5.p1 unapreivanje kvalitete stanovanja
c5.p1-m1
Poticanje obnove, modernizacije i odravanja stambenog fonda te sustava najma stanova u vlasnitvu Grada Racionalno planiranje i ureivanje podruja za obiteljsku stambenu gradnju Ravnomjerno rasporeena gradnja gradskih i socijalnih stanova na itavom podruju Grada Uinkoviti sustav zatite i spaavanja stanovnitva, zatite od poara i elementarnih nepogoda Unapreivanje skrbi o starijoj populaciji u okvirima lokalne zajednice Kvalitetnije ukljuivanje osoba s invaliditetom u ivot zajednice Kvalitetnije ukljuivanje djece s tekoama u razvoju u ivot zajednice Unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u kulturi i kulturnoj ponudi Unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u sustavu odgoja i obrazovanja Unapreivanje uvjeta za pruanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga Razvoj portske infrastrukture i kulture na svim razinama Jaanje standarda socijalnih usluga Razvoj tehnike kulture
7.500.000
7.500.000
c5.p1-m2 c5.p2 socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme c5.p2-m1
7.000.000 500.000
7.000.000 500.000
14.500.000
c5.p2-m2
8.000.000
8.000.000
c5.p2-m3 c5.p2-m4 c5.p2-m5 c5.p3 poboljavanje drutvene infrastrukture c5.p3-m1 c5.p3-m2 c5.p3-m3 c5.p3-m4 c5.p3-m5 c5.p3-m6 c5. ukupno:
10.000.000 30.000.000 10.000.000 150.000.000 100.000.000 100.000.000 250.000.000 16.000.000 16.200.000 705.200.000
5.000.000 50.000.000 50.000.000 350.000.000 2.000.000 457.000.000
1.500.000 1.000.000 10.000.000 1.000.000 500.000 1.800.000 15.800.000
20.000.000 10.000.000 20.000.000 50.000.000 50.000.000 150.000.000
5.000.000 5.000.000
35.000.000 31.500.000 11.000.000 225.000.000 171.000.000 500.000.000 300.000.000 18.500.000 18.000.000 1.333.000.000 1.232.500.000 86.000.000
259
cilj
prioritet
(ifra)
mjera
/ sudjelovanje u financiranju (kn) dravna razina 300.000 fondovi eu i ostali ino-izvori 300.000 privatni sektor ostali izvori
c6.
c6.p1 razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja c6.p2 unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem
c6.p1-m1 c6.p1-m2 c6.p2-m1 c6.p2-m2 c6.p2-m3
Razvoj partnerstva sa civilnim drutvom Razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama Razvoj sustava stratekog planiranja Jaanje kapaciteta za koritenje sredstava EU i drugih fondova Promoviranje Grada Zagreba kao lokacije za ulaganja Unapreivanje zemljinih evidencija Primjena mjera aktivne zemljine politike Grada Unapreivanje sustava upravljanja podacima o prostoru i stanovnitvu Grada Izrada i provedba planova zapoljavanja, obrazovanja i vrednovanja ekasnosti rada djelatnika u gradskoj upravi Unapreivanje komunikacije i protoka informacija izmeu odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzea Koordinacija zajednikih razvojnih aktivnosti i programa Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije Identikacija, unapreivanje i razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) Grada Zagreba
2.000.000 15.000.000 2.000.000 2.000.000 2.500.000 10.000.000 20.000.000 7.000.000 10.000.000
2.000.000 15.000.000 2.000.000 2.600.000 2.500.000 7.100.000
c6.p3 uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom
c6.p3-m1 c6.p3-m2 c6.p3-m3
10.000.000 20.000.000 7.000.000 10.000.000 37.000.000
c6.p4 poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea
c6.p4-m1
c6.p4-m2
500.000
500.000
10.500.000
c6.p5 jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada c6. ukupno:
c6.p5-m1
400.000
400.000
c6.p5-m2
1.500.000
1.000.000
2.500.000
2.900.000
72.900.000
300.000
300.000
1.000.000
74.500.000
261
2. Institucionalni okvir
Provedba ZagrebPlana/Razvojne strategije Grada Zagreba 2011.-2013. zahtijeva suradnju sredinje dravne i gradske vlasti, ali i suradnju razliitih tijela uprave, institucija i poduzea s javnim ovlastima dravne i lokalne razine, ali i svih drugih dionika na lokalnoj raziniiz privatnog sektora i sektora civilnog drutva. Institucionalna suradnja, posebice imeu dravne i lokalne razine, nezaobilazna je u ostvarivanju postavljenih stratekih ciljeva: od odrivoga gospodarenja prirodnim resursima i najznaajnijim prirodnim nositeljima identiteta Grada ZagrebaMedvednicom i Savom, preko znaajnih prometno-infrastrukturnih tema (razvoj Zrane luke Zagreb, modernizacija eljeznikog prigradsko-gradskog prometa i integrirani javni prijevoz), do znaajnih prostornih resursa u vlasnitvu drave i njenih fondova. Institucionalni okvir daje popis dionika ukljuenih u provedbu razvojne strategije, opis njihovih uloga i zadaa vezano uz provedbu i praenje provedbe, te nain komunikacije i koordinacije. gradska skuptina grada zagreba Gradska skuptina Grada Zagreba usvaja prijedlog razvojne strategije Grada Zagreba i raspravlja i odluuje o uspjenosti provedbe temeljem konanog izvjea regionalnog koordinatora i gradonaelnika Grada Zagreba. gradonaelnik grada zagreba Gradonaelnik prua potporu nositeljima provedbe aktivnosti/projekata u okviru mjera razvojne strategije. U suradnji s regionalnim koordinatorom nadzire uspjenost provedbe strategije i u ime Grada Zagreba izvjeuje Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. partnersko vijee grada zagreba Partnersko vijee je savjetodavno tijelo u izradi ZagrebPlana, odnosno savjetodavno tijelo u provedbi ZagrebPlana koje osigurava konsenzus meu relevantnim dionicima u procesu utvrivanja i
ostvarivanja zajednike vizije razvoja Grada Zagreba, a ine ga predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora s podruja Grada Zagreba. Zadaa Partnerskog Vijea je da aktivno (su)djeluje u svim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana. Partnersko vijee dijeluje i kao forum za dijalog te inicira tematske rasprave o pitanjima znaajnim za razvoj Grada Zagreba. upravna tijela grada zagreba Kljunu ulogu u provedbi strategije imaju gradska upravna tijela koja u okviru svoga djelokruga koordiniraju pripremu i provedbu aktivnosti, suraujui s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinirajui njihov rad. Upravna tijela Grada Zagreba zaduena su i za praenje provedbe i izvjetavanje o aktivnostima iz svoje nadlenosti. gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Ured obavlja poslove regionalnog koordinatora za podruje Grada Zagreba: vodi pripremu razvojne strategije, uvaavajui naela politike regionalnog razvoja, prati provedbu i koordinira poslove vezane uz sredinju elektroniku bazu razvojnih projekata, sudjeluje u radu Partnerskog vijea nuts ii regije Sjeverozapadna Hrvatska te u radu Koordinacije regionalnih koordinatora nuts ii regije Sjeverozapadna Hrvatska. Uz aktivnosti vezane uz strateko planiranje, ured obavlja niz poslova vezanih uz meugradsku i meunarodnu suradnju, te ostvarenje i promicanje mogunosti ulaganja u Gradu Zagrebu. U okvirima provedbe razvojne strategije, ured prikuplja podatke o pokazateljima uspjenosti provedbe od koordinatora/nositelja mjera te izvjetava o rezultatima. Ujedno, ured provodi aktivnosti i projekte iz svoga djelokruga, unutar mjera u kojima je odreena njegova uloga koordinatora/ nositelja. javni sektor Javni sektor podrazumijeva itav niz upravnih tijela, institucija, javnih poduzea i partnerskih foruma, dravne i lokalne razine, s razliitim podrujima djelovanja:
Ministarstvo AAGospodarstvo/zapoljavanje: gospodarstva, rada i poduzetnitva, Razvojna agencija Zagrebtpz, Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb, Udruenje obrtnika i Obrtnika komora Zagreb, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Turistika zajednica Grada Zagreba, Hrvatski zavod za zapoljavanjeps Zagreb, Lokalno partnerstvo za zapoljavanje, i dr. Obrazovanje/znanost: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sveuilite u Zagrebu i njegove sastavnice, sustav uilita i veleuilita, instituti, bicro, i dr. Zatita i odrivo gospodarenje prirodnim resursima, okoliem i energijom: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo kultureUprava za zatitu prirode, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatske ume, Hrvatske vode, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Regionalna energetska agencija sz Hrvatske, Hrvatska elektroprivreda, ju Park prirode Medvednica, ju Park Maksimir, i dr. Odrivo gospodarenje prostorom Grada: ju Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba i dr. Prometno-komunalni sustav: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske eljeznice, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Zagrebaki holding i njegove podrunice, Zrana luka Zagreb, i dr. Drutvene djelatnosti: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb Zagreba, Zavod za javno zdravstvo Andrija tampar, zdravstvene institucije (klinike, bolnice, domovi zdravlja), kulturne institucije, Zagrebaki portski savez, Centar za istraivanje i razvoj porta, i dr.
AA AA
civilno drutvo Organizacije civilnog drutva posebno se istiu svojim doprinosom u podrujima zapoljavanja, zatite prirode i povijesno-kulturne batine, promociji odrivih modela mobilnosti, promociji sudjelovanja graana u odlukama znaajnim za razvoj Grada, kao i u promicanju jednakih prava i mogunosti graana. Istiu se i brojne udruge koje djeluju u podrujima kulture i sporta. ocd imaju znaajno iskustvo u pripremi i provedbi projekata te mogu aktivno utjecati na privlaenje sredstava iz nacionalnih i eu fondova. privatni sektor Privatni sektor najznaajniji je pokreta razvoja i zapoljavanja. Cilj je razvojne strategije armirati dijalog, posebice s poslovnim asocijacijama, te ukloniti zapreke i stvoriti to kvalitetnije okruenje za djelovanje privatnog sektora i armaciju poduzetnikih inicijativa kojima se ostvaruje razvoj zagrebakog gospodarstva i novo zapoljavanje, ali i unapreivanje drutva, prostornih odlika Grada te svih gradskih funkcija. Oekuje se jae sudjelovanje privatnog sektora i u tradicionalno javnim funkcijama: obrazovanju, kulturi, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, te u razvoju prometno-komunalnih sustava.
AA AA AA
3. Praenje provedbe i izvjetavanje

Uspostavljanje sustava stratekog planiranja u Gradu Zagrebu podrazumijeva i razvoj sustava praenja, vrednovanja i izvjetavanja o provedbi strategije, odnosno skupina pokazatelja: ostvarenja zacrtanih stratekih ciljeva, AAstupnja prioriteta i mjera, rezultata i razvojnih uinaka, AAostvarenih uinkovitosti planiranja i koritenja nancijskih AAsredstava utvrenih nancijskim okvirom, sudjelovanja i doprinosa Partnerskog vijea AAGrada Zagreba, rukovoenja i organizacije AAuinkovitosti provedbe razvojne strategije,
263
Navedena upravna tijela, institucije, javna poduzea i partnerski forumi provode aktivnosti i projekte iz svog djelokruga, u okviru mjera u kojima je naznaena njihova uloga.
razvojne strategije u javnosti Grada AAvidljivosti Zagreba. Radi kvalitete praenja i izvjetavanja, koordinatori pojedinih mjera duni su precizno iskazivati vrijednosti za pokazatelje navedene u mjeri. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada kontinuirano obavlja praenje provedbe razvojne strategije tijekom itavog razdoblja provedbe, a o rezultatima najmanje jednom godinje izvjeuje Partnersko vijee Grada Zagreba (izvjee 2012., 2013.)
grupa a.
prioritet zagrebplana mjera
izrada prioritetno potrebnih analiza i strunih podloga te planova, programa i drugih akata aktivnost odgovorni nositelj / koordinator aktivnosti glavni pokazatelji ostvarenja
strateki cilj 1. konkurentno gospodarstvo 1.1. Razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja 1.1. Razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja grupa d. Realizacija i opremanje objekata Ukupno predviena sredstva: 359.324.000 kn grupa e. Provedba zapoetih projekata Ukupno predviena sredstva: 760.000 kn Raspodjela planiranih sredstava po grupama prioritetnih aktivnosti zacrtanih akcijskim planom, u ukupnom iznosu od 876.999.000 kn, prikazana je grakonom. Akcijskim se planom posebno upozorava na nunost pripreme projektno-tehnike dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama odreene razvojne projekte grada, koja je i nuan preduvjet za koritenje sredstava iz fondova eu. Predlae se osnivanje posebnog fonda za pripremu projektne dokumentacije, kao i fonda za sunanciranje odobrenih projekata. Kao rezultat unapreivanja sustava praenja stanja, planiranja razvoja i pripreme projekata, u iju se provedbu akcijskim planom predvia uloiti 59% predvienih sredstava, oekuje se postupno poveavanje angairanih sredstava u realizaciji i provedbi projekata u slijedeem planskom razdoblju od 2014.2020. godine. 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2.3. 1.1.1. Plan razvoja poduzetnikih inkubatora Izrada i usvajanje provedbenih urbanistikih planova za zone gospodarske namjene gzgu za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet gzGradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Izraen Plan razvoja poduzetnikih inkubatora Poveanje broja izraenih provedbenih urbanistikih planova za zone gospodarske namjene Utvren sustav praenja stanja: udjela kulturnih industrija u BDP Grada Zagreba, broja zaposlenih u kulturnim industrijama, kulturnih proizvoda Stuna podloga primijenjena za pripremu projekta koritenja biomase kao energenta Stuna podloga primijenjena za poveanje broja gospodarstava koji se bave dodatnim djelatnostima
4. Akcijski plan
Akcijskim se planom naglaava uloga ove razvojne strategije, koja se donosi za relativno kratko razdoblje (do kraja 2013. godine), u utvrivanju znaajnih i prvih koraka koji se moraju provesti kao temelj za strategiju do 2020. godine. U akcijskom se planu posebno istie nunost kvalitetne planske i projektne podloge koja e omoguiti unapreivanje cjelokupnog sustava stratekog planiranja i aktivno sudjelovanje Grada Zagreba u provedbi politika i koritenju raspoloivih sredstava Europske unije. Zacrtane su aktivnosti u akcijskom planu podijeljene u pet grupa: grupa a. Izrada prioritetno potrebnih analiza i strunih podloga te planova, programa i drugih akata Ukupno predviena sredstva: 42.000.000 kn grupa b. Razvoj informacijskih i komunikacijskih sustava Ukupno predviena sredstva: 32.000.000 kn grupa c. Priprema projektno-tehnike dokumentacije, ishoenje potrebnih odobrenja i provedba ostalih predinvesticijskih aktivnosti te priprema projekata za apliciranje prema fondovima eu Ukupno predviena sredstva: 442.915.000 kn
1.1.1.
Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih industrija
1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga
1.2.5.
Ocjena isplativosti uvoenja postrojenja u proizvodnju bioplina u Zoolokom vrtu Ocjena isplativosti proizvodnje mlijeka na opg-ima
gzGradski ured za poljoprivredu i umarstvo
1.2.5.
265
strateki cilj 2. razvoj ljudskih potencijala 2.2. Razvoj i unapreivanje trita rada 2.2.1. Sveobuhvatna analiza trita rada Grada Zagreba gzgu za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Lokalno partnerstvo za zapoljavanje Grada Zagreba (lpz gz) Struna podloga koritena za praenje i prilagodbu obrazovnog sustava tritu rada
3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia
3.1.8.
Plan izgradnje i rekonstrukcije javnog vodoopskrbnog sustava u zonama izvorita i prikljuivanja svih korisnika na isti sustav Plan izgradnje i rekonstrukcije oborinske odvodnje u sklopu prometnica u zonama zatite izvorita Uvoenje ekoloki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje u vodozatitnom pojasu na podruju Grada Zagreba Plan izgradnje plinskog sustava ili cts-a i obveza prikljuivanja svih korisnika na njih Mjere zatite voda od oneienja u pojedinim graevinama, pogonima i podrujima, odnosno mjere sanacije Strateka karta buke i akcijski planovi Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2015.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1.2. Program gospodarenja umama umoposjednika za preostali dio uma Strategija i Akcijski plan zatite bioloke raznolikosti Program zatite divljai u prostoru Parka prirode Medvednica Studija opeg rijenog krajobraznog podruja Grada Zagreba Studija vizualnog karakteraanaliza slike grada Plan izgradnje i rekonstrukcije sustava javne odvodnje i proiavanja otpadnih voda i prikljuivanja svih korisnika na isti sustav gzgu za poljoprivredu i umarstvo Povrina uma na kojoj je izvrena provedba Programa (u ha) Uspostavljen sustav praenja stanja bioloke raznolikosti u Gradu Zagrebu Utvren sustav mjera zatite zelenog pojasa Medvednice Smjernice zatite krajobraza ukljuene u postupak izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama
3.1.8.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzgu za poljoprivredu i umarstvo
Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama Smanjenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama Utvreni poetni parametri razine buke i najugroenija podruja Grada Utvrene lokacije graevina i povrina za gospodarenje otpadom ugraene u prostorno-plansku dokumentaciju
3.1.5.
gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada gzgu za poljoprivredu i umarstvo
3.1.8.
3.1.5.
3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia
3.1.8.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj
3.1.6.
gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada
3.1.8.
3.1.8.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia
3.1.9.
gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj
3.1.10
267
3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
3.2.1.
Analiza mogunosti za koritenje energije prirodnih resursa i izrada Plana implementacije identiciranih i prioritetnih mjera
gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj
Instalirani kapaciteti sunevih kolektora za grijanje prostora i pripremu tople vode Instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju elektrine energije Koliina uporabe biomase za grijanje prostora i pripremu tople vode Broj energetski uinkovito saniranih zgrada Udjel energetski uinkovite i ekoloke javne rasvjete u cjelokupnom sustavu
3.2.4.
Analiza rasvijetljenosti Grada, izrada karata rasvijetljenosti i akcijskih planova
Broj mjerenja i karata rasvijetljenosti Broj akcijskih planova za rasvjetljavanje
strateki cilj 4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada 4.1. Odrivo koritenje cjelokupnog prostora Grada 4.1.1. Cjelovita studija prostornog razvoja Grada Zagreba gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Izraeni dijelovi prostorno-analitike podloge, ukljueni u izradu novog prostornog plana Dovrenost deniranih faza izrade dokumenta prema unaprijed deniranoj dinamici Utvren sustav za praenje: m2 ulice, trga/stanovniku, za prostornu jedinicu gradsku etvrt; m2 javnog zelenila/ stanovniku, za prostornu jedinicu gradsku etvrt Broj gradskih trnica obuhvaenih Planom i Programom Broj pripremljenih/ provedenih projekata ureenja
3.2.2.
Analiza stanja u proizvodnji i neposrednoj potronji energije po sektorima (industrija, zgradarstvo, promet i javna rasvjeta) i izrada Programa i plana implementacije prioritetnih identiciranih mjera Analiza mogunosti koritenja raznih vrsta energetskih izvora i postrojenja za proizvodnju i transformaciju, dobavnih infrastrukturnih pravaca, transportnih i prijenosnih kapaciteta te i skladinih energetskih kapaciteta vezanih uz sve vrste energetskih izvora i izrada Plana implementacije identiciranih i prioritetnih mjera
4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada
4.2.2.
Program integrirane urbane regeneracije Donjega grada
3.2.3.
Utvren sustav za praenje: broja mikro i malih suproizvodnih jedinica, koliine energije koju proizvode mikro i male suproizvodne jedinice, broja dizalica topline, broja skladinih kapaciteta i dobavnih pravaca
4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada
4.2.3.
Cjelovita studija javnih prostora Grada Zagreba
4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada 4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada
4.2.4.
Plan i Program preureenja zagrebakih trnica Program obnove i razvoja seoskih naselja na podruju Grada Zagreba
gzgu za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada
4.2.6.
269
4.3. Unapreivanje prometnih i infrastrukturnih sustava
4.3.7.
Detaljni planovi ureenja gradskih groblja: Miroevacjug, Markovo polje (izmjene i dopune), uerje, Cerje, Stenjevec
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Zagrebaki holdingPodrunica Gradska groblja
Broj izraenih provedbenih planova za proirenje malih groblja
5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture
5.3.2.
Plan za unapreivanje mree osnovnih i srednjokolskih ustanova
gzgu za obrazovanje kulturu i sport
strateki cilj 5. unapreenje kvalitete ivljenja 5.1. Unapreivanje kvalitete stanovanja 5.1.1. Analiza stambenog fonda Grada Zagreba (Stambeni portfolio) Evidencija stanova i naina koritenja stanova u vlasnitvu Grada Plan za unapreivanje sustava najma stanova u vlasnitvu Grada Odreivanje podruja i izrada prostorno-planske dokumentaciju za obiteljsku stambenu gradnju Analiza potreba za gradskim i socijalnim stanovima i izrada Programa za izgradnju gradskih i socijalnih stanova Studija saniranja posljedica potresa gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada gzgu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Broj izraenih provedbenih planova za proirenje malih groblja Broj provedenih aktivnosti obnove i odravanja stambenog fonda u vlasnitvu Grada 5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture 5.3.4. Jedinstvena mrea portskih graevina gzgu za obrazovanje kulturu i sport
Podloga ukljuena u odluivanje o gradnji novih odgojnoobrazovnih ustanova, polivalentnih/ portskih dvorana, ograenih vanjskih prostora, bazena, vanjskih vjebalita te broj dograenih, nadograenih, rekonstruiranih ili adaptiranih prostora Povrina portskih graevina (sadanje stanje: otvorenih cca 4.163.460,35m2 i zatvorenih cca 164.053,30m2 ) Broj portskih graevina Grada (sadanje stanje: 157)
5.1. Unapreivanje kvalitete stanovanja
5.1.1.
5.1. Unapreivanje kvalitete stanovanja
5.1.2.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet gzgu za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada
Broj izraenih provedbenih planova prostornog ureenja za obiteljsku stambenu gradnju Uspostavljen sustav praenja potrebe i gradnje gradskih i socijalnih stanova
strateki cilj 6. unapreenje sustava upravljanja razvojem 6.3. Uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom 6.3.2. Priprema i donoenje paketa akata: Odluka o graevinskom zemljitu Akt o vrednovanju nekretnina Potrebe Grada Zagreba za odreivanje zona i povrina na koje bi se odnosilo pravo prvokupa iz l. 133. zpug-a Broj/povrina u m2 estica na kojima je utvreno pravo prvokupa
AA AA AA
5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme
5.2.1.
5.2.2.
gzUred za upravljanje u hitnim situacijama
Struna podloga ustrojavanju sustava upravljanja u hitnim situacijama
271
grupa b.
prioritet zagrebplana mjera aktivnost
razvoj informacijskih i komunikacijskih sustava
strateki cilj 5. unapreenje kvalitete ivljenja 5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme 5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme 5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme 5.2.2. Komunikacijski sustav za hitne situacije Grada Zagreba gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Komunikacijski sustav integriran u sustav upravljanja u hitnim situacijama
odgovorni nositelj / koordinator aktivnosti
glavni pokazatelji ostvarenja
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1.1. Informacijski sustav o okoliu Grada Zagreba i komunikacijska strategija Informacijski sustav uma i umskog zemljita u Gradu Zagrebu Geotehniki katastar Grada Zagreba gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj gzgu za poljoprivredu i umarstvo Broj upravnih tijela/ institucija/poduzea ukljuenih u prikupljanje podataka u okviru is Praenje pokazatelja iskazanih mjerom
5.2.2.
Geografskoinformacijski sustav za hitne situacije Grada Zagreba Sustav upravljanja informacijskom sigurnou Grada Zagreba
gis integriran u sustav upravljanja u hitnim situacijama
3.1.2.
5.2.2.
Sustav integriran u sustav upravljanja u hitnim situacijama
3.1.4.
gzgu za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj
Broj posjeta na internetskoj stranici Geotehnikog katastra
strateki cilj 6. unapreenje sustava upravljanja razvojem 6.3. Uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom 6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea 6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea 6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea 6.3.3. zippZagrebaka infrastruktura prostornih podataka gzgu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Pokrivenost gradskog podruja vienamjenskim i sektorskim skupovima prostornih podataka (%)
3.1.8.
Jedinstvena baza podataka o kakvoi povrinskih i podzemnih voda u Gradu Zagrebu Energetski informacijski sustav Grada Zagreba i komunikacijska strategija o energiji i klimi
Podloga za praenje koncentracije oneiujuih tvari u povrinskim i podzemnim vodama
6.4.2.
3.2.5.
Broj upravnih tijela/ institucija/proizvoaa, distributera i opskrbljivaa energijom, ukljuenih u prikupljanje podataka u okviru is
isud, Informacijski sustav za upravljanje dokumentima Wi-Fi Wireless Mesh mrea Grada Zagreba
gzStruna sluba gradonaelnika
Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje
273
6.4.2.
6.4.2.
e-Obrazovanje, Informacijski sustav obrazovanja
gzStruna sluba gradonaelnika gzGradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea 6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea
6.4.2.
e-Graanstvo, Integrirani sustav upravljanja zahtjevima za graanstvo Integrirani sustav za podrku programima subvencija Grada Zagreba
Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje
6.4.2.
gzStruna sluba gradonaelnika gzGradski ured za gospodarstvo rad i poduzetnitvo gzStruna sluba gradonaelnika
1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga
1.2.2.
Djeja bolnica SrebrnjakCentar za translacijsku medicinu
db Srebrnjak / gz gu za zdravstvo i branitelje
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Projekt izgradnje i opremanja ctm-a apliciran za sunanciranje iz eu fondova 5.000.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Projekt izgradnje i opremanja cvk-a apliciran za sunanciranje iz eu fondova 5.000.000 kn Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 2.500.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za natjeaj za odabir privatnog partnera/prijavu za sunanciranje iz fondova eu 6.000.000 kn Osmiljeni sadraji i kapaciteti Provedena analiza mogueg doprinosa razvoju turizma Grada Zagreba Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje izrade dokumentacije iz eu fondova 250.000 kn
6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea
6.4.2.
Izgradnja vlastite optike mree Grada Zagreba do svake ustanove
Projekt uspostave sustava i integracije u sustav komuniciranja pripremljen za prijavu za eu sunanciranje
1.2.2.
Centar izvrsnosti veterinarske kirurgije
Veterinarski fakultet /gzGradski ured za poljoprivredu i umarstvo
grupa c.
priprema projektno-tehnike dokumentacije, ishoenje potrebnih odobrenja i provedba ostalih predinvesticijskih aktivnosti te priprema projekata za apliciranje prema fondovima eu odgovorni nositelj / koordinator aktivnosti glavni pokazatelji ostvarenja
1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga
1.2.4.
Tunel osjeta Zagreb (revitalizacija postojeeg tunela Gri)
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
1.2.4.
Kongresni centar Zagreb
strateki cilj 1. konkurentno gospodarstvo 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2.1. Tehnoloki park Grada Zagreba gzgu za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Odreena lokacija i kapacitet tpgz Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta izgradnje i opremanja tpgz za sunanciranje iz eu fondova 10.000.000 kn
1.2.4.
Zagrebaki BioPark na prostoru Savske Opatovine
275
1.2.4.
AAModernizacija Zoolokog vrta

u Zagrebu
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta modernizacije za sunanciranje iz EU fondova 2.500.000 kn Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz EU fondova 50.000 kn
3.1.10.
Groblje za kune ljubimce sa sabiralitem i spalionicom
1.2.5.
kolske sirane
gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzgu za za energetiku, zatitu okolia i okolino odrivi razvoj
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz EU fondova 4.000.000 kn
3.1.10.
Centar za gospodarenje otpadom*
strateki cilj 2. razvoj ljudskih potencijala 2.2. Razvoj i unapreivanje trita rada 2.2.3. Kompleks uriho i Dom invalida na Kajzerici gzgu za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz EU fondova/ natjeaj za odabir privatnog partnera 10.000.000 kn
Utvrena lokacije Centra ugraena u prostornoplansku dokumentaciju Izraena projektno-teh. dokumentacija 18.000.000 kn (* preduvjet: usvajanje Plana gospodarenja otpadom)
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1.4. Sanacija rudokopa (laporoloma) bive tvornice cementa Sloboda u Podsusedu gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz EU fondova 3.000.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz EU fondova 3.000.000 kn
3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
3.2.2.
Energetski uinkovite zgrade i koritenje obnovljivih izvora energije
Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova i iz drugih izvora nanciranja 1.000.000 kn
3.2.2.
Modernizacija i obnova gradske rasvjete
3.1.8.
Postrojenje za uklanjanje atrazina na vodocrpilitu Mala Mlaka
Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta/podprojekata za sunanciranje iz eu fondova i iz drugih izvora nanciranja 2.000.000 kn
277
3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
3.2.2.
Implementacija solarnih termalnih kolektora i pv u javnim vrtiima, o, ss i dr.
Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova i iz drugih izvora nanciranja 6.000.000 kn
3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
3.2.3.
Pilot projekt f-n elektrana na deponiju Jakuevec
Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova i iz drugih izvora nanciranja 300.000 kn
3.2.3.
Sustav skladitenja povratne energije elektrovue proces koenja tramvaja na mrei
3.2.3.
Generator br. 3 Jakuevec
3.2.3.
Proizvodnja bioplina iz komunalnog bio otpada
strateki cilj 4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada 4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada 4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada 4.2.1. Obnova fasada u povijesnoj jezgri Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 1.500.000 kn Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 1.500.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 70.000.000 kn
4.2.2.
3.2.3.
Koritenje otpadne topline u sustavu daljinskog grijanja
Sanacija i obnova javnih gradskih prostora trgova i perivoja koji deniraju urbanu matricu grada Prometna infrastruktura (iz popisa projekata prijavljenih u bazu mrrvg)
4.3. Unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava
4.3.2.
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
279
4.3.3.
Razvoj tramvajske mree (iz popisa projekata prijavljenih u bazu mrrvg)
Zagrebaki holding gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 50.000.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 12.000.000 kn Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 500.000 kn Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 300.000 kn
4.3.7.
Mrtvanica na groblju Markovo polje
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding
Dovrena projektnotehnika dokumentacija, ishoena potrebna odobrenja, poetak realizacije 4.000.000 kn
4.3.3.
iara Dolje Sljeme
Zagrebaki holding gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding
4.3.7.
Proirenje groblja Brezovica
Dovrena projektnotehnika dokumentacija, ishoena potrebna odobrenja, poetak realizacije 3.000.000 kn
4.3. Unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava 4.3. Unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava
4.3.3.
Sustav Park&Ride
strateki cilj 5. unapreenje kvalitete ivljenja 5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme 5.2.2. Vatrogasne postaje Sesvete, Podsljeme, Novi Zagreb II gzUred za upravljanje u hitnim situacijama gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 5.500.000 kn
4.3.3.
Sustav daljinskog nadzora i upravljanja ispravljakim stanicama tramvajski promet Komunalna infrastruktura (iz dijela popisa projekata prijavljenih u bazu mrrvg)
4.3.7.
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 100.000.000 kn Dovrena projektnotehnika dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 1.000.000 kn
5.2. Socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme 5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture
5.2.3.
Domovi umirovljenika: Maksimir, Markuevec 3.000.000
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 3.000.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 200.000 kn
4.3.7.
Aneks upravne zgrade i nove gospodarske zgrade Gradskih groblja Mirogoj
5.3.1.
Drutveni dom Kozari putovi
281
5.3.1.
Muzej grada Zagreba
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 1.100.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 550.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 1.100.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 265.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 3.700.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 6.000.000 kn
5.3.2.
Osnovne kole (iz popisa projekata prijavljenih u bazu mrrvg)
5.3.1.
Trg Sv. Marka 9
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 24.000.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 10.000.000 kn
5.3.1.
Palaa Jelai
5.3.2.
5.3.1.
Prirodoslovni muzej
Nedostajui kapaciteti za osnovno obrazovanje (Kajzerica, Vinko ganec, Mikulii, Vidovec, Hrv. Leskovac, Gornja Kustoija, Sv. Klara, Brestje, A.G. Mato, Odra II, Jakuevec, Kozjak) kola za klasini balet
5.3.2.
Djeji vrtii Vrbani II, Vrbani III, Zvoni i Borovje (iz popisa projekata prijavljenih u bazu mrrvg) Djeji vrtii: Kajzerica, Radost, Izvor, Mali princ, Jabuka, Sv. Duh, Jakuevec, Velika Mlaka Centar za autizam
5.3.2.
5.3.2.
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 800.000 kn
5.3.2.
Osnovna kola za balet i ritmiku
5.3.2.
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 3.000.000 kn
283
5.3.2.
portska gimnazija s uenikim domom
gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za zdravstvo i branitelje
5.3.6.
Dom tehnike na Jarunu, rekonstrukcija i dogradnja
gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 350.000 kn Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 150.000 kn
5.3.2.
XII. gimnazija
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 2.400.000 kn
5.3.6.
Automodelarska pista
5.3.2.
Srednja medicinska kola
Izraena projektno-teh. dokumentacija i ishoena potrebna odobrenja 2.400.000 kn
grupa d.
prioritetna realizacija i opremanje objekata
5.3.2.
ud Novi Zagreb
strateki cilj 1. konkurentno gospodarstvo 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2.2. bio-centar Poslovnoinovacijski centar bicro Funkcionalni bio-centar 122.823.075 kn eu fondovi (ipa)
5.3.3.
Poliklinika za eernu bolest Centar za zdravlje ena Ustanova za palijativnu skrb i hospicij
Izraena projektno-teh. dokumentacija Pripremljena dokumentacija za prijavu projekta za sunanciranje iz eu fondova 12.000.000 kn
1.2.4.
Moderna nastamba za ivotinje u sklopu Ustanove Zooloki vrt gz
Zooloki vrt Zagreb
Realizacija nastambe Poveanje broja posjetitelja zoo-a Poveanje prihoda od turistike djelatnosti 2.500.000 kn gz
285
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1.9. Izgradnja barijere za zatitu od buke Zoolokog vrta gz Konzorcij partneri: Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Beton Luko, igh, Gumi Impex, Zagrebaki zoo Realizacija barijere 9.750.000 kn gz 50%, eu fondovi 50% (Okvirni program za konkurentnost i inovacije/ Ekoinovacije)
5.3.1.
Tehniki muzej
gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
Realizacija 8.000.000 kn gz
5.3.1.
Umjetniki paviljon
strateki cilj 4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada 4.3. Unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava 4.3.7. Gaj urni ureenje novih grobnih polja gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Zagrebaki holding Podrunica Gradska groblja Priprema i realizacija 3.000.000 kn gz
5.3.1.
Francuski paviljon
5.3.1.
Krlein Gvozd
5.3.1.
Depo za sve muzeje
strateki cilj 5. unapreenje kvalitete ivljenja 5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture 5.3.1. Montano kazalite Baraka gzGradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet Realizacija 40.000.000,00 kn gz 5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture 5.3.3. PB Sveti Ivan
1. faza realizacije planiranih bolnikih kapaciteta 30.000.000 kn Realizacija gz decentralizirana sredstva 10.500.000 kn Rekonstrukcija vienamjenskog i socio- i radno-terapijskog prostora 1.500.000 kn GZ
5.3. Poboljavanje drutvene infrastrukture Realizacija 4.250.000 kn gz
5.3.3.
dz Zagreb Centar Objekti: Graani, zs Luko PB za djecu i mlade, Kukuljevieva
5.3.1.
Kulturni centar Novi Zagreb - Remetinec
5.3.3.
287
5.3.3.
dz Zagreb Centar, zs u Klari
gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet gz Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet
Realizacija tpn (strateki partner) 4.000.000 kn
5.3.3.
dz Zagreb Istok, zs u Lukom
Realizacija tpn (strateki partner) 3.000.000 kn
1.2.5.
Zagrebaki svjei kravlji sir i vrhnje
gz Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo
Zatita robne marke 2011.2012. Poveanje broja proizvoda s oznakom geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda 150.000 kn gz
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom Realizacija gz, jpp 100.000.000 kn 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 3.1.2. Monitoring zdrastvenog stanja uma Grada Zagreba (on-line aplikacije) Kontrola populacije i gnijeenja vrana u urbanom prostoru Grada Zagreba gz Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Provedba monitoringa 2011.2012. Poboljanje zdravstvenog stanja uma u odnosu na rezultate prijanjeg monitoringa 160.000 kn Provedba projekta 2011.2013. Doprinos uspostavi sustava praenja stanja bioloke raznolikosti u Gradu Zagrebu 30.000 kn
5.3.4.
Razvoj infrastrukture za sport i rekreaciju
grupa e.
provedba zapoetih projekata
3.1.5.
strateki cilj 1. konkurentno gospodarstvo 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude roba i usluga 1.2.5. globalgap na 8 gospodarstava na podruju gz i zz gz Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Provedba projekta 2011.2012. Poveanje broja proizvoda s posebnim oznakama 70.000 kn gz Uvoenje sustava 2011.2012. Poveanje broja gospodarstava koja koriste biomasu kao energent 350.000 kn gz
1.2.5.
Prerada biomase u pelete i drvnu sjeku na pet gospodarstava u Gradu Zagrebu
289
5. Komunikacijska strategija
Komunikacijska strategija je, kao alat za upravljanje i provedbu upanijskih razvojnih strategija, utemeljena na europskim planerskim iskustvima i demokratskoj politikoj praksi, a donosi se radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i znaenju upanijskih razvojnih strategija za razvoj upanije (i jedinica lokalne samouprave na podruju upanije) lanak 7. Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija, nn 53/2010). Po svom karakteru komunikacijska je strategija svojevrstan vodi za sve aktivnosti koje treba poduzeti kako bi informacije o razvojnoj strategiji pojedine upanije, pa tako i o Razvojnoj strategiji Grada Zagreba (u nastavku ZagrebPlan) i aktivnostima na provoenju dole do krajnjih korisnika, te se procesima informiranja i provedbe uinkovito upravljalo. To je opi plan komuniciranja izmeu onih koji upanijske razvojne strategije izrauju i provode (koordinatori i partneri u provedbi) i onih za koje se one rade (graani, ustanove za sve drutvene usluge, poslovni sektor, lokalna vlast, drugi). To je dokument kojim se osigurava dvosmjerni odnos izmeu ove dvije osnovne grupe socijalnih dionika (pojedinaca ili grupa) i ne moe se svesti samo na jednosmjerno informiranje. Ukoliko se rije komunikacija denira kao: uiniti neto opim ili zajednikim onda je zadaa zagrebake Komunikacijske strategije stvaranje okruenja za postizavanje konsenzusa, zajednikog stava, slaganja u stavovima i povjerenja. ZagrebPlan, kao temeljni dokument politike regionalnog razvoja, sa svojom vizijom, stratekim ciljevima, prioritetima, mjerama i aktivnostima za njihovo provoenje, tei konsenzusu oko tih elemenata upravo onih za koje se radi. U dosezanju ovog konsenzusa Komunikacijska strategija i plan aktivnosti informiranja i komuniciranja, kao njen sastavni dio, vrlo su znaajan alat. Ova Komunikacijska strategija za upravljanje i
provedbu, kao sastavni dio, te vaan i obavezni pomoni alat, poinje se provoditi zajedno sa ZagrebPlan-om, odnosno po njegovom usvajanju od strane Gradske skuptine Grada Zagreba.
Temeljna naela
Sve aktivnosti koje e se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije rukovodit e se sljedeim naelima: e biti izloene u jasnom, AAinformacije pristupanom i razumljivom obliku, prilagoene zahtjevima i karakteru pojedinih ciljnih skupina kojima su usmjerene, te ponuene na nain da potiu dijalog, razvijat e se i koristiti komunikacijski alati koji idu u pravcu ciljnih skupina te voditi rauna o vremenu koje imaju na raspolaganju za prihvat informacija, kontekstu u kojem primaju informacije i kapacitetu primanja informacija, primjerice pristup Internetu. koristit e se i ankete i drugi oblici istraivanja (intervjui) kako bi se osigurala primjerenost i aktualnost komunikacija, aktivnosti promidbe i informiranja bit e komplementarne i konzistentne te e se, u sluaju potrebe dopunjavati, a uspostavit e se i sistem praenja i auriranja informacija kako bi bile u tijeku s vremenom i eventualnim promjenama situacije.
Ciljevi
Sukladno navedenom, te uvaavajui specinosti Grada Zagreba, Komunikacijska strategija za upravljanje i provedbu ZagrebPlan-a ima sljedee ope i posebne ciljeve: Opi cilj Komunikacijske strategije jest uspostavljanje, odravanje i unapreivanje razliitih oblika komuniciranja s ukupnom, a posebice sa zainteresiranom javnou, te razvojnim dionicima Grada Zagreba (gradska uprava, javni i privatni sektor, nevladine organizacije i sl.) u razdoblju izrade i provedbe ZagrebPlan-a. Posebni ciljevi jesu: javnost o ulozi ZagrebPlan-a u AAinformirati ukupnom razvoju Grada Zagreba, te o viziji, stratekim ciljevima, prioritetima, mjerama i konkretnim aktivnostima/ programima i projektima putem kojih se taj razvoj tei ostvariti, pospjeiti da se to vei udio sudionika u razvoju/ korisnika iz raznih ciljnih skupina osjea aktivnim dijelom, teda se postigne to iri konsenzus, pomoi da se sudionici kao dionici realizacije tog istog plana razvoja to bolje povezuju i umreavaju u produktivne meusobne odnose; pospjeiti transparentnost, uinkovitost i demokratinost u procesima upravljanja, provedbe i mjerenja uinaka provoenja stratekih ciljeva, prioriteta, mjera aktivnosti zacrtanih/utvrenih ZagrebPlan-om, uvrstiti svijest svih dionika i nositelja razvoja o njihovoj ulozi u razvoju Grada Zagreba, pridonijeti boljem shvaanju osnovnih odrednica regionalnog razvoja, te ciljeva i odrednica regionalne razvojne politike deniranih Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske.
AA
konsenzusa, jednakosti i transparentnosti. Budui da Grad Zagreb i njegova okolina na dnevnoj bazi funkcioniraju kao jedna iva cjelina, gajit e se struna suradnja sa Gradu susjednim upanijama Zagrebakom i Krapinsko-zagorskom upanijom, osobito putem suradnje s partnerskim vijeima ove dvije upanije, ali i sa drugim kljunim dionicima u razvoju podruja/ sektora/ tema zajednikih za sve tri upanije. Na regionalnoj, nuts II razini, je tijekom 2011. osnovano Partnersko vijee Sjeverozapadne Hrvatske, te e u procesu provoenja ZagrebPlan-a ono takoer e biti informirano i konzultirano. Time e se dodatno armirati naela nove regionalne politike razvoja Republike Hrvatske i provedbe Strategije regionalnog razvoja rh. Gajit e se i partnerski odnos sa tijelima i institucijama dravne uprave kroz ve uspostavljene kanale suradnje. pristup informacijama U skladu s hrvatskim zakonodavstvom prilagoenim zakonodavstvu eu, Komunikacijska strategija provodi se na nain da se osigura jednaki pristup informacijama za sve zainteresirane.
AA
AA AA AA AA AA
osiguravanje naela partnerstva Tenja da se osigura to potpunija informiranost svih dionika ukljuenih u provoenje ZagrebPlan-a koja se postie koritenjem planiranih komunikacijskih alata doprinijet e meusobnoj koheziji te razvoju, odravanju i unapreivanju partnerskih odnosa meu dionicima. Posebnu ulogu ima, u procesu izrade ZagrebPlan-a, osnovano Partnersko vijee sastavljeno od predstavnika svih relevantnih socijalnih dionika za razvoj Grada Zagreba, ime je osigurano naelo partnerstva kao jedno od temeljnih naela politike regionalnog razvoja. Funkcija Partnerskog vijea je da prati rad i djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa izmeu razliitih skupina dionika te ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi ZagrebPlan-a. U svom radu rukovodi se naelima
Razine komunikacije
ZagrebPlan, kao temeljni strateki razvojni dokument Grada Zagreba nuno, osim njegovog administrativnog prostora, uzima u obzir: okolinu - Zagrebaka i KrapinskoAAneposrednu zagorska upanija, (statistiku) regiju kojoj pripada AAiru, Sjeverozapadna Hrvatska, Hrvatsku kao cjelinu, s obzirom AARepubliku da je rije o glavnom gradu koji kao najjae gospodarsko i drutveno sredite mora voditi rauna o ravnomjernom razvoju na nacionalnoj razini, meunarodnu razinu: Grad Zagreb u mrei gradova i mrei glavnih gradova Europe, Grad Zagreb u vaneuropskom prostoru.
AA
Sukladno tome, komunikacijske potrebe i kanali ostvaruju se na 5 razina: a razina Grad Zagreb koja po potrebi ukljuuje i razinu unutar Grada Zagreba - gradske etvrti (ukupno njih 17) kao oblike mjesne samouprave, te po potrebi mjesne odbore, b razina Grad Zagreb i neposredna okolina Zagrebaka i Krapinsko-zagorska upanija (po potrebi i pojedine jedinice lokalne samouprave, gradove i opine s kojima razvija zajednike projekte), c razina Grad Zagreb i regija Sjeverozapadne Hrvatske (po potrebi i pojedine upanije na njenom podruju s kojima razvija zajednike projekte), d razina Grad Zagreb i Republika Hrvatska u cjelini, e razina Grad Zagreb i meunarodni prostor okolne zemlje Europe, odnosno Europa u cjelini, vaneuropski prostor. Razine odreuju i tijela temeljne nosioce partnerske suradnje i komuniciranja: razina grad zagreb Grad Zagreb, kao jedinica podrune samouprave nositelj je razvoja na regionalnoj razini, dok je za uinkovitu koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja nadlean Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, koji je upisan u Upisnik to je ustrojen i vodi se pri Agenciji za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Zakljukom gradonaelnika Grada Zagreba imenovano je Partnersko vijee kao savjetodavno tijelo za izradu te nadziranje uinkovitosti i kvalitete provedbe ZagrebPlan-a. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, kao regionalni koordinator / izraiva ZagrebPlan-a ima kljunu ulogu u provoenju ZagrebPlan-a pa tako i Komunikacijske strategije. U tom smislu Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada obavljat e, vezano uz Komunikacijsku strategiju, osobito sljedee poslove: i usuglasiti godinje komunikacijske AApripremiti akcijske planove za provedbu Komunikacijske strategije;
provedbu, tj. biti nositelj/ AAosigurati koordinator provedbe svih komunikacijskih aktivnosti utvrenih u akcijskom planu, te po potrebi revidirati postojeu komunikacijsku strategiju; osigurati da komunikacijske aktivnosti, osim za ciljne skupine sa podruja Grada, ukljuuju komunikacijske alate i materijale za ciljane skupine sa regionalne, sredinje/ dravne i meunarodne razine; organizirati, aurirati i voditi, u suradnji s partnerima u provedbi ZagrebPlan-a, internetsku stranicu kao sredinje mjesto za informiranje i komuniciranje ZagrebPlan-a s javnou; voditi osobitu brigu o proaktivnom i kvalitetnom komuniciranju s medijima; redovito informirati/ konzultirati Partnersko vijee o aktivnostima vezanim uz informiranje, promidbu i unapreivanje vidljivosti procesa provedbe ZagrebPlan-a; u suradnji s Partnerskim vijeem, pripremati otvorene sjednice Vijea u kojima e sudjelovati iri krug strunjaka i predstavnika ciljnih skupina.
AA AA AA AA AA
provedu potrebna usklaivanja pravnih akata koji reguliraju ovo podruje. U meuvremenu, promidba, informiranje i koordinacija obavljaju se putem suradnje Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i zare, te partnerskih vijea Grada Zagreba i krapinsko-zagorske upanije. razina grad zagreb i regija sjeverozapadne hrvatske, upanije na njenom podruju Formirana koordinacija Sjeverozapadne Hrvatske, iji su lanovi koordinatori regionalnog razvoja, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva (mrrvg), Agencije za regionalni razvoj, te po potrebi predstavnici nadlenih upravnih tijela upanija, institucija i dr., tijelo je gdje se odvija promidba, informiranje i koordinacija meuupanijskih i projekata na razini Sjeverozapadne Hrvatske, te razmatraju i druga pitanja od zajednikog interesa. Partnersko vijee Sjeverozapadne Hrvatske, iji su lanovi i predstavnici Grada Zagreba/Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, kao savjetodavno tijelo, u svom radu potie razvoj Sjeverozapadne Hrvatske, definira zajednike razvojne prioritete jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave na podruju te regije, predlae Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva razvojne projekte na razini statistikih regija, sudjeluje u izradi i praenju uinaka programskih dokumenata namijenjenih razvoju statistikih regija i daje smjernice pri izradi upanijskih razvojnih strategija. Predstavnici Grada Zagreba u Vijeu, osobito Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, kroz njegov rad, promoviraju i informiraju o aktivnostima na provedbi ZagrebPlan-a, iniciraju ili sudjeluju u razmatranjima zajednikih pitanja na realizaciji projekata, te povratno prenose informacije dionicima na realizaciji ZagrebPlan-a. Prema potrebi i iskazanim interesima organiziraju se kontakti izmeu Partnerskog vijea Sjeverozapadne Hrvatske i Partnerskog vijea Grada Zagreba.
razina grad zagreb i republika hrvatska u cjelini Komunikacija s tijelima nadlenim za regionalni razvoj Republike Hrvatske, osobito su to Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva (mrrvg) koje je odgovorno za izradu i provoenje Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, te Agencija za regionalni razvoj kao bitni imbenik provedbe dijela regionalne razvojne politike Republike Hrvatske iz nadlenosti mrrvg-a, odvija se putem razliitih oblika suradnje: edukativne radionice, sastanci Koordinacije Sjeverozapadne Hrvatske i Partnerskog vijea Sjeverozapadne Hrvatske na kojima sudjeluju predstavnici ove dvije dravne institucije i na kojima se raspravljaju pitanja od zajednikog interesa u provedbi i provoenju razvojnih strategija. Uestvujui aktivno u svim navedenim oblicima suradnje Grad Zagreb ima priliku izvjetavati o svojem napretku vezanom uz ZagrebPlan. Komunikacija e se odvijati i s drugim tijelima dravne uprave i njihovim javnim ustanovama obzirom na njihovu nadlenost u mnogim kljunim razvojnim sektorima. razina grad zagreb i meunarodni prostor Prekogranina suradnja sastavni je dio regionalne/ kohezijske politike Europske Unije. Regionalna politika eu osmiljena je kako bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i smanjile razlike u stupnju razvoja razliitih europskih regija. U tom smislu, eu strukturnim i pretpristupnim fondovima pomae i prekograninu suradnju kako na svojem teritoriju tako i meu zemljama kandidatkinjama. Prekogranina suradnja se odvija prema decentraliziranom modelu provedbe to podrazumijeva da je za nancijsko upravljanje nadlena Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske kao tijelo odgovorno za ugovaranje i provedbu projekata te zajedno sa mrrvg ini Operativnu strukturu. iroka i raznovrsna meunarodna suradnja, koja se odvija s gradovima, osobito europskim glavnim gradovima, te mreama gradova, razliitim tematskim mreama, meunarodnim institucijama i pojedincima kroz koju se razmjenjuju
293
razina grad zagreb i neposredna okolina zagrebaka i krapinsko-zagorska upanija Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada inicirat e, u cilju informiranja i koordinacije aktivnosti, odravanje, najmanje 2 puta godinje, sastanaka s koordinatorima regionalnog razvoja Zagrebake (zacorda d.o.o. - Regionalna razvojna agencija Zagrebake upanije) i Krapinsko-zagorske upanije (zara - Zagorska razvojna agencija d.o.o), te e se o rezultatima sastanaka izvjetavati upanijska partnerska vijea. Po potrebi e se ukljuivati predstavnici lokalne samouprave. Formalno uspostavljeno Zajedniko vijee Grada Zagreba i Zagrebake upanije ima zadau razmatrati zajednike probleme koji povezuju prostor Grada Zagreba i Zagrebake upanije. Kako takvog vijea izmeu Grada Zagreba i takoer susjedne Krapinsko-zagorske upanije nema, predlae se da se u sferu interesa Zajednikog vijea ukljui i prostor Krapinsko-zagorske upanije, te u tom smislu
iskustava i o razvojnim pitanjima, te upoznaju primjeri dobre prakse, platforma je i za informiranje i promidbu aktivnosti koje se odvijaju na provedbi ZagrebPlan-a. Reference Grada steene kroz tu suradnju olakavaju i ukljuivanje u europske projekte i pozitivno e utjecati na proirenje te suradnje nakon ulaska u eu.
Ciljne skupine i komunikacijski alati

Alati/ kanali kojima se komunicira ZagrebPlan usmjereni su na razliite ciljne skupine i prilagoeni njihovim potrebama. Ciljna skupina denirana je kao skup dionika sa gradske, regionalne, sredinje/dravne i meunarodne razine koji imaju aktivnu ulogu u provoenju aktivnosti/projekata u funkciji provoenja ZagrebPlan-a, a time i regionalnog razvoja Grada Zagreba, ali u odreenom smislu i razvoja prostora neposredne okoline i regije Sjeverozapadne Hrvatske, te, obzirom na znaenje Grada Zagreba i na razvoj Republike Hrvatske. javnost - graani grada zagreba Vrlo je vano upoznati javnost sa ZagrebPlan-om, vizijom, stratekim ciljevima i prioritetima te dodanom vrijednou koja e nastati implementacijom predvienih mjera/aktivnosti/projekata. Ova interesna skupina bit e upoznata sa ZagrebPlan-om i ukljuena u provedbu putem medija, putem internetskih stranica Grada Zagreba (www.zagreb.hr), te detaljnije putem posebne web-stranice. S obzirom da se tei interaktivnom komuniciranju, putem webstranice, ili na druge naine (potom, odlaganjem na info-tokama i dr.) graani e imati mogunost slati pitanja, komentare i prijedloge, koji e se prosljeivati odgovornim osobama, te povratno slati odgovori. O reakcijama javnosti vodit e se evidencija te e ona biti sastavni dio izvjea o provedbi. mediji Budui da mediji, kao alat komuniciranja, imaju znaajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnim
skupinama, ne samo graanima i iroj javnosti, nego i partnerima u provedbi ZagrebPlan-a te potencijalnim korisnicima, komunikacija s medijima biti e kvalitetna i proaktivna. Ukljuivat e konferencije, izjave i priopenja za novinare, broure, letke i dr., to e uredu zaduenom za koordiniranje provedbe ZagrebPlan-a te partnerima u provedbi omoguiti pravodobno davanje jasnih, vjerodostojnih, zanimljivih i transparentnih informacija i odgovaranje na znaajna pitanja realizacije ZagrebPlan-a, a medijima da raspolau materijalima za kvalitetno vlastito informiranje i informiranje javnosti. O komuniciranju s medijima vodit e se evidencija (media plan, kalendar, press clipping i media izvjetaj) te e ona biti sastavni dio izvjea o provedbi. ira zajednica, kompetentna (znanstvena i struna) javnost, poslovni sektor, nevladine organizacije, potencijalni korisnici Osim institucija i dionika izravno ukljuenih u izradu i provedbu ZagrebPlan-a, potrebno je s njim upoznati i iru zajednicu. ira zajednica ukljuuje: i javni sektor, poslovne organizacije, AAprivatni sindikate, AAznanstveni i istraivaki sektor, AAnevladin sektor. AA ira zajednica je znaajna ciljna skupina, koja ima vie podgrupa koje se moe odrediti i kao interesne skupine, te iji lanovi mogu imati znaajnu ulogu pri odreivanju uspjenosti provedbe ZagrebPlan-a. Za svaku interesnu skupinu razvijaju se odgovarajui pristup i metode komunikacije. partneri u provedbi S partnerima u provedbi, detaljnije navedenim u poglavlju koje se odnosi na institucionalni okvir provedbe, u cilju postizanja uinkovitosti osigurat e se stalni protok informacija, te e se, po potrebi, organizirati sastanci vezani uz teme:
pojedinih ili skupa AAprovoenja komplementarnih aktivnosti, problema i traenja rjeenja za AAeventualnih unapreivanje provedbe, nanciranja iz hrvatskih, eu ili AAmogunosti drugih meunarodnih izvora, te AAdruge teme prema potrebi.
AA AA
Aktivnosti i nanciranje (2012. 2013.)

Iako s nuno dugoronijim obzorom promiljanja vizije, stratekih ciljeva pa i prioriteta, a djelomino i mjera razvoja, ZagrebPlan se izrauje i provodi za razdoblje do kraja 2013. godine, nakon ega slijedi sljedei programski ciklus, 2014.-2020., u skladu s europskim sedmogodinjim planskim razdobljima. Sukladno tome i ova komunikacijska strategija odnosi se na razdoblje 2012.-2013., odnosno poinje se provoditi nakon usvajanja ZagrebPlan-a od strane Gradske skuptine Grada Zagreba. aktivnosti 2012.-2013. i promocija ZagrebPlan-a na AAPredstavljanje razini znaajnog dogaaja; tiskanje i distribucija integralne AAOblikovanje, konane verzije ZagrebPlan-a/Razvojne
AA AA AA AA AA
AA AA AA AA
AA AA
strategije Grada Zagreba do kraja 2013. godine; Oblikovanje, tiskanje i distribucija saetka ZagrebPlan-a u veoj nakladi; Izrada i distribucija multimedijalnog dvd-a (sadraj: integralna konana verzija ZagrebPlan-a, saetak, prezentacija, druge informacije); Izrada i distribucija letaka, broura i slinog promidbenog materijala; Uspostavljanje i odravanje web stranice kao modernog, brzog, javnosti usmjerenog, interaktivnog oblika komuniciranja ZagrebPlan-a, putem koje se on prezentira strunoj i opoj javnosti te s njom uspostavlja dijalog, adresa npr.: www.zagrebplan.hr; Organiziranje izlobi (minimalno dvije godinje); Organiziranje javnih predavanja (minimalno 3
AA AA AA
godinje); Organiziranje okruglih stolova i panel diskusija o pretpostavkama i pitanjima realizacije stratekih ciljeva i projekata (minimalno 3 godinje); Organizirati sueljavanja stavova razliitih dionika razvoja Grada u cilju razmjene stavova - problemski okrugli stolovi, tribine, diskusije, posebice s udrugama civilnog drutva koje se zalau za odriv urbani razvoj i ouvanje okolia (minimalno 3 godinje); Organiziranje foruma upanija sz Hrvatske, gradova srednje i istone Europe; Organiziranje edukativno-kreativnih radionica s mladima; Ispitivanje stavova javnosti o ponuenoj viziji, stratekim ciljevima, prioritetima, mjerama i aktivnostima za provedbu, kao priprema za kreiranje nove dionice ZagrebPlan-a, za razdoblje 2014.-2020.; Kontinuirano informiranje medija (tiskovnih medija, radio i tv postaja, novinskih agencija, internet portala) o koracima u realizaciji ZagrebPlan-a; Organiziranje strunih razgovora za upravna tijela Grada Zagreba koja nose znaajan teret u realizaciji ZagrebPlan-a te za druge partnere u provedbi, o konkretnim razvojnim problemima, mogunostima rjeenja, ali i primjerima dobre prakse; Odravanje redovitih konzultativnih i informativnih sastanaka s partnerima u provedbi; Informiranje partnera u provedbi i potencijalnih korisnika o dostupnim mogunostima nanciranja razvojnih projekata (iz Hrvatske, eu i drugih izvora nanciranja); Druge aktivnosti za kojima se tijekom provoenja ukae potreba.
financiranje Promidbene i aktivnosti komuniciranja nancirat e se iz proraunskih sredstava Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, sredstava partnera u provedbi, te kroz namjenska sredstva podizanja vidljivosti planirana kroz pojedine projekte.
295
prethodno vrednovanje
297
1. Uvod
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, je u periodu od lipnja 2009do studenog 2011 pripremio (upanijsku) razvojnu strategiju Grada Zagreba za period 2011.2013.1 upanijska razvojna strategija u ovom sluaju razvojna strategija Grada Zagreba planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se odreuju strateki ciljevi i prioriteti odrivog drutveno-gospodarskog razvoja jedinice podrune (regionalne) samouprave te ju je, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju rh, duna pripremiti i provesti svaka upanija i Grad Zagreb kao glavni instrument upravljanja svojim razvojem. Za potrebe provoenja prethodnog vrednovanja (exante evaluacije) razvojne strategije Grada Zagreba, Grad Zagreb je angairao tvrtku Razbor d.o.o. iz Zagreba kao neovisno struno tijelo. Proces vrednovanja zapoeo je u trenutku kada je Strategija bila posloena u osnovnom nacrtu odnosno kada je napravljena Osnovna analiza stanja, swot analiza, prijedlog Vizije uz okvirno denirane ciljeve, te predloene prioritete i mjere. Proces vrednovanja se dalje odvijao paralelno s procesom zavravanja strategije to je do odreene mjere omoguilo interaktivan pristup radu izmeu tima zaduenog za izradu strategije i ex-ante evaluatora. Suradnja ex-ante evaluatora i tijela zaduenog za izradu strategije oituje se u prolaznoj ocjeni evaluatora uz napomenu da se u zavrnom izvjeu o predhodnom vrednovanju nalaze primjedbe, nalazi i upute koje je tijelo za izradu uvailo u najveoj moguoj mjeri te prema njima doradilo ostatak dokumenta. U pripremi razvojne strategije Grada Zagreba i exante evaluacije, tim zaduen za izradu strategije, kao i evaluatori vodili su posebnu pozornost o
1
usklaenosti strategije s relevantnim nacionalnim i regionalnim dokumentima:
se je li odabrana AARelevantnostprovjerava strategija (ciljevi i prioriteti) utemeljena na
AA AA AA AA AA
Strategiji regionalnog razvoja rh Zakonu o regionalnom razvoju rh Pravilniku o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija Komunikacijskoj strategiji za upravljanje i provedbu regionalne razvojne politike rh Razvojnim stratekim dokumentima Grada Zagreba za period od 2007. 2011.2
AA AA AA AA
Uz to, evaluatori su se vodili relevantnim strunim dokumentima koje je Europska komisija preporuila za proces ex-ante evaluacije nacionalnih i regonalnih planskih dokumenata na temelju kojih se ostvaruje nanciranje iz strukturnih fondova u zemljama lanicama u nancijskom razdoblju 2007. 2013. Na taj nain, osigurana je usklaenost s principima i najboljim praksama planiranja kohezijske politike eu.
stvarnim potrebama i razvojnim potencijalima kako je opisano u analizi stanja i swot analizi. Opravdanostutvruje se opravdanost rs-a u odnosu na situaciju stanja. Konzistentnostprovjerava se dosljednost i jasnoa ciljeva i prioriteta u odnosu na viziju strategije. Koherentnostprocjenjuje se unutarnja i vanjska logika strategijejesu li odabrani prioriteti i mjere komplementarni i povezani; te je li strategija u skladu s relevantnim nacionalnim i regionalnim strategijama. Uinkovitostprovjera jesu li predloene aktivnosti i trokovi adekvatni i dostatni za ostvarivanje planirane strategije u, za to, predvienom roku.
2. Ciljevi i metodologija evaluacije

Osnovni cilj ex-ante evaluacije je unaprijediti cjelokupni proces programiranja, te poboljati kvalitetu razvojne strategije Grada Zagreba (rs). Ex-ante evaluacija odvija se tijekom procesa programiranja, i njeni se struni nalazi razmatraju i usvajaju od strane tima zaduenog za pripremu strategije prije dovretka i usvajanja strategije kako bi se osigurala njena maksimalna kvaliteta. Evaluacijska pitanja utemeljenja su na procjeni sljedeih kriterija:
Koristei navedene evaluacijske kriterije, ex-ante evaluatori su procijenili odgovara li predloena upanijska razvojna strategija na pitanja denirana za svako od podruja. Detaljna pitanja prema vrednovanom podruju nalaze se u odgovarajuim poglavljima.
3. Proces evaluacije
Ex-ante evaluacija razvojne strategije Grada Zagreba tekla je paralelno sa izradom same strategije u periodu od travnja 2011. do studenog 2011. Proces evaluacije sastojao se od niza sastanaka, radionice, pisanih komentara i preporuka. U procesu, evaluatori su se vodili principima neovisnosti, interaktivnosti u radu s timom za pripremu strategije, te razumijevanjem konteksta u kojem se strategija priprema. Ex-ante evaluacija odvijala se kroz sljedee faze: 28.04. Prvi sastanak evaluatora i tima za izradu strategije postignut je dogovor oko principa rada, te usvojen radni plan. Evaluatori su prezentirali svrhu ex-ante evaluacije, te objasnili kljuna evaluatorska pitanja i strukturu budueg ex-ante izvjea.
uslijed potrebe za opsenim konzultacijama unutar najvee upanije u rh naalost itava 2011 je protekla u izradi dokumenta tako da se sama strategija zapravo odnosi na 2012 i 2013 godinu.
2 grad zagreb nije imao regionalni operativni program za razdoblje 2007-2011. vie detalja dalje u tekstu
06.07. Radionica na kojoj su evaluatori upozorili na Pravilnik o obaveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja rs-a kako bi tim za izradu strategije vodio rauna o usklaenosti rs-a i pravilnika. Isto tako, na radionici su evaluatori dali prvi osvrt na nacrt socio-ekomonske analize s generalnim komentarima za njezino poboljanje. Po zavretku radionice evaluatori su pismeno dostavli komentare na nacrt socio-ekonomske analize i swot analize. rujan-studeni 2011. Pismene i usmene konzultacije tijekom kojih su evaluatori timu za izradu strategije redovito i prema dinamici koji je tim za izradu strategije denirao dostavljali upute za poboljanje, komentare i zahtjeve za pojanjenje. Najvaniji dio odnosio se na poboljanje logike intervencije i podizanje jedne razine ciljeva. Tim za izradu strategije kasnio je u procesu izrade Strategije te se to kanjenje odraavalo na samu dinamiku vanjskog vrednovanja. Evaluatori su upozorili na ozbiljnost situacije s obzirom na kanjenja 7.09. Odran je prvi sastanak Partnerskog vijea (dalje u tekstu Partnerstva) o kojem je vie reeno u poglavlju o radu partnerstva. 23.09. Tim za izradu strategije dostavio je evaluatorima prvi nacrt Strategije (do razine prioriteta, ciljeva i mjera) a izmjenjem prema uputama evaluatora. 28.09. Tim za izradu strategije dostavio je evaluatorima nacrt plana provedbe. 5.10. Odran je drugi sastanak Partnerstva o kojem je vie reeno u poglavlju o radu partnerstva. 26.10. Odran je trei sastanak Partnerstva o kojem je vie reeno u poglavlju o radu partnerstva. 27.10. Tim za izradu strategije dostavio je evaluatorima nacrt komunikacijske strategije. 7.11. Tim za izradu strategije dostavio je evaluatorima zapisnike sastanaka Partnerstva. 11.11. Radni sastanak evaluatora i predstavnice tima za izradu strategije sa detaljnim komentarima na zavrni nacrt strategije i ostalih poglavlja dokumenta. 14.11. Tim za izradu strategije evaluatorima dostavlja zavrni nacrt dokumenta bez poglavlja o usklaenosti sa strategijama RH. 21.11. Tim za izradu strategije evaluatorima dostavlja poglavlje o usklaenosti sa strategijama RH.
299
25.11. Evaluatori predaju ex-ante evaluacijsko izvjee timu za izradu strategije nakon usuglaavanja oko zavrne verzije. zakljuak Evaluatori su sa timom za izradu strategije radili u periodu od 7 mjeseci s duim pauzama u iekivanju materijala od strane tima za izradu strategije. U procesu su potovani principi neovisnosti, interaktivnosti i objektivnosti. Obzirom na neiskustvo tima za izradu strategije (Gradski ured za strategijsko planiranje je tek 2009. u reorganizaciji uprave dobio u mandat da radi na upanijskoj razvojnoj strategiji bez prijanjih iskustava u slinim procesima), evaluatori su ovom procesu pristupili proaktivno i s dodatnim razumijevanjem. Suradnju dvaju timova evaluatori ocjenjuju konstruktivnom i korisnom za proces programiranja. Kljuan nedostatak u procesu programiranja i evaluacije je u predugom periodu izrade same RS s prevelikim pauzama u samom procesu izrade to je donekle utjecalo na kvalitetu same RS-a u odnosu na planirano vrijeme za provedbu koje je sada skraeno za godinu dana.
4. Ocjena analize osnovne i swot-a

Socio-ekonomska analiza
Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Zagreba pripremljena je izrazito detaljno u periodu od 2 godine te je nakon donoenja Pravilnika o obaveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva u potpunosti usklaena s predloenim sadrajem Analize/Ocjene stanja. Poglavlja analize opisuju sve sektore relevantne za realno utvrivanje drutvenog i gospodarskog stanja u Gradu Zagrebu detaljno, te sintetitiziraju zakljuke bitne za prepoznavanje potencijalnih problema i potekoa a s
druge razvojnih potencijala Grada Zagreba. Iscrpan i detaljan dokument u ijem nastanku je sudjelovalo preko 70 osoba iz raznih institucija i odjela zavren je u studenom 2010. godine, a za potrebe zavrnog i slubenog teksta razvojne strategije Grada Zagreba preoblikovan je i saet na temelju sugestija evaluatora. Cjelokupni i detaljni tekst s puno vie podataka svakako je dostupan javnosti kao dodatak Razvojne strategije Grada Zagreba. Poglavlje Resursi opisuje geoprometni poloaj te zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja Grada Zagreba. Zatita okolia obraena je u ovom poglavlju kao posebno pod-poglavlje naglaavajui time vanost teme i nunost da se u analizi ovoj temi pristupi razumijevajui svaki njen element. Tree pod-poglavlje obuhvaa analizu stanovnitva i trita rada. Poglavlje Funkcije je najopsenije i najsloenije poglavlje analize koje opisuje podruja energetike i klime, komunalne infrastrukture, prometne infrasturkture, gospodarstva, turizma i poljoprivrede. Poglavlje Drutvo opisuje drutvene djelatnosti u potpunosti te prava i participaciju graana. Poglavlje Upravljanje opisuje institucionalni okvir za upravljanje razvojem, planiranje prostornog razvoja grada, sigurnosne pokazatelje u Gradu Zagrebu, nancijske izvore za razvojne projekte i funkcioniranje upanije, meuregionalnu i meunarodnu suradnju te razvojne planove strateke programe i glavne razvojne prioritete. Unutar ovog poglavlja napravljen je osvrt na dosadanje strateke dokumente Grada Zagreba, njihov razvoj i metodologiju. Specina situacija u Gradu Zagrebu je da Grad Zagreb nije imao ROP 2007-2011 nego je rad i funkcioniranje Grada Zagreba bilo regulirano sa 16 navedenih razvojnih program, te ukupnim dugoronim stratekim dokumentom Vizija Zagreba u 21. Stoljeu. U svim navedenim poglavljim postoje reference u odreenim dijelovima na podatke iz zadnjeg popisa stanovnitva (2001.) to aktualnost tih podataka, kao i na njima temeljene zakljuke, ini upitnima. Usprkos tome ova injenica ne predstavlja problem jer Grad Zagreb ima i prati demografske pokazatelje, u raznim odjelima, te ima referentne podatke za pojedina podruja koji se temelje na najnovijim mjerenjima i informacijama (nezaposlenost, broj
stanovnika i slino) gdje su referentni podaci iz 2008, 2009 i 2010. Svako od ovih poglavlja ima nekoliko pod-poglavlja i u njima pojedinane odlomke prema specinim temama. Svaka tema ima denirane razvojne probleme i razvojne potrebe.
swot analiza
Analiza snaga i slabosti, te prilika i prijetnji prati poglavlja i zakljuke socio-ekonomske analize. Radi sloenosti sustava i veliine upanije tj. Grada Zagreba te samim tim i pojedinanih karakteristika svakog podruja, swot je napravljen posebno za 4 osnovna dijela analize: resursi, funkcije, drutvo i upravljanje. Najznaajnije snage prepoznate za podruje resursa su injenici da je Grad Zagreb najvee i centralno mjesto razvoja rh dok se prepoznate slabosti za ovo podruje najvie odnose na lou iskoritenost goeprometnog poloaja te opasnost pretjeranog (ili neprilagoenog) iskoritavanja prirodnih i kulturnih resursa i batine. U prilikama su prepoznati potencijali Grada Zagreba pri pristupanje rh eu osobito u smislu razvojnih inicijativa i projekata. Meu prijetnjama su identicirane postojee ekonomske i administrativne prepreke razvoju prisutne u cijeloj rh. S obzirom na podruje denirano kao funkcije prepoznate snage se mogu saeti u prometno gospodarsku prednost koju Grad Zagreb ima s obzirom na kvalitetnu i razvijenu mreu kako prometnica tako i razvojnih centara, infrastrukture, institucija i poduzetnitva. Prepoznate su slabosti vezane uz ovo podruje s obzirom na ukupne probleme odrivog razvoja (zagaenost okolia, energetska uinkovitost; suvremenost u povezivanju razvoja, rasta i inovacija te integracija ruralnog i urbanog dijela s obzirom na komunalne mree). U prilikama su prepoznati potencijali Grada Zagreba pri pristupanje eu s obzirom na trite proizvoda i usluga te vezano uz to potencijalne investicije i ravojni programi. Kao prijetnja navodi se administrativno formalni okvir upravljanja te jo uvijek jaka skalna centralizacija. Podruje denirano kao drutvo deniralo je snage
u ponudi usluga i srevisa Grada Zagreba u podruju zdravstva, kulture, porta i socijalne politike. S obzirom na slabosti u ovom prodruju moe se zakljuiti da nedostaje kapaciteta (infrastrukturnih, nancijskih i ljudskih) za podizanje kvalitete ovih usluga i servisa te njihovo specijaliziranje u pojedinanim sferama (npr. Nedovoljan broj ustanova za smjetaj starijih i nemonih osoba). Prilike denirane za ovo podruje uglavnom su saete u pojmu meunarodne suradnje i mogunostima koje takva suradnja otvara na svim poljima deniranim u ovom podruju. Prijetnji nema puno, ali su te dvije koje su denirane za ovo podruje izrazito ozbiljne. Odljev mozgova ne bi trebao biti stvarna prijetnja velikim europskim gradovima u razvoju prema trendovima koji su poznati u Europi i svijetu, no oito je da Grad Zagreb ima taj potencijalni problem te je pohvalno da je to prepoznato i izdvojeno kao vano pitanje s kojim se treba baviti. Podruje denirano kako upravljanje prepoznalo je snage u umreavanju javne uprave s drugim sektorima, ljudskim kapacitetima i infomatizaciji uprave. Slabosti ovog podruja su u nejasnim kriterijima odabira projekata i njihovog vrednovanja u smilslu razvojnih potencijala kao i nedostatak sinergije u djelovanju prilikom umreavanja. Prilike koje se prepoznaju s obzirom na podruje upravljanja su prijenos znanja meu gradoviam i upanijama te pristupanje rh eu iz slinih razloga kao i u ostali podrujima. Prijetnje koje su prepoznate su teka koordinacija u upravljanju s niim i viim razinama upravljanja (loklanom, regionalnom i nacionalnom).
Opa ocjena socio-ekonomske analize
U ocjeni kvalitete strukture i sadraja socio-ekonomske analize, evaluatori su se vodili sljedeim evaluacijskim pitanjima: li analiza stanja kljuna uska grla AAPrepoznaje razvoja u svakom od relevantnih sektora
AA
drutveno-gospodarskog razvoja? Je li analiza temeljena na adekvatnim izvorima podataka? Je li bilo mogue koristiti
301
AA AA
primjerenije izvore? Jesu li podaci u analizi stanja na adekvatan nain interpretirani i jesu li doveli do bitnih zakljuaka o stanju u svakom od relevantnih sektora drutveno-gospodarskog razvoja? Je li analiza stanja interpretirana s obzirom na zapaene trendove i s obzirom na nacionalni kontekst i kontekst pripadajue nutsii regije?
relevantni i opravdani, te pruaju bazinu podlogu za razvoj strategije. Tim za izradu strategije okupio je (kako je gore u tekstu i navedeno) impresivan broj ljudi koji su sudjelovali u izradi analize a koji su svaki za svoj sektor jasno pokazali da dobro poznaju situaciju u Gradu Zagrebu. Usporedba sa nuts ii regijom, kao i cijelom Hrvatskom je napravljena na jednoj opoj razini te nije dovoljno ujednaena za svako poglavlje analize.
(iako se veini moe zamjeriti da nisu dovoljno konkretne). to se tie deniranih prilika neke od izjava su snage (unutarnja karakteristika), a ne prilike, mada je veina dobro denirana kao vanjski faktor koji Grad Zagreb treba/moe iskoristiti. U sluaju prijetnji, neke od izjava su slabosti (unutarnja karakteristika), a ne prijetnje, mada je veina dobro denirana kao vanjski faktor na koji Grad Zagreb treba/mora misliti u svom razvoju. zakljuak swot analiza okvirno daje smjernice za promiljanje i deniranje strategije (prioriteta, ciljeva i mjera). Poveznice izmeu socio-ekonomske analize i swot analize su vidljive i jasne, iako su izjave mogle biti konkretnije. S obzirom na denirane prioritete i mjere, a temeljem swot analize, evaluatori su utvrdili poveznice. Zakljuak je da bi, ukoliko se razvojna strategija Grada Zagreba provede, neke od deniranih prilika mogle biti iskoritene sa deniranim snagama, dok dio prioriteta i mjera pokazuje da bi se djelovanjem na prijetnje opasnost od njih mogla umanjiti.
gospodarstvo AAKonkuretno Razvoj ljudskih AAZatita okolia ipotencijala odrivo gospodarenje AAprirodnim resursima i energijom Unapreenje prostornih kvaliteta i funkcija AAgrada kvalitete ivljenja AAUnapreenje Unapreenje sustava upravljanja razvojem AA Logika kojom su ciljevi organizirani postavljena je tako da prati kljune elemente socio-ekonomskog razvoja: Ciljem 1. naelno je obuhvaen oekivani utjecaj na gospodarstvo osobito na razvoj poduzetnitva i poduzetnike klime u Gradu Zagrebu. Ciljem 2. pokuavaju se obuhvatiti svi elementi razvoja ljudskih poetncijala osobito kroz obrazovanje i unapreenje klime za nove razvojne inicijative u obrazovanju koje je usmjereno na potrebe trita rada. Ciljem 3. obuhvaeni su svi kompleksni elementi odrivog razvoja jednog miljunskog grada koji u svom razvoju, naroito razvoju zike infrastrukture mora imati na umu zatitu okolia i odrivo gospodarenje. Ciljem 4. se posebno stavlja naglasak na jedan od velikih izazova Grada Zagreba jasno prepoznatog i u socio-ekonomskoj analizi, a to je urbano planiranje i razvoj koji uvijek mora biti u skladu s ostalim razvojnim inicijativama, ali i odrivosti kao kriterijem. Ciljem 5. obuhvaene su inicijative i razvoj drutva, ukljuujui i socijalnu komponentu za najugroenije skupine, drutvenih sadraja stanovnika i stanovnica Grada Zagreba, ali i populacije koja redovito dolazi u najvei grad RH. Ciljem 6. obuhvaena je kompleksna tema upravljanja razvojem i pokuaj da se prilikom pojedinanih razvojnih inicijativa (odjeli; podruja i slino) ne izgubi iz vida integrativni pristup. Postavljene strateke ciljeve Grad Zagreb ostvarit e kroz niz uglavnom sektorski deniranih prioriteta, takvih koji deniraju oekivan utjecaj i razinu intervencije radi ostvarivanja pojedinanih ciljeva:
Opa ocjena evaluatora je da analiza vrlo jasno prepoznaje najvanija uska grla razvoja u svakom od relevantnih sektora, te da ih relativno jasno formulira kroz zakljuke svakog poglavlja analize istiui denirane probleme i potrebe svakog podruja s prema tome jasnim naznakama to treba initi te u veini sluajeva i kako. Struktura analize je zadovoljavajua i prati sugeriranu strukturu Pravilnika mrrvg-a, kao i nalaze preporuke evaluatora. Jedini vei nedostatak analize je u injenici da Grad Zagreb nije imao rop 2007-2011 te se tim za izradu strategije nije mogao nadovezati na provedbu sline strategije u budunosti i temeljiti neke zakljuke analize i na tom dokumentu. U interaktivnom procesu izmeu tima za izradu strategije i evaluatora, evaluatori su dali konkretne komentare na sadraj svakog od poglavlja analize i upozorili na potrebne intervencije to je tim za strategiju i prihvatio te prepravio tekst prema tim uputama. Nadalje opisi situacije i zakljuci u analizama su uglavnom potkrijepljeni injenicama, pokazateljima i argumentima osobito u podruju deniranom kao funkcije koje je ujedno i najkompleksnije podruje. Tim za izradu strategije mislio je na sve razvojne komponenete i kako i prilii jednom velikom gradu (najveoj upaniji u rh) denirao je u analizi sva podruja u ivotu jednog grada od najvidljivijih i najveih kao to su infrastruktura, promet i poloaj, preko poduzetnitva, do suptilnih ali virlo znaajnih podataka vezanih uz nacionalne manjine, ravnopravnost spolova, participaciju graana i openito civilno drutvo. zakljuak Socio-ekonomska analiza obuhvaa opis stanja u svim sektorima relevantnim za drutveno-gospodarski razvoj. Izvedeni zakljuci su
4.1. Opa ocjena swot analize
U ocjeni swot analize, evaluatori su koristili sljedea evaluatorska pitanja: Identicira li SWOT analiza kljune potencijale za razvoj, prepoznaje li svoje snage i slabosti, te vanjske prilike i prijetnje? Jesu li snage i slabosti u SWOT analizi temeljeni na konkretnim podacima predstavljenim u socio-ekonomskoj analizi? Jesu li prilike i prijetnje u SWOT analizi utemeljene na stvarnim eksternim trendovima i okolnostima u kontekstu kojih e se razvojna strategija implementirati?
AA AA AA
5. Ocjena strategije
5.1. Opa ocjena strategije
swot analiza Grada Zagreba proizlazi iz socio-ekonomske analize s namjerom da istakne najvanije unutarnje karakteristike snage i slabosti, i vanjske utjecaje prilike i prijetnje vane za razvoj Grada Zagreba. Obzirom na opseg socio-ekonomske analize tim za izradu strategije je pohvalno napravio pojedinane swot analize za svako od deniranih podruja to olakava itateljima povezivanje zakljuaka socio-ekonomske analize i swot analize. Ocjena je evaluatora da su nalazi swot analize relevantni, iako za podruja drutva preturi za razliku od elaborativne swot analize za podruja resursi i funkcije. Za sva podruja swot-a te za sve kategorije moe se zakljuiti da izjave uglavnom utvruju trenutno stanje te u sluaju snaga i jasan razvojni potencijal. U veini sluajeva se pazilo se da se pokriju svi sektori i zakljuci koji iz njih proizlaze. U ukupnom swot-u izjave su uglavnom izjednaene s obzirom na opseg
Sredinji, strateki dio razvojne strategije Grada Zagreba deniran je kroz poglavlja koja sadre opis vizije, ciljeva, prioriteta i mjera. Grad Zagreb je denirao svoju viziju razvoja kao: Grad Zagreb urbani inkubator odrivih koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti Vizija je denirana na temelju nekoliko razliitih, ali komplementarnih elemenata. Grad Zagreb prepoznat je kao grad znanja i poduzetnitva te odrivih resursa vode, okolia, tradicije i kulture koji je sigurna i zabavan za ivot. Na temelju ovih elemnata proizala je vizija koju su ukljueni u proces izrade pojasnili u samom dokumentu. Ovu viziju Grad Zagreb e nastojati ostvariti kroz est stratekih ciljeva:
AA AA
Za cilj 1, to su: razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama, kvaliteti ponude roba i usluga
303
Za cilj 2, to su: Zagreb Grad znanja i sveuilini grad razvoj i unapreenje trita rada
AA AA AA AA
ocjena jasnoe i prezentacije strategije Uvodno evaluacijsko pitanje, prije nego to se analitiki ocijeni specine aspekte strategije jest: li vizija, ciljevi, prioriteti i mjere jasno AAJesu denirani i prezentirani? Generalno, strategija jest prezentirana na nain iz kojeg je vidljiva logika intervencije (hijerarhijska logika) koju je tim za razvoj strategije zajedno sa svojim suradnicima postavio prilikom deniranja mjera, prioriteta, ciljeva i vizije pa je jasno na koji nain se oekuje da e odreeni niz mjera predvienih u Strategiji voditi ostvarenju prioriteta, prioriteti ostvarenju stratekih ciljeva, a strateki ciljevi doprinijeti ostvarenju vizije. Tim za izradu strategije je prihvatio sugestije evaluatora i pomaknuo intervencijsku logiku na viu razinu tj. smanjio broj ciljeva a denirao detaljno prioritete i mjere za svaki od ciljeva. Jedini problematian element je vremenski okvir koji ne omoguuje ostvarenje svega navedenog i potivanje ove logike u predvienom vremenu. Na ovu strategiju se vie treba gledati kao na preduvijet koji je deniran aktivnostima za 2012. i 2013. kako bi se krenulo u ostavrenje ove vizije i time je jasno da e se provedbom ove strategije doprinijeti ostvarenju vizije. Sama artikulacija naslova, osobito kod ciljeva i nekih prioriteta u nekim je sluajevima poneto preiroka i odnosi se na sektor u kojem se misli intervenirati, ali ne ukazuje na oekivani utjecaj, kao to je, primerice, cilj 1. konkurentno gospodarstvo (no moe se pretpostaviti da se radi o razvoju konkurentnog gospodarstva). Prezentacija strategije je, meutim, jasna pa se iz naina na koji su strateka poglavlja organizirana, sadrajno, logiki i graki, stjee dojam o planiranoj logici intervencije, nainu na koji e se ona organizirati po sektorima i temama, te o hijerarhijskoj vezi izmeu mjera, prioriteta i ciljeva. Ovome dodatno doprinosi jasan i detaljan opis svake mjere ime se doista itatelju podastiru sve informacije i vezani koncepti potrebni za porovedbu, praenje i na kraju sam daljnji razvoj. est ciljeva denirano je strateki, a koncentrirani su oko osnovnih elemenata socio-ekonomskog razvoja jednog Grada: gospodarstva, ljudskih
Za cilj 3, to su: zatita prirode, ouvanje i unapreenje okolia odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova is svjetlosnog oneienja Za cilj 4, to su: odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada unapreivanje naseljenih dijelova Grada unapreivanje infrastrukturnih i prometnih sustava unapreivanje regionalne prometne povezanosti Za cilj 5, to su: unapreenje kvalitete stanovanja socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i kvalitetno slobodno vrijeme poboljanje drutvene infrastrukture Za cilj 6, to su: razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja unapreivanje znanja i vjetina za upravljanje razvojem uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea jaanje meuupanijske suradnje, meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti Grada Konano, pod prioritetima je predvien iri niz mjera s deniranim detaljima o ciljevima svake od mjera, aktivnostima, rezultatima, indikatorima, opisanim odgovornostima i sl.
resursa, odrivog razvoja, drutvenog razvoja openito, razvoja u planiranju i strategiziranju te samom upravljanju Gradom. Prioriteti, pak, u osnovi segmentiraju oekivani utjecaj deniran irim ciljevima na specina podruja i sektore unutar osnovnih intervencijskih osi deiniranih na razini ciljeva. U pogledu deniranja ciljeva, prioriteta i mjera moemo primjetiti i odreene nedostatke to se moe pripisati opsenom procesu koji je Grad Zagreb proveo, ali i kompleksnosti same jedinice loklane i regionalne samouprave kakvu predstavlja Grad Zagreb kao takav. Ovo ga ini jedinstvenim u svom funkconiranju i planiranju te su time i neki kriteriji koji bi se kod drugih upanija ovdje mogli primijeniti donekle neupotrebljivi. Ciljevi su denirani openito, to je, ako se uzme u obzir da su za strategiju razraene jo dvije nie razine intervencije, opravdano. Opis ciljeva sadri potrebne reference na kljune elemente swot analize, osobito u podruju slabosti i prilika, koje su uglavnom bile temelj za postavljanje svakog od ciljeva. su jasno denirani kroz vrlo detaljno AAciljevi deniranje mjera te injenica da na razini ciljeva nisu postavljeni indikatori (u ovom sluaju indikatori utjecaja) nije u ovom kontekstu negativna. Svi ciljevi prema samoj metodologiji i pravilima izvedbe imaju oekivani vremenski okvir do 2013. Indikatori postavljeni na razini mjere ukazuju na to to se misli postii od svega ovoga u navedenom razdoblju ime se onda postavljaju temelji za eventualno dugoronije planiranje u novoj perspektivi, za koju je mogue da e pratiti periode stratekog planiranja eu (dakle, 2014. 2020.). prioriteti su denirani na nain da sadre opis razloga za intervenciju u kojem je navedeno utemeljenje prepoznatog prioritetnog podruja u analitikom dijelu strategije. Ovaj je segment prikazan na formalno zadovoljavajui nain, pri emu je kod veine prioriteta razvidno i analitiko utemeljenje za specine mjere. Kao i kod stratekih ciljeva, niti kod prioriteta, nisu
AA
denirani indikatori koji bi omoguili ne samo jasniji opis oekivanog uinka Strategije, nego i predstavljali temelj za praenje provedbe i daljnju evaluaciju ali se iz istih razloga koji su gore navedeni ne moe gledati previe negativno. Korisnici, tj. oekivani nositelji projekata i krajnji korisnici, tj. ciljana skupina pobrojani su i navedeni za svaku od mjera, a ne na razini prioriteta. Nije posebno naglaen oekivani utjecaj na svaku od skupina. Smatramo da takva razrada na razini prioriteta nije ni bila neophodna jer se iz opisa mjera jasno vidi kakav se utjecaj na ciljane skupine i koje uloge nositelja projekata strategija pod svakom od mjera podrazumijeva. mjere su prikazane tablino po modelu koji podrazumijeva referencu na pripadajui prioritet, opis svrhe, cilja i obrazloenja, opis sadraja tj. aktivnosti i rezultata te razvojni uinak zatim popis nadlenih institucija (koordinatora i nositelja), krajnjih korisnika, tj. ciljane skupine i indikatora, te na kraju nancijskih izvora i vremenskog okvira.
AA
Za razliku od ciljeva i prioriteta, mjere obuhvaaju indikatore (na ovoj razini moemo govoriti o indikatorima rezultata ili ak ishoda). Indikatori, meutim, unato komentarima evalutora na prvi nacrt ovog poglavlja nisu postavljeni u potpunosti prema smart metodologiji, jer nedostaju bazne vrijednosti i oekivane vrijednosti pa je onda teko zamisliti kako e ih se mjeriti u smislu praenja provedbe i evaluacije Strategije. Tim za strategiju potvrdio je da postoje potrebni izvori provjere a u onim sluajevima gdje se utvrdi suprotno mogue je osigurati provjeru. Konano, bitan je doprinos kvaliteti Strategije injenica da se u osmiljavanju cjelokupne strategije razmiljalo o horizontalnim temama, koje su uklopljene u same strateke ciljeve, naroito u cilj 2 i 3.
305
5.1.1. Interakcija s evaluacijskim tijelom i zakljuci

Kako je ve ranije istknuto u uvodu komunikacija izmeu tima za strategiju i evaluatora tekla je bez veih potekoa. Evaluatorice su komentirale jedan nacrt stratekog dijela strategije razvoja Grada Zagreba koji je dostavljen prije finalne verzije. Kljuni nalazi i komentari, kao i reakciju na njih u smislu izmjena unijetih u nalnu verziju mogu se saeti u slijedee: i sadraj svake mjere nisu bili dobro AArezultati denirani (mjeala se razina rezultata i
li predloena strategija utemeljena na u AAJe analizi identiciranim razvojnim potekoama,
polazna toka u deniranju indikatora, pa onda i procjene njihove relevantnosti.
AA AA AA AA AA
AA
aktivnosti s indikatorima) indikatori na nivou mjera nisu bili dobro denirani (ponavljali su outpute ili produkte aktivnosti a ne pokazatelje uinka mjera
potrebama i potencijalima (snage i slabosti)? Je li predloena strategija oblikovana u skladu s u analizi prepoznatim trendovima i izazovima? (prilike i prijetnje)? Bi li se relevantnost strategija mogla ojaati dodatnim elementima analize? Je li nain na koji su ciljevi, prioriteti i mjere strukturirani u skladu s prepoznatim potrebama i mogunostima regionalnog razvoja i sektorskom logikom? Jesu li u deniciji ciljeva, prioriteta i mjera vidljivi naglasci na kljunim problemima i mogunostima prepoznatim u analizi? Predstavlja li predloena strategija najbolji nain da se pristupi zateenom stanju socioekonomskog razvoja, iskoristi prepoznate prilike i mogue izazove?
s druge i najvea regija s velikim brojem nezaposlenih, a ujedno najveim brojem tvrtki/organizacija/ ustanova koje zapoljavaju. Mjere u sklopu ovoga prioriteta nalaze svoje opravdanje u analizi stanja. strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom Strateki cilj koji se bavi zatitom okolia i odrivim gospodarenje prirodnim resursima i energijom jedan je od kompleksnijih ciljeva koji je svoju provedbu denirao kroz 2 osnovna prioriteta. S jedne strane to je ouvanje prirodnih resursa i daljnja zatita okolia, dok je drugi usmjeren na odrivo gospodarenje i smanjenje oneienja. Niz mjera koje su denirane na razini ova dva prioriteta utemeljene su na analizi koja prepoznaje ovo podruje kao jedno od kljunih. Specian poloaj Grada Zagreba i njegova uloga u cjelokupnom razvoju rh denira ga kao izrazito ranjivo podruje za daljnja oneienja, zagaenje i slino. Upravo odrivi razvoj i denirani koraci u ovom cilju prepoznali su probleme iz analize i utemeljili aktivnosti na razini mjera na spoznajama iz analize. strateki cilj 4. unapreenje prostornih kvaliteta i funkcija grada Provedba cilja 4. osmiljena je kroz provedbu 4 prioriteta. Ovo je ujedno i jedan od dva cilja s velikim brojem prioriteta. Opravdanost ovoga moe se nai u injenici da je prostorno planiranje i administracija milijunskog grada jedno od najveih izazova Grada Zagreba i njegovog tima za strategiju. Kroz 4 prioriteta se na naki nain nastavlja rad iz predhodnog cilja, ali na specinim podrujima urbanog planiranja te se radi na integraciji itavog podruja grada kako bi se smanjile slabosti i uglavnom izbjegle prijetnje prepoznate u analizi kao to su divlja urbanizacij, pritisci prenamjene poljoprivrednog zemljita stvaranje jo veih razlika unutar grada i sl. Mjere su denirane jasno za svaki prioritet i tiu se svih segmenata obuhvaenih analizom.
5.3. Ocjena opravdanosti ciljeva, prioriteta i mjera

Konkretno, na razini stratekih ciljeva, prioriteta i pripadajuih mjera nalazi relevantnosti i opravdanosti su sljedei: strateki cilj 1. konkuretno gospodarstvo Dva prioriteta unutar ovog cija mogu se svesti na 3 kljune rijei: poduzetnitvo, znanje i inovacije. Poveznica izmeu analize i odabira ova 2 prioriteta s jedne strane poticanje poduzetnitva a s druge strane razvoj znjanja i kapaciteta kroz razvoj inovacija u gospodarstvu jasna je. Sama analiza utvrdila je da je osnovna slabost nepostojanje dovoljno poticajne poduzetnike klime ali i inifrastrukture za poduzetnike u Gradu Zagrebu. Sve navedene mjere unutar ova 2 prioriteta odgovaraju prepoznatim prilikama u analizi kao npr. mjere za daljnji razvoj turizma i poljoprivredno prehrambene industrije. U deniranju prioriteta i odgovarajuih mjera vodilo se rauna o toma da se izaberu one mjere koje e raditi na pretvaranju slabosti u snage te na ostvarivanju/koritenju prilika koje se otvaraju. strateki cilj 2. razvoj ljudskih potencijala Razvoj ljudskih potencijala Grad Zagreb e u narednom periodu ostvariti kroz rad na 2 prioriteta, od kojih se jedan tie daljnjeg razvoja Sveuilinog kampusa i ulaganja u Sveuilite, dok se drugi odnosi na razvoj cjeloivotnog uenja tj. unapreenje sustava obrazovanja odraslih i strukovnog obrazovanja (osposobljavanje, prekvalikacije i usavravanja) kako bi se u to je mogue veoj mjeri smanjio jaz izmeu potreba trita rada i postojee radne snage. Odabirom mjera moe se vidjeti da se pazilo na injenicu iz analize da je Grad Zagreb s jedne strane sveuilini i znanstveni centar rh, ali
Autori su usvojili komentare te ispravili metodoloki svaku od mjera te uskladili dokument do najvee mogue mjere.
5.2. Ocjena relevantnoti strategije
Socio-ekonomska analiza i swot analiza pripremaju se u procesu izrade strategije kako bi odabrana strategija bila utemeljena na stvarnim potrebama i razvojnim potencijalima upanije. Ocjena relevantnostije li strategija utemeljena na stvarnim potrebama, i ocjena opravdanostitemelje li se predloeni ciljevi i prioriteti na prepoznatim razvojnim potencijalima, ine okosnicu ex-ante evaluacije. Jasna poveznica izmeu analize i strategije kljuna je za opravdanost cijele strategije. U ocjeni relevantnosti i opravdanosti strategije, evaluatori su se vodili sljedeim evaluacijskim pitanjima: li predloeni ciljevi, prioriteti i mjere AAJesu utemeljeni na socio-ekonomskoj analizi stanja?
Kao to je objanjeno u poglavlju Ex-ante izvjea koje se bavi analitikim dijelom razvojne strategije Grada Zagreba, socio-ekonomska i swot analiza u osnovi su dale pregled stanja u svim razvojno vanim podrujima, istiui kljune probleme i slabosti te snage drutva i gospodarstva Grada Zagreba, zakljuci analitikog dijela su u korelaciji s relevantnim podacima koji su ih u velikoj mjeri potkrijepili. Kao podloga za strategiju, analiza je stoga denirala osnovne okvire strateke intervencije pa se moe zakljuiti da su, u najirem smislu, ciljevi, prioriteti i mjere utemeljeni na prepoznatim potrebama i potencijalima, a korelacija izmeu analitikog i stratekog dijela jasna je iako se moglo vie poraditi na mjerljivosti uinaka. Kao to je navedeno, razina ciljeva postavljena je na iroj osnovi i kao takva generalno odraava okvir deniran analizom. Razina prioriteta i mjera pod svakim prioritetom uglavnom slijedi nalaze analize,. Jedan od nedostataka strategije prepoznat i u procjeni njene relevantnosti u odnosu na analizu, je nepostojanje indikatora za razinu stratekih ciljeva i prioriteta. Naime, iako su evaluatori zakljuili da strateki ciljevi i prioriteti generalno odgovaraju nalazima analize u vrlo irokom smislu, detaljnja procjena odabira strategije nije mogua bez baznih podataka (iz analize) za pojedini sektor koji bi bili
307
strateki cilj 5. unapreenje kvalitete ivljenja 3 prioriteta koji se tiu drutvene infrastrukture, socijalne integracije i kvalitete stanovanja usmjerni su na drutvenu komponentu razvoja i ivota Grada Zagreba. itava razrada ova 3 prioriteta i pripadajuih mjera temelji se na analizi specifnog podruja analize koje se naziva drutvo. Mjere koje su denirane unutar ovih prioriteta odnose se na sva 3 elementa te deniraju aktivnosti koje e utjecati na poveanje kvalitete stanovanja, ali i na elemente integracije te razvoja socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i sl. usluga i servisa grada. streteki cilj 6. unapreenje sustava upravljanja razvojem Slino kao i cilj 4., strateki cilj unapreenja sustava upravljanja razvojem kompleksan je i zahtijeva sloeniju provedbu. Provedba ovog cilja zamiljena je kroz 5 prioriteta i niz mjera. Deniran je uglavnom kroz rad na osnaivanju dijaloga s graanima, poveanju transparentnosti rada uprave i njene uinkovitosti, poveanje znanja ali i suradnje. Niz mjera koji je deniran obuhvaa veliki broj dionika koje e u ovom razvoju trebati koordinirati. S obzirom na prepoznate snage Grada Zagreba kao sustava koji funkcionira sloeno i na razini razliitih odjela jasna je i utemeljenost ovih prioriteta i pripadajuih mjera u analizi. Prilike za suradnjom i umreavanjem, ali i poveanjem kvaliteta rada administracije koje se otvaraju pristupanjem eu, jasno su uklopljene u mjere koje su navedene u ovim prioritetima. zakljuak Strateki ciljevi u najirem smislu odgovaraju potrebama i problemima prepoznatima u socio-ekonomskoj analizi i swot analizi. Prioriteti su dobro prepoznati i opravdani glavnim nalazima analize te je gotovo za svaku mjeru mogue pronai odgovarajuu natuknicu u swot analizi. Nedostatak stratekoga dijela je nepostojanje indikatora na razini stratekih ciljeva i prioriteta, pa je tako teko procijeniti kako e se mjeriti njihovo ostvarenje i u kojoj e mjeri doprinijeti rjeavanju problema prepoznatih u analizi.
5.4. Ocjena konzistentnosti strategije
u kojem vremenskom okviru. Tim za izradu strategije svjestan je ove injenice, no reeno je da je vizija tako i postavljena i da e se svi naredni ravojni programi naslanjati na ovaj i stremiti ka ispunjenju ovim dokumentom denirane vizije.
5.6. Ocjena utjecaja strategije
U procjeni konzistentnosti upanijske razvojne strategije, evaluacija se vodi sljedeim pitanjima: li strategija konzistentno denirana s jasnim AAJe razvojnim ciljevima i prioritetima? li denirani ciljevi takvi da vode do AAJesu ostvarenja prepoznate vizije, a prioriteti takvi
5.5. Ocjena koherentnosti strategije
AA
da vode ostvarivanju prepoznatih ciljeva? Mogu li predloene mjere doprinijeti ostvarenju razvojnih ciljeva i prioriteta?
U procjeni koherentnosti strategije, evaluacija se vodi sljedeim pitanjima:
Kako bi se ocijenio potencijalni socio-ekonomski utjecaj strateke intervencije predloenom Strategijom, nuno je ocijeniti kvalitetu postavljenih indikatora utjecaja, uinka i rezultata strateije. Evaluatorski tim stoga je predvidio sljedea evaluacijska pitanja usmjerena ka ocjeni potencijalnog utjecaja strategije na socio-ekonomski razvoj: li indikatori za ciljeve, prioritete i mjere AAJesu mjerljivi, relevantni i realistini? li vjerojatno da e se predloenim mjerama AAJe postii oekivana razina ostvarivanja ciljeva i utjecaj na socio-ekonomsku situaciju u regiji? Kao to je elaborirano u Opoj ocjeni strategije (5.1.), izostanak indikatora utjecaja i uinka na razini ciljeva i prioriteta, predstavljaju manjkavost Strategije. No kako je ranije navedeno denirani indikatori na razini mjera, dodue bez bazne i oekivane vrijednosti mogu vrlo dobro posluiti u praenju utjecaja ali nisu dovoljni. Tim za izradu obavezao se da e s vremenom uvesti nove indikatore na nivou ciljeva i prioriteta kako bi pratili uinak. Iz navedenih razloga procjena utjecaja moe se zadrati samo na generalnoj ocjeni relevantnosti i konzistentnosti intervencije na temelju kojih se moe oekivati da e Strategija izazvati pozitivne pomake u sektorima i podujima u kojima eli djelovati. Izostanak kvalitetno deniranih smart indikatora bitno e ograniiti i dosege i vrijednost praenja provedbe i eventualne ex-post evaluacije implementacije strategije, no ukoliko tim za strategiju ostane pri svojoj odluci da indikatore pripremi naknadno, ovo nee predstavljati ograniavajui element i u pripremi sljedee strategije. Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija predvia se mogunost naknadne izmjene i dorade pokazatelja uspjenosti i evalucijski tim preporuuje da se, u skladu s tom mogunou, indikatore dodatno denira.
AA AA AA AA
Kao to je u opoj analizi istaknuto, strateki dio dokumenta prezentiran je na zadovoljavajui nain, iz kojeg je vidljivo kako je tim za izradu strategije Grada Zagreba koncipirao logiku intervencije, odnosno na koji nain se mjere trebaju odnositi prema prioritetima, a prioriteti prema ciljevima. Na jasnou denicije razvojnih prioriteta i ciljeva osvrnuli smo se u Opoj ocjeni strategije (5.2.) pa su osnovni nalazi da je iz denicije prioriteta i ciljeva jasno u kojim podrujima Grad Zagreb nastoji ostvariti utjecaj, dakle, koji su kljuni sektori u kojima se planira djelovanje (obzirom da se u deniranju ciljeva i prioriteta autori Strategije vode sektorskom logikom), no tekst Strategije nedovoljno specicira razinu utjecaja i uinka koji se planira na opoj razini (primjerice, za ciljeve i prioritete nisu denirani indikatori) te za indikatore mjera ne denira bazne vrijednosti. Analitiki dio strategije jasno je povezan kako je ve reeno a zakljuci analize reektirani su u pristupu koji se za odreeno prioritetno podruje predvidio. Moe se zakljuiti da se vizija Grada Zagreba kao urbanog inkubatora odrivih koncepata, poduzetnitva i novih vrijednosti moe postii kroz ostvarenje 6 stratekih ciljeva. Ono to je manjkavost u konziztentnosti Strategije jest njen vremenski okvir, naime zbog dugog procesa izrade Strategije, osobito Osnovne analize, kako je gore i navedeno, ograniilo je provedbu na 2 godine. Vizija koja je denirana dugorona je vizija. Nije sporno da denirani strateki ciljevi i prioriteti vode do te vizije, samo je upitno
Je li logika podjele strategije na ciljeve i prioritete jasna i proizlazi li iz osnovnih nalaza analize? Jesu li ciljevi komplementarnii? Ima li preklapanja meu njima? Jesu li prioriteti i mjere u strategiji jasno razgranieni i komplementarni? Postoji li sinergija izmeu ciljeva te izmeu prioriteta i mjera?
Pitanje logike podjele strategije na ciljeve i prioritete ve je pozitivno ocijenjeno u uvodnoj ocjeni (5.1.) i ocjeni konzistentnosti (5.4.). Kao to je navedeno, evaluatorski tim smatra da je podjela strategije na ciljeve jasna i logiki opravdana te da su ciljevi komplementarni i u meusobnoj sinergiji jer predstavljaju osnovne osi odrivog socio-ekonomskog razvoja. Naroito je vano za istaknuti da su strateki ciljevi 3. i 4. ne samo u potpunoj sinergiji, nego vrlo strateki posloeni na nain da obuhvaaju rjeavanje istog problema kroz razliite aspekte. Npr. prioritet 3.2. odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja vrlo jasno nadopunjava prioritet 4.1. odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada.
309
6. Ocjena provedbenih mehanizama i akcijskog plana nancijskog i institucionalnog okvira (ocjena izvedivosti)
6.1. Opa ocjena provedbenih poglavlja rs
Kako bi se ocijenilo u kojoj mjeri Strategija predstavlja uinkovit instrument razvoja upanije, evaluatorski tim duan je ocijeniti i provedbene aspekte rs-a. Poglavlje o Provedbi tim je zaprimio samo u zavrnoj verziji te nije imao priliku dati preporuke za poboljanje tijekom njegovog planiranja i izrade. Pitanja na koja je u pogledu provedbenih poglavlja bitno odgovoriti jesu: li iz provedbenih poglavlja jasno na koji AAJe nain e se nancirati provedba mjera
AA AA AA
predvienih u strategiji? Je li jasna podjela institucionalnih nadlenosti u provedbi strategije? Je li institucionalni sustav za provedbu strategije kvalitetno osposobljen i adekvatan? Je li jasno na koji e se nain pratiti i evalurati provedba rs?
alokacija po mjerama i prema izvorima nanciranja (Grad Zagreb/nacionalni/eu izvori/privatni/drugo). Financijski okvir nije deniran prema godinama, kako je preporueno Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija, no ovo se ne mora nuno biti manjkavost, jer se provedba odnosi na razdoblje od dvije godine i sve aktivnosti moraju poeti odmah i vjerojatno e trajati do kraja 2013. Ovo je u skladu s radom velikog brojem timova za provedbu unutar samog Grada Zagreba, jer su svi odjeli usuglasili svoje projektne planove koji se rade zbog izrade prorauna sa ovim razvojnim planom te je jasno koji odjeli su zadueni za to, a time i usklaeni sa nancijskom perspektivom i planiranjem u Gradu Zagrebu. Ono to brine je da se ipak dio nancijske konstrukcije odnosi na eu fondove i povlaenje sredstava iz eu fondova. Upitno je koliki su kapaciteti unutar Grada Zagreba za ove aktivnosti te misli li se na planirana i dostupna sredstva kroz natjeaje za dodjelu bespovratnih sredstava i/ili nacionalne projekte koji e se nancirati iz ipa-e, odnosno koji se planiraju za nanciranje iz strukturnih fondova te je li dinamika njihovog nanciranja i provedbe usklaena s oekivanom dinamikom programiranja eu fondova i objave natjeaja. Preporuka je u tom smislu da se, ukoliko nisu, autori Strategije konzultiraju s resornim ministarstvima o dostupnosti predvienih sredstava. institucionalni okvir provedbe strategije U poglavlju Institucionalni okvir opisani su osnovni principi provedbe i podjela institucionalnih odgovornosti za nju. Opis je kratak no jasno pojanjava vodeu ulogu tj. ulogu koordinatora provedbe u samom Gradu Zagrebu dakle uloga Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba zaduen je za provedbu, ali je i glavni autor ove Strategije. Evaluatorski tim smatra ovo vrlo dobrim nainom rada jer e upravo ono tijelo koje je vodilo proces planiranja najbolje voditi i proces provedbe. Nadalje prema mjerama specicirana su provedbena tijela koja su sva sudjelovala i u nekom dijelu planiranja. Ovo je jo jedna iznimno kvalitetna dimenzija nastanka ove Strategije. Nadalje, veliki broj konzutantskih procesa (nefomalnih) u
osnovnoj analizi a onda tijekom komunikacije s Partnerstvom u ostatku strategije takoer je iskoriten i za provedbu i denira ulogu Partnerstva kao neke vrste osnovnog nadzornog odbora za praenje provedbe Strategije. Preporuka je evaluacijskog tima da se za potrebe provedbe ipak naknadno jasnije deniraju hijerarhijski odnosi i nain koordinacije i komunikacije tijela nadlenih za provedbu strategije, kao i uloga ostalih dionika u njezinoj provedbi. Bilo bi poeljno naknadno denirati neku vrstu pravilnika o institucionalnom okviru i jasno denirati navedene elemente. praenje provedbe i izvjetavanje Poglavlje posveeno praenju provedbe i izvjetavanju ukazuje na osnovno razumijevanje vanosti ovih komponenti programskog ciklusa u stratekom planiranju i voenju regionalnog razvoja, kao i poznavanje metodologije praenja i evalucije programa koja je u poglavlju opisana. Sami autori Strategije, meutim, svjesni su u injenice koja je i jedan od kljunih nalaza ovog Izvjea, a to da izostanak za ciljeve i prioritete postavljenih indikatora, kao i temeljnih i ciljanih vrijednosti za indikatore na razini mjera ini kvalitetno praenje i ocjenu provedbe tekom. Pozitivno je, meutim, to autori ocjenjuju kako bi se taj nedostatak morao otkloniti tijekom provedbe, to donekle omoguuje i Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija koji predvia mogunost revizije i deniranja dodatnih pokazatelja tijekom same provedbe (lanak 4.3. priloga Metodologija) Preporuka je stoga evaluacijskog tima da se u poetnoj fazi provedbe utvrde temeljni pokazatelji na temelju kojih e se pratii napredak u provedbi mjera te ostvarivanju prioritetnih i stratekih ciljeva. zakljuak U poglavljima koja se odnose na provedbu Strategije vidljivo je da tim koji je radio na njoj, kao i Partnerstvo, dobro upoznato s procesima provedbe, ali i institucionalnim okvirom. Akcijskom planu nedostaje vremenski okvir po pojedinanim aktivnostima, no kako je ranije navedeno, itav plan
bi se trebao provesti na nain da se zapoen odmah a zavri sa svim deniranim aktivnostima krajem 2013.
6.2. Opa ocjena akcijskog plana
Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija propisuje izradu Akcijskog plana za RS-e kao dokumenta koji slui za operacionalizaciju i provedbu rs-a, a omoguuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu rs-a u odreenom razdoblju. Evaluacijski tim pristupio je ocjeni Akcijskog plana, koji je dobio samo u zavrnoj verziji, na temelju sljedeih pitanja: li akcijski plan jasan i operativan te daje li AAJe uvid u sve aktivnosti potrebne za provedbu
AA AA
rs-a? Sadri li akcijski plan jasnu vremensku perspektivu u kojoj e se pripremati i provoditi projekti i mjere? Je li iz akcijskog plana vidljivo da postoji dovoljno spremnih projekata ili projekata s jasnim planom pripreme koji e voditi ostvarenju deniranih ciljeva strategije?
U provedbenim poglavljima, autori pokazuju svijest o vanosti kako jasne institucionalne strukture za provedbu projekata, tako i modela praenja i ocjene provedbe Strategije, no i sami uoavaju slabosti Strategije u provedbenom segmentu, osobito kad se radi o mjerljivosti utjecaja, uinka i rezultata. financijski okvir Financijski okvir provedbe strategije u verziji koju je zaprimio evaluacijski tim sadri pregled nancijskih
Predloeni akcijski plan sastoji se od uvodnog dijela u kojem je denirana svrha dokumenta i najvaniji strateki projekti, liste projekata koji su u pripremi ili pripremljeni za nanciranje (project pipelinea) s podacima o periodu njihove implementacije, predlagateljima, potrebnim sredstvima i predvienim izvorima nanciranja te nancijskog plana. Osnovni je nalaz da je Akcijski plan u potpunosti jasan u pogledu liste projekata predvienih za nanciranje te da su u planu u dovoljnoj mjeri predviene aktivnosti i podjela nadlenosti potrebnih za provedbu svih mjera i prioriteta. Preporuka je da se Akcijski plan dopuni tako da obuhvati sve aktivnosti potrebne za provedbu strategije, od onih upravljakih i koordinacijskih, preko onih koje podrazumijevaju pripremu programa
311
dodjele sredstava krajnjim korisnicima koji nisu nositelji strategije (udrugama, pojedincima, poduzetnicima i sl.), analitike zahvate i studije, oblike tehnike pomoi i druge i modalitete provedbe strategije, pa do investicijskih projekata. ocjena komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana Pri ocjeni jasnoe i koherentnosti komunikacijske strategije za upravljanje i provedbu, evaluatori su koristili sljedea evaluatorska pitanja: li komunikacijska strategija upanije AASadri jasno denirane ciljeve, aktivnosti, nositelje i
AA
li oni na principima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti? Je li Partnerstvo bilo na adekvatan nain ukljueno u sve faze pripreme Strategije?
AA
vremenski plan komunikacijskih aktivnosti? Jesu li prevdiene aktivnosti adekvatne za postizanje deniranih ciljeva?
Predloena komunikacijska strategija strukturom je i sadrajem usklaena sa Komunikacijskom strategijom za upravljanje i provedbu regionalne razvojne politike rh. Strategija, uz jasno denirane komunikacijske ciljeve, denira razine komunikacije, komunikacijske alate, te identicira ciljane skupine i partnere za provedbu strategije. Razina pruenih informacija je zadovoljavajua.
7. Ocjena kvalitete sastava i rada partnerstva i procesa konzultacija

Ocjena kvalitete konzultacijskog procesa i upanijskog partnerstva bazirana je na sljedeim evaluatorskim pitanjima:
Grad Zagreb proao je kroz pomalo neuobiajen konzultacijski proces prilikom izrade svoje strategije razvoja. Kako je sam proces zapoeo 2009. s izradom opsene osnovne analize, tim za strategiju je okupio radnu grupu sastavljenu od zapolenika/ ica odjela u Gradu Zagrebu te neovisnih strunjaka iz raznih sektora, za izradu osnovne analize koja je predano radila na svim dijelovima i dogovarala zajednike zaljuke. Na osnovu tog procesa izraen je swot. Nakon to je evaluacijski tim poeo sa svojim radom odmah je utvreno da partnersko vijee nije osnovano te je sugerirano da se to uini to prije kako bi partnersko vijee komentiralo analizu, predloilo izmjene i pomoglo u deniranju i odlukama oko mogue Strategije. Ovo bi znailo da je Grad Zagreb imao 2 konzultacijska procesa. Jedan se deavao u izradi analize s neovisnom radnom grupom, a drugi formalno od sredine 2011. s formalnim partnerstvom. Kako je vidljivo iz dokumentacije 3 radna sastanka koje je partnerstvo imalo proces je bio izrazito kvalitetan. Informacije koje je partnerstvo pruilo bile su relevantne i vidi se jasan doprinos partnerstva pri izradi strategije. Partnersko vijee formirano je kao savjetodavno tijelo, te su njihovi komentari i prijedlozi uzeti u obzir od strane tima za izradu strategije. lanove partnerskog vijea predloio je Grad Zagreb s namjerom da budu zastupljeni predstavnici dionika u svim kljunim sektorima. Partnersko vijee sastoji se od 21 lana. Na prvom sastanku, partnersko je vijee usvojilo pravilnik kojem je deniran nain rada i principi partnerstva. Pravilnik promie principe jednakosti, konsenzusa i transparentnosti. Sva tri sastanaka bila su izrazito radna a komunikacija je tekla u oba smjera izmeu sastanaka. zakljuak Proces konzultacija zamiljen je na principima interaktivnosti i ukljuivosti. lanovi partnerstva su dobro identicirani i zastupaju sve relevantne skupine dionika. Dinamika i kvaliteta samog konzultacijskog procesa uvelike je odreena, i zbog toga naalost limitirana, kanjenjima
pri izrade strategije to se dodue nije jako odrazilo na kvaliteti konzultacija ali su mogle biti redovitije i due. Evaluatori su prepoznali jo jednu slabost u konzultacijskom procesu, a to je da je u analizi dionika i moguih lanova partnerstva izostavljena analiza a onda i sudjelovanje onih udruga civilnog drutva koje su prepozante kao potencijalno koniktne ili one koje najvie kritiziraju rad Grada Zagreba u podruju urbanog/prostornog planiranja i razvoja, zatite okolia i transparentnosti. Evaluatori su sugerirali ukljuivanje i ovih dionika u proces. S obzirom na vanost situacije i potrebe komunikacije i s ovim dionicima tim za izradu strategije je na prijedlog evaluatora, u komunikacijsku strategiju uvrstio obvezu organiziranja sueljavanja stavova razliitih dionika razvoja Grada u cilju razmjene stavovaproblemski okrugli stolovi, tribine, diskusije, posebice s udrugama civilnog drutva koje se zalau za odriv urbani razvoj i ouvanje okolia, koja bi trebala osigurati sudjelovanje upravo tih sudionika u daljnjem konzultacijskom procesu.
rjeenja. Evaluatori ocjenjuju da je Grad Zagreb u svome djelokrugu doprinosi ostvarenju specinog cilja srrRazvoj upanija i statistikih regija, osnivanjem i koordinacijom irokog partnerskog vijea na upanijskoj razini ugraujui u njihov rad principe konsenzusa, jednakosti i transparentnosti; te izradom upanijske razvojne strategije za period 2011. 2013. Zamjerka evaluatora je da se nisu potovali rokovi zadani srr-om. Pri izradi socio-ekonomske analize i swot analize razvojne strategije, tim za izradu strategije uzeo je analizu nuts 2 regije kojoj pripada. S obzirom na specini poloaj Grada Zagreba snage, slabosti, prilike i prijetnje prepoznate za Grad Zagreb i za nuts 2 regiju donekle se podudaraju. Strateki ciljevi i prioriteti razvojne strategije Grada Zagreba u potpunosti odgovaraju razvojnim prioritetima pripadajue nuts 2 regije, a kako je denirano srr-om.
8.Ocjena usklaenosti upanijske razvojne strategije s drugim razvojnim programima

Usklaenost sa Strategijom regionalnog razvoja RH 2011. 2013.
Strategija regionalnog razvoja (srr) rh prepoznaje upanije kao vane partnere u planiranju i ostvarivanju ciljeva regionalnog razvoja. Osnivanje i rad upanijskih partnerskih vijea, te izrada i provedba upanijskih razvojnih strategija glavni su mehanizmi za sudjelovanje u razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini, a u koordinaciji s predstavnicima sredinjih vlasti u predlaganju zajednikih stratekih
Usklaenost s Pravilnikom o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva
Razvojna strategija Grada Zagreba koncipirana je na nain da slijedi strukturu i sadraj kako je preporueno Pravilnikom. Evaluatori utvruju da pokriva sva obvezna poglavlja uvod, saetak, analizu stanja, swot analizu, rezultate provoenja prijanjih strategija, viziju i strateke ciljeve, prioritete i mjere, nancijski plan, provedbene mehanizme, te praenje i izvjetavanje. Poglavlje koje nije obuhvaeno strategijom, a nalazi se u obaveznom sadraju kako preporua Pravilnik, tie se politike upanije prema posebnim podrujima. Evaluatori su tijekom izrade strategije upozoravali na potrebu za navedenim poglavljem, ali sugestija u konanici nije uzeta u obzir. Uz obavezna poglavlja, Razvojna strategija Grada Zagreba sadrava obavezne dodatke. Neke
313
AA AA
Jesu li u proces programiranja na adekvatan nain ukljueni svi relevantni dionici, te je li proces konzultacija bio ukljuiv i interaktivan? Kakva je kvaliteta sastava partnerstva, predstavlja li ono sve potrebne dionike i djeluju
od obaveznih dodataka tim za izradu strategije premjestio je u obavezna poglavlja te im time dao jo i vei znaaj. to se tie usklaenosti sadraja i metodologije, ocjena evaluatora iznesena je tijekom cijelog izvjea o prethodnom vrednovanju, obzirom da je Pravilnik bio jedan od kljunih dokumenata kojim su se evaluatori vodili. zakljuak Kako je i vidljivo iz dadatka priloenog uz izraenu strategiju Grad Zagreb je jasno elaborirao usklaenost strategije na nekoliko nivoa. Virlo elaborativan i detaljan prikaz ove usklaenosti u priloenoj tablici pokazuje dobro poznavanje produja razvoja ali i planova u pojedinanim politikama i dokmentima. Evaluatorski tim je ocijenio ovaj opis usklaenosti kao izrazito kvalitetan. Jedini nedostatak je u tome da Grad Zagreb nije imao rop 20072011 pa nije bilo mogunosti procijeniti usklaenost s razvojim dokumentima koji su bili provoeni u predhodnom razdoblju osim na osnovu onoga to je tim za strategiju rekao evaluatorima a to je ve navedeno ranije u tekstu.
315
dodaci
317
Dodatak 1. Akti gradonaelnika

Na temelju lanka 56. toke 23. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10) i lanka 17. Poslovnika gradonaelnika Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 9/10), gradonaelnik Grada Zagreba, 26. studenoga 2010., donosi zakljuak o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu ZagrebPlanarazvojne strategije Grada Zagreba 1. Osniva se Radna skupina za izradu ZagrebPlana - razvojne strategije Grada Zagreba (u daljem tekstu: Radna skupina). 2. Zadaa Radne skupine je: sudjelovanje u izradi i koordinacija meuresorne aktivnosti na izradi ZagrebPlana - Razvojne strategije Grada Zagreba, sukladno Pravilniku o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (Narodne novine 53/10), s naglaskom na: interno vrednovanje dosad provedene analize i ocjene stanja, analizu provoenja prijanjih strategija, SWOT-analizu, utvrivanje vizije i stratekih ciljeva, utvrivanje prioriteta i mjera, pripremu nancijskog plana, pripremu akcijskog plana provedbe razvojne strategije, uz sustavno praenje prostornog aspekta, te na praenje i izvjetavanje o provedbi. 3. Za predsjednika Radne skupine imenuje se: Milan Bandi, dipl. politolog, gradonaelnik Grada Zagreba; za zamjenika predsjednika Radne skupine: Jelena Pavii Vukievi, prof., zamjenica gradonaelnika Grada Zagreba. Za koordinatora Radne skupine imenuje se: Jadranka Veseli Bruvo, dipl. ing. arh. 4. U Radnu skupinu imenuju se:
tijelo gradske uprave Struna sluba gradonaelnika Ured gradonaelnika Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Gradski kontrolni ured Gradski ured za opu upravu Gradski ured za nancije Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo lanovi radne skupine Vidoje Bulum, dipl. iur. Miro Laco, prof. Jadranka Veseli Bruvo, dipl. ing. arh. zamjenici lanova radne skupine Dianora Kobia Luli, dipl. iur. mr. sc. Nensi Radulovi, prof. Irena Matkovi, dipl. ing. arh.
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Marijan Maras, dipl. ing.
dr. sc. Sandra Tucak-Zori, dipl. ing. kemijske tehnologije, Melita Bori, dipl. ing. gra. teca Mihalic, dipl. ing. gra.
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Gradski ured za zdravstvo i branitelje Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Gradski ured za katastar i geodetske poslove Ured za upravljanje u hitnim situacijama Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Sluba za mjesnu samoupravu
mr. sc. Ivica Lovri
dr. Zvonimir ostar mr. sc. Vinja Fortuna, dipl. soc. rad.
dr. Lidija Hrasti Novak Marinka Bakula Aneli, dipl. soc. rad
Emil Tuk, dr. vet. med.
Biserka Petoi, dipl. ing. agr.
Davor Jelavi, dipl. oec.
Boidar Merlin, dipl. ing. gra. Anica Kai, dipl. ing. arh. Mijo Bezer, dipl. ing. Boro Kisjelica, dipl. pravnik
Ninoslava Zekovi, dipl. pravnica
Nevenka Krznari, dipl. ing. geodezije
Blanka Lozo, dipl. ing. geodezije
mr. sc. Pavle Kalini
Zrinko Rebrina, dipl. oec.
Silvije Novak, prof.
Ana Nievi, dipl. ing. arh.
Zoran Nevisti, dipl. ing. strojarstva
Zvonko Filipi, dipl. polit.
5. Radna skupina za obavljanje aktivnosti iz toke 2. ovog zakljuka moe predloiti sudjelovanje drugih strunjaka, ovlatenih drutava i ustanova u realizaciji pojedinih zadaa. 6. Radna skupina e suraivati s tijelima dravne uprave, gospodarskim subjektima, znanstvenom zajednicom, socijalnim partnerima i organizacijama civilnoga drutva. 7. Koordinaciju rada, te strune, administrativne i tehnike poslove za Radnu skupinu, obavljat e Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. 8. Ovaj e zakljuak biti objavljen u Slubenom glasniku Grada Zagreba. klasa: 350-07/10-01/625 urbroj: 251-03-02-10-2 Zagreb, 26. studenoga 2010. Gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi, dipl. politolog, v.r.
mr. sc. Mirko Herak, dipl.oec. Kreimir Ladei, dipl. iur. Slavko Koji, dipl. oec. mr. sc. Ladislav Preigalo, dipl. oec.
Biljana Kri Fresl, dr. vet. med. Asja Ettinger, dipl. iur. Vjera Salopek, dipl.oec. mr. Nela Juri, dipl. oec.
319
Na temelju lanka 56. toke 23. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), gradonaelnik Grada Zagreba 4. srpnja 2011., donosi zakljuak o osnivanju i imenovanju Partnerskog vijea Grada Zagreba 1. Osniva se Partnersko vijee Grada Zagreba koje se ukljuuje u izradu i provedbu Razvojne strategije Grada Zagreba (ZagrebPlan), a u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 153/09) te Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske usvojenoj na sjednici Vlade Republike Hrvatske 4. lipnja 2010. 2. Partnersko vijee Grada Zagreba je savjetodavno tijelo u izradi ZagrebPlana, odnosno savjetodavno tijelo u provedbi ZagrebPlana. 3. Partnersko vijee Grada Zagreba, sastavljeno od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora s podruja Grada Zagreba, osigurava konsenzus meu relevantnim dionicima u procesu utvrivanja i ostvarivanja zajednike vizije razvoja Grada Zagreba. 4. Partnersko vijee Grada Zagreba e aktivno djelovati u svim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana, od analize stanja i SWOT analize, preko utvrivanja vizije, stratekih ciljeva, prioriteta i mjera do odabira razvojnih projekta i praenja provedbe ZagrebPlana. 5. Za lanove Partnerskog vijea Grada Zagreba imenuju se predstavnici znaajnih institucija i istaknuti strunjaci u podrujima svoga djelovanja: dr. sc. Bojan Baleti, prorektor Sveuilita u Zagrebu, za prostorni AAprof. razvoj i meuinstitucijsku suradnju; dr. sc. Gojko Beovan, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu; AAprof. Vlado Crkvenac, predsjednik Udruenja obrtnika Zagreba; AAIvo ovi, predsjednik uprave Zagrebakog holdinga d.o.o.; AAmr. med. sc. Mirjana Dobranovi, lanica predsjednitva Hrvatskog saveza AAudruga tjelesnih invalida; Vladimir Ferdelji, direktor Elektro-Kontakt d.d.; AAdr. sc. Zlatan Frhlich, AAgospodarske komore; predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske Ivi, ravnatelj Muzeja grada Zagreba; AAVinko Vinja predsjednica odraz-a i Hrvatske mree za ruralni razvoj; AA- prof. Jeli-Mck, dr. sc. Tihomir Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu; AAprof. dr. sc. AntoinetteJuki, Kai-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene AAorganizacije u Hrvatskoj; Kataleni, sindikalni povjerenik Podrunice Sindikata Gradske uprave AAIvan Grada Zagreba; dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu, za AAprof. istraivanje i tehnologiju; sc. Vladimir Kuan, predstojnik Zavoda za prirodne resurse u Institutu za AAdr. primijenjenu ekologijuoikon;
Leko, predsjednik uprave hupZagreb d.o.o.; AAAnelko mr. sc. Mirjana Matei, ravnateljica Hrvatskoga poslovnog savjeta za odrivi AArazvoj; Matijaevi, proelnica Podrune slube Zagreb Hrvatskog zavoda za AAVesna zapoljavanje; Obad, predsjednik Obrtnike komore Zagreb; AAIvan Tomislav direktor Centra za istraivanje i razvoj porta; AAIvan iki,Pakvalin, lan Vijea Gradske etvrti Peenicaitnjak; AAdr. sc. Amelia Tomaevi, direktorica Turistike zajednice Grada Zagreba; AANives Farka-Topolnik, ravnateljica ju Park prirode Medvednica; AAprof. dr. sc. Mladen Vedri, ekonomski i profesor na Katedri za AAekonomske znanosti Pravnog fakultetastrunjak Sveuilita u Zagrebu. 6. Strune poslove izrade i koordinacije ZagrebPlana, te koordinaciju rada Partnerskog vijea Grada Zagreba obavlja Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, koji ujedno osigurava logistiku potrebnu za rad Vijea. Nain rada, uloge i odgovornosti Partnerskog vijea Grada Zagreba, te njegovih lanova u pojedinim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana deniraju se Pravilnikom partnerskog vijea. Pravilnik usvaja Partnersko vijee Grada Zagreba na prijedlog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. 7. Ovaj e zakljuak biti objavljen u Slubenom glasniku Grada Zagreba. klasa: 350-07/11-01/294 urbroj: 251-03-02-11-2 Zagreb, 4. srpnja 2011. Gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi, dipl. politolog, v.r.
321
Dodatak 2. Savjetovanje s Partnerskim vijeem Grada Zagreba

Proces izrade ZagrebPlanaRazvojne strategije Grada Zagreba od samog je poetka zamiljen kao iroka platforma za raspravu, sueljavanje i usuglaavanje stavova o stratekim razvojnim ciljevima i prioritetima Grada Zagreba. U pripremu pojedinih dijelova strategije bile su ukljuene ekspertne radne grupe sastavljene od predstavnika drugih gradskih upravnih tijela, trgovakih drutava u vlasnitvu Grada i institucija znaajnih za provedbu politika regionalnog razvoja u Gradu Zagrebu, te cijenjeni strunjaci iz pojednih podruja. Svoj doprinos pripremi razvojne strategije i usuglaavanju razvojnih ciljeva dala je Gradska skuptina Grada Zagreba, inicirajui niz tematskih sjednica o sustavu prostornog ureenja, o aktualnom gospodarskom trenutku i razvojnim potencijalima Grada Zagreba, o razvojnim planovima Sveuilita u Zagrebu, o prijedlozima za unapreivanje prometnog sustava te o strategiji razvoja poduzetnitva. Proveden je niz javnih konzultacijarazgovora sa strukom i zainteresiranom javnou, a u radionicama za izradu swot-analize i za utvrivanje vizije i stratekih ciljeva sudjelovao je irok spektar strunjaka iz razliitih tijela uprave, institucija, poslovnih udruenja. Primjena naela partnerstva nastavljena je osnivanjem i imenovanjem Partnerskog vijea Grada Zagreba. Partnersko vijee osigurava konsenzus meu relevantnim dionicima u procesu utvrivanja i ostvarivanja zajednike vizije razvoja Grada Zagreba. Zadaa je Partnerskog vijea da aktivno djeluje u svim fazama izrade i provedbe ZagrebPlana. Intenzivne konzultacije s Partnerskim vijeem provedene su u rujnu i listopadu 2011. godine. Partnersko vijee je razmotrilo dijelove ZagrebPlanarsgz do kraja 2013. godine te je svoje sudjelovanje naglasilo kao poetak suradnje: vijee e aktivno sudjelovati u praenju provedbe strategije, u pripremama za izradu i u samoj izradi razvojne strategije 2014.2020. Za predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba izabran je prof.dr.sc. Mladen Vedri.
zapisnik prve konstituirajue sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba odrane 07. rujna 2011. godine Prva sjednica Partnerskog vijea Grada Zagreba odrana je 7. rujna 2011. godine u prostorijama Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27 s poetkom u 1015 sati. Sjednici su nazoili: lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba prof. dr. sc. Bojan Baleti (prorektor Sveuilita u Zagrebu, za prostorni
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AApredstavnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada AAZagreba Veseli Bruvo (Proelnica gu) AAJadranka mr. sc. Irena (voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba) AAmr. sc. MirnaMatkovi Metrovi (tajnica Partnerskog vijea) AA
razvoj i meuinstitucijsku suradnju) prof. dr. sc. Gojko Beovan (profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu) Vlado Crkvenac (predsjednik Udruenja obrtnika Zagreba) mr. med. sc. Mirjana Dobranovi (predsjednica Udruge za promicanje istih mogunosti) Vladimir Ferdelji (direktor Elektro-Kontakt d.d.) dr. sc. Zlatan Frhlich (predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske gospodarske komore) Vinko Ivi (ravnatelj Muzeja grada Zagreba) Vinja Jeli-Mck (predsjednica odraz-a i Hrvatske mree za ruralni razvoj) prof. dr. sc. Tihomir Juki (profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzanu arhitekturuArhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu) prof. dr. sc. Antoinette Kai-Rak (voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj) prof. dr. sc. Melita Kovaevi (prorektorica Sveuilita u Zagrebu, za istraivanje i tehnologiju) dr. sc. Vladimir Kuan (predstojnik Zavoda za prirodne resurse u Institutu za primijenjenu ekologijuoikon) Anelko Leko (predsjednik uprave hupZagreb d.o.o.) univ.spec. Mirjana Matei (ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj) Vesna Matijaevi (proelnica Podrune slube Zagreb Hrvatskog zavoda za zapoljavanje) Ivan Obad (predsjednik Obrtnike komore Zagreb) Tomislav Pakvalin (ravnatelj Centra za istraivanje i razvoj porta) Ivan iki (lan Vijea Gradske etvrti Peenicaitnjak) dr. sc. Amelia Tomaevi (direktorica Turistike zajednice Grada Zagreba) Nives Farka-Topolnik (ravnateljica JU Park prirode Medvednica) prof. dr. sc. Mladen Vedri (ekonomski strunjak i profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu) Martina Bartolec (u zamjenu za g. oviabez prava glasa)
U materijalima koje su lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba primili za ovu sjednicu najavljen je dnevni red: 1. Prikaz zakonskog okvira, sadraja i metodologije izrade upanijskih razvojnih strategija i uloge upanijskih Partnerskih vijea 2. Rasprava i izjanjavanje o prijedlogu Pravilnika o radu Partnerskog vijea Grada Zagreba
323
AA AA
3. Izbor Predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba 4. Prikaz prednacrta: Osnovne analizeocjene stanja swot-analiza Vizije i stratekih ciljeva 5. Rasprava i izjanjavanje o prednacrtima Razno 1. prikaz zakonskog okvira, sadraja i metodologije izrade upanijskih razvojnih strategija i uloge upanijskih partnerskih vijea Jadranka Veseli Bruvo, proelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada uvodno je pozdravila prisutne i iznijela prikaz zakonskog okvira, metodologije izrade upanijskih razvojnih strategija i uloge upanijskih partnerskih vijea. 2. rasprava i izjanjavanje o prijedlogu pravilnika o radu partnerskog vijea grada zagreba Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba podnio je prijedlog Pravilnika o radu Partnerskog vijea Grada Zagreba (Poslovnika). Partnersko vijee Grada Zagreba nakon provedene rasprave jednoglasno je prihvatilo Pravilnik o radu Partnerskog vijea Grada Zagreba. 3. izbor predsjednika partnerskog vijea grada zagreba Na osnovu donesenog Pravilnika pristupilo se izboru predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba. Budui da nije bilo prijedloga od strane lanova Partnerskog vijea gz, proelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Jadranka Veseli Bruvo, predlae prof. dr. sc. Mladena Vedria za predsjednika Partnerskog vijea obzirom na njegovo radno iskustvo. Partnersko vijee Grada Zagreba jednoglasno je poduprlo i prihvatilo prof.dr.sc. Mladena Vedria za Predsjednika Partnerskog vijea Grada Zagreba. Prof. dr. sc. Mladen Vedri zahvaljuje lanovima na ukazanom povjerenju koje ujedno smatra i svojom obvezom u odnosu na organizaciju rada i djelovanje Vijea. 4. prikaz prednacrta: osnovne analizeocjene stanja, swot-analize, vizije i stratekih ciljeva Mr. sc. Irena Matkovi, voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba 2011.2013. predstavila je nacrt analitikog dijela strategije (osnovnu analizu s ocjenom stanja i SWOT-analizu), utvrenu viziju i strateke ciljeve, a predsjednik Vijea je otvorio raspravu o nacrtima ponuenih dokumenata. 5. rasprava i izjanjavanje o nacrtima ponuenih dokumenata Prof. dr. sc. Gojko Beovan podsjetio je na anketu koja se provodi svake dvije godine, u sklopu koje graani navode tri glavna problema Grada Zagreba. Prema rezultatima posljednje ankete, istaknuti su problemi u podrujima stanovanja, zapoljavanja i zdravstva. Smatra da bi Grad Zagreb trebao jasnije denirati mjere poticanja zapoljavanja, u skladu s praksom europskih gradova u vrijeme globalne krize.
Vinja Jeli-Mck pita na koji nain e se komunicirati, to se od Vijea oekuje, koliko esto e se odravati sjednice te to se u konanici mora proizvesti. Tajnica Vijea, mr. sc. Mirna Metrovi, ukazuje odredbe Pravilnika o radu Vijea (Poslovnika) u kojima je reguliran nain rada. Napominje da su materijali za ovu sjednicu lanovima Vijea ranije dostavljeni radi mogunosti pripreme za istu. Dr. sc. Zlatan Frhlich je rekao da bi teite rada trebalo biti odreivanje projekata znaajnih za razvoj Grada i deniranje prioriteta realizacije, posebno se osvrnuvi na ranije pokrenute i zaustavljene projekte, poput izgradnje kongresnog centra ili Zagrebakog Velesajma koji zahtijeva prostorno-programske intervencije. Kvalitetnu pripremu projekata posebno je naglasio u svjetlu sunanciranja njihove realizacije iz kohezijskih i strukturnih fondovima eu. Osvrnuo se je i na skalni sustav koji ne daje dovoljno snage lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Vladimir Ferdelji je uputio prigovore cjelokupnom konceptu stratekog planiranja, koji je omeen upanijskim granicama. Smatra da strateki treba planirati razvoj cjelokupne regije i usmjeriti panju prema slijedeem programskom razdoblju 2014.2020. Ukazao je na mogue opasnosti iz kovanice drutvo znanja, spominjane i u sklopu ZagrebPlana, uz napomenu da je znanje roba koja teko nalazi kupca, a vrlo lako biva otuena. Posebno se osvrnuo i na problem ovisnosti stratekih razvojnih usmjerenja o rezultatima izbora, ustvrdivi da je potrebno nai metode izrade i usvajanja koje neka budua politika nee moi opstruirati. Univ.spec. Mirjana Matei je komentirala predstavljeni materijal izjavom da su u njemu navedeni kljuni problemi Grada, a veina problema posljedica je odluka gradskih vlasti. Da bi se to izbjeglo u budunosti nuno je potrebno da strategija razvoja bude podloga za donoenje odluka svih upravnih tijela Grada Zagreba, odnosno poetak posla, a ne njegov kraj. Prof. dr. sc. Tihomir Juki naglasio je potrebu interdisciplinarne rasprave o strategiji. S obzirom da je prostor primarno podruje njegovog djelovanja, spomenuo je da je gospodarenje prostorom trenutno u nadlenosti tri ministarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (kroz politike regionalnog razvoja i gospodarenje resursima), Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i Ministarstva prometa i veza. Zakon o prostornom ureenju i gradnji, odnosno sustav planiranja prostora grada, upanije i drave, nema dodirnih toaka s paketom propisa vezanih uz regionalni razvoj i nuno je postii usklaenje. Takoer se osvrnuo na neprimjerenost planiranja razvoja iskljuivo unutar upanijskih granica Grada Zagreba i pozdravio poetak promiljanja vizije, identiteta i budunosti Zagreba, uz napomenu da su ureeno drutvo i visoki BDP osnova za bolji ivot. Nives Farka-Topolnik pohvalila je ukljuivanje Medvednice u strategiju razvoja Grada, premda je zatita prirode (parkova prirode i nacionalnih parkova) u nadlenosti drave. Anelko Leko je podsjetio na nunost realnosti strategije i odreivanja instrumenata za njenu provedbu. Jadranka Veseli Bruvo ukazuje na cilj dananje sjednice, a to je upoznavanje, konstitucija i izbor predsjednika Partnerskog vijea uz prezentacije i prikaz postojeeg stanja i swot analiza. Za idui put najavljuje prezentaciju prioriteta i mjera te nain na koji e se provesti do 2013., a za njih moraju biti iskazane i nancije (grad, drava, eu). Napominje da je ovaj dokument priprema za veliku razvojnu
325
strategiju 2014.2020. Zagreb ima specine administrativno teritorijalne granice te da je Ured nastojao pozicionirati Grad Zagreb u regiji kao i u sustavu europskih metropola. Vesna Matijaevi je jo jednom podsjetila na obvezu suradnje Grada Zagreba sa susjednim upanijama. Mr. sc. Irena Matkovi ukazuje i na problem neujednaenih vremenskih razdoblja sektorskih strategija. Vlado Crkvenac je naglasio pitanje zapoljavanja i unapreivanja rada obrtnika u Gradu Zagrebu, jer s obrtnitvom je sve zapoelo i bez obrtnika e Zagreb biti pusti grad. Dr. sc. Amelia Tomaevi je upozorila na projekte od iznimnog znaaja za razvoj turizma (i znanosti): kongresni centar, zrana luka Zagreb, Zagrebaki velesajam, regulacija Save. Vinko Ivi je pripomenuo da nema uspjeha strategije bez konkretnih projekata i kriterija vrednovanja provedbe. Ukoliko strategija ne bude konkretna i obvezujua, teko e biti primjenjiva. Prof. dr. sc. Bojan Baleti govorio je o znaaju i razvojnim potencijalima Sveuilita u Zagrebu. Ulaskom u eu Sveuilite se treba otvoriti, postati dijelom europske mree i pristupiti programima poput erazmus-a, to bi u konanici trebalo imati za rezultat i znatno poveanje broja studenata iz inozemstva. Jedan od razvojnih prioriteta Sveuilita je i razvoj prometnog sustava u Zagrebu (posebice gradsko-prigradske eljeznice). Sveuilite je zainteresirano i za sve regionalne dimenzije i namjera mu je ukljuiti se u to vie projekata u iroj regiji sredinje Hrvatskeintenzivnoj regiji sa oko 2 milijuna stanovnika. Tomislav Pakvalin je pozdravio interdisciplinarni pristup pripremi strategije, te upozorio na decit portskih graevina i na nunost podizanja svijesti o zdravom ivotu, posebice kroz rekreaciju. Vinja Jeli-Mck ukazala je na problem jednostrane komunikacijegraani Grada Zagreba nemaju osjeaj da njihov glas moe doprijeti do vlasti. Prof. dr. sc. Mladen Vedri podsjea da je proelnica Bruvo u svom izlaganju spomenula ZagrebForum koji mora odgovoriti upravo tim zahtjevima interaktivne komunikacije na relaciji graani-struka-javne adrese. Mr. med. sc. Mirjana Dobranovi napomenula je da posebno treba voditi rauna o odnosu prema osobama s invaliditetom, kao i o injenici da stanovnitvo Grada Zagreba stari. Prof. dr. sc. Antoinette Kai-Rak se zaloila za unapreivanje kvalitete ivota stanovnitva. Pohvalila je injenicu da je predstavljeni materijal prepoznao problem klimatskih promjena te napomenula da isto tako treba razmiljati i o kapacitetima zdravstvenih ustanova, poticanju rekreacije i stvaranju preduvjeta za sigurno kretanje pjeaka i biciklista. Dr. sc. Vladimir Kuan ukazuje na poslovnik u kojem nije navedeno da li e lanovi vijea davati svoja izvjea i kome e ih davati. Misli da bi bilo dobro da se to denira. Jadranka Veseli Bruvo odgovara da je sve reeno zakonom propisano, a da Ured kao koordinator i izraiva s Vijeem mora razgovarati te usuglasiti razvojni plan, znai prioritetne aktivnosti. Na dananji zadatak je vidjeti stanje, preispitati i usvojiti osnovne analize. Zapisnici i nai radni materijali idu prema Ministarstvu
regionalnog razvoja koje mora dati svoje miljenje prije upuivanja kompletnog materijala gradonaelniku i skuptini na donoenje. Predsjednik Partnerskog vijea, prof. dr. sc. Mladen Vedri je u zakljunom izlaganju istaknuo znaaj: povezanosti urbanog ivota, AAinterdisciplinarne potivanja legitimiteta struke, AAsuradnje sa Zagrebakom i irim okruenjem, AAprepoznavanja najvanijihupanijom projekata za Grad Zagreb, AApoticanja klime relevantnih ostvarenja na svim podrujima urbanog ivljenja, AAurbane obnove gradske jezgre, AApromicanja meunarodne suradnje Grada Zagreba. AA Predsjednik je naglasio da kratko razdoblje ove razvojne strategije (do 2013.g.) moe biti prednostprilika za utvrivanje prvih koraka koji se moraju provesti kao temelj za strategiju 2020., poev od 2014. godine. U pogledu metodologije zakljuio je da e Vijee komentirati dobivene dokumente ponajprije koristei elektronsku potu u kontaktu sa tajnitvom Vijea. Po potrebi detaljnijeg razmatranja pojedinih toki iz programa rada organizirati e se radne skupine za pojedina podruja i pitanja. Predlae da se Vijee sastaje jednom mjeseno u radnom dijelu godine. Nakon zakljunog izlaganja pozvao je na izjanjavanje o predloenim zakljucima te razmatranim nacrtima dokumenata. Partnersko vijee Grada Zagreba jednoglasno je poduprlo ponuene zakljuke te prihvatilo predstavljeni materijal kao podlogu za planiranje daljnjih razvojnih aktivnosti. Sjednica je zakljuena 7. rujna 2011. u 1210 sati. Tajnica Partnerskog Vijea Grada Zagreba mr.sc. Mirna Metrovi Predsjednik Partnerskog Vijea Grada Zagreba prof.dr.sc. Mladen Vedri
zapisnik druge sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba odrane 05. listopada 2011. godine Druga sjednica Partnerskog vijea Grada Zagreba odrana je 5. listopada 2011. godine u prostorijama Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27 s poetkom u 1410 sati. Sjednici su nazoili: lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba prof. dr. sc. Bojan Baleti (prorektor Sveuilita u Zagrebu, za prostorni razvoj i meuinstitucijsku suradnju)
327
AA
dr. sc. Gojko Beovan (profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog AAprof. fakulteta Sveuilita u Zagrebu) Crkvenac (predsjednik Udruenja obrtnika Zagreba) AAVlado Ivo ovi (predsjednik uprave Zagrebakog holdinga) AAdr. sc. Zlatan Frhlich (predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske AAgospodarske komore) Ivi (ravnatelj Muzeja grada Zagreba) AAVinko prof. dr. sc. Tihomir Juki (profesor na Katedri za urbanizam, prostorno AAplaniranje i pejzanu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu) univ.spec. Mirjana Matei (ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj) Vesna Matijaevi (proelnica Podrune slube Zagreb Hrvatskog zavoda za zapoljavanje) Tomislav Pakvalin (ravnatelj Centra za istraivanje i razvoj porta) Ivan iki (lan Vijea Gradske etvrti Peenica itnjak) Nives Farka-Topolnik (ravnateljica JU Park prirode Medvednica) prof. dr. sc. Mladen Vedri (ekonomski strunjak i profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu) Martina Bartolec (bez prava glasa) Zlatan Mufti (zamjena za dr.sc. Ameliu Tomaevi bez prava glasa)
2. prikaz nacrta prijedloga mjerauvodno izlaganje Jadranka Veseli Bruvo, proelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada iznijela je prikaz prostornog i vremenskog okvira regionalnog razvoja Grada Zagreba i Zagrebake upanije te razloge zato je Strategija planirana do 2013. Mr.sc. Irena Matkovi, voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba 2011.2013. je predstavila strateke ciljeve, prioritete i mjere Razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje 2011.2013. Kao uvod u izlaganje dala je prikaz brojanih pokazatelja kvalitete ivljenja u Gradu Zagrebu te usporedbu istih s gradom Ljubljana. U nastavku je obrazloila nain na koji su provedbene mjere napisane te ukratko opisala est predvienih ciljeva razvoja Grada Zagreba. 3. nacrt prijedloga i mjerarasprava i mogue izjanjavanje Nakon zavrenog izlaganja predsjednik Vijea otvorio je raspravu o nacrtima ponuenih prijedloga i mjera. Na poetku, g. Vlado Crkvenac postavlja pitanje vezano za obrtnitvo i obrtnike Grada Zagreba. Podsjea da je unazad etiri godine pokrenut projekt obrtnikog centra koji bi se izradio u Blatu sa prvom majstorskom kolom u Hrvatskoj te da je na natjeaju odabran i projekt. Kako se sada radi na raiavanju zemljita miljenja je da bi i taj projekt trebalo uvrstiti u provedbene mjere Razvojne strategije Grada Zagreba. Mr.sc. Irena Matkovi, odgovara da je nastavak realizacije projekta predvien u prvoj mjeri 1.1.1. (u dijelu vezanom za poduzetniku infrastrukturu). Univ.spec. Mirjana Matei je ocijenila predstavljeni materijal prezahtjevnim i naglasila kako se neki prioriteti moraju drugaije sagledati. Upozorila je na nedosljednost terminologije u mjeri politike zatite okolia. Mjere energetske uinkovitosti smatra nepotpunima. Ukazuje na potrebu uvoenja sustavnog gospodarenja otpadom na nain da se naplauje odvoz otpada po koliini, odnosno po glavi stanovnika. Smatra kako bi trebalo uvesti ciljane mjere. Kao najvei problem svih stanovnika Grada Zagreba istie parkiranje u Gradu Zagrebu. Komentira i biciklistike staze u Gradu Zagrebu za koje misli da bi se trebale loginije urediti. Smatra kako bi se svaki prioritet kao grupa trebali zasebno promiljati to bi dalo najbolje rezultate. Naglaava da e se o svojim stavovima i prijedlozima pismeno oitovati. Ga. Jadranka Veseli Bruvo poziva gu. Mirjanu Matei na aktivnu suradnju u izradi Strategije i naglaava kako ulazna strategija mora biti to bolja. Prof.dr.sc. Gojko Beovan pojanjava grakon koji je u svom izlaganju prikazala mr.sc. Irena Matkovi i napominje kako je suraivao na projektu u Beu vezanom za indikatore Grada Zagreba. Istaknuo je kako indikatori za okolii nisu tako loi. Objanjava da je cilj projekta bio da se provjeri konkurentnost Grada Zagreba u odnosu na drave u regiji. O svojim stavovima e se takoer pismeno oitovati. Smatra da bi prioritet trebalo biti planiranje za sebe (Grad) budui da e navedene programe provoditi gradske uprave i poduzea. Ukazuje na potrebu osposobljavanja to veeg broja ljudi koji e te programe provoditi. Istie kako treba
329
predstavnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Jadranka Veseli Bruvo (Proelnica gu) mr. sc. Irena Matkovi (voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba) mr. sc. Mirna Metrovi (tajnica Partnerskog vijea) Predsjednik Partnerskog vijea Grada Zagreba prof.dr.sc. Mladen Vedri pozdravio je sve nazone, te im zahvalio na dolasku na 2. sjednicu Partnerskog vijea Grada Zagreba. Predloio je dnevni red, prijedlog kojeg su lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba primili uz materijale za ovu sjednicu: 1. Zapisnik 1. sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba Usvajanje 2. Prikaz nacrta prijedloga mjera Uvodno izlaganje 3. Nacrt prijedloga mjera Rasprava i mogue izjanjavanje 4. Aktivnosti i budui oblici rada 5. Razno Predloeni dnevni red je jednoglasno usvojen.
1. zapisnik 1. sjednice partnerskog vijea grada zagrebausvajanje Zapisnik sa 1. sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba jednoglasno je usvojen.
iskoristiti koncept upravljanja Europske Unije na temelju kojeg se mogu dobiti solidna nancijska sredstva iz EU fondova. Smatra kako bi trebalo neadekvatne objekte u nekim naseljima u Zagrebu ukloniti, kao npr. barake, i na tim mjestima izgraditi nove zgrade. Takoer navodi kako postoji mogunost dobivanja potpore, tj. nancijskih sredstava iz EU fondova za uklanjanje grata diljem Grada i taj problem naglaava visokim prioritetom, kao i nanciranje kolovanja mladih ljudi u dobi od 16 do 25 godina. Univ.spec. Mirjana Matei komentira navode prof.dr.sc. Gojka Beovana rijeima kako svi prioriteti imaju predvien odreen postotak sredstava iz Europske Unije, ali smatra kako je ovo prekratak vremenski rok za povlaenje znaajnijih sredstava iz fondova eu. Ivo ovi se ispriava to nije prisustvovao 1. sjednici Vijea i slae se sa rezultatom izbora predsjednika Vijea. Smatra da e biti problem ako se neki prioriteti i mjere izostave. Naglaava kako je vano razrijeiti ulogu svih lanova Partnerskog vijea i nain na koji e se raditi. Svatko mora znati za sebe koliko moe doprinijeti u kojem podruju, a Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada mora biti koordinator. Smatra da Zagrebaki holding ima vrlo vano ulogu u provoenju mjera te istie kako e uloiti napor kako bi se unutar Holdinga formirao ured koji e biti u stalnoj suradnji i korelaciji sa Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Zakljuuje kako je vano imati strategiju i ne mijenjati je svakih sedam dana. Prof.dr.sc. Mladen Vedri zahvaljuje gospodinu oviu za iznesene konstruktivne prijedloge te naglaava vanost suradnje meu partnerima Vijea. Poziva partnere Vijea da dostave svoje prijedloge (putem elektronike pote) jer su dragocjeni za poboljanje predloenih provedbenih mjera te naglaava kako se trenutno razvija strategija 2+7. Ivo ovi se ispriava jer e morati ranije napustiti sjednicu zbog obaveza. Komentira parkiranje na rubnim dijelovima grada te istie kako se sustav park & ride razvija. Takoer navodi kako su razvoj informatikog sustava i neke druge stvari prepreka za uvoenje sustava naplate odvoza otpada po koliini, tj. da nema informatikog sustava koji bi to mogao pratiti, iako je cijeli projekt ve pripremljen. Univ.spec. Mirjana Matei istie kako bi trebalo uvesti sustav koliko ste smea bacili, toliko platite to bi potaknulo graane da to vie smea recikliraju i time bi se podigla ekoloka osvijetenost graana. Prof.dr.sc. Mladen Vedri zakljuuje da je uvoenje takvog sustava neminovno te kao digresiju na prijedlog ge. Matei navodi primjer vicarske koja je uvela takav sustav. Univ.spec. Mirjana Matei nadovezuje se na primjer prof.dr.sc. Vedria komentirajui
da vicarci imaju posebne vree za komunalni otpad koje se kupuju gdje je u cijeni vree uraunata cijena odvoza i cijena odlaganja, odnosno plaaju toliko koliko su vrea potroili, a da je u svakoj drugoj vrei zabranjeno odlaganje otpada. Ivo ovi ukazuje na problem divljih odlagalita otpada, smatra da e takvih pojava biti sve vie te da toga isto trebamo biti svjesni. Prof.dr.sc. Tihomir Juki predlae da se povede rauna kako e se ta strategija moi provoditi u odnosu na prostorne dokumente i planove izraene na razini Ministarstva. Istie kako Zagreb treba sagledavati kao utjecajni prostor, kao regiju i strateko planiranje treba usmjeriti na cjelokupnu regiju, a ne samo unutar upanijskih granica. Smatra kako je 77 kartica detaljnih mjera Razvojne strategije Grada nesavladivo i procjenjuje Plan preambicioznim. Smatra kako bi se sve planirano moglo ostvariti eventualno do 2020. godine, te je po njegovom izraunu potrebno 3 milijarde i 385 tisua kuna za ovaj projekt. Pohvaljuje kolege koji su radili plan, ali misli da nema nancijske potpore za sve to. Prof.dr.sc. Mladen Vedri navodi kako treba stvoriti platformu za proirenje projekata i pokrenuti kota. Prof.dr.sc. Gojko Beovan predlae da se u ovaj plan razvoja ukljue studenti poslijediplomskog studija kako bi svojim idejama i znanjem pomogli u njegovoj provedbi. Upozorava da je razina doputenog zaduivanja gradova vrlo niska. Predlae da se zatrai mogunost veeg zaduivanja da bi se planirano moglo ostvariti. Dr.sc. Zlatan Frhlich je istaknuo potrebu suavanja prioriteta, te da je u nekim iteracijama mogue biti malo saetiji. Mr.sc. Irena Matkovi se osvrnula na povlaenje sredstava iz fondova eu koja su navedena u mjerama o kojima se Gradski Ured savjetovao sa ostalim upanijama u vezi visine sredstava koja e potraivati od eu fondova. Nadalje objanjava da je sastavni dio strategije akcijski plan u kojemu su konkretni projekti te da se tamo vidi koliko se i od kuda oekuje nanciranja. Prof.dr.sc. Mladen Vedri najavio je da bi se na jednu od sljedeih sjednica pozvali predstavnici Ministarstva gospodarstva angairani na suradnji sa eu fondovima. Smatra da e se u budunosti raditi mapiranje radne snage u smislu funkcije stvaranja klastera, tako da nee svatko moi traiti nancijska sredstva u svim regijama za sve nego e se stvarati klasteri. Zakljuio je da je predstavljeni dokument dobra osnova onoga dokumenta kojeg moramo nalno dobiti sa svim dopunama koje e poboljati njegov sadrajni karakter. Predlae da se primjedbe poalju to prije (elektronikom potom), da bi to prije ule u razmatranje kako bi se mogle dopuniti i pripremiti za iduu sjednicu da sve bude isto. Najavljuje sljedeu sjednicu za 26.10.2011. koja bi se na poziv ravnateljice Parku prirode Medvednica, a ovisno o vremenskim okolnostima, trebala odrati u Parku prirode Medvednica.
331
Nives Farka-Topolnik se nadovezala na poziv i predstavila dokument Plan upravljanja parkom prirode Medvednica. Jadranka Veseli Bruvo prenosi iskustvo njemakih kolega planera da je razvojnom strategijom potrebno otvoriti vrata za idue Razvojne strategije. 4. aktivnosti i budui oblici rada Prof.dr.sc. Mladen Vedri je iznio plan sljedee sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba te dao kratki podsjetnik tema o kojima se raspravljalo na proloj sjednici. Napomenuo je kako na narednoj sjednici treba staviti fokus na teme za koje se pretpostavlja da bi se mogle bre rijeiti. Zamolio je da se teme dostave Tajnitvu Vijea elektronskom potom. Predlae da se lanovi Vijea ukljue u meunarodnu razmjenu te da su u Bratislavi neke relacije gdje bi se neto moglo ostvariti. Partnersko vijee jednoglasno je prihvatilo ponuene aktivnosti za budui rad. 5. razno Ravnatelj Muzeja grada Zagreba, Vinko Ivi ukazuje na problem grada Zagreba sa nasljeem, odnosno industrijskom batinom (npr. Gredelj, Paromlin), rekao je da ima primjere kako se takvi problemi rjeavaju u Njemakoj te da moe predloiti takva rjeenja. Mr.sc. Mirna Metrovi poziva sve lanove Vijea da ispune anketu na temu Strategija turistikog brendiranja grada Zagreba s planom promocije na meunarodnom tritu koju je Tajnitvo Vijea zaprimilo na zahtjev tvrtke Horwath htl, a na preporuku ge. Tomaevi iz Turistike zajednice grada Zagreba. Anketa je priloena uz materijale za sjednicu. Ista e se takoer, po mogunosti, dostaviti lanovima Vijea elektronikom potom. Sjednica je zakljuena u 5. listopada 2011. u 1530 sati. Tajnica Partnerskog Vijea Grada Zagreba mr.sc. Mirna Metrovi Predsjednik Partnerskog Vijea Grada Zagreba prof.dr.sc. Mladen Vedri
dr. sc. Bojan Baleti (prorektor Sveuilita u Zagrebu, za prostorni AAprof. razvoj i meuinstitucijsku suradnju) dr. sc. Gojko Beovan (profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog AAprof. fakulteta Sveuilita u Zagrebu) ovi (predsjednik uprave Zagrebakog holdinga) AAIvo mr. med. sc. Mirjana Dobranovi (predsjednica Udruge za promicanje istih AAmogunosti) Ferdelji (direktor Elektro-Kontakt d.d.) AAVladimir dr. sc. Zlatan Frhlich (predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske AAgospodarske komore) Jeli-Mck (predsjednica odraz-a i Hrvatske mree za ruralni razvoj) AAVinja prof. dr. sc. Tihomir Juki (profesor na Katedri za urbanizam, prostorno AAplaniranje i pejzanu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu) prof. dr. sc. Antoinette Kai-Rak (voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj) prof. dr. sc. Melita Kovaevi (prorektorica Sveuilita u Zagrebu, za istraivanje i tehnologiju) dr. sc. Vladimir Kuan (predstojnik Zavoda za prirodne resurse u Institutu za primijenjenu ekologijuoikon) univ.spec. Mirjana Matei (ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za odrivi razvoj) Ivan Obad (predsjednik Obrtnike komore Zagreb) Tomislav Pakvalin (ravnatelj Centra za istraivanje i razvoj porta) prof. dr. sc. Mladen Vedri (profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveuilita u ZagrebuPredsjednik Vijea) Zlatan Mufti (zamjena za dr.sc. Ameliu Tomaevibez prava glasa)
predstavnici Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Jadranka Veseli Bruvo (Proelnica gu) mr. sc. Irena Matkovi (voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba) mr. sc. Mirna Metrovi (tajnica Partnerskog vijea) Sjednici su jo nazoili predstavnici Zagrebakog holdinga: Martina Bartolec Nikola Vukovi Predsjednik Partnerskog vijea Grada Zagreba prof.dr.sc. Mladen Vedri pozdravio je sve nazone te im zahvalio na dolasku na 3. sjednicu Partnerskog vijea Grada Zagreba. Predloio je dnevni red, prijedlog kojeg su lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba primili uz materijale za ovu sjednicu: dnevni red 6. Usvajanje zapisnika 2. sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba 7. Provedbeni dio Razvojne strategije do kraja 2013. uvodno izlaganje 8. Nacrt prijedloga mjera i provedbeni dio Razvojne strategije do kraja 2013.
333
zapisnik tree sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba odrane 26. listopada 2011. godine Trea sjednica Partnerskog vijea Grada Zagreba odrana je 26. listopada 2011. godine u prostorijama Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27 s poetkom u 14.10 sati. Sjednici su nazoili: lanovi Partnerskog vijea Grada Zagreba
rasprava i izjanjavanje 9. Aktivnosti i budui oblici rada 10. Razno Predloeni dnevni red je jednoglasno usvojen. 1. usvajanje zapisnika 2. sjednice partnerskog vijea grada zagreba Zapisnik sa 2. sjednice Partnerskog vijea Grada Zagreba jednoglasno je usvojen. 2. provedbeni dio razvojne strategije do kraja 2013. uvodno izlaganje Mr. sc. Mirna Metrovi, tajnica Partnerskog vijea osvrnula se na korekciju mjera predstavljenih na proloj sjednici Partnerskog vijea, koja je izvrena na osnovu rasprave s prole sjednice i komentara lanova Vijea, koji su pristigli elektronskom potom, te je napomenula lanovima Vijea da su korigirani materijali priloeni sa ostalim materijalima za sjednicu. Mr. sc. Irena Matkovi, voditeljica izrade Razvojne strategije Grada Zagreba 2011.2013. predstavila je provedbeni dio strategije: nancijski i institucionalni okvir, okvir za praenje i izvjetavanje, akcijski plan i komunikacijsku strategiju. U izlaganju je navela izvore nanciranja na razini Grada Zagreba, drave, fondova EU, privatnog sektora te ostale izvore nanciranja. Navela je dionike koji bi trebali biti ukljueni u provedbu ciljeva razvojne strategije, opisala aktivnosti u akcijskom planu, te opisala 5 razina komunikacije znaajnih za provedbu strategije i razvoj Grada, te planirane aktivnosti. 3. nacrt prijedloga mjera i provedbeni dio razvojne strategije do kraja 2013.rasprava i izjanjavanje Nakon zavrenog izlaganja, predsjednik Vijea prof.dr.sc. Mladen Vedri otvorio je raspravu o dopunjenom nacrtu prijedloga mjera i predstavljenom provedbenom dijelu strategije. Zamolio je Irenu Matkovi da na primjeru referentnog grada Europske unije pokae kako funkcionira ovakav model provedbe Razvojne strategije. Mr. sc. Irena Matkovi objasnila je na primjeru Praga model pripreme i provedbe strategije, koji vrlo dobro funkcionira. Naglasila je da se navedeni primjer strategije Praga adekvatno reagira prema uoenim problemima tijekom provoenja iste, te po potrebi mijenja strategiju. Prof.dr.sc. Mladen Vedri ukazuje na nove okolnosti i ogranienja koja dolaze vezano uz javne izvore sredstava iz prorauna Grada Zagreba i Hrvatske u cjelini te da se partnerski angairaju oni koji ele ulagati na podruju Grada Zagreba, u bilo koju vrstu djelatnosti. Istie ulogu zagrebakog Holdinga koji e imati ulogu poticanja ulaganja i u komunalnu sferu. Naglaava da Vijee mora imati otvoreni djelokrug sa izvrnom vlasti, ali isto tako i sa Gradskom skuptinom. Mr. sc. Irena Matkovi komentira predstavljene materijale koji su urueni
lanovima Vijea i zahvaljuje lanovima Vijea na slanju komentara i ukazivanju na neke pogreke, to je doprinjelo poveanju kvalitete materijala. Prof.dr.sc. Mladen Vedri predlae izjanjavanje o nacrtu prijedloga mjera i provedbenom dijelu, te da se isti moe li se prihvatiti kao dokument koji e dalje biti podloga za sve relevantne teme o kojima se proteklih sjednica razgovaralo i predlagalo. Svi vijenici su se sloili i dokument je, nakon provedenog glasovanja, jednoglasno usvojen. aktivnosti i budui oblici rada Prof.dr.sc. Mladen Vedri poziva na raspravu o buduim oblicima rada. Predlae da se predloe teme podruja od posebnog interesa koje bi se podrale u realizaciji da bi se jasno pokazalo da su promjene i poboljanja mogua. Mr.sc. Mirna Metrovi istie da su neki predlagai svoje prijedloge za specine teme ve pismeno dostavili. Jadranka Veseli Bruvo, proelnica gu za strategijsko planiranje i razvoj Grada hvali rad Vijea i nada se da e se dobra interakcija i dalje nastaviti. Izvjetava nazone da je ureenje zikog prostora Zgforuma u zavrnoj fazi i nada se da e se jedna od sjednica jo ove godine odrati u novoureenom prostoru. Za otvorenje tog prostora planirana je izloba za upoznavanje graanstva sa Zagrebplanom u jednoj uvodnoj fazi a gdje bi se kasnije odravali okrugli stolovi, rasprave i prezentacije. Svi lanovi Vijea biti e obavijeteni i pozvani na otvorenje tog prostora. Prof.dr.sc. Mladen Vedri predlae da se za daljnji rad pripremi tema revitalizacije stare gradske jezgre i predlae da se za svaku sjednicu pripremi rasprava o jednoj konceptualnoj temi. Nadalje spominje raspravu na temu lokacije nove bolnice u gradu Zagrebu, izgradnje Kongresnog centra; zatim temu zbrinjavanja otpada odnosno ekologiju; odnos grada kao jezgre i metropolitanskog podruja, prvenstveno odnos sa Zagrebakom upanijom, odnosno irim podrujem budue regije. Predlae da se organiziraju okrugli stolovi na kojima bi se detaljno obraivale prethodno navedene teme. Istie pitanje gospodarstva Grada Zagreba kao kompleksniji problem i predlae da se na dnevni red stavi tema Kako uiniti Grad Zagreb to konkurentnijim za investitore, zatim temu Turizam (Kongresni centar i drugo). Jedna od relevantnih tema moe biti i Pozitivna iskustva razvijenijih EU-gradova, a posebno Otvaranje prema graanima i njihovo sudjelovanje u razvoju grada. Naravno sve teme mora pripremiti u zajednici s partnerima i razliitim adresama u gradu Zagrebu. Napominje da, Hrvatska, a time i grad Zagreb imaju dva problema, jedan je ekonomija razmjera, jer globalni igrai su zainteresirani za vea trita, a drugi je konkurentnost. Zajedniki je dogovoreno da dr.sc. Frhlich (predsjednik Gospodarskog vijea Hrvatske gospodarske komore) i g. Ferdelji (predsjednik Gospodarskosocijalnog vijea Grada Zagreba) okupe radnu skupinu za formuliranje liste bitnih tema za razvoj gospodarstva grada Zagreba, koja e se raspravljati i na sjednicama Partnerskog vijea.
335
Prof.dr.sc. Antoinette Kai-Rak ukazuje na probleme vezane za zdravstvene usluge u gradu Zagrebu. Predlae izgradnju centara za osobe s potrebnom palijativnom skrbi, invaliditetom. Predlae da se organizira okrugli stol na kojem bi se okupili strunjaci iz razliitih podruja zdravstva i iznijeli svoje prijedloge vezano za ovaj problem.Prijedlog je prihvaen i predlae se organizacija okruglog stola na iskazanu temu, uz osiguravanje odgovarajue medijske potpore. Vladimir Ferdelji sugerira da se proitaju zakljuci iz zapisnika sjednica Gospodarsko-socijalnog vijea u Gradu Zagrebu u posljednjih deset godina i da se detaljno proue neki prijedlozi iz njih, vezano i uz tretiranje sekundarnih sirovina, te da se krene u njihovu realizaciju jer sva dokumentacija ve postoji. Istie da su te i druge vane teme ve na mnogim skupovima obraene i da ih ne treba ponavljati nego krenuti u njihovu realizaciju. Prijedlog je takoer jednoglasno prihvaen. Prof.dr.sc. Gojko Beovan opisuje praksu europskih gradova u pogledu ovih problema. Predlae da se posjeti grad Ljubljana koja privodi kraju projekt izgradnje spalionice otpada koju nancira Europska Unija i grad Ljubljana. Smatra da bi trebalo provesti anketu po gradskim etvrtima kako bi se ukazalo na potrebe graana i koja su njihova oekivanja. Prof.dr.sc. Mladen Vedri zahvaljuje gosp. Beovanu na inicijativi i istie kako je tema o odlaganju i spaljivanju otpada vrlo vana te da bi bilo dobro razviti suradnju s europskim gradovima kako bi mogli vidjeti njihove mjere i ciljeve vezane uz ovu problematiku. Prof.dr.sc. Tihomir Juki istie da je vrlo vana tema odabir i provedba gradskih projekata. Upozorava na sve ono to nije gradski projekt, a tretira se kao gradski projekt i pritom razara grad. Smatra da takoer treba vidjeti kako drugi europski gradovi realiziraju takve projekte i pokuati raditi po jednom od takvih modela te cijele postupke realizacije pokuati ubrzati. Zakljuak je da ova tema bude posebno pripremljena za jednu od narednih sjednica Partnerskog vijea. Mr.med.sc. Mirjana Dobranovi naglaava da je u posljednjih 10 godina je trend u eu gradovima briga za pristupanost za sve, ne samo za osobe s invaliditetom nego i za majke u kolicima, starije osobe i sve ostale pa predlae da tema jednog od okruglih stolova bude neto to su ve zapoeli raditi u gradu Zagrebu, i to sa drutvom arhitekata i sa Hrvatskom komorom arhitekata, koja je ak osnovala i jedan poseban savjet za pristupanost. Smatra da se u Integralnom prometnom sustavu uzimaju u obzir i potrebe osoba s invaliditetom, pretpostavlja da se tu misli i na niskopodne autobuse, na pristupanost osoba s invaliditetom jer je to izuzetno vano u civilizacijskom razvoju grada. Nada se da se i mjera prioriteta c4analiza potreba odnosi i na osobe s invaliditetom. Ivo ovi je istaknuo primjer vode koja je u Zagrebu preskupa za gospodarstvo, a ispod razine cijena veine drugih gradova za graane. Takoer je ukazao da za znaajne probleme urbanog razvoja Grada Zagreba postoji niz izraenih studija iji nalazi nisu primjenjeni u svakodnevnom ivotu grada.
Vladimir Ferdelji se sloio sa gosp. oviem da se u Zagrebu slabo radi na realizaciji studija, te se nada da e njihov rad na stratekom razvoju imati poetak i kraj. Usljedila je rasprava o moguim buduim temama sjednica (gradski projekti, suradnja sa susjednim upanijama, gradska jezgra, komunalni sustav grada s naglaskom na gospodarenju otpadom, konkurentnost grada, zdravstvo, turizam Grada). Prof.dr.sc. Mladen Vedri je istaknuo da je poeljna tema sjednice Partnerskog vijea rasprava o komunalnom sustavu, u iju bi se pripremu trebao ukljuiti Zagrebaki holding. Pozvao je Gradski ured za strategijsko planiranje da predloi specinu temu o kojoj bi se u primjerenom roku mogla organizirati rasprava u Vijeu. Mr. sc. Irena Matkovi je rekla da je Arhitektonski fakultet proveo istraivanje vezano uz zagrebake gradske projekte, u suradnji s Uredom, te da je upoznata s tim da je istraivaki tim prof. dr. T. Jukia nastavio istraivanje prouavanjem dobrih praksi europskih gradova. Zamolila je prof.dr. Jukia da se ukljui u pripremu ove teme. Prof.dr.sc. Mladen Vedri je zatraio od Gradskog ureda da se pripremi nacrt mogue suradnje sa susjednim upanijama na razini partnerskih vijea, te da se za jednu od slijedeih sjednica pripremi poziv za suradnju koji bi se uputio Zagrebakoj, a takoer i Krapinsko-zagorskoj upaniji. Sjednica je zakljuena 26. listopada 2011. u 1525 sati. Tajnica Partnerskog Vijea Grada Zagreba mr.sc. Mirna Metrovi Predsjednik Partnerskog Vijea Grada Zagreba prof.dr.sc. Mladen Vedri
337
Dodatak 3. Usklaenost stratekih ciljeva ZagrebPlana s nacionalnim stratekim ciljevima i ciljevima eu

upanijske razvojne strategije, pa tako i Razvojna strategija Grada Zagreba ZagrebPlan, temeljni su razvojni dokumenti koji odreuju ciljeve i prioritete razvoja jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno, na upanijsku razinu prenose temeljne razvojne ciljeve drave i regije kojoj pripadaju, dalje ih razrauju i prilagoavaju vlastitoj sredini. Na taj nain su u funkciji usklaivanja razvoja na cijelom dravnom prostoru. Osim te funkcije, oni se u provedbi oslanjaju na nanciranje iz eu fondova, odnosno podloga su za njihovo koritenje, te moraju u osnovi biti usklaeni i s temeljnim europskim dokumentima. U skladu s navedenim, tijekom izrade ZagrebPlana posebno se vodilo rauna o usklaenosti s nacionalnim stratekim ciljevima i ciljevima regije Sjeverozapadne Hrvatske, te sa ciljevima eu sadranim u Lisabonskom ugovoru i ciljevima deniranim u novoj gospodarskoj strategiji eu Europa 2020strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast. 1. strateki ciljevi eu za programsko razdoblje 2007.2013. Lisabonska strategija obiljeila je proteklo desetljee kao vaan razvojni strateki okvir Europske unije. Njezina provedba zavrila je 2010., te je 2011. otpoela provedba nove strategije Europa 2020, koja pridaje veliku vanost jaem nadzoru te razvoju instrumenata ekonomskog upravljanja utemeljenih u snanijem makroekonomskom, proraunskom i strukturnom nadzoru. Njezini prioriteti su pametan, odrivi i ukljuujui razvoj kroz ostvarivanje pet glavnih ciljeva: 1. poveanje razine zaposlenosti na 75 % stanovnitva u dobi izmeu 20 i 64 godine, 2. poveanje ulaganja u istraivanje i razvoj na 3 % bdp-a eu, 3. smanjenje isputanja staklenikih plinova za 20 %, poveanje udjela energije iz obnovljivih izvora za 20 % i poveanje energetske ekasnosti za 20 %, u odnosu na 1990. godinu, 4. smanjenje broaj uenika koji prerano naputaju srednju i osnovnu kolu na 10 %, te poveanje broja mladih sa sveuilinom diplomom na 40 %. 5. smanjenje broja osoba u riziku od siromatva za 25 %, to obuhvaa 20 milijuna ljudi. Zadatak drava lanica je preciziranje ciljeva i provedba mjera kroz koordinaciju nacionalne gospodarske politike. Stvaranjem mogunosti za uvoenje razliitih prioriteta za strukturno vrlo razliite drave lanice, ukinuo bi se unicirani pristup svim dravama, te bi na taj nain svaka drava lanica denirala Europu 2020 prema svojoj specinoj situaciji.
2. strateki ciljevi na razini republike hrvatske Nacionalni strateki referentni okvir, nsro 2012.2013., glavni je strateki dokument i referentna toka za koritenje strukturnih fondova eu i Kohezijskog fonda po pristupanju Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske Unije. Njime su utvreni prioriteti koji e se zajedniki nancirati iz sredstava eu i nacionalnih sredstava u skladu s najviim europskim i nacionalnim ciljevima i smjernicama. Utvreni prioriteti i prioritetne osi preuzimaju se i dalje razrauju na razini pojedinanih Operativnih programa (Operativni program Regionalna konkurentnost, Operativni program Promet, Operativni program Okoli i energetika, Operativni program Ljudski potencijali, ipard). Opi cilj nsro-a 2012.2013. je poveanje rasta i zapoljavanja u odrivom konkurentnom gospodarstvu koje djeluje u Europskoj socijalnoj dravi 21. stoljea. Tri glavna strateka cilja nsro-a 2012.2013. su: 1. Bri gospodarski rast zasnovan na integraciji trita i institucionalnim reformama, 2. Vea zaposlenostbre otvaranje radnih mjesta, 3. Promicanje odrivog razvoja. operativni program regionalna konkurentnost Operativni program Regionalna konkurentnost, kljuni je strateki dokument za ovo podruje kojim se odreuje nain na koji e biti utroena predviena sredstva. Sredstva iz programa pomoi Europske Unije namijenjena jaanju regionalne konkurentnosti usmjerena su u pretpristupnom razdoblju prvenstveno na ulaganje u poslovnu infrastrukturu, poboljanje poslovne klime te prijenos tehnologije. Nakon stupanja u lanstvo, opseg moguih ulaganja znaajno e se proiriti te e izmeu ostaloga ukljuivati i ulaganja u infrastrukturu u sektoru obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, turizma i slino, a kao posebno vano, omoguit e i izravna ulaganja nepovratnih sredstava u malo i srednje poduzetnitvo. Ulaganja u podruju regionalne konkurentnosti nanciraju se u razdoblju 2007. do ulaska u eu kroz program ipa, komponenta IIIc, nakon ega e nanciranje biti omogueno kroz Strukturne fondove, odnosno Europski fond za regionalni razvoj (efrr). Osim pretpristupnih fondova hrvatskim korisnicima otvoreni su i dostupni unutar Programa zajednica program cip (Competitiveness and Innovation Framework Programme/Okvirni program za konkurentnost i inovacije) i program fp7 (Seventh Framework Programme for Research and Technological Developmen/ Sedmi okvirni program za istraivanje, tehnoloki razvoj i demonstracijske aktivnosti) i drugi. ciljevi 1. Uklanjanje razvojnih potekoa u slabije razvijenim regijama, 2. Mjere jaanja gospodarske konkurentnost, 3. Osiguravanje modernog i odgovarajueg okvira za suradnju poslovnog sektora i akademske zajednice, 4. Stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima.
339
operativni program promet Sredstva iz programa pomoi Europske Unije u sektoru prometa prvenstveno su usmjerena na izgradnju institucionalnog okvira te unaprjeenje infrastrukture u eljeznici i rijenom prometu. Ulaganja u sektoru prometa u pretpristupnom razdoblju nancirana su kroz programe ispa i ipa IIIa. U pretpristupnom razdoblju kao prioritetna podruja ulaganja su prepoznati eljeznica i rijeni promet koji su do sada bili nedovoljno razvijeni i neproporcionalno zastupljeni, posebice u usporedbi sa cestovnim prometom. Kljuni okvir za koritenje sredstava Europske Unije u podruju prometa je Operativni program Promet. ciljevi 1. Uravnoteenje razvoja mree koje ukljuuje sve vrste prometa, 2. Modernizacija eljeznike mree, 3. Modernizacija sustava unutarnjih plovnih putova. operativni program okoli i energetika Operativni program Okoli i energetika programski je dokument za apsorbiranje doprinosa eu fondova i provedbu kohezijske politike u sektoru okolia za razdoblje 2012.2013., koji se nastavlja na prethodne investicije i inicijative izgradnje sposobnosti koje su se temeljile na prethodnim eu programima, od kojih su najznaajniji ispa i ipa. Usmjeren je na razvijanje okoline infrastrukture i javne usluge u gospodarenju i odlaganju otpada u lokalnim samoupravama, opskrbu pitkom vodom i obradu otpadnih voda kako bi se doprinijelo ujednaenom i odrivom razvoju Hrvatske. Takoer, usmjeren je na bavljenje okolinim pitanjima u zatiti atmosfere, stvaranju odrive energije kao i prirodom i biolokom raznolikou da bi se unaprijedila kakvoa okolia i zatitila sredstva u korist buduih generacija. Na taj nain jasno se moe prepoznati nastavljanje podrke podsektorima IPA prioriteta (tj. otpadu i vodama), kao i predvieno proirenje na vie novih podruja intervencijekvalitetu zraka, zatitu prirode, bioloku raznolikost i energetiku. Opi cilj je unaprijediti okolinu i energetsku infrastrukturu za odrivi razvoj i unaprijediti okoli. pojedinani ciljevi 1. Poboljanje infrastrukture za gospodarenje otpadom, unaprjeenje okolia ugroenog oneienim podrujima i nekontrolirano odloenim otpadom, zatita prirode i ouvanje bioloke raznolikosti, unaprjeenje praenja kakvoe zraka i podrka odrivom koritenju energije. 2. Razvoj vodno-komunalne infrastrukture vodoopskrbne mree s ureajima za proiavanje pitke vode, sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda i ureaja za proiavanje otpadnih voda, te izrada studijske dokumentacije za programe zatite od tetnog djelovanja voda (poplava i sua). 3. Pruanje pomoi u upravljanju i provedbi operativnog programa Okoli i energetika.
operativni program ljudski potencijali Sredstva iz programa pomoi Europske Unije u sektoru za razvoj ljudskih potencijala, kako u pretpristupnom razdoblju tako i neposredno po stupanju u lanstvo, prvenstveno su usmjerena na zadravanje postojeih i stvaranje novih radnih mjesta, poveanje ulaganja u ljudske potencijale, jaanje socijalnog ukljuivanja te promicanje prilagodljivosti poslodavaca i zaposlenika. Ulaganja u sektoru ljudskih potencijala u pretpristupnom razdoblju nancirana su kroz program ipa iv. Kljuni okvir za koritenje sredstava Europske Unije u podruju zapoljavanja, obrazovanja, strunog osposobljavanja i socijalnog ukljuivanja je Operativni program Razvoj ljudskih potencijala. ciljevi 1. Ouvanje postojeih te poveanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta, 2. Privlaenje i zadravanje ljudi u zaposlenosti poveanjem ulaganja u ljudski kapital, 3. Jaanje socijalnog ukljuivanja te promicanje prilagodljivosti tvrtki i radnika. Manji dio sredstava namijenjen je pripremi buduih projektnih prijedloga te pomoi odgovornim institucijama u provedbi programa. ipard U cjelovitom pretpristupnom ipa programu Europske unije za razdoblje 2007.2013. godine ruralni razvoj dobio je posebno poglavlje posveeno iskljuivo razvoju ruralnog sektora. Time, kao i injenicom da 60 % stanovnitva 27 zemalja lanica Europske Unije ivi u ruralnim podrujima, jasno je zato je politika ruralnoga razvoja od vitalne vanosti. Odriv razvoj poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenog sektora predstavlja glavni cilj ove politike. ipard je peta komponenta cjelovitog pretpristupnog programa Europske unije za razdoblje 2007.2013. godine poznatog pod skraenicom ipa (Instrument pretpristupne pomoi, eng. Instrument for Preaccession Assistance). ipard program provodit e se kroz tri osnovna strateka prioriteta/cilja: 1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedba standarda Zajednice 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije. Ta tri cilja predstavljaju okosnicu pripreme za budue koritenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Europskoj uniji, jer se kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (epfrr) provode mjere na gotovo identian nain. Strategijom regionalnog razvoja RH 2011.-2013. utvreni su razvojni ciljevi usmjereni prema drutveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno naelima odrivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji e svim dijelovima zemlje
341
omoguavati jaanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. Tri su osnovna strateka cilja politike regionalnog razvoja: 1. Razvoj upanija i statistikih regija 2. Razvoj potpomognutih podruja 3. Razvoj pograninih podruja. U okviru Strategije regionalnog razvoja rh 2011.2013. za razdoblje do 31. prosinca 2013. godine utvreni su razvojni prioriteti na razini statistikih nuts 2 regija. Za Sjeverozapadnu Hrvatsku kojoj teritorijalno pripada Grad Zagreb utvreni su razvojni prioriteti: 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja 3. Odrivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima 4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom. Prioriteti su razraeni kroz 16 mjera.
odnos ciljeva i prioriteta zagrebplana, srrrh i nsro ciljevi/ prioriteti zagrebplana prioriteti srrh 2011.-2013. za sjeverozapadnu hrvatsku ciljevi i prioriteti nsro 2012.-2013. (operativni program) i ipard programa 2007.-2013.
strateki cilj 2. razvoj ljudskih potencijala 2.1. Zagreb grad znanja i sveuilini grad 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja Operativni program Razvoj ljudskih potencijala: prioritet 3: Unapreivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti, prioritet 4: Tehnika pomo Operativni program Razvoj ljudskih potencijala: prioritet 1: Poboljanje pristupa zapoljavanju i odrivog ukljuivanja u trite rada, prioritet 2: Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada, prioritet 3: Unapreivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti, prioritet 4: Tehnika pomo
2.2. Razvoj i unapreivanje trita rada
1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta
strateki cilj 3. zatita okolia i odrivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom 3.1. Zatita prirode, ouvanje i unapreivanje kvalitete okolia 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja; 3. Odrivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima; 4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture; 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom Operativni program Okoli i energetika: prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoi zraka, zatiti prirode (NATURA 2000) i sektorima energetike (EFRR), prioritetna os 2: Intervencije u sektoru gospodarenja vodama, prioritetna os 3: Tehnika pomo
strateki cilj 1. konkurentno gospodarstvo 1.1. Razvoj poticajnog poduzetnikog okruenja 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja; 3. Odrivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima Operativni program Regionalna konkurentnost: prioritet 2: Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Operativni program Regionalna konkurentnost: prioritet 2: Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva; IPARD program: prioritet 1: Poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda zajednice, prioritet 2: Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 3.2. Odrivo gospodarenje energijom, poveanje udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova i svjetlosnog oneienja
Operativni program Okoli i energetika: prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom, kakvoi zraka, zatiti prirode (natura 2000) i sektorima energetike (efrr)
strateki cilj 4. unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija grada 4.1. Odrivo koritenje cjelokupnog prostora Grada 4.2. Unapreivanje naseljenih dijelova Grada 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja; 3. Odrivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima; 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom IPARD program: prioritet 3: Razvoj ruralne ekonomije
343
2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja; 4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture
Operativni program Promet: prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske prometne infrastrukture vezane uz ten-t koridore, prioritetna os 2:Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture i razvoj istih prometnih sustava u gradskim i prigradskim podrujima; Operativni program okoli i energetika: prioritetna os 2:Intervencije u sektoru gospodarenja vodama Operativni program Promet: prioritetna os 2: Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture i razvoj istih prometnih sustava u gradskim i prigradskim podrujima, prioritetna os 3:Tehnika pomo
6.4. Poboljanje rada gradske uprave, institucija i javnih poduzea
1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja
6.5. Jaanje meuupanijske suradnje, te meunarodne povezanosti i prepoznatljivosti grada
4.4. Unapreivanje regionalne prometne povezanosti
4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture
Dodatak 4. Popis izvora podataka Upravna tijela/institucije

upravna tijela/institucije Ured Gradonaelnika Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port Gradski ured za zdravstvo i branitelje Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i promet Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Gradski ured za katastar i geodetske poslove Ured za upravljanje u hitnim situacijama Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Odjel za statistiku i Odjel za demograju Ministarstvo unutarnjih poslovapu Zagrebaka Sveuilite u Zagrebu hgkKomora Zagreb Hrvatski zavod za zapoljavanjePodruna sluba Zagreb Hrvatske ceste d.o.o. Hrvatske vode H Putniki prijevoz d.o.o. Zagrebaki holding d.o.o. Financijska agencijafina publikacije, studije, akti Antoljak, V., Horvath, T., Jurlin, K., Slunjski, M. (2008.) Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, undp, Zagreb
strateki cilj 5. unapreivanje kvalitete ivljenja 5.1. Unapreivanje kvalitete stanovanja 5. Odrivo gospodarenje okoliem i energijom 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja Operativni program Razvoj ljudskih potencijala: prioritet 2: Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada Operativni program Razvoj ljudskih potencijala: prioritet 3: Unapreivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti; prioritet 4: Tehnika pomo
1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja
strateki cilj 5. unapreivanje kvalitete ivljenja 6.1. Razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja 6.2. Unapreenje znanja i vjetina za upravljanje razvojem 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja 1. Poveanje konkurentnosti jaanjem regionalnih kapaciteta; 2. Jaanje konkurentnog poduzetnikog okruenja Operativni program Razvoj ljudskih potencijala: prioritet 4: Tehnika pomo
6.3. Uinkovito upravljanje gradskim prostorom i gradskom imovinom
AA
345
G. (2004.) Procjena standarda stanovanja u Zagrebu kao razvojnog AABeovan, resursa, Pregledni znanstveni lanak, udk 365.4, Studijski centar socijalnog
AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA AA
rada, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Socijalna slika grada Zagreba 2008., Udruga za inicijativu u socijalnoj politici, Socijalno vijee Grada Prijedlog Strategije za razvoj ljudskih potencijala Grada Zagreba, 2011., Lokalno partnerstvo za zapoljavanje Grada Zagreba Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014., oikon d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju, 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj Prijedlog Programa zatite okolia Grada Zagreba 2010.2014., oikon d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju 2010., za naruitelja: Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Klasikacija i valorizacija umskih krajobraza na podruju Grada Zagreba, studija, 2010., oikon d.o.o., za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Klasikacija i vrednovanje poljoprivrednih i ruralnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, studija, 2010., Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Vrednovanje i tipologija kulturnih krajobraza na podruju Grada Zagreba, studija, 2010., Pro Silva d.o.o., za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Topograja identiteta Grada Zagrebasimboliki potencijali grada kao alati strategijskog komuniciranja urbanih posebnosti, studija, 2010., dr.sc. Fea Vuki, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Kvalitetno stanovanje u urbanom centru Hrvatske, studija, 2010., Analog/ Platforma 9,81, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagrebprostorno-demografske promjenestanje, procesi, tendencije, studija, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Studija prostora i sadraja zagrebakih trnica, 2010., Penezi i Rogina arhitekti d.o.o., za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Makroekonomski pokazatelji i nancijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Zagreba 2005.2009., studija, 2010., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Gradski projekti, studija, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Analiza stambenih naselja, studija, 2010., Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreb kao kulturni proizvod, studija, 2010., Institut za meunarodne odnose, za naruitelja: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Prostorni plan Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba, 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09), elaborat Akcijski plan odrivog razvitka Grada Zagreba (seap), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 2010., za naruitelja: Gradski ured
AA AA AA AA
za energetsku uinkovitost, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 20. travnja 2010.) Program energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada Zagreba 2010.2012., (zuke), 2010., Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba od 14. srpnja 2010.) Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Gradu Zagrebu 2009.2012., 2009., ecoina (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.) Program mjerenja razine oneienosti zraka na podruju Grada Zagreba (prihvaen Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 26.veljae 2009.) Zagrebaka strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2011. do 2015. (prihvaena Zakljukom Gradske skuptine Grada Zagreba 29. oujka 2011.)
347

Prijedlog ZGplan Razvojna Strategija GZ 12 2011

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prijedlog ZGplan Razvojna Strategija GZ 12 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

zagrebplan

grad zagreb gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj gradazagreb, 2011.

Koordinacija regionalnog razvoja i priprema strategije:

gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

2 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

saetak proces i metodologija izrade osnovna analiza resursi

4 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

14. sigurnosni pokazatelji u gradu zagrebu

3. praenje provedbe i izvjetavanje

15. financijski izvori za razvojne projekte i za funkcioniranje upanije

prethodno vrednovanje dodaci

17. razvojni planovi, strateki programi, glavni razvojni projekti

swot vizija strateki ciljevi, prioriteti i mjere

6 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

proces i metodologija izrade

a. resursi (Prirodna, populacijska i simbolika osnova Grada):

14 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

Melita Kovaevi, prorektorica AAprof.dr.sc. Sveuilita u Zagrebu, za istraivanje i

20 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

1.Geoprometni poloaj i zemljopisna, prirodna i kulturna obiljeja

1.1.2. Integriranje hrvatskoga prostora

prikaz 2 | poloaj grada zagreba na paneuropskim intermodalnim koridorima

1.1.1. Povezanost s europskim prostorom

prikaz 1. grad zagreb u regionalnom prostoru

izvor: studija zagrebprostorno-demografske promjenestanje, procesi i tendencije, af 2010.

izvor: eurostat regional yearbook 2009.

izraditi strateki program umreavanja Grada AAZagreba sa susjednim europskim metropolama

1.2. Osnovne geoloke karakteristike te karakteristike tla, vegetacije i faune

1.2.1. Geoloke karakteristike i tlo

1.2.3. Karakteristike krajobraza

1.2.2. Flora i fauna, bioloka raznolikost

20 364 82 69 24 090 18 995 532 64 132

tabela 1 | zastupljenost staninih tipova na podruju grada zagreba

1.4. Kulturna batina

1.3. Klimatska obiljeja

30 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

1.5. Identitet Grada

Hrelia; vrijednosti tradicije odravanja kulturnih manifestacijaod sajmovanja do Queer festivala.

gradnje na podrujima na kojima se AAzabrana ugroava kakvoa voda izvorita i podzemnih

2.6. Zatieni dijelovi prirode

o posebni ornitoloki rezervati

v posebni rezervat umske vegetacije 101,01 90,93 20,00 23,41 186,80

40 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

tabela 2. | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba (a)

izvor: naselja i stanovnitvo republike hhrvatske 1857.-2001., dzs, zagreb, 2005.

3.Stanovnitvo i trite rada

prikaz 4 | zatiene prirodne vrijednosti na podruju grada zagreba

1961. 478 076 84 157 134,1 121,4 2,41

2001. 779 145 1 319 218,5 100,2 0,02

2008. 788 095 8950 221 101,1 0,14

356 529 393 919 100 37 390 110,5 110,5 2,11

tabela 4. | broj stanovnika grada zagreba 1948.2008.

42 / zagrebplan / razvojna strategija grada zagreba 2011.2013.

3.2. . Dobna struktura

3.3. . Obrazovna struktura

grafikon 2. | dobna struktura u gradu zagrebu 2001. godine

3.4. . Zaposlenost i nezaposlenost

grafikon 4. | struktura zaposlenih4 po djelatnostima u zagrebu

39 000 37 000 35 000 33 000 31 000 29 000 27 000 25 000

3.5. Novija obiljeja zagrebakog trita rada

Nezaposleni u Zagrebu i u Hrvatskoj

grafikon 5 | kretanje nezaposlenosti u zagrebu i u hrvatskoj

izvor: statistiki ljetopis rh, 2001.2009. i priopenja dzs

grafikon 7 |kretanje broja nezaposlenih u gradu zagrebu od 2000. - 2010. godine