broj 68 | godina 5 | besplatni primjerak

etvrtak, 25. listopada 2012.

Vi pitate, gradonaelnik Bandi odgovara

Besplatna telefonska linija za graane

08001991

Prilog - Dan Svih svetih (str.17) / Ipak poskupljenje grijanja (str.3)

Najbri nain da dobijete odgovore na svoje upite i komentare

Gradske etvrti:
Gornji grad- Medveak
Srce grada i zona posebne zatite s gotovo 32.000 stanovnika mue brojni komunalni problemi
Str. 10

Sandra Perkovi
Oboavam matematiku
Hrvatska olimpijka u ekskluzivnom razgovoru za nae novine govori o svojim buduim sportskim planovima.
Str. 13

tema broja

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Financijski spor izmeu Grada Zagreba i Ministarstva nancija

Bandi: Ovo je pravno, financijsko i moralno nasilje
Upravni sud: Grad Zagreb je u pravu
Zato drava graanima Zagreba oduzima sredstva za kole, socijalne i zdravstvene ustanove i vatrogastvo, upitao je nedavno na konferenciji za novinare zagrebaki gradonaelnik Milan Bandia, nakon to je Ministarstvo financija zaprijetilo kako e blokirati raun Grada Zagreba. Naime, Ministarstvo financija je u svom rjeenju naloilo Gradu Zagrebu da vrati razliku ostvarenog iznosa iznad minimalnih standarda za centralizirane funkcije za razdoblje 2008.-2010., ukupnog iznosa od 337.627.286,94 kn na raun dravnog prorauna Republike Hrvatske. Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zagrebakog gradonaelnika, koji je kazao kako se nikad nije osjeao tunije, jadnije i blesavije, dodajui da se u ovom sluaju radi o pravnom, financijskom i moralnom nasilju nad Gradom Zagrebom, ustvrdivi kako je spreman odgovarati za svaku rije. Stoga e Gradska uprava uputiti tubu Upravnom i Ustavnom sudu, ne za ponitenje rjeenja Ministarstva financija (to je ve uinjeno), ve za povrat 200 milijuna kuna nepotroenih decentraliziranih sredstava koje je Grad Zagreb uplaivao u periodu od 1. sijenja 2007. g. do konca 2008.g., istaknuo je gradonaelnik. Izmeu Grada i ove funkcije meni je vaniji Grad i graani ovoga grada, naglasio je gradonaelnik i dodao da, ukoliko je on kamen spoticanja, spreman je podnijeti ostavku. Ne mogu vjerovati da se ovo dogaa u Hrvatskoj, nakon 22 godine demokracije. Ako sam ja kamen spoticanja ja u otii, ali neka ne rade teror nad ovim gradom, rekao je Bandi, uz obeanje kako e se izboriti do zadnjeg daha za svaku lipu i kunu gradskog prorauna i tih 200 milijuna kuna. Zatim je Grad Zagreb podnio tubu Upravnom sudu, 10. listopada, radi ponitenja rjeenja Ministarstva financija.

Upravni sud podrao Grad Zagreb

Ve 15. lipnja Upravni je sud donio rjeenje u korist grada, odluivi da Zagreb ne mora Ministarstvu financija uplatiti traenih 337,6 milijuna kuna, sve do pravomone sudske presude. U odluci Upravnog suda stoji kako je Grad Zagreb traio odgodu do pravomone presude, uz obrazloenje da bi izvrenjem osporenog rjeenja grad pretrpio nenadoknadivu tetu. Sud je odluio da je zahtjev opravdan, uz dodatak da odgoda nije protivna javnom interesu. "Ovim rjeenjem Upravni sud je zatitio Grad Zagreb koji je u pravu i potuje pozitivne zakone Republike Hrvatske", komentirao je grado-

naelnik.Proraun Grada Zagreba za ovu godinu iznosi 6,6 milijardi kuna, to znai da iznos koji je Ministarstvo financija potraivalo, predstavlja vie od pet posto prorauna. Naime, kada bi Grad prebacio ta sredstva u dravni proraun, u pitanje bi dole plae zaposlenih, ali i sredstva koja Zagreb izdvaja za vrtie, kole, zdravstvo, domove za starije i nemone osobe, centre za socijalnu skrb... "Kako je tuitelj jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog i podrunoga (regionalnog) znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, Sud je ocijenio da u konkretnom sluaju postoji javni interes graana Grada Zagreba, da funkcioniranje Grada i obavljanje funkcija jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne bude dovedeno u pitanja", navodi se u odluci suda.

Branit emo svaku lipu

Iz Grada tvrde da dravi nita nisu duni. "Grad Zagreb nikada nije dobio od drave nita pa nema ni to vratiti. Oni koji su dobili iz fonda poravnanja, ako su potroili vie od minimuma koje su odredili trebaju vratiti", kazao je Bandi i najavio sudsku bitku: "Do Strasbourga emo braniti svaku lipu i kunu gradskog prorauna". "Ovo je potvrda da je stanje koje je prethodilo sudskoj odluci bilo stanje nereda. Rjeenje Ministarstva financija kojim se odreuje ovrha protiv Grada Zagreba bez prava na albu, a posebno nain na koji je prezentirano u javnosti te izjave zastupnika gradske Skuptine Grada Zagreba da se po istome bezuvjetno mora postupati, stvorile su nered i nepotrebnu uznemirenost meu graanima", ustvrdio je proelnik gradskog Ureda za financije Slavko Koji, komentirajui rjeenje Upravnog suda, na konferenciji za novinare, odranoj 16. listopada.''Pa zar u Hrvatskoj koja je u zavretku postupka pristupanju Europskoj uniji, koja se svim silama bori za izlazak iz krize pa i spaavanjem kreditnog rejtinga, treba ovakva haranga na glavni grad?'', zapitao se Koji te ustvrdio da je rjeenjem uspostavljen pravni red kakvog propisuje i lanak 11. europske povelje o lokalnoj samoupravi. Potpisnica te europske povelje je i Hrvatska, a njen lanak 11. jami da e jedinice lokalne samouprave imati pravo na sudsku zatitu radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih nadlenosti i potivanja naela lokalne samouprave.

zagreb.hr 25.listopada 2012.

tema broja
Primjena Treeg energetskog paketa EU

HERA odluila: Grijanje poskupljuje gotovo 37 posto u est gradova

Upravno vijee Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA poetkom tjedna dalo je pozitivno miljenje na zahtjev HEP Toplinarstva koje je trailo 36,7-postotno poveanje cijene toplinske energije u Zagrebu, Sisku, Osijeku, Velikoj Gorici, Zapreiu i Samoboru, izvijestio je lan Upravnog vijea HERA-e Dalibor Pudi. Pudi je objasnio da je HERA pozitivno miljenje donijela prihvaajui opravdane trokove HEP Toplinarstva. Miljenje je agencija poslala na adrese lokalne samouprave u Zagrebu, Osijeku, Samoboru, Zapreiu i Velikoj Gorici, ija predstavnika tijela, temeljem vaeeg zakona, odluuju o poskupljenju grijanja i koje HERA-inu preporuku mogu, ali i ne moraju slijediti. Neki gradovi, poput Osijeka, ve su se izjasnili da nee poskupljivati grijanje. Meutim, na snagu e ovih dana, nakon objave u Narodnim novinama, stupiti novi Zakon o energiji prema kojem e za odreivanje cijena energetskih usluga postati odgovorna HERA. U sluaju da HEP-ov zahtjev za poskupljenjem toplinske energije ne bude odmah prihvaen na lokalnoj razini, HEP taj zahtjev ponov-

no moe uputiti, ali ovoga puta na adresu HERA-e koja e biti jedina odgovorna za odluivanje o njemu. Trenutne zakonske promjene vjerojatno e malo odgoditi poskupljenje toplinske energije. Po novom zakonu, lokalna samouprava nema nita oko odluivanja o visini tarifnih stavki, ve e odluku o tome donositi iskljuivo HERA.

"Na liberaliziranom tritu nitko od ozbiljnih poduzetnika ne eli gomilati gubitke. Energetski subjekti imaju pravo na opravdani troak poslovanja i razuman povrat na investiciju. HERA je odgovorna da proces donoenja odluka o tarifama bude transparentan. Najavljeno je da e sredinom studenog na Vladi biti usvojeni prijedlozi zakona o tritu elektrine energije i o tritu plina i poslani u Sabor, a usvajanje tih zakona oekuje se do kraja godine. Zajedno s ve usvojenim Zakonom o energiji i Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti Hrvatska e imati zaokruenu zakonodavnu regulativu koju nalae Trei energetski paket EU.

Bandi: Nadam se da e Gradska skuptina konano prihvatiti rebalans

prihodi od 6,7 milijardi kuna i rashodi od 6,64 milijardi kuna, odnosno, smanjenje prihoda za 138,7 milijuna i rashoda za 198,7 milijuna uz istovremeno dodavanje iznosa od 118 milijuna kuna od naplaene naknade za proiavanje otpadnih voda. Proelnik Gradskog ureda za financije Slavko Koji upozorio je da je Grad na privremenim mjerama ve est mjeseci, priznajui da postoje problemi s isplatom plaa u domovima umirovljenika zbog izmjena zakona koji je u nepovoljniji poloaj stavio Grad Zagreb u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave kada je rije o koritenju decentraliziranih sredstava. Gradonaelnik Bandi poruio je da ukoliko nam ne mogu pomoi, neka nam ne odmau. Stjee se dojam da se mi zalaemo za novac poreznih obveznika Grada Zagreba, a oni da taj novac zavri u dravnoj kasi. U to ne elim vjerovati", Zagrebaki gradonaelnik u srijedu, 24. listopada kazao je. No, gradonaelnik priznaje da po tom izrazio je nadu da e Gradska skuptina konano prihvatiti prijedlog rebalansa gradskog prorauna, pitanju nije optimist. "Mislim da e se ponaati onako kako im partija naloi. Pa i do sada su se nakon to je u skuptinskoj proceduri u nekoliko navrata bio odbijen ili odgoen pa je Grad Zagreb i tako ponaali", kazao je Bandi, navodei kako dalje na mjerama privremene obustave izvravanja "neki sjede na dva stolca i u Skuptini i u Saboru, pa se ne mogu odluiti". prorauna. Rebalansom prorauna predlau se

Zato uope poskupljenje?

HEP Toplinarstvo lani je ubiljeilo gubitak vei od 320 milijuna kuna te je krajem rujna uputilo zahtjev lokalnim vlastima u est gradova Hrvatske za poskupljenjem grijanja od ak 37 posto. Gradonaelnici Zagreba, Osijeka, Velike Gorice, Siska, Zapreia i Samobora odbili su prihvatiti veliko poskupljenje uz napomenu da e gradska vijea donijeti konanu odluku. Ipak, zatraeno je miljenja HERA-e. Vlada je nedavno podrala prijedlog zakona o regulaciji energetskih djelatnosti kojim se HERA-i daju znatno vee ovlasti koje se proiruju i na podruje cijena energije. U nadlenosti HERA-e tako bi bilo donoenje metodologija, odnosno, tarifnih sustava te donoenje, ili odobravanje cijena energenata.

ZG info

zagreb.hr 25. listopada 2012.

PBZ-ova donacija Klinikoj bolnici Merkur

inim dobro svaki dan
PBZ Card nastavio je obiljeavati 40 godina American Expressa u Hrvatskoj realiziravi jo jedan humanitarni projekt. Tako su predstavnici tvrtke uruili donaciju Klinikoj bolnici Merkur u Zagrebu u iznosu od 351.120,00 kuna. Donirana sredstva namijenjena su Odjelu za neonatologiju za kupnju digitalnog ultrazvunog sustava s color dopplerom, koji e omoguiti bolnici kvalitetnije praenje i lijeenje djece s neurorizicima. Donacija KB Merkur je trinaesta donacija koju je PBZ Card realizirao u sklopu svoga projekta inim dobro svaki dan i American Express kartice sa srcem, putem kojih pomae projekt Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske pod nazivom Praenje djece s neurorizicima. Ujedno, to je najvea pojedinana donacija koju je PBZ Card uputio nekoj od bolnica ukljuenih u projekt Praenja djece s neurorizicima. Upravo u povodu roendana American Expressa na hrvatskome tritu PBZ Card od poetka 2012. godine za svoj humanitarni projekt inim dobro svaki dan umjesto dosadanjih 35 lipa, koliko je donirao za svaku kupnju kod koje je pri plaanju koritena American Express kartica sa srcem, izdvaja 40 lipa, bez ikakvog troka za korisnike kartice.

Sveanom uruenju donacije prisustvovali su, meu ostalima, zamjenik ministra zdravlja mr.sc. Marijan Cesarik, dr. Zvonimir ostar, proelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, ravnatelj KB Merkur prim.dr.sc. Dinko kegro, dr.med , predstojnik Klinike za enske bolesti i porode prof.dr.sc. Vlastimir Kukura, dr.med. voditeljica Odjela za neonatologiju dr.med. Svjetlana Razum, lan Uprave Privredne banke Zagreb d.d. Dinko Luci, predsjednik Uprave PBZ Carda Mislav Blai i brojni drugi.

Ne zaboravite pomaknuti satove

Udruga Pelinjak uklanja besplatno legla osa i strljenova iz vaih domova

Mnogi vjerojatno ne znaju da u Zagrebu postoji stalna deurna sluba koja uklanja rojeve pela kao i legla osa i strljenova iz domova graana, njihovih okunica, gospodarskih objekata te javnih povrina i to ini potpuno besplatno. Zanimljivost je svakako i da je Grad Zagreb jedini grad u Europi koji ima takvu slubu, koja svoj rad obavlja volonterski. Udruga pelara 'Pelinjak' i ove godine provodi projekt 'Pelarsko deurstvo', u partnerskom odnosu s jo pet pelarskih udruga Zagreba, 'Degenija', 'Lipa', 'Propolis', 'Pela' i 'Zagreb', a u suradnji s drugim slubama (sluba 112, policija, vatrogasci, komunalne slube, deratizacija i sl.). S dvadesetak prijavljenih pelara za ovu godinu (sezonu), samo ove godine deurna sluba, koja u svojim redovima ima i nekoliko ena, do sada je imala vie od 500 intervencija na koje su izlazili pelari iz est pelarskih udruga grada Zagreba. Nositelj projekta je UP 'Pelinjak', koja okuplja ljude odane pelarstvu i dobroj pelarskoj praksi, a glavni koordinator projekta je Damir Rogulja, predsjednik UP 'Pelinjak'. Uz posjete pelarskim sajmovima, manifestacijama te aktivnosti druenja na tribinama, na predavanjima i pelinjacima, Udruga, koja je osnovana 2009., u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i umarstvo, organizirala je i malu izlobu s tridesetak najzanimljivijih fotografija sa svojih intervencija.

Ljetno raunanje vremena zavrava u nedjelju, 28. listopada pomicanjem kazaljke za jedan sat unatrag. Sukladno Uredbi o raunanju vremena, ljetno raunanje vremena zavrava 28. listopada u 3 sata, tako to se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata rauna kao 2 sata, izvijestio je Dravni zavod za mjeriteljstvo.

zagreb.hr 25. listopada 2012.

ZG info

"Prekinimo ()tapkanje u mraku"

Povorka slijepih i osoba s invaliditetom i ove je godine obiljeila Meunarodni Dan bijelog tapa, 15. listopada
Tim povodom stotinjak predstavnika Hrvatskog saveza slijepih i drugih udruga osoba s invaliditetom su povorkom upozorili na potrebu vee skrbi za invalide. Povorka s bubnjarima, zvidaljkama i transparentima kretala se od njihova sjedita u Drakovievoj ulici do Markova trga. Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Peri istaknuo je da Hrvatska ima najmanji doplatak na sljepou u Europi, od 46 do 66 eura te je dodao kako od Vlade oekuju da e rijeiti njihove kronine probleme, a to su sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom te inkluzivni dodatak. Povorka slijepih, gluhih osoba te osoba u invalidskim kolicima i drugih osoba s invaliditetom prvo je dola u Ministarstvo socijalne politike i mladih na Trgu hrvatskih velikana, gdje ih je primila potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opai. Nakon razgovora, Peri je izvijestio da su s ministricom razgovarali o svim problemima, dogovorili se o suradnji i rokovima te im je obeano da e zakon o inkluzivnom dodatku biti gotov do 31. prosinca idue godine. Ministrica Opai je izvijestila kako se na kriterijima za financiranje udruga i financiranje saveza radi te da bi udruge vrlo brzo trebale znati "nova pravila igre", jer, kako je rekla, smatra da se ona ne moe sluiti dosadanjom praksom ministara, a "to je bila praksa u kojoj su oni svojom odlukom potpisivali po pet ili deset milijuna kuna savezima". Naglasila je kako se nastoje izboriti i za vea financijska sredstva od strane Lutrije i nada se da e i to biti rijeeno u iduih mjesec dana, dok bi zakon o inkluzivnom dodatku trebao biti donesen do 31. prosinca 2013. godine. Navela je da je Ministarstvo formiralo radne i meuresorne skupine, jer osobe s invaliditetom nisu samo problem Ministarstva socijalne politike, ve i nekih drugih ministarstava obrazovnog sustava, zdravstvenog sustava, sustava mirovinskog. Nakon razgovora s ministricom, glasna povorka s transparentima "Prekinite (tapkanje) u mraku!" i "Netko nema vida, a netko stida", krenula je Juriievom do Trga bana Jelaia te Radievom stigla do Trga sv. Marka, gdje su pozivali premijera Zorana Milanovia. Peri je istaknuo kako trae prava, a ne milostinju te da politika mora znati da je dosad davala milostinju. U sjeditu Vlade predao je tekst Platforme za socijalno partnerstvo osoba s invaliditetom, Vlade i institucija drave, nacrta Zakona o financiranju udruga osoba s invaliditetom te Promemorije o obvezama donoenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih rekao je kako moraju biti ukljueni u procese donoenje odluka i nastanka zakona, a ako ih se i dalje ne bude ukljuivalo, krenut e u prosvjed na kojem e okupiti 5.000 osoba s invaliditetom.

Josipovi primio udruge na Dan bijelog tapa

U povodu obiljeavanja Meunarodnog dana bijelog tapa, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi primio je 15. listopada predstavnike udruga slijepih, slabovidnih i gluhoslijepih osoba, koji su zamolili predsjednika za pomo u donoenju zakona vezanih uz nanciranje udruga i invalidski doplatak, dok je predsjednik Saveza slijepih Vicko Svilii upozorio na sporost u rjeavanju problema osoba s invaliditetom. Svilii je podsjetio i da se udruge ve godinama bore za invalidski doplatak kakav imaju sve zemlje EU i sve zemlje na podruju bive Jugoslavije, osim Hrvatske. " Znamo da nema novca, ali neka barem izrade zakon pa emo doplatak dobijati kad bude novca", rekao je Svilii, koji je izvijestio da udruge trae i donoenje zakona kojim bi se utvrdilo njihovo nanciranje iz sredstava Hrvatske lutrije. Josipovi je izrazio uvjerenje da e Vlada imati sluha za probleme slijepih, slabovidnih i gluho-slijepih osoba i da e im pomoi koliko doputaju nancijske prilike, upozorivi da se osobe s tom vrstom invaliditeta u svakodnevnom ivotu suoavaju s brojnim potekoama, od nepostojanja prilaznih rampi i udbenika na pismu slijepih, do nemogunosti da nau posao. "Usprkos tomu, neki od vas ostvarili su zavidna postignua", zakljuio je. "Nadam se da emo jednom, kao socijalno osvjeteno drutvo i vama pruiti odgovarajuu zatitu", rekao je Josipovi. Predsjednica udruge roditelja OKO Nada Bjeli upozorila je na probleme u sustavu zdravstva, koji djeci ne osigurava pomagala koja im trebaju doivotno. Bjeli je svoju misao zakljuila citirajui Malog princa kako ''ovjek samo srcem dobro vidi'', a ''na sustav ima oi, ali nije pokazao da ima srca''.

ZG info

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Festival kave u Zagrebu

Prvi festival kave u Zagrebu: CoeeArt odran je od 18. do 21. listopada na Trgu bana J. Jelaia!
do alice te uivo pratiti nastanak likovnih djela crtanjem kavom i jo mnogo toga. Pored mnogih domaih i stranih proizvoaa kave, uvoznika, distributera, proizvoaa aparata i opreme za kavu te mnogih drugih koji su nastupili na festivalu, predstavio se i accessoire za kavu, poput alica i pribora, te sve ono to se sljubljuje s okusom kave - slastice, okolada, cigare, likeri. Samo jedna od zanimljivosti koje je taj festival pruio svojim posjetiteljima bila je kupola u Na festivalu kave koji je zamiljen kao izlagako-promocijsko kojoj su se preko dana odravale prezentacije i tematske radiondogaanje, brojni hrvatski i strani proizvoai i uvoznici predstavili ice, a koja se naveer od 20 do 1 sat transformirala u jedinstvenu su svoju kavu, a centar grada tih par dana nije bio samo mjesto 'Caffeine party zonu powerd by SOUNDSET Plavi'. Cilj maniokupljanja ve mjesto edukacije i zabave za brojne posjetitelje i festacije bio je educirati konzumente o kavi. Veliki interes i prolaznike. Svi ljubitelji tog crnog napitka, kao i oni koji su moda zanimanje posjetitelja festivala ni malo ne iznenauje ako to tih dana postali, mogli su uivati u okusima kave, prezentaciuzmemo u obzir da su Hrvati veliki ''kavoljpci''. Jedan Hrvat jama, demonstracijama pripreme i kuanju kave, razgovarati o kavi godinje popije 5 kg kave, a prema istraivanju iz 2009. godine sa strunjacima, sudjelovati u raznim tematskim radionicama, ak 22.500 tona kave godinje te podatak da na ispijanje iste isprobati aparate za pripremu kave, uiti o putovanju kave od zrna utroe 2,25 milijuna sati, odnosno pola sata dnevno po osobi.

77. zlatna igla

U etvrtak, 11. Listopada, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia Zlatna igla je proslavila svoj 77. roendan. Tradicionalna modna manifestacija je ove, kao i dosadanjih godina okupila najbolje zagrebake obrtnike i dizajnere. Tako su svoje kreacije ovaj put predstavili: IK studio za dizajn, Dora, Krzno Sumrak, modna dizajnerica Nada Doen, Etna Maar, Modna kua Sposa, Igor Gala, Muka moda abi, Iggy i mnogi drugi. Povodom 77. Zlatne igle, koja svake godine u svom ''sastavu'' ima neka nova imena hrvatske mode koja samim time oplemenjuju taj modni dogaaj, Predsjednik Udruenja obrtnika grada Zagreba, Vlado Crkvenac istaknuo je zadovoljstvo to ta tradicionalna modna manifestacija okuplja etablirane obrtnike

11. Memorijalni ultramaraton Zagreb Vukovar

U utorak, 16. listopada, s Trga Sijeanjskih rtava u Kustoiji krenuo je 11. ultramaraton Zagreb Vukovar. Memorijalni, 11 po redu, ultramaraton Zagreb Vukovar, s dionicom dugom 344,1 km, spada u najdue ultramaratone u ovom dijelu Europe. Maraton je podijeljen u nekoliko etapa kojima se se kretali borci HOS-a i hrvatski branitelji koji su 1991. godine krenuli pomoi obrani okupiranog Vukovara. Najkvalitetnije Hrvatske i inozemne atletiare i natjecatelje, koje

dizajnere koji, kako istie, svojim vienjem dnevnih i veernjih modela, a u individualnom kreativnom izriaju uporno promoviraju hrvatski proizvod. Na poziv Udruenja obrtnika Grada Zagreba, 77. Zlatnoj igli Zagreba, u zgradi Hrvatske radio televizije, prisustvovao je i gradonaelnik Bandi. Svojim dolaskom ovogodinju Zlatnu iglu podrali su i predsjednik Gradske skuptine Davor Bernardi, pomonik ministra poduzetnitva i obrta Stjepan Koraj te drugi, poput osoba iz javnog ivota, Sandra Bagari, Enes Belagi, Pamela Ramljak i mnogi drugi.

je okupio maraton, pozdravio je i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, koji je neposredno prije poetka starta zajedno s predstavnicima Udruge dragovoljaca Hrvatskih oruanih snaga poloio vijenac i zapalio svijeu kod spomenika poginulim braniteljima.

200. obljetnica osnutka upe Uznesenja Blaene Djevice Marije u Remetama

U nedjelju, 14. Listopada, odrano je misno slavlje u povodu 200. obljetnice osnutka upe Uznesenja Blaene Djevice Marije Remete. upa Marijina uznesenja na nebo u Remetama, kojom upravljaju oci karmeliani, sveano je proslavila obljetnicu svoga utemeljenja, sveanim euharistijskim slavljem koje je predvodio pomoni zagrebaki biskup Mijo Gorski. Sveanom misnom slavlju, na poziv upnika Ane Kneevia, misnom slavlju u esmikoj ulici 1 prisustvovao je i gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi.

zagreb.hr 25. listopada 2012.

ZG info

SDP kandidirao Bernardia za gradonaelnika Grada Zagreba

Predsjednik Skuptine Davor Bernardi jednoglasno je predloen kao kandidat za gradonaelnika Grada Zagreba. Na Sredinjem odboru gradskog SDP-a, odranog 15. listopada, predsjednik Skuptine Davor Bernardi je od strane SDP-a jednoglasno predloen kao kandidat za gradonaelnika Grada Zagreba. Bernardia je podrao ministar zdravlja i lan SDP-a Rajko Ostoji te potpredsjednik Vlade Neven Mimica, koji je izjavio kako s Bernardiem graani Zagreba dobivaju priliku glasovati za stabilnu vlast i gradonaelnika. ''Ovo je za mene ast i obveza, jer e Zagrepani pod mojim vodstvom biti pokretai Hrvatske, izjavio je novi kandidat za gradonaelnika Grada Zagreba, Davor Bernardi, dodavi kako mu je cilj vratiti optimizam, nadu i ansu graanima Grada Zagreba da budu uspjeni, da imaju bolji ivot i da ostvare svoj napredak. ''Cilj je od Zagreba napraviti grad u kojem ljudi ele ivjeti'', izjavio je Bernardi. Na novinarski komentar kako je moda neiskusan, Bernardi odgovara da nas je iskustvo odvelo u dugove, pritom mislei na blokadu grada Zagreba.

Isplata novane pomoi umirovljenicima Grada Zagreba za listopad

Pomo umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec listopad 2012. isplaivat e se putem Hrvatske pote od etvrtka, 18. listopada 2012. godine. Umirovljenici koji istu nisu primili na kunu adresu moi e je podii u potanskim uredima deset dana po obavijesti.Sukladno novoj Odluci o socijalnoj skrbi koju je donijela Gradska skuptina Grada Zagreba 12. srpnja 2011. godine, pravo na novanu pomo ostvaruju umirovljenici, dravljani Republike Hrvatske koji prije podnoenja zahtjeva na priznavanje prava na novanu pomo umirovljenicima prebivaju na podruju Grada Zagreba najmanje pet godina neprekidno, a iji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjeseno. Radi ostvarivanja prava na novanu pomo umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine: Umirovljenici I. skupine, kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjeseno, ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoi, mjeseno. Umirovljenici II. skupine, kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 900,01 kn do 1.200,00 kn mjeseno, ostvaruju pravo na 300,00 kn pomoi, mjeseno. Umirovljenici III. skupine, kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjeseno, ostvaruju pravo na 200,00 kn pomoi, mjeseno.Nakon toga roka nema retrogradne isplate pomoi za navedeni mjesec. Za dodatne informacije moete se javiti na adresu Gradskog ureda za socijalnu zatitu i osobe s invaliditetom, Nova cesta 1.

Predstavljena publikacija 'Beskunitvo: Pogled iz razliitih perspektiva'

U srijedu, 17. listopada, u povodu obiljeavanja Meunarodnog dana borbe protiv siromatva, na Tribini Grada Zagreba predstavljena je publikacija o beskunitvu, 'Beskunitvo: Pogled iz razliitih perspektiva'. Prilikom predstavljanja publikacije koja sadri radove 12 autora koji su 2010. sudjelovali na okruglom stolu 'Skrb o beskunicima integracija ili separacija' te donosi objedinjen pogled iz razliitih perspektiva: strune, znanstvene i kritike, prisutne je pozdravio gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi. ''Grad Zagreb ima dvostruko manju nezaposlenost od ostatka Hrvatske i najbolju socijalnu politiku u ovom dijelu Europe, ali u ovo recesijsko doba ponekad ni to nije dovoljno ljudima koji su u utakmici rada i kapitala izgubili, naa je dunost da im osiguramo topli obrok i krov nad glavom'', rekao je gradonaelnik. Publikaciju na

temu beskunitva u Hrvatskoj predstavila je, meu ostalima, glavna urednica doc.dr.sc. Olja Drui Ljubotina, koja je istaknula da publikacija objedinjuje iskustva razliitih strunjaka koji se bave problemom beskunitva i koji govore o ulozi drave, lokalne zajednice, civilnih udruga i vjerskih organizacija o temi te svjedoenja dvaju beskunika o njihovim iskustvima takvoga ivota. Publikaciju je osim predstavnika Gradskog ureda za socijalnu zatitu i osoba s invaliditetom, predstavio i predstojnik Studijskog centra socijalnog rada prof. dr.sc. Zoran uur, koji je istaknuo da u posljednje vrijeme dolazi do promjene profila beskunika, meu kojima je sve vie ljudi iz ruralnih podruja, mladih i djece, dodajui i kako se taj trend nee tako lako promijeniti.

zagreb.hr 8 ZG2012. info 25. listopada

zagreb.hr ZG25.listopada inf 2012.

Dani Neretve
U subotu, 13. listopada u Zagrebu je po prvi put odrana manifestacija 'Dani Neretve u Zagrebu'. Na sredinjoj sveanosti na Trgu bana Jelaia, gradonaelnik Milan Bandi, pozdravio je sve prisutne i nakon ega se pridruio humanitarnom dijelu manifestacije, u sklopu kojeg su se graanima dijelile neretvanske mandarine. Kroz kulturno-umjetniki program manifestacije, iji su simboli mandarina i laa, svi Zagrepani, kao i ostali posjetitelji, mogli su upoznati obiaje te kulturna i gospodarska bogatstva doline Neretve i uivati u manifestaciji. Koliko je manifestacija bila zabavna, potvruje drutvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, koji su organizirali cijelo dogaanje te Neretvani, koji su na neretvanskim laama doarali vonju kneza Domagoja s njegovim strijelcima. Tko god da se u tim trenutcima naao u blizini Jaruna, nije mogao ne primjetiti ivopisan igraokaz koji se odvijao na zagrebakom jezeru.

Gradonaelnik sa 100-godinjom gospoom imec na oftalmolokom pregledu

Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, u srijedu, 17. listopada, otiao je s gospoom Anom imec na oftamoloki pregled. Oftamoloki pregled kod profesora Gabria u poliklinici Svjetlost bio je ispunjenje roendanskog obeanja sugraanki koja je 23. rujna u drutvu gradonaelnika Bandia proslavila stoti roendan. Nakon pregleda, kojim je ustanovljeno da gospoa Ana ima onu mrenu, zakazan joj je termin

operacije za petak 26. listopada, nakon koje e gospoi Ani vid biti bolji za 50 posto. Gospoa se gradonaelniku zahvalila, a prvi ovjek Zagreba slikovito izjavio: ''Baka e biti kao leptir, nijedna joj glumica iz Hollywooda nee biti ravna'', dodajui kako e ju posjetiti i nakon zahvata.

Jesen u Zagrebu - predstavljen program petog kulturnog vodia

Peto izdanje knjiice "Jesen u Zagrebu" - 5. Yes Zgb predstavljena je 15. listopada u zagrebakoj Gradskoj upravi. Knjiica je osmiljena kao okosnica cijele ovogodinje kulturne ponude koji su se odravali od 22. rujna do 22. prosinca u Zagrebu. U sklopu te kulturne ponude predstavljeni su najbolji hrvatski umjetnici iz razliitih vrsta umjetnosti, a ija imena su poznata i na meunarodnoj umjetnikoj sceni te su nazvani ''Mladi i meunarodni''. Na konferenciji za novinare, meu ostalim, govorili su gradonaelnik Zagreba Milan Bandi i autorica programa i 5. Knjiice Yes Zagreb, Mani Gotovac. ''Od kad je osmiljen, ideja projekta bila je da pokae najznaajnije dogaaje u Zagrebu i izabere najznaajnije umjetnike svijeta'', istaknula je autorica koja je zajedno s Mirkom Iliem osmislila umjetniki projekt Yes Zagreb. Gotovac, koja je naglasila i kako ove godine zbog recesije ta namjera moe biti ostvarena samo putem knjiice, iz grupe mladih umjetnika Hrvatske koji

predstavljaju nae i meunarodne prvorazredne umjetnike i nalaze na top listi u Europi izdvojila 2Cellos, Tomislava Petranovia, Kristiana Koula i Petrita Cekua. Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi naglasio je da tema Jeseni u Zagrebu "Mladi i meunarodni" oslikava urbani, kulturni identitet i kulturnu izvrsnost Zagreba. Gradonaelnik je tom prilikom istaknuo, da iako Hrvatska nije formalno 28. europska metropola,

ova manifestacija u kojoj e sudjelovati veliki dio najboljih umjetnika i mladih ove zemlje svjedoi i korespondira s europskim standardima i iskustvima.''Cilj ove knjiice je objediniti kulturne priredbe u Zagrebu te graanima i gostima omoguiti da to lake i bre dou do informacija'', naglasio je zamjenik proelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Tedi Lueti.

zagreb.hr 25.listopada 2012

ZG info
Dan mjesnog odbora Peenica

World Cat Show 2012. u Areni Zagreb

U subotu, 20. listopada, na kolskom igralitu III. gimnazije u Kulanovoj 52, gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi prisustvovao je zavrnici petodnevne manifestacije Dani Mjesnog odbora Peenica te je tom prilikom otvorio humanitarni malonogometni turnir. Glazbene radionice za namlae, mnogobrojni tandovi, sportski turniri i izbor najsimpatinijeg psa kvarta o kojem je odluivao iri sastavljen od maliana od osam do 12 godina, samo su neka od dogaanja cjelodnevne zabave koju su organizatori Dana mjesnog odbora Peenica ponudili svim generacijama stanovnika tog kvarta i svim ostalim graanima Zagreba koji su prisustvovali toj manifestaciji. ''Doao sam pozdraviti svoje susjede i s njima proslaviti dan naeg kvarta'', izjavio je gradonaelnik, koji je i sam stanovnik te zagrebake etvrti. Najvea izloba maaka na svijetu, World Cat Show 2012 Croatia, odrat e se 27. i 28. listopada u Areni Zagreb. Pod organizatorskom palicom Saveza felinolokih drutava Hrvatske uz pokroviteljstvo gradonaelnika Grada Zagreba Milana Bandia, Ministarstva turizma i Turistike zajednice Grada Zagreba, posjetitelji e moi vidjeti vie od tisuu najboljih izlobenih maaka svih priznatih pasmina iz ukupno 33 zemlje, od gotovo svih europskih zemalja, od Argentine i Brazila. Na Svjetskoj izlobi maaka po prvi put u Hrvatskoj bit e predstavljene neke vrlo egzotine i rijetke pasmine maaka te dvadesetak drugih pasmina. Uz prigodni glazbeno-plesni program koji e voditi glumica i pjevaica Jasna Bilui, svjetsku izlobu sveano e otvoriti gradonaelnik Milan Bandi. Na izlobi e biti dodijeljena titula Svjetskom ampionu Croatia 2012, bit e predstavljene najbolje make u svim skupinama i kategorijama, dodjelit e se nagrada za najljepe u boji te e biti predstavljeni svi pobjednici Svjetske izlobe uz dodjelu nagrada. Pored slikanja maaka sa poznatim osobama koje e svojim dolaskom podrati tu izlobu, to e mnogima biti i najzanimljivije, odvijati e se zabavni program koji e itav biti u znaku make te e, u svrhu promocije felinologije, najmlaima biti ponuene i edukativne radionice. Izloba je 27. i 28. listopada otvorena od 10 do 18 sati. Cijena dnevne ulaznice za odrasle iznosi 30, a za djecu 15 kuna. Djeca do 7 godina imaju besplatan ulaz. U dogaanjima ove petodnevne sportskokulturne i edukativno-humanitarne manifestacije, koja je zapoela 15. listopada, sudjelovali su graani MO Peenica, djeca Osnovne kole Dragutina Kulana i Djejeg vrtia Duga, uenici III. gimnazije i PTT kole i tienici Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek.

Predstavnici Udruga Kontra i Iskorak kod gradonaelnika

Uklonite besplatno legla osa i strljana iz svojih domova

Mnogi vjerojatno ne znaju da u Zagrebu postoji stalna deurna sluba koja uklanja rojeve pela kao i legla osa i strljana iz domova graana, njihovih okunica, gospodarskih objekata te javnih povrina i to ini potpuno besplatno. Zanimljivost je svakako i da je Grad Zagreb jedini grad u Europi koji ima takvu jednu slubu, koja svoj rad obavlja volonterski. Udruga pelara 'Pelinjak' i ove godine provodi projekt 'Pelarsko deurstvo', u partnerskom odnosu s jo pet pelarskih udruga Zagreba, 'Degenija', 'Lipa', 'Propolis', 'Pela' i 'Zagreb', a u suradnji s drugim slubama (sluba 112, policija, vatrogasci, komunalne slube, deratizacija i sl.). S dvadesetak prijavljenih pelara za ovu godinu (sezonu), samo ove godine deurna sluba, koja u svojim redovima ima i nekoliko ena, do sada je imala vie od 500 intervencija na koje su izlazili pelari iz est pelarskih udruga grada Zagreba. Nositelj projekta je UP 'Pelinjak', koja okuplja ljude odane pelarstvu i dobroj pelarskoj praksi, a glavni koordinator projekta je Damir Rogulja, predsjednik UP 'Pelinjak'. Uz posjete pelarskim sajmovima, manifestacijama te aktivnosti druenja na tribinama, na predavanjima i pelinjacima, Udruga, koja je osnovana 2009., u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i umarstvo, organizirala je i malu izlobu s tridesetak najzanimljivijih fotografija sa svojih intervencija

10

ZG info-gradske etvrti

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Gornji grad Medveak gradska etvrt s vanim i zanimljivim ulogama

isno izvedene, septike jame''. Problemi se javljaju i prilikom snanih kia i pljuskova, kada se nerijetko dogaa da stanari stanova u podrumskim etaama ili u razizemlju na dijelovima Petrove i Babonieve ulice, trpe izljevanje vode iz kanalizacije, a sve zbog nedovoljnih profila starih kanalizacijskih cijevi, to imurina komentira: ''Grad mora pristupiti izgradnji nedostajue i rekonstrukcijama mree odvodnje, jer se, novom izgradnjom na sjeveru ovi problemi poveavaju iz godine u godinu''. Kako se istie, Vijee Gradske etvrti u okviru limitiranih i nedostatnih raspoloivih sredstava u okviru programa malih komunalnih akcija nastoji rjeavati neke od navedenih komunalnih problema, no problem predstavlja zona posebne zatite, u kojoj se nalazi cijela gradska etvrt Gornji Grad - Medveak. Tako je za svaki i najmanji zahvat potrebno provesti sloene i dugotrajne procedure nakon kojih se tek moe, najee kroz sloenu proceduru javne nabave, ugovarati izvoenje samih radova. Zbog birokratiziranih i dugotrajnih postupaka teko je Vijeu provoditi planirane akcije, pogotovo usklaivanje elja i ivotnih potreba graana s ponekad teko razumljivim i rigoroznim uvjetima koje postavlja Zavod za zatitu spomenika kulture i prirode.'', istie predsjednik VG Gornji Grad Medveak. Uz ve postojee loe stanje Alagovieve, Radieve, sjevernog dijela Mlinarske, Bosanske, kao i sjevernog dijela Radievog etalita, potreba za boljim odravanjem i popravkom je neminovna, a javne stube, kojih na tom bregovitom podruju ima preko stotinu i koje se slabo odravaju i obnavljaju, predstavljaju veliko nezadovoljstvo graanima. ''elimo znaajnija ulaganja i obnovu osnovnih kola'', poruuju iz gradskih etvrti, jer odravanje osnovnih kola, koje su starije od pedeset godina, nije najbolje. Takoer, veliki su nedostatak i sportske dvorana uz kole, poruuju iz te etvrti.

Dani otvorenih vrata

etvrt koja je u posljednjih nekoliko godina otvorila vrata prostorija mjesnih odbora brojnim udrugama i graanima koji bez novane naknade koriste te prostore i u njima organiziraju razliite aktivnosti, prije desetak dana po drugi je puta odrala manifestaciju Dani otvorenih vrata, na otvorenim prostorima i u dvoranama Centra mladih Ribnjak, na kojoj su se prezentirale udruge i pozivale graane da se ukljue u njihov rad. Otvorenim vratima svojih mjesnih odbora etvrt prua svojim stanarima mjesto okupljanja, zabave i raznih drugih aktivnosti, gljivarima, maketarima, pjevakim zborovima, plesnim i folklornim skupinama, lovakom drutvu, sastajanju umirovljenikih udruga te odravanju raznih drugih sportsko- rekreativnih aktivnosti. Pruajui svojim graanima i posjetiteljima mnoga ivopisna i zanimljiva mjesta, poput Kule Lotrak i Strossmayerovog etalita za romantine i poune obilaske te Markov trg kao kljuno mjesto politikog ivota u prolosti i danas, gradska etvrt Gornji Grad Medveak jedna je od najzanimljivijih etvrti naeg grada, koja predstavlja centar naeg grada, ali i centar mnogobrojnih drutvenih i politikih dogaanja.

Centar grada mue brojni problemi

Obuhvaajui prostor najueg sredita grada, sredinji gradski trg i staru gradsku jezgru, Kaptol i Gradec, gradska etvrt Gornji Grad Medveak jedna je od zelenijih zagrebakih etvrti. Proteui se gotovo u cijelosti obroncima Medvednice, etvrt je ''proarana'' zelenom bojom park-uma Jelenovac, Prekrije, Zelengaj, Tukanac, Orlovac i Remetski kamenjak. Prostor Gornjeg grada ve stoljeima predstavlja sredinju pozornicu kako zagrebake, tako i hrvatske povijesti, a dokaz za to su nekad dvije zasebne opine Kaptol i Gradec, za koje se naziv Zagreb poinje upotrebljavati od 16. stoljea te svaki kutak tog dijela Zagreba koji ima svoje povijesno-spomeniko i simboliko znaenje. Veliku ''ulogu'' zagrebaka etvrt nosi i danas, jer su na njenom prostoru smjetene sve vanije dravne institucije, kao to su Sabor, Vlada i predsjednik RH, a na tom se prostoru odravaju i sjednice Gradske skuptine Grada Zagreba. Taj dio naeg grada posjeuju gotovo svi diplomati i trgovaki predstavnici iz inozemstva, kao i mnogobrojni turisti, a obzirom na navedeno, Predsjednik Vijea gradske etvrti Gornji Grad Medveak, Luka imurina

dodaje, ''Vrlo smo ponosni na nae bogato kulturno-povijesno nasljee koje je znaajno ne samo na lokalnoj, nego i na nacionalnoj razini. No, takoer smatramo da Grad Zagreb kao i Republika Hrvatska, ne posveuju dovoljno panje odravanju i obnovi brojnih kulturno-povijesnih spomenika''.

Cijela etvrt zona posebne zatite

etvrt, koja broji gotovo 32.000 stalnih stanovnika, mue problemi komunalne infrakstrukture, kojih, kako navode, na tom podruju ima, a koji se ne rjeavaju. Tako i u samom centru Zagreba postoje veliki problemi s kanalizacijom. ''Nedostaje sabirni kanal Kraljevac - Donje Prekrije Pantovak'', navode iz Gradske etvrti te dodaju ''Oekujemo da e Grad Zagreb, zajedno sa Hrvatskim vodama konano rijeiti ovaj problem. Neprihvatljivo je da ulice kao to su Kraljevac, Donje Prekrije i dijelovi Pantovaka nemaju odvodnju oborinskih voda i fekalnih voda, zbog ega se ne mogu valjano urediti ni kolnik ni plonik, a pri tom stambeni objekti imaju, esto i neprop-

zagreb.hr 25.listopada 2012.

u fokusu 11

No vjetica (Halloween)
U svijetu poznatija kao Halloween , No vjetica je no uoi Svih svetih, 31. listopada. Korijene vue jo iz drevnog pretkranskog keltskog festivala mrtvih. Kelti, koji su u to doba naseljavali velik dio dananje Europe, godinu su u svom kalendaru dijelili prema etiri velika praznika. Prvoga dana mjeseca studenoga zapoinjala je nova godina, koja je ujedno simbolizirala poetak zime te poetak i kraj vjenog ivotnog ciklusa. Proslava je bila posveena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najee no prije dana mrtvih, mrtvi naputaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjeuju svoje domove. Zbog toga su se ivi, prestraeni mogunou susreta s mrtvima, prekrivali zastraujuim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, no mrtvih dobiva stalni datum, a te noi prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaa (boga Sunca), a boicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljea bdije nad mirujuim sjemenkama, usnulim ivotinjama i duama mrtvih. U toj noi su se simbolino gasile sve vatre u ognjitima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa se na pragovima kua ostavljala , ali i izubljene repe, cikle ili krumpir upaljenom svijeom, kako bi se grijene due uplaile, a

one dobre pronale put kui. Obiaj dubljenja bundeva datira iz 16. stoljea. Nakon Amerike, prihvatili su ga i u ostatku svijeta gdje je danas, u zemljama koje obiljeavaju Dan mrtvih, nezamisliva No vjetica bez bundeva i kostimiranih zabava. Halloween je skraenica od All Hallow's Eve ili Hallow Eve (Sveta veer, no uoi Svih svetih).

Reagiranja itatelja
Otvoreno pismo Dragana Vickovia novinara i publiciste iz Vrbovca:

ZAGORKA, VRATI SE DOMA

Idem tamo gdje je sve po mom, ujem u eteru. A ako je po mom, draga Zagorka, mam se vrati doma u Vrbovec. Ovdje si uvijek dobro dola. Mi se u Vrbovcu tobom diimo. Kad smo u prilici rei velika imenima vezana uz Vrbovec, svima govorimo da smo grad Petra Zrinskog i Tvoj grad, Zagorkin grad. Tu ti niko ne bu lice zalil bojom, niti e ti unititi kiobran. Boja na Tvom licu amar je ne samo onima koji su to uinili, ve i onima koji to nisu odmah isprali. Netko se barem treba javno ispriati mnogobrojnim tovateljima Tvoga ivota i djela i tako usprotiviti tom vandalskom inu. Ovih sam dana dobio razglednicu iz Ljubljane ( dobrotom gosp. Zdravka Valentakovia iz Svetog Ivana Zeline) na kojoj je iz 1850-tih godina i kurija u Negovcu kraj Vrbovca gdje si roena. Ta razglednica jo nije objavljena. Donijet u Ti je na Dolac u Tvoj stan, vjerujem da bi Ti to eljela. Bila si rastom mala, ali duhom velika ena. ivjela si stoljee ispred svojih suvremenika. Osobno sam godinama 30. studenog ( u povodu obljetnice Tvoje smrti) polagao ruu pored Tvog spomen-poprsja u sredinjem parku u Vrbovcu kojega je podigao gosp. Dragutin Persoli. Jednom je na klupi pored spomen-poprsja sjedila baka, pa me je upitala: Hou li i njoj kad umre donositi ruu. Rekao sam joj: Hou ak bute imali poprsje. Toj baki savjetujem da ne poeli imati poprsje, bar ne u Zagrebu. Zagorka, vrati se doma, mam. Ovdje te cijenimo i volimo!

12

sport

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Dinamo je jedinstven klub

Niti nagrada od milijun kuna koju su osigurali nogometai Dinama nije privukla gledatelje na maksimirski stadion u srazu 3. kola LP protiv PSG-a. Pariki klub slavio je 2:0, a osam tisua gledatelja pozdravilo je ponajboljeg napadaa svijeta Zlatana Ibrahimovia i svjedoilo povijesnom dogaaju za maksimirski klub. Naime, u suevoj nadoknadi vremena u igru je uao Alen Halilovi i sa 16 godina i 125 dana postao najmlai Dinamov igra u povijesti Lige prvaka. Pljesak za nadu CRO nogometa. Ili, pak, BH nogometa?! Ostalo nije vrijedno spomena. Dinamo je upisao deveti poraz zaredom te 11. u zadnjih 12 utakmica.Na zaelju je A skupine iza Porta te PSG-a i imenjaka iz Kijeva. No, sa est obrambenih igraa i golmanom bolje se nije ni moglo. Stoga, udi izjava trenera Ante aia kako je za poraz kriva slaba hrvatska liga i kronini nedostatak jakih utakmica. Lake je tako govoriti umjesto otvoreno rei da je momad Dinama limitirana, da je potpuno promaena politika kluba i odnos prema navijaima. Da ne govorimo da su u Plavom salonu pobrkali funkcije te se nogometai bave marketingom umjesto nogometom. Ipak, mora se priznati da je Dinamo jedinstven klub u svijetu. Jedino Dinamo plaa gledatelje da dou na stadion i gledaju utakmicu. Respect! Valja i to moi.

Ovaj vikend poinje bijeli ciklus

Ivica Kosteli vraa Kristalni globus u Zagreb, a skija do 2015.
Bijeli cirkus kree ovaj vikend, 27. i 28. Listopada, a najbolji svjetski skijai i poklonici skijanja tradicionalno e okupirati Slden, gdje se u mukoj i enskoj konkurenciji vozi veleslalom. U subotu e skijati ene, dan kasnije mukarci. I dok u enskoj konkurenciji Hrvatska nema predstavnicu, u nedjelju e niz veleslalomsku stazu jurnuti Ivica Kosteli i Natko Zrni-Dim. Iviin nedavni pad na treningu u Hintertuxu nije ostavio dublji trag na njegovu spremu. Magnetska rezonanca nije pokazala nikakve (nove) ozljede desnog koljena i kuka. Najbolji hrvatski skija spreman e doekati otvaranje sezone. Svi zdravi i spremni doekuju otvaranje sezone. Pripreme su prole izvanredno i proljee i ljeto i jesen, zapoeo je direktor alpskih reprezentacija Hrvatske Vedran Pavlek. Naravno, kao i ranijih godina, uspjeh hrvatskog skijanja mjeri se uspjehom Ivice Kostelia. Cijeli ovaj ciklus u konanici podreujemo Olimpijskim igrama u Soiju (2014.). Ivica ima tri srebrne olimpijske medalje i cilj je uzeti zlato. Bio je svjetski prvak, osvaja Svjetskog kupa No, to ne znai da ove godine nee ii na osvajanje Kristalnog globusa koji mu je lani doslovce izmakao u posljednjim utrkama zbog ozljede, rekao je neto o planovima Pavlek te dodao: Ivica je izrazio elju natjecati se jo godinu iza Olimpijskih igara, no vidjet emo. Ivica moe jo mnogo, ali sve diktiraju eventualne ozljede, rezultati. Mi nemamo mnogo novaca kao druge reprezentacije, svaka kuna nam je vana u stvaranju novih skijaa koji e osvajati bodove u Svjetskom kupu. Iako se ne zna u kakvom stanju dolaze ostali natjecatelji, ve sad se kalkulira s imenima skijaa koji mogu otii do kraja Svindal, Raich, branitelj naslova Janka i Ivica Kosteli glavni su kandidati za naslov pobjednika kupa. S tim se slae i Pavlek napominjui da je Ivica ba zato ove godine vie trenirao i brze discipline jer s dvije discipline jednostavno vie ne moe otii do kraja u kupu. Ne treba zaboraviti niti Svjetsko prvenstvo u Garmischu poetkom idue godine. Iz bavarskog grada oekuju se sjajni rezultati. Kao i uvijek kad je rije o skijaima.

Gradonaelnik s vaterpolistima
Gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi primio je 17. listopada u Gradskoj upravi predstavnike Hrvatskog vaterpolskog saveza. Kod gradonaelnika, u Gradskoj upravi, tom su prilikom gostovali dopredsjednik i izvrni direktor Perica Buki, glavni tajnik Renato ivkovi te lanovi Upravnog odbora Boko Lozica i Boris Labar, koji su tom prilikom, izmeu ostalog, upoznali gradonaelnika s pripremama za utakmicu izmeu Hrvatske i Crne Gore, koja e se odigrati 31. listopada ove godine u Zagrebu.Utakmica izmeu Hrvatske i Crne Gore, u okviru 1. kola FINA Svjetske lige 2012./2013., koja e se odigrati 31. listopada, ujedno je i prva slubena utakmica hrvatske reprezentacije u Zagrebu nakon Olimpijade u Londonu. Susretu su prisutvovali i pomonik proelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port Dinko Vukeli i direktor podrunice Zagrebakog holdinga Upravljanje sportskim objektima Ivo Eri.

zagreb.hr 25.listopad 2012.

Sport

13

EKSKLUZIVNO

Zaprue Giants
Osvojili prvenstvo, kup, dali devet reprezentativaca. I sve to u godinu dana. Malo kojoj sportskoj momadi u Hrvatskoj je polo za rukom ono to je uspjelo momadi Zaprue Giants u australskom nogometu. Iako je klub lani osnovan, ve u prvoj godini postojanja Zapruanci osvajaju dvostruku, krunu prvenstvo i Kup Hrvatske.Iako u klubu ne ele izdvajati zaslune za veliki klupski uspjeh, bez oklijevanja e ponuditi jedno ime Zvonimir Murkovi. Njegove odline igre nadahnule se mnoge poklonike ove vrste nogometa pa je uslijedio poziv iz Londona za nastup u reprezentaciji Europe protiv Australije. Dobre igre okrunjene s dva trofeja nisu ostale nezamijeene, ak devet nogometaa pozvano je u hrvatsku reprezentaciju popularno nazvanu Croatian Knights. Australski nogomet je vrlo dinamian sport koji je najlake opisati kao kombinaciju ragbija, koarke i nogometa. U Hrvatskoj se igra od 2005., a od 2008. startala je i liga u kojoj nastupaju etri kluba:Zagreb Hawks, Velika Gorica Bombers i Zaprue Giants te Styrian Downunder Dogs iz Graza ime liga poprima regionalan karakter. Od tada i reprezentaciju prate samo uspjesi te svake godine na europskoj smotri osvajaju medalju od kojih je najsjanija ona zlatna iz Milana 2010. kada su Croatian Knightsi u finalu svladali Nizozemsku.

Sandra Perkovi: Da nisam sportaica bila bih profesor matematike

Na SP-u u Moskvi elim baciti disk 70 metara
Ovo je definitivno moja najbolja sezona. Sezona u kojoj sam osvojila sve to sam mogla unato injenici da sam poetkom godine zaradila ozljedu lea. Sreom, rezultati nisu izostali to mi daje dodatni, veliki motiv za novu sezonu, kae nam Sandra Perkovi u osvrtu na sezonu u kojoj je osvojila Dijamantnu ligu, obranila europsko zlato (to nije uspjelo ni jednoj diskaici do sada) te u Londonu postala olimpijskom pobjednicom u bacanju diska. Ipak, unato sjajnim rezultatima, tonije, rezultatima koji ne mogu biti bolji, to nije bilo dovoljno kada su se dijelile nagrade mjerodavnih saveza. Naime, u izboru IAAF za najbolju svjetsku atletiarku Sandra nije bila niti kandidat, a EAA je hrvatsku atletiarku svrstala na etvrto mjesto. Ne zanimaju me takve odluke, odluno je poruila Sandra i dodala: Moj se ivot svodi na bacanje diska, da bacim to je dalje mogue, a ne na priznanja. Moj tim i ja znamo koliko vrijede rezultati koje smo postigli, znaju to i nai graani. Za to mi nije potrebna potvrda. Ipak, nakon kojeg trenutka je dodala: OK, nije da mi priznanje nita ne znai, no takvo to je zadnje u nizu prioriteta. Nema sumnje, u svojoj kratkoj karijeri Sandra je sve poklonike sporta razmazila. Od 2007. godine redovito se sa svakog velikog natjecanja vraa s medaljom oko vrata (izuzev SP-a u Berlinu 2009.) i to je jo bitnije disk baca sve dalje. Naciju je navikla na uspjeh, sljedee godine u Moskvi oekuje se naslov svjetskog prvaka. Pritisak nema utjecaja, to je vei, ja sam bolja. Nikada ne padam pod pritiskom, znam da se od mene mnogo oekuje. Bit e to veliki fajt s Ruskinjom Darijom Piilnikovom (srebrna na OI, op.a.). Nadam se da e svi uivati, cilj mi je baciti disk 70 metara, nadam se da e na kraju biti sve OK, objanjava Sandra. Ukoliko osvoji naslov svjetske prvakinje, s nepune 23 godine, Sandra e u vitrini imati sve titule koje moe osvojiti. No, ne brine se za to, tek poruuje slijede nova natjecanja, nastavak sezone Volim svoj sport, pobjede, priznanja. Postanem li svjetska prvakinja nee nestati motiva za natjecanjem, karijera se nastavlja, dolaze nova natjecanja, sezona se nastavlja. No, daj Boe da osvojim naslov. Janica? Ona je druga pria, ozljede su uinile svoje. Ona najbolje zna kako se njeno tijelo osjealo. Ona je najbolja Bude li sree na SP-u u Moskvi imat emo dva velika aduta uz Sandru tu e biti i Blanka Vlai. Svjetla pozornice sada su usmjerena na Sandru koja tvrdi da tu nema rivaliteta, jer sport spaja, a ne razdvaja. Odline su prijateljice koje e se u Moskvi podravati. Izvan borilita Sandra je kao i sve druge djevojke, posveuje se obitelji i prijateljima, troi vrijeme na sebe i drage joj ljude. Da nije sportaica, kae, zavravala bi studij na PMF-u ili neki faks vezan uz matematiku. To mi dobro ide. Kao mala eljela sam biti profesor matematike. Ne sumnjamo da bi i u tome bila odlina, pravi uzor generacijama koje tek dolaze. Lijep je osjeaj kad vas netko gleda zbog neeg pozitivnog. Drago mi je to sam uzor mladima i to mogu pomoi ljudima.

14

tak imam te rad

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Purgerski rjenik
www.radiogornjigrad.hr by Marijan Grakali

K
kletva psovka klozet WC klofer ispraiva, mlatilo za tepih (od njemaki: klopfen lupati) kofer koveg koperdeka prekriva za krevet knedle okruglice sa ljivama kredenc kuhinjski ormar krenkati ljutiti kuriti paliti Kustoija zapadno predgrae grada, ime je dobila po kustosima zagrebakih kanonika kaj su tamo upravljali crkvenim posjedima (Od lat. custos, nadzornik) kulec poljubac kunuti cmoknuti, poljubiti

L
lajbek prsluk lavabo umivaonik lestina lie,obino za stelju ivotinjama lojtre ljestve

Veliki potres u Zagrebu 9. studenoga 1880.

Na meteorolokoj postaji u Zagrebu pokazala je ura 7 sati 3 minute i 03 sekunde, kada je poeo katastrofalan potres. Ne raunajui crkve, kapele i velike dravne zgrade, od potresa je nastradalo 485 kua u tolikoj mjeri, da su trokovi popravka daleko premaili godinji dohodak tih kua. Daljnje 462 kue oteene su toliko, da se za njihov popravak potroilo vie od 40 posto bruto dohotka tih kua, a manje tete pretrpjela je 451 kua.Oteeno je Zagrebu 1758 kua i to bez onih koje nisu prijavile tete gradskom povjerenstvu. Procijenilo se da e za popravak oteenih kua izdvojilo oko dva milijuna forinti. Povjerenstvo je utvrdilo da u cijelom Zagrebu nije bilo ni ni jedne kue, na kojoj ne bi vidjeli tragovi potresa. Ve istog dana, 9. Studenog, pobjegli su mnogi itelji iz Zagreba od straha pred potresom; veliki broj Zagrepana otiao je u Be i u tajerski Gradac, mnogi u Maribor i u Celje, u Trst ili u Ljubljanu. U prva 24 sata iza potresa, 9. studenoga izdano je na zagrebakom kolodvoru 3800 putnikih karata. Najveu je tetu potres nanio prvostolnoj crkvi zagrebakoj, ali je strahovito otetio sve druge zgrade na Kaptolu. U bolnicu Milosrdne brae dovedeno je 29 ranjenika, a veliki dio Zagreba bio je u potpunosti uniten. Oko 10 posto kua bilo je potpuno uniteno, a prema zapisima suvremenika, ni jedna kua nije prola neoteena. Na temelju takvih podataka seizmolozi su zakljuili da se u Zagrebu tlo treslo intenzitetom od 8 stupnjeva Mercalijeve ljestvice. U dananjim uvjetima, kada Zagreb zauzima znatno veu povrinu, a broj njegovih stanovnika nekoliko je puta vei i razmjeri tete potresa sline jaine bili bi znatno vei. Vrlo gruba analiza pokazala je da bi teta koju bi Zagreb pretrpio u takvom potresu mogla dosei i oko 50 milijardi kuna... Iako se ne moe predvidjeti kada e se Zagrepani ponovo suoiti s tako snanim podrhtavanjima tla, seizmolozi ve odavno upozoravaju kako je upravo podruje Zagreba jedno od najtrusnijih u cijeloj Hrvatskoj.

M
majzl sjeka maznut ukrasti, udariti miafl lopatica za smee muf krzneni grija za ruke

N
nafrkati naviti kosu nahero na koso, nakoeno nahkasl noni ormari naj nemoj navek uvijek naviklati namotati, zaviti nuk,nuka unuk,unuka

O
ober konobar, ponegdje i ef sale oberliht nad-svjetlo,prozor iznad vrata obleka odjea (atrovaki) odpeljati odvesti omama baka oprava haljina otata (opapa) djed otprti otvoriti

zagreb.hr 25. listopada 2012.

tak imam te rad 15

Kamenita vrata- zatitnik Zagreba

Nakon to je Gradec proglaen slobodnim kraljevskim gradom, njegovi su se stanovnici obvezali u razdoblju od 1242. do 1266. godine izgraditi utvrdu oko svog grada. Djelomino ouvani zidovi ostali su do danas, a jedina vrata iz tog razdoblja su Kamenita vrata. Rije je o ostatku utvrde kojom je nekada bio opasan Gradec i premda se spominju od 1429. godine, pretpostavlja se da su podignuta u prije navedenom razdoblju. Kroz povijest su esto bila pregraivana. Vjerojatno postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429. esto su bila pregraivana, a nisu ih zaobili ni veliki poari. Kamenita vrata su najpoznatija kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Boje od Kamenitih vrata. Naime, u velikom poaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Boje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, naena itava i neoteena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetniku, baroknu ogradu izradio je 1778. godine zagrebaki majstor Ivan Korta. Slika je izraena na lanenom platnu u veliini 57 x 47 cm i predstavlja Majku Boju, koja je na 200. godinjicu njezina udesnog ouvanja, 31. svibnja 1931. godine, sveano okrunjena zlatnom krunom. Oltar je kovanom reetkom odijeljen od prolaza i smatra se najljepim primjerkom barokne kovake umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj. Od tada Kamenita vrata postaju najpoznatije zagrebako svetite, gdje vjernici paljenjem svijea i molitvom nalaze utjehu i nadu. Vrata su zgrada oblikovana poput pravokutne kule s kolnim prolazom i tijekom povijesti sluila su kao glavna prometnica i glavni ulaz u grad. Zanimljivo je da su za vrijeme kuge 1647. godine sva gradska vrata morala biti zatvorena osim Kamenitih. Kamenita vrata, jedan od simbola grada, spaena su od ruenja 1907. godine zalaganjem Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, a danas se u povijesnoj dvorani na katu nalazi njihovo sjedite. Na 260. godinjicu obiljeavanja

tog svetita, zagrebaki nadbiskup Franjo Kuhari proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Boju od Kamenitih vrata i zatitnicom Zagreba, a na taj se blagdan obiljeava i Dan grada. Kamenita vrata ovjekovjeena su i u romanu Zlatarevo zlato Augusta enoe, u kojem pie o zagrebakom zlataru Krupiu i njegovoj keri Dori, koji su ivjeli u Kamenitoj ulici. U nii na zapadnom proelju smjeten je kip Zlatarevo zlato modernog kipara Ive Kerdia, koji predstavlja Doru Krupievu i simboliki obiljeava mjesto radnje ovog povijesnog romana.

Zato volim Zagreb?

U Zagrebu nisam roen; ivio sam u nekoliko gradova i veih i manjih, prije nego to sam se u njemu skrasio. Ba zato si utvaram da ga vidim bolje nego oni koji se iz njega nisu makli; kao to je veliki engleski pjesnik Kipling rekao: "What do they know of England, that only England know?" ("to o Engleskoj znaju oni to samo za Englesku znaju?") Vidim sve njegove vrline i mane, ima dosta toga to mi se u Zagrebu ne svia, ali i mnogo vie stvari koje mi se sviaju i koje ga ine lijepim mjestom za ivot. Sjeam se da sam svoje rogoborenje prema Zagrebu, tipino za jednog ipak roenog Dalmoa, prekinuo prije nekoliko godina, kad sam ve odavno bio otac jedne roene Zagrepanke; jednu veer sam ekao tramvaj na Jelai placu, pogledao oko sebe i shvatio dobar je ovo grad. Lijepi su mi njegovi trgovi, od Zrinjevca i Jelaia preko marala Tita i Rooseveltovog, i mnogi drugi vidljivi i skriveni po nekakvim gradskim zakutcima. Prelijepi su mi njegovi parkovi, od zelene potkove do Maksimira i zoolokog vrta u kojem se svojski trude svakoj ivotinji dati to vie mjesta. Lijep mi je i Gornji grad sa svojim povijesnim tihom (za vozilo kojim u stii na vlastito vjenanje odabrao sam uspinjau, s velikim gutom), lijepa mi je i Trenjevka sa svojom mjeavinom starih kua i novogradnje; lijepa su mi njegova dvorita, tajanstveni svijet koji se otvara ulaskom u naizgled neugledne haustore. Lijep mi je ak i Novi Zagreb sa svojim prostranim avenijama i hrpama zgrada (vidio sam kako te monstrnovogradnje mogu izgledati na mnogim drugim mjestima, od Novog Beograda do Istonog Berlina; Zagreb je tu dobro proao). Draga mi je njegova gastronomija, tipino zagrebaka jela od kojih se po restoranima duge tradicije ovjek moe fino i ne preskupo najesti, lijepi su mi njegovi placevi na kojima ovjek uvijek moe nai neku "svoju" kumicu kod koje su najbolji sir i vrhnje... Ali, najljepe u Zagrebu svakako su ene, od najmlaih do najstarijih. Tu je samo Split jai, izvan konkurencije, a ak i moji prijatelji iz Beograda koji se ponose ljepotom svojih cura priznali su mi da Zagreb vodi; koliina ljepotica je ista, na manji broj stanovnika, a Zagrepanke su fakat bolje zrihtane, elegantnije odjevene i pomnije naminkane. Od dreih teta koje su krenule na kavicu s prijateljicama, preko dvadeset- i tridesetgodinjakinja, do balavica koje su prvi put namazale usne, rasko ljepote zagrebakih ena moe se mjeriti s ljepotom njegove fakat oku ugodne arhitekture i ini jednostavno gledanje po tramvaju zanimljivijim od listanja nekakvog girlie-asopisa. Neke su odavde, a neke su stigle s raznih strana da nam

Marko Fanovi
novinar i prevoditelj

uljepaju grad, ali to nije bitno svaki grad ine ne samo njegovo podruje, nego i njegova okolica, prometne, povijesne, kulturne i druge veze s okolicom i susjedstvom, a Zagreb je tu jak kao malo koji drugi grad. Od pitoresknog Samobora i Zagorja nadohvat ruke pa sirove i snane Like i Kotara te prelijepe obale, na samo nekoliko sati vonje Zagreb ini sve to je u njemu i oko njega. Pa, eto, i ja. Uope nije loe...

16

aktualno

zagreb.hr 25.listpada 2012.

Gradonaelnikova estitka Od nule do uspjeha Josipu Leki Zagrebu nedostaju odjevni proizvodi za djecu

surauju sa 50 kooperanata diljem Hrvatske. Godinje proizvedu 80 tisua komada djeje robe. Kao poduzetnici posebno istiu pomo Grada kroz najam poslovnog prostora, kao i koritenje strogo namjenskog kredita. Naime, poduzetnik plaa kamatu na kredit, a Grad i bive Ministarstvo poduzetnitva i obrta subvencioniraju. Pokuali smo pronai sredstva koja su nam bila potrebna za daljnji rad. Sami proizvodimo, a samo za farbanje prostora, primjerice, potrebno je izdvojiti vie od 100.000 kuna. Pomo u obliku subvencionirane kamate na postojei kredit, a u okviru poticanja razvoja obrta malog i srednjeg poduzetnitva puno je pomoglo, barem u ovoj fazi ulaganja. Pratili smo natjeaje na web stranici www.zagreb.hr i prijavili se, dodaje eljko Vasiljevi. Kao tajnu svog uspjeha uz predani rad istiu i kvalitetne pamune materijale, ali i male serije proizvoda. Djeja odjea robne marke DIZZY proizvedena je od vrlo kvalitetnih pamunih materijala talijanske proizvodnje. Vrlo je kvalitetna, udobna i atraktivna. Kolekcije su izraene s puno panje u malim serijama i to je najvanije, po vrlo povoljnim cijenama. U ovom je poslu vano da je materijal kvalitetan, atestiran, a deklariranje materijala jako je bitno. Tu odjeu odijevaju djeca i nije svejedno kakav materijal dolazi u dodir s koom. Nai su materijali provjereni, zakljuuje Ani Vasiljevi.

Da u Zagrebu ipak postoje i pozitivni primjeri uspjenih poslovnih poduhvata, svjedoi nam i pria o poduzeu Dajana Impeks d.o.o., koje je osnovano jo 1992. godine. Prepoznavi da na domaem tritu nedostaje kvalitetne, a cijenom pristupane djeje odjee, usmjerili su svoju proizvodnju upravo prema tome; dapae, brendirali su i robnu marku djeje odjee DIZZY. U svom doista opsenom proizvodnom programu nude veliki izbor majica, trenirki, pidama, haljina, kompleta svega to je potrebno za odjenuti maliane, kako bi nosili finu, od prirodnih materijala napravljenu odjeu, iju e cijenu pritom izdrati roditeljski budet. Teko je pronai ovako dobar omjer cijene i kvalitete u segmentu djeje odjee, a kako je

rije o domaoj proizvodnji, bio nam je to dobar razlog za razgovor o poslovnom uspjehu koji je zapoeo od- nule. Uspjeh ove tvrtke rezultat je predanog rada koji traje ve vie od 20 godina. Veinu poslova radimo sami u suradnji s kooperantima. Od osam do osam i tako svaki dan ve dvadeset godina. No, jako smo zadovoljni. Nedavno nam je i Grad Zagreb puno pomogao. Naime, prijavom na natjeaj grada ostvarili smo pravo koritenja prostora na pet godina. Pokrivamo cijelu Hrvatsku od Zagreba do Dubrovnika, od duana do robnih kua. Jako smo ponosni to smo svoj uspjeh ostvarili vlastitim radom, objanjava Dajana Ani Vasiljevi. Zapoljavaju sedam osoba i

Bija Baja Buf biznis nastao kao oblik samozapoljavanja

Djeja odjea DIZZY moe se nai na vie od 100 prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u trgovinama Bija Baja Buf . Osnivai i vlasnici trgovina su brani par Putar, a vie od 80 posto ponude i ukupne prodaje ostvaruju na hrvatskim proizvodima. Imamo desetak godina iskustva u prodaji i marketingu multinacionalnih kompanija. No, nakon povratka iz Budimpete u Zagreb, eljeli smo pronai ideju za privatno poduzetnitvo - kao vid samozapoljavanja za suprugu i eventualni izlaz iz korporativnog ivota. Od 2005. do 2007. dobili smo dvoje djece i tada uvidjeli da u Zagrebu nema zadovoljavajue ponude proizvoda za djecu. Prvu trgovinu Bija Baja Buf otvorili smo 2008. Ve u prvih nekoliko mjeseci bilo je jasno da kupci najvie trae, a ne mogu pronai kvalitetni, a cijenom dostupni, domai odjevni artikli za djecu. To je uskoro postala okosnica nae ponude objasnio je vlasnik trgovine Slavko Putar.

PRILOG Dan Svih svetih

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Blagdan Svih svetih i Duni dan

Po kranskoj tradiciji, koju prihvaaju i mnogi nekrani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjeaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Duni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni ivot i Boju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu to u njima inimo. "Pod izrazom "svi sveti", ne misli se samo na osobe koje su slubeno proglaene svetima. Mnogo je vee mnotvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a u ivotu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i blinjemu. Upravo te eli Crkva poastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo i ima i u naoj blizini. Neupadljivi, zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i dunosti, esto podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedoili veliku portvovnost: majke, oevi, vrsni radnici svake ruke, lijenici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja.... svi oni pripadaju mnotvu svetih i njima je posveen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporue. To je prvi smisao posjeta grobovima. Dananje generacije nauene su blagdan Svih svetih zvati "Danom mrtvih", to je netono, iz upravo iznesena sadraja ovog blagdana. Nije tono ni obzirom na vjernike, jer je kranska poruka da smrt nije kraj, nego samo prijelaz, "most", muno raanje u novi ivot, ivot s Bogom "oi u oi". Prolost, sadanjost i budunost - ove tri stvarnosti proimaju nae ljudsko iskustvo vremena i povijesti. Prolost je nepovratna, sadanjost nam izmie izmeu prstiju, budunost nedogledno otvorena. Cjelini ivota pripadaju sva tri vremena. Sjeanja na one koji su otili s ovoga svijeta i misao na neupitnu isto takovu stvarnost za svakoga od nas ivuega, stavlja uvijek iznova postavljano pitanje: emu i to je naa egzistencija? Svaki dan vie ujedno je jedan dan manje. Umire djetinjstvo i raa se mladost; umire mladost i dolazi starost. Dan svih svetih, kao i Duni dan trebali bi nas podsjetiti da jedanput proputeno ne da se vie nadoknaditi. Prilika je prokockana, slavlje proputeno, vrata zakljuana. Svjetiljka ivota ne gori vjeno, moramo se pobrinuti za ulje dobrih djela.

18

PRILOG Dan Svih svetih

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Obiaji za Dan mrtvih

U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih bio prihvaen kao mali ili prvi Boi pa se za taj dan pekla prva orehnjaa ili makovnjaa, jela se purica punjena kestenjem, krukama ili jabukama, med i grah s uljem. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje su i danas ouvani stari obiaji, tijekom noi Svih svetih na stolu se ostavlja hrana i ae pune vina kako bi se duice pogostile. Odrasli su namjerno ostavljali mrvice na stolu kako bi na Duni dan djecu uvjerili da su duice bile. Obiaj paljenja svijea, kienja i ureavanja grobova s kameniima i vjeniima od mahovine, lovora, brljana, imele i imira, njeguje se zadnjih nekoliko stoljea. Jedan od najpoznatijih sjeverozapadnih obiaja najvjerojatnije ima keltsku podlogu. U noi izmeu Svih Svetih i Dunog dana, na stolu se ostavljala otvorena litra vina, ili rakije s nekoliko aa, kako bi se netko od predaka, ako naie tu no, mogao poastiti Poznati obiaj je i ostavljanje znaka na grobu. Obino bi se na stranjoj strani kria na neijem grobu (ukoliko je rije o obitelji koja ima djevojku stasalu za udaju) napravila crta kredom, to je bio znak da je netko zamijetio djevojku iz te kue i da e za blagdan Sv. Andrije ( 30.11.) u tu kuu doi prosci (snuboki). Razlog za ovaj obiaj bio je jednostavan: kako je bilo malo prilika za drutveni ivot, nekada se mogueg branog partnera moglo upoznati samo na crkvenim sveanostima, koje su ionako bile jedine drutvene sveanosti.

Trokovi sprovoda i pokopa

Ukoliko se nedavno u vaoj obitelji dogodio smrtni sluaj pomoi e vam informacije u tekstu o cijenama i pokopu. Cijene su vaan faktor kod svakog ukopa. No, treba imati na umu da ukupan iznos trokova odreuje upravo obitelj, izborom naina i mjesta ukopa te opsegom i razinom standarda pogrebnih usluga koje bira i naruuje. Kako biste se dovoljno dobro pripremili na izdatak koji nikako nije zanemariv, potrebno je znati svaki detalj unaprijed. Raunajte da e trokovi za skroman sprovod u Zagrebu stajati oko 10.000 do 12.000 kuna, ako je rije o ukopu. Taj iznos ukljuuje: drveni i limeni lijes sa osnovnom garniturom, papue, grobnu oznaku kri ili neki drugi znak, osmrtnice, prijevoz na podruju Zagreba, obavijest za novine, aranman za lijes, glazbu ili pjevanje, trokove ukopa na groblju. Sve izvan toga, kao to je odijevanje pokojnika, vii standard samog lijesa, koritenje rashladne komore nekoliko dana, cvijee, dodatni oglasi u novinama, kupovina grobnog mjesta, karmine..., svakako poveava ukupne trokove. Cijene lijesa kreu se u velikom rasponu, od 1.600 kuna za najjednostavnije modele, dok su oni ekskluzivniji od najkvalitetnijeg, vrhunski obraenog drveta s luksuznom opremom viestruko skuplji. Zbog izbjegavanja trokova poslovnog prostora i kupnje pogrebne opreme unaprijed, pogrebna poduzea u Hrvatskoj uglavnom posluju temeljem kataloke prodaje. U Zagrebu moemo izdvojiti nekoliko salona u kojima moete razgledati kompletnu opremu: Posmrtna pripomo, Pogrebno poduzee Zagreb, Pogrebnik, Pokop te Gradska groblja. Obred katolikog sveenika stajat e 350 kuna, a misa zadunica bit e 50 kuna. Podsjeamo da cijena glazbe varira ovisno o broju i kvaliteti izvoaa, pjevaa i sviraa, minimalno 1.375 kn za klapsko izvoenje tri pjesme iz redovnog repertoara, dok je limena glazba najmanje 1.500 kuna. Posebne elje uveavaju cijenu. Vjerojatno ete htjeti cvjetnu dekoraciju na lijesu ili barem vijenac, cvjetni aranman. Cijena ovisi o vrsti i veliini aranmana. Najbolje ete proi u dogovoru sa cvjearima ukoliko unaprijed dogovorite iznos kojeg ste spremni uloiti, a pokuajte to rijeiti barem dan ranije. Veina cvjeara omoguuje uslugu dostave na groblje. Kartice e Vam dobro doi prigodom plaanja nekih trokova opreme, kao to su lijes, oprema, cvijee i slino, no dobro je znati da mnoga pogrebna poduzea odobravaju gotovinski popust i plaanje u vie obroka. Ipak, kod plaanja trokova groblja u mnogim mjestima trebat e vam gotovina kao jedino sredstvo plaanja. Napominjemo da su Gradska groblja u Zagrebu uvela uslugu plaanja kreditnim karticama, tako da klijenti mogu dobiti odgodu ili obrono plaanje, danas toliko potrebno za plaanje nepredvienih trokova.

znak mjeseca

Trokovi prijevoza pokojnika

Uobiajena cijena unutar Hrvatske kree se oko 6 kuna po prijeenom kilometru i ovisi o prijevozniku, dok su cijene za inozemni prijevoz pokojnika neto vie, oko 6.25 kuna po kilometru. Za gradsku vonju unutar Zagreba

zagreb.hr 25. listopada 2012.

PRILOG Dan Svih svetih

19

uobiajena je naplata pauala u iznosu 1.060 kuna. Neki prijevoznici naplauju i dodatne trokove, poput dezinfekcije vozila. Ako je u pitanju prijevoz posmrtnih ostataka iz drugog grada ili zemlje, trebat ete prethodno, izvaditi potvrdu za mogunost ukopa na odreenom groblju, koja u Zagrebu stoji 45,00 kuna. Ukoliko nemate unaprijed rijeeno grobno mjesto, taj e izdatak sigurno biti najznaajniji. Pravo koritenja je ire od prava ukopa, a obuhvaa i pravo ukopa, pravo raspolaganja grobnim mjestom i pravo ureenja grobnog mjesta. Korisnik moe ustupiti grobno mjesto i prodati nadgrobni ureaj, dati pravo ukopa treoj osobi, te donositi sve odluke u vezi ureenja grobnog mjesta. Osobno pravo ukopa znai da se u grob smije pokapati osoba izriito navedena ispravom kojom se daje pravo ukopa. Pravo ukopa s obitelji znai da se u grobno mjesto mogu ukapati i suprunik osobe kojoj je dano pravo ukopa te svi njeni potomci sa svojim suprunicima. Cijene vaan faktor kod svakog ukopa. Prema zadnjim podacima koncesija za aktivnosti pokopa i sprovoda je dodijeljena prema 38 pravnih i fizikih osoba te aktivnosti ispraaja, ukopa i kremacija, koje obavljaju iskljuivo Gradska groblja. Na godinjoj razini, rije je o obavljanju 7.800 ukopa umrlih osoba na grobljima kojima upravljaju Gradska groblja. Gradska groblja upravljaju sa 28 groblja na irem gradskom podruju, od ega su 25 aktivnih. Prema informaciji iz Gradskih groblja vano je znati da se na veini groblja ureuju i prodaju ureena grobna mjesta, a ukupnu cijenu odreuju slijedei parametri:

ati

-naknada za koritenja grobnog mjesta kod dodjele i prodaje -razredbena vrijednost samog groblja/I. Mirogoj II. Miroevac III. Markovo polje IV. Mala groblja -poloajna pogodnost unutar pojedinog groblja/groblja Mirogoj, Miroevac i Gaj urni podijeljeni su po zonama, dok na ostalim grobljima vrijedi pravilo poloaja uz glavne ceste ili unutar grobnih polja -veliina grobnog mjesta -oblik ureenja i vrsta materijala -PDV 25%. Jedino na groblju Markovo polje, omoguena je, iskljuivo po nastaloj potrebi za ukopom, kupnja zemljanog grobnog mjesta za sve koji ne raspolau grobnim mjestom na podruju grada Zagreba, pod uvjetom da u Zagrebu imaju stalno prebivalite. Cijena takvog grobnog mjesta iznosi 2.000,00 kn + PDV. Dakle, rije je o naknadi za grobno mjesto veliine 1.2x2.8 m. Ako uzmemo u obzir da je za formiranje jednog grobnog mjesta potrebno privesti svrsi i urediti zemljite sa minimalnom infrastrukturom /prilazne ceste, staze,zelenilo i dr./ za otprilike 8 10 m2, lako je zakljuiti da nije rije o visokom iznosu. Ukupni iznosi prodajnih cijena ureenih grobnih mjesta s PDV-om, prema naprijed navedenim parametrima, na ostalim grobljima kreu se od 6.500,00 kn za kazete za urne u Gaju urni, do 150.000,00 kn za kompletno ureene grobnice od granita Impale, na groblju Mirogoj. Pritom je potrebno spomenuti osnovne proizvodne oblike ureenih grobnih mjesta: kazete za urne, betonske okvire, nadgrobne ureajeukop u zemlju i kompletno ureene grobnice. Ureena grobna mjesta, oprema groba, nadgrobni ureaj sa spomenikom, predstavljaju dugotrajnu imovinu. Iz Gradskih groblja napominju da njihovu vrijednost ne treba dovoditi u kontekst redovnih trokova ukopa, ve ih treba promatrati kao imovinu koja se kupuje i koristi za potrebe vie generacija.

Iznos trokova odreuje obitelj

Kako biste se lake pripremili vano je znati da ukupan iznos trokova odreuje obitelj, izborom naina i mjesta ukopa te opsegom i razinom standarda pogrebnih usluga koje bira i naruuje. Dakle, izborom mjesta pokopa, naina i standarda pogrebne usluge, iskljuivo obitelj ili osoba koja podmiruje trokove, odreuju visinu trokova pokopa, a oni doslovno mogu iznositi od 1.000,00 kn do nekoliko desetaka tisua kuna.Standard pogrebne opreme i usluge, koje najee koriste kupci Gradskih groblja jest Standard krematorij u iznosu od 2.997,25 kn s PDV-om, a to ukljuuje lijes, tapecirung za kremaciju bijele boje, vreu za lijes, osmrtnice 10 komada, poslugu za prijevoz, gradski paual (prijevoz u Zagrebu) i araniranje lijesa.

Preostali trokovi ispraaja i/ili ukopa urne zavisni su od naina i mjesta ukopa, kazeta, grob, grobnica i razine usluge koja se ugovara iskljuivo sa Gradskim grobljima te se kreu od 2.500,00 kuna na vie. Ostali paketi usluga kreu se od 3.140,50 pa sve do 8.040,00 kuna.Standard Gradska groblja iznosi 3.140,50 kn i ukljuuje osnovne trokove prijevoza i

20

PRILOG Dan Svih svetih

kn, a preostali trokovi ispraaja i/ili ukopa zavisni su od naina i mjesta ukopa /grob ili grobnica/ i razine usluge koja se ugovara iskljuivo sa Gradskim grobljima te se kree od 2.500,00 kuna na vie. Standard Zagreb u cijenu od 8.040,00 kn ukljuuje osnovne trokove prijevoza i opremanja umrle osobe, lijes (vie klase), grobni znak kri, ukrasni krii, garnituru za lijes u boji po izboru, vreu za lijes, smrtnice 10 komada, poslugu za prijevoz, gradski paual (prijevoz u Zagrebu), natpis na grobni znak, araniranje lijesa. Preostali trokovi ispraaja i/ili ukopa zavisni su od naina i mjesta ukopa /grob ili grobnica/ i razine usluge koja se ugovara iskljuivo sa Gradskim grobljima te se kree od 2.500,00 kuna na vie.

zagreb.hr 25.listopada 2012.

opremanja umrle osobe, lijes, grobni znak kri, ukrasni krii, garnitura za lijes (boja po izboru), vrea za lijes, osmrtnice 10 komada, posluga za prijevoz, gradski paual (prijevoz u Zagrebu), natpis na grobni znak i araniranje lijesa. Preostali trokovi ispraaja i/ili ukopa zavisni su od naina i mjesta ukopa /grob ili grobnica/ i razine usluge koja se ugovara iskljuivo sa Gradskim grobljima te se kree od 2.500,00 kuna na vie. Standard Mirogoj ukljuuje osnovne trokove prijevoza i opremanja umrle osobe, lijes (srednje klase), grobni znak kri, ukrasni krii, garnitura za lijes (boja po izboru), vreu za lijes, osmrtnice 10 komada, poslugu za prijevoz, gradski paual (prijevoz u Zagrebu), natpis na grobni znak, araniranje lijesa. Cijena ove usluge iznosi 5.092,63

Mirogoj- sredinje zagrebako groblje

pet dana nakon to je predano na uporabu. Dan nakon otvorenja Mirogoj je primio i svog prvog stanovnika Friedricha Singera, nastavnika tjelovjebe i maevanja. Uz Mirogoj je povezana jo jedna novost. Naime, stara zagrebaka groblja bila su u vlasnitvu crkava, dok je vlasnikom Mirogoja postala gradska opina. Tri godine nakon otvaranja Mirogoja, 1879. Herman Bolle zapoeo je gradnju Arkada koje su dovrene 1917. godine. U meuvremenu Arkade su preivjele snaan potres s epicentrom na Medvednici. S poetkom gradnje Arkada uprilien je i jedan velianstven sprovod po drugi puta sahranjen je Petar Preradovi, iji su posmrtni ostaci dopremljeni u Zagreb 14. srpnja. Uz gradnju arkada znaajan je i datum 15. listopada 1885., kada je dovrena gradnja arkade u koju su pokopani posmrtni ostaci dr. Ljudevita Gaja, Frana Kurelca, Vatroslava Lisinskog i dr., a kasnije i Ivana i Antuna Maurania, Mirka Bogovia, Pava toosa, grofa Janka Drakovia, Antuna Mihanovia... Odluke o osobama koje e biti pokopane u arkadu preporoditelja donosilo je Gradsko poglavarstvo. No, nisu samo lijepe stvari vezane uz Mirogoj.Zatvaranjem starih gradskih groblja mnoga drutva, ustanove, udruge htjele su prenijeti ostatke zaslunih lanova na Mirogoj. Mnoge seobe spomenika i posmrtnih ostataka bile su povodom i politikim i strukovnim demonstracijama. Tako je bilo i pri preseljenju posmrtnih ostataka srpanjskih rtava koja se pretvorila u viestruku protumaaronsku demonstraciju. U zagrebakoj povijesti zabiljeena je 1845. godine tiha, ali krvava protumaaronska demonstracija kada su na licu mjesta poginula devetorica, dok su sedmorica graana umrla kasnije od zadobivenih rana, dok je 27 graana ozlijeeno. Posmrtni ostaci srpanjskih rtava preneseni su na Mirogoj s Jurjevskog groblja u zajedniku grobnicu.

znak mjeseca

Mirogoj, ne samo kao groblje, posljednje poivalite naih pokojnih nego kao i muzej na otvorenom spremno doekuje svoje posjetitelje oaravajui ih svojim mirom i ljepotom. Sredinje zagrebako gradsko groblje otvoreno je prije 136 godina, 1876. godine, kada je Zagreb imao 24.000 stanovnika. ezdesetih godina 19. stoljea VAGA (23.9.22.10.) stoljea gradska su groblja bila prenapuena i valjalo je pronai i osmisliti prostor za novo gradsko groblje. Povijest pie da je zemljite na kojem je izgraen Mirogoj nekada bilo u vlasnitvu dr. Ljudevita Gaja, a nepunu godinu nakon njegove smrti, na drabi je kupljeno Gajevo imanje s namjerom preureenja u centralno zagrebako groblje. Taj bi se datum mogao smatrati danom osnutka zagrebakog Mirogoja (24. sijenja 1873.). Slubeno otvorenje groblja bilo je tek 6. studenog 1876. godine,

Danas su na Mirogoju, pored obinih graana svoje posljednje poivalite nali i mnogi velikani iz drutveno-politikosportskog ivota koji su svojim djelovanjem obiljeili hrvatsku povijest dr. Franjo Tuman, Vladko Maek, Ivana Brli Maurani, ban Ivan Maurani, Edo Murti, Draen Petrovi, Marija Juri Zagorka, Pavao Hatz, Veeslav Holjevac, Dragutin Tadijanovi, Slavoljub Penkala, uro Pilar, Rudolf Perein, Vladimir Prelog, Hrvoje Poar, Ivan Tkali...

zagreb.hr 25. listopada 2012.

PRILOG Dan svih svetih

21

ati

Krematorij
Prenapuenost zagrebakih groblja nalagala je i primjereno rjeenje: sva domaa i inozemna iskustva upuivala su na tehnologiju kremiranja, a budui kompleks krematorija trebalo je to diskretnije spustiti na najpovoljniju izabranu lokaciju, u rleni jarek, takoer na Mirogoju. Natjeajem dobivena autorska ideja zagrebakih arhitekata (Hria, Krznaria i Mancea), kad je krematorij napokon sagraen, pokazala je harmoninu slojevitost modernog arhitektonskog izraza i tradicionalnog nadahnua. Zdanje krematorija skoro je neprimjetljivo sa ceste, uklopljeno je u plitke zasjekline brijega, a svoju dostojanstvenu prostornost i dubinu otkriva tek kad zakoraite u zavojite hodnike i spustite se u posljednju "luku" sa dvije ceremonijalne dvorane, lae, veliku i malu koje gledaju na dolinu oivienu umarcima. Fasade krematorija su u opekama boje sasuenih zemljanih usjeka koji se naziru iznad zidova krematorija, od istih su opeka i prilazni vanjski hodnici. Vizualni likovni odgovor ovakvim zidovima vraa sama zemlja doline. Iako zatravljena ona ne moe sakriti svoju pravu golu put, kao to ni izbor ovakvog fasadnog materijala ne moe sakriti namjeru podraavanja iskonske ljudske veze i navike ukapanja pod zemlju, u zemlju, sa zemljom. Unutranjost hodnika obloena je visokovrijednim kamenom i kako silazi prema dubljim centralnim prostorijama prati, kao i vanjski zidovi, ovalne linije doline - svaka geometrijska napetost premoena je ovalnim polukrunim i krunim formama izmeu draperije tamnih plianih zavjesa gube odve alobnu dramatinost, pratei tvrde forme. Gledajui odozgo, s glavne Remetske ceste, krematorij se ne ini velikim i tek sam program ceremonijala i in kremiranja pokojnika otkriva svaki njegov podjednako vaan kutak. Odvijanje sveanosti, ispraaj u objektu krematorija mogue je u velikoj i maloj ceremonijalnoj dvorani i na vanjskom ceremonijalnom prostoru. Prostorija velike ceremonijalne dvorane zastakljena je prema atriju oprotaja i prema potrebi itav se taj stakleni polukruni zid vertikalno die i moe se koristiti kao jedinstven prostor. Staklena pregrada Male dvorane je nad samom dolinom sa gajevima za urne pa iz toga ugla impresionira; u istoj maniri izvedeni su piramidasti tornjevi (jedan veliki i est manjih) na krovu krematorija i dvorini toranj zvonika, u kojem se mogu ak proitati rijei darovaoca, i zvonotvorca, Zagrepanina Viktora ikia.

Miroevac- najzelenije poivalite

Povijest Mirogoja i Miroevca je vrlo slina. Bilo je potrebno mnogo novinskin natpisa i izreenih javnih sudova kako bi zapoela gradnja (novog) groblja. Ba kao to je trebalo za Mirogoj, ista sudbina ekala je i Miroevac. Iako se ve 40-tih godina prolog stoljea pisalo o prenapuenosti Mirogoja, a nastavilo s raspravom nakon rata, prvog stanovnika Miroevac dobiva tek u studenom 1952. godine unato injenici da nije bilo sagraeno do kraja. Kako se sve radilo u posljednji trenutak, dovedeno je u pitanje ak i otvaranje groblja, jer se gradilo etapno. Kroniari biljee mnoge probleme vezane uz gradnju Miroevca - u poetku nije bilo kanalizacije koja se gradila u drugoj etapi, bilo je problema s otkupom zemljita, pa blizinom groblja naselju... Ba zbog tih problema, u ljeto 1951. seljani su doli na gradilite. Interesantno, nakon tog incidenta vie nije bilo pobuna, ali su s posjeda (odnosno sa izvlatenih povrina) nestala sva kvalitetnija stabla koja su mogla biti osnovom zelenih povrina groblja, dok je stare vonjake, trula stabla i grmlje ionako trebalo ukloniti, tako da je mogue govoriti o vrlo mladom miroevekom zelenilu. Ideja hortikulturnih arhitekata Silvane i Josipa Seissela bila je to vie sauvati izvorni oblik okoline, to tada nije u potpunosti izvedeno. Trebale su proi godine da Miroevac stekne dananji epitet jednog od najzelenijih i najljepe ureenih groblja u Hrvatskoj.

22

aktualno

zagreb.hr 25.listpada 2012.

Bandi o prodaji gradskih stanova

U 1200 stanova 75 posto branitelji i socijalno ugroeni
Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi najavio je da e po hitnom postupku nastojati u Gradsku skuptinu vratiti odluku o prodaji stanova u gradskom vlasnitvu koja je usuglaena sa skuptinskim amandmanima predloenim proljetos, ali bez novih uvjeta dvaju skuptinskih odbora koji su prolog tjedna zatraili da se iskljui mogunost da gradski stan mogu otkupiti i oni koji su u njega nasilno uli. Siguran sam da e donijeti odluku, onu koju smo uputili nakon tri mjeseca rada i usuglaavanja i prihvaanja etiri amandmana, koje su u lipnju gradski zastupnici predloili i zaduili gradonaelnika i Gradsku upravu, rekao je gradonaelnik. Podsjetio je da su u 1200 stanova 75 posto branitelji i socijalno ugroeni. Oni nisu privilegirani, a ne bi trebali biti ni iskljueni iz mogunosti da se natjeu za kupnju stana, izjavio je Bandi i dodao kako je to rjeenje za ljude koji su 20 godina u gradskom stanu koje eka ve pet godina. Proitao je i rjeenje Ministarstva branitelja u kojem se podrava konano rjeavanje pitanja legalizacije koritenja stanova u gradskom vlasnitvu.

Molio bi kolege da se to prije usaglase i da to prije idu gradonaelniku, da to ponovno uvrstim u dnevni red po hitnom postupku i da pomognemo ljudima koji su 20 godina u tuem stanu, bez obzira iji on bio, gradski je, da konano rijee svoj problem i damo im ansu da na natjeaju kupe ili ne kupe stan, apelirao je gradonaelnik. Gradonaelnik je zamolio kolege u Skuptini da zakljuak prihvate to prije, kako bi se moglo krenuti u operativno provoenje za koje treba najmanje tri do est mjeseci, a nakon toga u prodaju prvih stanova.

U Hrvatskoj se obiljeava Meunarodni dan darivanja krvi

Prikupljanje krvi u Hrvatskoj temelji se na naelima dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti. Organizaciju akcija davanja krvi i brigu o njenoj sigurnosti zajedniki provode Hrvatski Crveni kri i Transfuzijska sluba Hrvatske. Prema podacima HCK-a godinje se prikupi oko 180.000 doza krvi, to je 40 davanja na 1.000 stanovnika. Rezultati nisu ujednaeni u svim podrujima, jer na broj prikupljenih doza utjeu demografski, gospodarstveni, kulturoloki i drugi imbenici. Iz Hrvatskog Crvenog kria svim darivateljima krvi estitaju Dan darivatelja krvi te zahvaljuju u ime svih kojima je darovana krv spasila ivot ili pomogla u ozdravljenju.

Prva organizirana akcija dobrovoljnog davanja krvi odrana je 25. listopada 1953. godine u eljezari Sisak te se od tada u naoj zemlji svake godine na taj datum obiljeava Meunarodni dan dobrovoljnog darivanja krvi. Tim se danom eli zahvaliti svim darivateljima na njihovoj humanosti i plemenitosti te podsjetiti javnost koliko je darivanje krvi vano u spaavanju ljudskih ivota.

zagreb.hr 25.listopad 2012

aktualno 23

Zagreb u jesenskim bojama cvijea

Grad zelenila s 30 parkova
Jesenska sadnja cvijea na zelenim povrinama u Zagrebu, koje svoje poetke imaju u davnim srednjovjekovnim hortulusima, a danas se za njih brine podrunica Zrinjevac, uskoro e biti zavrena. Sadnja jo traje samo u gradskoj etvrti Donji Grad te Bundeku, a nakon to radnici Zrinjevca zasade i posljednji cvijet u zemlju, Zagreb e zasjati u potpuno novom jesenskom ruhu. cvjetnjaka. Posaeno je 150.000 komada lukovica, to je za 10.000 lukovica vie nego 2011. godine. Najzastupljenija vrsta meu lukovicama je tulipan, zbog mnogobrojnosti sorti, visina, boje i izgleda. Osim tulipana, od lukovica su prisutne narcise i zumbuli.

Jesenska sadnja cvijea po cijelom gradu svakako je dobra prilika za podsjetnik na povijesni znaaj zelenih povrina u Zagrebu. Sabirui u sebi cjelokupnu hortikulturnu tradiciju Zagreba, Znaajnija povijest sadnje i zadivljujui procvat kulture travnate povrine, parkovi i cvijea, ureenih vrtova i perivoji glavnoga grada oduvijek su plijenile panju svakog perivoja u Zagrebu, nesumnputnika koji je stigao u Zagreb. jivo je u 18. i 19. stoljeu. Tada nastaju Sjeverna i Juna proTisue zasaenih arenih i mimenada Strossmayerovo i risnih ukrasa Zagrebu su od Vrazovo etalite, Maksimir, davnina davale jedan uistinu Mirogoj, perivojni trgovi poseban arm bez kojih bi bio Zelene potkove (remek-djelo gotovo neprepoznatljiv. europskog historicizma), Botaniki vrt, Ribnjak, zagOve godine Zrinjevac sadi ak 199.540 komada dvogodinjeg rebaki drvoredi, ureuju se prelijepe zagrebake perivocvijea u cijelom Zagrebu, to je za 5.000 kom vie nego lani, jne ume (Tukanac) Koliki je bio uzlet tog zagrebakog od ega su najzastupljenije mauhice, razliitih sorti i boja, hortikulturnog duha, svjedoi i injenica da su, nakon izjaglaci, tratinice i potonice. gradnje Mirogoja i mnoga U kombinaciji s dvogodinjim vrstama, sade se i lukovice koje mala gradska groblja pretu proljee daju aroban izgled vorena u perivoje. Danas

Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj povrini od oko 400.000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u sreditu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se jo i Zelena potkova). ini je sedam trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim povrinama uokviruju urbanistike blokove Donjega grada. To su Trg Nikole ubia Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starevia, Botaniki vrt, Trg Marka Marulia, Mauraniev trg i Trg marala Tita. Ovih se dana zavrava sadnja cvijea i na poznatoj Lenucijevoj potkovi.

Uredite dom za Halloween

Bundeva je zdrava jestiva namirnica, ali moe posluiti i kao dekor. Dolo je vrijeme bundeve koja je u Sjedinjenim Amerikim Dravama odavno poznata kao kulinarska i dekorativna namirnica. Poslastice poput kruha od bundeve, zatim pite, pirea i raznih juha, samo je dio pria iz kuhinja. No, pogledajmo kako bundeve mogu biti sjajan dekor u domu, posebice u nadolazeoj Noi vjetica, 31. Listopada (Halloween), obiaj koji i u Hrvatskoj pomalo postaje sve popularniji. Slavili ili ne, dom si bundevama moemo urediti, barem za svoj uitak.Osim jednostavnog oslikavanja veih bundeva, one manje su praktine za dekoriranje stola. Ovisi koliko volje i vremena elite uloiti u dekoriranje pa tako ih moete samo poslagati u kamin (imate li ga), ili istu oslikati, izdubiti i koristiti kao vazu. Kuhinjskim rezaem za krumpir ili ienje kotica moete izrezbariti bundevu s, primjerice, cvjetnim uzorkom, dok bi bake sigurno bile oduevljene da im unuka donese bundevu ukraenu ipkom. Vrlo jednostavno bundevu moete ukrasiti malim stolnjacima, ubrusima, krpicama... A tko voli, ima i darkersku varijantu ukraavanja bundeve. Dobrim crtaima ne bi trebao biti problem ukrasiti bundevu jednom vjeticom, dok oni koji vie vole vatru i izdubljivanje, mogu se pozabaviti "lampionom". Kako bi i susjedi znali da ste jedni od onih koji slave Halloween, moete vrata ukrasiti vjeniem od bundevica. Sjetite li se ukraavanja zadnji as, predlaemo ukrasne trake kojima samo simetrino omotate bundeve, jer takoer izgleda jako efektno. Oslikavanje vrijedi samo za umjetnike tipove. Naravno, ove sve slike mogu posluiti i samo kao inspiracija. Bitno je da smo potaknuli matu i dali vam ideja za ureenje vlastitog doma, jer jesen ne mora biti monotona i siva.

24

mozaik

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Med - udesan prirodni proizvod

Namirnica prepuna pozitivnih i korisnih svojstava Sve koristi te namirnice ovjeku su jako dobro poznate od davnina. Prvo spominjanje meda u povijesti datira ak 2400 godina p.n.e. ovjek je ve tada prepoznao da med u sebi ima samo najbolje i najvrjednije sastojke te ga od pamtivijeka koristi u razno razne svrhe. neophodan u razgradnji ugljikohidrata i na taj nain spreava nagli porast glukoze u krvi. Ljekovite vrijednosti Iznimno je bogat energetskim vrijednostima te je idealan za trenutno vraanje izgubljene energije, posjeduje cijeli niz antimikrobnih i antigljivinih svojstava, nezamjenjiv je u borbi protiv prehlade i grlobolje, izvor je velikog broja vitamina i minerala, pomae pri mravljenju, prirodni je antioksidant, pomae pri zacjeljivanju rana, izvrstan je za njegu koe lica Energetska i nutritivna vrijednost Med je bogat organskim kiselinama (jabuna, limunska, i tijela. Med u prehrani mlijena, pa ak i mravlja), razliitim vitaminima, Iako je po koliini kalorija med daleko ispred eera, upravo zbog svog mineralima, enzimima, voskom, polenovim zrncima, visokog nutritivnog sastava je i nebrojeno puta zdraviji i korisniji. eterinim uljima. Najmanje 180 razliitih tvari je Njegova vrijednost dolazi do izraaja ako ga se koristi u toplim napicima izmijeano u njegovoj strukturi. O tome koliki e udio umjesto eera, jer osim to je bogatiji okusom, je i mnogoemu korisniji pojedinih tvari biti u njemu, ovisi iskljuivo o vrsti meda.Bogat je ugljikohidratima od kojih je 82% eera, za ljudsko zdravlje. Ali, valja pripaziti prilikom konzumacije, jer nije ga a od toga 41% fruktoze i 36% glukoze, dok ostatak ine preporuljivo dodavati u vrelu vodu zbog toga to na taj nain gubi dosta saharoza, maltoza i dekstrin. Iako med posjeduje visoku svojih korisnih sastojaka, ve bi trebali pripaziti da ga se lagano otopi u energetsku vrijednost (u 100 g nalazi se 304 kcal/1271 toploj vodi. Takoer se preporua koritenje plastine, drvene ili keramike liice prilikom konzumiranja, jer u doticaju s metalom oksidira. kJ), iznimno je bogat kromom, mineralom koji je

zagreb.hr 25. listopada 2012.

mozaik

25

Integralne kiflice sa finim nadjevom

RECEPTI Brze i jednostavne kiflice punjene svjeim sirom i aromatinim svjeim zainskim biljem. Zahtijevaju vrlo malo vremena i truda, a pruaju veliki uitak.

Sastojci:

Kiflice 250 g integralnog brana 250 g glatkog brana 2 paketia Dr. Oetker Garant kvasca 2 jaja 200 ml kiselog vrhnja

125 g svjeeg posnog sira 1,5 liica soli liica eera 50 g parmezana (ili nekog drugog nraibanog sira)

Nadjev

150 g svjeeg posnog sira lica kiselog vrhnja 1 jaje 50 g sira (npr. Gauda) granica svjeeg rumarina liica svjeeg bosiljka liica svjeeg vlasca liica perinovog lista

zaini sol, papar, tucana ljuta papriica, mukatni orai po elji malo enjaka u granulama Premazivanje i posipanje 1 jaje sezam

KORPION (23.10.- 21.11.)

za opstanak. Vanjskim izgledom djeluju bojaljivo, ali je to samo prividno, jer se u njima skrivaju brojne ideje i planovi. Smatraju sebe neshvaenima, ali i ne pridaju vanost svojoj neshvaenosti. Nisu spremni prihvatiti niiji savjet, jer sebe smatraju sveznalicama. esto precjenjuju svoje sposobnosti, no to nadoknauju nevjerovatnom upornou.Dobri su organizatori i rukovoditelji, iako oajavaju pri neispunjenju svojih planova. Nisu se spremni aliti, a jo manje prihvatiti bilo iju pomo. Skloni su sve svoje probleme rjeavati iskljuivo sami, a mogunosti

znak mjeseca
pomoi sa strane ignoriraju. Ograuju se od bilo kakvih datih im obeanja i vrlo su samouvjereni. Od malih problema u stanju su napraviti ogromne, kako bi utroili i korisno vrijeme na rjeavanje istih. Pronicljivi su u procjeni tuih karaktera i rijetko donose krivu procjenu. Osobine su im jaka volja i postojanost, a mane ljubomora i tvrdoglavost. Spremni su kritizirati, ali nikada ne naue prihvatiti kritiku. Lake se nose kroz karijeru u malim kolektivima, jer im teko pada rad s puno ljudi

Vladari vodenog znaka korpiona su Mars i Pluton, stoga obiluju udnom izdrljivou i imaju zadivljujui nagon

26

kultura i zabava

zagreb.hr 25.listopada 2012.

Simfonijska pria za djecu u Lisinskom

Hrvatska glazbena mlade sa Zagrebakom filharmonijom i u ovoj sezoni nastavlja ve tradicionalnu suradnju kojom ostvaruje projekte namijenjene najmlaoj publici. Ove godine rije je o predstavi ruskog skladatelja Sergeja Prokofjeva 'Pea i vuk' koja je skladana upravo za pripovjedaa i orkestar. Prava simfonijska pria za djecu odigrat e se u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog 30. listopada u 9,30 i 11 sati. Ravnanjem dirigenta Dinka Appelta i uz dramskog glumca Draena ueka kao pripovjedaa, bit e prikazana zanimljiva i duhovita pria o hrabrom djeaku Pei, koji je uz pomo lovaca i prijatelja iz ivotinjskog carstva svladao stranog vuka. Program je namijenjen za djecu predkolske dobi i uenike niih razreda osnovne kole, a cijena ulaznice je 30 kuna.

Pioniri amsterdamske punk rock scene u Movari

U petak, 26. listopada u kultnom zagrebakom klubu Movara nastupaju pioniri amsterdamske skvoterske punk rock scene, nizozemska jedinstveno buna ritualno-ritmika maina 'The Ex' i 'Bernays Propaganda', makedonski drumski ratnici. Cijena ulaznice u pretprodaji je 55, a na dan koncerta na blagajni kluba 65 kuna.

Izloba 'Preteno vedro'

U Zelenoj dvorani Green Room galerije u Zaboku sve do 2. studenog pogledajte 'Preteno vedro' izlobu Mihaela Puntaria. Izlobom umjetnika mlae generacije, s jedne su strane obuhvaene scene iz ivota umjetnika u trenucima oputanja i zabave dok se s druge strane pojavljuju cinine i autoironine reenice liene suvinih personalnih i slikarskih elemenata.

Izloba u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, od 22. listopada otvorena je izloba akademske slikarice urice Plemi-Radi pod nazivom 'Odrazi'. Rije je o elementu vode koja fascinira slikaricu svojom vizualnom privlanou u uvijek drukijoj i promjenjljivoj paleti. Slikarica kroz tankoutno toniranje motiva iskazuje svoju specifinu likovnu poetiku, problematizirajui svoju veliku temu u inventivnim varijacijama osebujnom likovnom uvjerljivou. Izloba je otvorena do 8. studenog, radnim danom od 10 do 19 sati, a ulaz je slobodan.

Vraam se Zagrebe tebi

Lufthans i Zagreb In Your Pocket turistika izdanja, u potrazi su za najboljom fotkom Zagreba. Foto natjeaj 'Vraam se Zagrebe tebi', na kojem moete osvojiti Lufthans putni kofer, traje do 20. studenog, a trai se pobjednik ija e fotografija krasiti boini broj asopisa Zagreba In Your Pocket (prosinac/sijeanj). Gradska atmosfera, zanimljive situacije i boje kojim grad ''oslikavaju'' godinja doba, samo su neki od kriterija za proglaenje najbolje fotke. Radove moete poslati na foto.inyourpocket@gmail.com ili potom na adresu Plava Ponistra d.o.o., Drakovieva 66, 10000 Zagreb.

zagreb.hr 25. listopada 2012.

kultura i zabava

27

Premijerna projekcija dokumentarnog filma 'Child31', koji prikazuje postignua Marijinih obroka u najsiromanijim zemljama svijeta, odrat e se u nedjelju, 4. studenog u Cineplexx Centru Kaptol. S poetkom u 10,30 sati, film koji je producirala viestruko nagraivana amerika kompanija Grassroots Films i koji je ve prihvaen za sudjelovanje na nekoliko filmskih

Premijerna projekcija filma humanitarne udruge Marijini obroci

festivala, traje 30 minuta. Humanitarna udruga Marijini obroci, filmom e obiljeiti deset godina rada i prikazati rad i postignua koja postie hranei preko 650.000 djece u 16 zemalja diljem Afrike, Azije, Europe, June Amerike i Kariba. Ulaz je, kao i parking, besplatan, a ulaznice, iji broj je ogranien, moete rezervirati preko emaila: info@marysmeals.hr.

Izloba maketa "Oluja u minijaturi"

Organizatori istiu kako se izlobom podsjea na najvanija zbivanja i uspomene nastale u nezaboravnopovijesnoj vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Domovinskom ratu te dodaju kako im je elja da pomou prigodnih maketa priblie djeci i odraslima Domovinski rat i vojno-redarstveni pothvat Izlobu maketa, diorama i vinjeta s popratnim sadrajima na temu Domov- sagledan s tehnikoga aspekta, uklainskoga rata "Oluja u minijaturi", autora pajui ga istodobno u povijesni kontekst zbivanja. Navodi se kako se na taj nain Tihomira Bergera, postavili su Tehniki muzej i udruga za promicanje povijesti, pristupa i popularizaciji maketarskog hobija kod djece i mladei te osjeaja za umjetnosti i tehnike kulture Signum nacionalni identitet. Izloba obuhvaa 35 laudis. maketa koje prezentiraju borbena sredstva na kopnu, vodi i zraku, a svaka maketa-izloak napravljena je temeljem autentinih fotografija te dostupnog arhivskog gradiva. Tijekom izlobe bit e prikazan i ciklus dokumentarnih filmova predvoenih sudionicima Domovinskog rata, pilotima i asnicima, a odrat e se i dva predavanja praena projekcijama slikovnog materijala. Uz filmove u terminu subotom, za vrijeme trajanja izlobe, organizirana je maketarska radionica za poetnike i za napredne maketare. Izloba se moe pogledati do 18. studenog.

Najljepa boina pria u Lisinskom

U koncertnoj dvorani Vatrsoslava Lisinskog, 6. Studenog, St. Petersburg Ballet izvest e raskonu baletnu predstavu 'Oraar'. Uz klasinu eleganciju, savrenu plesnu izvedbu te raskonu scenografiju 'Ruske kole klasinog baleta', velianstvena glazba ajkovskog donijet e Lisinskom priu o Boinoj zemlji bajki. Da se ova predstava mora pogledati potvruje i ruska izreka koja opisuje ovaj balet: ''Bolje jednom vidjeti nego sto puta uti.''

Berlinska soba u Galeriji Prsten

Od 25. listopada do 14. studenog, Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika i Goethe-Institut Kroatien, pozivaju vas na izlobu 'Berliner Zimer' u Galeriju Prsten. Berlinska soba (Berliner Zimmer) predstavlja radove umjetnika iz Jugoistone Europe koji ive i rade u Berlinu. Njihovi radovi, fotografije, instalacije, skulpture i video radovi na razliite naine predstavljaju meuprostor trajnog prijelaznog stanja izmeu dvaju svjetova, napetosti izmeu sadanjosti i prolosti.

Steve Vai u Velikom Pogonu

Tvornica kulture e 9. studenog ugostiti gitaristu koji je uzor mnogim glazbenicima, gitaristikog virtuoza, vizionarskog skladatelja i producenta, Steve Vai. U Velikom Pogonu Tvornice Steve e hrvatskoj publici predstaviti svoje umijee ''proizvodei'' nevjerojatne riffove estokog rock i blues zvuka te emocionalnih melodija, povezanih u jednu cjelinu. Cijena ulaznice je 200, a na dan koncerta 220 kuna.

28

kultura i zabava
pjevaica na ovim prostorima, Doris Dragovi, tom e prigodom svim humanitarcima i ljubiteljima mediteranskog zvuka pruiti pravu glazbenu poslasticu, presjek svoje glazbene karijere izvodei prepoznatljive pjesme iz svog glazbenog opusa, poput 'Malo mi za sriu triba', 'Krivi ljudi', 'Neu propast ja' i jo mnoge druge.

zagreb.hr 25.listopad 2012.

Veliki humanitarni koncert Doris Dragovi

U povodu 30 godina karijere, jedna od najveih hrvatskih glazbenih diva, Doris Dragovi odrati e 29. listopada, veliki humanitarni koncert u Lisinskom. Sav prihod humanitarnog ''druenja'' s pjevaicom iznimne karizme, namijenjen je za kupnju respiratora Odjelu intenzivnog lijeenja u Klaievoj djejoj bolnici. Jedna od najnagraivanijih i najtrofejnijih

Vip Zagreb Jazz festival

Na ovogodinjem, osmom izdanju Vip Zagreb Jazz Festivala, nai e se impresivna svjetska jazz imena. John Medeski Solo, Mostly Other People Do the Killing i Gretchen Parlato nastupiti e na zagrebakom Jazz festivalu koji e se odrati od 2. do 4. studenog u Vip clubu, na Trgu bana Jelaia 9. Festival poinje 2. studenog, solo nastupom pijanista, orguljaa, skladatelja i producenta Johna Medeskog, 3. Studenog nastavlja se sa zvukovima kvarteta mladih glazbenika Mostly Other People Do the Killing, a zavrava 4. studenog nastupom amerike pjevaice, skladateljice i pjesnikinje Gretchen Parlato, kretaorice meditativnog ugoaja. Cijena ulaznice iznosi 120 kuna.

No kazalita

Jednodnevna manifestacija posveena scenskim i izvedbenim umjetnostima, projekt 'No kazalita' odrat e se u subotu, 17. studenog. Istovremeno u velikom broju hrvatskih gradova, svake godine tree subote u mjesecu studenom, kazalita svojoj publici daruju izvedbe i otvoraju svoja vrata.

Oliviera Assayasa u kinuTukanac

Olivier Assayas jedan je od najzanimljivijih suvremenih francuskih filmaa kojeg se esto predstavja kao nasljdnika slavnog novog vala. Dvije projekcije filmoljupci e moi pogledati 29. i 30. listopada, 'Demonlover' i 'ista' dok e 31. listopada biti prikazan jedan film, 'Sentimentalne sudbine'.

'Ideologija ljepote' Karima

Izloba 'Ideologija ljepote' Karima Rashida, jednog od najproduktivnijih i najcjenjenijih dizajnera dananjice, moe se pogledati sve do 1. sijenja 2013. u Muzeju suvremene umjetnosti. Izloen je izbor od pedesetak dizajnerskih objekata, a multimdijski je predstavljen bogat opus dizajnera.

zagreb.hr 25. listopada 2012.

kultura i zabava

29

Preporuke
KNJIGE

Tuxedomoon

Koncert Sandija Cenov u Green Goldu

Nakon nekoliko godina od posljednjeg samostalnog koncerta u Zagrebu, Sandi Cenov vraa se zagrebakoj publici velikim koncertom 26. listopada u Green Goldu. Pripreme za najavljeni koncert su u tijeku, a uz goste iznenaenja koja e, tu veer, sa Sandijem podijeliti pozornicu, svoj dolazak u publiku najavile su i mnoge poznate osobe iz javnog ivota sa kojima je Sandi suraivao. Osim odline svirke, Sandi obeava odlian provod s njegovim pjesmama s novog albuma.

Neumorna djeca, bespomoni roditelji

Knjiga, proizala iz dugogodinjeg rada autora G. W. Lautha, P. F. Schlottkea i K. Naumanna s djecom s poremeajima u ponaanju i njihovim roditeljima, bavi se pitanjima koja mue roditelje i problemima koje imaju u svakodnevnom odgoju hiperaktivne djece.

U petak, 2. studenog u Velikom Pogonu Tvornice kulture, s poetkom u 21 sat nastupit e ameriki post punk band Tuxedomoon. Nakon punih pet godina u Zagrebu e ponovno gostovati bend,

koji je uzor velikom broju dananjih bendova i koji ima 14 studijskih albuma i veliki broj kompilacija i live snimaka. Ulaznice se mogu nabavit po cijeni od 100 i na dan koncerta po 120 kuna.

Libar u zagrebakoj Tvornici

U subotu, 17. studenog, grupa Libar, koja je do sada etiri puta rasprodala zagrebaki klub Sax, nastupit e u Tvornici Kulture. Svojim najveim koncertom do sada, grupa e promovirati svoj prvi autorski album 'Libar'. Kombinirajui vlastite skladbe i obrade, grupa e uz nove zvukove sa svog albuma prvijenca, publici izvesti i najbolje rock obrade s njihovog repertoara (Depeche Mode, REM, Adele, RHCP).

Srebrno svitanje

U predvorju Galerije Vladimir Filakovac, u Dubravi, od 15. listopada otvorena je izloba Najfotografije ''Cest is d'Best''. Na ovogodinjem, 16. po redu zagrebakom ulinom festivalu Cest is d'Best, na kojem je nastupilo vie stotina profesionalnih izvoaa iz cijelog svijeta koji su demonstrirali performerske, glazbene, likovne, plesne i sportske vjeine, organiziran je i takmiarski dio programa. Tako se meu etiri natjeaja naao i onaj tradicionalni za najbolju fotografiju festivala, pod nazivom: Najfotografija 16. Cest is d'Besta. S natjeaja na koji se prijavilo 36 natjecatelja s 258 fotografija, ocjenjivaki sud je za izlobu odabrao njih 50 od 22 autora. Izloba se moe pogledati do 31. listopada radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

Najfotografije Cest is d'Besta

Iz pera nagraivane amerike spisateljice ljubavnih pria Catherine Anderson dolazi roman 'Srebrno svitanje', istovremeno spiritualna i tjelesna pria o zlostavljanju, bijegu, iscjeljenju i naposljetku ultimativnoj moi ljubavi.

Hot Chip i Modeselektor stiu u Zagreb

Electronic Beats festival dovodi prave glazbene poslastice na Zagrebaki Velesajam. Drugi po redu Electronic Beats festival Zagreb ugostit e na Velesajmu 26. listopada, Hot Chip, Modeselector, Woodkida i Dillon, koji su i glavne zvijezde festivala, a pridruit e im se i DJ-i Pytzek i Itch.

Triptih

Prvi roman iz serijala Atlanta, fascinantan je i neodoljiv roman amerike autorice mnogih svjetskih uspjenica, Karin Slaughter, koji pria o troje ljudi koji neto skrivaju i ubojici koji nema to izgubiti.

Legendarni britanski electro pop sastav Hot Chip na zagrebaki Electronic Beats festival stie u sklopu europske turneje na kojoj promovira novi, peti album 'In our heads'. Svoj posljednji album nazvan 'Monkeytown' na Velesajmu predstavit e jo jedni ljubitelji domae publike - Modeselektori, Gernort Bronsert i Sebastian Szary, dok e mlada glazbenica Dillon promovirat pjesme sa svog albuma 'This Silence Kills'. Za predstavljanje svog albuma prvijenca 'The Golden Age', Hrvatsku je odabrao i francuz Woodkid. Izmeu nastupa glavnih izvoaa publiku e zabavljati DJ-i Pytzek i Itch, dok e kao predgrupa nastuUpiti zagrebaki sastav doKimiko. 14. travnj rformans
ki odustaje naina izlapustiti intuit Za jedan od najzanimljivijih glazbenih dogaajaprikazujui u stZagrebu, ulaznice su nost t kredostupne po cijeni od 100mate kuna,ia na acije, njenu ivotnost, nepredvidivost i pulsirajuu snagu. vratima festivala iznosit e 120 kuna.

30

vodi
Medveak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC alata, alata 2-4, 4552 333 - Centar, rnomerec, Trenjevka, Susedgrad i Zaprei - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

zagreb.hr 25.listopada 2012

SAVJETOVALITE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h) GRADSKA UPRAVA AUTON. EN. KUE ZAGREB, 0800 5544 HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767 USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMO Na ovaj broj moete dobiti Ured gradoZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94 naelnika i sve ostale gradske urede SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944 HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800 Odbor za predstavke i pritube Gradske PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho. skuptine, Ulica sv. irila i Metoda 5 pomoc@tesa.hr tel. 610-1920 HRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaka odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hr Integrirani kontakt centar VETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem tel. 4866-866 098/214 099 Ured komunalno redarstvo, SAVJETOVALITE SOCIJALNE ZATITE Lopatineka tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@ 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (struna pomo udomiteljima) i zagreb.hr etvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79 - Mala groblja, Stenjevec, G.Vrape 091 4581 068 SAVJETOVALITE ZA DJECU I ODRASLE RTVE ili 091 4581 069 OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - Luko, Odra, Sv. Klara, Kupineki Kraljevec, - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: Brezovica, Jakuevec 091 4581 051, 091 4581 ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. 066 Pravni savjeti - ISKLJUIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hr ELICOM d.o.o., tefanovec 138, Slube za DOM ZA DJECU I ODRASLE RTVE OBITELJSKOG odravanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831javna.rasvjeta@elicom.hr 770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@dugazagreb.hr ELJEZNIKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, DUGIN TELEFON, Telefonska linija za psiholoku tel. 060 333 444; meun. info: 4573 283; www. pomo u cilju prevencije poinjenja nasilja u hznet.hr obitelji od potencijalnih poinitelja nasilja bez ELEKTRA tel. 4601-111, deurni 4856 335, obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak besplatni 9820 - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800TOPLINARSTVO tel. 6009-602, deurni 6131-975 8788 VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovieva 1, tel KRIJESNICA - udruga za pomo djeci i obiteljima 6163-000 Pataikina 1b, tel. 6163-500 suoenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; Deelia 50, Tel.: 3770-022, 3770-477 VODOOPSKRBA - tel. 6163-999 JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUBE, ISTOA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200Tel.: 112 121 SAVJETOVALITE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ZAGREBAKE CESTE tel. 0800-0551 LANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i etvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 4619-117; Zagrebaka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i 422 srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868 HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425 ZAGREBPARKING tel. 4501-770 AUTOBUSNI KOL., Av. M. Dria 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hr STALNA NONA SLUBA ZET tel. 3651-555, 0800-200-060 Centar - Trg bana Jelaia 3 ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 Siget - Av. V. Holjevca 22 111, e-mail: zagvel@zv.hr Dubrava - Grianska 4 GRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586 Kustoija - Ilica 301 GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672 Trenjevka - Ozaljska 1 ZAGREBAKI HOLDING tel. 6503-159 Borongaj - D. Budaka 17 ZRANA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www. Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37 zagreb-airport.hr HRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800 Zaprei - Trg rtava faizma PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, Velika Gorica - Trg P. Kreimira (1. do 12. u tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00) mjesecu tijekom cijele godine) Brezovica - Brezovaka 123 POVJERENSTVO ZA ZATITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata oia 26/I tel.6585060 GORSKA SLUBA SPAAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24) Mirogoj 10, centrala: 4696 700; PREMUI PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz tekopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; 275 130 gradska-groblja@zg.t-com.hr; PROMETNA POLICIJA Luko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333 Krematorij: 4696 700 Miroevac: 2851 422 GRUNTOVNICA, 6302 203 Markovo polje: 2008 436 POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33 Gornje Vrape: 3455 652 DRAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000 Sveta Klara (ukljuujui Luko, Brezovica, Kup. ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199 Kraljevec, Odra, Jakuevec): 6522 777 PLAVI KRI, Veterinarske usluge, 3839 111 Govorni automat rasporeda ukopa i ispraaja: SUZA, Savez udruga za zatitu ivotinja, tel. 060 060 408 408 4040 44; www.suza.hr Deurstva za izdavanje termina za ukope i ispraaje izvan radnog vremena: VETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 - Mirogoj, Miroevac, Gaj urni, Graani, 187, 6040 186 Markuevec, Remete, estine, Resnik, uerje, TAXI Graneina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058 Cammeo 060 7100 - Kaina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Eko 060 7777, 1414 Morave, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019 Radio taxi 060 800 800, 1717

HITNI PRIJEM
Za djeje bolesti

DJEJE BOLESTI I DJEJA KIRURGIJA

PLUNE BOLESTI I TBC - Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. - Klinika bolnica za plune bolesti Jordanovac, Zagreb - KBC Rebro, Kipatieva 12, 2388 888 Jordanovac 104, tel: 2385-100 - Peenica, Medveak i Trnje - KBC alata, alata 2-4, 4552 333 STOMATOLOGIJA - Centar i Trenjevka - Klinika za djeje bolesti, Hitne stomatoloke slube od ponedjeljka do Klaieva 16, 4600 111 subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od - rnomerec, Susedgrad i Zaprei - KB Ses. 0 do 24 sata milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111 - Centar, rnomerec, Medveak, Trnje, Susedgrad, Za djeju kirurgiju Zaprei i Trenjevka - DZ Zagreb Centar - Peenica, Medveak, Trnje, Velika Gorica, Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666 Novi Zagreb, Centar, rnomerec, Trenjevka, - Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peenica, D. Selo i Susedgrad i Zaprei - Klinika za djeje bolesti, Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka uka 6, 2902 444 Klaieva 16, 4600111 - N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, - Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Av. V. Holjevca 22, 6528 755 Kipatieva 12, 2388 888 UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,
- Sesvete i Dubrava - deurna je KB Dubrava, Av. Gojka uka 6, 2902 444 - Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kipatieva 12, 2388 888 - Peenica, Medveak i Trnje - KB Merkur, Zajeva 19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka uka 6, 2902 444 - Centar i Trenjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111 - rnomerec, Susedgrad i Zaprei - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

610 - 1111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peenica, Medveak i Trnje - KB Merkur, Zajeva 19, 2431 390 - Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC alata, alata 2-4, 4552 333 - Centar i Trenjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111 - rnomerec, Susedgrad i Zaprei - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

ONE BOLESTI
- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peenica, Medveak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kipatieva 12, 2333 233 - Centar i Trenjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111 - rnomerec, Susedgrad i Zaprei - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI
- Sesvete, Peenica, Medveak i Trnje - KB Merkur, Zajeva 19, 2431 390 - Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za enske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646 - Centar i Trenjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111 - rnomerec, Susedgrad i Zaprei - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

KBC REBRO, Kipatieva 12, 2388 888, www.kbczagreb.hr DJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hr INST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500 KB DUBRAVA, Avenija Gojka uka 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hr KB MERKUR, Zajeva 19, 2431 390, www.kbmerkur.hr KB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hr KBC ZAGREB alata 2, 4920 019, 4818 457, www. kbc-zagreb.hr KLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaieva 16, 4600 111, www.kdb.hr KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVI Mirogojska cesta 8, 4603 222, www. bfm.hr KLINIKA ZA PLUNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/ jordanovac KLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Drakovieva 19, 4697-000, www.trauma.hr KLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www. kzt.hr KLIN. ZA ENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hr OPA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hr PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomir PSIH. BOLNICA VRAPE, Bolnika c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hr PSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADE Kukuljevieva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecjapsihijatrija.hr SPEC. BOLNICA ZA PLUNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400 SVEU. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hr ZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kipatieva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebro KBC ALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

BOLNICE

SERVISNE INFORMACIJE

DEURNE LJEKARNE

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka uka 6, 2902 444 - Maksimir, Peenica, Medveak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kipatieva 12, 2388 888 - Centar i Trenjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29 - rnomerec, Susedgrad, Zaprei OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

VANI BROJEVI
10, www.celijakija.hr

GRADSKA GROBLJA

HRVATSKO DRUTVO ZA CELIJAKIJU Tomaieva

PSIHIJATRIJA
- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kipatieva 12, 2333 233 - Dubrava, Peenica, Medveak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprei - KPB Vrape, Bolnika 32, 3780 666 - Velika Gorica, Novi Zagreb i Trenjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000 - rnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KONE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peenica,

PLAVI TELEFON, 4833 888 CEN. ZA RTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444 SOS ZA ENE I DJECU, 4655 222, 0-24 h CEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kuni 466) UPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traenje pomoi hitnih slubi, tel. 112 SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., et., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20) POLIKLINIKA ZA ZATITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.3015.00h) SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

zagreb.hr 25. listopad 2012

vodi
Ponedjeljak, 29.10. Galerija Movara, sound umjetnici 21.00 Utorak, 30.10. Kum: Kazalite u Movari predstavlja: Knock, knock Teatar 20.30 Srijeda, 31.10. Movarni Halloween party na dva floora 22.00 Subota, 03.11. Reanimacija 21.00 Ponedjeljak, 05.11. Svemirski GIG 21.30

31

KLUPSKA SCENA
Petak, 26.10. Hard2Core present Techno 23.00

TVORNICA

KAZALITA HNK

KOMEDIJA KOMEDIJA

VIDRA
etvrtak, 25.10. Nemre pobje od nedjelje Petak, 26.10. S nogu Subota, 27.10. Sreni dani Utorak, 30.10. krtac

Ponedjeljak, 29.10. Pria o vodi, gostovanje 10.00 Petak, 02.11. Pria o vodi 18.30 Subota, 03.11. ivot je san 20.00 ponedjeljak, 05.11. Priaj mi o Gorkom 20.00 (Varadin) etvrtak, 25.10. Rego 10.00; kole Petak, 26.10. Rego 10.00; kole

AQUARIUS

Petak, 26.10. Asterix i Obelix u Britaniji , 22.40

BRANIMIRCENTAR

KINA

AKC MEDIK@ ATTACK!

Utoak, 30.10. Xiu, Xiu , koncert 21.00 Srijeda, 31.10. Japanese gum + go dugong + fofy 21.00

etvrtak, 25.10. Postolar od Delfta 19.30 Petak, 26.10.. Pigmalion 19.30

etvrtak, 25.10. Gubec-beg, rock opera, 19.30 Petak, 26.10. Gubec-beg, rock opera, 19.30 Subota, 27.10. Gubec-beg, rock opera, 19.30 Ponedjeljak, 29.10. Gubec-beg, rock opera, 19.30 Utorak, 30.10. Gubec-beg, rock opera, 19.30

Subota, 27.10. Hamilin put, 21.15 Nedjelja, 28.10. Paranormalno 4, 21.35

KEREMPUH

Utorakak, 30.10. Noise Trio, Koncert 20.30

HARD PLACE
etvrtak, 25.10. Miro Krug Petak, 26.10. Lady Singers Band Subota, 27.10. The Dreams - Allmans Brothers Tribute Srijeda, 31.10. Rock Circus Halloween party Ponedjeljak, 29.10. Doktor vam preporua - Hard Time Utorak, 30.10. Blues Utorock - open session Srijeda, 31.10. Rock circus Zagreb Halloween party Petak, 02.11. Hands on me, Italija

KSET

etvrtak, 25.10. Sawoff Shotgun, koncert, elektropop 20.00 Petak, 26.10. Retrostep: Deadmau5 vs. Skrillex, party 21.00 Subota, 27.10. Phat @ KSET pres. Fanatiks, party 22.00 Ponedjeljak, 29.10. Trust mozgova, kviz 20.00 Utorak, 30.10. 65 Mines Street, koncert, ska, punk 20.00

Petak, 02.11. Tuxedomoon, koncert Subota, 27.10. Ljubavni napitak 21.00 18.00 Subota, 03.11. Oh Burgundy, koncert Ponedjeljak, 29.10. Ljubavni napitak 21.00 18.00 Petak, 09.11. Utorak, 30.10. Steve Vai, koncert Don Quijote 21.00 19.30

TRENJA

Petak, 26.10. Sammy 2: Morska avantura, 19.05

AVENUE MALL

Petak, 26.10. Ukradena pria, romantina drama 21.05 Subota, 27.10. 96 sati: Istanbul, drama 23.30 Nedjelja, 28.10. Vjenanje za pamenje, komedija, 20.45

VATROSLAV LISINSKI

HISTRIONSKI DOM
etvrtak, 25.10. Cabaret kod veselih mukaraca; 20.00 Petak, 26.10. U istom vrijeme, na starom mjestu; 20.00 Subota, 27.10. Hercegovci za volanom; 20.00 Nedjelja, 28.10. Izbori 20.00 Utorak, 06.11. Dimnjiar 20.00 Srijeda, 07.11. Hercegovci za volanom; 20.00
etvrtak, 25.10. Zatvaranje ljubavi 20.00 Petak, 26.10. Tamno i natrag 20.00

etvrtak, 25.10. Mrtve due

Subota, 27.10. Rego 17.00; graanstvo

Srijeda, 31.10. Postolar od Delfta 19..30 Petak, 02.11. Gospoda Glembajevi 19.30

Nedjelja, 28.10. Petak, 26.10. Gospoa ministarka Snjeguljica i sedam patuljaka; 17.00 Subota, 27.10. AR PTICA Gospoa ministarka etvrtak, 25.10. Nedjelja, 28.10. Prevaranti Utorak, 30.10. udo u Poskokovoj Dragi Srijeda, 31.10. Krletka Sasvim sam popubertetio, za kole; 10.00

etvrtak, 25.10. Lutka - Teatar Gavran, 20.00 Petak, 26.10. Bijeli ciklus Zagrebaka filharmonija, 19.30 Subota, 27.10. Giuseppe Verdi Otello, 19.00

Subota, 03.11. Postolar od Delfta, opera 19.30 Utorak, 06.11. Graanin plemi, komedija, balet 18.00 Srijeda, 07.11. Ljubavni napitak, komina opera
Petak, 26.10. Antigona 19.30

Petak, 26.10. Lae Melita, 12.00 Nedjelja , 28.10. Maak u izmama 11.00

Petak, 26.10. Vitez tame: Povratak 21.00 Subota, 27.10. Skyfall, avantura, triler 22.10

ARENA IMAX

TEATAR ITD
etvrtak, 25.10. Mrzim istinu! gostovanje u Mariboru 19.00 Utorak, 30.10. Glorija 20.00 Srijeda, 31.10. Glorija 20.00

Ponedjeljak, 29.10. Maak u izmama , Nedjelja, 28.10. 96 sati: Istanbul, 11.30 drama Utorak, 30.10. Mrvice iz dnevnog boravka 10.00, kole Ponedjeljak, 29.10. Vitez tame: Povratak 21.00 Utorak, 30.10. 96 sati: Istanbul, drama

etvrtak, 25.10. Zaarana Movara Kantautorski fest 20.30 Petak, 26.10 Anarcho punk Afro funk eksplozija 21.00 Subota, 27.10. Knjievnost u Movari Ministarstvo psihodelije 20.00; 21.00

MOVARA

Ponedjeljak, 29.10. Utorak, 06.11. Kom3dija + Sebastian Doris Dragovi humanitarni koncert Doe, koncert 20.00 20.00 Petak, 09.11. Brucoijada FER-a 20.00 Utorak, 20.11. Inspector Cluzo, koncert; 20.00 Utorak, 04.12. NoMeansNo koncert, 20.00 Nedjelja, 23.12. Seven That Spells ~ 10 godina; 20.00

GAVELLA

ZEKAEM

ZKL

Subota, 27.10. Utorak, 30.10. Lutka - Teatar Gavran, Antigona 19.30 20.00 Ponedjeljak, 29.10. Subota, 03.11. Ljudmila Monastirska Prolazi sve 19.30 sopran; 19.30

etvrtak, 25.10. Postolar i vrag 10.00, 18.00 Petak, 26.10. arobnjak iz Oza 10.00 Subota, 27.10. arobnjak iz Oza 18.00

CINEPLEXXKAPTOL
Petak, 26.10. 96 sati: Istanbul , drama, 22.35

Subota, 27.10. Idiot 19.00 Nedjelja, 28.10. Idiot 19.00

Utorak, 30.10. S druge strane 20.00

MALA SCENA
etvrtak, 25.10. Koncert Arsena Dedia i Enesa Kievia; 18.00

Nedjelja, 04.11. Hair Fest 20.00 Utorak, 06.11. Petrogradski balet Oraar; 20.00

Utorak, 30.10. "Gavella i Europlakat Vama..." Platonov ili Drama bez naslova 19.30 Srijeda, 31.10. San Ivanjske noi 19.30

Petak, 26.10. Pria o svjetlu; 17.00 Nedjelja, 28.10. Bonjaci-Bajramski Subota, 27.10. koncert Kamenje 19.00 20.00

Subota, 27.10. Ledeno doba , avantura, komedija 13.30

Nedjelja, 28.11. Looper, znan.-fant. 22.05

Zagreb.hr

Naruitelj: Grad Zagreb Nakladnik: Medijska mrea d.o.o. Gundulieva 45 Zagreb Za nakladnika: Branka Pani Redakcija: Medijska mrea - Zagreb.hr

Gundulieva 45, Zagreb tel. 01 555 1353 e-mail: redakcija@mmreza.hr e-mail: zagreb.hr@mmreza.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnika cesta 210 Zagreb Glavna urednica: Andrea Latinovi andrea.latinovic@mmreza.hr

Graka priprema i dizajn: Goran Malnar Novinari: Josipa ola josipa.sola@mmreza.hr Ato Markin ato.markin@mmreza.hr Mirjana Fijoli mirjana.jolic@mmreza.hr

Dorian Petrovi dorian.petrovic@mmreza.hr Tajana Tretnjak tajana.tretnjak@mmreza.hr Saa Zinaja (fotoreporter) Oglasi i promocija: Ksenija Borak tel. 01555-13-52, 01/555-13-50 e-mail: ksenija.borscak@mmreza.hr

32

zadnja

zagreb.hr 25.listopada 2012

JESENJE VEE Olovne i teke snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, utom rijekom meu golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Kuice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crnei se crnim vranama. Sve je mrano, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem ape o ivotu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira.
Antun Gustav Mato (1873.- 1914.)