BIBLIOTEKA VOCABULA

BIBLIOTEKA VOCABULA
UREDNIK
Albert Goldstein
IZDAVAC
August Cesarec
Zagreb, Prilaz Gjure 57

Albert Goldstein
RECENZENTI
Dalibor
Mislau
LEKTOR I KOREKTOR
Alemko Gluhak
PRIUEDENJE TEKSTA ZA TISAK NA RACUNALU A TARI ST
Alemko Gluhak
Program Signum!2 F. Schmerbecka
Applcation Systems Heidelberg, Heidelberg
SLOVA
Application Systems Heidelberg, Heidelberg
Alemko Gluhak
Semiotic Soft, Miinchen
Lll<OVNI UREDNIK
NenadDogan
TEHNlCKI UREDNIK
Franjo Profeta
ISBN 953-162-000-8
TISAK
Tiskara Rijeka
Rijeka, Zuonimirova 20a
OBJAVLJIVANJE OVE KNJIGE POTPOMOGLO JE
MINISTARSTVO ZNANOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Alemko Gluhak
HRVATSKI
ETIMOLOKI
y
RJECMK
lC
Aucmsr CESAREc ZAGREB
1993
6
elio sam da se tako da se pokae koliko dal eke
srodstvene veze u inih jezika one imaju. Htio sam da ovaj
bude i malen i dubok
Ustrojstvo Hrvatskog ctimolokog ne razlikuje se bitno od ustroj-
stva drugih takvih djela.
Ako je koja je natuknica slavenska, navedem od koje je praslaven-
ske potekla {praslavenska imaju i nagl aske, po
sustaw koji upotrebljava Vladirnir A Dybo), nabrojim primjere iz svih sla-
venskih jezika u kojima postoji srodna ili bar nekoliko njih
izbor ovisi i o dostupnosti podataka). Praslavenska kao rekonstruirana
(ona takva kako se sada pie nikada u svoje vrijeme nije nigdje bila zapisa-
na), je zato zvjezdicom, kao i rekonstruirane drugih prajezi-
ka i jezika. - Ako se iz dvaju jezika piu jednako (ili se piu jednako
kad se transliteriraju u latinicu), u takvim navodim
samo jedanput, a i za druge jezike, gdje se god tako moe. .
Dalje se daju praindoevropska od koje je potekla praslavenska 1
odrazi u drugim indoevropskim jezicima, no ponekad je taj
praindoevropski oblik tek onaj je kao .Praslavenske
a da nema odraza drugdje. - ShJedt pramdoevropski konJen (ponekad
s i starijega stanja) i vie ili manje primjera iz raznih indoev-
ropskih jezika.
Zatim navodim od koje je potekao indoevropski korijen
te korijene ili iz prajezika drugih porodica natporodice,
skupa s po nekoliko primjera.
Mogu se primjeri jo dalje i dublje srodnih pa navodim i
takve, s korijenima ili iz prajezika srodstveno daljih porodica
ili natporodica.
Ako se u nekom od tih prodiranja u dubinu do
posudenice iz nekog izvora, onda piem dalje o porijeklu koja je
izvor posudenice.
Da bi se olakalo snalaenje, kad je neka izravan naslje-
dak neke druge, kaem da je potekla od te druge (ili korijena),
a kad je neka kaem da je potekla iz ove ili one
za prvi slue oznake > (dalo je} i < (poteklo je od), a za dru-
gi ' (dalo je kao posudenicu) i {posudeno je iz). (Strelice mogu
ukazivati na smjer razvoja - A da se dozna u kojem je
dana neka ili ime, na je kazalo.
Za one za koje se u etimolokoj literaturi moe i vie pod-
jednako uvjerljivih etimologija - navodim ih sve ili, bar neke.
Svakako treba naglasiti i to da u moru primjera, iz
vremena, svoje mjesto imaju primjeri iz dananjih jezika, iz onih
takozvanih velikih i iz onih jezika koji su bar po nazivu poznatiji.
U mnogim se usput navode i koje su i na neki drugi
povezane s polaznim gnijezdom i!d). . . . .
U su natuknice 1
pripadaju dijakronijskoj tvorbi, .. si:. u !lekoJ
U se, naravno, spominju 1 neke njec1 koje pnpadaju
tvorbenom sustavu (a neke pak od njih su zapravo u starim:
u takvu se stari tvorbeni model do Za iz pro-
lih tvorbenih sustava (naprimjer iz praslavenskog, IZ mdoevropskog) navo-
dim rekonstruirane oblike.
7
porijekla koja se spominju u su upra-
vo one etimologije koje se mogu u etimolokim i drugim dje-
lima to sam ih upotrijebio. Ta djela jesu Petra Skoka, Franceta
Bezlaja, Vaclava Macheka, Maxa Vasmcra, Olega N. kad ra:
di o slavenskima, Juliusa Pokornog i djelo Tamaza V. Gamgreh3ea 1
Vs. Ivanova kad se radi o indoevropskima te Vladi.s!a.va
M. i Aarona B. Dolgopol'skog kad se radi o nostrahckim
rekonstrukcijama, a tu su i Sergeja A Starostina, Vitalija V. evoro-
kina, Vaclava Blaeka, Evgenija A Helimskog i drugih kad se radi o nostra-
usporednicama i o onome to se takvih usporednica -
U popisu koritene literature sigurno se svatko moe
U samim nisam navodio tko je autor koje etimologije. Uosta-
lom, su dane one etimologije koje su toliko da se
samo ponavljaju od jednog etimolokog do drugog - to se vre-
menske dubine do indoevropskog prajezika. se rekonstrukcije u
etimolokim mogu i to ne ba tek u novije vrijeme. -
Ponekad pak dajem neka svoja ili razmiljanja o nekoj etimologiji
i ta se lako prepoznaju jer su pisana u prvom licu
Katkad razmiljam o tome kakav ovaj jest - i vidim ono
ga, nisam ba bio svjestan: ovaj Hrvatski etimoloki pi-
san je onako kako bi odgovaralo mojem zanimanju za
takvo tivo (ali i kasnijem). Sredinom sedamdesetih godina, kad sam bio jo
gimnazijalac, rijetko sam uspijevao utoliti i glad za dub-
ljim vremenom, za jo starijom Moglo bi se dakle da
sam pisao za sebe, i to za sebe u svojoj prolosti. Ali ipak: jasno je
da nisam sastavio ovaj zato da bih ga sam. Etimoloki su
nici dio kulture. Tako zanimanje za ovaj (i za
takve i knjige) posredno govoriti i o tome koliko je naem
stalo do toga dijela hrvatske kulture.
Etimoloki nije pa se ni on, naravno, ne redom
od prema kraju, nego se na poseban mree
mogu biti ili U mnosim se na neke
druge, u drugima na i tako dalje. Clanci koji bi se bez nekog
drugog nisu mnogobrojni. Ako pak u nekom i nema uputnice na
neki drugi, to ne da se te iste spomenute u prvom ne mogu
i negdje drugdje u u nekom drugom Zato je dobro i zgodno
sluiti se kazalom: u njemu su navedene sve one hrvatskoga jezika (i
ire cjeline) koje se u spominju, i tamo pie gdje se one spominju
(istaknutim su slovima napisane one koje su gesla
je zapravo malen: ova se knjiga moe smatrati tek na-
crtom za neki hrvatski etimoloki Sigurno se svakome dogo-
diti da ne neku koja ga zanima. Za takav
traenje dalje: Etimologijski hrvatskoga ili srpskoga jezika velikog
hrvatskog jezikoslovca Petra Skoka izdan je dosad dvaput i dostupan je i u
mnogih hrvatskih knjinica, i u onima koje prvo izdanje
bogata Skokova nisu imale. Velika je vjerojatnost da se traena
u Skokovu uspije A ako pak je traena ili po-
treba zaviriti naprimjer u stranih Bratoljuba
Ovaj Hrvatski etimoloki nastajao je dosta dugo. Prvi njegov oblik
bio je pisan od sredine osamdeset este godine do sredine osamdeset devete,
kada je rukopis predan prvom no taj je odustao od ob-
8
javljivanja ove knjige. Drugi je odustao zbog rata. sam cijelo
to vrijeme dopunjavao i mijenjao, sve do predaje teksta u izradu
knjige. - I sam znam da sam mogao pisali i mnogo dulje vrijeme i
da na kraju mislim, kao i na da do konca doao ipak ni sam. Pisanje
takvih i drugih lijep je posao bez kraja i konca.
Hnratski etimoloki tu je i zato to bi mi bilo drago da to vie
ljudi uvidi kakva je ljepota i u pretpovijesti
U godinama rada na mnogo mi je poticaj prijatelja, ko-
lega, znanaca i neznanaca, iako sam radio sam, bez nekih savjetovanja
s ljudima s kojima bi sigurno bilo dobro savjetovati se. No kao to rekoh:
elim da to prije uzmognu Dio je
imao prilike vidjeti dijelove jedna je manja
uklopljena u moju knjigu Porijeklo imena Hrvat, koja je zapravo na koncu
nastala od prvotna oblika Hrlfat ovoga i od
objavljena u Jeziku. Neki su pak mogli, od prosinca devedeset druge, i
dijelove iz one dijelove koji su bili ukloplj eni u male priloge
Jezik u prometu u radijskim emisijama Glas do daske na II.
programu Hrvatskog radija.
Svima koji su mi pomogli raznim savjetima, dopunama, pitanjima i
podrkom - vie sam nego zahvalan.
to se izgleda knjige (odabira slova, oblika raznih posebnih slova i zna-
kova, oblika stranice itd.), sam sam ga oblikovao, po uzoru na takve
i djela.
Nemajte straha, draga i dragi od zapletanja u mreu
putujte od do te mree i podajte se svojim mislima koje
sigurno iskati skrovita mjesta za skokove na druge mree
i jezici se pobrkati. Divimo se kuli babilonskoj!
Alemko Gluhak
mijena
Jezik se s vremenom postepeno mijenja, iz pokoljenja u pokoljenje. To
svi mi vidimo i na vlastitu jeziku: nekome se i jezik pisaca od prije dva-tri
starinskim. Ako se pogleda kakav je na )ezik, hrvats_ki. vi.de
se razlike medu njegovim i govorima, razlike medu
oblicima, i mnoge druge. Mogu se mijenjati . obl!ci, 1
Neki se dijelovi jezika mogu rntJenJah brze, neki sponJe ..
Neki se jezik moe pojaviti sa svojim govornicima na dotad nenaseljenu
ili moe zamijeniti jezik . .
Nema jezika koji bi bio posve Jedmst ven -:- ako_ g_ovon <lovolJnO
mnogo ljudi, razlike se brzo pojave. (Naravno, da Jezik
male zajednice, naprimjer od nekoliko desetaka ljudi, ipak n_e i::cze b1t1 nego
jedinstven i jednolik.) Ako dijelovi zajednice imaju intenz1vruJe
dodire, njihov je jezik jcdinstveniji, njegovi dijelovi prema ne-
kom obliJ...'U; ako imaju slabe ili nikakve dodire, s vremenom _se
jezici takvih novih zajednica sve vie razliJ...'UjU. od
Ako se takve zajednice toliko razdvoje da se
hovi se jezici mogu dosta udaljiti. Isto tako, 1 u okviru Jedne Je-
zajednice mogu biti razlike u jezik'U drutv_eni slojevi,
dobne, radne i druge. i sl., imaju svoje posebnosti). Naravno, 1 JCZ1k
svakoga po jedinoga govornika moe imati svoje . . . .
Zbog toga, i zbog drugih nekih razloga, ruje protur Jecno govortt1 o Jezi-
cima kao o dijelovima jezika. U lingvistici nije .. dan
na pitanje to je jezik, a to dijalekt, toJest koJt to kr1tenJ1 luce d1Ja-
lekt od jezika. . . . .
S vremenom u jeziJ...'U nastaju fonetske promjene (na mjestu Jednih glaso-
va izgovaraju se bi iski, ali drugi i glasovi), promjene
(gube se jedni tvorbe a drugi prevladavaju; mijenjaju se skla-
njanje i sprezanje; itd.), promjene (stare dobivaju nova zna-
itd. Jezik se mijenja iznutra (s vremenom u jeziku nastaju promjene
koje iz tog istog jezika) i izvana (promjene pod manjim utjecajem
drugog jezika pa sve do ekstremnog kad jedan jezik bude zamijenjen
drugim).
nikada nije bi la pojava, pa ako je neka zajednica
s dva jezika koji ne moraju biti bliski po i gramatici,
su i utjecaji takvih jezika. - Tako se moe dogoditi da od
dvaju jezika nastane jedan nov, pa se taj amalgam naziva pid/.inom, a
ako pak takvim pidinom govore i potomci mjeovitih parova koji
govore dvama jezicima ili pidinom, onda se nov jezik nastao od pidina na-
ziva kreolskim.
Za etimoloki su najzanimljivije promjene i te su promjene
10
u vezi s fonetskima, Etimologija se bavi po-
stankom i promjenama etimo/6gija je od
'istinit, prav" i 16gos - naziv je na-
stao jo u staroj ondanji su mislioci smatrali da je prvotne
nje neke pravo, istinito, a novo da moe biti krivo, pogreno. Danas se,
naravno, ne gleda tako usko.
Etimologiju dakle zanima porijeklo neke odnos te prema
drugima: prema drugim iz istog jezika i prema drugim iz
drugih jezika. Za s drugog jezika ustanovljuju se na-
primjer glasovni zakoni - slaganja glasova dvaju ili vie jezika u istim u-
vjetima. Na temelju takvih i drugih podataka moe se rekonstruirati prethodno
stanje neke Tako se zapravo moe rekonstruirati dio jezika od kojeg
su nastali drugi jezici: rekonstrukcijom se dobivaju vjerojatni oblici
to moemo nazivati prajezikom Poredbeno-historijska metoda temelji se na
glasovnim i podudarnostima {ali ne nuno na istostima).
Kao to u svakom jeziku ima elemenata za koje se moe da su sta-
rinski ili novi, moderni - tako se i rekonstrukcijom prajezika dobiva tek jed-
na slika jednog stanja u prolosti. su i
rekonstrukcije dijela jezika, naprimjer (tako i postoje rekon-
strukcije dijelova sakralne poezije indoevropskog prajezika). Rekonstrukcijom
se dobije uvid u dio stanja nekog starijeg jezika, koji nije sa-
ni Rekonstrukcija prajezika (zapravo jezika) treba dati to je
vie vjerojatnu sliku tog starijeg vremena. Rekonstruirane
i oblici zapisi su to je bilo to je takvo vje-
rojatno postojalo.
Jezik se mijenja u vremenu - to je vrijeme u kojem se mije-
njaju jezici. se promjene mogu nekako poredati po tome koja je sta-
rija, koja no uglavnom je teko povezati to yrijeme sa stvar-
nim: za stvaran neki dananji ili raniji zapisan jezik moda se i moe neka
promjena smjestiti u neko vrijeme, no jo se uvijek ne moe da
ta promjena cio jezik, jezik svih govor.nika (dakle radi se o skupu
jezika pojedinaca) u isto vrijeme.
Glasovni zakoni i analogija
Glasovni zakon jest fonetska promjena, mijenja se fonem u svim istim
poloajima (ili u gotovo svima). Na istome mjestu neke u raznim jezi-
cima budu fonemi po nekim pravilima. Naprimjer, staroslavenskom berQ (hrv.
berem) odgovara stind. bharami, pheri5, lat. feri5, got. baira, sve "nosim" - i
takvih podudarnosti stsl. b : stind. bh : ph : !at. f: got. b ima naravno jo.
Na tom se mjestu rekonstruira fonem koji se u indoevropskoj rekonstrukciji
pie kao bh (to ne da je izgovor bio upravo takav). Tako se rekon-
struira indoevropski korijen *bher- ''brati, nositi", i jasno je da se navedeno
iz pet jezika (a usporednice postoje i u drugima)
ne moe smatrati
U je promjeni vana analogija: neke se asociraju s drugi-
ma pa se onda njihovi oblici priblie, naprave jedan po drugome. jezik
pun je analogijskih tvorbi : Jjud : ljudi), no kasnije dijete u-
svoji obrasce jezika odraslih. - U krajnje - m prelazi u -n Uden,
stolon, sinon itd.), ali se npr. u dom to -m po uzoru na kose
11
padee (doma itd.), kao to je npr. u sam ostalo i zbog oblika enskog i
srednjeg roda sama, samo. U naem su jeziku nestale stare osnove na u -
te deklinacije prele su u osnove na o (psi. *sym, *do11Th, *medD,
*polb itd., s genitivom na - u) - prvo su od o-deklinacije preuzele nastavke
nekih padea, i na koncu su posve prele u o-deklinaciju Analogijom su za
starije oblike nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu prema nije
noviji nisam, nisi ... Prema prilozima danas, su novi Jjetos,
jutros (u kojima bi trebalo biti -se), zimus, (trebalo bi imati -su), a
prema Jjetos proljetos (nema *proljeto).
Analogija je zapravo u jeziku Analogije se uvijek
mogu

ima unutranjih (npr. nokat umjesto noga! prema
ostalim padeima: nokta, noktu .. ; jesu umjesto su prema jesam, jesi...) i
vanjskih spomenut genitiv nekadanjih u-osnova; znam prema dam, zna-
dem, imadem prema dadem, dijal. moem, nastaju novi sufiksi,
npr. - nji prema jutronji, ljetonji < jutros-nji ... pa onda nekadanji,
-anji u ovdanji, prijanji; lipov, krukov itd. prema hrastov, trnov, glogov . ..)
te spleta tih dvaju
i
Oblici mogu se pribliiti ako su tih bliska ili suprotna.
Kod nastale je po od umjesto kon-, kon "kraj" konac,
iskon) pa se onda u kon pojavljuje kraj (kod njega, kraj njega).
Samo od takva je oblika umjesto ot zbog nad, pod, pred itd.
Prema nastale je danju, prema silom je milom, ozgo u-
mjesto ozgor prema ozdo < ozdol.
Ukrtanje
Od dviju istih ili bliskih nastaje Naprimjer, smatra
se da je oblik nastao ukrtanjem (usp. *Qzbh
"uzak") i *verzti, *w,rzQ (v. vrsti).
etimologija
Ako netko novu po uzoru na drugu zato to smatra da bi tako
?iti da su te povezane, to se naziva etimologijom
th Ona Tako naprimjer imeni-
cu rujan ponetko povezuje s pridjevom rujan (rujno vino, pa da je i jesenski
mjesec rujan) iako je ona srodna s rika. su etimologijom nastale
. umetnuta je a zapravo je polazno
hodok "putnik" i od tog (koja bi mogla imati i su-
oblik Tako je etimologijom ime sela Vas (dakle
12
"crno selo") novo stanovnitvo, ne vas "selo", promijenilo u
Crna Vlast. se etimologijom moralan kao "onaj koji
mora", iako je korijen te latinski i s naim glagolom morati nema ni-
kakve veze {polazna je !at. mos, gen.moris Srpska mag-
novenje, koja se ponekad pojavljuje i u hrvatskom jeziku, se kao ne-
to maglovito, iako ta "trenutak" (preuzeta je iz ruskog mgno-
venie, u je mg- istoga porijekla kao naa mig}. Jako se
glagol bitisati u "postojati" jer je doveden u vezu s glagolom b1t1 (1
tako prvo u hrvatskom jeziku, a onda se to novo proirilo i druga-
mo) iako je zapravo njegovo sasvim suprotno: je iz turskog
bitmek ne biti vie".
Sastav hrvatskog
Svakako je zanimljivo znati i porijeklo naeg jezika, porijeklo
pojedinih . . . . . . . . .
Osnovni je sloj rJecmka hrvatskog Jezika (1 stre Cjeltne) potekao 1z pra-
slavenskog jezika. To svaki ovog jer tako i
gesala upravo je praslavensko - Kojeg su pra-
slavenske Ima ih od praindoevropskog Jeztka, a
neke su iz susjednih indoevropskih i ncindoevropskih jezika. -
Praindoevropske koje su preci naih potekle su od a
su iz susjednih, ili jezika. I tako dalje -
zapravo, i tako dublje u vrijeme... . . ..
Kao i prije, u jezik ulaze i posudenice - za one pojmove kojt su
posve novi ili se odnose na neto to je dijelom novo.
U novoj domovini u jezik od kojeg je potekao na dananji jezik preuzeto
i neto iz kasnolatinskog jezika ili iz romanskih jezika na tom tlu. Sta-
riji su romanizmi uli u na jezik u vremenu VI-XV. Naprimjer, iz
dalmatskog su mnogi pomorski i drugi izrazi. Ima i iz
{zapravo iz Iz tih su ranih razdoblja mnoge crkvenog
jezika {iz kasnolatinskog, romanskih, iz starovisoko-
U ranom srednjem vijeku ule su u na jezik i neke turkijskc
avarske i bulgarske i to kroz staroslavenski.
Uskoro se preuzimaju (na sjeveru, iz Austrije), talijan-
ske {u prijadranskim krajevima), turske (vie u Srbiji, Bosni i Hercegovini
i u Crnoj Gori, no podosta u Slavoniji) i druge U srpskom je mnogo
iz ruskog (od XVIII. nadalje) i crkvenoslavenskog.
U novije doba, u XVIII-XIX. buja stvaranje novog znanstvenog
i nazivlja pa se tada u na jezik upijaju latinske i i to
stare, novostvorene i stare s novim
U XIX. preuzimaju se mnoge ili se prave nove po
uzoru na le na ruske.
Usvajaju se i iz francuskog {u XIX. i na XX. i u
novo vrijeme iz engleskog. U XIX-XX. st. dolazi 1 do hrvat-
sko-srpskih proimanja; u hrvatski ulaze i sklopovi
samo u srpskom. su i sklopovi koje smatramo srpskim posebn?-
stima i u samom srpskom preuzete iz drugih izvora (iz crkvenoslavenskih
jezika, iz ruskog, iz turskog i iz balkanskih jezika, itd.). - K nama dolaze i
iz zemljopisno veoma udaljenih jezika, i to posredstvom drugih jezika.
13
Naravno, to to sam ovdje naveo tek je jedan a ne neka
potpuna slika porijekla sastava naeg hrvatskog jezika.
Neka se predodba o sastavu hrvatskog moe dobiti
upravo ovog malog etimolokog
identitet
U ovom uvodu u etimoloki dano je veoma mnogo podata-
ka o r3Znim jezicima - o hrvatskom, o iroj c::jelini
skog jezika, o slavenskima, o indoevropskima 1 o drugima .. u. SVtm se ttm
pregledima razine na. . .
Kako se neki jezik moe identificirati, prepoznah, kao Po-
stoji vie jezika: identiteta .Model . slozenog
identitet jezika spojem barem tnju identiteta: op1snog, rodoslovnog 1
vrijednosnog. . . . . . .
Opisni ili tipoloki identitet jezika je jezika kao ko-
munikacijskog sustava. Taj sustav je fonemskim
fonema, u jeziku rtjec1, gramatlc-
kim sustavom {koji se tvon raznim gramattckim . .. . . .
Tako se mogu razlikovati hrvatski kajkavski knJtzevm jezik
s XIX. i hrvatski knjievni jezik s. XX. oni
se mogu opisivati kao dva je!i_ka. jer. se Na-
ravno, opisno se itekako razltkuJU jez1e1 za koje njihovt go'."or!11c1 ?Sjecaju .da
nisu dio iste cjeline: naprimjer, i govorniJ...'U Jezika _1
japanskog jasno je da se ta dva jezika nikako ne b1 mogla opisati kao da
se radi o jednom jeziku. . . . , . . . .
Rodoslovni ili genetski identitet Je povtjescu 1 pretpovtJescu
jezika. Jezik sadanjosti uvijek ima temelj u prolosti. Bliskost
dvaju jezika ili vie njih odrcdena je i (ako Jez.ic1
jesu srodni). Pojednostavnjeno se srodnost Jezika moze pnkazatt rodoslovrum
stablom, no to nije jedini prikazivanja . . .. . . . ..
Svatko tko hrvatski, slovenski, poljski 1 ukraJmski jezik 1h
neke tekstove na njima - razumije da su Jezici
se i na prvi pogled dojam da se radi 1 o .
srodnosti. Hrvatskom je jeziku slovenski blii nego poljski ih ukraJmski:
i poljski su blii. je . 1
slovenskom neto blii nego to im je blizak poljski. - Svt su tt Jez1c1 oc1lo
potekli od jednog prajezika, praslavenskog, i moe se zamisliti rodoslovno
stablo: od praslavenskog se debla granaju grane, i danas se moe gru-
bo tri takve: zapadna i juna. Dalje se zamilja da se, na-
primjer, junoslavenski prajezik raziao na zapadni i junoslavenski
prajezik. Od zapadnog su se razvili jezici slovenski i
{koji se u hrvatskoj znanosti naziva hrvatski ih srpski; ovdJe rtjec
sredinji treba razumjeti u zemljopisnom a od su na-
stali makedonski i bugarski. - su se granali i drugi slavenski jezici.
Po nekim junoslavenski prajezik nije postojao kao neki je-
zik poseban i bitno od praslavenskog, _(iz-
vremena praslavenskog 1 vremena poJedm1h JUZnoslavenskih Jezika)
zapravo nije bilo vremena.
14
Genetski gledano, sredinji junoslavenski jezik sa svim svojim
jest jedan jezik (dakle po relativno nedavnom postanku jedan), pa je to dija-
sistem koji se moe nazivati sredinjim junoslavenskim dijasistemom (u hr-
vatskoj znanosti se naziva hrvatskim ili srpskim jezikom dijasiste-
mom; taj se pojam razgovorne, pojednostavnjeno i u starijem nazivlju naziva
narodnim jezikom).
Vrijednosni identitet jezika je odnosom, opredjeljenjem i osje-
neke zajednice prema tom jeziku, to moe
vati i onoga to govornici jezika kao vrijednosti svo-
jeg jezika s onim to ti govornici smatraju vrijednostima drugog jezika.
Hrvati smatraju hrvatski jezik skupom koji se sastoji od hrvatskoga stan-
dardnog jezika (knjievnog jezika}, od razgovornog supstandardnog jezika, od
hrvatskih i njihovih govora te od hrvatskih knjievnih i pismenih je-
zika iz prolih vremena. Svoj se jezik voli, potuje i njeguje.
Bez obzira na veliku bliskost dvaju jezika koje njihove zajednice
vrijednosne vide upravo kao dva jezika i bez obzira na to to ti jezici mogu
rodoslovno biti isti jezik, te zajednice imaju pravo da se za svoj jezik (ili za
svoje jezike unutar jezika} brinu neovisno o njegovu odnosu prema onom
drugom jeziku.
U dijelu o mijeni je dio primjera i opisa prcuzct iz raz-
nih djela dostupnih i hrvatskom Neka od njih jesu Simeon 1969,
1971, 1971. 1944/92, 1986, 1988,
GHKJ 1990, 1992, 1992.
U nekih pojmova u vezi s genetskim poloajem hrvatskog je-
zika pomogao mi je akad. Dalibor koji mi je skrenuo panju na
naziv sredinji junoslavenski dijasistem. U nekih dijelova
teksta o hrvatskom jeziku pomogao mi je a.kad. Stjepan
lndoevropski jezici
Pregled indoevropskih jezika
lndoarijski jezici
Stari indoarijski jezici
Stari indoarijski jezici jesu vedski i sanskrtski, i oni se skupa na-
zivaju staroindijskim jezikom
Vedski je jezik jezik brahmanskog kultnog rituala. Samhite su nastale
vjerojatno u XII-IX. pr. n. e., no zapisane su mnogo kasnije. Najsta-
rija je Rgveda, Veda pjesama, liturgijski zbornik himni. Rgveda je napisana
na dijalektu sa sjeverozapada Indije, iz Pandaba, a ostali su zbornici nastali
u i juno od Pendaba. Brahmane su prozni tekstovi na-
stali u VlII-Vl. pr. n. e., i vjeruje se da odraavaju razgovorni jezik
viih slojeva ondanjeg indijskog drutva. Sutre su na vedskom, iz
Vl-IV. pr. n. e.
Sanskrt je knjievni jezik; naziv saI!JSlqfalJ pravi-
lan". To je jezik indijske knjievnosti i kulture. Njegov relativno
oblik jest u spjevovima Mahabharata (Velika povijest Bharata, iz
IV. st. pr. n. e.- IV. st. n. e.) i Ramayal)a (ill. st. pr. n. e.-III. st. n. e.}, i taj se
naziva epskim sanskrtom. je sanskrt jezik iz sredine I.
pr. n. e. Opisao ga je u V /IV. st. pr. n. e. Pal)ini. Procvat knjiev-
i druge literature na sanskrtu bio je u vremenu V-XII. st., no jezik se
upotrebljava i kasnije. Moe se da je sanskrt u Indiji po svom poloaju
latinskom jeziku u srednjovjekovnoj Evropi.
hibridni sanskrt u svojoj osnovi ima neki od sjeverozapadnih
prakrtskih dijalekata koji se umjetno
Iz sredine II. pr. n. e. i zapisi pojedinih i imena
mitanijskoj arijskog, u hetitskim tekstovima.
Srednji indoarijski jezici
Srednjoindijski su jezici jezik pali i razni prakrti; iz vremena su od sre-
dine I. pr. n. e. do sredine I. n. e. - Na prakrtima je po-
stojalo mnogo literature, knjievne i druge. tekstovi na njima u-
metnuti su, kao govori raznih osoba, u drame na sanskrtu {od II. st.).
Palijski je jezik (naziv plili "crta, tekst"} najstarinskiji od svih
18
hlndski i urdski isti su jezik, pa se skupa nazivaju hlndustan(sk)i. Hindski se
pie devanagarskim pismom i oslanja se na sanskrtsku batinu, a urdski se
pie arapskoperzijskim pismom i oslanja se na arapske i perzijske
kulture.
Biharskim jezikom (biharl; dijalekti su majthili, magadhi, bhodpuri) govori
oko 70 000 000 ljudi, od u indijskom Biharu, a ostali u Nepalu
(oko 2 500 000) i Bangladeu (1200 000). - Jezikom orija (urijskim, oriya), koji
ima staru i bogatu knjievnost, govori 30 000 000 u indijskoj dravi Orisi (gdje
je slubeni jezik) i u susjednima Andhrapradeu, Madhjapradeu i Biham -
Bengalskim jezikom (barigla) govori vie od 170 000 000 ljudi, i to u Bangla-
deu i u indijskoj dravi Zapadni Bengal (tamo neto vie od svih g-
ovornika). Ima staru i veoma bogatu knjievnost. Najstariji spomenik jest
iz 1080. g. - Asamskim jezikom, koji ima knjievnost od XIII. st., govori
15 000 000 ljudi u Asamu (gdje je slubeni jezik) i oko 200 000 u Bhutanu.
Maratskim jezikom (marathi, mara/hi} govori vie od 60 000 000 ljudi u
indijskoj dravi Maharatra. Ima bogatu knjievnost, a najstariji spomenici
jesu iz XII. st. Maratski dijalekt konkani (1 500 000, u Goi) ponekad se sma-
tra posebnim jezikom.
Nepalskim jezikom (nepali) govori oko 11000000 ljudi, i to u Nepal u (oko
petine svih Nepalaca; slubeni jezik u zemlji) i u susjednim
Indi je. .
Sinhalski jezik razvijao se bez dodira s ostalim indoarijskim
jezicima (odvojio se od njih prije oko dva i pol Njime govori oko
12 000 000 Sinhalaca, to je 70% stanovnika Srilanke (ostali govore tamilskim
jezikom, iz dravidske porodice). Starosinhalski natpisi jesu iz IV- VIIl. sto-
srednji iz VIII-Xlll, a novosinhalski idu od XIII. - Sinhalskom je bli-
zak maldivski jezik (divehi), koji je i slubeni jezik na Maldivskim Otocima
(oko 150 000 govornika).
Romi su se u I. u valovima odselili iz sjeverozapadne i sred-
nje Indije. Neko su vrijeme ivjeli u Iranu i dugo na rubovima Bizant-
skog Carstva, a II. doli su na Balkanski poluotok i odan-
de se proirili, u XIII-XV. po srednjoj Evropi, kasnije i po zapadnoj
i poslije i drugal)'lO. - Dvije su grane dijalekata: palestinska i evrop-
ska. - Evropski se romski dijalekti dijele na osam grupa. U zemljama koje su
tvorile "drugu Jugoslaviju" govore se dijalekti gurbeti, kelderari, erlides i sinti.
Ne m9e se sa koliko ljudi govori romskim jezikom: no u
svijetu ima sigurno vie od oko 2 000 000 govornika romskog, koliko kae
jedna procjena - no procjene su naprimjer 1 300 000 i 4 000 000 pa
do broja pet i milijuna. - U zemljama "druge Jugoslavije"
ivjelo je vjerojatno i do milijun Roma (po popisu iz 1981. godine od neto ma-
nje od 170 000 onih koji .su se izjasnili kao Romi njih neto vie od 140 000
govori romski). Kao i za druge manjine na onim na koja su nava-
lili velikosrbijarski 1991. g., i za Rome se naalost moe da ih
je sada tamo z,natno manje.
Dardski i nuristanski jezici
1i jezici" tvore posebnu skupinu indoarijskih i iranskih. se da
su dardski jezici moda neki veoma rano odvojen dio indoarijske skupine.
Dardsk.i su jezici paai, umati, glangali ,s izumrlim dijalektom ningalami),
19
katarkalai (ili votaptm1. gavar, tirahi, kalaa, khovar i drugi (ti sredinjo-
dardski jezici velika su i heterogena grupa) te bakarik. torvali, maija i drugi
(oni su kohistanska podgrupa jezika), ina, phalura i njihovi
dijalekti (insko-phalurska podgrupa jezika) te kamirski jezik
{kamirska podgrupa jezika). - Nuristanski (kafirski) jezici
jesu kati, vajgali, akun (koji su blie povezani), prasun i drugi;
govore se u afganistanskom Nuristanu. - Posebno mjesto zauzima jezik da-
me/i, koji onda povezuje nuristansku skupinu sa sredinjodardskim jezicima.
TI se jezici govore u Afganistanu, Pakistanu i Indiji. je od njih po
broju govornika kamirski (vie od 4 000 000), a on je i jedini koji ima svoju
pismenost (od XIV. Kamirci muslimani pisali su arapskog
pisma, a hlnduisti nagarskim te pismom arada (koje je pisma brah-
mi) - njime su pisani i najstariji zapisi kamirskog. Danas se pie uglavnom
arapskim pismom. Kamirski je jedan od slubenih jezika u lndiji.
- Po broju govornika za kamirskim slijede khovar (165 000), paai (120 000),
kohistanski (100 000), ina (100 000); drugi su jezici manji. Odnedavno se za
neke od dardsko- nuristanskih jezika rabi urdska arapskog pisma.
Iranski jezici
Stari iranski jezici
Staroiransko vrijeme protee se od I. pr. n. e.
do IV- ill. pr. n. e. Staroiranski su jezici staroperzijski, avestijski, me-
dijski i skitski.
Staroperzijski jezik jezik je plemena koja su u prvoj polovini I.
zuzela jugozapadni dio dananjeg !rana. Poznat je po tekstovima iz VI- IV.
pr. n. e., iz vremena vladavine Ahemenida (stperz. Haxamaniya
nom jd., Najvie ih je iz vremena cara Darija (stperz.
Darayavahu, Dareios, 521-4 86. g. pr. n. e.) i njegova sina Kserksa (st-
perz. Xayara, Kserkses, 486-465. g. pr. n. e.). - Staroperzijsko slogov-
no- slovno klinasto pismo nastalo je od asirsko-babilonskog pisma vjerojatno
u Medi jaca, u vremenu VII/VI.st. pr. n. e.
Avestijski je jezik (avestanski, jezik Aveste, zbirke knjiga Za-
ratustrine vjere. Najstariji su dijelovi Aveste nastali u II. pr. n. e.,
no razni su dijelovi nastajali i kasnije. Avesta je zapisana u sasanidsko vrije-
me {Ill-VII. st.), i tada je bila sveta knjiga u !ranu, do arapskog osvajanja.
Tridesetih i godina VII. mnogi su se zaratustrijanci po-
vukli pred Arapima na istok, a kasnije u Indiju. Oni su svete knjige,
koje su postale poznate evropskoj znanosti tek u XVII-XVIII. Da-
zaratustrijanci, parsi, ive u Bombaju i u susjednim
(1 govore indijskim jezikom gudarati). Zoroastrizam i Avesta iz
Srednje Azije. Izgleda da je zoroastrizma, Zaratustra (av. Za-
ra{}utra, Zoroaster) ivio u VI. pr. n. e. - Jezik Aveste ima dva
oblika: stariji je zapisan u Gathama (Ga8a) i jo jednom dijelu Jasne (Yasna
"rtva": jedan od nekoliko dijelova Aveste), ostali dijelovi pisani su
jezikom - Prvotne je Avesta bila zapisana pismom aramejskog postanja.
Pismo kojim je zapisana Avesta {najstariji zapisi jesu iz XIII-
- XIV. st.) je, u sasanidsko vrijeme, na osnovu srednjoperzijskog
pisma pahlavi.
20
Medijskim su jezikom govorili Medijci koji su se u prvoj polo-
vici I. pr. n. e.naselili na sjeveru dananjeg Irana, juno od Kaspij -
skog mora. Od jezika su ostale samo pojedine zapisane u i
drugim tekstovima.
Skitski je jezik jezik skitsko- sarmatskih plemena. koja su od po-
sjeverno od Crnog mora (u vremenu od VIII- VII. st. pr. n. e. do IV-
- V. st. n. e.) pa na istok. Nema tekstova na skitskom jeziku {pojedine -
razna imena itd. - ostale su u zapisu).
to se podjele, medijski spada u sjeverozapadne iranske jezike, sta-
roperzijski u jugozapadne, skitski u (o takvoj podjeli novih
iranskih jezika vidi u odjeljku). - Izgleda da jezgra avestij-
skog jezika spada u jezike.
Srednji iranski jezici
Srednjoiranski jezici jesu srednjoperzijski, partski, sogdijski, horczmijski,
sakanski, b<1ktrijski i alanski.
Srednjoperzijski (pahJavi) poznat je po relativno mnogobrojnim tekstovima
iz III-VIII. U vrijeme sasanidske vladavine u I ranu (224--651) bio je
slubeni jezik drave i zoroastrizma (te manihejstva), i nazivao se parsig (u
ranom srednjoperzijskom parsik, "perzijski"), a kasnije pahlavi (to pak ime po-
od imena Pahlav "Partija" < Par.&ava). Prvotno se govorio samo u da-
nanjem junom !ranu (Fars, srperz. Pars, stperz. Parsa), a kasnije se proirio
na sjever i istok. Rani srednjoperzijski naziva se i arakidskim (i iz tog je
razdoblja ostalo zapisano samo nekoliko titula i imena), a pozni sasanidskim. -
C?d je nastao dananji novoperzijski, farsi (takav, poarab-
lJeru naziv od X/Xl. koji danas ima tri varijante (perzijsku,
ku i dari). - Srednjoperzijski se jezik pisao pahlavijskim pismom (pahlavi) i
manihejskim. Pahlavijsko je nastalo od jedne varijante aramejskog pisma, a
manihcjsko od druge (palmirske).
Partskim se jezikom govorilo od kraja I. pr. n. e. do prvih sto-
I. n. e.u Partiji (Parfuva) - u junom dijelu Srednje Azije, u
Horasanu, te drugdje u Iranu. Partija je bila samostalna u vrijeme Arakida
(od Araka I do Artabana V, o. 250. g. pr. n. e.-224. g. n. e.); kasnije je ui a u
sastav sasanidske drave (i tako do arapskih osvajanja). - Jezik je poznat
uglavnom po manihejskim tekstovima iz I. n. e. Pismo je
od aramejskog, i imalo je nekoliko varijanti.
Sogdijski se jezik govorio u dolini Zeravana i u susjednim
(zemlja se nazivala Sogd: sogd. SwyS- [suyd-], SywS- stperz. Su-
g(u)da- , avesl. Suyda- , SuxSa- , Sogdiane). Sogdijci su trgovali na putu
svile i u I. imali su mnogobrojne kolonije u
Turkestanu, a jezik se upotrebljavao od Buhare do Velikoga kineskog zida. -
Sogdijski je jezik poznat po i manihejskim tekstovi-
ma iz VII- X. Pisao se sogdijskim i manihejskosogdijskim pismom
(ta su od aramejskog) te sirijskim nastalo od aramejskog). -
Sogdijski su jezik potisnuli turkijski jezici, no jedan se njegov govor
do danas, kao jagnopski jezik.
Horczmijski se jezik govorio na donjeg toka rijeke Amudarje
avest. xvairizanl, Khorasmie}. Tekstovi na tom je-
ziku 1z III/II. st. pr. n. e.-lll/IV. st. n. e., iz VIII. (pisani su
-
21
horezmijskim pismom, koje je aramejskog postanja), a najvie se o njemu
zna po pojedinim i zapisanima u arapskim tekstovima u
XIII-XIV.
Sakanski jezik (hotanskosakanski) poznat je po tekstovima iz Hotana, u
Turkestanu, iz I. n. e. Tekstovi su vjerski i
svjetovni. - Ranohotanosakanski je bio rasprostranjen oko hotanske oaze
juno od pustinje Takla- Makan. Poznohotanosakanski znatno se udaljio od
ranog (njihov se odnos s odnosom latinskog i talijanskog), a go-
vorio se u Turfana. sakanski govorio se od
Kagara. sakanski poznat je po raznim tekstovima iz druge polo-
I. s od _l(agara (sve do po-
Jezika). Ind1Jski sakanski Jezik Je dospjelih u Indi-
JU. a poznat Je po nekolikim Krorajinski sakanski upotrebljavao se
od a poznat je po zapisanima u nekim prakrtskim
Od je samo nekoliko rije-
ci. - Hotanosakanski se p1sao md1Jskim pismom brahmI.
Baktrijski jezik govorio se u Baktriji, zemlji na gornjem toku Amudarje
(stperz. Baxtri, avest. BaxSi, Baktra - ime je u imenu Balx:
to je danas grad u sjevernom Af ganistanu). Smatra se da je dio iranskih seo-
?a (prema i Uzbe'?stanu) polazio upravo iz Baktrije,
1 da se s :n.1? Sredinom I. pr.
n. .Baktnja Je bila satrap1Ja ahemenidske drave. U prvoj po-
IV. st. pr. n. e. OSVOJIO JU je Aleksandar Makedonski, a poslije je bila
carstva. Na prijelazu era dravu su
Tohara sa sjeveoristoka, koji kasnije u tim zemljama osni-
vaju SVOJe, kuansko carstvo je u vrijeme vladara Kanike). - Po-
je nekoliko tekstova baktrijskog jezika, iz II. pisani su
p1smo!l'- Po indirektnim podacima, jezik se upotrebljavao do VII.
kada je posve prevladao perzijski (farsi).
Pojedine i fraze alanskog jezika su u tekstovima sred-
AJa.nski jezik nastavak nekog skitskog dijalekta. Po-
podaci koJI pokazuju da JC skupa s u vrijeme njihova dose-
ljenja u. Panoniju, bio i dio predaka dananjih Oseta.
l!. iranske jezike spada partski, u jugozapadne srednjo-
i horezrnijski, a u iranske je-
zike spadaJu sakanski 1 baktrtJSki. (0 takvoj podjeli novih iranskih jezika vidi
u narednom odjeljku.)
Novi iranski jezici
. U zapadnoj su skupini sjeverozapadni jezici (kurdski, zaza, taliki, gilan-
ski, gurani, tafiki, ormuri, iraski itd.) i jugozapadni
(perz11ski, dan, tatski, filrski i drugi).
(
i jagnopsJ:j) _i jezici
mundanski, sugnansko- rusanski Jez1c1, vahanski, 1azgulamski i ika-
s1mskJ).
. Kurds.kim jez!kom govore kojih ir:ia moda i 15 000 000 - po neT
1 u Kurd1stanu (u Turskoj ih je dvije pe-
tine, u !ranu nc::st? manJe od u I.raku oko u Siriji oko 5.5%)
te u ZakavkazJU 1 u TurkmcrnJI (a ima ih neto i u Afganistanu i Pakistanu).
22
Jezik ima staru knjievnost, no pismenu tek u novije vrijeme. Danas se pie
uglavnom arapskim pismom, a latinicom (u Siriji, djelomice u Iranu)
i (u zemljama biveg SSSRa).
Zaza ima vie od 3 000 000; ive na istoku Turske, a mnogo ih je u ise-
ljenitvu u Zapadnoj Evropi. Jezik zaza (dam11) blizak je jeziku gurani i pri-
kaspijskim jezicima (to su gilanski, mazanderanski i dr.).
Talii ive na jugu Azerbajdana (oko 90 000) i u susjednim krajevima
Irana (oko 100000).
Mazanderanci i Gilanci smjeteni su na sjeveru Irana (na obalama Kas-
pijskoga mora - prvih ima vie od 1600 000, drugih vie od 2 400 000). Je-
zici su im bliski; se, skupa s jo nekima, nazivaju prikaspijskima.
Jezik gurani govori se u Zagroskom gorju zapadno od Kermanaha te
oko Mosula.
ima oko 4 000 000 u jugozapadnom dijelu Pakistana (oko tri
vrtine), u dijelu Irana i u Afganistanu, dosta ih ima u Omanu, a
zajednica ima jo u mnogim zemljama, sve do Kenije. U
svoja glavna naselili su se iz krajeva oko Kaspijskog mora u sred-
njem vijeku. Jezik pie se tek u novije vrijeme, i to arapskim pismom.
Jezikom ormuri govori se u Af ganistanu juno od Kabula i u Pakistanu u
grada Bannua. .
U Sirazu se govorilo posebnim dijalektom, koji je izumro, a poznat je po
malobrojnim tekstovima iz XV.
Perzijskim jezikom (ziib!m-e farsi) govori oko 30 000 000 Perzijanaca, koji
polovinu stanovnitva Irana. Bliski su mu (6 400 000 govornika:
oko u Tadikistanu i Uzbekistanu te oko dvije u Afganistanu, i
neto malo u susjednim Kine) i dari (farsi-kabuli, uglavnom na
sjeveru i u sredinjim dijelovima Afganistana, s vie od 4 000 000 govornika;
uz pato slubeni jezik u Afganistanu). - Perzijski i dari piu se perzijskom
varijantom arapskog pisma, (do 1930. g. arapskim pismom,
do 1940. g. latinicom).
Tata ima oko 25 000, a ive na Kavkazu - u Azerbajdanu i Dagestanu.
Dva dijalekta raspodijeljena su po vjeri: jedni su govornici judaisti, drugi su
muslimani i malobrojni monofiziti.
Farskim dijalektima govori stanovnitvo iranske pokrajine Fars; naziva se
Tadicima, ali nisu dio naroda ni po jeziku.
Osetskim jezikom govori vie od 580 000 Oseta, i to vie od polovice u
Sjevernoj Osetiji na jugu evropskog dijela Rusije, osmina u susjednoj Junoj
Osetiji u Gruziji, neto manje od petine u drugim dijelovima Gruzije, a a
ostali u susjednim i drugdje. Ima dva dijalekta: ironski
on je u osnovi knjievnog jezika, koji postoji od konca XVIII. a u
XIX. odabran je za prijevod Biblije) i digorski (zapadni - taj je
a njime govori neznatan dio Oseta). Jezik se pie varijantom ruske
- Osetski jezik nastavlja neki od dijalekata alanskog (alanski natpis
iz iz 941. g., pisan je pismom), a taj pak je potomak ne-
kog od skitsko-sarmatskih dijalekata.
Jagnopskim jezikom (yaynobi ziv6k) govori oko 2 500 ljudi u dolini rijeke
Jagnob u Tadikistanu te u jo nekoliko naselja izvan nje; Jagnobi prelaze na
jezik i stapaju se s Tadicima. - Jagnopski je nastavak jednog od
sogdijskih dijalekata.
Pato (putu) jezik je oko 25 000 000 Afganaca dvije sta-
novnika Afganistana, uglavnom u junim i sredinjim pokrajinama; uz dari
23
slubeni jezik u Afganistanu; vie od polovice svih Afganaca ivi u Pakistanu,
u njegovoj Sjeverozapadnoj Provinciji; nazivaju se i Patanima). - Najstariji
su mu spomenici iz VIII. Knjievnost se razvija od XVII. sto-
(a postojala je moda u XI). Jezik se pie arapskog pisma.
Pamirsku skupinu jezika mnogobrojne male zajednice na Pamiru (s
ukupno oko 140 000 govornika, od je oko pola u Tadikistanu, a oko os-
mina u Kini): ugnansko-ruanski jezici (ugnanski s oko 50 000 govornika,
ruanski s 10-15 bartanki s S 000, oroorski s 2 000), sarikolski (oko
10 000, u Sarikolu, u kineskom Sinkjangu), jazgulamski (oko 2 000), ikaimski
(oko 2 000), vahanski (xik zik, po 6-7 u Tadikistanu i Afganistanu,
oko 2 500 u indijskoj dravi Damu i Kamir, dio u Sarikolu}. Blizak im
je mundanski (s dijalektom jidga, u Afganistanu i u dolini
Lutkuha kod u Pakistanu.
Indoarijski, dardsko-nuristanski i iranski jezici skupa se nazivaju arijskim
jezicima.
Armenski jezik
Armenski jezik ima dva knjievna jezika: i zapadni.
ski se upotrebljava u Armeniji te u raseljenitvu u Iranu i lndiji (temelj mu
je araratski dijalekt Jerevana i Araratske doline}, a zapadnoarmenskim se
slue svi ostali Armenci. Razlike njima nisu velike, a iz
XVII. kada nastaju ta dva knjievna jezika.
Staroarmenski jezik (grabar: jezik pisma) pie se od 406/407. godine (ili
od 396. g.) i kao knjievni jezik. bogat od samih pismenosti,
upotrebljavao se do XIX. (no njegovo je vrijeme V-XI. st.).
Srednjoarmenski je jezik XI-XVII. a novi od XVII. naovamo (da-
nanje su se stabilizirale koncem XIX). - Pismo je sastavio biskup
Mesrop Matoc na temelju arakidskog pahlavijskog pisma iz sjevernog Ira-
na te po uzoru i na Armenski je jezik imao svoje pismo i ranije, od
II. st. pr. n. e., ali je ono zatrto
Armenskim jezikom govori vie Od 6 500 000 Armenaca, od je oko
3 000 000 u Armeniji (Hayastan "Armenija"}. skupine Armenaca ive u
Azerbajdanu (u Gorskom Karabagu), Gruziji i na sjevernom Kavkazu.
Mnogo je iseljenika iz raznih pokoljenja u SAD, Francuskoj, Iranu, Libanonu
i drugdje. Jezik ima veoma mnogo dijalekata, koji se i znatno
razlikuju. - Armenci sebe nazivaju hay, mn. hayJ!i. To hay poteklo je od
protoarm. *hlit1]os, u je ime !Jatti, kako su Asirci i Babilonci nazivali
sve stanovnitvo zapadno od njihovih (a po hatskom imenu grada
Hatti, to je u imenu Hetita).
se da je u hetitskim tekstovima sadrana i neka imena za
koja se mogu dati armenske etimologije. U hajaskom plemenskom savezu (u
hetitskim tekstovima Hajaa, ponekad Az(z)i; spominje se u XIV- XIII. st.
pr. n. e.; to ime nije u imenu hay) vjerojatno je bilo, ostalima, i preda-
ka Armenaca (no hajaski jezik u uem smislu nije bio blie srodan armen-
skom). U armenskom jeziku ima koje ukazuju na to da su jezik
Protoarmcnanca (koji su se u XIII-XII. st. pr. n. e. doselili s Balkanskog po-
luotoka u Malu Aziju, pa su se uskoro naselili otprilike na svoje dananje
preuzeli nekadanji te Huriti i Luvijci. Protoarmenski je-
24
zik bio je u istoj grupi indoevropskih dijalekata od koje su nastali jezici m-
doiranski, frigijski, i pelazgijski.
jezik
Najstariji tekstovi iz XV-XII. pr. n. e.,. i su
pismom koje se naziva linearno B. tek-
stovi, u arhivima s Krete te 1z M1kene 1 _ grad?va. -
linearno B nastalo je od linearnog A. kojim se na Kreh p1sao Jedan scrmtski
pisma linearnog A nastalo je ! .P.ismo pi-
sao jezik koji se naziva eteoc1parski, a ruje b1? ru ru se-
mitski, nego najvjerojatnije iz hur!tskourart.ske a s ?J'1!1
zano i ciparsko slogovno pismo. NaJstartJI g,i:cki pisani c1par-
skim slogovnim pismom jesu iz VI .. st. .Pr. ih Je
Homerski jezik. iz Tiijade i Od1seje, JCZl.k JC IZ. v.m. pr. n. e., s
mnogim starijim slojevima. U tim se epovnna opisuju 12 XII ..
pr. n. e., ali ima i dijelova koji se odnose na XfV- XIII. Konacna Je redakc1Ja
epova u VI. pr. n. e. . V ,
Najstariji zapisi pismom) 12 stolJeca pr. n.
je pismo vjerojatno porijeklom iz Male Az1J.e (a kako se to obi-
smatra, preuzeto izravno od Je ulogu u
pisma kakvo nam je poznato imalo fng1Jsko pismo. vise
nego vjerojatno da je u tim bilo mnogo UtJCcaJa. . ..
se dijalekti dijele na pet grupa; to (u
na Cipru, u Pamfiliji na jugu Male Az1Je - tJ .su d1Jale_kt1 vC?ma sta.rmski 1
po nekim crtama srodni p1san?m lmearrum B),
eolska (na Lezbu, u SJevernoJ AnatohJI, na Sjeverozapadu Male Az1Je
itd.). (Epir, Fokida, Lokrida, Etolija, Aha-
ja), dorska (Lakonija, Mesenija, Argolida, t . ..
Polovinom I. pr. n. e. posebno se 1st1ce d;Ja-
lekt, koji je u posljednjim pr. n. e. postao opc1 u
njemu je i neto dorskih elemenata). Vremenske graruce tog )ez1ka Jesu !V
pr. n. e. pa do VI. n. e. S tim vremenom zavrsava starogrcko
razdoblje. . .
Usporedno sa u upot.reblJavao se 1
je nastavak 1 danas postoJect Jezik kathareousa
- to je zapravo arhaiziran knjievni jezik. V _
je jezik (VI- XV. st.) bio podloga na Jezika dc:,mo-
tike (dimotiki), tojest jezika (smatra se da pov1Jest novogrckog
u XIV- XV. st.). .. . . .. . ..
Dananji se jezik moe grubo pod1Jelit1 na skupmc d1Jalekata:
na sjevernu i j unu (obje od k?ine, neto na
cakonski dijalekt (on nastavlJa lakonski), koJI se govori na 1stocnoJ obali Pe-
loponeza. . . .
Danas jezikom govori oko li 000 000 1Jud1 (oko petine u
dvadcsctina na Cipru; neto malo Grka ima i u makedonskim gra-
dovima, a .ive i po obali Crnog mora).
25
Albanski jezik
Pretpovijest i povijest albanskog jezika dijele se na ovakva razdoblja:
protoalbansko ili praalbansko (vrijeme odvajanja palcobalkanske
zone, od II. do kraja pr. n. c.), drcvnoalbansko (odvajanje
od ostalih paleobalkanske zajednice i samostalan razvoj, I-X.
st.; potpodjela na ranodrevnoalbanski I-V. i poznodrevnoalbanski, V-X.
st.), srednjoalbansko (XI-XV. st.), staroalbansko (XV-XVIII. st.) i novo-
albansko (od kraja XVIII. st. naovamo).
Za protoalbanski se jo ne moe znati kakve su bile njegove veze
s jezicima poznoindoevropske zajednice, ni gdje se protoalbanski go-
vorio prije dolaska na Balkanski poluotok. ni poloaj na ko-
jem se govorio. Bio je dio paleobalkanske zajednice (i smjeten unu-
tar njenog ilirskog dijela - albanski nastavlja junoilirski), kojoj je na jugu
bio blizak jezik.
Drevnoalbansko vrijeme vrijeme je albansko-rimskih (u rano-
drevnoalbansko doba), albansko- ranobizantskih (u ranodrevnoalbansko i u
poznodrevnoalbansko doba) i albansko-ranoslavenskih dodira (u poznodrevno-
albansko doba). U to se vrijeme bogatstvo indoevropske gramatike, koje je
jo za protoalbanski, znatno reducira i bitno mijenja; naprimjer,
potpuno je promijenjen padeni sustav i sustav glagolske promjene.
U vrijeme albansko-rimskih dodira iz latinskog jezika albanski preuzima
veoma mnogo (imenice, pridjeve, glagole, pojedine brojeve itd.). Jedan
se dio drevnoalbanskog jezika vjerojatno kreolizira pa pa se moe pomiljati
da je drevnoalbanski jezik zapravo bio sastavljen od dva sloja: od
jako romaniziranog jezika stanovnitva june Ilirije (uglavnom u ravnicama i
dolinama) i od jezika gortaka, koji je bio utjecajem latinskog je-
zika samo djelomice.
Nema tekstova iz srednjoalbanskog vremena, iz vremena albanskih kne-
evina prije dolaska Turaka.
oblici prije staroalbanskog rekonstruiraju se na temelju podataka
koje daju dananji dijalekti i govori i dr.
Albanski je kao pismeni jezik prvi put spomenut 1332. g., no iz tog vre-
mena nije nijedan tekst. Prvi zapisi albanskog jezika iz dru-
ge polovine (na gegijskom obrazac krtenja, iz 1462, te alban-
popis i fraza 1497_; na toskijsk?m s
kraJa Prvo je llskano dJelo Misal, Mcshan, na geg1Jskom, IZ 1555.
Prvi (latinsko-albanski) objavljen je 1635. g. u RimlL Prva gramatika
napisana je 1710. godine (objavljena je tek 1982). Dosta se pie u XVII-
- XVIII. Svi su ti tekstovi pisani latinicom. U drugoj polovici XVIII.
st. malo se pisalo i posebnim pismom, elbasanskim, i sredinom XIX. st. By-
takuqeovim Slova obaju pisama su po uzoru na U XVIII-
- XIX. muslimanski Albanci piu arapskim pismom Od 1908, od
kongresa u Bitoli (Bitola = alb. Monastiri), alba.nski se pie latinicom kakva
je i danas.
Albanski jezik ima mnogo romanskih, i slavenskih elemenata.
Albanci ive u Albaniji (neto manje od dvije po popisu iz
1989. g. Albanija je imala 3 200 000 stanovnika, no jedan dio nisu Albanci). -=-
Na Kosovu ima Albanaca oko 1900000, u Makedoniji vie od 370 000 (po-
datak iz popisa 1981; po nekim procjenama 1990. taj bi broj bio 900 000),
u Crnoj Gori (po procjeni oko 40 000), na jugu Srbije (neto vie od 70 000);
26
novijih doseljenika ima u Hrvatskoj, Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. - Al-
banci ive jo u Junoj Italiji (oko 120 000), 100 000 i
150 000, na Peloponezu, u Atici, Beotiji i na otocima} i drugdje, npr. u
Hrvatskoj u Arbanasima kod Zadra (ne vie od 2 000, ali se nacionalno iz-
janjavaju kao Hrvati}, u Ukrajini (vjerojatno ne mnogo vie od 2 000).
Mnogo ih je i u iseljenitvu. Procjenjuje se da bi ih moglo biti vie od
l 000 000 u Turskoj, a u Zapadnoj Evropi i u SAD (najvie ih je oko Bosto-
na) vie od 850 000. - Albanaca ima po nekim procjenama oko 4 500 000, a
po nekima (usporedi navedene brojeve) mnogo vie.
Dva su dijalekta: toskijski, koji se rasprostire juno od rijeke Shkumbin
(taj je osnova dananjeg standardnog jezika, 1972), i gegijski, sjeverno od nje
(i on se upotrebljavao i upotrebljava kao standardni jezik).
Paleobalkanski jezici
Naziv paleobalkanski jezici za frigijski, mesapski, ilirski, staroma-
kedonski i pe/azgijski djelomice je samo zemljopisni naziv.
frigijci su ivjeli u Maloj Aziji, ali su se doselili s Balkanskog poluotoka.
Frigijsko je pismo alfabetsko, osnova mu je neko maloazijsko pismo nastale
od ili nekog drugog semitskog. je da je pismo pote-
klo upravo od frigijskog. - Starofrigijski su tekstovi iz VIII-VI. st. pr. n. e.,
novofrigijski iz Il-ill. st. n. e. Pojedine i mnogobrojna imena zapisani su
u latinskim i drugim zapisima. .
su ivjeli na veliku dijelu Balkanskog poluotoka (Herodot je pi-
sao da su poslije Indijaca najmnogobrojniji na zemlji}. Od je
jezika ostalo nekoliko natpisa i mnogobrojne glose u i bizantskih
leksikograf a (VI/V. st. pr. n. e.-IIl/V. st. n. e.).
Za ilirski se moe da je vie jezika. Mesapski je jedan
od njih: govorio se u junoj i Italiji, a tekstovi na njemu
iz VI-I. st. pr. n. e. To je jedini jezik od ilirskih od kojeg su zapisi.
- Na temelju osobnih imena zapisanih u doba moe se govoriti o
nekoliko antroponimija: to su sjevernojadranska (u njoj je npr. liburnska},
ilirska u uem smislu (od prema jugu}, delmatsko- panonska. Moe se
govoriti o zajednicama Liburna, Panonaca i Ilira. - Postoji
da je albanski jezik dio te ilirske grupe jezika (on nastavlja ju-
noilirski), no neke ga posebnosti stavljaju bliim jeziku. Vjerojatno
je utjecaj bio sekundaran.
Iliri su na Balkanski poluotok doli iz drevnoevropskog Uedna
etimologija njihovo ime, u zapisu Illfrioi, izvodi od ie. *wisl-ur-, u
je ime rijeke Visle, ie. *Wisla), i to u III. pr. n. e.
Staromakedonski je jezik (makedonjanski, macedonski, staromacedonski)
poznat po zapisanima u autora. Po toj se moe zaklju-
da su drevni Makedonjani govorili jezikom bitno od
pelazgijskog jezika slabo je poznat: radi se o koje su
ule u i o onima koje su zapisane u tekstovima. Pelazgi
(Pelasti) bili su stanovnici Pelazgijski je jezik po nekim
blizak - Dio Pelasta u vrijeme seoba s morskim na-
rodima dospio je na dananje Palestine (po njima se ona i zove).
se da su jezgru paleobalkanskog areala staromakedonski, fri-
gijski i protoarmenski jezik. da su zapadni dio tog areala tvorili ilirski i me-
27
sapski, a u dijelu da su bili i njemu blizak mizijski jezik. -
Bar za pretke frigijskog, pelazgijskog i protoarmenskog moe se
da su vjerojatno bili u istoj skupini indoevropskih dijalekata u kojoj su
bili preci indoiranskog i
ltalski jezici
Ta se grana indoevropskih jezika sastoji dvije grupe: latinsko-faliskij-
ske i oskijsko-wnbrijske.
Latinski jezik isprva se govorio u Rimu i okolini, u Lacija. Naj-
stariji su zapisi na njemu iz VII/VI. i VI/V.st. pr. n. e. U vremenu V- ll. st.
pr. n. e. jezik se veoma brzo mijenja. Knjievni tekstovi se zapisivati
u m. st. pr. n. e. Vrijeme ill-1. st. pr. n. e. smatra se vremenom
latinskog. je latinski jezik I. st. pr. n. e.-1. st. n. e. Vrijeme II- VII.
st. n. e. vrijeme je narodskolatinskog (vulgarnolatinskog). Taj govorni latinski
jezik poznat je posredno iz raznih izvora, naprimjer iz knjievnih tekstova u
je govor niih slojeva drutva, iz raznih natpisa
1 Vaan su IZV?r i Svetog pisma. Prvi, stariji prijevod pojedinih
dtJelo.va s 12vornika .< Vetus Latina, poznat i kao !tala} jest iz druge
polovme II. st. Drugi, prijevod je sv. Jeronim To je Vulgata,
nastala 383-405. g.: Stari zavjet preveden je po hebrejskom izvorniku, a
Novi je zavjet zapisan djelomice po ltali.
Faliskijski jezik veoma je blizak latinskom, a poznat je po malobrojnim
kratkim natpisima iz Lacija i Etrurije {grad Falerii Veteres -
dai;tanje mjesto Civita Castellana - i okolina). Pismo je prijelazno prema
latinskom
Oskijskim jezikom govorili su Oski (Osci), sabelska plemena koja su
ivj.ela juno i od Lacija Uedno je od njih bilo Opici ili Opsci).
no Je oko 400 tekstova, kratkih, iz vremena V. st. pr. n. e.-1. st. n. e.
Umbrijski jezik se od Etrurije. Poznat je po velikom ri-
!ualn?m Iguvmskim tablicama, s vie od 4000 (to je najdulji
ttalski nelatmski tekst} i po malobrojnim tekstovima, uglavnom iz I.
st. pr. n.ere (a neki su moda i dva stariji).
Romanski jezici
irio se i latinski jezik. U raznim se dijelovi-
ma _drzave razltc1to razVJjao. Od narodskog latinskog (vulgarnolatinskog} na-
stali su romanski jezici. .
U se irenja latinski jezik proirio po Italiji, uglavnom
jugu st. pr. n. e.). U drugom se razdoblju proirio
na Sjever 1 otoke. razdoblje prenijelo je latinski jezik
u Padsku. ruzmu_ (?tsaphnsku <!;aliju). U je razdoblju latinski
ovladavati _(tra_nsalpi!1skom Galijom) i Ibcrskim polu-
U Je u u Helveciju
{danasnJa 1 1 na Balkanski polu-
- su pndoruJeh razru c1ruoc1: VOJSka (dugo slubovanje u
1 uprava, trgovina, kolstvo, ceste (vane za ivlje ko-
mUillctranJe stanovrustva raznih krajeva) i
28
Zapadni romanski jezici jesu talijanski, iberoromanski (portugalski i gali-
cijski, panjolski i katalonski) i galoromanski (francuski, okcitanski i retoro-
manski).
romanski jezici (balkanskoromanski) jesu rumLUJjski (s moldav-
skim) i dalmatski.
Posebno stoji sardinski jezik.
Ima i neto podjela romanskih jezika.
Prvi tekstovi na talijanskom jeziku iz 960. godine. Znatnije se na
njemu pie od XII. !! XIy. Pe-
trarca, Bocaccio); otad se talijanski knJizevru Jezik temelJI na ondasnJcm to-
skanskom dijalektu Firenze (dananji se firentinski razlikuje od knjievnog
jezika). - Po jednoj podjeli tri su skupine dijalekata: s ga.lskoro-
manskim (iigursko, pijemontsko, lombardsko, enul!Jansko) 1 vene-
cijanskim dijalektom; srednja toskansko, umbrijsko i romanske -
toskansko se u nekim podjelama izdvaja kao posebno); juna s na-
puljsko-kalabrijskim (abruceko, kapitanatsko, puljiko, napuljske,
kalabrijsko) i sicilskima. - Knjievni se jezik oblikovao u XIII- XIV. st. na
temelju fircntinskoga govora toskanskog - Talijanskim jezikom go-
vori oko 60 000 000 ljudi, i to u Italiji, na Korzici (to je poseban dijalekt,
blizak toskanskom), u San-Marinu, junoj vicarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i
drugdje (te u iseljenitvu). U Hrvatskoj {uglavnom u Istri i Rijeci) ima oko
21 000 Talijana. Jedan ih malen dio ivi u Slavoniji. Malene enklave dekla-
riranih Talijana smjestile su se u doba Austro-Ugarske i u sjevernoj Bosni;
tada su doli i u Slavoniju
U mjestima na zapadnoj obali Istre nekoliko stotina ljudi - u Rovinju,
Balama, Faani, Vodnjanu, Galiani, ianu - govori istroromanskim jezikom
(ili istriotskim), koji je izravan nasljednik istarskog latinskog. Istroromanski
je dugo vrijeme pod utjecajem (venecijanskog) talijanskog.
Na rovinjskom i vodnjanskom postoji mala knjievnost.
Portugalski se kao poseban jezik formirati u IX. U to se
vrijeme u latinskim tekstovima pojavljuju portugalske Prvi
zapis portugalskog jezika jest iz 1192. godine. Od tog vremena, od kraja
XII. pa do sredine XIV, postojao je galicijske-portugalski jezik. Od
XIV. portugalski ima samostalan razvoj i razlikuje se od galicijskog
jezika. - U Portugalu su tri dijalekta: juni neto vie od polovine
zemlje) srednji i sjeverni {koji je - Portugalskim se jezikom go-
vori, osim u Portugalu {11000000), u Brazilu {lSO 000 000) te u bivim por-
tugalskim kolonijama. - U Brazilu je do XVIIl/XIX. portugalskom
jeziku konkurentan bio lingua cral, nastao od indijanskog jezika tupi-gvarani.
Od portugalskog je jezika nastale nekoliko kreolskih jezika: gvinejski (u
Gvineji Bisau, nastao u XV. st.; ima oko 500 000 govornika), zclcnort-
ski/kapvcrdski (nastao u XV-XVI. st.; u Zelenortskoj Republici vie od
300 000 govornika, i isto toliko u susjednim zemljama), papjamento (na nekim
karipskim otocima: Aruba, Bonairc. - ima 200 000 govornika) itd.
Galicijskim se jezikom govori u panjolskoj pokrajini Galiciji, koja je od
XIV. pod panjolskom krunom. U vremenu XVI-XVIII. st. galicij-
skim se jezikom nije J?iSalo. Od xvm. opet se pojavljuju knjievni
tekstovi, i knjievnost (uglavnom poezija) u XIX. - Jezik ima 4 000 000
govornika (dvije ih ivi u Galiciji - gdje tvore petine stanovni-
tva - , u zemljama Latinske Amerike).
Najstariji zapisi na panjolskom jeziku (cspaiiol; kastiljski, castcllano)
29
iz vremena oko 950. godine. U XII. se tek-
stovi, i 1140. godine Pjesma o Sidu (Cantar de rmo <;1d), koja Je u
rukopisu iz 1307. U XIII. kastilijsko panjolskog jezika po-
staje slubeno za Kastiliju, i ono je u osnovi knjievnog jezika. ISnjicvt:iost
cvjeta od XIV. i izrazito je jaka u XV- XVII. - ima
oko 27 000 000, a panjolski pak jezik ima oko 300 000 000 govornika. - U
panjolskoj su dijalekti kastilijski {sjeverni: b1:1rgoski, j1:1ni:
lijski u uem smislu, murcijski, estrcmadurski, andaluski, kanarski), leonski,
asturski, navarsko-aragonski.
panjolskim se jezikom govori i u zemalja Am?rikc i
drugdje (Portoriko, june drave SAD itd.). - Poseban }.e oblik panjolsko?
j_ezika sefardski ili ladinski Scfard1,
Zidovi prognani u 1492. g. iz katohcke SpanJolskc. NJ1ma Je sulta.n. po-
nudio da se nasele u Otomanskom Carstvu Tako su se Sefard1 naselih na
Balkanski poluotok. u Malu Aziju i na Bliski Istok te po sjeveru Afrike. Kod
nas je Sefarda bilo prije rata u Bosni (a do velikosrbijanskog rata mala je
idovska zajednica ivjela u Sarajevu), Dubrovniku i Splitu. Sefarda jo ima
u Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj (u Bukuretu) i u Turskoj (ne-
koliko
Od panjolskog je na Filipinima nastale nekoliko jezika
tenjo, kavitcnjo, ermitenjo i zamboangenjo - s ukupno mozda pedesetak ti-
govornika). .
Na nekima od otoka u Antilima kojima je vladala Nizozemska razv10 se
kao kreolski panjolski jezik papiamento. .
Najstariji tekstovi na katalonskom jeziku jesu iz XII-XIII.
Prozna knjievnost u XIII. poezija u XV. - DananJ1 se
knjievni jezik temelji na barselonskom dijalektu - Katalonskim jezikom
govori oko 6 500 000 ljudi, i to u panjolskoj pokrajini Kataloniji (Catalunya)
te djelomice u Valensiji i Aragonu i na Balearima, u Andori, u
u Francuskoj te u jednoj oazi na Sardiniji (Alghero).
Prvi tekst na francuskom jeziku ujedno je i najstariji romanski tekst u-
to su Strazburke prisege iz sredine 842. godine (u zapisu iz 1000. g.).
Krajem tog zapisana je i jedna kratka pjesma. U X-XI.
piu se uglavnom vjerski tekstovi, a od XI. ima i svjetovnih tekstova. Pjesma
o Rolandu, pisana na normandijskom s kraja je XI. Na
anglonormanskom, koji su u Englesku prenijeli normanski pisana je
znatnija knjievnost. Starofrancuskim se smatra jezik do kraja srednjeg vije-
ka. istaknutija bila su mu burgundsko, norman(dij)sko, pi-
kard(ij)sko i francijsko (sredinje). Srcdnjofrancuski je jezik iz XV-XVI.
kada se za knjievni jezik probilo francijsko (fran-
cien), s jakim Parizom kao sreditem. U novofrancuskom (od XVII. st.) dija-
lekti su dosta potisnuti i iznivelirani. Danas su u Francuskoj svoje
relativno dobro juno od Pariza: dijalekt puatevinski (poi-
tevin) i Saintongea. Dobro su i sjeverna obalna norman(
dij)ski i pikard{ij)ski. Dobro se dri lorensko a ampanjsko izumire.
- Francuski se govori u Francuskoj, Bclgijj (valonske neto vie od
dvije petine stanovnitva) Luksemburgu, Svicarskoj, na Kanalskim otocima
(Jersey, Guernsey, Sark - to su normandijski dijalekti), u Kvebeku u Kanadi,
i drugdje - jezik ima ukupno vie od 55 000 000 govornika.
se u francuski jezik ubrajaju i neki kreolski jezici nastali od nje-
ga. Ovdje su navedeni samo neki. - Haitski jezik ima 5 500 000 govornika na
30
Haitiju; formirao se od sredine XVII. st. Trinidadski jezik (nastao u prvoj
polovini XVIII. st.) danas izumire (a ima oko SO 000 govornik.a). Mauricijuski
je jezik nastajati u prvoj polovini XVIII. st., i danas je jezik
Mauricijusa (ima vie od 250 000 govornik.ii). Sejelskim jezikom, koji se
formirao u prvoj polovini XIX. st., govori nekoliko desetaka stanovnika
Sejelskih otoka. Dosta ljudi govori lujzijanskim kreolskim (u sa-
veznoj dravi Lujzijani).
Frankoprovansalski jezik govori se na koje je nekad bilo znatno
poromanjeno i dugo pod utjecajem ger!Jlanskih Burgunda - u sredinjem di-
jelu Francuske i u francuskoj Svicarskoj (Suisse Romande). Neki ga
jezikoslovci smatraju dijelom francuskih dijalekata. Nekad je bio
proireniji: naprimjer, do XIII. st. bio je glavni jezik u Lyonu. Neko je vrije-
me u enevskoj Republici bio slubeni jezik, a danas se enevski dijalekt
samo u nekim seoskim (prevladao je francuski).
Okcitanski ili provansalski jezik govori se u junom dijelu Francuske. Po-
jedine i fraze se u dokumentima iz VIII-IX. najstariji
tekst sav na provansalskom jeziku jest iz 1102. godine. Provansalska knjiev-
nost nastaje u XI-XII. jezik jest jezik trubadurske
knjievnosti. To je i prvi knjievni romanski jezik. Od XVI. okcitan-
ski jezik pred francuskim (od 1539. godine u cijeloj se Francuskoj u
slubenoj upotrebi mora koristiti francuski jezik). U okcitanski
se jezik - Dijalekti okcitanskog jezika jesu provansalski (pro-
tako se naziva i sav jezik, a ponekad se tom nazivu onda pridruuje i
frankoprovansalski jezik, koji je ipak poseban jezik) i kao sredinji
te gaskonski, overnski i limuzinski kao sjeverni. - Procjenjuje se da okci-
tanskim jezikom govori vie od 8 000 000 ljudi.
Od provansalskog s elementima iz francuskog, katalonskog, talijanskima i
iz levantskih jezika u vrijeme kriarskih ratova nastao je jezik sabir (sabeir)
ili lingua franca (pa se po njemu jezici i nazivaju lingua
!ranca), koji se dosta upotrebljavao kao jezik po sredozemnim lu-
kama.
Retoromanski jezik ima tri skupine dijalekata. Prva je u vicarskom kan-
tonu Grischun/Grigioni/Grisons/Graubi.inden (oko 50 000 govornik.a, jezika s
dva i engadinskim, s ukupno sedam oblika, koji su:
surselvanski, sutselvanski, surmiranski, gornjoengadinski, donjoengadinski, go-
vor doline Mi.istair); druga u talijanskom Ttrolu (tal. Alto Adige: ladinski je-
zik, ili tirolski ili dolomitski, s moda 25 000 govornik.a) i u Furlaniji
Julijskoj Krajini (furlanski jezik - vie od 500 000 govornik.a). je
zemaljski jezik u vicarskoj (ali ne i slubeni: na njemu se ne izdaju
dokumenti, zakoni itd.). - Najstariji su tekstovi na furlanskom jeziku iz
XIII. knjievni iz XIV, a poezija cvjeta u XVII-XVIIl. te
u XIX. - Ladinski jezik nema zapisa starijih od XVIII. -
Prvi je zapis na griunskom iz X. a prvi knjievni tekst iz XVI. -
Ranije je tih Romana bilo i drugdje: u susjednim dijelovima Bavarske pa i do
blizine Oko Salzburga se romanski govorilo do u srednji vijek, u Inns-
brucku do XIII-XIV. u Churu do XV, u dolini Venosta (nj. Vintsch-
gau) do XVIII. Prvotni govor Trsta i Milja (ta!. Muggia) bio je furlanski, i
on se odrao do u XIX. kada ga je istisnuo venctski talijanski.
Rumunjskim se jezikom govori u Rumunjskoj (neto manje od devet de-
setina od oko 23 000 000 stanovnika) i u susjednim i drugim zemljama (u
Vojvodini oko 45 000; neto malo i u Hrvatskoj, u Slavoniji). Mol-
31
davski jezik varijanta je rumunjskog (Moldavaca ima oko 3 ()()() 000). - Ru-
se jezikom pie od XVI. i to koja se u crkvi
odrzala do XX. st. Zapisa pojedinih i imena ima iz ranijih
je jezik bio crkvenoslavenski). Knjiev-
se raz':'1J.a od kraJa XVIII. st_olJeca. Od oko 1780. g. pokret za pri-
na (ona se upotrebljavala ponekad jo u XVII. no taj
Je korak 1860. godine. - U Moldaviji se u vrijeme sovjetske vlasti
pisalo
U Srbiji ive Vlasi, koji se narodnosno opredjeljuju ili kao
Vlasi ili kao Srbi, no njihov je jezik rumlllljski.
Skupine balkanskih Romana (Rumllllja) nazivaju se i od starih vremena
Vlasima. To je ime prelo na Romane od latinskog imena za keltske Volke:
Jat. Volcae, germ. *Walhoz (keltsko pak je ime odraz ie. *wlk'Vi "vukovi").
Isprva je to germansko ime bilo ime za Kelte, kasnije za Romane. Slavensko
je *Vo/n preuzeto iz germanskog (a moda ponegdje kroz bizantski
Mlakhos). '
udaljeni dijalekti rumunjskog (pa ih neki smatraju posebnim jezici-
ma) Je.su .arumlllljski cincarski), meglenorumunjski i istro-
rumunJski. -:-:.Aru1m.?:Ja una vie od 300 000. ih ivi u
U MakedoruJ1 su vecmom u B1toh, Ohridu i okolini, naziva ih se i makedon-
skim Vlasima (a u Makedoniji se u popisima stanovnitva oni narodnosno
ili kao i na jugu Albanije te u (u
Tesahp 1 u U razrum se kraJevtma razno nazivaju (Kucovlasi, Ka-
ravlast, Karaguru, Crnovunci itd.). Prvi zapis arumunjskog jezika jest iz
st. - f\:f jezikom (meglen{it)skim) govori malo ljudi
(neslo preko tisucu): u GrckoJ Sjeverozapadno od Soluna (odakle se dio iz-
me?u dva svjetska .. rat.a P!eselio u _l?obrudu), u Makedoniji pod planinom
oko 1 oru se u pop1s1ma opredjeljuju kao makedonski Vlasi
kao. Makedonci). - Istrorumunjskim jezikom govori oko 1500 ljudi po se-
hma Sjeverozapadne Istre i oko njih u ejanima sjeveroza-
padno od Rijeke govor) i ostali u vie sela jugozapadna od
ke. N?ro?nosno Istrorumllllji su do XV. st. ivjeli na
Velebitu 1 u Frankopani ih naselili na Krku, i
odan_de su rl?sh pcd _ijcku 1 u CtcanJu). IstrorumunJ1 su se udaljili od ru-
munJske !11alice VJeroJatno u X-Xll. seobama. - U XIV. na
(dio Turkmena), koji iz podru-
C}a dananje Juzne .Srb1Je 1 MakedoruJe potiskuju nomadske Vlahe prema
Vlasi tako Dalmaciju i Istru. S vremenom gube svoj
Jezik_. pa 1 In?e onda prenosi na druge zajednice. Naprimjer, sta-
novruc1 primorskih naselja nazivali su tim imenom prvo no-
Tn?_de, a seosko ':1 unutranjosti (bez obzira na jezik). U
VnJeme naseljem Srbi su nazvani Vlasima. Za Turke
pak b1l.1 sav balkanski ivalj pod njihovom (U
upotrebljavalo se i za Talijane.) Dalmatinski Ro-
maru 1 naz1val1 su tako seljake u unutranjosti Morlacima (ta!. Mor-
lacco < !atm: ":fal!fo.vlachus, a to je iz Mauroba/akhos "crni Vlah").
Je Jezik poznat iz tekstova iz Splita, Zadra, Dubrovnika. Ele-
se u jednom latinskom tekstu iz X. Najsta-
rtJI teks_tovi :xry. S u fonolokoj su se
d1Jal?kt1 od Dubrovruka do Zadra. U Dubrovniku je stanov-
rust vo naJkaSruJe krajem XIV. bilo hrvatsko slavensko,
32
a stotinjak godina kasnije raguzejskog jezika vie nije bilo. Najdulje se
odrao odvjetak dalmatskog, veljotski: do konca XJX. (a i
poznat je samo po podacima iz tog . . .
Sardski jezik (sardinski) Je veoma stannske crte, 1 to Je naJsta-
rinskiji romanski jezik. Najstariji tekstovi jesu iz XI-XII. st., i
uglavnom su na logudorskom - Jezik se dijeli na glavna
Jogudorsko (u sreditu otoka}, kampidansko (na jugu), galureko (na
sjeveroistoku) i sasareko. . . . . . .
U sjevernoj Africi od dananjeg Maroka do L1b1Je se razvio Je-
dan romanski jezik (u V. st. u Africi je bilo oko 600 biskupskih sredita), uz
manje proiren punski. Arapi su u Vll. st. zatekli Jaj romanski jezik, pa jedan
putopisac iz XII. st. spominje al-latini al-Afriki. Cini se da je jezik ivio i do
XVl. st. - Ostaci romanskog vide se u u berberskom.
Jo je u nekim krajevima latinski ili romanski, proiren vie ili manje, bio
rano potisnut pa je poznat samo po toponimima
Velikoj Britaniji (poslije doseljenja Angla i Sasa), u Aremottct (dananJOJ
Bretanji, kamo su se u vrijeme doselili Ke_Jti iz Britanije!
preci dananjih Bretonaca), u i:tandnJt 1 PoraJnJU (prevladali. su
franci), u Alzasu i sjevernoj Svicarskoj (tamo su prevladah Alemaru), u
alpskom (Bavarci), na Balkanskom poluotoku i u Podunavlju (Sla-
veni i drugi).
Venetski jezik
Poznat je po kratkim tekstovima iz V- I. st. pr. n. e., iz Ita-
lije. Po nekim je blizak italskim jezicima. - Venetsko je pismo
nastalo od etrurskoga.
Keltski jezici
Keltski se jezici dijele na i kontinentalne. Gojdelska podsl..'Upina
jezika irski, gelski i manski, a britska kornvolski i
bretonski. Kontinentalni su jezici poznati: to su pod:
skupine i evropske (galski, ga/atski itd.). Iz IV-V. stolJeca Jesu trski kratki
zapisi pisani ogamskim pismom s okomitim i kosim crticama, na bridovima
kamena. Pomilja se i na to da su neki od tih zapisa koje stariji.
Kasnije se ogamsko pismo upotrebljavalo samo u magiji i za skrivanje za-
pisa. Pismo je nastalo vjerojatno na jugu Irske, u vrijeme dodira s konti-
nentom.
Najstariji su zapisi irskom latinicom oni na staroirskom iz vremena
o. 600-o. 920. g. Ima i glosa u latinskim tekstovima. Bogata se knjievnost
javlja u XI. no stariji tekstovi (iz Vll- VIIl) zapisani su kasnije, u
XI- XII. Potkraj staroirskog razdoblja jezik je bio i pod utjecajem staro-
nordijskog, jezika Vikinga. Srednjoirskim jezikom smatra se jezik iz X-
- XV. novoirsk.i jest jezik XVII. st. - Govornici irskog jezika,
a njih ima oko 800 000, stanovnitva Irske. lako normanski
kraljevi dolaze iz Engleske u Irsku u XI. irski jezik nije uzmicao
pred engleskim sve do XVII. Oko 1800. polovica lraca govori irski.
Prelazak na engleski je<::ik poticali su irski Stanovnitvo
-
33
se masovn6 iseljavalo (u Ameriku). Danas se irski jezik u Irskoj po-
mae i njeguje, pogotovo u onim krajevima u kojima ive oko 170 000 izvor-
nih govornika (ti se krajevi nazivaju Gaeltacht}. Dijalekti su danas toliko
da se govornici nekih od njih ne mogu razumjeti. Stan-
dardni jezik koji irska politika temelji se na elementima raznih di-
jalekata. Pravopisom iz 1948. zamijenjeno je posebno irsko pismo dananjom
irskom latinicom (medu.sobno se razlikuju otprilike kao gotica i
latinica). Danas je irski u Irskoj jezik prigoda, se u slu-
benim dokumentima, se na radiju i televiziji.
Od irskog je nastao gelski jezik u kotskoj (u kotskom i na He-
bridima); nje_sovi su prvi zapisi iz XV. Do XVII. knjievna
je norma u Skotskoj bio irski jezik. Gelski i irski jezik ne razlikuju
se mnogo.V - Gelskim jezikom govori samo oko 80 000 ljudi (oko 1.5% sta-
novnitva Skotske), a moda i manje. Danas postoji kolstvo
gelsko- englesko: uvedeno je pedesetih godina.
jezik (velki, k.imr. cimraeg) zapisivan je u glosama u
VIII. Jezik nekih tekstova zapisanih u Vlll-IX. ali
nih u prijepisu iz XIII-XlV, zapravo je jezik Vl/VII. -
Velana govorila je do prve polovine XIX. S razvojem in-
dustrije i migracijama promijenjen je odnos govornika i engleskog.
kole postojale su od XVIII. no u XlX.
je potiskivan. Danas pak broj govornika i raste (djelomice i zbog kim-
programa radija i televizije) - procjenjuje se da ih ima moda vie od
petine Velana, 750 000 (a po nekim procjenama i vie od l 000 000).
Bretonskim se jezikom govori u francuskoj Bretanji, kamo su se njihovi
preci Briti, pod pritiskom Saksonaca i drugih germanskih plemena te Iraca,
preselili iz Britanije u V-Vll. Glose bretonskog jezika iz
VIII- IX. Knjievnost se razvija od XIV. (nije ni-
ta od knjievnosti iz XI-XIV. - Govornika bretonskog jezika ima
na zapadu Bretanje, po nekim procjenama, oko I 200 000 (no po nekima
manje: oko 700 000). Ima pokuaja da se brctonski uvede u kole i u glasila.
Lepontski je jezik poznat po sedamdesetak kratkih natpisa iz alpskog po-
oko grada L1:1&ana. na sjeveru Italije (i s juga vicarske}; oni
ry-L_st. pr. n. e. Pismo Je poteklo od ctrurskog. - Lepontijci su poromanje-
ru VJeroJatno u I-II. st. n. e.
govorila su plemena koja su se u VII. st. pr. n. e.
dosehla na PireneJski poluotok (kasnije su, u III-II. st. pr. n. e., tamo dola i
druga keltska plemena, i to galska). Jezik je poznat po mnogim osob-
rum i mjesnim imenima te po tridesetak natpisa i nekoliko desetaka natpisa
na nov?l7 Najdulji tekst ima oko 160 Izgleda da su najstariji
tekstovi iz III. st. pr. n. e. Jezik se ugasio vjerojatno koncem stare ere.
je po nemnogobrojnim tekstovima - koji su nastajali
od prmutka grckog pisma u IV- III. st. pr. n. e. pa nadalje, do I. st. n. e. - te
osobnim i mjesnim imenima. je natpis, pisan la-
pismom, tZ ry .. st. .. a je galskih zapisano u jednom tek-
s!u IZ V. Galski Jezik u uzcm smislu jezike i dijalekte Cisal-
pmske qahJe u (Cispadanska i Transpadanska Galija) i
GahJe (na dananje Francuske, Belgije, Luksembur-
Juga oko Rajne i jugozapadnih dijelova (Galski
u s1rem jo neke jezike i dijalekte, npr. i jezik
BoJa na podrUCJU danasnJe 1 itd.) - U Italiji su se Gali po-
34
Jatinili do I. st. n. e. U Transalpinskoj Galiji poromanjivanje od II.
st. pr. n. e. U dananjem je francuskom i
Dio Gala rairio se du Dunava, a dto Je u III. st. pr. n. e. dosp10 u Malu
Aziju, pa se njihova tamonja pokrajina zove Galatijom. Galatski jezik go-
vorio se tamo do prvih nove ere.
Germanski jezici
Germanski se jezici dijele na sjeverne (skandinavske) i zapadne.
jezici bili su jezici Vizigota, Burgunda, Vandala i drugih
(jugozapadna) i Ostrogota podskupina). V12igoti i Ostrogoti ivjeli su
neko vrijeme i zapadno od Dnjepra, Burgundi na

Zapadnu podskupinu sjevernogermanskih jezika tvore islandski, farerski i
staronordijski (od kojeg su nastali norveki dijalekti i norveki jezik nynorsk).
podskupinu tvore vedski, danski, danski u Norvekoj (od kojeg su
konzervativni riksmal i boskmal) i gotlandski.
Od zapadnogermanskog imamo anglofrizijsku podskupinu (engleski i fri-
zijsla1. (nizozemski, od kojeg je nastao afrikaans, i mu
flamansla), ili i
ku . .
su i neto podjele germanskih jezika. - Gledaju h se
germanski jezici po razum1jivosti govornicima drugog jezika, onda bi ih danas
bilo samo pet: skandinavski, kontinentalni skandinavski, engleski, fri-
zijski, (s afrikaansom i jidiem). - Gledaju li se po
knjievnosti i narodima, ima ih vie, i to bar dvanaest: skandinavski
zapravo su islandski i farerski; kontinentalni skandinavski jesu norveki (ny-
norsk i bokmAl), danski i vedski; jesu
nizozemsko-flamanski, afrikaans, luk.semburki i jidi.
Najstariji zapisi na nekom germanskom jeziku iz III.
zaista najstariji tekst jest s prijelaza I. st. pr. n. e./I. st. n. e.) - to Je Jezik
germanskih runskih natpisa. Runsko je pismo nastalo od
sko-alpskih alfabeta u vrijeme prijelaza era, i to upravo u alpskom prostoru.
Gotski se jezik (to je zapravo vizigotski) polovinom IV. govorio
na sjevernoj obali Crnog mora (tamo su doli, preko obale Bal-
mora, iz june Skandinavije). Iz tog vremena (i V- VI. pot-
prijevod Biblije. Ostatak Gota dugo je ostao na Krimskom poluotoku
(izgleda da ih je bilo jo i u XVIII. st.); zapis krimskogotskih iz
XVI. . ...
Staronordijski je jezik zapravo staroislandskom - naJslartJI su
tekstovi iz XII- XIII. (Edda, skaldsko pjesnitvo, sage). U rano doba
jezici svih skandinavskih naroda nazivani su dQnsk tunga, danski jezik; u
XIII-XIV. naziv norr0nt ma!, sjeverni jezik. rabe i i Nor-
veani. Tek od kae se islenzkt mat, islandski jezik. Norveani
staronordijski/staroislandski jezik nazivaju staronorvckim, gammelnorsk. -
Skandinavski se jezici razdvajati u vikinko doba (oko 800-1060):
prvo se dijele na (od kojeg se razviti vedski i danski)
i zapadnoskandinavski (od kojeg nastati norveki, islandski i ..
Islandski se jezik govori na Islandu (neto vie od 250 000 ljudi). Prvi do-
seljenici doli su u IX. uglavnom iz zapadne Norveke. - Povijest
35
islandskog jezika ponekad ga dijeli na doba: (do xn. st.) kla-
(od polovice XII. do polovice XIV), srednje (do polovice XVI. st.)\ no-
vo (to prijevodom Biblije, 1540).
su sa zapada Norveke u IX. Fa-
rerski Je Jezik (feroJski) blizak islandskom jeziku i jugozapadnim dijalektima
Iz srednjeg je malo zapisa na farerskom, mnogo
ih Je vtSe IZ XVI-XVII. Danas ima 45 000 Ferojaca, koji svojem
jeziku veliku panju.
na_ jesu iz X. (runski tekstovi}. Naj-
zap1S1 latmskim pismom jesu iz XII. Norveki jezik
'1!1'1 oblika: riksmAl. bokm.al, nynorsk i ra-
dikalru nynorsk - no oru se malo razlikuju. Riksmal je zapravo
danski jezik u Norvekoj (Norveka je bila pod vladavinom Danske
1380-1814 ). Od njega je nastao bokmAl, koji u upotrebi prevladava. Lands-
je norveki jezik (nynorsk = novonorveki}, i to djelomice wnjetno
njen od zapadnonorvekih govora. LandsmAl na danski. - Norveana ima
oko S 000 000 - neto vie od petine ivi u Norvekoj (a ostalih
jesu iseljenici u Sjevernoj Americi).
. vedski jezik od vremena Vikinga do reformacije jest starovedski, poslije
nJe Najstariji su zapisi runski, iz IX. i (do prve
?etvrtme st.: runski vedski). Prvi rukopisi pisani latinskim pismom jesu
IZ ?<J:II {tako doba starijeg ili starovedskog, koje
posljednje XIV. vrijeme otad pa do 1526. godine
Jest _vn1eme starovedskog). - Pet je grupa vedskih dijalekata: sve-
anski, norlandski, jetski, i gotlandski (koji se smatra i posebnim jezi-
kom}. - ukupno ima oko 9 400 000: neto manje od devet desetina
jest u vedskoj, oko 4% ivi ih u Finskoj. Neto manje od desetine jesu ise-
ljenici u Sjevernoj Americi.
jezi_]< ima _najstarij_e spomenike {runske) iz IX-XII. naj-
startJl _Je runski s .. t:ra1a xm, a rukopis pisan latinskim pis-
mom viz .. KnJtzevnost _se razvija od vremena XIV- XV.
danski jezik gotovo da ru nema dijalekta (osim na rubnim
Jtma). Ima oko S 000 000 govornika.
jezik razlikovao se od ostalih skandinavskih jezika, bio je
blizt gotskom_ Gotlandski je jezik najdulje od svih sjevernogermanskih
vao p1s!11ov - do Dananji gotlandski jezik {gutnijski)
pod je {c1j1m ga dijalektom neki jezikoslovci smatraju}.
. Na otocima Shetland 1 Orkney, na sjeveru kotske, govorio se norn to je
govo_r doseljenika, vjerojatno onih s jugozapada Norveke. Sa-
cuvano Je nekoliko desetaka runskih natpisa i dokumenata iz vremena od
XVI. Izwnro je u XVIII. ostavivi u tamo-
nJ1m dijalektima pedesetak nordijskih i u mnotvu toponima.
e!1:&1eskog jezika (English} doseljavanjem Angla, Sasa i
Juta _u u Prvi su doli Juti, onda Sasi i na kraju
Angh. Jut.ski. su govon u Kentu, na ot?ku Wight i u njegovu priobalju; saski
Jesu _u . angl ijski su u Nortumbriji,
Mers1J1 1 postojali su t priJelazru anglo-saski govori. - Sta-
se p1se yn. tada on ima dijalekta: nor-
tumbrtJski . mersuski, :-resecki 1 kentski. Staroengleski se jezik (V-IX. st.)
t? na_z1va 1 U IX-XI. st. bio je pod jakim u-
tjecajem norvcskog 1 danskog, kojima su govorili Vikinzi. - Od vremena XJ-
36
-XII. engleski je pod jakim utjecajem francuskog jezika (njime go-
vore normanski iz Normandije: Normani su potomci V1kinga koji su
se tamo naselili X. i taj se normandijski dijalekt -
dananjim oblikom govori i 20 000 stanovnika otoka Jersey, Guernsey i Sark
u La Mancheu - u Engleskoj onda naziva anglonormanskim). Dosta je
srednjoengleskih tekstova iz XIII. Engleski je jezik sve vaniji. Od
sredine XIV. nastaje jezik, na temelju londonskoga go-
vora; od XVI. londonska se norma smatra pravilnim knjievnim je-
zikom, i otprilike u to vrijeme smjeta se -
Engleskim jezikom govori vie od 300 000 000 govornika, 1 to u UJedmJenom
Kraljevstvu, Irskoj, Sjedinjenim Dravama, Kanadi, Australiji, na
Novom Zelandu, u Junoj Africi i drugdje.
kotski je jezik (scots) jedan od sjevernih engleskih dijalekata; bio je
standardni jezik kotske od XIV. do XVII. bio je, zamijenivi latin-
ski, i jezik dravne uprave. U vrijeme reformacije Biblija nije prevedena !}a
kotski, nego je uzet kotima razumljiv engleski prijevod. kotski jezik gubi
tako svoj poloaj, pogotovo poslije ujedinjenja kotske i Engleske. No knji -
evnost se na kotskom razvijala i dalje, do danas.
Od engleskog je jezika nastalo vie pidina (to je jezik za me-
sporazumijevanje) i kreolskih jezika (to je vlastit jezik
neke zajednice, nastao od pidina). Ovdje su navedeni samo neki od
njih. - Jezik veskos nastao je sredinom XIX. i kasnije u jugozapad-
nom dijelu Kameruna. Jezik krio nastao je doseljenicima iz
Amerike, krajem XVIII. st., a govori se u Sijeraleoneu, Gambiji i drugdje
(kao prvi jezik za nekoliko desetaka ljudi, a se njime slui vie
od 500 000 govornik.a). Liberijski jezik (kvasaj) nastao je u XIX. (i
to u Americi). Tok-pisin (neomelanezijski jezik, niu gini tokotok) formirao se
u prvoj polovini XIX. st i to je i jezik sporazumije-
vanja i jedan od slubenih jezika u Papui Novoj Gvineji (njime se slui, ve-
kao drugim jezikom, petine od oko 3 000 000 stanovnik.a zemlje). -
U S urinarnu se govori sranan-tongo (ima vie od 350 000 govornik.a), koji je
nastajati sredinom XVII. na njega je kasnije utjecao i nizo-
zemski jezik. U Gvajani vie od pedesetak ljudi govori gvajanski. Na
Trinidadu i na susjednim karipskim otocima govori se buriki (ima vie od
300 000 govornik.a). Jamajkanskim kreolskim engleskim (dagva- taak) govori
vie od 1 500 000 Jamajkanaca. - Havajskim pidinom govori vie od 500 000
ljudi. Jezikom pislama govori vie od 80 000 ljudi u Vanuatuu. Jezik neoso-
lomonik upotrebljava oko 200 000 stanovnika Solomonskih otoka.
Frizijski je jezik blizak engleskom. Starofrizijski je jezik iz vremena
800-1550. godine, a poslije toga jezik se smatra novofrizijskim. Najstariji su
tekstovi na starofrizijskom jeziku ipak to su pravni tekstovi iz xm-
- XIV. (starije su samo glose i zapisi imena). Standardni se frizijski
jezik normirao XIX- XX. - Govori se u Friziji u Nizozemskoj
(gdje je standard ustaljen) te na susjednim i Danske
(desetak i dosta dijalekata). Frizijskim jezikom govori
oko 300 000 ljudi.
Starosaski jezik jedan je od zapadnogermanskih jezika. Sasi su rano iz-
gubili samostalnost polpavi pod vlast Tekstovi na staro-
saskom jeziku iz IX- XII. a najvaniji su iz IX. - U
XIII-XVI. jezik se u Donjoj Saskoj naziva ili do-
(Middennedderdi..ii..itsch). Sa irenjem utjecaja
37
gradova (od XIII. Hansa, pod vodstvom grada Li.ibecka) poloaj

. _Ntzozemski je jezik blisko srodan Staronizozemski je
jezik 400-1100. g., nastao je od uglavnom od dijalekata zapadnih Franaka
_IX-XII. st.; je blizak i langobardski), s poneto
utjecaja frtz1jskog 1 saskog. SrednJOntzozemski traje do sredine XVI. sto-
- najstariji su tekstovi iz XII. - Govornika nizozemskog jezika ima oko
14 000 u a ostalih iseljenici su u Sje-
vernoj Amertct). U BelgtJI se govon flamanski (oko 4 500 000 govornik.a to
je neto od koji je zapravo dio nizozemskog, 'nje-
gova - Od Jezika ruzozemskih doseljenika u JUnoj je Africi od dru-
ge polovme XVII. nastajati jezik af rikaans; pod utjecajem je
i jezika. Afrikaans ima oko 8 ()()() 000 govornik.a.
VNJemacki se jezik fornurao u V-XI. od raznih dijalekata - fra-
alemanskog, hatskog, turinkog itd. Isprva je najvaniji
bio Jezik _starih Franci su ranije ivjeli na rije-
!<ama _ _weser 1 RaJru, a kasruje su se prosmh na zapad, pa su tako zavladali
1 Gal1Jom, Francuskom (koja je po njima i dobila ime). - U vre-
menu V-VIII. traje pretpismeno razdoblje povijesti jezi-
ka . . pisani
potJecu. tz '1:ID stolJeca, 1z vremena Karla Velikog.
razdoblje traje VIII-XI. st., od sredine XI. do sredine
XIV. Rani jest jezik od sredine XIV. do XVI.
{UP.Otrebljava se termin ili za june
od dijalekata sjeverne - donjonje-
rusko1:1Jemackih diJalckata). - Dijalekti jesu
se
dtjeh na npuarski 1 mozelski) i juni bavarski, alemanski).
Dananji jezik temelji se na dijalektima
srednjofrana?J<! juni:
k!'. 1.
se na. niskosaski,
se govon 1 u Alzasu 1 Loreni, u Francuskoj (oko 1 500 000 ljudi,
sto je oko 2.6% stanovnika Francuske).
je varijanta jezika austrijska, s vie od 7 500 000 go-
v(omi.ka. _Oko 280 000 pripadnika austrijske manjine ivi i u Junom Tirol u
Al t9 Adige} na sjeveru Italije.
. je __varijanta jezika Schweizerhochdeutsch. Od gor-
d1Jalekata razvto se Schwyzerti.ii.itsch, koji se podosta razlikuje
- Vie od 4 000 000 vicaraca (oko dvije stanov-
rust va) govori
V jezik ima ukupno vie od 100 000 000 govornika (od toga oko
cetm petine ivi u
jezik (Letzebrugesch) spada u skupinu
dijalekata. Ima oko 350 ()()() govornika.
koJ1m Lid_ova Izraclu, Latinskoj
Am:eric1, u Ukrapru,. Bjelorus131 1 drugd3e; prtJe II. svjetskog rata i ge-
nad L.tdovtma bilo Je oko 11000000 govornika jidia) jezik je kojem.
J? u. u gradovima, kao mjea-
vma neJ?h .' crta. U njemu ima utjecaja
slavenskih t semitskih (hebrejskih t aramcjskih). Od XVI. jidi se
38
proirio u Poljsku, Litvu i u zemlje ,Poluo-
tok. u Zapadnoj je Evropi l?Olako pre? do_maetm Veetne: u
Hrvatskoj se jidiem govonlo u z1dovskim zajedrucama prije drugog svjet-
skog rata. - Jidi se pie hebrejskim pismom
Baltijski jezici
su baltijski jezici (baltski, litavski (juni jezik) i latvijski
te selonsk.i, zemgalski i kurki (sjeverni jezici); zapadni je pruski. Izgleda da
su se zapadni Balti odvojili od u IV-IIl. st. pr. n. e., a litavski jezik
od latvijskog ne prije VII. .
Pruski je najstarinskiji od baltijskih jezika. Poznat je po iz
XIV. (prijepis je iz XV) i po nekoliko tekstova iz XVI. Sve
je to pisano na sambijskom dijalektu (Sambija, nj. a na pomezan-
skom nema tekstova. Prusi se prvi put spominju u IX-X. U Xlll.
potpadaju pod vlast reda (teutonski vitezovi), koji s vre-
menom zavlada Prusima i nametne im Prusi su jezik
se izgubio u XVII. Ime Pruske upravo od balto-
Prusa.
Litavski se jezik (/ietuviv kalba "jezik Litavaca") govori uglavnom u Litvi
{lit. Lietuva). Njime se pie od polovice XVI. prva je litavska knjiga
Katekizam M. Mavydasa iz 154 7. godine (a iz ranijih su vremena poznati
zapisi pojedinih u tekstovima na drugim jezicima). Uskoro se izdaju
Postila M.Dauke (1599) i druga djela. Koncem XVI. J. BretkUnas
preveo je Bibliju (ostala je u rukopisu). Knjievnost u XVI- XVIII.
uglavnom je vjerska. Prvi litavski K. irvydasa (poljsko-latinsko-li-
tavski), izdan je 1629. godine, a prva gramatika, D. Kleina (na latinskom),
1653. Svjetovna se knjievnost razvija od XIX. - Jezik se dijel i na
dva emajtsko (donjolitavsko, u zapadnom dijelu Litve, s tri skupine
govora) i auktajtsko (gornjolitavsko, s skupine govora: zapadnom,
srednjom, i - u osnovi standardnog jezika jesu juni govori
zapadnoauktajtskog dijalekta). - Standardni se jezik ustalio u drugoj polo-
vici XIX. Dananjom se latinicom pie od XX. - Litavaca
ima vie od 3 200 000 (od toga gotovo petine u Litvi (ive kao
manjina u Bjelorusiji, a ima ih i drugdje, te neto vie od desetine u iselje-
nitvu (u SAD, Kanadi i drugdje).
Latvijskim jezikom (letonskim, lotikim. lat0eu valoda "jezik Latvijaca")
govori oko l 560 000 Latvijaca (Letonaca) u Latviji (Letoniji; latv. Latvija) te
u susjednim zemljama i u iseljenitvu Nastao je od govora baltijskih ple-
mena Latgala, Zemgala, Sela (koji su bili blii) i Kura. Latvijski
jezik ima pismenost od druge polovine XVI. (1585. g. kate-
kizam. 1586. g. luteranski). U XVU. stabilizira se pravopis objavlji-
vanih vjerskih knjiga; kasnije se (u XVIII. sl.) pojavljuju i svjetovna djela.
Od 1909. godine jezik se pie dananjom latinicom. - Neko je vrijeme po-
stojao i latgalsk:i knjievni jezik, - Latvijski jezik ima tri dijalekta: Jivonski
(na sjeveru Kurzemc i na sjeverozapadu Vidzcme), srednjolatvijsk.i (taj je u
osnovi standardnog jezika) i visokolatvijski (na istoku Latvije).
Slabo su poznati, tek po neznatnim ostacima (u drugih jezika i u
toponimiji), /...'UJ'ki i jat1tinki Uatvjaki). Jo je manje poznat selonski, za koji
se zna da je u XIV. bio izumro.
39
Nedavno su u jednom prijepisu malog koji je vjero-
jatno iz _XVI. osta? }<?ji se zasad :iaziva. ''jatvinkr:. <i;*
kao onaj spomenuti). Na pocetku rjecnika (ukupno je zap1sano 215 nJec1J pie
da su to "Poganske gwary z Narewu" (Narew je rijeka u Poljskoj).
Iz se razloga u podjeli indoevropskih jezika baltijski i
indoevropskih jezika odvajaju jedan od drugog. Zapravo su
ti. _Jezic_1 _dio Jedmstvene _baltoslavenske skupine, koju onda treba dijeliti na tri
ih na zapadnobalt ijske i slavenske jezike.
Podjela na odnos indoarijskih, iranskih i dardskih jezika kao dijelova
_ali stanje nije isto (jer su dardski jezici neka sredina iz-
i je s podjelom germanskih jezika
na zapadne, sjeverne. 1 istocne (samo to je ta podjela unutar germanskog
od l?OdJele unutar baltoslavenskog). - Jedan zgodan primjer za
stjecanje bolje sltke odnosa unutar baltoslavenskog jest ovaj: poloaj pra-
unutar odgovara poloaju engleskog jezika unutar
germanskih, a polozaJ balt1Jskih odgovara poloaju ostalih zapadnogermanskih
jezika germanskima.
Slavenski jezici
Danas se slavenski jezici dijele na tri skupine; to su juna, zapadna i

)?zici b1!8arski i makedonski (t vore podskupinu) i
slovenski 1 hrvatski. 1/J (tvore zapadnu podskupinu).
s:i _i podskupina),
1 polapski (lchitska podskupina) te gornji i donji
luz1cki (luz1ckosrpski - podskupina}.
su jezici ruski, ukrajinski, rusinski i bjeloruski.
Najst.ar!ji je jezik staroslavenski (starocrkvenoslavenski).
U osnovi Je t?g Jedan jUnomakedonski govor iz okolice Soluna, iz
s _kraJa X. 1 XI. Stariji tekstovi nisu Prvi
S:1 zap1s1 bi.I.i prije"'.odi. Bibl_ije ! crkvenih tekstova. Prvo je slavensko pismo
bila. . VJeroJat.no 863. godine Konstantin (kasnije
sveti 1..;ml). Glagolj1c1 Je u osnovi kurzivno pismo, no to se ne
na da je prvotan naziv tog pisma bio kyrilovica (naziv
mJe startJt od XIV. a nastao je na hrvatskom
Je pis!11? koja je nastala potkraj IX. ili po-
cetkoi;; X. a JOJ Je uncijala.
nastali su u X-XI. Glagoljicom
su p1sa":1 Zografsko, Marijine i Assemanijevo evan-
psaltir.'. SmaJski euhologij, glagolja i drugi.
su zbornik. Hilandarski odlomci i dr.
VazmJt sacuvam Jesu Samuilov natpis iz 993, Bitolski natpis iz
vremena 1015-1016, Dobrudanski i dr.
. .Od XII .. pojavljuje se redakcije staroslavenskog jezika -
se JCZtku naroda u kojem se upotrebljava. Takve su re-
dakctJe panonsko- slovcnska, bugarsko- makedonska ruska
hrvatska 1 srpska. ' '
40
Bugarskim jezikom govori oko 9 000 000 Bugara u Bugarskoj te susjednim
i nekim drugim zemljama (npr. u ih Srbiji ima neto manje od 40 000).
Pismenost na bugarskom jeziku nastavlja jezik Slavena,
kojem je blizak onaj makedonski govor iz okoline Soluna koji je u osnovi
staroslavenskog jezika. Stari je bugarski jezik bio pod znatnim utjecajem
i drugih balkanskih jezika te turkijskog bulgarskog. Razvoj bugarskog
jezika bio je pod utjecajem crkvenoslavenskog. Prvi tekstovi s novobugar-
skim jesu iz Nastanak knjievnosti na novobu-
garskom jeziku ide u XVIII- XlX. st., kad na nj jako ruski.
Posebna je varijanta bugarskog u Banatu u Rumunjskoj; pie se latinicom.
Makedonskim jezikom govori 2 000 000 Makedonaca - u Makedoniji,
(u Egejskoj Makedoniji, gdje ih ima moda i oko 200 000), Bugarskoj
(oko 200 000), Albaniji (nekoliko ili nekoliko desetaka mnogo
je iseljenika u Australiji, SAD i drugdje.
Makedonski je jezik nastao od govora onih slavenskih plemena koja su se
naselila najdalje na jug Balkanskog poluotoka (u ranom srednjem vijeku
Slavena je bilo i na Peloponeskom poluotoku, no oni su se s vremenom
Pretrpio je znatne promjene - naprimjer, padeni se sustav
mijenjati prema dananjem u XI-XII. U XV. nova je
struktura (balkanske osobine) bila ustaljena.
Ohridska knjievna kola, koju je osnovao Kliment, ostavila je mnogu
u jeziku prvih slavenskih tektova (staroslavenskih). U Makedoniji se
do XI. pisalo glagoljicom, poslije Od XII. u tekstove
prodiru makedonske Stariji su spomenici Dobromirovo evan-
(Xll, st.), Bojansko (XII. ili XIII. st.), Jovanovo (Xll/XllI. st.),
sko (2. pol. Xlll. st.), Dobrejino (XIII. st.) itd. Od XIV. do XVIII.
iri se srpska recenzija staroslavenskog, no makedonski elementi da-
nanjeg oblika ulaze u crkveni jezik od kraja XVI. Od XIX.
pie se i na narodnom jeziku. Standardni se makedonski jezik usta-
ljuje tek u XX. pogotovo od vremena rata.
Najjednostavnija je podjela makedonskih dijalekata ona na zapadnu i
grupu; njih razdvaja rijeka Vardar. U zapadnima je naglasak stalan
slog od kraja za vieslone U se samoglasnici redu-
ciraju. Standardni se iezik osnova na zapadnom na osnovu a-govora
(koji imaju a < psl. *9).
Jezikom koji se, zbog svojeg zemljopisnog poloaja, moe nazivati i sre-
dinjim junoslavenskim, govore Hrvati (ukupno oko 5 200 000), Muslimani
(oko 2 000 000), Srbi (ukupno oko 9 400 000), i Crnogorci (oko 600 000), i
to Hrvatskoj, 5osni i Herccgovini, Srbiji, Crnoj Gori i drugdje. Taj se dija-
sistem dijalekata, smjetenih hrvatsko- slovenske granice na
sjeverozapadu i srpsko- bugarske i srpsko- makedonske na jugoistoku, naziva
u hrvatskoj znanosti hrvatskim ili srpskim, a su u uporabi jo i nespretni
nazivi hrvatskosrpski, srpskohrvatski. - Ako neka nije
samo za jezik jednog od tih naroda, nego ona pripada neto
dijelu sredinjeg junoslavenskog dijasistema, u ovom se ona
kao h., za hrvatski ili ire.
Hrvati ive osim u Hrvatskoj jo u Bosni i Herccgovini, Vojvodini, u Boki
kotorskoj u Crnoj Gori, u Austriji Hrvati, u oko
30 000, te u (oko 90 000, od je, na zapadu zemlje,
nekoliko Hrvata) i (oko 2 000
41
Hrvata), u Rumunjskoj (uglavnom u Banatu: karaevski i
Hrvati) i u junotalijanskoj pokrajini Molise (oko 3000) te kao
iseljenici i drugdje. - Muslimana iseljenika ima u Turskoj (tamo se nazivaju
Bonjacima, to je jo do konca XIX. bilo ime za Muslimane).
Srbi ive u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a malo ih ima i u u i
Rumunjskoj. Crnogorci ive jo u Albaniji, a mnogo iseljenika ima u Srbiji
u Beogradu). - je karta nekih od tih znatno pro-
mijenjena zbog velikosrpskog rata od 1990.
Hr v9t ska 1948. 1953. 1961.
ukupno: 3779858 3936022 1159696
Hrvati 2975339 3128601 3339890
Albanci 635 1001 2126
Austrijanci (o) 749 510
Bugari 637 464 593
Crnogorci 2871 5175 7465
Ccsi 28991 25967 23391
Grci (o) 105 140
51339 47725 123,17
).fakedonci 1387 2414 4381
'.\iuslimani 1077 (JN) 3113
10144 11248 4214
Poljaci (o) 1575 1151
Borni 405 1261 313
Rumunji 743 418 1053
Rusi 3210 2183 3311
Jlusini 6397 5980 6290
Slovaci 10097 9570 8182
S lo\-enci 38734 43482 39103
Srbi 543795 588756 624991
Talijani 76093 37565 21103
Turci 13 276 2710
Ukrajinci (R) (R) (R)
Vlasi l 2 34
idovi ( 0) 413 406
ostali 27830 836 601
Korekcija, zbog ondaajeg bujskog kot.nra.
(o) U tom popisu u rubr iku ostali.
1971.
4426221
3513647
4175
352
676
9706
19001
93
35488
5625
18457
2791
819
1257
792
1240
3728
6482
32497
626789
17433
221
2793
13
28,15
759
(R) U tom popisu broj Ukrajinaca pridodan je broju Rusina.
1981. 1991. 1991.
4601469 4784265 %
3154661 3736356 78. l
6006 12032 0.3
267 214 o.o
441 458 o.o
9818 9724 0.2
15061 13086 0.3
100 281 o.o
25439 22355 0.5
5362 6280 O.I
237-10 43469 0.9
2175 2635 O.I
758 679 o.o
3858 6095 O.I
609 810 o.o
758 706 o.o
3321 3253 0. 1
6533 5606 0. t
25136 22376 0.5
531502 581663 12.2
11661 21303 0.4
279 320 o.o
2515 2494 0.1
16 22 o.o
316 600 o.o
1553 3012 O. I
(JN? 1948. Muslimani su bili vodeni kao neopredijeljeni muslimani, 1953. kao Jugoslaveni neopredije-
1.Jem, 1961. kao Muslimani pripadnost), a od 1971. kao Muslimani u smislu narodnosti.
Tablica je po onoj iz 1992, 248.
1948. 1971. 1981.
Hrvatska 2975339 35 I 36,l7 3151661
nosna i llercegovina 614123 772491 758136
Voj,"Odina
131212 138561 109203

16069 42657 55625
Srbija uta
30342 38088 31447
Koso,..,
5290 8264 8718
Crna Gora
6808 9195 6904
Mnkcdoniia
2090 3882 3319
J u11oelnvijn 3784303 4626782 ,M2804.3
Broj Hrvata u Jugosl aviji 1948-81. Tnblicnjc po onoj iz J!)!J 2,
I
j
42
Sredinji junoslavenski ili siyski) di)e]! se na
na tokavsko, kajkavsko 1 na .
Govori tokavskog jesu je u osnovi
standarda hrvatskog, crnogorskog 1 .s'P:
skog), (u osnoVl je {ilt
zapadni), 91i.
(th t - lstoc-
govorima govore sva cetm 1
vini, Crnoj Gori, Sandaku, zapadnoj Sje-
i zapadnoj Bosni, L1c1! Barujt,
dunu, Gorskom kotaru, Slavoniji, dijelu umberka 1 .u.
sko-vojvodanski govori rasprostranjeni su u V?jvodtru, SrtJemu Sje-
verne Srbije (govornici su Srbi i dio Hrv.ata). t\:2vski
vori Jesu govori . Hrvala,
a rasprostranjeni su oko Travnika, Prozora, Imotskog,_ .StnJva 1
ske. govori proireni su uv d1Jelu
Crne Gore. Kosovsko-resavski govori jesu oni u SjeverotstocnoJ 1.
noj Srbiji i na Kosovu. se u. Sje-
dijelu Srbije i dtJelu Istoen?bosanski
vori jesu govori Muslimana, Srba i Hrvam u oko. Sa!aJeva,. _Yaresa,
Maglaja i Tuzle. Slavonski govori rasprostranJ.cru su u dtJelu
dravinc, u Baranji, zapadnoj uz Dui:av 1 oko te u.
Posavini, a njima govore, osim Hrvala, i
Govori rasprostranJe:1 su na obalt. od Istre
do Peljeca, a u unutranjost ulaze u Gorski K<1,tar. Ltke, Kar-
lovca i umberak; tak"vi su i Cakavski po
vie kriterija (upotreba zamjcruce c'Y'C!1 1td).
jednoj pod je I i dijalekti nar Jesu ju-
gozapadni istarski sjevcrnocakavski u
Istri, Rijeci, Bakru, dijelu Gorskoga kotara, na Cresu), srednjoca-
kavski (ikavsko- ckavski: na Krku, Rabu, I?.ugom otol-.u,
u Primorju od Kraljevice do Novog, u Sen}u, L1c1 1 dtJelu Gorsko-
ga kotara), u 1 Zadru, na V
dijelu Peljeca, na Ugljanu, Pamanu, Murteru,_. Solt1,. f:l
i na Visu) i lastovski - PrtJC velikih n11grac1Ja 1zazvaruh
turskim prodorima su govori ili dublje na istok. . .
Kajkavsko se rasprostranjeno u (a
prije velikih migracija i dalje na istok, u SlavoruJt) po podJC! dtJelt
ove dijalekte:
bednjanskozagorski,
zmansko- bilogorski, gornjolonjski, donjolonJski, turopoljski, pokupski,
sutlanski (s osnovom) i goranski - te na jo neke govore (m1Jc-
ani i prijcla7.ni i drugi). - Po jednoj. je
gorsko-mcc1imurski (u Zagorju, 1 gornJOJ
sko-posavski (u Turopolju, Pokuplju od do
dravski (u Podravini, Prigorju, Moslav1111), pngorski (u
Prigorju), donjosutlanski (oko Sutle) i .?oranski (u Gorskom k?taru 1
kraju izmcdu Kupe, Slovenije i zapadnog dtJela - . KaJ?vaca
ima i izvan dananjeg osnovnog kajkavskog u H.rvatskoJ. Poectkom
XIX. st. dio Turopoljaca naselio se u Banatu (Kc-
u up<rniji Ttntis). U kaJkavc1 z1ve 1stocno od Barcsa
43
(oko sela zapadno od Barcsa (selo
i druga}, od Velike Kanie (Nagykanizsa), kod Neiderskog jeze-
ra (Vedein/Hidegseg, Humok/Fertohomok i dr.). - go-
vori rasprostranjeni su u krajevima u luku rijeke Kupe i oko donjeg toka
Korane, Mrenice i Dobre. su govori kajkavskiji, a zapadni
se govori u Srbiji. Dijalekti su mu ti-
prizrensko-junomoravski, svrljiko-zaplanjski te kraovansko-
(taj u Rumunjskoj). - Neki imaju za dio tokavskog.
U starini su i govori bili i neto i
Dananji standardni (knjievni) jezici Hrvata, Muslimana, Srba i Crnogo-
raca u znanosti se kao cjelina nazivaju i standardnom novotokavtinom,
jer ima mnoge crte, kojima se mnogo
panje (u nekim prilikama i previe, u odnosu na nacionalne posebnosti).
Novotokavske je ono centralno za sredinji junoslavenski
dijasistem. U tom su se zbile neke promjene kojih nema u drugima
(npr., promijenjeni su neki stariji naglasci), pa su to i noviji govori.
Osnovica dananjega hrvatskoga knjievnog jezika jest tokavska ijekav-
ska (poseban je on je - Bosanskoherce-
izraz (u novije se doba opet nazivati bosan-
skim ili jezikom) jest ijekavski, kao i crnogorski, ali oni u svo-
jim osnovicama nisu isti kao ijekavski srpski. - Srpski knjievni jezik ima dva
oblika: ekavski (u Srbiji, Vojvodini i na Kosovu) i ijekavski (svi Srbi iz-
van Srbije zapadno od Drine, a ijckavski se govori i na jugozapadu Srbije).
Na sredinjeg junoslavenskog jezika prvo se pisalo starosla-
venskim jezikom (od IX. koji se kasnije u hrvatskocrkve-
noslavenski i srpskocrkvenoslavenski.
Hrvati piu od IX. staroslavenskim jezikom, a upotrebljavaju i
latinski. Svojim jezikom piu od XII. iz vremena
oko 1100. g., Valunska pisane glagoljicom, itd.). Od tog vremena ide
kontinuitet hrvatskoga knjievnog jezika.
Isprva su Hrvati pisali glagoljicom i (zapadna ili hrvatska
ili njome piu bogumili i katolici, u Bosni i junoj Dalmaciji),
latinicom (isprva u Istri i Dalmaciji) od XIV. Glagoljica se u
Hrvata upotrebljavala i do XIX. (u prvoj je polovici toga
bilo jo upnika koji su svoje dokumente pisali tim pismom), a i danas se
rabi, naprimjer za pisanje natpisa, naslova i sl. Zapadnom
piu i tiskaju knjige bosanski fratri u XVII-XVIII. (to je
posebna kurziva; a begovskom piu Muslimani sve do XIX. sto-
Glagoljica i dugo su se u Hrvata proimale.
Iz 1184. godine jest Povaljska listina, jedan od prvih hrvatskih
tekstova. Iz 1189. godine jest isprava bosanskoga bana Kulina. Koncem XII.
nastao je (vjerojatno u Slonu, koji bijae i crkveno sredite
Zahum!ja) i kneza Miroslava, pisan hrvatskom sta-
rocrkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije s izrazitim zapadnotokav-
skim i elementima.
Hrvatski crkvenoslavenski jezik s vremenom se sve vie pri-
bliava narodnom jeziku, uglavnom ali bilo je i drugih elemenata
u njemlL - Najstariji hrvatski glagoljski rukopisi jesu glagolja iz
XI, iz XII. le Londonski i odlomak. Jezik
44
XII-XV. jest jezik starohrvatske redakcije. je2:i-
ka, a onaj XV-XVII. .. Neko. po savjetu IZ
Rima na hrvatski crkvenoslavenski jezik utjccao 1 jezik ruskoslavenske re-
dakciJe (od polovice XVII. do konca .. 1<:3da .. se. u opet
pojavljuje hrvatska redakcija). 1927. objavljen . tiskaru hrvatsko-
crkvenoslavenski misal, u Rimu, usporedo glagolJtcom 1 lahrucom.
1288. nastao je Vinodolski zakonik (poznat po glagoljskom prijepisu iz
XVI. i Razvod istarski. . . . . . . .
Hrvatski se pie latinicom od sredme XIV. stolJeca; takvi su zap1s1 Red t
zakon sestara dominikanki iz Zadra (1345) i ibenska molitva.
tiskarstva u Hrvati:i daju nove poticaje. 1483. tiskan je u Mlecima
glagoljski Misal, a nove se knjige samo deset ?odina u
Prva tiskana knjiga jest Lckctonar Bernardma Spltcaruna (tiskana
1495. u Mlccima).
1501. objavljena je prvo djelo na narodnom jeziku - Judita Marka
na je knjievnost bila dosta jaka do XVIII.
novija se javlja u XX. .
Vrijeme kajkavskoga knjievnog i . .na jest od
XVI. do polovice XIX. Prva tiskana kajkavska knJtga Jest Decretum
Ivana iz 1574; sigurno je da kajkavs.ka bila !
prije, jer u prilog toga u glag?IJs\?_m kodeksima. t
drugim tekstovima (a btlo je t obratnih utjecaja, LZ drugih u kaj-
kavski). je razvijen kajkavski knjievni jezik u XVIII. No-
vija se kajkavska knjievnost razvija u XX. . . _
Od XVI. razvija se knjtzevnost na tjekavskom sto-
kavskom (isprva pod utjecajem Ika_vski _ bio_. je dosta
vaan do XVIII. u njemu su zapravo 1 pocec1 kasntjeg tjekavskog
tokavskog hrvatskog standardnog jezika. Vanost.tokavtine su jo
Bartol Jakov Mikalja i drugi.
Od prve polovice XIX. (od vremena iliraca) ijekavski se tokav-
ski, i zbog velike kulturne vanosti knjievnosti i zbog toga to
su Hrvam tokavci, iri svim Hrvatima. hrvatskog no-
votokavskog standarda treba vidjeti i u neto ranijem vremenu (u
sredini XVIII. pa i prije toga), jer oni su i u novotokavskoj fol-
klornoj koine, jeziku koji je blizak i izvoru standarda i
sredinjeg junoslavenskog jezika. Hrvati su
za svoj standardni jezik prije drugih. Hrvatski je standard Ctjelo vrijeme
dotjerivan i u skladu s tim jezikom, a bio je pod velikim utjecajem
jezika knjievnosti i drugih hrvatskih i knjievn?sti.
normiranje hrvatskoga knjievnog jezika, u obltku kakav on trna
danas, je krajem XIX. i XX. U to je vrijeme
ustaljen i dananji pravopis. . . . .
Hrvati ive na zapadu u austrijskoj pokrajtnt
i u u Moravskoj i Govore govorima
i tokavskog a ima i malo kajkavaca.
vatski knjievni jezik ima tradiciju od i pol od XVI; razltkuje
se od standardnog hrvatskog po nekim (osnovica mu je
ska). Naprimjer, hrvatski (hrvatski jezik u bre i
mijenjao svoj u nema, napnmJer. turc1za-
ma, a je slovenskom jeziku blii nego hrvatski.
U pokrajini Molise, na jugu Italije, danas u tri sela ivi mala skupina
45
Hrvata; imaju svoj malen knjievni jezik, upotrebe, koji je ikavski
tokavski, s primjesama nekih elemenata. U nove su krajeve ti Hr-
vati dospjeli u XV-XVI. i to najvjerojatnije s neretvanskog
Hrvatski jezik sastavljen je od svih svojih oblika: od standardnog ili
knjievnog jezika (i takvih jezika); od svojih triju tokavskog,
kavskog i kajkavskog; od svojih razgovornih jezika; od razgovornih jezika
pojedinih skupina ...
Muslimani su narod nastao nakon turskih osvajanja (a osnovica mus-
limanskog naroda bili su katolici i bogumili). Bili su uklopljeni u
kulturu Turskog Carstva i Muslimani u-
potrebljavali su u svojem knjievnom i drugom stvaralatvu arapski, perzij-
ski i turski jezik). Vrijeme od sredine XVII. do kraja XIX. doba je
alhamijadske knjievnosti (adamijske) - ta je pisana na narodnom jeziku
(koji se nazivao i bosanskim i a u nekih pisaca i hrvatskim), arap-
skim pismom (arabica). Muslimanski su krajinici od sredine XVI. do sre-
dine XIX. pisali i latinicu Muslimani upotreb-
ljavaju od sredine XIX. - Starije je ime za Muslimane bilo Bo-
njaci, i ono se opet i danas upotrebljavali; novo se ime, Muslimani,
proirilo od prijelaza XIX/XX. st.
I Srbima je najstariji knjievni jezik bio crkvenoslavenski. U XII- XIV.
u njemu ima narodnih elemenata, pa se naziva srpskom redakcijom
staroslavenskog (crkvenoslavenskog) jezika. Dosta je blizak narodnom jezik
Duanova zakonika (iz 1349. i 1353-4) i jo nekih srednjovjekovnih povelja,
pisama i dr. No Srbi za knjievni jezik rabe upravo crkveni, i to i za traja-
nja srednjovjekovnih drava (do konca XV. st.), i kasnije.
Srpskocrkvenoslavenski jezik bio je pod nekim utjecajem narodnog jezika
do XVIII. kad se i crkveni i knjievni jezik znatno rusificiraju (na-
kon velike seobe Srba dolaze ruski i uskoro ga potiskuje ruskocr-
kvenoslavenski. Izvan crkvene upotrebe jezik se mijea s narodnim, i tako se
u drugoj polovici XVIII. sve vie rabi taj amalgamni slavcnoserpski
jezik.
koncem XVIII. javlja se u Srba elja da se pie jezikom
kojem se standard temelji na narodnom, i to na novotokavskom tipu. Slave-
noserpski a nov standard i promjene u polako osvajaju nove
prostore, da bi tek od 1868. bio u Srbiji, skupa s novim
pravopisom.
Na tlu Crne Gore se u IX. pisalo latinskim jezikom, a si-
gurno se razvijala i dukljansko-zetska knjievnost na narodnom jeziku, do
XII. kad Zetu osvaja Raka, zemlja iz koje se razviti Srbija. Iz
XIII-XIV. je dio liturgijske kn'jievnosti. Ima djela
na narodnom jeziku, iz XVI- XVII. te neto iz XVIII. Za razvoj
knjievnosti Crnogoraca na narodnom jeziku posebno je vano zbliavanje
s hrvatskim i srpskim u XIX. - Dananji crnogorski standard ima
neke u odnosu na druge standarde na sredinjeg juno-
slavenskog jezika.
Hrvatski i srpski standard neto se vie zbliuju koncem XIX. i
kom XX. pa se moe da su dananji knjievni jezici Hrvatii,
46
Muslimana, Srba i Crnogoraca danas dosta bliski.
Mnogo vie podataka o jeziku na sredinjeg junoslavenskog je-
zika nego to se moe u ovoj skici, mo e naprimjer u
u EJ (pogotovo tekst D. u
1988) i u OE te u raznim knjigama i Za povijesni pregled hrvat-
skoga knjievnog jezika v. i 1990 i Mogu 1991.
Slovenskim jezikom govore Slovenci u Sloyeniji (vie od l 800 000), u
Austriji (uglavnom u Korukoj te manji dio u Stajerskoj te u Italiji
(Trst, Gorica, i (u Porabju) te iseljenici u SAD, Kanadi
i drugdje. - Preci dananjih Slovenaca ivjeli su u VII-VIII. na
mnogo U VII-VIII. govorilo se slovenski (zapravo
dijalekt praslavenskog od kojeg je nastao slovenski jezik) jo i u
Drave, u dananjoj Donjoj Austriji te do zapadno od Blatnog jeze-
ra. Slovenski je jezik nasljedak dijela onovremenog jezika koji se danas na-
ziva alpskim slavenskim
Najstariji zapis na slovenskom jeziku jest tekst Briinskih spomenika
su u samostanu u Freisingu, kod Mi.inchena), pisanih latinicom, karo-
linkom minuskulom, u vremenu 975. i 1025. g. se zapisi
pojavljuju kasnije, a slovenskog knjievnog jezika jesu u vremenu
Primoa Trubara i reformacije, sredinom XVI. (osnova knjievnog
jezika tada je bio dolenjski dijalekt). Pismeni se jezik dalje razvija u
XVII-XVIII. i odraava svoje dijalekatske osnovice; nastaje i po-
seban prekmurski knjievni jezik. Krajem XVIII. i XIX.
knjievni se jezik stabilizira; u drugoj polovici XIX. knjievni se je-
zik razvija tako da se u njega oblici i Kra-
jem jezik je blii dananjem standardll
slovenskog jezika jesu gorenjsko, dolenjsko, rovtarsko, zapad-
notajersko, (s prekmurskim), krake, notranjsko, beneko i
rezijansko (u ili Benekoj Sloveniji, koja je dijelom u tali-
janskoj pokrajini Furlaniji Julijskoj Krajini) i dr.
jezikom govore - ukupno oko 10 000 000 ljudi - u i
Moravskoj (oko 9 500 000) te u Austriji, Hrvatskoj (bar oko 14 000 - u Da-
ruvaru, Grubinom Polju itd.) i drugdje. Procjenjuje se da ih je u iseljenitvu
u SAD oko 1000000.
Prva je pismenost u bila na staroslavenskom jeziku (pa
Kijevski iz X. i Praki odlomci iz XI. sadre neke boherniz-
me). Najstariji su tekstovi iz XII. a knjievnost se dosta raz-
vila do druge polovice XIV. Za razvoj knjievnog jezika vaan je prijevod
Biblije (krajem XVI. st.); taj je jezik i jezik XVII. (pogotovo jezik
A J. Komenskog) uzor za knjievni jezik.
Glavni su dijalekti jezika srednji, zapadni i juni te mo-
ravski i ljaki.
jezikom govori vie od 5 000 000 Slovaka, i to u Slo-
zatim u u oko 6 500 Slovaka ima u Hrvatskoj (u Naica-
ma), oko 70 000 u Vojvodini.
Najstariji tekstovi na jeziku jesu iz XV. U XVII. sto-
objavljuju se uglavnom vjerska djela. Osnove standardnog jezika uda-
rene su krajem XVJil. i XIX. - Dotad je knjievni jezik
47
Slovaka bio (od XIV. no u njemu je bilo i ele-
menata.
Tri su dijalekta jezika: zapadni (blizak moravsko-leskim go-
vorima (s nekim koje ga zbliuju s poljskim i
ukrajinskim jezikom) i srednji, koji je u osnovi dananjeg stan-
dardnog jezika.
Poljskim jezikom govori vie od 38 000 000 Poljaka - u Poljskoj (i to
devet desetina svih), Litvi, Bjelorusiji, Ukrajini, i drugdje
(a vie od 6% u iseljenitvu u SAD).
Prvi pisani tekst na poljskom jeziku jest iz XIII. iz XIV. jesu
neki drugi tekstovi, a od XV. razvija se i knjievnost, koja je izrazita u
XVI. kad poljski jezik postaje i slubeni jezik drave (dotad je to
bio latinski).
Poljski jezik ima pet dijalekata - to su velikopoljski (Poznan), malopolj-
ski (Krak6w i jugozapadni dio Poljske), leski (leska i jugozapadni dio Polj-
ske), mazovski (Warszawa i dio Poljske) te kaupski, koji je
po kriterijima poseban jezik.
Kaupski je jezik (ili pomoranski), sa slovinskim, ostatak jezika kojim su go-
vorili Slaveni. Kaubi ive nie od Gdanska uz lijevu obalu Wis-
le i zapadno od jezera 1...eba (u vojvodstvima Gdansk, Bydgoszcz i Kosza-
lin). Kulturno sredite Kauba jest Gdansk. Jezik se dijeli na sjeverno i juno
Prvi su tekstovi na kaupskom iz XV-XVI. Od druge po-
lovice XIX. obnavlja se kaupska knjievnost. - Kauba ima oko
200 000, i smatraju se posebnom skupinom unutar poljskog naroda.
Slovinci su mala skupina u Poljskoj; ive oko jezera Gardno i
Lebsko od Slupska, u Poljskoj. Njihov je jezik bio najzapad-
niji dio kaupskog. Izumro je do drugog svjetskog rata, no i potkraj pedesetih
godina jo je bilo starijih pojedinaca koji su znali pojedine i fraze.
Polapski su Slaveni bili najzapadniji dio Slavena. ivjeli su u
VII-X. Labe, Odre, mora, Havele i Spreve te na
otoku Riigen. Na sjeverozapadu su ivjeli Varni, Obodriti Glinjani,
Polabljani i Vagri, zapadno od Labe bili su Drevani. S vremenom su pokr-
teni i Na Riigenu je jezik izumro XV. Dre-
vanski se govorio do XVIII. kod Li.ichowa i Dannenberga.
Nijemci nazivali su ga vendskim, kao i sami Drevani. To se
je 1 danas zove Wendland te gornji i donji Drawenland. - U prvoj polovici
XVII. drevanski je bio u znatnoj upotrebi (vjerojatno djelomice i u
crkvi); krajem tog je bio dosta istisnut, znali su ga jo samo
stariji ljudi. Izgleda da devedesetih godina XVIII. vie nitko nije
znao govoriti vendski.
Jezik Drevana poznat je po nekoliko rukopisnih i drugih zapisa iz
XVII. i XVIII. Poznato je oko 2800 polapskog jezika.
Srbi Serbja) ive u Gornjoj i Donjoj Luici (Ober-
und Nieder-Lausitz), na gornjem i donjem toku rijeke Spreve, u Nje- .
u okolini gradova Budyina (Bautzen) i Chotebuza (Cottbus). Oni su
ostatak nekad mnogo ire rasprostranjenog slavenskog stanovnitva
Odre i Labe, kojega je dio s vremenom Zbog povijesnih
48
razloga razvila su se dva knJicvna jugu, bli}. je
i (na Sjeveru,_ p<>IJskom).
postoji od XVI, a prvi pisani spomenik Jest IZ druge polovice XV. stolJeca.
ima oko 150 000.
Medu zapadnoslavenskim jezicima mogu se vidjeti tri podskupine: lehitska
(poljski, kaupski i polapski jezik) i
Staroruski jezik naziv je koji se upotrebljava u dva .?tiska
je prajezik, jezik Slavena. do. na_ t_n
naroda (otprilike do XIIl-XIV. .i to je
Slavena od XI. do XIV. Je da su n?ki tekstovi IZ X:. stolje-
Staroruski se jezik pisao (a ima. i u koJl1l1a se
pojavljuje glagoljica). Pismenost se sm od (988. g.).
U vremenu XIV /XV. st. nadalje u njemu se vide
ukrajinskog i bjeloruskog jezika: na tri Jezika pospJeseno Je
u doba mongolskih provala (u stoljecu). . . . . .. .
u staroslavenskim tekstovuna na tlu Rusije (najstanJ1 su
Amartolova hronika i. dr.)
se djela stare ruske knjievnosti mogu podtjeltlt _pisana visokim
lom (starockrvenoslavenski jezik s - 1
tekstovi), djela pisana srednjim stilom _Jezik s
starocrkvenoslavenskog - ljetopisi, povijesti i putopisi) 1 pisaru na-
rodnim staroruskim jezikom (zakonici kao Ruska pravda, itd.). . .
Za knjievnost Kijevske Rusije {koja je dio i ruske, 1 ukrajinske, ' bJelo:
ruske knjievnosti), od XI. do XJJI. vana su d)ela npr. prvi
ljetopis, Povijest minulih godina (noseClb speMeHHblX ne:r) 1z PJes-
ma o ratnom pohodu lgorevu (Cnoao O T10JlK}' l1ropese) lZ X_Il. StOIJeca I druga.
Na jezika dugo se upotrebljavao {staro)crkve-
noslavcnski jezik, pogotovo kao jezik pravoslavne crk.-ve.
Od XIV /XV. Moskva postaje vano sredite ruskih .i s
vremenom moskovski govor postaje uzor za knjievni izgovor ruskog jezika.
U XV-XVll. narodni jezik ulazi u jezik pismenosti. U ?<VITI
ruski se jezik naglo_ na Jezik s t
XIX. vec Je dosta bhzak danasnJem jC-
zik.-u (pyccl<HH sobll<). - Ruska je dobila dananji oblik poslije reforme
azbuke 1917. g. . - . _
Ruski .se jezik dijeli na tri dijalekta; to su narJecJe! __ JUZno-
rusko i srednjoruski prijelazni govori. U osnoVJ ruskoga knJizevnog
jezika jest moskovski srednjoruski govor. . y
Govornika ruskog jezika ima vie od 140 000 000. 1i Rusi z1ve
u Rusiji (a vie od 20 000 000 u Bjelor.usiji, Kazahstanu 1 drugdJe,
te u iseljenitvu: oko 500 000 u evropskim zemljama, u SAD oko l 500 000
s potomcima itd.).
Prve ukrajinskog jezika u na u
XII-XIV. Moe se da su UkraJ10c1 etrueka zaJedruca
od XIV-XV. ukrajinski se narod fornura u xyi, otada
se ukrajinska knjievnost razvi)a. - XVI. 1
XVII. u Ukrajini postoje dva knJievna {to JC
erk"Venoslavenski sa staroruskim primjesama) i pravi ukraJanski (koJt se tada
49
nazivao i npocra MOBa, pyci<a MOBa, pyccl<HH .IXHMeKT i sl.). U to vrijeme
cvjeta raznolika ukrajinska knjievnost. 1720. g. ruski car Petar I zabranjuje iz-
davanje ukrajinskih knjiga i ruski jezik; ukrajinski se opet slobodno raz-
vija tek u XIX. i pred konac XX. Ukrajinska se razlikuje od
ruske; moe se da je blia onoj prije reforme ruskog pravopisa 1917.
Ukrajinski se jezik (yi<pai'HCbKa MOBa) dijeli na tri dijalekta: to su sjeverni
(poljeski), jugozapadni i (koji je u osnovi dananjega knjievnog
jezika). Oni se ne razlikuju mnogo.
Ukrajinaca ima vie od 51 000 000. !ive u Ukrajini te u drugim
zemljama nekadanjeg SSSRa (npr. u Rusiji oko 9 000 000) te u Poljskoj
(850 000), u (350 000), Rumunjskoj (80 000), (35 000),
Vojvodini (5 000), Bosni i Hercegovini (4 500), Hrvatskoj (2 500) te u iselje-
nitvu (2 000 000 u SAD, 700 000 u Kanadi, po 300 000 u Argentini i Brazilu,
po 25 000 u Velikoj Britaniji i Australiji itd.}.
Rusinskim jezikom govore Rusini (Rusnaci i sl.). Sredinom XVIII.
se doseljavati i u nae krajeve iz (koja je tada dio
Ugarske) i susjednih krajeva; dolaze u dva vala.
U Poljskoj se Rusini nazivaju Lemkima (ima ih oko 150 000). U
ih nazivaju Vthodnjare (tojest Slovacima). U su se stopili
s drugim stanovnitvom. U Ukrajini Rusina ima nekoliko stotina i
smatra ih se dijelom ukrajinskog naroda (tojesl uzima se da je ime Rusin
starije, a Ukrajinac U SAD i u Kanadi Rusina (koji se tamo naziva-
ju Rusinima, Rusnacima, Karpatorusima i Karpatorutcnima) ima oko 700 000.
Rusina ima i u Rumunjskoj.
Na jugu Rusini ive u Vojvodini te u Hrvatskoj (uglavnom u
Slavoniji, kulturno im je sredite Vukovar) - ima ih vie od 23 000. -
Podosta je i drugih Rusina u iseljenitvu u Australiji i u junim
zemljama June Amerike.
Osnovica je rusinskog jezika, pojednostavnjeno zapravo blia slo-
jeziku nego ukrajinskom. - Zapadni su se Ukrajinci u Bukovini na-
zivali Rusinima; u ih nazivaju Rusnacima.
Bjelorusa ima oko 9 600 000, i ive u Bjelorusiji te u nekim
Rusije, Ukrajine i drugdje, a u Poljskoj, Litvi; ima ih i u
iseljenitvu (u SAD, Kanadi i drugdje). Bjcloruskim se jezikom pie od vre-
mena Velike Kneevine Litve, u su sastavu ivjeli Bjelorusi (potomci
i od vremena XIV. i
XVI. tada je bjeloruski bio i slubeni jezik te drave. i to je vrije-
me povijesti bjeloruske knjievnosti (od kraja XIV. se
upotrebljava ime Bjclorusija). U XVII. pisanje je na bjeloruskom
(Bjelorusija zaostaje u razvoju poslije zemalja Velike
Kneevine Litve Poljskoj, a 1697. g. varavski Sejm zabranjuje upotrebu bje-
loruskog jezika kao slubenog), no mnogo se prevodi. Poloaj bjeloruskog
jezika nije bolji ni nakon pripajanja Bjelorusije Rusiji (1795). Bjeloruski se
jezik dalje razvija u XIX. i u XX. Knjievni se jezik te-
melji na vie dijalekata.
Po jednoj podjeli, bjeloruski ima i juzogapadne grupe go-
vora. - Po drugoj, moe se podijeliti na glavne dijalekte ju-
gozapadni, srednjobjeloruski) i na poljesl...-u grupu govora.
Bjeloruski se je.lik u svojoj povijesti pisao latinicom (u XIX/
50
XX. na zapadu svojeg po uzoru) i arap-
skim pismom (njime su pisali bjeloruski Tatari, u vremenu XVI-XX. st.).
Hetoluvijski jezici
Hetoluvijski ili anatolijski jezici jesu hetitski, palajski. luvijski, hijcroglif-
ski Juvijski, Jikijski, Jidijski, karijski i. ?rugi. . . . . . .
Hetoluvijski se jezici dijele na dvtje podgrupe: h-
dijski i karijski) i luvijsko-likijsku (luvijski, hijeroghfski luvtjski,
lajski). - Po vremenu dijele se na rane st. n. _e.; luvtj-
ski, palajski), srednje (XV /XIII-XII. st. pr. n. e., '
(VIII-Ill. st. pr. n. e., pa do II. st. n. e.; lidijski, likijski A 1 B, kanjski, s1dctski,
pisidijski). . . . . _ . . ,
tekstova na hctttskom Jeziku potjece 1z XIV-XIII. stolJcca pr.
n. e. a ima ih i iz XVII-XVI. st. pr. n. e. Iz tih su vremena i prijepisi
starljih tekstova (iz XIX-XVIII. st. pr: n. e.). Ka? slu_beni hctitski je
bio proiren u sredinjem dijelu dananje Turske 1 na Sjeveru Od _tek-
stova su zakoni, ugovori, ljetopisi, epovi, ritualni tekstovi, molitve,
tnitovi itd. - Hetiti su se nazivali po gradu, Hattua udne "zemlja Hetita",
Hattua "grad Hatus(as)" (hat. Hatti, usp. het. LU VRlJ_Hatti_. "ljudi
Hatija"), a jezik nc1ili, newnnili drtJ?Of!l. gradu, Kanes_, ta-
kulturnom sreditu). U drugim se JCz1c1ma Helll! 1 njihova zemlja (a
ponekad i susjedne) nazivaju: stegip. be. mat f!atti . Hati'',
sthcbr. J;itti (u Bibliji), urart. bate-. Pretpostavlja se da je to ime sacuvano u
imenu Armenaca (hay < *hathjos).
Palajski se jezik (palawnnili) govorio na sjeveroistoku Turske
(obala i otprilike uz Pontsko gorje; onda Pala). Poznat je po malo-
brojnim tekstovima iz XIV-XIIl. pr. n. _ . .
Luvijski se jezik (Ju(w)i/J) govono na podrucju ?anasnJ_e i
sjeverne Sirije (ondanja Luia ili Arzawa). Poznat Je po ntualrum 1 shcrum
tekstovima, iz XlV-XIII. pr. n. e.
Hijeroglifski luvijski jezik poznat je po iz
i sjeverne Sirije. Najstariji su tekstovi iz XVI. pr. n. e.
veoma malo tekstova iz XIII-X I. tekstova Jest 1z
X-VIII. pr. n. e. - Za razliku od hetits.kog, palajskog_ i
koji su se pisali klinopisom nastalim od k:Jmo-
pisa, hijeroglifski luvijski jezik pisan je slogovrum pismom koje Je sredinom
II. pr. n. e. nastalo na tog jezika. , . .
Likijski se jezik govorio u Likiji (het. Luk.ka, Lyk1a, lat. t? Je
jugozapadni dio dananje Turske (poluotok zaljeva 1
Antalya). Poznati su tekstovi iz VI-Iy. n. JC razmh ..
kijskih imena zapisane u i latinskim natp1s11na 1 postoji 1
jedan malen broj glosa u _se l_!kijski j?Z1_k prcs!.a?
govoriti do I. pr. n. e. - L1kijc1 su se (trmm11J, grc.
no svoju su posebnost i u V. n. e. - Postoje \Jkij_ski A
i Jikijski B (taj se naziva milijski). - Likijski je jezik nastavak htJerog\Jfskog
luvijskog. . .
Lidijskim se jezikom govorilo u Lidiji Lydia, Jat_. - to
zapadu Male A7.ije, oko rijeke Egdiz. Poznati su tekstovi tz VII- V. stolJcca
pr. n. e. te zapisi pojedinih Jidijskih imena i u autora. Izgleda da
51
su Lidijci sebe nazivali Mconima ili Maunima (karij. Mavna-), no je
da su Meoni od Lidijaca, ali bliski im po jeziku. - Lidijski je jezik
nastavak hetitskog.
Trojanci XIII-XII. pr. n. e. bili su potomci zapadnih He-
toluvijaca - na to ukazuju njihova imena. U likijskom B truje/i
i "trojanski" i "milijski, likijski B".
Karija je bila zemlja na jugozapadu Male Azije, Lidije i Likijc
(oko rijeke Bi.iyiik Menderes i junijc; u hetitskom Karkija). Karijski je jezik
nedovoljno poznat. Ne ba mnogobrojni kratki tekstovi su u Kariji i
drugdje (i u Egiptu i Nubiji - tamonji od karijskih kolonista i voj-
nika najamnika).
Sidetski jezik (tako po gradu Side, glavnom gradu Pamfilije - Pam-
phylfa, Jat. Pamphylia -, smjetene na junoj obali Male Azije, sjeveroza-
padno od Cipra). Poznat je po nekoliko natpisa iz III- II. pr. n. e.
U nekadanjoj Pisidiji Pisidfa), koja je od II. pr. n. e. dio
Pamfilije, je esnaest epitafa na pisidijskom jeziku, iz II.
n. e.
Likijski, lidijski, karijski, sidetski i pisidijski jezik pisali su se posebnim
slovnim pismima. Ona su potekla od semitskih slogovnih pisama {kakvo je
a kasnije su bila pod utjecajem no neka su od njih i sama
utjecala na njega.
Izgleda da su postojali jo neki hetoluvijski jezici Oikaonski i dr.).
Toharski jezici
Toharski su jezici poznati po tekstovima iz I. n. e. (500-700. g.)
iz Turkestana (danas Ujgurska Autonomna Oblast u Kini). Toharski
A iz je Turfana, a toharski B (zapadnotoharski,
iz Izgleda da je u vrijeme kad su se ti jezici pisali
toharski A bio izumro, ali su se u samostanima koristili tek-
stovima na njemu, a toharski B vjerojatno se jo uvijek i govorio re-
tekstova na toharskim jezicima jesu prijevodi
literature, no ima i drugih, svjetovnih tekstova (medicinskih, knjigo-
vodstvenih i drugih). Jezik se pisao indijskim pismom brahmi.
l!. tekstovima III. pr. n. e.
su riJec1 Jednog starinskog mdocvropskog jezika/ dijalekta, kutijskog (gutij-
skog), koji neki jezikoslovci smatraju "prototoharskim".
Reliktni jezi ci
Postojalo je jo dosta indoevropskih jezika i dijalekata, no oni su poznati
po ?skudnim zapisima, naprimjcr po zapisima pojedinih ili imena. Zato
se 1 nazivaju rel iktnim jezicima.
su jezika:_ paleobalkanski (o kojem je bilo
apeninski, kelt1berski 1 Sjevernopncrnomorski.
U_ apenins_k?m bil_i jezici venetski spomenut), elimski, si-
prot?s1c1lski 1 J_os neidentificirana (tih pet na Siciliji) te jo sikan-
ski, p1kenski, lepontski {o nJemu v. u odjeljku o keltskim jezicima), ligurski
ostaci nekih keltskih jezika i drugi. '
52
U keltiberskom arealu jest keltibcrski jezik - jezik Kelta koji su dospjeli
na Iberski poluotok (v. u odjeljku o jezi?ima). - . i . .
U sjevernom Pricrnomorju govonlt su se k.imerljsk.i (koji b1 mogao b1tt
povezan s i sindomeotski ili sindski {za koji se smatra da je dio in-
doarijske skupine).
Indoevropski prajezik, indoevropska pradomovina
i drevne seobe
Indoevropski prajezik, od kojeg su nastali dananji i stari indoevropski je-
zici, govorio se u V-IV. pr. n. e. To se vrijeme ustvari na
njegovo stanje, a je da je to stanje zapadnog mdo-
evropskog, preostalog poslije odvajanja od indoevropski jesu
hetoluvijski jezici).
To je zapravo jedan pojednostavnjen opis tog razvoja,
koji je onda poslije potrajao nekoliko Jezici, dijalekti i govori nisu
se odvajali jedni od drugih zauvijek - neki su se, mnogo kasnije, opet nali u
susjedstvu i utjecali jedni na druge. {Ovdje se, radi jednostavnosti, pie na-
primjer Slaveni umjesto "predak slavenskog prajezika", "govornici jezika
pretka slavenskog i _sl.) Kad_ spominju seobe, .t? ne da_ su
se u nove krajeve preselih svi govorruc1 nekoga govora, dijalekta 11t jezika;
to treba imati na umu kad se kratak opis s Indoev-
ropljanima koji slijedi.
Bit da je pradomovina Indoevropljana (prije odvajanja od hetoluvijskih
jezika) bila u sjevernom dijelu Bliskog Istoka (u Maloj Aziji i planinskim
gornjeg a vjerojatno i dj elomice na Balkanskom
poluotoku. Ta indoevropska pradomovina (koja, naravno, !luno p:va i
jedina) bio je, koliko je suditi po praindoevropskog jezika, kraj pla-
ninski (v. gora, brijeg), u kojem su rasli hrast i drugo i biljke
. no za vie krajeve (v. drvo, elud, breza, grab, jasen, orah, mahovina). To
i nazivi za ivotinje, divlje (v. u vuk, medvjed, lav, vepar, jelen,
ugor, mi, rak, orao, guska) i {v. konj, koza, ovca, svinja, prase). Do
tog vremena i u to vrijeme Indoevropljani imaju dodire s drugim stanovnici-
ma tih i bliskih krajeva - sa Scmitima (v.janje, sedam), Sumercima (v. u
govedo, ruda) Kartvelima (v. osam) i s drugima.
O tome kako su ivjeli Indoevropljani moe se po mnogim rije-
nazivlje: v. orati, sijati, sjeme, jesen, srp, penica,
mljeti, rvanj, zrno; obrtno nazivlje: v. osnova, iti, pojas, tesati, zid;
kovine: v. ruda, zlato, kovati; prijevoz: v. kolo, os, igo, voz, hoditi). O ivotu u
zajednici govore o kojima vidi naprimjcr u dom, vas, dveri, grad, poli-
tika, rod, tud, ljudi, regija. O razmjeni i trgovini govore o kojima v. u
dati, dar, mijenjati, mir, a o gostoprimstvu u gost. O terminima srodstva v. u
otac, mati, sin, brat, sestra, mu, ena, unuk, stric, ujak, udova, djever,
zaova, jctrva, svekar, snaha. O vjeri Indocvropljana v. u dan, Perun, o du-
hovnim pojmovima i ritualu u svet, srce, moliti. Poneto o pravu moe se
vidjeti npr. u cijena, odmazda.
Poslije V-IV. pr. n. e. odvajaju se od indoevropske matice, u
razna doba, preci grupa i jezika. - Bit da su ta odvajanja uzro-
kovana irenjem poljoprivrednih zajednica.
53
Iz matice se odvaja skupina u kojoj su preci toharskih, keltskih i
italskih jezika, koja se kasnije razdvaja na toharski i na italsko- kcltsku sku-
pinu, a ta onda na italsku i keltsku - Toharci su u svojoj seobi na istok bili
u dodiru s Fmougrima: u finougarskim jezicima ima iz toharskog.
Tt su dodiri bili najvjerojatnije u II. pr. n. e. juno od Urala i sje-
verno od ..Aralskog mora.
preostale matice odvaja se skupina (pretpo-
se ?.a je ,post?jala ne m. pr. n. e.), koja se kasnije
dtjeh na (indotransku), grcku 1 armcnsku. - Izgleda da se na prijela-
zu hs. pr. n. e. podijelio na zajednicu (arkadsko-kiparski,
jons_ki. eolski i drugi dijalekti) i zajednicu s dorskim i nekim zapadnim dija-
lektima. - Po jednom Grci su doli na dananje
iz Male Azije (to da bi na zapadu Male Azije -
koja. _se iz - i spominjanje zemlje
AhhiJa(wa) u hetitskim tekstovima, a to ime odgovara Akhaioi
"Ahajci"), a po drugom sa sjevera, s Balkanskog poluotoka. Po prvom tuma-
s. Balkanskog polootoka doli u II. pr. n. e. Dorani, koji da
su stigli na Balkanski polootok iz Male Azije. Nekadanje ivljenje Grka u
Aziji izgleda da na neki i hetoltNijske posudenice u
?rckom (no one se i hetoluvijskim slojem na
jugu Balkanskog poluotoka) te stari dodiri s Kartvelima.
Blizak je skupini jezik frigij ski. Frigijci su doli
u Mal_u Aziju _krajem II. pr. n. e. s Balkanskog poluotoka, u valu s
morskim narodima. - Narodi s mora bio je jedan val seobi krajem II.
pr. n. e., koji je zahvatio Balkanski poluotok, Malu Aziju i Bliski Istok.
Pad Troje opisan u Ilijadi povezuje se s vremenom tih seobi. Na Bliski Istok
i Filistejci {hebr. Pilitim), koji imaju veze s Pelastima ili Pe-
lazgima stanovnitvo juga Balkanskog poluotoka, moda srodno s
- od njihova je imena poteklo ime dananje Palestine.
!zgleda_ indoiranska zajednica dijeli na indoarijsku i iransku prije
kraja _PT. n .. e., to se podacima koji ukazuju na to da
lndoanJCI rusu mialt dodira s plemenima u vremenu od IV/
m. do I. pr. n. e.
skupinu tvore takozvani drevnoevropski dijalekti - to su kelt-
germanski, baltijski i slavenski. Ta je skupina imala i neke
- Neke ukazuju na to da su Drevnoevrop-
ljaru shgh _1st?cn_u skupa, 1 to kroz Srednju Aziju. U prilog tome
gov?re neki dodiri s jenisejskim jezicima te drevnoevropske posu-
u finougarskim i turkijskim jezicima.
. su dijalekti neko vrijeme ivjeli skupa u sjevernom
1. u oko Volge. U tim su krajevima Drevnoevropljani
b11t u dodiru s 1stocrum francima (sa $kitima).
J?revnoevropljani su se kasnije preselili u srednju Evropu. Bit da je
to bilo u polovici 111. pr. n. c.
U se preostala baltijsko-slavensko- gcrmanska skupina uskoro i
sama dijeli.
l! J:!I: _pr. e. Balti su se _nalazili u gornjeg Podnjep-
_11t u ; u to su vrijeme bili u doticaju s
Tracaruma. (kojih je vec u II. ttsucljecu pr. n. e. bilo, osim na Balkanskom
poluotoku, 1 na zapadu Male Azije).
U prvoj polovici ill. pr. n. e. na sjeveru dananjeg Irana ive
54
plemena za koja se pretpostavlja da su Indoiranci. - Jedna je indoiranska
pradomovina, kako izgleda. u krajevima sJeverno od mora . . Tamo
doba ivjeli Iranci (Skiti i Sarmah), a 1 dio IndoanJaca (Smd1,
Meoti i drugi).
U lll. pr. n. e. Slavenima su susjedi Italici na jugu, Iliroveneti
na sjeverozapadu, Balti na sjeveroistoku_ i u. II.
S\aveni se i na sjeveroistok, susjedi 1m postaju 1 finougn, a u to vri-
jeme Balti se na sjever, a i Iliri i:ia jug. . .
U II. pr. n. e. iz srednje Evrope na JU&, na Aperunski poluotok,
odlaze Italici; otprilike u to vrijeme na Balkan odlaze Iliri.
U II. pr. n. e. Armenci ive u susjedstvu Heto\uvijaca. Bit da
imena zemlje Hajaa, na sjeveroistoku Male Azije, koja se spominje u he-
titskim tekstovima, grada Haji u gornjem toku Eufrata, koji se spominje u
X. pr. n. e. u jednom hijeroglifskom luvijskom tekstu i grad Hajanu
- imaju veze s Armencima (oni sebe nazivaju Haj).
Kroz dananji Afganistan prelaze u prvoj polovici II. pr. n. e.
prvi valovi Arijaca na istok, u _sjeverozapadnu se
nire dalje po Indijskom potkontinentu. - je d10
II. pr. n. e. bio na Bliskom Istoku (naziva se mttarujskim anjskim -
poznat je po nekim u hetitskim tekstovima). . ..
U drugoj polovici II. pr. n. e. dio Drevnoevropljana pritiska na
Balkanski poluotok i kasnije na Apeninski. Na Balkanskom su poluotoku u
dodiru s Frigijcima, Makedoncima i Deranima. Po jednom je tu-
dananji albanski jezik rezultat dodira. - Taj pritisak
Dorane, koji se sele na jug Ba\kanskog poluotoka (vjerojatno je to
dorska seoba) i na Frigijce, koji odlaze u Malu Aziju. To je vrijeme velikih
seoba, u kojem se i narodi s mora. Oko 1200. g. pr. n. e. pod tim pri-
tiscima propada hetitska drava i mikenska
Prije X. pr. n. e. u dananjem zapadnom Iranu ive iranojez1cna
plemena. Ima ih i u stepama sjeverno od Kaspijskog i Crnog mora. O seo-
bama Iranaca kroz Srednju Aziju i iz njihovih jezika u
finougarske. Dva su sloja takvih i
Sredinom I. pr. n. e. Evropom se sa zapada ire Kelti: dio ih do-
!ije Podunavlje (i kasnije dio njih odlazi i dalje, u Malu Aziju) i dananju
Ceku.
U drugoj polovici I. pr. n. e. S\aveni su u dodiru s Germanima,
Baltima, Irancima i s Keltima (nakon odlaska Veneta).
U I. pr. n. e. Germani ive u susjedstvu Kelta; u Skandinaviju
dolaze s juga, s dananje sjeverne Od svojih junih
susjeda Kelta posudili su mnoge kulture (npr. neke nazive za kovine).
To dosad napisane tek je kratka skica opisa jednog vjerojatnog razvoja.
U ovim ii: onim detaljima taj je razvoj moda bio neto
Praslaveni
Praslaveni nastavljaju svojim jezikom indoevropski prajezik - za Evropu
se u jednom pogledu na prolost i pretpostavlja da je bila stalno in-
doevropska. da nije bilo poindoevropljavanja neindoevropskog stanovnitva (no
to, kako mi se ne polagano naseljavanje lndoevropljana u
Evropi s istoka ili juga).
55
Slaveni su bili u dodiru s ltalicima prije nego su ti otili, u II.
pr. n. e., na jug. O tim vezama govori vie zanimljivih slavensko-italskih rje-
usporednica (v. npr. u gospodin, strojiti, mlat, kladivo). - Bili su u
dodiru i s precima Ilira. koji su, do seobe na jug, ivjeli juno od
mora. je da su Iliri u toj svojoj seobi prolazili kroz slavenske kra-
jeve. Jedna zanimljiva slavensko- ilirska usporednica Uo u baltijskom) jest
psi. -a u genitivu od ie. -at prema ilirskom prepozitivnom ata- (v. u
- Ima i starih slavensko- keltskih dodira (v. u krava, konj). Dio Kelta sje-
verno i od Karpata stopio se sa Slavenima.
Slaveni imaju veoma intenzivne kontakte s Baltima u eljezno doba. u
posljednjim prije nove ere. Neke slavensko-baltske usporednice re-
zultat. su tih dodira, neke ranijih, a neke su rezultat konvergencije u
razvoju_ (mnogobrojne s\avensko-ballske usporednice mogu se u
Na istoku slavenskog Slaveni su se dodirivali s Irancima, sje-
verno od Crnog mora (v. u Hrvat, patriti). - Sjeverno od Crnog mora ivje-
la su i neka indoarijska plemena (Sindi, Meoti i drugi), i nekih je dodira Sla-
vena bilo i s njima (v. u Srbin te u Hrvat).
Zapadno od ivjel! su Veneti, koji su kasnije otili na jug - pa
su zato Germaru svoje nove susjede nastavili zvati imenom ranijih
susjeda, Veneta (za imena tipa Windcn v. u Slaven).
Prij_e seoba Slaveni su ivjeli uglavnom sjeverno od Karpata, no
nekakvih Je plemena bilo, kako se i junije, u Panoniji, na Dunavu. -
Valja !mati na umu da nije nuno da na kojem su ivjeli ondanji
Slaveru bude samo slavensko: moemo zamisliti krajeve u kojima su se u
susjednim naseljima govorili jezici i, uostalom. da su innogi Slaveni
(i oni drugi) bili (u prilog tome i govore neke iz sla-
venskog i u slavenski te neki drugi elementi) - takvih po-
(ne nuno i gusto naseljenih) ima na svijetu nebrojeno mnogo, i bilo ih
je oduvijek.
. su se rasel.i!i prav?i!l'a iz su dolazili kulturni i drugi po-
_k njima: po balt1ckoJ obah 1 Polab\Ju (odakle su dolazili germanski u-
a tamo su se proirile i neke slavenske osobitosti, naprimjer neke rije-
ci), na zapad Balkanskog poluotoka (odakle su jantarskim putem dolazili
poluotoka (odakle su preko Dunava
1 dolaz1h pot_1caj1 s juga), Vjerojatno po gornjem Podnjeprovlju (ku-
da je 1sao put od mora do Crnog) te po Priazovlju (to je dio stare
Skitije i Sarmatije).
. Znatnije seobe Slavena u VI. n. e. Poneto o slavenskim
prije seoba v. u Slaven. u IV. Slaveni su za-
od _Odre na zapadu do Dnjepra na istoku. U V.
po_i:mcu se SJev?:o1stok, na gornjeg Dnjepra i Pripjati, gdje neko
vnJeme suz1ve s d1Jelom Balta.
U VI. na sjeveroistoku se Slaveni ire na finougarskih
slavenskih plemena odlazi juno od Karpata i Su-
deta; Jedan d1? june Ukrajine na Balkanski poluotok.
VI. Slaveru u (Donja Austrija,
_laJerska,_ SloveruJa). U PanoruJI suz1ve s raruJe naseljenim pleme-
1ltrska, germanska plemena, i Huni); kas-
nije PanoruJu osvajaju Avari.
U Vl-Vll. bude znatnije slavensko naseljavanje na Balkanski
56
poluotok, skroz do Peloponeza u (no ti su se najjuniji Slavcni uskoro

Od Vll. do IX. Slavcni ive u velikom dijelu i srednje
Evrope, od Jadranskog i Egcjskog mora do mora od
poluotoka do Finskog zajeva, Ladokog jezera i gornje Volge; na
do Alpa, ume i rijeke i po L.abi. - Sve te ze.mlJe
u to vrijeme bile naseljene samo Slaveruma; u nekima su se Slavcru utopih u
svoje tragove (Albanija,
Rumunjska, neke zemlje).
Naravno, ovaj pregled nekih podataka u vezi s indoevropskim prajezikom,
indoevropskom pradomovinom i drevnim seobama tek je jedna skica
jednog pogleda teme. koji je i veoma
jatan). Mnogo toga 1 podaci koJe daJe arheolog1Ja 1 druge znanosti.
Uputati se u kratko opisivanje to?a opisi".anje!) zaista je teko.
da knjigu Marlmet 1987 .<a svakako
govor J. te Haudry 1990. Dosta podataka o razrum seobama 1 sl.
moe se u pregledima povijesti, povijesnim atlasima i sl.
Indoevropski prajezik i indoevropski jezici
Fonologija
Uvod
Za indoevropski prajezik rekonstruira se ovakav fonoloki sustav:
Suglasnici
Bsp.
labijali bh p p m w
dentali dh
pa Jata li gh
velari gh
labiovelari gwh
alveolari
zv. bezv. nazali likvidi sonanci spiranc
n j s
r 1
(asp. aspirirani, zv. bezv.
Samoglasnici i dvoglasnici
J u i o
e a cr
ei oi
ai
a
{1
I
eu ou
au
l]1 {1
r r
e o
a
ei oi

f
57
. Takva ne mora da je u praindocvropskom jeziku
bio 1 upravo !akav .izgovor. je! nekim novijim
bio su bili (b/bh, g/gh,
g /g h, g/gh - aspmranost ruje bila vana), su bili glotalizirani (p
f, /s. a isto tako (p/ph, t/th, k/kh, kw /kwh, JVJfh
- aspmranost nevazna).
. U rekonstruira se i laringal (no moda je
bio fanngal mo); u se ti obiljeavaju kao x, ,'\;
(te H za neki od nJih). - lndoevropskima a, V (V bilo koji samoglasnik) Vi
Vu stariji indocvropski lj, VH, VHj (VHj},
(VHy). Shcno Je 1 s dugim sonantima.
Ima i pogleda na indoevropsku fonetiku.
Slaganja bar po nekima od jezika mogu se, dodue nepotpuno, prikazati
ovako:
ie.
bh
b
p

d
f
gh
g
k
gh
g
J(
s k-
s/(-
st-
pH
tH
kH
m
n
r
I
j
w
s
stind. arm. Jat.
bh
b
p
ph b f, b
b p b
p (h)-,-w- p
dh th d f,d
d
t
d t d
f Ih I
gh
g,j
k,c
h
j
s
gh,h
g,j
k. c
sk
cc(h)
sth
ph
th
kh
kh
g
k
kh
g
k
ph, Ih
b
p, t
sk(h)
sk(h)
si
ph
th
kh
m m
n n
r r
r I
y h, z
V W>ff
}J h, s
g,j
k
kh
j,z
c
s
g,j
k
kh
9
c
sr: th
ph
th
X
m
n
r
I
g, V
s,h
h
g
k
h
g
k
v,guJ
v, gu
qu
sk
sk
st
p
I
k
m
n
r
I
j
V
s
got.
b (f)
p
f, b
d (jJ)
I
jJ, d
g
k
h,g
g
k
h,g
w
q
hw
sk
sk
st
f
jJ
h
m
n
r
i
j
w
s
Jit.
b
b
p
d
d
I
g
g
k



g
g
k
sk

st
p
f
k
m
n
r
I
j
V
s,
psi.
b
b
p
d
d
f
g,
g,

z
z
s
g,,z
g,,z
k. c
sk, X
s
st
p
f
k
m
n
r
I
j
V
S,X
58
ie.
e
o
a
J
u
a
e

a
I
ii
ei
oi
ai
eu
ou
au
1]1
!l
r
I
f
r
stind.
a
a
a
i
u
i
a
a
a
i
ii
e
e
e
o
o
o
a
a
[
r
a
a
Ir, ilr
Ir, Dr

e
o
a
i
u
a
a,e

a
i
j
ci
oi
ai
eu
ou
au
a
li
ra, ar
Ja, al
ma, ama
na,ana
or, ro,
ara
ol, Jo,
a/a
arm.
c
o,u
a
i
u
a
e, i
u
i
u
am
an
ar
al
am
an
ar
al
Jat.
e
o
a
J
u
a
e

a
I
D
gol.
e, i
a
i
u
a
e


i
ii
ei, I I
oi, o e, O ai
ai, ac ai
D
o
au
em
en
or, ur
ol, uJ
ma
na
ra
Ja
iu
au
au
um
un
ur
u]
um
un
or
u]
lit.
e
a
a
i
u
a
e
LIO
o
y
ii
ei, ie
ai
ai
(i)au
au
au
um, im
un, in
ir, ur
ii, u]
im, um
in, un
ir, ur
ii, u]
psi.
e
o
o
b
1>
o

a
o
y
i
i
e, i
UJu
u
u

t;
br, 'br
bi, bl
br, br
U svakom jeziku ima nekih posebnosti rek9nslruiranih indoevropskih
fonema. Evo samo nekih detalja o slavenskim odrazima.
le. k, g, gh ispred prednjih samoglasnika e, i, I i A. daju psi.
(v. npr. to, crta, eti, iv itd.). -i:o J.e pr.va se
godila vjerojatno u V. - Ispred 01, a1 oni daJu c, z. (usp. c11ena, c10 .
tako je i u dativu u t?m x daje s. To Je druga palatah-
zacija velara, i ona se dogodila u VI. stoljecu. . _ _ _
Psi. g k, x ispred samoglasnika prednjeg reda daJu z, s. (usp. mogu :
moe, : u1l - Isto tako oni s j daju , {v. straza, dusa). . .
Psi. c, z, s mogu nastali od k, g, x, kao u otac, staza. To Je treca
palatalizacija, koja se dogodila u VII/VIII. .
le. kt daje u praslavenskom ispred sa.moglasnika t {usp. plot),
ispred prednjih samoglasnika daje f kakvo je 1 od lJ.
59
Indoevropsko s poslije i, u, r, k daje u praslavcnskom x ako iza njega nije
bi lo suglasnika (v. mijeh, uho, vrh).
psi. x- nastale je od indoevropskog sk- preko ks- (v. mnogobroj-
ne primjere s h-).
Psi. s}, zj daju ,. Za tj, dj v. npr. u
Je. o poslije j daje psi. e.
Za ic. i, u > psi. b, :o (> u X- Xl. st. prahrv. a > tok. a) v. npr. u magla,
ovca, udova, bdjeti, Psi. }D- > }b-, v. u igo. Psi. b - > VD-, usp. r,,apiti.
le. a vidi se npr. u stojim. Izgubilo se u za koji v. u
le. e, o, a, i, ii pod naglaskom daju psi. t, ii, r, J (v. npr. sjeme, dati, brat,
piti, dim, mi). D- > psi. y - > i.y- (v. vidra, vime). Psi. jy > i (v. iti).
Ie. ei daje psl. bj, i (v. npr. lizati, Krajnje -oi daje psi. -i
(npr. *Vblci "vuci, vukovi" < ie. *wlkwoi, *heri 'beri, uzimaj" < ie. *bhcrois,
usp. "nosi").
Za ie. oi v. npr. cijena, snijeg, vem; za ai v. djever, lijev.
le. eu u poloaju (to u poloaju ispred samoglas-
nika) daje, kad je ispred stranjeg samoglasnika, ov (v. nov, ploviti, slovo).
Za ie. eu > psi. ju v. ljubiti, ljudi, uj,
Za ie. ou v. npr. rud, govedo.
Za ie. au v. npr. u suh.
Za ie.1]1 v. npr. deset, za !l npr. pamet, za ! npr. crn, smrt, srce, za f
npr. vuk _
Za indoevropske duge ip g, f, J v. npr. zrno, pt.....1 vuna. le. ei u tautosila-
poloaju daje psl. i (v. sito), u ostaje ej (usp. sijati).
le. ai > psi. -e, npr. u dativu i lokativu jednine a-osnova, usp. (pre-
ma khoraj "zemlji", Jat. equae "kobili'', got. gibai "daru", lit. rafikai "ru-
ci"). Za psi. aj tajan. je s oi.
ew daje ev {usp. sjever), ju (v.
le. ou, au daju av (usp. slava), il.
Ie. em, en, im, in daju psi. (usp. jetra, pet, svet, tetiva); ic. om, on, am,
an daju psi. Q (v. zub, put, uzak). Izgleda da je taj razvoj bio tek od VIII. sto-

Psi. tor!, tolt, ter!, telt (gdje je t sada oznaka za bilo koje suglasnike),
koje je nastale od indoevropskih or, ar, ol, al, er, el, u raznim
je slavenskim jezicima dalo odraze. V. primjere kao krava, vrana,
prag, mraz, grad, strana, slama, klati, glava, glas, glad, zlato, breza, brijeg,
vrijed, crijep, crijevo, pljeva, mljeti, mlijeko, plijen itd. - Na
neto je v. rame, ralo, lane, raz-, lakat, lani, labud.
Mislim da nije potrebno posebno davati tablicu odraza praslavenskih
glasova u pojedinim slavenskim jezicima; primjeri u daju
dovolj no podataka.
Morfonologija
Prijevoj
P!ijev?j je alternacija u korijenu Prijevoj
u nastav.IJa. praslavenski, koji nastavlja indoevropski prijevoj. .
PrijCVOJru su stupnjevi e, o, g duljina i le od njih a. Prije-
vojni stupnjevi c i o nazivaju se i punim stupnjem.
60
se prijevojni stupanj zapravo moe ovakvom promje-
oom:
Evo nekoliko jednostavnijih primjera, bez udubljivanja u detalje:
ie. *bher- "brati, nositi": *bher- (psi. *bere> > berem), *bhor- (psl. *Sb-
bon > sabor, zbor), ( *b(1t)rati > brati); onda u praslavenskom jo b
( < ) i (*birati > birati
1e. *mer- "umrijeti": *mer- {psi. *merti > mrijeti), *mor- {psi. *moriti >
moriti), *mL_- = } *mr - (psi. *111brh>Vb > mrtav), *mer- (psi. *merati >
umierafl), mer- \psi. *marati u wnarati}
ie. *es- ''biti": *es- (psi. *esm& > jesam}. *s- (psl. *s9tb > su)
ie *Jeip- "lijepiti": *Joip- (psi. *Jepiti > lijepiti), *!ip- (psl. *prilbpn9ti u
prionuti}. *Jeip- {psi. *lipa > lipa)
ie. *J(weit- "svijetliti, svijetao": *J..woit- (psi. *svef'b > svijet}, *J(wit-
(psl. *sVbtn9ti > svanut11. *J(wdt - = *J(wit- (psl. *svitati > svitati)
ie. *bheudh- ''biti budan": *bheudh- (psl. *bfusti > bljusti), *bhoudh-
(psl. *buditi > buditi), bhudh- (psi. *b'bdeti > bdjeti)
ie. *gem- "stisnuti": *gem- (psi. > saeti), *gom- (psi. *gomol- u
gomolj), ge111- (psi . *Sbb111(J > samem)
ie. *gWJien- ''biti, udarati": *g"'hen- (psi. *en{> > enem), *g"'hon-
(psl. *goniti > goniti), *gwh.r)- (psi. npr. u etva)
Mnogi se primjeri indoevropskog prijevoja - sa u kojima u
jednom jeziku nema primjera za sve stupnjeve ili pak za njih - mogu
u u
mi se da se ponekad prijevojni stllfanj o da objasniti umetanjem ne-
kog infiksa st. *xw (ili, prije tako biti, w ili koji onda daje
u vezi s (O vezi s
afiksom pasiva *wA vidi u odjeljku o glagolll)
Struktura korijena
-
Neka C suglasnik (na korijena to moe biti i skupina
sp-, st-, sK- ; K = k, J< ili kW., moemo i da C bu-
de ff, tj. da tu nema suglasnika), V samoglasnik. S sonant i drugi
dio diftonga ei, oi, eu, ou te en, em ... , koji se ponaaju kao diftonzi}.
Pojednostavljena indoevropski je korijen imao strukturu CV(S)C(C}-.
- Za .starije stanje C moe biti i H (tj. x, x ili xW).
Evo jednoga pregleda strukture korijena u indoevropskom (uklju-
i starije stanje; ovdje C suglasnike skupa sa sonantima i H,
a T suglasnike bez sonanata i }/):
CVC-:
CVS-:
sve-:
*bhedh- ''bosti , kopati" (v. bosti)
*sekw - (v.
*kes- "grepsti" (v.
*bher- "brati, nositi" (v. brati)
*ghei- "zima, snijeg" (v. zima)
*wes- "dobar" (v. lreseo)
*Jeg- (v.
*nekw - "taman, {v.
*negw- "nag" {v. nag)
*nas- "nos" {v. nos)
SVS-:
CVH-:
SVH- :
HVC-:
CVSC-:
SVSC- :
*men- "misliti" (v. mniti)
*wel- "velik" (v. velik)
*dhe- (st. *dhex-) "staviti, djeti" {v. djeti)
*me- {st. *mex-) "mjeriti" (v. mjeriti)
*ap- (sl. xap-) "voda" {het. hap-, stind. ap- )
*bheudh- ''biti budan" {v. buditi)
*bhergh- ''biti visok" {v. brijeg)
*serp- ''biti savijen" (v. srp)
*leip- "lijepiti" {v. lijepiti)
*jeug- "jaram" (v. igo)
HVSC-: *ari- (st. *xarg-} "svijetao" {v. srebro}
CVSS-: *derw- "drvo" (v. drijevo}
CVSH-: *gera- (st. *gerH-) "star, dozrijeti" (v. zreti, zrno)
CSVC-: *swep- "spavati" (v. spati)
CSVS-: *trei- "tri" (v. tn)
VC-: *es- ''biti" (v. jesam} (zapravo je to st. *HVC- )
VS-: *ei- (v. (zapravo je to st. *HVS-)
61
(Primjeri s H zapravo spadaju u starije stanje indoevropskog.
moe se da u starijem indoevropskom uglavnom niti nije bilo korijena
strukture VC- ili CV-; izuzetak su npr. korijeni kao *me- i sl.).
Na indoevropskoga korijena moe biti sp-, st-, sk-, sR-, skw -. Ti
sklopovi ponaaju se kao jedan fonem Oni odraavaju foneme p,
P. ispred sloga koji sadri j, za nostr. f, g. te nostr. <? (> st-, od-
nosno t- ako je u narednom slogu;). tj. c, q, 9 {> sK-, odnosno K- ako je
u narednom slogu ;). ,
Ovdje se moe napomenuti da su u starijem indoevropskom K. KW (ovdje
K = gh, g, k) najvjerojatnije bili Kj, Ky, gdje su i, u dijelovi nekih "diftonga"
tipa je, ye (ovdje e moemo shvatiti kao oznaku za neki samoglasnik) pote-
klih od ii, e, i (> je), odnosno o, u, ii (> J,.Je). Moda nostr. ii daje
i je i ye. (Ti su j , y najvjerojatnije od j , w < nostr. j, w.)
Reduplikacija
Korijen C
1
VC
2
- moe dati drugi korijen reduplikacijom (udvojenjem) -
(C
1
V-C
1
VC.2-) ili potpunom (C
1
VCz-C
1
VC
2
- ). Za prvu
usp. ie. *kw e-kwl- (v. kolo}, *bhe-bher- (v. dabar}, *di-do- (v. dati); za drugu
usp. *kar-kar- (v. rak).
Osnova I i II
Indoevrnr,ski korijen oblika *CVSC- (i ima osnovu I upravo tak-
va oblika, CVSC-, a osnova II ima oblik *CSVC-; usp. npr. ie. *gheim- :
*ghjem- (za primjere v. u zima), *deiw- : *djeu- (v. u dan). Takvih primjera
ima podosta u (v. npr. u svijet i dalje). je takvih primjera u
vezi s dodavanjem sufiksalnih ili elemenata na korijen, a ima ih i u
kojima se takva alternacija u samom korijenu (za takve
_
U vezi s tal)vom promjenom jest i premetanje tipa *CeuK. - - *Ccfa::W-,
*CeiK- - *CeK- (ovdje K = gh, g, k), v. npr. u bjeati, jagoda. oko. To je
62
mnogo razumljivije ako se pomilja na to da su ie. K. K"' bili moda ie. st.
Kj i KiJ.
Naglasak
naglasaka u onim indoevropskim jezicima u kojima po-
stoji nevezan naglasak (naglasak koji nije vezan za mjesto u
kako je npr. u gdje je naglaen uvijek prvi slog u makedon-
skom, gdje je naglaen slog od kraja, u poljskom, gdje je naglaen
predzadnji slog, u francuskom, gdje je naglaen zadnji slog, i sl.).
Postoji dosta slaganja naprimjer staroindijskog, prager-
manskog, litavskog i praslavenskog naglaska (a vie ili manje vidljivi tragovi
takvih slaganja vide se i u drugim jezicima). Ako se i ne slau mjesta na-
glaska, postoje zakonitosti po kojima se moe kak.-va je veza.
U su u mnogim primjerima rekonstruirani naglasci
praslavenskog jezika: " akut, cirkumfleks duga sloga (kad se
pojavljuje u nekom sklopu, taj se naglasak izmjenjuje s
" cirkumfleks kratka sloga (u sklopu se izmjenjuje s ' novi
akut duljine, ' novi ak.ut ' naglasak (bez obzira na slogovno
ostvarenje, tj. na intonaciju).
U praslavenskom rekonstruiraju se tri naglasna obrasca. Oni se
nazivaju tipovima a, b i c.
primjcrii na str. 62 64 preuzeta je iz Carlton 1991 i Dybo 1981.
U tipu a naglasak je u cijeloj paradigmi uvijek na istom slogu, i to je
uvijek akut.
Imenice tipa a
jd. nm.
nom. lipa rak Jipy raci
gcn. lipy raka lip'b
rfik'b
dat. raku lipanTb rikomb
ak. lipQ r/ik'b lipy rfiJ...y
vok. lipo lipy raci
lok. lipe rfice JipaX'b
instr. lipojQ rfikOT11'b lipa mi rfiky
Imenice tipa a jesu npr.: *b/ilx1, *gnida, *ji,11a 'iva", *kjla, *sna,
"svraka", *vfdra, *vorna "vrana", *vblna "vuna", *na; *Jjko. *ordlo
"ralo", *sjtcr, *mjb, *nitb, *p6rSb, *rjsb; *slrrn;, *brfitn; *sjn;
pridjevi: *dblgI> "dug", *gl&d'b "gladak", *mna, *p&lnb.
Glagoli tipa a
prezent
I. SI liv/jQ
2. si fivii
3. si fivilb
glagolski pridjev radni (/-particip)
m
.
m.mn.
si fivil'b
S( flr,,i/a
si ffvili
st fil'inTb
si fivite
SI fiV(:/b
p/idlb
plfdla
pfidli
63
v U b je na prvom V slogu desno od osnove. Ne moe se
111:5ta reci o naglasena samoglasnika u otvorenu kra-
slogu; tek Je kasmJI razvoj doveo do intonacijskih razlika u tom
aJu.
Imenice tipa b
jd. nm.
nom. ena stol i eny stol i
gen. en} stola eni stoli
dat. enJ stolu enfim'h stoloJ11b
ak. enQ sto/i enf stol}
vok. enq stole; cnf stol!
lok. ene Stole Cnfi.Y'b sto} eYb
instr. stolol11b enfimi stol}
* Iiru;:ni;e t!pa *b jesu. npr.: */JIJ,xa, *a,rta, .*gvezda, *lexa, *lQka, *mcd'll.
tnbgla, osa, vbd<wa; *cbbi,n, ( < *dvoJD (< *d U.)
**I.b11b ( *J ') * . ( * ') von,,
* < hnb mbJf:& < m'bXb "mah, mahovina" *pJ,rsl'b ( < *pbfsti)
f/,rm ( < *lbrni.), *vosk'b ( < *voskb); ( < *o"llb (< * , ')'.
*vf,r-;a, (< *Vb ') *7 kj' '1 k " * " ' o, Ool2b '
* , , 'XI:;, o o :va , 11Tbrkj mrkva", *sestra, *elf "clva"
( < ;g_ordb) 'gr;d", ( *rogI> ( < *rogi,), (;
sn;_gI>), , ( <,, Z(Jbb) zub ; prtdJeVl: *grpb'b ( < *grQbi) "grub"
sr. grQbO, *mQ<in mudar", *0011 *ostn "otar". '
Glagoli tipa b
prezent
I.
S/(Jv sloirm
2. slo1i sloite
3. sloi lb SJQ#fb
glagolski pridjev (/-particip)
m. mogli ncsli
. mog Ja ncs!lt
m. mn. mogli ncsli
.. c od krajnjeg prema slogu. Inlona-
CJa kraJnJeg sloga nije Jasna; naglasak sloga uvijek je cirkumfleks
Imenice tipa c
jd.
nm.
nom. golva go!S'b
go hr golsy
gen. golvf go/sa go/l'b go/si,
dat. golve go/su golwmri, golsomi
ak. gol119 golS'b gol\/)' go!sf
vok.
gol11q gol\/)'
gBtsx
lok. gofraxi,

instr. go/l:oj(,
go!sonTb gofllami go!sf
Imenice tipa c jesu nor.: *borda (ak. *bord(J) ( k. * 8, ) *grrda
(
(ak.k. :noga (ak. *nogp), *ros;i (ak. *roSQ) *rpka (ak. '1,::i.1,,) *-,,rn
1
a'
a zimo fiic "a" ( * ") * ( . v Y '
* i> 'J J J_i n:u' HJn , m?so nm. *gQSb (gcn *a
guska , z11c.:rb (gen. (gcn *Jedu)
1
(gcn *med ' ) *
0
".:.
(ge
n * ' ) * ( * ') , ' u , 111110
rruru syn'b gen. synu; *dbkt1 (ak. *df,ktcrb) *sFckrj1
11
I
11
64
(ak. *svekrDVb} "svekrva"}; *x&fb. *m8n, *nelm. "plijen", *sl8db, *smordb;
* *'-- ' * */Vb
pridjevi: boSb, vvsa, uso, JUITb, nagb, .
Glagoli tipa c
prezent
I. tvorjQ tvorin;b
2. tvorii tvorile,
3. tvoriti,
glagolski pridjev radni (1-particip)
m pTJJ:
. pila dbrala
m. mn. plfi di.rali
U tipu c sa sloga s cirkumOeksnom moe biti_ .na
slogu) prenosi se na SUSJedru pnpJlog, tks ilt
{*na golvQ, *f na golv9, *go/v9 ze *golvp; *za gqlSD, 1 ?_OISD, *
*go/Sb; *ne neSQ, *f prinesQ, *nesQ /J *neSQ; z.ap1h,
*ne pih, *f pih,, *pi/11 te - Ako jak
slogu, tamo i ostati: *do golvy (gen.) golva, , zapJ/a, pila
*pila c: *pilb *p1111>.
Evo i ovakva primjera: akut " u praslavenskom se rekonstruira u
vima u kojima je u indoevropskom dug p;l.
*lipa *dati *m<1b < ie. *bhBbhii, *letom, *Je1pa, *dO-, *mus-, Je _1 u
'J * ;t.... n *'1 1.:: * 1 - * J
rimjerima kakvi su npr. *sorka, ':hlna, yb1m. .t<oraNi'. _w,na, P.nos
tu njima je poslije diftonga - jer se 1 sklop ys "'?.le smatrah kao
i samoglasni sonant S, za koji moemo da JC potekao od e-? th o$ -
samoglasnik a, koji od st. J:I). . . . . . .. .
to se slaganja naglasaka u vie Jezika, c1tatelJ ce nae1 mnogo takvih
primjera u
Morfologija
Imenice i pridjevi
Imenice su u praindocvropskom !mal? enski . srednji . no _u
starijem je stanju indoevropskoga podjela 1meruca bila Jl5>SlOJa? Je
rod imenica za ivo i rod imenica za neivo, odnosno, JO . .
nice su se dijelile na one koje aktivno i one koje 07.nacavaJU m-
aktivno. Prve su zavravale na -os (> psi. -b), druge na -om psi. -o;
usp. *dervo, *jbgo, Oba nastavka, i - s i - m, imaju usporedruce u dru
gim jezicima. . . . . .
Moemo da je oznaka za mierucc 12 klas? bilo -s,. -os,. a za
imenice iz klase inaktivnog -om. - Oznake za 1mcmcc 1z klase makt1vnog
bile su jo - T (-d. - /), -k. . . . aH { } vt
Nastavak imenica enskog roda, -a, potJcce od stanJ?& - , s o JC
bio nastavak za oznaku 1birnih imenica. je postanja 1 nastavak
- 1 (-ix).
Postojali su i razni drugi nastavci.
65
praindoevropski imao je tri broja: jedninu. dvojinu i mnoinu.
Moe se da je bilo osam padea: nominativ, vokativ, akuzativ, geni-
tiv, ablativ, dativ, lokativ, instrwnental. Osnovni padeni nastavci bili su ovakvi:
jednina dvojina mnoina
-e, - s -e, -i/-i -es
-D -e. -V-i -es
nominativ
vokativ
akuzativ
genitiv
ablativ
-rn/'-m -e. -V-i -ns/-n
-es/-os/-s -ous?/-os? -orn/'-om
dativ
-cs/-os/-s; -ed/od -bhjO, -m0 -bh(j}ls, -mos
lokativ
instrumental
-ei -bhjO - m0 -bh(j}ls, - mos
-i -ou -su
-e/-o, -bhi/-mi -bhjO, -m{j
-bhis/-mis, -ois
Padeni su nastavci zapravo nadodane neke dodane u stari
je, neke u vrijeme. Tako se npr. nominativno -s (tj. aktivno - s} moe
izvoditi od jedne zamjenice, je s -m (i inaktivno -m). Ablativno
-ed/-od (zapravo vjerojatno -at) povezano je s ie. at koje je u psi. *ot(b)
(za to v. u i od). - Neke su od tih i drugih veza predindoevropske,
(V. npr. u mene.)
U indoevropskom su postojale osnove: na okluziv, na nazal
(usp. psi. *kamy, gen. *kamene; *jhrrx;, gen. *jhmene), na likvid (usp. psi.
*mati, gen. *matere}, na s (USf.. psi. *nebo, gen. *ncbese), na i (usp. psi.
*gostb, gen. *gosti; gen. *myslb, gen. *mysh), na u (psi. *sym,,
gen. *synu, dat. *synovi; *domb, gen. *domu, dat. *domcm), na -e-/-o- ( *Vblkb,
gen. *w.Jka, mn. *VDlci < *w]kw-0-1). na -a (psi. *golva, gen. *golvy;
*noga, gen. *nogy}. na a {psl. *svekry, gen. *svekn,ve, *kry, gen. *kn,ve,
ak. *kn,Vb), na t (psi. *telr;, gen. i druge.
Kao primjeri slaganja navodim sklananje imenice "vuk" (osnova
na o, ili e/o-osnova) u nekoliko jezika.
Primjeri su uglavnom iz 1974.
stind. Jat. got. Jit. sisi.
jd. nom. vikah ljkos lupus wulfs vilkas vl11Ja,
gen. vfkltsya ljkoio,-ou lupi wulfis vi Tko vhka
dat. v{kiiya lfkoj lupa wulfa vilkui vl11J..v
ak. v{kam ljkon lupum wulf vilkq vl11Ja,
vok. vfklt ljke lupe wulf
vilke
lok. vf ke wulfa
vilke
instr. v{kena lupa vilku vlbko111b
abl. vfkiid lupa wulfa
dv.nom. vfkii lfko
vilku vi oka
g.-1.
vfkayof; ljkoiin
vl'bku
d-a. vf
mn. n.-v.
vfkiiJ.i ljkoi lupi wulfos vilkai vl'bCi
gen. vfkiinam lfki5n lup0rwn wulfe vilkQ vl11kb
dat. vfkebhyal) ljkois /upis wu/fam vilkams v/11korm
ak. vfkiin ljkous lupas wulfans
vilkus v/11J..y
lok. vi kesu
vilJ..wse
instr. v{kiiii;
vilkais vlbky
abl. vfkcbhyal) /upis
I
66
Usporedi jo i hetitske nastavke: jd. nom. roda -, -n, _ge!1.
abl. -az, dat. -(a)i, instr. -it, Jok. -a; norrl: opceg roda -es, ak. us, as,
gen. -an, -a, abl. -az(a), dat.-lok. -a, mstr. -1t. v . . .
To indoevropsko -o- naziva se (kao. iv kort)Cna) le"!1.?m:
- Ono ima usporednice i u inim nostrahckim Jez1c1ma, 1 na lOJ, nostrallckoJ
razini je porijekla (v. . . . . _ , . V
Za sklananjc imenica na -a stmd: .!obtla*, thea
''boginja", tat. equa "kobila", got. giba dar , ht. ranka ruka psi. r9ka.
stind. lat. got. lit. stsl.
jd. nom. aSvii thea
gen. avayiil} theas
dat. asviiyai theiii
ak.
as\ram thean
vok. ave
thea
lok.

instr.
a.fr ay)a
abl.
asvayiil}
dv.nom. ave
thea
g.-1.
theafn
d.-a. avabhyam
theafn
mn. n.-v. a$viii}
theaf
gen. aviiniim
the(aJOn
dat. avabhyai}
ak. aviih
theas
lok. asviisu
instr. asviibhilJ
equa giba
equae gibos
cquae gibai
equam giba
equa giba
equii
equii
equii
equae
equiirum
equis
equiis
equis
gibos
gibo
gibom
gibos
ranka r9ka
rafikos r9ky
rafi.kai
raiiklt r9k9
rafika r9ko
rankoje
ranka r9koj9
ranki
r9ku
rankos r<)ky
rafikv r9Ja,
rafikoms r9kamb
ranka s r9ky
rafikose r9kaXb
rankomis r9kami
Kao primjer sklanjanja iJ11enica osnova n_a r u jednini i budu
stind. mala "mati", meter, Jat. got. bropar*
sklanja po istom obrascu; u gotskom ruje sacuvan odraz 1e. mater), ht. mote
"ena", stsl. mati:
jd. nom.
gen.
dat.
ak.
vok.
tok.
instr.
mn. n.-v.
gen.
dat.
ak.
lok.
instr.
stind.
mat a
mii!Ur
ma tre
mataram
matar
ma tari
matra
matarah
matfnfim
miit f bhyal}
matfs
matfsu
m!itfbhifJ

mcter

met(e)rf
metera
me ter
metercs
meteri5n
metrasi

lat.
mater
mat ris
miitri
ma trem
mater
matre
miitres
miitrwn
matribus
ma tres
matribus
gol.
bro]>ar
brojJrs
brojJr
brojJar
broJ>ar
brojJrjus
brojJre
broprwn
broJ>runs
Jit.
m6te
m6ters
m6teriai
m6teri
m6te
m6teryjc
m6terimi
m6terys
m6terv
m6tcrims
m6teris
m6terysc
m6tcrimis
stsl.
mati
matere
materi
materb
mati
matere
materbjQ
materi
mater'b
materbl11b
materi
materbX'b
matcrhmi
67
Pridj evi. Oblici pridjeva razlikovali su se u indoevropskom od oblika
imenica po tome to su se mijenjali i po rodu - ie. *newos, *newii, *newom
> psl. *noVD, *nova, *novo.
Nastavak komparativa bio je -jes-/-jos- (za nj v. u bolji).
Nastavak superlativa bio je -ist(h)o-; njega nema u praslavenskom. Sla-
venska tvorba superlativa prefiksom naj- nije stara.
U praslavenskom se pridjevi tvore od dodavanjem
zamjenica *jb, *ja, *je. Usporedi sklanjanje pridjeva; padeni nastavci
pridjeva zapravo su spoj padenih nastavaka pridjeva i
oblika tih zamjenica.
tvorbe pridjeva mogu se vidjeti i u predindoevropskom i u

Tvorba imenica i pridjeva. U indoevropskom se imenice tvore na-
primjer sufiksima -fJ ( *mas > *myb), -a (u ml. ie. imenice . roda, no ranije
su to mogle biti i imenice m rod, usp. vojvoda), -eu-/-ou- (u nominativu re-
ducirane u -u-, usp. *dom-u-s u *domb - to su osnove na u), -ei-/-oi-
(takve su se imenice pomijeale s imenicama na i srednjeg roda), -tei- (u
nominativu -ti-, usp. *SDmbrlb, *mokfb), -teu- (za radnju i sl.),
-men- (za radnju i sl.; usp. -es-/-os- (za imenice sredn-
jeg roda izvedena to su osnove na -s-, usp. *slovo, gen. *slovese,
*nebo, gen. *nebese), -ter-/-tor- i - tel- (za osobu koja djeluje, usp. *rodi-
telb), -tro- i -tlo- (za za ono to djeluje i usp. *ortlo, *vetn),
-k-, -ko- (npr. za umanjenice, pridjeve i sl., usp. *symJa,, *myb
ka, *gi<;Jboh), -ro- (za pridjeve, usp. *ndn,, *xytn., *b'hdn., *stan; po po-
stanju su pridjevi od kojih su nastale *dan, *in., *vydra), -j-, -jo-
(za pridjeve od imenica i glagola, usp. stsl. moe se da su po
postanju pridjevi imenice kao *polje, *siEa), -mo- (razne imeni-
ce i dr., usp. *dyrm, *solma), -en- (za pridjeve), -no- (za pridjeve, usp.
pridjevi i kao *J1.U1a, *ovz,m), -to- (za odglagolske pri-
djeve, koji su onda postali pridjevi trpni, usp. *ifb, *krytb, - Participi
su trogli nastajati od pridjeva, a tvorili su se sufiksima -ent-/
-ont-/-nt- (za part. prez. akt., usp. *bery, usp. *sy, usp. su"ti, od
sutina), -wes-/-wos-/-us- {za part. prez. akt., usp. *vedb m., *vedbi .,
usp. znavi, saznavi) itd.
Mnogi od tih sufiksa od starijih, formanata.
Jedan od tvorbe bilo je i slaganje {usp. *gospodb - a danas
u naem jeziku ribolov, zlatokosa itd.).
Zamjenice
. . U indoevropskom su postojale zamjenice osobne (v. u ja, mene,
f1 ttd.), pokazne (v. ovaj, taj, onaj, saj itd.), upitne (v. tko, to), povratna {v.
sebe) itd.
tih i drugih zamjenica od a
neke onda imaju i dalje, usporednice.
Brojevi
. lndoevropski su brojevi bili *sem-, *oi- ( *oi-no-, *oi-k-, *oi-wo- ) za
Jedan (v. sam, in, jedan) te *dwo-, *trci-, *kwetwer-, *penkwe, *swells,
68
*sepfT]l, *oJ<to(u), *new(e}n-, *dcJ<rp do deset. U praslavenskom su neki
oblici nego to bi se je ;romijenjen i oblik (ali
je tvorbe ostao za brojeve 20-90: wi-Kipt- (i), *tri-lfomt-,
*k'etwf-lfomt- itd.
Broj *J<rptom "sto" izveden je od *deJ<rp "deset".
Bilo je vie za (v. hiljada).
Redni su se brojevi tvorili neto nego u praslavenskom (nai
redni brojevi uglavnom dobro odraavaju praslavenske). Neto je od
indoevropskog i slaganja brojeva 11-19.
Brojevi su koje su u jeziku i stabilne, ali se mogu i mijenjati novi-
ma Te nove mogu biti novi opisi, za to vidi u devet, deset,
Novi brojevi mogu biti i izvedene od starih i drugih brojeva; za to vidi
u osam, sto. Mogu biti moda i posudenice, za to vidi u est, sedam. hiljada.
Glagol
Indoevropski je glagol imao dva glagolska stanja (dijateze): aktiv (za iz-
ricanje radnje koju subjekt) i medij (za izricanje radnje koja se
na subjekt ili se odvija u vezi s njim). Imao je (moda): indikativ
(izjavni konjunktiv (spojni - za radnje se o-
stvarenje ili optativ (eljni - za izricanje elje
i i imperativ {zapovjedni Imao je vie vremena: prezent,
aorist, perfekt te vjerojatno futur, imperfekt i pluskvamperfekt.
Glagol se sprezao po tri lica. Imao je tri broja: jedninu, dvojinu i mno-
inu.
Glagolski je oblik izgledao ovako: O+ N + (T) + L; tu je O osnova, N
pokazatelj T tematski samoglasnik (u indikativu ga nema), L
nastavak lica. - Glagoli se tako dijele na tematske (O+ N + T +L) i nete-
matske (O+N+L); indikativ pak je dakle oblika O+ (T) + L.
Tako je sklanjanje glagola u indoevropskom bilo dosta sloene. Jedan
primjer jest sklanjanje glagola *es- ''biti", koje je navedeno u natuknici je-
sam.
Indoevropski nastavci prezenta netemalskih glagola bili su -mi, -si, -ti;
-wcs/- wos?, -t{h)11, -t11; -mes/-mos, -te, -nti. njih moe se protu-
i starijim, oblicima (v. u mene, ti, mi). - U prezentu te-
matskih glagola nastavci su bili -m, -s, t itd.
Za starije indoevropsko stanje moe se govoriti o dva reda glagolskih
pokazatelja - oni se nazivaju red mi i red Ha. Prvi se odnosi na aktivnost,
drugi na inaktivnost. Nastavci aktivnog reda jesu -mi, -si, -ti itd. Nastavci
jednine inaktivnog reda bili su -Ha, -tHa, -e. I ti nastavci mogu se protu-
oblicima. - Red mi upotrebljavao se, pojednostavljene
za prezent i aorist, red Ha za perfekt i medij.
Nastavci aktivnog reda zapravo su prvotne bili bliski posvojnoj konstruk-
ciji - *cs-mi je "bivanje moje" (donekle je konstrukcija u
naem jeziku to mi je = to je moja takvi sklopovi s glagolom
'biti" i postoje i u drugim jezicima).
Za prezent netematskih glagola primjerom je *csmi, *cssi, *csti ... (vidi
u jesam).
Za prezent tematskih glagola pogledajmo *bhero "nosim, berem" i
*wcgho "vozim".
69
stind. tat. got. lit. stsl.
jd. l. bharami uehO baira veiJ berQ
2. bharasi uehis bal ris vei bere i
3. bharati uehit bfrif> vea beret
dv. l. bharavah bairos vetava
2. bharathiu; bafrats vea ta berefa
3. bhara taJ:i phereton vea berete
mn.1. bhflramaJ:i uehimus bafram veame berem
2. bharatha uehitis bafrip vea te berete
3. bhftranti pherousi uehunt bairand vea berQfb
. Od silna fl'.OOtva glagolskih obli.ka evo za rimjer jo i
sigmatskog na s)_ - sigmatski aorist aorist je kao
glagolska kateg?nJa sacuvan u mdo1ranskim jezicima, armenskom i
slavenskom). Stmd. dik- i deik- jesu od ie. *dei}(- "pokazati" t I -
" k h" . t d . *w: k ' s s . rex
re o Jes o 1e. -s-.
stind. stsl.
jd. l. adiksam edeiksa re'\b
2. adiksah edeiksas
3. edeikse
dv. l. adiksava
2. fldiksatam edefksaton
3. edeiksaten
mn. 1. ftdiksama edefksamen rfromb
2. adiksata edefksate
3. edeiksan
a- i e- jest augment, koja se stavlja ispred gla-
n_? vrijeme (aorist ili imperfekt) - to je ie. *e- (st.
)S ceshcom i psi. u imperfektu (stsl. hrv.
(Ta tndoevropska cestica ima usporednice u inim Jezi-
c1ma.)
. Kao primjer za red Ha moe biti perfekt glagola *weid- "znati" (u he-
titskom primjer biti ak- "znati").
stind. got. Jat. het.
jd. 1. veda o ida wait uidi akhi
2. oistha waist waisti akti
3. veda o ide wait uidit aki
mn. 1. vid ma ismen witum uidimus cJ..'Weni
2. vida iste \vilu]> uidistis ef...'feni
3. vid(lr
isa si witun uidare ekanzi
U j_e jezicima od obi ika perfekta
7.nam (te. wo1dai, od je i Jat. uidf).
samo stsl.
70
U indoevropskom je jedna od glagolskih tvorbi bilo i udvojenje (redupli-
kacija), usp. stind. da-da-ti "dade", di-do-si, stlit. duos- ti, stsl. dastb;
usp. u naem jeziku dadem.
Indoevropski je imao vie glagolskih sufiksa, formanata, proi-
renja i sl. . . . . .
1
.
Indoevropsko -sR- pojavljuje u s !crum
glagola; u slavenskom on Je npr.u *1skat1 (to Je 1e. e1-sk-, od e1-
le. ima usporednica u inim jezicima.
Sufiks -eje- ima iterativno-kauzativno njegovi su odrazi u
staroindijskom, latinskom, gotskom, slavenskom (to su glagoli IV.
vrste, na -i-: *ljubiti, *voziti, *slaviti itd.). Taj je sufiks povezan s *ei-
i vrijeme nastanka dalo bi se vjerojatno smjestiti u predindoevropsko vrijeme
(ie. *ci- < nostr. *'ejA, v.
Sufiks -s- za vrijeme (i -sjo-, s dodanim -j-, koje bi se moglo
povezati s *ei- je u vie indoevropskih jezika (u slavenskom je
njegov ostatak samo u participu srednjeg roda stsl. by<(teje s
*bha-sj-). Isti je takav i sufiks deziderativa (za izraavanje elje). - Taj je
-s- potekao od k.auzativno-deziderativnog afiksa *SA; taj afiks
nastao je od nostr. *cw'A "htjeti; doputati" (uostalom, je upotreba
glagola htjeti u naem i u drugim jezicima; je i za - vidi prethodni
primjer -, imati itd.).
lndoevropski prezent s infigiranim {umetnutim) -n- u slavenskom je sa-
(navodim staroslavenske primjere) u h;gQ Uet1); s<;dQ (sesti) i sl. Taj
infiks slui i za imperfektivnosti. Taj je indoevropski inliks po-
tekao od afiksa za medij i refleksiv * - Nostr. * nastao je
od *<A neto, namjeravati neto".
Istog bi porijekla mogao biti i nazalni dio prezentnog sufiksa -ncu- (u
praslavenskom - 11Q-, sa sekundarnim Q - to su u naem jeziku glagoli druge
vrste: dignuti, posegnuti, viknuti itd.); drugi bi se dio mogao povezati s na-
rednim primjerom.
U nekim indoevropskim oblicima {ne samo u glagolu) za koje je
blisko inaktivnu, pasivnu i sl., u korijenu bude samoglasnik o. Moglo
bi se pomiljati na to da je taj o u vezi s afiksom pasiva *wA
(te s ie. -wo- i sufiksima bliskih pasivnu i sl.).
se indoevropski sufiks -to- za pridjeve, particip preterita pasivni
{glagolski pridjev trpni) i sl. moe dovesti u vezu s afiksom *fA
za k.auzativ i refleksiv (usp. u naem jezik.'U refleksivno-kauzativno kositi se
prema biti koen).
Ovaj kratak i zapravo moda i nedovoljno sistematski pregled nekih gra-
pojava indoevropskog prajezika samo je pregled i daleko je od t?ga
da bude blizak nekom suvislijem i jasnijem pregledu indoevropske gramatike.
Ovdje je dan tek toliko da stekne barem malen uvid u iroka
indoevropske gramatike. - Nisam i
od navedenih primjera imaju ih u sinokavk.askim, 1 drugim
JCZIClma.
Zaintercsiraniji mo e zagledati dalje u 1944/199 2. Mcillct
1965, 1969. Hamm 1970, 1970. t:vfogu 1971. 1974.
venistc 1975 1975 Odri 1990, gramatika ... 1979,
1984, '1985. Cabc,i 1986/VII. K;onesl;;i 1986. M.'!'rtinc:t 198 7.
1988 i drugdje lnavoo sam dostupruJa dJela - izdana u
Hrvatskoj i ncl<lm susjednim i bli im zemljama; z a ostala za ovo z animljiva
djel a treba pogledati u bibliografiju i u bibliografije navedenih djela).
jezici
Pregled jezika
Prvih est porodica
est porodica s kojima ovdje jesu afrazijska, kart-
velska, indoevropska, uralska, dravidsk.a i altajska. Razlog zato ovdje na
navodim samo tih est jest taj to se u prvim djelima iz
jezikoslovlja radi upravo s njima - od njih se Ima i drugih poro-
dica koje su dio natporodice, i porodica za koje se smatra da je-
su takav dio (i radi se na tome da se to dokae ili opovrgne); njih navesti
posebno.
U svim daljnjim nabrajanjima jezika ne navode se uvijek svi jezici koji
pripadaju porodici, skupini itd.
Afrazijski jezici
Afrazijska (semitohamitska) porodica ima est grana.
Semitski jezici dijele se na pet grupa. To su sjeverna rubna
sjevernu sredinja (sjeverozapadna), juna sredinja Uugo-
zapadna), juna rubna {juna) i etiopska.
. Sj_everni rubni jezik jest izumrli akadski, sa svojim stanjima: di-
Jalektima staroakadskim, babilonskim i asirskim. - Pisani spomenici staro-
akadskog jezika (klinasto je pismo preuzeto od Sumerana; s vremenom je iz-
rnijenjeno) jesu iz vremena XXV- XXII. st. pr. n. e. Najvie je tekstova iz
taj se jezik onda naziva babilonskim (stari s II.
srednji iz XVI-XI.st.pr.n. e pozni iz X-VIII.st.pr.n.e.).
asirski. - Akadski je jezik bio jezik sporazu-
nuJevanJa 1 d1plomac1Je, no s vremenom je potisnut; prevladao je aramejski.
Sve su to jezici izumrli.
jezici jesu: stari eblanski (paleokanaanski),
a"'?ntski, ugantski te mali jezici iz II. pr. n. e.; srednji hebrejski,
te neki drugi, aramcjski; novi ivrit, novoaramejski.
Iz II. pr. n. e. postoji vie kratkih tekstova na jezicima koji ta-
spadaju u sjeverne sredinje jezike. - Pseudohijeroglirski tekstovi iz
Byblosa najstariji su zapis - Protosinajski tekstovi iz vremena su
oko sredine II. Po nekim jezikoslovcima pisani su protoarapskim
72
jezikom Iako malobrojni, ti su tekstovi vani za povijest -
iz Lakia iz vremena su 1800-1300 g. pr. n. e. - Pretpostavlja se da Je u
prvoj polovini II. pr. n. e. (u .XVI. u neko_m od na
Bliskom Istoku nastao protoalfabet, 1 to kao shematsko-slikovno pismo su-
tipa (u kojem jedan znak slui za biljeenje CV, ovdje C
nik, V bilo koji samoglasnik ili nikoji), s 32-33 znaka. Pismo se brzo proi-
rilo, i kako medu gradovima dravama nije bilo nekih
nih veza uskoro su nastale razne tog protoalfabeta. Na pnJelazu
XVI/xV. pr.n.e.postojale su dvije grupe pisama: junosemitska. i
sjevernosemitska. U XV. od nastaj_e
mo. U XIII. zbog promjena fonoloskog sustava u sJeverrum sred1s-
njim jezicima, nastaje znatno jednostavnije pismo (sa samo 22 znaka).
Eblanski jezik, koji se upotrebljavao u gradu Ebli u dananjoj sjevernoj
Siriji, najstariji poznat semitski jezik: tekstovi su mu iz HI. pr. n. e.
Starokanaanski jezik govorio se u nekadanjoj Palestini (dananji Izrael i
Jordan) i u Fenikiji (dananji Libanon); tekstovi su mu iz II. i moda s kraja
III. pr. n. e. Bili su pisani staroegipatskim ili akadsk:im pismom, a
dosta je imena i u tekstovima na drugim jezicima.
Amoritskim su jezikom govorili nomadi koji su ivjeli na dana-
nje Sirije i sjeverne Mezopotamije. Jezik je poznat po mnogobrojnim ime-
nima zapisanima u Ili/II. pr. n. e. u tekstovima.
Tekstovi ugaritskog jezika (pisani posebnim, ugaritskim klinastim slogov-
nim pismom, koje je nastale u XV. pr. n. e. od sjevernosemitske va-
rijante protoalfabeta, s utjecajem na oblik znakova iz iz grada
Ugarita (na sjeveru Fenikije; dananje mjesto Ras-amra u Siriji} iz
sredine II. pr. n. e. Uglavnom su to gospodarski, sudski i diplomatski
zapisi, a ima i vjerskih i epskih djela. .
Starohebrejski je jezik poznat po tekstovima nastalima u vremenu
XIV /XIII. st. pr. n. e. i nove ere. Hebrejsko se ime (sthebr. <ibri po
postanju "itelj s ove strane rijeke", zbog Jegendarnog dolaska od Eu-
Izrael_ce i savez, kasnije
Jisrii'e/, koja se sporrunJe u egipatskim 1zvonma od XIII. st. pr. n. e.). Oru se
da je starohebrejski jezik Izraela - doseljenika s istoka (preko rijeke Jor-
dan), s juga (s egipatskih granica) i jo nekih plemena - bio jedan
od jugozapadnih amorejskih dijalekata plemenske grupe Sutija, koji se na-
slojio na starokanaanski (a oni su bili relativno bliski). - biblijskih
knjiga Starog zavjeta (kanon je u VII- li. st. pr. n. e.) pisana je staro-
hebrejskim jezikom. Najstariji je starohebrejski dio Starog zavjeta Pjesma
Debore (Suci, 5), iz XIII/XII. st. pr. n. e., a knjiga Daniclova (II.
st. pr. n. e.). Bogata je i posljebiblijska literatura na starohebrejskom (npr:
Mrtvomorski rukopisi, iz Il/I. st. pr. n. e.-1/II. st. n. e., talmudska, pravna 1
razna druga znanstvena i knjievna djela iz srednjeg vijeka). - Sa starohe-
brejskog ili s aramejskog prevedeni su sav Novi zavjet i dijelovi Staroga,
kojima su najstariji poznati tekstovi (Bibliju su na preveli id<;>vi
u Egiptu). - S vremenom je hebrejski jezik potisnut: u prvim
n. e. prevladao je aramejski, kao i svuda u Prednjoj Aziji. Nadalje
se hebrejski upotrebljavao samo kao jezik idovske vj_cre,_ O? j<?
koncem XIX. i danas je njegov moderan obhk, Jezik 1vnt, glavru
jezik u Iuaelu.
tekstovi jesu iz vremena XIV sl. pr. n._ .. e.
je jezik nastavak starokanaanskih govora svojeg podrucJa; Ferucaru su
73
sebe i nazivali i Kanaancima (i smatra se da je Phoinil<es "crveni"
prevedenica tog imena), te po svojim gradovima (pa su ih i idovi tako na-
zivali Sidoncima, su se raselili irom Sredozemlja: od
junih obala Male Azije i Cipra preko sjeverne Afrike, Malte, Sicilije i
Sardinije do junih i obala Pirenejskog poluotoka. Od IX.
veoma je vaan grad Kartaga (Jat. Carthago, gen. Carthaginis, iz fen. kart
f:Jadat "novi grad"), koji su unitili Rimljani 146. g. pr. n. e. U samoj je Ferlikiji
poslije IV. st. pr. n. e. (poslije tih u dravu Aleksandra
Makedonskog) jezik postepeno nestajao, pred i aramejskim. U
Sjevernoj je Africi jezik (sada kao punski - po latinskom odrazu
Phoinil<es) preivio do VII-VIII. st., kada je prevladao arapski. - Kako
se uglavnom smatra da je od pisma nastalo po tome bi fe-
bilo izvorom svih alfabetskih pisama na svijetu (osim korejskog te ar-
menskog i gruzinskog, a ta su dva po uzoru na aramejsko i
No danas se misli i da pismo nije nastalo izravno od f utjecaji
su bili razni. Od pak je pisma nastale etrursko (te jo neka pisma u
drevnoj Italiji), od etrurskog latinsko. - su pak svoje pismo
se na ostala prednjoazijska pisma (egipatsko, akadsko itd.).
Aramejci (akad. 'a/Jlame, kasnije 'arame) naselili su se isprva u sjeverne
dijelove Sirije i Mezopotamije koncem II. pr. n. e., a s
kojih su otili - sjevernu Arabiju - zauzeli su Arapi. Uskoro ararnejski je-
zik se. naziva i potiskuje huritski i arnoritski. Poznat je
po tekstovima lZ razdoblja X/IX. st. pr. n. e.-XV. st. n. e. Jezik se u staro-
hebrejskim tekstovima naziva 'aranv]; u Bibliji se aramejski govori idova
nazivaju hebrejskim jezikom. - Aramejski je od VIII/VII. st. pr. n. e. postao
jezik sporazumijevanja u Prednjoj Aziji, pa je kao govorni jezik stanovnitva
potisnuo i asirski i babilonski. U perzijskom je kraljevstvu Ahemenida od
VI. st. pr. n. e. bio i slubeni jezik za cijelu dravu. Neka su poglavlja Starog
zavjeta (Daniel, Ezra) pisana na aramejskom jeziku, koji je imao veoma bo-
gatu knjievnost. Jezik je potisnut od arapskog, u vremenu VII-
-:-XV. st. - Jezik se dijeli na staroaramejski iz X-Vlll.st.pr.n.e.,
IZ VII- IV. st. pr. n. e. i biblijskoaramejski iz V-II. st. pr. n. e., zapadnoara-
mejski (nabatejski iz I-III. st. n. e., palmirski iz I-III. st. n. e., samaritanski iz
IV. st. n. e.) i mahlula (kod Damaska), (sirijski iz III-XIII.
st., babilonskoaramejski iz IV-VI. st., mandejski iz III-VIII. st.) i urmijski
(kod jezera Urmija) i turabdinski (pored Mosula), novoasirski (u malim za-
u Iraku, !ranu, Gruziji, SAD i drUgdjc). - Aramejsko je pismo
odvJetak pisama, a od njega je (u V. st. pr. n. e.) nastale he-
pismo te srednjoperzijsko pismo pehlevi, partsko, sogdijsko i horez-
lll!jsko te. neka druga. Od aramejskog je pisma nastale indijsko pismo brah-
rru, od su onda nastala druga indijska pisma. Aramejskog je postanja i
arapsko pismo.
je da j_ezik p!sma linearnog A spada u sjeverne sredinje semit-
ske. -:- Slog?vno pismo hncarno A upotrebljavalo se na Kreti te na nekima
od Kikladskih otoka u "'.remenu oko 1700-1550 g. pr. n. ere (a ponegdje i do
oko 1450. g. pr. n. e.). Njegove su kretsko slikovno pismo A (iz vre-
oko 2100:-1900 g. pr. n. e.) i _B (oko 1900-1700 g. pr. n. e.), koja nisu
proCJtana. Od linearnog A nastalo Je pismo linearno B kojim se pisalo na
jeziku (do oko 1200 g. pr. n. e.). ' ,
Juni sredinji jezici jesu: stari arapski, s jezikom Qur>ana, te srednji i
74
novi arapski dija/e/...1i, koji se zapravo mogu smatrati i novim jezicima.
Epigrafski sjevernoarabijski jezik iz V. st. pr. n. e.-IV. st. n. e. prethodi
arapskom, no moe se da su prvi, tekstovi 'pr.avog'
arapskog jezika iz IV. Predislamska kasidsl<a poezija na arapskom
jest iz III/IV- VI. st. U sedmom je Muhamed (Mul:iammad,
57o--632) propovijedati islam, novu vjeru, kojoj je glav-
na sveta knjiga Qur>an. - Otad se arapski jezik iri s arapskom vlasti i is-
lamskom vjerom. kuranski arapski standardizirali su u VIII-IX.
st. arapski Dananji knjievni arapski jezik zapravo je isti taj
jezik. Od XIX. nastaje moderan knjievni arapski jezik.
Arapskim dijalektima/jezicima govori danas vie od 170 000 000 ljudi
(nekima je to drugi jezik u zemljama u kojima ive - npr. Berberima, Kur-
dima i drugima}, i to u Saudijskoj Arabiji, Junom i Sjevernom Jemenu,
Omanu i malim zemljama Arabijsko-perzijskog zaljeva, Kuvajtu, Iraku, Si-
riji, Jordanu, Libanonu, Izraclu (arapska je otprilike estina stanovnitva),
Egiptu, Sudanu, Libiji, Tunisu, Aliru, Maroku, Mauritaniji te u jo nekim
zemljama (kao manjina). - arapski jezik jezik je
islama, pa je u vjerskoj upotrebi posvuda gdje ima muslimana.
arapski dijalektVjezici jesu naprimjer egipatski, sirijski, jordanski,
libanonski, omanski, saudijski.
Zapadni (magrepski) arapski dijalekti/jezici govore se u sjevernoj Africi:
u Libiji stanovnitva: manje od 5% jesu Berberi), Tunisu (oko 90%),
Al iru (neto manje od dvije Maroku (neto manje od polovine sta-
novnitva), Mauritaniji, Zapadnoj Saharl i u susjednim zemljama; vie nema
poddijalekata na Siciliji, Balearima i u Spanjolskoj (posljednji su Arapi otili
iz panjolske 1610. godine, no oni su govorili panjolski, pa su tako pre-
nijeli i andaluzijske napjeve u sjevernu Afriku). - Malteki jezik spada u
magrepske, ali se razvijao u zapadnom kulturnom krugu (ima veoma mnogo
romanskih a pie se latinicom). Ima oko 400 000 govornika.
Moe se spomenuti jo i epigrafski sjevernoarabijski iz V. st. pr. n. e.-
- IV. st. n. e.
Juni rubni jezici jesu: stari junoarabijski (sabejski, minejski, kataban-
ski, hadramautski i dr. - tekstovi su iz VIII. st. pr. n. e.- VI. st. n. e.) te
mahri, harsusi (govori ga samo petstotinjak ljudi u Omanu; neki ga smatraju
dijalektom jezika mahri), hauri (ahri, dibali), bathari (botahari), sokotri (na
otoku Sokotri u Adenskom zaljevu).
Etiopski su jezici sjeverni (geez ili staroetiopski, s tekstovi ma iz I-XI. st. ,
danas jezik etiopske crkve; tigre, s oko 120 000 govornika, na sjeveru Etiopije
i u susjednim Sudana; s oko 5 000 000 ljudi, u sjevernoj
Etiopiji i jugozapadnoj Eritreji, to je neto manje od desetine Etiopljana; taj
je jezik potomak geeza) i juni (amharski, kojim govori oko 10 000 000 ljudi,
to je neto vie od Etiof.l jana; harari, argoba, izumrli hafot, gurage s
oko 550 000 govornika u Etiopiji .
,
jezici
Dijele se na dvije podgrane: na i na berbersko- libijsku {libijsku).
jezici govorili su se na Kanarskim otocima; u razdoblju XV-
- XVII. st. su prcli na panjolski jezik.
Od berbersko- libijskih jezik.a izumrli su starolibijski
75
staronumidijski. Od njih je ostalo nekoliko stotina tekstova i glosa iz rimskih
vremena (starolibijski od II. st. pr. n. e., u Tunisu i Aliru). Bile su dvije vrste
pisma: numidijsko (dananji Tunis i dio Alira) i jo mauretansko
(stara Mauretanija). - Izgleda da bi ta dva jezika spadala u dananje sje-
verne berberske jezike.
sjeverni jezici: ilh (taelhit), tamazigt (u Maroku), zenet su di-
jalekti rifu Maroku, zuavski ili kabilski i drugi u Aliru, derb,1 u Tunisu);
jezici: gadames, audila, sivah i drugi, u Libiji i Egiptu;
tuareki jezici: tamahek i tamaek u Sahari i Sahelu (Alir, Niger, Mali,
Burkinafaso), s jezicima ahagar, taulemet, tanes/amt, gat itd.; jezik tamaek
{juni Alir, Mali, Niger) od svih je berberskih jezika najmanje poarabljen;
zenaki jezici: zenaga i drugi u Mauretaniji i moda u Sencgalu.
Na oko trista berberskih jezika i dijalekata govori ukupno vie od deset
milijuna ljudi u sjevernoj Africi i Sahari (Berberi oko Maroka-
naca i neto vie od estine Aliraca).
Egipatski jezik .
Egipatski jezik ima ove povijesne stadije: st;1roegipatski (XXXII-XXII.
st. pr. n. e.), srednjoegipatski jezik (XXII-XVI. st. pr. n. e.), novoegipatski
(XVI-VID. st. pr. n. e.), demotski egipatski (VIII. st. pr. n. e.- V. st. n. e.),
koptski (bohejrski, saidski, fajumski , ahmimski, subahmimski; 11/111-XVI.st. ;
izgleda da je kao govorni jezik izumro u XIX. st.). - Danas je
koptski liturgijski jezik koptske monolizitske crkve, kojoj pripada
do desetine stanovnitva Egipta (po nekim procjenama i estina). Kopti su
onaj dio koji ni poslije arapskih (641) ni poslije turskih osvajanja
(1517) nije preao na islam. (Ima i nekih manjih i ne ba irokouspjenih po-
kuaja da se koptski jezik oivi.)
Egipatski se jezik pisao pismom koje je imalo tri skupine znakova: ideo-
grame (jedan znak za jednu fonograme (za jedan slog ili vie njih) i
determinative (koji su sluili samo kao za rije-
- Najstarije egipatsko pismo bilo je uglavnom slikovne, ideografsko: je-
dan crte je cio Nastalo je hijeroglifsko pismo, s preko
3 000 znakova. (U V. st. pr. n. e. Grci su egipatsko pismo smatrali
nim, pa odatle i naziv za nj, hijeroglifi - tako od III. st. pr. n. e.:
hierogfyphik.it grammata.) S vremenom se pismo pojednostavnila, vie nema
veze prvotna crtea i oblika znaka: to je hijeratsko pismo, s oko 600
znakova, koje je bilo u svojem usponu u II. pr. n. e. Od njega se
razvilo jo jednostavnije pismo, demotsko (od VII. st. pr. n. e.), u kojem su
spojevi znakova {ligature). hijeratski zapis jest iz
m. st. n. e a demotski iz 4 76. g. n. e.
Koptski se jezik pisao koptskim pismom, koje je od
Kuiitaki jezici
Dijele se na ove podgrane:
sjevernokuitski: bedauje (ili beda, oko 150 000 ili do nekoliko stotina ti-
crvenomorska obala Egipta, jugoistok Sudana, Eritreja), s mnogim di-
jalektima;
sredinji, u sjevernoj i sjeverozapadnoj Etiopiji: bilin (oko 32 000, u Eri-
treji), hamir (oko 5000, oko Avergclea) i hamta (oko 5000; pokrajine Tigre i
Volo), kvara (oko 17 000; to su Falai, idovske vjere - dobar ih je dio emi-
grirao u Izrael 1985. g. i kasnije), dcmbea, avija (nekoliko ljudi) i dr. ;
76

- nizinski ili danakilski (skupa vie stotina saho (u Eritreji), afar
(s danakilskim dijalektom; na sjeveroistoku Etiopije moda i 400 000, a u
Dibutiju oko 100 000, to je vie od stanovnitva);
- oromo-somalijski: somalski (oko S 000 000 govornika; u Somaliji oko
dvije njih, u Ogadenu na istoku Etiopije, na jugu Dibutija), boni (na
istoku Kenije), rendile (na sjeveru Kenije), oro11XJ (ili gala; u velikom dijelu
Etiopije - neto vie od Etiopljana jesu Oromo; u Keniji;
ukupno oko 8 000 000 govornika) i dr.;
- juni: irakvi (oko l 800 000, u sjevernoj Tanzaniji), gorova,
a/agva, asa, ngomvija, daha/o (u Keniji) i dr.
- sidamski na jugu Etiopije): sidamo (do l 000 000 govornika,
rijeka Juha i Webi), (700 000, na rijekama Omo i Billate),
kambatta i tambaro, arbore, geleba, burdi i dr.;
varazijski: varazijski i dr.
Omohki jezici
Donedavno su smatrani zapadnim ogrankom kuitskih jezika. - To su
ometo (na jugozapadu Etiopije), (oko l 700 000 u pokrajini Kafa u Eti-
opiji), jamma, anfi/a, gimirra, aro i dr.
jezici dijele se na tri skupine: zapadnu, sredinju i
zapadna skup ina (hausanska, sa ezdesetak jezika) - hausanska pod-
grupa: hausa, jezici gvandarai podgrupa angas: angas (oko SS 000, u Nigeri-
ji), sura, monto/, ankve (oko 13 500), herka; podgrupa boleva: bo/eva,
karekare, dera itd.; podgrupa vardi: vardi, karija, mburku itd.; pod-
grupa zar: burma, gedi, buli itd.; podgrupa ron loko 12 000 govornika): fjer,
bokoe itd.; podgrupa ngizim: ngizim (oko 40 000, u Nigeriji oko Bornua i
Kana), bade itd.;
sredinja skupina: podgrupa kotoko: logone (oko SOOOO, na rijeci Lo-
gone}. nga/a, buduma itd.; bata-margi: (oko 12 000, u Nigeriji oko
Numana}, margi, gabin itd.; podgrupa hina: hina, musgoi, matakam itd.;
i s l skup ina : giddcr, mandra, musgu (oko 2S 000, u
i Kameruna), banana, somraj (oko SO 000, u po-
izmcdu i Republike), tuburi, mubi itd.
je od jezika hausanski (poslije svahilija drugi jezik
po broju govornika juno od Sahare, a u Africi, poslije arapskog i sva-
hilija). Njime govori u sjevernoj Nigeriji oko lS 000 000 ljudi kao prvim i oko
10 000 000 kao drugim, i jo se nekoliko milijuna ljudi u susjednim zemljama
moe sluiti njime u komunikaciji. Najstariji tekstovi
na hausanskom jesu iz XI.
Neki jezikoslovci smatraju da se afrazijski prajezik dijeliti u X. ti-
pr. n. c., i da mu je ondanja pradomovina bila Prednja Azija. Tada
nastale grane ostale su u Prednjoj Aziji dulje vrijeme, do IV.
pr. n. e., kad je dio tih Afrazijaca (svi osim Semita) otiao u Afriku
(preko Arabije, a moda preko Sinaja).
Po nekim pak jezikoslovcima afrazijski je7ici l\"ore natporodicu koja je
srodna (i sinokavkaskoj i drugima) - dakle smatraju da afrazij-
ski jezici nisu dio natporodice.
77
Kartvelski jezici
.. su gruzijski tekstovi iz IX-X. s prijepisima stari-
'IZ V: IZ V- XI. st., srednjogruzijski iz XIl-XVlll. st.; da-
m:ia govora - to su adarski, gurijski, kartlijski,
kahetinski, psav_ski, hevsurski 1 dr.), svanski te megrclski i (ta dva
zansku - se u Gruziji (a u susjednoj Turskoj).
. Starije pismo, xucuri, je nastalo od perzijskog
pahlavt (ih od dr.l!Sog pisma aramejskog porijekla) s u-
mxedruh, koJim se danas pie, nastalo je od pisma xucuri,
I ustaltlo Se U XVfi.
Gruzinaca ima oko 3 600 000, Svana oko 43 000 i Laza oko so 000.
lndoevropski jezici
O njima vidi poseban dio, od str. 15.
Uralski jezici
Uralski se na (ugrofinsku) i samodijsku granu.
Jez1c1. f 1 n _s k o j s k u p i n i razlikuju se pri-
balhcka (flnskf, karclski, estonski, vepski, iorski, vodski, Jivsk.f),
muromskf, merjanski i te dananji
m::rdv_ins_ki, mar11sk.f) (komI, udmurtsJa). U u g a r s ko j s k u-
p 1 n 1. Jezik 1 opska podskupina (mansijski, hantijsJa).
. tekst f iz 1S30 (i od XVI. sl. finski je
1 sluzberu st? Je dotad bio samo svedski). Finaca ima oko S 000 000.
. se Jezik i_ dijalektom: zapravo se finski
1 karelski .ne mogu odiJehh. karelska je komponenta bila
veoma vazna u . . finskoga knjievnog jezika. Najstariji
tekst Jezika Jest IZ XIII. U Rusiji ima vie od 150 000
Karelaea, u od kojih neto manje od dvije karelski
prvtm Jezikom, no u kolama se na finskom. - Jezik se
diJeh na tri d!Jalekatske grupe: na uu karclsku, ludikovsku i olonjecku.
ima oko 1200000, u Estoniji i mnogo u iseljenitvu - u ved-
skoJ_. .. tekst jest iz vremena oko 1S2S, naj-
stanJ1 pojedinih JeSU I stariji, iz XIIl-XfV.
Vepsi z1ve_ u KarehJt,_ Sankt-Petersburga i Vologde; ima ih oko
30 000. (po __pop1su IZ_ l g. Vepsa je bilo oko 8 300, od kojih je
tek ?d vepski smatralo prvim); ive na obali jezera
lorci z1ve u bliztru_ a ima ih oko 200. -
oda 500; _z1ve u bliztru Sankt-Petersburga. - Liva ima oko
500, z1_ve sc:Ja kod VentspiJsa u Latviji; pojedine zapisane
u. noJez1crum u XN. sl., najstariji tiskani tekstovi na livskom
Jesu lZ - Jezici vodski, iorski i livski izumiru.
1
SaaO'll (Laponet, sameht) ive na sjeveru Skandinavije i na Kolskom po-
uotok_u: Ima ih oko_ 40 000, ?ci dvije ive u Norvekoj, a oko
':1 _le ?stali u Finskoj (oko 2 000) i Rusiji (oko I 000). -
D1Jalekt1/Jez1et Jesu mari, kola, lule, pile, ruija, skolt, ume, junosaamski.
78
Mordvinaca ima oko 1 200 000 govornika. Polovina ih ivi u Mordviniji u
Rusiji, gdje su ipak manjina. erzjanski_ (_na
sjeverozapadu), mokanski (na jugoistoku). _Prvt 1z stolJeca.
Prvi tekstovi marijskog jezika jesu 1Z XVI. stolJeca. Danas
ima dva standardna oblika. Marijaca (man) ima oko 620 000; pola ih ivi u
marijskoj autonomnoj republici (gdje polovinu stanovnitva) u Rusiji,
ostali uglavnom na susjednim .
Komi ive na sjeveroistoku evropsko& dijela Rusije. Staropermski (staro-
komijski) tekstovi jesu iz XIV- XVII. !><?stoje tri ko_mijska
jezika: zirjanski (komi; oko 330 000, uglavnom u a:it?no_mnoJ repu-
blici), oko 150 090. u Autonom-
noj Oblasti na gornjem toku rtjeke Kame) 1 besp1smen jaZvtnSki (oko 5 000,
oko rijeke Jaz've).
Udmurta (Votjaka) ima vie od 700 000; ive juno od Komijaca, u Ud-
murtiji (gdje dvije svih Udmurta polovinu stanovnitva) u Rusiji
te u susjednim
se jezik govorio u l>riuralju od I. n. e_. d? V.
st. n. e. i u vrijeme seoba od V. do IX. st. naziv je za. jezik od
doseljenja u Panoniju krajem IX. st. do XVI. st.; je faza u
vremenu XVI-XVIll. st., a od kraja XVIII. st. - Prvi zapisi
se od IX. st., a prvi je tekst iz XII. -:--
ima oko 14 000 000 a ive u (oko 11 000000). Rumunjskoj (oko
2 000 000). (gotovo 400 000), Hrvatskoj (oko 25 000), Sloveniji (oko
10 000), (oko 600 000), u ukrajinskom (neto vie od
170 000), Austriji (oko 20 000) te u raznim drugim zemljama u iseljenitvu.
Oko rijeke Ob u zapadnom Sibiru ive Mansi (Voguli), kojih ima oko
7600 i Hanti (Ostjaci), kojih ima oko 21 000. Hantijski jezik dijeli se na tri
skupine dijalekata, koje se mogu smatrati i jezicima: na sjeverne (kazimski,
erkalski), june (kondijski, irtiki; ti izumiru) i vahovski).
Mansijski, sjeverni i hantijski imaju svoje knjievne .
Samodij1ki jezici dijele se u dvije skupine: sjevernu, u kojOJ su nenecki
s oko 30 000 govornika), enecki (jenisejskosamojedski;
500) i nganasanski jezik (900), i junu, u kojoj su selkupski
jedski; 3600) i kamasinski (za nj se moe da je nedavno izumro). -
nije su postojali jo neki samodijski jezici: motorski, tavgijski, karagaki,
kojbalski i kotski; njihovi su govornici preli na turkijske
Govornici samodijskih jezika ive u Neneckom naetonalnom okrugu
Arhangeljske oblasti, Jamalsko- neneckom nacionalnom okrugu Tjumenske
oblasti i u Tajmirskom nacionalnom okrugu Krasnojarskoga kraja. Od tride-
setih godina postoji mala nenecka pismenost, i jo manja selkupska (oba se
jezika isprva piu latinicom, od druge polovine . , .
Uralski se prajezik smjeta u vrijeme prije prijelaza s V. na
pr. n. e., kad su se odvajati jedan od drugoga finougars!<l t samod1j:
ski jezik. u m. se formirati ugarski, a preostalt finopermski
jezici kasnije se granaju dalje. . .
Uralskima je blizak jukagirski jezik (o njemu neto kasruJe).
Dravidski jezici
Dravidska porodica ima vie od dvadeset jezika, koji se dijele na
sjeverozapadne, gondvanske, sredinje, jugoza-
79
padne i june. Sjevernozapadni je jezik samo jedan: brahui. Njime se govori
u Pakistanu, Afganistanu i I ranu (ukupno oko 500 000 govornika). Jezik se di-
jeli na tri dijalekta. Izvorna knjievnost na tom jeziku pojavila se prije tri-
stotinjak godina. - Svi ostali dravidski jezici govore se na jugu i jugoistoku
Indijskog potkontinenta.
jezici jesu kw-uh i malto. Prvi ima vie od 1200000 go-
vornika u Biharu, Orisi, Asamu i Zapadnom Bengalu, a drugim govori oko
100 000 ljudi u Biharu i u Nepal u. - Od ostale mase dravidskih jezika preci
tih dvaju odvojili su se sredinom Ili. pr. n. e.
Gondvanski su jezici kui (500 000) i kuvi (200 000, oba u Orisi i Andhra-
pradeu), pengo (u Orisi), konda (oko 15 000 u Orisi), gondi (2 000 000, u
Madhjapradeu i drugimdravama) i manda (Kalahandi, Orisa). - 1i su se
jezici od drugih odvojili sredinom II. pr. n. e.
Sredinji su jezici gadaba (40 000, Orisa), pardi (110 000, Madhjaprade),
najki (1500, i Maharatra), kolami (67 000, Andhraprade). - Oni su
se od drugih odvojili u n. pr. n. e.
je jezik telugu (njegov se predak odvojio od drugih dravidskih
jezika krajem I. pr. n. e.), s oko 62 000 000 govornika, u indijskoj
dravi Andhraprade i drugdje, te u iseljenitvu u Aziji. Najsta-
riji je natpis iz 633. godine, prijevodna knjievnost iz XI-XIV. izvorna od
XIV- XVI.
Jugozapadnim jezicima pripadaju koraga i belari (u Majsuru, svaki s oko
1000 govornika) te tulu (l 000 000, u Majsuru). - Odvajanje tih jezika smje-
ta se u sredinu I. pr. n. e.
Junodravidski se jezici od drugih izdvajaju I. pr. n. e.
To su kw-uba (1000), kola (1000), kodagu (100 000), toda (do 1000), kw-u
(100 000, u Andhrapradeu, Tamilnaduu i Majsuru), kanada (31000 000, u in-
dijskoj dravi Majsur, gdje je i dravni jezik; epigrafski su tekstovi iz sredine
V, knjievni tekstovi od IX. st.), ma/aja/am (34 000 000 ljudi, u indijskoj dr-
avi Kerala, gdje je i dravni jezik; najstariji epigrafski zapisi iz X.
najstariji knjievni tekstovi iz XIIl-XIV. st.), tami/ (oko 61000000 govor-
nika - govori se u indijskoj dravi Tamilnadu, na sjeveru rilanke - tamo
oko 3 500 000 - te u iseljenitvu u Aziji, Junoj Africi, u Gva-
na Fidiju i drugdje; najstariji epigrafski tekstovi jesu s nove ere,
najstarija knjievna djela iz II-III. st.). - Moglo bi se da se
malajalamski od tamilskog odvaja Il. n. e.
Pisma dravidskih pismenih jezika nastala su od starijih junoindijskih pi-
san:a (o njima_ v. u odjelJ"ku o indoarijskim jezicima indoevropske po-
rodice). - U Junoj Indiji postojala su tri tipa starih pisama: zapadni (V-
- IX. st., u Gudaratu i drugdje), sredinjoindijski (od kraja IV. st.) te
obala, Tamilnadu, VII-XII. st.). Od pisama kakva su
bila kadamba 1 (od V. st.) nastalo je starokanadsko pismo (u X. st.) a
od njega pak dananje pismo jezika kanada i . telugu. Junoindijskom pis:Ou
(V. st.) srodno je malajalamsko pismo (kojim se pie i jezik tulu).
PlSffi?m grantha b_ili su pr_vi tamilski tekstovi, no od vm. upo-
se vlastito tanulsko pismo (nastalo od sjevernijih pisama, ali pod
UlJecaJem granthe).
praJezik se dijeliti u ry IIIl. pr. n. e. Izgleda da
su pradrav1dsku jezgru c1rula plemena ko111na su potomci dananji Tamili: s
vremenom su se (kako je opisano) odvajale druge grupe, dok se jezgra po-
80
micala prema jugu indijskog . i jest veoma
i znatno blii pradravidskom stanJU nego d:ug1_Jez1c1. . ..
Jezik mnogobrojnih veoma kratkih tekstova (pisanih posebrum vla_sttttn:i
slogovnim pismom) harapske (indske) J<:ilture, protomdski,
iz Ill-11. pr. n. e., bio Je naJVJeroJatruJe draVJdski. Uostalom, Dra-
vidi se i jesu na jug Indije doselili sa . , . . . . _. _ ..
Dravidskim je jezicima blizak elamsk.i, o koJem ce bih rtJCCt neslo kasruJe.
Altajski jezici
Altajski su jezici turkijski, mongolski, tunguskomandurski, korejski i ja-
panski. - Ponekad se oni smatraju posebnim porodicama.
Turkijski jezici dijele se na nekoliko skupina.
Izumrli su staroturkijski i staroujgurski;
tuvanski (tuvinski), karagaski (tofalarski), jakutski, hakaski,
utoujgurski, orski, altajski (ojrotski)_; . . . . . .
{dagataJski), novou1gurski, sanu1gurski,
. . ki b ,,:
sjeverozapadni kirgiski, kazaki, nog_a1s , ,
ski, tatarski, knmskotatarski, karaimski,
izumrli
jugozapadni (oguski): turkmenski, azerbajda1!ski, kaJ:aski (blizak azer-
bajdanskom), kadarski, afarski, turski, gagauski, salarski;
bulgarski: i izumrli bulgarski i hazarski.
Pojedine staroturkijske poznate su od . iz u
bizantskim izvorima; od toga vremena zna se za TurkiJce. Jezik 1m Je vec u
ono vrijeme bio podijcljen na tri dijalekta: (tekstovi s?gdij-
skim i ujgurskim pismom te pismom _n-_dtJalekt
nihcjskim pismom), .ii-dijalekt {orhonskoJeruseJski). StaroturkiJsko Je
razdoblje potrajala do X. - Dio Turk.ijaca koji_ je
sku vjeru pisao je manihejskim pismom od
aramejskog pisma), a jedan dio manihejaca te bud1stt 1 pisah s:i
u IX-X. ujgurskim pismom, koj_e_je od sogd1Jskog .. {To. uj-
gursko pismo preuzeli su u drugoj polovtru XII.stolJ_e?<1 vjer-
skih tekstova su kalendari, astroloki radovi 1 poezija. NaJslartJI tekst
zapisan ujgursk.im pismom jest jedan manihejski, iz VIII: - VIII.
staroturk.ijski tekstovi pisa_ru
(preuzeto je od Sogdijaca). - Fragmenti t.ekstova pisanih P!S-
mom brahmi jesu iz iz Sredinje Azije, iz VIp:- IX. -
nisejski tekstovi pisani su posebnim runsk.im pismom u .. a pro-
su na Jeniseju i u dolini rijeke Orhon u MongoltJ: trna dulJih nad-
grobnih natpisa i knjiga. . . , ..
Srednjoturk.ijski jezik jezik je iz razdoblja stolJeca. se od
mnogo jezika i dijalekata kao to su karaharud_ski, horez-
mijskoturkijski i ili kumanski, star?anat<;>ltjs!? 1.h
ski. - Karahanidski jezik upotrebljavao se u karaharudskoJ drzav1 u Istoc:
nom Turkcstanu ox-xm. st.); njime su govorila plemena Turge, Jagma I
Karluk. - Postkarahanidski je bio knjievni jezik u XIII-XIV. Pisao
81
se ujgursk.im pismom te arapskim. Naziva se i ujgurskim jezikom postkara-
hanidskog doba. Dio nestorijanskih nadgrobnih spomenika iz
XIII-XIV. pisan je pismom estrangelo sirijskog pisma). -
Horezmijskoturkijski jezik bio je knjievni jezik Sredinje Azije od Xill.
a (naziva se i od XV. {do sredine
XVI): su bliski, a nastali su od dijalekata, s utjecajem
karahanidskog. je bio knjievni jezik nmogih srednjoazij-
sk.ih Turk.ijaca {Turkmena, Kazaha, Turk.ijaca) i Zlatne horde {Ta-
tara, Bak.ira), a koristio se do XX. Pismo mu je bilo
arapsko. - Kumanski ili jezik govorio se u XII-XVI. na
jugu ondanje Rusije, do Krima te do dijelova Srednje Azije {a njime su go-
vori! i i turcizirani Armenci u XV-XVIIl. st.). U XIII. pod pritiskom
Mongola dio Kumana doseljava se u Od kumanskog jezika ostali
su zapisi pojedinih te manji iz XIV {latinsko-perzijsko-ku-
manski) i XV. {nekoliko kumansko-arapskih glosara te gramatika).
Tuvanskim jezikom govore Tuve; ima ih 166 000, u tuvanskoj autonomnoj
republici {Tuva je 1921-1944. bila polusamostalna republika) u Rusiji te u
Mongoliji. Do 1930. Tuvc su pisali pismenomongolskim jezikom; 1931-41. pi-
sali su na tuvanskom latinicom, poslije - Karagasa {Tofalara,
Tora) ima oko 650. ive u okolini Krasnojarska. - Jakuti ive u
Jakutiji, u sibirskom dijelu Rusije; ima ih 330 000 {nazivaju se saxa, a ime
Jakut jest od Tunguza, je dosta blizak drevnim turkijskim
jezicima (orhonsko-jenisejskom staroturkijskom). Jakutski se 1922-1939. pisao
latinicom, poslije - Hakasa ima oko 71 000, i ive u Hakaskoj
Autononmoj Oblasti u Rusiji {na srednjem toku Jeniseja i na okolnim podru-
- Sora ima vjerojatno dvadesetak a ive na Altajskom gorju.
Do 1944. imali su vlastitu pismenost, a sada piu ili hakaskom ili
na ruskom jeziku. - ive na obalama rijeke desne
pritoke Oba. Ima ih oko 48 000. Vjerojatno su potomci turciziranih Ugra ili
Keta. Jezik nema vlastite pismenosti. - Altajskim jezikom {ojrotsk.im) govo-
re Altajci, u Gornoaltajskoj Autononmoj Oblasti; ima ih oko 60 000. Sada-
njorg piu od 1937. godine.
Cagatajsk.i jezik ima znatnu knjievnost iz XV-XVI. te iz XVI-XIX.
taj se onda naziva srednjotur(kij)skim jezikom. U grupu
spadaju {novoujgurski) i salarski.
Ujgura ima oko 6 700 000 - od toga 6 000 000 ivi u Ujgurskoj autonom-
noj oblasti Sinkjang u Kini (sredinji, juni i dijalekti), a ostali (to su
govornici dijalekta ili) u Kazahstanu, Kirgiziji i Uzbekistanu. Jezik im se po-
stabilizirati i pribliavati dananjem od XVII. Znatna je novo-
knjievnost iz XVII-XIX. st. Od XI. jezik se pisao arap-
skim pismom {a ponegdje i staroujgurskim, do XVIII. st.). Danas se
u .. Kini ujgurski jezik pie latinicom (i arapskim pismom - na osnovi junog
dtJa!ekt_a), _a u zemljama (1930-46. latinicom). -
. utt UJgufl (san(y} u1yu.r) malena su zajednica u kineskoj pokrajini Gansu:
una ih nekoliko
. Uzbeka ima ukupno 14 000 000, od toga 12 500 000 u Uzbekistanu i u sus-
Jednim te oko l 500 000 u Afganistanu (oko dvanaestina stanovni-
tva) i malo na istoku Kine. jezik veoma bogate knjiev-
nosti) koristio se do XX. jezik (ozbak) pisao se
arapskim pismom do 1927, onda do 1938. latinicom, a poslije Jezik
82
ima mnogo dijalekata i poddijalekata, koji se onda dijele u dvije grupe.
Jezici grupe odvojili su se od Zlatne horde.
Od oko 2 000 000 K.irgiza je u Kirgiziji te neto vie od 100 000 u
susjednim te na istoku. Ki.ne. i .u. Jezik st:
jest starokirgiski, X-XV. st. srednjokirg1ski 1 posltje to.?a . .novokirg1ski (ra!'I
do sredine XVIII. kasniji do XX. st.; q1ryiz). Do dvadesetih
godina pisao se arapskim pismom, na a od
Ima dva dijalekta: sjeverni (djelonuce pod utjecajem kazaskog) 1
juni (pod utjecajem . . . V
je od oko 8 000 000 Kazaha u Kazahstanu 1 na susjednim
jima; neto manje od 1 000 000 ivi ih u malo .u t
Afganistanu. Jezik (qazaq) ima 1. zapadru J?.o
Oktobarske revolucije pisao se arapskim, zatim lattruckim, a od 1938. cmhc-
kim pismom ... . . . .
Karakalpaci ive u Karakalpakijt, autonomnoj u
u nekim susjednim i u Afganistanu; ima ih oko 300 000.
je jezik postojao i ranije, no .se proirio sovjetsko doba. je
isprva bilo arapsko, do 1938. latuuca, a otad cmhca se .. razhkuje od
kazake). Turkolozi jezik (qaraqalpaq) smatraju dijalektom ka-
zakog.
Nogajaca ima oko 60 000. !ive kod Stavropola i u
skoj Autonomnoj Oblasti na jugu Rusije le u manjim i (u
Dagestanu, autonomnoj republici na jugu Rusije. itd.). Jezik ima tn dtJalekta.
Od 1939. ima svoju pismenost.
Kazaki, i nogajski jezik tvore podgrupu
(sjeverozapadnih) turkijskih jezika. Od Velike nogajske hor-
de odvojili su u XV-XVI. . . . . ...
Bakira ima 1 400 000 u Bakiriji, autonomnoj republici u Rus1Jt, 1 na su-
sjednim Do tridesetih godina XX. za .sv?j
knjievni jezik rabili blizak tatarski. Do 1929. baskirski se Jeztk
pisac arapskim pismom, poslije latinicom, a od __ . . ..
Tatara ima oko 6 600 000; od toga neto manje od lrecme z1vt u TatanJ1,
autonomnoj republici u Rusiji, a ostali u Bakiriji, Mordoviji i u
drugim bliskim unutar Rusije. Izgleda da je jezik
djelovanjem bulgarskih i govora, i da_ od vreme-
na Zlatne horde, a pravog tatarskog Jezika sezu u vnjeme Kazan-
skoga Kanala (XV-XVI. st.). Starotatarski jezik ima
(XVI-XIX. st.). Osnove dananjega knjievnog jezika nastaju u prvoj polo-
vici XIX. st. Jezik se pisao arapskim pismom do 1927. zatim latinicom, a
1939. Jezik ima sedam dijalekata (sredinjim ili kazanskim govon
oko 30% Tatara, i on je osnovica knjievnog jezika; zapadni se naziva miar-
skim, miar; sibirskim govori 2%). . ..
Oko 230 000 Kumika ivi uglavnom u Dagestanu na jugu evropskog
Rusije, gdje je jedan od est knjievnih jezika. Poslije revolll:etje
nastala je pismenost na arapskoj osnovi, _ 1929. kumteki se p1sao
latinicom, a od 1938. Jezik (qum1q) 1ma tn d1jal.et.1a.
i Balkaraca oko 130 000 -
prvih oko dvije drugih oko KaracaJeV?I z1vc ug!avnom u
Autonomnoj Oblasti, a Balkarc1 u kabardmsko-bal-
karskoj autonomnoj republici, na jugu Rusije; dio je i jednih i drugih u
83
srednjoazijskim republikama. Od starijih turkijskih jezika blizak im je ku-
manski, zapisan u XIV. jezik postao je pis-
menim tek u sovjetsko doba (no pie se malo i
balkarskom
Krimski Tatari danas ive uglavnom u Uzbekistanu, kamo su preseljeni
1945. godine. Ima ih oko 300 000. Prije preseljenja dijalekti su bili juni i
sjeverni (stepski, nogajski), od kojih je prvi bio pod utjecajem turskog jezika
(potomci su to i Turaka iz vremena turske vladavine; oko petina Krimskih
Tatara), a drugi je blizak jezicima (njime govori oko petine).
Krimskotatarski jezik nastao je od kumanskih i nogajskih govora,
koji su kasnije Najstariji tekstovi jesu iz XVII- XVIII.
i njihov je jezik pod utjecajem turskog. Jezik se stabilizira na vlastitoj osnovi
tek u XX. Do 1928. pisao se arapskim, do 1938. i otad
pismom - Neto Krimskih Tatara ima i u Turskoj.
Karaima (qaraj, hebrejska mnoina qaraim) koji govore karaimskim jezi-
kom ima oko 6000; ive u Poljskoj, Ukrajini (na Krimu i u i Litvi, a
u te su. krajeve doli krajem XIV. i XV. Po vjeri su ju-
daisti, pa vjerske tekstove piu hebrejskim pismom, a svjetovne pak latinicom
ili
Turkmena ima oko 3 000 000 - od toga dvije u Turkmeniji i u
susjednim krajevima, a ostali u !ranu i Afganistanu, Turskoj, Iraku, Kini i
Siriji. Staroturkmenski je jezik (starooguski) jezik iz X-XI. i taj se
kao knjievni jezik dugo nije mijenjao. Temelji turkmenskoga knjievnog je-
zika seu u XV. U XVIII. imao je bogatu knjievnost.
Turkmenski jezik (tiirkmiin) ima dvije skupine dijalekata. Ranije pisao arap-
skim, pa pismo, i od tridesetih godina - Dio turkmen-
skog jezika jest a dio Juruka doselio se u XN. na
Makedonije(danas ih ima na jugoistoku, a smatraju se Tureima) i june
Srbije. - Truhmeni su sjevernokavkaski Turkmeni (ive u okolini Stavropol'a).
Od oko 12 000 000 Azerbajdanaea neto vie od ivi ih u Azer-
bajdanu, neto manje od polovine u !ranu, a ostali drugdje. Jezik (aziirbajjan
dili) dijeli se na pet grupa dijalekata: na (na kaspijskim obalama),
zapadne (na sjeverozapadu), sjeverne (na sjeveru Azerbajdana), june (na
jugu) i sredinje dijalekte (u sreditu Azerbajdana). Ima i svoju stariju
knjievnost, od XIV. Do 1923. pisao se arapskim pismom (a u
SSSRu onda latinicom, pa od 1939. Danas se prelazi na latinicu
kakvom se pie turski jezik.
od SO 000 000 Turaka ivi u Turskoj. U Bugarskoj ih ima nekoliko
stotina u Makedoniji oko 80 000, na Kosovu oko 20 000. ive jo na
Cipru, u Rumunjskoj i drugdje (npr.u Jezik (tiirk di/i)
naziva se i osman(lij)skim i anatol{ij)skim. Ima dvije grupe malo
dijalekata: anatolske i dunavske dijalekte. Nastavi ja staroanatolijski,
koji je dospio u Anatoliju te u Horezmiju, Iran i na Kavkaz s Turcima u
X-XI. Od XIV. to je (staro)osman(lij)ski. Vrijeme novo-
turskog jezika u XVI. Do 1929. pisao se arapskim pis-
mom, a odonda
. Gagauza ima 170 000 - u Moldaviji i Ukrajini (kamo su se doselili kra-
jem XVIII. i XlX. s neto Bugara, iz Bu-
garske; onda ih se malen dio XX. preselio u Kazahstan i
Srednju Aziju} te u Rumunjskoj i Bugarskoj. Jezik je blizak turskim govori-
ma u Bugarskoj (pa neki jezikoslovci zato gagausk.i smatraju
84
tek dijalektom turskog jezika). Jezik se pie od XIX. U Moldaviji
gagauska pismenost postoji od go?ina. .. . . . .
Salara ima oko 70 000. ive u kineskoj pokrajtru Gansu. Jezik je blizak
{ujgurskom) ili je moda njegov dijalekt. Nema vlastite
pismenosti.
ive u (neto vie od polovice njih), TatariJ! i Bakiriji
na susjednim Rusije, i ima ih .1 800 O?<> su narod .ctjt
seu u u Volku BulgartJU (to je postojalo
VTI-XJV. st.). Jezik im ima svoju pismenost od XVIII. stolJeca, no tek od
konca XIX.ona se i znatnije iri. Pie se -:- U grupu
spadaju jo i izlll'nfli bulgarski (s bulgarskim, si.Narskim, .avarskim t sab1r-
skim) i hazarski jezik. - Iz su mnoge
(iz vremena prije doseljenja u PanoruJU, kad su. _od
Kavkaza, na Kubaru) te u 1 drugim JUn?slav,enskim.
zicima (od Bulgara su Bugari i preuzeli ime: stbug. B11Jgar(m)J, 'Bugann _}.
Ostalo je i nekih zapisa na arapskom pismu iz XI1I-XIV. st. - Hazarsko je
kraljevstvo postojalo na donjem toku Volge i Dona VII-X. st.
Ima i podjela turkijskih jezika, ovisno o tome kako koji
lozi gledaju na procese integracija i diferencijacija turkijskih govora/dijale-
kata/jezika. .. . . . . . t ki. kih . 'ka
Govori se o est razdoblja pretpovtjesh 1 pov1Jeslt ur JS jCZI ' .
Prvo je altajsko. . , . . . . .
Drugo je hunsko, do IV. stolJcca: odvoJeru su turkijski 1
od tunguskomandurskih (a i su se od altay
skih znatno ranije). Neki turkoloz1 smatraju jezik hunskog .
kijskim (turkijskim prajezikom). Od jezika tog ostao _u
neskoj transkripciji iz IV. st. te mnoga imena. U to vnJeme se
dijele na zapadnohunsku i granu - U zapadnohunskOJ
grupe: bulgarska, oguska (ogusko-turkmenska podgrupa: stan jezik
oguski iz X- XI. st novi turkmenski i truhmenski; ogusko-bulgarska podgru-
pa: stari uski i novi gagausku, i dr .; pod.-
grupa: stari staroturski, staroazerbajdanski, novt azerbajdzanski,
turski i neki dijalekti krimskotatarskog), podgrupa:
stari i novi karaimski, 1
stepski dijalekti krimskotatarsk?g; stan
zapadnog dijela Zlatne horde 1 novt tatarski 1
podgrupa: novi jezici nogajski, kazaki i _1
-ujgurska podgrupa: stari jezici jesu turkijski
drave i vremena poslije nje, 111. isto-
dijela Zlatne horde, a novi 1 - U
grani jesu dvije grupe: uj_gurska Podgrupa:
stari starooguski ili tukujski, staroujgurski, starokirg1ski, novt tuvmski,
ski jakutska podgrupa: danas jakutski jezik; hakaska podgrupa: danas hakaski,
or
0
ski, kamasinski, sjeverni dijalekti altajskog) i (danas l<lr-
giski i altajski jezik). . . . . . . . .
U IV. su Huru prodrli u E".ropu LZ srcd1nj_c_ pod
njihovim su se pritiskom pomaknuli s na AJani . VLZ1goll, pa
je tako pokrenuta i mnoga druga seoba. Poshjc smrt! (453. g.)
Huni za Evropu vie nisu opasni. i otad ih u evropskoj povtJesll vtse nema.
85
staroturkijsko razdoblje, traje od V. do X. Nastaju razni
plemenski savezi, a jezici tog razdoblja jesu bulgarski,
(koji se jo u tom razdoblju dalje dijeli), ujgurski, kirgiski.
U razdoblju, X. i XVI. nastaju osnovni turkijski
jezici.
U petom se razdoblju (od XVI. do konca XIX. oni
konsolidiraju, i u estom (od konca XIX do XX. imamo dananju
sliku turkijskih jezika Razumijevanje medu nekim dananjim turkijskim jezi-
cima veoma je veliko.
Mongolski jezici rasprostranjeni su u Mongoliji, kineskoj Unutarnjoj
Mongoliji, Manduriji, Gansuu, Sinkjangu i u Sibiru te
na jugu Volge - dijele se na june i sjeverne.
Junomongolski jezici jesu dahurski (70 000, u sjeverozapadnoj Man-
santa dLDJsjanski, 280 000 u kineskoj pokra-
Jtru Gansu), baoanski (9 000, pgkraJma Gansu) i mongorski (oko 120 000, u
kineskim pokrajinama Gansu i
Sjevernomongolski jezici jesu mongolski, mongolski s jezicima/
dijalektima halha, burjatskim, ojralskim, mogolskim
Jezikom halha (xalx) govori ukupno oko S 500 000; Mongoli tvore tri
vrtine stanovnitva Mongolije, to je oko 1800000. - Jo 3 500 000 Mon-
gola ivi jo uglavnom u Unutarnjoj Mongoliji Uunoj) u Kini. njima
su govornici halhi bliskih jezika/dijalekata: dariganga (16 000, na jugu Mon-
golije), (nekoliko stotina uralski
tiimd; vie od 300 000), (veoma rairen), (manji ih dio
ivi i u Mongoliji), ordoski u Kini, unutar zavoja rijeke Huangho, dio
u Mongoliji; prvi piu ujgurskim pismom, drugi Mogolski jezik
govori se u Afganistanu
Burjatskim jezikom (buflid) govori vie od 400 000 ljudi (od toga oko 90%
u Burjatiji, autonomnoj republici u rusijskom Sibiru, a ostali u su-
sjednim npr.u Mongoliji nctt> manje od 10%); to je najsjeverniji
mongolski jezik. Do 1931. Burjati su kao knjievni upotrebljavali pismeni
mongolski, a otad svoj byrjatski jezik, latinirom (od 1938. pie se
Ojratskim jezikom (iirOd) govori moda i vie od 250 000 ljudi na sjeve-
rozapadu Mongolije le u blizim Kine (i nekoliko stotina u
koL d!'avi New _Jersey i u Philadelphii). Jezik se pie svojim pismom, koje je
naetnJeno polovtnom XVII. st. od mongolskog, i halhanskom (u
Mongoliji, od 1944).
Kalmuci (Kalmici, xafmg) odvojili su se od Ojrata u prvoj polovini
XVII. st. i nas_elili u donjem Volge, gdje je danas Kalmukija, auto-
Ima ih oko 150 000. Do Oktobarske revolucije jezik se pi-
s'.i? OJratskim pts!110m! Z?lim 1931-37. latinirom i odonda opet
- ttsuca musltmanskih Kalmuka (velki su budisti) ivi u
a. od 60 u kineskom Sinkjangu.
_!'1ajslartJe JC knj1zevno djelo na mongolskom jeziku Tajna povijest Mon-
gola, oko. _1240. godine. Smatra se da se staromongolski govorio do
Xll. st_?ljeca, poslije toga govori se o jeziku mongolske pismenosti kojemu su
te'.flelj! u staromongolskom (i to u jednom od njegovih bar dvaju dijalekata).
Djela LZ - to je srednjomongolski jezik - sla-
bo su poslije. t?g vrijeme je mongolskog jezi-
ka. - SrednJOmongolski JC 1ezik imao bar tri dijalekta: juru, i za-
I I
86
padni. Od junog su nastali santa i dahurski; su bur-
jatski i mongolski {halha i ostali); od zapadnog su mogolski 1 OJratski: . ,
Mongoli koji su se, dravu za Dingiskana (u XIII. st.) 1 kasnije,
rasuli od istoka Azije do istoka Evrope - na mnogim su s vre-
menom preli na turkijske jezike. Najvaniji su narodi Dingiskanove
drave bili Mongoli i Tatari. Nasljednici velikog proi-
rili su vlast i na Kinu te na Bagdadski Kalifat. Batukan, sinovac kana Ogo-
taja, osvojio je Rusiju, a jedna je vojska
kralja Belu IV do jadranske obale (a su u
prestala jer se vojska vratila zbog OgotaJeve smrti). U drugoj je polovici
XIII. mongolsko carstvo bilo (opisuje ga Marco Polo), no
kasnije se rascijepila na nekoliko drava irom Azije, je uskoro i
njih znatno oslabila. U XVI. st. bila je jaka Drava Vehkog Mogula u Ind1J1
(glavni je grad bio Dilli, Delhi), no ona je kasnije potpala pod jak utjecaj
Velike Britanije.
Mongolsko pismo je po ujgurskom: Dingiskan je kao slubeni
jezik svoje velike drave uveo turkijski ujgurski jezik i. njegovo (koje
pak je na stalo od sogdijskog, a to pak od araf!leJskog} P_osl tJev t?ga,
1269. godine, uvodi Kublajkan mongolsko kvadratno pismo, koje Je nactnJeno
po uzoru na tibetsko: budizam dolazi k Mongolima i iz Tibeta. U XIV. sto-
je, na osnovu ujgurskog pisma i s dopunama iz tibetskog, pis-
mo galik, Od njega s vremenom nastale mongolsko pismo koje se i danas
upotrebljava (uz mongolsku kojom se u Mongoliji pie od 1941).
Tungwkomanduulci jezici jesu izumrli te dananji man-
durski, nanajski (ili goldski), udejski, negidalski, solonski, even-
kijski, evenski {ili lamutski).
Mandursku granu tvore mandursk.i i a tungusku svi ostali
jezici.
Prvi tekstovi na jeziku jesu iz XII- XIII. Jezik se
govorio jo i za vrijeme dinastije Ming (XIV-XVII. st.).
Prvi tekstovi pisani na mandurskom jeziku jesu s kraja XVI.
(mandursko je pismo od mongolskog). Mandurski je jezik bio i
slubeni jezik Kine za vrijeme mandurske dinastije (XVII. st.-1911), no kao
govorni jezik je u XIX. bio jezik manjine na rubu zemlje. Da-
nas Manduraca, iako je taj narod dobro svoju kulturu i obi-
ne govori mandurski nego kineski (od oko 4 300 000 Manduraca
mandursk.im jezikom govori samo oko 100 000 ljudi). - Sibini (kin. Xibe) jesu
mala zajednica Manduraca (danas oko 83 000 ljudi) koja se prije vie od
dva preselila daleko na zapad: ive u Sibinskom Autonomnom Ko-
taru u
Ostali se tunguskomandurski (tunguski) jezici govore u Sibiru i na
ruskom Dalekom Istoku, u Kini i djelomice u Mongoliji.
Nanajci (ranije su nazivani i Goldima) ive u Amura (u tom di-
jelu Rusije vie od 10 000, s knjievnim jezikom, u oko l 000).
ima neto vie od 2 600; ive u Rajonu Habarovskoga Kra-
ja. Sami se nazivaju Nti.rii {a ime je jednog od njihovih ranijih
rodova).
Oroci (Oroki) ive na otoku Sahalin, i ima ih oko 1 200. Na rijeci Amur
ive (ruski Oroki :
Udejci ili Udegejci (Udeye) ive na rijekama Ussuri i Amur (oko 1600).
87
Ncgidalci (Negida) ive u okolici Habarovska. Ima ih oko 500.
Salona ima oko 3 000 u Kini; u Rusiji se smatraju dijelom Evenkijaca.
Evenkijski je jezik ranije, do prevlasti ruskoga, bio jezik sporazumijeva-
nja u Sibiru, Poamurju i na Dalekom Istoku Njime govori 28 000 Evenka
u Evenkijskom Nacionalnom Okrugu Krasnojarskoga Kraja i drugdje te oko
20 000 njih u Kini i neto u Mongoliji. Rusijski Evenki imaju knjievni jezik
(pie se varijantom ruske
Evenskim jezikom govori oko 12 000 Evena (sami se nazivaju u
Magadanskoj i Oblasti i drugdje. Jezik ima svoju pismenost
nova je ruska
Korejski jezik jezik je vie od 65 000 000 Korejaca. Dvije ivi
ih u Junoj Koreji, neto manje od u Sjevernoj. Ima ih i u Kini (oko
1600 000), srednjoazijskim republikama (250 000) te u iseljenitvu u Japanu
(do 1000 000) i u SAD.
Do VII. u Koreji se pisalo kineskim jezikom 692. godine
njene je na osnovu kineskog pisma korejska slogovno pismo. Oko 1400, zbog
naglog irenja tiskarstva, pojavila se potreba za jednostvnijim pismom, i od
godine pie se korejskim slovnim pismom (smatra se da ga je
kralJ Sedon). Izgleda da su osnovna pisanja u korejskom pismu
preuzeta iz nekog od mongolskih pisama, a oblik slova posve je neovisan o
drugim pismima. Jezik do XV. smatra se starokorejskim, a jezik do
konca XVI. srednjokorejsk.im. (Po jednoj drugoj podjeli starokorejski
je do X, srednjokorejski X/XI-XVI. st.)
Jezik ima knjievna djela s VIII.
kronika jest IZ 712. g.). - Vremenski se jezik dijeli na
staroJapanski (do XII), srednjojapanski (XIII-XVI) i novojapanski (poslije
XVII. - Kinesko je pismo poznato u Japanu jo od nove
ere, a od IV IV. dosta je proireno poznavanje kineskog jezika
I od dolaska budizma iz Kine (VI. st.) Japanci
svoje knjige pisane posebnim kineskim znakovima japanski.
osnovu znakova su dva japanska slogovna pisma: sre-
dinom VIII. katakana, a oko 900. godine i hiragana. U japanskim se
tekstovima pie katakanom ili hiraganom, no se i znakovi . za neke
su znakovi postanja). Danas postoje i dva
latuucom. - Vie od 120 000 000 Japanaca ivi u Japanu, a
u 1seljerustvu do 1 000 000 u SAD (od toga polovica na Havajima), oko
250 000 u Brazilu, a ima ih i na Tajvanu.
Ponekad RyQkyu (oko 1000000 govornik.a)
Jezikom; danas je pod jak.im utjecajem japanskog. Rju.kju-
(!u?uansk.i) ima tri dijalekta: sredinji (na Okinavi i u susjedstvu),
Sjeverni 1 juzni.
Tih .est porodi.ca. podije! na (afrazijski,
ka.rtvelski, granu (uralski, dravidski, altaj-
ski). - Y, grane bolje se samoglasnici.
Neki _Jezikoslovci doh su do da je afrazijska porodica zapravo
natporodtca u razini i sinokavkaske.
88
Ostali jezici
Jukagirski jezik
Jukagirskim jezikom govori oko 400 u !akutiji, u dvije ?rupe:
kolimskoj (na rijekama i_ _koje .. u Ko_lymu; lt
nazivaju wadul, i ima ih oko 250) 1 tundnnskoj (u podrucjtma rtjeka Alazeja
i zovu se odul, i ima ih oko 150).
Jezik je blizak uralskima, ali ne spada u uralsku porodicu
Eskimskoaleutski jezici
Eskimski jezik dijeli se na skupine; to su (s tri .
ta), alaskansld (sa sedam dijalekata), kanadski (sa sedam 1 az1!skl:
(s tri dijalekta: naukanski i izumrli Po drugoj se podjeli
moe govoriti o grupi inupiaq (ti se Eskimi nazi:raju Inujt, Jd. Inuk l? su gren-
landski, alaskanski i kanadski Eskimi) i yupik (tt se nazivaju Jugyt, jd. luk).
Grenlandskih Eskima ima oko 35 000. Dijalekti na Grenlandu jesu za-
padni, polarni (thule) i (ammassalik). - Alaskanskih je Eskima oko
30 000. - U Kanadi ima oko 13 000 Eskima.
Azijskih Eskima ima oko 780. . .
Aleutsld jezik ima tri dijalekta: (unalaska), zapadru 1
nji (at ka); velika govornika (ima ih ukupno oko 600) Ztvt na amenc-
kom dijelu Aleutskih otoka i na susjednoj obali Alaske (samo oko 90 na
ruskom dijelu).
Eskimi i Aleuti razdvojili su se vjerojatno u V- rv. pr. n. e.
Eskimskoaleutski jezici spadaju u jezike. Neki pak je-
zikoslovci smatraju eskimskoaleutske jezike dijelom altajske porodice.
jezici
To su (14 000 govornika), (8 000 ), aljutorski i
itelmenski (ta tri brzo izumiru). Govore se na poluotoku i na

Neki jezikoslovci ne smatraju jezike
Nivki jezik
Oko 4 400 Nivha ivi oko rijeke Amur i na otoku Sahalinu. Jezik ima tri
dijalekta: amurski, i zapadnos<i:halinsl<l:. . . .
Jo nije jasno kako bi bilo s pripa?no?u. ?at-
porodici. Ima dosta slaganja s ruvski. }P_ak
jest jezik. - Neki pak jezikoslovci zbhzavaju ruvski s amenckim
algonkinsko-ritvanskim jezicima.
Elamski jezik
Elamskim se jezikom govorilo u jugozapadnom
Najstariji tekstovi (s m. pr. n. e.) pisaru su vlast1ltm hiJc-
89
roglifskim pismom, od XXIII. pr. n. e. pie se klinopisom sumerskog i
staroakadskog tipa. Razdoblje staroelamskog jezika jest do kraja II.
pr. n. e., srednjoelamsko razdoblje traje od VIII (starijih zapisa nema) do
sredine VII. pr. n. e., a novoelamsko od VII/VI. do V. st. pr. n. e. Je-
zik je bio i jedan od slubenih u drevnoj Perziji. S vremenom ga je posve
potisnuo perzijski. - Izgleda da se elamskim jezikom govorilo dosta dugo,
sve do X. n. e.
Elamski je srodan s dravidskim jezicima. Izgleda da su se elamski i dra-
vidski razdvojili u V. pr. n. e.
Etrurski jezik
Etrurskim jezikom govorili su Etrurci a poznat
je po mnogobrojnim, uglavnom tekstovima iz Elrurije u Italiji, iz
VII-I. prije nove ere Uezik iz VII-VI. st.smatra se staroetrurskim).
Iz javne upotrebe on u dvadesetim godinama I. st. n. e., a izgleda da
je znalaca etrurskog jezika bilo do II, a moda i do V. st. - Naj-
dulji su tekstovi lanena knjiga (Liber lin.teus Zagra-
biensis, se u Arheolokom muzeju), s vie od
(zbog ponavljanja to je oko 500 tegula iz Capue (oko 300
cipus iz Perugie (oko 130 tekst iz Magliana (oko 70 itd.
I meni se da bi etrurski jezik bio dio natporodice, i da je
blii grani (zbog duljeg sustava
naslijedenog iz
Neki pak jezikoslovci blie povezuju etrurski jezik sa sinokavkaskom nat-
porodicom, i to s huritskourarskim jezicima.
Traile su se veze s natporodicom i za druge jezike
Uenisejski, sumerski, baskijski, sinotibetski, neki itd.), no slaganja
tih i jezika - slaganja koja su, na razini
rekonstrukcija, ponekad i vie nego - iz jo dublje pro-
losti.
prajezik
. se prajezik govorio vjerojatno do XV. pr. n. e. (Ima
1 drugih procjena za vrijeme njegova raspada - uglavnom za doba koje ti-
mlade.)
se prajezik rekonstruira na temelju i
slaganja rekonstruiranih prajezika porodica za koje se tako
dokazalo da su nastali od prajezika, prajezika nat-
porodice. prajezik moe i zavaravati; radi se o jeziku koji se rekon-
struira, i jasno je da se moe traiti i jezik stariji od prajezika - no tada
ga, naravno, ipak ne nazivamo praprajezikom.)
90
Rekonstruirani fonoloki sustav sadri ove foneme:
a a
P. p

s
9
g
lJ
j
c
q
<
w
e
b

3
9
,
r
i o u
! t d
z t
9 3
X y
h
f I f
ii
k g
9 j
I m n n ii
Neki jezikoslovci pretpostavljaju za prajezik u dru-
fonoloki sustav.
Slog je u bio strukture CV(C), a korijen {zapravo
CVC(C)V; formanti i zamjenice imali su oblik CV.
Evo tablice slaganja fonema est rekonstruiranih prajezika i fonema re-
konstruiranog
nostr.
p-
-p-
p-
-p-
b-
-b-
f-
-1-
t-
-1-
d-
-d-
k-
._k-
k._
-k-
g-
-g-
s-
-s-
-
--
-
--
z


afraz.
p
p
Pl
PI
b
b
t (t)
j{t)
t
t
d
d
k(k)
k
k
k
g
g
s
s
s
s
s
s
z
z
kart.
p,p
p.
PI (p-b)
Pl (p-b)
b
b
!
!
t
t
d
d
k
k
k
k
g
g
s
s
s
s


z
z
z
ie.
p
p
p-b
p-b
bh
bh
t
t
d
d
dh
dh
K
K
C
C
Ch
Ch
s
s
s
s
s
s
H
H
H
ura!.
p
PP-P
p
p
p
w
t
tt-t
t
t
t
8
k
kk-k
k
k
k
y
s
s
"s



s


drav. alt.
p p<
pp-v p-b
p1 (p-v) p
pp-v b
p b
?-v b
t t<
t(t) t
t t
t(t} d
t d
f(f) d
k
k(k)
k
k(k)
k
:ff
c
?-c
c
cc-c
cc-c
c
c
kc
k-g
k
g
g
g
SJ
SJ
s
s
s
nostr.
c-
-c-




q-
-q-
9:-
-9-
9-
-9-
3-
-3-
J-
-j-
j-
-j-
g-
-g-
q-
-q-
<r
-r;-
y
h-
._J:i_
(_
_ c_
,_
_,_
h-
j
w
r -
-r-
-l-
i -
-l-
i -
-1-
-r-
m
n-
-n-
n-
-n-
ii-
-ii-
afraz.
c
c
c
c


c
p
9
9
9
9
J
J
J,S
J,S
j
j
k
k
h
b
g
g
<
h
h
<
c
,
,
h
j
w
r
r
r
I
I
I
I
I
m
n
n
n
n
n
kart.
c
c
c
c


9
9
9
9
9
9
J
J
J,Z
J,S
j
j
g
g
q
q
y
y
y,x
X
h>ff
h,ff
h>ff
h, ff
j, ff
w
r
r
r
I
I
I
I
r-1
m
n
m?
ie.
sK
s
sK
s
st
s
sK
s
sK
s
st
s
s
s
s
s
st?, s
s
K
K
H
H
H
H
H
H
H
H
H
H
H
H
j
w
r
r
r
I
I
I
I
. 1
m
n
n
j,n
n
ura!.












s
s?


k
kk
ff
k
y
g
k?
g
:ff
j
w
r
r
r
I
I
I
I
r
m
n
n
.n
n
ii
ii
drav.
c
cc-c
c
c
cc-c
c
c
c
cc-c
c
c
k
kk-k
ff:
k
ff:
:J!
g
J!:
k?
g
J!:
j,i)
v,J!
n
r,[
!.
n
I
t
I
i
m
n
n, !l.
n?
..
n
!1, tt
alt.










j
j
k<
k
J!:
k-g
J!:
:J!
g
g
J!:
:ff
g
:J!
j
I?
r
f
I
I
1
I
r
m
n
n
n?
n
n
91
92
afraz. k.art. ie. ura I. drav. alt.
a cc a,e-0 c-c a a a
ii CjC-CC- a, e -f:J C-j-C ii ii ii
e
CjC-CC- e, (a)-i C-j-C e e e
i CjC-CC-
i, e, (a)-i C-i-C i i i
o
CwC-CC- we, wa-u c.:y-C o o o
u cwe-cc- we, wa-u C-y-C u u u
ii
ewc-cc- we-u C-y/j?-C ii ii ii
Te su tablice slaganja rekonstruiranih fonema pojedinih prajezika
njene po tablicama iz 1971, s pro_mjenama po. iz
vie radova A Dolgopol'skog. Praznina da nema primjera za koJt b1 se
moglo da sadri odraz rekonstruiranog fonema. JJ da
nema nikakva odraza (tj. da je odraz praznina). Oznaka : da se pro-
duljuje samoglasnik. .
U indoevropskom K k, K. JcW, analogno G, Gfr, velarru odraz
(k, g, gh) ako je fonem prethodio a, palata!ni odraz
(K. g, gh) ako je fonem prethodio samog_lasruku
njeg reda (ii, c, i), a odraz je labiovelar (kw, s":', g"'h) ako je nost:attcki
fonem prethodio samoglasniku zadnjeg reda (o, u). Crtica -
stoji na mjestu c, o ili IJ.
Tablice zapravo sadre samo osnovne podatke, dovoljne za lake snala-
enje s rekonstrukcijama koje se navode u Ovdje su
izostavljene kombinacije fonema. - Ima i pogleda na
fonoloki sastav prajezika.
Ne navodim posebno tablice odraza za pojedine jezike iz ostalih pet na-
vedenih porodica; mislim da primjeri navedeni u govore dovoljno.
Za prajezik rekonstruirane je mnotvo i
afiksa (zasad neto vie od Relativno nevelika primjera moe
se u Ovdje navesti neke primjere po grubo podijeljenim
(samo s i njenim
Zamjenice i afiksi
* . " *ti/*s "t"" * .. " . ( kskl )" * " . (i.nkl )" *ta "vi"" po-
nv ja . 11,rnarrue .,Mmt . .
kazne zamjenice *Sii, *!ii, *"i, *'a, *mu, *NA upitne "tko", *mi "to",
odnosna *ja
Imenski afiksi za pade i broj
6 za pade subjekta i objekta, -n kosi pade *mA
sufiks markiranog direktnog objekta, *KA lativna *na lokativna
tica, *da lokativno-ablativna */A lokativna *-NA sufiks
mnoine za ivo, *-tA sufiks mnoi ne za neivo, *jA za mnoinu (kosi oblici)
Glagolski aflksi
*SA kauzativ-deziderativ, *!A kauzativ-refleksiv, *JM medij-refleksiv,
*wA pasiv
Tvorba
*--}faza umanjenice, *-jA za umanjenice, *Ca i
*-I" za pridjeve, *-j11 za odimcnske r odglagolske pndJeve, - J(a) za zbirne
imenice, *gA za zbirne imenice, *na za imenske i glagolske tvorbe, *tA za
93
odimenske i odglagolske imenice, *'a u glagolskim tvorbama, *mA u imen-
skim tvorbama

*mii *'iila negacije, *'e
1111 *daHA i *}f(o) vez-
i

Dijelovi tijela
*JptpA "glava", *HuJ::a "oko", *Hanga "usta; otvoriti usta", *J;:Erdt. "grudi,
srce", '*golHA "srce", *J::arbi "utroba", *gii.fi "ruka", *laKA "noga", *p,adA "no-
ga, stopalo", "kost", *muiia "mudo", *nii[wHla "kosa", *Homsa "meso"
srodstvo, stanovanje
*mii1111 "mukarac, mujak", *kiini "ena", *bMA "dijete'', *Naj& "mu-
karac", *natlol *kiilU *miilii "ena, *Kiilii
"rod'', *p,al<)A "naselje"
Neiva priroda
*<J:J;:u "voda", *w11fA "voda", *miifii "vlaga; vodena povrina", *LaHmU
*Huwa "vodeni tok", *diQA "zemlja", *KarA "stijena", *kiwi
"kamen", *bUr(H)A "meka zemlja, prah", *Lamdi "nilina'', *rnAIA "gora,
planina", *gEH& "zora", *ingU "snijeg"
ivotinje
"'J::.iijnA "vuk, pas", *"ili "jelen", *PAf11 "tele", *!iilA "mlado kopitara",
*gUjRif "divlja zvijer", *ka/11 "riba", *diTgU "riba", "crv", *KUJA
"zmija, crv"
Biljke
*bol'i '1ist; rasti (o biljkama)", *gara "otra grana, trn", "'J::.afii "kora",
*marjA "jagoda, boba"
Prostorni odnosi i neiva priroda
*pcr11 ''kraj, prednji kraj", *qanfA "prednja strana", *warn "strana",
*gedA "zadnja strana", *p,iHA "iljak, vrh, otrica", *piilA "polovina",
*wonKA "otvor", *qow,1 "otvor", *P.u.fA "rupa", *gUP,11 "prazan"
Djelovanja i stanja
*'e.fA ''biti na mjestu", *'ejA *qUdA "gibati (se)", *'itii "jesti",
*kiijwa "vakati", "gutati", "'J::.aM "roditi (se)", *bari "brati, nositi",
*kamu "hvatati, stezati", *Labll "hvatati", *toHA "davali", *manu "misliti",
*mUdA "misliti", *KEN\ "znati", *JA!!A "govoriti", *wat.1 "govoriti", *milA
"moliti se", *dlmgA "utjeti", *ehia "paziti", *wiir11 "raditi", *dc<A "djeti,
s_taviti", *J::aP.a "zakrivati, pokrivati", *bi.iri "pokrivati". *J::aS11 "grepsti,
h", *J;aHP11 "rezati, kopati", *calu "rezati", *moL11 "drobiti, mrviti", *mu.r11
'1omiti, drobili, mrviti", *Kiipii "kipjeti, vreti", *fUgt1 "gorjeti", *lpfdA "plesti",
*pelA "bojati se", *ewA '
1
roditi", *dA w11 ''bolovati; umrijeti"
Osobine
*p,al11 "mnogo", *manga "jak, krupan", *b11!JA "mnogo", *wolA "velik",
*ma/A "velik", *magA "velik", *J;V!A "malen", *biCa "malen", *na<rA
"mlad", *kirHA "star", *lejna "mekan, slab", *Lawa "slab, nenategnut",
*gi{/)Ju "gladak, sjajan", *bcrg{i} "visok", *Karfli] "crn", *wiikA "silan, jak",
*CalHa "irok",
94
Sintaksa jezika bila je dosta slobodna (to, naravno, ne
da je bila bez onoga to moemo nazivati pravilima). Napri-
mjer, kad se spomene neki afiks za tvorbu on je u nekim dijalektima
mogao biti stavljen na (afrazijski, kartvelski), a u
nekima na kraj (kartvelski, indoevropski, uralski, dravidsk.i, altajski).
Prostor prajezika: kasnij a irenja
Prostor prajezika prije vie od petnaest godina (dakle,
tradicionalno pradomovina) bio je najvjerojatnije negdje
Bliskom Istoku. po kakav je rekonstruiran, to je bilo vrijeme
skupljanja i lova - jo nema poljoprivrede ni u kakvu obliku koji bi se lako
mogao nazvati.
Po nekim istraivanjima se jezik prvo podijelio na zapadni i
Zapadni se zatim podijelio na afrazijsko-kartvelski i indoevropski, a
na dravidsko-uralski i allajski. Slijedile su daljnje diobe.
Po jednom modelu proces je tekao neto Prvo su
se izdvojite indoevropsko-afrazijska i uralsko- altajska dijalekatska zona; je-
su najudaljeniji indoevropski i altajski dio, a najblii afra-
zijski i uralski. Poslije toga odjeljuju se indoevropski i dravidski - i time se
indoevropski udaljuje od dijalekata. Odvajaju se i kart-
velski i uralsko-altajski. Poslije toga indoevropski se udaljava od afrazijskog
i kartvelskog; altajski se odvaja od dravidskog i altajskog. Prestaju dodiri iz-
dravidskog i afrazijskog le dravidskog i kartvelskog te altaj-
skog. Na koncu se odvajaju jedan od drugog i afrazijski i kartvclski.
Vjerojatno kasnije istruivanja, potpomognuta i rezultatima drugih
znanosti (naprimjer, arheologije), dati i neto sigurniju razvoja
prajezika i njegovih nasljedaka.
Daljnji je razvoj tekao u svake porodice. Naprimjer,
praafrazijski se dijeliti ne poslije prijelaza s XI. na X.
pr. n. e. Vjerojatno u VIII. pr. n. e. raspada se kuitski prajezik. Se-
mitski se prajezik raspada krajem V. pr. n. e. - tada se od njega
odvaja junoarabijska grana. Berberski se prajezik raspada u drugoj polovici
II. pr. n. e.
Altajski se prajezik dijeliti negdje u X- VIII. pr. n. e.
Pradomovine (a zapravo neke od medupradomovina) bile su smjetene ovako:
afrazijska na Bliskom Istoku Sirije, Libanona i Izraela), kartvclska
u planinskim junoga Kavkaza i Prednje Azije, indocv-
ropska u sjevernom dijelu Prednje Azije, dravidska (elamodravidska) u Iranu,
uralska i altajska negdje u srednjoj Aziji i dijelu sjevernog Irana.
Poniranje u dubine vremena ne staje na razini pra-
jczika. Nov razvoj poredbenog jezikoslovlja ide i dublje.
Jo dublje
je JX:kazano i da_lje, dublje srodstvo prajezika. Na
Vise od slaganJa korijena i sinokavkaskog praje-
zika t nJihovih afiksa pokazano je da oni od nekog
kog praJezika. Taj njihov prajezik govorio se vjerojatno prije
dvadesetak i vie godina.
U ima i nekoliko primjera s uspored-
rucama, a i s drugima.
Jezik?slovci usporedb7.: i drugih
amcneke (amer_mdtJanskc), austneke, australske kongosaharske,
naravno'. usporedmee nisu samo po parovima. - Postoji, osim dru-
gih, 1 hipoteza o bhem srodstvu i jezika.
dr_ugih. znanosti (arheologija, etnologija, biologija itd.) na poseban
nacm osvJetlJaVaJU tamu vremena.
. sapiens, pojavio se u Africi prije oko dvjesta ti-
godma. Afrike je prvi put prije ne vie od slotiJ1jak
godma. Genetski gledano, ljudska se vrsta podijelila na grane kav-
kasku, tihooccansku i aus-
tralsku. P<:slije o?vajanja. ljudske vrste od dijela (prije oko
92.0<X! godma), taJ se noVJ dio t sam dalje dijelio. Naprimjer, na Novu Gvi-
neju 1 u Australiju je stigao prije oko 40 000 godina. Kavkaska se
grana odvojila od azijske prije oko 35 000 godina. Genetika je dala jo takvih
podataka.
Naravno, ne treba razmiljati pravocrtno. Dananja je
mrea dosta s!gumJ je takve zamrenosti bilo i
nekim Jezikom nema nikakve veze s genima (ni s rastom,
boJom bo)Of'!1 bojom .. ). No gruba se predodba o
srodnosti svih IJudt SVJJeta s vremenom sve vie profinjuje.
l<?dan rezultata irenja ljudskog roda svijetom jest i jezika.
od male populacije u Africi. A i taj nije ba pravi,
prvt t naJprvtJt
i ra_ni)i smatrali da se mnoga slaganja medu jezicima
SVJJeta - mogu upravo srodstvom.
Tek Jezikoslovlje druge polovice dvadesetog takvo srodstvo (i takva
srodstva) i dokazivati .
. nayesti, radi lakeg snalaenja u ono malo u danih
s i radi toga da se stekne i neka predorlZba
o sarcntlu _bar osnovne pociatkc o ostalim jezicima. -
Usput budi treba 1mat1 na umu da neki jezikoslovci ne vjeruju u
96
dublje srodstvo (ni ni dublje). Jasno je da duboko
srodstvo nije stvar vjerovanja. Ono to danas u njegovu nije
opisano dovoljno precizno najvjerojatnije se s vremenom
Sinokavkaski jezici
Srodstvo jezika poteklih od sinokavkaskog prajezika dokazano je nedavno,
i veoma se uspjeno radi na rekonstrukciji tog prajezika.
Sinokavkasku natoporodicu porodice sinotibetska, sjeverno-
kavkaska i jenisejska.
Sinotibetski jezici
Sinotibetska porodica ima dvadesetest grupa. Evo nekih od njih.
Loloburmanski jezici
njima je burmanski, oko 30 000 000 govornika u Burmi
(Mjanma; govornici burmanskog dvije stanovnitva zemlje).
Najstarije je burmansko pismo od XI. st., nastalo od palijskog, a da-
nas se pie njegovim mladim oblikom). - Drugi su jezici Jahu (oko 600 000
- pola u kineskoj pokrajini Yunnan, pola na sjeveru Tajske), sani itd.
jezici
Dvije su grane: tangutska i
Tangutski jezik (xixia) poznat je po tekstovima iz vremena tangutske
drave (drave Xixia, Hsi(-}hsia), XI-XIII. st. Tanguti su ivjeli na sjeveru
dananje Kine. Sami su se nazivali Mi- njag; Dananji malobrojni Minjazi
ive u istim krajevima.
Tibetski jezici
To su tibetski jezik i mnogobrojni jezici/dijalekti (ukupno 6 000 000 go-
vornika); gurung, tamang itd. - tibetski jezik ima svoju pismenost
od VII. a najstariji tekstovi jesu iz VIIl. Knjievnost je
veoma bogata. - Danas je najvaniji lasanski dijalekt (dijalekt Lhase) tibet-
skoga, koji je i jezik sporazumijevanja na Tibetu.
Daruniki jezici
Jezici grupe darung govore se u pokrajini Sichuan
jezici
Devedesetak jezika, od kojih su naprimjer luei (70 000, u Burmi), Jai
(haka), kuki, o itd. - ti se govore u indijskom Asamu i u Burmi. Medu kuki-
jezike ubraja se i manipurski (meithei, mekle), s vie od 700 000 go-
vornika u indijskim dravama Manipur (gdje je, uz engleski, slubeni jezik},
Asam i Tripura, koji ima knjievne u XI. st.
Jezici
To su jezici garo (vie od 400 000, u indijskoj dravi Asam), bodo (ili
boro - 35 000, u indijskom Asamu), dimasa itd.
K.arensld jezici
karcnskim jezicima jest petnaestak jezika s oko 2 600 000 govornika
u srednjoj i junoj Burmi (gdje Kareni petnaestinu stanovni-
tva) te na susjednim Tajske (oko 200 000).
97
jezici
U toj je grupi petnaestak jezika: kanauri (oko 30 000), thebor, darmija itd.
jezici
su jezicima dinpo) u
(dingpojskoj} Autonomnoj Podoblasti Dehong u Juanu i u susjednim krajevi-
ma, u Kini, i dio u Asamu i Tajskoj, s vie od 240 000 govornika; te jo
dvadesetak jezika na jugu Kine, u Burmi i drugdje.
Jezik nevari ima oko 400 000 govornika, u sredinjem Nepal u; knjiev-
nost postoji od XIV. st., a jezik se pie indijskim devanagarskim pismom
Jezik ima oko 200 000 govornika, u indijskoj dravi Sikkim i u
zapadnom Nepalu.
Kineska grupa
Kineski jezik moe se vremenski podijeliti na est razdoblja: protokine-
sko, ranostarokinesko, starokinesko, poznostarokinesko, srednjokinesko i no-
vokinesko.
Protokinesko razdoblje pretpovijest i povijest kineskog jezika od
razdvajanja kineskog jezika od prasinotibetskog do konca I. pr. n. e.
U to razdoblje spada jezik inskih natpisa (XIV-XI. st. pr. n. e.}.
Ranostarokineski arhajski kineski) vrijeme s
jezika inskih natpisa i epohe Xhou (XI. st. pr. n. e.).
Starokineski jezik (u uem moe se podijeliti na
(X-VI. st. pr. n. e.} i rani {V-III. st. pr. n. e.).
Poznostarokineski jezik iz vremena je III. st. pr. n. e.- V. st. n. e.: pozni kla-
staro kineski (zapadnohanski od konca III. st. pr. n. e. do granice n. e. i
od n. e. do III. st. n. e.} - staro-
kineski uvjetno se dijeli na tri razdoblja: rano (III. st.}, srednje (IV. st.} i
pozno (V. st.}.
Srednjokineski jezik vrijeme od konca VI. do
II. Rani srednjokineski jest jezik iz VI-VII. - Od sred-
njokineskog dananjih kineskih jezika/dijalekata (osim minskih
ili junih, koji su se odvojili od drugih dijalekata u III-rv. st., a sam pramin-
ski raspao se u XIII. st.).
Vrijeme nakon razdoblja srednjokineskoga jest vrijeme novokineskog je-
zika.
Starija razdoblja kineskog jezika rekonstruiraju na temelju grade dana-
njih jezika/dijalekata i grade koju daju izvori iz i stariji
nici i dr.}. se, jo dublje u prolosti, rekonstruira arhajski kineski. -
Kineski se jezik pie od II. pr. n. e. Dio fonoideograma
je iz jinskog razdoblja, no ih je nastala i sredinom I.
pr.n.e.
Dananji se kineski jezik dijeli na sjeverne i june dijalekte (moe se
govoriti i o jezicima}. - Njime govori oko milijarda ljudi.
Sjevernim dijalektima govori sedam desetina Hana (Kineza} u sjevernoj i
sredinjoj Kini. Govornici sjevernih dijalekata mogu se
razumjeti. - Han je ime kineskog naroda od imena dinastije koja je
vladala Il. st. pr. n. e.-III. st. pr. n. e.}.
. Standardni, pekinki kineski naziva se piJtonghuit jezik", a
1 gtioyii "nacionani jezik") te guanhuit: to je ujedno i standardni jezik Kineza
koji ive izvan Kine. Osim tradicionalnim kineskim pismom, kineski se jezik
moe pisati i latinicom {sustav himyiJ pinyin ''hanski fonetski alfabet"); to je
danas pravopisni sustav.
98
Junim dijalektima (koji su, razvojno gledano, starokineskom blii nego
sjeverni) govore tri desetine Hana. su dosta i g<;)Vornici
junih dijalekata ne mogu se razumjeti ni ni s govorni-
cima sjevernih dijalekata. - Juni se dijalekti (nazivaju se i minskima) dijele
na grupe dijalekata; to su wu, xiang, yue, min, hakka, gan.
Kantonski kineski (guanzhouhua) dio je grupe yue. Njime se govori, osim
u pokrajini Guangzhou (Kanton), u Hongkongu (kin. put. Xianggan) i drugdje,
izvan Kine.
Kineza izvan Kine govori dijalektima yue i hakka.
Sinotibetski se jezici dijele na kinesku i tibetoburmansku potporo-
dicu; ponekad se karenski jezici razmatraju odvojeno od tibetoburmanskih.
Jenisejski jezici
Jenisejski su jezici ketski (oko 1000 govornika), s imbatskim i jukim (ju-
ganskim ili simskim) dijalektom (koji izumire), u XIX. izumro kotski
te arinski, asanski i pwnpokolski (izumrli u XVIII. st.).
Sjevernokavkaski jezici
Dvije su skupine: sjeverozapadna i
Sjeverozapadni kavkaski jezici jesu aphaski, abazinski, adigejski, kabardi-
(oni se govore na jugu Rusije i u Gruziji, a potomaka iseljenika
ima i drugdje, u nekima od krajeva koji su nekad bili pod turskom
malo ima i na Kosovu, u Donjem Spasovcu, a ranije ih je bilo npr. i
na jugu Srbije te u Makedoniji) i ubiki (ubyhski, u Turskoj). - Aphaza ima
vie od 90 000 (u Aphaziji, autonomnoj republici u Gruziji), Abaza oko
30 000 (u Autonomnoj Oblasti u Stavropoljskom
Kraju na jugu Rusije te malo u Turskoj), Adigejaca oko 110 000 (u Adi-
gejskoj Autonomnoj Oblasti u Krasnodarskom Kraju na jugu Rusije), Kabar-
dinaca i vie od 320 000 (u kabardinsko-balkarskoj autonomnoj re-
publici na jugu Rusije i u AO).
kavkaski jezici dijele se na dvije podskupine: naku (nah-
sku) i dagestansku.
Naki jezici (nahanski, nahski) jesu inguki, i bacbijski. - Ingua
( yalyaj mn.) ima oko 90 000, mn.) oko 800 000 (jedni i drugi
ive u autonomnoj republici na jugu Rusije, a neto ise-
ima i u sredinjoj Turskoj), Bacbijaca oko 3 000 (bacbi mn.,
u Tuetiji, pokrajini u Gruziji). i inguki postali su pismenim jezici-
ma tek u sovjetsko doba. Prvo se pisalo arapskim, onda i od
1938. g. pismom
Dagestanski jezici jesu avaroandskoceski (avarski; andijski: andijski, bot-
liki, godoberinski, karatinski, ahvaki, bagulalski, tindinski, ceski:
ceski, hvarinski, hinuki, beitinski, h1.D1Zipsla), lezginski (Jezginski, tabasa-
ranski, agu/ski, rutulski, cahurski, kriski, buduki, hinaluki, udinsla),
jezik (/a/a) i darginski jezik - Od dagestanskih jezika pismenost imaju
(uglavnom mladu) avarski (oko 500 000 govornika), (oko 100 000), dar-
ginski (neto manje od 300 000). Jezginski (neto manje od 400 000) i tabasa-
99
ranski (oko 75 000 govornika): isprva su se pisali arapskim pismom, zatim
i od tridesetih godina nekoliko epigrafskih spo-
menika agvanske (kavkaskoalbanske) pismenosti 1z V- VIII. Agvan-
sko je pismo bilo vjerojatno po uzoru na armensko. Izgleda da je
dananji potomak agvanskog jezika udinski, danas bespismen (oko 4000 go-
vornika, u Azerbajdanu i Gruziji).
U sjeverozapadne kavkaske jezike spada i hatski, poznat po malobrojnim
tekstovima iz II. pr. n. e. iz hetitske drave (indoevropski Hetiti
su osim po _i_menu grada Nese, i po gradu HattJ) - sa sjevernog
d1Jela sred1snJe Anatohje. Izgleda da su hatske tekstove zapisivati hetitski
koji nisu razumjeli hatski jezik. Ima i nekih hatsko-hetit-
skih tekstova.
U kavkaske jezike spadaju huritski i urartski jezik - Sa-
huritski tekstovi jesu iz m- n. pr. n. e., a pisani su prilago-
akadskim klinastim pismom (a jedan manji dio ugaritskim). Huriti su
ivjeli u Siriji, Maloj Aziji i sjevernoj Mezopotamiji; tamo su doli sa sje-
yer!l. im se naziya burwo-be, bur_ro-be. a huritska ili susjedne zemlje u
mojez1crum se tekstovima po tome nazivaju stegip. b 'r- fhuru-l sthebr. (u Bi-
bliji) J:iori itd. Jezik je imao tri grupe dijalekata. Hurita je do VI-V. st. pr.
n. e., a moda i kasnije, bilo u nekim Armenskoga gorja. -
Urartski jezik (zove se po dravi: akadski je to Ur>artu i Ur>atu, hebrejski
>Arara! i Harara!, a su sebe nazivali Biafua, a zemiju Biainili;
ih se nazivalo Kaldejcima, po. bal dina ''koji pripada bogu Haldiju")
bhzak Je urartskom; tekstovi jesu iz vremena prije V. st. pr, n. e.
Jezik je pisan klinastim pismom nastalim od jedne varijante urartskog pod
utjecajem asirskog.
smatraju d_a je ciparsko-minojski ili eteociparski jezik
(natp1s1 IZ II. t1sucljeca pr. n. e.) Jedan od huritskih dijalekata.
Sjevernokavkaski se jezik govorio u V_:_IV. pr. n. e. na sjevernim
Prednje Azije; tarm je bio u dodiru s afrazijskim, na to ukazuju
neke posudenice.
Jezici na-dene
!ridesetak jezika na-dene govori se u Sjevernoj Americi od Aljaske pa
':1Z ob_alll: Ukupno imaju oko 350 000 govornika. Dijele se na
Jezik t/111gJt, jezik ha1da 1 na atapaskanske jezike.
govoro 3600 ljudi na junom dijelu Alaske i u susjednim
?odtucJlma Kolumbije te u Jukonu, na gornjem toku rijeke Yukon.
(j
hajda oko 100 govornika na otocima Prince of Wales
uzru dio Alaske) 1 Queen Charlotte (pripadaju Kanadi).
n_a sjeverne, i jugozapadne. Sje-
ver:ru atapaskanski Jezici jesu mgalik. tanaina, athena, han,
ko1uko1_1, _kuskokvjm gornji, tanana, tanana gornji, tanacross, (do 1000
camer 0000--2000), dogrib (s jezera Bear, 1400)
pev1an. (s 6600), sekani (s Beavera, 800), sarsi, tahltan te
IZutnrh cecaut 1 eyak - Govore se u Kanadi i Alaski.
atapaskanski jezici jesu hupa (130 govornika) kato
to/ova te desetak izumrlih. ' ' '
Jugozapadni atapaskanski jezici dijele se na zapadne i -
I
I i
100
Zapadni su navaho (danas Navaha ima vie od 150 000_. a npr :1680. g._ bilo
je samo oko 8 000 - ive u SAD, u dravama Novt . Anzona 1
Utah; u junija doselili su se u X-XII. st. sa Sjevera, IZ
vine u Kanadi, prvo rijeka Colorado i Rio Grande), sankarloski apa-
meskalero (s jezikom - su hikarilja, lipan (oba u No-
vom Meksiku} i (u Oklahomi, izumi.re). .
Po nekim su novijim istraivanjima jezici na-dene dio smokavkaske nat-
porodicc pa se onda svi skupa nazivaju i jezicima.
Ostali sinokavkaski jezici
U sinokavkaske se jezike ubraja jo i baskijski. - Baska u panjolskoj
ivi oko 850 000 {u Baskiji, s pokrajinama A.lava, GuipU:zcoa, Vizcaya i
ukupno l <xX> 000 stanovnika i glavnim gradom Bilbaom. te u i u
Francuskoj oko 130 000 (zapadni dio departmana Oko
170 000 Baska ivi u .Argcntini, Brazilu, Meksiku i Urugvaju.
Jezikom buruaski (kandutski, govori oko 40 000 ljudi u dolina-
ma rijeka Hunza i Verikum. u indijskoj dravi Damu i Kamir. Hunzan-
skim dijalektom (ui buruaski) govore tri Buruaska, a verikvar-
skim (verikwiir} jedna; ti se dijalekti ne razlikuju mnogo. Buruaski su po
vjeri muslimani iiti, a jedan manji dio ismailiti. U IV-VI. bili su
budisti, i ima nekih indicija da su u to vrijeme imali i pismenost na svojem
jeziku. - Neki jezikoslovci smatraju da je buruaski blie povezan s
kavkaskim jezicima.
Neki jezikoslovci u sinokavkasku natporodicu smjetaju i sumerski jezik -
to je najstariji pisani jezik na svijetu (najstariji su tekstovi s m. ti-
pr. n. e.) . .Arhajski je sumerski iz prve polovine m. pr. n.
e. starosumerski iz vremena 2500-2300 g. pr. n. e . prijelazni iz 2300-2200
g. 'pr. n. e., novosumerski iz vremena 2200--2000 godina pr. n. e. Sumerski je
jezik prestajao biti govorni, a u XVIII. n. e. je .
mrtav jezik (u XV1-XV. pr. n. e. u tekstovima se vtse ne pojavljuju
ni sumcrska imena} - potisnuli su ga semitski jezici. No sumerski se jezik i
dalje upotrebljavao u kultu i znanosti, a potptmO je nestao iz upotrebe u
II-I. pr. n. e.
Druge natporodice
Jezik ajnu
Jezik ajnu govorio se od jl!Lne . na otocima,
Sahalinu, Hokkaidu do na otok HonshU, a mozda 1 jWntJe (mnoga su SJevcr-
nojapanska mjesna imena ajnuovska}. U XVI. stoljc?u je. bi!o 40 000.
Prije Ajnua je bilo oko 20 <>?'> a
opada. Danas ive na Hokkaidu. - Ne moze se rcet s kojim bt se JCZtetma
mogao povezati ajnuovski.
101
jezici
U natporodicu ulaze sve mnogobrojne porodice Amcrike
osim na-dene (koja je dio sinokavkaske) i eskimoalcutske {koja je dio no-
natporodice).
A I g o n k i n s k o - r i t v a n s k a p o r o d i c a ima oko
350 000 govornika. U njoj su, osim i sredinjih al-
gontkinskih jezika te maskogijskih (algonkinski i maskogijski jezici tvore filu)
jo i kri (cree, oko 62 000 ljudi u Montani i u Ontariju), si.ksika (blackfoot,
6000 u Montani, Alberti i (cheyenne, do 5000 u
Montani i Oklahomi}, arapaho {do 3000, u Oklahomi i Vajomingu}, izumrli
mohi.kanski (moheganski}.
su algonkinski jezici mikrnak (5000, Kanada}, penopskot (u Mejnu i
Kvebeku, izumire), izumrli i drugi. su algonkinski
jezici delavarski {oko 100, u Oklahorni i Ontariju} i oni (shawnee, 400. u
Oklahomi te u Alabami i Ohaju).
Sredinji su algonkinski jezici odibva (ojibwa, oko 40 000 govornika u
sredinjem Ontariju), potavatomi (500, u Oklahomi, Kanzasu, Viskonsinu i
Miigenu}. foks (fox ili musquakie, 2000 u Kanzasu, Oklahomi, .Ajovi i u
dravi majami (izumire).
Maskogijski jezici tvore posebnu skupinu. To su Cchoctow, 10 000,
u Oklahomi}, maskogi {lO 000, u Oklahomi, Alabami, ranije i u Dordiji i u
Junoj Karolini} s jezikom seminola (300, na Floridi), (hitchiti, izumro)
s dijalektom mikasuki (700, u Oklahomi i Floridi), (na floridi, izum-
ro), koasati (do 200 govornika, u Luj zijani i u Teksasu), alabama (do 400, u
Tcksasu), taskegi (tuskcgec, izumro) te jo neki.
.. U algonkinsku filu (makroalgonkinsku filu} jo se smjetaju ovi jezici:
.viJOf (wiyot, u Kaliforniji, izumire), (chitimacha, na jugu Lujzijane,
_tonkava {tonkawa, u Oklahomi, izumire), jurok (yurok, u Kaliforniji)
te IZutnr!t atakapa, (natchez). twlika (lunica, na rijeke Red River
u Mississipi, u Lujzijani).
. S a 1 i k a p o r o d i c a ima tridesetak obalskih i petnaestak kon-
jezika. - Prvi su Pugel Sound /Salish/ (u dravi Vaington, izu-
mire), Northern Straits, komoks (comox, do 1000} s jezikom slijamon (sli-
do 600, Malaspina Inlet}, skvami {squamish, do 100, Britanska Ko-
lumb1ja), kino/t (quinault, Vaington, izumire}. halkomelem (do 1000, Britan-
ska Kolumbija}, tvana i tilamuk {twana, tillamook, Vaington, izumiru), bcla-
kula {bclla-coola, do 200, Britanska Kolumbija} i dr. - Drugi su Jiloel {lil-
loet, do .. usvap (shuswap, do 2000), nikutamuk (do 2000) u Britanskoj
K{ . okanagon (do 2000, _u Vaingtonu i Britanskoj Kolumbiji), sali
kahspel, do 1200, u Va1ngtonu, Montani i Ajdahu), skicami (skitsa-
rru( s_h, Coeur d' A.lene, do 100, Ajdaho}, (piskwaus, do 100). scell
Bntanska Kolumbija. izumire) i dr.
i m a k v a n s k o - v a k a k u p o r o d i c u tvore
vanski i vakaki jezici.
. su jezika samo dva, u dravi Vaington: {izumro) i
kileut (quileute, izumire).
V'.":kaki se jezici dijele na dvije skupine: 1'.-vakijutlansku i nutkansku. -
jezici kvakijutl (kwakiutl, nekoliko govornika u Bri-
tanskoj Kolumb1J1 te na otol-.'U Vancouvcr }. hajsla i kitama! (do 1000, Douglas
Channcl), bclabclll (bellabclla, do 1000, Milbank Sound, Britanska Kolum-
102
bija) i hejlcuk (heiltsuk). - Nutkanski su jezici nutka (nootka, do na
otoku Vancouver), nitinat (do 100. na otoku Vancouver), makah (Vasmgton,
izumire).
Jezici p e n u t i j s k e p o r o d i c c govore se u zapadnim
avama SAD. uglavnom u Kaliforniji, te u kanadskoj Britanskoj KolurnblJt
jezici, tsimshian; jez_ik giti<san._, i d.rugi}: To .su
jokucki jezici (yokuts: jokoc, .JOkod, .pa!eujai:t:U itd.;
zici majdu (maidu; 120 govornika triju sred1Sn.)Oj
Kaliforniji), jezici vint1.D1 (wintun; patwmm do 100 govornika, wmtu do 30,
nomlaki izumi re - u Kaliforniji), jezici (miwok- costa-
noan, izumiru), jezik (klamath-modoc), sahaptijski je-
zici (sa.haptian; Nez Perc6, do 800, u Ajda.hu, Vaingtonu i Oregonu; sa-
haptin, do 3000, u Vaingtonu i /klamath/, ?o 100, u.
liforniji; rrxxlok, do 100, u Oregonu), jezik ka;use jezik
mo/ale (izumro), jakonski jezici (yakona, u Oregonu: s1uslaw mnmrc. a/sea
izwnro}. jezik take/ma (oko 200. u . jezici .
nooc; u Oregonu izurrure, lZUmrO je don1ocmueki;. tzv.cmueki
argon bio je pidinski jezik s elementima iz nutke, francuskog 1 engleskog,
a govorio se od june Alaske do sjeverne Kalifornije), jezik kus (coos, u
Oregonu, izumro), jezik kalapuja (calapuya}, jezik zimi (35?0. u.
siku), jezik uave (huave, 7000, Oa.haka). - Ovamo se smjeslaJU JOS 1 jez1c1
mie-zoke: mie (mixe, 30 000, u dravama Oahaka i Verakrus),
zoke (zoque, 20 000, juni Oa.haka, Tabasko), sijera-popoluka (sier-
ra-popoluca, 12 000, Verakrus, ?ahaka, Puebla), ilipopoluca,
4000. Verakrus}, teitepek (textXtepec}, o/ufa te izumrlt tapacultck .<tapa-
chultec), agakatak (aguacatac}, tapiulapan (tapixulapan}. - Po nekim
klasifikacijama jezika i cimijski (kojima se pridruuju kus, zuru 1
uave} posebno navode kao porodica. . . . .
Jezici p o r o d i c e h o k a - s u govore se danas u obje KaltforruJe
(u SAD i u Meksiku) te u rijeke Rio Grande/Rio Bravo del
No rte.
Dijele se na jezike i irokva-kado.
su jezici tlapanek (tlapanec, 16 000, u Ge-
rero), (chontal , 9000, u dravi Oa.haka), tlamelula (11t tlua-
malelulo, 9000, u Meksiku), jwnanski {yuman: sredinji 2300 u Kolor.adu,
Arizoni i Kaliforniji; gornji, s i dr . 2000 u Arizoni; Delta River,
310 u Arizoni), kokopa (cocopa, 1000, u Arizoni}, mohav (mohave, 850, u
valapaj (walapai, 850. u Arizoni}. porno (180, u Kaliforniji}, pajpaj
(paipai, 140, sjeverozapad Meksika), karok (100, u Kaliforniji}, vao (washo,
100, jezero Tahoe u Kaliforniji, u Nevadi}, seri (u dravi Sonora,
na obalama Kalifornijskog zaljeva}. i dr.
Jezici jesu dakota (ili nadova, ili su, sioux; 20 000:
Montani, Sjevernoj i Junoj Dakoti, 1 Ma.rutob1}, krau (crow
upsaropa, 4000, u Montani i Vajom.ingu), degiha . 1700,
Nebrask.i i Arkanzasu) hidaca (hidatsa. 1500. u Sjevernoj Dakot1}. vmcbago
(winnebago, 1500. u i Viskonsinu), (35, u i
ranije i u Tenesiju, Kentakiju, Floridi, Junoj Karolini, Alabarru 1 Ilmoju) ka-
tauba (catawba, nekoliko govornika, u Junoj Karolini), mandan (nekoliko go-
vornika, u Sjevernoj Dakoti).
Jezici irokva-kado jesu irokcski (jedan je od lih jezika/dijal ekata
cherokee, 9 000 u Oklahomi i 1000 u Sjevernoj Karolini), sencka (sencca, do
103
5000, na zapadu Drave New York te u Ontariju i Oklahomi), mohauk (mo-
2000, u Ontariju. i Kvebeku), oneida (2000, u Viskonsinu, Ontariju i
u Drzavt New York}, poru (pawnee, 1000, u Oklahomi, Vajom.ingu, Nebraski i
Kanzasu), kado (caddo, 400, Southern Plains). (wichita 200 u Kanza-
su), kicaj (kitsai, u Okla.homi}. ' '
A s t e k o - t a n o a n s k u p o r o d i c u i ta-
Jezici. Prvi oonska, sonorska, juno-
kaltforrujska. - su jeZtCI nahuatl (nekoliko milijuna govornika,
u sred1snjtm dravama pipi/ (s izumrlim koji
u Salvadoru, I Hondurasu) i dr. - oonski su jezici
sosons!d s s komanclom, comanche; 5000, u Okla.homi, Kaliforniji,
Neva?1, Ajdahu, i Juti), (sjeverni i juni, s jezi-
.JUta; S 500, u Kaltforrujt, Nevadi 1 Juti) i mono. - Sonorski su
jCZtet tarahumara (do 60 000, u dravama Sinoloa Du-
rango i pima-papago. (18 000, u Arizoni i Meksiku), jaki cYaqui,
15 000, na Sjeverozapadu Meksika, u Sonori, i u Arizoni) i dr. - Junokali-
su kai/jo (ca.huillo), luisenjo Ouisefio} i dr. - Ovamo jo spada
npr. Jezik hop1 (4800, u Arizoni).
U tanoanske jezike spadaju liva i tova (3600, 1250, u Novom Meksiku),
teva (2S09. u Novom i Arizoni), kajot1a (k.iowa, 2000, u Oklahomi).
Astec1 (Aztec), na.huanska zajednica, imati su svoje piktografsko
pismo od XIV. do dolaska panjolaca, a odonda se od XVI.
astecl<i pie latinicom. ' '
Ponekad se jezici dijele na kajovansko-tanoanske i ju-

P o r o d i .c a o t o m a n g e sadri jezike (mixtec, s oko
750 000 u Meksiku), otomi (ili meskital, mezyuital, s oko 280 000,
u meks1ckim drzavama Idalgo, Verakrus, Puebla), (zapotec,
200 u dravi Oa.haka), (85 000, u Oahak.i), mazava (80 000, u
Meksiku), popo/oka (popoloca, 60 000, u Meksiku), (chatino ili yaite-
PCC: 30 000, u Oa.hak.i), (chinantec, 30 000, u Meksiku),
(cUJcatec, 10 000, u Oahaki), izumrli mange (govorio se u N"ikaragvi Hondu-
rasu, Salvadoru i Kostarici}, i dr. '
P o. r o d i c a m a j a - s o k e - t o t o n a k sastoji se od tri gru-
pe: majanske. soke-mie i
Majanska grupa ima vie od dvadeset jezika, s oko 2 500 000 govornika
na poh.x:itoku Yucatan i u drugim junim dijelovima Meksika u Gvatemali
i Belizeu (n<l:rvod Huaztec: ivi sjevernije: u'
zavt - razdoblje maJanske kulture, koje se naziva Sta-
rom _!)rzavo!11, trajalo je od. IV. do X U drugoj polovini X
sre?tsta maJanske jesu na Yucatanu: najvaniji su gradovi Nove
Drza_ve Izamat, Mayapan i Uxmal. U XVI.
su .I.ako pokonlt tada oslabljene majanske gradove drave.
.su u kulture pisali svojim ideografsko-fonolo-
kim je znanje u vrijeme panjolske vlasti nasilno zat rto (danas
ga poznaju). je mnogo natpisa na raznim
.. .. a od rukopisnih knjiga iz i
_Je JCdna knjiga cijela, a tri nepotpune. -
su maJanski Jez1c1 ma"? poo 000, u .Gvatcmali), (quichc,
".'JC 300 000:. u G:'atc:ma1t 1 u drfavi jukatanski trkl-
;anski (medu nJtma 1ca 1t za, yucatcc, uJ...'\Jpno vie od 300 ()()() u
104
Gvatemali, Belizeu i Meksiku), (kekchi, cacchi, vie od 250 000, u
Gvatemali i Belizeu).
U grupi soke-mie (zoque- mixe) osam je jezika. (Ta se grupa po jednoj
drugoj klasifikaciji stavlja u penutijske jezike.)
U su grupi dva jezika: (totonac, vie od 70 000) i tc-
peva (tepchua, 4 000), u dravama Puebla, Verakrus, Idalgo.
Izgleda da je s tom porodicom jezika (i to ba s majanskom .grupom?)
blie povezan jezik (chipaya), kojim se govori na obalama jezera Tt-
ticaca u Boliviji.
Od ostalih s r e d n j o a m e r i k i h jezika mogu se spomenuti jo
npr.tarasko (u srednj_em i drugi. . . _ .
Veleporodicu 1 p c a tvore jez1c1 kojt se govore u srednjoamenckim
dravama te u Kolumbiji i Vcnesueli. To su npr.jczici moskito u Nikaragvi i
Gvatemali, ulva i matahalpa u Nikaragvi, /enka i paja u Gvatemali, hvatuso
u Kostarici, hvajami i kuna u Panami itd. - Svi ti jezici imaju ukupno neko-
liko stotina govornika.
U e - p a n o - k a r i p s .k. o j jesu jezici matako.
21 000 govornika, u Boliviji, Argcntiru 1 Paragvaju), pano (lO 000 u Bohvtjt 1
Peruu}, karipski {karaibo, 30 000, u Surinamu, Gvajani i Francuskoj Gvajani
te na susjednim Brazila), bororo {1000, u Brazilu) i dr. . .
A r a v a k i j e z i c i jesu (200 000, u Venesuelt, Braz1lu
i Boliviji}, amuea, taino i dr. .
A n d s k o - e k v a t o r i j a I n i j e z i c i dijele se na andske 1
ekvatorijalne. - Medu andskima su gvarani (3 000 000 govornika: dvije tre-
u Paragvaju, ostali u Brazilu, Boliviji i Argentini), (uJ...'Upno oko
18 000 OOOgovornika: u Peruu oko 8 000 000, to je gotovo polovica stanovni-
tva, uz panjolski i slubeni jezik; u Ekvacloru oko 4 000, to _je
polovica stanovnitva; u Boliviji oko 2 000 t? je oko. tre<:me
tva, uz panjolski i ajmarski sluberu jezik; govon se 1 u.
Argentini i ajmara (vie od 2 000 000: oko l 200 000 u Bohvijt, sto je
oko petine stanovnitva; u Peruu oko 800 000, to je oko tridesetine stanov-
nitva), araukanski (ili 250 000 u i Argentini}, guahiro (40 000,
u Kolumbiji i Venesueli), tukanoanski (10 000, u Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu i
Brazilu) i drugi. - Medu ekvatorijalnima su (araua i drugi, raspro-
stranjeni u sjevernom Brazilu, Peruu, Boliviji, u karipskim zemlja0:1a),
(u Paragvaju te niz malih jezika u Brazilu}, timoteanski (u Venesue.lt}, karm
(u Brazilu}, mokoanski (u Kolumbiji}, salivanski (u junoj Venesuclt), zamu-
koanski (u Boliviji i Paragvaju}, jurakareanski (u srednjoj Boliviji), gaibo-pa-
miguanski (gaibo guahibo s 50 000 govornika u Kolumbiji i Venesueli, i dr.).
Ima jo mnogo desetaka indijanskih jezika, koji se svrstavaju u
ili manje grupe. - mnogo je jezika izumrlo.
Postoji hipoteza o bliem srodstvu i jezika.
jezici
U natporodicu spadaju porodice austronezij_ska
zijska), tajska (paratajska) i moda mjaojao (jezici mjaoJaO gov?re se na Ju-
gu Kine; neki jezikoslovci smatraju ih dijelom sinotibetske porodice).
A u s t r o n e z i j s k u porodicu jezici koji se govore skoro na
cijelu Malajskom arhipelagu i na Filipinima, na Malaci i u junom dijelu In-
105
dokine, na Tajvanu i na mnogobrojnim otocima Tihog oceana te na Madaga-
skarlL
Austronezijski se jezici dijele na zapadne i
Zapadni su austronezijski jezici {indonezijski) naprimjer malajski (u Ma-
lajziji malajski ima vie od 10 000 000 govornika; u Indoneziji se takav jezik
naziva indonezijski, i ima vie od 125 000 000 govornika, od kojih je polovici
to i prvi jezik}, javanski (vie od 70 000 000 govornika; jezik ima pismenost
od IX. st.), Sl.mdski (20 000 000, na zapadnom dijelu Jave; najstariji tekstovi
iz XIV. madtuski (9 000 000), balijski (3 000 000, na Baliju), mal-
gaki (8 000 000, na Madagaskaru), tagalog (ili filipinski, na Filipinima, s vie
od 15 000 000 govornika, to je oko stanovnika zemlje} i drugi jezici
na Filipinima, (oko 150 000, u Kambodi i na jugu Vijetnama) i drugi.
su jezici me I a ne z i j s ki (motu u Papui Novoj Gvineji, fidij-
ski na Fidiju {tamo je 300 000 govornika, to je oko polovina stanovnitva)
i dr.), po 1 ine z i j s ki ( tonganski na Tongi (83 000), samoanski na Samci
(130000), maorski na Novom Zelandu (Maora ima oko 300000, to je neto
vie od dvanaestine stanovitva), tahitski na Tahitiju (75 000 - slui i kao je-
zik sporazumijevanja u susjednom havajski na Havajima, rapanuj-
ski na Uskrnjem otoku (1000) i mnogi drugi) i mikron e z i j s ki {kiribati
na Kiribatiju, nauru na Nauruu (3000) i mnogi drugi}. - Austronezijska pra-
domovina bila je smjetena na obalama june Kine. Odande su se Austrone-
zijci proirili na Tajvan, Filipine i u IndonezijtL U pr. n. e.
polazite prema Oceaniji bi! a je Indonezija.
T a j s k a ili paratajska porodica sastoji se od vie grupa; to su tajska,
dunujska, jezik li i druge.
Tajski se jezici dijele na june Uugozapadne), sredinje i sjeverne.
U junim tajskim jezicima jesu tajski ili sijamski (43 000 000, u Tajskoj;
ima vlastito pismo, koje je nastale od burmanskog pisma poznatog u
XI. st., a to je od palijskog pisma, po uzoru na kmersko; tajska je
knjievnost od XIII. st.), Jao ili laoski (10 000 000, u Laosu te u Tajskoj, Vi-
jetnamu i Burmi; ima vlastito pismo, srodno tajskom, i knjievnost od XIII.
st.}, an ili anski (3 000 000, u anskim Dravama, dvanaestinu stanov-
nitva Burme, te u Tajskoj i u kineskoj pokrajini Yunnan), khamti u indij-
skoj dravi Asam i dr. Izumro je jezik t1hom, koji je jo u XIII. st. bio raz-
govorni u Asamu (danas se koristi ponegdje za vjerske obrede).
U sredinje tajske jezike spadaju nung (700 000, u kineskoj pokrajini
Yunnan i na sjeveru Vijetnama), tily ili tho ili do (600 000, u Vijetnamu) i dr.
. Sjeverni tajski jezici dvadesetak jezika na jugu Kine, u Vi-
Laosu i Tajskoj: duang (12 000 000, u Kini u pokrajinama Guang-
x1-Zhuang, Yunnan i Guangdong}, boaj {l 700 000, u Guizhouu) itd.
Jezik li govori se na Kine (Sipsogpanna, Xishuangbanna), Burme i
Laosa.
Jez!ci m. j a. o j a o govore se u junoj Kini, sjevernom Vijctnamu,
L_a?su __1 u (sve.ukupno oko 6 000 000 ljudi). - U grani mjao jesu je-
jUnoj Ki.ni) i s!..upina dijalekata nu. U grani jao jest
1ao (u juznoj Kim, Sjevernom V1jetnamu i Laosu).
U aust nat spadaju jo i a u s t r o a z i j s k i jezici:
. munda, nikobarski i (a ponekad se u nju
SffiJCStaJU JCZICI n1J30jao).
M o n k me r s ki j e z i c i govore se u Indokiru i Burmi. Dijele se na
nekoliko skupina.
106
U kambodanskoj je kmerski (oko 4 200 000 govornika, to je oko <x>%
stanovnitva Kambode, a dio Kmera ivi u !e
na jugu Vijetnama; jezik ima staru pismenost bar ?d v_II. stolJeca: pismo
srodno tajskom), jezik piir 1 (u Taj-
skoj, od Bangkoka) jezika_ par),
(u kambodanskom priroorju), stieng (u podrUCjlma s obje strane vtjet-
namsko-kambodanske granice).
U monskoj je skupini monski (500 000 ljudi u u
jelu Tajske; jezik ima staru pismenost od XIV. st.) 1 mnogi manjt besp1smeru
jezici. _ .
se jezici govore sjeverno od m_a, sop, trao. _
Mnonki jezici {mnong) govore se u Kambodz1 1 na jugu Vijelnama: b1at,
bl.Ulur, rahong, nong, badl.UJ8, gar, ki/, dr. .
Bahnarski su jezici (oko 26 njih) pro!feru uglavnom u
(85000), rangao (15000), dall.Ulg, ga/an, halong, hagu. 1 dr.
Seclanki jezici (sedang) govore se u Laosu, Kambodz1 1 Vijetnamu: sc-
dang (oko 100 000), dadrah, halang, hamong, kambrang, hadl.Ulg. .
Jezici skupine brao, u Kambodi i u_ susjednom
Laosa, jesu brao, pragar, sue, su-khok, khvek, k11mpwn 1 dr. . .
U monkmerskc jezike spadaju jo jezici skupina SUt. . . .
Vijet muonki jezici jesu vijetnamski i muonki. - Vijetnamskim Jezi-
kom govori vie od pedeset milijuna ljudi. Jezik ima pismenost od I. st. pr.
n. c kada se pisati kineskim slovima;_ od _XIV. se po-
sebnim pismom. Latinica se ':IPtreblJavall u a.
kakva je danas pie se od 1910. - Jezikom muong .govon t1suca lju-
di u planinskom Vijctnama prema Laosu 1 Kambodz1.
Jezici mu n da dijele se na skupine. . . .
su santa/i (oko 4 000 000 ljudi, u indijskim dravama Bihar 1 On-
sa), m1.U1dari (oko 1 000 000, u Orisi), ho, bhumid, koda, turi, birhor, asuri i
ko rva.
Srednji su kharia (oko 180 000 govornika, u Biharu, Madhjapradeu i Ori-
si) i duang (oko 20 000, u Orisi). .
Juni su sora (400 000, u Orisi i Asamu), pareng, gutob, remo 1 dr.
Zapadni je jezik kurku (250 000, u sjeverozapadnom dijelu drave Madh-
japrade). . .
Nikobarski jezici govore se na Nikobarskim otocima
10 000 govornika): car, sredinjonikobarski, hovra, junonikobarski, ompeng 1
teresa.
Ma 1 a jezici govore se uglavnom unutar Tri 5:1
grupe njima. U semankoj (s 2000 govornika) jezt?1 _ m-
zinski semang i pangan; u sakajskoj (10 000) scma1. tcm11ar, 1ahhut 1 1uzno-
semajski; u jakunskoj (10 000) bedUcwda, jakl.Ul i kcnaboi.
Australski jezici
Starosjedioci Australije govore mnogobrojnim JeZtetma: a.randa, pitjan-
tjatjara pittapita, wikmunkan i dr. Oni se dijele na 26 porodica australske
natporodicc. Samo je nekoliko jezika kojima govori relativno broj go-
vornika.
Krajem XVIII. australskim je jezicima govorilo oko 300 000 Iju-
107
di, a danas oko 4 7 000 (australskih aborigina ima vie, no mnogi govore samo
engleski).
Vjerojatno bi se moglo pomiljati na to da su papuanski jezici srodni s
australskima. - Papuanskih jezika ima, u Papui Novoj Gvineji i u indonezij-
skom Irijanu, oko 700 (njima govori oko l 500 000 ljudi), i dijele se na pet
velikih porodica.
Izgleda da tasmanski jezici, izumrli XX. (zna se za
njih est), nisu blie srodni s australskima, nego s jezicima.
Kongosaharski jezici
Svi jezici Afrike juno od afrazijskih i sjeverno od kojsanskih tvore kon-
gosaharsku natporodicu Ona se dijeli na dva dijela: kongokordofanski i nilo-
saharski.
Kongo ko r do f a n s ka s kup ina dijeli se na dvije grane: na nige-
rokongoansku i kordofansku.
Nigerokongoanska se grana dijeli na est podskupina: zapadnoatlantsku,
mande, gur, kva, benuekongoansku i - Po nekim jezi-
koslovcima, pranigerokongoanski se iriti iz Nigera od 8000
g. pr. n. e.; u junu je Nigeriju dospio u vrijeme oko 4000 g. pr. n. e a u
ostala zapadno od Nigerije oko 3000 g. pr. n. e. Danas su nigero-
kordofanski jezici rasprostranjeni u dijelu Afrike juno od Sahare
osim nekih sredinjeg Sudana, i dijela june Afrike.
Zapadnoatlantska podskupina vie od 30 jezika sjevernih - vo-
lof u Senegalu, Gambiji i drugdje (4 000 000; jezik sporazumijevanja u
tom dijelu Afrikc), ful (fulbe, fulani, peul) irom Zapadne Afrike (IO 000 000
- u Senegalu, Mauritaniji, Sijeraleoneu, Gvincji itd.), screr, itd. - i oko 16
junih - temne, baga, kisi itd.
Jezici podskupine mande (govore se u Zapadnoj Africi od Gvinejskog
zaljeva do sjeverozapadnih Nigerije) dijele se na jezik bobo-fing i
na jezike mande. - Jezici mandc jesu sjeverozapadni - desetak sjevernih
jezika: susu (600 000, u Gvineji i Sijeraleoneu), soninke (650 000, u Maliju,
Senegalu, Mauritaniji, Burkinafasu i dr.), hasonke, vai, maninka (ili malinke,
maninka, mandingo, mande, u Scncgalu, Gvineji, Sijeraleoneu, Obali Bjelo-
kosti i drugdje, 3 000 000); bambara (u Matiju dvije te u susjednim
zemljama, ukupno 2 600 000), djula (400 000) i drugi (malinke, soninke, bam-
bara i djula ponekad se stavljaju skupa pod nazivom mandingo); jugozapadni:
mende (vie od 1000000, u Sijeraleoneu i Liberiji), loko, lo(h]oma (oko
000, u Liberiji i Gvineji), kpelc (oko 500 000, u Gvineji i Liberiji) - i
- juni (u Liberiji, Obali Bjelokosti i Gvineji): kveni (200 000),
mano, dan, tura itd.; samo, bisa, bu.sa.
( voltski) govore se u Zapadnoj Africi od Mali ja do granica Ni-
genje. D1Jele se na desetak grupa: sredinji (mosi u Burkinafasu i drugdje, s
4 000 000 govornika, i dr.), bargu (250 000, u Beninu, Togu i Nigeriji), /obi,
bobo,. kulango, vin, senufo (zapravo petnaestak jezika, npr.
scnan s oko 400 000 govornika u Obali Bjelokosti, foro, minijanka itd.). se-
me, dogon (dogon u Maliju i Burkinafasu, s vie od 150 000 govornika).
Podskupina kva (gvinejski jezici) pedesetak jezika koji se govore
na atlantskoj obali od Libcrije do rijeke Ni,ger. Dijele se na osam gru-
108
pa: kru (bcte s 230 000 govornika, kru s vie od 100 000 u Obali Bjelokosti i
Liberiji. itd.), zapadni (avatime, tali i drugi jezici u Togu; avikam, gva i dru-
gi; eve u Beninu, Togu, Gani i Nigeriji, s 3 000 000 govornika, akan ili tvi-
fante itd.), joruba Uoruba u Nigeriji i Beninu, sa 16 000 000 govornika i dva
standarda - u Lagosu i u pokrajini Oyo, icekiri, igala), nupe (nupc s 350 000,
itd.). edo (bini, ian itd.). kioma (idoma sa 120 000, ija/a), igbo (igbo u Nige-
riji. s 14 000 000 govornika), ido (ido, oko l 000 000 u Nigcriji).
Benuekongoanska podskupina dijeli se na velike podgrupe: na viso-
ravanske jezike, dukunoidne, obalske i bantoidne. - Visoravanski se jezici
govore na visoravni Dos, u sredinjoj Nigeriji (kambari, afusare, birom, ru-
kuba, ka/eri itd.). - Dukunoidni jezici govore se u sredinjoj Nigcriji i u
Kamerunu (dulam, kentu itd.). - Obalski se jezici govore na atlantskoj obali
Nigerije i Kameruna (boki, ibibio, eflk itd.). - Bantoidni jezici jesu tiv (u Ni-
geriji, s oko 3 000 000 govornika; jezik sporazumijevanja u dijelu Nigerije),
bitare, batu itd., te jezici bantu.
Jezika bantu ima oko 440. Neki od njih jesu: kongo u Kongu, Zairu i
Angoli (3 000 000), nga/a u Angoli (3 000 000). svahili u i Srednjoj
Africi (to je jezik po broju govornika juno od Sahare. s vie
od 40 000 000 govornika, s bogatom jezik sporazumijevanja u
Africi i drugdje), malavi u Malaviju i susjednim zemljama, bcmba i
tonga u Zambiji i dr., ona u Zimbabveu i Mozambiku (6 500 000), kosa ili
xosa u Junoj Africi (6 000 000), zulu u Junoj Africi (6 000 000), matabele u
Zimbabveu, svazi u Svaziju, suto u Lesotu, cvana u Bocvani i Junoj Africi
(vie od 3 500 000, od tri u Junoj Africi), conga u Mozam-
biku i Junoj Africi, ambo i herero u Angoli i Namibiji itd. - Pradomovina
jezika prabantu bila je junog Nigerije i Kameruna, o-
dakle su se u m- II. raselili ondanji Prabantui; i juna
Afrike dostignuta su na prijelazu II/I.tis. pr. n. e.
Adamavsko- ubangijska podskupina jezike u dijelu Cen-
Republike i u susjednim zemljama. Adamavskih jezika ima oko
57: daka, vere, mwnuje (100 000), m1.U1dang, jungur, kam, m1.U1-
ga, longuda, fali, nimbari, bua, masa i drugi; ubangijskih jezika ima oko 30:
gbaja, banda, ngbandi, zande {780 000), bvaka, ndogo, amadi, mondunga i
drugi.
Kordofanskim jezicima govori relativno malo ljudi uglavnom na neveli-
ku na istoku i jugu Sudana. To su jezici koalib (25 000), tega/i (s
bliim jezicima 30 000), tE1lodi, masakin, twntwn, kat/a i drugi.
N i l o s a h a r s k a s k u p i n a dijeli se na est podskupina - te su
songajska, saharska, mabanska, furska, komanska i ari-nilska.
U songajskoj je podskupini samo jezik songaj, koji se govori du rijeke
Mali - on je i najzapadniji nilosaharski jezik.
Saharski su jezici kanw-i (u Nigeriji i Maliju), tcda i dr.
Mabanskoj podskupini pripadaju jezici maba, runga i mirni.
U furskoj je podskupini samo jezik fur.
Komanski su jezici koma, ganza i dr.
ari- nilski jezici jesu srednjosudanski, jezik berta i jezik
J..1.111am1. - su jezici nubijski (nilsko-nubijski: kenuzi, nlllhas,
fadida, dongo/a itd.; kordofan.sko- nubijski: dair, diling, gu/fan itd.; midob;
birked; nilotsk.i: burun, iluk, Jango, a/ur, Juo u junom Sudanu, d ur, dinka,
nucr, bari, masaj u Kcniji i Tanzaniji, nandi - te jo nekoliko grupa). Sred-
109
njosudanski se jezici dijele na nekoliko skupina (jezici su npr.bongo,
krei i dr.}.
Neki noviji podaci dio nilosaharskih jezika - nubijske sa starim meroj-
skim {meroitskim) - smjetaju u afrazijsku porodicu kao posebnu granu.
Najstariji spomenici merojskog jezika jesu iz VI-IV. pr. n. e. (iz
zemlje meroj. BacJYawi, arap. Marawi, egip. Ku, hebr. Kii - na
Ntlu, u dananjem Sudanu), a iz prve polovine IV. st. n. e. Jezik se
pisao dvama alfabetskim pismima: prvo, preuzelo je svoja slova
iz egipatskog hijeroglifskog pisma, a drugo, demotsko, je od spo-

Nubijci, kojih ima vjerojatno oko 2 000 000, ive u Sudanu {neto manje
od tri i Egiptu
Staronubijski je jezik s od VI. (najstariji datiran nat-
pis s kraja VIII) do XI. Pismo je od koptskoga.
Kojsanski jezici
Kojsanski se jezici govore na jugozapadu Afrike. To su san (bumanski -
oko 6000 govornika, i to u Angoli i Namibiji) i khoi (hotentotski - 50 000
govornika, uglavnom na zapadu June Afrike), s mnogobrojnim dijalektima/
jezicima {ima ih pedesetak).
Kojsanski su jezici jo sandave i haca (oba u Tanzaniji - prvi ima oko
24 000 govornika, drugi oko 600).
U svim pregledima jezika se navodi i broj govornika. Taj se broj
odnosi na podatke iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Treba
itpati na umu da se radi i o procjenama broja govornika pojedinih je-
. te da razni izvori. mogu imati 1 pooatke koji se znatno raz-
u raz.rui:n su izvorima dani i pristupi podjeli jezika i
etruckih zaJedruca t CJehna.
podataka o govornika jezika i o broju stanovnika raznih zc-
ma!Ja Jesu Atlas svijeta .198.8, Decsy 1986, Kriman 1988, Krupa-
1983, 1989, Narody mira 1988, enci-
klopedija 1977-82, 1988, kilJan 1980, Strany i narody 1978-, SJ) 1989 te
razna druga djela, navedena u bibliografiji.
HRVATSKI
ETIMOLOKI
R J N I K
A
a, veznik
Od psl. *a, to je u svim slavenskim jezicima dalo isti odraz, a, sa zna-
rastavnim i sastavnim.
da psi. *a od *od. od
*ed/*od, od zamJerucke osnove c-/*o-. Tako Je 1 stmd. at zatim,
i" (ablativ za a-), avest. liat "7.atim, potom, i, no". Ovamo jo i alb. e "i"
( < praalb. *o).
s upitnim *Ji dalo je psi. *a Ji, od je nae ali (v. li), i drugo: *a bo,
*a by, *a *a jMo/*a ono (na stariji veznik fino, od
te dijal. ano), *a Je, *a ni, *a si/*a se.
V.jo.
abeceda
Taj naziv za sva slova nekog pisma sadri nazive za prva slova: a, be,
ce ... Takvi nazivi doli su do nas iz latinskog jezika, a latinski ih je preuzeo
iz etrurskog. Nazivi za sonante i spirante el, cm, en, er, es, ix, ef razlikuju
se od naziva za eksplozive be, ce, de, ge ... , usp. jo ha, ka, ku (za q). Razlog
je tome slogovnost ranog etrurskog pisma (a od etrurskog je na-
stale latinsko). Naprimjcr, ime Menerva (lat. Minerua) pisalo se u etrurskom
i kao mnrva. (Etrursko je pismo preuzeto od jednog oblika
Nazivi ce, ka, ku za slova c, k, q (s time da je isprva c (k) ) jo bolje
pokazuju da su se u preduzoru latinskog i etrurskog pisma slo-
va upotrebljavala za k + e, a, u.
Grci su svoja slova nazivali alpha, bCta, gam(m)a, delta ... TI su nazivi
semitski nazivi za slova U<tlef "bik, govedo", bet
gimmcl "deva?", dalct "vrata" itd.): Grci su, posredstvom maloazijskih na-
roda (Frigijaca i drugih}, svoje pismo dobili od Semita (od Se-
mitski su pak nazivi za pojedina slova bili proizvoljno odabirani (neki po
nosti slova s predmetom ili drugim}; takav proizvoljan odabir naziva
za slova bio je i u drugim pismima {germanske runc i dr.).
Naziv azbuka jest po nazivima za prva dva i slova
a, b: aZb, buky (stsl. azb "ja", buky "bul-.-va", "znam" itd.).
Nazivi su davani slovima zbog jednostavna razloga: da se slova lakfo
pamte.
adresa
Iz fr. adrcsse "natpis; adresa; molba" (kroz
Francuska je imenica od glagola adrcsscr "poslati, upraviti, nasloviti'',
koji sadri ad- (lal. ad "k. prema. do") i dresser "uspraviti, postaviti,
114
namjestiti, narediti, rasporediti" (od toga dresseur "dreser, krotitelj", iz toga
dreser, gen. usp. dres(Jra, dresirati).
Fr. drcsser odraz je narlat. *d(i)rectiare, to je od Jat. "prav,
uspravan; okomit" (iz toga direktan, v.). (Romanski odrazi glagola directiare
jesu tal. dirizzarc, sardin. logudor. dcrettare, fr. dresscr, prov., katal. dressar,
p. derczar.)
V. regija, dres.
Afrika
Stari su Rimljani imenom Africa nazivali krajeve dananje Libije i Tunisa
uz sredozemno more. To su ime dali po plemenu Afri Od. Afer), koje je
ivjelo blizu Kartage. Kasnije je za Rimljane Africa bila sva juna obala
Sredozcmnog mora. Ime Africa jest pridjev, iz sklopa terra Africa "zemlja
afcrska".
Grci su pak takvu Afriku nazivali imenom Libfe. To su ime preuzeli
Rimljani za zemlju koja odgovara dananjoj Libiji, kao Libya (iz toga je po-
teklo kasnije arap. Libija). To je dano po plemenu koje je tamo ivjelo, Libi
(u starocgipatskom zapisu rbw).
otkrivali su Kartaani,
Grci, Rimljani, Arapi, Evropljani ... S vremenom se ime proirilo na sav kon-
tinent, kao to se dogodilo naprimjer i s imenom Azije (v. Azija,
Amerika). '
ako, pogodbeni veznik
Od psl. *ako/jako?: stsl. ako, jako, bug., mak., sln. ako, jak(o),
glu. (j)ak(o), p. jak( o), slovin. ak, r. dijal. ak, ukr ., bjr. jak - sa
"ako" (u junoslavenskim jezicima) i "kako", "jer", "kad", "premda".
*ako najvjerojatnije sadri isto ie. *e-/*o-, kao to *tako
ima *to- (v. ta1). Pretpostavlja se da je -ko
i to ie. *kwo- (v. koji).
U nekim je slavenskim jezicima vjerojatno odraeno psi. *jako, u kojem
bi, u *ja-, bilo indocvropsko *je-/*jo-. (Ono je u pra-
slavenskoj pokaznoj zamjenici *jb, koja je ula u sastav pridjeva:
dobTb, dobra, dobro : dobnjb, dobraja, dobroje, usp. lit. geras, gerit : geritsis,
gcr6ji, istog s lim da je u litavskom i zamjenica - jis
"on", ji "ona". U sklanjanju pridjeva vide se ostaci i sklanjanja
zamjenice *jb, a veoma je i u litavskom i latvijskom jeziku.) - Radi
se o usporednu nastanku takvih pridjeva, a ne o baltijsko-sla-
venskom nasljetku iz starijeg vremena.
alat, gen. a/fila
Turcizam, iz srtur. E1J>at, to je iz arap. ?alat - to pak je mno-
inski oblik za
alem
i fllem. - Nesklonjiv pridjev (a zapisan je i oblik itlcmov), no
upotrebljava se i kao imenica "dragi kamen, dragulj, dijamant".
Usp. alcm-k;1mcn (dragi), to i "dragi kamen (= dijamant , rubin) jake
crvene boje". - U narodnim pjesmama muslimanskim imamo npr. NEI jabuci
alem dragi kamen; usp. i alemperka "neka ptica s krilima od dijamanata, u
predanju".
Vrlo je vjerojatno da je alem nastala koje su
narodnim bile nejasne (pa su tako nastali i oblici aler kamen dra-
llS
gi, alin kamen dragi). i to turske clmas, potekle iz arap. almas "dijamant",
to pak je iz Eldftmas "dijamant". - Iz t. e/mas jest itlmas,
e/mas: itlmaz. elmaz (gcn. -asa, -{Iza) "dijamant, dragi kamen; dijamant za
rezanje stakla .
Po jednom drugom, manje uvjerljivu prijelazi ne
bi bili dovoljno jasni), alem jest iz t. alem "znak. zastava, ukras na
vrhu minareta", to je iz arap. ralam "znak. simbol; zastava".
Jedno pak kae da bi pridjev alem bio iz t. al "crven" (iz toga
je a/ pa onda su onda dalje pridjevi 'it/ev/alev - usp. a/e-
va paprika "crvena mljevena paprika" -, a'/en isto). - T. al jest iz perz. ;I/
"crven".
Ima i nekih drugih
Sama adflmas, gen. adflmantos u je
i kovinu, od nekog doba je upravo
, a 1 dijamant .. U je moda neka
1Z izvora, -:- isto je i s naom alem i njenim
prelhodruc1ma - puckochmoloskim promjenama. Ako pak je ipak na-
stala u prvotne bi "nesavladiv", kao izvedenica od glagola
damnemi "svladam. pobijedim".
_ je prela i u latinski, gdje je E1damlis, gen. adamantis
"zelje_zo 11! neka druga tvrda kovina; dijamant"; je na-
stale 1 a1amans kao particip prema Eldamare "zavoljeti", usporedi i
poklapanje u francuskom aimant luna] "magnet" i "umilj'at mio njean
' ' '
Od latinskih su oblika (i srednjovjekovnih latinskih) nastale romanske ri-
od_ (to je priblieno diamas (opet s ne-
promjenama: diamas jest po uzoru na diaphanes "proziran"
1 na s dia- "raz-", to je od dia, a to sadri ie. *dis "na dva
na dvoje", korijena koji je i u *d{u)wo "dva', v. dva). '
Od adamas, adam1nte jesu tal. (staromilanski) adamanta, (sicilski) damati,
retorom. cngad. adam prsten na sanjkama"). - Od *adimas
"ma81:1et" ( "eljezo"): stfr. aiinant, fr. aimant, prov. aziman kata!., p.,
port. - *diamas, *diam:mte-. tal. diamante, fr. diamwt, prov. dia-
man: sp., port. diamante. - Iz stfr. jesu srengl. diama(u}nt > engl. diamondJ, i
srvnj.: die1!!a!!t nj. "d.ijan:1!1nt? d:ag0j"). - Iz tal. jest nj. Diamant,
a nJec d11amant naJVJCroJatruJc je 1z po naglasku
koji Je u dijamant).
filj kav, a, o
. od glagola hatlatni "radili ko-
Jekako . U BaranJ1 je at /;;111, sa t, a drugdje je Jjk < ki gdje je
ki < ti kao npr. u kikljEI (to je iz nj. Kittcl). '
amen
. .1 .flmcn. - Iz crkvenog latinskog amen (pa tako onda i u mnogim drugim
J:z
1
5
1
ma,usp. tal. am(m)cn, fr. <lmcn, engl. amen, nJ. Amen) to Je iz
amen ( d . -k . .
. . po src njogrc Om izgovoru U pravoslavnom JC obredu amin) a to pak
Je IZ hebr. amen "uistinu".
Amerika
Neki su kontinent dosegli i prije njegova kon-
cem XV. stolJcca, ah l1 dodm s novim svijetom nisu imali nikakve vanosti
116
za daljnju povijest naega kontinenta. 982. g. Normanc! su prvi put. doli .na
Grcnland a 985. ili 986. tamo su osnovali i prva naselja. Neke od tih godma
je' prvi put i obala, a 1000. g. Leir Eriksson osniva naselje
na sjevernoj obali Newfoundlanda. . . . .
Kada je 12. listopada 1492. g. tahjanski pomorac Cnstoforo Colombo
(r. 1451. u Gcnovi, u. 1506. u Valladolidu) (pa s.e
on na panjolskom zove Cristoforo Colombo, a za na.s Kn-
stof Kolumbo) doplovio do jednog bahamskog otok.a, rrusho je da je dosao do
Indije i elio je to, jer je cilj njegova bilo !1al.aenje
puta do tog potkontinenta. Na tom prvom otkno je za
Bahamc, Kubu i Haiti (koji je nazvan Hisparuolom). Na drugom
1492-96, otkriva Male Antile, Portoriko i Jamajku. Na putovanju,
1498-1500, dolazi do obale kod rijeke Orinoco i do Trinidada,
a na 1502-4, oplovljava obalu od Hondurasa do
.
Od vremena kada se mislilo da je otkriven dio Indije otoci od Bahama 1
Kube na sjeverozapadu preko Antila i Otok.a i do Tri-
nidada na jugoistoku nazivaju Zapadn?m .Iz tih
i ime za predevropske stanovruke Amenk.a: Ind11anp (u _Jez1J<:i postoji
razlika Indijac : Indijanac, ali npr. u engleskom su 1 _Jedru 1
u vrijeme pred drugo Kolumbovo putovanje humai:1st .M.
Angierra napisao je: "ljudi koje je .Kolum?o ne. Jednoj
od poznatih narodnosti. To su neki novi ljudi. I to Je No':'1 SVlJet : .
U pripremanju Kolumbova drugog i putovanja sudJelo_vao tah-
janski pomorac iz Firenze Amerigo '{espucct (1454-1512). I on Je vodio
tovanja u Novi svijet: 1499-1500. za Spanjolslm i 1501-2. za Plovio
je juno uz brazilsku obalu, pa sve do Rio de Ja. Plate .. I on Je na po-
mislio da je doao u Aziju. No u jednom svojem pismu s kartom,
Mt..mdus Novus 'Novi svijet", u kojem pie o putovanju 1501-2. napisao je da
"te zemlje treba nazvati Novim svijetom. Nitko od naih predaka pojma ni-
je imao o tim zemljama". . . _. .
Vespuccijeva pisma o novootkrivenim zemljama su poznata
krugovima ljudi. Tako je kartu Mt..mdus novus upotnJeb10 1507. g._
humanist i kartograf Martin Waldseemiiller (1470--?1521) u svojem djelu
Uvod u kozmografiju U tom su djelu brazilske obale svijeta
put nazvane Amerikom - Ameriea, po Ameriga_:'espucc1Ja.
Naime, neki su smatrali da je upravo Vespucc1 otkr1vac novog
S vremenom se novo ime proirilo na cio kontinent. Danas se ime Ame-
riea upotrebljava i za Sjedinjene Drave, United States of Ame-
rica, nastale 1776. g. . . .
Zgodno je neto i o talijanskom imenu Amengo . . Ono preo:et? 1z
germanskih govora koji su dospjeli u Ital!j.u, ali se. tamo odrzah. -
Zapadni su Goti koncem IV. bih redera.t.1, C:ar-
stva, u kojem su se naselili u vrijeme cara Teodoz1ja 1 svojega.
koji je 410. g. osvojio i Rim. !Casnijesu se C?ott presehh
na jug Francuske, pa u Spanjolsku, gdJe su njihovu VIII.
unitili Arapi. - su Goti pod
dorika doli u Italiju, gdje su koncem V. stoljeca tmalt SVOJU kralje-
vinu sa sjeditem u Ravenni. Tu je dravu unitio 553. g. bizantski car Justi-
nijan. - U drugoj polovici VI. u sjevernoj su se Italiji naselili i
Langobardi Oat. Langobardi, germ. *Langobard- "dugobradi"), je dr-
117
ava bila u prvoj polovici VIII. a nekoliko kasnije
je u Po langobardskom se imenu zove talijanska pokra-
jina Lombardia.
Talijansko je ime Amerigo zapravo germanska *Amalrik, u kojem su
*ama/ "rad, radin" i *rik "bogat; jak" (za dalje veze loga *rik v. u regija).
Iz je ekvivalenta tog imena poteklo francusko Amaury. Germanski
su pak odrazi naprimjer englesko ime Almery te prezimena Amcry, Emery,
Emmery, Embery, Embry, Emrey {pa dalje npr. Emcrson, Emberson).
apoteka
Iz Jat. "skladite, spremnica", to je iz apotheke "skladite
itnica" (ap6 "od, s, na .. .'', v. po, "spremnica; posuda, ormar",
to sadri "staviti", v. djct1). Prve su se ljekarne u Evropi pojavile u
XII. kad je zakonom Fridrika II farmacija odvojena od medicine.
Od !at. apotheca jest ta!. bottega (s tt po botte), iz je bilt'fga, but/ga,
butiga, butiga
Od iste je latinske stprov. botiea, iz toga je fr. boutique, a iz toga
dananje butik, butik.
april, gen. aprila
Iz lat. Aprilis "travanjski" (Aprilis "travanjski mjesec" - u rim-
skom je iqtlendaru to bio drugi mjesec), to je, kroz etrurski (etr. A<pru), od
Aphro - usp. Aphrodite, eol. Aphr6dita "Afrodita, boginja ljubavi i lje-
pote": ona je i boginja plodnosti, i ivota.
U hrvatskom je naziv za mjesec april zabiljeen jo u XIV. {usp.
i oblik aprio, gen. aprela, i u XVII. st.). Usp. u Katarine Zrinske
aprili, mali traven ili u M. april, travanj.
arkada
Internacionalizam, k nama doao preko iz fr. areade, to je iz
tal. pijemont. arcada (tome odgovara ta!. areala "svod).
Talijanska je izvedena od arca 'krinja, sanduk,
Polazna je Jat. arcus '1uk; duga; slavoluk; svod"; za dalje veze v. rakita.
(Romanski odrazi latinske areus jesu rum are, tal. arco, sardin.logu-
dor. arku, retoroman.engadin. ar.K, furlan., fr., prov katal. are, p., port. arco;
arca > roman.: ta!. arca, rr. arche, prov kat., p., port.arca.)
<lrmija
Iz francuskog armee, to je particip proli enskog roda od armer "na-
oruati, opremiti".
. Francuski je glagol potekao od !at. arrn6 "opremim (brod); sprem-
nim za boj; naoruavam", usp. arma sr.nm., gen. armorum sprava,
alata; boj_na sprava, oruje; rat, boj". (Romanski odrazi arma gen.
jesu rum. armli, ta!., sardin.logudor retoroman.cngadin. arma, fur-
an fr. arme, prov., kata!., p., port. arma.)
_Latinske su od ie. *;u-m-, to je jo u arm. y-armar "pogodan",
f re. harm6s "zglob'', harmonfa "spajanje, veza; sklad" (iz toga internaciona-
(
tzam harmonija), harma "kola; bojna kola" psi. *arbmo *arb111b "jaram"
v.), *orm<; "rame" (v.). ' '
august
U jeziku i avgust, augut, augutu i sl.; usp. u A ... na 15
avgusta oli t1 kolovoza. - Iz lat. augustus. Kolovoz. esti mjesec rimskoga
118
kalendara, nazvan je Augusfus (mensis) u prvog rimskog cezara Okta-
vijana. Ranjje se taj mjesec zvao Sextilis (mensis), od sextus "esti" (od sex
"est", to v.).
Rimski cezar Oktavijan (Octavianus, r. 63. g. pr. n. e., u. 14. g. n. e.) od
Senata dobiva 27. g. pr. n. e. naslov Augustus (koji su kasnije nosili i drugi
cczari).
Lat. augustus "svet, uzvien, visok"
- i, skupa s lit. auktas "visok", !atv. aUksts, prus. *aukst- (aukstimiskan
"vlast"), kur. *au(k)st- isto, od ie. *augos-to-s (polazna je osnova na
es *aug-es/*aug-os, usp. stind. 6jas- sr . . "snaga", av. aojah-, aogah- isto).
To proirenje s jest u *aweks- itd., jo u stind. va]($anam
okrepa", av. vaxaiti aUksO isto (to auks-
jest u auksin, auksologija, auksopatija), lat. auxiliwn (usp. iiuksilija-
ran got. wahsjan "rasti", stnord. axa, stengl. weaxan, engl. wax,
stsas. wahsan, nizoz. wassen, stfriz. axa, stvnj. wahsan, nj. wachsen (germ.
*waxsan).
Za indoevropski korijen *aug- v. jagoda.
automat, gen. automata
Internacionalizam, lat. automatus, automaton, iz aut6mafon, u upo-
trebi npr. u francuskom od XVI, u engleskom od XVII. (pridjev auto-
nwfique u francuskom od XIII. st.). sadri aut6s "sam" i mat-,
koje je od ie. *mI}t- od korijena *men- "mniti" (za to onda dalje v. roniti,
pamet).
"sam", "svoj", "sebe" i su mlade i obnovlji-
ve. aut6s "sam" "glavom, on (nagla.); ba, upravo,
moe se kao ie. *au-t6-s, gdje *au- moe biti od *a- wo- (v.
ova;) ili povezane s afi "opet; a, ali, pak", jon. afitis (to se dovodi
u vezu s afithis "opet, iznova; nasuprot, nadalje; drugi put", afithi "ovdje;
smjesta, odmah'', a to bi bilo od au- i lokativnog ie. Moglo bi se po-
miljati da je *au- to- otprilike 'ovaj taj' (za *to- v. ta;), neto
novinarskom izrazu 'ovaj novinar' umjesto 'ja', 'ja sam' i sl.
auto- "samo-" u mnogim je internacionalizmima: autograf/autograf,
autohton/iiutohton, autokcfiilan, autokracija, autonomija itd.
automobil, gen. automob11a
Internacionalizam, krajem XIX. sadri aut6s "sam"
(vie v. u automat) i lat. m6bilis "pokretan, gibljiv" (usp. mi3bilan,
mobilizacija itd.), to je od glagola mouere ''krenuti, micati". Od njega je
m6tus "kretnja, kretanje, obrat" (od toga lat. rij. motor iz
toga m0ti5r te dalje motorika itd., moto- u motocikl i sl.), m6tio "gibanje" (u
m0cija).
avet, gen. -i
Sufiksom -et (< usp. vilet, golet; usp. -Qtb u kolat, prhut, perut,
krcljat itd.) je od *av- koje je u *ava, . *aviti > java, javiti (v.):
avet je ono to se javlja, prikazuje, prikaza. Ta je isprva bila ograni-
samo na krajeve naeg jezika. U drugim pak slavenskim jezici-
ma nema odraza
Moda je od istoga korijena *av- i psi. *avida (to je u ukr. dijal. j;ivida
"vrag") i *avidb (u r.dijal. javio "zmija iz tundre"). To moe bili od *avi-
vid- "ono to se prividjelo na javi".
119
avion, gen. aviona
, Iz fr. avion, to je po lal. avis "ptica" (za lat. auis v. jaje).
Azija
. i Azija, . - nama je ime dospjelo iz Jat. Asia, to pak je
IZ As1a. P!.v?tno je grcko samo dananju Malu Aziju, a
kasnije prostrtlo na prC?stalt kontinenta (preostali, iz perspekti-
ve, kasnije je to bio sa'? istok ili uz Aziju i Egipat ili
uz A:z1ju 11! Samo pak je ime Asfa najvjerojatnije
poteklo od imena IZ pred_ant1ckog, het1tskog doba, na sjeverozapadnim
:4-Suwa. Rimska P'._?vincija bila je upravo to po-
.. - . het. Taru(w)1sa, Wilus1;a, Troia, (W)llios -
bila su najsjeverrujt d1jelov1 ASuwe.)
A:ija mikrfl (pa je tako npr. i nj. Kleinasien), a
Jat. As1a Mmor: M.anja Az1Ja (pa tako npr. tal. Asia Minore, fr. Asie Mi-
neure, engl. As1a Mmor).
mala, manja starije zemlje, a
zemlje naseljene 1!1 upoznate kasnije. I Grci su imali Veliku
Naime, 'V!IL.:t. pr n. ? oni. se. na.seljavahu u junoj Italiji i na Siciliji, i
tamo .su imah vise drzav_1ca .. Rimljaru su te krajeve (u kojima se
gov_?rtlo do. VI. Magna Graecia. S juga Italije, iz te Velike
Grcke? P'.Odirala Je grcka kultura na sjever, u veliki Rim.
. za ima podosta i u drugih naroda: Velika Polj-
ska, Rus1;a 1 Vcllkorus1 prema Mala Poljska, Malorusija i Malorusi.
U drevnih mala (zemlja) prvotno "sredinja, glav-
na, osnovi:a , a ve!ika vanjska, novonaseljena".
Tako Mala1a Rus' zaista povijesno sredite stare ruske drave. (Zato
se Ukrajince poneka.d ime Malorusi, jer oni ive na tom pod-
Ruse Velikorus1, jCr oru zapravo ive na novim
Sltcno je 1 s Malom Poljskom i Velikom
Poljs?. (polj. Ma(opolska, Jat. Polonia Minor "manja Poljska")
pod!ucJe-oko gornje Visle, gdje su u IX. ivjeli Vislani.
Poljska Je drzava zavladala njime krajem X. i isprva su to bile sa-
mo i .oblast od X.V. i lublinska). Kasnije
su PolAskoJ - u drugoj polov1ru XVI. - dodana i neka bjelo-
1 (Poslije diobe Poljske, u XVIII. st., Malom je
je taj ula u sastav Galicije, zavladala Austrija.) -
(polJ. sredinji je dio dananje Poljske.
Shcno Je 1 u mnogim drugim imenovanjima.
B
psl. *baba "djedova ena": stsl. baba, bug. baba, mak.. babe; sln. baba,
baba, lu. baba, polap. bobo, baba, boba, p. baba, slo:nn. baba, r., ukr.,
bjr. baba.
1
. v
{usp.lil. b6ba, latv. bfiba, srvnj . babe, b6be itd.; usp. s 1cno, s
drugim npr. babo "tata").
Od baba hipokoristik je baka. . . V . V
Babajaga jest iz ruskog (bflba-;aga zla VJeshca IJudozdcrka , od psi.
*baba cga, s *cga/*cza "jeza"); biibar6ga, biibar{Jga od psi. *baba r9ga
(s *r9ga od *r9gati > r(Jgati; babaroga po rog).
bacati. bacam .
Od psl. *bacati (st;f. bug. ooca_n: "cjeliya!11; 1upka!11 prstom P? ,
mak. baca se "prljati se , sin. bacati puzati cetveronoske, polako 1c1 , c. lx1-
cati "udarati", Mcaf "udarati", r. Mcat', ukr. bacjaty isto. . .
Najvjerojatnije je to ,?U& 00:'
cam "probadam", hrv. bOcati ''bosti , sln. b&Jcat1 'kl1Jah , r. b6cat udarati,
bosti". . . .. .
Ekspresivna promjena od glagola *bocati jesu obhc1 kao bug. dtJal.
"guram, udaram", mak. buca ''bosti'', h. biicati (usp. razbilcat11, r. bucat'
"udarati, lupati", ukr. bUcaty isto. . . . _ V
Glagol *bocafi zapravo je *bodhcafJ, od ie. *bhod-ik-a-, od _Je 1
lal. fodica "guram; Tvorbeno je blisko psl. *bodbch (h.
gen. ooca/OOca "otar vrh itd.", bodec "otrica'', r. bodec ''bode" Itd.) I
Jit. badikas "koji se bode": ie. *bhod-ik-. , , . . .
"bacati" i "udarati" povezana su - usp. r. brosat' 'bacati 1 trti
lan", brosat'sja v go/ovu "udariti u glavu (o vinu)" itd.
V. bosti.
. .
Od psi. gen. csl. mak.
sin. strus. (usporedi JOS 1 neslo drugac1JC
r. dijal. . V
iz narlat. buttia (za to v.1 boca), mozda kroz geri:i:iansko po-
srcdstvo (usp. stvnj. botahha, nj. Bottich, nj. bavar. Butschen, Butschcn), s
pod utjecajem *Jag1>Vb. . . . . . ..
Stara kulturna za rasprostranjena Je 1 u mnogim Jez1c1ma
Azijc (azerb. uzb. perz.
121
Badnj ak
Dan uvod u Na taj se dan treba jesti samo posna
hrana. U junih je Slavena Badnjak i panj ili drvo ili cjepanica to se pali
kao nova vatra. Na Badnjak se dom, na taj dan dolazi no-
vogodinji gost {poleaj, polacnik), tada se pokojnici (zato su s
maskama, gatanja, paljenje stcranje slame po podu). - Veoma stara
etimologija povezivala je naziv Badnjaka s glagolom bdjeti, upravo
zbog bdijenja.
Bog i jesu dva badnjaka, dvije klade. Ako su tri, onda su to bad-
njak. i dijete {u Srbiji se nazivaju Josif, Marija i Isus). Badnjakova
se vatra ne smije sama ugasiti: mora se zato U M. ima ova-
ko: dragi, plahi ognjeni strilama stupa u svijet: i iskre su bad-
njakove svete.
Badnjak je bio star slavenski bog, suprotstavljen mladu bogu, (v.
Stari bog {stare godine) jest dolje, pri zemlji, pod zemljom S tim se
imenom imena vie mitskih - Stind. Ahi Budlmya u vedskoj
je mitologiji zmija donjih krajeva i voda (ahil; "zmija, zmaj", v. u gu). -
PfthOn ( *budh- ) sin je zemlje Geje, zmaj koji je opustoio
okolinu Delta. Povezan je s donjim; zato se mjesto gdj e je on ubij en, u pod-
noju Parnasa u Fokidi, zoye PythO "Pita", a po tome hram u Delfima i
Pythfa - Typh8n ( *dubh- <E-- *budh-) je sin
Tartara i zemlje Geje (ili pak Herin sin); to je lik Pitona.
Ovamo ide i ime grada Bizanta, u zapisu Byzantion od V.
st. pr. n. e.), koje je po postanju u njemu je ie. *bhudh-j-.
Indoevropski je korijen *dhcub-, od kojeg je premetanjem nastalo
*bheud-/beudh- {v. u dno). le. *b(h)ud(h}-no- jest, osim u stind. budhnah,
lat. fLUJdus, pythmen, nj. Boden itd. - i u psi. *bbdno, od je d!U.
beno "ivotinjski eludac, trbuh", dijal. bcdno "dno".
bagatela
Od bagatela "neznatna stvar" jest pridjev bagatelan, bagatelan,
glagol bagatelizfrati bagatelisati, kako u srp.).
bagatela dola je, preko iz tal. bagatella "malenkost,
trica". Talijanska se proirila po evropskim jezicima {usp. npr. i engl.,
fr. bagatelle).
Sama je talijanska odraz izvedenice od latinske Mca/bacca
''boba, jagoda" {usp. fr. baie ' 'boba" < baca).
bahat, a, o
Od psi. *Mxatb, a, o, odr. *baxatbjh: sin. bahat, bahata ''hvastav, raz-
metljiv", bachatf "debeo, trbuast".
Ide s glagolom *baxfiti: h. bahati '1\1.Pati, udarati", sln. bahati (se) ''hva-
stati se, razmetati se", dijal. bftchati 'udarati", bachaf, r. baxat' isto,
ukr. baxaty "puzati, gurati".
.. Od psi. *baxn91i jesu h. bithnuti "lupiti, udariti", banuti "upasti",
dtJal. baxnuf "opaliti iz puke; udariti", ukr. bftxnuty "opaliti; gurnuti, baciti".
'Korijen' bax- jest zvukoopisan; polazno je "udariti".
hajati, bajem/bajam
, Od psi. *bajati: bug. baja "bajati", mak. bae, sin. bajati isto, bftjeti
'br?Jjati", .dijal.1!<'jaf obajif, glu. dlu. bajas, p.
sloVlfl. ba1ac, str. bajati isto, r. dijal. bajat' "govoriti", ukr. bfJjaty "pri-
povijedati, bajati, gatati".
122
Od ie. *bhfi-j -: Jat. !Or "govorim; (< *laior), stengl. /x5ian "hva-
stati se, hvaliti se".
Indoevropski je korijen *blui- (starije *bhaH- ) "govoriti": stind. sabhli
"zbor, sabor, skuptina" (pati sabhfi, prakrt. sa(b)hfi) arm. ban ( *bh!i-
ni-s), bay ( *bha- ti-s), bam ( *bha-111J). phemf, dor.
ph!imi phcme, dor 1,_Juimfi "objava, oglas, govor, ( *bh!i- ma),
hon:i., jon. phatis "glasina" ( bho-ti-s), lat. fatum "prorotvo, sudbina, usud"
( *bhfi-to-m "ono to je od toga latlilis koban"; iz toga ffr
tum, fatalan-, lat. fatum > roman.: sardin. logudor. fadu, p. hado; iz romanskog
je baskij. patu), Jama "glas, ( *bhli-mli; od toga fam0sus "glasovit"; iz
toga fama, fam6zan/fltmi5zan/ffifmi5zan), tabu/a "pripovijest; basna, drama"
( *bhli-dhla; iz toga fabula), stisl. bftn "molba", stengl. bcen "molba" ( *bha-
ni-s), stisl. banna "zabraniti", stcngl. bannan "proglasili; zabraniti", ell?l. ban
"zabraniti", stvnj. bannan, nj. banncn "prokleti, protjerati" (germ.
*bannan, ie. *bhon-w-), toh. A pli-
V. bajka, basna.
hajka
Od psi. *bajbka: mak. bajka, sin. bajka, lu., p. bajka, r., ukr., bjr. bftjka.
Sufiksom -bka izvedeno od glagola *bajati (v.). - V. basna.
bakJja
Kao i sin. bfikla, faklya, rum. feclie - iz srvnj. vackel(e)
(danas nj. Facken, to je od stvnj. facchala, a to je iz srlat. facla < facu/a.
Od narlat. facla jest rum. faclli, alb. flake "plamen", phftkla. - Od
facu/a jesti rum. fach(i)e, furlan. fale, stfr. faille, prov. falha, jufr. faio,
stp. faja, port. falha.
bala
Danas i "smotak, sveanj" i (npr. bala sukna, bala papira itd.),
a starija su "breme, tovar, naramak" i dr. Kao po-
iz ta!. (mlet.) balla "sveanj".
Talijanska jest od roman. *bali a, to je dalo jo fr. balle (iz toga
p.,port. bala). - Od balle je fr. emballage "omot, paket"; iz
je ambalaa.
je skupa npr. sa stnord. bQllr "kugla", engl. ball "kugla,
lopta, gruda, klupko", nj. B;i/l '1opta" potekla od germ. *ball-, to je od ie.
*bholn-, od korijena *bhel(a)- "napuhnuti, naduti" (za nj v. u blazina). - V. i
balon.
balkon, gen. balkona
Evropski talijanizam (usp. fr. balcon, p. balcon, port. balcao, engl. balcony
itd.), iz tal. balcone, to je iz langobardskog balko (pa je smjetena u
romansku deklinaciju -o, gen. - onis), a to je od germ. *balkan- "greda" Uo
u engl. balk "greda, balvan", stfriz. balka, srnizoz. balk. stvnj. balko, balcho,
nj. Balken "greda, tram, brvno"). - U na je jezik dola najvjerojatnije
iz (s 'francuskim' naglaskom balkon).
Iz *balk jest stfr. fale, bal, bau "greda", od je fr. ebau-
cher "praviti nacrt, skicirati, nabacivati" (dalje npr. ebauche "skica, nacrt").
V. blazina.
balon, gen. bal6na
preuzeta iz francuskog bal/on, gdje ta jo i "lopta" i sl.
Francuska je u XVI. st. iz tal. dijal. (sjev.) bal/one, to je iz-
123
vedeno od balla, odgovara ta!. pali a '1opta, kugla". Ta je tali-
janska iz langobard. *palla, a ta je potekla od germ. *ball-
(v. u bala).
bal6ner ''kini od guste tanke: tkanine" (i "gusta tanka svilena
tkanina" je od balon.
balvan
"idol , kumir", "greda" (i to je danas ''ka-
mena stijena", drvo" (te "glupan", s razvojem kao u
bukvan ili panj). - Od psi. b'blvam: bug. balvan, bolvan, bLJ/van ''kamena
stijena; greda; glupan", mak. balvan "greda", h. i bavlin, lx'>vlin, lx'>lvan, lx'>-
blin, biivan, bfivan, sin. bolvfin, balvan ''balvan, trupac, klada; stijena; idol, ku-
mir", balvan ''hrpa kamenja", bolvan p. balwan "idol. kumir;
val; balvan; bedak; gromada", str. b'blwan'b, bolvan'b, bl'bvam, blavan'b, bal'b-
va/Tb "panj, stup, greda. balvan", r. bolvan "greda, balvan; st. idol, kumir;
bedak, tikvan", stukr. bolvam, bowam. "greda; kumir", ukr. bowan 'idol,
kumir", dijal. "velik okrugao kamen", bjr. bolvfln "drveni stup ispred
stup; bedak", balvan "greda".
Za neke odraze pomilja se na psi. *bal('b)van'b ( moda i *bol('b)vam),
to moe biti i oblik nastao od *b'blvan'b.
Najvjerojatnije biti da je u praslavenski ula iz nekog turkijskog
jezika, i to iz nekog bulgarskog (iz avarskog?, iz bulgarskog?, iz hazarskog?);
usporedi oblike npr. u turkijskim jezicima, kao kazaki pa/-
van, balvan "junak, borac". Takve su turkijske iz iranskih,
usp: perz. piihlivan, piih/iiwlin "junak, borac" (iz toga, kroz turski, pehlivtin,
pehvlin, gen. -ana "akrobat, na uetu; borac, junak; komedija,
lakrdija").
Drugo je da je izvor turkij. *balvan poteklo od
balbal "nadgrobni spomenik kojeg su ubili neprijatelji" (u starotur-
kijskim tekstovima), s b-b -7 b-v, 1-1 -7 1-n, a tome u pri-
log govori slavensko "idol, kumir", koje je vjerojatno starije.
Nije nuno da -a!Tb nije slavenski sufiks (tako u poljskom u balwo-
chwalstvo 'idolopoklonstvo" nema toga -an); zato se i usporedba jo
s kruga "kamen, hrpa kamenja i sl.", odraze nala-
zimo u romanskim jezicima. Roman. *balma stijena" (za to se po-
milja da bi moglo biti iz ligurskog ili keltskog) jest u tal. (lombard.) balma
barma . fr. 9ugoist.) barma . stfr., prov. baume, a iz
roman. "balwa Je nJem (bavarsko-hrolsko) balfen, palfen "stijena
kamenja". - Za *balma/*balwa moe se pomiljati da su povezani
!; "gre?a, tram" (za to v. u blazina), to je od *bhel(a)-
nadut1 se (znacenJe toga mdoevropskoga korijena navodi na ''hrpa" i sl.).
j e da se u praslavenskom radi i o ukrtanju dviju po-
suderuca, zbog preplitanja
ban
*bftm, to je iz avarskog bajan. -
Uezik u turkijske) je ''bogat; bo-
gatas te gospodar itd., a izvedena je od btij.
- Ta turkiJska r1Jec. .su jo u mongoltskim jezicima (gdje je
t?.

1z u (v. i u bog). Turkijska

flJec baJ 'bogat Je 1z uanskih Jezika - iz srperz. bay ''bog;
I I
124
gospodin", lo je od iran. baga- "gospodin {bog); bog" {> stperz. baga-, av.
baya-, part. bay, sogd. {3y itd.). . .
bajan poznata je kao ime avarskoga kagana 1z druge polovine VI.
{mislim da bi i u ovom _moglo _biti da su
tclji titulu razumjeli kao ime, kao to Je to bilo npr. sa slavenskim *voJb,
v. u voda). Bajanom Avari su provaljivali na ozemlje Bizantskog
Carstva (tako su npr. 582. godine osvojili Sirmiuin. dananju Srijemsku Mitro-
vicu} i drugamo.
bam je zapisana u X. {u djelu O
Konstantina Porfirogcneta) kao boeanos, u XIII. kao mpanos [banosl - RiJec
ban jest u imenima gen.Banata, Banija (nazivala se i Banska zemlja,
Banovina, Pokupska i Kupska krajina), itd. prezimena
Ban, Banovac itd.
Star prisvojni pridjev *bal1hjh jest u f!..anjdvor, Bfif!c/Ola,
Luka. Na Hrvatske banska cast zapocmJe u zuparuJama Ltke,
Krbave i Gacke, gdje je - kako izvjetava Konstantin Porfirogenet - ban
vladao u ime vladarevo. U vrijeme narodne dinastije ban je {a moglo je biti
i nekoliko banova) poslije kralja prvi dravni dostojanstvenik i zakonit za-
stupnik kraljcv. U Hrvatskoj ban ima velike ovlasti {u raznim vremenima
razne) do XIX.
Kao naziv za vladara ban upotrebljavala se u Bosni {XII- XIV.st.:
npr. ban 1154-63, kad je Bosna bila polusamostalan vazal Ugarske;
ban Kulin 1180-1203, otkad se Bosna postepeno jo vie osamostaljuje) te u
banovini i Severinskom banatu.
banana
U evropske je jezike dola iz portugalskog (banana), a u portugalski
je ula iz nekog jezika na obali Gvinejskog zaljeva.
banka
bfinka. - Internacionalizam, potekao iz tat. banca, to je
isprva samo klupu za mijenjanje novca: u srednjem vijeku u sje-
vernoj Italiji primati novac na uz priznanice. S
bankovnim poslovanjem proirila se i talijanska
Ta!. je iz germanske *bank. Germ. *baokan dalo
je stisl. bakki (iz slnord. bakki jest engl. bank ''hrbat, greben, kosina, nasip,
obronak. obala"). - Gcnn. *baokiz "klupa" dalo je stnord. bekkr, dan., v.
bank, stengl. engl. bench, stfriz. bank, benk, nizoz., stvnj. bank, nj. Bank.
Iz germ. *baokiz jest i *bCtnk, iz je fr. bane "klupa" (i iz toga
je onda engl. b<tnk ".klupa na radna klupa").
Iz lal. banco jest blim1k, gen. banka "stol, tezga, klupa".
banket, gcn. banketa
I banket, gcn. - Moda kroz iz fr. banquct "gozba",
to je izvedenica od bane "klupa, stol" (v. banka).
Iz banqueta, to je umanjenica banquc "klupa" (to je iz
fran. *banka .) jest fr. banqucttc "duga klupa, banak, nasip", a iz toga je
bftnket, gcn. "hrpa, gomila; zapreka, prepreka (na utrkama); stranje
sjedalo u autu; stuba u rovu na kojoj stoji vojnik".
bankrot, gcn. bm1krota
I bilnkrOt, gcn. bankrota (a u supstandardu i u razgovornom jeziku
125
bankrot). - Kroz Bankrott, iz ta!. bancarotta 'banka . slomljena". -
V. banka.
bar
I bfirem, bar, biircm. - Turcizmi. Bfir jest iz t. ban, gdje je - 1 otpalo
(vjerojatno po uzoru na dar < *da e), a to je iz
perz. bari "bar, u krajnjoj mjeri".
Barem jest iz t. banm, to je od istog ban.
hara
Od psi. *bfira: bug. bitra potok; bara", mak. bara 'bara", sln. rij.
bara 'bara, dijal., dijal. bara, ?polap. poro isto. {Usp. i r.
dijal. balan.lina 'bara", od *baro-luina.)
Kako je na Balkanskom poluotok.'U rasprostranjena uglavnom na za-
padnim te na koja su ranije vjerojatno bila povezana
s nj ima, pomilja se na to da je psi. *bara preuzeta iz jezika predsla-
venskog stanovnitva. U njihovu jeziku bara bila bi i u imenu krajeva
Save i Dravc u rimsko doba Metubaris - to bi bilo
- , te u imenu rijeke u Srbiji Ko/Uhara.
baratati
Danas taj glagol "rukovali upotrebljavati to (npr. alat)", a
starije je bilo i "trgovati" (a usp. u hrv. kajk. "ponaati se, postupati;
obavljati posao, poslovati, trgovati; baviti se sluiti se rukovati;
upravljati, usmjeravati" itd., te barat "posao, rad; korist, upotreba"). - Posu-
iz ta!. bara/fare "trgovati za zamjenu, trampiti", to pak je od roman.
*lx1ratare, a to je iz predroman. *baratta.
Za s v. npr. uki.Jpiti.
barj ak
Stariji je oblik - Balkanski turcizam {usp. bug. bajrak, mak. baj-
rak, alb. bajrak, mparaki fbarftki] itd.). Izvor je tur. bayrak "zastava" {i
"odred vojske ili odred u kakvoj povorci koji nosi svoju zastavu"). su
i u drugim turkijskim jezicima (bajraq itd.), a korijen je turkij.
*bad-/*baj-.
barjaJ..1ar, bajrilkfiir jest iz tur. bayraktar, to je iz perz. bayraqdar
(perz. ba)'Taq iz tur.), sa sufiksom nastalim od prezentske osnove dar-
glagola diitan "drali, imati" (za veze te perzijske v. u drati).
bar k a
iz tal. barca. - Od roman. *barca jesu ta!., prov., kata!., p.,
port. barca, stfr. barge (fr. barque jesi iz prov.; iz stfr. jest engl. barge 'barka,
teglenica, barkasa, lep"}. - Iz pikardijskog francuskog jest srnizoz. barke, iz
srvnj .(XII. st.) barke, nj. BurJ.:e. Usp. u drugim germanskim j ezi-
?ma, npr. dan., ved., nizoz. bark, engl. bMque, bark "bark, j edrenj ak s tri
Jarbola" (iz engleskog jest biirk isto).
Narlat. *bar(i)ca je iz bfiris ... a to pak je iz egipatskog,
usp. kopt. bari 'barka,
b<.irut
. turskog prah" (odatle u svim balkanskim jezi-
cima), sto JC iz pyritcs lp)'rffisl (Iz pyrites jest internacionalizam
pirit.) je izvedena od pj7r, gen. pyr6s "oganj, vatra" (za nju v.
u piriti).
126
basati, ba sam . .
kuda, lutati" i ."jako uda_rati, se, se .
S prefiksima: dobasati, --:-. Od psl_.
basa "bili udarati", sln. d1Jal. basa/1 se seliti se ?r. d1Jal. (s)basat ukrasti .
od *bat-s-ali, od bat- "udarati" (v. bat).
basna _
Od psi. *basna: stsl. bas!Jb, bug. bitsnja,;. i:nals: basna, hrv.
biisni, biisma ("zagovor"), sln. bfisen, gen. basm, basna, basem, c., /Jasen,
glu. bascii, dlu. bas(e}ri, p. basn, str. basnb, r. slukr. - U
biisma (i sin. basma) asimilacija b-n > b-m, usp. pjesma prema pjesan.
Sufiksom -sllb izvedeno od *ba- koje je u *bajati "govoriti".
V. bajati.
ba d ..
1
Od psi. *b'bb: stsl. bbij9 "posve, !Ja ;:
mak. ba, sin. ba "upravo, ba", resi. bbrju, bDSbjU, bosbjU, bbSJjU svakako
(usp. r. dijal. oono upravo", ba136 ''.treba vbiti"). -
Sufiksom -jb od *b'bX'b (sto je mozda u biih prasak. lupa, vi-
ka", u prilogu ubah, usp. bug. b'bx, csl. na b'bX'b, SD b'bXb, b'bX'btnb).
Psi. *b'bx- jest zvukoopisno, za udarce, lupu i sl.
V. buktjeti.
batina
iz crkvenoslavenskog batina, to je - kao i bug. batina,
mak. batina - od psi. *batjina. Usp. pridjev koji se
XIV-XVI. u crkvenoslavenskim tekstoV1ma, odakle se prosmo 1
dalje.
Polazno je psl. *bata/bat'a/*batja: csl. bata "otac", bug. bate "stariji
brat", dijal. batb "otac, kum; stariji brat", bata "otac", mak. bate "stariji
brat", h. ''brat" (tako u Hrvatskoj; u srpskom dosta
bata ''brat; prijatelj; otac, svekar, djever; stariji
dobrodunu i sl., bafa u obracanju, r. batja
"otac, djed, stariji brat; prijatelj itd." (od toga izvedeno Mtjuka},
ukr. bftt'ko "otac", Mtja, bjr. "otac". - U nas usp. jo selo
u blizini je jezero ili Perako blato kod Ploca; Do-,
brdo
Najstarije je *bata, a u druga je dva oblika dolo do ekspresivna umek-
anja; sama *bata spada u su . .. *baba,
*mama; joj je prvotna bilo otac, stnc, stanji brat, stanji, posto-
vani mukarac".
Psi. *batjina ima sufiks za zbirne imenice -ina. - batina odgovara

bat, gen. bata
Od psl. *bfit'b, ge11. *bata: bug.dijal. bat. bfit,
bfita, i biit "batina, ezlo", bat tap, palica , p. bat 'b1? , r. d1Jal. . su-
palj eljezni konus na dugoj motki, za P? s7,v!ov1. r.1ba;
prut; iba itd.". - Ovamo i batina. 1 uvecaruca batak z1votmJsko
tegno", s
Od glagola *batfiti: h. batati "udarati", str. bata/i "udarati, r. dijal.
batat', botat' "plaiti ribe po vodi".
Od ic. *bhat - "udarati": Jat. fatuus "budalast, glup, udaren", ga!. u Jat.
...
127
battui5, "udaram", ga!. andabata "gladijator koji se bori sa lje-
mom koji mu pokriva srvnj. b,1f nj. Blutbad "pokolj" (s Blut
"krv"). - le. *bhat- ili *bhat - jest u psi. bola/i (se;}. bug. bUtam "udaram,
trgam", mak. buta "gurati", h. bOtati "udarati", sin. bUtati biti" {usp. bu-
tec ''bedak" "udaren"), r. b6tat' "udarati po vodi" itd.
Indoevropsko *bhat - moe se kao starije bhax-t-. S drugim
proirenjem *bhax-w- > *bhfiu-, *bhau-/*bhfr ''biti, udarati". S prezentnim
-d-: Jat. /Ustis toljaga" { * bhad-sti-s; romanski odrazi te latinske ri-
jesu rum. fU$te. ta!. fusto, sardin. logudor. fuste, fr. mt, prov katal. fust,
port. fustc), srir. btJalaim "udaram" ( *bhaud-1-), stnord. bauta "udarati",
stengl. beatan, engl. beat, stvnj. boz(z)an isto (german. *bautan). S proire-
njem -t-: alb. mbyt, mbys "ubiti", lat. confilto "pobijem tvrdnju), umi-
rim, utiam" (usp. konfutacija "pobijanje, refilto "suzbijem, po-
bijem, opovrgnem" (usp. refutacija "opovrgavanje"), filtuere "spolno
(romanski odrazi toga glagola jesu rum. futc, ta!. fotterc, sardin. logudor. fut -
tire, retoroman. engadin. fuotcr, furlan. foti, fr. foutre, prov katal.fotre, p.
hoder, port. foder) itd.
je ie. st. *bhax- bilo opisna.
badariti, badarim/badarim
Glagol izveden od imenice gen. badarn "slubenik kojem je du-
nost da kontrolira mjere i utege; carinik", koja je iz tur. bacdar. Turska je
iz perzijskog (u kojem je slocnica; "porez").
bdj eti bdlm
Od psi. *bbdfti: stsl. bbdeti, bug. bdja, mak. bdee, sin. bdeti, bedeti, lxffti,
bdief, dlu. st. be5, r. st. lxJct'.
Glagol stanja na mu odgovara lit. budeti, !atv. bumt 'buditi",
prus. bude ''bdjeti".
Od indoevropskog prijevojnog stupnja *bhudh- od korijena
*bheudh- ''biti budan". To *bhudh- jo je u stind. bUdhyate "budi .se, saznaje"
(pali bujjhati ''budan je, zna", prakrt. bujjhai; pandap. bujjhJ;a
rijeiti", nepal. bujhnu, bcngal. bujhii, hind. bajhnii, sinhal. budiyanava "pridrije-
mati" itd.), spoznao; prosvijetljen" ( *bhudh-t6-s;
budizma Siddharta Gautama nakon prosvjetljenja - bodhih < *bhoudh- -
u:zeo je ime Buddha; indoarij. *ouddha- dalo je npr. pali bUddha- "prosvijet-
prakrt. buddha- "poznat; budan", sinhal. buj, budu ''Buddha"
itd.), kamir. b6zun (indoiran. *budh-ya-), av. buioyeiti "budi se",
pfstis "pitanje" ( *bhudh-ti-s), kimr. bodd "slobodna volja, pristanak"
( *bhudh-a), korn. both "volja".
V. buditi, bodar, snabdjeti.
bedro
Od psi. *bedro: bug. bedro, mak. bedro, sin. bedro, bedra mn., bedro,
glu. bjedro, dlu. st. bedro, p. biodro, r., ukr. bedro, bjr. bjt1dr6.
pridjev sr. roda (usp. *bedra .: stsl. bedra, h. bedra,
sin. prekmur. IJ?dra,. p. dijal. bicdra, str. bedra, r. dijal. bedra). Za
noge i indoevropski jezici nemaju
s1r.<:_ne nject gornjt. noge'. s najduljom kosti tijela, nego je naziv za nj
?b1cno ekspresivan. Bit cc da je *bcd-r- slavenska novotvorina od *bed- <
te. *bhedh- "biti, udarati, bosti" (v. bost11. Za takvu vezu usp.
stnord. bein, dan v. ben, stcngl. ban, engl. bone "kost", stfriz., stsas. ben, ni-
128
zoz. been, stvnj. bein, nj. Bcin "noga, .kost" (germ. *bainam < *bhoi-no-m, od
korijena *bhei- "biti, udarati", s koji je u hrv.
Moda je neovisna novotvorma 1 Jat. femur, gen. fcmons stegno, bedro
( *bhedh-m-?).
benzin, gen. benzina
Internacionalizam nastao u XIX. Polazne je arap. lubiin-gawi
"javanska smola, iz je srlat. beniviwn i - to je
u nazivu za smolu ugodna mirisa, od benzojeva drveta, sa Sundskih otoka:
bCnzoj, gcn. benz6ja. U engleskom je to benzoin, to je iz fr. benjoin, a to je
- kroz portugalski beijoim (ili kroz katalonski ili talijanski oblik) - iz
arap. luban-gliwi. . . . . . . .
Od benzojeve se smole dobiva benzojska kiselina, a po nJOJ Je nazvan 1
benzen: engl. benzene, fr. benzene itd benzine, to se danas upo-
trebljava kao naziv za benzin.
besjeda
Od psi. stsl. beseda, bug. bcseda, mak. beseda, sin. bes?da,
bcscda, gl u. bjesada, p. biesada, r. bese.da, ukr. besida.
Prvolno je *beseda bilo "sjedenje" u str. i dje-
lonlicc r. te i drugdje), od toga je "mjesto sjedenja, sijelo", "razgovor"
itd . dakle je korijen "sjediti" (v.). - U toj je be- usporedivo s
litavskim durativnim preliksom be-: usp. lit. besedeti, il besediu "ja jo sje-
dim".
bez
Od psi. *bcz(b} stsl., bug mak.bez, glu. bjcz, p. bez, slovin.
r. bez(o}, ukr bjr. bez.
Ukrtanjem *bez(b) i *pcrz(b) nastale je hrv. dijal. brez, sin. brez, dlu.
bicz(e).
Od ie. *b(h)egh(i) ''bez", od su jo stind. bahil} "izvana", srperz. be,
perz. bi "bez", sogd. {3' y- "bez-" (iran. *badi-/*bazi- < indoiran. bhag(h}i-),
!atv. bez. livon. bc "bez". - To je od ie. *b(h)e s *ghi, usp. jo
lit. be "bez", !atv. bc, prus. bhc isto.
Psi. *perz(b) "bez" (csl. preZD, bug. prez, hrv. dijal. prez, pfez,
prez, dlu. pfoz, p. przez, r ukr bjr. perez) jest od *per- i istog -z- < *ghi.
biblija
Naziv za Svelo pismo (tat. Seriptura saera, Hftgia graphCJ, zbirku
svetih knjiga Hebreja i potekao je iz crkvenolatinske biblia, a
ta je iz bibl
jest singularizirana mnoina biblion "knjiga, spis, pismo;
malen svitak papirusa", a to pak je umanjenica od biblos jon. bfblos
. "papirusovo liko; stabljika papirusa; papir, knjiga, spis, pismo". Stariji je
oblik upravo bfblos. . . . ...
grad Gubla (u dananjem Libanonu) bio Je izlazna luka za SlrtJske
trgovce u vezama i s Egiptom jo u III. pr. n. ere
su ga zvali kbn, to je imena U
Gubli se, ostalog, pretovanvao egipatski pap1rus. Zato Je
njegovo liko i materijal za pisanje u starijem zvan po Gubit
*gwublos, a umanjcnica je od toga *gwublios: u takvu je oblik.:-1 u
prije XII. pr. n. c. Od oblika *gwublios nastale _Je p_a
onda je od toga b/blios, a onda od toga drugoga oblika, as11mlac1-
129
jom y -i i-i, nasla biblfon. Grci su grad nazivali Bfblos, a za nas je to
onda Biblos.
U Bibliji u Drugoj knjizi o Makabejcima, koja je pisana koristi se
ipravo bfblos, i to _je na ovako: <;Jsim nare_di_
LMakabej] Eleawru da 1m proe1ta Svetu knjigu, a onda Je, davs1 1m bojm
zov: ''.S' Bojom stao na prvog odreda i napao Nikanora (2
Mak 8,23). U knjizi Daniela, od koje je samo prijevod he-
brejskog ili aramejskog izvornika, jest biblioi mn i to se prevodi ovako: prve
dakle godine njegova [Darijcva] kraljevanja, ja, Daniel, isti:aivah u Pismima
broj godina, koje se - prema koju Jahve uputi proroku Jercmiji -
imaju ispuniti nad ruevinama Jeruzalema: sedamdeset godina (On 9,2). - U
prvom pismu Klementa Rimskoga, s kraja rabi se izraz ta biblia
''knjiice".
je grada Guble Gcbal, a danas se on arapski zove
Jubajl. - Samo staro ime grada Guble u sebi sadri semitski korijen *gbl
"gora, planina", koji je naprimjer jo u ugarit. gbl, arap. gabal isto (iz
arap. gabal al- p;rlq ''Tarikovo brdo" nastale je ime Gibraltar), juarabij. gbl
oblast", hebr. gbl (o planini)", gcbal granica".
Kako je Biblija bila pojam Knjige i knjiga, u sloenicama se biblio-
odnosi na bilo koje knjige; zato imamo kao bibliofilija, bibliografija,
i dr.
bij eda
Od psi. *beda, ak. "bijeda, stsl. (i "nunost, prinu-
da"), bt]g. beda, mak. bcda, sin. b9da, bida, beda, bieda, lu. beda, p.
bieda, slovin. bjcdii, resi. (i "bijeda" i "nuda, prinuda"), r. beda, ukr.
bidft, bjr. bjada. - U naem jczik.'U danas samo "nevolja; nepra-
vedna optuba, kleveta".
To je od ie. *bhoirJM. od je i alb. be "zakletva, prisega" (a
bese "zadana jamstvo, besa" jest od *bhoidhatja), !atv. baida
strah, uplaenost"; od *bhoidh-o-s, gen. -esos, jest Jat. foedus, gen. foederis
"savez, dogovor" "savezni" izvor je internacionalizma federacija).
- Od ie. *bheidh- "nagovarati, uvjeravati, prisiljavati; vjerovati"; za odraze
v. u bijediti (v. i bijes).
bijcdlm
Od (s9}. stsl. "siliti, primoravati; nagovarati, uvjeravati",
bug. bed1a "klevetati'', mak. bedi "bijediti, nepravedno napadati,
klevetati", bfditi "dovoditi u bijedu'', se, bfditi se se
?iti bijedi", biedit' "ivjeti u bijedi, oskudijevati", glu. s;
se, naprezati se, se", dlu. beiis se se boriti se" p.
sit; se'', str rcsl. bediti "uvjeravati", r. dijal. bedit' "kvar'iti"
ukr. bidfty "ivjeti u bijedi". '
* y..a "ivjeti u bijedi" i glagol *bediti izveden je od imenice
za "uvjeravati, nagovarati" i prije biti
da b1 pnpadru obltc1 trebali b1t1 odraz ie. *bheidh-, tojest su oblici
rezultat ukrtanja oblika *biditi i oblika *beda/,;bediti .
. u naem za "n.cpravedno optuivati" (usp.
ob1f!d1vay_ te .. ob1cdn) poteklo Je od "siliti", to se vidi i
po 1men,i,c1 pob1cda (prcliks po- ukazuje na rezultat sile) - i to preko "siliti
n? , govora. (Glagol sa "u-
VJCrtll dosao Je 1z ruskog ili 1z crkvenoslavcnskog jezika, i je u
130
srpskom, kao i pridjev b&zbjedan "siguran" te glagol "osigurati").
Dobra je usporednica u lit. baidjti "straiti", latv. baidlt .. ( *bhoidh-i-) te
germ. ( *bhoidh-je-) - od indoevropskoga kauzativa *bhoid-eje-.
Indoevropski je korijen *bheidh- "nagovarati; uvjeravati, prisiljavati; vje-
rovati", sa iz i vojevanja. Odrazi su pefthO
"nagovaram, uvjeravam" ( *bheidh-o), pist6s "pouzdan" ( bhidh-to-s), pfstis
"vjernost, potenje" ( *bhidh-ti-s), Jat. fidO "vjerujem, uzdam se" ( *bheidh-0-,
od *fidare "vjerovati" romanski su odrazi tal. fidare, retoroman. engadin.
lider, furlan. fift, fr. fier, prov. flzar, katal., p port. Jiar), fides "uzdanje, vjera",
umbr. combifiatu "uzdam se" ( *bhidh-fa-), got. baidjan "siliti", . stisl.
"zahtijevati", stengl. bctdan, stsas. bedian, stvnj. beiten "tjerati, tiskati; siliti",
nj. beiten "narediti, prisiliti" (germ. < *bhoidh-je-), got. bidjan "mo-
liti (se)", stisl. stengl. biddan, engl. bid "zamoliti; ponuditi; zapovjediti"
(u engleskom su se pomijeali odrazi stengl. biddan "zapovjediti" i
"nuditi"), stfriz. bidda, stsas. biddian, nj. bitten "moliti", beten "moliti se"
(germ. < *bhidh-je-).
bijel, o
I bio. - Od psl. *MID, *bela, *belo, odr. stsl. beh, bug. bjal,
mak. bel, sln. belj, biely, lu. bely, polap. b 'oie, p. bialy, slovin.
bja'yli; r. belyj, ukr. bflyj, bjr. bely.
Praslavensko ima sekundarno dugo e < e: nastalo je od starijeg
*beh. Takvo je sekundarno duljenje i u srodnim kao to su stisl. bal
"plamen", stengl. brel, engl. bale u balefire "vatra, krijes". Tom
pretpraslavenskom *bel- lijepa je usporednica kelt. *belos "svijetao, blistav"
(usp. gal. Belenus, epitet Apolona, te kimr. beleu "kuna" < *bhelewo-). I u
drugim je jezicima promijenjen samoglasnik korijena, ali
phaf6s "bijel'', stmaked. bal- u osobnom imenu Bafakros ("Bjeloglav"), pred-
pelazg. balios, bele- u imenima (npr. Belesarius "Bjeloglav"), arm.
bal mesap. bala- (u imenu Balakrahiahi "Bjeloglav"), alb. balle
srengl. balled, engl. bald "pleast, lit. Mlas "umarica, ane-
mona; bijel", latv. bfils "blijed".
lndoevropsko *bhel- ''bijel, svijetao (za ivotinje, biljke ili stvari)" smatra
se izvedenim od *bha- 'blistati, svjetlucati": stind. bhati "svijetli", bha/a-
blijesak", phaino "na svjetlo iznosim" ( *bha-njo), stir ir. bftn
"bijel", ofb "ljepota" ( *opi-bha), toh. A parp "jasan" ( *bha-no-) itd.
bijes
Od psi. *MS'b, gen. *Msa: stsl. beSD, bug. bjas, mak. bes, sln. bes, bes,
bes, dlu. st. be.s, p. bies, r. bes, ukr. bis.
Od ie. *bhoidh-so-s, istoga korijena *bheidh- "siliti, primoravati" koji je u
bijeda (v.). Usp. lit. baisiJs "straan, uasan", !atv. baiss imeni-
ca, "strah, uas"), baisa "strah" ( *bhoidh-sa), !at. foedus ."gadan, ruan" (ro-
man.: sardin. logudor. feu., p. hedo, feo, port. feio). polazno zna-
jest "prisila, strah; plaiti" (usp. i lit. baidfti "plaiti, straiti",
u bijediti).
biljeg
Nastalo od starijeg *belegr, (usp. u Crnoj Gori bjeljeg), kako je u stcsl.,
usp. bug. beleg, mak. belcg, sin. beleg, bileg, r. beleg.
iz avarskog *biilagtt, usporedi u ostalim turkijskim jezicima
npr. tur. bilgil, tatar. bilga, azerb. bi7ik. Iz turkijskog je i mong. bilig, bilfig,
--
131
biiliig "mudrost, um, znanje". (Turkijs!<l korijen *bi/- "znati" jest u t. bilmek
"znati", bilmez "neznalica", od je u Bosni bilmez.)
je u slavenskim jezicima naslonjena na *beh 'bijel".
birati, biram
Od psl. *birati (sr;} bug. biram, mak. bira, dijal. biraf, p. r. birat'.
Iterativ za *bbrfiti (v. brati) s produljenjem b ' i. .
Od tog su glagola izvedene kao bfr, Od(a)bir, zbfr, zbirka, pabirak,
itd.
biser
I biser. - Takva postoji i u drugim slavenskim jezicima: stsl. biSbr'h
biserD, bisn, bug. biser, mak. biser, sln. biser, r. biser, ukr. bfser itd. '
Najvjerojatnije je kspsl. *bisn ili iz turkijskog *biisra
(usp. tur. biisre), to pak je iz arap. busr "staklena perla".
bistar, bistra, o
Od psl. *bjstrD, a, o, odr. *byslr'hjb: stsl. bystn "bistar,-brz, iv", bug.
bistu, mak. bistar, sln_ bfster, bistra, bystrj, glu. bystry, dlu. byty
p. bystry, r. bfstryj, ukr. bfstryj, bjr. bfstry. '
nejasna porijekla. Uglavnom se izvodi od ie. *bhiis-ro- "uman"
usp. stisl. bysia ''brzo istjecati", norv. dijal. beysa "izbijati'', norv. buse v:
busa "baciti se naprijed, navaliti", istfriz. Msen "umjeti" biisterig 'bu'ran"
kimr bret. buan "brzo''. je rano -sr- dalo -str- (v. npr. struja), bl
*biisro- dalo *byxrD.
bitanga
.Iz. bitang_, (prvotno je bitanga bilo
skitruca, potepuh ), sto Je IZ srvnj. biutunge "plijen".
biti
Od *bjti:, stsl. .,.sln. biti, bfti, byf, glu. dlu. bys,
polap. bo1t, p. byc, slovm. bat, rus. byt', ukr. bUty, bjr.
Taj infinitiv od indoevropske imenice *bhi1-ti-s (ta je u
psl: . > h. bft, gen. bfti, sln. bit, byt, resi. byth, ukr. dijal. byt') od
ko Je Je bhUt f!:i,, . . stanje, procvat" (usp.
bw "zemlJa" (11. Istog je t>Ori-
tekla I !.tt. Jatv. but .V s .. sufiksom -t- JOOsim psi. *byto, *byf'b
r nacm z1vota, z.1vot") usp .. stind. bhi1tam bit" (pali
bio Je", (Palestma) hra isto, hindi hua, sinhal.
vu itd.), srna bulu, kah bhi1e 'bio je" itd., stisl. Mo . "stan". - S kratkim sa-
*bhutis u phjsis "priroda" (usp. internacionalizme fizika

stir. buitlr, *bhutos u phyt6n "bilje biljka" (usp. intern JJtologija)'

sttr. both "koliba", lit. bUtas "stan", ;,_rus. bi ttan' '
( * Usp. jo ''?i_ti" ( IJ.hewa- < *bheu-Ij-), bhavati "biva, jest"
u 1I!?oanJskim Jez1c1ma npr.: pali bhavati, hOti, rom.
m V Jesan: '. ov- itd sindhi huanu ''biti", lendi ho-
hol}a isto, nepal. hunu., ho "jest", bengal. haoya hindi hona sinhal'
itd.), akun oom "jesam", kamir. bowun "postati" eph/
te ( arm:.?,usanim "rastem" ( *bhu-s-), alb. buj "ivim" ( *bhiJ-n-jo),
at. futurus (bhu-t-), got. bauan "stanovati" ( *bhou-) itd. - Usp tako-
u hetoh.0jski'? jezicima: lidij. bu(v)-, likij. -bu., karij. b(u)v-, -bu.
Od istog su konJena JO npr. baviti se ( < *bhOu-) bilje ( < *bylbje
*bylb < *bha.-1-i-), *byti,je) i dr. '
132
Prezent < *bt;>d9 (< *bl,-ndQ < *bhu-n-). s prezentnim -n- i -d-.
Proli aktivni particip bio, b11a, b11o < *bylb, a, o < *bhii-1-. .
Imperfekt bijah l. I. jd. < gdje < (c
perfekta dao je jo npr. arm. -1-, npr. berCJ nosio sam , ltt. -e- u bere si-
pao je" srodan s aorista i
npr. 3. I. aor. za *bher- nos1tt, brali : stmd. abharat, arm ebcr, fC:_ epherc).
Aorist bih l. I. jd. (uao u kondicional) < *byXb, s *by- < bhu-. Prasla-
venski je aorist bio b,YXb. by, by. byxomo, . . .
Stari je kondicional u ?_im. b1 .---:
jae biITlb, bi, bi, bimo, b!te,. bQ. -: D'.'Lasnp r:a8 pretrpio . Je
promjene pod utjecajem aonstnih obltka, 1 razhkuJe se od nJih samo u 3. hcu
nmoine.
Kajkavsko biim, ba, bD je od *bt;>d9 po uzoru na prezente ka-
kav je znam, zna, zna. - * .
Indoevropsko *bheu-, *bhcwa- (starije *bheu!f-} E!;klo Ae od n.ostr._
.izrasti koje je odraeno u af raz. (kop t. sa1d. bO drvo ; kafico be 'b1tt,
ivjettl. ural: *pure "drvo" (fm. puu, mad. fa), alt. *Lxji '?i.ti" (mong. *bu-/*bii-
npr. u srmong. bui "jest"; tung. bi- u svim tunguskim Jez1c1ma).
V.jesam
biti,
Od psi. *bni, *bhj<): stsl. biti, bug. bija. mak. bie, sin. biti, bijem, biti,
bif, glu. dlu. bis, polap. bait, p. slovin. bjic, r. bit', ukr. bfty,
bjr.
To je od ie. *bhi- < *bhda-. *bhoi- jest u *oojb: bug., mak. boj, h. bBj,
gen. bOja, sin. bOj, gen. b6ja, boj, r. boj itd. - Ovamo *bidlo (h. Mo "puls;
za zakivanje; dio itd.", sin. Mo "bilo, puls", ukr. bflo "daska
koja se u manastiru upotrebljava umjesto zvona" itd., sa sufikso!11 _-dio <
ie. -dhlo-m). (stsl. mak. h. sin. rus. itd.).
Indoevropski je korijen *bhei(a)- (starije *bheiH-) "udarili": av. bycnte
"udara" arm. bir "toljaga" ( *bhi-ro-). phitr6s "klada, cjepanica, panj",
venet. o'sobno ime <pohiios ( *bhoj-o-s}, ilir. ime plemena Boiof "Borci",
ime plemena Boiotof (zemlja Bcocija"),
plemena Boli (ime sadrano u Bo_he"!1a za to .!301- t
germ. *haim-, jer su je tako ,,susJedm . sttr. bcn(a)id
bije" ( *bi-na-111. srbret. benaff reze , stengl., engl. bili 'helebarda, kos1Jcr
stsas. biJJ, stvnj. biJJi, nj. Bille "sjekira za bruenje mlinskoga kamena"
(germ. *bilja). srvnj. billcn "tesati, udarati". stfriz. bild, nizoz. bceld "slika",
stvnj. bilothi, bilidi, nj. Bild "slika, kip".
.
je prvotno "nogavica". joj. suzilo. Proi-
rila se do makedonskog i bugarskog. Posuderuca JC IZ
odraza *11ttca - koja je od Jat. uitta (od toga su
odra1.i rum. batii "vrpca", mcglcnorum bet;T "podvezica:: furlan. 1'efc konac.
tal. vetta "vrh, otrica, tap", ladin. veta "vrpca.traka . stfr. vettc remen ,
prov. veta, katal. , stp.bcta) - . kao jcdninst? oblik. . . ..
Ovdje je kao u i a docctak -va po dek.hnactJI
na a kao
se proirila iz ikavskog {gdje je pa je drugdje pojckavljcna i
pockavljcna. Usp. i mak. bug. "nogavice.
133
bjeati, bjeim
Od f.sl. *beilti (stsl. beati, sin. r. bcat' itd.), to je -
preko tj. pretpsl. - od (p. bicc, r. dijal. ukr.
bfhty, bjr. usp. itd.), usp. i *begati - To
je od ie. *bhegw-.
lndoevropski je korijen *bheug-/*bhegw - 'bjeati"; *bheug-: pheugo,
Jat. fugio "bjeim" (romanski odrazi glagola fugire jesu rum. fugi, ta!. fuggire,
sardin. logudor. fuire, retoroman. engadin. fugir, fur]an. fuf, fr. fuir, prov., ka-
ta!. f ugir, p. huir, port. fugir), fuga 'bijeg" (usp. glazbeni termin f(Jga), lit.
bUgti "prepasti se", bauginti "prepasti", baugits "plaljiv, bojaljiv, straljiv",
I atv. biJgns "straan; straljiv"; *bhegw -: phebomai "bjeim, izbjegavam,
gone me", "plaim, straim" ( *bhogw ejO), ph6bos 'bijeg, strava, strah;
prijetnja" (usp. intern. /Ob//Ob, !obija), lit. begti, be$u
''bijeg", latv. begt, begu 'bijeg", toh. A pkii(n}t "udaljen".
Indoevropsko *bheug-/*bhegw- (osnova I *bheug-, osnova II bhweg- >
bhegw-) poteklo je od nostr. *bok(a) (moda *boJ;(a)?), od je jo
?afraz. (arap. 'b/f bife napustiti"; stegip. b/fn "stupati"; saho
buka ''bijeg", oromo baq- ''bjeati"), ura!. *pok-ta-, *pok-e- ''bjeati" (marij.
pokt-- "tjerati"; mad. fut- , hantij. pol- "bjeati"; selkup. pakta- "skakati, bje-
ati"), jukagir. pogi- ivotinji)", drav. (malajalam. konda
"poslati"), alt. {tung. *piikti- ''bjeati": nanaj. evenkij. hukti- itd.).
blag, blaga, o
Od psi. *oo/gb, *bolga, *bO/go, odr. *bolgojb: stsl. blago, bug., mak. blag,
sin. blag, blaga, blahf, p. blogi (usp. dlu. bloki "sretan", r. dijal. b6-
logo "dobro").
Usp. imenicu *bOJgo (stsl. blago "dobro, dobro djelo, dobra stvar'', mak.
blago 'blago", h. bliigo ''bogatstvo, novac, stoka", sin. blago "dobro, bla-
go, stoka, teret", p. st. blogo ''blago, dobro, itd.).
. Moda je ta praslavenska zapravo *bol-g-o, je *bol- isto koje
JC u *bolbjb ''bolji" (v.). - se povezuje s av. borofc1yeiti "po-
zdravlja, barag- "ritual, boraxda- "dobrodoao'', stind.
b{has-p;iti.Q "gospodar molitve".
je ve7.a s ic. *bhclg- 'blistati" (usp. sjajan za "dobar"): stind.
m. "blijesak", phlego "palim, eem", "poar,
.!"1Pala" (usp. flegma ''hladnokrvnost, tromost", flegmliti-
can trom. hladnokrvan"), ph/6ks, gen. phl6gos "plamen, oganj, ar;
zraka" (intcrn. floks ''biljka plamenac, krasnica", flogiston), lat. flagro "gorim
plamtim; elim" (usp. flagranfan upadljiv; vatren, estok"):
flamma elamen, ar" (od *11_agmii; romanski odrazi flamma jesu
rum. nama, tal. !iamma, sardm. logudor., retoroman. engadin. flamma, fur-
an. (lame, fr. na.mme, prov., kata!. p. Jlarna, port. chamma; romanizm.i
nJ. ki_mr. fflam). osk. Flagiuf munja", lat. ''blistali,

od romanskog odraza toga glagola jest rum. fulg "sni-

pahulja ), fulgur "munja" (usp. intcrn. fulguracija "iskrenje iz elektroda;
07.IJeda od romanski odrazi fulgur jesu tal. folgore, furlan.
{olk), , (usp. fulminfmtan "koji sijeva i grmi;
sm. 1mb/Jssw nj. blinkcn "sjati se.
( bla_nk SJaJan {gcrm. *blafl kaz dalo je roman.
blancus, cega Je tal. bmnco - usp. posud. bjiinko - i fr. blanc. a iz
francuskog Je posudcno engl. blank "prazan, neispunjen, bjelina")_
134
To ie. *bhelg- jest od nostr. *ba[qa "bljesnuti": afraz. *bris "bljesnuti,
munja" (arap. barq "munja", sthebr. Mriq, akad. berqu isto; stegip. b3q "biti
svijetao"; bilin mirka "munja"; hausa waJJ;fya . "munja"), kart. *berc;g-/
b;qg- "blistati" (gruz. brc;g-in-), ural. *palkA {hantij. sjev. payal "munja"},
alt.' *balkA- "sjati se, blistati" (turk. *balky-: tur. ballaz "munja"; ?korej.
p{Jlg- "biti jasan"}.
blato .
Od psi. *oolto ''barutina, blato": stsl. blato, bug. bloto, mak. blato, sin.
blato, blato, glu. bl6to, dlu., p. bloto, slovin .. blthto, r. bol6to,
ukr. bol6to, bjr. balota.
Od ie. *boletom To i *bol(e}tom/*bo/(a)ta te bez -t- (sve od starijeg
*belH-) jo je u ilir. *baltom, mn. *balta, frigij. ime Belta,
ime naselja Debclt6s, rum. balta (iz ta!. {Lombardija} palta, (Pije-
mont) pauta, (Emilija) piilta, {Trst) paltan, furlan. pa/te, dalmat. balta
varno jezero", bflltos [valtosl, Mite, bfilta "blato", alb. balte
"blato, glina", Jat. blatca "gruda blata'', ligur. *bola 'blato" (ime rijeke Duria
Bautica < *bEtltica), venet. (venetskoilirsko?) mare Balticum more",
prus. *balt-; stengl. p6/, engl. pool, nizoz. pa/, stvnj. pfuol, nj. Pfuhl (germ.
*pol- ), lit. bala ''blato", latv. bala.
Od ie *pel(a)- (starije *pe/H-) potekle su kao stind. pa!va!am
"ribnjak, bara", lat. pal-Od- "blato", lit. palios . mn. ''blato".
le. st. *bc!H-/*pelH- poteklo je od nostr. *pa/11 "blato", od je jo
alt. *pa!- (turk. stujg. tur. ba/91.k, i drav.
(brahui pfil- Nostr. p daje ie. b/p.
blazina
"drvena podloga, greda za ronice na krovu, za opijen" i
"perina, jastuk". - Od psi. *bolzina: mak. blazina "kovinska podloga na kojoj
je os mlinskog rvnja", sin. blazina ''blazina, uzglavlje, perina; za
leaj".
To je od ie. *bholgh-in-a ili *bholgh-ein-a, usp. lit. baliena "uzduna
u balfenas u ili u kolima", latv. balziens
"gredelj pluga", prus. balsinis "jastuk, uzglavlje".
lndoevropski je korijen *bhelgh- "nabreknuti, mijeh, jastuk": stind.
"protirka, stelja", av, barazi- "jastuk, uzglavlje", perz. bali, kurd. bali,
oset. baz, vahan. vorz isto, ir. bolgaim "nadimam se", bolg . trbuh",
srir. bolgach . "oteklina, mjehur, kozice", kimr. bol, bola, bolg "trbuh,
gal. bulga "kona (v. budet), Be/gae 'Ljuti, Srditi" (njih je pokorio
Cezar, i nova je provincija nazvana GaJJia Belgica, odatle ime Belgije),
gol. balgs "mijeh", stnord. belgr "odrana koa, mijeh, trbuh", stengl. bclig
mijeh, trbuh", engl. belly "trbuh", stvnj. balg, nj. Balg "mijeh" (usp.
stcngl. belga, bclgwn, mn. za be/(i)g, srengl. belwes, belows, engl. bellows
"mijeh"}.
le. *bhclgh- najvjerojatnije je od *bhel(a)- (starije *bhelx-) "napuhnuti,
naduti": phal/6s, phales "muki ud" ( *bhf-n6-s, usp. fii/os i po latinskim
imenicama na - us fii/us), Jat. follis "koni mijeh" { *bhf-ni-s ili *bhol-ni-s.
romanski odrazi fo/lis jesu rum. foale, retoroman. donjoengadin. fol, ga-
licij. folc, portug. fo//c), fli5 "puem" ( *bhl:r ji5, od starijeg *bh/:(- ; od inflare
"naduti, napuhati" jest iz toga inflacija), stengl. blflwan, engl. b/ow
"puhali", stvnj. bffi(h}r111, nj. bliihen "naduti" (germ. *blawan < *bhf-w-) itd.
S drugim proirenjem. u *bhcf-g- i *bhef-J(- "greda, lram": pha-
--
135
lagks, gen. phalaggos "valjak; bojni red" ( *bhda-g-; iz toga falanga 'bojni
red; udarna grupa itd."}, pMlkes "grede na brodu", lat. fulcio "podupirem"
{ *bhlJ<-jO; od fulcire jest tal. folcirc "zabrtviti, itd {v. balkon). -
"greda" od "debela" i sl.?
le. bhela- {starije *bhcLi-/*bhlcX-} poteklo je od nostr. *blllHA "na-
(se)" ( od je Jo afraz. {berb.: sus abellu "spolni ud";
1stku.: arbore balla; Sjevernoomotski: doko, basketo bulli; boleva
bola isto), kart. *ber-/*bel- "f.uhati, napuhati" {gruz. ber-, bar-. me-
grel. (m)bar-, svan. bel-, bel-, drav. *pull- "nabreknuti", ural. (finoperm.
*pu!e- ili *puljc- "mjehur; plik").
blesav, a, o
_ SJ<:ipa sa sln. bl?,sav psi. *blcsaVbOb). Usp. psi. *blesm0b):
h. blesan (dakle to je po1mencen pndjev), stp., p. dijal. blcsny '1ud, sumanut"
slovin. blesny, bliesni; blesni' "sumanut, priglup, glup". To bi bili stari pridjevi
na -aVb, -m od *bles-.
Psi. od ie. *bhles- "bljeskati, sjati {se), blistati", to je jo u
blae .se ''baklja, vatra'', engl. blaze "pla-
men, zar, Sjaj; bijela !tsa na celu konja ili vola" {germ. *blasjo) nj blaB
''blijed". .*bhles- na -s- od *bhel- (v. bijel). ' .
Moguce je da su ekspres1vmm promjenama dobivene blez "umno i
nerazvijen blezga "glupan", blezgav isto, od je blez-
gat1, blezgarija, blezgariti i baljezgati.
blijed, blijeda, o
Od :bl8db,_ *ble;Ja. _ *bl&Jo; odr. stsl. bledb, bug., ma!<- bled,
bl?!J. ?I&Ja, c .. b{edy, lu. bledy, p. blady, slovin. bladi: r. di-
jal. bledYJ, bledO;, ukr. bbdYJ, bjr. bljadf (iz p.?).
Drevan slavenski pridjev za boju na -db, od ie. *bhloid- ili *bhlaid-
usp:. stvnj. bleizza, nj. Blii!Je moda lit'.
blaivas tnjezan, nataste (preko *blaidvas), blaisvas ''blijed" (preko *blaid-
svas?} i alb. bler6sh, blerte "zelen".
To je od ie. *bhlei-, to je od *bhel- (v. bijel).
blijesak, gen. blijeska
br psi. *bleskb: bug.,_bl)itSbk, mak. blesok, sin. blesk, blesk, glu.
es,.,, p. slovio. bJ;sk.. bliesk, r. blesk, ukr. blesk, blysk.
(
Y _Je blo1sk-, prema *bleisk- u glagolu *bliskati/*blistati
bliskat1, blistati). On je od *bhleig-sk-.
, lndoevropski korijen *bhleig- "svijetlili, sjati, blistati" jest npr. u sleng!.
b/Jcan, sts,as. blikan, stvnj. blihh_an ''blistati" {germ. *blixan), stisl. bleikr 'blijed",
stengl. blac, engl. st. blake, ruzoz. bleek, stvnj. bleih, njem. bleich ''blijed"

lit: !>lizeti, blizgu "svjetlucati, sjati",

ka
lyskJu isto, blaiktyt1s razjasrutt se", !atv. blaiskums "mrlje" {s istim -sk-
o u slavenskom).
Smatra se da je to proireno od ie. *bhlei-, a to da je od *bhel- "bijel" (v.).
hliz, blfza, o
(
''b bfizo_, ?lizb, .. blizo_ .. blizu ("blizu"), mak. blizu
), .sin. blaz, c .. st. blJzy, stp. bllZJ, r. d1Jal. blfzyj, ukr. blyz . .
Vjer?J'!.tll<? Je 1mcnic:a *blin, .genitiv *blizu posta prilog.
(bf!Zak, te (bug. b/izna "mjesto
u tkaruru gdJe Je propustcna 1h 1zvucena mt osnove", mak. blizna "gnjecav
. I
I
136
dio kruha", hrv. bfizna ., blfzm ''dvije niti stavljene u brdo umjesto
jedne", bi/zna "brazgotina'', blizno "propust", bfizna "modrica", glu. bluzna
"modrica; made", p. blizna "ogrebotina", r. dijal. bf fzna "proputena nit'',
ukr. bljzna "rana, ogrebotina", bjr. bljuzna "greka u stavljanju niti"), to je
pridjev od glagola kojem je prvotne bilo
'biti, udarati".
Indocvropski je kor_ijen *bhlig.- (: *bhleiK-) 'biti, udarati": eol., jon.
phlibO "otrem" ( *bhligw6), Jat. flig6 "udaram" ( kimr. blif"katapult",
bfilaidd 'brz'.', lit. bfftiyti "otrgati, oguliti", blye "propust u tkanju", !atv.
liczt "biti, bJaizit skupa, .
Za vezu usp. ankhi ''blizu. tik" : ankh6 "stiskam, davim,
guim", fr. prcs, ta!. presso ''blizu, lik" : Jat. pressus "zbijen".
blftd
Od psi. *b!Q<h,: stsl. blQ<h, "razvrat, blud, preljub", bug. blud "preljub,
blud, vrijeme metea", mak. blud ''blud, razvrat", sin. bf&I "zabluda, pogre-
ka; strast", bloud "bedak; zabluda, greka'', blud "zabluda, pogreka,
hereza, krivovjerje", glu. blud "zabluda, pogreka, ludilo", dlu. blud "za-
bluda", p. blqd, gen. bh;du "zabluda, pogreka", slovin. b/6[/d "zabluda", r.
blud, ukr. blud "lutanje, sila koja tjera s puta", bjr. dijal. blud "gubitak
puta". - Usp.zfibluda.
Od glagola *bl9d9 (stsl. ''brbljati, blebetati; bludjeti",
hrv. blesti, bledem "unositi razdor, huliti, sin. bledem 'bun-
cati, bulazniti", 'blebetati", str. blcsti "izgubiti put, zalutati; blebe-
tati; grijeiti; bludjet i"). Od tog j e glagola blenuti (
Indoevropski je korijen *bhlendh- "lutati; slabo vidjeti; blijed": stind.
bradhnftJ:i "crvenkast, blijed", kamir. boduru bik" (ii.
*bradhna-da- ili *bradhra-), lit. blendiu "spavati", "mrtiti se;
zatamnili (se)" Oit. blafidus "dremljivost, pospanost; potitenost" odgo-
vara psi. *bJQ<h,), !atv. (iz kur.) bfenst, blensties "slabo vidjeti, biti kratko-
vidnim'', gol. blandun sik "pomutiti se, pobrkati", stvnj. blendan se;
oslijepiti" {germ. *blandjan), got. blinds "slijep", slnord. bfindr, stengl., engl.
blind, stsas., nj. blind isto (gcrm. *blindaz < *bhlendh-o-s); iz germ. *blundaz
( *bhf ndh-o-s) jest srlal. blw1dus, od tega je ta!. biondo, fr. blond (iz toga
b/ond, i dalje b/Onam, b/ondfn(k)a).
le. *bhlcndh- moda sadri *bhel-. koje bi bilo od nostr. *bulA "mute,
talog": afraz. *b(w)f "vlaan; mijeati" (arap. bi! "mijeati'',sthebr. bff isto;
stegip. bJj "oznojiti se"), alt. *bul11 "mute; mutiti, mijeati" (turkij. *bulya-
"mijeati, mutiti": tur., turkrnen., azerb.bula-, ujgur. bulya-, mong. *bul-:
mong. pism. bul-ai "prljav", bufol)gir "mutan, halha bulai "mrzak";
tung.: evenkij., even. bulii ''blato").
Nostr. *bul11 > ie. st. *bhwcl-/*bheul- > *bhcf-.
b lj uvati. bljujem
Samoglasnik u u infinitivu jest iz prezenta. - Od psi. *bfbVati, *bmjp:
stsl. bfbrnfi, bljuj(', bug. bbfvam, bljiivam, mak. bolva, blue, sin.
jem/b/juvam i bljcvati, bljujem. rij. bljuti, bivati, bliti, bfuvaf,
glu. dlu. b/uwas, polap. bl/wa (''bljuje"), p. r. blevat',
bljujU, ukr. bljuvflty, bljujU.
Tu je f epentetsko, iz prezenlnog bfu- < bju- < ie. *beu-, dakle psi.
*bfujp < *bcu-j-6, s prezentnim -j- (po starom}? - v. plju1
1
at11.
137
bob, gcn. bOba
Od psi. *bobo: bug., mak. bob, sin. IJ9b, gen. IJ9ba, bob. bOb, lu.
bob, polap. bi.ib, p. b6b, gen. bobu, slovin. bOub, r. bob, gen. bobft, ukr. bib,
gen. b6bu, bob.
Od ie. bhabh-o-s ili *bhanh-u-s, usp. *bhabh-a u Jat. laba 'bob" (ro-
manski: makedorum lauii, veljot. lua, tat. fava, sardin. logudor. lae, retoro-
man. engadin. leva, furlan. lave, fr. lcve, prov., kat.lava, p. haba, port. lava),
falisk. haba isto (lat. i fal. kroz *t/1aba < *t/1at/1a), stnord. baun, norv. bauna
"grah", dan. benne, v. bOna, stengl. engl. bean "grah, bob", stfriz. bane,
stsas. bona, nizoz. boon, stvnj. bOna, nj. Bohne "grah" {germ. *baun6 <
*bhab-na). - le. *bhabhfi jest u psi. *boba (h. b6ba "sve okruglo
itd.; okrugao ili okruglast plod biljke", r. dijal. b6ba
U *bhabh- najvjerojatnije se radi o opisnu udvojenju.
boca
(i u drugim balkanskim jezicima) iz bozza "mjera
za (usp. b6sa ''boca"), usp. furlan. bOzzc. - Osim "sta-
klenka" istog je porijekla i '1opta" i za
je iz narlat. buttia, to je enski rod za buttis mijeh"
(v.
Romanski odrazi buttia jesu fr. !ion. bosi, vic. ( fr. bosse),
savoj. bola, boste, jufr. buso, furlan. bots, ta!. boccia i dr.
bodar, oodra, o
Iz ruskog b6dry j. - Ruski je pridjev od psi. *bbdn, *bodra. *bbdro,
odr. *bbdlbjb: slsl. bbdlb, bbdryi, mak. bodar, hrv. biidar "ivahan", r. b6dryj
"vedar, krepak. zdrav, bodar, svje", dijal. b6droj, ukr. b6dryj, bjr.
Odglagolski pridjev na -n. od glagola (v. bdjeti; usp. za rdar,
v. mu odgovara lit. budriis 'budan, oprezan".
bog, gen. bOga
Od psi. *oogo, gen. *bOga: stsl. bogo, bug., mak. bog, sin. bBg, gen. boga,
Mh, gen. boha, boh, glu. b6h, dlu. bog, polap. bi.ig, p. b6g, gen. boga,
slovin. ooug, r. bog, ukr. bih, boh, gen. boha, bjr. boh.
I usporednica jest u iranskom: stperz. baga- "gospodin, bog",
perz. bay 'bog", skit. *baga- isto (u osobnim imenima Bages, Bagios), sog-
dij. f3y ''bog, gospodin" (sogdij. manihej. {3yn "hram" < iran. *bagina-, usp.
psi. *bobnica), part. bg {bay) 'bog", baktrij. bago, sakan. vaga-, vaga-, vaka-
isto, usp. danas vahan. zap. vo 'bog; dobar duh" ( < iran. *baga-).
U indijskoj je vedskoj mitologiji BhagaJ:i bog se ime moe prevesti
kao Udjel; on je udjelitelj i darovatelj blaga, utjelovljenje i imovine.
Njemu se radi i blaga (stind. ra(y)i - za to v. u raj-, dhana
vasu, apnaJ:i itd.), koji idu od bogova ljudima, od ncbesnika k zemnicima, s
neba na zemlju. U sanskrtskoj knjievnosti bhagaf; i "bo-
gatstvo, slava, junatvo, procvat, ljepota". Onaj koji to ima jest blulgavan
bl_agosloven; svet, boanski; bog, gospod", pa ta
TIJe? u hmdU1.zmu postaje epitet viih bogova. tovateljVinua i Krne sebe
bhagavataJ:i ''boji (u djelu Bh;1g;wadgita ''boanska pjesma;
o gosP?du" to je stalan epitel Vinua Krne). U budizmu je hht1gavat
epitet Buddhe 1 bodhisatva, a u dajnizmu Mahavire. - U Dravida na mala-
obali ime Bhag,wati "blagodatna" boginju rui-
telJtcu, pokrov1telJ1cu bolesti.
kakvo je "udjel" razvilo se od indoevropskoga korijena
138
*bhag- "dijeliti": stind. bhajati "dijeli, daje" {prakrt. bhayai), bhagal} "dobro,
blago, spolno zadovoljstvo" (usp. dalje u indoarij.: prakrt. bhaga-, bha-
ya- stgudarat. bhaI instr. "sa sinhal. ba bhagal}
"djelitelj, gospodin", kamir. bazwi "dati; raspodjeljivati" (ii. *bhaj-ya-;
usp. *bhiijaya- u pali bhiijeti "raspodjeljuje", rom. (Palestina) bauar "dijeli",
sinhal. bcdanavii "dodijeliti"), av. baga-, baya- "bogatstvo", frigij. bagaios epi-
tet gromovnika (moda iz iran.), phagein "jesti", stengl. kinni-
bako "obraz", nizoz. kinnebak, bahho, nj. Backe isto (germ.
*bak(k)an- < *bhag-on-), toh. A pak, B pake "dio". - Usp. i stind. bhagyam
mnogo" (pali bhiigya-, bhagga- sr. prakrt. bhagga- sr.,
sindhi bhagu sr. sudbina", lendi, pendap asam., bengal., hindi bhiig
m. "dobra itd.), kamir. oogu m. "dobra (ii. *bhiigyam). - Usp. i
av. baxta- "udio, skit. *baxta- (u osobnim imenima Bagdokhos =
*baxta-vahu "sretan", s vahu "dobar", BagdOsauos = *baxta-syava "koji ima
crnu oset. biigdawan "udio; dug, odgovornost". - Ovamo i av. bax-
"darovati", skit. *bax- (u osobnom imenu Bftksagos "koji daje" ili ''koji je
nadaren"), perz. baxidiin "dati, darovati, pokloniti", imenica baxi, iz je
t. bah-$1$, iz toga je baki "dar, poklon; napojnica" u Bosni i Srbiji).
Kako je *bogi, "dobrobit" i sl., za onoga koji toga nema
kae se da je *ubOgi, (u Ubog, v., s negacijskim u-, za koje v. wniti se) ili
*nebOgi, (nebog), a onaj koji to ima jest *bogfifn (bOgat), i takva ima
*snbobje zboi ''bogatstvo", glu. zboe "blagoslov,
dlu. zboo "stoka", p. zbote ''bogatstvo; zrnje", ukr. zboja, zbija
z rnje; bogatstvo", bjr. zboa "zrno, ito") kao
: "dio" (usp. *sn- < ie. *su- "dobar", usp. stind.
subhagul; "sretan"). Za ensko boanstvo starija je *bogjni (bOginja);
*boica odraena je samo u h., sin., ukr.
Psi. boitjb dalo je hrv. boic "sin boji" i dr. Prvotno je zna-
"mali bog"; u Slavena je preuzelo pojam dobra boga, da-
vatelja, pa je tako preuzet i "mali bog" 7'1sus" praznik. - V.
Za ,indoevropsko *deiwos ''bog" (od kakvo je "nebesnik") v. u
dan. - Boga se moe nazivali i onim kojeg se poziva i zaziva (usp. stind. puru-
-hutai; "punozvan", kao epitet Indre, s hiltal; < *ghu-t6-s, od korijena ie.
*gizeu- "zvati"). Tako je u germanskim jezicima, gdje *gupaz ''bog" sadri
indoevropski korijen *ghcu- "zvati" (v. zvati). Germ. *guaaz ''bog" (ie.
*ghu-t6-s) dalo je npr. got. gup, stnord. go<J, gua, sleng!., engl., stfriz., stsas.
god, stvnj. gol, nj. Gott. - Bog je i dobar duh. Jedno, moda i najuvjerljivije
porijekla the6s (koja je prvotno bila i mukog i en-
skog roda, a tek je kasnije prevladao samo muki rod, a je i pose-
ban oblik thea ''boginja") jest da je u njoj ie. *dhwcs-o-s, pa se s
lit. dvasiit "duh, dua" ( *dhwos-), stvnj. getwfis "sablast, utvara", od ie.
*dheu-s-, za koje v. u duh. (U vezi s the6s usp. dananje teo/Ogija,
teogonija, teokracija, tcist, ateist itd.).
Po jednom iz iranskih je jezika
bey: stturk. bey, ujg. bek, azerb. biij, tur. bey "beg, voda, knez, gospodin". Iz
srt. beg jest h. beg (a iz novoturskog bey jest 001). - Po drugom je tuma-
(koje je i neto uvjerljivije, zbog vokalizma turkijska *biig
"vladar, voda, beg" (zapisana u staroturkijskom od VIII. je o-
razinu staroturkijskc vlastele) iz srkin. *piiik
stkin. pfjik, danas b6, to je nasljedna titula stare kineske vlastele
ranga, od njih pet - to otprilike odgovara evropskim grofovima).
139
boginj e mn., gen. bOginjii
Iz dnj. Pocken mn. ''boginje", .to je, skupa sa svojim germanskim uspo-
rednicama (srnizoz. pocke, nizoz .. pok, stengl. ml. poc, engl. pock, pox),
nepoznata postanja.
Zbog povezivanja s nj. Bock "jarac, nastala
je 'prevedenica' koze, kozice.
boja . .
J3alkanski turcizam (usp. bug. boja, mak. boja, rum. boia, cincar. buiana,
alb. boje, ri1pogia [bojft./J. - Iz tur. boya ''boja", sa koje je
poteklo od "ukras", "krasiti". Turkijski je korijen *bod- "krasiti": tur. boya:..,
stujg. bo8u-, usp. ''boja" u tur. boya, tur. dijal. bojoq, stujg. bo8uy, buduy, al-
taj. buduq, jakut. butuq itd. - to se povezuje s mong. buda- "ukraavati", buduy
"boja" (a to pak je moda zapravo iz turkijskih jezika).
Stara slavenska za boju bila je npr. *masih kao mast
npr. u konj crne masti), *kveln (r. cvet ''boja", u nas cvijet).
boj ati se, oojim se
Od psl. *bojati (sr;}. stsl. bojati sr;, bug. boja se, mak. boi se, sin. bati se,
bojfm se, dijal. bojati se, bati se, baf sa, glu. so, dlu. b6jas se, po-
lap. bet, p. bdojec sq, r. ukr. bojfttysja, .?jr.
Indoevropski je korijen *bh01-, *bha1-, *bhI- (od starijeg bhiH-?
*bheiH-?) ''bojati se": stind. bhayate ''boji se" ( *bhajeta11, bhil; . "strah",
bhayam sr. "strah" (stind. > pali, prakrt. bhaya- sr sindhi bhaii m. , hindi bhau
m., sinhal. baya, ba itd.), paai bay- ''bojati se" (ii. *bhaya-}, bay "strah" (ii.
bhayam), av. b(a}yente "uplai se", lat. foedus "gadan, ruan" ( *bhoi-dho-s),
lit. bij6ti(s) ''bojati se", !atv. bifies, prus. biatwei isto. Usp. jo lit. bflime, bflile
''bojazan strah", prus. pobaiinf "kazniti".
bok, gen. bOka
Od psi. *ooh: bug. dijal., mak. bok, sin. bOk, gen. b6ka, lu., p. bok,
slovin. bwk, r. bok, ukr. bik, gen. b6ku, bjr. bok
. ,nejasna porijekla, no smatram da je se moe objasniti
etimolog1jom.
Indoevropski bi korijen praslavenske *bokb trebao biti oblika *boK-
ili *baK- (gdje je K = k ili kW), a taj se da izvesti od nostr. *bagU ''bok,
bedro": afraz. (k'U. *ba(k)kw- "trbuh, bok": afar bagu "trbuh, srce", somal.
bog, bug "trbuh, bok, srce", isak b6g 'bok", digil bag "trbuh", bajso oogi isto,
oromo buke ''bok, strana; pored"; dopustiva deglotalizacija lfw > kw; ima vie
takvih primjera), kart. *bagw- "bedro, unutarnja strana bedra" (gruz. baqwI),
?altaj. {?t. bOgi.ir 'bok"; tungmand. *ook- "bedro": evenkij. ookan, udej. oo,
n:and. buxi; ?jap. oo "strana, bok"). - Zanimljivi su i primjeri iz jezika koji
dio natporodice, nego su dio sinokavkaske. U sjevernokavkas-
kim jezicima imamo: abhadig. *bagw - ''bedro" (kabardin. bligw, adigej. bliqW),
nahdag. *bag/*bag ''bok'' (beitin. bef<ejo; lezgin. ppagw, agul. bay, rutu!. beg,
cahur. mugul, bakw, kryc. beg, hinalug. bugra).
U _prcdindoevropskom *bagU dalo je *pagU, od su
moguca dva odraza: *b(a)kw-, koje najvjerojatnije i jest u psi. *bokb, i
*p(a)kw-. To ic. *p(c1)kw- moglo bi biti u stind. m. rame kri-
lo, polovina" (pali, prakrt. rom. (Evropa) phak ., pandap.
f.c1.kkh nepal. piikh m. isto, sinha\. paka
dio, udio itd.), kasnur. pach frakc1Ja, dio; cclrnacst dana" itd., paksas-
sr. "strana, bok", Jat. pectus "grudi" (usp. iz toga pektora/an), stir. ucht "g;udi"
11
140
(*pokt-). !atv. paksis 'l..'Ut. u B s dugim
samoglasnikom: stind. .' .r. pax
slabine", pftxa "pazuha . (U nekim od tih r1Jcc1 moze bih 1 1e. *pog-, pog-
itd., v. pazuha).
boL gen. bBli/00/i ..
I b81 m., gen. b8la. - Od psi. *bofh .: stsl. bolb, bug. dtjal., mak. bol, sin.
b81 ., gen. boli, i b81 m, gen. bBJa, .. bol m, st. f?Ule, bole .
m, lu. b61, p. b61 m, slovin. b6ul m., r. bol', ukr. bil' m, gen. b6l1u, bjr. bol
m., gen. b6lju
Izvedeno od glagola *bo!lti: stsl. boleti, bug. bolja, mak. boli, h. bOljeti,
sin. boleti, b6lei, polap. bwe ("boli"), p. slovin. bdolec, r.
ukr. boifty, bjr.
Psi. *bol- jest od ie. *bhal- (starije *bhp-).
le. *bhel- (starije *bhd:l- ) "rana, bol" jest u alb. geg. bolbe .
nesretan ( *bhel-), stkorn. bal . "bolest", got. balwjan stisl.
bQI teta", sleng!. b(e)alu, engl. bale "zlo, unitenje, jad, n:iuka,
bol", stvnj. balo "porok, zlo" (germ *balwaz < *bhal-wo-s), toh. A pal, B
pile m. "rana" ( *bhel-?).
le. st. *bhexl- "rana, bol" poteklo je od nostr. *baH/i "rana, bol", to je
jo u afraz. (sem. *bal-ij- 'biti istroen, biti iscrpljen"; istku.: soma!. bel
"oslabiti, izgubiti", oromo "gladovati"; angas pa/
bol"), alt. *bali "rana" (turk. *bii! "rana": karagas. bajs, jakut. bas, stujg. ba,
turkmen., tur. (zap. Anadolija) bli; turk. *bal-yy "ranjen; rana": tuvin. balyg,
hakas. balyx, palyx itd.).
Nostr. *baH/i je npr. s austronez. *paliq "rana". Mislim da bi
bilo zanimljivo ispitati ima li s takvim nostr. *baHii "rana, bol" neke veze
tibburm. *bal "umoran, iscrpljen, malaksao" (bahing bal, burman. pan "umo-
ran, izmoren", ban "odmarati se", ba "umoran").
bolji, a, e
Komparativ za pridjev dobar. - Od psi. *bofbjb m., *bofi ., *bofcUeJ
sr.: stsl. bolii, bofbi, bolje, bug. dijal. b01(1c, sin. b8/ji, a, e i bB/ji, a, e,
glu. b6/c, r. bofoj, b6Jij, b6/e, ukr. bflyj, a, e, bjr. bol, bolej, b6/y.
Komparativ bolji dolazi u standardnom jeziku samo u glagolima bO/jati,
pobO/jati, poboljavati itd.
Praslavcnska je trojka bila komparativ za *vclikb i *dobn, i ta tri oblika
izravno nastavljaju indoevropski komparativ *bel-jos m, *bel-is-, *bel-jo-m.
Indoevropski je komparativni nastavak bio -jcs-, u prijevoju -jos-, u pro-
duljenu stupnju -jos-, u praznini -is- (usp. npr. stind. svadi-yas-
hedfo ak. jd. < *swiid-jos-rp, Jat. suau-ior, got.
itd.). je da je taj nastavak potekao od nostrat1ekog JA-s(A), Je
kartvelska usporednica (hJu-c-is (gdje je *(h)u- od pokazatelja
jekta 3. lica jednine *h- i pokazatelja objektne verzije *-u-): stgruz. u-d1d-
cjs-i (did- "velik"), u-gr3-cjs- "dulji" (gr3-cl- Bit
je u tom nostr. *jA-s.1 zapravo spoj odraza odnosne zamjenice Ja (v. 1er) 1
pokazatelja genitiva *s.1, pa bi ta tvorba "x velik od kojeg y".
Indoevropski je korijen *bcl- "jak" odraen npr. u stind. Mlam "snaga,
(bcl-o-m, ii. > pali, prakrt. sr pcndap., nepal., asam, bengal.,
hindi bal "snaga, sinhal. b;i/aya "snaga; vojska"), baliyiin b<il#-
.fhaJ:i (prakrt. balif fha-, marathi balfhii), kamir. bal m. "snaga",
skit. *bala- "vojna sila; vojna dru:Zina" (u imenima), beltfon "bolji, vrsniji,
141
hrabriji", frigij. bal- "velik, mnog; brz" {u osobnom imenu Balaios, to je
epitet Gromovnika), tat. debilis "sakat, slab; nejak, (s "s, iz,
od"; od te latinske internacionalizam debil; romanski odrazi tat.
"slab" jesu ta!. debole, prov. devo/, deuve), stir. ad-bol "ogroman, velik",
(*bol-), bale "jak", mesap. bala- u balasiiri(hi), moda nizoz., frizij. pal(I)
"jak".
bomba
Iz tal, bomba, to je najvjerojatnije . rod za bombus zujanje,
um", a to pak je iz zvukoopisne b6mbos (v. bumbar).
Iz tal. bomba jest i fr. bombe (iz toga engl. bomb), od je
bombarde '1umbarda, prangija, muar" i bombarder "bombardirati", iz
je (i kroz posredstvo) bombardirati.
S b-b > 1-b jest, iz ta!. bombarda (iz bOmbardii),
/Ombarda, lilmbiirda.
Iz talijanskog je, s b-b > k-b, perz. A_11111bere, iz toga
t. kimbara, kumbur, kubur, a iz toga J..11111bara, kilmbura, kUbura.
bor, gen. bOra, mn. barovi
Od psi. *oon, gen. *ooru, mn. *borove: bug., mak. bor, sin. b8r, gen. b6nt,
bor, bor, bOr, glu. st dlu. rij. b6r sve 'bor", p. b6r, gen. boru "velika
uma", slovin. b6r "suho, neplodno tlo, bor", r. bor "velika borova ili jelova
uma na suhu povienu mjestu", dijal. bor "pjeskovito mjesto pokriveno gu-
stom umom ili grmljem, a ponekad i bez ume itd.", ukr. bir, gen. b6ru "bo-
rik, bor", dijal. byr, gcn. boru "povieno pjeskovito mjesto", bjr. bor 'bor, uma".
Od ie. *bhor-u-s, usp. stisl. bQrr "drvo, uma", stengl. bearu "uma"
(germ *barwaz < *bhor-wo-s). Dalje nejasno.
bora
Usp. i b8r 'bora, nabor, brazda, grebotina na stijeni", to je od psi. *bor'h:
bug. di jal. bor '"izbor, odabir", bor "gomila, odred, zbor, skup, sl-..'Up-
tina", bor "treset'', str. bon "vrsta danka", r. dijal. bor '1ov; zbor; trg,
trnica", mn. bora "nabori na ukr. dijal. bir, gen. biru/boru "porez,
dabina, - Moda je i h. b6ra zapravo po postanju mnoinsk.i oblik
(usp. r. bora) koji je preao u enski rod. (Za bor i brati usp. nabor : nabrati.)
Psi. *oon, jest od ie. *bh6r-o-s, usp. jo stind. bharal; "noenje, teret,
breme; dobitak; (usp. prakrt. bhara-, hindi bhar(a) m. "teret", sin-
hal. bara isto itd.), ina bar "teret", av. -baro koji nosi",
arm. - vor (usp. npr. Jusavor "svjetlonoa", prema !at. Lacifer, lcukoph6ros),
ph6ros "prinos, danak, porez, carina". - Usp. alb. barre "teret, tovar,
breme" ( *bhor-na).
V. brati, sabor.
boraviti, bOravim
Od psi. *boraviti?: bug. borilvja 'baviti se raditi, izvravati", mak.
boravi "raditi, vriti; mijeati; premetati, prevrtati".
Najvjerojatnije je glagol *boraviti nastao od *bovariti (usp. bug. dijal. za-
bovarja "zaboraviti"), to bi bilo izvedeno od imenice *bovan. U
*bovar- jest *bov- < ie. *bhou- od korijena *bhcu-/bhU- "biti" (v.). To
potvrdllje i usporednost bOraviti : zabOnwiti = bili : z;lbiti (z;lbiti
"zaboraviti" u starijih pisaca te u i kajkavskom; "zabo-
raviti" nastat o je od "ostavili iza sebe"), r. byt' "biti" : wb ft' "zaboraviti" .
je i jedno drugo *boraviti < *b(J,Jvoraviti, od *bavor-
< *bhuw-or-, sa sufiksalnim -or-, s *bhuw- koji je od istoga korijena.
142
boriti se, oorlm se , V boV"/"
Od psl. *boriti (sr;}. bug. bOrja (se)'. mak. borr se, bo_nt! se, rt J,
borit. resi. boriti. - To je od *bort1 (Sf;) {stcsl. brati, bor.JQ, 1td). cemu su
izravne lit. barti, baru "grditi.:. k<?riti':. V
Indoevropski je korijen *bher- "bus1h, rovati,
stind. bh[nAti "rani'', arm brem raskapai:: grc. pharoo V orem.
pharos sr. "plug", alb. bire "rupa" ( *bh&-Ii), lat: ferro udaram. bo-
dem. (romanski odrazi glagola _ferire jesu fl:<{fre, .. lo,:
gudor. ferrere, fr. ferir, prov. ferir, p. henr, port. fem), f.oro vrtam. busim
(roman.: tal. forare, prov. port. rupa
p. horambre, port. forame), snr. bern(a) z. pukotma , engl. bar prepreka
( *bhor-o-s), stnord. bora "buiti", v. borra, . dan. bore:, stengl. borran, engl.
bore, stsas. bori5n, nizoz. boren, stvnj . . nJ. fx;hren v . .
je korijen *bura ''buiti : b(wJ: 'bus1h,
brw/brj "izrezati" sthebr. oor < *bawr- cisterna izdubena U Shjeru ; st-
egip. wbr ''buiti"; tuar. ebrek "rovati. kopati"; soma1. oor
*br(w}- "vrtati" (gruz. bn.m- < *br(w}-in- kauz.), ural. *pura 'bus1h, dubiti,
kopati" (fin. pura ."svrdlo, dlijeto, ilo'', . fiJr-. nenec. eare
"svrdlo"), ?drav. *pa[. "otvor" (tami!. JX5.ra1 rupa, duplja , telugu
jama"), alt. "vrtjeti, vrtati" fturkij. *bur(a}- u tur.
usp. *bur(a}ya "svrdlo" u tur. burgu, burgi (iz toga je turcizam burg11a);
?evenkij. buru
V. braniti se, brazda.
bos, oosa, o
Od psl. *bOSb, *bosa, *baso, odr. *boSbjb: boSb, bug., 1!1'1k.
sln. oos, bose, bosf, glu. bosy, polap. bOse, p. bosy, slovm. bws1,
r. ukr. bjr .. ?Osy. V , * . )
Indoevropski je konJen *bhos- gol : grc. pSJlos gol ( bhs-ilo-s , arm.
boke ''bos" (bhos-o-s), stisl. berr "gol, nag", stengl. bcer, engl. bare, stsas. bar,
nizoz. baar, nj. bar (germ *bazaz), lit. bfisas ''bos", . basa, !atv. bc1ss.
bosti, oodem , .
Od psl. *bosti, *b&JQ: stsl. bosti, bodQ, bug. boda, mak: bode, sln. fx?,st1,
st. Msti, glu. polap. biist, p. bodr;, slovm. bthsc. r. dtJal.
bosti, ukr. bostf, bodu, bjr. base!.
S vokalizmom o od ie. *bhedh- ''bosti, kopati": het. beda- '}<o-
pati", lat. !odio "kopam. bodem" (od fodere "kopati" jesu fr. prov. foue),
fossa "jama, jarak" (roman.: rum. transilvan. foasa, tal., sardm. logudor. fossa,
furlan. fuese, fr. fosse, prov., katal. fossa, stp. fuesa, p. port. fossa) .
ga!. bedo- "jarak", kimr. bedd "grob", korn. bedh, bret. bez isto, got.
sr. "postelja': stnord. dan. bed, v. .stell?I. bed(d<: engl. bed, stfr1.z;,
bedd stsas. bed(diJ nizoz. bed, stvnJ. bett1, nJ. Bett krevet, postelja
*ba<Jjam, isp;va "u zemlji iskopano leite", usp. n). Flu/Jbett
korito", Beet "gredica, lijeha"), lit. besti, bedu ''bos!i, latv. best, fx;du
''kopati" (usp. lit. badjti, latv. badit), toh. A pat-, pat- orah . V
Usp. jo *bhodh-o-s u lit. bfidas "glad", psi. {bug., mak bod, h. b&J,
sln. b&J, bod).
V. bacati.

Od psl. *boitjb, od je jo bug. mak. boik, sin. gcn.
143
(u sin. i drvo"), boic "sin boji" (u XIV.

Prvotno je bilo "mali bog"; sufiks -itjb uka-
zuje na porijeklo. Kako je u Slavena preuzelo pojam dobra boga,
davatelja (to je i prvotno *bogb, v. u bog), zbio se
ski razvoj "mali bog' ''1sus" naziv za praznik natale Christi, tj. dies
Christi natalis (bilo bi to je u narodnom govoru skra-
u - Usp. izvedenice kao "jabuka koja dospi-
jeva o koja se poklanja na "velik hljeb"
u kajkavskom kao jedan od naziva za prosinac, usp. sin.
prosinac"), provo-
diti, slaviti
U junih je Slavena *Boitjh mitska osoba koja se spominje u kolednim
pjesmama; simboli su mu jelen zlatorog, vrata i svinja. Povezan je i sa sta-
rim obredima u proljetnog ciklusa, to je zapravo po-
nove godine; u vrijeme oko dani postaju dulji od *Boitjh
je povezan s u opreci prema starom Badnjaku, staroj godini; kako
je u vezi sa Suncem. na odnos Svaroga ( *Svarogb),
boga sunca, prema njegovu sinu ( *Svaroitjh, ime tvoreno na isti
kako je tvoreno ime *Boitjb).
Kao praznik u Isusa Krista se od IV. stolje-
slavi na 25. prosinca (to je u pravoslavaca po starom kalendaru
25. prosinca, ali po novome je to 7. Kako je na rano
imao velik utjecaj mitraizam dospio s rimskim vojnicima s istoka, djelomice
je slavljenje q:idenja Isusova poteklo od dana iranskog Mitre, boga
sunca (o njegovu imenu v. u mir). Sveti je Augustin kudio one svoje
ske suvjernike koji su slavili toga dana sunce, jer bi trebali slaviti onoga
koji je sunce stvorio. - Do IV. u su se slavili samo
blagdan Tri kralja na zapadu te na istoku Bogojavljenje kao praznik Kristova
krtenja i vode.
U junih je Slavena mnogo vie elemenata na
nego (kakvi su Isusovo i Sveta tri kralja). Na
se jedu neka jela: hladetina, kruh (a na Badnjak samo posna
hrana i .
U drugim se jezicima naziva
Engleski naziv Christmass potekao je (preko srengl. Cristes masse, Crist-
masse) od kasnoga staroengleskoga sklopa Cristes nuesse, s ma::sse
nost" (> engl. mass "misa", v. u misa). Tako je i u nizozemskom: kerstmiss,
kerstmisf eest (srnizoz. kersmisse, kersmissedach) - i u
kom kerstenmisse (i kerstnacht). U nekim je govorima Christtag.
- U je Weihnacht . "Badnjak", Weihnachten sr./mn.
stvnj. zc den wihe(n)naht(en), usp. srnnj. winachten. Prvotno je
sveta (usp. danas samo glagol weihen "posvetiti", pridjev stvnj. wih <
germ. *wihaz < ie. *wik-, od korijena *weik-, za koji v. u vijek; za Nacht
v. u Tako se npr. i u slovenskom Badnjak naziva Sveti - Iz
stvnj. winnahtcn je u doba kasnopsl. od
su vanoce, vianoce.
U romanskim se jezicima i svetkovina odrazom
latinske natalis rodni'', natalis dies Christi "dan Kris-
ta"): tal. nata/c, furlan. nada/, fr. noii/ (starije nael), prov., kata!., p. (asturij.)
144
nada/. - U albanskom je, po balkanskorom.anskom.
delle. .
u je od VI. khr_istoge'Y'a, po Je u pra.voslavaca (po
ruskocrkvenoslavenskom, usp. onda 1 r. r6zdestvo) rozdcstvo Hnstovo.
boikovina . . . . kl
Usp. sin. bojakovina. se. JCZ1c1ma. s opom
''boje drvo" (pa je u nekim nas1m krajevima ona drvC'!). . . .
Boikovina se u dijelovima Hrvatske na. ! kili Ja-
bukama orasima ili ljenjacima, kako se kiti 1 _drvce.
jele ili bora kao toga je dosp10 lZ
rope.) Kako je u nazivima za boz1kovmu korijen ob1caj kiccnJa
povezan s Badnjakom_ i 1 JeSl
je vjerojatno da su oru veoma stan. Rijeci sa suftks?m -ovma ':1 nasem
ku danas su u za (kao bukovma, h!astovma - gdj? .. Je
zapravo sufiks sloen od pridjevskog -'?11 i -ina},. no u . raruJ_1m
stanjima jezika _imale su i druga nJ;ci se tvonle od
mukog i srednjeg roda. Dakle polazno b1 bilo bozik. - sin. *tx;,z;ak. ,
tj. psl. *boi.kb i *bojakb. Prvoj . . r;. bo-
ginja" (> h. bOica, sin. boica isto, d1Jal. boz1ce ,
dijal. bojcja ''boginja; ei:skim _ltkom), pa _ce d! j:.1.
zapravo imalo 'bog 11! . boz1t)b 'boz1c,
mali bog" (v. u Moe se zakljucltl da je boz1kovma drvo onoga
boga koji s novim upravo .
Od bojih naziva za biljke svakako val Ja. }_ mozda
*bogfa. - Prvo je u csl. bug._bozur, mak. hs .. bOzur, gen.
bot1ra (i bOiir; usp. u M. bozurak}. sin . . boz.w:_ (u svim
prvo ''bour, Paeonia officinal.!s'\ tak?<ler JO:. crveru 1
sl.); usp. srp. bOura, bOurica SVlnJa koJa S? kolje za . - Drugo Je u
nas u bOgia (npr. u Dubrovniku). to je naziv za peruniku (a ponekad se po-
negdje i bour naziva perunikom), a pcrUnika je _od *perlD!1'"ka to
je od imena slavenskoga boga gromovnika'. *Perl.lfTb (v. u
Perl.UJ}. - U drugim nazivima za biljke boz;1 _ _1de JOS s tra-
vica suzice i dr. Za ivotinje je npr. s p11etao (= boz1ak) pupa-
vac':, abica { dr., usp. i boja - TI boji nazivi s upo-
trebom pridjeva *diVbOb) (> divalj, v.), to se, po nekim t':ln:iaeenjm'ltl,_ da
povezati s ic. *deiw- ''bog" (za to v. u dan}. To se potkrepljuje sklopovima
kao npr. )atv. dieva zosis "divlje guske" (= ''boje dieva zalcs "koro'(:
Kako je boikovina (II ex aquifolium L.) veoma _ grm th
drvo bodljikavo nazubljenih listova su odhcno ui:>clJtVl
zimi (crvene bobe dozrtjeVaJu do a ostaju
na stablu preko cijele zime} - rasle u bukoVlm 111 sumama
planinama do 1200-1300 m nadmorske CIJeloJ Evropi, u
Aziji, na Srednjem Istoku, u sjeveroLapadnoJ Afn.c1 - lako se u davnim po-
vezalo boikovinu upravo s prijelazom u novu godmu.
brada
Od psi. *borcJa, gen. *bOrd<): stsl. brada, bug. bra<ifi. sin. brftda,
brada. lu. broda, polap. br&la, p. brodt1, slovin. bnhia, r ukr. boroda,
bjr. baradfl. . . . .
Od ic. ilir. bard-. barb- (u osobnim 1mcruma Bard1balus, Scc-
nobarbus. Btirbaruta itd.}. lal. barba (asimilacijom od *farba: od
145
Jat. barl><1 jest lal. barba 'brada; dundo'' iz toga u nas na jadranskoj
obali i otocima Mrba), stengl engl. beard, stfriz. bcrd, nizoz. baard, nj. Bari
(germ. *b<1rda, *bardaz). lil. barzda, lalv. barda, blirzd<1, prus. bordus.
V. bradva.
hr.i.dva
Od psi. *bOrdy, gen. *borch,vc: stsl. brady, gen. brach,ve "sjekira", bug.
bradva, mak. bradva. sin. brfidlja, dijal. brad1'CI.
iz germanskog, vjerojatno iz balkanskog germanskog (iz ge-
pidskog?}. Germ. *bare/O "bojna sjekira" (slnord. barda, stsas. barda, stnizoz.
baerdc, stvnj. barfil, nj. Barte) izvedenica je od *barda 'brada"; jer ta sjekira
ima oblik brade.
V. bradfl.
brajda
Iz tat. braidll (usp. furlan. brliidc, srlat. braida), to je iz langobardske
braida, a ta je od germ. *bridOn. To je s germanskom *braiJ>az "irok"
{gol. braips, slnord. norv. brei(d), v., dan. bred, sleng]. brad, engl.
broad, stsas. slvnj., nj. brcit).
brak
Od psi. *bf,rnJ...o, gen. -a (ili *bOrkb): stsl. brakb, bug., mak. brak, resi.
brakb. i 'brak" i "svadba".
je slavenska novotvorina: izvedena je sufiksom -h od *bbrali (v.
brati), ili je od istokorijenskog bor-. je ono to nastaje
branjem, tojesl uzimanjem. U *bbrati, *bbrakb jest indoevropski korijen
*bher- 'brali, donosili, nosili; uzeti" ( < nostr. *bari 'brati, uzimati"); usp.
uzeti {w enu).
U indoevropskom se u vezi s takvim uzimanjem upotrebljavao glagol
prvotna "od,esli, voditi" *wedh- (sl. i *Hwcdh-?}, ali u neto
"(silom) odvesti mladu" (usp. het. huittija-
av. va8ayeiti nekoga, neto". slir. fedid "vodi, odvodi"), od kojega su
izvedene kao stind. rndhu- "mlada; mlada ena", av. vaSu- "udana
ena", lit. Fedu "vodim; enim se", slsl. nxi{> "vodim; enim se" (v. i u
ne1jcsta, 1oditi). To je u \'ezi s otimanja mlade, kojem tragovi po-
stoje u mnogim tradicijama: helilskoj, staroindijskoj, staroiranskoj,
rimskoj, irskoj i drugima.
Da je u indoevropsko doba brak bio i kao neka vrsta razmjene, vidi
se naprimjer po O\im homcr. "svadbeni darovi
koje daje enik nevjeslinim roditeljima, ili koje enik daje nevjesti; eninst-
vo, miraz" (usp. i ewednatcs "ncvjcstin otac, mlade; darivalac,
ewedn60 "opremim djevojku mirazom, udam je"}. sleng!. wcotoma,
wituma, wctnm "cijena za nevjestu", stvnj. widomo, widcrno "mirai'.
Dakle moe se da se u starini djevojka ili otimala ili kupovala.
branit i (se), branim (se)
Od psi. *borniti {s<;), *bOrnjQ: stsl. braniti, mak. brnni, sin. braniti, branim,
braniti. r. boronit itd. - I1vcdeniea od *bOrllb, gen. borni: slsl. brallb
borba, bitka", hrv. bmn. gen. -i 'borba" (XIII. sl.), sin. brfin, gen. -i "zatita;
vrsta brane", bran. bmii "oruje; zatita", glu. br6n, dlu., p. bron
"oruje", r. b6ron "zabrana". To pak je izvedeno su!iksom -llb od *borti
(v. boriti se). Izravna je i tvorbena usporednica lit. bnrnls, bafnis
kruga "tititi" sekundarno je, ali staro, to se vidi po staroj
146
razdiobi *b6ma "zatita, obrana" (Usp. obrana, to je zapravo *ob-brana, s
prefiksom ob-, pa je prvotno "obrana oko dakle
"obrana - o prefiksu ob- v. u o; u odbrana prefiks od- daje
"obrana od prema *borna' "brana, pregrada,
ulaz" (i
brano
Od psl: *borhno: stsl. brabno, bug. bran0, mak. brano, sln. brano ("jelo;
jelo za put"), lJ,.I. bromo, brona {'Ttjelovo"), r. dijal. b6rono ("raena bra-
no"), ukr. b6rono:
Od ie. *bhars-in-, usp. !at. farlna "brano" ( < *fairlna < *farslna <
*bhars-In-; lat. !arina > roman.: rum. lliina, veljot. faraina, ta!., sardi:n. logu-
dor.! retoroman. engadin. [arina, furlan., fr. !arine, prov., kataL [arina, p. harina,
port. farinha), ; got. barizeins je bila pridjev na -ih-, od
*bhar(s}-. To je u !at. Ilir, gen. farris "pir; krupno brano, rveno brano",
osk., umbr. far, stir. bairgen "kruh" (kelt. *barigena), kimr. bara isto ( *barag-),
stisl. barr "zrno, stengl. br;re ?!atv. bariba "hrana'', barot
"krmiti", psl. *b:br'b (hrv. bfir m "ito kao proso", ber itd.).
le. *bhar- vjerojatno je iz semitskog (sem. *burr-/*barr-
"zrno, ovreno zrno" jest u sthebr. bar "ovreno ito", arap. burr "penica",
sokotri bor "zrnj e", mehri barr "zrnje, penica").
brat
Od psl. *braf'b: stsl. brat'b, bug., inak. brat, sln. brat, gen. brata, brat,
polap. brat, p. brnt, slovin. brat, r ukr., bjr. brat.
To je .oblik, paralelan s *brfitn (no i je oblik iz
predslavenskog indoevropskog), nastao odbacivanjem krajnjeg -r- (kao to je
bilo jo u nekim jezicima).
Slavensko *bratr'b nastavlja indoevropsko *bhrater ''brat", to je dalo
stind. bhrata (usp. nadalje i pali bhlita, prakrt. bhlia, rom. (evrop.) ph{r}a/,
(arm) pha/, sindhi bhau, bhtii, lendi bhra, pandabi bh(a)ra, nepal., asam. bhai,
orija, majthili, J?hodpuri bhlii, avadhi, hindi bhai, gudarati bhai, marathi bhlia,
bhlii, sinhal. baya), kamir. b6y11 (usp. jo u drugim dardskim i nuristanskim
jezicima: akun biraeya, vajgali bra, kati bfa, prasun waya, dameli bra, tirahi
brli, paai /ai, khovar brar itd.), stperz. bratar-, srperz. brat, perz. beradiir (iz
toga je tur. burader, a iz toga atr .. burazer), tad. barodar, bras, kurd.
(kurmandi) bara, skit. *brata (usp. osobno ime Brfidakos < *brataka "bra-
tac"), oset. iirvad, sogdij. manihej. {3r>t, horezm /3r'd, hotsak. bratar, afg. wror,
jagnobi vir6t, vahan. v(b!)Tblt, vriit, ikaim. Fru(d), mundan. v8roy, jidga vray,
arm. elbair, lidij. brafr, phrater, tat. frater (roman.: rum frate, veljot.
frutro, sttal. frnte, retoroman. engadin. frer, furlan. frari, fr. frere, prov. fraire,
port. frade), osk. frnfrUm (gen. mn.), umbr. frater ("fratres"), stir. brathir,
ir. brathair, kimr. brawd, breton. breur, got. bro]Jar, stnord. v., dan.
broder, stfriz. brother, stengl. br6]Jor, engl. brother (> tokpisin brata, krio,
veskos broda, sranan-tongo broda), nizoz. broe(d)er, njem Bruder, lit. broter-
(u broterelis ''bratac", br6Iis "brat").
U toj je -ter sufiks (kao u *dh.ughater *pcter "otac"), a
*bhrti-, ako je od *bher-ex-, vjerojatno je srodno s ural. *per11 (fin. pere,
perhe "porodica"), pa bi bilo *ber11, za to mi se da bi moglo
biti u nekoj vezi s nostr. *bM11 "dijete": afraz. *br "dijete" (semit. *bir -
"sin", mn. *bin, *birt mn. *bint - oblici s -n- proirili su se u jedninu
pa od toga hebr. ben, arap. 'ibn '. 'sin"; berb.: ahagar. a-burir "sin jedinac";
147
*bara "dijete'', mubi ber "rob" ), kart. *ber- bere "dije-
te, sin", od j e npr. prezime Beria), ie. *bher- "dijete" (alb. bir
"sin'', stisl. burr "sin", stvnj. barn "dijete", stlit. bernas, latv. berns, 'jatv.'
bamaj mn.).
brati, berem
Od psl. *bI,rati, *berQ: stsl. bhfati, berQ, bug. bero, mak. bere, sin. brati,
brati, brat, glu. dlu: bra9, polap. bere 3. 1. jd. prez., p.
slovin. brac, r. brat', benJ., ukr. braty, ber{J, bjr.
U tom je slavenskom glagolu starije indoevropskog
*bher-, koje je u raznim j ezicima dalo povezanih s "nositi".
"nositi" vidi se u psl. *bermr;, gen. *bermene (st- sl. breme,
mak. breme, h. breme, gen. bremena, sln. breme, gen. bremena, bifme,
r. beremja itd.; to je od ie. *bhera-mIJ ili *bhera-men, usp. jo stind. bhari
man- "noenje", "teret, breme; plod u utrobi") i *berdja (csl.
bredh, h. sln. breja, brezi, r. bereaja itd.; od ie. *bhera-d-ja,
usp. lat. fordus, isto < *bhor-d-).
Psi. *bbrati jest od *brati < ie. *bhr-a-. .
le. *bher- ''brati, donositi, nositi; uzeti" dalo je jo stind. bharati "nosi"
(pali bharati, prakrt. brahai" "nosi, puni", rom (Evropa) pher- "puniti", (Ar-
menija) phar "postaviti se; jahati", sindhi bharaIJU "napuniti", lendi bharaIJ
isto, pandap. bharnli "nositi", nepal. bhamu "napuniti", asam bhariba "stavi-
ti'', bengal. bhara "natovariti", orija bhariba "napuniti", hindi bhama "napuniti"
itd.), kamir. barLDl "izdrati, podnij eti", av. baraiti isto, stperz. bar- "nositi",
srperz. bar-, perz. bar-, sogdij. {3r-, horezm. f3arin ("dobio sam"}, hotsak.
bar-, afgan. wr- isto, arm. berem "nosim'', frig. abberet "donosi", pheri5
"nosim", alb. bie, lat. fero, osk. fer -, stir. biru isto ( *bher-i5), got. bairan "no-
siti", stnord. bera, stengl. beran, engl. bear, stvnj. beran {germ. *beran), toh.
AB piir- isto.
To je od nostr. *bari ''brati, uzimati": afraz. *br- ''hvatati, loviti" (sem.:
akad. b'r "loviti"; berb.: tuar. aber ''hvatati cijelom akom"; ku.: bedauje bari
"dobivati, skupljati, imati, vladati", saho bar "hvatati, drati"; ngala
birr'? ''hvatati"), ?drav. *pe1- ''kupiti, skupljati, sabirati" (judrav. pe1ukk-:
tanul., malajalam pe1uk.kr.r. telugu kuruh pes-), alt. *bari- "uzimati u
ruke" (turk. *bary-: stturk., stujg. barym "imovina", sttur. baryn-
tur. dijal. bary- mongot: srmong., halha bari-, kalm biif- "uzi-
mati u ruke").
brav
Od psi. *bBrVb, gen. *bBrva ''brav, ukopljen nerast": csl. braVb "sitna
stoka", bug. dijal., mak. brav "ovan'', sln. brfiF "ovce; ovan; svinja; sitna
. brav "sitna stoka (ovce, koze, svinje)", dijal. 'brav", brav ''brav,
oplJen nerast", r. b6rov ''krmak; brav; ukopljen nerast". - U nas je
prvotno sitnu stoku: ovcu ili ovna, kozu ili jarca (bez obzira na spol),
a tek kasruJe "ovan" (u Slavoniji, i u Banatu i "ukopljen

mak ); to se vtd1 1 po u bravetina "meso ovce ili ovna, jarca

11 koze".
* Psl. *borVb poteklo je od *bor-w-, to je od ie. *bhor-u-. Korijen je
"rezati" (za koji v. u boriti se): najstarije je bilo
mujak (krmak, ovan, bik)". - Od istoga su korijena

germanske stn6rd. bQrgr ''brav, ukopljen ovan", stvnj. barug, barh,

nJ. Borg, Borch isto (u tome je ie. *bhor-ko-).
148
brava
Jo samo u bug. brava, mak. . .
nejasna postanja. Pomilja se, zbog njihove rasprostranjenosti, na
to da bi one mogle biti ostatak neke iz nekog od predsla-
venskih balkanskih jezika.
brazda
Od psl. *borzdlt: stsl. brazda, bug. brazda, mak. brazda, sin. brazda,
brazda, brfJ.zda, glu. brazda, dlu. brazda. polap. borja, p. bruzda, slo-
vin. bafda, rukr.dijal. borozda.
Od ie. *bhors-dha (ili *bhars-dha), gdje je *bhors- od *bhers-, to je
otre predmete i sl. To je proirenjem -s- dobiveno od *bhcr-
"otar itd.", usp. phftros 'brazda".
Za *bher- "otar" v. boriti se.
brbljati. brbljam
brb/ati, usp. sin. brbljati, brblati, brblaf.
Zvukoopisni glagoli.
brdo
Od psi. *b$rdo: bug. birdo "brdo", mak brdo, sin. bfdo, brdo,
glu. bardo, polap. bOrdii, p. bardo, slovin. bjardo, r. berdo, ukr. berdo, bjr.
berda. - U jezika brdo (u nekima samo to),
a to je starije od ''brdo, brijeg".
Od ie. *bh1-dho-m, gdje je korijen *bh[-/*bher- "otar" (vie o
v. npr. u braniti), a -dho- jest sufiks. Dobre su usporednice u germanskim
jezicima: got. fotubaUrd, stnord. "daska, stol", stengl. bord isto, engl.
board "daska; stol; odbor; paluba", stsas. bord "daska", stvnj. bori, nj. Bori
"daska, polica", vicnjem. bori "obronak" {germ < *bhor-dho-m).
breknuti. breknem
Od psl. *bn;kn{fti (csl. brt;knQti sin. brenkniti, bfinknouti
"zveknuti", r. brjaknut' isto itd.); ovamo brecnuti, obrecnuti se. - Ide s
(h. brekati, s -t- brcktati, brenkati, sin. bre(n)kati, r. brjftkat' "zve-
itd.), *brr;cati (mak. breca "peckati; predbacivati", h. brecati "ku-
cati, lupati, vikati; zujati; osorno govoriti", brencati "zveckati, zujati", sln.
bre(n}cati "zvoniti", bfncati "zujati", resi. br{X:<1ti) i (mak.
plakati", h. sln. "vikati, mukati; zujati",
' 'blejati; r. "zveckati" itd.).
Zvukoopisni glagoli.
Zbog veze koja opisuju udarce, buk.'U i sa irenjem, bu-
brenjem i ovamo spada i bug. dijal. brekna "rasrditi se;
napuhnuti se, nabreknuti", mak brekne "nabreknuti, nabubrili", h. (i
dalje r. dijal. brjftknut', ukr. brjfiknuty, bjr. (usp. i
sln. obrefkniti, zabrefkniti).
breskva
Od praslavenske *bersJ...y, gen. *bcrskbve: hrv. i braskva,
breska, ik. brisk{v)a itd., sin. brcskev, gen. broskev, glu.
brjok, dlu. brjaskeT', p. brzoskwinia. - Usp. *pcrsky u bug. praskr1, mak.
praska, hrv. praska, prfiskva.
Te su praslavcnske iz Jat. pcrsica (poma pcrsicc1 "per-
zijsko miilum persicum "perzijska jabuka", to je po melon
149
persik6n). Ne zna se vrijeme preuzimanja (prije IX.
ni put. - Iz lat. persicumj'est srvnj. ptersich, nj. Pfirsich ''breskva".
Od tat. persica (poma jest fr. peche "breskva" (persica bijae
kao enskog roda u jednini, kao i u slavenskom). - Iz stfr. pe(s)chc jest
srengl. pechc, od toga engl. peach ''breskva".
breza
Od psl. csl. bug. breza, mak breza, sin. bnfza; bfiza,
breza, glu. breza, dlu. bfaza, polap. breza, p. brzoza, slovin. bithza, r.
bereza, ukr. bereza, bjr. bjar6za. - Postojalo je i m.: hrv. brcz, sin.
brez, gen. breza.
Od ie. *bheraga, to je zapravo ''bijela".
Od ie. *bhcrag-a/*bherag-o-s ''breza" jesu ove stind. bhilrjal) (pali
bhaja-, prakrt. bhujja-, bhajja-, bhua-, nepal. bhu;), vajgali br[ij, paai bU[u,
ina fe itd., hotsak. bramja, oset. barz(ii}, vahan. furz, ugnan. baru],
bers- (npr. u imenu mjesta Bersovia), !at. farnus ("jasen"; *farsnos), fraxinus
("jasen"; *bhfg-s-en6-s; Jat. > roman.: rum frasin, moldav. frapsin, makedo-
rum. frapsin, tal. frassino, retoroman. engadin. fresen, fr. frene, prov. fraise,
katal. frei.xe, p. fresno, port. freixo), stnord. bj9rk, stengl. be(o}rc, nizoz. berk
{germ *berki5 < *bheraga), stnord. bi9rk, norv. bjerk, v. bjork, stengl. bi(e)
rce, engl. birch, stsas. bitka, berka, nizoz. berk, snmj. berke, stvnj. bitka,
njem Birke {gerrn *berkji5n), lit. beras, Jatv. f1rz ( *bhera-go-s), !atv. dijal.
berza, 'jatv'. birf, prus. berse.
V. brijest.
brid
Od psi. *brfdb: bfid "kvar, teta", brid "prljavtina", slovin. bikJ
"suhad, suharci, r. dijal. bryd "otrina u zraku, dim, ukr. bryd
"gadost, gnusoba", bjr. bryd miris od vrenja tvari koje se kisele".
- Usp. *bridi, u sin. brfd, gen. bridi "rub, brid' ', ukr.
bryd' "odvratnost, gadost".
Ide s pridjevom *brfdbh, *bridbklt, *brfdbko, odr. *bridbkbjb: stsl.
bridbh, bug. dijal. britka ., mak. britok, h. bridak, britka, o, sin. brfdek,
bridka, bfid.kf sve "otar", st. bfidkf "odvratan, otar, jedak, rezak",
bridkj "gadan, odvratan, mrzak", glu dlu. dijal. brid.ki, p. brzydki isto,
r. dijal. bridkij "estok, otar, jak, hladan", brydk6j "odvratan", ukr. brydkfj
"mrzak, gadan; ruan", bjr. brf dki "ruan".
Polazna su u vezi s otrim Psi. *brid- izvedeno je od
glagola *briti "rezati" (dalje v. brijati).

To jednom iz tal. briga "neprilika, dosada, briga,
staranje, skrb" (tako i sln. briga; bug. briga i mak. briga bile bi posudenice). -
Talijanska je iz neke germanske *brika (langobardske?), to je
od glagola kojem odgovaraju gol. brikan, stengl. brecan, engl. break, stvnj.
'?/,ehhan, nj. brcchen '1omiti, slomiti" (germ.brikan; indoevropski je kor.ijen
bhreg- '1omiti", vie v. u fragment).
talijanskom je od briga izvedena brigata "skup, druina,
drustvo" {dakle kupina koja ima brigu), iz toga je fr. brigade i iz
toga h. brigada (i kroz posredstvo?). - Za usp. jo
fr. brigi.Je "spletka, rovarenje; klika, zavjera; stranka" (to iz
tal.), od brigucr "spletkariti, rovariti, prieljkivati, ciljati na neto".
I
J
150
Po drugom junoslavenske su ipak. slavenskog postanja
(vjerojatno s utjecajem talijanske briga), a u prilog tome govori dosta izve-
denica: brigafi se, brihuJi se (nema glagola talijanizama na -nu- ), zabrinu/,
brian, bezbrian, br'inik, briZ/jiv itd i u slovenskom). - Tako bi
briga bila od jsl. *brega bi odgovaralo psi. *berga), od bi
se npr. hrv. *brega.
Dalje se dovodi u vezu s glagolom *bergfi, berg(J/*bbrg(J: csl. breti,
bregu "voditi brigu", hrv. bfem "straiti nad voditi brigu o
(XIII- XVIII. st., danas samo u bfen "slaviti"), r.
beregu paziti; dijal. gostiti, dvoriti'', ukr. berehtj bjr. be-
isto.
To je od ie. *bhergh- skloniti": got. bafrgan "skloniti,
stnord. bjarga, v. berga, dan. bjerge, stengl. beorgan, stsas. bergan, nizoz.
bergen, nj. bergen "spasiti, tajiti, skloniti" (germ. *ber3an), stengl. borgian,
engl. borrow "posuditi, uzajmiti", stvnj. borgen, nj. borgen isto {germ. *bor3-
< *bhorgh-), lit. biJginti "tedjeti" te najvjerojatnije lit. gefbti "potovati,
cijeniti", !atv. glirbet "pazili, tedjeti", Oit. od *bergti, !atv. od *bar-
- To se dovodi u vezu s *bhergh- "brijeg" {preko
"pokrivati" i sl.).
brijati {se), brijem {se)
l mperfektiv na -ja- prema briti, brijem, to je od psi. *briti, brbj9: stsl.,
csl. briti sf;, bug. dijal. brija, si n. briti, brijem, st. blfti, brif, r. brit',
breju, ukr. brjty, brjju, bjr.
To je od ie. usp. stind. bhrinati "rani, povrijedi", khovari
brenik "podrezati, obrezati", av. pairi-brinaiti "izree", srperz. brinet "ree",
perz. burrldan "rezati", oset. alwynyn {iran. *brina-), brflon
lat. frio "smrvim", fric0 "trljam, tarem" od *fri-co-s, od
toga frictum, dalje usp. internacionalizam frikcija "trenje"; lat. friclire >
roman.: rum. freca, ta!. fregare, sardin. logudor. frigare, retoroman. engadin.
frier, furlan. !rea, fr . frayer, prov., kata!., p., port. fregar), friuolus "neznatan,
bescjen" {iz toga frivolan), stir. berrad "strie, brije".
Indoevropski je korijen *bher- "otar; otrim predmetom rezati" (o njemu
vie v. u braniti).
Od glagola *briti je imenica *brftva (britva).
V. broj:
brijeg
Od psi. *bergi,: stsl. bregi,, bug. brjag, mak. breg, sin. gen. -a,
bfeh, breh, glu. br0)6h, dlu. bfog, polap. brig, p. brzeg, slovin. bfeg,
r. bereg, ukr. bereh, bjr. berah.
Od ie. *bhergh-o-s, s nejasnom depalatalizacijom ih > gh bi
se *berza): to se objanjava utjecajem kentumnih jyzika itd.
mi se da bi se moglo pomiljati i na to da je psi. *bergi, < ie.
*bhergh-u-s, zapravo od *bhergh-u-s, to je kasnije dalo, pod utjecajem
drugih na -o-s, *bhergh-o-s). Je li ta depalatalizacija 8fJ ispred
u ili je starija? (U predindoevropskom *l:/1erl1i-u > *lfergi-u- ?
*l:/1er/1-?).
Indoevropski je korijen *bhergh- "visok" ( *bhergh-o-s "brijeg, brdo, go-
ra", *bh(g/J-u-s "visok"): hel. parku "visok", stind. brh-ant- "velik, visok",
kalaa bJho "visoka planina", av. baraz-ant- "visok" perz. buland isto,
arm. barjr "visok", stlat. forctus, lat. fortis "jak, snaan, ( *bh[gh-to-s-,
151
usp. fortiikacija; od Jat. fortis jest tal. forte, iz toga internacionalan glazbeni
termin !Orle, itd.; Jat. fortis > roman.: rum. foarfe, veljot. fuart, ta!., sardin.
logudor. forte, retoroman. engadin. fort, furlan. fuart, fr., prov., kata!. fort,
p. fuerte, port. forte), ga!. brig ( *bh[gh'-, u etnonimu Brigantes-, usp. keltiber.
PiriKan1i-), kimr. bera ''hrpa, gromada" ( *bherffe), stkorn., bret. bern isto
( *bherghno-?), srir. brf, ak. brig ''brij eg'', kimr. bry "visok", got. bafrgahei,
stisl. bjarg, isl. berg, v., norv. berg, dan. bjerg, stfriz., stdfran. berg, sleng!.
beorg, engl. barrow, stvnj. berg, nj. Berg 'brijeg, brdo, gora" (germ. *ber3as),
got. ba!J!$S "g_rad, toranj", stvnj. burg, nj. Burg "grad, zamak" (germ. *bur3az
< *bhrgll-o-s).
1e: *bhergh- poteklo je od nostr. *berg{i} "visok": afraz. *brg "visok"
(berb.: tuar. burgat "uzdizati se"; ku.: bedauje birga "visok"; borgi "uzvisina,
gora"; jegu bUlgft ?kart. *brg-e "visok" (gruz. brge "visok
rastom", svan. bagi "tvrd"), ?drav. *pe.[ "visok" (kola per).
brisati, briem
Od psi. *brjsati (sf;}. csl. brysati, bug. dijal. bria, mak. brie, sin. brisati
''brisati", poJap. braise (ribu)".
lterativ s produljenim samoglasnikom korijena (ie. a, *bhriiK- ) na a-ti. -
Usp. *bn,sati ( bug. dijal. b'br? "otirati", sin. bfsati "trljati, ribati",
r. brosftt' "trgati.; slati; ostavljati; baciti".
Indoevropski je korijen *bhreuR-/*bhreuk- ''brisati; okrznuti".
V. brus, brk. bruka.
brizgati, brizgam
Od psl. *brjzgati: bug. bridja, sin. brizgati, brjzhati, brjzgaf,
dlu. bryzga$, p. r. brfzgat', ukr. brjzhaty, brjzkati, bjr.
Glagol je zvukoopisan, usp. *pryskati (v. prskati) te npr. !atv. brilzgat,
brilzgat ''brizgati, prskati".
brk .
Od psi. *barh: bug. buk "brk", sln. brk "vlas u bradi; brk; vitica, vrijea,
izdanak, mladica", brk "donji dio pera", brko sr. "krilno pero, repno
pero", p. barki mn. ramena", r. dijal. bork "stablo, svirala, iljak pera",
ukr. lx5rky mn. "zalisci".
Polazno je bilo "iljak, otrica" - praslavenska je novo-
tvorina, od ie. *bher- "otar; strati".
Zbog toga to "izdanak. mladica", "stabljika, peteljka" i
mogu nastati od onih povezanih s naglim, brzim pokretima, odskocima i
- imamo vezu s *b'brkati, *bn,kati, a ti glagoli mogu biti i opisni
(usp. h. bfkati "titrati, mutiti", drugdje; v. bruka).
Za druge odraze ie. *bher- v. u braniti se.
htljati. bf!jam
Od psi. *bnffiti (sin. brijati "prekopavati, rovati, traiti", bffat' sa
r. dijal. bryljat' "razbacivati" itd.}. - Usp. ubfljati, zabfljati.
Je povez.ano s *bruliti "trgati" {mak. bruli "trgati plodove, itd.),
Je srodno s !atv. braupt rukom po licu". U tome je korijen bru- {koji
Je u bruka, v.) i sufiksalno -1-.
. . U ta dva glagol a moemo vidjeti ie. *bhru- i *bhrou-, a *bhr- moglo bi
biti u *bbrlati/*bbrfati (ranije navedeni h., sin., glagoli mogu biti i od
toga;usp. jo r. dijal. bar/jat' se; raditi neto loe").
(h
Od *bhr!ati je sufiksom -oga/-oga *bbrloga/*bbrloga
bilog, sin. brlog, r. ber/6ga itd.).
152
brod, gen. broda
no "prijelaz preko rijeke" starije je
(usp. imena mjesta Slavonski Brod, Bosanski Brod itd.), i od njega nasla
'1ada" ("ono se prelazi voda" "mjesto gdje se prelazi
voda"). - Od psi. *brodb: esl. brodb "gaz". bug., mak.brod. . brod "gaz,
glu. br6d isto, dlu. brod "gaz, p. br6d gen. brodu "gaz",
slovin. br6ud isto, r. brod "gaz, uk.r. brid, gen. br6du "gaz,
potok", bjr. brod "gaz".
Praslavenskom *brodb odgovara Jit. bradas "gaz" (usfi. ime rijeke Bradcsa),
usp. i ilir. Bradanus (na jugu Italije). Tvorbeno, brodb izvedena je od
glagola *brcsti/*brbSli, *bredq "prelaziti, gazili preko vode" (sin. bresti,
bredem "gaziti, broditi", bfsf, brdu "voziti se, broditi", polap. brade "pre-
lazi, brodi", r. bresti, bredu se polako, jedva
Praslavenskom iterativu *broditi (brOditi, brodim) odgovara Jil. bra-
dyti, !atv. bradi!.
Indoevropski je korijen *bhred(h)- "gacati, pregaziti": bred- toponim
(Bredai), alb. brcdh "skitati se", Jit. bristi, brendu "pregaziti rijeku", Jatv. bris!
isto, toh. B prc$ciye ''blato, mulj, glib" itd. - Je. *bhrdh- jest u porthm6s
"prijevoz", ( *apa "voda"), Burtudizos (diz- "grad, naselje"),
BourtoUdezon imena mjesta, itd.
le. *bhred(h}- moe se izvoditi od nostr. *bM<iA ''broditi", od bi l:ilo
jo kart. *bard- ili *bod- "prelaziti, pregaziti" (gruz. bod-, megrel. bordi).
broj , gen. broja
Od psi. *brojb: srpcsl., bug mak. broj 'broj", broj "mnotvo?",
st broj "oruje", i "razdor, boj".
Izvedenica od glagola *briti "rezati" (v. brijati). 'broj" u vezi
je s nekadanjim urezivanjem crtica u brojanju (npr. u palice, tojest na rabo
ili rova).
bi'tva
Od psi. *bi,rtva (jo u mak. brtva "rupa u stablu ili stijeni za hvatanje
odbjeglih Brtva ime sela).
To je izvedenica od glagola *b1,rti "zarezivati, izrezivali", od
kojeg je *b1,rtb/*b11rt11 "upljina u drvetu, udubina" (sin. brt, brt m., bd
r. bort' "umska konica" itd.).
Nastale od ie. od korijena *bher- 'buiti, rovali, (a moda
od ie. *bhur-, to mi se odrazom nostr. *bura); v. boriti se.
brujati, brujim
Od psi. *brujati (usp. i r. dijal. brujat' 'brujati, zujati"), usp. *brujlti
(mak. brui "umjeti (o h. brujiti, r. dijal. bruit' ''brujiti (o kukcima)",
(bjr. brufcca i imenicu *bruja (h. bruja 'brujanje, zujanje", r. dijal.
bruja "mrekanje na vodi", ukr. bruja ''brz tok; propuh").
Sadri ie. *bhrou-, od *bhreu-, koje je u vezi s brzim tokom, to
stri i Usp. bryo "izbijam", bryakso "prepun sam" (moglo bi,
zbog b, biti iz lit . brifwtis "prodirati".
Vjerojatno korijen *bher- ( *bhr-cu-); v.
bruka
Imenica izvedena od glagola briikati "sramotiti", koji je od psi. *brUkati:
sin. brufwti ''izbacivati, izbijati", rus. dijal. bruklit', bruxat' "ba-
cati, trgati, bosti" (s ekspresivnim x).
153
S ekspresivnim c jest briJcati (od toga izvedenice brDce "prve dlake na
spolovilu"). Ovamo i s -o brOco/brOco "student prve godine" (. brOco-
ica/brik:oica, brucoldnja; ro drugo izvodi takve - usp. i
sin. brilc - iz latinskog, usp. Jat. briitus "teak, tup, glup", za dalje
veze v. u rvanj).
Usporedivo je s lit. braiikti 'brisati, skidati", !atv. brftukt isto.
je veza s brujati (v.). - V. brisati, brus.
brus
Od psi. *brUSb: bug mak. brus, sin. brOs, gen. brilsa, brus, brtis,
lu p. brus, slovin. bf6fJs, r ukr bjr. brus.
Od glagola *brusiti (s<:}. bug. brtlsja '"!Zbijati, trgati (plodove}", mak. brusi
''brusiti", sin. brtisiti, brousiti, brUsif, p. r. dijal. brusi!' ''buncati",
ukr. brusfty 'brusiti".
U tome je ie. *bhrouR-. Korijen je *bhreuR-/*bhreuk- 'brusiti, okrz-
nuti": lit. braiikti, braukiu ''brisati", !atv. braukt, braucu "voziti", iterativ lit.
braukfti ''brisati", !atv. braCJcfit isto.
To *bhreuR-/*bhreuk- dobiveno je proirenjem -R-/-k- od *bhrei.r "o-
tri m predmetom rezati", to pak je *bhr-eu-, gdje je *bhr- od bher- "otar
i sl." (vie o *bher- v. u braniti).
V. brukati.
bfv, gen. bfvi
Od psl. *brbVb: bug. dijal. bnv ''brv, sin. bfv, gen. brvf, bfev,
gen. bfvi, ukr. ber, gen. beni. i ber', gen. bervy isto.
od *bn'Vb, to odgovara *bry, koja se u tom zna-
nije
Polazno je ie. *bhru-, *breu- "greda, brvno, most": ga!. briua "most"
( *bhrew-a-). lepont. pruia, stnord. bryggja, stengl. brycg, engl. bridge, stsas.
bruggia, nizoz. brug, stvnj. brucca, nj. Briicke "most" (germ. *brugjO <
*bhruw-ja).
Usporeduje se s *bry, gen. *bnvc "obrva" (kao luk, most iznad oa); v.
obrva.
brz, btza, o
, Od psi. *bbrnljb}. csl. bnz11, brzyi, bug. b11rz, bnz, mak. brz, sin. biz,
bIJa, brzy, glu. b6rzy, polap. borz, p. bardzo ("veoma"), barzy, slovin.
barzo ("veoma"), r. b6rzyj, borz6j, ukr. b6rzyj.
.Od ie. *bhd's-, to je od korijena *bheres- ''brz": Jat. festino ''hitam,
"odmah, smjesta" ( *rom festi, od *fersti-), srir. bras 'brz"
bhr eS-to-), kimry. brys ( lit. bruzgU.s isto, bruzdtls "pokretan" (od
_usp. psi. *b11rz<J:>(jb} u str resi. borzdo, ime Borzdyj, stbjr. borz-
B
dY_i. ?Jr. b6rzdy), moda hgursko ime rijeke Bersula i ime rijeke u vicarskoj
m;ig.
.

... Od("psl. *bQba: bug. bilba, mak. buba, buba, uk.r. buba ("zrno, boba"), bjr.
uua zrno").
Praslavenska je opisna, povezana s *boba (> h. b6ba. v.
u bob): pretpsl. *b(h}a(m}b(h)-.
ba
Usp. psi. *IJQban: bug. brimbar, b11Mr, babar, hambar, b11mbal mak. bum-
r, h. bDmbar, usp. r. dijal. bubarka. '
Bez obzira na zvukoopisnost */JQbafb, treba i u drugim
lS4
jezicima, npr. stind. bambharal; kalaa bhiimbur, khovari Mmbur, pa-
bambUr "osa", bombyli6s ''bumbar" (bombOO "zujim", b6mbos "zu-
janje"), Jat. bombus zujanje" (> tal. bomba ''bomba", iz je
fr. bombe isto; je i u na jezik: bomba). lit. baihbalas ''bum-
bar, hrut", latv. bambals "kukac, hrut".
Isto zvukoopisno *bQb- jest i u *bQbm,/*bQbbno: h. bObanj. gen. bObnja.
sin. bOben, buben, bubon, glu. bubon, bubyn, dlu. bubon, polap. bQMn,
p. r. bUben, ukr. bUbon, bjr. bUhen.
bubamara
Usp. mak. bubamara. - U tom je imenu bUha (v.) i preobraeno
ime Djevice Marije. je i u drugim jezicima u Evropi, usp. npr. njem.
Marienkiifer( chen), Marienwiirmchen.
Drugi naziv za bubamaru jest boja kravica i boja
Psi. *bobja korv- (-bka, -ica i sl.) preobraeno je npr. u bug. bOa kril-
vica, panbokova p. bota kr6wka, r. b6'ja kor6vka, bjr. b6aja
kar6iJ.ka itd. - Usp. rwn. vaca domnului, nj. Gotteskiihlein, Herrgottskiihlein,
fin. jumalanlehmii (jumala ''bog", lehmii "krava"). - Tom su
krugu bliski nazivi kao hrv. kajk. boji volek, rum boul domnului (usp. boul
popei "popov vol").
Stariji je naziv sigurno bio *di\'bja/*divaja kor\'bka i sl., jer pridjev
*diVb(jb) vjerojatno sadri ie. *deiw- i je ' 'boji" (v. u divalj).
to se naziva kao boja usp. nj. Herrgottschiiffchen, Gottes-
schaffche1t, samo i sl.: beruka, berunka.
Postoje i kombinirani nazivi, usp. Panny Marie beruka, doslovno "gospe
Marije p. dijal. Matki Boskiej kr6wka (dosl. "kravica Majke Boje");
i s drugim nazivima za ivotinje, usp. npr. alb. pule Shen Meris
i fr. poulette a Dieu (dosl. ''boja kokica").
U nekim se jezicima boja kravica naziva i sunacem: h.
glu. boe ukr. bjr. sonejka, solnyka itd.
bUhreg
Usp. bug. bUbrek, mak. bubreg, resi. bubregi,, r. bubreg ("ivotinjski bub-
reg"). - *bubregi, je iz bulgarskog ili nekog drugog
turkijskog jezika, usp. druge takve (biljeg, paenog). Usporedi srtur.
bi.ibreg, tur. bObreg, azerb. bOiriik, kaz. bUirek
Odimenski je glagol nabUbreiti, od njega je bilbriti, nabubrili
"napiti se kao bubreg nabreknuti".
budala
Balkanski turcizam (usp. bug. budala, mak. budala, alb. budal,
mpoW1talfis-, sin. bUdalo iz h.), iz tur. budala, to je iz arap. bu-
lada' (kako vidimo, desilo se premetanje). Arapska je mnoinski oblik
za belid ''bedak. budala".
Jo jedna iz takva kruga jest vjerojatno i imenica
bedak (u Zagrebu i u mnogim hrvatskim krajevima naglaava se kao
bedak, gen. bedaka, to je nego bi bilo 'tokavsko' bedak), s pridjevom
bedast. Polazno je bilo vjerojatno ta!. (u Emiliji i dr.) bedano "lud", sa zamje-
nom sufiksa (usp. s istim bed- bedarija, bedariti se). Talijanska je
njena od potekle od lat. beta "blitva, cikla". - Po drugom
bedak i druge povezane su s (v. bijeda), no vjerojatno je dolo do
raznih ukrtanja.
!SS
buditi, budim
Od psi. *buditi: csl. buditi, bug. budja, mak. budi, sin. buditi, buditi,
budi(, glu. dlu. budt is, p. slovio. r. budft', ukr. budfty,
bjr.
Kauzati v, ie. *bhoud-ejc-. - le. *bhoudh- jos je u stind. b6dhati "bdije,
bodhayati ''budi, pazi" ( *bhoudh-eje-, usp. pali bodheti
bohci "budi; obavjetava", marathi bofl!ie "zvati"), dard. (torvali ba-
"znati,. vidjeli" < *b6dhat1), av. baooayeiti stir. robud "opomena"
( *pro-budh-), kimr. rhybudd isto, lit. baudinti ''bodriti, hrabriti", baOsti "za-
povjediti", !atv. baudit, prus. etbaudinnons "koji se probudio". .
lndoevropski je korijen *bhcudh- 'biti budan"; on je jo na primjer u
peuthomai "pitam, saznam, doznam", got. anabiudan "zapovjeditil',
fat.Jrbiudan "zabraniti", stisl. bj6da "nuditi, ponuditi, dati na uvid", stengl.
(u engl. bid "zapovjediti, ponuditi" utjecaj i stengl. biddan < germ.
stsas. biodan, stvnj. biotan, nj. bieten "nuditi, ponuditi" (gebieten "z-
apovjediti, vladati", Gebiet okrug'', verbicten "zabraniti") - germ.
*biudan.
Ie. *bheudh- dalo je psi. *bljusti (sr;), *bljud9: stsl. bljusti "gledati, baviti
se, paziti, hrv. st. bljiJsti, bljUdem r. bljustf, bljudu
ti, braniti", stukr. bljusti.
V. bdjeti.
budet, gen. budeta
Iz engleske budget "dravni koja prvo "sadraj,
sveanj, zaliha", a onda "dravni Njoj je
prvotne bilo (u XV. st.), i onda "zaliha, sveanj"
(u XVI. st.).
Engleska je iz stfr. bouggette "kona (za novac)".
To je umanjcnica bouge . "kona dep", to je od Jat. bulga
(> roman.: fr. bouge, jufr. bouo, ta!. bolgia).
Latinska je iz keltskog (iz galskog), usp. bret. bolc'h
omot" (v. blazina).
hUha
Od psi. *bhxa, ak. *blbxQ: bug. blxa, mak. bolva, sin. b6lha, blecha
blcha, glu. bka, peha, tk(h)a, dlu. peha, dijal. bcha, polap. blaxif, p'.
peh/a, slovio. pxJ;f, r. bloxa, stukr. bloxa, bjr. blyxa.
Od ie. *bhlusa, od je i afg. vraa (iran. *brua), lit. blusa, !atv. blusa.
Indoe-yropski je korijen *b(h)lou-/*p!o'u-: stind. plt1si- (usp. > pra-
p1sua-, rom (Rumunjska) piom, (Vels) pium, bengal. pisu, hindi piha
itd.), khovari konkani pl..ISi ( kamir. pycff ( arm. Ju
( ;iu-s-), (< *bhsulja < *bhlu-s-ja), alb. plesht, lat. pa/ex
( s .premeta.njem; !at. > roman.: rum. purece, veljot. pulko, ta!. pulce,
sardm. puhge, retoroman. engadin. piilesch, furlan. puls, fr. puce,
prov: p1uz'?, kata!. pussa, p port. pulga), stnord. !16, stengl. flea(h), engl. flea,
vlo, .nizo_z. vloo, stvnj. /16h, nj. Ploh (germ. *flauh- < *plou-k-,
VJerojatno 1 pod utjecajem *fleuhjan
Indoevropski naziv za buhu od nostr. to je jo
u afraz. (sem.: arap. burguJ-, sthebr. par<o, stbabilon. pera'um, ku.: bilin
P{Jlo krpelj"; .. "komarac": ngala welase), altaj. (tur-
kiJ. *piirya: stuJgur. bii.rga, turkmcn. bii.re, azerb. birii, tur. pire, mong.: halha
bi,irga "u" itd.).
156
Usporednica izvan natporodice ima u sjcvcrnokavkaskim jezi-
cima, od sjevkavk. *beljwi "osa".
hujati
Od psi. *bujati: csl. bujati ")udjeli, budaliti", bug. buja 'bujati, bujno rasti",
h. i bUjati bujeti "bujati, razrasti se", bUjaf p.
"letjeti; tumarati, lunjati; bujati", r. dijal. bUjat' "izrastali, rasti",
ukr. bujaty 'bujati; slobodno ivjeti i kretati se".
Glagol stanja od pridjeva *bujb: stsl. bui "nerazuman, glup, divalj, bezu-
man, lud", hrv. st. buj "bezuman" (XID-XIV. st., usp. dijal. buji vitar}, buj
''bezman", resi. bui "lud, besmislen, divalj", u buj "silovitost",
r. dijal. buj "jak vjetar" i dr. - To je suftksom -j- od korijena od
ie. *bhou- "rasti, (taj je u biti < *byti < *bhu-ti-, v. u biti).
Od *bu)b izvedeno je *bujMb(jb) (bujan, bujna, o}, *bujica (bUjica} i dr.
huka
Od psi. *baka (csl. buka, mak. buka, sin. baka "buka", r. bUka "strailo;
vrag itd.", ukr. bUka itd."}, to je od glagola *hukati (mak. buka se
"pariti se (o svinjama}", h. bUkati, "rikati", sin. bUkati, bukati
(o sovi), zujati (o komarcima)", r. dijal. bUkat'sja "udarati
itd.), koji je zvukoopisan, usp. *buxati (v. o njemu u buktjeti).
Od psi. *buk- glagol na -eti jest (h. sin.
r. dijal. itd.), i na -ili (mak. h. sin.
r. dijal. itd.). - Pridjev je (mak. h.
o, sin. ukr. dijal.
Drugi prijevojni stupanj jest psi. *bfkh, gen. *byka (mak. bik, h. bik,
gen. bika, sin. b'ik, gen. bika, bjk, r. byk itd.); usp. i *bbkb (hrv. biik "bik",
usp. blikonja "jak .
U tim moemo vidjeti ie. *bhouk- (psi. *buk-}, *bhilk- <
*bh
0
uk- ( *byJa,), *bhuk- (*boko).
bUktjeti, bUkti
Sa sekundarnim k (po buka i sl.). - Od psi. *buxbteti: bug. buxtja
"stalno kaljati; sin. 'buktjeti", r. dijal. buxtet' "udarati, lupati,
biti, ukr. dijal. buxtfty ''buktjeti". - Usp. biiktinja.
Usp. *bw."btati mak. buvta 'biti, udarati", sin. buhtati (se) "izbijati",
glu. so "napuhavati se, epuriti se".
Ta dva glagola imaju proirenje -t-, usp. *buxati: bug. biixam "pukem,
nprasnem; udarim", mak. buva ''biti, udarati", h. bUhati "biti, udarati", sin.
bUhati udarati", buchati, bUchaf isto, r. buxat' "pucati" itd. - To
je zvukoopisno (v. ba).
bUkva
Od psi. *buky, gen. *bukove: stsl. buJ...y, gen. bukotie, bug. bUkva, mak. buk-
va, hrv. st. bilkav, gen. bukvi itd., sin. bUkev, gen. bUkvc, buJ...'Va, dijal.
bukev, glu. st. bukow, polap. biiJ..voi m.n., p. bukiew, slovin. btJl..'Vja, r., ukr.
bUkva.
Stara iz germ. *bOko 'bukva".
le. *bhag- (starije *bhaxg- < *bhax-g-?} dalo je dor. phag6s
., Jat. lagus Oat. > roman.: rum fag, furlan. fau, stfr. fou, prov. fau, stp. ho),
gal. bfigos ( *bhiig-6-s), stisl. b6k ., norv. bek, v. bok, dan. beg, stvnj. buoh-
ha, srnnj. bi5kc, nj. Buchc, stengl. becc. engl. beech (germ. *bOk(j}On).
Bukovina i kora bukve koristili su se u Germana za pisanje, usp. got. ooka
157
"slovo", bOkos m.n. "pismo; knjiga", stisl. b6k, stengl. b6c, engl. book, stsas.
bOk, nizoz. boek, stvnj. buoh, nj. Buch (osim za got., germ. *bOks, mn. *bokiz).
- Ta se onda nalaze i u slavenskim (zato bi1J..'V,1r
danas u srp.).
bima
Od psi. *bLD1a/*b1.U1'a: bug. bima ''buna, mete, ustanak", mak. bWJa isto,
sin. dijal. bt1na "oiljak, brazgotina", dijal. buna "rana", r. dijal. bt1nja "ohol
napuhanac" itd.).
s *buniti: bug. bimja 'buniti", mak. buni isto, h. bUniti "podst.rc-
kavah na pobllllu; glasno razgovarati; govoriti nepovezane" (usp. zabUniti se
"smesti se"), slovin. bume "prdjeti", r. dijal. bt1nit' "mukati; runo govoriti" itd.
su zvukoopisne (usp. nerv. bynja i samo su u junoslaven-
skim jezicima dobile kao 'buniti" i sl. - Usp. jo p0b1.U1a, i1zbuna od
pobUniti, uzbUniti.
bilna.r, gen. blD1ara
se proirila s istoka na zapad, ponegdje potisnuvi zdenac i
druge. - turcizam, iz srtur. (zap. Rumelija) bunar "zdenac"
(tako i u turskim dijalektima na Bal kanu; t. pmar}, to je od sttur. biljar,
byl)ar. - Usp. mak. bf.D1ar, bug. blDJilr, alb. bLDJar.
bilnda
Kao i sin. bDnda, blD1da i dr., iz bLDJda.
bfuitovan, bOntovna, o
Od toga bimtovnik, to je vjerojatno djelomice po r. ''buntov-
nik, ustaniJs pobunjenik, odmetnik" (r. bLDJt iz p. blDJt, to je iz nj. -
b jest pod utjecajem bLDJa, buniti (se) (v.}.
. Star!ja (iz srvnj. pLUJt, nj. BLDJd "savez") jesu plD1f (usp. onda
12vederuce pimtar, pLDJ!ltrija, pimtati itd.).
bura
VOd psi. *bilra/*bw'a: stsl. burja, bug. Mrja, mak. bura, st.
bura, btira, p. burza, slovin. bttfaLJ, r., ukr. btirja, bjr. btira.
od *bhour-fi/*bhour-ja. - Indoevropski je korijen *bher-
oluJa; hucatt (t, zbog slavenskog, *bheur-?): av. baranti ayqn "na olujan
!at. furo bjesnim" (no za taj isti latinski glagol v. i u duh),
st1sl. bY_rr "povoljan vjetar", srnnj.bOre-los "bez vjetra", istfrizij. bur "vjetar".
!o od, nostr. *bur11 ''bura, oluja", to je jo u ?afraz. *bwr-
VJetar ' (sem.: arap. bariJ:i pustinjski vjetar"; berb.: elha ibrirun
. Debel-Nefusa tcbruri "snijeg"; ?ku.: soma!. fora m. "jak
Vjetar"; bf?rber vjetar"), ura!. *purkA
. (fin. purku v1Javiea , saam. SJCV. borga-, mord. mokan. l>Orf,
hantij. ist. p0rki, nenec. p6ru isto), alt. *bur1V'*bora
_sllurk. bor "oluja"; mong. *borayan: srmong. boro'an
',, boran_ isto; tung. *bur11-k1: evenkij. burga korej.
nun-pora snJezna mecava").
h usati (se), bDsiim se
_9d psi._ *bi:satf bug. dijal. bilsam "grubo radim", bjr.
vatI (usp. 1 sle. b(Jska( "udarati").
_To ide s *busiti: hrv. st., rij. b(Jsifi "tjerati mladice" biJsiti "napuhavati",
r. d1jal. bt1sit' "udarati busit' "udarati". '
158
U ta je dva glagola psi. *but-s-, gdje je *but- isto kao i u *Mlati
(mak. buta "udarati", hrv. st. biJtati ,"bosti'.,
- od toga je sln. bUlelj, bUtec bC;<fak , tJ:udar?!ll ) 1,

"skidati (meso)", sln. bUtiti "jako udariti, grunuli , r. d1Jal. bul1I udantt itd.)._
Zvukoopisne no moe se govoriti o ie. "napuhavali
se" i *bhaul-/bhat- 'biti, udarati". - V. bat, bukt1et1.
buiti, bi1im . V v . V .-v
Od psi. *buiti (s<;} bug. bUa_ ' ' .,!t I
'\Jdariti" (usp. zabUiti se), sln. bU1t1 Jako udarah , c. bus1t1 pucah , bus1f
"udariti (se)" dlu. buys "udarati", r. dijal. buft'
Glagol -ili od zvukoopisna *bw:- "udarati" (v. buktjeti).
but, gen. biJla k. b
Od psl. *bufb: bug. but 'bedro, ma!J , ma ut
"but", r. dijal. but "luk sijan pred zimu; obad . uk_r. but luk .
Sadri isto *but- "udarati" koje je u *butat1, *but1t1 (v. u busat1). to se
v. u bedro. .
c
car
Od Cbsarh, to je u XI. (npr. str. Cbsarb za bizant-
skog vladara i neto kasnije za tatarskoga kana, u stsrp., csl.; danas
r. car, gen. carja). Cbsarh nastala je cesarb, kako to
biva u za i (usp. gospon, gosn za gosp(Jdin,
gospa za r. sUdar', sudarynja i gosudar, gosudarynja prema go-
spodflr'; engl. mister "gospodin" za master "gospodar", missis "gospoda" i
miss za mistress, king "kralj" prema stengl. cyning, lord prema
stengl. hlliford, hlafweard, Jady prema stengl. hlltfdige-, fr. monsieur "gospo-
din" prema mon "moj" < narlat. mum, sieur "gospodin" < narlat. seiiorem
ak. za *seiior < !at. senior "stariji; stari, starac", madame prema ma "moja"
< narlat. mam i dame < lat. domina gospodarica", itd.).
Pridjev na -ji, jest car' m., carja . (u XIV. st.); Carigrad jest "carji (=
carski) grad''. - Od tog je pridjeva imenica carina, od nje carinik,
cariniti itd.
Mlade psl. *cesarb dalo je stcsl. (usp. u zapisu u
XI. st. tzaisar, tzesar), sin. cesar, gen. cesftrja, ciesar, cfsaf itd.
cesarb vjerojatno je iz got. kaisar (ili prije *kaisfireis), a
to je iz lat. caesar (odnosno caesarius "cezarov"). No je
da je sl. cesarb iz }at. caesareus, Cbsarb iz !at. caesarius.
Lat. caesar kao vladarska titula od izraza imperator caesar Cime
cezara] augustus "vladar cezar ... veliki", gdje je caesar zapravo ime Gaja
Julija Cezara (Gaius lulius Caesar, 100-44. g. pr. n. e.). To je ime vjerojatno
porijekla.
cer
Od mi. psl. *cen (csl. cen, bug., mak. cer, sin. gen. et;ra, cer,
cer), to je iz balklat. cerrus (od toga je rum. cer, istrorum. Iz cerrus
Jo su alb. qar, qarr; iz slavenskih je jezika cser.
Latinska je iz nekog mediteranskog jezika, usp. p.
rasca, jufranc. garric, bask. (h}aritz (usp. ime grada Biaritz). (Lat. cerrus >
roman.: rum. cer, tal. cerro; iz romanskog: alb. berber. akerrus, arap.
qerrus vrsta hrasta.)
Zbog toga to je cer vrsta hrasta koja dobro raste na kamenitu
P<>milja se na vezu s kruga *kar- "kamen" (za nj v. u
ceriti se
Od psi. *ceriti (s<:}. bug. dijal. cerim se, mak. ceri se, cefiti (npr. ccfiti
zuby), cerif (zuby). usp. h. "putati
160
Proirenjem -r- dobiveno od koje je od *(s)koi-. od korijena *(s)kci-

V. cijediti,
cesta
Od psi. *clsta: csl. sin. cesta, p. dijal. cesta, resi.
Praslavenski regionalizam. je izvedena od glagola *cestiti
(stsl. cestiti sey se", sin. "kopiti", Jistjc cestiti "trgati
resi. cestiti - pulcvi su se kroz ume i ipraje su
putevi lako ili po dolinama i stepama). Zato se jedna
zemlje u Dobrinju, na Krk'U. u XIV. zove Cesti: Do zemlje.
ke se zovu Cesti; i zato se jedno selo zove Cestica, jer to je zapravo
dio ume, ipraja.
Moe se da je glagol izveden od pridjeva *cesta
(pa bi *cesta bio pridjev enskog roda, moda iz sklopa *cesta
1>9tb put"), kojem odgovara lil. skaistas "jasan, svijetao, blistav".
Po indoevropskim tvorbenim elementima jest *koid- ta, od
korijena *(s)kei- "rezati, dijelili, s proirenjem -d-. Usp. taj
*skeid- npr. u stind. chinnclti, "ree, odsijeca" ( *ski-n-d-; od prvog su
npr. pali chinna-, hind. chinna- itd.; od drugog su npr. pali chindati, prakrl.
chirridai; rom. Uu.Evropa) (Armenija) kamir. ch)'Onu
"odrezati" ( *chinna-), ak"\111 dlindib;1 "rezati" ( *chindat11. av. saed- "kalati,
cijepati", arm. <;lim "grebem se", skhizo "cijepam, rasijecam, reem"
( *sJ.:id-jO; usp. intern. shizofrenija, shizotiman, shizma. izma), stmaked. skoi-
dos "vlast, oblast", lat. scind6 "derem, reem, razdvajam", bret. skcja "sije-
(j () od -dj-, *skid-jO), kimr. c11-rs "brazda" ( srbret. syucgaff
"rezati, stnord. skitu "srati" (= izmet"), v. skita, dan. skide,
stengl. scitan. engl. shite, sjevfriz. skit, srnnj. schiten, nizoz. schijten, stvnj.
szizan, nj. scheissen isto, lit. skfesti, skiediu "dijeliti, (v.
le. "rezati, imamo npr. u stind. "odsijeca", av.
sya- skhflo "grebem" ( *skaj-o < *sklfj-o), Jat. scio
"znam" { u to gnijezdo sciens, gen. scientis "vjet,
scientia "znanje", usp. intern. scijcnlizam, romanski odrazi glagola scire
"znati" jesu rum. $li, sardin. logudor. iskire), srir. scfon "no"' { *sJ.:ijcna),
sleng!. scinu. engl. shin "gnjat, golijen", slvnj. scina, nj. Sehie11bein "gnjat, go-
lijen" {germ. *ski-ni5(n); usp. jo nj. Schiene iz je posudeno
1na. fnja).
V. cije1, ceriti se. cijepMi, cijedili.
cifra
iz srlat. cifra. "nakit" (pa onda dalje cifrati (se!J po
cifra "ukras, ures", to je iz istog srlat.
Srlat. cifra (prvotne je samo "nitica") jest iz arap.
"praznina, nitica" {od glagola 'biti prazan"), to je prcvcdenica
sanskrtske siinyal} "prazan" i "nitica". (U Evropu je pozicijska pisanje
dekadskog sustava brojeva, s niticom, dolo od Arapa, koji su ga preuzeli od
lndijaca.)
Srlat. cifra je poslije jo i "znamenka, brojka", pa onda odatle u
XV. francuska chiffre dobiva jo i "{tajni) znak". Iz
fr. chiffrc jest ifra (usp. ifrirati prema chiffrcr, dcifrir11ti prema dcchiffrcr).
17. arap. jo je (preko oblika zcfiro) stp. zero (danas ccro), iz
161
je tal. zero (iz toga dalje fr. zero, iz francuskog cngT. zero). - Iz fr. zero jest
zero "nitica".
Iz arap. jest tur. zcrre (no meni se da bi to moglo bili i iz tali-
janskog}, iz loga je zera "veoma mala od toga umanjenica zerica i
dalje
d gla
oblici ciga) m., gen. cigla, kajk. cigel i dr. To je iz sr-
vnj. ziegel {nj. Ziegel). i u drugim slavenskim jezicima: sin. cegel
gen:_<?f?la,. i ?igel, itd.- pa bi kasnopsl. bilo iz stvnj. ziaga!'.
-:- RiJec:. sadrzt sufiks -ana (usp. dvorima, elektrana, toplana
itd.) koJt Je IZ turskog -ane, -hane (t. han - iz toga hfi.n - jest iz
perz. h81!a: opeka odglagolska je imenica od glagola to je
*obpekt1 *ob-, za koje v. u i *peJ...1'i
"opeka, cigla" nastala je od germanske (usp.
!181 sr., !tengl,; ,file, stsas. ticgla, nnj. koja je posu-
deru?a lat: tegul_a . crijep {od toga roman.: veljot. talda, tal. tegghia,
teg/Ja, sp. te;a, tc;o; 1z tberoromanskog jest baskij. teila).
. Iz odraza lati nske legula jesu oblici !igla, tikula
1 drugi {no moguc Je izvor odraz Jat. ligu/a, s e, i).
Latinska {od toga jo i tat. tcgola, stfr. ticule, tiule, fr . tuile
itd.) ima e vjerojatno po teganon (za tu v. u tigan;).
Indoevropski je korijen za tu latinsku *{s)teg- "pokriti": stind.
sthagati, sakr!jc"
11
{usp. stind. *sthakk- "zaustaviti" npr. u
thakka! se! se I asam. thakiba "ostati", bcngal. thakii
posloJalt, b11t ). grc. stego pokrijem, sakrijem", (s)tegos, "krov;
k'Uca, sator, soba, zaklonite", Jal. lcgo "krijem, pokrijem sakrijem zastrem
strop; stan"(roman.: tal. reto;om. enga:
dm., :Urlan. tc,t. 1011. prov. tech, p. tccho, port. teilo), toga "toga" {usp.
tcJ..1ura, protekcija, protektor, proteJ..1orlit, detekcija, detektor, toga; iz fran-
cuskog je proteirati, iz engleskog deteJ...1iv), umbr. tehtelim "odijelo", stir.
t7ch slkimr. tig, ki mr. ty, skorn. ti isto, sti r. tuigur "pokrivam" slir.
:;tach kimr .. ko_rn. to* "krov", slir. teglach kimr: teulu
, stkorn. teJ/u. { _f s drugim dijelom kakav je u
psi. sluga),_ f>ck;a pokrili , slengl. f>eccan, engl. thatch, stf riz. thekka,
slsas. thekJ?an, ruzoz. dekken, stvnj. decchen, nj. deckcn isto {germ. *J><1kja-
. decc;!1J. _ decki, D,t;cke (iz toga deka}, stnord. pak
pokr1vac! krov , . sv. f<1k krov , dan. dag, stcngl. p.:ek, engl. thatch, slvnj.
dah(J:J . nJ. Dach isto (gcrman. *f>akaz < *tog-o-s), Jit. st6gas "krov", prus.
stogis isto {ponekad se od tog ie. *stog- i psi. *stoga).
cigli, a. o
Od PJ.L. jedin": csl. ceglD, str. bj r.
Sadrz1 1c. ka1- Jedan, sam" i sufiksalno -gl-.
.le. *kai- jest u stind. kevalaJ:i "jedinstven, cio, sav" { *kai-welo- stind. >
pali, prakrt.. '.'sav", guda_rati keva.h, kat i kyiifa "sam", lat.
1
caclebs,
&cn. caelebls samotan' { *kaiwelo-lib-s ''koji sam ivi"; usp. cell
Usporedi (s -ko- povezanim s *okw-
). lat. '!'1ecus shJ?P; skriven, tajan" {roman. "slijep": tal.
cieco, c1Hu, _prov cec, sp. cicgo, pori. ccgo), stir. caech "jednook;
, kimr. cocg prazan, pust", cocgdd;1/J "jednook", gol. hc1ihs isto
itd. - Usp. 1 psi. (1a to v. u cio).
162
Za -gl- usp. Jat. sin-gul-us "jedinstven, poseban" (sa *sem- "jedan", za
koje v. u sam; singularis "poseban, jedini, izvrstan", usp. singullir, singularitet
itd.), got. aina-kl-s "jedinstven, sam" (s *oino-, za koje v. u in).
cijediti
Od psi. *cediti: csl. cediti, bug. mak. cedi, sin. cediti, cediti (se),
cedit', glu. dlu. cejtis, p. slovin. cic3ec, r. cedft', ukr. ci-
dfty, bjr.
Od ie. *koid-, usp. "'skoid-cje- u lit. skaidyti "dijeliti, S proire-
njem -d- od ie. *(s)kei- "rezali,
V.
cijena
Od 1 * - ' k. *,..x t 1 - b . k I ' -
ps . cena, a ._,<;:nQ: s s . ccna, ug. cena, ma . cena, s n. cyna, c.,
p. cena, r. centi, ukr. cimi, bjr. cana.
To je od ie. *kwoina: av. kaena- "odmazda, kazna, osveta", poine
"pokora, globa, naknada, odteta; {krvna) osveta, kazna" (iz toga je Jat. poena
''kazna, zadovoljtina, naknada, osveta'',pa iz toga peno- u penologija), lit.
kaina, kftina "cijena, korist".
le. *kwoi-n-a jest od korijena *kwei- "paziti, uvaavati; promatrati, bojali
se; kazniti, osvetiti, okajati", koji je jo u stind. cftyate se, kazni",
cetftr- "osvetnik", av. kay- "okajati", perz. kin "neprijateljstvo, mrnja,
gnjev", tereo promatram, pazim, vrebam, {od ter6s <
*kwei-ro-s), tetiemai "zabrinut sam, snuden sam", lio, tio "cijenim",
hom tfno trpim" (*k"J-nu-o), tfsis "odteta, cijena", srir. cin, gen.
cinad "krivica" ( *kwinu-t-s), prus. erkinint ''"12baviti, osloboditi" itd.
U indoevropskom je izvedenica na -n- osvete, a u baltijskom
i slavenskom ie. *k"'oinli posta oznaka za vrijednost kojom se osveta moe
iskupiti, podmiriti. - V. kajati.
U slavenskom je utjecaj i (< *k"ein-u-s ili *k"Cin-o-s, s
drugim *kwei-, v. cijena je ono to treba platiti za
cijepati,
Od psi. cepiiti: csl. cepati "cijepati, kalati", bug. dijal. capa "razdvajati na
vlakna", sin. cepati, cepam "padati, ginuti'', r. dijal. cepat', "zadijevati;
trgati", ukr. cepaty "lagano udarati".
Usp. *cepiti: csl. cepiti "cijepali, kalati", bug. ci:pja "cijepati, rezati, parati,
derati", mak. cepi cijepati", h. cijepili "kalemiti cijepati",
sin. cepiti cijepati", cepiti "nositi, stiskati", str., rcsl. cepiti "cijepati".
Od *cepti, usp. lit. kaipti 'bolovati, krljati, slabjeti". To je
ie. *koip-.
le. *skeip- jest u tipati (v.).
Korijen je *(s)kei-p-, od *(s)kei- "rezati, (to moe biti od neke
zvukoopisne *Caj{H)A, ili *(s)keip- od *CajPA,
*CiPA ili
Za *skei- v. cijev i dr.
cijev, gen. cijevi
Od psl. *ceVb: csl. ceVb, bug., mak. cev, sin. ce11, polap. cev, stp. cew,
cyw, str. cev.i..
Varijanta prema m. i . Sadri ie. *koi-w- ( *koiwos m.,
*koiwfi .), proirenjem - w- dobiveno od korijena *{s)kci- "rezati, lu-
- V. cijediti,
163
cikla
cikva, cvekla. Usp. stcsl. bug. cvekla, svekla,
mak. cveklo, sin. cikla, cvekla, cikla, cvikla, r. svekla itd.
*svikla s varijantama je, preko oblika
*sivkla?, iz se[ikJon lsevklonl, to je iz se[ikJon, jon. se[Jt/on, at.
To je naziv za vrstu "Beta maritima L.", koja je
proSJrena po etJeloi:n Sredozemlju UzgaJa se od vremena VI-IV.
pr. n. e.
je iz pelazgijskog *peu-thlo-. Prvi dio, *peu.:.,
jest od ie. *Reu- "naduti se, se" {pa je ta vrsta cikle nazvana
po debelu korijenu i mesnatim listovima), a sufiks je odraz ie. -tlo-.
Je. *Ka- jest u *Ka-ku-, iz je pelazgijskog odraza preuzeto
sfkys "krastavac" - za to pak v. u tikva.
cilj
Iz srvnj. zil (nj. Zie/), u. XVI. st. i cf1. i u drugim slavenskim jezi-
cima (npr., iz srvnj. zil jest p. cel, iz toga r. ce/' ., iz toga srp. celj gen. -i
od toga i celishodan "svrhovit"). ' '
Stvnj. zil, nj. Ziel poteklo je - skupa s got. nm. tilarids "koji stremi pre-
ma cilju" (natpis na koplju), got. biblij. (ga}tils "pristajati, pasati", gatilon
stengl. tilian "nastojati, truditi se", engl. tili zemlju", ni-
zoz. telen "raditi" i dr. {germ. *tilaz "koji pristaje, odgovara" u stengl.
stfr_iz. til "dobar", izvedenica stnord., stengl., stfriz. ti! "do") -
od istoga korijena od kojeg je stir. di! "ugodan".
Dalje nejasno.
cio i cij el, cijela, o
9d psi. *ce}b{}b}. stsl. ceh, bug. cjal, mak. ce/, s!n. celf,
gl!12
1
. cyly, dluz. cely, polap. p. caly, slovin. cali; r. celyj, ukr. cflyj, bjr.
C3'.}'.
Od ie. *koil-o-s.
I:. *koil- "zdrav, stkimr. coilou, kimr. coe/ "znamen, dobar znak"
( *koil-ti), . bret. chuillioc koi1y '1ijepo", got. hails "zdrav",
heil, dan., v. he/, stengl. MI "zdrav, cio, engl. whole "zdrav;
cio, sav'', s_tfriz. hiil, he!, nizoz. hee!, stvnj., nj.
h zdrav, c1tav' {germ *xa1Jaz), got. ha1Jag svet , stnord. heilagr, stengl.
a{ig, ko!y (usp. holy day "praznik"), stsas. nizoz. heilig, stvnj.
he1Jag, nJ. heilig {germ. *xaila3az), prus. kails "zdrav'' kailastiskus "zdravlje".
. . *celiti (stsl. celiti "iscjeljivati, celja, mak. celi, h.
<;1e_bt1, sin. celiti, glu. r. celft', ukr. cilfty): glagol na -iti od
prema got. zdraviti", stnord. heila, sleng!.
* heal, stsas. he/Jan, ruzoz. het.:!en, stvnj. heilan, nj. heilen (germ.
Xaif1an < 1e. *koil-i- ).
cip ela
. Kao i dijal. (pkm.) mn_., !z cipello, cipo "cipela", a to je
_sr_lat. U srednJOVJekovni latinski jezik ta je ula
U talijanskom postoji danas zipolo
i a { .. stlJak, ), to _Je iz langobardskog zippcl "i-
k;aJ to germ._ *liJ?p-/*tapp- (dalje
0
ve-
b"I te rtJect :' ':1 cep). Dakle naJstartJe Je znaeenJe srednjovjekovne
t o kao u danasnJem razgovornom hrv. "cipele na pic".
I
J
164

Internacionalizam, iz lat. cisterna cisterna", to je, posredstvom
jezika, poteklo iz kiste "koara, ko, vedro;
S disimilacijom ts-st > ts-t u nekom romanskom odrazu latinske
*citerna, iz je, preko ranog nastalo takoder
(usp. rum. ceternii, ceatirn/f).
Preko nastali su oblici tcrna, tcrnja i sl.
Po otocima su raireni oblici gilstirna, gutirna i sl.; takvi oblici, sa g-.
proirili su se od Dubrovnika. Oni na koncu iz narlat. *gjustcrna (s g
< k kao u na jugu Italije jisterna < kako se, uostalom, i pi-
e). - Od *gwistcrna preko *gbisterna nastali su oblici bistijerna i sl. u crno-
gorskom prirmrju i drugdje.
cjelivati, cjelivam/cjelujem
Nastalo preobrazbom glagola cjclovati, cjelujem (pa onda od toga nasla
imenica cjelov, usp. i cjeliv), koji je od psi. *celovati "pozdravljati":
stsl. celovati "pozdravljati", "ljubiti, cjelivati", mak. ccluva, sin. ce/ol-citi,
pjesn. cclovati, pjesn. celovat ', p. isto, str., resi. colova ti
"pozdravljati, zahvaljivati", r. ce!ovflf' "ljubit i, cjelivati", ukr. ciluvaty, bjr.
isto.
Taj je praslavenski glagol izveden od ( < ie. *koil-u-s, -u- zbog
-ov- u psi.). Prvotno je bilo "pozdravljati" (usp. polap. "zdra-
vo!"), jer je i ie. *koil- i "zdrav" (uostalom, usp. zdrav : p(jzdrav, p0-
zdrav/jati1; v. cio.
crknem
S prezentom od ciknuti. Imperfektiv je crklim, iterativ crkavati.
i u drugim slavenskim jezicima (usp. npr. sin. cfkniti, crknem,
mak. crkne).
Slavenski onomatopejski glagol.
crijep
"crijep; cigla; posuda" itd. - Od psi. bug. '1ubanja",
krhotina glinena mak. "lubanja", crep "glineni lon-
krhotina glinene posude; crijep", sin. "krhotina posude; posuda; cri-
jep; lubanja", stfep "krhotina", "krhotina; lubanja, crijep", glu.
"krhotina", dlu. ciop "krhotina; lubanja", p. st. trzop, strzop "ljuska; gli-
neni lonac", r. '1ubanja", dijal. "krov", '1onac", ukr. '1ubanja;
velika krhotina", bjr. "lubanja".
Prvotno bilo je "glineni lonac ili posuda", i praslavenska se
najwjerlji\iije izvodi od ie. *kerp- koje je i u *kbrpati (v. krpati} na-
zivi za glinu i glinene posude su povezani s za pletenje i

Us. stind. karparah "lonac, lubanja" (pali, prakrt. kappara- "posuda",
marathi kapar i. "sloTnljen stakla, ina ktipari
lonac", stvnj. "pehar" {germ. *hiverfaz < *Jcwcrpos), prus. kerpct1s
'1ubanja" itd. - Korijen je "rezati", za koji v. npr. u crpsti.
to se '1ubanja" u pojedinim jezicima, usp. za to npr. !at.
testa "opeka; zemljana posuda; crijep" > fr. tete "glava".
crijevo
Od psi. stsl. "trbuh, ut roba", bug. cr1Jcvo",
"trbuh, utroba, iznutrica", mak. crevo, sin. gcn. "crijevo,
165
f "crijev?" glu. dlu. cfowo isto, polap.
crevu CrtJeva, utroba, IZnutnca , p. trzcwo utroba, iznutrica", slovin. tfievo
"crijevo", r. dijal. "utroba, trbuh", ukr. "trbuh", bjr.
"utroba, trbuh".
*br'uxo je trbuh po njegovu oblik-u kao iz-
zadebljanje, a je kou na trbu-
hu. To izvedenica (p postanju pridjev), koja je
la uglavnom (stsl. "sandala; duboka cipela", mak. "cipela",
."?rev :ob.u?a" '_'cipela:', glu. "cipela, polap. criv
c1pel.a ), zbirna (moze po postanju biti i pridjev
srednjeg roda), 10 istim znacenJem mak. dijal. crcvja "plitka hrv. crev-
Jja, crevja "cipela", u M. crjevja, tfcvi - usp. str.
'l<rzno sa ivotinjskog trbuha".
Za razl iku od *br'uxo, iako stara, nema posebnijih
usporednica. je povezati je s indoevropskim
*ker- 'koza , sa sufiksom -w-; za to dalJe v. kora.
Za usporcdnice usp. prus. kermcns "tijelo, trbuh" prema
stind. carman- sr. "koa; kora; (koni) tit" od *kcr(aJ-men- (usp. indoarij.:
pali, prakrt. Cflmma- "koa, tit", rom. (Evr.,Arm. ) m."koa", hi ndi cfim,
sinhal. sama itd.), kamir. i. "koa" ( *carman-; usp. npr. i ak"lln
kati itd.). (Usp. i fin. pinta "koa" prema mordvin. ponda "tijelo").
i Jat. co_rpus "tijelo" < *k[-p-, -os-/-cs- (usp. intcrn. korpus, korpilskulu itd.).
Dalje v. kora.
crkva
psi. *Cbrky, gen. *cbfkbVC: stsl. crbky, cirJ...y, bug. cirkva, mak. crkva,
hrv. dJ.al. st. crki, gen. crkve, sin. gcn. e<ftrkve, ccrkcj, st.
cyrkw1a, p. ccrkiew, r. gcn. cerkvi, ukr. bjr.
iz germ. *kirki5 ili *kiriko {dan. kirkc, v. J...yrka, stengl. cir(i}ce,
kifikc1, nizoz. kcrk, stfrizij. tsicrcke, stvnj. kirihha,
nJ. Kirchc), sto Je iz kyn(a)kc (sloa), kyriak6s (doma) "gospodnji (dom)".
.. Izvor *c1>rJ...y neki jezik ili dijalekt u kojem je
blisko tom tzgovoru, usp. u vedskom prezimenu Zilliacus
(1 z lat. *cyriacus, to je iz J...yriak6s).
. je "gospodar, gospodin", to j e pridjev (kf-
:1os Jak, z.namenit, valjan, silan, kfris
J?st u stsrp. kirh; usp. nOVIJe kir, npr. u imenu Kir Janja, to je dolo preko
ctncarskog.)
. kfrios sadri ie. *Reu- "napuhati se, se": stind. frayafi
( sw:_am zdravlje" ( *J..V-n6-m), sura}J "jak" (to je
prakrt. silra- "debeo; junak", sindhi so.ro "ju-
hind1 sur .. , smhal. suru isto itd.), kali ur "junak", av. silra-
alb. thanc dnJen ( *Rot1-sn-a) "trudna sam" ( *J(weio)
".,,ma " I" ' " I " ( * ' ) 'V, 'J '
i" va "(ros rnoc:, v ast 'J...'u-ro-s, kjrios "jak, ( *J...V-r-jo-s),

?1.f11ulus._ hrpa. ( *J..'ll,:me-lo-s; l15J> intem akumulacija itd.),

1 saunas, saunus Jedar ( *Jfou-no-s).
.. se od prvih jo upotrebljavala i latinska
prvo sa "zbor. skuptina", to je preuzeto iz
C sabor, skq>sllna; sabor slobodnih ili vojnika".
.apstraktna. imenica od glagola ckkaloo "sazovem,
r>owvcm (za njegove dalje veze v. u koleda).
166
Lat. ec(c)Jesia dalo je u romanskim jezicima ove za crkvu: ta!.
chiesa, sard. log. keya, furlan. g/ezye, fr. eglise, prov. glieisa, kata!. esglesia,
p. iglcsia, port. igreja. (Iz kasnolatinskog ili ranoromanskog jesu npr. i alb.
qishe, kimr. eglwys, bask. eleiza.) - Iz balkanskoromanskog odraza te
jest mjesno ime Klisa (kod Olova u Bosni), gdje je nalazite
oko crkve. - Posudcnice u naem jeziku jesu eklezija (za narodni ili
sabor u staroj za mjesto gdje se taj odravao; i
te iz izvedenica eklezijast "slubena crkve-
na osoba" te Eklezijast za starozavjetnu biblijsku knjigu Propovjednik (u
Mudrosnim knjigama Psalama), usp. Eklezijastik za Knjigu Sirahovu u istom
dijelu Starog zavjeta (naziva se i Crkvenicom), ekleziologija.
Prije ecclesia upotrebljavala se basilica, to je iz basilike
(oikfa) "kraljevska (dvorana, zgrada)". U je bazilika bila
sjedite arhonta basileusa; u Rimljana je to naziv za neke javne zgrade (tr-
nica, sudnica) te za dvorane (u carskoj itd.). U je za crkvu
preuzet od IV. osnovni oblik rimsko-bizantske bazilike
(kasnije i dopunjavan). - basilik6s, -e "kraljevski" izvedeno je od basi-
f e{Js "kralj, vladar". Basileus je u homerska doba (XII- IX. st. pr. n. e.) bio
plemenski kasnije u republikama (od VIII-VI. st. pr. n. e. nada-
lje) poglavar ili vjerski ili dravni slubenik. Kako su Grci tom ozna-
strane vladare, pa tako i perzijskoga, Aleksandar Makedonski pobje-
dom nad Perzijancima postao je veliki basileus, i taj su naslov nosili i nje-
govi nasljed . nici Seleukidi (IV-I. st. pr. n. e.) te i kasniji perzijski vladari,
Sasanidi (III- VII. st.). Zavladavi u VII. st. Perzijom, bizantski car Hcraklije
(Herakleios) preuzima taj vladarski naslov, i otad je basileus (u kasnijem
i izgovoru [vasilevsl to se, upravo kao vasilcvs,
upotrebljava u srpskoj bizantolokoj i drugoj terminologiji} dio bi-
zantskog vladarskog naslova. - K nama je preuzeto iz latinskog bazi/ej
(usp. i ime Bazi/ej, Bazilije, Bazilije, usp. i bazilijanac, za pripadnik.a
kog reda, po crkvenom Baziliju Velikom iz IV. st.). - Preko novo-
su srpska i crnogorska imena dola kao Vasilije, Viisilije.
Lat. basilica dalo je ove romanske za crkvu: rum. biserica, vcljot.
basa/ka, stsardin. log. vethiliga, retorom. engadin. baselgia, tat. (stmlet.) base-
lega, f r. basochc; danas samo kao dosta mjesna imena u zapadnoj i
sredinjoj Francuskoj, rijetko na sjeveru i istoku Francuske te u vicarskoj,
malo na lberskom poluotoku), no ona je u navedenjm romanskim jezicima
potisnuta od V. - Iz latinskog je bazilika.
crn, cfna, o
Od psi. odr. stsl. bug.
mak. crn, sin. glu. dlu. carny, polap. corne,
p. czarny, slovin. r. ukr. bjr.
Najvjerojatnije od ie. *krsno-, s formantima -s-n- kao *Jwia '1una, mje-
sec" < *Ju-.:na < ie. *Jouksna, dakle < < *krsno-.
Usporcdnice su stind. "crn, taman" (od t9ga u n:itologiJi
Krsnah zatitnik i spasitelj, no veoma je mnogoznacan - 1 pozitivan 1 negati-
van; uSp. u indoarijskim jezicima: pali kal}h- "taman, crn", kil}ha- "crn, lo",
prakrt. kal}ha-, kil}ha-, kasiJJa- isto, sindhi kinu "prljavtina", lendhi kinna
"ruan", ?sinhal. kinu "crn"); u dardsko-kafirskim jezicima npr. kamir. kre-
honu, damcli krini( kalaa kri?JJa, krehonu, krii}<ja, ina kinu, kifJU:, u iranskim
jezicima osobna imena stperz. Kurina, av. Karnaz-, 1/crna.
167
Tsiern- u imenima mjesta i dr.; germ. *xarzuz (< ie. *kor-su-s) u v.,
norv. harr "pepeo"; prus. kirsnan "crn". - Usp. jo Koros, ime rijeke, iz
fYisos ime?), u Fekete Kor0s fekete "crn").
Bez -s-: stind. kardaf) "blato, (usp. bengal. kada 'blato", arija
kada "glina, blato", hindi kad "zid"), kardamaf) blato" (usp. pali,
prakrt. kaddama-, bengal. kiido, orija kiidua, hindi kadau itd.), perz.
"crnk.ast", karymon ak. "crn", stvnjem. horo 'blato" ( *kr- w-).
le. *ker- "crn" poteklo je od nostr. *Karfii} "crn, taman", to je jo u
?afraz. *kr- (kuit. "cm": oromo dandero kara; gerka
kurrum), ural. (fin. karhu "medvjed"), drav. *kar/*kiir/*kiir (tami!. karu
"pocrnjeti", kiir "crn", kiii:_ porok", malajalam. k.aru "c.rn"; usp. i toda
kiiJ: "medvjed"), alt. *Karii "crn" (turk. *K.ara: tur. kara fusp. turcizam npr. u
imenu Jakut. xara itd.). Usp. i esk. (GrenJand) qerncq
crruna , qernerpoq- biti crn .
Usporednice i izvan sinokavk. *karA "crn" u sjevkavk. *karA
"crn; ugljen"; moda i austronez. *kAJA "tama".
crnomanjast, a, o
Od skl opa crne masti "crne boje", sa sufiksom -jast: od *crnorrmstnjast.
- V. crn, mast.
crpsti, crpem
. analogijom po glagolima dupsti, grepsti i sl., sa s po k/asti,
s1est11 dr.
Psi. "crpsti, zahvatiti": mak. crpi, h. cfpati, sin.
p. r. itd.
Psi. "crpsti": hrv. (Dubr.) crepati, crepam/crepljem, sin.
str. ukr. dijal.
je psi. "crpsti": glu. dlu.
cres.
Srodno je lit. kifpti, kerpu "podrezivali, rezati", !atv. cirpt,
(u je vokalizam obratan) te dalje het. karp- "berem, uzimam,
podignem'', lat. carp6 berem, trgam; sisam, itd. - V. i crijep.
jo i stengl. sceorfan "gristi", stvnj. scirbi, srvnj. schirbe, nj. Scherbe
CTIJep; krhotina; glava".
Indoevropski je korijen *(s)kerp-, od *(s)kcr- "rezati" (dalje v. u
crta
V Od V psi. ak. stsl. bug. mak. crta, sin.
ste., sle. r., ukr., bjr.
To je imenica povezana s psi. koje je samo u
staroruskom, a je crtu, brazdu, uzoravati" (v. u
Glagol (ci'tat11 izveden je od imenice
Izravna je usporednica stind. kftli "pukotina, naprslina, rascijep".
crv
Od 1 *V' *V '
V psv gen. :1'rv\/1:, stsl. bug. dijal. cnf, mak. crv, sln.

1
.: c!v, c., sle. cerv, gluz. ccnv, dlltl. cenv, polap. carv, p. czerw, r.
YN". cerv.
u) ovon; je primjeru u slavenskom -v- sekundarno (usp. *pbfVb : lit. pir-
w: po1. uqecajem *norVb, *ponorVb. - Polazna je
le: . 'k r-rro-s crv : stmd. ktmil) m. (usp. pali, prakrt. kimi- sindhi kio mai-
thih kcufi isto. sinhal. kimiyii "crv, 7.mija"), kamir. kyomu, sogd.' J..yrm,
168
perz. kirm (iz perzijskog jest rom (Evr.) kerrno, kirmo m), oset. kalm
("zmija, crv"), alb. krimp, gcg. krym, stir. cruim, kimr., korn. pryf, bret. prefiv,
ga!. hidronim *Primia (> nj. Pfrimm), Primantia (> nj. Prims), lit. kirmis,
latv. cirmis, prus. girmis [kirmisl
Izvedenica od psi. jest "crven": stsl. hrv.
st. te cfn ("crven", postanja od cfn-, usp. kraj u
Crnoj Gori Crmnica, koji se u Ljetopisu popa Dukljanina zove Croatia rubea
"Crvena Hrvatska"; Kal u Vinodolu, u X:V. st., itd.), sin.
"zanoktica", (Bela Krajina) "oteklina", stlu. (u to-
ponimu nj. Schirmene). - Usp. jo sin. "crven".
Usporedi i indoevropski naziv za crva, koji se rimuje s
*wrmi-, *wrmo-. Taj je u rh6mos, Jat. uermis "crv", lit. vafmas "kukac;
komarac", prus. wormyan "crven". Kao naziv za zmiju (i zma-
ja): got. waurms, stnord. ormr, stengl. wyrm, wurm, engl. worm, stsas. wurm,
nizoz. worm, stvnj. wurm, nj. Wurm - i "crv" {germ *wurmiz, *wurmaz).
u vezi s crvenim bojama jest stind. k[miragaJ:i, k[milikii, Jqmija i
sl. Vjerojatno je iz takva indijskog izvora cio niz kulturnih kao sogd.
krmyr, pchl. krmyr, kcrmi(r), arap. qirmiz, qirmizi, hcbr. karmi/, arm.
karmir itd.
Iz arap. qirmiz (kroz perzijski) jest fr. kermes "enka grimiznog crva,
smrekova uenca, Kermes ilicis", iz toga je engl. kermes isto i "grimizna bo-
ja; hrast otrika, Quercus coccifera" (u kojem ivi taj crv).
Iz arap. qirmizi jest srlat. kermcsinus, cremcsinus, iz loga je engl. crimson
"grimiz, karmin".
Hs. griimlz, grtmlz, krtmiz jest iz tur. kmruz, to je iz arapskog ili per-
zijskog (iz turskog jo npr. rum carmiz, alb. kiirmiis itd.).
Od srlat. cermesinus jest i oblik carminium (vjerojatno ukrtanjem car-
mcsinum i minium "minij"), od toga fr. ec1rmin "karmin", iz toga je karmin,
gen. karmina.
Sama indoevropska za crva ima polazite u ie. *k"'e r- "gristi, crv",
to je kao glagol u stind. carvati melje" (od toga npr. hindi cabna
"vakati", rom (Evr.) isto itd.; usp. stind. cilr!JalJ "fino
brano", a to je npr. u pali, prakrt. CU{l!Ja- "prah", hindi ciln "prah; brano",
sinhal. sunu "praina" itd.), hom. pfron hljeb,
torfne ( *k'-Oruna). - Dakle "crv" "koji grize, nagriza".
To ie. *k"'er- "gristi, crv" izvodi se od nostr. *J;:.or.11 "gristi, crv", to bi
bilo jo u alt. *Kor.11 "crv" (turkij. *Kurt/*Kart "crv": jakut. kurdjaga "ku-
kac", tatar., bakir. kort; oguz. *KOrd: stoguz. qurd/qurt, turkrnen. gilrt, a-
zerb. gurd, tur. kurt, kurdu; od "zvijer koja grize" -7 "vuk": stujg.,
qurt, azerb. gurd, tur. kurt itd.; mong. *kora-kai, *koro-kai "crv":
srmong. qorayai, mong. pism. qoroqai, halha xorxoi, kalm. xorxii).
crven, a, o
Od psi. "crven": stsl. bug. mak. cfllcn,
hrv. i ciljen, sin. (usp. imenicu gen. "lipanj"),
glu. dlu. ccnveny, polap. p. czcrwony, r.
od glagola (sr;}. bug. "bojiti crveno", mak. crl'i
"crveniti", h. civili "bojiti; drobiti; kipljeti" (rascfviti "razdijeliti se", rascfl!ati
se "rastvoriti se" itd.). "ploditi se, polagali jaja (o k-ukcima)",
dlu. cerwis se "polagati jaja (o i drugim kukcima); vrvjeti, gmizati
169
(o crvima)", p." st. si9 "ploditi se", str. 'bojiti",
r. "polagati jaja (o ukr. "polagati jaja (o kukci-
ma)", bjr. - To je odimenski glagol od
Dalje (i za boje) v. crv.
cura .
nejasna porijekla. Povezuje se s ciJca (dalje od toga a to je
Pomilja se i na ukrtanje ci.Jca i cUJ"iti (pa bi se "dje-
vojka" razvilo od cuca "ensko spolovilo'', .usp. ukrtanja raznih u
za djevojku: mica, maca, pica, mindia,
riba itd.).
Takve lako prelaze iz jezika u jezik. mi se da bi se moglo
pomiljati na - ne nuno izravna - iz p. dcdrka
(pa da je naknadno -k-); tako je vjerojatno i r. ju. ct.1rka "djevojka"
iz p. dcdrka (za samu poljsku v. u
curiti, curi
glagol zvukoopisna postanja.
Usporedi zvukoopisnu rekonstruiranu za
"kapati": ?afraz. (arap. sarij akad. srr kapati";
angas si.ir "rosa"), kart. *cwar-/*cur- "kapati, kaplja" stgruz. cwar- "rosa,
kaplja", cwar-/cur- "kapati", megrel. cun.'J-, cund- rosa"), ?ural.
''kapati, (fin. soro ''kaplja", sorotta- ''kapali", mad. csorog- , csurog-
hantij. sjev. sori-, nenec. suru- isto), drav. *cor-/*car- "kapati,
(tami!. cor "curiti, kapati", cura "istjecati", kanada ''kapati", suri
brahui isto), alt. kapati, (mong.: baoan. tung.: even-
kij. "kapati").
Glagol *curiti nije potekao od nostr. indoevropski bi regu-
laran odraz bio *skw cr-, *sker-. moda *skeur-, a od toga bi slavenski
odrazi bili
cvij et
Od psi. *kvetb: stsl. cvetb, bug. cvjat, mak. cvet, sin. cvet,
het, lu. kwet, polap. kjot, p. J..,.,i<tf, slovin. kvjat, r. cvet, ukr. cvit, bjr. cvet -
u nekim jezicima "cvijet", u nekima 'boja'', u nekima pak oboje.
Od ie. *kwoito-, to je od glagola *kwcit- "sjati se" (od njega pak je
*kvisti, kvi,tp, u naem jezi1'-u po prezentu cvasti, cvatem), sa sekundar-
nim k umjesto J< (za *J..;,,veit- v. s1;ijet). .
Praslavenska *kvefb je "cvijet" i ''boja cvatnje", to je dolo
Prenoenjem od "jarka boja", a to je od "svijetao".
od *kweit- jest latv. kvitu "svjetlucati, sjati, blistati" (to-
me odgovara psi. koje je npr. u hrv. st. cilvtjeti, cijeli,
sin. glu. itd. "cvjetati"), kvitiniit "zasvjetlucati".

glagol_, usp. jo te dalje cv!ka,_ cvfkut, cvf-
k SI_1cn? 1 _u ostalim slavenskim Jez1cma - npr. sin. "kripati (o
bezvezne poteze perom",
cecka, _cacka, r. "kripati; brzo pisati" itd. U nekima je od tih

_a polazne je s (to je u

. v.). - Usp. 1 zvukoop1sne cvfknuti, kfknuti, ckviknuti,

J1t1 Itd. '
.,,
c
gen. , ,
Od psi. gen. btJ?. cx;ber, mak. !ln. _gen.
dijal. c. dber, bcr, cber, zb8r, sle.
bar, dbar, glu. polap. cabar, p. ceber, gen. cebra, str. dber (usp. 1
r. dijal.
Psi. kao i (stsl. h. biin "duguljasta drvena po-
suda" dbiin "kaca", dban, r. ban i dr.), izvedeno je od gla-
gola (usp. lit. kibti, kimbU "objesiti, za dalje
v. kob) - to su bili nazivi za drvene posude s ukom, ruckom. - Iste Je
tvorbe lit. kibiras "vedro, kabao".
Po drugom praslavenska je iz stvnj. zwibar,
zubar (nj. Zuber "kahlica, badanj,
i
Od psi. sin. (Bela Krajina) "para, sumaglica", di-
jal. "dim, - to je pridjev na -jb od bug. st.
"dim", mak. isto, hrv. "dim; ljetna izmaglica", sin. "dim, pa-
ra", rij., polap. cod. p. czad, slovin. r., ukr., bjr. "dim,
poeg, monoksid' '. . . . . . . . _
Odglagolna imenica od *kad1t1, s ekspres1vrum pnJel azom k > c (a ne od
pretpsl. *ked- prema *kod- u *kaditi> kiidit11.
k ka d.
je k nama dospjela s istoka, 1z turs , g Je se .?3J
qay, ili iz ruskog jezika, gdje je je IZ Jezi-
ka (usp. jo krimtatar., tatar. , kirg1s. ca1), u turkiJSke Je Jezike dosao kroz
mongolski {mong. . . . . .. .
Polazna je sjevkin. eha ye list" (u SJevernoJ se Kini ptJe eha,
a u trgovini se kupuju eha yC).
Sjevernokineskom eha yc odgovara jap. rij. ehayo (yo < ycu < yew <
stkin. jiip '1ist" - za usporednice te kineske v. u /op<tta). U Japanu se
pije eha (u XI st. tya), a ta je iz sjevkin. ehfl.
U anghajskom je kineskom tsa iz toga je tsa.
U junokineskom (Fujian) se naziva te. Iz toga Je ruzoz:
se proirila po drugim evropskim jezicima: engl. tea {rantJI obhc1 tay,
tey), nj. Tee, rr. itd.
Srcdnjokincska je za iffl (iz srednjokineskog su i tajski nazivi,
usp. sijam. jha).
171

Veznik, "tovie, pa, ta"; je iz turskog, gdje je <;:ak "daleko,
sve do". Balkanski turcizam (usp. bug., mak. alb. r;ak).
gen.
Suftksom -(a)c od cam, gen. od jelovine", to je
promjenom naglaska dobiveno od gen. "jela".
"jela" balkanski je. turcizam (usp. alb. 9am, to tzami,
rum. ceam, bug., mak. iz t. r;am
Starije hrvatske za jesu plav . ( *plaVb, usp. splav, od
*plaviti > plaviti, s *plovrti > plovit1), plavca i (ta je u
i

Od psi. p. dijal. se", slovin. stt
se nespavanjem, bdjeti", ?r. dijal. "savijati, slamati".
Psi. jest u hrv. se, tugovati". - Usp. . "do-
sada", m. te u bug. "bolan, bolestan".
lterativno- durativni oblik prema kojem odgovara lit.
kamwti se, iscrpljivati se, umarati se", lalv. kamoot "gnjaviti, tiskati".
Usp. jo sin. to moe biti od i od

U tim ima i ekspresivnih preobrazbi.
Ovamo jo "spavati dugo se" ( od
toga Taj je glagol imperfcktiv oblika koji je u (sa sekun-
darnim s, usp. irzesti za irzeti1, usp. dalje o i
nw, o.
Polazno je ie. *kem- "stisnuti" (za oje v. npr. u
gen. -i, mn.
Od psi. (to je jo u mak. .), a to je s (h. "bajanje,
sin. isto i vjetica", slovin.
rolije", str., resi. "bajanje, i mn. (stsl.
"bajanje, bug., mak. 'bajanje,
sin. 'bajanje, isto,
nJastvo, p. czary, r.
ukr. napitak", bj r. - Za usp. mn.
To Je od ie. *k"er- (dakle preko usp. av. . "sredstvo".
jest - Pridjev je od njega
carovnik, Od jest
- jesu po ruskom.
Indoevropski je korijen *kwer- "praviti, raditi": stind. karoti krn6ti
radi b I " (*kw: *',w: * ' '
:. o av ja , or-eu-, 1' r-ncu-; karoti > pali karoti, prakrt. kc1rei,
rom. (Evr.) ker-, lendi kata!}. pandabi karnii, nepal. garnu, asam. ka-
kli!a, orija. kariba, maithili ka rab, bhodpuri kli ral, hindi karnii,
marathi klirf}e, itd.; *k[n6ti kU(Jai),
man sr.. cm, rad; obrt, zanat ( k or-mcn-; usp. mdoanJ.: pali kamma,
(Pa
1
l,est'!,1a). kam "rad; f)?Sao", (Arm.) kam "rad; stvar", hindi
m m. rad , kf!.1Tk1 tld.), kasmJr. k,1run ( *k;ir-; *kr- npr. u akunskom
Prezentu: kom, kos, koi, komi, kon, kon itd.). kamir. kam m. "rad" ( *kar-
usp. kfem, krun1 .!td.), av. kronaoili "radi, obavlja",
cara sredstvo . pcrz. car isto, grc. znamenje, "neman,
172
od *k"'eror), osk. petiro-pert puta",
stir. cruth "oblik", kimr. pryd "oblik, vrijeme" ( *kwr-tu-), vjerojatno ovamo
stir. Cru(i)thin, srkimr.Prydyn ' 'Pikti", kimr.Prydain (onda bi iz p- kcltskog bilo
Jat. Brit(t}ani, Brct(t)anof. Prct(t}anof; od Jat. Brit(t}ani jest Brittan(n)ia,
od toga srfr. Bretaignc, iz toga srengl. Bretayne, engl. Britairr, od srfr. Br<:
taignc jest Brctagne: Briti su doli u Bretanju u V-VI. st.), slkorn. pn/,
srkorn. prys, brcl. pred "vrijeme", srir.creth "pjesnitvo" ( *k1-to-), lit. kUrti
"tvoriti, !atv. kUrt, prus. kura isto, lit keras kereti
ti,
le. izvodi se od nostr. *KurA "plesti, vezali", od su jo
afraz. *qwr- (arap. qwr "vrtjeti se, plesti qiir "vrpca", sthebr. qiir
"tanka nit ura!. *kurA "plesti; zgrtati; spojiti" (fm. kuro- "skuplja-
ti", kare!: kuru- '1oe ili", est. kuru- "smeurati se", saam. sjev. gorfr-
selkup. kura- "splesti kosu") i *korA (saam sjcv. goaro- "ivati",
?komi ker- "smeurati se", udmurt. J...yry ''kriv, kos"), drav. *kur.1i "plesti,
vezati, presti" (malajalam kurutfi "mrea za ribolov", gadaba kuruf- "pres-
ti"), alt. *Kur.1i "praviti" (turk. *Ku.r(a) "praviti": stujg. qu.r-, turkmen.,
azerb. gur-, t. kur-; ?mong. *kur.1i- "skupljati s": srmong. quri'a-, mong.
pism. qu.rija-, halha, kalm xu.rfi-, korej. koro- "sjcdinjavati;
usporednica j est sjevkavk. *1-mxwM- "plesti, vezati".
. .
U govorima i i - Iz t. 90rab, 90rap (iz toga 1
bug. rum. ciorap, to tsourap1), to je iz arap. gawriib, to je iz
pcrz. gD.rlib
enski je rod (usp. po

Balkanski turcizam (usp. bug. mak. rum. cc(a)rdac,
tsardaki itd.), iz srtur. To pak je iz perz. "ot-
voren balkon s potpornja" (za v. tiiq "svod, luk u
graditeljstvu").
Starija je (iz stcsl. "spavaonica", h.
(XIIJ, XV. st.), (XVIII. sl., I. T. isto.
ka
Turcizam (usp. bug., mak. cincar. ciarcu), iz t. qarka "upad, navala",
to je iz perz. "vojna prethodnica".
Od toga je glagol
se kao zvukoopisna sa sufiksom -ka-.

Od psi. stsl. bug., mak. sin. gen. glu.
dlu. cas, p. czas, slovin. r .. ukr., bjr.
Prvotno je bilo vremena" -
usp. - i zato se lako izvodi < to je pr?-
duljeni prijevojni stupanj prema (v.}, koje je imalo i
"rezati" i (usp. *kosa, *kosit11.
Za takva usp. jo prus. klsman "vrijeme" ( usp. i stan
kisman "u taj alb. korra "etva, ljeto" (
gen. - i
Od psi. *&tb ., lok. stsl. bug., mak. sin.
glw. dhU.. p. r., uk.r. bjr.
173
Izravne su usporcdnice stind. cfttil} . "miljenje, namjera
(usp. pali citti- "misao; bcngal. citi "um", marathi cit isto, nepal.,
hind. biit-cit "razgovor" itd.), ina . "volja" ( *citti-), av. "miljenje,
- ie. *kit- ti-s, od *(s)kcit-. - Od (to bi bilo ic. *kit-ti-s)
imamo u hrvatskom 1382. g. m. , u M. .
V.

Qd psi. *<iaa: stsl. bug. mak. sin.
polap. coso, p. czasza, r., ukr., bjr.
Veoma je uvjerljivo koje tu dovodi u vezu s glagolom
(pa < to se tada bi bilo dra-
pati, odvajati" "ljuska, ljutura, kora"
Vjerojatno je srodno prus. kiosi Orasi, Rosi?]
o
Prvotna je bilo "krotak". Zato se i povezuje s (v.).
No bolje je, u vezi i sa sin. "lijep, spodoban" "pame-
tan, domiljati, mudar") - usp. i glagol - , pomiljati
na *&;dbn'b, u kojem bi, kako mi se moglo biti ie. *kend-:
glagol *&;sti, prema *kpsati, *kQd- itd (v. kusati). Dakle *&;dbn'b
"odvojen" i (za v. i cijediti, itd.).

m (to u - Od psi. stsl.
do, bug. mak. r. dijal. i ukr.
bjr.
Sufiksom -do od istoga korijena koji je u (to je u
itd.), usp. *stado : *stati.
Bit da su *&;da, po postanju zapravo pridjevi, moda
nastali razlikovno prema *&;lb.
Sto se usp. Jat. recens, gen. "svje, nov, mlad" (>
roman.: rum. rccc "svje", tal. rccentc, rctorom engadin. nouv arschaint,
"posve nov", furlan. rczint, stfr. roisenl, p. porl. recente; usp. recen-
tan), gal. cinfos "prvi".
V.

iz engl. chcquc, ranije chcck (kako se i danas pie u
engleskom), to pak je, kroz arapski, dolo iz perz. "dogovor".

b
. Od psi. bug. mak. p. ukr.
Jr.
S -a- od kojem odgovara lit. kAJ..1i
polaziti, 1c1; dostaJalt , latv. kr1kt zavravati, dostizati" (balt. *kek-t1).
S produljenjem korijena > csl. bug.
cckam, hrv. sin. &1kati, glu. dlu. cakr1s,
p. st. - Usp. se; raditi;
"dostl/ati, dostajati".
se navedeni primjeri,
cakat1 cckall 1 *cckat1 Jesu od *c1kc1t1 udarati, lomiti, pljeskati, hvatati"
174
(pa ''hvatati" To moe se kao zvukoopisno (kao
i neko polazno pretpsl. *kek-). -

Sadri sufiks koji je analogijski - pod utjecajem imenica
koje imaju - zamijenio. stariji u nekim go-
vorima). je turcizam (proiren i na zapadu hrvatskog
ja), iz t.
Turska je potekla od ttirk. - u staroturkijskom je
zapisano u XL i iroko je predstavljeno u dananjim turkijskim je;zi-
cima.
Turkijska je iZ srperz. "kladivo, mlat",
usp. av. "kladivo; bojna sjekira'', nperz. "kladivo, mlat".

Balkanski turcizam (usp. rum. cilic, tselfki, mak. itd.), iz
t.

Od psi. stsl.' bug. mak. sin.
glu. dlu. colo, polap. celii, p. czolo, slovin. r. ukr.
bjr.
Od ie. *kel6m, od indoevropskoga korijena *kel- "uzdizati se": kolO-
n6s m, ko16ne . "breuljak", kolopMn "vrh, kraj, zavretak; sljeme" (<
*kolaphon < *kob;-bho-s-, iz toga koloR5n "biljeka u knjizi s podacima o
njoj"), lat. antecello "nadvisujem", excello "nadmaujem", praecello "nadvi-
sujem, odlikujem se" ( *celdi5, s prezentnim -d-; usp. intern. ekscelencija),
celsus "uzdignut, uspravan, visok. uzvien", collis "breuljak'' ( *k]-ni-s ili
*kol-ni-s ; collis > roman.: tal. colle, prov. col, port. colle}, columen, mi.
culmen "vrh, zabat, sljeme" ( *kelo-mp;lat. > roman.: rum culme, makedo-
rum. kulmu, tal. colmo, retorom. engadin. koolm, stfr. coume, p. cumbre,
port. cume), columna "stup, potporanj" ( *kelo-mn-a; iz toga kolumna, ko-
Jiimna "stup; stupac, tiskana stranica", dalje kolUmnist), srir. coll
( *kol-no-s), stengl. hyll ''breuljak", engl. hill, nnj. huli, srnizoz. hul(Je), hul
(germ *xulniz < :kf-ni-s), engl. holm (v. hum}, )it. kelti, keliti "uz-
dizati se", latv. celt isto, lit. kftlnas ''brijeg, gora", latv. kalns itd.
le. *kel- "uzdizati se; brijeg" poteklo je od nostr. *KaLi "uzdizati {se)",
od su jo afraz. *ql- "uzdizati se; vrh" {sem: arap. qll "uzdizati se",
qulla . "vrh", 3.ulan < *qulajun "vrhovi gora"; stegip. q'j 'biti visok" q33
''brijeg"; berb. qlj "uzdizati se": elha gli, guli; ?ku.: afar, oromo kal "uzi-
mati"; angas jal, gerka kal-ol} "uzdizati se", kila "rasti").
?kart. (svan. lfal-txi "visok"), alt. *kali- "uzdizati se" {turkij. *J<Caly-: tuvin.
xaly-, jakut. Aylyj- "skakati", tatar. kaly- "letjeti"; "uzdizati se": turkmen.
gaf-, galk-, azerb. galx-, t. kalk-; mong. pism. qali-, halha xali- 'isplivati na
povrinu").
usporednica jest sjevkavk. *'a-lQA - *'a-QAiA "uzdizati
se; visok".
V. koljeno,
gen. -i
Od psi. .: stsl. bug. mak. sin.
polap. cifaust, p. slovin. r. ukr.
mn., dijal.
Sloeno od {zapravo od i-osnove i *usta (v.).

175
Od psi. "jad, otrov, mak.
sin. gen. "otrov, zapaljenje, slaba volja",
rugoba:. "slabost", p. dijal.
cze1111er cemerika , r. d1Jal. cemer glavobolJa, trbobolja; otrov'', ukr.
"konjska bolest", bjr.
Tome odgovara stvnj. hemera {germ *hemiro < *kemera},
nj. dijal. hemern isto, lit. kemeras "konoplja" itd. -:- ie. *kemero- *komero-
za nazive -gorkih biljaka i sl. '
Polazno je ie. *kem- "stiskati".
V.

Kao i drugi oblici cipres, cimpre itd.), iz dalmato-
romanskog odraza latinske cypressus {ali usp. tal. cipresso u XIV. st.).
. Lat. ::ypressus jest iz kypftrissos, za to se misli da je iz nekog se-
rrutskog 12vora (usp. hebr. gofer "resina", asir. kupru 'bitumen"; ali v. kopar}:

psi. sin. gen. r. dijal.
ukr. c1p, gen. copa, bJr. cep.
Zbog oblika (hrv. gen. dijal., se moe
s moda, s ekspresivnom preobrazbom,
cupat1), sto je ekspresivno kao 1 *capati (ciipat1), *xapati
(hiipat/).
* Dakle se ? zvukoopisnoj {pa je takva i nj. Zapfen < germ.
tappon-; IZ franackog odraza germ *tappon- jest fr. tampon iz in-
tern. tftmpi5n). '

y q_d psi. stsl. bug. mak. sin.
sle: d!u: polap. p. slovin.
r. cesat, ukr._ cesaty, bJr. casac - uglavnom sve grepsti;
S ekspres1vno1!1 zamjenom s > h dalje h > fJ > j {perje).
''koGl?go_l -at1 od kojem su usporednice lit. kasti, kasu
pati, ntt latv. kas! grabljati".
h *k<;;- stind. 1<$1Jauti 'brusi, tare, strue" { *ks-neu-),
et. ]jsai- (vunu), ti", luv. ki- kseo
?rebem ( *ks-es-o), ksaini5 ( *ks-JJ-ji5), srir. cfr "greben"
{ 1r. kass kosa", kimr. cos "svrab", toh. B kaswo "guba" itd.
Yy T?, afraz. qS- "strugati, derati" (arap.
d:s .:. , q1r ljutura, krljut", sthebr. isto),
(kanada kajji, gajji, telugu gajj1), ural. *kaA- (fin.
i usporednice, npr. austronez. *kaSiR "strugati,
V. jo kosa.
o
sin ?dr. *qstbjb: stsl. bug., mak.
si . . .. wrilog . sle. casty, gluz. dlu. cesty, p. czr;sty,
0\1\n. cqst1, r., ukr. cflstyj, bjr.
. I
176
Prvotno je to bio particip pas. od glagola *&;sti, *&;sp, ko-
jem odgovara lit. kirfiti, kemu "nabiti, napuniti" (part. pr. pas. kimtas).
Praslavensko je novo: "nabijen" _,.. "gust, (usporedi jo sin. po-
gosto
Izvedenica od pridjeva *&:stb jest imenica *&;sfb "dio", od koje je
gen. -i "dio", od pak je - Ovamo spadaju i
kao (u XII. st. u Xill-XIV.
itd., (od sintagme zla je nastale fr. mauvais
'1o, zao" < *malifatius = malus "zao, nevaljao, lo" s pridjevom od
fafLUn "sudbina"). Pridjev na -ii (tako samo u junoslavenskim jezicima)
stit "sretan, valjan, dobar" _,.. "poten" (usp. srp .. na Kosovu "sretan"),
usp. psl. *SD&;sfbje fesfi, fastie, p. szczr;Scie, r.
ukr. o za v. u od SD- ( < *su- "dobar") i *&;slb
"dio". Usp. i glagol
Od prijevojnog stupnja o jest psi. *korm > kom, sin. kom "neto okruglo'',
r. kom "gruda" itd.
Indoevropski je korijen *kem- "stisnuti, zbiti; frigij. ekroo(s)
3. I. aor. "stisnu?", arm. kcamel "stisnuti", stnord. hemja
isl. hemja, v. hamma, dan. hemme, nj. hemmen zaustaviti", engl.
hem "zatvoriti, okruiti, stisnuti".
gen.
Od psi. *resih: bug. dijal. mak. sin. ., gl u.
slovin. .
Sufiksom -lb od glagola (v. Usporednica je u
latvijskom koslis a - /- sadre i Jat. corulus "lijeska; ljeskove
grmlje", gat. coslo-, stir. col/, stisl. has, nj. Hasel "lijeska" < ie. *kos-Jo-s.
Od je glagol i dr.).
gen.
Skupa s oblikom gen. koji je stariji, i gen.
poteklo od ps1. sin. cesnak, dijal.
cesnek, p. czosnek, slovin. r. bjr.
Izvedeno sufiksom -bh od gen. m.,
sr. itd.), to je prvotno bilo pridjev na -n- od glagola (v.
kao pridjev bi "koji se da otrgnuti", a
"trgati" sadrano je u

Od psi. bug. mak. sin. (iz hrv.?) a
r. dijal. "par", bjr. "dio, par".
Usp. (bug. "broj", "gomila, mnotvo; broj", cet "pa-
ran broj" (iz p.?), p. dijal. cot, r. ukr. bjr. dijal. isto) i
(hrv. u P.
je da su m., ., sr. od glagola (i
v.): prvotne je grupu broja, koja se
moe prebrojati.

Od psi. bug. gruba dlaka", mak. isto, h.
isto i iglica", isto, p. dijal.
cina isto.
moda je nastala (t-t) >
177
Psi. je tetina, p.
szczecina, r. isto, itd. .
Usp. mak. h. sin. glu.
dlu. r. ild. - tome je polazno sin.
., tet ., glu. ., dlu. ., polap.
p. . slovin. ciec.
Dalje nejasno. Pomilja se na to da je polazne psi. gdje je -eth
sufiks, a onda se *SDk- povezuje s lit. iJkos . mn. greben" Uke
latv. suka s$s m., suf:e .
stmd. silkaJ; 'bodlJa, osJe na klasu, duga dlaka { > pali siika-, prakrt. sua-
sr., hin.di sili itd.), vajgali ii "trstika, a", av. saka- . "igla", perz. si5zan
isto. - To je od ie. *Kii-k-, od korijena *Kii- "otar; otrica" (stind. sa/a-
m. sr. "koplje" (usp. npr. pali sa/a- "stup, kolac", hindi sa/ "otro oruje" itd.),
paai a/ "trn", arm. slak "koplje; bode, stir. cuil "komarac'', kimr. cylionen,
lat. culex isto - *J..11-1-; Jat. cuneus "klin" < *J...v-no-, usp. kuneiforman "kli-
nolik"; Jat. cuneus > roman.: rum. culu sttal. cogno "zapor, zasun",
r<:_loro)m. engadin. kooii, fr. coin "klin", prov. conh, kata!. cuny, p. cufio, port.
conho.
To *Kii- da se izvesti od starijeg *Hk-eu-, gdje je *HR- < *HaK-, za
koje v. u otar.

Od psl. stsl. bug. mak. sin. tfrje m., ifri .,
sr., tyri, tirii1, glu. tyrjo, tyri, dlu. styfo, styri, p. p.
cztery, czerej, slovin. tcrja, r. ukr. bjr.
. Oj_ie. *kwetur-, sa sekundarnim u _,.. iJ > y, od polaznog *kwetweres (to
Je u cetven, a, o).
. Polazno je ie. *k""etwer-/*kwetwor- stind. catvaraJ.i m. nm. (pa-
h, cattari5, !Om. (Evr.) tar, (Arm.) sinhal. satara, hatara),
catvari mn. (pali, prakrt. cattari, sindhi cari, lendhi, pandabi, nepal. car,
san,. bengal. ca(i)r, ori ja, majthili cari, sthind. cyar, cfiri, hindi, gudarati
(
c;r), _catural;. m. a_k. . caur), dard. - nuristan.
._catvaras > askun cata, kati ctva, vaJgah catfi, prasun *catvari > ina
car; *caturas > paai kalaa kamir. itd.), av.
s5pe!z srperz . ch'r, part. cf'r, klperz. perz'.
fiihar, tad. cor,_ baluc1 car, k.-urd. kurmandz1 car, horezm. cf'r, c/3'r, hotsak.
oset. digor. cuppap, afgan. calor, ugnan. cavor, vahan. cabblT, i-
if fLJ.r, arm. tettares, hom. tcssares, alb. kater, ilir. katar-,
t. quat_tor (u sloemcama quadru-; od quattuor romanski su odrazi rum. pa-
tal. quattro, sardin. lo_gudor. battoro, retor. engadin. quatter,
an. kuatn, fr .. prov., kata!. ql.k1tre, sp. cuatro, port. quatro), stir.ceth(a)ir,
mr.pc/guar, kimr.pedwar, gal. J?Cluar-, got. fldwor, stnord. fj6rir, stengl.
e_ngl. four,. vier, stvnj. flor, nj. vier, lit. keturi m.,
kut%'!s(..z.,. latv;,cetn.91Jal. !eter (to je moda [Reter }), het.
"'t Sv)edok cetvrt1 , poslije suca, tuitelja i optuenika) toh A
" war, B s(t Jwer. '
k le. *k!!twer- da se povezati s ura!. *kulte ''est" (fin. kuusi, csl.

1?/d hat, hantij. xot itd.), mong. *ketiirc 'biti mnogim",

--c> o- mnogo .
Polazno bi bilo *f::E!l.JJ "pokazivati": broji li se od
lllalog prsta (kako se 1 broJt u Sjevernoj Evroaziji), kaiprst je i i e-
178
sti prst (u povratku). - .Broji li se od palca kao prvoga prsta, kaiprst je
drugi: zato jukagir. ki(d), kuen "dva". Usp. jo primjere:
.ktwret "par", itclmen. ju. kcaz, zap.
.
Od psl. csl. bug .. mak. p. rij. r. di-
jal. ukr. bjr. - Nae "imati veliku elju
za nije prvotno: nastalo je od "nestati, ginuti" (usp. a za
umirati za
je korijen *.kweg- (v. kazati).
Glagol kaziti kauzativ je glagola *.kaziti '\.'Variti,
vati", to je od u loem smislu" (usp. nakaza te kajk. kfiz
m. "nakaza, strailo").
a, e
Od psl. stsl. bug.

mak. hrv. e sin. ta-
jer. (sin. < dalje itd.),
glu. ccja, dlu. ccji, ceja, cejc i coji, a, e, p. czyj, a, e, slovin.
r. ukr. bjr.
Psi. zapravo je to je sastavljene od (lokativ jednine za
*ko-, v. tko) i posvojnoga sufiksa -j-: to je indoevropsko
*kwei-jo-s, usp. stlat. quoius, Jat. cuius ( *k"&i-jo-s).

Od psl. gen. -stsl. "ustroj, poredak, red, pravilo, nacm ,
bug. "rang", mak. postupak", sin. cin "djelo, postupak",
glu. p. czyn, slovin. isto, r ukr. isto.
"rang" u naem je jezik.'U vjerojatno po ruskom; moda je i
rusizam.
Psi. jest od ie. *kUC:i-n-u-s (ili -o-s), to je od korijena
'1eati na miru": stind. ciram sr. "zadravanje, oklijevanje" l *k"l-r6-m),
cirah "dugotrajan" ( *kwi-r6-s-, usp. indoarij.: pali, prakrt. cira- "dugotrajan",
gudarati cir "zadugo"), kamir. "odgoda" ( *ciras, usp. akun "pre-
kasno" itd.), stperz. iyafi "dobro raspoloen", oset. iron. ahcajyn "prestati,
umiriti se" (iran. arm. han-gi-st "mir, pokoj" ( *kWf-), Jat. quies,
gen. quieris "odmor, (usp. intern. kvijetizanr, rcquies "mir", iz akuza-
tiva iz koje je rekvijem), "miran" (od toga srlat. qui-
tus, od toga fr. quifte "bez dug, slobodan, i quittance "namira,
priznanica", usp. kviY npr. u izrazu biti bit, te kvitfmcija; Jat. quietus > quetus
"miran" > roman.: rum. cet, tal. chcto, furlan. stfr. coi, prov kata!. quet,
p., port. quedo), quiesci5 "odmaram se, (usp. kvijescencija),
stkimr. poguisma "odmorite", bret. poues "odmor, pokoj'', stisl. hvt1a "leaj
za odmor".
le. *k"'ei- "leati mirno" jest od nostr. "mirovati": afraz. *qwj
"ostati, (sir. qw' isto, sthcbr. qwj nadati se", akad. qii'u
kati"; ku.: hamir. gwaj "ostati", qe-, qcj- "ostati, logone
ki "ostati", somraj ji '1eati", modgcl koi "spavati"), ura I. *koja- '1cati, mi-
rovati" (marij. ki{j)a- "leati", mansij. ju. koj-, sjev. xuj- "leati, spavati"),
drav. *ke- "mirovati, leati" (tami!. ce "prebivati; leati; ostati; spavati", ka-
nada ke '1eati, odmarati se" itd.), ?alt. *Kii- (turk. *Kii 8-: stujg.
ku"l>-, t. dijal. A-o/-; *KU:t-: stturk. kut-, turkmen. gujt-, mong.
*kwi-jc- mong. pism. kwij-, halha kalm. kiilE-; ?korej. kidari

179
o
Od .psi. a, o, odr. sin. "odmoran, svje, iv",
"svje, iv, bodar", glu. bodar, krepak". .
Particip od glagola. koji je od ie. *kei- "pomaknuti mi -
cat! se, stind. cyavate se, se" ( *kj-eu-; usp. ind;arij.:
palt se; , cavai; cayai' "ide od do
cava1 pa.?a , senavii "pasti"), vajgali
ot,1,c1, ;ec1 ,polazak , 9cJgay "idem" { *kjou-),
k10. , k1nyn:a1 . , kin_e6 { *kinewO; usp. kfnema "gibanje, kre-
tanje u mternac1onalnim T1Jec1ma kincmilfika; kinematograf, kino:
usp. jo kinetika i dr.), alb. qoj "probuditi" ( *kje-n-jo), Jat. cie6 inf. ciere
bali, poticati, pobuditi" itd. '
V.

Po se jezicima (usp. jo sin. i dr.) i drugima
(rum. cipcii, !zipka) proirila iz (raznim putovima) -
usp. csipke "vez,
i mn.
Od psi. bug mak. sin. moda ukr. "kvrga na
drvetu; truplo, strvina".
V, l!5P bug. st. hrv. ciraj, . sin. r.
c1reJ, gen. c1r'.Ja c1r '.
Postojalo je jo i pras!avensko (npr. u bug. st. tirej), od su
npr. sin. tilik, p. dijal. szczirawka.
. Psi. se s skirrhos "oteklina, otvrdlina". Dalje ne-
jasno.
mi se da bi se moglo pomiljati na to da je polazno ie. *skirili
*ske_1r- od bi b!la rijc5i "gnoj" <
1e. (s}ker- < 9<1U 9<lr11). Vise za nostr. *c1ru v. u strv (a za zna-
cenJe usp. spomenuto ukr.
a, o
V Odvpsvl.' va, odr. stsl. bug., mak. sin.
C::! c1sty, gluz. c1sty, dlu. C)'sty, polap. caiste, p. czysty, slovin. r.
cistn. ukr. bjr.
Od ie. (gdje je *kid- *kaid- *kcid- *kei-d-); te ele-
sadrz1 1 . ltt. !atv. psts isto (tako i sin. dijal. "te-
... , prus. ski1stan
lndocvropski je korijen *(s)kei- "rezati, (v. u cesta).

v, 0.d psi. bug. dijal. ''brojiti" mak. sin
citati, p. r. ukr. bjr.
V na -ati od (hrv st c-ist1' stsl
C1st1 c t "b .. . v . V y ,
(h '

.:v.c. stp. je akuzativ

. c1tah , 1,. ctyem c1tat1, potovati", tTti, tijem, dlu. st.
itd.), usp. 1 *cbfeti (hrv. i sin
Ctlatt , "brojiti, uvaavati"). ' '
.,. Prvotno je glagola bilo "brojiti" (usp. te
u.,.nas u pisaca, (nekom neto) "predba-
Ctlt = 1:.::broJ1t1 nekome greke", u Dalmaciji kn "brojeniea"; usp. i
180
psi. ''broj" > starije ''broj", danas ''kruriica, brojanica", te si n.
tevilka ''brojka").
Psi. od pretpraslavenskoga *keit-tei, *kit-o ili
*(s}keit- tei, *(s}kit-i5, usp. latv. ,Pst, petu "misliti" te lit. skaitjti
''brojiti, latv. skilitit isto.
lndoevropski je korijen *(s)kei- "rezati, (za v. broj), s
proirenjem - t- (v. cesta). Usp. npr. stind. cetati ''ispunjava, izvrava, misli,
poznaje, cetayati "opaa, paljiv je" (usp. pali ceteti "misli",
prakrt. ceei, ceai' isto, nepal. ciyaLmu "viriti, lukati" itd.), ketaJ; "misao, za-
misao, elja", cikitvan ''koji zna", av. "mudar".
a, o
Od psi. a, o, odr. bug. mak. cio",
ukr. dijal. "velik, dobar".
sufiksom -aVb od prideva (koji je u hrv. dijal. "cio,
suti, puk"), a taj ima usporednicu u lat. citus ''brz, hitar", particip pas. pr. na
-t- od glagola cioo "gibam. inf. ciere.
Dalje v.

Balkanski turcizam (usp. bug. mak. alb. 9izme,
rum. cizmii), iz t. yizme (to pak je od glagola fiz-, inf. iyizmek
Iz turskog je dola u csizme csizsme, iz je
kajk. sin. dijal. iz dalje na zapad, npr.
njem. bavar. Tschisme "kratka
i gen.
Od psi. "ud, bug. mak. sin. gen. -a,
dlu. st. clon, p. czlon, r. dijal. sr., (r. iz csl.).
Sufiksom -nb od glagola istoga korijena *kel- "uzdizati se", koj i
je jo npr. u *koleno (v.).
Usp. h. gen. gen.
sin. gen. dlu. clonk, p. czl
onek, slovin. ukr. gen.

I u sin. - nejasna porijekla.
Bi li se moglo pomiljati na gdje bi bio ni-
prijevojni stupanj od ie. *kcm-/*kom-? Taj *kem-/*kom- smatra se
zvukoopisnim, i vidi se u *koman (v. komarac) i u (hrv.
sin. melj, 'bumbar", glu.
dlu. tsmel, p. czmicl, r. mel', ukr. bjr.

I - Ta je za "trs loze sadnice, rozgvu" moda (s
premetanjem) iz t. "ila stabla na povrini zemlje; panj koji ostane kad
se drvo
No po drugom je (kao i sin. gen. "panj"}
iz romanskog, vjerojatno iz tal. ciocco (mlct. zoco) ili furlan. 0JCC (to je od
!at. soccus, a od . r. *socca jest i Tr. souche "panj, - no ponekad se
ta francuska izvodi od gal. *tsukka). Pomilja se i na to da je latinska
(i druge) iz nekog sredozemnog izvora.
181

Iz mad. csoport, gdje se odnosi prvenstveno na svinje.

Od psi. stsl. bug. mak. hrv. st. XII-
-){V. st.) kajk. itd., sin. gen.
vek, glu. dlu. clowek, polap. clavak, p. czlowiek, slovin.
jt;k, r. ukr. bjr.
Praslavenska je slocnica od i *veh, i je "(samo-
stalno zajednice". .
Prvi je dio srodan s (> h. mak. r.
itd.), to ima sufiks -jadb ili -edb, a poteklo je od ie. *kwcl -o-m, od
korij ena *kwel- "rod, porodica": het. kula-, kuli- stind. kUlam sr. "rod,
porodica; gomila, mnotvo" {usp. pali kula- "rod, prakrt. kula-
sr. m. "porodica, sindhi kuru m. "pleme, porodica", lendi kull m. ,
pandabi kul ., nepal., asam., bengal. kuJ "rod, kasta, porodica", hindi kuJ
m "sta<Jo; rod, kasta, porodica", gudarati kuf sr. "porodica, pleme" itd.),
kula-pa- doma, zatitnik zajednice", "ljudi, rod, narod", ka-
mir. kol "porodica" ( *kulas, usp. dameli kuJ ina dAda-kul "djedov
rod"), telos sr. gomila", stir. cland "potomstvo, pokoljenje, rod'',
ir. clann "porodica, djeca" (iz toga engl. elan "pleme, porodica, rod'', a iz toga
h. Jdan), kimr. plani "djeca, potomstvo", plentyn "dijete", lit. kiltis "pleme".
Taj je indoevropski korijen potekao od nost r. *J::iiiii "zajednica, rod", to
je jo u afraz. *Uw)l "pleme" (arap. qulla . "pleme, gomila",
sthebr. qll.hal "sabor, skup, gomila"; soma!. qolo "pleme"; mokilko
kiJJe ura!. *kiilii "seoska zajednica, selo; boravite, dom" (fin.
kylii "selo", est. ki.ilii "selo, okrug"}, drav. *kUJ "porodica, mnotvo" {tami!.
kiif11, alt. *Kiilii "dom, (turk. *kiil(ii}. azerb., tur. gil "dom,
Od usporednica treba spomenuti sinotibetsko *k'ul "pod-
oblast". - Novija .je rekonstrukcija sinokavk. "porijeklo;
rod; pleme": sinotib. *t-rual "selo, rod", sjevkavk. *HAfwila "porijeklo; rod".
Drugi dio praslavenske *veh, u slavenskim jezicima
nije kao posebna kao u usporednicama za
ono sadrano u koje. su u baltijskima: lit. vaikas "dijete,
!atv. vaiks isto, prus. waix (usp. i woykello) "sluga" (za usporedi
otrok "dijete" prema otrok "rob"). Smatra se da je to *veh zapravo
*veh "vijek", s pomakom "ivotni vijek" "ivotna snaga,
z1vot" ' "pokoljenje" "pripadnik mladog pokoljenja". (V. vijek)
po porijeklu "dijete roda". Za takvo
usp. sumer. dumu-nam-lu-:u.!Ju, akad. mar awiluti "sin (=
COVJek"), sumer. dumu Laga ki "sin Lagaa" (= "itelji Lagaa, Lagaani"),
mar Babili "sin Babilona" (= "itelji Babilona, Babilonjani") te
et. D_VMUMESUR.u Hau; "sinovi (grada = zemlje) Hati", to je u staro-
dalo izraze tipa "sinovi Heta" = ' Hetiti" (Biblija, Knjiga postan-
' 23.3 i dr.).

Od psi. bug. mak. sin.
Psi. ranije jest od ie. *kcuk-e-. le. *kouk-e- jest u sin.
stp. usp. *kouk- u stisl. hokra "puzati'', nj. hocken
Za *keuk- od korijena *keu- "savijati" v. u J..."Vaka.
182

Od psi. bug. mak. sin. <J91n, glu.
dlu. co/n, dijal.co/m, polap. caun, p. st: cz6/n, cze/n, slovio. r.
gen. ukr. gen. bjr. gen.
Uspreduje se s lit. kelmas "panj, deblo", Jatv. celms isto, prus. kalnius
"tap, palica": tako je zapravo bio od jednog deb-
la. Psl. jest od *kj-no-s, lit. kelmas od *kel-mo-s, korijen je *ke/-
"uzdizati se" (vie o v. u Usp. lit. kelti "dignuti, nositi, preko vo-
de otpremati", latv. celt "dignuti".
Izvedenica je (h. gen. sin. gen.
r. itd.), to je i oznaka za (to je
upotreba te
Izvedenica od jesu i gen. . itd.

Izvodi se od s ekspresivnom preobrazbom (v. u
No usp. psi. ukr. udarati; tvrditi, stalno po-
navljati isto; se", dijal. se", bjr. dijal. "govoriti
gluposti". Tematizirano dijal. sa ''hramati, epati" (tako bi bilo i

Tom polazno je "plesti", a srodne su mu lit. kHpoti
,petlje, petljati se: latv. cilpu6t petlje, vezati lit. ki/pa
petlJa .

Od psi. stsl. bug. mak. sln.
glu. dlu. cu, polap. cajEJ p. slovio. r. dijal.
ukr. bjr.
Ovamo spada i glagol (usp. npr. ukr.
Praslavensko poteklo je od indoevropskog *keu- < *keuH-,
od *keu-j- < *keuH-j-, korijen je *(s)keu- "motriti, gledati".
le. *keu- dalo je stind. kavfJ; m. "jasnovidac, mudrac, pjesnik" (usp. pali,
prakrt. kavi-, prakrt. kai'-, sinhal. kivi}, a-kWrate "namjerava", a-kDtarp
"namjera", av. "nadah se, predvidjeh", koeo
( *kowejo), osobno ime Lao-k6(w}on, lat. cauei5 se, pazim", cautio
"oprez, pomnja, jamstvo" (iz toga evropeizam kaucija}, latv. kave! "oklijevati,
se". - S proirenjem -s-: akouo ( *kousjo; usp. intern.
aJ..ilstika), got. hausjan, stisl. heyra, stengl. hferan, engl. hear, stfriz. hera,
hOra, stsas. hOrian, stvnjem. hOr(r )en, nj. horen
Od ie. *skeu- dolo je npr. srperz. koh "rasko, sjaj" (prairan. *ska-
wa.98-), arm. <;119anem { *skeu-sk-), thyosk6os
koji po rtvi" l *skowos), stengl. sceaivian "pokazati", engl. show,
stfriz. skiiwia, stsas. skauwon, stvnj. scouw6n, nj. schauen isto te got. skuns
'1ijep", stengl. selene, engl. sheen, stsas. skoni, srnizoz. sci5ne, nizoz. schoon,
srnnj. schOne (iz toga dan. skj<)n, v. skon), stvnj. sc6ni, nj. schOn isto.
Indoevropsko *(s)keu- poteklo je od *cuHA "gledati, motriti",
koje je odraeno jo u afraz. {sem. *<{w) u akad. 'w "gledati"), kart.
"paziti" (gruz. cav-/cv- "tititi, drav. *cu
(telugu, cii; tami! cil{. "namjeravati", telugu ciief "gledati".
V. cufjet1.
gen.
Od psi. bug., mak. sin. gen.
183
Sufil<soin -on (kao u govor, agor, amor itd.) od to je
od indoevropskoga korijena *keu- "savijati se" (za koji dalje v. u kvaka).
Usp. arm. J(uV tap".
o
Od psi. bug. mak. cvrst, sin. {popostoji i
oblik pfstva}, glu. p. czerstwy, r.
ukr. &rstvf j, bjr:
U junoslavenskim je jezicima premetanje suglasnika da bi se izbjegla
skupina stv poslije sonanta r.
Psi. jest odglagolski pridjev, od (s nejasnm -fV'b:
kivalo bi se samo -t'b - v. mrtav) - polazni je glagol (csl.
str., resi. crtu, brazdu, uzoravati", ukr.
'hop! {zgrabiti, lupiti, tresnuti)" , srodan s lit. kifsti, kertu "rezati, otro
udarati", latv. cirst, cer/u isto (treba usporednost infinitivnog i
prezentskog oblika u slavenskom i baltijskom!). Upravo su bliska
baltijskom "udarati". bila polazna za jer se od "udarati,
lako dolazi do "tvrd, stegnut, stvrdnut, jedar".
le. *(s)ker-t-, *(s)kre-t- jo je naprimjer u alb.qeth iati",
kjeth ( *kerto), arm. k<ert<em "derati kou, ljutiti, guliti", stind. k[ntftti
"ree'', av. karantaiti isto ( *k[-n-t-), het. kartai- "rezati"; u mnogm drugim
jezicima i
Od *(s)ker- imamq npr. kefro "reem" ( *kerjO}, lit. skirti, skiriu
( *skr-) itd.
je da je ie. *{s)ker- poteklo od *qarA, sekundarne varijante
*9ArA "rezati", koje je odraeno u afraz. *9r- "rezati; otar
kamen" (arap. ?irr "kremen"; kopt. said. oor ''brusiti, otriti"; oromo 9ir'f "od-
rezati"}, kart. *9er-/*9ar- (gruz. 9er-/9r- "rezati"}, drav. *car- "derati, trgati"
(pardi car-). V. crta, krojiti, kora.
,
c
a, o
Nejasno. Moda od glagola "udarili" (usp. udaren : udariti), koji je
nastao najv)erojatnije od "zveknuli" (za usp. i zvekan), to
je od psi. To je od "udariti, lomiti" (u hrv. "kljuca-
ti"), to je vjerojatno ekspresivno (zvukoopisno).
Drugo, veoma jest od psi. to je od
"udariti"(usp. i onda je izravna usporednica naem pridjevu
r.

a, o
Od pridjeva (od njega imenica od glagol itd.), to
je balkanski turcizam (usp. mak. J<elav, rum. chel itd.), iz tur. kel


Salkanizam (usp. rum. chilie, bug. kilfja, mak. J<clija, alb. qelt ild). - iz
umanjenice kellli(on}. taj je samostanski termin iz Jat. cella
(za dalje veze te v. u ljem).
Lat. cel/a "sobica, klijet, spremite" u srednjem je vijeku o-
i samostansku (kasnije i zatvorsku). Iz latinske je cela
(XVI. st.), (XVI. st., po talijanskom izgovoru), (XVI. st., po
izgovoru).
Kao anatomski termin latinska je prvi put upotrijebljena u En-
gleskoj krajem XVII.
Izvedenica od lat. cella jest cellula, iz je celula "stanica,
(usp. celuliiran, celwit). cellula jest i u celuloid je po
eidos, za koje v. u vidjeti; npr. u engleskom cclluloid u XIX. st., iz engleskog
se proirila i u druge jezike), u celuloza (nova latinska cellulosus,
u XVIIl. st.), usp. i ce/Oflin, gen. celofana (s cella i phand6s "svijetao,
proziran"; od XX. st.).

Umanjenica od gen. to je balkanski turcizam (usp.
bug. kebilb, mak. J(ebap, h. i kempapi itd.}, iz t. kebab, to
je iz arapskog kiibab.
U nas s v-b < b- b.

Iz turskog kilim (iz su i rum. chilim, bug. ki/im, mak. Kilim, alb. -
qillm, kilfmis, tsilfmJ), to je iz perzijskog.
185

cirwiea (X\'.J. (XVII. st.). - Po imenu svetog
za kojeg se smatra da JU Je stvorio (u IX. On se zvao, na-
kon stupanja. u samostan (prije je bio Konstantinos), Kyril los, to je izve-
deno od kfnos "gospodar", kao pridjev "jak, vrijedan, znamenit"
(v. crkva).
a, o
9d "slijeP.; vidi na je?no to je turcizam, iz
t. d1Jal. k10r (t. .kor slijep ). !urska Je nJec IZ perz. kar slijep" (to ide s
perz. kar, to Je. srodno sa slmd. ktiJJaJ:i "j ednook" - v. krn).

Imenica zvukoopisna postanja; od nje onda dalje
gen.
Balkanski turcizam (usp. bug. kjub, mak. fup, alb. qyp itd.), iz tur. di-
jal. kjiib t. kilo.

i - Zvukopisni glagoli. Od njih
(usp. zvukoopisnost pljDskll).

Stariji je prezent
Po jednom naslalo od praslavenskog *tjuteti, to bi pak bilo
od prefi.ksalne sloenicc *ot-jutiti/*ot-juteti > slsl. otutiti > tutiti Usp
mti. , ("uti"):. . . c_ftiti, cftif (iz g!U:
dluz. cuc1c, . . r. ocut1t.'sp1'. ukr. bjr.
Glagol 1ut1ti/ Julet1 ruje ru u Jednom slavenskom jeziku.
, Drugo je. su oblici na (ovamo spada i imenica
pov.ezaru s cut1, cud1t1 se. Tada bismo u imali zaoravo asimilaci-
lom prvo lice jednine prezenta *tjutjQ < s
koje je u (v.}, proirenim sufiksom -t-. Tada' bi
bila. 1meruca (sin. r. dijal. "glas,
zvuk USj JO praslavenske
lbki,(jb),
V. utjeti.
D
da. da
Veznik i potvrdna Od praslavenskog *da, to je dalo uglavnom
jednake veznike i bliskih u svim slavenskim jezicima.
Vjerojatno od indoevropske osnove pokazne zamjenice *do-, to
je varijanta zamjenice, (u prilog tome govori npr. usporednost upotrebe
*da i *ta u slavenskom te usporednost npr. sl. *da ivet'b i lit.
tegyv{x)ja "da ivi"). - Taj isti ie. *do od.raen je i u naem prijedlogu i pre-
fiksu do (v.).
Drugo povezuje slavensku *da s izvanindoevropskim
primjerma: sl. *da < ie. *da ili *do, to od starijeg *d(h)eH-, a to pak od no-
*daHA, odraene jo u afraz. *d(H) "i, (stlibij.
tuareki elha d "i, skupa s", npr. elha tamgart d-urgaz "ena i mu"; ro-
ma!. -da kartv. *da "i" {gruz. da, megrel. do), alt. *da
i" (f. - ta/-te-, halha da/de-, nanaj. da; korej. -to/-do).
je da je sl. *da dvostrana porijekla, tojest da je u davnoj pro-
losti dolo do ukrtanja ie. *da ili *do (< nostr. *daliA) i *do-
dabar, gen. dabra
Dobiveno od psi. *bbbr'h b-b > d-b, a to *bbbn jo je
u str. bhbn.
PsL *bhbn varijanta je *bebn (u srpcsl. bebn, bug. beber,
hrv. kajk. breber, gen. brebra, usp. prezime Beber i imena sela u Slavoniji
Bebrina, sin. br9ber, glu. str. bebn) i *bObn, gen. *bobni
(bug. bOb'br, hrv. bObar, gen. bObra, sin. gen. bobr, bobor,
lu. bobr, p. b6br, gen. bobra, ukr. bibr, gen. bobrfl, bjr. gen.
U tim su praslavenskim zapravo ie. *bhibher-, *bhebher- i
*bhobher-. .
le. *bhebher- jest u bebru- (u imenu naroda u Bitiniji),
lat. fiber, stbret. beuer, bret. bieuzr, korn. befcr, gal. bebr- (u imenu rijeke
*Bebra, to je danas Bievre-, u Bcbronna, to je u Bcuvronne, Brevenne),
stnord. bj6rr, stengl. be(o)for, engl. beaver, nizoz. bever, srnnj. bever (iz toga
dan. bcever. v. biiver), stvnj. bibar, nj. Biber {germ *bebruz; iz
*beuvor jest fr. bievre), lit. bebrlis, I atv. bqbrs, prus. bebrus. - Usp. jo av.
bawra-, bawri- (a to a moe biti i od ie. o i od ie. e).
Indoevropska je za dabra zapravo udvojen korijen *bher- "sjajan,
svijetlosmcd (za ivotinje)", usp. stind. babhrUI; (usp. sinhal. bambaru,
bamburu usp. za naziv za ivotinje i stind. babhrukaf:i "mungo",
npr. u pali babbuka- - To ie. *bher- jo je u stengl. bera, engl.
187
fx:1r. stvnj. bero, .nj. Biir "medvjed" (germ. *beran-), to je za-
.za medvjeda (usp. u zapadnopaharskom bhubro "mladi
medvJed < stmd. babhru-) u lit. beras. !atv. "crvenkastosmed"
( *bher-), toh. A parno, B perne "sjajan".
_le. *bhreu- jest,. s -H- *bhreuH- > *bhrii-), u stnord. brt1nn, stengl.
bnm, engl. brown, ruzoz. brum, stvnj. brOn, nj. braun {germ. brunaz <
*bhru-no-s).
Je. potekli su od (s premetanjem wr
> rw) 1 koJt su od bora s1vosmed": ?afraz. (istku.:
oromo bara zut soma!. bara boja, pjega"), alt. *bola "siv
(turk. *boi: stturk., stujg. boz "siv", t. boz siv"; mong. "siv":
snrong. boro, bora, halha bora).
je usporednica sjevkavk. *bHiirA
V. breza.
dah, gen. daha
I dih. - Od psi. *dbXD: stsl. dbXb, bug. dbx mak. dax sln diih dah V
dech, r.dijal. dox ("odmor"). ' ' c.
Usporednica je lit. dlisas "uzdah".
, s (stsl. dbx11Qti "puhnuti", bug. dbxna, h.
<faihat1, dase11!, dlihnem/dahnem, sin. dehniti/dahniti, dahnem,
c. d(e.Jchn<:ut1, df>chn'!f, p. r. dijal. dOxat' ("jako kaljati"). r. doxnut',
ukr. dohnuty, bJr. dOxnuc).
. je usporednica tom glagolu Jit. dijal. dlisti "gubiti dah dahta-
h", latv. dust isto; usp. i dusdi. '
Sa sufi.krom -ter jest dahtati, 3. I. jd.
U *dJ,x- jest prijevojni stupanj *dhus- indoevropskoga koriJena
*dheus- (v. duh).
V. i tvor.
dalek, a. o
psi. *daf bug. dalek, mak. dalek, sin. dalek okamenjen
a dale&,: pri!. "daleko"), dalekf, dalekf, lu.
da/oki, J>o.lap. dolek, p. daleki, dalEilii; r. dalekij, ukr. dalel.y.j, bjr. daleki.
* _(usp .. pnloge dalje, nadalje, te komparativ
dalbJb: daJ.i/J, sto Je od tmeruce *dafb (v. da/;) - i to sufikrom -okb (koji je
povezan s *oko; usp. *irokb, *vysokb i sl.).
dar
_ psi. da/, dial, p. dal, slovin. dAIAu, r., ukr . bjr. dal'
usp:. stsl: d!IJa, sin. dalja, dale (*dala).
je Je dalb i kao srodne s . *dblga (bilo
"dale se po SVOJOJ s Iit. toli
se ka ko tolus dalek. !atv. ta/s isto: naime, i da- i ta-
takvi (_*dav u da, _to- kao u *t'bjb > taj, ponekad se
do 1 to smatraJu mac1cama iste pokazne zamjenice).
dan, gen. dana/ dne
psi. *dbm: s.tJ.1. db_m, gen. bug., mak. den, sin. dfin, gen. dn,
g)U . v(u den, gen. dine), den, den,
dtf!n. J?,Olap: dan, p. dzJen, slovin. J'iin, r., ukr. den' bjr. dzen
. din- dan : stmd. dinam sr. "dan" (usp. pali prakrt 'dina- "d "
stndhi .ff1.1Ju "praznik", lendi dilJviir isto, nepal., asam.,
I
I
188
"dan"), kamir. m. "dan", *din- (npr. u imenu gromovnikova gaja
alb. dite ( < *din-te) "dan", gdhi(n)j "bdjeti" ( < *di-n-jo), lat.
niindinae "deveti dan, sajamski dan", stir. tredenus "trodnevlje", gol. sinteino
"postojano, stalno, svakodnevno", stvnj. len(gi}zin (tj. "dugodnevlje",
od toga nj. Lenz *dcin- imamo u Jit. diena "dan", !atv. diena,
'jatv.' dins, prus. deinan ak., moda psl. *<Jim, u kaup., slovin.-pomoran. dzifr
sia, p. dzis, glu. insa. .
danas potekla je od psi. *dbllbSh, gdje je *sb pokazna zamjenica
(isto u jutros, proljetos, Jjetos, jcsenas, zimiis): *sb m., *si
., *se sr. "ovaj, ova, ovo" (ic. *Ro-/*Ki-, npr. u het. ka, lit. is m l .,
stengl. he m:, hit sr engl. he, it, itd.). ima isto *si; simo "ovamo"
< mo, gdje je *se lokativni oblik; kajk. zde "ovdje" < *sbde.
Indoevropski je krijen *dci- "svijetliti''. Usp. stind. "svijetli",
hom. d6ato "prividi se, se", delos jasan" ( *dej-el-o-s).
Od *dejeu- ( *djeu-, *diw-, *dju-) poteklo je indoevropsko ime nebes-
kog boanstva *djeus: stind. dyauJ; "nebo", het. ius "bog, bog sunca", luvij.
1iwaz ''bog sunca", ZeU.s (ak. Zen < *djefu}m), vok. Zea <' *djeu, gen.
Di(w}Os, dat. lok. Di(w)f < *diw-), stlat. gen. Diouis, lat. gen. Iouis prema Iup-
piter, od !Opiter, umbr. Jupater vok. ( *djeu-pater), !at. gentilno ime lulius
( *Iouilios), Diespiter, oskij. Di(wef 'loui", lat. dies "dan" ( *dijefu)s; lat. dies
> roman.: rum. zi, veljot. dai, ta!. di, sardin. logudor. die, retorom. eng-
adin., furlan., stfr., prov. di, sttal., prov., kata!., p., port. dia), venet. zei11os
( *deiwos), mesap. deiva, dcivas, diva, divana, frig. dios dat. mn armen. tiv
"dan" ( *di-w-).
Od *deiwos: stind. devfll; ''bog" (pali deva- ''bog, demon, kini bog, kia",
prakrt. deva-, dea- 'bog, oblak, nebo", sindhi !}_eu "vrag", lendi deo 'bog",
pandabi deu 'bog, vrag", de "demon, idol", zappahar. deu "kia", nepal. deu
'bog", asam. deu "zao duh", srbcngal. deyfi "oblak. nebo", de "polubog", hindi
dew 'bog, demon", gudarati dev 'bog, idol", marathi dev 'bog, demon",
stsinhal. devaha gen. "bog", sinhal. deva "kia, oblak", de-dumia 'boanski luk
= duga"), kamir. div, dev ''bog" (usp. akun dei 'bog", gen. nm. u dea
"staza bogova = Kumova slama, staza", vajgali de ''bog; zakletva,
prisega", paai dew, do "demon", kalaa dewa 'bog" itd.), avest. daeva- "de-
mon" (od takve perz. de1r, iz toga tur. div, iz nae dfv), lat. deus
'bog" (roman.: strum. zeu, tal. dio, sardin. logudor. deus, retoroman. engadin.
dieu, furlan. go, fr., prov. dieu, katal. deu, p. dios, judeop. dio, port. deus), dius
'boanstvcn", ga!. D.euo-, Deo- u imenima, keltiber. Teiuo- (u osobnom
imenu TeiuoreiIUs, koje odgovara galskom Diuorix < 'boanski
stir. dia ' bog", gen. de, kimr. duw, bret. doue, stnord. t !var 'bogovi"
( *deiwos), Tf r ime boanstva (stgerm. teiwaz), stengl. Tig, gen. Tfwes ime
boga Marsa, stvnj. zio (germ. *tiwaz), lit. dievas, latv. dievs, 'jatv.' deus,
prus. dcywis.
dar
Od psi. *dan: stsl. dan, bug mak. dar, sin. dar, lu p. dar,
slovin. dar, r. dijal., ukr bjr. dar.
To od indoevro_pskog *ooro-, to je sufik.som -ro- od
do- "dati" (v.). Usp. dOron, arm. tur ( *dorom). Nekad moda hctcrokliti-
osnova na -r/n-, pa bi to -n- bilo u *dal2h (hrv. st. dan ., usp. danak <
*dani.f...D) pa bismo imali *dor-/*don-. Za *don- usporedi jo stind. danam
sr. "dar" (usp. pali prakrl. dliJ;ia-, hindi dan, sinhal. dan itd.), kamir. dan
189
"dar", lat. di5num sr. (roman.: tal. dono, sardin. logudor. danu. retorom. engadin.
dun, fr. don, prov., kata!. do, p. don, port. do), stir. dan isto, lit. duonis "danak".
dMka .
Od psi. ak. *dbskp: stsl. "daska, stol", bug. "daska",
mak. daska, sin. daska, daska isto, daska "kamena deska
"daska, daska isto. glu. dcska "daska", dlu. st. cka (polap. deiska,
deisk6 "stol" iz srnnj.), slovin. dciska, r. doskA, ukr. d6kA, bjr. d6ka, d6ska isto.
Starije je slavensko *<fbska bilo "stol" (a prvotne je stol
bio upravo daska na podu), no potisnute su je druge ( *stoh,, u slovenskom
miza). .
ili iz germanskog ili iz latinskog. Germanska pak je
(usp. stengl. disc "stol, jelo", engl. dish "zdjela, jelo", stvnj. tise, nj. 1isch
"stol") iz iste latinske - discus "drvena zdjela, disk. kolut", to pak je
iz dfskos (iz je inter. disk). Usp. kslat. (IX-X. st.) discus "tanjur,
stol .
Ako je iz narlat. *discu, psi. poteklo je od enskog roda, koji je
mogao nastati - po uzoru na fabula "daska, scutella "zdjela",
mensa "stol, jelo" - jo u narodskolatiskorn. kao i *discu >
*duscu (usp .. berberski latinizam dusku). Za . rod *disca usp. frankoprovan-
salsko desca "plosnata koarica", katalon. desca "zdjela", sardin. (logudor.)
discuedda (discus xscutella).
U praslavenskom je ula, zbog s njima, u obrazac pridjeva
na -bSkD, pa je da je tek u slavenskom nastala promjena roda: od
bi se, po latinskom, da bi naglasak
trebao biti na prvom slogu) nastale {kao to je npr. *pjjfhskb m.,
*pofska *pjjfhsko sr., odr. *pofbsJ..-ijb).
dati, dam/dadem
Od psi. *dati, *dami: stsl. dati, da111b, bug. dam, mak. dade, sin. dati,
dati, daf, glu. dlu. das, polap. dot. p. slovin. dic, r. dat', ukr.
daty, bjr.
Od ie. *dO- "dati". U praslavenskom prezentu *da111b vjerojatno je i to
u *dfid111b - reduplicirano ie. *do-d-mi (usp. litavsku novotvorinu doodu
"dam" u *do-d-, prema stlit. diJomi < *do-d-mi), no je da je *darm
nastale od *do-mi, to bi bilo .od normalnog indoevropskog redupliciranog
*de-di5-mi - usp. stind. dadami "dajem" (dadati "daje": pali dadat1), avest.
"daje", dfdi5mi "dajem". - Usp. jo u drugim jezicima: het. diihhi
uzimam", hijerluv. taa "uzima", lidij. dfiv "dajem", stind. ved. dati "daje"
prakrt. dai; deti > pali deti, prakrt. dei, rom. def 3. I. jd. prez., sindhi
"dati", lendi devaIJ, pandabi deIJfi, zappahar. de-, nepal. dinu, asam.
diba'. bengal.. deoya, ori ja dcbfi, maithili deb, hindi dcna, gudarati dcvCi, ma-
!athi del)c, s1nhal. dcnava itd.), kamir. dyunu "dati" (usp. npr. ina dem "dam"
arm. tam "dam", Jat. di5 "dam" (Jat. dare "dati" > roman.: rum. da, ve-
IJot. duor, tal sardin. logudor. dare, rctorom. engadin. dcr, furlan. da, prov.,
da_r), al?. dhashc "dao sam", venet. zonasto ( *dOnasto). lit. dooti,
duot, Jatv. dod1, prus. diit(wci). "davati" i "uzimati" za
nisu se pomiJeala ni 1:1 kojem pojedinom jeziku. Ta je razlika nastala zbog
drevne. - poJednostavnjeno, ono to jedan daje, drugi uzima.)
* nesvrsenoga glagola davati potekao je od psi. *daviiti, od ic. di5- w-,
&dJCJe -w- proirenje (usp. stind. dtivfme, kipar. dowenai "davati", lit.
daviau "dao sam" < *do-w-). Isti je -v- i u daVb, daVbi (diiv1). Prezent dajem
190
preuzet je moda iz sekundarnoga glagola, psi. *dajati, *dfij9 (npr. dajat,
sin. dajat1) - no usp. ie. -j- npr. u prus. diiiai (vjerojatno daian) "dar", rus.
prodajanie "prodaja" (nae pr&iaja < *prodadja), stind. diiyfr "dar".
lndoevr<P,sko *do- poteklo je, preko starijeg *doH- < *dexw-, od no-
toH.11 "davati", koje je odracno jo u ural. *toye- "davati" (fin.
tuo- "donositi", saam. ju. duoki!-), drav. *ta- "davali" {tamil. tii "daj"),
alt. *[tla- "dati, dobiti".
Postoje i usporednice - npr. sjevkavk. *'11- t(w).11- "dati".
Usp. i u jezicima: amerind. *atu - *ato "dati, uzeti, nositi" u ist.
porno du- "rukom", kajapo ta' "uzeti", protokaripski *utu "dati", bororo to
"nositi" itd.
daviti, davim
Od psl. *daviti: stsl. daviti, bug. davja, mak. davi, sin. daviti (se), davim,
daviti, davif, lu. polap. dove ("davi"), p. st. danas
slovin. dlavjlc, r. davit', ukr. davfty, bjr.
To je od ie. *dhOw-ejc-.
Korij en je *dheu- ( *dhau-?) "umrijeti, onesvijestiti se": av. dav "daviti,
pritiskati", lidij. Kan-dau-las "psodav", frigij. daos "vuk", arm di "truplo"
( *dhw-ei-), Dfioi, Daoi thailnon "zvijer", Jat. Fawws, um-
ski i poljski bog, stir. dith "smrt, kraj" ( *dhwi-tu-), got. diwano "smrtno",
slnord. da"'nesvijest" ( *dawa), deyja "umrijeti", srengl. dei3en, deye, engl. die,
slsas. doian, slvnj. touwen, srvnj. touwen (germ. *dawjan), got. daujJs "mrtav",
stnord. stengl. dead, engl. dead, stfriz. dad, stsas. dod, nizoz. dood,
stvnj. t6t, t6d, nj. tot {germ < *dhau-16-s), got. daujJus "smrt",
stnord. stengl. engl. death, stsas. stvnj. t6d, nj. Tod (germ.
*daupuz), toh. B on-(u)wafifie 'besmrtan" ( *l}-dhw- ).
Indoevropsko *dheu- poteklo je od nostr. *dt1w11 'bolovati, umrijeti",
koje je jo u afraz. *dw- 'bolovati, umrijeti" (sem. *dw-: _arap. dwj/dw',
geez dwj "biti bolestan", ugarit. dwj "bolovati", sthebr. dawaj 'bolest"; ku-
it.: oromo du'- "umirati"; *dwOJ "ubiti": boleva du, angas tu, jegu d-,
sokoro de-).
dad, gen. dada
Od psi. *cfbdb: stsl. dbdh, bug. dbd(it}, mak. dad, si n. dat, dajii, di-
jal. i ded itd., det; glu. dlu.
polap. dazd, p. sl. detdt, gen. ddu, p. deszcz, gen. deszczu/dzdzu, slovin.
r. dad', gen. dodja, ukr. bjr. dod.
Po jednom *dbdb jest od ie. *dus-dju- "loe nebo, lo dan".
le. *dus- '1o, hud, ruan" jest u stind. dur-, av. du-, du-, atm. /-
("ne-"), dys- (usp. u inlern. distrofija, diskritzija itd.), tat. *dus- (u difflci-
lis "teak", od *dusficilis), stir. do-, du-, gol. tuz-, stengl. far-, nj. zur-.
le. *dju- jest od *dci- w-, za koje v. u dan.
Naime, prema *su-djeu- "dobar dan" sloji *dus-djeu- '1o dan".
No kako se za kiu izvode od onih za "liti", "mokar", "voda"
i si., drugo izvodi *cfbdh od *dusg-, pa se onda s
lit. duzgeti, "umiti".
Postoji jo jedno da je prvotna bila pa se onda
ta povezuje s norv. dusk-regn, v. rcgn-dusk "kiica koja sipi, rominja", usp.
norv. dijal. "rominjati, curiti", to je, s proirenjem -k-, od ie. *dheus-
"prtati, praiti" (a to je od *dheu- ' 'duti", v. duh itd.).
191
debeo, debela, o
_Danas i debeo, debela, o; odr. debeli, a, o. - Od psi. *debe-
ID()h): bug. debel, mak. debcl, sin. debel, debela r. debelyj ukr.
bjr. dzjabely. ' ' '
. To_ je sufiksom -el- od *deb-/*dob-, a to je isto *dob-
koJe Je dobar). jo vahan. 8op (za travu)",
)atv. dab/s 'buJan, obilan , prus. deb1ca "velik", debijkan, debikan "veliko'1
Kbo!!lJ>arativ se tvori od dcb- (usp. irok : iri, sladak : debl
1
7 <
"'ue -JI.
decembar
I decembar. U starijem jeziku i oblici, usp.
(po tal.), u M. mjesec dckembar, prosinac. - Iz Jat. december to
je od lat. decem "deset". Prosinac je u rimskom kalendaru bio deseti mje'sec.
Za decem v. deset.
derati, derem
Od psi. *dI,rati, *dcr9 (s infinitivom prema prezentu): stsl. dI,rati bug.
dera, i_;nak. dere: sin. draf, dlu. dras, polap. dere ("dere"),
r. dratr. bJr. - nastavlja ie. *dr-, to je
pnjeVoJru stupanj od der-, a a Jest po mdoevropskoj aoristnoj osnovi *dra-:
> usp. *bher-. - Taj je stupanj jo u
i.idn!, u nadn- (u nadnll}ecnik, nadnp;esnik), dronjak itd.
*dcr- jest, osim u prezentu *der9, i u infinitivu *derti
h.v s prefiksima: <'>drijeti, pr<'>drijeti itd.),
sin. drr;t1:. c. d! 1!1, sle. d:1ef, gluz. dlu. dres, p. slovin. dfec.
- Za. e usp. i deran (i imenica i pridjev), derite, der/e.
stupanj o *dor- jest u Odora ("ruho" "plijen", usp. Odor u
Crn?j <?on t u I. Belostenca "plijen; imovina", u V. S. "trud"; za
.t,? iz gdje je to iz germ. *rauba, usp.
nJ. rauben robth, pljackalt ), prodor, razdor.
. . stupanj i od b) dirati, nadirati, pr<'>dirati, p0dirati,
Odira/1 ttd. (Sufiksom -ka- pa onda zadirkivati.)
du<taritlest isto to i udriti, s b > a; usp. ildiir, Udarac, gen. Udarca -
moze 1 o 1e. wr-.
*der- (kou, koru)" jest u stind. dar- "kalati, cijepati",
m. pukotma u zemlJt (> bengal. dar jama rupa u zemlji"
itd.; to je ie:. *dor- kao u prodon), kamir'.
* (anJ: da:as < *dor-), arm. terem "derem, gulim", dero
( der-10), !;imr bret. darn ( *df-no-sJ. sleng!. torn
._ ruzoz. tC!Orn_ , stvnj. zorn, nj. Zorn "gnjev"
n ),_ got. dista_1ran razntt, raskopati , sleng!. teran isto, engl. tear "de-
ra: stvnJ. zcran, nJ. zehren "izjedati, troili", lit. dirti, diriU/dcru "derati" itd.
deset
I d -t Od *
cse .- psi.. stsl. desr;th, bug. deset, mak. deset, sin. deset,
3
-, de_set, sle; gluz. dll.I. tasc, polap. p. slovln.
resmc .. r. des1at, ukr. des1at', bjr.
te. *dr;l&J:-ti;s "?esctka", od je i lit. deimtis, latv. dcsmit(s).
ra
0
azno Je ie. _(i proireno sufiksom -t-): slind. dasa, pali dasa,
P .. krt. dasa, <jaha, lend1 dfi!1, .z.appahar. da, nepal. das, asam. dah, bcngal. das,
dasa, .b1har. das',.. dah, bhodpuri, avadhi, hindi, gudarati
' marathi das, daha, smhal. dc1sc1ya, dtthaya; av. dasa, stperz. da-8ll-, srperz.
192
dah, part. manihej. ds, klasperz. dah, perz. diih, tad. dah, sogdij. manihej.
8s', horezm. - d{y)s, hotsak. dasau, da, kurd. (kurmandi) diih, afg. Jas,
ugnan. Sis, vahan. 8as, jidga loS; armen. tasn; deka (to je dekc1- u dcka-
gram i sl.); alb. dhjethe ( *dcK:rp-ti-); Jat. decem (to je deci- u decilitar i sl.;
tat. decem > roman.: rum zecc, veljot. dik, tal. dieci, sardin. logudor. dcge,
retorom. engadin. diesch, furlan. dis, fr. dix, prov. dctz, katal. deu, p. diez,
port. dez), umbr. desen-, stir. dcich n-, kimr. dcg, bret. dek. got. taf111.m,
stnord. tlu, stengl. tien, tjn, engl. ten, stfriz. tian, stsas. tehan, stnizoz. ten, ni-
zoz. tien, stvnj. zehan, nj. zchn (germ. *texan, *tcxWJ), lit. deimt, latv .. des-
imt, desmit, . prus. dessimts ("deseti"), toh. A siik, B fak.
le. *deK:rp najvjerojatnije ima *de- po *dwo- "dva'', a *Kip- jest "pet",
zapravo "prsti jedne ruke". Od *J&p-tu-s "ruka" nastalo je germ. *xanduz
"ruka": got. handus, stnord. hQnd, dan. haand, v. hand, stengl. hand, hond,
engl. hand, stfriz., stsas., nizoz. hand, stvnj. hant, nj. Hand.
To *Kip- najvjerojatnije je od nostr. "'!Cii11M "ruka, svi prsti", .od bi
bilo i ural. *ki.ime-n, to je dvojina, pa "dvaput pet", u fin. kymmcnen,
est. kiimme "deset".
V. sto.
desiti se, desi se
desiti se, desi se. - Od psl. *desiti (sr;}. stsl. desiti sresti",
bug. dijal. desim se "stojim pravo dulje vrijeme'', str., resi. desiti,
sresti". - Usp. pridjeva pOdesan ( *podeshnb). - Usp. *dositi: stsl.
dositi resi. dositi sresti", dositisja se, biti r. di-
jal. dosejat 'sja "desiti se"). -
Indoevropski je korijen *deR- "uzeti, primiti rukom" ( "pozdraviti, uka-
zati "odgovarati" itd.): stind. daasyati "slui, poklanja se", dasati, das-
n6ti "rtvuje; klanja se'', dasE1 . "stanje, poloaj, sudbina", av. dasam sr.
"imovina", dekomai, at. "primam, uzimam; razumijem, trpim,
doputam", "mislim, mnim, smatram" (dokei moi mi se, mislim,
d6ksa "mnijenje, miljenje, predodba, misao" (usp. intern.
doksOgraf pisac i urednik mudrih izreka"), d6gma "mnijenje,
miljenje; odluka, vjerski propis" (usp. intern. dOgma "temeljna to-
u vjeri; mnijenje koje se usvaja kao takvo; nepovrediv, apsolutiziran
stav", od toga dagmatsk11, alb. ndieh se" ( *deR-sRo}, ndesh "sresti",
lat. dccct "pristaje, krasi, odgovara, dolikuje, valja", decus "ures, dika, nakit,
"vrijedan, dostojan; pristao, pristojan" ( *decnoS; iz olgllitas
"vrijednost, ugled; potenje" jest dignitet; Jat. oignus > roman.: rum demn,
ta!. degno, prov. denh, fr., prov., katal. digne, p., port. digno}, doceO (ne-
koga}, ( da neto prihvati, pojmi"; Jat. docere > fr. duire,
prov. dozer), doctus (roman.: tal. dotto, stfr. duit, prov. duech, stport.
doito}, doetor (iz toga intcrn. doktor}, doetrina "nauk, znanje,
nost" (iz toga doktrina), disd5 (se)" (od toga discipulus dis-
ciplina "nauk, obuka; znanost, sustav, red, stega, disciplina; metoda" - usp.
disciplina), umbr. ti$il "dccet", stir. dech "najbolji" ( *deR-o-s), srvnj. zeche,
nj. Zeche "red", toh. A lak- "podijeliti".
V. desni.
desni . mn., gen. desni
Po deklinaciji i, usp. desna . (XVIII. st., u Dalmacij i}. desno sr., dijal.
(Crna Gora) dCli. Psi. sr., .: bug. desna, sin. dl'esna
(usp. dasne u XVIII. st.), dftseii, glu. dtasno, dlu. pciJap.
193
p. dzillslo, dijal. r. desna, dijal. desn6, ukr. bjr.
dzjasna. .
je sufiksom -sn- (moda i -sl-, ako to -sl- nije nastalo d -sn-
zbog od *dent-, to je povezane s ie. *(eJdont- "iub"
(zapravo particip od *ed- "jesti" (v.) - dakle stind. dan, gen.
(usp.: danta-, .da127ta-, r?m lendi hind.
<!Nt itd.), kanur. (usp. askun katJ . dut itd.), av. (usp. sr-
perz. dandan, perz. diindan, tad. dandan, kurd. kufmandi daran,
sogdij. 8nek. hotsak. ugnan. 8indun, ikaim. dond itd.), arm. atamn,
odOn, gen. od6nt9s (usp. intern. naziv zubne paste te danas
to naziv za svaku kalodont ?1j_epozub"), latin. dens. ( gen. dentis
(usp. intern. dentist; lat. dens, dent- > roman.: rum. dinte, veljot. diant, tal. .
sardin. logudor. dente, retorom. engad. daint, ftirlan. dint, fr., prov., kat. dent,
p. diente, port. dente), stir. def, got. tunjJus, stnord. tqrm, stengl. t&J, engl.
tootA stfriz. toth, stsas., nizoz. tand, stvnj. zan, nj. Zahn (germ. *tanf>uz), lit.
dantis. Usp. het. pojeden". .
Prvotne je bilo "zubno meso".
desni, a, o
oblik desan, desna, o. - Od psi. *desbm(jb): stsl. desnb, bug.
desen, mak, desen, sin. desen, desna, rcsl. desnyi .
. Od ie. *deK.s-ino-s: stind. i "juni"; usp. pali, prakrt.
dakkhil}a-, sindhi JiakhiJ;iu, lendi dakkhi1J, pandabi dakkhan, hindi
da(k)khin, gudarati dakfuJi, marathi <JakhirJ, sinhal. od srind. dakkhina
jest ime polootoka Dekkhan "Dekan"), kamir. dachyunu (usp. akun.
paai ina dac;hil}iJ), av. daino, lit. deinas, ?'jatv.' dag-s.
S drugim sufiksima: deksiter6s, deksi6s, miken. dekisiwo osobno ime,
alb. djathte, Jat. dexter {roman.: tat. destro, sardin. logudor. destru, retorom.
engadin. adester, furlan. gestri, stfr., prov., kat. destre, p. diestro, port. destro),
osk., umbr. destr-, stir. dess, kimr. deheu, gal. Dexsiva, got. taihswa, stvnj.
zeso.
Indoevropsko *deK.s- "desni" izvedeno je od glagola *deK- "primiti" (v.
desiti se).
detalj, gen. detalja
iz fr. detail, to je izvedeno iz detailler "rezati u
pro_davati na malo". Taj glagol sadri latinski prefiks dis- "raz-" i narlat'.
to. je "rezati grane'', a izvedeno je od talea
stap1c prnt1c; sadruca, mladica . - Lat. talea nastale je od ie. *ta]- "rasti
zelenjeti se", kao i talis "mlada", Jit. at6las "otava". '
V. tanjw-.
deva
I. deva. se u hrvatskom jeziku pojavljuje od XVII. st. - Balkanski
.usp. npr. bug. deve, mak. st. deva, alb. itd: Iz tur. deve "tegle-
z1votmJa".
N jeziku (od XV. nadalje} bile su i
.kitmc_la, kame] le iz Jat. eamelus, a nazivi kamila, kamilija,
k.amiJ 1 .sl. J?SU .po [kanv1a}, kameli, kflmelos. Oblici gami/a,
gam?a sl. 1maJu g 1h SJcvtal. gambello ili po uzoru na hebrejsku
NapnmJcr, u Gazophylac1umul. Bclostenca deva se na ganula.
Lat. C<1rnelus (> roman.: tal. gameo, rctoroman. engadin. K.am.:1il,
194
stfr. chEtmoil, prov. camellus > p. camello, port. game/o; >
tal. cammello, stfr. cameil, fr. chamcau, prov. katal. camell)
je iz kAmelos. - Iz latinske su i druge, npr. stengl., engl. camel,
stvnj. kame!, nj. Kame!.
ka melos je iz nekog semitskog jezika, usp. hebr. glimiil i
glosu gama! "deva u Kaldejaca (Babilonjana)", arap. gama/ itd.
Jednogrba -se deva zove dromedar, gen. -ara, to je koja je dola,
kroz latinski ili neki drugi jezik (usp. npr. nj. Dromedar, fr. dromadaire,
engl. dromedary Srlat. dromedarius jest od *dromiidarius, to je
iz dromas, -ados (zato dromedar i "vrsta brze
jedrilice"), to je od istoga korijena od kojeg je i dr6mos "trk, trka; trkalite;
put, staza" (ie. *der- v. drmat11.
Starija za devu bila je u germanskim jezicima npr. got. ulbandus
itd., to od ie. *Jbh-ont- "slon" (v. u element).
U arijskim je jezicima za devu bila stind. m "deva,
bivol" (> indoarij.: pali offha- ivotinja", prakrt. uffa- "deva", lendi,
pandabl uf.th, nepal. uf, asam., bengal. uf, orija ufa, ofa, hindi OJ isto itd.), ka-
mir. wOfh, av. utro "deva" (to je i u imenu Zaratustre, Zarai>utro
Zoroaster, to deva"), hotsak. xwtr, perz. utur, tad. utur itd.
je izvedena od korijena ie. *wes- biti mokar" {> stvnj. wasal
"kia", stengl. w6s, wase, engl. ooze "mulj, blato; iscjedak" itd.)., vjerojatno
zbog devina 'pljuvanja'.
Deve su pripitomljene vjerojatno jo u III. pr. n. e. Dvogrbima
je domovina u sredinjoj Aziji. Takvih je bilo od pustinje Gobi i !rana do is-
stepskih Jednogrbe deve iz junijih
i bilo ih je u Mezopotamiji, Egiptu i drugdje. Deve se spominju i u Sta-
rom zavjetu.
devet
I devet. - Od psi. stsl. dew;tb, bug. devet, mak. devet, sln. de-
v?f, devet, devaf, glu. dlu. tewd, polap. diwtt. p.
slovin. 3ievjinc, r. devjat', ukr. devjat', bjr.
Proirenjem -t- {te uvrtenjem u osnove na i1 od to
je od ie. *newv; d- analogijom po
le. *new(e)n- "devet" jest npr. u stind. nava {usp. pali nava-, prakrt. .rava-,
sindhi nava, lcndi ni5, pandabi na U, zappahar. nao, nepal. nau, asam, ben-
gal. na, orija na(a), bihar., maithili nau, hindi nau, nam, gudarati nav, marathi
nav, naa, stsinhal. nava, sinhal. namaya itd.), av. nava, stperz. navama- ("de-
veti"), sogd. budist. mv' lnaw(a)J, hotsak. nau, no, gilan. no, kurd. (kur-
mandi) niih, tali. na, perz. noh, tad. nUh, farsi- kabuli no(h), putu na, jidga
nou, mundan. nau, ugnan. n6w, ruan. niiw, jazgulam nu(w), ikaim naw, nu,
vahan., jagnobi naw, arm inn, enea, alb. nende ( *newp-ti-).
Jat. nouem (-m po septem, decem, nouem; at. > roman.: rum noua, veljot.
Inu, sardin. logudor. noe, furlan., retorom.engadin. nu!, fr. neuf, prov., kat. nou,
p. neuve, port. nove), falisk. neven, stir.nof n-, ir. nua, kimr., kom. naw,
bret. nao, stengl. niJon, engl. nine, stsas. nigW1, nizoz. negen {germ. *ni3wi <
*niwwzm), got. niwi, stnord. niu, dan. ni, norv. ni, dijal. nie, nio, stvnj. niun,
nj. newi {germ. *niwun), Jit. devyni, latv. dcvi.pi, hijerluv. nuwa-, toh. AB iiu
le. *new(e)n- sadri korijen *neu- (st. *neuH-) "nov" (v.), dakle je
*new(e)n- "nov broj poslije osam". Vano je brojanje na
jedan je odraz razmiljanja o brojanju na odnos :
195
pet(ero) ljudi (usp. i ie. *kwetwer- prema ural. *kutte "est" - v. u
Na takav razmiljanja i horezmij. li8, oset. farast
"devet" < iran. *fra-ata-, s *pro- i *oKto-.
Mislim da je takav model i u etr. *nurrp "devet": to bi bilo *nu- "nov" i
*rrp "osam" {a *rrp bila bi iz semitskog).
{se), cfignem {se)
Od psl. *dvigti: bug. digam, mak. diga, str., csl. dviti, dvigu.
Psl. *dvigati: stsl. dvizati, h. dizati, hrv. rij. digati, dvigati, dvizati (do
XVII. st.), sin. dvfgati, dijal. dvihat, dvfhaf, dlu.wiga$, p.
slovin. dvf[gac, r. dvigat', ukr. dvfhaty.
Psi. *dvignQti: stsl. dvignQti, bug. oigna, mak. digne, h. (prezent
jest po tome), dvignuti, sln. dvfgniti, dvihnouti, dvihnuf, polap.
dvaignQt, p. slovin. dvjfgnovc. r. dvfnut', ukr. dvf{h}nuty.
Polazno je *d(b}vigb, to je od ie. *dweigh-o-s, usp. stengl.
twig "grana" { *dwi-gho-s), stvnj. zw.(g, nj. Zweig "grana" { *dwei-gho-s).
Teret se podizao i pomicao takvom polugom Zna-
"grana" u germanskom poteklo je od
le. *dwei-gh- sadri *dw- "dva" (a *ei- jest kao u kauzativnim glagolima
-eje- od *ei-
dijete, gen. djeteta
Od psi. gen. bug. detC, mak. dete, sin. dete, delta, dite,
diefa, glu. dlu. ie, polap. p. slovin. 3ecq, r. ditja,
ukr. dytja, bjr. dzicjfl.
To je slavenska izvedenica, suftksom od rijetka *detb {hrv. u Du-
brovniku dijet ., gen. dijeti, jo od XII. st. do danas, stsrp. detb, dijal.det).
- djeca dolazi od *deti,ca (dijetac, kajk. detec - od *defbCJ,, kao
sin. detec, str. delbCb). - Izvedenica gen. od dijetac; od od-
i i kajk. - Hrv. dijal. i st. dcklica, diklica, di-
kla, dekle, kao i sin. dekle, od *detbla.
U slavenskom je *de-t-, sa sufiksalnim -t-, koje ukazuje na to da je
*det- nastalo od glagola *deti, koji se prema *dojiti (koji je
njemu kauzativ) odnosi kao *petV*piti prema *pojiti.
. lndoevropski je korijen *dhe(i)- "sisati, dojiti" {od starijeg *dheH(i)-} koji
Je odraen npr. u stind. dhayati "sisa" (ie. *dhajeti; indoarij.: prakrt. dhayamta-
part. prez.), khovari doyik {arij. *dhay-), oset. diiyiin "sisati", arm diem "si-
{ *dhe-), thesato 3.1. aor. "posisa", alb. djathe "sir", dhalle
111ca, jogurt", lat. lemina "ena" ( "dojilja"; *dhe-m-; lemna > roman.:
tal. femmina, sardin. logudor. femina, retorom. engadin. femna, furlan. femine,
fr. femme, prov., stkatal. femna, p. hembra, port. femea), te/ix "sretan, plo-
dan" (roman.: rum. ferice), stir. dinu 'jagnje", dcnaid "sisa" { *dhi-na-t1),
got. daddjan "sisati" {germ < dhoi-eje-, kao slavenski), latv. def,
"sisati". - Sa sufiksom -/- npr. alb. dele "ovca" < *dhai-1-n-, delme
;st?, ilir. dalm- "ovca" u ko)e kroz
posredstvo, u Dalmac1ja/Dalmac1Ja, Jat. le/o sisam , li/Jus ' sm" { <
'ielJos < *dheljos-, Jat. > roman.: rum liu, veljot. fel, tal. figlio, sardin. logu-
dor. fidzu, retoroman. engadin. li!, furlan. li, fr. flls, fieu, prov. fllh, katal. fill,
p. hijo, port. filho; lat. filia > roman. arum. fie, rum fie-, tal. figlia,
sardin. log. fidza, retorom eng.fifa, furl. fiye, fr. fllle, prov. filha, katal. filla,
p. hija, port. lilha), latv. dels "sin".
, r I
196
dim
Od psi. *dyntb: stsl. dymb, bug., mak. dim, sin. OJITJ, gen. dima, djm,
lu. dym, polap. dAim, p. dym, slovin. r., ukr., bjr. dym
Od ie. *dhiJ-IJ'X)-s: stind. dhUrniil; "dim, para" (indoarij.: pali, prakrt.
dhilma-, rom. (Evropa) lhuv, (Sirija) di{, hindi dhDN, sinhal. duma itd.), akun
dum (usp. jo npr. kali dyiim itd.; arij. *dhilmas), lhym6s "duh,
Jat. /ilmus "dim, para" (roman.: rum. fum, tal. fwno, sardin. logudor. Jion_u.
retorom. engadin. [I.im, fur lan fr., prov., kat. fum, p. humo, port. fwno), ltt.
dUmai mn."dim", !atv. dUmi mn., prus. dumis.
Usp. jo srir. dumacha mn. "magla", ir. dumhach ( *dhum-uko- "maglovit,
taman"), lhjmos "timijan" (daje lhjmbra, thfmbron; iz thymiama ''kad,
tamjan" jesu oblici csl. lbmijanb, stsrp. lbmiallb, h. tfmja, tamjfin. tamjan),
Jat. fimus "gnoj, kal, ( *dhw-imo-s) itd.
Indoevropski je korijen *dheua- "duti" (v.).
dinar
Iz bizantskoga denftrion [dinarionl to je iz latinskoga
na pridjeva denlirius "denar" (sklop nwnmus; nlD!!171us, ni1m11!
vac"). Rimski denarius se kovati 269. g. pr. n. e a VrtJednost mu Je bila
deset puta od vrijednosti bakrenog asa: odatle mu i naziv.
Polazno je za Jal. "po deset" ( < *dek-noi, od decem
"deset"; v. dalje deset).
Narlat. dinarius dalo je roman.: sttal. danario, danari, tal. denaro (iz toga
u naim krajevima u srednjem vijeku naziv dcnar: od XII. st. u Hrvatskoj se
izdaju razni denari, a od XIV. st. se i re Balkanskim polu-
otokom iz Dubrovnika; usp. i sin. denar, gen. -ja "novac"), (stmlet stlombard.)
dinaro, sardin. Jogudor. dinari, rctorom. engad. daner, fr. denier "novac, kama-
te" (usp. i les dcniers publics "dravni prihodi)", prov. denier, dinier, katal.
diner, p. dinero, port. dinhciro. - Iz narodskolatinskog jesu jo, osim srednjo-
npr. i korn. diner, bask. diharu. diru.
Iz latinskog ili romanskog naziva novca jest naziv arapskog, dinar, kako
se zvao zlatni arapski novac u VII. - Taj se arapski naziv proirio,
pa je u nekoliko zemalja dinar naziv za jedinicu (u Aliru,
TWlisu, Jordanu, Kuvajtu, !raku itd.). nakon raspada jugoslavenske
federacije neko je vrijeme u nekima od zemalja nastalima od nje novi novac
bio dinar. Uskoro je Slovenija uvela tolar, a Makedonija denar. Po
Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske (od 23. XII. 91) hrvatski se novac treba
zvati krunom. Naziv kriina rabio se u Hrvatskoj za takav novac u XIX.
- Potkraj 1992. godine u se vrhu Hrvatske govori o tome
da bi se novac zvao klDla (v.).
U VIII. st. u je denarius novac vrijedan 11240 funte srebra.
Iz starofraneuskog dcnier (zapravo iz anglonormanskog dener) posudeno
je engl. denier, to je npr. u XV. st. bila 1112 francuskog sua, a u XIX. st. ta
je jedinicu za tekstiln?g ima
vlakno 9000 m) - iz toga k nama dcnl1er, za tu Jeduucu.
dinja
Od psi. *Ja,dyna: csl. dynja, bug. dinja, mak. dina, sin. dinja, dfne,
dyiia, p. dynia, r., ukr., bjr. djnja.
Smatra se da je najvjerojatnije da je *hdyna *Ja,dLUia
(v. dunja).
197
dio i dijel gen.
Od psi. bug. dijal. de/'bt, mak. def, sin. def, dJ1, die/, dlu. te/,
p. dzial, slovin. 3e/, r. dijal. def, ukr. di/.
Usp. *delni: stsl. deliti, bug. delja, mak. deli, h. dijeliti, dijelim, deliti,
delif, glu. dlu. telis, polap. dele ("dijeli"), p. slovin.
r. delft', uk.r. diljty.
Usporednice su, za got. dailan, stnord. deila, stengl. d;/;:Jan, engl.
deal, stsas. stvnj:, nj. teilen, lit. dailfti, a za *delb to su stengl. da/,
engl. st. dole {german. *dailaz).
Za psi. *delb (str., resi. uk.r. di!, bjr. dzel "razdio", r. dijal. def
"mrea, udio itd.") usporednica je got. dails, stcngl. diel, engl. deal, stsas. def,
nizoz. deel, stvnj. teil, nj. Teil "dio" {germ. *dailiz).
U *delb jest ie. *dail-o-s (ili *dail-o-s), gdje je -/- proirenje; korijen je
*da(i)- "dijeliti, razrezati" (-i- sufiksalno? starije *daH-j-?): stind. dati "od-
sijeca, dijeli" (> pali diiyati ''kosi", bengal. diioya isto itd.), dyati "odsijeca,
dijeli", danam sr. "dio", dalu sr. isto ( > hindi diiu pokuaf itd.),
dayate "dijeli" ( *dai-eta1), kamir. dav m pokuaj bacanja koc-
ke" (arij. *dalu-), dafomai "razdijelim, cijepam; dijelm, dodijelim",
daitr6n "obrok, odmjeren dio", dafnymi "dijelim, razdijelim (obrok i sl.)",
dor. damos "narod" (*da-mo-s; usp. intern. demokracija, demografija
itd.), stir. dam itd.
diple mn., gen. dipii/a
Usp. od toga dipliti te dipla. Prevedenica diple jest dvojnice.
Balkanski grecizam - iz dfpla "prijevoj, dvojnice". Ta je od
pridjeva dip/6os "dvostruk, dvogub" < ie. *dwi-plo-wo-s; v. u du-
pli, diploma (za *pJ- u plest1).
diploma
je iz latinskog, a tat. diploma uzeta je iz
diploma "dvodjelna presavijen papir; povelja, dokument o ovlatenju
ili pravu" izvedeno je od glagola dip/60 "udvojim, presavijem,
(koji je od dfplos "dvostruk", u je di- < *dwi-, v. dva,
1 -plo-, za koje v. u platno).
U st. u francukom su od pridjeva diplomatique (nlat. dip/omaticus,
st_o se isprva odnosilo na slubene dokumente) diplomate,
diplomatie (na isti kao npr. arislocrate, aristocratie-, one su dole i k
nama (kroz dip/Omat, diplomacija.
direktan, direktna, o
suliksom - (a)n iz tat. "prav, uspravan,
okomit (za francuski odraz v. adresa).
Ovamo jo direktor.
(
U "prav, uspravan; poten, stalan.tvrd"
Usp. rector upravttelJ , iz toga reJ..1or), to je iz ie. *reg-to-s, kao i av. ra-
ta_-. orckt6s, gol. rafhts (germ. *rcxtaz, v. u regija). (Lat. directus >
recti:s > roman.: rum. d(e)rcpt, mcglenorum dirept, veljot. drat, tal. d(i}ritto,
ka
sardm. logudor. derettu. retoroman. cngadin., furlan. dret, fr. droit, prov. drcch,
t. dret, p. dcrecho, port. direito.)
Ovamo ide i dirigere "ispravljati, upravljati, urediti" od toga dirigens iz
toga dirigent, ' '
. Od corrigcrc {con-rigcrc) jest "ispravljanje; pouka. opomena",
iz toga korekcija (usp. korigfrat1).
198
disati. cfiem
Infinitiv disati je po prezentu, kojem je infinitiv zapravo dffiati
{koji ima prezent i diham).
Od psi. *dyxfiti: stsl. dyxati "disati; puhati", bug. dijal. dixam "diem",
mak. dija, sin. dffiati, diham "disati; puhati, njuiti", dfchati "disati", dj-
chaf, glu. dlu. dychas "disati", polap. dab:a "die", p. st. "de-
ko disati, soptati", polap. <!Ixac ac "disati", r. dijal. dfhat' "ivjeti mirno, od-
marati se; disati; kaljati", ukr. dfxa'ty "disati, puhali" bjr. "disati".
Psi. *dyati {to je. glagol na -eti od *dyx-): stsl. dyati "disati", bug. di-
am, mak. die isto, hrv. diati "mirisati'', sin. d!ati isto, p. "soptati;
disati'', r. dyat' "disati''.
Usp. psi. *d)'Xb: bug. dix "duh, dah", mak. dijal. dix "uzdah, disanje", hrv.
dih, sin. dih, dych isto, r. dijal. dyx "disanje".
U *dyx- jest ie. *dhas-, koje je u stind. dhilsralJ "boje praine", dhiJsaraJ;
"pranjav, siv" {> pali,prakrt. dhiJsara-, nepal. dhusro, hindi dhiJsar itd.). mo-
da u galoroman. diJsius demon" (iz nekog kel tskog izvora jest
bask. tusuri "vrag, itd.
div, mn. divovi
Proirilo se i div. - Iz turskog div, to je iz perzijskog div, a to od stari-
jeg dev "zao demon".
U staroj su iranskoj mitologiji (koja je najbolje opisana u Avesti) devi bili
demoni koji slue Anhra-Manyuu; protivnci su im dobri bogovi ahure, ko-
je vodi Ahura-Mazda.
U iranskom vjerskom dualizmu devi i ahure imaju suprotne uloge nego
njihovi etimoloki imenjaci u indijskoj vedsoj i mitologiji: tamo
je deval) 'bog". a asure (jd. asuraJ;) nebeski su dem:ini, protivnici bogova.
divalj, divlja, e
Taj oblik za pridjev nastao je od divlji, a, e, to je od
divji. oblik div izgubio se (zbog prodora imenice div).
Psi. *divo(fr,}. stsl. divii, bug mak. div, sin. divji, divi, divf,
glu. diiwi, dlu. t iw, polap. dahte, p. st. dziwy, slovin. Jiivi: str. divii, r. dijal.
dlvyj, dlvoj, ukr. djvyj.
Usp. psi. *dikb(jb) "divalj": bug. dijal. dik, dikj, glu. diiki, p. dziki, r.
dlkij, ukr. df/...yj, bjr. dzlki. - Taj je u dikobraz te jo u nekim nazivima
i imenima za biljke i ivotinje. - Moda ovam:i i dil<.a "slava" se iz-
vodi npr. iz dics "dika, slava").
Usp. i *divokb0b}. divokf, p. st., dijal. dziwoki. - To je *div-o/a,
''koji ima divalj oblik".
se *dikb(jb) usporeduje s lit. djkas "pust, prazan, besposlen", !atv.
isto, no je da su obje iz slavenskog.
Po jednom polazno *div- da se povezati s ic. *dciw- 'bog";
to se rtkrepljuje sklopovima kao !atv. dieva zosis "divlje guske" (= 'boje
guske" , dieva zales "korov" (za *deiw- "bog" v. u dan). - V. o tome jo
i u bubamc1ra.
Po drugom povezano s *diviti sr; (v. u divan).
divan, divna, o
Od psi. *diVbnoOo}. stsl. diVhm, bug., mak. diven, sin. dfven, divnf,
glu. diwny, dlu. iwny, p. dziwny, slovin. 3Tvni; r. dfvnyj, ukr. djvnyj, bjr.
dzfiJny.
To je izvedenica od *diVb, *divo (u naem jeziku nije
199
osim u dfvo "divlje", zbog s div "gigant", to v.), usp. *divati
(sr;) npr. u divati se "opaati, gledati", *diviti (st;) u diviti se i drugdje.
Indoevropski je korijen *dhei- (starije *dheiH-, *dhja-; *dhi-)
gledati, . fhi- (dk!heti
m3. 1. Jd. prez.; dhyayat1 oocava , dhyayat1 razm.tslJa > hindt dhyawnfi itd.),
av. dii(y}- "vidjeti", daeman "oko, pogled", daenfi "vjera",
_sema "znak, znamenje, signal, lozinka" ( *dhjfi-DllJ, od toga internaciona-
lizmi semantika, semasio/Ogija, semato/Ogija, alb. di "znati", di-
tur mudar", diturf "znanost".
le. st. *dheiH-/*dhjeH- (> *dhja-) poteklo je od nostr. *d(i)ga "svijetao",
koje je jo u kart. _*(sa)dye- "dan" {gruz. dye- ).
divan. gen. divana
I divan, gen. divana. - "vrsta sofe, kanape bez naslona" (za to
divan) razvilo se od bliskih drugih divan: "tursko carsko
prijestolje; balkon; sijelo, razgovor''.
Balkanski turcizam (usp. bug. divim zbor; vladin ured; gostinska
soba", ntibflni, dibflni itd.), iz t. divan, to je iz perz. ''knjiica;
knjigovodstvena knjiga; knjigovodstveni ured; sud, sofa''.
djed
Od psi. stsl. deda, bug. djildo, dedo, deda, mak. dedo, h. i djedo,
d&la itd. , sin. defd, gen. defda, ded, ded, glu. dded, dlu. ed, p. dziad,
r. ded, ukr. did, bjr. dzed. .
Sadri udvojeno *dhe-dh-o-s, s preobrazbom \J muki rod i produljenjem
e (usp. tethe < *thethe < ie. "baka").
Udvojenje je onome u *baba, *mama, *tata.
djelo
Od psi. *dg/o: stsl. de/o, bug. dclo, mak. delo, sln. delo, d11o, dielo,
glu. dielo, dlu. dielo, polap. p. dzielo, r. de/o, uk!. d11o.
Od toga je glagol *delati: stsl. delati "raditi, mak. dela tesati,
"strugati", h. djelati, sin. delati "raditi", delati, r. itd. - Od djelati
je
Psl. *defo nastalo je od ie. *dhe-lo-m, to je od korijena *dhe- "djeti"
(v.). - Usp. stnord. dalidun "obavili su'', da:! "prikladan" {germ. *da/iz) lit.
padelfs "podloak", priede/e "prilog". '
. Po. *delo jest od *dai-1-; ta.da se usporeduje s
ltt. daile. "dJelo, proizvod, obrt, umjenost" (usp. stsl. drevo&Jja "drvodjelja"
prema ht. ratadai/a, ratadaile "kolar").
djeti, djedem/djencm
ne Od. P,sl. (i *dejfiti): stsl. deti, dedQ/dejQ, bug. dej (u
div )ne :uu > . d1ana, d1Jal. dencm, sin. dcjftfi, dieti, diem, dfti (se),
s: sle. ,?lu. as, p. ("tkati"), sit;, slovin. 3ac r.
et..;.. deJu._ ukr. diju, dity, dinu, bjr.
10 Je od 1e. *dhe- 1
U dOdijati, dOdijam/dOdijem jest
U i sl. jest
U jest *odetja ( "odjeven"), odijelo jest od *odelo.
. sDd ( p(jsuda ( *po-s9-d-a), nada ( *na-d-a), s
rum priJevoJrum stupnjem.
Od pridjeti jest prfd, prfdarr, pridjev jest od pridijevati.
200
Imenica blagodat, ima -dat po dati, starije je
., s -djet od *detb.
Indoevropski je korijen *dhe- "djeti, staviti": stind. adhat aor. "on stavi",
dadhati "stavlja" (> indoarij.: pali dahati, sinhal. da-), dard.-nuristan. (prasun
lye-, lyu- raditi, paai day- "djeti, staviti, napraviti" itd.:
arij. *dha-), het. tehhi "djenem, stavim", likij. ta- "djeti", arm. ed aor. "on
staw', frigij. edaes "poloio je" ( *e-dlie-s-t, s ae < e), etheka "poloih,
stavih", tithemi "stavljam'', theso "st.avit theke "spremite" {to je u teka
'biljenica", biblioteka, datoteka, diskoteka itd.), thesis "poloaj, postavljena
tvrdnja" {iz toga teza; hyp6thesis "podloga, osnova, glavna
pretpostavka, povod", u hipoteza), tat. facio pravim, gradim" (facere >
roman.: rum. face, veljot. fur, tal. fare, sardin. logudor. fagere, retorom. en-
gad. fer, furlan. fa, fr., prov. faire, kat. far, p. hacer, port. fazer), factum
djelo" (dha-k-; usp. fakt; factum > roman.: rum. fapt, tal. fatto, sardin. logu-
dor. fattu, retoroman. engadin. fet, furlan. fat, franc. fait, prav. fech, katal. fet,
p. hecho, port. feito), teci sam" ( *dhe-k-), stengl. d6n, engl. do
niti", stfriz. duii(n), stsas. duan, stnizoz. stvnj. tuon, njem tun ( *dho-),
lit. deti "djeti".
le. (starije *dhex-) "djeti" jest od no str. *decA "djeti, staviti":
afraz. *d< "djeti" (sem. *w-d<: arap. wdc "staviti, smjestiti"; stegip. wdj "sta-
viti"; ku.: bedauje wuda'- "djeti", dew(i}- "donijeti"; mentol ta,
logone 'de/'du), kart. *d- "djeti" {gruz. d(v}-, megrel. d(w)-), ural.
*teke- raditi" {fin. teke-, saam. sjev. dagfr, mordvin. mokan. tija-, erz-
jan. teje-, tev-), elamit.da- "postaviti, djeti", ?drav. (brahui tikh- "dje-
ti"), ?alt. (evenkij., even. di- "umetnuti"). - Usp. etr. *ik- "djeti" (taj e govori
za rekonstrukciju nostr. *de'A).
Ima dosta usporednica: sjevkavk. (hat. fah "staviti", teh
"graditi", hurit. tan raditi", urart. tanu- isto), tibburm. *ta "djeti, stavi-
ti" (tib. stad-pa, karen. da, burman. tha). - Usporedi i primjere: ju-
*fiSka "djeti, poloiti" (nahuatl teka, tiki- ).
dever
J Od psi. *deve!D. "muev brat": bug. dever, mak. dever, sin. devfr, gen. -ja,
starije dever, devei, st. dever, p. st. dziewierz, r. dever', ukr.diver',
bjr. .
To je od ie. *daiwer- "djever, muev brat"; stind. devar- (od *devarct- i
*devara- jesu npr. indoarij.: pali, prakrt. devara-, sindhi fi.eru, lendi de(o}r,
pandabi dewar, deur, deor, nepal., asam. dewar, bengal. deor, orija diara,
maithili deor, hindi dewar, gudarati devar, diyar, marathi der, dir itd.),
dard.-nuristan. (arij. *devf- > prasun 11wa, karnir. dyata- itd.), putu lewftt,
arm. taygr, homer. daer, lat. laeuir, leuir, stengl. tacor, stvnj. zeihhur
{germ. *taikuraz), lit. dieveris, dijal. dieveris, Iatv. dieveris.
U indoevropskom ima mnogo termina za svojstvo (djever, a vidi i zaova,
jetrva) i to u odnosu ene prema mua, a termina koji odraavaju
odnose mua prema eninim gotovo da ni nema.
djevojka
Od psl. *devojbka: bug. devojka, mak. devojka, sln. prekm. devojka, di-
jal. devojka, p. dijal. dziewojka, r. di jal. dev6jka.
Izvedenica od *devoja dijal. devoja, p. dziewoja), to pak je izvedenica
od *deva. - Psi. *deva (u nas djeva) nastalo je od pretpsl. *doi-w-a, gdje je
*doi- isto kao u *dojiti {v. dijete), a -v- sufiks izvedene imenice, ranije pri-
201
djeva. je bilo "kqja moe dojiti". Nema izravnih uspored-
nica u drugim indoevropskim jezicima - to je slavenska novotvorina.
dlaka
Od "psl. *d<flka?/*d(b)lfika?: bug. dlaka; mak. dlaka, sin. dlaka "dlaka",
dijal. dlak "grana,
nejasna porijekla.
Po jednom vrijedno je -: to - povezivati
sa stengl. tzelg, telg 'boja, mast", sien:gl. tal3 , tafow, etigl. taJlow '1oj, maz",
srnnj. talg, talch Isto, nj. Talg "salo" {germ. *talgaz).
. Po drligom povezane s lit. Jokfs, latv. lacis "medvjed", to se
smatra preobrazbom indoevropskog *rtI<os "medvjed". U tom je
-ko- sufiks, moda isti koji je za boje. mi se da 'bi se u *rt- mogla
traiti neka za boju (usp. germ *beran- "medvjed" : *briinaz
moda isto to je u "sjajan" ako je to zapravo *ar-g-? (Za *rtRos
v. u vukodlak, za u srebro.)
Po koje mi se moda i najuvjerljivijim, imamo
*ch;Jaka, u kojoj je *ch;l- isto koje je i u *ch;lgi, "dllg": *ch;Jfika bi po
tome bila "dllga".
dlan
Do XVI. st. dlan ., gen. dlani, od psi. *d6111h .: stsl. dla11b; bug., mak.
dlan, sin. dlfin, gen. dlanf, dlan, glu. dl6n, dlu. dlon, polap. dlan, p.
d/011, slovin. dlopn, str. dolollh, r. lad6n', dijal. dol6n', ukr. do1'5nja, bjr. dal6n'.
se s lit. delnas, delna, dijal. da/na, latv. delna "dlan". Vjero-
jatno se moe povezati s ie. *dhen[, koje je u thenar "'dlan", stvnj. tenar
m., tenra ., srvnj. tener m. isto.
Razvoj *dhell[ > *dhenl > > > *dol11b?
dno, gen. dna
Od psi. *chbno: stsl. dDno, bug. mak. dno, hrv. i dano, dano,
lu. dno, polap. danii, p. dno, slovin. dnw, r., ukr., bjr. dno.
Od ie. *dhub-n6-m: ga!. dubno-, dwnno- "svijet", stir. domun isto, lit. du-
gnas "dno", latv. dubens, dibens isto; usp. stir. dofn ( *dubna).
lndoevropski je korijen "dubok".
*dheub- jest u D6beros ( *dhub-er-), Debre ( ilir. dfbris
"more", stir. domain, kimr. dwfn, kom. down, bret. doun "dubok" ( *dhub-ni-),
g?t. diups "dubok", stnord. d(Jpr, stengl. deop, engl. deep, stfriz. diap, stsas. diop,
diap, mzoz. diep, stvnj. tiuf, nj. tief {germ. *deupaz < ie. stengl.
dyppan, engl. dip uroniti" (germ. *dupjan < *dhub-), lit. dubLis "dubok".
{g
*dheup- jest u stnord. df!an "uroniti", stengl. diefan, dffan, engl. dive isto
erm. *dObjan < *dhiJp- ) i u psi. *dupa "duplja" (v.).
. Premetanjem od *dheub- se ie. *bheud-, *beudh-, koje je u
shnd:, "dno" (indoarij. *bundha- > prakrt. bumdha- sr. "korijen, panj",
bun(n)h "dno", stsinhal. bundnen instr. jd. "polog", sinhal. bunna "ko-
rtJ:n,_ panj" itd.; *bunda- > pali bunda- "korijen stabla", orija bund isto itd.),
kan1lt. oon "dolje" (usp. dameli bWJ, paai bune "korijen" itd. - arij. *bund-
ha-), av. bana, bWJa, pythmen, lat. fWJdus (usp. fundament/fWJdament, I'L1n-
damen_tala11", je !Ond; od *fundus, *fundoris jesu ro-
manski odrazi rum. fund, ta!. fondo, retorom. engadin. fuonz, furlan., stfr. fonz,
fr . fond(s), prov. fons, p. hondo, port. fondo), nj. Boden itd. - Usporedi jo i
202
pst. *b'bdno (ie. *b(h)ud{h)-no-m) u dlu. beno "ivotinjski eludac, trbuh",
dijal. bedno "dno". .
Ovamo ide i Biidnjiik (v.): to je star slavenski bog, suprotstavljen
mladu bogu,
le. *dheub-/*dheup- poteklo je (preko *teubh-) od nost r. *fubA "dubok",
to je jo u kart. f ba ''jezero; dubok" (gruz. f ba, foba, svan. fuba),
ural. *tuwA "jezero" (komi ty, tow, kamasin. tu), drav. *tuv11- "zaro-
niti" (tami!. tuvai, malajalam tuve-), alt. *(t<)ub,.. "duboka jama; vir" (turkij.:
tapa, tatar. miar. tuba). - Moda je od tog nost r. i etr. i}up- (u
ime podzemne demonke; *-Sa "ena").
do
Prijedlog s genitivom te glagolski i prefiks. svretak
kretanja i radnje. - Od psi. *do, to je u svim slavenskim jezicima odraeno
isto kao do (osim polap. dU). Nastalo je od indoevropskog prijedloga i poslje-
loga *do - usp. av. vaesman-da "doma", lat. -do u endo "u, unutar".
Ta indoevropska osnova *de-/*do- nalazi se jo npr. u ovim
jezicima: *de u enklitici -dc u oik6nde, ofk.ade kod doma,
u domovinu; u u sobu" te u h6de "tu, tamo", t6de "ovamo", u staroir-
som ind (< ie. *sem-de); *de u lat. de "sa, iz, od" (roman.: rum. de,
tal. di, sardin. logudor. de, retorom engadin. da, furlan fr prov kat p
port. de); *do u !at. quando "kada, igda", germ. *to > engl. to, stvnj. zoo, nj.
zu "k". - V. da.
dobar, dobra, o
Od psi. *dObn, *dobra, *dobro, odr. *dObnjb (dabri): stsl. dobn,, bug.
dobir, mak. dobar, sin. d6ber, dobrj, lu. dobry, polap. diibre, p. dobry,
slovin. dtigbri; r ukr. d6bryj, bjr. d6bry.
Od ie. *dhabh-ro-, to je jo u arm darbin lat. faber "obrtnik
koji tvrd materijal; stolar, tesar, (od toga je fabrica "radio-
nica; umjetnost, obrt", to je u evropeizmu fabrika "tvornica"; lat. faber "ko-
> roman.: rum. faur, tal. fabbro, sardin. logudor. frau, retorom donjoen-
gadin. faver, furlan. fari, stfr. fevre, prov. !aure), stnord. dapr "sjetan, tuan,
alostan", dan. tapper engl. dapper "dotjeran, uredan; okretan, ustar,
iv", nizoz. dapper stvnj. taphar tvrd, teak; odva-
an", srnnj. dapper, nj. tapfcr hrabar", toh. A tsopats "velik",
tpiir "visok", B tappre, tiipr "visok".
Korijen je *dhabr- "odgovarati; to pristaje" ( -ro- jest sufiks, vjerojatno
pridjevski). razvoj bio je "to pristaje" (apstraktno, moralno)
"dobar". Isti je indoevropski korijen i u daba sr. (*doba), dOb . ( *dobb):
"dobro vrijeme" "vrijeme, doba".
V. debeo.
dol
Od psi. *doh,: bug mak. dol, sin. dol, dUJ, gen. dolu, dol, lu. dol,
polap. d01, p. gen. dolu, slovin. doul, r. dol, ukr. dfl, gcn. bjr. dol.
Usp. *dolina: bug. dolina, mak. dolina, h. dolina, dOJina, sin. dolina,
lu., p. dolina, slovin. r. dolina, ukr. dolfna, bjr. da/ina.
To je izvedenica od *dob
Od stara lokativa jest dolje.
Pridjev je *dolbm(jb}. mak. dolen, h. donji, dBln;7, dB/jnjl, sin. dOlnji,
dolnf. ukr. dfl'nyj itd.
203
Praslavenska *doh, od indoevropske *dhol-o-s.
Indoevropski je korijen *dhel- upljina": th6los . "kupola;
okrugla zgrada", sicil. tholfa, lakon. salfa "okrugao ljetni eir", thftlamos
"stranji dio soba, . lonica; spremnica", thalftme ''boravite
jazbina", ophthalm6s "oko" (< *ops- thalm6s duplja"; usp. oi-
oftalmologija), kimr konr.bret. dol . "dolina", got dals m da/
sr. dolina. , stnord. dalr m stengl. dlel sr engl. dale, stsas nizoz. dal,
stVnj. ta/, . nj. Ta/ isto (germ. *<i;alam sr *da Jaz m}, stengl., engl., dell "dubo-
ka jama; dolina", srnnj srnizoz. dclle, nizoz. del, srvnj. telfe isto (germ.
*dalja).
dom. gen. dama
Od psl. *do111b, gen. *domu: stsl. do111b, gen. domu, bug., mak. dom,
sin. gen. -a, starije i dmu, diim, glu. dom, polap. d'Um, p. dom,
slovtn. ooym, r. dom, urk. dim, gen. bjr. dom
Stara indoevropska u-osnova *dom-u-s (> *do111b}, gen. *dom-ou-s (>
*domu), dat. *dom-ow-i ( > *domovi, ostao .u prilogu *domoVb:
domov, kajk. dimB(v), sln. dom6v, domti, ukr. domiv itd. "(kamo}
doma"}. (Hrv. doma, mak. doma, sin. doma, lu p. doma, r. ukr. bjr.
"(gdje} doma, kod < psi. *doma < ie. *dom0t, to je -
v. no se i *doma < ie. *dom0(u), to je lokativ.}
Indoevropsko *dom-u-s obitavalite, dom" i sekundarno *dom-o-s
odraeni su npr. u stind. damal; "dom", av. dqm{i) lok. "u domu, kod
arm tzm "dom" (tanu-ter "gospodar doma"}, hom "dom obitava-
lite, obitelj, krov", Jat. domus "dom, (roman.: ta!.
0
domo; za
domi.nus "gospodar" itd. v. u don), lit. nfimas "dom" (sa sekundarnim n).
le. *dom- jest prijevoj od *dem- "graditi": hijerluv. tama- "graditi", ho-
pa-dam- .. dem6 "gradim, zidam", got. timrjan "graditi",
stvnJ. z1mberen, nJ. z1mmern isto (germ *tem-r-), stisl. timbr
drvo", v. timmer, dan. t.emmer isto, stengl., engl. timber drvo
ograda, plot", nizoz. tummer "gradnja", stvnj. zimbar drvo
valite", nj. Zimmer "soba" (germ. *timbra- < *dem-ro-). '
a, e
_ Od *domatjb{jb} stsl. domatb, sin. -e, domacf,
sle. doJr?ilc. domjacy, dlu. st. domjacy, p. st. domaczy, slovin. domaci.
"I_'o )e nacmJeno od *doma!-, to je indoevropski ablativ *dom6t, i od
*ji, (v. e), pa je *domatjb bilo "(iz) doma koji" (za
-X!_- sl. *nab, *vab < gen. mn. *naSb, + *jb, kao i u lit.
musw1s nas gcn. i:nn miJsl/ "nas" + jis, usp. i !atv. milsejs}.
(v ablativ *dom6t . je u *doma doma, kod
<!_om), sto Je_ drevrum m:ieruma *Domago;h, *Domagosfb itd.
ablallvru nastavak ostao je u slavenskim o-osnovama. Nai-
r::Jk -a (npr . . "vuka") se (kao i Jitavsko genit ivno -o:
__ o ) ('.'od vuka'\ koji je u stind. abl. -at,
..;d.(,';! kat, vr del fiJ. wofko ( < *woikod) "od sllat. equi5d "od
nJa _(od II. st. u latinskom se gubi -d: equi5 "od konja" lupa "od vuka")
:od (moda i hetitski instrumental -et/-it : kiarit
m , 1ss1t ustima , kardit "srcem").
. Al;>lativni se. . -o-at ( *w/kw -o-at "od vuka"),
&dJe Je ono isto_ at1 Je 1 u psi. *ota (za to v. od).
Ablattvno prepoz1t1vno ata- imamo 1 u mcsap. Atfibu/us, to je naziv za
204
vjetar koji pue u Apuliji. Ta se kao_. *ata-bulus, od *at_a-bulas
"od/iz doma" gdje je *bul- mesapska (1hrska) za grad, naselJe (usp.
Tribulium, Trlbw-ium u Plinija, srodna s psi. *byl1>je (bilje).
don
Nesklonjiva stavlja se pred ime iJi fratra, npr. don !van
itd. i oblik dOm
Obje su iz talijanskog. - Iz dalmatoromanskog jesu diim, dim te
dumam m., d{imna, dUviia . "opatica, koludrica".
Polazne su latinske dominus gospodar; vlasnik; vladar,
zapovjednik" I . domina. v
Od *dorrmus "gospodin" potekle su ove romanske nJec1: rum. domn,
sttal. donno, tal. don, stsard. tog. domnu, retorom. eng. dom, don, slf r. dam,
Od
*,/- " spod . poda"
prov., p. duefio, don, port. dom - uvmna go anca, gos : rum.
doamnii, tat. donna, stsard. tog. domna, retorom. eng. duona, stfurl. dumble,
fr. dame (iz toga dama), prov. domna, kat. dona, p. dueiia, doiia, port. dona.
(Usp. "moja gospodarica, moja gos-poda" u madonna, fr. te
sttal. monna, stp. mienna; iz talijanskog je MadOna "Bogorodica".)
Lat. dominus poteklo je od ie. *doroo-no-s, od *dom- "dom" (v. dom).
Lat. dominium "posjed, vlasnitvo" (> roman., djelomice pod utjecajem
latinske sttal. diminio, stfr. demaine, fr. domaine, prov. domini, stka-
tal. domeny; iz francuskog je preuzeto izvor je domfnij, dOmI-
nij (iz engleskog pak dominion). - Usp. jo tat. dominatiO "gospodstvo, vlast;
tiranija" (iz toga dominacija). dominare "gospodovati, vladati" (iz toga do-
minirati, kroz lat. > galicij. domear, *dominiare > p. domeiiar,
domellar).
dospjeti, dospijem
Od psi. *dospeti (usp. stsl. dospfi, itd.).
Usp. U.spjeti, U.spjeh itd.
Psi. stsl. speti, spej9, sin. speti "uriti", r. spet',
"dozrijevati" itd.
Indocvropski je korijen *sp(h)e(i)- "uspijevati": stind. sphayate "uspijeva"
(usp. npr. pandabi phai.JJ "velik. < stind. sphiiyana-; stind. sphiita-
"nabrekao, nabujao" > prakrt. phtiya-, bengal. phii), lat. spatium "prostor"
(usp. spacij, spacionirati; lat. > roman.: rum. transi!van. spa/, sttal. spazzo,
tat. spazzio, fr. espace, prov. espaci, kata!. espay, p. espacio, port. espa90).
spero "nadam se" (speriire > roman.: ta!. sperare. sardin. logudor. isperare,
retorom. cngadin. sperer, furlan. spera, fr. prav., kata!., p., port.
perar), prosperus "sretan, povoljan, dobar" ( *pro-spa-ro-s; usp. prosperitet
iz prosperitas, prosperitatis "povoljnost, napredak"), nizoz._spa(de) "kasno", !t.-
vnj. spati, nj. spat isto, "uspijevati, latv. spet, spcJU
itd.
drag, draga, o
Odr. dragi, ii, o. - Od psi. *oorgb, *dorga, *dOrgo, odr. _*dorgbjb: stsl. <!ragb,
bug mak. drag, sin. drag, draga, drahj, glu. drohi_, drogi._ s_lo-
vin. drol;i: r. dorogoj, ukr. dorohjj, bjr. darahf. - U nekim Jez1cuna P.ndJeV
ima "skup" je razvoj bio ovakav: "mio, drag" ' 'skup",
za to usp. npr. Jat. carus "mio, drag; skup").
Novotvorina, vjerojatno prijevojni stupanj o od glagola *dJ,rati (v. drati?
- moda preko 'imali rad", ili nekojega kao to je danas u "vezati
205
se", "biti u vezi" i sl. - Lat v. dArgs "skup" i prus. darg- (u imenima) vjero-
jatno su posudcnice iz slavenskog (ili usporedne novotvorine).
Od pridjeva *dorgb jesu *dorgosfb (dragost), *dorgota (drago/a, u
XVII. st usp. onda dalje *dorgfni (draginja, u govorima
i u starijem jeziku, usp. sin. draginja). - Novije je tvorbe dragati,
razdrflgati se (drfliti "blaiti, govorili ili ugodno" ostarjelo je i rijetko,
zbog podudanosti s razdraivati). Na temelju "skup, koji
ima cijenu" su dragiilj, gen. dragwja fonda dalje dragUljar,
drag0cjen/driigocjcn (od toga onda drag0cjenost/driigocjenost),
drazba 1 dr.
su bila pr.aslavenska imena s *dorg-: *DorgobQ<h;, *Dorgomilb,
*Milodorgb/*MilDdorgb, *Dorgof ubJ,, *Dorgomiro, *Dorgoslavo *Dorgovito
itd. - usp. u nas Dragan, Dragobud, Drag(o)mi/, Milodrag/Milidrag/Mio-
drag, Dragomir, Dragoljub, Dragoslav, Dragovit, Dragobrat, Dragina, Dra-
ginja, DragWJ, Dragutin itd., Draga, Dragica itd. - Mnoga od tih imena
imaju usporedna s *miJ-.
dres
Iz engl. drcss odijelo" (kod nas prvenstveno "sportsko odijelo")
to je imenica od glagola dress "urediti, ispravili, namjestili; odjenuti,
To pak je iz fr. dresser ''uspraviti, namjestiti" (v. adresa).
drijemati., drijemam
Od psi. *dremati: stsl. dremati, bug. dremja, mak. dreme, sin. dremati,
diimati. driemaf, glu. dlu. dremas, polap. dremes C'vidi u
snu"), p. slovin. r. dremat', ukr. drimaty, bjr.
Od ie.
Korijen je *dre-/*dra- (starije *drex-/*dr.'<-): stind. drati, drliyati "spa-
v_a", _nid!{; npr. pali .fiddii, rom. lindr(a), lindri, hindi nid,
smdhi runda itd.), arm. fartam polako, pospano ( *der-d-), hom.
"zaspah" ( *e-dr-dh-om), mlade edarthon, lat. dormio "spavam" ( *drm-ljo;
!at. dormire > roman.: rum. dw-mi, veljot. dormer, tal., sardin. dormire reto-
rom. engadin. dw-mir, furlan. durm!, fr., prov kat., p port. dormir). '
dtljiti, dflJlm
u razdfljiti "obnaiti (grudi)".
_To i dfljati "ravnati zemlju krabati" jesu od psi. *dJ,rlitV*dJ,r-
lat1: dbr:Jja s?. "grditi, psovati", mak. di jal. durla "biti, udarati (o struji)".
konJena *dJ,r- (v. dcrah) suftksom - / -, usp. lit. nUdirlioti "derati
V Od toga je ( *dr-o-1-) *dro/1>/*drol(j)a: bug. drOfa "prijavke", drO!o "ra-
prljava ena; kurva", drolja "krpeni sag; pro-
, o_lo, ljam; otpaci, r. dijal. dro/' "mila
ena , drolja, drdl;a nulJenik, dragi'', drugdje i "enskar".
drmati (se), drma se
O<! psi: ili mak. drma "tresti, ljuljati, njihali;
drmati, klat.iti, ljuljati, njihati", drma( cimati, tr-
zati :- Usp .. ;i;>reobrazeno i sl., te bug. dijal. drb-

udarati , mak. drmolJ drmusati, cimati , sln. drmljati '1upati treska-

1 , drmlati "mrsiti predivo" i si. '
Korijen *dbrm- jest od ie. *dd'm-, od *der-m-. usp. osnovu II *drc-m-
206
koja biti u *drbm- ( *defm- ) - u stind. dramati khovar dromi.k
iz zemlje" (akun drfimYa- "biti preplaen" < arij. *drfimayati, usp. i
driim- "bojati se"), stengl. trem, trym "stopa, trag", srvnj. !remen "njihati se".
To je indoevropski korijen *der- brzo stupati, tapkati" s pro-
irenjem -m-, usp. jo drarriein juriti, hitjeti", perf. dedroma, usp.
i dr6mos "trk. trka, vjebalite; put" (iz drilm, u
XV-XVII. st. i drom, v. jo dromas (iz toga
lat. dromedfirius, iz toga je dromedarios, dromadarios "dromedar", v. u deva).
lndoevropsko *der(a)- (starije *derH-) jo je npr. u stind. drati
stnord. titra "drhtati", s.tvnj. zittarom "drhtim" ( *di-dra-mi1, nj. zittern "drhta-
ti" _itd. - S proirenjem -w- jest *derw-/*dreu-: stind. dravati
(indoarij.: prakrt. davai" "odlazi"; usp. s -<J-: asam bengal.
daura. hindi daurna isto, itd.), paai Jew- "plivati", av. dravaya-
srperz. handrfin isto itd. Ovamo idu jo *drow-o-s, npr. u stind. dravalJ "koji
koji (indoarij.: pali dava- prakrt. dava- "voda;
bilo to mokro", marathi dav sr. "vlaga", sinhal. dav "igra"), akun dro "en-
ska kosa", to u imenu rijeke u Panoniji Dravos (-? roman.? -7 hrv. Drava),
ime potoka prus. Drawe, usp. jo i *drow-ent-, *dru-ent- ''koji je brz, koja
je brza" npr. u gat. Druentia ime rijeke ( -7 roman. -7 fr. Drance, Drouance,
Durance, vic. Ja Dranse), prus. Drawanta i ( -7 nj. Drewenz-Flu/J) -
takva su imena proirenja po cijeloj srednjoj Evropi.
drug
dr(ig "motka, prut, kolac, letva" danas je npr. u kajkavskom;
postojao je i oblik driJga. - Od psl. *dr9gi,/*dr9ga: stsl. dr9gi,, bug. dijal.
mak. drag, sln. drog, st. drouh, p. drEJg, slovin. droyg, str rcsl. drugb,
drQgi,.
se s lit. drafigas "motka", dranga "duga kola, rd, motka" (no
moda je i to usporedna tvorba, od drengti "derati, trgati") te s germanskim,
usp. stnord. drangr "kamen koji stri iz zemlje" (usp. drengr "debeo tap, pa-
lica, motka, stup", norv dan. dreng "palica" itd.).
Psi. drQg- povezano je s *dn;gati: sln. dregati "gurkati, podbadati dugim
predmetom", r. atr., dijal. drjagat' cimati, trzati".
To jest od *dre-n-g(h)-, od indoevropskoga korijena *der(a)-, za
koji v. u derati. Tu je -n- infiks, a za *deda}-g{h}- usp. npr. srnizoz. treken
jeiti se", stvnj. trehlian "gurati", lit. dirginti "rastezati" itd.
drugi. a, o
pridjevski brojnik i zamjenica, i neo-
pridjev dr(ig (mnoina drilzi, driigovi1, nastali su od prasla-
venskog pridjeva *drugb{fo}. stsl. drugb, bug., mak. drug, sin. dr(ig,
druh, druhf, glu. druhi, dlu. drugi, polap. draug, p. druh, drugi, slovin. drciljT,
r. drug, drugoj, ukr. druh, drUhyj, bjr. druh.
Praslavensko *drugb "prijatelj, drug; ini, drugi, skupa s litav-
skim dra(jgas i latvijskim draugs "drug" od ie. *dhrough-o-s.
lndoevropski je korijen *dhreugh-, to je npr. u stir. drong "skupina",
stbret. drogn "sabor", got. driugan "obavljati vojnu slubu", stengl. dreo3an,
engl. (kot., arh., poet.) dree "podnijeti"; usp. jo got. drauhti(wito]>) "vojni po-
hod", gadrauhts "vojnik", stisl. dr6tt "vojna druina, svita", dr6ttinn "knez",
stengl. dryhten "vojni zapovjednik' ', stvnj. truht "odred", truhtin "knez".
je da je nastalo, dodavanjem sufiksa -gh-, od *dhreu- "krepak,
pa bi pretpraslavensko *drougo- bilo "vjeran, drug".
207
drvo
Od psi. *dnvo, mn. *dn,va: stsl.: drwa mn., bug. mak. drvo, sin.
dfvo, dijal., drvo, polap. drava mn., p. drwa pl. t., r. drova mn., ukr bjr.
dr6va mn.
To je od ie. *dru(w)-, to je prijevojni stupanj od *drew-. usp.
stind., av. dru- "drvo (kao drfs "drvo, hrast".
Razdioba jest *drwa "drva za gorivo", *dcrvo "drvo koje raste;
drvo za gradu". .
Imenica jest Od genitiva drveta ( *dn,vo, gen. *dn,va i
lndoevropski je korijen *deru- "drvo".
*der- w-: stind. darva- "(drvena) (> indoarij.: hindi
dabba m itd.), stir. derruc, kimr. derwen "hrast", gal. dervo:.., stisl. tjara,
stengl. teoru, tierwe, lit. dervit "smola", psi. *dervo (u drijevo);
*dr-eu-: got. triu, stnord. tre, stengl. treo(w), engl. tree, stsas. trio, treo
{germ *trewam), lit. dreve, usp. stind. dr61Jam sr. "drveno korito, (ta-
npr. u pali doIJa- sr., hindi don m. "drveni odvod" itd.);
*dr-u-: stind. drum;i}; "drvo" (*dru-mo-; usp. indoarij.: pali, prakrt. dwna-,
sinhal. duma), dry- u sloenicama drjtomos {miken. du-ru-
to-mo), drym;i "drvo", alb. dru "drvo" ( *druwfi);
*dor-w-: het. taru "drvo", stind. daru sr. (> indoariJ: pali daru-, hindi dar,
sinhal. dara itd.), kamir. dor "klada, cjepanica" (arij. daru-), dory "drvo
koplje", kret. dora "greda, brvno" ( *dorwa}, toh. AB or "drvo". '
drzak, drska, o
Od psl. *dbrnkb, *dbrnkit, *dbtZbkO, odr. oblik *dbrZDkbjb; bug. dhrnk,
mak. drzok. sln. dfzek, dfzka, rij. drzkf, dijal. derski ("vjet, umjean,
okretan"), p. dziarski ("iv, okretan"), r. derzkij, ukr. derzkf j ("gibak.
bjr. dzerzki.
Izvedeno sufiksom - (b)Ja, od "drzak": stsl. dIDZb, dIDZb, hrv.
drz. sin. dfz, dfza. drzf, slovin. 3frzi; r. derzyj.
, Psi. jest od ie. *dh[s-u-s-. stind. dhHu/; 'brabar", av. daryu, dari
thrasjs "drzak", usp. lit. drqsils "smion, hrabar" (q < an, s
UU:ott_vrum mfiksom n), latv. vira druosa, prus. dyrsos gintos "dobri ljudi". -
Ocekivalo bi se psi. *dhrn, no vjerojatno je z pod utjecajem moda glagola
*dhrati ( < *dhrz-jat11.
. le. *dhers- "biti odvaan" jo je npr. u stind. dhrsn6ti "odvaan je drzak
( *dhrs-neu-), lezb. thersos "odvanost, (u Homera 'osobno
Thersf!es: sin .Agrijev, neki Grk pod Trojom, runa tijela i zla
Jezika), tharsos, novoat. tharros, pjesn. thrasos "smionost, pouzdanje, odva-
drskost, Jat. infestus "nesiguran; neprijateljski", infesto
napadam, manifestus ( "dohvatljiv, koji se
;,noze iz toga .. intern. miinifest "proglas"), got. gadawsan
odvaiti se, usudih se , toh. A tsar "hrapav'', tsra# "jak", B tsiraufie "snaga".
dnati, drim
psl-,, ,*dhrtiti, *dhrp: stsl. drhati, dnati, bug. mak. dri, sin.
drzat1, qrz1m,. . drat, glu. p. st. r. derftt',
Ukr. derzaty, bJr. d1Jal.
glagola bilo uhvatiti, uzeti,
pa Je < *dhrz;'!t1 sa stind . . dfhyati "jak je, je"
;e-, s -;- _kao 1 *dbrz-r), darazayeiti "vee"
(usp. vahan. dhuz- uznnah ). To Je od 1e. *dhergh- drati;
208
jak", to je jo' npr. u stind. drcJhalJ jak" ( stind. >
arij.: pali daf ha-, prakrt. di(<f}<fha-, hind1, dirh. sinhal. dala itd.),
kamir. dor11 "jak, av. darazra- jak ( *dh[gh-ro-), daraz- z. veza,
uze", nperz. datan "drati" dar-),
Darzales, lat. forctis, Jat. fortis jak, hrabar (usp. fortifr.kilc11a
iz talijanskog je glazbeni termin. !Orte_), diti,
nuti" difas "remen", difmas "jak, mocan, stlan , latv. difa remen .
*dhergh- nastale je rroirivanjem korijena *dher- "drati", koji je
npr u stind. dhar- "drati" > indoarij.: pali dharati "dri", prakrt. dharai
"dri hvata" rom. (Rum.) ther-, ther-, hindi dharna "drati; smjestiti"
itd.) 'kamir'. darun (usp. jo i prasun Ja- "imati", paai dhar-
itd.), Jat. fretus "nadut zbog het. tarhzi "moe" itd.
drava VA
Od psi. *dbrava (stsl. drbava, bug. mak. drava, sin. drzava,
drava, dfava, p. dzierzawa, r., ukr. derava, bjr. dzjarava - uglav-
nom "drava", "vlast" i sl.), to je pridjev na -(a)vz,, -(a)va
od glagola *dbrati (v. drati). (Suflksom -eh, su od kojih su
potekle sln. deefla "zemlja, kraj", <fr'ela,
npr.1275. g. u Razvodu istarskom po vs1 dezelJ.) Tako bt npr. (JJ,rzava zem1a
zemlju koju dri (ima) vl adar - to je imanje. iz 1393:
mi (= Stjepan Dabia) v plhni drbavi zemalj. - to se takva ima-
nja zemlje i gospodarenja nad njom usp. i r. gosud;irstvo "drava",.
je od gosudar' "vladalac" (to je iz gospodar', usp. i gospOdar; u Moldavtjt 1
Vlakoj nekad je takav bio rumunjski kneevski naslov, uzet iz slavenskog).
Usporedi naziv za dravu potekao od latinske status "stanje" i pod
njenim utjecajem ili iz nje: tal. stato (sa prvi put u N.
Machiavellia XVI. st.}, stfr. estat, fr. etat (rtjec nastala od fran-
cuskog ukrtanjem s latinskom isprva "stanje", u XV. st. i
"narod", a "drava" po sklopu etat civil s konca xvm. st.; usp. po-
sudenicu etatizam, to je na koncu iz francuske koja se pojavila kon-
cem XIX. st.), p. estado itd. - U engleskom je stale dobila
"drava" u XVI. Nastala je djelomice po uzoru na lat. status, dje-
lomice od estate (ranije "stanje" i sl., u od XV. st.), to
je iz stfr. estat. - U je Staat iz latinskog u
kom i nizozemskom) isprva sa "stanje", a od XVII. st.
"res pUblica", pa onda i "drava". - U je od XIX. st. pre-
vedenica allam "drava" (od allni "stajati").
Lat. status jest stari particip proli od glagola stare "stajati" usp.
status) i to je poteklo od ie. *sta-t6-s (st. *sf:f- od *stex- >
v. stati), od su jo stind.-,sthitaJ} "koji stoji, postavljen" (> indoarij._:_ pah
tbita-, prakrt. thi(y)a-, asam. thiya "okomit" itd.; kao prolo vnjeme
glagola "biti", npr. hind. tha, itd.), kamir. "ispred", stat6s "postav-
ljen", stir. fossad ( *upo-statos).
dilh, mn. dilbovi
Od psi. *dQb1, "vrsta hrasta; drvo": stsl. dQfo,,. bug ..,dbb, mak. da_b, sin. uv
lu. dub, polap. dQb, p. dqb, gen. dpbu, sloVJn. r., ukr., bjr.1ub .
Usp. *dQbn (srbug. dQbn "uma", p. st. d;Jbr ''hrast, hrstova uma ),
pridjev *dQbrava/*dQbrova "uma": stsl. dQbrava, bug. dbbra.va,
mak. dabrava, hrv. diibrava (u toponimima Dubrava, Dubrova, Dubrovma,
Dubravac, DUbrovnik, koji se vjerojatno prvotno zvao Dubrov - *Dubrov
209
grad?), sln. d6brava, d6brova, doubrava, lu. dub-
rawa, p. dltbrowa, r. dubrava, (dijal. "trava", "nepokupljeno sijeno"),
ukr. dubrova, dior6va, bjr. dubr6va. .
*dQba nejasna je porijekla, no bit da je potekla od *dhu-n-bh-,
gdje je inftks, a korijen *dheubh- "dubok" (v. dno), rroda po ili
i visini (sa suprotnim povezivanjem po
Pr.ema *dQ.bn stoji stsl. dbbrb "ponor", mak. di-
jal. Debar (= Debar, u zapadnoj Makedoniji), hrv. st. debri "dolina", sin. deber
., gen. debri debi . "dolina", r. debr', mn. de-
bri "neprolazna itd. .
Tomu odgovara Debre toponim, D6beros, Dobera, Doberus
(danas Dojran), ?ilir. "more", Jat. 1iberis, 1hybris "rijeka 1iber",
stir. "voda", !atv. dubra '1okva".
Za v. dno.
dubok, dubOka. o
. U komparativu bez sufiksa -ok: diJblji. (Usp. dubina.)
Pridjev nastao ukrtanjem dupsti (v.) i odraza psi. *glpboh.
Psi. *glpboJa,(jb}. stsl. glpboJa,, bug. glabok, mak. dijal. globok, hrv. glubok,
sin. globOk, globQka, hlubokj, hlboJ..f, glu. hluboki, dlu. st. dijal. glu-
boki, polap. glpblife, p. slovin. glqbohr(i "blatan"), r. glub6kij, ukr.
hlub6kyj, bjr. dijal. hlub6kij.
Psi. *glyboJa,(jb}. bug. dijal. glibOk, hrv. g/ibok, dijal. hlyboJ...y, r. dijal.
g/fb6kij, ukr. hlyb6kyj, bjr. hlyb6ki.
Psi. *gh,boh: hrv. gubok, gelbOk (i u toponimima), hlbokj.
Psi. *glpb- (sufiksalno -oh kao u *iroka, *vysoh itd.) sadri indoev-
ropsko *gl-om-bh- ili *gl-um-bh-, a *glyb- ima *gJObh-.
le. *gleubh- "rezati, cijepati, rezbariti, ljutiti" (i "dllbiti") jest npr. u
glfphO "dubim, urezujem" (to je u hieroglyphos, iz toga je hijeroglif;
glypt6s "izrezbaren", iz toga gliptika, gliptoteka), Jat. globo "ljutim, gulim",
stengl. cleofan, engl. cleave ("kalati, raskoliti; rascijepiti se, raskoliti se"), st-
vnj. klioban, nj. klieben "cijepati" {germ. *kleu{3an).
gen.
Bal kanski turcizam (usp. rum. dughiana, bug. dukjim, mak. dul<an, alb.
dyqan, ntoukani itd.); iz t. dUkyan, to je iz perz. dt.ikklin, a to iz arap.
dukkan.
Iz arapskog je ta!. dogana, iz je starijeg suoblika poteklo fr.
"carina, carinarnica" ( "carinski ured").
dud. gen. dLJda
drJ<l:lkanski (bug., mak. dud,

dude itd., usp. i
uu1, lZ t. dut, sto je iz arapskog tat - sve murva .
dug, a, o
. Odr. dilgi, ii, o. - Od psi. *dblgD, a, o, odr. *dbll{bjb: stsl. dlbl{b, diDl{b, bug.

dlbg, mak. sin. d8lg, dlouhf, dlhf, glu. do/hi, dlu. st.
l..lgl, J>?lap. p. dlugi, slovin. dlaQi; r. d6lgij, ukr. d6vhyj, bjr. d6ilhi.
<?? 1e. *d/-gh-o-s (starije *d/H-) "dug": het. daluki-, stind. dirghflh (> in-
d'_J.gha=, diggha-, <[ma-, rom. (Palestina) dirgd, sindru <frig-
. lendhi driggha, dirigha, nepal. digho, asam. digh{ii}, bengal. dig(h}, hind.
<f!ha, dig: itd.), kati drgaf (usp. i damcli driga, paai Jepli, kalaa
drhiga itd. - ariJ. *df'ghas), av. daraga-, daraya-. stperz. darga-, hotsak. dara,
210
sl<lt. *darga (u imenu Sl<lta = *darga-_tava. "dugo.i:oo-
srperz. dra.ng, jazgulam Sury, dolikh6s du-
goglav"), alb. gjate ("(ui.)du", *dlagh-t-), got. tulgus ( tvrd ), ht. ilgas, latv.
ilgs, 'jatv.' i/g. ( "d y t" J 't
Usp. od *{d}Jonghos. lat. longus usp. Jongevitet , onge a
"udlaga", longitudinalan, Jongus > roman.: rum. Jung, veljOt. Juang, tal. f ungo,
sardin. longu, retorom. engadin., furlan. Jung, fr. long, prov. Ione, kata\. 110138,
stp. Juengo port. Jongo), gal. longo-, got. laggs, stnord. Ja.ngr, dan. Ja.ng, sv.
/!mg, stengl. Ja.ng, engl. Jong {usp. lo1181!1ej_ iz long play, ;a gramofonske plo-
stfriz., stsas. Jang, niz?z. !ans, nJ. lang 181Jfaz). . .
Da je -gho- proirenje 1 da Je mdoevr?psl<l vidi
komparativu *dblbjb (dillji, s u po dug, usp. dl11 te dal11 .- daleJ:. 1
sin. dfilj11. po imenici *<Mina (hrv. st. dljina prema dt1J'J11!.
r. dlina), koja je od *dbfb ., dcl). od ccga je 1 glagol ,
(hrv. st. d[jTri, dlfti, glu. dlu. d/Js, r. d/Jt'). -:- Od *dbJibh poteklo Je
(> s naknadnim g po dug . . y
Ie. *def- "dug, poteklo je od nostr. dug , sto Je JOS u
afraz. *tll) (arap. tll) "biti talil; "dug (o vratu) ), moda alt. *(t)eJA
"protegnut, irok". . . . . * . .
usporedruca JCSt smohb. dhe/ rastegnuti, ra mtt .
psi. *dh/gI>, gen. *dhlga: stsl. dlbgI>, bug. ch,Jg, mak. sln.,d6Jg,
dluh, dlh, glu. dolh, dlu. dlug, polap. daug, p. dlug, slovm. d/t:J8, r.
dolg, ukr. dovh, bjr. . . y . . .. d J "d _
Povezuje se sa st1r. dlig1m zasluzuJem , ,srl<lmr. dlyu, kimr. ugo
vati", korn. dy/ly, srbret. dellil isto, stir. dligcd sr. "dunost, f.ravo
( *clhlghitom), kimr. d(y)Jcd - to bi bilo od ie. *dhelgh- (a moe 1 od dclg-,
*deJ"gh-, *dhelg-). . . . . . .
Za gotsku dulgs pretpostavlja se da b1 mogla bih posuderuca 1z sla-
venskog. . . . y *df;I d
Po drugom zapravo je praslavenska riJeC Je 1
s *dbfgD (s ranom promjenom naglaska, radi razlikovanja):
za dug je vaan rok, vre_mena. . . . y * ,... . * * _
Zanimljivo je i koje flJCC dug od 1e. del -/ dol
"rezati" (dug kao zarez, urez, rovas na stapu, rabosu).
duga i duga y
d{Jga jest za dugu na a za. bacve. ; u na-
glasku radi razlikovanja ObJe su rtjec1 od psl.
"duga", bug. ch,ga "dGga, dUica", mak. daga "duica", sln, <f9ga "duga;
duha 'hebeska modrina, duga", duha "duica; , sle.
dUha "dllga, duica", p. pokr. df;ga "vratnica, dovratnik r. duga 1uk , ukr .
bjr. duha isto. . d t d
Prvotna je bilo "svinut predmet . p_r: me y o
drva" "duica" moda pod romansl<lm .
tat. doga, furlan. dOghe). - Izravna je usporedruca hl;,
!atv. danoa "bara kaljua" usp. i lit. dangiJs, prus. dangus nebo {za znaceny
<() 1 "d. ")
sJ...-u vezu s nebom usp. upravo ps . .,yga uga . .
Prijevojni stupanj e jest u *dr;ga--:.*dr;lfb: sin. :!a la:mu
"put, smjer'', str., resi. dr;[{b remen , rus. d1Jal. dJ,1ga kozm po-
211
jas, remen", ukr. dijal. djah '1ikova traka", bjelorus. dzjaha "remen".
Glagol *dr;gfi nije (ali usp. *dt;gnQti: sln. d9gniti "zasjati", r. di-
jal. "popraviti se, poboljati se, poljepati se") - usporednice za nj
jesu lit. deffgti "pokazati", diiigti "nestajati", latv. diegt
"duga" "(nebesl<l) svod", usp. spomenute . lit. dangils, prus.
dangus "nebo".
Indoevropski je korijen *dhengh- "pokrivati": stir. dingid "pritiska", stisl.
dyngja "kup gnoja", sleng!., engl. dung "gnoj", srnizoz. dung(e), stvnj. tunga,
nj. Dung isto (zbog kupastih oblika kakve imaju hrpe gnoja na polju), !atv.
dafiga
le. *dhengh- poteklo je od nqstr. *danga "pokrivati'', od je jo
afraz. *dm- "pokrivati, skrivati, pritiskati" (arap. dmn "gnojiti" "pokrivati
zemlju gnojem", geez dmn "pokazivati", sthebr. domt;n "gnoj"), ural. *tal)a-1
*tal)e- "pokrivati" (saam. sjev. duogJJa- ''krpati", mord. tava-do- "pokriva-
ti'', komi dm- "krpati", nenec. "odijelo, pokrivalo" itd.).
dugme, gen. dl)gmeta .
Balkansl<l turcizam, iz t. st. dOgmc (danas di.igme), to je iz pcrz. tukrne.
dl)gme danas je hrvatska uz giimb i pDce.
du.h
Od psi. *dU.Xb: stsl. dw.a, bug., mak. dux, sin. dUh, lu., p. duch,
slovio. dilx, r. dux (dijal. "dua", "jak miris; smrad'', "topao zrak, toplina" itd.),
ukr. dux ("zrak, toplina; miris; duh, dua"), bjr. du.v.
Od ie. *dhous-o-s, usp. lit. daU.sos . mn. "zrak".
. Izvedenica na -ja jest *dua, je prvotno "dihanje, ivotna
sila": stsl. dua, bug. dua, mak. dua, sin. dUa, due, lu. dua, polap.
p. dusza, slovio. daa, r., ukr., bjr. dua. - To je od ie. *dhous-ja,
od su JO gat. dusios mn. "fantasmi", lit. daU.sios . mn. "zrak; raj".
dua "itelj, stanovnik" vjerojatno je prevcdenica njema-
izraza (tako i u slovenskom).
Izvedenica od *dun jest *duiti "njuiti, mirisati", a to je i kau-
"daviti, guiti" za *cfhx/JQ!i, usp. *zacfhxm;ti sr; - u naem
Jeztku razlikuju naglaskom (i ta je razlika stara, usporedi i primjere iz
inih slavenskih jezika): dUiti "daviti", diJiti "njuiti". Psi. *dui/i jest npr. u
bug. dua "guiti", dira "njuiti", mak. dui "guiti; njuiti", sin. dufti "daviti
lomiti", dusiti isto, duiti "mirisati", r. duft' "guiti" itd. '
je nastalo germ. *dausjan (usporednica za *duit11, to je u
srvnJ. toesen, doesen "rasuti", verdoesen "zatrti".
Germanske tvorbene usporednice za *duxiiti (stsl. duxati "disati" bug. dil-
mak. duva "pue", hrv. dUhati, hrv. dijal., srp. dUvati, ;ln. dUhati
A d1sa!.1; douchati "puhati", ukr. dijal. duxaty isto itd.) jesu
b
srvnJ. d6sen driJemall", tore "ludak", nj. Tor 'bedak, budala", toricht ''bedast
udalast". '
. .)e korijen , *dheus- "puhati, disati". On je npr. u got. dius
1vot?Ja , dyr, stengl. deor isto, engl. dcer ("jelen"), stsas.
*;; ruzoz. d1e!". Tier "divlja ivotinja" {germ. *dcuzam < ie.
V
lJ. 'b1ce koJe d1se , usp. Jat. animiilis : anima "dah ivot dua") -
' '
. le. *dhwcs- jest u hom. at. thcion "sumpor" (od stari-
f& ''bog" ( *dhwcs-o-s; to je u internacionalizmima tco-
ogiJa, tcokracua, teizam. ateizam itd.), "boji, boanst-
212
ven" lat. februare "snaiti se, se, okajavati" (februum
pomirbe" < *dhwe::o-m, od. je izvcd7,no ''ko)i
pripada prazniku pormrbc, a taJ Je 15. velJacc od toga , iz
februar), "divlja ivotinja" ( *dhwes-t-ja; iz toga bi:stJ;a, best11an1.
bestijalan; kroz posredstvo . > ro-
man.: tat. bestia, retorom. engadm. bea ovca , fr. bete z1votmJa , prov., kat.,
p., port. bestia), lit. dvesiu latv .. "dua . ..
Ie. *dhwos- jest u stmd. dhvasftyat1 , . z.
panje, posipanje" ( *dhwos-ti-s), alb. dash ovan ( 1votmJa ,
lit. dvasia "duh, dua'', latv. dvaa isto, psi. dvoxati (r. dijal. dv6xat' "teko
d
. .)
1sah . , . ) 1h - ''k'. K ti
le. *dhus- jest u thfo, thfio 'bjesnim us-;-o , ry1a a e 1-
sova" ( *dhus-ja), Jat. furo "bjesnim" ( *dhus-i5; od toga furiosus
mahnit", iz toga furi6zan), Furiac "furije, boice osvetnice" (iz toga fun;a),
stengl. engl. dizzy "smeten, lud, nesmotren", srnizoz. dosech, dOsech,
srnj. dusig, diisig "prevrtljiv, koleb!jiv; budalast", stvnj. tusic isto (germ
*dus-).
Za *dhas- v. disati.
dUha.n. gcn. duhana . .
Hrv. dijal. i dUviin, gen.duvana (tako i u srp.). - Balkanski turcizam
(usp. alb. duhan, dohany); turska je duhan iz arap. dul}an "dim,
gusta para; duhan".
Druga je za duhan, tabak, (usp. iz ta!. ta_bacchiera .
fr. -iere < !at. -aria; usp. sin. tobak), IZ 111
francuskog; u tim je jezicima {tal. tabacco, nJ. Tabak, fr. tabac) preu-
zeta iz p. tabaco (iz je i eng.1. tobacco j tabac. to )e .iz
ka taino skupina; govono se na Ha1t1Ju, Kubi itd.), gdJe Je nJee
lulu ili cigaru. Pretpostavlja se i to da je tainska
iz nekog junijeg indijanskog jezika. Po drugom je u pa-
njolski ula po imenu pokrajine na Haitiju.
Duhan su donijeli Spanjolci iz Amerike u XVI. Puenje cigareta
(izvor evropeizma cigareta jest f r. cigarette, to je umanjenica od cigare; to
je iz p. cigarro, a to .je vjerojat.no iz "puiti''.)
proirilo se tek nakon I. i II. svjetskog rata, 1 u kulturno OSvtJesterum sredi-
nama puenjaje sve manje. U dananje se vrijeme puenje znatnije iri u
zaostalijim zemljama, u onima koje su ekonomski i standardom svojih sta-
novnika slabe.
dunja
Od starijeg oblika gdilnja (postoji i gilnja), to je od psi. *kbduria: bug.
diinlj)a, mak. duria, hrv. dijal. katilnja, tiJnja, tkunja, kilnja (tu su, su-
po t, i utjecaji da! matoromanski i drugi), str. gdunja ,-;-
Sekundarno *kbdufa "vrsta kruke": sin. dola, kdoule, sle. du/e ( dunJa ),
p. di jal. dula, gdula, uk.r. (h)dula, bjr. dUlja. V V ,,, _ , , _
Rana iz !at. cydOnca (miila), sto Je tz grc. kydOma (mala) 'ki
donske (jabuke)", po imenu mjesta na sjeverozapadu Kretc (KydOnfa, danas
Khanfa; pleme KfdOncs). . _ . . V _V
Lat. dotonea. cotoncwn ista Je grcka TIJCC, ah Je prola kroz etruscanski ..
Iz cofonea posudcno je u XI. stvnj. bavar: IZ
toga je hrv. kajk. kutina, kufinja, sin. kUtina. - Od stvnJ. q1tma Jest
nj. QUittc.
Lat. cotonewn dalo je fr. coTng. Iz stvr.co(o)in, cuin jest srcngl. coyn,
213
quoyn(e); od te je kasnije dananji mnoinski oblik engl. quince.
dupln, gen. dupina
Stara iz dalmatoromanskog (u jest od J, usp. delpin na Cresu),
usp. iz dOllln, dwlin, dulffn itd., a krianjem s posu-
denicom nastalo je dufm. Usp. mlet., istroroman. dulfein - sve "du-
pin, pliskavica".
Romanske .su od lat. delphinus (iz toga delfin, gen. del/Tna), to je
iz dclphis, gen. delphlnos.
je od indoevropskoga korijena *gwelbh- "maternica,
plod: inlado ivotinje": stind. garbhaf; "maternica, plod, izdanak"
(> indoarij.: pali, prakrt. gabbha-, hindi gabh, sinhal. gaba itd.), kamir. gab
"maternica; izdanak", av. garabu sr. "mlado ivotinje", garawa- "maternica,
plod", deplhfs "maternica", hom at. adelph6s ''brat" (usp. ade/-
lija "pobratimstvo; bot. sratenost niti"), delphaks "prase, odojak" itd.
Druga za dupina, pliskavica, onomatopejskog je postanja, kao to je
i piskavica (to je na obali i proireniji oblik). Za prvi usp. u Cavtatu pliska-
vica "plosna koju djeca po mo'ru rebrimice bacaju", za drugi piskati,
u vezi sa zvukom koji nastaje kad dupin udahne zrak.
du r a
bJ psi. *dup(b)fa: sin. diJplja, stlu. *dupla, p. r. dijal. duplja, uk.r.
dijal. dUplja.
To je izvedeno sufiksom -ja od *dup(b)Jo (i *dup(o)lo): bug. dilplo, mak.
duplo, h. d(Jplo, sin. d(Jplo, p. st. dziuplo, st. duplo, r., uk.r. dup/6, bjr.
To je sufik.som -/ - od *dupa: sin. "jama, rupa", st. dou-
pa "duplja, upljina", dUpa isto, glu. dupa 'udubina, rupa", dll.I. dupa
"duplja, jama, rupa", p. dupa "zadnjica; ensko spolovilo", slovin. dt3pa "zad-
njica", r. dijal. d(Jpa "guz.ovi", ukr. d(Jpa "zadnjica". - Izvedenice su npr. mak.
dupka "otvor, rupa", psi. *dupt; (h. dUpe, gen. di)peta, dUpii, gen. dupiifa
"rupa, jama, brlog", dlu. du;5e, gen. dupda "duplja") itd.
Usp. i *dupblTbljb): hrv. st. difan, di)pna, o "upalj", dijal. d(Jpnf isto.
Od ie. *dhoup-. Korijen je V. dno.
dupsti, dUbem .
O<! psi. *c/J,Jbti: sl. <J9lbsti, <J9lbem, dlbsti, clijal. dlbs(, str., resi.
<h,Jbst1, dl11bsti, ukr. dovbtf, bjr. daubci (-sti prema glagolima s osnovom na
dental: jesti, sjesti, pasti, mesti, presti itd.).
Usp. *cihlbiti: bug. st. dl11bjQ, h. dUbiti, sin. golbiti, r. do/bit', bjr.
Psl. *delbti jest u hrv. dlisti "dubiti".
V Usp. dalje *delbto "dlijeto": bug. dleto, mak. dfeto, h. dlijeto, sin. dleto
dletko). - Stariji _je oblik *dolbto "dlijeto": bug. dlato, dlato,
ato, P: dluto, slovio. r. dolot6, bjr. Tome je
Usporedruca prus. da/plan dhJeto, probojac . {Iz praslavenskog jesu fin. ta/tta
rum. alb. "dlijeto".) '
ie. koje je i u stengl. delfan, engl. delve, nizoz. delven,
stvnJ. bite/ban 'kopati" {germ *de/{3-).
Korijen je *def- "cijepati" (za nj. v. u odoljeti.)
duti, dUjcm
"'-. 9d psi. *dUti (sr;), *diljQ: bug. duja se, mak. due, sin. dUJi dUjem, douti
UUUJI, du(, dujc, r. dut', duju ' '
Usp. *dQti: stsl. dQti, ch,TTJQ, hrv. diili, dmem (dalje nilduti se, se
214
itd.}, douti, dmu. dmuf (sa}, glu. dlu. du, polap. 3. I. jd.
prez .. p. dx. slovin. di'c, ukr. duty, dmu, bjr. dmu. - Usp. sin. nacJ9ti,
nadmem .
Psi. *duti jest od ie. *dhou-. Korijen je *dheua- (starije *dheuH-) "nji-
hati, tresti, duti": stind. dhtln6ti "trese" (> indoarij.: pali dhunati, prakrt. dhl.JJ)ai'
isto, hindi dhunnli '.'udarati" itd.). kamir. danun "tresti", arm. dedevim "klatim
se", thfo "dimim, palim" ( *dhu-j-o), stskand. dfja "tresti", lit. duja "trun;
izmaglica, magla, toh. A twe, B tweye 'praina" . .
-Psi. *dQti ima dhu-m-, usp. lit. dL1mti "puhati". (No glagol '*dQti izvodi se
i od posebnog ie. *dhem(a)- : stind. dhemati "pue" (> indoarij.: pali dhamati,
prakrt. dhamai; pandabi dhal.JJ)a itd.), srir. dem "crn, taman", no to
moe biti zapravo nastalo od ie. dha-m- < ie. st. m- - dhLL'<-m- >
*dhum-. Tako mi se barem
l e. *dheuH- izvodi se od nostr. *dEwHi "njihati, ljuljati, duti", to bi bilo
jo u alt. *dEbi- "mahati, duti" (mong.: mong, pism. debi-, halha
kalm dev- "vijati zrnje, mahati krilima"; tung.: even. diiWii "vihor, vjetar").
Za ie. *dheu(a)- sa sufiksalrum proirenjem -s- v. jo u-duh, dua, disati,

dva. dvije, dvoje'
Od psl. *d(b)va: stsl. dwa, bug. dva, mak. dva, sin. dvfi, dva, glu.
dwaj, dlu. dwa, polap. da1ro, p. dwa, slovin. dvi, r ukr bjr. dva.
Od ie. *d(u)wo (psi. *d(b)ve "dvije" < ie. *d(u)woi): stind. d(u)va, pali
d(u)ve, prakrt. do, be, rom (Evropa) dui, (Rum.) do, (Arm) Jui, sindhi Qa. lendi
<JU, pandabi do, dui, zappahar. dii(i), nepal asam, bengal orija dui, hindi do,
gudarati bE, marathi don, stsinhal. do, de, sinhal. deka, (maldiv.) de-, akun
<}ii, <JO, kati diL Iii, paai di5 itd., kalaa da, ina du. kamir. z!lh itd.;
av. dva, stperz. duv-, srperz. dO, sogd. (')Sw('/) *{S{u)va], hotsak. duva m.,
dvi ., horezm 'Sw *[as-11 du, gilan. do, kurd. (kurmandi) dO, dOdO,
semnaru di.i. taliki ch,, perz. do, tad., farsi-kabuli du. putu dwa m., dwe .,
mundan. loh m , Ju ., ikaim db, oset. dbuua; arm erku, dfO-. alb. dy;
Jat. dw (roman.: rum. dol, veljot. doi, tal. due, sardin. dws, retorom. enga-
din. dus, furl an. doi, fr. deux, prov., kat p. dos, port. dous); stir. dau, d6,
kimr. dau m, dwy .; got. twai m, twos ., twa sr., stnord. tveir, tvrer, tvau,
stengl. twci:3en, twa, tU, engl. two (od m roda jest twain), stsas. twene, two,
twa, stvnj. zwene, zwo/zwa, zwei, nj. zwei; Iit. du m, dvi ., latv. divas m
divi st. ., 'jatv.' dw, prus. dwai; toh. A wu m we B wi; het. da-, hijer-
luv. t(u)wai, lik. B tbi, A kbi.
Usporednice postoje i izvan natporodice. Sinokavkaska je
*(t)q'wE "dva" u sjevkavk. *{!)'gwii (aphaskoadigejsko *(t)gg"A: aphas.,
abazin. cw_ba, adigej kabardin. !wa, ubiki !gwa; dagestan.: avar. J:;i, andi 9e-gu,
ees. {@_-no, laki #, lezgin. gwe-d itd.); u sinotibetskom i jenisejskom
je nazalru sufiks pa su pretrpjele izmjene: sinotib. *k-nij(s) (tib. gny1s,
ni, luej hni', burman. hnats, arh. kin., iar, stkin ti, kin. er), jeni-
sej. *xina (ket. .fn, jugan. in, kot. ina, arin. kina, pumpokol. hinea!J).
dvor, gen. dvora
Od psl. *dvoro, gen. *dvora "dvorite": stsl. dvon, bug., mak. dvor, sin.
dvor, gen. dvora, polap. dO'r s gospodarstvom"), p. dw6r, gen. dworu.
slovin. dvor, r. dvor, ukr. dvir, gen. dv6ru. bjr. dvor. - Prvotno je
praslavcnske *dvoro bilo "ono to je pred pred vratima, vani".
215
Od te je imenice (mak. dvorite, h. dvorite, dvorite,
sin. dvoiite, r. dijal. itd.).
Sadri ie. *dhwor-:
Psi. *dvi,rh, gen. *dVbri, mn. *d1'hri "dveri, vrata": stsl. dvhrb, mak. dlfer,
hrv. dveri mn., st. dvar sin. duri, dvefc mn r. dver' itd. - To je od
ie.
Korijen je . *dhwer- "dveri, vrata": stind. dvc1rah sr. mn. i nom. dv. (indoa-
rij.: pali dvara-, prakrt. dara-, bara- "dveri", rom.'(Palestina) bara "izvana",
(Armenija) bar "dveri, vrata", hindi -dar, -bar itd.), diJrah ak. mn. ., ka-
mir. dar . (arij. *dvara), paai dur t1).. (arij. *dur-), av. dvara ak. (usp. sogd.
*Swar, vahan; Mr, ikaim. var), arm. durk. mn hom. thfre, alb. dere
( lat. fores ("dvostrana vrata"; *dhwor-), forwn ("trg, trgovite",
iz toga forum; lat. forwn > roman.: makedorum. for, tal. foro,
stfr. fuer "taksa", prov. for, katal. for, p. fuero, port. foro), kimr., stbret.,
korn. dor (to je *dhur-li ili *dhwor-a), stir. dorus sr. (kelt. *dworestu-),
got. daW- sr stnord. dyrr, dan. diir, v. dOrr, stengl. duru, engl. door, stfriz.
dure, ci?re, stsas. duru, stvnj. turi, nj. Tur_ lit. diirys, prus. dauris, toh. B
twere (LZ toharskog je turkij. *tor mjesto, mjesto ispred
ulaza").
D
dep, mn. depovi
Balkanska iz srednjoturskog :Je{i)p/b, usp. tur. ceb. Turska je
iz arap. gaib (giiyb) "torba,
deparac nije od dep + - ar-ac, nego je nastala preo-
brazbom od dep-paritsi "sitan novac za troenje, novac za podmirenje sitnih
izdataka", to je iz t. cep parasi "depni novac" (s koja je sadrana u
para).
Starija slavenska za dep bila je (za to v. pag).
D

Od starijeg dijak (usp. tako csl. dijah, sin. dijftk), to je iz srlat. diacus,
gen. diaconis. (Taj je nominativ nastao po tipu Petrus, gen. Petronis.)
Srednjolatinska je iz diakonos "sluga; slubenik; poslunik" pre-
ko diaconus (iz je - iz ili iz latinskog - npr. u XVI. st.
danas usp. "slatka hrana" od starijeg dijakonija "red; sluba;
hrana dakonova", to je iz diakonia). To je kulturna ter-
minologije.
Iz srlat. diaconus jest iikan, gen. ii.kna, u Istri, na Kvarneru, u Hrvat-
skom primorju i oko Zadra - toj je izvor Oglaj (Aquileia, sin. Oglej),
gdje je bilo vano sredite irenja na obalu Jadranskog
mora.
gen.
gen. usp. jo dijavol, dijavao itd.
Kroz romanski iz !at. diabolus, to' je iz diftbolos To je
od glagola diaballo "razbacujem, ocrnjujem, hulim"
(ballo 'bacam").
diabolos prevedenica je hebrejske saf an "protugovornik". - Toj
hebrejskoj odgovara etiop. sajeflin, iz je arap. ajtan (u nas turci-
zam ejtan).
Iz hebr. saffin jest Satfin, Satanfis, crkvlat. Satiin. U nas sotona, s0tona
(oblici s o iz satana itd.
gen.
Osim "potplat za cipele" i "debela - Iz t. gon koa".
duskati,
Vjerojatno sadri od psi. *djux-, sa sufiksalnim -sk-.
Za to *djux- usp. i sin. ihta s uzdasima; bijes, ljutnja", ihteti, ihtiti
"plakati srditi se", notranj. ihniti "uzdahnuti, zinuti". To je vjero-
jatno od starijeg *juhtit, usp. isttajer. jUhniti, jOhnem ' 'uzdahnuti, zinuti". Ova-
bi il? i r. "suiti se (koe)", bjr. isto, usp. sin. ahteti
isparavati, hlap1tt (to bi bilo od .
. Od is!og bi bila i imena hrv. Dua osobno ime, mjesno ime, sin.
mjesna imena Ihan (u XIll- XIV. st. lauchen, Vichan, Jouchan itd.- tu je

*djulnm), r. mjesno ime uxino, bjr. mjesna imena uxovo, uxovci,

itd.
Za v. to je u drugim jezicima dalo ie. *dhcus- (v. duh).
E
e
Uzvik (poziv, pitanje, aljenje), i e "zato, to" (i u vez-
niku &Ja), od psl. *e, to je uzvik potekao od ..,Ekazne zamjenice *e.
Njoj je izvor indoevropsko *e-, tj. *ei-/ e-/*i-: stind. ayam "on" (ayam
m, iyam .; indoarij.: pali ayam m .), karnir.yih, av. aem, lidij. -i-, stir. e,
got. is, lit. jis m., ji ., latv. ist. jis, u slavenskim jezicima odrazi psl. *jb m.,
*ja ., *je sr. u pridjevima, u naem jeziku -I, -a, -6 - v. ako).
Ta je Y'kazna zamjenica potekla od *'i, koja je odraena jo
u afraz. j11- (arap. ja-, hebr. ji-; soma!. ja-/ji-; hausa ja-, pokazatelj 3.1.
jd. m roda u prefiksalnoj konjugaciji), kart. *(h)i-, ural. *i-/*e-, drav. *I,
alt. *i i dr.
Taj je e- u evo, eto, eno i drugdje.
V. i, jer.
ekonomija
Internacionalizam, iz oikonomia "upravljanje gospodarstvo,
uprava; to je sloene od oikos "dom" {v. vas) i n6100s
"upravljanje, pravo, red, zakon" (od glagola nemi5 "dijelim, doputam; imam,
vladam, upravljam").
oikos jest i u intern. eko!Ogija, ekumena.
Iz paroikia "susjedstvo" jest parochia ''boravite stranaca"
su gosti i suputnici na ovom svijetu; usp. parochus "suputnik;
na usputnoj stanici" u paroh "upnik"), iz toga je parohija
"upa".
element, gen. elementa
I elemenat. - Internacionalizam, iz lat. elcmentum osnova; po-
mn. elementa. Zapravo je taj mnoinski oblik prvotni.
Lat. elementa najvjerojatnije je, kroz jezik, dospjelo iz
elephanta "slova, Ta zapravo je bjelokosnu
{s uzorcima slova - neka vrsta ima takvih nalaza ba iz
Etrurije i ranih kolonija u Italiji), usp. elephas, gen. elephantos
"slon; bjelokost".
Sama za bjelokost i slona spada u krug migracijskih termina,
u kojem je jo het. lahpa 'bjelokost". U je e- postanja. -
Moe se govoriti o nekom ie. *Iebhont- po hetitskom obliku, moda
je starije *JeHbh-).
Od *Jbhont- jest got. ulbandus "deva'', stisl. ulfande, stengl. olfend, st-
sas. a/01.D1deo isto. je izgubit a starije i dobila novo.
Najvjerojatnije je iz gotskog posudeno stsl. velbb(l){xh, "deva", to je da-
219
lje dalo velbloud, velb!Ud, p. glu. wjelblud, r. verbljUd, ukr.
velbljUd- te su naknadno povezane s *vel- "velik". -
prijelaz "slon" "deva" desio se (naravno, s drugim
ma) u sumerskoin i akadskom.
le. *Jebh- je porijekla - no ne moe se iz kojeg
je jezika preuzeta. Usp. zato jo i *jebh-, bi nekakvi odrazi bili
stirld. lbhal; . "slon" (> pali ibha-, prakrt. i(b)ha-, sinhal. iba), !at. ebur 'bjelo-
kost" (usp. iz toga u hrv. ebur, eburneizam). Od latinskog pridjeva ebureum
sr. jest fr. ivoire. Iz stf r. yvoire (zapravo iz anglonormanskog *ivorie) jest
engl. ivory '. bjelokost". '
Evropa
I puropa (to se onda u novije vrijeme i razlikuje, pa je Evropa naziv za
kontinent, a Europa ime iz mitologije), to je u Hrvata nekad i bilo
i danas se radi na tome da opet bude tako (a i zbog utjecaja
dospjelih iz zapadnoevropskih jezika kao Eurovizija, Euratom, Eurotel,
eurokrati, eurokomuni.zam, eurorakete itd., te zbog svih onih mnogobrojnih
drugih dospjelih u na jezik iz preko latinskoga, a koje imaju
eu- : eufemizam, euforija, eugenika, euharistija, eukaliptus, eLmuh, euritmija
itd.). Oblik Evropa se u Hrvata iriti ezdesetih godina XIX.
a doao je izravno iz ruskog. jezika ili, moda, neizravno, preko srpskog {za
to se smatra da je vjerojatnije), no svakako je u tome bio vaan i utjecaj
jezika {gdje je oblik Evropa; usp. i sin. Evropa).
Kao ime za kontinent u evropskim se jezicima ime Evrope pie i na
razne Iz Europe (> Europe [Evropi], a po tome je v u
r. Evropa Uevropa] itd.) jest lat. Europa, pa je to izvor za druge jezike,
npr. ta!. Europa, fr. Europe [or:Jp}, engl. Europe {juarap], sin. Evropa,
Europa, Evropa, ir. Aorpa itd . .:::- I kao zanimljivost: kinesko je ime za
Evropu Ouzhou (i samo Ou; zh6u "kontinent'', usp. Yazh6u
"Azija", Feizh6u "Afrika'', "Amerika", Aoihou "Australija").
U je mitologiji Europe Agenora Agen6r, os-
novao je grad Tir i u njemu kraljevao) i Telefaese. Vrhovni bog Zeus zal-
jubio se u Europu pa ju je oteo, pretvorivi se u bijela bika, i odnio na Kre-
tu. Njihovi su sinovi Minos (Mfn0s; kralj Krete), Radamant (R.adamanthys) i
Sarpedon (SarpedOn-, Likijaca). Kasnije se Europa udala za kretskog
vladara Asterija, koji ih je posinio. - Europu su poslije otmice bezuspjeno
traila njena Fenik Phoiniks; naselio se u zemlji koje je narod
onda po njemu nazvan Phoinikes i osnovao grad Sidon), Kadmo
(Kadmos; podigao je y Bojotiii Kadmeju, Kadmefa, oko koje na-
sta grad Teba - Thebai, Thebe) i Kilik (K.11iks, po njemu da se zove narod
koji isprva nastavae Frigiju, a kasnije zemlju Kilikiju, K.ilikia).
Isprva je ime bilo naziv za (azijski naziv?), i to za zapadnu obalu
Egejskog mora - pa se onda kasnije ime proirilo na sav kontinent. -
Usporedi imenovanje: iz Iaones "Jonjani" je stperz.
yauna-, pa se tim imenom nazivalo zapadnjake, Evropljane. Onda je iz sta-
stind. yavana.f:i "Grk; stranac" yauna-, to je
nacmJeno po yona-, a to je iz stperz.), od su pali yavana-, yona-,
prakrt. javaJJa-, foJJa- te sinhal. yon "Arabija", yonii "arapski trgovac na .
Lanki".
Zbog sernitskoga konteksta pripovij esti o Europi (smatra se da sve to go-
vori upravo o ivim ili vezama; takva
su objanjenja nastanka naroda - junaka - veoma u starini}
220
se da je to ime poteklo iz semitske za zapad (usp. e'.eb,
sthebr. 'ereb - i "taman"), to se potkrepljuje 1 da ime
Azije od semitske za istok (asir. asu - ali v. u Azija), a do-
datnu bi potkrepu takvu i spo_menuto i
indijske imenovanje zapadnjaka po Jonjaruma, koji su za iranske 1 mdtjske
narode upravo zapadnjaci. . . . . . . ..
No EuropinO se ime tl.nnac1 1 unutar grckog Jezika: je znacilo
kooka" (to je epitet Mjeseca) ili da Zeusu (Zeus. J?uryo-
pes "Zeus koji d_akl? se s pr:dJevom
eurfs 'irok, prostr!ln . Europa J.e .u. grckoj :7mno,
povezana je s biljkama t - Grcke eurys sirok t
eiiros sr. "irina" nastale su, premetanjem we.'CU, od startJega *wer-. Indo-
evropski ie korijen *wer- "irok": stind. ur(r (> pali, uru-), vo-
uru- (< *varu- < ie. *w efU-), ml. avest. uru-, oset. urux itd.. toh. A warts, B
aurtse "irok". Usp. jo stind. urfJcf . "zemlja" {moe li ovamo jo i stind.
uragah "zmija", pali uraga- , sinhal. ura isto, te stind. urvara . "plodna zem-
lja", pali ubbari ., marathi Cibar - bi i
Europe). - je, naravno, da Je u starih Grka kasru1e doslo do raznih
mijeanja mitskog i zemljopisnog imena.
F
farsa
je izvor tog evropeizma '1akrdija, gruba ala" fran-
cuska farce, koja je "lakrdija, aljiva igra niske komike, lako-
mislena i vulgarna komedija; aljiv, neprisotjan ispad".
Prvo je farce "nadjev" (i to od sjeckanog mesa,
itarica, kruha, itd., za perad), kasnije je
scenske u xm. po]atinjen oblik farsa, farcia,
vao je zabavne i vesele igre koje su se umetale u crkvena prika-
zanja.
Fr. farce je od glagola farcir "nadijevati, puniti", to je - kao i
prov., katal. farcir - poteklo od !at. farcire "nabijati, puniti" (usp. !at. fartum
"nadjev'').
Glagol infarcire "trpati u neto, umetati" izvor je infarJ..1, infiirkt,
je prvo provodnih kanala u tijelu".
Lat. farclre povezuje se s phrasso, phratto "ogradim, opkolim; zagra-
dim, zatvorim, pokrijem, zajazim" ( *bhrkw -jo), usp. i phrakt6s
"zatvoren", sa sekundarnim g jesu m, phragma sr. o-
grada, plot" (pa usp. onda dijafragma, dijafragma, iz diaphragma sr. "oit; pre-
grada") - te sa srir. bare "juri (na zidove)" i galoroman. *bar(i)ca
"drvena drvenjara", toh. A (?!iikiir, B priikre - Indoevropski se
korijen rekonstruira kao *bharek - ili *bh&ckw- "nagnjesti, nabiti".
februar
I februar. - Internacionalizam, iz tat. februiirius "koji pripada prazniku po-
mirbe (taj je 15. februar jest polulatinizam zabiljeen jo u
XIII. (iz starijeg oblika febn.k1rij, poznata u XVI. st., isputeno je -ij
Po uzoru na tal. febbraro - iz je u starijem jeziku febrar - i nj.
Februar). U XIV-XV. st. bili su i oblici prevar, pervar, prbvarb (nastali su
prema bizant. fcvrarios, fervari(os), to je iz lat.). Usp. u M. mje-
sec februar, i u P. februar, - Vie v. u dOh.
flga
Kao i sin. figa, posudeno iz (stvnj. viga, od je nj. Feige), a
Ponegdje iz talijanskog figa. je izvor lat. ficus "smokva".
je iz prov. figa (iz je i fr. Jigue).
Osnovno je "smokva". Usp. dati, {XJkazati Figu (to
je
Lat. ficus "smokva" (> roman.: makedorum. hJc, meglenorum. ic, tal. fico.
sardin. logudor. ligu, furlan. rig, stfr. li, p. higo, port. figo; *fica > veljot. faika,
222
istroroman. (Vodnjan) feiga, prov. liga, ta!. lica, p. higa, port. figa, s raznim
je iz nekog predlatinskog izvora, iz koja
odraava ie. Kii-ku-. Dalje v. u tikva.
im, fina, o
Moe biti i od *finan, to je s -an kao moralan, falian i sl. (od *fmn jest
kajk. filni, s ln < M) . .
Iz talijanskog pridjeva fino (fine "sitan, tanak; njean; koji je
od roman. *!inus, to je izvedenica od glagola ffnlre "dovriti".
Od stfr. fmer je fmance
namira" (to je postale internacionalizam; u nas s latinskim sufiksom, fmancija,
mn. financije). - Isto fr. fm- jest u afmacija, rafinacija, rafinirati, rafinerija.
Latinizmi su finale, linis, fmalan (lini jest iz engleskog fmish, to je iz
stfr.), defmfcija, infinitiv.
Lat. finis granica, kraj" (od toga je finire
odrediti; dovriti, moe biti od ie. *bhei-ni-s ili *bhI-ni-s, od
*bhei(a)- "udarati" (za taj korijen v. biti). - Od !at. finis romanski su odrazi
tal., sardin. logudor retorom. engadin furlan fr. fm, prov., katal. li, p. fin,
port. Jim
forint
I !Orint, forinta. Naziv za novac u optjecaju u Hrvatskoj (i Ugarskoj i Au-
striji) 1858- 92. - Iz forint, to je na koncu poteklo iz Jat. florentinus
"firentinski, koji se odnosi na Firenzu". Latinska je izvedena od flos,
gen. floris "cvijet", jer je ljiljanov cvijet bio u grbu grada Firenze (latinizi-
rano ime bilo joj je Florentia), a grb je bio na aversu novca.
Prvotne je florentinus bio zlatnik u Firenzi (od XIII. st.), a kasnije je tim
nazivom (zapravo i sr Jat. florinus, florenus, iz floren, florin) nazvan u
Austriji i Ugarskoj i krupan srebrnjak koji se od druge polovice XVI. st. ko-
vao u {gdje je nazivan Gulden). (Tako se danas nizozemski gul-
den kraticom fl.) - Naziv gulden zapravo od sklopa kakav
je npr. srnizoz. gulden florijn "zlatni florin" (u je to onda bio npr.
guldin pfenninc, srlat. aureus denarius "zlatni denar"). Radi se zapravo o ger-
manskom pridjevu *guljJinaz sa "zlatan" (dalje o korijenu v. u
zlato), usp. got. guljJeins, stnord. gullin, stcngl. gylden, engl. golden (s o po
stfriz. geldcn, stsas., stvnj. guldin).
O tome kako se s promjenama novca mijenja i naziv za novac v. jo npr.
u novac, dinar, talir.
lorma
Internacionalizam, iz lat. fi5rma '1ik, oblik" (usp. intern. platfi5rma, Unifor-
ma, konforman, informacija, reforma, transformacija, format itd.), to je,
kroz posredstvo, iz morphfl, morphe "oblik, lik;
stas" (usp. intern. m0rf, morfofogija, metamorfoza, am0rfan, izomor-
f,w, polim0rfan itd.).
Od !at. /orma romanski su odrazi ta!. , sardin. logudor. forma, reloroman.
engadin. fuorma, furlan. forme, stfr. fourme, fr. forme, prov., kata!. forma,
p. horma, port. forma.
forruna
U nas "sudbina, kob, usud. slijepa Iz Jat. fortilna "sudbina,
udes; ili mn. imutak, bogatstvo". (Lat. fortilna > roman.:
223
tal. fortwa retorom. engadin. furtiina prov. fortwa
fr. fortune, prov kata! p porl. tor.tuna.)
Fo.rtilna je rimska boginja tojest i koja je prvotne
bila boginja berbe i uroda.
L.at. forti1na je od koja je od ie. *bhr-tu-s
(usp. *bh[-ti-s u lat. fors sudbina", abl. forte "moda, izne-
nada"). Korijen je *bher- "nositi, donijeti"; v. brati.
fragment, gen. fragmenta
fz lat. fragmentum "ulomak, komad", to je od ie. *bhri;8-men-.
Indoevropski je korijen '1om.iti, slomiti": stind. giri-bhraj- koji iz-
bija iz gore", lat. frango '1om.im, mrvim, razbijam" (frangere > rum. fringe,
logudor. frangere, fr. freindre, prov. franher, kata!. franyer, gali-
CIJ. francir, port. franger), fractus "slomljen, slab'', fragilis '1oman, krhak,
slab, ( *bhrJ-; od fragilis jesu romanski: stsjevtal. fraolo, retoro-
fr'!_scj!e!, stfr. fraile), fragor "lomljava, prasak" (iz tih i
bliskih .'m Jesu fraJ..1(Jra, frakcija, fragilan), srir. braigid "prdi",
got. brikan slomih . stengl. brecan, engl. break, stvnj. brecchan, nj. brechen
(germ. *brekan) - v. u briga.
f u
je. usp. p(.uschen "petljati, kvariti posao, aljkavo raditi'',
1o posao, slab rad , Pfuscherei isto ( fucra1). Pfuscher "nadri-
maJstor" ( ftJer, fUer). Usp. jo i nj. fuscheln ' 'brzo i spretno raditi, barata-
ti; varati", Fuschelei "brzo i spretno baratanje; varanje, prijevara". - U hr-
vatskom je onda i glagol I'Uati.
U je od uzvika pfusch, pfutsch "fuj".
. j
llf 11
I

I
I
I
G
mn., gen.
Od psl. *gatji mn. (jednina *gatja): stsl. bug. gilti
mak. gala duge sln. gfite, st. hace
dijal. gate, kate gate glu. haca jd. "dva
grananja ili vie njih na jednom stablu", dlu. gaca jd. "podanak bora s kojeg
je izraslo nekoliko stabala", p. gacie {st.) r.
ukr.
Od ie. *gwa- s proirenjem -t- (kao i *gat'b: hrv. gat "nasip, jaz,
brana", sln. gat, haf, r. gat "put od iblja preko itd usp. stind.
gatUIJ "prolaz, put", ina gai.P "odlazak; brzanje", av. gatu- isto), pa
*gatji, *gaf'b i *gotoVb (v. gotov) da je nekad postojao praslavenski
glagol *gati
le. *gwa- odraeno je npr. u hom biMs "iroko alb.
nga ''bjeim" { *gw a-njo), lit. dijal. g6ti latv. gaju ''iao sam" preterit za
(iet oblik s proirenjem -m- *gwem-: stind. aor. agam
{ *e-gw rp), arm. ekn "doao je" ( *e-gw rp), stind. gamati, av. gat. ]amaiti "ide",
alb. gati "gotovo" ( osk. kUmbened = lat. convenit got.
qiman stnord. koma, stengl. cuman, engl. come, stfriz. cuma, stvnj. co-
man, nj. kommen isto, toh. A kum-, B kam- lat. uenio (ni <
mj, *gwem-jO; uenJre > roman.: rum veni, veljot. vener, tat. venire, sard.
log. bennere, retorom eng. gnir, furlan. vifii, fr ., prov. venir, katal. vindre, p.
venirport. vir; usp. conuentio "dogovor, pogodba" od ronuenio sloim
se.dogovorim se", intcrmicionalizam konvencija "dogovor").
gad
Od psl. *gadJ,: stsl. gada "gmaz, zrnija", bug. gad "nametnici, kukci",
mak. gad "gad, gmaz, kukci", sln. gad, gcn. gada "zmija", glu. had
"zrnija", dlu. gad "otrov, otrovne ivotinje", polap. god "zmija", p. gad "gmaz,
gad, podlaz", r. gad "gmaz", dijal. "zmija", ukr. had "gmaz", bjr. had isto.
S *gada ide *gaditi (h. gaditi (se), sln. gftditi (se), haditi itd.).
Od ie. *gwodh-o-s. Od *gwedh- jest stengl. cwed "lo", srnizoz. qwaet,
nizoz. kwaad "zao; odvratan", srvnj. quat, nj. Kot ''blato, glib; izmet", lit.
"sram, stid", !atv. prus. gidan isto ( *gwedh-a).
Indoevropski je korijen *gw edh-/*gwcdh-/*geudh- izmet, blato,
gnus": alb. zi ( *g"'edh-ijo- ), . r. zeze ( *gwedh-ja) "crn", kimr. budr "prljav"
( *g-adh-).
V. jo gizda.
225
gaj Ude rnnd. . _J-v p ud . . t . k . . v. ..J Rad. b I
sp. o toga ga)uas. - os eruca iz urs e TIJeet gayua. 1 se o a -
kanskom turcizmu koji se proirio i dalje, usp. mak. gajda, p. gajda, gajdy
itd.
Ukrtanjem s diple (po je i mnoina u gajde) i premetanjem
j, preko *gadje, nastao je jo i oblik gfidljemn., gen. gada/ja/gad/ji.
galama .
Balkanski turcizam (usp. alb. gallame,, iz t. ag/ama kuknjava".
galeb .
Od psl. mak. galeb, sln. gal?f>.
sadri sufiks usp. prijevojni stupanj o u -pb- u *golpb'b (v.
golub).
Korijen *gaf- jest iz kruga naziva za boje {usp. sjenica < sinica, sa sinj;
usp. i vezu vrana : vrfin): psl. *gafa dalo je bug. gal mak. dijal. ga}
"vran", hrv. ga/ "crna mast, crna boja", gao, gala, o "crn; gadan, gnusan",
sin. gal "ptica s crnim perjem", dijal. ga/ "prljavtina".
gasiti, gasim
Od psl. *gasiti: bug. gasja, mak. gasi, sin. gasiti, hasiti, hasif, glu.
dlu. polap. gose ("gasi"), p. slovin. r. gasit', ukr.
hasjty, bjr. .
Usp. *gaS11Qfi: bug. gfisna, mak. gasne, h. gasnuti, sln. gasniti, hasnouti,
r. gasnu!' itd.
U tome je ie. *gWOs-.
Indocvropski je korijen *gwes- "gasiti, gasnuti": stind. jasate "slabi"
(usp. asam. zahiba ''biti rastavljen"), jasayati "gasi, gasne", dameli is- "uga-
siti vatru" (arij. *jas-aya-), sbennfmi "ugasim" ( *s-gwes-neu-mi, s ne-
jasnim s-), asbestos "neugaen, ncugasiv" (iz toga je azbest), lit. gesti "gas-
nu.ti", latv. dzest "gasiti", toh. A kiis-, B kes- "nestajati, pogibati".
po predobliku, *gwes- dolazi od *gweps-; moda od
*gwpes- *gwsep- > *kwsep- stind. i .
(prakrt. khava), akun 9il, kati a av. xap- . "tama", het.
ipant- psephas sr. "tama".
l e. *g-es- od nostr. *gupsA (> *gwheps- > *gweps- > *gwes-),
to je jo! u afraz. (sem *kAJ- "gasnuti; biti slab": geez kasaja 'biti umoran",
hebr. kha "gasnuti"), ura!. *kupsa- "gasiti" {saam. kol. gop'se- "gasiti", cst.
kustu- "gasiti", komi, udmurt. kus-, nenec. xabta- isto).
Bit da je u *gugsA - s-i sufiks: nostr. *gugA "gasiti, gasnuti" jest u
afraz. (sem. *kAbAw- "gasnuti": hebr. kbj, kbw "gasnuti", arap. kbw "tinjati;
blijedjeti" *kbw *gpw), alt. (tung. *gupA "gasiti": nanaj. gflpuv- "gasiti",
orok. gupu- isto).
Usp. austronezijsko *kepes (i *kempes) "splasnuti (o oteklini); smanjiti se,
saeti se".
garda
Prvo je bilo "osobna straa vladara ili vojnog zapovjedni-
ka", zatim "izabrani dijelovi vojske", a u Hrvatskoj je neko vrijeme to bio
naziv za vojsku (Zbor narodne garde).
je preuzeta iz francuskog jezika, gdje garde "straa; nadzor,
zatita, obrana" te "straar, redar" itd. galicizama
ima i u drugim evropskim jezicima. - Galicizmi sa sadranom istom polaz-
226
nom naprimjer avangarda/avangarda/avangarda, garderoba i dr.
U francuskom je imenica garde od glagola garder nad-
zirati, paziti". U njoj je roman. *wardare (> tat. guardare, retoroman.
din. guarder, furlan. 1X1rda, fr. garder, prov. gu;trda_r, katal. guardar, gordar,
port. guardar; izvedenica sltal. g1X1rda, tal. guard1a, fr. garde, prov katal. , sp
port. guarda). - Usp. glfiirdijan (iz tr.tl. guardiaoo straar, nadglednik").
Romanske *ward- je iz germanskog (iz *ward6n
"promatrati". Germ. je
ti" stengl. weardian, engl. ward cuvalt, sllllt1, braniti , stfnz. ward1a, stsas.
srnizoz. waerden, stvnj. warten, nj. warten "njegovati;
U tome je ie. *wort-, od korijena *wer- "paziti, koji je jo npr. u
6romai dvorim, nadgledam, nadzirem", epfouros nadzi-
ratelj'', horao "vidim, gledam, motrim" ( *wor-; to je u s -orama
kao panorama), Jat. uereor "potujem od straha, bojim se; stidim se; ne usu-
dim se; zabrinut sam", stir. cdir, cdair "dobar, koji odgovara", kimr. cywair
isto ( *kom-w d'jos), !atv. vert "gledati, motriti, opaati", toh. A wiir-, B
wiir-sk- "mirisati neto" itd. .
Isti korijen s proirenjem -n-, *wer-n-, jest, u prijevojnom stupnju o, u
*warnjan, iz je roman. *warnire: tal. guarnire, guernire, fr.
garnir "opskrbiti, snabdjeti, opremiti", p., port. guarnecer. - Iz toga su iz-
vedene npr. fr. garnison "posada" (iz toga garnizon), garniture "ukras,
nakit; oprema, namjetaj, itd." (iz toga garnitLJ.ra), garage "spremite" (iz toga
garaa).
gatati gatam
Od psi. *gatati: stsl. gatati, bug. gatam. mak. gata, sin. gatati, stp.
("govoriti, razgovarati; savjetovati se"), resi. gatati.
se sa stind. "pjesma, govor" (indoarij.: pali giitha "stih",
prakrt. giihii, sindhi giihii "vrsta stiha", bengal. gii "stih", orija gtihii, hindi gtihii
"opis", stgudarat. gaha "stih", sinhal. gaya "pjesma"), av. gii8a . "pojanje". -
Usp. jo i dard.-kafir.: paai gai "pjesma'', ina gae "pjevanje" (arij. *gathikii .).
S drugim proirenjim istoga korijena jest *gadati "govoriti, gatati, naga-
stsl. gadati, bug. gada, mak. gada, sin. hadati, hfldaf, dlu.
gada$, p. slovin. gadac, r. gadat', ukr. hadaty ("misliti, razmiljati"}.
bjr. - Mislim da h. moe biti ukrteno i ovoga
To se s lit. god6ti "potovati, obazirati se na neto,
goda "skrb, briga, gode/e "misao", atsigosti "domisliti se" (usp. r. do-
gadat'sja "domisliti se"), gu5das "potovanje", pag(Joda "utjeha", !atv. gilods
slava", gUodat "potovati", giidfit "misliti, objasniti si".
Usp. jo *gajati: stsl. gajati "graktati", r. dijal. gaja/' "zijevati; govoriti;
- To se usporeduje sa stind. gayati, gali "pjeva" (usp. pali
gayati, prakrt. gaai; gai, gudarat. gavfi, marathi ga!Je'/.
Vjerojatno zvukoopisan korijen *ga- (usp. psi. *gaga za patke, h. gaga,
gaga itd glagol *gagati u h. gagati, sin. gfigati itd.). Dalje je proiren pro-
irenjima -t-, -d- , -j - .
Ima mnogo i
gavran
Od psi. *gavorm, (mak. gavran, sin. gfiwan, glu. hawron, dlu p. gawron
itd.). usp. *kavorm (hrv. kavran, sin. kfivran itd.).
U drugom je dijelu *vorn'b (v. vrana). ga-, ka- vjerojatno je zvu-
koopisan.
227
gazda
Iz mad. gazda, to je iz slav. gospoda {usp. vojvoda > mad. vaj-
da, pojata > pajta). Mnoinski je oblik postao u jedninski {usp.
tako u h. buda.Ja, fukara, to je u turskom jednina, ali je u arapskom
mnoina).
V. gospodar.
gaziti, gazim .
Od psi. *gaziti: bug. gazja, mak. gazi, sin. gaziti. - To je izvedeno od
*gazi,: mak. dijal. gaz "gaz, plitko mjesto na rijeci", h. gaz, sin. gaz "staza u
snijegu", bjr. haz
Moda je ekspresivna tvorba od toga *gaziti glagol' *gacati (h. gacati
gacati, sin. hacati "teko r. dijal. gacat' itd.). '
Po jednom *gaz'b sadri indoevropski korijen *g wa -
(za koji v. u
. drugom *gaz- od ie. *g "'Og- ili *g woog-' korijen
b1 bio a to od nostr. *Koki po tragu, slijediti", to je dalo
).romatrati, primijetiti; (fin. koke- "probati", est. koge-
cuvatt se, bih oprezan , nenec. hO- itd.), alt. *KogA- "slijediti"
(turk. *Koy{11): azerb. gov- "goniti", tur. kov- "goniti, slijediti").
gdje
Prilog za mirovanje (gdje se to nalazi?). Od psi. *hde: stsl. hde,
bug .. kule, mak. kade, hrv. i kade, sin. kjc, kde, dlu. o, polap. t'ed, p.
gdz1e, slovin. 3ie, r. gde, ukr. dc, bjr. dze.
je prilog nastao od indoevropskog mjesnog priloga *kudhe,
kojt je sastavljen od *ku- ( < *kw-, v. tko) i lokativne *d(h)e:
kUha . prakrt. kuha, sinhal. ko), akun av. kuda "gdje",
likij .. B cud1, ltdtJ. kud, Jat. uhi (> rum. iu, meglenorum. uii, veljot. yo, ta!. ove,
sardm. logudor. ue, fr. oU, prov., stp. o, stport. u, ou), osk. puf, kimr. cwt.
geg_ati se, gegam se
Opisan glagol. Usp. gfgati se "epiriti se", gingati se "valjati se amo-tamo
kao brod". .
geslo
u ?<JX. hcslo "znak, oznaka, parola, natukni-
ca, geslo Je, sa sle. hcslo isto, od psi. *g,,slo. (Iz su
P0sudene JOS i sln. geslo, glu. heslo, p. haslo, a iz poljske onda i ukr. has/o,
r. gasio).
* Za praslavensku p:etpostavlja da je izvedena sufiksom -slo od
'gbd- 11t gi,s-. je da je to *g,,d- ( *g,,s- < *g,,d-s-?) nekako po-
vezane s glagolom *guditi (v.).
gibanica
d
Od psi. _*gybanica: bug. dijal. gibanica, sin. st., dijal. (isttaj.) gibanica, r.
!Jal. gibamca.
k . sufiksom :ica_ od *gyban'b, od glagola *gybfiti,
Je od bilo . . s31V1Jah nas gibati "savijati, kriviti;
) - usp. nJec saVJ;aca (: saVJ;at1) 1 npr. sin. polica (<
f>OVJt1ca, : VJl1).
Usp. psi. *gi,bfinica za neke bug. banica, mak. banica, sin. dijal.
I
1 1
228
gubanica, bganca - prema *gobati "gibati, rkctati" hbaf, dlu. gbaS
"raditi", str. gbati "savijati", bjr. "savijati, sagibati" - od toga Je hrv.
gaba "podagra, ulozi").
gibati (se), gibam (se) . .
Od psi. *gybati (sr;}. stsl. gybat1, mak. giba, sin. gibati, hfbati, r. gibat'
itd.
To je iterativ-durativ za . . . , .
Pst. *gob11Qti jest u hrv. gl1nut1 pomaknuti {kaJk. gemt1, gcnut11. sin. gemt1,
ganem, hnouti, r. gnut' ("savinuti'.') itd. u_ (se), niignem,
p<>gnuti (se), prignuti (se), pregnut1. napregnuti, ugnuti itd.) Njemu odgovara
lit. giJbti "savinuti", !atv. gubt isto. . . . _ . . . . _ , .
Kauzativ *gubiti jest u stsl. gub1t1, mak. gubi, h. gilb1t1, giJb1, sin. gub1t1
C'otetiti; gubiti"), hubiti, r. gubit' itd.
OvaJl'X) jo npr. ginuti, gine { *gyb11Qt1). gibak, gipka, o { *gybbkb(jb}), p(jgi-
bef" itd.
[/Indoevropski je korijen *gheub- "savijati (se); kriv": stengl. geap "kriv",
lit. dvigubas "dvostruk", trigubas pr1;1S. "dvostruk" itd... .
le. *gheub- jest od nostr. *gupA savtJatl (se) : afraz. *g{w)b saVJJatl
{se); (sem. *gb-: hebr.-aram., mandej. gbb "savijati", sthebr. gafl.
na titu": *gwb: juarabij. mehri Job "tit", mandej. gub
"savijati"; ?stegip. pozn. gb "saviti se"; kuil.: a far giib
{sem. *kp- "saviti": akad. isto; *kwp- u

,
?bcrb.: tuareki ekef "biti nadutim ). ?kart. (svan. lash. gib- 1seas1t1 ), alt.
"savijen, __ rro_n&_:
ni- "uzdizati se", halha guwe breuljak ; ?ttmg.: evcnkiJ. g1wa(r) mJJl'X) ;
korej. kub- 'biti kriv, savijen", kob- 'biti kriv").
usporednica jest sinotib. *g(h)ijp "savijati (se)".
'tara
gi je u na jezik dola iz zapadnoc_vropsl<ll: -:-.
Gitarre-, usp. fr. guitarc. Po zapadnoevropskim se JCZ1c1ma prosmla_ 1Z
p. guitarra: naime, gitara se proirila Evropom od Xlll. stoljeca 1Z panjol-
ske. - panas gitara ima est ica, a ranije ih je imala do sedam.
Spada u lutnje.
p. guitarra je iz arap. kittara, to je iz kithara. . .
kithara, jon. kithare kitharis .) "kitara" (glazbalo s do
pet ica u VIII. st. pr. n. e., kasnije sa sedam do devet ica, u VIl. st. pr. n. e
pa i do petnaest; sviralo se trzalicom ili prstima) je iz nekog blis-
jezika, vjerojatno iz aramejskog.
Vjerojatno je iz istog izvora na koncu i perz. sihta:
balo s tri ice", a i pod utjecajem takve da su nastale npr. nJ. ?1th<?r
"citra" i - Naziv indijskoga glazbala {u nas onda slriir) Je
iz perzijskog.
Iz je novopreuzeto kitara, a ranije kroz citara. -
Kroz ?ithcr do_lo je cit_ra lire; polozeno vtSe
ica, oko 40, na kojem se svira . - . s n kao
cindra (tako i u M. pa onda cmdrat1 udarah u c1tru (a rruslim da
je onda od toga nastalo cendrati, (biti)
gizRida I . . p .. . . d t . od I
ures, e cganetJa, ponos . oslOJI 1 g1z s o Je ps .
*gfzdw'*gfzdb: hy7d "gadost, gnusoba", dijal. gyzd "gnusoba,
229
blato", hyzd "blato, prljavtina", p. dijal. gizd "gad, nitkov; prljavtina;
nered". - Za *gyzdc1 usp. i mak. gizda "gizdavica".
Od toga je pridjev *gyzdaVD0h) (bug. gizdav '1ijep, gizdav", mak. gizdav
"gizdav, lijep", hrv. gizdav, sin. gizdav isto, p. dijal. gizdawy "prljavac,
neuredan besramnik"), usp. i glagol *gyzdati (hrv. gizdati "ukraavati",
sin. gizdati (se/J i njegov kauzativ gyzdfti (bug. gizdja "ukraavati", mak. gizdi,
hrv. gizditi, sin. gfzditi se isto, hyzditi "unakaavati,
isto, p. dijal. "prljati").
Usp. *gvazdati: hrv. gvtidati 'brbljati", sin. gvazdati Isto, p: dijal.
"mazati; drljati, br ijati, r. dijal. gvazdat' isto.
Zbog ekspresivnosti je -d- bilo udvojeno u -dd-, to je dalo -zd-.
U *gyzd- imamo ie. *gudh-, a u *gvazd- jest *gwOdh-. Korijen pak je
*geudh-/*gwedh-/*gwedh- {v.
to se usporedi ekspresivnost
straan, krvav i sl.
glad, gen. glfidi .
Od psi. *go/db .: stsl. gladJ,, bug. dijal. gladla, sin. gen. gladi, r. di-
jal. go/od'. - To je osnova na i prema *go/db m. {stsl. g/adJ,, mak.
glad, sin. gffid, gen. gladO, hlad, r. go/od itd.).
Starije je svakako bilo "muka, bol" (kao za nj. Hunger), "pro-
badanje" (kao za lit. bfidas), a sama pak je izvedenica, i to povezana s
glagolima *.bldeti (v. udjeti) i *aleti (v. aliti).
lndoevropski je korijen *gel- ili *gwef- (-d- jest sufiksalno), taj je npr. u
lit. gel ti 'boljeti, jako boljeti, probadati, bosti", gi/ti "razboljeti se" i dr.
gladak, glatka, o
Psi. *glac/bkb, *glac/bka, *gladbko, odr. *gladbkbjb: stsl. g/adbkb, bug.
c/bk, mak. gladak, sin. g/adek, gladka, hladkf. glu. hladki, dlu. gladki,
polap. p. gladki, slovin. gf;i'uthi; r. g/;ldkij, ukr. hltidkfj, bjr. gltidki.
sufiksom -Ja, (usp. *blizikD : *bffzb, *kr8pbJa, : *kr8pb) od
pridjeva u-osnove *gJadJ, ( *glda, *glado), koji je u hrv. st. glad
"gladak" {u Stullijcvu .
Izravna usporednica praslavenskom pridjevu *gladJ, jest lit. glodi.Js "gla-
dak": oba su od ie. *gh/Odh-u-s, od ie. *ghJOdh- "sjajan, gladak" {to je od
starijega *ghlexw- sa sufiksom -dh-). Usp. jo !at. glaber "gladak, gol, plc-
ast" ( *ghlodh-ro-, gdje je a < ,yW). stisl. gladr "gladak, sjajan, veseo",
norv. glad. sleng!. gl;td, engl. glad "veseo, vedar'', glade proplanak",
gled "nezgodan, bestidan", stsas. gladmOd "veseo", nizoz. glad "ravan",
dnJ. glad(d), stvnj. glat, nj. glatt "gladak" {germanski primjeri potekli su od ic.
*ghladh-o-), lit. gl&lnas, glu&lnas, gluodni.Js "gladak".
.. qd istog indoevropskoga korijena, proirenjima -s- i -st-, dobivene su ove
ir. glass "zelen, siv, plav", kimr. glas "plav", bret. g/az "zelen",
stengl.g/c:es "staklo", engl. glass, stvnj. glas, nj. Glas isto, sleng!. glarcn,
engl. glare 'blistati", gcrm. < *glezaz "jantar" iz pruskog?) u
stengL glres, stvnj. glas isto, prus. "jantar" (u Tacita i Plinija zapisano
kao glaesum), !atv. (iz pruskog, kroz kurki) glisis, glisc isto.
Q ind<?evropskom korijenu *ghel-/*ghel- "sjati se, blistati; ut, zelen"
v. vtse u zut.
gfagol
. iz esl. g/agol'b govor" (od toga g/ago!ica, pa je onda
IZ toga glagoljica).
I
I
11
230
Psi. *golgolb {bug. dijal. glaguf "govor", mak. dijal. glagol "govor, razgo-
vor", hlahol 'buka, st. govor", hlahol "zvuk") ima udvojen zvukoopisan
korijen *gol-, taj je i u *golS'b (v. glas}.
Za *ko/kob, v. kukolj.
glh : .
Od psi. *go/S'b, gen. *go/sa: stsl. glaSb, bug., mak. glas, sin. glas,
hlas, glu. hl6s, dlu., p. glos, slovin. glilos, r. g6los, uk.r. h6/os, bjr. h6/as.
Od ie. *gol-so- ili *gaf-so-, usp. oset. yalas "glas, zvuk".
Indoevropsko zvukoopisno *gol- ili *ga/- jest jo u kimr. galw "zvati",
srbret. galu "poziv" ( *g;l!-wo- ), siir. gall "slava" (*gaf-no-s), gall '1abud",
stnord. kal/a "zvati", stengl. callian, engl. call isto, stvnj- kallon, challon
"mnogo i glasno govoriti" {germ. *kallojan, s *kall- < ie. Jit. gafsas
"jeka" itd.
V. glagol.
glava
Ak. glavu, stariji gfiii1LJ. - Od psi. *golva, ak. *golv9: stsl. glava, bug. glava,
mak. glava, sin. glava, hla11C1, glu. hlowa, dlu p. glowa, r. golova,
ak. g6/ovu, uk.r. holova, bjr. halava.
Ima potpunu usporednicu u baltijskim jezicima: lit. ga/va, !atv. ga!Va,
prus. galwo, gallil
To je indoevropski dijalektalizam, ie. *ghO!wa.
je armenska g/ux "glava" ( *gholu-k(h)o-).
Indoevropski je korijen *ghel- "okrugla izraslina; glava", koji imamo
npr. u *ghelu- *ghe/U > psi. *ely > elva. Za vezu
usporedi npr. r. 'iubanja" : Jat. testa "opeka, crijep,
ljuska; glava" (usp. tal. testa, fr. tete "glava") : testiido
le. *ghel- poteklo je od *gUTA "okrugao; lopta", koje je
odraeno jo u afraz. *g(w)l "okrugao, lopta, glava" (arap. gwl "kruiti",
amhar. gwl/ "kotrljati"; arap. ga/aga . '1ubanja, glava"), kart. *gwar-/*gur-
"okrugao, kotrljati se'' (gruz. gor- "kotrljati se").
Iako se moda radi o opisnoj usporedica moe biti sinotibetsko
*gor "okrugao".
gledati, gledam
Od psi. *gl<;dati: stsl. g/c(fati, bug. gledam, mak. gleda, sin. gledati, hlf
dati, hfadaf, glu. dlu. polap. gJ(>dal ("vidio je u snu"),
stp. r. ukr. h/j,1daty.
Glagol na -ati prema (sg) (r. dijal. gljastisja "gledati se").
To je od ie. *ghlendh- "svijetliti, blistati, gledati": stir. asg/ei.nn .
fo-gliwm bret. goulenn "zhtijevati, traiti", glen "jasan" { *ghlndh-
jo-s), nj. Glanz "sjaj" (iz toga razg. gllinc pa onda gllincat1}, !atv. giensl
"ugledati, primijetiti" (to je iz k'Urkog).
lndoevropski j e korijen *ghcl- "blistati", v. dalje u ut.
gicanj, gen. glenja
I gleanj, gen. glenja. g/ezno sr., g/ijeanj, gljeno, g/jezno,
glezan, glenja ., glfanj. - Od psi. *glezna/*glezno/*gleznb: sisi. glezbna
"gleanj", bug. .. mak. glezcn, sl n. hlezno sr., hlezen m.,
hlezna ., hlczen m. , hlczno sr., glu. glozonk. p. st. glozna, resi. glezna,
r . glczna, ukr.
231
Oblik. *g,lez.m. je potekao od ie. *glcgn-, pa je. usporediv s
tosu stisl. klakr "gruda, mrlja", nerv. klakk isto,
sv. klakk gruda,;,_ na peta na cipeli", srvnj. klac "mrlja";
usp. 1 stengl. clyccan scepall, zgrabiti , engl. clutch isto.
, Korijen za ie. jc;st *gez- "s!.isnuti. okruglina". Usp. stind. gulika
'kugla, , rc. gagg/Jo1!. otekl ma (usp. iz toga ganglije mn.),
!at. galla ccser, StSarka ( *geJ-na 111 I-na).
novije,m .Psi. *;Jez n- potekli bi od oretpsl. *Jegzn6m
(> glez'!o), * (> *gleznb), *Jegznis (> *glez !Jb *g/ezJib),
a to ?d. Jeke-s, gen. od korijena *el-ek- *el- "savijati"
(za nJ vidi u lakat).
glib
Od psi. *glibb/*glibb: bug. glib, mak. glib, sin. glib. - To je od glagola
*glibati. glibati po ukr. ."t_eko mahati po-
lako itd.), P. dtJa!; g(1f!.ki . , a Je glagol od te. *gleibh-,
usp. slvnJ. klfban, nJ. kle1bcn prthJep1t1 se (durattv u stvnj. nj. klcben,
sleng!. cfeolian, engl. cfeave).
Korijen je *glei- (-bh- jest proirenje), a taj je i u glina (v.) i dr.
glina
_?d psi. *gl!na, .ak. *glinQ: bug. glina, mak. glina, sin. glina, hlfna,
hfma, dluz. glma, polap. glaino, p. glina, slovin. g/ana, r. glina, ukr. hlf na,
Jr. ma.
Od . . usp. gline "ljepilo, ljepljiva tvar". moemo
pr?tul11L!e,1,t1 t kao . roda od *gihjb (hrv. g/cj "vrsta gline",
sle. gfe.J_ '. r. d.tJal. gle/ itd.), to je od ie. *gli-jo-
(usp. grc. g/Ja 1Jep1lo , sto Je u mternac1onahzmu za vrstu stanica koj e 'lije-
pe' neurone u mozgu, glija).
. jo ?,Sl. glen _''.sluz':: . sin. "sluz; gli-
na c. hlcn sluz, vlaga , r. glen vlaga ih sok itd.) od 1e. *gfoi-n-.
Indoevropsje glina" u jazgu-
yaruy ( gle1- ), sllr. glemm hJeptm ( *g/J-na-111.1), nerv. dijal. k.Jeina
.. klt;,na, dan. klenf!. klen_an stengl. clreg, engl. cJay
, glrna '. stsas., srnnJ. kle1 1lovaca, glina , nnJ. kle1 "blato" (iz toga nj. Klei
blato, tlo").
Indoevropski je korijen *glei- (v. jo glib, glista, gljiwt).
glista
st Od bug. glist, glista, mak. glista, sin. glista, hlf-
,gluz: hlista, dluz. g/Jst(w)a, polap. g/aist{il), p. glista, slovin. gli'sfltii, r.
g/Jsta, g/Jst, uk.r. hlfsfa, bjr. hlisl.
n. je (isti kao u glina, gljiva, to v.), s proire-
gle_fl-. nastala je od *glitta, s ekspresivnim udvoje-
ka? . ljepilo, smola", lat. g/ittus 'ij epljiv" ( *glit -). Usp.
s ltt: 'klizak 1 !atv. glils "zgodan, lijep, fin" (za usp. kako
J_; s_ h;cp}. s -f-: Jat. gluten "ljepilo" ( *gloi-1-) te psi.
8!cta';' u,,bug. glc_tav IJeplJt:' , hrv. dijal. g/ctav, usp. mak. glctcnjak "nedo-
Pecen kruh (a mozda ovamo 1 h. gnjecav= ukrteno s gletaV? ).
gl<>ba
.. Od ,psi. *globa: b.t;S mak. glob;i, sin. gl6ba isto, dlu. glob;
1
CtJena . stp. globa zloba , r. d1Jal. globa greda, brv; staza", ukr.
232
hloba "svijeno drvo; eljezni klin; neugodnosti, brige", dijal. h16ba "kazna;
b .
nga '. - . b"l _ b . " (" ka . . ) usp pr
Starije je :znaccnJe 1 o stap, atma . 1 za nJavanJe -:-: . n .
stind. dandfr m. i sr. 'tap, palica, motka, batma, prut, kolac; stablJ1ka, deblo;
topuz; ezlo; kazna, globa''.
0 0
V
*globa najvjerojatnije Je odglagolska 1meruca od nesacuvana gla-
gola *glebti, usp. lit. glebti "obuhvatiti". . . .
Indoevropski je korijen *gelb(h}-/*gleb(h)- smotati :. lat. globus
"kugla, lopta, gomila" ( *ghlob-o-s-. gruda _ _grumen,
mrvica" ( *ghleb-a), stnord. kalfi hst (na nozi} , engl. calf, nJ. dtJal. Kalb
stvnj. klaftra ''hvat (kao mjera)", nj. Klatrer (iz toga kliifter, kliiftar},
stengl. clyppan "zagrliti", engl. cl!P ::spojiti, s!isnuti" (iz ?lip 'h:a-
hvataljka, spojnica, spajalica u k1_1p),
kleppa {germ *kluppjan <

_engl.: c_laff sape_tt_,

stisnuti" (od stengl. *claps), ht. glebt1, glebiu obuhvatiti , glebys naramak ,
gl6bti, g/6biu "obuhvatiti", lit. g/ab6ti "spremiti, shraniti, latv. glabiit
lit. gelbeti paga/ba itd.
le. *gelb(h}-/*gleb(h}- nastaloje proirenjem -b(h}- od *gel- "stisnuti".
V. globiti.
globiti *
1
b .. k.
/
b. . V 1.r b.t. V V,.
Od psi. globiti: bug. g o 1h , 1!1<l .. g_f! 1 c. 1i:o 1
ti", hlobif "udarati, zabtJatt (mlatom), 1zb1Jah , d1Jal. hlob1c zab1Jat1 kim ,
dlu. st. globi "podavati, predlagati", stp. "moljakati", p. st. "sti-
skati", dija\. "zabijati klin", r. dija\. globit'sja "gramziti, krtariti'\ ukr. hl6bfty
klinovima; uvrijediti". - Iterativni glagol izveden od
*globa (v. tamo i za
Usp. *globfiti, koje je npr. u bug. dijal. globam "pikati jelo viljukom", hrv.
globati "gristi, glodati", sin. gl6bati "iskapati; gristi", golbati "gristi, glodati"
{usp. gl6bsti, golbsti "dubiti, izrezivati"). - To je iterativ-durativ prema gla-
golu *globiti.
globus "kugla, lopta, gomila". Usp. jo (: !at. globulus "ku-
glica"), hemoglob(ul)in (sloenica, sadri jo i khaima "krv").
Od lat. globus jest fr. globe, od toga pridjev global, iz toga glObiil, gen.
globa/a "cjelokupnost, sveukupnost", i od toga pridjev glObalan.
Za veze globus v. u globa.
glodati, . V
Od psi. *glodati, *gl&/j9: bug. glodja, mak. gloda, sin. gl6dat1, c. hlodat1,
hloda(, glu. dlu. gloda grepsti"), p. st. r.
glodat'. ukr. hlodaty. . . .
Povezuje se s *globa, *globiti (v.); za usp. globat1 (u glob1t1).
To bi bilo ie. *gel- s proirenjem -d(h}-.
glog, gen. g/Oga , .. , V V
Od psi. *glogi,, gen. *gloga: bug., mak. glog, glog, gen. c., sle.
hloh, glu. glog, p. gl6g, gen. glogu, r. glog, ukr. hl ih, gen. hlohu, bJr. hloh.
Od ie. *giogh- "otar; bosti", to je jo u glokhfs "iljak; strelica",
glokhes "osje", glossa, at. g/Otta, jon. g/assa "jezik, govor, (to
je ie. *glogh-ja, gcn. *giagh-ja-s; usp. gl6sa, glotogonija, gloto/Ogija).
233
gliih, glill13, o
Od psi. *gll.IXb()l,}. stsl. glux11, bug. glux, mak. ghw, sin, glOh, glUha,
hluchf, glu. hluchi, dlu. gluchy, polap. glaufe/gloi.Xe, p. gluchy, slo-
vin. gliiii r. gluh6j, ukr. hluxfj, bjr. hluxl
Usp. *glbxn9ti "gluhnuti; guiti" u gliJhnuti (sa sekundarnim u) i u oguhnuti
u M. (s g-h > g-g ogugnuti, dalje od toga ogilglati
"naviknuti se" "ogluiti se; postati gluh, na neto neosjetljiv").
Psi. *gll./Xb jest od predoblika *glou-so-, u kojem je *glou- nastalo ek-
spresivnom preobrazbom od *Kiou- (korijen *J<Jeu- sluati", v. sluh).
Usp. lit. glusnils "posluan", klusnils isto, k/ilsas "nagluh", glUas "glup, gluh",
!atv. kluss "tih, miran", klust "utihnuti, zautjeti".
V. gluma.
glfuna
Starije i glum m 'ala; igra; kazalini komad; lakrdija, komedija".
Od psi. *gluma/*glurm: stsl. glwm "brbljanje, blebetanje", bug. g/Lima
'ala", mak. gluma "gluma", sin. glt1ma "ala, lakrdija, igranje'', gliim m.,
hluma m "glumac, komedija", p. dijal. glum "ruganje", r. dijal. gluma "po-
drugljivac", glum "ala; glupost", ukr. hlum "ala, podsmijeh", bjr. hl um "lu-
dost, glupost".
Usp. kao pridjev hrv. dijal. g/Cim, g!Uma, o "gluhonijem", r. dijal. glum6j
"glup".
Naknadno odbacivanjem -x-, od *glun: dodano je ekspresivno
-m-/-p- i dobiveno *glwm, *glupb.
V.gluh.
glup, gllipa, o
Od psi. *gl(Jpb, *glupa, *glup(>, odr. *glupbjb: stsl. glupb, bug. st. glup,
mak. glup, sin. g/Op, gltJpa, hloupf h/tJpy, glu. hlupy, dlu. glupy, po-
lap. glaipe, p. glupi, slovin. glDpi; r. g/tJpyj, glup6j, ukr. hlupyj, bjr. hltJpy.
Odbacivanjem -x- i dodavanjem ekspresivnog -p- prema
*glUXb (v. gluh). .
U kajkavskom jo i s umetnutim ekspresivnim -m-: glumpav, g/umpast,
glumpak.
gljiva
(
" Od psi. ?U? sin. _gl iva, hliva, dlu.
na vtsnJI ih s!Jtvt ), r. d1Jal. gbva, ukr. glyva - uglavnom gljive ili
poJechne vrste gljiva.
Od ie. *gieiwa, usp. lit. gleivos mn. i gleives mn. "sluz", latv. glive "zelena
sluz na vodi".
od odraza psi. *gleVb/*gleva "sluz" jest "pu
secernenda"; to j e ie. *gloi- wo-s, *gloi- wa, usp. g/oi6s ljepljiva
tvar, smola" ( *gloi-wo-s).
lndoevropski je korijen *glci- (v. glina).
gmaz
Od psi. *gi,rm,Zb: bug. gme "gomila, mnotvo, strka, vreva mete"
8?miiz ''kukci, crvi, gmazovi'', hmez, gen. hcmza, di]al. hcmc;
'kukci, gmazovi", r. dijal. gomoz "mnotvo, gomila" gamaz "masa mnotvo"
Ukr. ham(Jz krtina, meso bez kostiju", bjr. ham(Jz "um, buka". '
glagol (sin. gomftziti "gmizati, migoljiti se, k.iptjeti", J

234
*gDTmziti (hrv. gamziti, gmaziti "puzati, gmizati", gmazditi "puzati, verati se",
sln. gomaziti "gmizati, vrvjeti", p. 'biti nemiran", r. dijal. gomzlt'
itd.}.
S produljenjem o y: *gomyzati (h. gamizati, gmizati, sin. gmizati,
hmyzat1), *gomyzb/'*gomyza {h. grnfz "gmazovi; ui", gmlza 'biser; sit-
nica", hmyza "gmaz" itd.).
Isti je korijen i u mladoj giimiid (s kolektivnim Za korijen
*gom- smat ra se da je isti kao u *gomota/*go11Tbta hmota "masa,
materija", hmota "materija, sirovine", p. dijal. . "hrpa"; iz
jest sln. gm6ta "grada, materija, masa").
Dalje usp. *gomota/*gomofb (sin. gomata "masa", gom0t "vreva", ukr.
dijal. Mmot ' buka").
Polazno je indoevropsko ekspresivno *gom-, za hrpe, okrugle predmete,
komade itd. - V. gomf a.
gnijezdo
Od psl. *gnezdo: stsl. gnezdo, bug. gnezdo, mak. gnezdo, sin.
hnizdo, hniezdo glu. dlu. polap. gnozde, p. gniazdo, slo-
vin. gnauzdo, t. gnczd6, ukr. hnizdO, bjr. hnjazd6.
Poteklo od ic. *ni-sdo-, ali je bila pod utjecajem *gnojb
(zaprljanost gnijezda dosta je tako je *gnezdo < *gnoi-
zdo.
le. m, *ni-sd-o-m sr. "gnijezdo" jest u stind. nirjaJ:i m., nJrjftm
sr. leaj, gnijezdo" (> indoarij.: pali nJrja-, nirjrja- m, prakrt.
r)irja-, 1Je<fa-, J}irjrja-, 1Je<frJa-), kamir. nyar'1 "livada u podnoju gore", arm. nist
"poloaj, sjedite", lat. nJdus "gnijezdo" (> roman.: veljot. naid, ta!. nido, sar-
din. logudor. nidu, retorom. engadin. filcu, furlan. nit, fr. nid, prov., kata!. niu,
p. nido, port. ninho), srir. ncl isto, kimr. nyth "gnijezdo, stan", kom. ncid,
bret. nc(i)z isto, engl., nizoz. nesi, nj. Nesi, le, s preobrazbom su-
glasnika lit. lizdas, !atv. Jigzda "gnijezdo". - *ni- jest prilog "nanie, dolje,
niz" (v. nizak}, a *sd- prijevojni stupanj korijena *sed- "sjesti" (v.).
gnj at
Od psi. *gnatb: sin. gna!, gnjat 'bedro, but, debelo meso", hnat "zglob,
bedrena kost", hnaty mn. "ruke i noge; udovi noge); duge kosti
noge)", p. gnat "kost", dijal. "trupac", slovin. gnfiul "kost".
U je gnjat -nj- ekspresivno.
nejasna porijekla. Pomilja se da se radi o izvedenici od glagola
*gnesti, *gnclQ (v. gnjcsl11. s o i produljenjem o o.
gnjaviti , gnjavim
Od psi. *gnoi,,iti "tiskati": bug. dijal. gnjfwja, sin. gnja1rili, hiiaviti, di-
jal. giiavif, p. st. slovin. gnfi.bflc, r. dijal. gnobft'
ukr. hnobfty {"ugnjetavati").
Oblici s nj, <1, b ekspresivni su.
To je od ic. *gnow-ejc-, polazno je *gneu- : stnord. knf ja "stiskati; biti,
sleng!. cnuwian "mrvili, tucati", "spolno - le. *gncu-
jest u stnord. knoka, stcngl. cnocian, engl. knock "kucati, udarali", slvnj.
knochen "stiskati", lil. gnifwti "stiskali (u ruci}'', !atv. gnaQzt isto.
Korijen je *gcn- "stiskati", poznat samo po proirenim oblicima (npr. za
*gnct- v . gnjcst11.
235
gnj esti, gnjetcm
Od psi. *gncsti, *gnet9: stsl. gnesti, gne!Q, bug. gnetja, mak. gnale, sin.
hnf.sti, hnicsf, polap. gnite f'mijesi"), p.
gniotc, slovin. gniesc, r. gncstf, ukr. hnesty, hnctLJ, bjr. hnesci.
Ovamo ide jo i ugnjetavati. gnjecati, gnjecav (s -cat1), da-
lje
Od ie. *gnet-, od su jo stengl. cnetian "mijesiti, oblikovati",
engl. knead, stsas. knedan, nizoz. kncdcn, stvnj. knclan, chnCtan, nj. kneten isto
(germ *kned- ).
Korijen je *gcn- "stiskati". V. jo gnjaltifi.
gnj ev
Od psi. *gneVb: stsl. gneVb, bug. gnjav, mak. gnev, sin. gen. gnefva,
hnev, hnev, glu. hnew, dlu. gniw, polap. gnevoi mn. ("lijezde"), p.
gniew, slovin. gnev, r. gnev, ukr. hniv, bjr. hnci1.
Od glagola *gnevati (sr;) "srditi se": hrv. gnjevati, sin. se, hnevati,
r. gnevat'sja itd.
Vjerojatno durativ ( *gnew-a-) prema *gnoviti { *gnow-eje- ) - v. gnjaviti.
gnjiti , gnjijem
Ekspresivno -nj-. - Od psi. *gniti: stsl. gniti, mak. gnic, hniti, hnif.
glu. dl u. gniS. p. slovin. grilc, r. gnit', ukr. hnfty, bjr.
Od ie.
Ovamo *gni5jb, gen. *gn0ja (stsl. gnoi. mak. gnoj, h. gooj, gn5j, gen. gnoja,
sin. gn5j, gen. -a, hnoj, r. gnoj itd.), to sadri ie. *ghnoi-.
Polazno je ie. *ghnei- "mrviti, drobiti": khnlci "drobiti", stengl. gnfdan
"trti", stvnj. gm"tan isto. - To je *ghn-ei-.
Korijen je *ghen- smrviti, satrti".
S drugim proirenjem, *ghneu-, u psi. *gnOsb, gcn. *gnOsa (mak. gnas,
h. gnils, s ekspresivnim nj gnjils, hnus, hiius, r. gnus itd.) - to je *ghnou-
so-, s ekspresivnim s, jer bi se *gnun, usp. i
khnali5 "grebem, grizem" { *ghn
0
w-i5), kn6os, knoils "prah, pjena" ( *ghow-
-o-s) itd.
gildina
Od pst. *godina: stsl. godina "vrijeme, pogodno vrijeme, doba", bug.,
mak. godina, sin. godina "kia", hodina "vrijeme", glu. hodina, dlu.
g6dina, p. godzina isto, r. godina "vrijeme, doba", ukr. hodfna "vrijeme, dobro
vrijeme", bjr. dijal. hodzina "nepogoda".
je izvedenica od *godb (h. god. gcn. goda "koliko izraste drvo u
godinu dana; kajk.) godina; praznik, svet kovina", sin. god, hod "praz-
nik", r. god "godina" itd.), je prvotne bilo pogodno
vrijeme, dobro vrijeme" (usp. pridjeva gOdan, pdgodan, zgodan itd.),
no npr. zato u govorima u kojima odraz "godina" go-
dim1 "kia" (kajk., jer je kia za poljoprivrednika dobra, pogodna.
(Usp. p/alv1ti Jwo ljuta godina.)
lndocvropske su usporcdnice za *godb/*goda rijetke, npr. alb. ngc
"slobodno vrijeme, zgodan ( < ie. *ghadhii), nj. Gat te "suprug". - Ri-
*godb najvjerojatnije je izvedenica od *goditi (a ne obratno; v. goditi).
Prilog god u tko g&J, tO g&J itd. i u tkogod, togod itd. i dr. od
starijega gode, godi, a to od psi. to je prilog od *godb.
11
236
goditi .
Od psl. *goditi (st;} stsl. goditi, bug. godja, mak. godi, sin. goditi, hoditi,
hodif, glu. so, dlu. gotis se, p. {sit;), slovin. gtJ)):Jec, r.
godit(sja), ukr. hodfty(sja), bjr.
U nekim jezicima naega glagola, u nekima
r. dijal.) "baciti" (pa je psl. *giidjati - od je nae i dr.,
npr. sin. gajati "odgovarati" - iterativno- durativni glagol izveden od *goditi:
na ono to se pogodi neto je bi lo pogodno
Usporednice su latv. gadit "dobivali, nalaziti", germ. *gattjan (> stfriz. ga-
dia "sjedinjavati", tengl. to gaxlere, engl. together "skupa, zajedno", stengl.
gadrian, engl . gather "skupljati") - to je od *ghodh-. Isto je i u nizoz. <li-
ja!. gade/ijk "koristan, stvnj. gigat, nj. ga't/ich "pogodan"
Od *ghOdh- poteklo je germ. *gooaz "dobar": got. gops, stisl.
stengl. g6d, engl. good, slvnj. guot, nj. gut - "dobar" "pogodan".
lndoevropski je korijen *ghedh- "sjediniti, spojiti" (ranije "zgrabiti,
uhvatiti"), koji je jo npr. u stind. gadhyalJ, parigadhitaJ:i obgrljen",
toh. AB kiitk- "obradovati, razveseliti".
V. godina.
gojiti, gojim
Od psi. *gojiti (st;), *gojg "uzgajati, hraniti; (se)": bug. gojfl,
mak. goi, sin. gojiti, gojim, hojiti, hojif, glu. dlu. g6js, polap.
<!Lije 3. \. jd. prez p. slovin. gdojlc, r. dijal. g6it', ukr. hoity, bjr. (u
zapadnim i jezicima uglavnom zdraviti").
Kauzativ od glagola *ili, *i'vQ/*ijQ (ili, Jjem. usp. Uiti,
naUiti se itd.) - od kojeg pak je imperfektiv *i1r/ifi (usp. uivati} i inhoativ
*iir&i (ivjeti, ivim).
Glagol *iti jest od ie. *gwi_ (od starijeg *gwixw-; v. iv), a *gojiti pak
je od imenice *gojh, gen *goja (goj, gen. goja "mir"; usp. Odgoj, ilzgoj, gojid-
ba, gojan, gojazan), koja je od ie. *gw oj-o- "ivot" (stind. gfiyaiJ "dom, poro-
dica, av. gaya- 'ivot, ivljenje"; usp. lit. gajlis "ivahan, pun
ivota").
Izvedenice od glagola *gojiti jesu i *gajh, gen. *gaja "gaj, umarak, lug"
(giij, gen. gaja itd.; za usp. r. "gaj" prema rost "rastenje" i
rasti "rasti"), i *gajiti, *giijq (gajiti, gajim), s produljenjem samoglasnika.
V. iv.
gOI, gola, o
Od psi. *goh,Oh): stsl. golo, golyi, bug mak. gol, sin. gol, g6/a,
holf, glu. holy, dlu. g6/y, polap. p. goly, slovin. gw/i; r. g6lyj {gol, gola,
go/6), ukr. h6lyj, bjr. h6ly.
se, zbog veze s bczvlasim i glatkim (usp. go/Obrad, gologlav,
gologuz, golokur, golopizd, go/Oruk - treba da nema *nagoglav,
*nagoruk), razvojem "gol, gladak" "blistati", tj. od ie. *ghel- "blistati"
(v. ut).
Drugo pretpostavlja ie. *gaf- (moda *gol-) "gol": stengl. calu
"pleast, gol", engl. eaJlow, nizoz. kaal, srnnj. kale, stvnj. kalu, nj. kahl
isto (gcrm. *kalwaz), I atv. gale . "tanka ledena korica", giila "gololcdica". -
Taj je indoevropski korijen potekao od nostr. *kafA "derati koru, kou", koji
je odraen jo u ura!. *kafA "opna, koica; gol, gladak" (fin. kalvo, ka/va
"koica, opna", est. kalu mrena", halyog isto, hantij. ist. kiifwa
"brezova korica"; fin. kalju, kalja, ka/ea "gladak. klizak. pleast"), drav. *ka!
237
"derati" (tami!. ka/), alt. *Ka/'{i)- "!derati; kora; gol" (turk. *Kal-ka "pleast,
u tatar. kaka, kazah. kaska; turk. u tur.ka$/-;
mong. u halha xa!s "kora).
golem, golema, o
Od psl. *go!el11b0h): csl. golemo ("mnogo"), bug. goljam, mak. golem,
sin. dijal. holma ("ogroman"), holemj, p. st. golcmy, str., resi. golemyi,
r. dijal. goljamyj.
od glagola *goleti: *golem'b jest part. pro. pas.
prema njemu. Odgovara mu tako lit. galimas prema galeti
biti u snazi". Zapravo tu -m- moe biti superla.tivno .(pa *goleITib po posta-
nju Za takva i sufiksaciju usp. osk.. va/aemom
"najbolje" prema Jat. "biti jak, valjati".
Indoevropsko *g(h)al- jo je u ir. ga/ "junatvo", kimr. gali u "mo-
( *g(h)al-nu-), kimr kom bret. gal/af"mogu", lit. galifl "imetak, snaga".
golijen gen. -i .
m usp. B. golin. - Od psi. *gole11h/*goleno "prednja kost,
noga od koljena do glenja": stsl. bug. golen, hrv. i golijeno (u sta-
rijem jeziku; usp. izvedenicu goljenica), sin. gen. -i, holeii, holeno, p.
golen, slovin.gwlen, r. g6Jen, dijal. i g6/eno, ukr.holfnka, holonka, bjr. halenka.
Izvedeno od *gol'b "gol": prvotno su
gol donji dio noge, ncpokriven (usp. u bjr. dijal. ha/Cnka "dio ruke od
lakta do
g0lub
Od psl. *go/Qb'b/*go!Qbb m.: stsl. golQbb, bug. gi,lbb, mak. gulab, golab,
dijal. galab, sin. gol9b, holub, glu. holb; dlu. gol(u)b; polap. go!Qb, p.
r. golub', dijal. golub, ukr bjr. h6lub.
Sadri indoevropski sufiks -ombho- < -on-bho-, u nazivima za ivo-
tinje i ptice (usp. -rpbho- u *galr;b'b). Iste su tvorbe (ali korijena)
!at. columbus, co/umba "golub" (< *kol-on-bho-; latin. > roman.: rum.
coromM, istrorum. kolumba, tal. colombo, co/omba, fr. colombe, kata!. co-
lom(a}), palumbes "divlji golub" {< *pd-on-bh-; *palumbus, *palumba > ro-
man.: rum porumb, tal. palombo, palomba, prov. palomba, katal. paloma, p.
pa/omo, port. pombo).
Ne znam to bi dalje trebalo biti s polaznim *ga/-. Je li to od ie. *ght5!-,
pri bi *ghlo-g- bilo u stnord. klakkr "gruda, mrlja", stvnj. klak, nj.
Klecks "mrlja"? Moda ide s *gh!- koje bi bilo u *g!Qbok'b? *go1Qb1'
sigurno je povezana s nekim nazivom za boju.
V. galeb.
gornila
Polazne je psi. *gomola/*gomo!'b{jb)/*gomula/*gomyla: csl. gomolja
"kaa", hrv. gomolja "gruda (sira)", gomolj m , gomulja "velika hrpa kamenja",
sin. gomo/a "pusta, neplodna zemlja" (u Istri), gom0/j "gruda, gomolj",
gom6/ja . isto, gomila "kup", homole dijal. gomolj, "bezrog",
homo!a kupa", glu. homola, homula "gruda, hum", dlu. gomola
"klas", gomoly "bezrog", p. gom6/a "gruda", r. gomfla "velik komad kruha",
ukr. homyla 'batina", bjr. hamwa "krumpir sa pekom".
Najblie su usporcdnice lit. gama/as "gruda, komad", gamulas, gamula,
gomulfs, gLlmulas itd., isto.
spada u ekspresivni *gom- opisuje grude, hrpe i sl.
238
Izvodi se i od ie. *gem- "stisnuti" je u *Sbt;fi,
*Sbib111Q), usp. g6mos "tovar, breme , Jat. go1111a, gumJa IZJeltca, trbo-
nja", umbr. gomia
goniti, gonim . . . , .. ( J V ho . . d.
1 Od psi. *goniti (st;): stsl. gorot1, mak. goro, sin. gorot1 se , e. rot1, p. Ja .
r. gonit' itd. V . . d ba
Od *gollbba (usp. sin. gonba, c. honba itd.) Jest o gom . t1
(se}/gombati (se), gombanje, gombalite. - Usp. *gom u gon, progon, zagon,
izgon itd. - *v" l .>: h a(
Psi. *goro1i jest iterativ prema ze1!9: . &!'nat1 . . !!' 1,
enem (nagnati, naenem/nagnam, 1zagnat1, progn__at1, ra;zagnat1
sin. gnftti, efnem, hnftti, tenu,
1
hnaf, gnas, polap. zme
("ene"), p. slovin. gnac, r. gnat, ukr. hnaty, bJr. hnac. - Usp. onda da-
nas prognati, prognanik . * *ni. *V
Indoevropski je korijen P.sl. < !S''un-'..
< *gwhen-, *gon- < *gwhon-): stmd. han(a)t1. (> palt
hanati, prak.rt. ham1T "ubija", hindi hanna "udarttl, ubiti , sinhal;,
riti" itd.), kamir. hanun "uvrijediti, u:Jantt,,
(arij. *han-), av. Jainti "udara", alb. g;an1 'loVJh, ( g 'hen-JO):_ 'b1-
jem" ( *g"'henjo), arm. ganel "udarati. tapom', lat: defendo odbtJam, od-
branim" (defendere > tal. difendere, fr. defcndre, prov., kata!. de-
fendre,' p., port. defender), o!Tendo "udara_m" defcnz:a.
ofenziva ofanzfva s an po francuskom), mr. gorom (kelt. gone1111), st1sl.
gunnr 'bitka, bo/, prus. guntwci "goniti", , li.t._ gifiti, g<?nu
]atv. dzit, dzenu "goniti", het. kwen-, kun- 'b1t1, udarah, ub1Jat1 , toh. A kuna
"spor, bitka".
gora
Od psi. *gora: stsl._ gora, bug. gora, s_ln. gen. go;tf.
glu. hora, dlu. gora, polap. p. gora, slovin. goura, r. gora, ukr.
hora, bjr. hara. . . , { .
1
-
0d ie. Korijen je *gwer-: stmd. gm- m. > !?:
prakrt. giri-, sinhal. gira "stijena", gala gora"); katt. garrah kamen_,
prasun yire-, av. gairi-, sogd. (f hotsak. gar,
putu yar isto, jazgularl\ ; deJros brd? , kret.
{ *gwer-jo-), homer. borees SJeverm vjetar,;, trac. u gre.
'Hiperborejci, koji ive s druge strane ; alb. _gur_.karn.<fn, ;
gire "gora", giria "uma", niigara "hrbat , latv. dz1ra suma , dzJre gora
. "d
prus. garmn rvo . * w. b. d
Pomilja se na ie. *Hegwi;-/*Hgwer-/*lfgwor-( Hg i;-. '. se on a
ostalim primjerima dodalo jo het. hekw- vrh shJene:, , stmd.
"vrh" {indoarij.: pali, prakrt. agga-, rom. {evrop.) agc:r kraJ,
hindi iigii "naprijed", sinhal. aga "vrh" itd.), av. ayra- isto, !atv. agrs rani (
"prvi").
gorak, gorka, o . , * .. (j) k d
U govorima i gorak. - Od psi. *gor(J)I,Ja,, *gor(j)I,ka, gor _ 'b o, _o r
*gorOJbldjb: stsl. gorbh, gorbJ...y i, bug. gonk, mak. gorok, .. gorak,
mlade gorak, gorka, holkf, horkf, glu. h6fki, . dlu. goiki, polap. dOrfa,
p. gorzki, slovin. gclhi: r. gor'kij, ukr. hirkfj, bjr. Mrki.
239
Pridjev na -bh, od slabo *gorb (v. gon); u je tome ko-
rijen *gor- koji je i u *goreti.
V. gorjeti.
gonK-. a, e . .d. 1 V Od I * . * v * ,
omparal!v za prt Jev os. - ps . gorbJb m, gorbSJ z., gore sr.:
stsl. gofii, gorbi, gorje, hrv. u govorima i gori (usp. od toga gorati, pogor-
ati, pogoravati; tako je boljati, pobolja(va)ti prema bOJji), sin. gorji, a, e
t gBri, hofl m, hori ., horf, glu. h6ri, horje, dlu. gory, p.
gorzej, gorszy, slovin. gcfe, gwri; resi. gorii, gorbii, r. dijal. gore, goree,
ukr. hiryj, bjr. h6ry.
Komparativnim -bjb, -bi, -je od *gorb, koje je u *gor'e sr.
{stsl. gorje "alost, tuga, bol", sin. gorj? bol, jad'', hoie ''briga'',
r. gore "tuga, jad, briga" itd.; *gor'e od *gorb - koje je u r. dijal. gor' - to
je osnova na -i- *gori-, usp. *mor'e prema ie. *man). To *gori- jest u
*gorbla, (v. gorak).
Za usp. stind. s6kaJ:i "ar, plamen" i "alost, trpljenje, bolest",
sin. "alost'', dijal. m., . 'briga, skrb" prema
g0r eti _
3 d psl. stsl. goreti, bug. gorja, mak. gori, hoieti, horief,
dlu. g6re$, polap. ( *goritb st; "gori se"), p. slovin. gwrec,
r. goret', ukr. hority, bjr. harec.
Glagol stanja na -eti; od indoevropskog je korijena *g"'her- : stind. haral;
"ar", ghrn6ti "svijetli", gh[naJ; (indoarij.: prakrt. g}W;a, ghaJJii "od-
bojnost", hindi ghi.n . kamir. grana . "odvra.tnost" {arij.
*gh[na}, theromai "grijem se, postajem topao", theros "ljeto; etva",
therm6s topao" (u i intern. termo- ), alb. zjarm "oganj, ar", arm. jer
"toplina", Jat. formus "topao", srir. gorim, guirim "zagrijavam", lit. gareti
"gorjeti", latv. izgareties "isparavati se; dogorijevati", prus. goro "ognjite" itd.
Psi. *goreti i lit. gareti iste su tvorbe: od ie. *gWJior-e- *gwher-e-,
samoglasnik e u korijenu sekundaran je.
Psl. *an (zar), *ara (ara) jesu od *er- < ie. *gWJier-.
Za ie. *g"h[- v. u grnac.
le. *gwher- "gorjeti, ar" poteklo je od nostr. *gUr11 "ar", to je jo u
a.fraz. *g{w)r "vatra, ar" (stegip. pozn. ifr "vatra"; ku.: bedauje giJr
sidamo gir- saho girii "vatra" itd.; hausa gLJ.ra "raariti", angas
kur "drveni ugljen"), ?alt. *gw-(11)- "ar" (turk.: t. kor "ar, pepeo"; ?tung.:
mand. gurgi-n "plamen").
gorop adan
''bijesan". - Od goropad ''bijes, jarost, srdba; padavica", to
sadrz1 gor-, koji je u gori, gorjeti (v.J, i pad- iz padati (v.).
gospodin
r gosp&J, gen. gospoda (ta za boga). - Od psi. *gospodb/*gospodin'b:
st!l. gospodi,, gospodim bug. gospod, gospodin, mak. gospod, gospodin, sln.gos-
P6d.. gen . . dijal. (rezij., isttaj.) gospodin, hospod, hospodin, hos-
/>Odin, p. d1Jal.gosp6d, st. gospodzin, r. gosp6d', gospodin, ukr. hospod' i h6spid'.
Od *gospodi, izvedeno je *gospodarb, gen. *gospodarja (gospOdar, gen.
80SJ>odara) i *gospoda (prvotno zbirna imenica, gospOda). od potonjeg *go-
SJ>odja
240
. *gospodJ, stara je ie. *ghost- (v. gost) i J>ot-:
*ghost-pot-s. Jedina je _usporcdruca u .!at.1.nskom:. hospes, gen: gost,
stranac, gostopnmac; gospodar ( gospodin gosta/gostiju ' gospo-
dar"; Jat. hospes , hosp,ite > roman.: arum. oaspe, danas ospete po mn., tat.
ospite, stfr. osle "gost', fr. J>:5t'f:.. prov.,_katal._ osi<:, P, port. hospede).
Gost je svet (zato Jat. host1a zrtva, zrtveru prmos , sto_ Je u krs-
usp. hOstija za tanak beskvasna kruha sto ga
kod ili mise). zato ga se Gospodar pak Je onaJ koJ1
gosta
le. *pot- "gospodar" dalo je jo stind. ved. patil; "gospodin, gospodar. mu.
(indoarij.: pali pati-, prakrt. pai; sindhi pai; lendi pai, pandabi pai, nepal. pol,
asam. pai, sinhal. piya; usp. stind. patni gospodarica, ena" (>
prakrt. patti). av. paiti- "gospo?in, _stperz. pat!y gospodar"
{usp. kao prefiks u srperz. raru obhk patIXsa(y ), pozru padixsa{y ). klas.
padtih "vladar, gospodar"), ho!!1' p6sis SUP.Tu{( (od 1e.
*dem(s)-pot- jest desp6tes, prvotno glava porodice, doma , kasruJe gospodar,
vladar", iz toga despot), Jat. potis silan" (izvedenica je po-
tens silan", iz toga potentan, dalje potentia sila, snaga", iz
toga potencija), lit. pats "mu, suprug; sam" (usp. viepats "gospodin, bog'', za
vie- v. vas), }atv. pats isto, prus. pattiniskun 'brak", toh. A pats "mu, su-
prug". Moda je ie. *poti- i u arm. hax "Armenac" (ako to nije od ie. *pai-
*p0i- "pasti", a povezuje se i s hat. '/Jatti 'Bati"). - V.
gost, gen. gosta
Ostatak stare deklinacije na i vidi se u gen. mn. gosti - Od psi. *gostb:
stsl. gostb, bug., mak. dijal. gost (mak. gostin), sin. gost, gen. gosta, host,
hosf, gJu. dlu. poJap. OUsf, p. sJovin. gWSC, r. gost',
ukr. hist', gen. h6stja, bjr.
Vjerojatno od indoevropske stare osnove *ghost-s (od je
*ghost-pot-, v. gospodin). je osnova na i, odraena i u psi. *gosti; te u
Jat. hostis neprijatelj" (roman. "vojska": rum. oaste, sttal. osle, reto-
rom. engadin. oast, stfr., prov., kata!. ost, p. huestc, port. hoste), prenestin. fo-
stis, venet. ho.s.Si- (u osobnom imenu ho.s.Sihavo.s. < *ghosti-ghau-o-s, za
drugi dio usp. psi. *zoVb "zov'), gol. gasts "gost", stisl. gestr, stengl. giest,
engl. gucst, nj. Gasi, moda u luv. kai- "posjeta" (no to moe biti i od
*ghos(i)-). - to se odnosa "gost" - usp. indoevrop-
sko *swe- "svoj" (v. svo1) u kao lit. svetfs "gost" :
"tud", latv. sves "stran, tud; gost" te npr. hetaros, hetairos "prijatelj"
(postoji i ta je u hctera), etes "svojak.
zemljak, prijatelj", heteros "drugi, protivan'_' npr. u heterogen,
heteromarfan, heteroseksualan, heterotro/i;a, heterozigotan itd.).
le. *ghost- je sufiksom -t- od *ghos- "jesti, pojesti". Gostu
nudilo se jelo. Od istog je korijena i *ghs-cneu- "bez ( hran_:
( *ghs-)", to se odnosi na gosta kojem se daJe krov - _Je u
ksenos "tud, stran; tudin, gost" (usp. internacionalizam ksenofobija), kormt.
ksenwos, jon. kseinos te u alb. Maj stran" ( *ghs-en-).
le. *ghos- "jesti" dalo je npr. stind. ghasati "jede", av. gah- u galJ!1aiti "je-
de", usp. putu "zub". - Usp. jo }, ghasaJ:i '.'hrana" _(> pah,
ghiisa-, rom. (Azija, u gha trava , (Palestma) gas isto, (ArmeruJa)
khas "trava, sijeno", (Evropa) khas "sijeno'', hindi ghas . "trava" itd.) te ka-
mir. gasa "trava" itd.
241
gotov, a, o
Od psi. *goloVb{jb) "spreman, gotov": stsl. gofoVb, bug. gotov, mak. gotov,
sin. gotov, gotova, hotovj, glu. hotowy, dlu. gotowy, p. gotowy, got6w,
slovin. goti:Jovi; r. gotovyj, ukr. hot6vyj, bjr.
Izvedenica od *golo < ic. *gwatu, to je supin od ic. *gwa-
(v. "gotov, spreman" sekundarno je, usp. nj. fertig "go-
tov, pripravan, spreman" : fahren "voziti se. bereit "spreman" : reiten
"jahati, jezditi"; engl. ready "pripravan, gotov, spreman" : ride "jahati, voziti
se" - dakle je prvotno bilo "spreman za hod".
govedo
Od psi. *govffefo: bug. govedo, mak. govedo, sin. hovado,
JK:viido, .?lu. howjad(w}o, dlu. goifodo, r. dijal. govjado: ukr. dijal. hov'jado,
bJr. hav1ada.
Sufiksom -<;<}- (koji je analogon sufiksa -<;I-, usp. *agn<;. gen. *agn<;te)
od osnov; *gov-/_*gu:, je za
do, g ou-: het. k(u)waus, stmd. gm1f:i, srna go (anJ. gau-), av. gaus, st-
iran. gav- u stperz. gau-, srperz. giiv, perz. gav, tad. gov, gok, kurd.
kurmandi ga, skit. gau-, sogdij. horezm y-\v- , hotsak. gguhi-, oset. di-
gor. yog, afgan. ywii, jagnobi yow, ugnan. ow, arm. boOs (iz boU-
t)'ron "maslac", doslovno "kravlji sir", !at. bUtyrum, iz su ger-
npr. engl. butte_r, nj. Butter; iz je pUtar, puter);
tat. bOs, gen. bows (rum bou, velJol. bu, ta!. bove, bue, sardin. logudor. boe,
retoroman. engadin. bou!, furlan. bo, fr. bocuf, prov. buou, katal. bou, p. buey,
port. boi), umbr. bum ak., stir. lx5, stnord. kfr. norv. kyr, ko, v., dan. ko,
sleng]. cU, engl. cow, stfriz. kii, stsas. ko, srnizoz. coe, nizoz. koe, stvnj. chuo,
nj. Kuh, toh. A ko, B keu, latv. guovs.
je da je indoevropska za govedo s Bliskog Isto-
ka, usp. sumer. gud, gu "bik", stegip. ngew "vrsta krupnih bikova".
. S Bliskog Istoka potekle su vjerojatno i za govedo:
k<uo, ngjey "bik", u altajskim jezicima (sa pomakom
'krava" 7 "enka" ' "kobila") mandur. geo "kobila, krava, enka", st-
mong. gegiin ''kobila''.
V. govno.
govn o
ho
Od psi. :go\lbno: bug. vmak. gomno, ,sin. govno,. hovno, glu.
ukr gowno, polap. d"una {gen.), p. gowno, slovm. go]!!tno, r. go1-116,
Prvotne je kravlji izmet: je pridjevskim sufik-
-b'! od . *gov- (za to dalje v. govedo). Star indocvropski pridjev
g '?w-mo-, osim u psi. *govMo, je jo u !at. bouinus (roman.: aru-
munJ. buin. ta!. bovino. buino, prov. boitf).
govoriti, govorim/govorim
psi. stsl._govoritj,_ bug. govorju, mak. govori, sin. govoriti,
b
. ont1, ho1,onf, gluz. hownc, stp. r. govorit' ukr. hovorjty
Jr. havaryc. ' '
Glagol od govor'b, mak. govor, h. govor, sin. govor,
. hovor, r. sto Je. nacmJcno suliksom -{o)r- od ie. *gwou-. Taj je
je npr. u stnd. j6guve
unu, buci ( 8 eu-gu-), grc. boe rika, knk , g6os Jaukanje, kukanje",
242
lit. gailsti, gaudiu latv. gailst, gfwdat, gaudet isto ( *gwou-d-) i dr.
Isti je korijen i u (gUdjeti, gUditi itd.), *g9sti (hrv. giJsti,
sin. gosti, g6dem "svirati na violini" itd.). *g9sli mn. ( < *gp<isli; giis/e), to
sadri ie. *gwou-n-.
ah
gr I grabar, gen. grabra; gabar. - Od psi. *grab'J,/*grabrb: bilg. ga-
bbr, mak. gaber, sin. gaber, gen. gabra, grfibcr,,graber, habr, glu. hrab,
dlu. grab, polap. groboi mn., p.grab, slovin.grayb, r. grab, ukr bjr. hrab.
Vjerojatno odglagolska izvedenica (s produljenjem o > o, u sl. o : a) od
glagola *grebti, *grebQ (v. grepstrl tako zbog listova i vjerojatno
zbog toga to se mlado i graba daje kao krma stoci (pa se grab-
ljama ili 'grebe' s grana).
ah
gr Jot u sin. graba. - Pretpostavlja se da su te posudenice iz srvnj.
grabe (> nj. Graben "graba, jarak").
Usporeduje se i s !atv. grui5ba "graba, jarak, dolina" (< ie. *groba).

psl. *g6rrh,, gen. *gord;i: stsl. gram "grad, zid, gradski zid, vrt",
bug., mak. grad, sin. grfid, hrad, glu. hr6d, dlu. grod, polap. gord. p.
gr6d, r. g6rod, ukr. h6rod, bJr- h6rad.
Postojalo je jo . rod gorda (usp. ograda), *gordb.
Prvotno je bilo mjesto", to se vidi i iz izvanslaven-
skih usporednica. U naem jeziku grfid ima dva upravo grad
kao naseljeno mjesto te - jer je u srednjem vijeku grad bio
na brijegu, ispod koje raste naselje pa se na to naselje prenosi i naziv tvrde.
Zato se onda tvrda nazivala gradom, a naselje hlll1garizmom varo, npr.
Gracih ... i varo i imena na pod- ukazuju na tak.-vo
imenovanje: Visoki (tj. grad, u Bosni) prema Podvisoki (naselje), ili prema
Podgrad ima Viegrad. Albanski grad ima slavensko ime, Podgradbc.
ime *gordbcb (umanjenica od *gordb) je kao ime i u slaven-
skim zemljama (usp. npr. Grndec kao dio Zagreba, od je i toponim
u Zagrebu, usp. te sin. Slovcnj Grndec) i u onim kraje-
vima gdje Slavena vie nema (Graz u austrijskoj Stajerskoj, toponimi u
Karditza, Gardiki, alb. Porades, usp. Bcrat < *belb grach,).
Praslavensko *gordb poteklo je od ie. *ghordho-, to je dalo jo !at. hor-
tus "vrt" (usp. internacionalizam hortikultl1ra; hortus > roman.: ta!. orto, sar-
din. logudor. orlu, retorom. engadin. iiert, stfr. ori, prov kata!. orf, p. hucrfo,
port. harfo), alb. gardh "plot", *gard- (u rumunj. gard "ograda, plot"),
fr ig. Manegordum "Manesa grad" ili "muki grad", got. gards
stengl. geard, engl. xard "dvorite", stvnj. gari "krug", lit. gafdas "ograda".
Usp. jo stind. grhfil:i "obitavalite" ( *ghrdho-; stind. > indoarij.: pali gaha- sr.,
prakrt. giha-, gaha-, sinhal. gaha), kamir. gT, toh. B kcrciyc "dvorac,
( *ghordhjom, vjerojatno je iz toharskog mad. kcrt "vrt"), korthis ''hrpa,
gomila" ( *ghordms), Jat. urbs "grad" ( < *horbis < *ghordms. usp. internacio-
nalizme iirblin, urbanizacija itd.), het. gurta- ( *gd'dhos). (Od stvnj. garto jest
nj. Garten "vrt". Iz je sooblika posudeno slfr. jari, jardin, a
onda iz pikardijskog oblika gardin engl. garden.)
Indoevropsko *ghordho- nastale je depalatalizacijom gh > gh od *ghor-
dho-. to je odraeno u frig. Manezordum (uz spomenulo Mancgordum),
243
lit. ardas "tor, obor", !atv. zafds "kolac za graak i sl.", rus. z6rod "sua,
staja, stog" i navedeni kentumski primjeri mogu biti od *ghordho-).
Da je psi. *gordb isprva mjesto vidi se i po tome
da to moe biti i vrt, koji je dugim tankim - zato je, s
prenesenim psi. *hrdb "dugo tanko drvo, tanga koja vee sijeno
na kolima" (hrv. fd ., gen. -i, sin. fd, gen. rdf', rd,
glu. erd, p. erd, r. erd' itd.).
Indoevropski je korijen *gherdh- "ograditi, prenapraviti, opasati", koji je
sufiksom -dh- proiren od *gher- "uhvatiti, obuhvatiti": stirid. harati "donosi;
dri, uzima" (indoarij.: pali harati, prakrt. hara i; hindi h,1rna "uzeti" itd.), ka-
mir. hanm "uzeti", kh6rtos "ograda, dvorite, tor" ( *ghor-to-, sa suftk-
som -to- za odglagolske pridjeve), laL cohors "ograda, tor, obor; vojske,
kohorta (desetina legije)" (co- + *ihftis iz toga kohorta),
ir. gort, kimr. garth "tor, obor" i dr.
grad
Od psi. *grfidb: stsl. grf}db, bug mak. grad, hrad, hrady mn., po-
lap. grad, p. grad, slovin.grayd, r. grad, ukr., bjr. hrad.
Od ie. *grad-o-s, usp. arm. karkut s udvojenjem *ga-grad-
-o-s. Lat. grando, gen. grandinis jest od *gra-n-d-, gdje je -n- infiks. (Lat.
grando, grandine > roman.: rum grindinii, tal. grandine sardin. logudor.
randine.)
Dalje nejasno.
grah
Od psi. *gorn: bug. grax, mak. grav, sin. grlih, gen. graha, hrach.
hrach, glu. hroch, dlu. groch, polap. gorx, p. groch, slovin. grwx, r. gor6x,
ukr. hor6x, bjr. har6x.
Od ie. *ghor-so-s ili ghora-so-s. - le. *ghcrs- jo je u stind. gharsati
"tre" ( *ghors-c-ti; stind. > indoarij.: pali prakrt. ghasai; hindi
ghasna, sinhal. gasanava itd.), dameli "trti"; mo:lda u lit. garva 'biljka
Aegopodium podagraria, sedmolisl, bazjan''.
Korijen je *ghcr- ( *ghera- od starijeg *gherH-?) "trti", usp. jo
kegkhros "proso" (< *kcngh- < *gher-ghr-), kakhrys "preni { *ghr;-
kheras ., gen. kherados "ljunak" ( *ghcrad- ili *ghcrl}d-), khcrmfls
gen. khermlidos "kamen", Jat. furfur "mijeh, oderana koa", lit. guriJs
smrvljen" ( *g r-).
grajati
''ka I griijati. - Od psi. *grajati: bug. graja "govoriti, brbljati", sin. gr;ijati
rati, grditi, ruiti", r. graja!' "graktati, smijati se glasno".
_
0
S -kati gr;ikati, dalje gnik.nuti, te s -tati graktati,
dglagol ska imenica graja, graja.
Zvukoopisne
gr a.na
. Psl. *grana/*gram,/*grnm: bug. grana, gran'. mak. grana, h. i grfinj, grft-
sin. grana, hrana, hrano, hran, hrana, hrftii, hrana, glu. hrami,
hr, uz..,gra_na, p. gran; grnn, dijal. grania, r. grnn', granit, gran, ukr. hrana,
an, bJr. hran.
Osnovno je "grana'', u nekim jezicima i "granica" (v.
Posebno granica).
244
To je od ie. *ghro-n-, ie. *ghro-n- ili *ghra-n- jest u *grono/*grona
(hrv. gronja, gronja "grozd", p. grono "kitica, grozd", r. dijal. grona "grozd"
itd.). .
lndocvropski je korijen *gher-. "trn, bodlja, grana": "vrak
koplja" ( *ghr-m-a), khoiras "greben, klisura" ( *ghor-j-), norv. dijal. gare
"otrica", stvnj. graz sr. "grana drveta" ( *ghra-d-, *ghra- od
starijega *ghr-lj-), srvnj. graf m "riblja kost; <?Sje" (ghre- < st. *ghreH-).
toh. A Jauke, B karkak "grana".
le. *gher- (s proirenjem *gherx-/*ghrex- > *ghera-/*ghre-) jest od
nostr. *gara "otra grana, trn, bodlja", od su jo afraz. gar-
"bodljikava biljka": hausa mft-garyfi 'bodljikavo drvo", angas ger "kaktus s
dugim bodljama"), ura!. *kara "trn, bodlja, grana; drvo" (fin. kara
"trn, drveni klin, riblja kost", nencc. xfirv "ari, tisa, bor", drav. *kar(a)- "trn,
bodlja, otrica" (tamil. karu "zubac; osje; telugu kara "otar"), alt.
*gara "otra grana, crnogorica" (mongol. gar- ''"izbijati van", kalm. gar-
izrasti"; tung. *gara: mand. gargan "grana", nanaj. gara isto itd.).
granica
Od psi. *granka "mala grana; granica": csl. granica "grana", bug. granica
"grana", granica "vrsta razgranata hrasta", mak. granica "granica; vrsta hra-
sta", h. granica i "vrsta hrasta" (po nekima je hrast tako nazivan zbog toga
to su se u njegova stabla urezivali znakovi za granicu), u Lici "kup snopova
ita" i sl., sin. granica "granica" (iz drugih slavenskih jezika), hranice,
hranica (i '1irpa drva; dlu., p. granica, slovin. grtrncd, r. gra-
nica, ukr. granjcja, bjr. hranfca isto.
sufiksom -ica od *gram, . "grana" (v. grana): bug. grmi, h.
grfinj (i onda i granja), hran (''hrpa drva"), glu. hrail, p. rij. grat1, r. grnn
("granica, rub, brid"), ukr. hran ("granica"), bjr. hran ("rub, brid").
Polazna je za "granica", "rub" i sl. bilo "otra grana, otar vrh,
vrak" i sl.
Usp.


Iz slavenskih su jezika za granicu, kao alb. grane,
granic, rum granit a.
U je jezik preuzeo tcutonski red, u XUI. (graniz-
ze, greniz{e}); u XV. st. dolazi opet na zapad iz Poljske, i
postaje od M. Luthera (u njega grentze). U XVII. st. ima jo i
oblika kao griinitze, grainitze-, danas je Grenze. - Iz su
nizoz. grcns (od XVI. st.), dan. gra::nse, v. grans.
gfb, mn. gfbo1ri
iz erb, st. herb, ili iz poljskog herb (to je iz
ili iz ruskoga gerb (to je iz poljskog).
Izvor je srvnj. crbc "nasljedstvo" (danas Erbe-, usp. iz npr. u
kajkavskim govorima erbati, herbati "naslijediti"), moda u termi-
nologiji jo ukrteno s Jat. hercs "nasljednik".
potekla je od germ. *ar{3-, 1o je od ie. *orbho-
za to v. u rob. Od germ *ar{3jo jesu npr. gol. arbi, stengl. icrfc, stfriz. crve,
stsas. erl>i, stvnj. erbi "nasljedstvo". Od germ. *ar{3j0n- jesu npr. got. arbja,
run. arbija, sleng!. icrfa, stfriz. crva, srnizoz. erve, stvnj. arbeo.
245
grba
Od pst. gorbJ,/*gorba: bug. gorb gi,rba, mak. grb ('1eda"), grba,
hrv. st. gfb C1eda"; usp. sin. giba, chrb (''brijeg"), hrb,
hrb, hfba (''hrpa"). glu. horb, dlu. gjarb, p. garb, r. gorb, ukr., bjr. horb.
Usporeduje se s ir. gcrbach "naborao, smeuran", isl. korpa ''bora" te sa
stnord. kryppa "grba" (germ. *kruppaz, s ekspresivnim -pp-). usp. stnord.
kryppill, krypplingr 'bogalj", sleng!. cryp(p}eJ, kent. crepel, stfriz. kreppel,
stsas. crupel, srnizoz. cropel, crepe/, srnnj. krop{p)e! (iz jest
nj. Kriippel, iz je kripl).
U svakom ekspresivne nejasnih veza.
grcati, grcam
su ''hodati duboko; naglo i u gomili nekamo; zapinjati
u grlu". - Usp. zagrcnuti (se), zagrcnem.
S -cati od *gort-, koje je u grlati, grnuti.
V. grtati.
gen. .
Od psi. bug. st. mak. isto, hrv. i
na grani"), sin. na grani"), . "lijezda",
("oteklina"), ukr. dijal. ("izraslina na drvu").
Ekspresivnom preobrzbom k > g od
(hrv. dijal. sin. r. mn. itd.).
Od ekspresivnoga ie. *k[k-, to je okretanje, zavijanje i
no. - Kao to je *vorfi, (> vrat) od glagola sa "vrtje-
ti", tako je nastalo i psi. *kbrkb ''vrat" (csl. kJDkb, bug. dijal. krk, hrv. kik,
krk, p. kark, slovin. kark, stukr. korkb; usp. u nas ''hrbat,
kike "na leda" itd.); usp. stind. kf ka.fam "vrat", k[kiifikii (> ia.: prakrt. kiiidiii,
pandap. kiaff itd.), germ. *hrugjaz itd (v. u kri).
Glagol (mak. h.
sin. itd.); od njega je (h. sin.
glu. itd.), je prvotno bilo 'imanje na '
grd, gfda, o
. Od psi. *gorcfb0b}. stsl. *gn,ch,, g!Ddyi "gord, ponosan; straan", bug. di-
g!Dd mak. grd, sin. gfd, gfda isto, hrdj "ponosan",
gukrluz. hordy, dluz. &Jardy, p. st. gordy, r. gordyj (iz toga je dijal. gordOj,
. hOrdyj, bjr. hOrdy isto.
Za usp. nae straan u razgovornom jeziku.
Dalje nejasno.
Po jednom srodno je bradjs "spor" ( Jat.
F-dus "tup; glup" (no to je rijetka iz Hispanije; gurdm >ta!. kala-
;;J;, fr. "krut, prov., kata!. gort, p., port. gor-
kr
d1valJ ), ht. gurdtis "spor", !atv. gu1ds "zaostao". Tada "slabo-
po etan" -? uslijcn, gord".
* w li to biti ic. *gwer- "teak" (za to *gwer- v. u rvan1) ili moda
8 er- gora" (v.)?
g:t-ehen
Od psi. *greby, gen. *grebene: bug. greben "greben brdo" mak. greben
&teben", sin. greben, hfeben, hrcben isto, polap. gribin griva",
1.
11
246
p. grzebien "greben", slovin. gficbjcn, r. greben', ukr. hrebin', bjr. isto.
- Sve i "greben" i greben".
Izvedenica od glagola *grebti (v. grepsti}. to se naziva za
greben, usp. !at. pecten, ktels ( *pKtcn-s) - to su su-
osnove kao to je *grcby, *grebene.
gTeda .
Od psi. *greda, ak. bug .. grcda, mak. greda, sin. greda, dijal.
hlada, hrada, glu. hrjada, dlu. polap. gfpda, p. grit;da, slovin.
gf4da, r. gr jada {'1ijeha, gredica; gorski lanac", dijal. i "greda"), ukr. hr ja-
da, bjr. hrada.
Sadri ie. *ghre-n-d-, s nazalnim infiksom -n- (za *ghro-n-d- ili
*ghra-n-d- v. gruda); usp. Jit. grinda "podna ili mosna daska", grjsti, grindiu
"mostiti", grindis "debela daska", grandis isto, !atv. grida, grids "pod" te Jat.
grunda "krov, krovite" ( *ghrondhii), stisl. grind "okvir, reetka, ograda".
grepsti, grebem
Od psi. *grebti, *grebQ: stsl. greti, grebQ, bug. greba, mak. grebe,
sin. grebem, hfe(b)sti, hriebsf, p. st. ("sahranjivali"), r.
grestl, grebU ('\veslati; grabljati; grabiti"), ukr. hrebty ("veslati, grabljati; ko-
pati"), bjr. hrebci ("veslati; grabljati").
kauzativ jest *grabiti (mak. grabi, h. grabiti, sin. grabiti,
p. r. grabit' itd.) < *ghrobh-eje-, usp. stind. grlihayati "daje hvatati"
(usp. pali glihcti "razumije", prakrt. gahel "daje hvatati", hindi giihna "uhvatiti,
zaustaviti").
Indoevropski je korijen *ghrebh- "grabiti": stind. grbhnati ''hvata, grabi"
(indoarij.: pandabi ghinnal}li "kUpiti", sinhal. gannavli "uietl, kUpiti" itd.), ka-
mir. gil}- "uzeti", av. grab- "hvatati", got. graban "kopati, rovati", stnord. grafa,
dan. grave, stcngl. grafan, engl. grave, stsas. graban, nizoz. graven, nj. graben
{germ. *Jra{3an), lit. grebti, grebiu "grepsti; grabljati", !atv. grebt "rovati" itd.
gresti, gredem/ grem
I gresti, gredem - Samo po govorima.
Od toga glagola grede, Dzgred{e), mi'mogred(e).
Psi. *gn;sti, *gn;dQ: stsl. gn;sti, gredp, bug. gredi, mak. grede, gredi, sin.
grem, grem, st. gredem, st r., resi. gn;sti, grr;du, gresti, r. dijal. grcdud
("idu"), ukr. hrjastf.
le. *ghrindh-, *ghrandh- kratkim koracima": lat. gradior "stu-
pam, ( *ghradh-; gradus "korak", gradlitus "stupnjevit", usp. in-
tern. grad(us), gradacija itd.), stir. in-greinn "goni" ( *ghrindh-), got. grid "ko-
rak" ( *ghridh-), lit. gristi "nositi", gridyti hoditi, gaziti".
greznuti,
Od psi. (sin. grezniti, hfeznouti, r. grjaznut' itd.). Usp. ogreznuti.
Psi. hrv. dijal. greiti po snijegu sin. grezfti
"zroniti, utopiti se", hfeiti, ukr. hrjazfty itd.). .
Usp. *grpziti (h. grDziti "umakati, uranjati", sin. groziti "uranjati",
hrouiti, r. gruzft' "tovariti").
Psi. *gu;z- se s lit. grimsti, grimsta, grimzdo "tonuti", nugrim-
do "potonuo je na dno", latv. grimt "potonuti", pa bi u praslavcnskom bilo
starij e *grim-z - (u baltijskom grim-st-/grim-zd-}, grim- d-.
247
Indocvropski bi korijen bio *grem- "mokar", koji je npr. u alb. krcth
"utapljati", got. grammijJa "vlaga".

"stijena, litica, hridina, greben, breuljak". kao mjesno
ime, npr. dio Zagreba, predio uz Koranu (Turanj, Karlovac), mn
(Stative). Usp. i sin. "stij ena, hrpa kamenja, brijeg".
Praslavenska je sufiksom od gr-, to je
prijevojni stupanj prema o u *gora(v.).
grijeh, gen.
Od I
* .$ I
ps . grcxb, gen. grexa: stsl. grexb, bug. grjax, mak. grcv, sln. greh,
hffch, hricch, glu. hrech, dlu. grech, polap. grex, p. grzcch, sloVin.
grex, r. grex, ukr. hrix, bjr. hrex.
Moral no "grijeh" prevladalo je sa irenjem kada se
narodski povezuje s glagolom *gre(ja)ti "grijati" (usp. izraz me
savjest). - odimenskoga glagola *greiti (h. grijeiti, grijeslm,
sin. st. grefti, hfeiti, r. greft' itd.) bilo je "promai(va)ti, grijeiti, misliti
krivo (o nekome)", to ukazuje na to da je povezana sa
"kriv" - zato se da izvesti od ie. *groi- so- "krivina". - S -gho- jest lit.
graias, !atv. greizs "kriv, kos, nevjeran, prevrtljiv", kao i pst. *greza (samo
u istsl., npr. r. greza "san, ata, varka, tlapnja, obmana"), od je
m(r. grezit' "matati, sanjariti, snatriti", dijal. "brbljati, buncati", rooda sin.
grezf se mi "ne da mi se"}.
Zanimljiva je podudarnost *grei- i *krei- (za to v. kriv), no je Ji to slu-
ili nije, jo se ne moe znati.
gristi, grizem
. Od psi. *gryzti, *gryz9: stsl. grysti, gryzQ, bug. griza, mak. grize, sin. grl-
hrf zti, hrfzf, p. slovin. graze, r. gryzt', uk.r. hrfz ty,
bJr. hryzc1.
Sadri ie. *ghra-g(h)-. prema *ghrau-g{h)- u lit. grauti !atv. graLJ.zt
"gristi". '
*ghreu- od *ghr-eu-, od korijena *gher- "trti" (v. grah), s proi-
renJem -g{h)-.
se i s brfkho arm. krcem "grizem", pa se
smatra da je polazno indoevropsko zvukoopisno "krgutati".
Zbog zvukoopisnosti, dalje u naem jeziku nastalo griskati pa grTckati.
griva
Od psi. *griva: bug. griva, mak. griva, sin. griva, p. grzywa, slovin. glava,
r. griva, uk.r. hrfva, bjr. hrfva.
- ie. pali, prakrt. givii "vrat", stbengal.
gi"'!l . _gr!? , ma1thi!t gun vrat , sthind. giw, gudarati griv ., sinhal. giva),
gtriw ina gri av. grivli "stranJ! dio vrata, poti-
Jak , srpcrz. gnv vrat , klasperz. glfc isto, perz. gariva "bnJeg".
To je izvedenica od *gwer- "gora" (v.).
grlo
Od psi .. *g"brdlo: bug. gi,rlo, mak. grlo, sin. gflo, hrdlo, glu. hor(d)-
g;ar{d)/o, p. gard/o, slovin. gario, r. gorio, ukr. h6rlo, bjr. h6rla. (U
r!Jec1 grkljan sek."Ulldarno klj.)
248
Od ic. *gwr-dlo-m, usp. *gwr-tl- u lit. gurkljs latv. gerkle), prus.
gurcle.
le. *gwer-dlo-m dalo je psi. *erdlo (bug. drelo, re/o, h.
sin. tr6d!o, r. ,ukr. erclo, bj r. ara/o, itd.) - Usp. i
psi. zi,rdfo: hrv. zdflo, r. zerlo, ukr. derlo.
Indoevropski je korijen *gwer- "gutati": "jama, provalija",
bOra "hrana" ( *gwor-a), broma "jelo" ( *gwf-mIJ-1; usp. bromatologija "zna-
nost o hrani"), alb. gryke "grlo", . gurmaz, grumaz "grkljan" ( *gw[m- ), lit.
"piti", !atv. dzeft isto (usp. psi. *erti, to je u drijeti, prodrijeti).
gfm, gcn. gfma
Od psi. *grimb: sisi. gn,mb, bug. dijal. gnm, mak. dijal. grm {"grm, hrpa,
gruda"), sin. gfm, str. gf'bTT1D, gro111b, grhmb, grcmb, r. dijal. grom (''humak;
uzvisina u umi itd."}.
Od starijeg *gfbdmb < *grud-mo-.
V. grumen, gruda.
grnac, gen. gfnca
Od psi. *gbrllbCb '1onac" (bug. dijal. gbrnec, mak. grnec, sin. gfncc,
hrnec, hrniec, glu. hornc, dlu. gjarnc, p. garnicc, st. garnec, str. gbrllbcb,
gf'bllbCb, gorn<Xb, r. ukr. to je izvedeno od *gbrnb Ccsl. grbnb,
r. gorn, ukr. horn itd.). je da je ta tvorba zapravo starija, tojest da
je *gbmbCb nasljedak indoevropske *gwhrn-ik-, od koje je lat.
fornix, gen. fornicis "luk, svod; prosta bordel". Psi. *gbrm/*gbrno
jest u hrv. gfno "ar, ugljen za kaljenje eljeza", grno mijeh",
str. gbtnb, gn,nb, gorm "kotao; lonac; ognjite, r. gorn
ognjite", dijal. "ognjite, vatra", ukr. horn ognjite; za
nje glinenih posuda; velik lonac", bjr. h6ran. gen. h6rna ognjite",
harn6 "ognjite".
Od *gbrllbCb izvedeno je stsl. mak. h.
glu. dlu. gjarncaf, p. gm<:<1rz, str.
r. ukr. bjr. - U naem su jeziku
i dr. od
Psi. *gbrnb jest od ie. *gwh[-no-s (ili *ghur-no-s, sa *ghur- < *gwhr- ),
od je i Jat. furnus, fornus (furnus > roman.: mcglenorum {urnu,
tat. forno, sardin. logudor. furru, retorom engadin. fwrn, furlan. forn, fr. four,
prov katal. forn, p. horno, pori. forno), stind. ghrnaJ.i "ar, - Od
lat. fornix, gen. fornicis "luk, svod; prosta bordel" je glagol
forniclire preljub" (> roman.: stsardin. forricarc, galicij. fornagar), *for-
nicium "preljub" (> slsardin. forrithu). Usp. i fornax (fornacc > roman.:
ta!. fornacc, fr . fournaise, prov. fornatz, kata I. fornas, p. hornaza, port.
Iz balkanskog narl at. *furnu jest pho&nos, iz roga je t. furun, 1z
je, ukrtanjem s {urna, to je iz npr. u Bosni i
Herccgovini, {ii.runa; iz talijanske umanjenice fornclfo jest u hrvatskom npr.
cavtalsko fOrnjela "kuhalo na drvenom ugljenu; udubina u ka-
minu za ribe", a talijanizama ima i u drugim govorima.
U tome je ie. *gwher-, za koje dalje v. u gorjeti.
grob
Od psi. *grob11: stsl. grobb, bug. grob, mak. grob, sin. grob, gen. groba,
hrob, dlu. grob, p. grob, gen. grobu, slovin. gr6J,.Jb. r. grob, ukr. hrlb, gen.
hr6bu. bjr. dijal. hrob.
249
Izvedeno od glagola *grebti (v. grepsti) - dakle to je "ukop" (usp. jo
i p(Jgreb).
Usporednice su u germanskom: stengl. grad, engl..grave, stsas. graf,
slvnj. grap, nj . Grab (zapgerm. *Jra/3a, germ *Jra{30 - gol. graba, slnord.
gr9/).
grohot
Od psi. *groxotb: bug. groxot, mak. groxot, sin. grohOt, rij. hrochot,
p. rij. grochot, slovin. grwxet, r. groxot.
Izvedenica od glagola *groxati (bug. groxam "lupim, tresnem", sin. grohati
'1.upati, treskati", rij. hrochati "grmjeti, grohotati", r. gr6xal' '1upiti" itd.}.
Zvukoopinso grox-.
grom, gen. groma
Od psi. grol11b: stsl. gromo, bug. dijal mak. grom. sin. grom. gen. groma,
glu. hrom, p. grom, slovin. r. grom, ukr. hrlm. gen. hromu,
bjr.hrom.
Glagol *gnmlti (grmjeti, gfmi, sin. grmeti, grmi itd.).
Indoevropski je korijen zvukoopisno *ghrem-, usp. khromos, khr6me
''um, nevrijeme", slvnj. gram "zao", Jit. grameti pasti, stropotati se".
gromada
I gromada. - Od psi. *gromada 'hrpa (kamenja i sl. )": bug. grorrada,
mak. dijal. gbrmada, sin. grmada, gromada, glu. hromada, dlu p.
gromada, slovin. grmnada, r. gromada, ukr. hromida, bjr. hramflda. (Sekudar-
no *gnmada u nas je u grmltda.) - Od gromada j e, zamje-
nom sufiksa, je nastala gromUljica
kvrica, bobica; sitna kakvih ima mnogo na jeziku,
za okusa hrane" (usp. sin. isltajer. grm5Jja "gruda; gomolj",
hrmola itd pa bi to bilo *grbmol- i *grom-u!- i sl.?).
Od *gromada je glagol *gromadlti: hrv. st. gromaditi "skupljati
na hrpu", sin. grmaditi, hromaditi, r. dijal. gromadit' "skupljati sijeno" itd.
Usp. *gramada: stsl. gramada, bug. gramada, mak. gramada, hrv. st. gra-
milda, gramada (i ire gramiid ., gramuda), sin. gramada, str. gramada. - U
toj je samoglasnik a sekundaran.
U psi. *grom- jest indoevropsko *grom-, od *grem-/grom-, usp. stind.
grama- "skupina, gomila, mnotvo, selo, zajednica, (> indoarij.: pali
"selo", prakrt. gama- "skup, selo", rom. (Evr.) gav "selo, grad'',
gliu "selo", sinhal. gama itd.), dard. (akun glam "selo", kamir. gam
ttd.), gronthos "stisnuta pesnica" ( *grom-dho-s), Jat. gremium "naramak,
sveanj; krilo; njega, panja" (> ta!. toskan. grembio i furlan. grim
lio, skut, suknja"; ukrtanjem s lembo "okrajak; skut" nastale je tal.
grembo. "krilo, sk.'Ut, stnord. kremja "stisnuti, tipnuti", stengl. (3et
engl: cram "naliyati, pretrpati; kljukati, nabili", nizoz. krammen
. zgr.c1tt stisnuti (se)" (germ *kram- < *grom-), lit. gramaJ ' ispljuvak,
'. "grumen, gruda" (*grom- ), grLimti ''tiskati, tjerati",
grumdyt1 mt. isto, !atv. grum{d)it "gurati" (*gr m-). - To *grem- jest od
*gre-m- od korijena *ger- "skupljati, grlati, (za nj v. u grlati).
gr6za
I - '?d psi. *groza: sisi. groza, bug. groza, mak. groza, sin. groza.
glu. hroza, dlu., p. groza, slovin. grdozli, r. grozft ("olu-
Ja d1Jal. grom , gradni oblak" itd.), ukr. hroza f'oluja"), bjr. hroza ("oluja").
1. 11
11
250
Polazna je indoevropsko *gerg-, *gert-, to je zvukoopisan korijen.
Usp. gorgos "straan, uasan", Gorgo "Gorgona", ir. garg "divalj" itd.
gr0zd .
I grozd, gen. grozda. - Od psi. grozcfb, bug., mak. grozd, sln. grozd, gen.
grozda, r. grozd m., grozd' ., ukr. hrizd, hrozd, bjr. dijal. hrazd6 sr.
Kolektivna je imenica na -bje *grozdbjc {csl. grozdije, bug. grozde,
mak. grozje, h. sin. grozdjc, resi. grozdije).
Psi. *grozcfb jest od ie. *ghras-d(h)o- ili *ghras-d(h)o- ili moda od
*ghra/a-sd-o- (pa bi -sd- bilo prijevojni stpanj od *sed- "sjedjeti").
lndoevropski je korijen *ghro- (od starijega *ghrexw-) u stnord. groa
"rasti, bujati", stengl. growan, engl. grow, nizoz. groeien, stvnjem gruoan
{germ. *Jro- < *ghro-w-); usp. gat. gras sr. "trava", stnord. gras, stengl. grces,
gcers, engl. grass, nizoz. gras, stvnj. gras, nj. Gras germ. *3rasam); stnord.
(gnfa "zelen" (Grinland "Grcnland"), stcngl. grene, engl. green, stfriz. grene,
nizoz. groen, stvnj. gruoni, nj. griin (german. *Jronjaz < *ghro-n-jo-s).
Vjerojatno je ie. st. *ghrexw- nastala proirenjem od korijena *gher-
"trn, bodlja, grana:" (preko isticati se, nicati, rasti"); za nj v. grana.
grtati,
Od psi. *gDrtati "grepsti": r. dijal. gortat' "grepsti; zgrtati", ukr. hortaty
'1istati", hortatysja "stiskati se, privijati se", bjr. "listati". - Usp.
tati, ogrtati (pa od toga
Psi. *gDrfngti: mak. grne, h. ginuti (usp. nagfnuti, ogfnuti, prigfnuti, zgf-
nut1), sln. gfniti, hrnouti, hrnuf, dlu. garnl..IS, p. slovin. garn61.,!C,
r. dijal. gornut', ukr. hornuty, bjr.
Nije *gDrsti.
Isti je korijen i u *gDrstb . "otvorena aka": stsl. grhSfb, mak. grst, hrv.
gfst (izvedenica pregrt < *pergorstjb), sin. gfst, hrst, r. gorst' itd.
U tome je ie. *gc!'-f-.
Korijen je *ger- "skupljati, grlati": agefro "skupljam" ( *IJ-ger-jO),
agost6s "dlan", s udvojenjem korijena Jat. grex, gen. gregis "sta-
do, krdo; hrpa" (grex, grege "krdo" > roman.: tal. gregge, p. grey,
port. gre11, srir. graig sr. "stado konja", kimr korn., bret. gre isto, !atv. gLJ.rste
"klupko" { *gutt-sti-).
V. grcati.
grub, grUba, o
Od psi. *grQbh, *grgba, *grcbO, odr. grgbhjb: stsl. grgbyi, bug.,
mak. grub, sin. grob, groba, hrubf glu. hruby, p. gruby, slovin.
r. grUbyj, dijal. grub6j (dijal. i jak, debeo"), ukr. hrUbfj ("debeo; grub,
lo"), bjr. hrUby {"grub, debeo").
Usp. psi. sin. greba "gruda", glu. dijal. hrjoba, dlu. greba "sveanj
ita ili sijena; humak", p. grzr;ba "krovite; visoko mjesto" (stp. "na-
sip, uzvisina, gruda"). - Postajao je i oblik koji je u hrv. Zagreb
ime Agram veoma je staro, jo iz vremena kad je izgovaran na-
zalni a to imena; ono nema z- jer je iz sklopa tipa
iz Zagreba *iz ime je onda kasnije povezana s glagolom
zagrepsti), sin. zagreb "nasip, opkop, utvrda" (usp. i gereb "nasip", to je
iz slavenskog). Ime u kojem je naziv za uzvisinu i sl. jest i u
kao ime zajedno od dva naselja od kojih je nastao Zagreb, kojem je
biskupsko naselje - a to je nazivano Zagrebom - zaista za grcbom): to je
251
od psi. (jo u sin. "brdo, hrpa kamenja"), to sadri gr- koje
je u *gora.
Psi. sadri isti korijen kao i *grgda (v. gruda), s drugim pro-
irenjem: *ghro-n-bh-. Usp. lit. grUbti, grumbiJ. se, krutiti se".
Ma
gr Od psi. btig. grilda "gruda zemlje", gn,da
"grudi", mak. gruda. "gruda zemlje",sln. grUda "gruda", hrouda, hruda "gru-
da", hruda, p. gruda isto, "uzvisina na suhu; uma na takvoj uzvisini",
r. grUda, u]q. hrUda . "grudica, hrud "uzvisina", bjr. hrud "uzvisi-
na, hrpa". . .
Oblici s *grud- imaju ie. *ghroud-, usp. stcngl. "velik. krupan",
engl. great, stsas. grof, nizoz. groot, stvnj. gr6z, nj. gross isto {zapgerm.
*Jrautaz < *ghroudos), ]atv. graOds "zrno".
le. *ghrcud- jest u stnord. grj6t "grub pijesak, ljunak'', stengl. greot,
engl. grit, stsas. griot isto, stvnj. grioz, nj. Griess "krupan pijesak, sitan ljuna,
krupica" {germ. *Jreutanr, iz je gris, 'grfz "krupica, krupno smije-
vena penica; krupan pijesak, ljunak").
le. *ghrad- jest u stengl. grut "grubo brano, mekinje", engl. dijal. grout,
srnizoz. gruut isto, nizoz. gruit "talog, drozga, ostaci", srvnj. grQz, nj. Grauss
"prah, trule, razvaline" (germ. *Jrilt-), lit. grudas "zrno", latv. grilds isto.
Oblici *grpd- sadre nazalni infiks - oni su od *ghra-n-d-, to je u
lat. grandis "velik, jak, silan" (iz toga je grandi- u grandilokvencija, usp.
grandomanija). - Lat. grandis > roman.: tal. grande (usp. grandioso, iz
je grandiozan, griindiozarr, grandioso jest od srlat. grandiosus, to je nastala
ukrtanjem grandis i . g/oriosus "slavan"), sardin. grande, retoroman. enga-
din., fr. grand (usp. grand "prva nagrada"), prov., katal. gran, p port.
grande.
U svim je tim oblicima -d- star neki sufiks. le. *ghreu- i *ghra- dali bi
se izvesti od nekog starijeg, *gaR(H)U: *ghreu- moe biti od
*gheur-/*gherw- (za premetanje t!r,a ur rw v. to bi bilo od *gaRU,
*ghra- jest od starijeg *ghrlf- = -, to je prijevojni stupanj
za *ghrcxw -/*gherxw - < *gaRHU.
Od *ghrexw - > *ghro- bilo bi lit. grUodas "smrznuta, grudasta zemlja".
V. grumen, grudi, grub.
grudi mn.
. , Jednina grild . Od psi. *grqdJ,; bug. gnd, mn. dijal. grUdi
1 'breuljak"), mak. gradi mn sin. gr6d. mn. grodi, glu. hrud,
stp. mn., strus. grudb, grgdb, mn. grudi, r. grud', ukr. hrUdy mn., bjr.
hr(Jdzj mn.
Slavenska novotvorina (za stariju v. prsa), od *grgda - v. gruda.
grfunen
Od psi. gen. grUdmene, to je jo u gri1mcn, gri1menj, gri1me,
gri1mcta. Usp. *grudmykb (bug. dijal. grUmik, h. gri.Jmik), *grudn'ID (hrv.
8b'.um, griJ.m. r. grum), *grudrmkb (mak. dijal. grumok "grumen", hrv. grumak,
Jr. dijal. harUmki "sjeme graha").
Te sadre ie. ghroud-m- (usp. balt. *graudm- u lit. graumenys "pu-
stara, pusto; iprag, gusti; gusta uma").
V. gruda, grm
1 1
252
grupa . ( . . . v -r. ) t k
Iz njem. Gruppc. to je iz fr. groupc a Pf? po 'ruppc . pa'
je iz ta!. gruppo uzao; spoj, skup, grupiranje . je po-
iz langobardske *krDppa (ta odgovara franackoj *kruppa zaokru-
ena masa", iz je fr. croupe "sljeme, greben; kria, krsta, sapi").
Od croupe izvedenica je croupier "ortak. krupje", iz
je posudeno krilpje, krupjC, gen. se i_ krpii<? a
nik bankira kod hazardnih igara; namJcstenik u igracruCl kojt upravlja ig-
rom; prikriveni ortak drutva").
gU.bza - 1" " - " ''bol t " Od l * ba stsl 8"1.-
nacenJa g JtVa , spuz.va , es isuua . - ps . 89 : yU<f
"spuva", bug. gi,ba "gljiva; guba na drvu", mak. gaba "gljiva", sin. g9ba "glji-
va; spuva", houba isto, huba "njuka, gubica, usta", huba "gljiva; spu-
va usta; gubica", glu. huba "usta, njuka", dlu. guba "usna, usta, njuka",
p. "usta, lice, njuka", slovin. gQba "usta", r. guba "usna", dijal. gUba "je-
stiva gljiva", ukr. huM "usna", dijal. hUby "gljive", bjr. hUba "usna, gljiva, guba".
"usna" razvilo se od "gljiva".
gQba od starijeg je *gomb(h)a, od *g-N-b- i sl. kao za
gljivu. Usp. jo srperz. g1.UJ1bad pato ywnba "kvrga, izraslina",
norv. kump "grumen, gruda", lit. guiiJbas "izraslina" itd. - V. spuva.
Za ie. *gemb- "izraslina; gljiva, guba" polazno je nostr. *kanpA "meka
izraslina", to je u afraz. *knPr "usna; guba" (berb. *knfr "gubica" npr. u zu-
av. aenflr, clha anfiir. ku.: bedauje ambar ., bilin kanfar, somal. gidiJr
"gubica"), ural. *kampA "gljiva" (saam. sjev. goobbar "gljiva").
Usporednica i izvan sinokavk. *J:.'U'A111(P)A "usna" {sinotib.
*k(h)am, sjevkavk.
gU{)d psi. *guja: bug. gilja "zmija", h. i glista", dijal. huja "crijevo;
kobasica" (usp. hujec "svinjski eludac nadjeven rezanim mesom; eludac").
se ukrtanjem *g9i, ili i *ztnhja,
zamjenom *zmbja srodnom s lit. gauja "mnotvo (koje vrvi,
gmie)".
je razvoj bio "eludac, trbuh" (koji se moe napuniti, natrpati
itd.) "eludac nadjeven mesom" i "kobasica nadjevena mesom" "koba-
sica", pa je guja zapravo "kobasica" {zbog tabua). - Za takve
veze v. kobasica, trbuh.
gUliti, gGliztul' 1 ,<!' ' V houl' d" 1 ("V l't' ")
Od psi. g 1t1: s n. gui1t1, c. 1t1, r. tJa . 15....,1 sa 1 1 se .
To sadri ic. *goul-.
le. *geul- jest u *uliti, *geul-jo-s > *ulb (iaJ1). usp. Uljati.
Nejasno. Mislim da u tom *geul- ne mora biti *geu-1- (korijen *gcu-),
nego da moe biti osnova I prema osnovi II u preobraenu *gw el- ''bosti;
bol", za koje v. u ilo.
giima .
Evropeizam. iz francuskog. - Fr. gomme. tal. gomrna jesu od roman.
*gumma, to je od srlat. gummi < lat. cummi. a to je iz k6mmi.
je iz egipatskoga l;:mj.t "sok akantusa".
253
gUmh
U govorima jOS oblici gomba, komba. Iz mad. gomb, to je iz
k6mpos "gwnb, puce".
.
Od psi. *gumwo "mjesto na kojem se mlati ili vri ito": stsl. gl.Jl11bno,
bug. gilmno, mak. gumno, sin. g6mno, humno, glu. huno, dlu. gwnno,
polap. p. st. gumno, r. gwnn6, ukr., bjr. hwnn6.
Sloeno od *gu- < ie. *g"Ou- "govedo" (v.) i *-111bno, od glagola
*111bnQ "drobiti, trti, (sin. meti, manem, miif, mnem, r. mjat',
mnu, mnii' itd.), koji je od ie. *men- "trti". Izravne su usporednice u baltij-
skom: Jit. minti, minLJ, !atv. mit, minu "toptati".
le. *men- dalo je jo npr. srir. men . 'brano, meljava", kimr. mathru
"toptati nogama" ( *112!1-fr-) itd.
U staro se doba (a negdje jo i danas) ito vri lo tako da ga gaze krave,
goveda.
gfinj, gen. gCtnja
U nas m rod; u psi. *guna/*gur]a: bug. gilnja, guna, mak. gur]a, guna, sin.
st. gilnj, gtJnja, houif, huna, huna, p. gunia, r. dijal. gCinjfl, ukr., bjr.
htJnja. - U nekim jezicima u nekima pak je to za vr-
stu {plat, kaput itd.).
Kao k Slavenima je dola moda od Iranaca koji su ivjeli
sjeverno od Crnog mora, od Skita - iran. *gaunya je "obojena vuna"
(usp. iran. *gauna- u avest. gaona- "vlas, dlaka, boja", perz. giln 'boja"). Iran.
*gaunaka- preuzeli su Grci: kawuikes "obojena per-
zijska tkanina". je dola i do latinskog jezika (gunna "kouh. bunda,
krzno" > roman.: tal. gonna, stfr. gonnc, prov. gona itd.) i drugih, usp. npr. sr-
gotJna, gotJnna, kimr. 8\in engl. gown "prostrana haljina i sl." itd.
gt'.lrati, gGram
Od psi. *gwati: bug. dijal. giiram ''kupam ronim; idem. odlazim",
mak dijal. gw-kam '1utam, skitam se", sin. gLJ.rati "troiti, habati, zatupljivati",
dijal. "polako hourati "klatiti, njihati".
. Usp. izvedenicu giira "grba" (iz toga giirav "grbav", usp. zgiiren "pogrb-
lJen" od zgiiriti (se) "pogrbiti se").
. \! tome je ie. *gour-; korijen je *gcu- "savijati". Usp. gjr6s "kriv,
obao" {to je u giroskop i, sa po francuskom, iroskop). gfros "krug",
!.'t. gLJ.ra koji hoda uspravna vrata iako sav hoda nakrivo", !atv. garat
J>?lako se gibati", garatics "klatiti se". - le. *geu- jest npr. u stir. gau,
go '1a'' ( *gowa), stnord. ka-bcinn "krivonog" { *gowo-), stengl. cycgel, engl.
cudgcl "toljaga, srnizoz. koghele "batina s krajem", ni-
zoz. srvnj. kugcl(c), nj. Kugcl "kugla" ( *guga, s daljnjim ger-
manskim razvojem; iz je preuzeto k(Jgla) itd.
gUsar
Od starijeg oblika gursar, to je (s disimilacijom r-r > ii go-
ursarcs, to je od starijeg oblika koursfiros, a to je zapravo iz
b
tal._ oo;,saro, to je od roman. (srlat.) cw-sfirius, u je Jat. cursus "plovid-
a itd. (v. kurs).
S g > h u hrv. st. husndb) "zao iz toga je
husza.r (za te postoji i a iz
toga je onda husiir.
254
giisj enica - . h, , td
Od psl. mak. gasenica, sin. .. usellfce, g_usemca 1 .
s ekspresivnim v > gv > g od *<;>semca (h. us1emca, sin. vo-
sCnica. st r. itd.). . * b k di ka" ( )
Od pridjeva *9senb(jJ,), od QSD 'brada, r ; a ' v. us
gilska A ,
Od psl. *gqSbka: bug. gi,ska, gasJa;. guska, gqska, c.
h(Jska, polap. g<;>skii, p. g<Jska, r. ukr. husJ<: . -: _To .. je IZ
vedcnica na -bka od *gqsb, gen. *g9s1: sin. _g9s, 8_?St,stc. 1 ; dtJal. hus_.
husa, hus, dlu. gus, polap. g<;>s. p. gt;S, sloVln. gqs, r. gus. ukr. hus.
bjr. hU.S. . . I . sv
Izravne su usporednice u pr';IS
Indoevropsko *ghans- "divlja , . 1 jOS
slind. harhsah ("divlja guska; . labud ; mdoanJ.: pah, hamsa: . ,
hindi has "patka guska labud" sinahl. has "guska, labud itd.), kanur. iinz11,
ina hifnza, z'y '("neka 'ptica"), khcn, gen. khen6s, lat. _anser ( <
starijeg *hanser < ie. *ghans-er- "gusan" > psi. .. 81JS<!'
houser. glu. husor, dlu. gusor, p. gEJSIOJ, sloVJn. gol./Sor), st1r. ge1ss
("labud"), nj. Gans. stengl. g6s, engl. goos (germ g_ans - ). . . *
je da je u indoevropskom postojala 'ghan?-
koje bi bilo sl. *g9Sb sa g-, no to se g- moe 1 razjedna-
gh-s- > gh-s-. Sa:n p_ak je
matopcjski (usp. *gaga- u sllr. gigrc_n,, 1 stvnj. koracati kao
guska; gagati", psi. *gagati, hrv. glasali se kao guska itd., le npr. turk.
kaz "guska").
gfist, g(Jsta, o .
1
A -
Od psi. *g9stb(jb}. csl. g9stb, g9sty1, bug. 81JSf, mak. gust. s n. C:;
hustj, gh.17 .. husty, dlu. gusty, polap. g9stii (sr.), p. g<;sty. g<tsl1:
r. gustoj (gust, gusta'. g(Jsto), hustfj, bjr. hi;stf . . - P2
particip proli pasivru od g<;>st1 gdje je g{r
(ovdje s proirenjem -t-) s pnjevojrum stupnjem o od 1e. gom-. .
le. *gem- ''hvatali, uzimati, stiskati" dalo je jo npr. arm. cmlem sll-
skam", hom. .).e" ( .... Jal.
gemi5 "stenjem",srir. gemcl okovi lalv. gumi psi. ZbmQ
(h. eti, mem. usp. saeti, samem). *go"!lb (h_. gof!>OIJ1_. V V
le. *gem- nastalo j e od noslr. *kamu 'hvatali, od je jOS
afraz. *km- "hvatati. uzimati. stiskati" (arap. km "hvatati ; ti:rcski
"stiskati" hausa kama "loviti"), ural. *kama-1.v'*koma-r.1 (< kamo- ) saka_
(fin. "aka", saam sjcv. goabmcr "pregrt"),
uzimali drali" (telugu kamucu), alt. *kam1- ''hvatali, uz1mal!:
(turk. *f<:am-a- u slujg. qama- "zarobili,_ okru7.il,i'.'; halha . skupljati ;
evenkij. k;tma- "pritisnuli, ugnjetiti"; ka!'r-. >: .
Postoje i usporcdmce: kem - Usp. 1
amcrind. *kcmo "ukrasti": prasrednjoalgonkmski *kcrrJOt .. uJ<;:ast1 . crna noga
(Blackfoot} aikamosi, jurok kcmol. vijot kcmar. nutka k tmk mu1 isto.
giJa d
U'P sin. gBl11 (s o/ po golta/1), mak. gusa, bug .. gusa 1t . . ,
Vjerojatno balkanska i/ neke narodskolatmske. koJa pak Je preuzeta
255
iz nekog palcobalkanskog jezika (iz iz ilirskog?), usp. rum. gl.1$il, alb.
gushe ("brada"). - Nejasno.
"t
bruuer . t kod v A,._ I. I . d Od I * .
govorima a er gusccr, gusr...l.:f, Kuscar, ,._'UScer 1 r. - ps . gus-
bug. gUter, mak. guter, sin. polap.
gifustar.
Najvjerojatnije je koje kae da je < *gu-sker "koji
rije rupe". To i psi. No mi se da se moe pomiljati
na to da to nije starije *gu-sker, nego da se radi o *gup-sker.
Prvi dio bio bi tako od ie. *goup-. Korijen *geup- "upljina, jama"
dao je av. guf-ra- "dubok, skriven. tajan", Hes. gype "jama u tlu,
sklonite, skrovite", ?alb. gop m "vulva", slnord. ko/i "koliba, sklonite",
stengl. cofa "odaja, izba", cngl.cove "draga, rnali zaljev, svod", sjev. "rupa
u stijeni", srvnj. kobc "d1tlja, upljina", nj. Kobcl "spremite; svinjac", Kobcn
"svinjac, obor" (germ. ku(3an-), stsl. upitc "grob". - Postoji i oblik
*gheub- (stisl. gopi upljoglavac'', isl. gopi "otvor; klanac,
tjesnac", norv. gop "provalija".
le. *geup-/*gheub- poteklo je od nostr. *goga "upalj. prazan", to je jo
u afraz. *gwP "upalj, prazan" (arap.jawf "upljina, trbuna upljina, trbuh",
hebraramej. go.e "tijelo", sthebr. gi5pa "truplo, le''; ku.: somal. gof "jama.
suho korito rijeke"; somraj gubu "rupa"), ?kart. *kwab- jama"
(stgruz. kuab- gruz. kvab kotao", megrel. kwib- "jama;
kotlina"), ura!. koppa "upalj, prazan; lubanja" (fm. koppa "upalj", saam.
J..wp'pe "lubanja"). ?drav. (tamil., malajalam. koppam "klopka za slonove,
jama"), alt. *goba-/*gobi "upalj, prazan, udubina" (turk. *Koba/*Koby,
sek. *Kobu: stujg. qoby "pust, pustinjski" - iz loga mong. *gobi "pustinja.
polupustinja": mong. pism.gobi itd., u imenu pustinje Gobi - , turkmen. govak
rupa", tur. kovuk "prazan, upalj"; mong. pism. gowil, halha gowil
"upljina, jama", bur jat. gobil "udubljenje").
No mi se da je i to da je u *gu- indoevropsko *gcu-
"savijati".
Psi. "guter" dalo je sisi. aterb, hrv. st.. rij. jliter
"angina, upala grla"), "zmaj"), jater, resi. jatcrh,
r. ("ljuskavac" i "rak jezika" i sl.).
To se uvjerljivo kao gdje je *ash "jama, rupa"
(sin. "jama s vodom", jask "tunel", dlu. jak "otvor vre"), to je
pridjev sa "izdubcn, upalj", od (za dalje veze v. jazbina).
Y obje je u drugom dijelu ie. *skcr- "rezati" (dalje za to v.
u cvrst).
gUtati, gutam
Od psi. *ghtliti: bug. gi,ltum, mak. gol ta. sin. goltati. hitati. hlt;11;
glu. p. dijaL r. glotflt ', ukr. hlytaty, bjr. -
*gh,fiti: hrv. gutiti (usp. zagutiti (se}), sin. go/liti. hititi, r. dijal. glotft . -
*g_lbtr>Qti: bug. gf-btna. dijal. gi,ltn;1, mak. goltnc. h. giinuti (danas
gutnut1, gi1/nuti), sin. g61tniti, hltnouti. p. dijal. r. dijal. g/6nut' (da-
nas r. glotnut'), ukr. hl;'nuty (usp. i bjr.
(
je _ ' mak: go/taj .. hrv.
gutla; 1 onda danas ob1cno gutl;a;). sin. golta;. ukr. hlytfi;. - Usp. 1
.ghti, "gr lo, grkljan": mak. dija l. glit. hrv. gut (i "gutljaj"). usp. ide mi
w gDt "podrigava mi se").
/ I
I
I I
256
S ekspresivnim -cati jest giJcati, od toga gDcnuti.
Izravna usporednica s psi. *gh,fi7i jest Jat. gliitire. gliitiO "progutati"
(sooblik gluttire > roman.: ta!. napolitan. lott<;:r<;. rurlan. gl6ti, kata!. glotir).
- Slavenskom *g/Dt'b odgovara Jat. gluttus "usrkivanje; gutljaj", s ekspresiv-
nim -tt- (gluttus "pijanica" > ta!. ghiolto, stfr., prov kata!. glot, jufr. g/ut).
Indocvropski je korijen opisne *gel-/*gw el- "gutati" (usp. glu-glu), koji
je jo npr. u stind. galaJ; "grlo, drijelo; grkljan, vrat" (> indoarij.: pali,
prakrt. gala-, hind. gal(a), sinhal. gala itd.}, kamir. go? "usta", vajgali ga/
"grlo", arm. klanem "progutam", Jat. g/iit(t)5, gen. -onis "prodrljivac, izjeli-
ca" (glutto, -one "pijanica" > roman.: ta!. ghiottone, fr. g/outon, prov., kata!.
glot6), gula "jednjak, grkljan" (> roman.: rum. gura "usta", veljot. gaula
"grkljan", tal. gola, sard. log. bula, retorom. engad. gula, rurtan. gole, stfr. go-
le, fr. gucule, prov., kat., p., port. gola isto), slir. gelid "guta, jede", sleng!..
ceole, stnizoz. kela, stvnj. kefa. nj. Kchle "grkljan, grlo" (german. *kelon- <
*gel-).
gUz
gt1za. - Od psi. *gpn/*gpza/*goZb: bug. gDZ, mak. gaz, sin. -
g6za, huza, p. st. 8E/Z, slovin. gitz, r. dijal. guz, g!lza, guz6, ukr. , bjr. huz.
Ekspresivna od ie. *gont-l*goug-, usp. goggflos "okrugao",
g6ggros "izraslina na drvu", goggronc "natekli krajnici", stnord. kpkkr "gru-
men, gruda", prus. g1.U1six "kvrga" itd.
gii
Nastalo ukrtanjem s guja, guter, gu\
1
a i sl. (usp. vt1, gcn. viliii) od
psi. *pib: sin. vo (i g9), glu. hu, wu, dlu. hu, p. wq, gen. r. u,
gen. ua, ukr. u, vu, bjr. vu.
Osim oblika gO, vU za gua (koji je najdulja evropska zmija) kae se
(usp. i pije kao gu, jer se u narodu smatra da pije kravlje mlijeko, zato
krvosas, usp. i naziv smuk u poznatijem pije lalo smuk) slcpon.I. slepovu,
slijepa guja, to se onda krati u slijepac i sl.
Indoevropski je korijen *angwhi- "zmija": arm. awj "zmija", Jat. anguis
"zmija, zmaj" (roman. "zmija": ta!. venec. (/)anza, mantov. anza, angaitd.),
srir. csc-ung "ugor" (= "vodena zmija"), kimr. llys-yw-en, stvnj. W1C, lit. angls
"zmija", !atv. dijal. Uodzs, u6dzc, Uodze, prus. angis "zmija", toh. B auk
"zmaj".
Usp. *ongwhi- u stind. Mi- m. "zmaj" (usp. ved. Ahi Budhnyft "zmaj du-
bina"; indoarij.: pali, prakrt. ahi-), khovar ai' "zmija" (arij. *ajikas), av. ai-
"zmaj", ophis "zmija" (usp. intem. ofidio/Ogija "znanost o zmijama",
ofiolat rija "zmijopoklonstvo").
Zbog tabua naziv zmije (i zmaja) promijenjen je u drugim jezicima
(usp. i *z11lbja, *z11lbjb, ie. *natri u lat. natri itd.).
V. ugor, jegulja, je.
giJva
i "pletenica; ue". - Od psi. *gpiww'*gpbVa: bug. gi,va, mak.
guva "opleten kolut; petlja", sin. gofra "svitak. pletenica", houev,
r. g(Jva itd.
po osnovama na -y, gcn. -:bVc.
Polazne je *gQb: bug. gD "povez, vrpca", sin. go "remen", hUe
. "vrpca", r. gu "kona petlja, remen" itd.
S ekspresivnim g (preko gv) od *Q-, koje je u ue (v.).
257
gv<YLd
. Od p__sl. bug. gvozd sin. gozd
suma c., sle. hvozd velika uma , glu. h6zd dlu 6 d " uh
ka " 6 d . . g z s a
:::so ,,suma.' 8} cavao , polap. ciUzd isto, stp. gozd "uma", gw6td
cavao s!ovm. r. 8Vf?Zd', ukr. hvozd' isto, bjr. hvozd "drven klin".
U nas 1. zna?enJe suma . do XVIIl. st. u do XVI
Izyederuca Je (takva promjena vjerojatno u
vnJeme su kltn0vi zamjenjivati eljeznima).
Pola;_no Je otrica, trn, klin".
. , gv_ozd- ?.o!azt od usp. alb. gjelh m., gjethe . '1ist,
llsce . g!.anJe , st. trn, lrnJe; otrac, bodlja", srir. gas "izdanak,
mladica gat s1ba , stnord. kvpstr, gen. kvastar "sveanj; grm", dan. kost,
sv. kvost, kvast, nizoz. kwast, srvnj. quast(c), kost(e)
S\ ezanJ, pramen , nJ. Quast(e) grozd, vijenac" (germ. *kwastu-).
1111111
I
H
habati, habam
Od psi. *xfibati: sin. habati "gurati; vijati, puhati; udarati'', chabati, ga-
bati ''hvatati, grabiti".
Vjerojatno od *xlibti (ili *xobti, za kote usp. *xobot'b - v.
hobotnica), to je od ie. *ksiibh-, a to je iterativ od *sk.abh- "strugati, rezati,
dupsti (otrim Jat. scaoo "grebem. scabies "hrapavost;
svrab" (usp. skfibijes, skabiofobija; roman. *scabia > rum zga1M "krvav prit",
tal. scabbia "svrab", furlan. zgabye), scaber 'hrapav, ugav, otrcan" (roman.:
p. escabro uga"), scoois "piljevina, strugotine", srir. (s}cip "ruka",
got. skaban "strugati", stisl. skafa, v. skava, dan. skave, stengl. sceafan,
engl. shave "brijat i; blanjati; strugati", st sas. scaban, nizoz. schaven, srvnj.,
nj. schaben isto, stv. skabber "krasta", v. skabb, dan. skab (iz stnord. *skabbr
jest engl. scab), stengl. sceabb isto (od toga engl. shabby "otrcan, pohaban,
bijedan, jadan"), Jit. skobti "strugati, grepsti; rezati; dupsti", latv. skabrs "o-
tar", lit. skobiis "otar, odrezan'', skabu "rezati" itd.
Vjerojatno to ie. *skffbh- od nekog *Ca(H}pA ili sli-
To bi bilo zvukoopisno (mislim da moe biti *caHpa < *capa, s P. > pc
> ']>; za to zvukoopisno *capa v. kopiti}.
hajati, hajem
s nijekanjem: ne hajem, ne haje, ne haje ...
Od psi. *xiijati bug. st. xfljQ "ne hajem", dijal. chajaf "milovati,
dragati", p. dijal. "traiti; gladiti", slovin. xajac "stvarati nered; kiiti,
snijeiti", r. xajat' "ogovarati, ocrnjivati", st. ''hajati, brinuti se", ukr. xajaty
"ostavljati".
S nijekanjem *nexa(ja}ti: sin. nehati, neham "jenjati, pustiti", hrv. nehajati,
kajk. nfij, nfijte < nehaj(te}, nechati itd. - Od toga je glagola nastala
stica neka (s -ka) po tipu meneka, tebeka i sl. - U kajkavskom nfij
"neka", tako i u slovenskom: naj pride "neka usp. r. pust' "neka" <
pustit'. U glagolu *xajati jest ie. gdje je *ks- prijevojni
stupanj prema *kes- "trgati, udarati" (v. se s oset. iron.
xsajyn, digor. a::xsajyn "uznemiriti se, usplahiriti se".
halabuka
Vjerojatno od kalitbuk, to je dobiveno haplologijom od kalabitluk (usp. i
kalabitlak). kalabitluk balkanski je turcizam (usp. rum. calabalic, mak.
kalabalak "mnotvo, guva" itd.). sadri turski sufiks -luk, a t. kalaba
(usp. galiba "ometa, neprilika", u Boki raskalabati se se")
je iz arap. kallaba prepirka".
259
haljina
Izvedenica od halja, usp. hfilj m. - Rekonstruirane je psi. *xala/*xal'b:
bug. xflla koje stvara oluju; oluja; jak deronja, izjelica",
hrv. hala "gnusoba, neopranost {o i dijal. hala
"plamen", sin. halja "prostrana slovin. xale mn. pogrdno
rij. xala m "dugonja", r. dijal. xa/ "najjeftinija stvar'', xa/' "nezaraden novac,
ili dobiven xafe "stara krpe, dronjci" itd.
Psi. *xal- sadri ie. *ks-o-1-; *ksol- jest u *xoliti (v. ohol). U tome je
*ks- od ranijega *kes- "trgati" (v.
to se usp. u razgovornom jeziku stilski obiljeene
krpe "dronjci" prema krpice usp. i razvoj u Odora.
hapsiti
Glagol od haps "zatvor"; proirio se i na zapad. i Uhapsiti
"uhititi". - haps balkanski je turcizam; je izvor arap. J;abs
"zatvor; zatvorenik".
harati, haram
Od psi. *xarfiti: bug. dijal. xitram '1utam, uznemirujem", sin. harati "uda-
rati, tresti"; usp. ukr. xaryty (od toga ukr. dijal. {zap.) xarnyj
uredan").
Taj je glagol izveden od istog izvora od kojeg je i pridjev *xanjb: bug.
st. xaryj "pokvaren, usp. staro xitro, o staru, iznemoglu
sl. harc, gen. hareta sr. "kljuse, raga", charj troan", r. dijal. xaro
"snaan, jak".
*xonjb: dijal. chory "taman, crn" (chora muka "crno brano",
chory chleb, chorj "crni kruh"), p. chory "crn (o branu, kruhu)". Sufiksom
-ostb je *,'<oroslb: r. dijal. x6rosl' "udobnost, divota, ugodnost" (usp.
i bjr. dijal. xorosf(lo "divota, krasota, draest, - od toga je sufiksom
-M11 pridjev koji je (u srednjem rodu) u r.Xorono,
ime jezera. Od takva je pridjeva nov: str. xoroii "lijep, krasan,
r. xoroij "dobar, lijep, ukr. xoroyj "dobar, lijep", bjr.
xara6 "dobro".
Treba jo ukr. dijal. xorojty "ljutiti, komiti, komuali
(kukuruz, grah i sl.)", bjr. dijal.
"strugati, ukazuju na to da je u *,'<or- zapravo *ksor- <
*skor-, od korijena *sker- (za nj v. u
harfa
Iz Harfe, to je od germ *harppi5, od su jo stnord. har-
pa, . stengl. hearpe, engl. harp, stsas. harp.1, nizoz. harp, stvnj. harfa; u VI.
zapisano kao harpa (u latinskom tekstu}.
Iz germanskog je roman. *harpa (> tal. arpa, fr. harpe, prov., kata!., p.,
port. arpa).
je glazbalo poznato od starine irom svijeta. U Evropi se
Pros1nla od XI. s Britanskog
r'' {G.erm *harppi5 jest od ie. *korM, u je korijen *(s}kerb(h}- "savija-
1 Vte v. u krabulja): harfa je tako nazvana zbog svog oblika.
hiljada
se proirila u mnogim hrvatskim govorima. - Balkanizam. iz riovo-
8rckog akuzativa khiliada, to je od khilias, gen. khiliadis, to je sve poteklo
od at. klu1ioi.
260
jon. khc11ioi, dor. khelio, eol. khellioi, at. klu1ioi jesu od kheslioi, a to
je od ie. *ghesljo-. Srodne su stind. sahasram sr. ( *srp-gheslom. srp-
*sem- "jedan"; indoarij.: pali, prakrt. sahassa-, hindi pjesn. sahas, stgud
arat. sahasa itd.), ina siis, kamir. siis, av. hazavram sr haziir, perz.
hiizar, sakan. ysara, sogd. z'r [*zar 1. pato zar, lat. mi/le ( sm1 ghsli, *sni!
"jedna"; iz toga mili- u milimetar, miligram itd.; v. milijWJ). {Lat. mi/le >
roman.: veljot. me/, tal. mille, retoroman. engadin furlan fr prov katal.,
p port. mil; kao mn.: rum. mie, sttal. miglia, tal. miJ(i}a, sardin. logudor.
midza, stfr. milie, mile, miric).
Neto vie o porijeklu ie. *gheslo- ne moe se
ezer potekla je iz nekog iranskog jezika. Iz te je
hrv. kajk. jezero od je onda
od dinara".
himna
Kao imenica enskog roda je dola kroz zapadnoevropske jezike -
usp. nj. Hymne fr. hymne . Za zapadnoevropske je jezike polazna lat.
hymnus, to je iz hfmnos {pa onda po tome imarro i hlman
m, gen. himna - u starijem jeziku iman, uz Jmna .).
hf'mnos m je "pjevanje, pjev, pjesma; hvalospjev;
tualjka, naricaljka". Ta je povezana sa svadbenim poklikom hymcn
(pa je onda od toga nastale ime Hymen, gen. te Hymenaios Himen,
bog svadbe); usp. i "pjevam pohvalnu pjesmu, pjesmom slavim, pje-
vam; jadam se".
je svadbeni poklik hymen zapravo hymen "koa,
koica, opna, trak; himen", i polazno bi bilo "veza" i sl.:
bog Hymcn zato bi bio "spajatelj, vezivatelj". - U je indoevropsko
*su-, za koje dalje v. u iti.
hiniti. hinim
Od psi. *hyro1i: csl. *,\yniti "varati", sin. hiniti, hinim "pretvarati se, "va-
rati", r. dijal. xfnit' "huliti, prekorijevati".
Glagol na -ili od *xynb (usp. i *xyna, *xyno). - U hrvatskom jeziku po-
stoji npr. imenica hina "prijevara, la"; usp. i himba "prijevara", a u starijem
jeziku hin m hin . te pridjev hfn ''koji hini, laiv, prevarljiv".
Psi. *xyn- jest od ie. sku-n-. usp. stind. skunati, skun6ti "pokriva",
skf'nia mn. "obrve", episkf'nion "koa na lava koja se na
kad je razjaren", stisl. skaun skaunn m "tit", srvnj. scihiune, nj. Scheunc
"tagalj, itnica" ( "krov").
To je indoevropski korijen *(s)keu-, *(s)kcuo- {sl. *(s)keuH- ) : *(s)kiJ- "po-
kriti, zastrijeti": arm. 9iw "krov, ( *skcw-o-), skf'los sr. "koa,
lupina, ljuska", skflon "koa, plijen", skj/on isto, latin. obscfirus '\aman,
( "pokriven"; usp. opslauan-, Jat. > roman.: tal. scuro, veljot.
retoroman. engadin. sf..1.ir, furlan. skur, stfr prov., kata!. escur, p port. escuro),
stir. et1l m "leda, stranji dio", kimr. cil "leda'', stir. et1l . "kut, ugao, skro-
vite" ( *kD-Jii), kimr. cil "skrovite", stisl. skja "sua, tagalj", ( *skew-a). skf'
sr. "oblak. ( *skeu-jo-; iz stnord. skf' jest engl. s>..y "nebo", ranije
i "oblak"), stcngl. scfo. stsas. scio "oblak" (gcrm. *skeuw- ). stengl. scu(w)a
"sjena, tama, zatita", stvnj. scuwo, scU "sjena ", vjerojatno gol. skohs "cipe-
la". stisl. sk6r, mn. skuM, stengl. engl. shoc, stsas. skoh, nizoz. schocn,
stvnj. scuoh, nj. Schuh (u tome je gcrm. *ski5xaz ili *skoxwaz, gdje bi onda
< *skou-ko-s).

261
hip
Od psl. *xyp11, to je jo u sin. hJ'p.
Usp. *xypati chyplati "drhtati" {s infigiranim /}, r. dijal. xypat'sja
"hitati, uriti, gurati se".
Korijen *xy- isti kao u *xytati, *xytiti, s proirenjem -p-.
Pomilja se i na ukrtanje *xytiti i *.'\apati. Takvo bi se moglo
povezati s onim koje povezuje hip s opisnim hip hop.
hir, gen. hira
Vjerojatno pridjev, usp. dijal. (Lika, Banija) ira "groznica, vru-
- Od psi. .si": .hir "su.5ica", p. chyr 'bijeda", slovin. xera
(zarazna) bolest , r. dtJal. x1rn 'bolestan, bolclJtV, slab, ukr. xfryj
"bolestan", bjr. xfryj "slab, xira '
. Glagol} *x(:ati :dugo bolovati, slabjeti, propadati", p. di-
Jal. ctiyrac_ ), (bug. st:xyrejg, dijal. xireja "slabjeti",
hrv. cak. hiret isto, p. dtJal. chyrzcc 'bolovalt , r. "dugo bolovati slab-
jeti", ukr. xjrity ''bolovati, slabjeti", bjr. isto), *xiriti (usp. hrv. zaNrit1).
T? psi.. *xyr: od ie. *sfJr- s ekspresivnom promjenom s > x (zbog
negattvnosh znacenJa).
''bol_;stan", ch1rorf, chorf' '1o, krljav,
slab , c sle. chory 'bolestan , gluz. khory, dlu. ch6ry isto, polap. ,"fore "lo
pokvaren", p. chory ''bolestan". slovin. xor1 isto, r. x6ryj ''bolestan
dijal. xvor6j, ukr. xv6ryj, x6ryj, bjr. x.,,'6ry isto. - U tome
1e. swor-.
Usp. i *x1.J1D(ft,}. churf "slab", dijal. churf' "gadan, ruan slab". -
U tome je ie. *sour-. '
Indoevropski je korijen *swcr- "mjeriti, vagati; teiti; teak": ?Jat. serius
oz?iljan" Sf!ri?,zan), kimr. c'hoar- se", got. swers
poslovan, etJenJen , stnord. svar teak , dan. svrer, st. sva(a)r. v. svar,
ste"?!. swf:r(e), swar, stsas. swiir, srnizoz. sware, swaer, nizoz. zwaar
swar(i), nj. schwcr "teak" (gcrman. *sweraz), lit. svefti,
mJerth, vagati". sviiras "vaga", svartls "teak", !atv. svert sFeru "teiti"
svars "teina". ' '
hitati. lu1am
"h su :nvat?,ti; ?asati; uri.ti se". - Od psi. *xftati csl. xytati
vatah , bug. x1tam urtm mak. 1ta "uri", sin. hitati "grabiti bacati"
sl. <!1Yt'!f "bacati", chytas isto:
su; nJthatt se , str. xytat1, x1tati "hvatati, grabiti", r. dijal.
xitat nJihah_, ukr. bjr. dijal. isto.
b hitj:ti. "uriti", hit911). i , *xftiti (csl. xytiti "hvatati",
x1t1a s: ohol? , hrv. hiflti bacili; uhvatiti" (usp. Uhititi,
Zithit1t1), , c. zahvatiti". d1ytif isto,
dlu:. chY_s1c_ 'bac1t1 , p. d1Jal. chyc1c uhvatiti', r. ijal. xflit' "oteti; ukrasti".
l tih glagola sufiksom -n pridjev *xJtn (h. hitar, hilrn. o,
s n. hJtcr, hJtra, o, chytrf, r. xftryj itd.).
U y stupanj duljine prema :i,; tome odgovara ie. *siit-.
_ _swot-_ . u h. hviitati, sin. hvatati, istih zna-
cenJa, ; chvat'!t1 zunt1, hitJCll, hitati", r. xrnt;it' "hvatati" itd.).
le. swot- JCSt u (v. htje/J1.
Ekspresivna promjena s > x.
Korij en je *swc koji je u "'s"ojb > svoj.
I I
262

U jednini a to je od psi. sin. "duga nogavica",
mn. ukr. xol6a "nogavice", bjr. kal6a "donji dio kod
pete". ko I kih d I . 1 I
Rana iz romans g, 1 to IZ a ps o raza atms..-.c TIJ ca -
cea usp. furlan. t xaltse, reloroman. chotscha, engadin. chautscha.
(Lat. calcea poslalo je . rod, zapravo je to mnoinski oblik prema calccus,
lat. > roman.: tal. calza, sardin. arta, retoroman. engadin. furlan. K.altse,
stfr. chausse, prov. causa, katal. calsa, p. calza, porl. cal<;a).
Usp. to kako se kae i obuti cipele i cipele.
hJad
Od psi. *xolda, gcn. *xolda: stsl. x/ada, bug. xlad. mak. Jad, sin. hlad,
gen. hlada, hlada, chlad, glu. kh/Od{k), dlu. chlodk, polap. x//Jd, p.
ch/od, slovin. xlod, r., ukr. x6Iod, bjr. x6/ad.
Od toga pridjev *xofdi,n11(jb} h. hladan, hladna, o, sin. hlfidcn,
mak. laden, chladnf, r. xo/6dnyj itd.
Zbog sklopa *go/da i xolda (naprimjer u ruskom go/od i izgleda
prihvatljivim da je *xolda nastala od oblika *go/da ekspre-
sivnom sprinatizacijom g > x u vrijerne prije nestanka labiovelara u pretku
praslavenskog: taj bi sklop dakle bio *gw o/do- i gol do-. Prclpraslavensko
*gold- "hlad(an)" ima dalje usporednice: stind. jarjaJ:i "hladan; stvrdnut, uko-
glup" ( *gcldos-, indoarij.: pali jafa- "glup", prakrt. ja<Ja-, j;i/a- "beivo-
tan, bedast, hladan", bengal. jar "glup; hladan", hindi jara . stu-
den, zima" itd.), kamir. zar Jat. se/O "mraz, studen. lcd" (roman.:
rum. ger, tal. gelo, fr., prav. gel, p. hielo, port. gelo), gelidus '1eden, studen"
(roman.: tal. lombard. e//, retoroman. engadin. gict, katal. geliu), osk. gelan
ak. "inje", got. kalds 'bladan", stnord. kaldr, stengl. ceald, engl. cold, stfriz.
kald, stsas. kald, stvnj., nj. k;i/t isto {germ. *kaldaz < *goltos}.
Indoevropsko *gel- 'bladan" moda je poteklo od nostr. *J...ii/11 "mrznuti,
zepsti; to je u ?kart. *kwer-/*kwel- "ohladiti, rashladiti"
kor-, mcgrel. kir-. svan. kwel- itd.), ura!. *ki.iL-mii studen;
mrznuti, zepsti" (fin. kylmii hladan", cst. kiilm studen",
saam. sjev. ga/mfis "hladan" itd.). drav. *kuf.1- hladan" (tami!. ku/ir
alt. *Kof(11} "mr1nuti; studen" (turk. *Kof11-: jakut. koSi.ij-
se, leJliti se"; mong. *kol-dc- "zalediti se": mong. pism. kolde-/koldi.i-, halha
xoldO-. burjat. kolde-. kalm. kO"fd;:r }.
U indoevropskom bi se od nostr. *ki.i!11 *gwel- pa se pretpo-
stavlja da je u navedenim odraz ie. *gel-, gdje je *gel- pod utje-
cajem *Rel- 'bladan". - Meni se da se od *ki.i!11 moe dobiti i ie. *gcl-
(i.i > c i we} i *gel- ( *kii/11 kyjeli- 1. gycl -/geyl- > *gwcl-/*ge/-,
2. gje/-/gejl - > *gcl-/*gel-.

Od psi. stsl. bug. xljab. mak. Jcb, sin. hlcb ("krajac kruha;
bijeli kruh"), chlicb, glu. dlu. p. chleb. slovin. xleb,
r. xleb. ukr. xlib, bjr. xlcb - sve "kruh". U hrvatskom jeziku
je blisko, usp. hljeb kruha.
Praslavcnska je iz germanskog oblika *hlaibaz - usp.
got. hlaifs. stnord. hlcifr. norv. lciv, v dan. st. lcv, sleng!. hlaf (stengl. hlflf-
weard. hlaford "suprug, gospodar", doslovno "kruhodratelj" - usp. jesti
kruh - dalo je s vremenom, preko 16wcrd, titulu lord-, engl. lady
263
st. "gospodarica; ena" < srengl. ladie < stengl. hlcefdige, s *dig-
"mijesiti", usp. stengl. d;tge "mjesiteljica kruha; slukinja"), engl. loaf ''hljeb;
glava stfriz. hlef, stvnj. hleib, nj. Laib 'bljeb kruha; sira".
Prvotno je *kJ"LL\:b lcpinju od varena brana, a s novim na-
kruha (od kisela tijesta s kvasom, u preuzeta je i
nova
Sama pak je germanska oblikovan kruh, dakle hljeb kru-
ha (usp. u nj. Laib Brot, engl. loaf of i potekla je od ie.
*kloibho-, to je s druge strane dalo klibanos "glinena posuda
za kruha".
Dalje nejasno, no bit da je polazno neko ie. klei-bh- Uer u indoev-
ropskom korijenu ne mogu biti i aspirirani" suglasnik. to-
jest nasljeci glotaliziranih i
hmelj , gen. hmelja
Od psi. *xnmelb: csl. xmelb, xmelb, chmel, chme!, glu. khmjel,
dlu. chrhel, polap. p. chmiel, slovin. xmjel, r. xmel', ukr. xmil', gen.
xrru1ju, bjr. xmc!.
U staroruskom i ukrajinskom i opojan napitak. To je jako
vana naime, "biljka hmelj" proirilo se sa sa-
mom biljkom. Biljka se proirila u vrijeme poslije velike seobe na-
roda: brzo su je mnogi prihvatili u proizvodnji piva. Dola je s istoka; u Za-
padnoj se Evropi hmelj spominje tek u VII-VIII.
Slavenska je iz iran. xum-ala- (iz je i fin. huma-
/a). Izvor je neki jezik s promjenama glasova kao 1,1 osetskom (tamo je xu-
miillag < iran. *xaum-ala-ka-, je "u vezi s haumom"). Srod-
ne su av. haoma, stind. vcd. soma, koje svet opojan napitak
dobiven tijetenjem (iran. hu-} od neke biljke.
Iz srednjoiranskog *xum(a)/ag jest srturk. komlak, qwnlay (iz
toga je mad. komio). xamla.
Kroz slavensko je posredstvo dola u Zapadnu Evropu: !at. humulus,
stisl. hwnl, humall, stv. humbli, *humilo (iz toga je stfr. homlon. fr.
houblon).
hobotnica
Izvedeno od hObOI, to je od psi. *xobo/11: stsl. xobot11 "rep",
bug. xobOt "surla, rilo", sin. hobOt 'izjeden plod, iznutra prazan (npr. tikva)",
chobot "rep?, zaljev, uvala, uzak ribnjak", chobol "uzak ribnjak. rilo",
chobot "rilo", p. chobot "ue umskog meda", slovin.
mrea vri, za ribe", str., resi. xolx>/11 "rep", r. x6lx>t "surla,
rilo", dijal. "zaboj, zavijutak. zavijen greben itd.", ukr. xobol "ribolovni pribor
pleten od bjr. x6bat "rep".
Povezuje se s glagolom *xflbati (v. hflbat1}: izvodi se od xob- i suftksa -otb.
hoditi. hodim
Od psi. *xodlti, *x&ijQ: sisi. xorfiti, bug. xOdja, mak. odi, sin. h6diti,
ctioditi, chodil', glw. dlui. chojis, polap. p. slo-
vin. r. xodit ', ukr. xodfty, bjr. - Usp. h6dati ( *xod;1/1), dOhod
(od toga dOhodak), prOlod, prema tome rashod (starije i
USp. onda dalje rnshodOvati, rfishodovat11, z/ihod (starije npr. "zala-
novije za "nunik"). sh&I. uh<'>diti (od toga Uhoda za "pi-
Jun"), (u XV. sl.; sastoji se od "hoditelj, idac", i sufiksa
264
-bStvo), to je promijenjeno u itd, - Od jest dananje
npr. nah/idati itd.
Glagol *xodlti je od *xodb, gen. stsl. xodb, mak. od,
sln. h&J, gen. h&Ja, i 1*f, gen. h9<fa, chod, r. xod itd. - U glagolu *xoditi
jest ie. *sod-cje-.
Psl. *xodb jest od ie. *sod-o-s, od je hod6s "staza, put" (usp.
hOdometar "putomjer").
le. *sod-je- jest u iran. *had-ya- (u ikaim.
lndoevropski je korijen "sjediti" (v.}; za v: u
horougval * N * I . . I "
d ps. xor9gy, gen. xorQgi,ve: sts. xorQgy zastava, shJeg; zez o; m ,
bug. xorl)gva "crkvena zastava, horugva", mak. xorugva "zastava, stijeg", ko-
rouhev, koruhva, glu. khorhoj, dlu. chOr(u}goj, p. chorljgiew, str.
gy, xor{j}ugi,Vb, xor9gi,va, r. xor(Jgv', ukr. xorUhov, xoruhva, bjr. xarUhva isto.
Zbog osnove na u smatra se da je ta (kao npr. *buky ''bukva"} po-
iz germ. *hn..mgo - usp. gol. hrugga tap, palica, ezlo".
Za vezu naziva za zastaw i za palicu i uspo-
redi stijeg, koja je potekla od praslavenske iz one german-
ske od koje je nj. Stange "rrotka".
hotel gen. hotela
Internacionalizam, potekao iz rr. h6te/ dvor; zgrada; dom; svrati-
te, hotel" (usp. h6tcl vi/Je "gradska
Fr. h6tel nastalo je od narlat. *hospitiile, to je od hosp_italia, to je
mnoina srednjeg roda, za gostinske (odaje, sobe)".
Lat. hospitalis "gostinski, gostoljubiv" jest od hospes "gost; stranac,
nac''. - Usp. hospital "bolnica (uglavnom (kroz je pitfil,
pitii/}, hospitalizacija "smjetanje u bolnicu", hospfcij gostinjac"
(tat. hospitium}.
Prema latinskoj naknadno je u Francuskom stvoreno (h)ostel, iz toga
je engl. hostel (i iz toga hrv. hOstel, razg. hostel}.
Za dalje veze latinske hospes v. gost.
hrabar, hrabra, o
Od psl. *xorbn, a, o, odr. *xorbnjb: stsl. xraban, xrabbrb, bug. xrilbbr,
mak. xrabar, sin. hraber, hrabra, chrabrf, glu. khrobly, dlu. st.
chrobry, p. st. chrobry, slovin. xrobri; r. dijal. xor6bryj (r. xrabryj iz csl.},
ukr. xor6bryj.
Sufiksom -n (po uzoru na *bystn itd.} od
*xorbb, to je od ie. *skorb(h)-: stisl. skarpr "otar", sleng!. sc(e)arp, engl.
sharp, stfriz. skcrp, stsas. skarp, nizoz. schcrp, stvnj. skarf. scarph, nj. schnrf
isto (germ. "'skarpaz), !atv. skafbs "otar, strog". - Za usp. lat. accr
"otar, (i tragove ta1'.'Vih u r. dijal. xor6bryj "tat,
ohol, nadmen", xor6broe jelo").
le. *(s)kcrb(h}- jo je u srir. ccrb "otar", cer(b)aim "reem", lit.
''utati", !atv. fi1ba "ogrebotina" itd. - V. skrb.
To ie. *(s)kerb(h}- izvodi se od *{s)ker- "rezati" (za nj v. crta).
hrakati
Od psi. (csl. xrakati, sin. hrakati 'iskaljavati
se", r. dijal. xrflkat' "hrakati, hraknuti" itd.). To je zvukoopisan glagol. -
Usp. "pljuvati".
265
hram
Od psi. *xor111b/*xorma: stsl. xraTTTb "dom. hram, dom gospodnji", bug.,
mak. xram "hram", sin. hrlim "hram. zgrada, skladite, itnica, podrum; soba,
odaja, ostava, chram ''hram, crkva", dlu. chrom "zgrada,
crkva, samostan, hram", dijal. zgrada sa sjenikom", str. xo-
roTTTb zgrada", r. xor6my mn. "drvena zgrada", dijal. xor6ma "krov;
zgrada, itd., ukr. dijal. xoroma "nadstrenica na stupa za sijeno",
xor6my mn. "velika lijepa vel ika staja".
Najstarije je "krov, nadstrenica na stupovima" (od toga "visoka
zgrada, visoka a od toga 'hram. crkva"; praslavenske koje su
prizemnice ili poluzemunice - *xalupa, *xata, *xya/*xya -
nisu dale takvo vie
*xorrm jest od pretpsl. *ksor-mo-s < *skor-mo-s. Usp. srrmj.
scherm, scharm "tit", srnizoz. scerm, nizoz. scherm, stvnjem. sdrm,
"zatita, zaklon; tit pokriven koom", nj. Schirm "tit, zatita, zaslon"
(germ. *skermaz, *skermiz; iz germanskog je tal. schermo "obrana, zatita"}.
Od ie. *ker-111.IJ jesu stind. carman sr: "koa, kora" (indoarij.: pali, prakrt.
camma-, rom. (cvrop., armen.} m., hindi clim m., sinhal. sama, hama
itd.}, kamir. ., kati itd., av. isto.
Za korijen *skcr- v. u
hrana
Od psi. *xorna "hrana, hranjenje, krmivo": csl. xrana, bug. xrana, mak.
xrana, sin. hrana, rij. chrana, polap. xornli, p. dijal. charna, slovin. xarna,
r. xor6na.
Odimenski glagol *xomfti imao je prvotno samo "hranili", no
ono se ponegdje razvilo u (usp. pohraniti (na p(jhrana, no-
votvorina pismohrana} a iz toga je onda i sahraniti (se), sahranim "obaviti
pogreb; spasiti (se); odbraniti; siihrana "spas,
grob, pogreb".
*xorna drevna je slavenska iz iranskog, usp. av. xvarona
"jelo, te posebno skitsko-sarmatske odraze u osobnim imenima u Sje-
vernom Pricrnorrorju Khoargaros (nejasan drugi dio}, Khouftrsazos (drugi dio
odgovara osetskom sa3WJ "saditi"), prema oset. xwar "ito; (skit.
*xvarna ''hrana").
Staroiranski glagol xvar- "jesti" od ie. *swel- "gutati, poudno
jesti, piti", koje je jo u germanskom: isl. sval/a "gostiti se", engl. swil/ "lo-
kati, pohlepno pili; isprati"; indoevropsko proireno *swclk- jest u slnord.
sttelgja, v. wiilja "naglo progutati''. nizoz. zwclgen "gutati", stengl. swelgan,
engl. swa/Jow "gutati", nj. schwelgen 'biti razvratan" (ie. *swel-k-}.
Izgleda da je to *swel- u vezi sa *sulii "sok, napitak" (stind. rurli "raki-
ja", av. hura 'l..'Umis", lit. sulil "mezgra" itd.) te da je poteklo od noslr. *suiA
'vlaan", to je dalo afraz. *()wl "napitak", kart. *swcl- "mokar,
ural. *sula- "otapali se", alt. *sula "vlaan".
hrast, gen. hrasta
Danas gen. hrasta. - Od psi. *xrorstb: csl. xvrastb "hrast", bug.
xrast "grm", hrv. st. hvrast "grmlje, ikara", sin. hrast "hrast", hrast . "su-
harci", chrast "utanje", chras( . "ipraje", glu. khr6st ''ipraga,
p. chrust "suharci, ipraga", slovin. xroust isto, r. xv6rost "su-
harci, xvor6st, bjr. xv6rast isto.
Pomilja se na t:vukoopisnost.
266
hrbat, gen. hlpta
Od psi. *xrbbbli: stsl. leda", dijal. ''.plani!1ski
hrbat" mak. rbet planinski hrbat , sin. hrbet, gen. hrbta, ste. chfbet,
chrbat, glu. klebt, khrfbjet,_ p. st..
isto, r. gen. xrcbta 'kralJesntca, . kicma; planinski lanac , dtJal. xrebto,
ukr. bjr. isto. * . . . .
Povezano s *xribb/11, *xribi, (odnos b : 1). Psl. xnb11 Jest naprtmJer u
csl. xrib11, hrv. xrib "brijeg", sin. hrfb "uzvisina, brdo'', chfib "vrh", r. di-
jal. xrib ''konjski hrbat" itd. - Polazne su_ _s b. * . .
od glagola *xrebt1, koJI Je povezan sa skrebt1. Zna-
"hrbat, lCda" "otar; grepsti", usp. lat. spina "trn" i ''hrbat".
gen.
Od pst. sin. gen. gen.
Zvukoopisna tvorba od takva glagola *xorcat1, Xbrkat1 (v. hrkat11.
hren
Od pst. *xrem: csl. xrem, bug. xrjan, dijal. ren, xren, sin. hren,
klen, chren, glu. klen, dlu. ken, polap. xfon, p. chrzan, slovtn. kloyn
r. xren, ukr. xrin, bjr. xren.
Po tome kako se naziva i u drugim jezicima, vidi se da je hren u odnosu
na neke druge novija kulturna biljka (nj. Rettich "rotkva, povrtnica" : Meer-
rettich < stvnj. merratih "velika rotkva"; fr. raifort = "jak (velik?) s
rai- < lat. radix "korijen"). Jer ta biljka iz crnomorskog pmnorJa,
pomilja se na to da je psi. *xrenb (usy.
rijetko kerai'n, u Teofrasta, te isto to u PltntJa ceram). TaJ se moze
izvesti od sjevernopontskog (indoarijskog?) to bi
otprilike ''koji je krupna korijena" (s ie. *wracJli: je npr. u lat.. .
to v. rua). Prefiks Jd(m}- jest za poJacavanJe. U slavenski Je rtJecl
ula kroz neki drugi jezik (moda neki turkijski).
U vezi s iz pricrnomorskog indoevropskog v. npr. u srebro.
hrid, gen. hridi . . . .
Promijenjen rod. Od psl. *xridb m.: csl. xridb, bug. st. xndb, dtJal. nt,
mak. rid, sin. hrid . .
To odgovara *skridb, to se s got. disskre1tan
"razderati", nj. dijal. schreiJJen, bavar. schritzen isto (usp. Jat. riipes "stijena"
rump0 "lomim").
Moda je polazno ie. *skrid- zvukoopisno.
hrkati. hf , .
Od praslavenskoga zvukoopisnoga glagola *XDrkati (mak. rka, sin.
"iskaljati se", rij. chfkaf ''hripati", r. xftrkat' "pljuvati" itd.). - V. hrakat1.
hrom, a, o ,
Od psi. *xromb{jb} bug. xrom, mak. dijal. rom, sin. xro"!< chromJ]
glu. khromy, dlu. chromy, polap. xriime, p. st. chromy, slovm. xro1111, xrom1,
str. xromyj, r. xrom6j, ukr. xromjj, bjr. xr6myj.
S prijelazom sk- > ks-; povczano sa *skron1b "podrezan, obrezan :
usp. p. "ukrotili" ( "podrezati (kr_ila)") - v. i skroman. .
Prvotno pridjeva *xromb odnosilo se ne samo na noge, nego t
na druge dijelove tijela. . .
Iterativno- durativni glagol od toga pridjeva ima produlJen samoglasnik,
267
*xramati: csl. xramati, h. hramati, sin. hramati, ukr. xramaty ("grijeiti") itd.
U *xrom- jest ie. *(s)krom-. - le. *krom- jest npr. u psi. *kroma/
*k:romb ''kraj, rub" {g!u. kroma "kraj", dlu. koma isto, p. dijal. kroma "kra-
jac kruha", str. kromb "odlomak kruha", krorm r. dijal. kroma
''kraj, konac, odlomak" itd.), od kojega su npr. stsl. krome ''osim", hrv.
(XIV. st.) krom (usp. u Vojvodini okrom), krome, r. krome isto itd. Usp. i
*kro111bm(jJ,}. esl. krotnhm "vanjski", str., resi. kro111bnyi r. dijal. kr6mnyj is-
to. - Od *kroma izveden je glagol' *kromiti: glu. r. dijaJ..
kr6mit' razdjeljivati; odlamati; prosijavati, bjr. dijal. kro-
"rezati vrh jele".
To ie: *(s)krom- jest prijevojni stupanj o za osnovu I *(s)kerm-, to je
od *{s)ker-m-; *krom- jest u lit. kramas, latv. krama "kraste". -
le. *skre-m- (< st. *skreH-m-) jo je npr. u kimr. cramen . ''krasta",
bret. crammen, cremmen isto, srir. screm . "povrina, koa"; u stvnj. schram,
nj. Schramme "ogrebotina" < germ. *skram0 jest ie. *skroma.
Za *(s)ker- "rezati" v. u
Po drugom psi. *xrorm nastalo je od ie. *skrob(h}-mo-, usp.
nj. Schramme "oiljak, brazgotina". Za ie. *(s)kreb(h}- v. u hrabar.
hrpa
nejasna porijekla. se s p. warp, warpa "zemlja iskopana
iz jame".
hrut
Od psi. csl. xrqlb "skarabej, balegar", sin. "kukac", slo-
vin. ''hrut, gundelj'', r. dijal. ''kukac, hrut", ukr bjr.
"hrut".
Suftksom -jb izvedeno od *xn;stb: csl. xrqsfb "skakavac", hrv. hrust "tvrd",
sin. hrOst "pucketanje suhih grana", hrost "kukac", chroust ''kukac",
chrU.st "kukac koji jede na r. xrust "tresak" itd.
zvukoopisne kao to su to i naredne.
Psi. *xrgstati/*xrgskati (i *xrustatl?): bug. xriiskam "grizem", dijal. r'bs-
kam, hrv. hriJstati ''hrskati", hriJskati (usp. hriJskav u hruskava korica). sin.
hrU.stati ''hrustati", chr(oJustati ''hrskati", r. xrU.stat' "zubima hruslavo dro-
biti", xrU.skat' "jesti" itd.
. Psi. *xn;stati: hrv. st. hrcstati ''hrskati", sin. hrestati, chfestati isto, r. di-
Jal. xrjastat' "praskati, kripati" itd.
litvat, gen. Hrvata, mn. Hrvati
je bi lo porijekla tog imena, od do
Pravih, znanstvenih etimolokih.
JSonstantin VII Porfirogenet (X. st.) povezivao je ime Hrvata s
J:!1ora "zemlja_" (''Hrvati na slavenskom oni koji imaju mnogo
Zemlje_);_ Toma (XIII. st.) smatrae da je ono u vezi s imenom
Krka Curetes, Ctl/'ibantes. Juraj Rattkay (XVII. st.) mislio je da
Je trne povezana s glagolom hnrafi (se) "rvati (se)".
. U >sJX. bilo je mnogo porijekla elnonima Hrvat. U
nJ.cmu je bio traen korijen hrev "stablo", haru povezivan je sa
Shnd farv "uda at"' b 'b '

1
- . r 1 , s xrb 'bfb, xn , je od hruv/hr'bv
P cs , s Iit. arvas "oklop", arvtiotas
boklopruk . Smatralo se da je u njemu germ. *Harflt<Ja, to bi bio germanski
astarnski oblik imena Karpata.
268
Dvadeseto je dalo porijekla imena Hrvat i novtJa 1
vie ili manje uvjerljivija od ranijih. je iz iranskih elemenata hu-
"dobar", ravah- "prostor, sloboda" i suf1ksa -at-, iz indoevropskoga korijena
*kher- "rezati", povezivano s imenom germanskog plemena Harudes. Sma-
tralo se da je povezano sa charvati se "protiviti se", s nekom toboe
,\'Drvata- "gora". Ukazivano je na da je to
iz staroiranskog (lu)haurvala - "pastir" (usp. avest. haurvaiti "pa-
se") ili mo7da iz stiran. hu-urva&a- prijatelj". U njemu je ie. *sk[wos
"siv, sivkast". se voljelo povezivati hrvatsko ime s avestijskim ime-
nom Harahvaiti, koje je nekad dananji jugozapadni dio Afgani-
stana (takvo ne stoji jer se psi. *.YDrvat- nikako ne moe dovesti
ni u kakvu glasovnu vezu s Harahvaili: uzmu li se u obzir vrijeme iranskog
imena i glasovne promjene u pretpraslavenskorn, iz Harahvaiti bi se
valo psi. *xonedi, *xon,ecfja, moda *.YDroedi, *XJ.roedja i Bilo
je jo 'iranskih' ime je povezivano s iran. xvar- "sunce" i va-
'1eaj", s iran. huravant- je od iran. *xar val-, to bi bilo
od ie. *scrw- (i to da bi s druge strane dalo elnonim *Sbrbb).
Ovdje nisam navodio sve etimologije koje su porijeklo etnonima
*XJJrvatb, ili su ga pokuavale
Porijeklo nekog etnonima ne moe se bez uvaavanja i
nih podataka. Zbog teine i i argumenata, za ime Hn1at
najuvjerljivijom mi se jedna novija etimologija (dao ju je Oleg N. Tru-
Dalje o njoj biti
Praslavensko ime *Xbrvatb, gen. *Xbrvata (i *Xbrvatfm,) odraeno je
ovako: esl. Xorvatim bug. Xbrviifin, htv. Hrvat, Hrvatin, sin. Hrvat, mn.
Hrvati, Hrva/je, Charvat, Chorvat (ime jednog od plemena i
Chorvaty, Charvati u Dalimilovoj kronici, usp. imena naselja kao
Charvatcc), Chorvat, lu. Chruvati {ime plemena, 901. g., kod Hallea, na
rijeci Saalach; usp. Churbatc ili Grawath u XL st., te Korbctha kod Weis-
senfelsa. u stpolj. chanvat ("gradski straar"), kaupsko
ime naselja Charwatynia (kao apelativ charwatynia "stara, zaputena
zgrada"), strus. xofl'aty, xrovafc, rus. xorvaty itd. (novije je npr. bjr. xarvaty,
to nije izravno povezano sa staroruskim xorvaty).
Starocrkvenoslavenska se pojavljuje i u obliku xrwatinJJ, xorvatinb,
mn. xar'vati, xarwate, usp. pridjev xnvatskb, xorvatbsh.
U se zapisima hrvatsko ime navodi kao Khrobatoi, Khrobatfa,
Khorbatoi, Krobatoi, Krabfltoi, Khi5robatoi, Krabatia; u latinskima je Chroati,
Crouati, Cn1uati, Chruati, Cruuvati, Crouati, Crauuati, Krabati, Chrobatia,
Corbatia, Chroatia. Croatia; u staroengleskom je zapisano kao Horithi; u
arapskom jeziku kao l}anvatin.
U naem jeziku jesu oblici Hfltat, gen. Hrw'tta, mn. Hrvati. te Hnafin,
mn. Hrvati, starije Hrvate. Mnoinski oblik moe i zemlju. Ime
hrvatska zemlja rabi se do XVIII. a odonda Hf11/itska.
to se naglaska, npr. J. u izkazanju ob rUs-
kom jezik-u (1666) ima Hervat, Hcrvalin, mn. Hen'iiti, HenrfW, Hcn'iiti, to
bi odgovaralo izgovoru Hrvat'in, Hrvat, Hrvati. Danas je u govorima
i Hrvat, Hrvfit - od mnogobrojnih takvih primjera usp. npr. samo vrgadski
Hr.Pat, gen. Hrvala, KanPfif. posavski En-fil, Orvfit.
U "'X'brvaftnb sadran je sufiks -im (v. in), a *>.'hrvat- jest iranskog
postanja: iranski je praoblik (tj. predoblik slavenske bio *xarvat-. Na taj
oblik ukazuju zapisi osobnog imena (imena jednog arhonta) Khor6athos,
269
Khorowthos, na dvjema nadgrobnim iz Il-ID. s Tanaisa
(Azov'). Khoro(u)athos ranije bijae etnonirn, koji potom posta i osobno ime.
Na slavensko je pleme to ime preneseno iz iranskog Priazovlja, gdje su
dugo ivjeli Skiti. Slavensko-iranski dodiri na jugoistoku sla-
venstva bili su veoma intenzivni: u slavenskim je jezicima podosta iranizama
koji to ( *xorna "hrana", moda *bogb). Iz tih su krajeva - a ta-
monje Slavene izvori iz IV-VIl. nazivaju Antima -, iz susjedstva
staroruskih Du(d)ljeba i Volinjana, poli Hrvati na zapad: to su Xrvate (tako
u Kijevskom ljetopisu, u drugoj redakciji, koja je iz XIV.
III . u . .U junoj pojavili su se Anti - njih su
mozda Goli, koji su oko 30. godme zagospodarili Sjevernim Pri-
crnomor jem.
jt? da su upravo taj dio Anta oni Bijeli Hrvati, koji se u
staro.ruskom IZvoru posebno navode, kao Xrovate Njihovo ime Kon-
\:'II Porfuogenet (912-959) pie kao Be/okhrobatoi, oni ive na gornjoj
dana daleko tamnog _mora u dananjoj Polj-
skoj, podlozru su Otonu, vehkom kralju Franacke 1 Saske. Nekrteni su i
ive u tazbini i prijateljstvu s Turima" (tako su u izvoru nazvani
Epitet bijeli u vezi je sa simbolikom boja i strana svijeta - odnosi se na
zapad pa su ti Bijeli Hrvati zapravo zapadni, dakle oni koji su u odnosu na
otili na zapad. Njihova se Bijela Hrvatska prostirala
do junit1 karpatskih obronaka u dananjoj
uklJUCUJUCl 1 SJeverru dio Slovacke, te sve do dananje poljsko-
-ukrajmske granice. Tamo je najvjerojatnije bio savez hrvatskih plemena a u
sredita tog saveza bili su Krak6w i Libica. Potkraj IX.
B!Jela Je pripadala Velikoj Moravsko1 a X.
n.JOme ;e Kijev. 940. godine pripade Cekoj. Pod imenom Bijele
poznata jOS do konca X. kad je, 999, uklopljena u
poljsku drzavu Boleslava Hrabrog. Iz nje je u VIl. bilo otilo sedam
i ti otili. Bijeli _Hrvati porazili su Avare na Balkankom poluotoku i
doselih_ se _u buducu svo;u domovinu. Od tih sedam plemena, koja
na cara 627-640. godine na jug - pred-
1 _sestrama 1menanu K.lukas, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat te
! uga 1 Buga - Jedno se zvalo Hrvatima ili Bijelim Hrvatima i naselilo se
dijela Velebita i Zrmanje do Cetine i Duvanjskog polja. To
Je koje se dugo zvalo rvati ili Hrvatska.
U na j_l:18 Hrvati prolaze kroz Duklanski prijevoj u Beskidima te
preko 1stocnog dijela Alpa: preko Moravske i Koruke dolaze do Ja-
dranskog rrora, s time da ponegdje ili manje skupine i ostaju.
je ili manjih skupina Hrvata bilo i drugdje, medu drugim sla-
Spominju se s obiju strana Orlickih planinina medu
plemenima (1086. u s pravima iz 973. g.}, na rijeci Saale
Merse!1b':'rga (1108. g.), 1Zmedu. Morave i u djelu arap-
skog zeml.J0p1sca Al1Ja Al- Mas'Udia (1. polovica X.
Seobe Hrvata ostavljale su tako tragove u imenima mjesta na slovenskom
zetskom, - no
od_ imena mJcsta mogla . nastali 1 od imena. Sigurno pak je da
od hrvatskog imena na gornjem Dnjestru, u Bijeloj Hrvatskoj
MaloJ. PolJSkoJ, u Austriji i Sloveniji
upravo na kretanje onog dijela Slavena koji je nosio ime XJ.rvati,
ponegdje, moda na vanost neke male skupine tog imena.
270
Od 600. godine Slaveni dosiu Istru, uskro provaljuju s Avarima junije,
pa 614/615. godine razaraju glavni grad ondanje Dalmacije, Salonu. U na-
rednom valu slavenske seobe stiu Bijeli Hrvati: Dalmaciju od
Avara. Naselivi izvan gradova, Slaveni ipak utjecaj grad-
skih Romana - njihove civilizacije i kulture. Od kraja VIII. - od
dolaska Franaka obalu Jadranskog mora - polako se iri
nstvo; krstionica kneza Vieslava iz vremena je oko 800. godine.
Hrvatsko se ime u pisanim dokumentima prvi put pojavljuje u
darovnici kneza Trpimira (vladao o. 845-o. 864 ), kojom je 4. oujka 852.
godine, zauzvrat za zajam, splitskom biskupu Petru darovao jednu crkvu i
potvrdio mu posjede. Isprava je u prijepisu iz XVI. U njoj
se Trpimir naziva dux Chroatorum "vojvoda Hrvala".
Kako je bilo u to je vrijeme, prije X. etnik Xbrvatb
veoma usko - uostalom, kao i ondanja hrvatska drava:
Liku i Krbavu, Bosnu do Plive, dalmatinskih gradova Zadra, Trogira i
Splita, ali bez njih. U drugim se hrvatskim krajevima u to doba rabilo op-
ime u obliku odraza imena junije Slovinci, a sje-
vernije Slovenci.
Kasnije se iz tog sredita rane Hrvatske - tamo je Nm, prva prijestolni-
ca {a kraj u Zadra u Ravnim kotarima jo 1527. godine zove se
Hrvati) - hrvatsko ime skupa s kneza iri i na druge krajeve i ljude,
i svoje dananje i opseg dobiva u vrijeme hrvatskog narodnog pre-
poroda, u XIX.
Samo iransko ime harvat- zapravo je pridjev, nastao od oblika *har-va(n)t-,
koji "u kojega su ene; enski". je u vezi sa znatnim
matrijarhatom na azovskom primorju. Takvo se potkrepljuje jo i
etimologijom imena Sarmata, u zapisu Sarmatai: ono od in-
doarijskog oblika *sar-ma(n)t- "enski". U oba je oblika indoiranski pridjev-
ski sufiks -ma(n}t-/wa(n)t-, a u prvom je dijelu indoiranska *sar-
"ena", to u indoarijskom ostaje *sar-, a u iranskom daje *har-. Sve se to
jo i zapisom Sarmatai ... Gynaikokrato6menoi, Sauromatae
Gynaecocratumenoe, Sarmati kojima vladaju ene, i podacima o istaknutu
poloaju sarmatske ene. - Po nekim imena Sauromat - i Sar-
mat- jesu zapisi istog imena, po nekima nisu (pa se smatraju i imenima raz-
naroda, jer bi Sarmati doli s istoka kasnije nego Sauromati).
'Sarmatski', 'iranski', 'sjevernopricrnomorski' matrijarhat sigurno je osta-
tak iz indoiranske i indoevropske starine, i za sa strane naj-
dojmljivija je osobina tih Iranaca bio upravo taj poloaj ene: zato su ih in-
doarijski susjedi i zvali *sar-mat-, to su dalje preuzeli Grci. je jo
da nije da je o Amamazonkama ba iz tih krajeva.
Ime *xarvat- najvjerojatnije je prvotna nosilo neko pleme
koje se kasnije poslavenilo, i poslije se ime jo vie rairilo.
Bili ti davni Hrvati prvotno u smislu Iranci koji su postali Sla-
veni, ili bili oni odranije Slaveni (pa da su kasnije preuzeli iransko ime),
svejedno je: slavenski narod Hrvati ima ime potekJo iz nekog iranskog jezi-
ka, i to se ime - a je i u drugih naroda, od vremena u kojem se
narod ne upotrebljava u dananjem smislu i kada etnonimi nisu stalni, pa
prema dananjici - proirilo s prvotna manjeg prostora na
htjeti
Od psl. csl. xteti, bug. te, mak. J<e, sln. hteti, chtfti, chcief,
271
glu. dlu. kSes, polap. p. slovin. r. dijal. xtet',
ukr. xtity, bjr. .
Glagol *Xbteti u prijevojnoj je vezi {pretprasl. xiJt- : xvot-) s *xoteti
(h0tjeti1, od kojeg je oblika prezent *xotjp i dalje h&e, .
mo, dok je prezent *xi.tjp u nenaglaenu i dalje
.
. Glagol *xoteti potekao je od *xvof..,, koje u tom prijevojnom stupnju nije
ali produljeni stupanj (kao : od pretpraslaven-
skog *xvot-, iamo u glagolu *xvatati (hviitat11. Dalje, indoevropske veze
prvotnoga *xvot- nisu jasne, no je da je. glag.ol nastao, proirenjem
sufiksom -t-, od osnove *swe- {koja. je u svoj i dr.): dakle bi
razvoj bio "uhvatiti" "prisvojiti".
to se razvoja "hvatati" ''htjeti", u latvijskom glagol gribet
''htjeti, zahtijevati, eljeti", a srodan je s litavskim griebti ''hvatati"
{ie. *ghreibh- ''hvatati, zgrabiti").
Upotreba u tvorbi vremena smatra se morfolokim
balkanizmom (i u drugim slavenskim i neslavenskim jezicima Balkanskog
poluotoka futur se tvori glagola ''htjeti").
Za razna usporedi jo istokorijenske kao p()hota, hOtnica,
hOtice, hOtimice, nehote/nehote, nehotice/nehotice, zahtjev, se itd.
hud, hUda, o
Od psi. *xildb, *xl.ldli, *xOdo, odr. *xw:/bjb: stsl. xix:h, "sitan, malen, ni-
tavan, neznatan", sin. xf]d, xUda "zao, lo", chudf ''bijedan, lo,slab",
glu. khudy, dlu. chudy, polap. xaude, p. chudy, slovin. xOOi: r. xud6j, ukr.
xudfj, bjr. xudf.
Od ie. *ksoudo-, usp. lit. skaudU.s ''boleljiv, slabunjav" ( *ksoudo- > balt.
*skauda-} te skurdU.s "oskudan, bijedan, ubog", skuldas "oskudnost, bijeda"
{ *ksud-r-} - i stind. k$6dati drobi, sitni" { *kseud-), k$udyate "lomi se",
k$udral; "malen, sitan, nizak. lo, ruan" { *ksud-r6 -s; indoarij.: pali khudda-,
prakrt. khudda-, khutj<J.a-, chutjcjtt-, asam. khiid, hindi khad . "ostaci", sin-
hal. la.J4a "malen" itd.), "gla.d", avest. u8a-, oset. {iron.} syd, (digor.)
sudii, pwtu lwaa isto (afg. < *loa- < *auSa).
hfila
Od psl. *xula: stsl. xula, bug. xwa, mak. xula, sin. hwa, str., resi. xula,
r. xula ''hula", bjr. dijal. xula "hvala".
U_toj je ie. *sou-1-, prema *sw-o-1-, koje je u *xvala {v. hvala).
. je za dva tako suprotna ono koje se odnosi na glasanje:
krik hvale i slave prema kriku negodovanja, prezira. Usp. glagol
*xul1t1, *xuljp (huliti itd.; po njegovu je prezentu hi1lja "nitkov'').
Usp. stind. svarati pjeva, hvali".
* Pomilja se na to da je prvi korijen *swe-, s proirenjem *swe-r-,
swe-1-, *swc-n- (za to *swe-n- usp. stind. "um" - usp. indoarij.:
Prakrt. sa-!la- m. "zvuk", hind. san . "zviduk" itd. - , lat. sonus "zvuk" -
USp. soni5ran, sonus > roman.: ta!. soono, sardin. logudor. sonu, re-
torom. engadm. Sl.U'J, furlan., fr. son, prov., katal. s6, stp. sueno, port. som).
hW:n. gen. h(Jma
Od psi. *x-blrm: stsl. xlbmb, bug. xi.lm, sin. h6lm, ch/um, chlm,
glu. kholm, dlu. st. ch6lm, r. xolm.
Praslavenska je iz germ. *hulmaz, to je dalo stnord.
11111
272
holmr (i,z toga engl. holm(e)J, stsas. holm "brijeg". - Za dalje indo-
evropske veze te germanske v. u
Pretpostavlja se da je praslavensko *xol111b - iz germ. *holmaz - u
hrv. hlfim
hvala
Od psl. *xvala: stsl. xvala, bug. xvala, sln. hvala, chvala, glu. khwala,
dlu. st. chwala, p. chwala, slovin. xvaWa, r., ukr., bjr.
U tom je ie. *swol- od glagolskoga *swel-/*swol-, to je od *swe-
(v. hula).
Da se radi o *swe- (moe li se i *seu-?), mi se da bi to
mogao i glagol *xvastati (csl. x vastati, hrv. hvastati (se), sln.
hvastati "hvaliti se", chvastati ''brbljati, hvastati se", chvastaf sa 'bva-
liti se", r. x vastat'sja "hvaliti se, lagati"), to bi bilo *swo-st-.
hvoja
Od psl. *xvoja/*xvojb: sln. hBja, h6ja, hvoja "jela; drvo",
"iglica drveta", chvoje, chvoj, chvrij, chvrije "igli-
ce; svjeeodrezane grane", chvoja. "mlade grane, iglice", glu. st. kh6ja
'bor", polap. ch'uoja, p. choja drvo, bor", slovin. x"bja isto, r.
xv6ja ''"iglica drva; dijal. vrci ili grane stabla; su-
harci", ukr., bjr. xv6ja 'bor". - Usp. jo hrv. hvojan, od takva je pridjeva na-
stalo ime *Hvojnica > FOjnica (u Bosni).
Psl. *xvoja jest od ie. *sktvoja, usp. *skouj- u psi. *xujb "muko spolovi-
lo": bug. xuj, polj.chuj, r. xuj.
Srodne su lit. skuja ,iglica" ( *sku-j-a), latv. skujas mn. "iglice",
alb. hu "kolac, motka; muko spolovilo", ir. ' leptir glogov bijelac, Aporia
crataegi", gen. mn. sciad, kimr. ysbyddad (kelt. < *skw-ijat-s),
Indoevropski je korijen *skwei(a)- (st. *skwei(H}-) 'bodlja, trn". On je
potekao od nostr. ' bodlja, trn", to je dalo jo kart. *cxw- 'bodlja,
trn, otrica" (svan. cxwi "strijela" itd.), ?drav. *ci ' bodlja, trn" (u *ci-kiij,
za razne akacije i druge biljke s bodljama i trnjem, npr. u telugu si-kiija
"Acacia concinna" i dr.), alt. ' bodlja, trn, otrica" (turk. ujgur.
"muko spolovilo", tatar. roj "klin", turkmen. tur. <;ivi isto - iz toga
su turcizmi klin, kuka", vjealica" - ; tung.:
evenkij. "otpala iglica").
I
i .
Veznik, od psi. *i (u svim slavenskim jezicima J), to je najvjerojatnije
od ie. *ei, a to je lokativ pokazne zamjenice *e- (v. e). Usp. ei 'li, ako",
got. ei "da bi". Isti taj *i jo je npr. u *i ba, *i bo, *i li (v. b), *i no (hrv.
st. in, sln. in "i").
idem
Od psi. *jbti, *jbdQ: stsl. ili, idQ, bug. ida, mak. ide, sin. ili (ali prezent
grem), jfti, jdu, fstf, glu. dlu. hys, polap. ait, p. slovin. 11c,
r. idti, idU., ukr. itj, bjr. iscf. - Usp. itd., s od -jt-
(st. i u govorima JXJjli, najti itd.).
To je od ie. *ei-: stind. emi 'idem", eti "ide" (indoarij.: pali eti, prakrt. e1),
imaJ; "idemo", kati i- av. aeiti 'ide", het. it "idi!", luvij. ili "ide",
hom. elmi "idem", imen 'idemo'', lat. it "ide" (lat. ire > roman.: istrorum.yid
"ide", arum. imu "idemo", veljot. zer ta!. {g)ire fr. futur irai,
katal. ire prov., kat., p., port. ir isto), ir. ethaid "ide", gol. iddja "iao
sam", prus. eit, lit. efti einu 'idem", latv. iet, toh. A ymiis 'idemo".
Formant -d- < ie. umetnut je zbog prelaska atematskog prezenta
(ie. *ei-mi "idem"), u slavenskom, u tematski.
Imperativ idi ima indoevropski sufiks imperativa (ie. "idi!" > stind.
ihi, av. iSi, stperz. idiy, het. it).
Korijen i- u iao, ila, ilo nastao je ukrtanjem *jbd-/*jb- i
*bl-: psl. *bdh, (usp. sin. a'J, la, lo, r. el, la, lo) je stupanj
prijevoja od ie. *sed- "sjediti". je veza zbog putovanja
(u kolima, na konju, usp. r. vsadnik, stind. a vjerojatno
1 Pod utjecajem dostizanja cilja, usp. stind. a-sad- "stizati" ( <E-
'.'sjesti na kraju puta, na cilju"?), ut-sad- "odlaziti" i sl. Korijen *sed- s
putovanjskim' i bliskim imamo u hod, hoditi,
Oblik sadran pak je jo npr. u p0ast ( *pobSlb <
*pobd-tb), predasnik (usp. psi. u dOljak itd .
. . lndoevropsko *ei- poteklo je (preko starijeg xei- ) od nostr. *'efe "dola-
z(1tt",:, afraz. *' j lj, kopt. e.f. tuar. jakit
m.) ), ura!. (ugar. *Je(y)-: Jov- ; uralskom sufig1ranom *Jeye-
odgovara ie. *Xj-ex- > *ja-, od je npr., s proirenjem -s-, psl. *jiixati
(
> jiihat1), drav. *ej- "stizati, dolaziti" (tami!. ejtu), alt. *i- "dolaziti, ulaziti"
mong.: halha ir-).
Usporednice i u drugim natporodicama (usp. npr.amer. *ja'
srednjoalgonkinski *ja cimij. je isto, actck- tano *ja nositi", oto-
-mange *(n)ja(n) "put", ie isto).
274
igla
Od psl. *jbgi,IV*jbgi,lo/*jbgblb: bug. igla, mak. igla, hrv. jaglii, igla,
sln. igla, jehla. ihla, glu. jehla, johla, dlu. gla, st., dijal. jogla, jegl,
polap. jagla, p. igla, dijal. jegla, slovin. jiegla, jegla, r. ihla (usp. ul<I. holka,
bjr. ihOlka).
*jbgi,la i *iti u praslavenskom nisu povezane; *idlo
va ilo, za probadanje (pa se nit udijeva pqslije probadanja), a *jbgi,/a ima
uicu. (Veza imenice ,igla" i . glagola "iti" drugdje je usp.
rhaphis : rhfJpto, nj. Nade/ : niihen.)
. Psl. *jbgi,Ja izvedenica je od *jbgo "igo" (v.), i prvotno je bilo
"spojna motka, ipka, letva, to neka nekih
odraza psl. *jbgi,lica dijal. jehlice "dio jarma, i to ipka koja zatvara
jaram kad se on metne na vrat goveda"), usp. ze{Jge "remen u jarmu,
se oko vrata ivotinje da joj se ne povrijedi vrat, pustine'', lat. iugulae
"Orionov pojas", sin. igelj, gen. igelja "vrsta jarma"), za usp. ir.
con-6igim "ijem", kimr. gwniO "iti" (ie. *joug-).
igo Danas je ta potisnuta jaram, no upotrebljava se kad
se govori naprimjer igu. Praslavenska *jbgo
je kolski ili pluni jaram, a odraena je ovako: stsl. igo, bug; igo,
mak. igo, sln. igo, gen. iesa/igesa, jho, polap. jaiat.i, p. jugo, slovin. v;T-
go, r. igo, ukI. fho, bjr. iha.
Psl. *jbgo nastalo je od ie. *jug-6-m sr od je jo het. jukan,
stind. yugam sr. (indoarij.: pali juga-, prakrt. jua-, zappahar. jf4 nepal. juwa,
bengal. ja, orija, bihar. jua, hindi jua, marathi jiiv, sinhal. viya), kamir. yi-,
prasun ya, nperz. juy, zyg6n, arm. /uc (*jug-jo-), lat. iugum (> roman.:
rum. jug, veljot. zauk, tat. giogo, sardin. logudor. yuu, retorom engadin. guf,
furlan. yof, fr. joug, prov. jo, kata!. jeu, p. yugo, port. jugo), kimr. iau
(*jug-a), got. juk, stisl. ok, dan. aag, v. ok, stengl. geoc, geoht, ioc, engl. yoke,
nizoz. juk, stvnj. juch, joch, nj. Joch (germ. *jukarrr, iz *juk jesu
fr. juc, val on. ok, jufr. juk, kata!. joc).
Indoevropsko *jug6m izvedeno je, suflksom -g-, od glagola *jeu- "vezi-
vati'', koji je npr. u stind. yauti "vee". Naknadno pak je od *jugom
glagol *jeug- '\iprezati (u jaram)", s nazalnim infikskom *jung-: stind. yunakti
"upree, vee", av. yaoj-, yuj- "uprezati", ze{Jgnfmi "veem, upreem",
lat. iungo "spajam, veem, upreem, sjedinjavam" (usp. internacionalizme
konjugacija, konjUnkcija; Jat. iungere > roman.: tal. giungere, sardin. logu-
dor. ytingere, furlan.y6ndzi, fr.joindre, prov.jonher, kata1.jW1yir, p. uncir,
uiiir, port. jungir), lit. jiml..1i, jimgiu "vezati" (pa je od toga jU!1gas
"jaram"), !atv. jugt, judzu (jags "igo, jaram"). - Iz nekog indoev-
ropskog oblika bliska *jeug-eno- (usp. stind. y6jana- "konjska oprema, orma,
hamovi") je turkij. jiigiinl *jiigiin "uzda" (u stturk. vjerojatno 'od
VIII. st., sigurno od IX-XI; iroko rasprostranjeno u dananjim turkijskim
jezicima).
igra
Od psl. *jbgrfi: stsl. igra "zabava, ples, igra", igrb . "igra, zabava, ala",
bug. igra "igra, zabava", mak. igra "igra, ples", sin. igra, dijal.igrii ,igra",
jhra, hra "igra, zabava, ala", hra isto, glu. jhra, hra "igra",
stp. igra ,igra, zabava", p., slovin. gra "igra", r. igra "igra", dijal.
praznik. svadba, ples", ukr. hra "igra", bjr. ihra isto.
275
Najstarije je vjerojatno bio -"pjevanje s plesom". U je -r-
sufik.salno (a -a za zbirne imenice?), i moebiti da je ono uzrok depalatali-
zaeije ie. g bi se psi. *jbZ(d)ra). Naime, tu je indoevropski
korijen *jag- "tovati". Izgleda da je. tu bilo nekih promjena
(ie. *jag- > *jog- > *jbg- kao u *fe, v. jer-, je i *jag- > *feg- >
*jbg-). je da je *jbgra pripadala krugu rituala, vjerskog obreda.
le. *jag- "tovati" dalo je jo stind. yajati 'tuje molitvom i rtvama,
rtvuje", ijya "rtva", yajiiai) "tovanje bogova; . rtva" (usp. indoarij.: pali
yaiiiia-, prakrt. ja.J)l)a-), av. yazaite "tuje", yasna- "potovanje bogova; rtva"
(i naziv dijela Aveste), hazo ''bojim se {bogova); tujem" (preko *MgjO),
Mgios "s.vet, (usp. grecizam hagiografija "ivotopis
sveca"; Aja SO!ija jest po izgovoru, to je Hagla Sophia "Sveta
Sofija, Sveta Mudrost'', nekad bizantska bazilika, zatim damija, danas
muzej).
ikra
Od psi. *jbkra/*jbkro: csl. ikra, bug. ikra (i "list na nozi"), ikro, mak.
i.kra (i dijal. "list"), sin. /kra, jikry mn ikro {lja., '1ist"), ikry mn., di-
jal. ikra, ikro ('1ist"}, glu. jikra, dlu. jark, polap. jakra, p. ikra, dijal. (i)kra
ili kozje vime"), slovin. jikra, jikro, krdc, kro, r. ikra (i '1ist"), dijal.
/kra ("tanak led"), dijal. ikr6, ukI. ikra, ikra, dijal. lkry mn. ("golijen, go-
ljenica").
"riblja ikra", "list na nozi", "led (koji pliva), santa leda" pove-
zana su - polazno je bilo "dio unutranjosti, utrobe, jetre".
Psi. *jbkra poteklo je od ie. -r-/ -n- osnova; u ko-
sim padeima *jekwn-, od je psi. *jbkno u glu. jikno "ikra", ukr. di-
jal. jUklo "trbuh"). Psi. *jhkrfi . (sekundarno *jbkra) zapravo je po porijeklu
imenica srednjeg roda *jbkro (a moda je *jbkro izravno od ie. dijal.
*ikW(o)r).
le. *jekwr/n-t- "jetra" dalo je jo stind. ya.k[t, gen. yaknal) (indoarij.: pali
yaka-, prakrt. jaga-, *yakar-: sindhi jero m, lendi jara, marathi jaraifi .),
vajgali yok (arij. *yakn-), akun wien, kali yiil itd. (arij. *yakan-, usp. pali
Yakana- sr.), av. yakara, perz. figar (iz toga tur. ciger, iz toga r govorima
digerica, digara, diger, digirica, 'igerica , hepar,
hepatos ( *-p-to-s, usp. intern. hepatitis, Jat. iecur, gen. ieco-
r1s, iecinor, iecinoris (prema *iecinis), ir. i(u)chair, gen. i(u)chiach
( *ikor), lit. jaknos, jfiknos, latv. akna(s}, sve "jetra". - Ovamo spada i
hom. ikhOr "krv iz rane, krv boga", to je iz (pelazgijskog?),
od ie. *ikwor.
Samo ie. *ikwr /*jekwr moe biti odglagolska imenica; izvor bi joj bio u
*jekw - jekwr ''bacati bacano" (usp. r. mctat' ikru "mrijestiti se, bacati
(za ribe), kotiti se (za ivotinje)", prema metal' "bacati, hitati"), od
te. *jekw- (u Jat. iacio "bacim, hitim". *jak-).

Sufik.som za i pogrdnice od pridjeva ilov, koji je
od psi. *jbloVb0b), ataj pak je od psi. *jblb/*jblo/*jbla: csl. ilb, bug., mak. ii,
hrv. il ("glina"), dijal. i/o, filo, iJa, ilja, sin. il (i "glina"), 110, ji/ ("i glina"),
ii, .p. ii ("glina"), r. il (i dijal. "glina"), dijal. i/a, bjr. ii ("krob, tirka")
- :mulj, glib, kal". (Ovamo i 1252: puteus scatU[icns, fluvius Ilicza, bujica
tlovastu zemljitu, dakle prvotno potok, danas Ilica, najvanija
Ulica; hidronim Ilova, toponim
2,76
Od indoevropskog *II-u-s, od su jo iljs "blato, glib", latv. lls
"taman".
imati, imam
Od psl. *jbmfiti "uzimati": stsl. imati, jemljQ, bug. imam, mak. ima,
sin. jemati, jfmati, ma(, jfma(, glu. dlu. st. jima., polap.
jaimiit, p. slovin. jimiic, r. dijal. imat', ukr. maty, imaty, bjr.
Taj je praslavenski glagol iterativno-durativni oblik od *jbtnQ (usp.
jeti, jiimem te u oblicima kao to su iizeti, oteti; npr. sin. jftmem
p. . . .
Usp. imatina, neim/Jtina, imalac, zaimati, nemati, imetak, imanje, lmJ-
van, im0vina, i dr.
Psi. od indoevropskog *em- "uzeti": tat. em0 "uzmem, ku-
pim", stir. em- "uzeti", arfoem- lit. imti, imil, latv. (st.) jemt, danas pemt,
'jatv.' emt isto. - le. *em- (st. *xem-) nastalo je od nostr. *'ii112A "uzeti":
afraz. *'m- (stegip. 3mm ''hvatati"; berber. ilh iimi "smjestiti"; hausa amsa
"dobiti"), kart. *m- isto, etr. am- ''biti" (perfekt amce "bio je").
je razvoj kao npr. u nj. haben "imati" prema got. halja "dr-
im", lit. turiu ''iinam" prema tveriu "uhvatim, uzmem", ili p. tener, port. ter
''imati" od tat. tenere "drati, posjedovati".
ime, gen. imena
Od psi. gen. *jbmene: stsl. gen. imene, bug. lme, mak. ime,
sin. ime, gen. imena, gen. jmene, jmeno, meno, glu. mjeno,
(i}mje,. dlu. me,. gen. rhena, st. jime, polap. p. gen. imenia, dijal.
miono, slovin. Imjq, mjilonc, jiTflll, r. imja, gen. !meni, dijal. imen6, imjan6,
fmen'e, ukr. im'jft, gen. fmeny, bjr. imjft dijal. imerinja sr.
Psl. *jbmen- se od *in-men- (s n-m > m- m) od
*nmen- od ie. *en-men-.
le. *n6m-n/*1J111-n i sl. dalo je jo: stind. nama sr. (naman-; pali
ntiman-, prakrt. rom. (evrop.) (a)nav, bengal. nam, hindi ntiu, sinhal.
nama itd.), kamir. nam, ntiv (usp. i akun, vajgali nam, kati nam, prasun nom,
nama itd.), av. nama, nqma, stperz. nama (usp. npr. ikaim. nim <iran. *nami-),
arm. anun, gen. anuan, het. ltiman od *naman), hijerluv.
atamal, lidij. atamv (t od /), 6noma, dijal. 6nyma, alb. geg. emen, tosk.
emer ( *en-men-), lat. oomen (roman.: rum. nume, veljot. nam, tal. nome,
sardin. logudor. /timene, retorom. engadin furlan. nom, fr., prov katal. nom,
p. nombre, port. nome), umbr. nome, stir. ainmm sr., mn. anmann ( *c11-men-),
stkorn. anu, mn. enuein, korn. hanow, srbret. hanff, hanu, bret. ano, kimr. enw,
got. namo sr stnord. nafn, namn, dan. navn, norv., v. namn, stengl. nama,
noma, engl. name, stsas. namo, nizoz. naam, stvnj. namo, nj. Name (germ.
*naman-), 'jatv.' nomas, prus. emnes ( *in-men-}, toh. A iiom, B iiem - U
albanskom i irskom jest *en-men-, a *(o}no-men-/*(o)no-m.t}- u staroindij-
skom, avestijskom, armenskom, latinskom, germanskom, 'jatvin-
kom', hetoluvijskom, te *1}111- u baltijskom, slavenskom i toharskom.
Po jednom ie. *en- men- sadri sufiks -men- i je od
*en- "unutar" (v. u). Po tome bi onda *(aJno-men- imalo *an0 "na, gore".
Tako bi ime bilo ono to se nadjene (usp. nadje(nu}ti ime), umetne.
No mi se da se to dosta uvjerljivo zapravo treba sklopiti
- u obzir drevna ukrtanja oblika i - s onim koje
indoevropsku za ime dovodi od *nimi "ime", to je jo u
afraz. (sem. *nb-, vjerojatno od *nm-, u arap. nb' "objavlji-
277
vati, geez. nbb "govoriti", sthebr. naf2l('} "prorok"). ural. *nime
(fin. nime-, saam sjev. nama-, mordvin. mokan. lem, marij. gor. /am, udmurt
komi mm, mad. nev itd.; po jednom pak je uralska po-
iz ranotoharskog *nem-, no to mi se ne uvjerljivim). - Jedna
novija rekonstrukcija jest . *nojt12A, to se i vanjskim
usporednicama: sinotib. *mai.y "ime": tib. miJJ "ime", burman. man 'biti
imenovan, nazvan", aman "ime", arh. kin. mieng "ime", kin. mfng "ime, naziv".
Usporednica ima i u drugim natporodicama.
imela
I imela. - Od psi. *emela/*emelo/*emelD_ (te *jbmelo): csl. i11JC/a,
bug. ime/, imelo, imela, mak. imela, hrv: i mela, melo, omela, omelj, sin.
omela, imela, dijal. i jemela, mela. jmclf, omelo, jemalo, jemelo,
glu. st. jemlina, dlu. jemjo/, polap. jameln(a} (u toponimima), p. jemiola,
jemiolo, dijal.jemie/, r. omela, ukr.jamelfna, omela, imela, bjr. amela.
sufiksom -el- od korijena *em- u Ozeti, *jbmfiti u imati),
jer se od imelinih plodova ili kore pravi ljepilo za hvatanje ptica - tako
*emela ''koja hvata" (a moe se i kao "ona koja se hvata",
jer je imela biljka). - Usp. istokorijenske i lit. amalas,
st. emalas, latv. amul(i)s, tima/s, amu(o}ls, emuols, prus. emelno itd., te
stnord. mistel, engl. mistlc, nizoz. misle/, stVnj. mistil, nj. Mistil (od ie.
*em-istla).
in, a, o
Odr. lni, a, o. Danas "drugi, ini", tako i u inim slavenskim jezicima. -
Poteklo od psi. *jbnJ?{jb): stsl. im, bug. in, sin. in, jinf, inf, dlu. st.
jiny, p.inny, slovin.jiiii; r.in6j, ukr.fnyj, bjr.iny.
Praslavenska je nastala od ie. *eino- (e zbog naglaska u hrv. in,
usp. lit. vfenas, latv. viens < *w-eino- ) ili *eino-, to je varijanta indoevrop-
skog *oi-no- "jedan": oinos, alb. nje ( *oin-jo-), stlat. oino-, lat. anus ( >
roman.: rum. un, veljot.yoin, ta!. uno, sardin. logudor. ID1U, retorom. engadin.
iin, furlan fr., prov kata!. un, p. Wl, port. hum), umbr. unu, stir. 6in, ir. aon,
got. ains, stnord. einn, stengl. an, engl. one, stfriz. tin, stsas. en, nj. ein, eins,
'jatv.'' ans, prus. ains. (le. *oi- "jedan" jo je u *oi-k-: stind. eka-; *oi:-wo-:
stperz. aiva- , av. eva, oios "jedinstven", stind. evam "tako, samo").
. Ovamo spadaju jo *jbriaJa, (mak. od prilog *jbnoh (starije
mok "sam", od apstrakt inokost "stanje onoga koji je sam", a od toga
in<'>kos{t)an "sam, samostalan").
inat, gen. inata
Balkanski turcizam (usp. rum., bug alb. inat, inati), iz t. mat "prkos",
sto pak je iz arap. <inad. Usp. glagol inatiti se. - S d u starijim
tekstovima: intid, gen. inada, inaditi se.
inje
Od psi. *jiuJbjb/*jbl1bje/*jiuJbja: bug. inej, mak. ina, hrv. st rij. in m
jfnf sr jfnie sr strrcsl.inii, inije, r. fnej m., dijal. fneja,
InJa, ukr.fnej, bjr. fnej, dijal. vfnja.
b
.. se s lit. fnis, fnies, fnio "inje", no smatra se da bito moglo
tlt iz slavenskog.
veoma uvjerljivo izvodi od ranijeg oblika *jbV-bl1b,
koJt bt se u sln.fvje,fmje, r. dijal. ivcn', gen. fvnja (izvedenica
Vet', "pokrivati se injem", od starijeg *ivenet'). Tada bi *ft,Vb11b bilo
278
izvedenica od *jwa "ivica, rub, traka" (v. ivica). se veza potvr-
primjc:rima: . stvnj.!.ifo,. nj. Reif {germ.
stisl., stengl. hrfm, engl. nme, r_11m isto 'hnma-), s K.:e!-
se, stvarati se (o rubu), skidah se (o kon) . Naime, veza se vtd1: tnJe
se hvata kao mali leda. .
Nedavno satri predloio jedno dosta sloeno koje mi se
vrijednim toga da ga ipak . * . .
bi bilo v*.qmITJ_ 'hladan sto Je u kart. gm-*
{gruz. gm-, megrel. cm-, can. (q)in-, svan. 'JY.na 1}1
"mraz studen" (nencc. hanea, selkup. kime), drav. *ki.1}- !11 'ld.n- 'hladan
kinani kinam, gondi kinan), alt. *kc;l)ii ''hladan" {tung.: evenkij. il]I
,mje", solon. lnra "snijeg", even. il)i- "mrznuti': ::- !. ka1Jr[
"mrznuti, smrzavati se" te eskim. {Nuv(Jqaq) kanaq tnJe , qtin.ik sruJeg {koJI
*ginIV u _*.qinU i , *9iJi!U. 9d 1'.1oe biti ie. *J(ei- i
*J!wJei-, a od *qinn.J te. *e1- {st. *xe1-) 1 *01- (st. x e1-).
Tada treba spomenuti ove indoevropske korijene:
*Kei- ''hladan": stind. siyate, syayati "mrzne", sita}J ''hladan", iran. *si-,
*sya-: oset. iron. syjyn, sijyn, digor. sujun, jazgulam. iy-, ay-, iya] "smrza-
vati se" vahan. ak, ikaim. ak, aq "mraz, studen'', ugnan. ito
''hladan": jagnop. i- "mrznuti";
*kei-: perz. "ohladiti se; smrznuti se", zaza mundan.
ugnan. #ci-, sarikol. "smrzavati se";
*ei-:
'1 V tud * "led"
"'ei-s-: av. 1su- eden , pasto asa1 mraz, s en ; iran. aLxa- :
av. aexa-, horezm. ex, sogd.yyg, oset. iron. Ix, digor. ex, perz.
stnord. iss "led", dan., v. is, stengl. fs, engl. ice, stfriz. is, stsas. is, ruzoz. JJS,
stvnj., srvnj. is, nj. Eis (germ. *Isam, *Isaz );
*ei-n-: psl. *jb11bjb/*jbllbje/ *jbllbja;
*ei-w-: psi. *iVhjb u slovenskom i ruskom
iskati, item
Od psi. *jbskati: stsl. iskati, isk9/it9, bug. iskam, ita, mak. dijal. iska,
sin. iskati, jiskati, viskati, iskat, p. slovin. v1Tskac
p., slovin.: "traiti ui"), r. iskat', ukr. skaty, dijal. yskaty, stbjr. /skati . .
Od ie. *ei-sk-/*ei-sK-: stind. icchati "trai, eli" { *is-sK-; indoanJ.: pah
icchati, u ASokinim natpisima ichati, prakrt. icchaT "eli", hindi pjesn. Ichna
'iskati traiti, eljeti", gudarati ichtrli isto), kamir. "eljeti", av.
isaiti, ' lat. aeruscare ( *aiso-ske/o-), umr. aiscurent "zahtijevaju", arm.
ir. escaid "trai ui", dan. reske "pitati, iiska,
cian axian engl. ask, stfriz. askia, stsas. escon, srruzoz. e1scen, stvnJ. e1scon,
srvnJ. {h)ei;chen (s h po heissen "zapovjediti"), nj. heischen {germ. *aiskoUa}n),
lit. iek6ti 'iskati, pitati, traiti", !atv. ieskat.
lndoevrpski je korijen *ais- "eljeti, zahtijevati, traiti"; usp. jo stind.
esati "trai", esah m "elja, izbor", iccha "elja".
V. i jasan.
iskra
Od psi. *jbskra: stsl. iskra, bug. iskra, mak. iskra, sin. iskra, jiskra'.
iskra, glu. kra, dlu. kfa, polap. jaskra, p. iskra, slovin. skra, shierldf,
r. iskra, ukr. skra.fskra, hfskra, bjr. iskra.
279
U *jbSkra jest prijevojni stupanj i, prema stupnju oi . u
*eskraVD{)b) (glu., p. jaskrawy "jarki") i u v. jasan.
islam, gen. islama
iz arap. 'islam "predanost, podvrgavanje", to je od
glagola slm se {bojoj, Alahovoj volji)". Isti je korijen i u muslim
{usp. tur. ni.i.s/im, miisliima.n), usp. miis/Im, gen. muslima, musliman, gcn. mu-
slimana (te od toga ime naroda Muslimani - ono se znatnije upotrebljava tek
od konca XIX. i XX. dotad je bilo ime Bonjac11.
isti, a, o
Od psi. *jbstbjb: stsl. ist'b, istyi, bug. ist, mak. ist, sln. fsti, jistf istf,
dlu. st. jisty, p. isty, slovin. jista (., 'bit, stvarnost"), r. istyj, ukr. ista (.,
"kapital"), stbjr. istyi.
Od indoevropske konstrukcije *is-to- (za ie. *is u psi. *jb
v. jer, za *to v. ta1); ista takva jest i u lat. iste, ista, istud "taj, upravo taj"
{Jat. iste > roman.: rum. list, sttal. esto, tal. sta- u stamattina, stamane
"jutros", stasera stanotte stfr. ist, p., port. este}. -
Prvotno je praslavenskog *jbsf'b bilo "upravo taj".
Sufik.som -ina je psl. *jhstina: stsl. istina, mak. istina, h. Tstina,
sin. prekrnur. istina, jistina, r. istina itd. Po drugom praslavenska
*jbstina ima *jbSt- od ie. * eSf-, usp. *es- "biti", pa po tome *jbsfina
upravo "ono to jest".
Isus
Ime je tako pisano u staroslavenskom, a taj je oblik onda iz crkve-
nog jezika dospio i u narodni. Oblik Isus jest po izgovoru pisanog
IesoCis [JisCisl - Oblik Jezu jest po latinskom, a krajnje - ima po
uzoru na latinskih
Isus bude nazivan jo i Isus iz Nazareta, Krist {to je kroz latinski iz
Xpu:1r6c; Khrist6s, to "pomazanik" - usp. khriein "mazati, po-
a je hebrejske. hamm!iiah, aramej-
Mesija - V. krst1t1), Emanuel (hebr. <immanu- 'el "Bog s nama"),
Sm. Boji, Oat. Verbum, L6gos), Mudrost Boja Oat. Sapientia
De1, Sophia 1heo{f), Jaganjac Boji, Sin Hyios toil anthr6-
pou, aramej. bar cenas), Otkupitelj Oat. Salvator, Soter - za to v. u titi -,
h{ebr. goce! "krvni zastupnik, otkupitelj iz ropstva"), Spasitelj, Gospodin
Jat. Dommus, grc. Kynos - za to v. u crkva -, to se rabilo za Jahvu,
prema hebr. 'adonaj "gospodin moj", od 'adon "gospodin"), Kralj
Oat. Rex, Pastir, Dobri Pastir Oat. Pastor Bonus}, Sudac.
. je simbol Isusa Krista riba. Kako je za irenje isprva
, ulogu imao jezik, prvih pet slova za Xpu:Jr:6c;
crtoc; Iesoils Khrist6s 1heofi Hyios SOter '1sus Krist, Sin
roy1 .. spas1t_;Jj". ikhthjs "riba", a riba je i simbol krtenja
krscarun moze bih spasen samo preko krsne vode, kao to riba bez vode ne
moe ivjeti).
ls Iz imc:na. je. lati.nsko !esus, a ono je dalo oblike
'1'.1<:na u Jez1cuna ClJI su narodi pripadali crkvi {moe se
. . da. JOJ povijest i prije raskola, 1054. godine), odnosno neki
sruJe 1 protestantskim crkvenim zajednicama (od XVI.
Po imena OisiJs] zove se Isus u pravoslavnim
crkvama (usp. npr. rus. lisU.s, lsiJs). Na su se ime ugledali u svojem . I
280
tanju imena Isusova i ogranci (monofizitstvo i nestorijan-
stvo).
ime Iesoas preuzeto je iz hebrejskog Jau(a"), to je skra-
od JahOua< "Bog je Bog je spas". - Takvo je ime zabiljeene
jo u XIV. pr. n. e., kao Jauia.
U hebrejskom je Jhwh ime boga, i ono se nije izgovaralo (a objavljene je
Mojsiju, v. Izl 3,13- 14, 6,3). Za hebrejsko je pismo (kao i za mnoga druga)
da su se nekad u njemu obiljeavali samo suglasnici
(obiljeavanje samoglasnika uvedeno je kasnije). Otprilike od III.
pr. n. e. ime Jhwh nije se smjelo izgovarati, pa se umjesto njega
'adonaj "gospodin moj". Po uzoru na tu od VII. n. e. se
Jahowah (iz toga Jehova).
Ime Jahve upotrebljavali su idovi u stara vremena - usp. o vremenu
Enoa, sina etova, jednog od sinova Adama i Eve: "Tada se zazivati
ime Jahvino" (Post 4,26). Izgleda da je Jahve bio prvotne vrhovni bog samo
Judejcima.
Bog istog tog imena potovao se u naroda zapadnosemitskih jezika (Uga-
Judejci, Izraelci, Moabiti itd.): u i ugaritskom zvao
se yw {jevol Njegova je ena bila Anat (<nt, u zapadnih Semita boginja lova
i bitke, Iluova). Zapadni su Semiti rano spojili boga Ilua: ugarit. -11 'li",
-1/m 'li im. Ilim, Elim", '/ 'li, EI", 'lm, hebr. 'e/ ''EJ", 'a/ohlm
''Eloah, Elohim". - Usp. u imenima hebr. -?mmanu'el ''Emanuel, s nama
Bog", 'elijahii '1lija, Bog moj Jahve", amu'e/ "Samuel, em je bog", dani'el
"Danijel" {nejasna jo'el "Jahve bog", NaJan'el 'Natanael, dao
Bog" itd.
Izgleda da je to ime, *'i1-, prvotne "jak, silan, i tek je
kasnije dobilo ''bog" {tako je u jemenskoj mitologiji) i na koncu
"vrhovni bog". Ilu je bio u zapadnosemitskoj mitologiji vrhovni bog, otac
bogova i ljudi, tvorac svijeta i svega - mi se da bi se neka
izvanafrazijska i usporednica za semitsku *'ii- moda
mogla vidjeti u sinotibetskim jezicima. Za njih se rekonstruira tibburm.
*(m-}hJa "dua, duh, bog" (drugdje otprilike sinotib. *Hi/-): tibet. hla ''bogovi",
burman. hla 'lijep", karen. minla, numla "duh", sumla "slika, lik, idol" itd.
Od I. pr. n. e. boga Ilua potiskuju razni lokalni bogovi, a u ju-
dejskom panteonu u prvoj se polovini tog spajaju uloge Jeva i Ilua
u lik Jahve, isprva vrhovnog boga koji predvodi skuptinu bogova (v. Ps
82(81)), koji kasnije ostaje jedini bog.
Za samo ime Jhwh smatra se (zbog toga to je Bog Mojsiju rekao da
mu je ime "Ja sam koji jesam", "Ja jesam" - Iz! 3,14) da je izvedeno od
semitskoga glagola *IJjw, *IJjj "ivjeli" .(arap. /Jjj, stjuarab. IJjw, sokotri IJjj,
gccz IJjj itd.); za dalje veze toga v. u j1.D1ak.
Ime Jahve jest i u hebrejskom imenu Jol;linan "Bog daj", iz kojeg je
Ioannes, a iz toga je Jat. Iohannes.
Ioannes jest slavensko *JbVanb, od su stsl. !vam, hrv
srp. !van (najstarije Iuuanus, 1100. g.), sin. !van, mak., bug. !van, r. !van itd. -
Iz loannes aoanms] jest stcsl. Ioanb, hrv. st. Joan {XIII. st.), lan (XIII. st.;
od toga Janko itd.) te danas srp. Javan.
Iz !at. Iohannes jest npr. stsln. *Jane, sln. Jancz.
Od latinskog je imena poteklo dalmatoromansko iz kojeg su Dtovo, Du-
ho, uva, Diva, Dlve, Dtfvo itd.
Iz latinskog su jo npr. fr. Jcan (stfr. Jehan), tat. Giovanni (i dalje Gianm1,
281
p. Juan itd., v. Johan, dan. Jens, nj. Johannes, lohann (i dalje onda Hahs),
engl. John itd.
iva .
Od psi. *jiva: bug. iva, mak. iva, . sin. Iva, jfva, iva, glu. jiwa, dlu.
wiwa, polap.jeivo, p. iwa, slovin. vjMi, jiva, r. iva, ukr.fva, Iva, bjr. Iva.
Od ie. *eiwii. Indoevropsko *ei-/*oi- (sa sufiksima -wo-, -ko-, -o-) o-
je tisu; no u nekim je jezicima het. eja- {neko
zimzeleno oie, 6e, oa ("oskorua'; *oiw(j}ii), arm aigi ("trsje";
oiwijii), Jat. iiua C'grozd, *oiwii; iiva > roman.: makedo-
rum. aoo, megl enorum. ua, veljot. yoiva, tal. uva, sardin. logudor. ua, reto:.
rom. engadin. iiya, furlan. uve, p., port. uva), gal. ivo-, stir. kimr. ywen,
stkom. hiuin, bret. iuin, stisl. fr, stengl. lw, srnizoz. ijf, stvnj. iwa, nj. Eibe
{germ *eiwaz < *eiwo-), stengl. Ih, stvnj. iga ( *eiko-), lit. ievil, latv. ieva
(itd. i latv. "cremza, divlja trenja"), prus. iuwis.
Izgleda da je *ei-/*oi- bio naziv za neko crvenkasto-smede nutri-
ne. Vjerojatno odatle da ista i ivu i tisu te da je
naziv za tisu potekao od naziva za ivu.
Drugo polazi od gipkosti ivinih grana pa se *eiwii izvodi od
*wei-wa (s otpadanjem w- zbog disirnilacije). Tada bi korijen bio ie. *wl-1
*wei- "viti, savijati", to je u *wit(e)wa "vrba": itea, stvnj. wida, nj.
Weide {germ *wipwo).
iver
I iver. - Od psi. *jwen/*jDVero: bug. iver, mak. iver, iverka, sin. iver m.
ivera, iver ., gen. iveri, dial. iver, ivero, Iver, dijal. /vero, polap'.
p. ":ier, slovin. vjOr, r. dijal. Iver, ukr.fver, dijal.)'l?'r, st-
bJr.1verb, bJr. diJal. 1VJaren'.
U *jbVer- jb- jest prefiks, a ver- isto je kao u glagoli *verti
itd.", koji je npr. u
Je li veza s *jbVa "rub" (v. ivica)?. Iver je ono to je
upravo odrubljene.
ivica
"rub (platna i sl.)", a i "razne trave". - su-
fiksoi:? -ic:a (tako i u bug. ivica "duga uska traka") od iva "razne
stablJike 1 trave; rub (platna, sukna)", to je od psi. *jhva: bug. iva "rub
tkanine", vjerojatno i r. dijal. iva "duguljast luk Allium lineare L.".
Vjerojatno od ie. *ei-w-ii, s *ei- (v.), zbog sadravanja
dug, duguljast, duljina".
iz
1
,?d psi. *jbz: stsl. iz, is!. bug., mak., sin. iz, z, ze, z, zo, dijal. iz, izo,
g uz. z,. ze,. z, ze, dtJal. zo, polap. vez, p. z, ze, st. zy, slovin. z, r. iz,
\Jkr. Z, bl. JZ. .
Od ie. eyhs: grc. eks, dtJal. es, lat. ex, e (usp. eks-, e- u latinizmima)
o
1
sk.,1:11nbr. eh- , gat. ex-, ir. ess, ass-, kimr. eh-, lit. i (st dijal. i):
atv. JZ, prus. JS.
izba
su u naem jeziku "soba; blagovaonica; podrum, pivnica, konoba,
crna , usp. npr. na Krku gizba za grijanje".
Od psi. *jbstDba: stsl. islbba "soba", bug. izba "podrwn; koliba", mak. di-
282
jal. izba "podrum", sin. fzba "soba u seoskoj jizba "soba", izba,
glu. jstwa isto, dlu. pa "odaja, soba", polap. jazbii "gostinska soba", p. izba
"soba", r. izba "izba, (drvena) brvnara; soba u
Slavenska je zabiljeena kao itba "kupaonica" jo prije slavenske
pismenosti, u arapskog autora Ibrahima ibn-Ja kuba.
Izba je od brvana, to je topla prostorija (a predsoblje je, narav-
no, bilo hladno, pa je zato koritene i kao ostava). U takvoj je izbi najvani-
ja bila zidana koja je bila u kutu (v.
To je iz *istuba ili *istuva "(parna) kupao-
nica", to je od narlat. exttilare "isparavati se, pariti" - a od toga je i
tal. s/ufa vrela kupelj", fr. etuve "parna kupaonica", provansal. estuba.
Iz romanskog je i pragerm. *stubO, od je npr. stvnj. stuba,
nj. Stube "soba"; prije se smatralo da je izvor
slavenskih.
J
j a Rijetko jaz, jiis, kajk. jOz. - Od psi. *azJJ: stsl. aZb, bug. az, dijal.
jaze, ja, es, mak. jas, sin. jaz, dijal. ja, jest itd jaz, ja, lu.
ja, polap. jo, joz, stp. jaz, p. ja, slovin. jau, str resi. aZb, jazJJ, ja, r., ukr.,
bjr. ja.
Razlog gubitka -z vjerojatno je stvaranje jednoslonog oblika a : azJJ po
uzoru na parove nenaglaeno-naglaene mi : mDne, mt; : mene, ili po
rastavljanju iz sklopova kao jaz sam, jaz znam
Srodne su zamjenice "ja": stind. aham (indoarij.: pali aham, prakrt. aham i
dr., sindhi a, zappahar. afi, stbengal. hafi, hindi brad. hafi, gudarat. hCi
itd.), kamir. aii (wp. i dameli u, akun ai, kati iiw, paai, kalaa a itd.),
av. azam, stperz. adam, srperz. az, part. 7 [*azl sogd. {')zw [zu, za}, hot-
sak. aysu, azu, ml. a, kurd. kurmandi iiz, semnani a, tali. az, oset. az, az,
putu za, za, mlllldan. za, za, ugnan. wuz, ruan. az, (iran. *azam), ika-
im. az(i) < *aza{m), vahan. wuz (iran. *azam), arm. es, ego, egon,
beot. ii5, ion, lat. egi5 (usp. ego, egoist, egoist, egoizam itd.; Jat. ego > *eo >
roman.: rum. eu, veljot. yu, ta!. io, sardin. logudor. e{g}o, retorom. engadin. eu,
furlan. yo, stfr. jou, fr. je, prov kata!. jo, p. yo, port. eu), falisk. eko, ego,
venet. exo, got. ik, krimgot. ich, pranord. ek(a}, stnerd. ek, nerv. eg, dan. jeg,
v. jag, stengl. ic, engl. I, stfriz. ik, stsas nizoz. ik, stvnj. ih(h)a, nj. ich
{germ. *eka(n!J, stlit. e, lit. M, !atv. es, dijal. es, 'jatv.' as, prus. as, es, toh.
A fiuk. het. uk (usp. nevohet. ammuk{ka), hijer'luv. amu, likij. emu, lidij. amu,
karij. emu) itd.
, Polazne je ie. *egi5m, to je saeta cijela *e g(h)o eme
'evo me! evo ja!": *e pokazna zamjenica, *g{h)o *eme osnova
kosih padea zamjenice prvog lica; tome odgovara npr. engl. it is !]], s
objektnim oblikom me.
Obratan poredak, *m-e-g(h)o, jest u toh. iiuk. venet. mexo "meni" (usp. i
spomenute hetoluvijske primjere). Od ie. *eg(h)i5{m) bi se psi. *jhza,
no u tom bi smetala sa *za i *jbz za. Moda se desilo pre-
metanje *jbza > *an, ili jo *eg{h)i5 > *og{h)-. - V. mene.
jablan
k
, Od psi. *abolm, to je jo u bug. jablan. - Usp. *abolllb . "stablo jabu-
e' : stsl. ab/am., sln. jablan, dlu. dijal. jabolri.
To je dubletan oblik prema *ablollb . "stablo jabuka": jabloii,
IU. jablori, polap. jabliin/jobli.iria, p. jabloiJ, slovin. jabloun, r. jablon', ukr. jfl-
blun, bjr. jablynja.
284
Jablan ima koru kori jabuke. I zato je spomenutim uspored-
nica bal t. *abalni u prus. wobalne "stabl.? jabuke".. .
Polazno je ie. *abl-on- koJt se odnosi na Jabuke (od. toga sta_:-
blo jabuke"), odnosno *abal-n- (za psl. .. - U_sp. gal. toporum. Aballo:
gen. Aballonis. (Usp. ime 1 vallon,. u rrutologtJI ot?k drugi
svijet, na dalekim zapadrum otocima, koJ<? kro!Ucar IZ XII.
zove otokom jabuka. U Avallon Je poslije konacne bitke prenesen
smrtno ranjen kralj Artur.)
Jo srir. aball ( *abalna).
V.jabuka .
'ahuka
J Od psl. *fibh,ka: bug: jabblko, . *N ,
To je mnoinski obhk prema 1meruc1 srednjeg ablbko: stsl:
hrv. st., dijal. jabuko, sln. jabolko, jablko, lu. ;abluko, polap. ;optu, p.
jablko, polap. japko, r. jabloko, . , .
Stariji su oblici *fiblb (bug. dtJal. ;abol Jabuka , sl": ;abel )
i *fiblo (bug. jablo "jabuka", sln. jablo "jabuka, stablo Jabuke , c. ;ablo Jabu-
ka", stp. jablo, kaup. japlo isto). .
Izvedenica je *ablo11b (za to v. u ;ablan).
Psl. *ablb, *ablo jest od ie. *ablo-.v V
Indoevropske su za *ablu-, *ab(a)lo-: gal. avallo, _sttr. ubu!l
( *ablu), krimgot. apel, stnord. eplI, stengl* ;;eppel, engl. apple, stfriz., . ru-
zoz. appe/, stvnj. apful, nj. Apfel (germ* apall n: eplI sr.,
norv. eple, dan. reble, v. apple ap(a)l;a-), ht. oboo/as, oba/as, latv.
abele, abwle, abwlis, prus. woble ( *abl-). . . .. .
Po Jednom ie. *ablu-/*aplu- izvodi se vod starijeg
*sam(a to je, s takvim u het. sam(a)/u-, palaJ. sa-
mluwa-: medustanje je bilo s -mbl-, -mpl-.
Takvo stie. *sam(a}Ju- onda se s hat. awat "jabuka, stablo
jabuke" i s kart. *waf- "jabuka" (gruz. va)-, megrel.-laz. ukur-, svan.
wisgw, usgw). . V d
Dakle bi to bila stara migracijska jabuke potJecu IZ po -
juno od Zakavkazja, pa se moda proirila odande.
jad, gen. jada k. .
1
.
1
. t -::..J "''.Ja
To "bol. brige , ;a otrov, gnjev, JU ma , e Jr;v, gen. Jr;;u
zloba, srdba". , .
Od psl. *M: stsl. jach. "otrov", bug. jad "zloba; muka; otrov', mak._Jad
sln. jad je:J. jed, p. jad isto.
slovin. ja ud "gnjev'', r. jad otrov , dtJal. ed, ukr. ki, isto. . . *V
Vjerojatno je *ech. stara na.!:!' dakl.e . :lJec '?1'1 geruttv . 'edu.
to ukazuje pridjev *ech.h (hrv. ;&lak, ;etka, o 1 ;edak, ;etka, t<? ;&Jak,
ka, o, sln. j9dek, j<?<fka "jedak. otar", .. Jed-
kf "jedak", r. isto itd.) i pridjev Jestiv .
"otrovan, zajedljiv'', jedovf, p. ;adowy isto, r. d1Jal. edovy; prodr
1
.. ") - U rt <...JLJs "prodr}j.iV".
jlV sp. I C..V' n ..J..>.. 'f . d
Usp. jedOvat "otrovan" ( *edovatb(ft,}), jedOvit otrovan ;auvVI Ja an,
nesretan" ( . .
Prvotno je *ech. bilo "otrov'', a otrov se daje u )elu -
usp. fr. poison "otrov" od lat. potionem Korijen je od mdoev-
ropskog za to v. jesti.
285
Po drugom psl. nastalo je od *e-d:., gdje je e- prefiks, a
d- *dO- "dati" (usp. lit. nwdai"otrov'' "to to je dano"; nj. Gift "otrov"
. ben "dat.")
. ge I .
Jadran
Novije ime, od pridjeva jadranski, koji je u Jadransko more. To
pak je ime tek u XJX. prema latinskom Adriaticum mare
{tako u Livija, Plinija i drugih autora; naprimjer u Katula samo Adria). - U
starijih hrvatskih pisaca nae je more naprimjer adriansko i sl., a
Sinje more i sl. U doba narodnih vladara to je na latinskom upravo mare
nostrum "nae more".
U V. pr. n. e. Jadransko su more Grci nazivali I6nios k6lpos
"Jonski zaljev", l6nion pelagos "Jonsko more", a tako i kroz dio IV. st.
pr. n. e. Kasnije ga i oni nazivaju jadranskim: ho Adriatikos k6Jpos, he
Adriatike thalatta, to Adriatikon pelagos. Neki ga nazivaju i kratko: ho
Adrfas, Adrfes.
Takvo ime zapravo je najstarije od i latinskih, a poteklo je
iz imena rijeke ili iz imena grada Hadria, Adria, na sjeverozapadu Jadran-
skog mora, na rijeke Po, u Venetiji. Postojao je i jo jedan grad istog
ilJl(!na, u Picenumu, danas je to Atri, na rijeke Vomano;
Adrion 6ros, za neku goru na obali Jadranskog mora.
Stariji oblik imena grada bio je Hatria, i za nj se pretpostavlja da je
vjerojatno etrursko.
jagma
Balkanski turcizam, "plijen, grabe; navala, juri, stiska"
(usp. rum. iamii, bug. jama itd.), iz t. yagma.
jagoda
Od psi. *goda: stsl. agoda, jagoda, bug. jagoda, mak. jagoda, sin. jagoda,
glu. jahoda, dlu. jagoda, polap. joOadiii mn., p. jagoda, slovin. jagoda,
r.jagoda, ukr.jahoda, bjr.jahada.
Izvedeno suftksom za kolektive -oda od imenice *aga,
odgovaraju lit. wga, ]atv. u0ga "jagoda" - to bi bilo ie. *oga (usp. toh. oko
"plod") od *oug- "rasti, se".
Mfalim da je bolje pomiljati na toga korijena s premetnutim w i
time labijaliziranim g: *ogw -a (za takvo premetanje v. npr. u Ili je
moda *og- < *xweg-?
. lndoevropsko *aug-, *(a}weg-, *og- (starije *xeug-, xweg-, xweg-) "rasti,
jest u stind. ugrflb "silan" (indoarij.: pali, prakrt. ugga-, asam. ug), av.
ugra- "jak", lat. auge6 mnoim", auctor "mnoitelj, osni-
autor (iz toga auktor, autor; auctoritas "savj et, ugl ed, jamstvo;
odluka; vlast, zapovij ed", iz toga je auktoritet, autoritet), auctio "draba" (iz
aukcija), augmentum "prirast" (iz toga augment), augur ( *augos-;
IZ toga augilr, gen. augUJ'a), got. aukan "mnoiti se", lit. augti, augu "rasti",
latv. a[Jgt isto itd.
j aje, gen. jaja/jajeta
<;">d *aje, .. mn. glu: jcjo, . wejo, dlu. ja jo, polap. jo ji, p. jaje,
slovm. jaja, ukr. d1Jal. ajo. - To Je od te. *ojom
drugim su slavenskim jezicima odrazi *ajbce, to je u njima iz-
gu_b1lo prvotno kao to je bilo i u kajk. jajce ili na-
Pnmjer u toponimu Jajce.
I 1
I
I
, I
286
le. *ojom nastale je od *ow-jo-m, to je to se odnosi na
pticu". Ima i oblika *a-j6-m
Usp. iran. *ay;r u av. ap-iivaya-, nperz. xiiya, at. oi6n, oon ( *owjom),
col. oion ( *owijom), dor. ooon ( *owejom), kimr. ""?". stkorn. o/ ( *awjon <
*owjom).
Bez -w-: arm. ju, gen. jwoj ( asim. od *ojo-), lat. ouum ( < oom <
*ojorrr, ovum > roman.: rum. ou, veljot. yuv, tal. oovo, sardin. logudor. ou.
retorom. engadin. of, furlan. uf, fr. oeuf, prov. oou. katal. ou. p. huevo, port.
ovo), krimgot. ada (got. *addja), slisl. egg, v. iigg, dan. ;eg, stengl. ceg,
srengl. ey (engl. egg iz stnord.), stvnj. ei, nj. Ei (germ . . *ajjaz < *aj6m).
jak, jaka, o
Od psi. *jah(jb}. stsl. jah "jak", bug. dijal. jak. mak. jak. sin. jak. jaka
isto, jakf "kakav'', dlu. st., p. jaki, slovin. jafd isto.
Prvotno je upravo zamjenica *jala, zapravo je sa-
od indoevropske odnosno-upitne zamjenice *jo- (ta je u psi. *jb,
*ja, je, v. jer) i .pridjevskoga sufiksa -Ja, (kao u .*JbgDJa,, *gJadJ,Ja, itd.).
Za takve promjene usporedi naprimjer holos ''kakav", hoi6s "spo-
soban, vjet, valjan".
Usp. lit. jOks "kakav".
Po drugom koje je manje uvjerljivo, psi. *jakb bilo bi posu-
iz kelt. jakkos "zdrav".
jal
Vjerojatrto se moe govoriti o psi. *jah, koje je onda jo u sin. jal "jal,
zavist". Usp. onda *jalbCb u sin. jfilec, gen. jiilca "varalica", moda
slovin. ja'ulc "jazavac" te *jaliti u hrv. jaliti "licemjcriti", sin. jaliti isto.
To je od ie. *ja-I- ili *jo-I- (prije biti to drugo, v. nie), to je u
zelos, dor. zalos '1jubomora, jal, zavist" (iz toga je !at. zelu.s; od nar-
lat. *zelosus roman.: tal. geloso, prov. gelos, katal. zelos, p. celoso, port. ze-
loso; iz prov. jest fr. jaloux "zavidan, nenavidan;. ljubomoran; ponosan", iz
stfr. gelos jest srengl. gelus, ielus, od je engl. jealous "ljubomoran"; iz
!at. zelus jest engl. zeal "revnost, gorljivost, ar"; iz talijanskog gcloso
"zavidan, jalan" jesu hrv. diloz itd.), stir. a{i)lid "moli,
prosi", kimr. iawl "zapovijed; pohvala, lava", iolaf "hvalim, slavim".
Indoevropski je korijen *ja- ili (starije *jex- ili *jexw-) "biti raz-
draen": stind. vcd. ya-van- yii-tflr- "osvetnik", yii-tu- "vradbi-
na", av. yiitu- bajanje; yiisii "elja", arm.
janam "upinjem se, napreem se", zetr6s zemfa, dor. ziimfa
"gubitak, teta; kazna", zor6s "jak; (o vinu) nepomijean, suh".
je da je ovdje korijen < st. *jexw -. Mislim da se moe
govoriti o ie. st. *jexw -/*jeux-, pa bi to *jeux- > *jeua- bilo u *jcu(a)-
"mijeati, mijesiti". to se nema prepreka za takvo
Za ie. *jeu(a)- "mijeati" v. u juha, v. i juriti, jar.
jalov, a, o
Od psi. *aloVb, a, o, odr. *aloVbjb: csl. jaloVb, bug. jitlov, sln. jalov, a,
jalovf, lu p. ja/o""?', slovin. jalt.1ovi; r. jftlovyj, ukr. jaJovyj, bjr. -
jMavy.
Usporednice su lit. cmajt. olaus "kopljcn, trojen" ( < *olavas}, latv. 5Java
"jalova krava; krava koja ne daje mlijeka".
Bez sufiksa -ov-: sin. jfil, r. jalyj, moda u hidronimu Jiila.
287
Psi. *ah{jb} moe se od ie. *o/-, no moe se pomiljati i na to
da je polazno (i) psi. *jah(jb), to bi bilo od ie. *jol-.
Dakle moe biti i korijen *el- i *jeJ- . Taj je drugi u halios "uzalu-
dan. prazan, tat" (moda iz pelazgijskog?), kimr. ial "polje; u umi"
!atv. jels "sirov, nezreo". '
da tu zaprav? radi .o odrazima to bi na
razlJll bilo *HiL11. To moze dah osnovu I *xejl- i osnovu II *xiel-. -
Osnova I (preko ij > I ili ji - Jj > J) dala je ie. st. *xel- > *al-. II
dala je s jedne st_rane ie. st. *xel- > *el- i s druge ie. st. *xjel- - *jxel-/*jexl-
od toga su *je]- i *jJ-. - Zasad nejasno (iako neki povezuju s ie. *alu- '
"gorak", za koje v. u pivo).
jama
Od psi. *ama/*jama: bug. jama, mak. jama, sln. jama, jama, Iu.
jama, polap. jomo, p. jama, slovin. jqma, r ukr bjr. jama.
je j- sekundarno.
se s ame "lopata, motika".
Po drugom od ie. *ama ili *oma, to bi bilo od *ou-mli: stir.
huanl:. ir ?el. uajn;h _ tlnii "rupa, raspuklina u
zem1J1 , grc. eune brlog . (A od 1e. *oumii bilo b1 psi. *uma.)
Ako bi polazne bilo ie. *o-mii, tada bi, kako mi se to moglo biti re-
gularno povezane s *ou-mii: ie. st. *oxw- > *o-, *oxw- > *ow-. lzmjenji-
vost xw/xw nije
j antar
Iz ruskog jantar', a to je od starijeg oblika entar', to je iz
(usp. prus. *j'?11tars, *gentars, lit. gifitiiras, gentfiras, jcntiiras,
latv. dzmtars, dmtars (12 kurkog), dzltars, zltars, zitars ziteris zlters
ziters). ' ' '
autora, izvor jantara bila je obala mora.
Iz tih .po Evropi po jantarnom putu na jug: Germani su ga
.!zvozd1 u PanoruJu (pa zato ostatak baltijske u gyantar
Jantar.' gyanta "smola", to su preuzeli od starijeg stanovnitva).
Je u starini bio smatran za ljekovit, a tek se kasnije upotreb-
ljavati kao ukras, za nakit.
Sa dolazi do fatjanovske kulture (srednja Volga, Kljazma, Mos-
kva) u VrtJeme 2000 godina pr. n. e u mikensku dolazi poslije
1600 godina pr. n. e., haltatsku kulturu dosie u vrijeme 1000-500
godina n. e u Rimu je oko 900 godina pr. n. e. U Asiriji se spominje u
X. stolJ.ecu pr. Takvu vanost jantara i to da je

rtJec za staklo, skr - kroz razne posrednike - iz

(usp. lit. sakai"smola" i psi. *sola, > sok).
. S?ma baltijska nema baltijske etimologije; vjerojatno je to
nica lZ nekog prcdbaltijskog jezika.
januar
Iz lat. jiint!f;ius. je u rimskom kalendaru nazvan po italskom bo-
_(men:1s). bio je u rimskoj i italskoj mitolo-
bog . ulaza 1 _vrata ' (svakog mjeseca, svake godine,
z1vota}. Slavljen je 9. SljecnJa. Smatralo se da Janus ima dva !iza
Geminus "dvostruk": to zbog toga to vrata vode i unutra i
an. S1JecanJ je nazvan po bogu dvaju lica zbog toga to je u junijim I
1 11
I
1 I
I
288
krajevima taj mjesec prevrtljiv (takav je u sjevercljima oujak. v. o njegovu
imenu, i travanj, usp. izraz aprifveter - iz nj. Aprifwetter - , aprilsko vrijeme,
za nestalno travanjske vrijeme.
Latinizam januarij nije se odrao. Oblik januar zabiljeen je od XVIII. st.
Osim njega bili su i oblici kao jenar (1100), envar, jenvar (XV. st.), po
denar, (XIV- XV. st.), jenar i drugi.
Ime liinLJs p0vezano je s -iiinua "vrata".
janje i gen)a{g}njeta . . , .
b1 se *;agne; usp. npr. ime Jan1a prema Agnes, Agneza.
Od psi. *agm;, gen. *lignr;te-. stsL agnr;, bug. agne, mak. jagne, sin. jagnje,
gen. jagnjeta, jahiia, gh.r. jelmjo, dlu. jagrie, polap. jagn<J, p. jag-
nir;, slovin. str. jagnr;, ukI. jahnja, bjr. jahnja (usp. r. jagnenok).
Osnovno je *agn-, to je od ie. *agw(h)no-: amn6s "janje,
amne lat. agnus "janje", agna (> roman.: tal. agno, port.,
galicij. anho), stir. iJan "janje".
prema *agniti sr;, jo u stengl. eanian, engl. st dijal.
yean 'janjiti se" (germ *aun6jan, aun- < ie. *agwhn-).
Indoevropski naziv za janje *agw{h)no- najvjerojatnije je iz
nekog semitskog izvora, usp. sem, *<igf- "mlado ivotinje": akad. aga/u "ma-
garac", ugarit. <gl, sthebr. <egel, aramej. "igla, arap. <ig/- "tele".
jarPridjev, nastao od psi. *jaTD(jI,} csl. jan "opor, gorak, otar", hrv. i ime-
nica jfir "bijes, razjarenost, ar, strast", sln. jfir, jara "bijesan, ljut, gnjevan",
jarf "mlad, svje", jarf "plll1 snage, svje, veseo", glu. jery "trpak,
otar", dlu. st. jary "sladostrastan; neobuzdan; razvratan, raskalaen",
'1omljiv, krhak; gorak, kiseo; grub", p. st. jary proizoran; krepak",
slovin. jari' "svje, bodar, veseo", str. jaryi "gnjevan", imenica jar11 "gnjev",
r. jaryj "bijes an, ljut, gnjevan", dijal. "iv, brz", ukI. jaryj "pun snage,
stratan, jak, snaan''.
Izvedenica od *jan jest *jariti (sr;}. stsl. jariti sr; "srditi se", hrv. jariti
(se) "raspaliti (se)" (usp. razjariti se), sin. jariti se "pariti se (o pticama);
goniti", jariti "srditi", r. ja.rit' "srditi, jariti" itd.).
U nekim se moe vidjeti utjecaj *jan/*jara/*jaro
(v. jar), no ovdje je *jaTD odraz ie. *jor- < *jou- r-, to je npr. i u zor6s
"arak, jak". Prijevojni stupanj o toga korijena jour- jest u *juriti (v.).
jar ., gen. jari
"ljetni usjevi". jar m koji se sije ljeti".
Od psi. jarh gen. *jari: sin. jar "jarica, j aro ito", jef, jaf isto,
jar p. jarz isto i "jarica", str. jarh "jaro ito", r. dijal. jar'
"jarica, jaro ito", ukr. jar' jarica", bjr. jar "jarica".
Psi. *jaro/*jara/*jaTD: bug. jara "zrak; odsjaj, odbljesak; rumen (zore.
sutona); sumaglica", jara "para", mak. dijal. jara h. jara "velika
iz maglica", jfir m. dlu. st. jaro, p. jar, st. jaro, st r
resi. jara isto, r. dijal. jar "vatra'', ukI. jar .
Kao pridjev *jaro(jb}: hrv. jar, jara, o "proljetni" (usp. jaro ito), sln. 1fir,
jara isto, jarj "proljetni, jari", dijal. jarj "jari' ', p. dijal. jary "proljetni",
slovin. jari, str. jaryi isto, ukr. jaryj "proljetni, jar, mlad".
Od ic. ili *jOro- "godinje doba, to se onda po jednom
289
izvodi od ciklus, kretanje sunca", a to onda polazi od
. *. ,,....,,
1e. e1- ICI.
To bi bilo ie. *jero-, st. *jexr-. to pak drugo lndo-
evropsko *jero- jest u stind. *yar- "godina" u paryfiriI}l "koja se teli cijele
godine", av. yara sr. "godina", hOra "vrijeme, godinje doba, godina" ( v.
ura), Jat. hOrnus "ljetonji, ovogodinji", got. jer "godina", stnord. ar, stengl.
angl. 3er. zapsakson. 3ear, engl. year, stfriz. ger, stsas. jar, ger, nizoz. jaar,
slvnj. jar, nj. Jahr (germ *jtiirram). .
To drugo dovodi ie. st. *jexr- od nostr. *naTA "mlad, novoro-
afraz. *n<r "mlad; momak" (hebraramej. na<ar sluga",
ugarit:..n<r "sluga", n<r sthebr. na<ar
na1ra "djevojka"; ?ku.: niro "mekan, njean"), ural. *nare "mlad,
(fin. nuore-, est. noor "mlad, svje", saam. sjev. njuorak
"slabo, mlad, jelen", ?mansij. norga "jednogodinje drvce";
?samodij.: motor. nara "nov"), drav. *nar:- "mlada biljka; rasti" (tami!. iifi[U
"nicati", malajalam fia[u "sadnica"), alt. *na(r)A "mlad,
(turk. *naf > *jat stturk. jaz, stujl, uzb turkmen. jaz, sur,
a iz bulgarskog *niir jest nyar; mong. nira-i: mong. pism. nirai "novo-
nov; svje", halha narae tung. *nar-: mandur. nijarxun
"svje").
V.jarac.
jarac, gen. jarca
Od psi. *jarhCb: bug. jarec, mak. jarec, sin. jarec, gen. jarca, jarec,
p. dijal. jarzec, r. jarec, gen. jarca, ukI. dijal.
Izvedeno od *jaro (v. jara): *jarbCb je neto mlado kao pro-
pa od "jare" nastalo je i "jarac".
Zato ovamo, sa sufi.ksom -r;t- za mlade ivotinje, *jarr;, gen.
*jarr;te: bug. jare, mak. jare, h. jare, gen. jiireta, sl n. jare, gen. jareta, str. jar<;
(usp. jefatko "jare od godine i pol").
No u *jafbCb "jarac" moe se vidjeti i utjecaj od *jan (zna-
."mlad, svje, pun snage, ara, strasti" itd., v. jar).
j arak, gcn. jarka
I jarak. gen. jarka. - Od psi. *jarokb: sln. jarek. gen. jarka, jarok,
p. jarek, ukI. jaryk
Praslavenska je iz nekog turkijskog jezika {iz avarskog?),
usp. t. yank "rascijep", dagataj. yaruy.
Bez sufiksa -J.k t. yar, tatar bakir. jar "strma obala, provalija" (usp. po-
sudenice r ukr bjr. jar). = Turkijski je korijen yar- "rascijepiti''.
Sufiks -ak bio je kao pa je s uve-
sufiksom. jaruga.
j aram., gen. jarma
. <?d psi. *ari.111b: stsl. jarbrm,, bug. jarem, mak. jarem, sin. jarem, di-
Jal. ;arom, r. dijal. jarem, ukr. dijal. jarem, bjr. dijal. jaruom.
U zapadnim i jezicima odraeno je *arhmo.
!aram je glavni dio volovske opreme i zaprege. Starija je *jbgo
(v . .rgo): ie. *jugom "volovski jaram' najvjerojatnije je isprva tek
komad drva za glavu ili remenom oko vrata vola, dok je *arbmol
*arh111b bilo za par volova.
*ari.mo odnosi se na glagol *ariti, koji je samo u obliku
290
*kojariti (h. dijal. (BiH) kojariti se se, razvijati se", p.
"sjedinjavati, spajati; se"). Povezana pak je s tat. arma
sprava; oruje", hflrma "kola" ( *armJJ ili *arSmJJ), moda lat. armentum
"krupno blago; stado, krdo". - V. rame.
a.rbol
J I jarbol.' - S razni!TI starijim i oblicima: arbor, jiirbor, lj)ar-
bul, iirbuo, jarbuo, jiirbo, jiimbor i dr. - usp. sin. jambor.
iz dalmatskog, usp. juarbul, furlan. arbul, mlet.
yuarbul, tal. (toskan.) itlbero, arboro, a/boro - to je od lat. arbor "drvo" (a
na Sredozemlju u romanskim jezicima i "jarbol"}.
j asan. jasna, o
Od psl. a, o, odr. stsl. jasm, jasen, mak. jasen, sin.
jasen, jasna, jasnf, lu., p. jasny, slovin. jasni: r. jasnyj, ukr. jasnjj,
bjr.jasny.
U tome je prijevojni stupanj o (011, prema stupnju u *jb5kra.
Povezuje se s lit. aikus, eikus, iklls "jasan", toh. B yesiiff "jasan,
je dalja veza s *jbs&1ti "iskati" (v.).
jasen
Od psl. bug. jasen, mak. jasen, sin. Nsen, gen. di-
jal. jasen, jasan, jaseii, lu. jasen, polap. josin, p. st. jasien, jasion,
jesion, slovin. ja.roWJ, r. , uk.r., bjr. jasen'.
Od ie. *osenos, s naknadno produljenim o, kao *os- u baltijskom: lit. wsis,
)atv. ur.5s(i)s, prus. woasis. tvorbe kao slavenska jest lal ornus
( *osenos; lat. > roman.: veljot. guarno, tal. napulj. furlan. vuarn, istro-
roman. rovinj. varno, fr. orne, p. orno).
Indoevropsk.i je korijen *os- (starije *Hos-}: ?het. ha()ik- "drvo s plo-
dovima", akun ats, kati zap. kati "breza", arm. ha6,
oksfe (''bukva"}, alb. ah (''bukva"}, stir. huinnius, stkorn. onnen, bret. oun-
nenn, kimr. onn, ynn mn. (kelt. *onna <*osna), stnord. askr, dan., v. ask,
stengl. rese, engl. ash, sjevfriz. esk, stsas. ask, nizoz. esch, stvnj. ask, nj.
Esche {germ *askiz, sa sufiksom -k-).
Moda je ie. *os- skupa s ural. *oska "jasen" (mordvin. mokan. uks,
mansij. gor. ok, kamasin. iizo1) poteklo od nostr. *Host1, no velika je vje-
rojatnost da je uralsko *oska {tako, ako se zanemari kamasin. iizoJ) po-
iz nekog indoevropskog jezika (baltijskog?}.
*Ho(k)Sa "jasen" usporednica bi bilo jenisej. *'oksi "drvo".
jasika
Od psl. *asika: bug. jasika, mak. jasika, sln. jaslka, jesika. - Zbog
( *osika, *osica, *osina} moe se pretpostaviti da je *asika nastalo
produljenjem o od *osika. Polazna je *osa "jasika" dijal.
osa, lu. wosa, p. osa), to je od ie. *opsa.
Usp. pali itd.; -kk-; rom (ev-
rop.} phiko rame ), kanur. phyol(J tanJ. *sph(i}yakka-). grc. asp1s, gen. as-
pfdos (naziv za neku zmiju otrovnicu, poskoka; *aspi-; iz toga aspida "poskok.
ljutica; pren.zla ena, iz preko latinskog, jest fr. aspic
"zmija", zapisano u xm. sa sekundarnim -c, to je prelo u ku-
harstvo, kao naziv za vrstu hladetine, po prelijevanju boja, usp. fr. sauce ili
ragout a l'aspic - u nas preuzeto aspik), stisl. 9sp, dan., v. asp, stengl. ;espe,
291
nizoz. esp, engl. asp, stvnj. aspa, nj. Espe {gcrm. *aspi5n). lit. cpue (s
u po puis "bor"?}, !atv. apsa, prus. absc.
Iz indoevropskog je u drevna vremena posudeno u turkijske jezike: al -
taj. apsak,
V. oskorua.
jastreb .
Od psl. bug. jastreb, mak. jastreb, sin. jastreb i jastreb,
jestfab, jastrab, glu. jatfob; dlu. jastfob(J, p. jastrzctb, gen.
slovin. jatfib, r. jastreb, uk.r. jastrib, bjr. jastrab.
Suftksom -t;b- od *astr- (usp. *iistn u uk.r. dijal.jaster "ja-
streb"}, usp. *astrpbb (sin. jastrob, uk.r. jastrub}, je i *gol9bJ
Proireno je da je nastalo od ie. *ola.rpet-er-, s
*ola.r ''brz" (stind. asu-, prakrt. asu-, av. asu-, okfs itd), usp. stind. au-
p;itvan- (u Rgvedi asupatvii sycnaJ; sokoli"},
okypetes 'brz" (doslovno lat. accipiter "jastreb".
Po drugom bit da je u vezi s !at. astur "jastreb" (zapisano
u X1II. to je moda iz mcsapskog (no romanisti pak
misle da je to preobraeno accipiter}. Upozorava se na parnost astur
"jastreb" prema uultur isto.
jastuk
se s hrvatskog ili srpskog jezika proirila i na
zapadno. Turcizam (usp. mak. jastak, bug. itd.}, iz tur. yastlk, yazdJk.
Ima jo za jastuk koje su posudenice. - Sjevernohrvatska
vfinku ( viinjku, vonku itd i u je iz
od koje je Wangkiisscn (usp. stvnj. vancussi, s vanc,
nj. Wange '1ice"} ili iz u (van.kos). -
Na obali je kufn, kuin, kUin preuzeta iz cussin, to odgova-
ra cuscino, a to pak je iz prov. coisl (kao i
p. cojfn} < roman. *coxinus (to je dalo jo stfr. coissin, cussin, fr. coussin}.
Roman. *coxinus izvedeno je od lat. coxa "bok, bedro" (> rum. coapsa,
tal. coscia, sardin. log. koa, retorom. engad. koscha, furl. kuese, fr. cuisse,
prov. cueisa, katal. cuxa, port. coxa; iz dalmatske u nas je
npr. u Dubrovniku kopsa, kovsa ''but, bedro, stegno krupne i
sitne stoke"}.
. (tako npr. u sjevernom u nas u starijim
rJecrucima podg/av, podglavac,
jato
psi. csl. jato, bug. jitto, mak. jato, hrv. jata ("zaklon
krov, zid,. stablo, kabanica" usp. p0jata), jat ("nmoina ptica"),
8
, n. Jato 1ata "koliba", usp. pojata "upa, koliba"), st. jata
<.'koliba }, glu. ;eta ("prodavaonica"}, p. jata ("koliba"), rijetko jato, r. dijal.
Jat ("riblje jato").
Prvotno je "jato (ptica, riba), pokretna gomila". je nastala
jedu, . p. st.
o Je 1e. 1c1). - ZnacenJe 'koltba, nadstrenica, upa"
Poteklo Je, preko prtjcnosna, pokretna od "jato".
kr
Tvorbena usporednica za praslavensku *jato jest stind. yatam "hod
etanje, putovanje". '
292
javiti (se), javim (se)
Od psi. *avfti (sr;}. stsl. aviti (St;}, javiti (sr;), bug. javja, mak. javi (se),
sin. javiti (se), jeviti (se), javif (sa), dlu. jawis, p. sir;,
slovin. jav;Yc, r. javit' sja, st. javit ', ukr. javfty.
Vjerojatno od priloga *ave: stsl. ave, jave "javno, otvoreno; jasno;
poznato", bug. ave, jave, mak. dijal. jave "javno", hrv. javi "javno, otvoreno,
ne resi. "jasno, otvoreno". - Usp. lit. ovyje "budno".
Usp. *ava: mak. java, h. java, kaup. java, r. dijal. java, ukr. java, bjr. java.
Prilozi su i stind. avilJ, av. avi (avikiir- javan", s kar- "raditi",
usp. jo srperz. fikarak javan", klas. pcrz. akar - usp. stind. avzykara-),
a otpriloni su glagoli aisthanomai (isti korijen u
iz koje je estetika), lat. audio sluam" (usp. audio, audiokaseta,
audiogram, audiometrija, audijencija, audicija itd.; lat. audire > roman.:
rum. auzi, tal. udire, retorom engadin. udir, stfr. oir, istfr. zwayi, prov. auzir,
kata!. ohir, oure, p. oir, port. ouvir), lit. 6vaidas "nestako; smion (to
je *ovi-vaidas, s vaidas "oblik, prikaza"), latv. avfties ''budaliti, bedariti se".
Indoevropski je korijen *au- "osjetiti, - on je i u het. au- "vidjeti,
tati", karij. av-n- isto.
javor, gen. javora
Od psi. *avotD: csl. {j)avotD, bug. javor, mak. javor, sin. javor, ja-
vor, glu. jawor, polap. jovare mn p. jawor, jaw6r, r. javor, ukr. jftvir, gen.
javora, bjr. javar.
Praslaveni nisu poznavali drvo javor - usporedi stanje s nazivom
za buk.'VU. za javor je iz nekog odraza zapadnogermanskog
*ahor- (stbavar. *ahor-, nj. u Korukoj ohr, razni dijalekatski oblici kao Are,
Ohr, Ure, Ere), usp. *iihorn- u stvnj. iihOrn, nj. Ahorn "javor, klen".
Germanska je srodna s lat. acer, gen. aceris "javor" (acer, acere >
roman.: tal. ftcero, p. arce, port. acer; *acre > furlan. ayar; *acus sr. > ka-
ta!. achs), akarna "lovor". - U tim bi mogao biti indoevropski
korijen *aJ<- (o njemu v. u otar).
jaz
"kanal za vode kroz branu za mlinove" i sl. - Od
psi. *en: csl. jan ''kanal", bug. jaz "gat, nasip, ustava", mak. jaz "jaz",
sin. j?z ''brana, ustava, gat", jez, jaz, p. jaz "mlinska ustava; dno rijeke
za ribolov", r. dijal. ez "dio rijeke za ribolov i opleten pru-
ukr. Iz, gen. Izu za ribolov", bjr. jaz "dio opreme
za ribolov".
S dugim e ( *egh-); srodno s *ezero "jezero" (v.). Usp. jo lit. ee. eia,
aia, latv. ea, prus. asy arm. ezr "obala, kraj, granica".
jazavac, gen. jazavca
Od psi. *ez\iU:b: bug. jazovec, mak. jazovcc, hrv. i jiizvac, jiizbac itd
sin. jazvcc, jazbec, jez(e)vec, jazvec, p. jatwiec, r. dijal. jazv6c.
Izvedenica od "rupa, jama, brlog, jazbina" (v. jazbina) - jazavac je
tako nazvan ivotinjom koja ivi u jami.
jazbina
Od psi. *&vina (stsl. jazvina jama'', jizvina 'brazgotina, oi-
ljak" itd.), to je izvedenica od *ezva/*ezvo/*ezVD: stsl. jazva "rana, prit",
bug. jazva isto, hrv. jlizva, jazba "rana; jama". sln. jfizba "jama,
293
jizva "oiljak", jazva isto, dlu. jazw "jazavac", r. jazva "gnojna rana"
jazvo "otrica", ukr. jftzva "rana", bjr. jazva isto. '
Srodne su lit. ftia "pukotina, naprslina", latv. aJza isto. Element -v-
jasniji je ako se obrati panja na lit. ailis, ilis, prus. cyswo ( *eizvo, *eizva)
"rana". - Usp. jo het. iga(i}- "raspuknuti se", lit. iti isto, ia "pukotina na
ledu", Jeza, Jeze isto. Indoevropski je korijen *aiK- (starije *Haig-).
V.;azavac.
ebati, jebe
J Od I *'y''"' . b
. .. . Jecx;t1! . ug._cM, di jal. u junoj AJ-
ba,!UJ1). 1a?a, ste. ( ku?.1t1, . konti )._ jebati ("udarati; kleti"),
;ebaf, gluz. Je_bac, (, 0?':11'1nJ1vatt: varati .. - u nas prostije i
. . u?arat1; ), p. (i "kuditi,
)._ ;a?ac ( trgah, kvariti - usp. u nas prostije i atr.
za;ebat1 pokvantt ), r. ebat', ebU, ukr. ibftty, cbU.
Starije je hrv.jepsti, r. etf, et', ukr.
. . Je stind. yflbhati 3. I. jd. prez. (indoa-
r.1J.:. yabha_t1 .isto, yafaa1Ju inf., lendi yahal), pandabi jaihl)a,
as!<tm kati yiv-, paai aw-, kalaa iiw-, khovar
zoiik .mf.: ?rc. 01pheo, 01phai5, 01phi5 I. I. jd. prez oiph6les ''bludan, razvratan",
dor. (IZ* (spartanski ota? 1indareja, Ledina mua),
germ. a1{30 porodica (langobard. -mb u Anta1b, Burg1.U1daib, stvnj. -eiba u
Wetereiba, Wmgarteiba).
U je i ' >
Mislim da b1 se te. e1bh-/*;ebh- moglo 1zvod1ti od nostr. *7bA to bi se
po *'b- htjeti": hebr. 'bj, j'b
: Str: !.vb . , 'bb eljeti neto. pripremati
se , vo!Jet.1 ; - usp. 1 stegip. lb.t prakopt. *'ibi,
sa1d ahnum e1be, f aJum. ib1 isto; *'ib- u jeziku bogom
y1p, u jeziku kir yip).
jecati, jecam
"ko<?? psi. &cam, hrv. st. "stenjati; odjekivati", jekati
.ntt, kuditi , sin. 1ecat1, ;ecam (s joj! joh! dale j6kati "pla-
dl.U. (se) "tepati; zadihati se", p.
mucati , slovin. )?kac uzdisati, stenjati".
od
.s>dglagolska je imenica jeka, jek (Odjek, dalje od toga odjekivati
ueknuti). '
8 *<;cat! progresivnu palatalizaciju; starije je *qkati.
0
. :rcat1 ( b':I&. mak.
, 1ecat1, ;acat1, sin. "stenjati", p.
s enJatt , r. dtJal. itd.
lat Od *enk-, usp. alb. ank6j "uzdisati, 7.aliti",
uncare rtkat1, mukati , ruzoz nj. janken "cviljeti".
gen.
Psi R_!je_? je nastala .. f koji j e potekao od
m<in t;eb1neJ?b1!,b bug.
rnen' 1acmen {"Jccmenac"), sin.
slo .'

_ gh.i;t. 1ecm_1en, dlu. jac.rh eri, polap. jqcmin, p. jgczmieri,
VII!: r ukr. gen. bjr.
RiJeC Je nacmjena od glagola ""1;;kti "svijati'', jer je klas isprva
294
uspravljen, a kad savi!e se u sin. "je-
i raena smjesa i mozda bJr. d1Jal. eca_ zob , od pretpsl. enkJa. Za
tvorbu usp. !atv. ancisi
Od istog ie. *ank- jest npr. st1sl. ang1 'bodlJa , stvnj. ango, angul "trn,
bodlja".
jedan, o. . . .. _ _ _ . * . *-"-.
1
edi
Taj broJ 1 pndJeV jedini, a, o potekh su od psl. 'e_dim/ sts.: J. m,
jedbm, bug. edin, mak. eden, sin. <:.cJe1!, .edfn'. }ed_en,.)e<jinY. Je<j('n,
jeden, dlu. jadcn, jadny, polap. Jadan, p. Jeden, slovm. Jaden, r. odin, d1Jal.
ukr. odfn, bjr. adzin.
Sloeno od *ed- i *im, = *jh11'b. . . . _ _ .
Po jednom *ed- od
*ed (v. jo), koja bi i u e:fvaJ, hrv. Jedva, sin. Jedva,
r. edva itd., s *-va koJe Je srodno s ht. vos Jedva ). -
Po drugom u tom *ed- moe se vidjeti ie. *ed(h}- kao odraz nostrattckog
*'UXdE "je&n, samo": afraz. *'ulfd- "jedan"
'el;ad, 'l;id. *wl;d "jedan, sam' u wa!Jid sam ( Jeduu,
nac" je i ime, iz njega tur. Vfl!!!d. iz t?ga Muslunana
sthebr. jtihid itd. egip. w< m, w<.t . Jedan, Jedna ), kart. ode
(stgruz. Oden "kad", gruz. -ode_."samo" npr. u or!ode dva"), ,ru.
"jedan" {fm. yksi, yhte-, iiks, saall"!. _N okta, komi *et, CKJ'
drav. *ut "to je par, drugi {telugu uddi 1t?.), (lung .. : na
naj. ogadiragda "samo u - Od iste Je nostrattcke nJect naJVJero-
jatnije i etr. Su "jedan". * . . .
Drugi dio, Je - v. m.
Starije je *edm'b, 1 to Je prvotno znac1lo samo Jedan .
jed;aiftjeeni su oblici jednusti, jed17?.
Sve je to poteklo, preko *etfa:nohd;:: od *edinobd>:/*edbnabdy "Je-
danput", to je npr. u ed_nos, dijal. edno, ed-
nu, resi. edinodY_ . r. odnazdy, odnidy. . *- _
u prvom je dijelu *edbn-/*edm- (v. u Jedan), u s11._ od
imenskog oblika *hd'b ''hod", usp. *bdl'b: . *bdla, . (> isao, isla, 1sl?_. s
i- od *jb-ti, v. Ovdje *bdy moe bih akuzativ ili instrumental mnozme
od *hd'b (usp. i psi. *d'bvabdy, *tribdy). . . _
Postoji i usporedan hrvatski oblik na
*edbnojbtji "jedanput", koji je npr. u bug. c:
stp. jedn4c, jen4c, resi. bjr. {postojah _!':1
*dwajbfji, *trijbfj11, gdje je u ?rugom dtJelu ob!!k JbfJ 191 _
U oba je praslavenska oblika u dn.t??m za puta sadrzano_ znace
nje povezana s uostalom, usporedi 1 vezu Jedanput, dvaput ... s put.
.
Od psi. *edro/*edra: stsl. ja<ifa gi:._ud1, :
bug. nedra "(zemna) njedra", sin. Jedro , ncaro_ ob1cno !1&1ra mn. _nJe
dra", nadra sr. mn. "grudi, paz01a", dl,';IZ sr. 1st.o:
p. jadro "mrea", niadro, niadry pazuha , sl?vm . .J_adro sr. ',resi. Ja
dro "dubina; njedra; enska utroba; torba; Jetra; Jedro; plod , r. mn.
"unutranjost, utroba ili dubina", ukr. nidra mn.
295
Oblik *nedra nastao je od spoja *vbn edra "u njedra" (usp. *Ja,n
jemu > *k njemu i sl.).
Psi. *edro nastale je od ie. *oid-ro-, usp. germ. *aitra- "gnojna oteklina,
gnojni u stisl. eitr "gnoj'', stengl. at(t)or, stvnj. eitar, nj. Eiter "gnoj", od
ie. *oid- nabujati, nabreknuti", koje je jo u arm. ait "jagodica, obraz",
aitnum ( *oid-nu-1111), oidai5, oideo oidos sr. "oteklina",
Oidi-pous ''Edip, .sin Lajev i Jokastin" {"nateklih nogu"). Usp. jo ie. *oid-mo-
u oidma "nadimanje mora, brujanje .. mora, bujica valova, { *oid-
-111!J-). lat. aedimus ( aid-me/o- ), nj. Odem "oteklina", psi. *edmo {samo u
glu. jedmo "gnojni .
j ede: psi. *ed('b)va: stsl. bug. edva, mak. edvaj, sln. jedva, jedva,
glu. ledma, dlu. led/Ja, Jedem, ledym, p. st.jedwa, r. dijal. odvfl.
Spoj dviju Za prvi dio, *cd-, v. u jedan. Drugi dio, *-va, uspo-
reduje se s lit. vas "jedva" {usp. vosncvos "jedva jedvice"), usp. i csl. vasn'b
"jedva", resi. vazm. ''hrabrost, te bug. dava "moda, jedva".
j eftin, a, o
Balkanski grecizam (usp. rum. eftin, eftfn, mak. evtin, bug. evtin itd.), iz
nar. phten6s [ftin6sl, usp. stariji oblik u knji. [eflin6sl Prvot no
bilo je "obilan". Smatra se da su proirili po Balkanskom po-
luotoku Cincari, i to trgovci koji su se sluili upravo jezikom - Da-
nas je pridjev proiren i u hrvatskom jeziku.
pridjevu odgovara postklas. "uspjean,
Pridjev je u izveden od glagola, usp. eutheneo, jon.
neo, eutheneo "u dobrim sam prilikama, napredujem". Usp. jo i eufhenia
'blagostanje, obilje". - sadre prefiks eu- "dobar".
. su !)?tekle od ie. *gwhcn- "nabujati, naduti se, biti _pun, piti
Jedar; obilje", to je dalo jo npr. stind. ghanfth "zbijen, gust"(> indoa-
rij.: pali ghana- prakrt. ghaJJa- "gust, teak", sindhi ghalJO "mnogo",
lendi ghaJJa "debeo", pandabi gha!Ja "debeo, gust", nepal. ghanu, bengal. gha-
na, bihar. ghan, hind. ghana, gudarat. ghanLJ, sinhal. gana itd.), akun
giini-alJUr "palac", kalaa ghana "velik", gonu jak" {indoa-
rij. *ghanas), perz. agandan "napuniti", agani "pun", arm. yogn "nmogo, vrlo,
veoma" (i- + *o-gwhon- ili *o-gwhno-), lit. gami "dosta", "dostajati",
gana "dosta", psi. *goneti (stsl., resi. goneti "dostajati" - odgovara
ltt.
jegulja
.. Skupa s oblicima angillja, janjula itd. i sin. jegwja, iz dalmatskih
1
oblika, usp. veljot. angiola, istroroman. angvela. Polazni bi
oblik bio *angullia, to je nastala premetanjem od Jat. anguilla.
anguilla ima sufiks -clla promijenjen pod utjecajem i iz
angws "zmija". Usporedan je oblik "jegulja". Ime ilirskog ple-
meb Enkheleis, Enkhelffnes, Engelfines ima istu tvorbu (izvorno je cng- ;
0
het. s enkh- pod utjecajem Usp. i alb. ngjale, to ne mora biti po-
iz ili latinskog, nego moe potjecati od starijeg <
- U romanskim je jezicima anguilla (veljot. angiola, tal. angui/Ja,
sardm. logudor. ambi<J<ja, furlan. anzilc, fr. anguil/c) i anguila (p. anguila,
P<>rt. enguia).
Ne znam moe li se pomiljati na to da je u gcrm. *relaz "jegulja"
296
(stnord. ali, stengl. a:51, engl. eel, stsas. a/, nizoz. aal, stvnj. a/, nj. Aal) neka
preobrazba istoga korijena. - V. gu.
jela
Od psl. *edla: bug. cla, mak. ela, sin. jela, glu. jedla, dlu. jedla, polap.
}adla, p. jod/a (usp. h. jelka, sin. jelka, r. bjr. - Usp. *edlb: sin.
je/, jedi, jedle, jed!a, p. st. jedi, r. el'.
Od ie. *edh-1- ( *edh/a, *edhlis}, usp. !at. cbulus ., ebulwn sr. "zova,
bazga" ( *edh-lo-; lat. > roman.: tal. ebbio, furlan. fieul, fr. hieble, prov. evo/,
katal. ebo/), gat. odocos isto ( *odh-), stsas. aduk, stvnj. attuh, attah, nj. Attich
isto (germ. iz kelt.}, lit. agle "jela", !atv. eg/e, prus. addle isto.
Indoeropski je korijen *edh- "otar", usp. lit. adfti "vesti", adata "igla",
!atv. "plesti".
jelen
Od psl. *elen'b/*elel1.b: stsl. jele/lb, bug. e/Cn, mak. elen, sin. jelen,
gen. jelen, jelen, lu., p. jelcil, r., ukr. olen', bjr. alen.
Od ie. *el-en-/*el-n-, sa slavenskim akuzativa te
ke osnove *elC11b bi se psi. clr;, to je prelo u osnove na o
*elem.
Srodne su toh. A ya"I, ylem "gazela", arm. eln "jelen", ell6s
lane" ( *el-no-s), "jelen, kouta" ( *el-1)-bho-s; miken. e-
ra-po-}, stir. elit "divokoza" ( *c/:1)- f-), kimr. elain "srna", stlit. ellenis "je-
len", lit. elnias isto, !atv. alnis "los". Ovamo idu i psi. *o/ni (ie. *ol-
n-), to je dalo nae lane, gen. laneta (s prelaskom u deklinaciju na t).
le. *el- poteklo je od nostr. *'ili "jelen", to je dalo jo afraz. *'ji "jelen"
(arap. >ijjal "kozorog", gcez hajal "jelen", ugarit. ajl, 'ji, sthebr. 'ajjal,
akad. ajalu; istkW.: soma!. eelo "gazela'', kambata ellienti "antilopa";
kaba yila "antilopa"), ?kart. (gruz. ir-em- "jelen"), drav. *iJ,.1- "jelen" (ta-
mi.I. iralai "jelen", kanada, lulu era/c "antil opa, jelen"}, alt. *ili "jelen, srna"
(turk. *elik/*alik "srna": stujg. elik azerb. alik, tur. elik, mong.: halha ii:
tung.: evenkij. ili- u sloenicama).
Ima i usporednica, npr. sinotib. *Ja "mousni jelen".
1er
Veznik potekao od psi. *je c, to je sastavljene od *je i *e.
Od psi. *jb(e), *ja(e), *je(c) nastalo je stsl. i, ja, je zamjenica pokazna
i odnosna, bug. st. i "on", hrv. jer, jere, jera, e, st. e, je "da", str. i, ja, je
"on, ona, ono", r. st. ie "koji" (sr. rod u ccdncvno "svakodnevno"}.
*e jest za - u starijem jiJ.r(ve) ( < *juc} te
u ziir ( < *za e), ( < *te c) - i ta je u prijcvoju s -go koje
je npr. u nego. Od ie. *ghc/*gho, od su i stind. gha, ha, prakrt. ghairi1,
ina ga, stlit. -ge, -ga.
Psi. *jb, *ja, *je od ic. *jos, *jfi, *jod, to je odraeno npr. stind.
yai}, ya, yfJd, av. yo, yii, yat, stpcrz. ya-, h6s, hC, h6, frigij. ios.
lndoevropska odnosna zamjenica *jo- ''koji" od od-
nosno-upitne zamjenice *ja "kakav, koji", koja je odraena jo u afraz.
*ja/*'aj (semit. *'aj "kakav" u arap. 'ajj, hebr. 'e, soma!. ja "tko"), kart. *ja-
"tk' {svan. ja-), ura!. *jo- ''koji, neki" (fin. jo-ka, saam ju. juok), drav.
"takav, to" (tami!. jii), al t. *ja- "kakav" (mong. *ja-gwi u halha ju "to";
mandfor. ja "kakav"; korcj. -ja, upitna
......-
297
Neke su se upotrebe odraza nostr. *ja i *'i (v. e, on), tojest ie. *jo- i
*ei-/*e-, pomijeale.
.. am
Je
9
0d I * 1 . b k. I . 1
ps . esnlb: sts . 1estnb, ug. SDm, ma sum, s n. sem, c. 1sem, s c. som,
glu. sym, dlu. som, stp. jem, str., resi. cstnb, esmi.
Prezent glagola *byti u praslavenskom je bio ovakav:
jd. *estnb dv. *esvt1 mn. *esl11b
*esi *esta *este
*eslb *este *SQtb
(Usporedi staroslavenski jeS111b, jesi, jesfb; jesve, jesta, jeste; jeS11Tb,
jeste, slovenski sem, si, je; sva, sta, sta; smo, ste, so.}
Za indoevropske netematske glagole nastavci prezenta bijahu -mi, -si,
-li; -wcs/-wos?, -t(h)A, -IA; -mes/-mos, -te, -nti. 1i su nastavci
koga porijekla: ie. *es- mi po postanju "moje bivanje", od "bivanje-ja",
itd. (Vjerojatno su ti nastavci sloeni: -m-i, s *m < nostr. *mi "ja", v. mene;
*i
Jedno sprezanje kori iena *es- bilo bi *esmi, *essi, *csti; *swes, *sthes,
*stes: *smos, *sthe, *sonti - osnove su *es- i *s- (od starijeg *xes- i
*xs-).
Usporedi prezent glagola biti jo u nekim jezicima:
hct. e-e-mi e-u-wa-ni
c-e-i
e-e-zi, e-e-ti a-a-an-zi
Usp. palaj., luvij. a-, hijerluv. as-.
stind. asmi sv'dh smah
asi sthim stha'
asti stai}' santi
usp. asti u indoarij.: pali, prakrt. atthi, rom (Azija) asti "tako jest", (evrop.,
Rum.} atil "moe biti", sinhal. atha, hindi, marathi pjesn. iithi "jest", sinhal.
iiti, ata "jest" itd.
ina (palesi)
avcst. ahmi
ahi
a sti
ooos ( *franto-snv1 &Jas ( *friintlis-smas)
&JaT ( *sriinto-s11 Odath ( *sr;intas-stha)
vajgali om "jesam", o "jesi"
akun sen "jesu"
usvah.i mahi,
stli
sto hanti
alb.
arm.
jam
je

em
es
je mi
jeni
jane
cmkc
ekc
en
stperz. amiy
astiy htiy
298
eimf
el essf est6n
cimai Ume] cimaste [Imaste]
eisai [!se] ciste [Iste]
estl est6n eisf, cntl
einai fine] einai [/ne]
fr.
p.
lit. st. esmi
esi
csti
prus.
Jat. sum
ess, es
est
swnus
estis
Sl.UI(
suis (<stfr.sui < narlat. *sujjo)
es
sommes
ctes
csl
so nt
so mo s soy (< so < son)
cres ( < Jat. fut. eris)
sois ( < iberlat. *su/ is)
es
son
ga!. immi
"?
esJ.
edi
got. im siju sijum
is sijuts sijup
ist sind
sleng!. (c)am, eom sind(on)
earl sind(on)
is sind(on)
srengl. am ari is ben (sjev. arn)
engl. am are is are
friz. bin (ie. * bhii- ) bist(e) is binne
eswi esme lil. eru
esta este esi
esli esti, cs{i
yra
!atv. qsmu
esi <;sat
ir ir
asmu ..
asmai
esava
esala
assai, assci, essei, eisei ...
ast, est
astai, estci, asti
esame
esate
yra
Usp. jo npr. osk. SUm "jesam", toh. A B ,'>eym.
le. *es- (starije *Xes-) ''biti" poteklo je od nostr. *'dA "sjesti, bili na
mjestu", od su jo afraz. *'j/*'jl na mjesto, biti na mjestu,
(sem *'js "bili": arap. Jajsa "ne, nije", mehri j "imati"; *'jl ''biti": bibltJ.
aramej. 'itaj, ugarit. 1. hebr. je; bcrb.: tuar., kabil. as (nekamo)";
3s.t "mjesto; prijestolje", t-3s "smjestiti se, sjesti"; ku.: saho, afar as-
madi is; hausa isa "stizati"), ie. jo i (st. *xes-) "sJed1t1
(hetit. ezi akt ca med. "sjedi", hijerluv. as- "sjediti", stind. Aste "sjedi",
av. liste isto, at. est;1i), ura!. *cSA "sjesti na mjesto; mjesto; stajalite"
(fin.asu- "ivjeli", ascma "poloaj", mordv. mokan. czam "mjesto u stijeni"),
299
alt. (srkorej. is(i)- ''biti, postojati", sjevkorej. issta isto < *isi-d;J) i dr.
Postoje i usporednice - sjevkavk. *-sw11 "sjesti" u jeni-
sej. *-ASA, sjevkavk. *'o-swA.
jesen, gen. jeseni
Od psi. *eseilh: bug. escn, mak. escn, sin. jesen, jesen, p. 1es1en,
slovin. vjiesefl. r. 6sen', dijal. ukr. 6sin', gen. 6seny, bjr. \'-Osen.
Od ie. *esen- {ili *osen-?); postojalo je takoder i *eser-. je ozna-
vrijeme .etve: het. zena- "jesen" ( *sen-), hom op0rii "kraj ljeta,
etva" ( < *op(i}-osarii "poslije etve"). U germanskim su jezicima o-
prvenstveno etvu, pa vrijeme etve i onda godinje doba: gol.
asans "etva", srvnj. aran, arn, arnot, nj. Ernte "etva, urod", usp. stengl.
earman, engl. earn "zaraditi, zasluiti, donositi prihod", stvnj. am<5n. Zbog tih
je da je ie. *escn- bilo otprilike rad
u polju" (i "etva") pa da se od toga razvilo "jesen" (koje je jo u
prus. assanis "jesen", dok litavski i latvijski imaju rudu5, odnosno rudens -
prvotne "crveno"). Ovamo moda jo i arm. a1.U1 "jesen" ( *asjon-?).
O diobi godine na doba vidi pod
j esti, j edem
. Od psi.. *esti, (iz tog prezenta jem, Jjcm): stsl. jasli, jamb, bug.
1am, mak. Jade, sin. Jefsti, Nm. jiesti, jisti, jesf, lu. polap. jest,
p. slovin. jicsc. r. est', ukr. jisty, bjr. esci.
Indoevropski je korijen *cd- {starije *Xed-) "jesti": stind. ;idmi "jedem"
alfi "jede", a stind. *adati u pali adeti, prakrt. adai). paai ay- (u l. I.
Jd. prcz. ayam, s *ad-), av. ao;liti "jede", ar m. utem "j edem" (*Od-), het. etmi
"jedem", adanzi "jedu", luv. at-, az-, hijerluv. at-, palaj. at-, "j e-
dem", lat. edO, osk. edum "jesti", stir. esse "jco" (*cd-tjo-), kimr.ys "jede"
( *ed-ti ), gol. itan "jesti", stnord. eta, v. ata, dan. rede, stsas., sleng!. elan,
engl. eat, stfrizij. ita, eta, stvnj. czzan, nj. essen {germ *et-), lit. esti, Cdu,
!atv. est, 'jatv.' ezd, prus. ist (v. jo dcsm).
To je od nostr. *7tii "jesti", od je jo afraz. *t0)>/*'jt "jesti"
(sem. *t'w: akad. t-'w "jesti"; stegip. t "kruh"; berber. zenaga et "jesti"
ku. *'jt/*tl: bcdauje tiju "hrana", hadija it- "jesti", oromo ito "hrana"'.
t,1/ih: hausa boleva ti, ngizim ta), alt. *ida- "j esti" (mongol. ide-;
srmong. ide-, halha idcr, burjat. ede- itd.).
l.!sp.orednice .i u jezicima: amerind. *(')ito "jesti" u penutijskim
fzuru 1/0 - Novt Meksiko, SAD). oto-mange (huave ACI - Oaxaca, Meksiko).
jetra sr. mn.
Gen._jetiirii; i jetra, gcn. jetara, i jetra . jd. - Mnoina je zato
sto Jetra od vie dijelova. - je potekla od psi. sr.:
f sl. J9tro, bug. Jafro, sin. jeftra, jatra, jatra, glu. jatra, dlu. po-
ap . .){lira, slovin. ja'ytre., r. jatr6, jatra.
To je od ie. gdje je *en "u" (v.), a - tr- formant s prostorno-
JX?redbenom funke1Jom. I bliske i tvorbeno iste usporcdniee jesu
st.md;,antram :r: .. <usp. a1!.taram "unutranjost, blizina" > pali antara- "unutra-
nJOst antara t7medu , prakrt. ari1tara- sr. razdoblje", rom. (Ev-
ropa) andrc, dre "u, unutar", (Armenija) anra "u", lendi andir "unutar"
andar isto, ,ftar, atura "interval", a/uru "izmcdu"), paai
aJ.1m:! ; od *antra-; od *antara- j esu npr. ina
dar u , kali andar unutar , dar u, unutar , k.amir. dijal. andllr itd.),
1 1
li
I
300
arm. andcrJ!i mn., .. enteron jd., stnord. mn. ( < *innrar < gcrm. *in-
jJcroz) "utroba". - le. *enter unutar" odraeno je jo npr. u stind.
antar ("unutar", od toga pali anto-, isto, asam. itc-ate "potajno",
marathiat "unutar; u"), kati (a)tu ("u; unutar"; usp. i prasun tu-, ti- itd.), av.
antara, stperz.' antar alb. gjer "do", dijal. nder u", ndjer,
ngjer "do", tat. enter, inter medu" (usp. inter- u internacionalizam i
u drugim internacionalizmima, latinizmima, rijeima itd.; inter > ro-
man.: rum. intre, sardin. logudor. inter, fr., prov., katal., p., port. entre), intro
(> rum. intru, makedorum. t(r}u, ta!. entro, stp. entro), intra (> ta!. tra),
osk. anter, umbr. anter, ander, stir. eter, etir, etar, kom. ynter, yntre, ga!. in-
ter, het. anturija "unutranjost", andurza "unutra".
jetrva
I jetrva; to je "ena mueva brata". - Od psi. *Ntry, gen. *j<;tnve:
csl. j<;try, gen. j<;trwe, bug. etriva, jatriva, mak. jatrva, sin. jftrva, ja-
trev, p. st. jqtrew, r. st. i dijal. jatrov (usp. ukr. jatrfvka, bjr. jatr6iika).
le. *jenater- (starije jenlfter-) "ena mueva brata, djeverova ena"
dalo je jo stind. yatar- ( *jp.ter-; indoarij.: prakrt. jaeya . "ena
mueva brata", bengal. ja, orija, hindi ja . itd.), prasun irf "suena" (arij.
*yatari.J<E), putu yor (iran. *ya.9r-), arm. ncr, frig. ianatera ak., enater,
hom. einateres mn., lat. ianitrices mn., lit. jente, gen. jenters, I atv. ic(n)tere. -
bi se psi. *j<;ti (kao *mati, *dJ,J..1i), no j e prela u ii-osnove
(kakve su *zoly, *svekry).
U indoevropskom je sadran sufiks -ter-, koji se pojavljuje u nekim ter-
minima srodstva. Dalje je porijeklo nejasno. je da se radi
zapravo o *ja-na-ter, *I-na-ter-, gdje bi *ja-/*i- bilo a no
enklitika (usp. psi. *jb no; za *jb v. jer) pa bi "ene (bar
dvije) jedna u odnosu na drugu" (usp. tvorbu psi. *jelen < ie. *jo-ter-o-
''koji od dvoje").
jezero
Mn. jezera. - Od psi. *czero/*czen: stsl. jezero, bug. ezero, mak. ezero,
u hrv. i jezer (XVI. st.). sin.jezero sr. , jezer m., jezera .,
zero, glu. jezor, dlu. jazoro, p. jezioro, slovin. jiezoro, r. 6zero, dijal. 6zer,
ukr. 6zero, bjr. v6zera.
Od ie. *eghero- ili *aghero- "jezero?": Akh6ron, gen. -ontos, rijeka u
donjem svijetu imena u staroj te u Maloj Aziji i Italiji),
Azarates, ime plemena, usp. ime plemena koje je u rimsko doba ivjelo
oko Blatnog jezera Asseriates (u Plinija), Oseriates, Oserifttes, lit. eeras
"jezero", !atv. ezers, 'jatv.' ziro, prus. assaran. - Ovamo jo stisl. ;;egir
"morsko stengl. eagor "more" (od starijeg regcr, pod utjecajem
sr. roda na -(u)r), to je od ie. *eghero- (moda *egherom sr.).
Da je -er- sufiks, vidi se i po psi. *ezb ( < ie. *cgh:.), od je nae jaz
''kanal za vode kroz branu za mlinove" (od toga jaziti, jfizim
vodu", s prefiksima iz-, pre-, raz-. za-; usp. vodojaa). Prvotne
je te bilo "brana". - V. jaz.
'k
Jezo "' -k I 1- b ik k " I , ;i, V I V I V
d psi. t;zy (b: sts . Jf;ZYFo.b, ug. ez , ma '. JaZJFo., s n. JCZJA.. c., s c., g uz.
jazyk, dlu. polap. j9zek. p. jt;zyk, slovin. r., ukr., bjr. jazfk.
U drugim indoevropskim jezicima: stind. juhU, jihva (indoarij. jihva: pali
jivhli, prakrt. jibbha, rom. (cvrop.) hindi jibh, sinhal. diva itd.), kamir.
301
zev . (arij. *jihva, usp. i kati ina :Jip itd.), av. hiza-, hizva-, arm. Jezu.
stlat. lat. Jingua (roman.: rum. limba, veljcit. langa, ta!. Jingua, sardin.
Jogudor. /Jmba, retorom. engadin. Jeungua, furlan. Jenge, fr. Jangue, prov. Jenga,
kata!. Ilengua, p. lengua, port. Iingoa), osk. fangvam, stir. teng, Jigw-, got.
tuggo, stnord., v. tunga, dan. tunge, tunge, engl. tongue, stfriz. tunge,
srnizoz. tonghe, nizoz. tong, stvnj. zunga, nj. Zunge, lit. lieuvis, !atv. Jize (s
/- prema Iieti itd "lizati"), prus. insuwis, toh. A kiintu, B kantwo
( < *tanku) "jezik". - U svim je tim drugi dio od ie. *ghwa- ili
*gha-, to je od korijena *gheu- "zvati" (v.). Dakle bi taj drugi dio
"ono se zove". - U nekim se prvim dijelovima vidi i utjecaj gla-
gola '1izati" (ie. *Jeigh-).
U praslavenskom je dodan sufiks -Ja, (kao *kamykb : *kamy ''kamen").
Za prvi dio pretpostavlja se da sadri ie. *en "u" (v.), pa bi to bilo - kao
i u prus. insuwis - ie. *en-gha-.
Samo kao mala moja napomena: moe li se u psi. vidjeti neko
ie. *(j}en-, kao preitak *jAM "govoriti"? Ta je ri-
odraena u afraz. *jn (stegip. 3rr, bcrb.: elha, tamazigt ini-; !<W.: bedauje
an- (ya)M- sura boleva ni na itd.), drav.
*janA (tamil. en, telugu anu itd.), alt. (turkij. *jani- "razgovarati; govoriti").
je
Gen. jea i jea. - Od psi. *eh: bug., mak. e, sln. je, gen. jea, di-
jal., je, glu. je, dlu. ja, je, polap. jiz, p. jez, siovin. jei; str. oh,
r. e, gen. ea, ukr. dijal. o, i, iz.
Od ie. *egh-jo-. Polazno je *eghi- "je": frigij. ezis, lit. efs, !atv. ezis.
Usp. jo oset. iron. "".)'Zyn, digor. uzun, arm. ozni, ckhlnos ( *eghi-no-s-,
usp. ehinodermi, ehinokok, ehinus, miken. e-ki-no muko ime), stnord. igull
("morski jeinac"), stengl. ig{i}J, 11, stvnj. igil, nj. !gel.
*et!!i- je "zmijski": tako jez nazvan zato to je-
de (1) z11:11Je - usp. ekhis "zmija", Ekhidna (u mitologiji djevojka zmija,
1 u zoologiji termin efiidna), arm i guja,
guz , sttsl. ;;egir ZmaJ .
I_e. povezuje se s *angwhi-, *ogwhi- "zmija, zmaj" (v. ugor, gu);
razlika 8h : gWJJ vjerojatno je uzrokovana tabuom.
j or govan
P Usp. jorg_ovan, gen. jorg_ovana; jardevan. -
1Z t. erguvan (12 toga Je npr. rum. 1ergovan, Jorgovan, alb. jar-
orgovfmy-fa), to je iz perz. arjuwfin (iz toga je arap. erguwan).
erziJSka je iz asir. argamannu "purpur".
jo
b
trajanja, za dodavanje; u naem jeziku ima
0
.jOSf, }osle, Jeste. - Od psi. to je odraeno naprimjer ovako:
stsl. Jeste, bug. ote, sin. e, jete, r. itd.
s jo- se iz prvotnog *(j)a- < *e-.
V dolazi od 1e. *etskwe ili *edskwe, gdje je *ed (disimilacijom po
*et) pokazna zamjenica, a *kwe posljelog "i" -s- slui za to da
se *edskw e razlikuje od *adkwe (> Jat. atque, adque "i k tome jo"
Psl. *a - v. a. ' ' '
lndocvropska enklitika *kwe "i" odral,ena je npr. u stind. ca (indoarij.: pali
ca, prakrt. ca, ya, a, stsinhal. ca, -d(a), sinhal. - t), kalaa c, av. "i",
302
arm. -1!1 u oJ!i "tko bilo" ( *jos-kwe), het. -ki, Iikij. -ke, lidij. -k, te "i",
miken. qe, venet. -ke, Jat. -que ''i", stir. -ch, keltiber. -Kue, got. -h. -
od. postpozitivne *Uol. koja je odraena jo u afraz.
*k(w) veznik (npr. afar kli "i"; hausa kaj "i"), kart. *kwe (gruz. dijal. -kve),
ura!. *-ka/*-kii (fin. -ka/-kii "i", npr. u eikii "i ne"), alt. *-ka (korej. -ga
"pak" npr. u naga "ja pak"}. - Postoje i usporednice.
jubilej, gen. jubiltja . . .
Iz crkvenog latinskog iabilaeus, to je iz iobelaios < iobelos, a to
je iz hebrejskog jOl!_el "trublja kojom se oglaava praznik (koji se slavi sva-
. kih pedeset godina}" "(ovnov) rog" "ovan".
Jug
Od psi. *jugb/*jugo/*juga: stsl. jLJgb, bug. jug "jug", jugo "jugo", mak. jug
"jug, jugo", hrv. jiigo, sin. jiig "jug", dijal. "juni vjetar", glu. st. juh,
p. dijal. (karpat.) jug; str. LJgb "jug, podne", r.jug, ukr.juhft.
Prvotno je praslavenske bilo "juni, topao vjetar, jugovina,
zatopljenje, kopnjenje, topljenje"; "jug" jest novije, (usporedi
razvoj *seven.). Iz toga se da da je *jLJgb
jo ranije imala "mekan" i da je sufiksom -g- d indoev-
ropskoga korijena *jeu- ili *jewo- (od starijeg *jeuH-) "mijeati, mijesiti,
koji je npr. u stind. yauti "mijea", lit. jami "miijeati, mijesiti",
latv. jaut, usp. lit. jaukiJs "krotak, mekan, ugodan".
V.juha.
juha
Od psl. *juxfi: csl. juxa, bug. juxa, juva, mak. dijal. juva, sin. j6ha, jfcha,
lu., p. jucha, slovin. ju xii, r. uxft, bjr. juYa.
Iz slavenskog je s pomakom u negativno, srvnj.,
srnnj. juche, nj. Jauche "gnojnica".
Psi. *juxfi nastale je od ie. *jousa. Korijen je *jeu- ili *jeua- (od starijeg
*jeuH-) "mijeati, mijesiti, spravljati jelo, gnjesti", koji je npr. u stind. yauti,
yuvftti "mijea", lit. jftuti, jaUti, jaunu "mijeati", !atv. jaut. - S proirenjem
-s- kao u slavenskom jo npr. stind. M sr. "juha, mesna juha" (indoarij.: pali
yfisa- m, prakrt. jasa- m. sr., bengal. jils, ori ja jusa "juha", rundi jils "mesna
juha", sinhal. yusa "luha, sok" itd.), gen. Y0$!1ft/J (usp. praslavenski pridjev
*juhm(fe,}J, akun yii "juha", prasun. ."mesna juha", perz. jiJanda
rba", lat. iOs, gen. ii.iris "juha, (roman.: fr. jus; iz stfr. je
srengl. iuys, engl. juice; iz engleskog je dOs "gust sok") - sve od *jOs -,
zom6s "juha" ( *jOusmos), lit. jUe "juha, ( *jilsja), prus. juse "mes-
na juha, - Usp. jo zjme "kvas" (u internacionalizmu enzim),
alb. gjane ''blato, glib" (*jo-no-), kelt. *juta (> poznolat. (VI. st.) iutta,
iotta > furlan. jota, fr. jotte-, iz furlanskog je sin. (gori ki) jota, naziv
za jedno grahovo jelo), stir. ith "juha", kimr. iwd. bret. io(u)d "kaa" ( *jeu-
d-).
V. jug, junak.
jw
I jOJi, a u starijem jeziku i julij, julej. - Iz Jat. iulius. Srpanj, peti mje-
sec rimskoga kalendara, nazvan je Julius (mensis) u Gaja Julija Cezara
(Gaius Julius Caesar), koji je u tom mjesecu. Gaj Julije Cezar bio je
za ivota zapravo Gaius Quin(c}tilis Caesar, a ime Quin(c}ti/is - dano po
nazivu za peti mjesec Quintilis (mensis) "kvintil, peti mjesec", qulntilis <
303
quinctilis, prema quin(c)tus "peti", od quinque "pet" - zamijenjeno je ime-
nom lulius poslije njegove smrti i proglaenja bogom .
Za porijeklo imena /Ulius v. u dan-, za dalje veze quinque v. u pet.
jftn .
I jOni, u starijem jeziku i junij, ftmj, ijunj (usp. u A Miseca
juna iliti lipnja, u M. Mjesecjunj, lipEm). - Iz !at. iiinius. Lipanj,
mjesec rimskoga kalendara, nazvan je Iiinius (mensis) u Junone:
/ilnius nasta od liinonius. Junona (Jat, Iano, gen. bijae
rimska boginja b.raka, materinstva, ena i enske plodnosti, ena Jupiterova .
Zvala se jo I /iJnO Moneta (koja opominjc), /iino Virginalis (kao zatitnica
djevojaka), Iano Matrona (kao zatitnica udanih ena) itd. - Junona je stara
boginja italskih naroda (preuzeli su je i u njih je Um), a za Rim-
ljane je bila glavno ensko boanstvo. Bila je zatitnica ena, enska mlade-
snaga itd. Ime lilno ( *joun-) sadri korijen "mlad" (v. u junak), a Ju-
nona je moda prvotne bila boginja plodnosti i Mjeseca.
jilnak, gen. jun/tka
Od psi. *junftla,, gen. *junaka: csl. juna/a,, bug. junak, mak. junak, sin.
junak, gen. junaka, junak, dlu. st., p. junak, ukr., bjr. junak
Izvedenica na -a/a, od pridjeva *jUm,, *juna, *jOno, odr. *jumjb: csl.
jU!Jb, htv. st. jun (u knjigama na crkvenom jeziku; tu je potisnula isto-
sin. jiln, jt1na, jWJf, str. unyi (r. jonyj iz csl.).
Od tog su pridjeva jo za mlado govedo *jil11f;, gen. (s
naglaskom jt1ne, gen. jimeta), *junica (iimica), *jl111bCb (jt1nac, gen.
j(mca; usp. lit. jaumkis "mlado ivotinje; mladoenja") te npr. *jCinoa
(iilnoa) itd.
to se junak, usp. r. molodec "kran junak,
delija, tur. cigi! junak" (iz toga digit "dobar .na
konju; umjetnik u jahanju").
Izravne su usprednice u baltijskom: lit. jftunas, latv. jaans "mlad" - bal-
tijski i slavenski primjeri od ie. *joweano-.
Usporednice za *jum jesu dalje stind. ylivan-, gen . .riina.fi mlad"
( > rom. (Arm.) Junak "dijete; mlad, malen"; usp. stind. *yuvana- "mlad" >
pali yuvana-, prakrt. jUVli{Ja-, juii{Ja-, bengal. juyan isto, rundi juwan
sinhal. yuvan "mlad", yona "mlada ena"), !at. iuuenis "mlad" (> roman.: ma-
kedorum. done, rum june, tal. giovane, mlet. z6vene, retorom. engadin. guven,
jeLDJe, prov., kata!. jove, p. joven, port. jovem), iiini.x ("junica": rum junice,
arum gi(mcu m., istrorum. t uritse, tal. sicil. dtiunta, jufr. junego),
Jiinior Uiinior, iilniore > sttal. gignore stfr. juindre fr. gein-
dre "pekarski radnik"); od ie. juwpl<os: stind. !at. iuuencus "junac,
umbr. iueng, iveka, gal. Jovinc-illus, kimr. ieuanc, bret. iaouank,
stkorn. iouenc, srkorn. yowynk, got. juggs "mlad", stnord. ungr, dan., v. ung,
geong, engl. young, stfriz., stsas. jung, nizoz. jong, stvnj. jung, srvnj.
June, jung, nj. jung (germ. *jiingaz).
Po jednom "mlad" nastale je od "mekan" (za takav
razvoj usp. upravo pa se *jowa-;no- moe izvesti od korijena *jeu- ili
*jewe- "mijesiti, {v. juha, jug). Za vezu "mekan" ' "mlad" usp. r.
ot rrx:Jlodyx nogtej, doslovno "od mladih nokata" {odgovara naem od
malih nogu) prema ot mekkfX u itiju Klimenta Ohridskog.
Drugo dovodi *juw-en- od. starijeg *xjuw-en-, a baltijski i
slavenski od *xeu- ( < *xjeu-, osnova II) - ie. *aju- od starijeg *xeju-
304
"ivotna snaga": slind. Ayu- sr. "ivot" (aM- > indoarij.: sr;.
prakrt. iiyu-, au(a}-, bengal. au, ai, hind. pjesn. au. ., aw, sinhal. ka-
mir. ay, "vrijeme, vijek, ivot" {iz raz-
doblje, period" ( *aiwesja), Jat. aeuus, aeuum VJecnost; vtJek, z1vot (aetas
"starost, dob" > sardin. logudor. stfr. prov., katal. p. edad;
*ae(v)itas > tal. eta, retorom. engadin. eted, rurlan. eta(; > rurlan.
yete, iz takve romanske jest i alb. jete usp. 1
vitet .. "vijek, .u:rast ( *ruto- _ < 1r. aes
"vijek" ( *aj(ve)stu-), vrijeme, Vjecnost;. f.-:._aym .
Taj je mdoevropski korijen potekao od nostr. z1vot,. ,
to je jo U afraz. *hjw "ivjeti" (arap., sthebr. iJ1J, geez iJJW IVjetl ; St-
egip. hw ''hrana"; saho, arar haj "ivjeti", bedauje hfij "bit(; buduma aiju
"ivjeti"), alt. *ojii "iv; ivot" (turk. .?.jiff'
vrijeme, vijek"; mong. *'uje: halha u1e; h.mg._ O.Jlr n:andur.
nanaj. ujun). - Najvjerojatnije ovamo ide 1 etr. avil godina; godrne (<
*aiv-il-?, *aiv-1- ?).
Jilraj, gen. JiJrja . . . .
Zapis tog imena jo 1086: Juray setmco (Sbtnikb satnik }. Umanje-
nica JiJra J(Jre itd. oblici gen. (pa
itd'.} i drugi. Ima jo raznih starih i novih oblika: Jurij, Juri (pa Juri-
slav itd.) .
Ta su imena veoma stare i raznovremene preobrazbe imena
Goorgios (a po romanskim odrazima - dalmatskima, -
imena jesu npr. Zore, D6re itd.). U doba ime veoma ras1-
reno, po svetom Jur ju . . . . .
Sveti Juraj bio je Tropaioph6ros, Georgij .
iz vremena cara Dioklecijana (vi. 284-305). 2.1vto je u 1stocnoj
Maloj Aziji (u Kapadokiji) ili u nekoj od zemalja. 30?. bio
je Gcorgij u Palestini podvrgnut mukama ne b1 h se odrekao svoje krscanske
vjere, no nije posustao.
U Bizantu je kasnije sveti Gcorgij bio pokrovitelj u kne-
zova, a na zapadu Evrope vitezova (a npr. od XIII. stoljeca zastltruk je
gleske). Od X. prikazuje se na ratnim zastavama, a od Xll (zbog bi-
zantskog utjecaja) kako kopljem ubija zmaja.. . . . _
Georgija su i zbog njegova imena povezivali sa
ljom i "teim zemlju, bavim se ratarstvom"'.
"ratarstvo"; ge "zemlja" itd.; Ge0rgios izvedeno od gci5rg6s "zemljodJelac,
ratar"). .
Postoji podudarnost njihovih imena i znatne podudarnosti u
nekim dijelovima mita o Georgiju i mita o jednom
jW1aku. U Hrvata je taj jW1ak Zeleni Juraj. Na 23:
Jurjev dan, na sjeverozapadu 1 _ c:ine se
ski ophodi i pjevaju jurjevske pjesme. Takvih ob1caja 1n:a .JOs. u i
Slovenije, a 1 do u t
Slaveni. Slavenski i ob1caj1 stopih su se, no da se I
to je iz kojeg vremena. . .
Na se kiti toga_ s<: po put nakon.

stoka izvodi na pasu. pale se kresovi. U JUrJevskim op!1od1ma
pjesmama (i u nekima drugima, koji su iza I i iz jurjevskog okvira) pre-
poznaju se dijelovi nekadanjeg obreda plodnosti.
305
Jurjevske pjesme zapravo opisuju hod mijene godine i godinjih doba, i ta
se mijena povezuje s Jurjevim plodotvornim hodom kroz polja. U pjesmama
(i drugdje) posijani su dijelovi prekrasna mita, ili dijelovi iz vie mitova.
Ukratko i pojednostavnjeno (s elementima pripovijesti koji su
strpljivo slagani u suvisao mozaik iz mnogih pjesama i ne samo hrvat-
skih. nego i od drugih naroda, iz pojesama i istih ili istastih irom sla-
venskoga svijeta, i s podudarnostima i u drugih naroda indoevropskih jezika:
Balta, Germana itd.), radi se o ovome (u su iskombinirani ele-
menti i hrvatski i nehrvatski).
Juraj dolazi nakon pisa.nog Vuzma, Vazma, Uskrsa (ne samo ''aren", ne-
go i "crven": na uskrsnim pisanicama u starini se isticala crvena bo-
ja) i donosi zelenilo i mladice. Proal je, proal, pisani Vuzam, doal je, do-
al zeleni Juraj. Dolazi izdaleka, s daleka puta, i daleka puta, trudnoga hoda,
i to iza luga zelenoga, iza mora crvenoga ili krvava mora, po irokom putu, i
u trudnu hodu i opanci su mu se probuili: daleki su puti, cipeli su vutli. Mo-
re je krvavo jer stoku ubijaju vukovi ili zvijeri. 'Vstani, braco Vidoje [u toj
pjesmi Vidoje zamjenjuje Jurja). ovce ti za Jug jednu ti zakla
ca, potekla krvca do mora'; zove jW1aka sestra. Juraj je stoku. Zelen
Juraj doao na zelenom konju, a ima i sablju Juraj nema sablju,
nego koplje). Njome glavu zmaju koji prodire djevojke: Crna gora
zeleni se, svaka majka alosti se za jedinu svoju koju mora dat pozo-
ju Kad se pozoj van pokae, sveti Juraj k njemu jae, iz korica izvle-
pa pozoju glavu Jurjevu se veliku jW1atvu svi dive, i svi su veseli:
Sve muzike zasviralc, sve djevojke zaplesale.
U dolasku izdaleka (a ispostavlja se da je to povratak) on u polju
djevojku, koja se u naim narodnim pjesama naziva Marom. Mara je
g!omovnikova. Nju roditelji dati junaku. Mara je imala i devetoricu
(1 deseta sestra Mara). Mara ima zlatu jabuku i komu jabuka, temu dje1'oj-
Ju:i Juri djevojka. Spremi se velika svadba. No Juraj je zapravo
1Zs:IDlje!11. deseti brat: Onda su se dosjetili da su roda ili, kako
kae _taJ JW1ak u drugom liku u drugoj pjesmi: Ni m ovo neg draga
{No valja imati na umu da je u slavenskoj mitologiji postojala i
boginja smrti i more, za koju se pak pretpostavlja da je povezana
Mokoi, *Moko1>. izgleda da je gromovnik PerW1 za ne-
sto V svoju - - i_ pretvorio je u ?ubamaru, boju
boz11 ovdje znaci gromovikov . Tocke na bubaman tragovi su Gromovni-
munj.e. Drugi dio bub.1mara moda je povezan upravo s likom
ime sadri a vjcroja!no je naknadno povezan s imenom Marijc.)
Bude velika svadba. Bclt se, be/J, beli grad, u njem mi konjci sigraju,
i.:uzde trgaju, po devojku se spravljaju Da biti nago-
V!Jestila Je kukavica: zakukuvala v zelenom Jugu, na suhom dru-
gu. To vam ni bila ncg je to bila mlada nevesta. Mlada ne11csta
/>O grad! [po gradini, vrtu] po grndi deverke budi.
. U pjesmama .Pak se ispostavi da je zapravo i sam Juraj konj. Njega ko-
ulove nJegova i ubiju u polju: Ustan, doro, ranjen stao!, veli
sr Str1e1tce .te us,,tnJcltle kroz tvoje noge, kroz sedalce, pc1 u
. ce. To Je. konJska zrtva, smrt koja JC osnova za obnovu ivota u prolje-
ee, nakon zime.
se iz zemlje (a to je ona zemlja gdje ive
SVIJel boga donjeg svijeta i zatitnika stoke). Izgleda da je
isti laJ Junak onaJ kojem se pale kresovi za Ivanje. pred (u
I
1.
306
raznim krajevima i u razne dane) se narodni koleda:
/edari idu od do i pjevaju koledne pjesme, kojima se eli plodna
godina. I ti zapravo su trag oni predstavljaju
due otilih, umrlih, due iz Velesova svijeta, one koji su doli po da
ga na konju odvedu u drugi svijet, u zemlju u
*vyrhjb ili *rajb. (A u dolazi i polaaj, poleaj, koji eli
i plodnost; taj je gost povezan panjem badnjakom)
Bit da je isti junak Juraj onaj koji je
*Boitjb jest sin Boga, a prije Bog bijae Gromovnik, Pe-
run *Peruni
Za tog junaka zapravo se ne zna koje mu je bilo ime_ U
raznih se Slavena nazivao i Jari/o {u Rusa), Jarf la {u Bjelorusa), u nas je taj
bog proljetne plodnosti bio i Jari/o. To praslavensko *Jarilo ili vjero-
jatno je bio samo jedan od epiteta s moda drugim imenom (povezuje se s
*jan, "mlad, u vezi s koje je u nas u jara penica i sl., v. jar,
ali kako se taj Jarilo povezuje ne samo s nego i sa
ime je usporedivo i s drugim *jarb, koje je u hrv. jar "bijes, razjarenost,
ar, strast"). Naprimjer, to je ime u drevnih Slavena, u
srednjem vijeku: Jarovit (a taj pak je Jarovit u latinskim srednjovjekovnim
kronikama s rimskim bogom rata Marsom. no mislim da sva-
kako treba imati na umu to da je i rimski Mars povezan s i
uostalom. njemu je prvi mjesec staroga kalendara,
kada se istjerivala zima u obliku starog Marsa, a mi se da bi podu-
darnost mar- u imenu Marsa i Mare djevojke, i jo nekih likova iz sla-
venskog vremena, mogla biti
Treba imati na umu da se praslavensko ime *JaroslaVD (hrv. Jarosf al')
dosta dobro podudara s imenom Heraklgs "Heraklo" (o njima v. u
slovo). se ime povezuje s imenom Here, Hera, sestre i ene gro-
movnika Zeusa {koje se moe upravo od ie. *jer-, a isti bi korijen
bio i u *jan,, no ima i drugih etimologija). Hera je povezana s do-
njim: ona je mati Ttfona (TyphOn), je ime povczano s imenom njegova
odgajatelja Pitona (PfthOn, za to ime v. u Badnjak - premetanje *bhudh- :
*dhubh-, a taj je korijen povezan s donjim svijetom).
Takve podudarnosti ukazuju na duboku starinu i likova koji se po-
javljuju u narodnim pjesmama i pripovijetkama: neki dijelovi ili bi u starinu
dublju od indoevropske. Nova istraivanja {u vezi s Jurjem v. u bibliografiji
za radove R i dr.) daju sve vie novih podataka o tom dijelu hrvat-
ske, slavenske, praslavenske i pretpraslavenske starine.
Ime Juraj na glagol *juriti (v. juriti): lik Zelenog Jur ja nije
daleko ni od toga glagola. S prelaskom na nov sustav vjerovanja
Slaveni su {i Hrvati) traili i podudarnosti novoga i staroga.
juriti, jGr1m
Od psi. *juriti bug. dijal. jLJ.rim "gonim", mak. juri "jurili,
dijal. juliti "snijeit i", p. "razdraivati, uznemiravati, poticati , hukati",
slovin. jul&: "poticati, podstrckavati", SEJ "gnjeviti se, srditi se", r. di-
jal. jurft' "plesati (o jatu riba)'', bjr. "udjeti, eljeti; spolno se uzbudil i;
biti nestaan".
Od glagola *juriti izvedeno je *jurih/ *jurica, to je u hrv. "pti-
ca Fringilla eannabina L." (a moda, tako mi se i u Jurck i Kafica, za
i kokicu sitna rasta).
307
. Pst. *jliriti_ pct; '?o je od To.Je *jou-r-, a korijen je
*;eu(a}- (starije 1cu(H)-, v. ;ar) nujesat1, rrujes1tt (usporedi u vezi s tim
i spolnosna glagola mijesiti, mijeati, kao u bjr.
*jc_u(a):- "mijeati, mijesiti" vidi naprimjer u juha. Vidi u
;al, ;ar.
u.tro
J Od ps!: *jiitro: stsl. utro, bug. utro, mak. utro, sin. jutro, dijal. Otro, Otro
viitro, ptro, glu. jutro, dlu. juto, polap. jautrii, p. jutro dijal. witro slo:
vin. v;7tret \ 'sutra"), r. utro. , ,
. -:tr- _daje izdvajanja, od-
tsllcanja se !ljec t:imac1 kao takva kokoja se po zna-
cenJU suprotstavlja cemu je prvotne bilo
nost, polumrak, sumrak , pa JC Jutro oznaka za zoru, ali i za dana,
za dobar dan (zato se moe i proiriti na sutranji dan: s jutra >
u sfitra)._ se kao ie. *jou-tro- "vedro,
. bt to. b1? pridjev, iz sklopa *jutro vertm<;), s
JOU- koje je u *}ur1f1, usp. 1 ;ar, )anti se).
Po drugom polazna bi praslavenska bila *ustro < *usro
t?. se onda sa stind. usrfll; "zraka, sunce, dan" i "jutarnji" {indo:
P,rakrt. usa-_ m. marathi uste sr. "prvo svjetlo zore"), aurion
, la_t. au.:ora V Z?ta tal. aurora, stmlet. oror), lit. aura "zora",
Jat. austra isto itd., sto je od 1e. *aus-, korijen *au- "svijetao; sjajiti se".
. I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
k Ispred k. g, h i skupina k_!i - psl. *kb(n}. kb, bug.
kbm. mak. kon.. sin sle !uz. k, polap. ka, p slovm. Je,_ r ukr bJr. k..
Kosi padei za on, ona, ono sadre n{<; to od ?n
jemu, sDn jimb itd., jer su u kosim padeznna bih obhet zamJeruce Jb, Ja,
*je (v. on, jer). . . * V _
Po jednom psi. *h/*kbn od .1e. *ku/ Je
tog posljelog porijekla; dao jC s
dat av. Jatm. sogd. kw (ku), stlat. quo111; cum s , u _com-,
con-, co- (usp. kombinacija iz Jat. s. com-, blm po dva ;
koncept "nacrt sastavka ili govorai poJam 1z conccptus, po
ie. s *kap- "uzeti"; koredaktor, koredakt<>._r "suurednik itd.;
tat. cum > roman.: rum. cu, ta!. con, sardin r?lorom. kw, sp. con, port. rom):
osk. kom- kUm-, umbr. com-, co-, ku-, sllr. co-, ga!. ro(m(-. -: Tako bt
bilo ista upitna zamjenica koja je u *kbto, *kDJb, *cbfo (v. tko,
koji, to). .
1
b' d t t'Vk
Po drugom ta bi a _ih nos ra c
*KA, kojom se ukazuje na smjer: afraz. k/? *' cestica za smjer
(sem.: stjUarab. k "k"; berb.: clha ku.: -k, soma!. -ka_
isto); ura!. *-kkA/*-kA sufiks lat1va, cestica za sm}er d1Jal. -k.. sufiks la
tiva u prilozima, itd.); drav. *kkA/*-kA, sufiks dat1va-lat1va
jalam. -kku za kamo itd.); alt. *-kA, smjer (t_urkiJ.
*-ka/*-kii sufiks dativa- lativa: stturk. -qa/-qa; -gsi'.. lattva u
prllozirna: halha -g; tung. *-J?: u evenkij. -ki)-. * .
Usporedi paralele u amenekim jez.1e1ma: ,,amer. k!/ '.fd za
alativ: vijot okw "u", jurok -ik, seneka -kch u , maJdU - k prema itd.
kabao, gen. kabla '-'b I k. k bcl I
Od psi. *kbbiilb, gcn. *kbbbla: esl. kbb/J,, bug. J<.b 'b , ma 'O , s n.
kebel, gen. keblii, gebl, kbel, gbel, stp. gbel, str. k'bbblb, kobcl'b, ukr.
dijal. kobel. . ko *k- .1.. 1 t I vfe/
Praslavenska je tz ger!'!'ans ?. -, usp. s eng c/ ,:
stvnj. miluh-chubili "muzlica", nj. eabar, vedro_
(iz nj. Kiibel jest /db/a, kibla). 'l!sp: stengl. 9'/ 'baeva {germ. ku{31-). - Iz
posudeno je I mad. kobOI. vtl
Germanska pak je iz lat. CLJP!'!J/'!111 vrc a
je umanjenica capa, cuppa "kaca, bure , koJa Je IZ
semitskog (usp. sthebr. gubbiih
309

Od psi. bug. nagomilati, natrpati", mak.
postaviti; natrpati", sin. "razdraiti se, srditi se; brusiti, otriti".
Izvodi se, preko *kak- (to bi moglo biti u got. hahan "visjeti", srvnj. hahen
i dr no to moe biti i od germ. *xanxan < ie. *Kani<-}. od ie. *J(a(n)k-, to
je npr. u engl. hang "visjeti, objesiti" (germ. *x81)3i5jan).
No je i ovako: *kak- < ie. *k"'Ok-, to bi bilo od *kwok-
(v. kvaka. a usporedi i oblike :
Po uvjerljivu psi. poteklo bi od ie.
*kak- "gibati se, skakati". - Tada k tome spada i psi. ''zmija": sin.
"zmija", hrv. (kajk. i "zmija" i "otrovna zmija; poskok" (uosta-
lom, usporedi upravo tu p0skok Prvotno bi
psi. bilo "poskok" ( "zmija otrovnica" "zmija").
Pretpsl. *kak- je prema *Klik- (v. skok).
kada. kad
Upitni prilog i vremenski veznik. od psi. *kogb(fa (bila je i *kog'b-
dy): stsl. kogda, bug. koga, mak. koga, sin. kdaj, kdy, dlu. ga, p. kiedy, slo-
vio. ga, r. kogda, bjr. dijal. kade.
To je poznopraslavenska zamjena za starije *koda, pod utjecajem oblika
*goda (genitiv za *godb, u nas prilog god < *gode, v. godina).
U *koda jest zamjenicu *ko- (v. koji) i enklitiku da - usporednice za
takvo *koda jesu stind. kada, av. kada, ka&!, srperz. Ja1y, lit. kada, sve "kada".
kada
Promjenom deklinacije nastalo od kfid, gen. kadi, to je od psi. kadb:
bug. dijal. kade"', sin. kiid, gen. fadf' "drvena posuda, badanj",
glu. kadi, dlu. st. kat, polap. kod, p. kodt, slovin. kw3, r. dijal. kad',
stukr. kadb, bjr. kadi. - Kao i u naem jeziku, deklinacija a jest u bug. kada,
mak. kada, sin. gori. kada.
Praslavenska iz kadi(on), to je umanjenica od kados "po-
vedro, kaca", a to pak je iz hebrejske
flJect kad (o njoj v. u kotar).
Izgleda da je dospjela u praslavenski jezik preko crnomorskih luka.
izvedenica jest *kadbca: bug. kaca, mak. kaca, hrv. klica,
sin. kfidca, kadce, r. dijal. kadca.
kaditi, kadim
. Od psi. *kaditi: stsl. kaditi "kaditi", bug. kadja "dimiti (se), se, kadi-
t! mak. kadi isto, sin. kaditi "kaditi, dimiti (se), puiti", kaditi "kadi-
ti . kadi(, glu. dlu. kaiS isto, p. "kaditi, smrdjeti", slo-
: kaJec "kadili, dimiti (se), puiti", r. kau "kaditi", dijal. "dimiti",
kad_fty dimiti, puiti", bjr. "kaditi".
Tu je pnJeVojru stupanj o, usp. (v.
. Moda s prus. accodis "dimnjak" (at-kodis?); moda usporedivo i sa st-
kadralJ "smed'', usporedi u dardskom jeziku khovar kadur ' blatan (arij.
kadrus).
(
. Od glagola *kaditi jest npr. *kadb (kfid "djelo kojim se kadi") i *kadwja
kadulja - zbog inten7ivna mirisa).
kaj ati (se). klijem (se)
Od psi. *klijati (se>. stsl. Jv1jati se. bug. ktija se, mak. kac se. sin. klljati se
310
(kajati "prigovarati; itd.), kati (se), kajaf sa, glu. so,
p. sir;, r. kajat'sja, ukr. kajatysja, bjr. kaJiacca.
Durativ na -ati s duljinom korijena (ie. k"'Oi-, usp. av. kiiy- "kajati se")
od ie. *kwei- "paziti; okajati" (vie o njemu v. u cijena i
le. *kwoi- jest u psi. *kojiti: hrv. dijal., kojiti "hraniti", kojil "sla-
gati konop mree u kolo", sin. kojiti "odgajati; othranjivati'', kojiti "othra-
njivati", "umirivati", glu. isto, p. si<; "smirivati se", uk.r.
neto loe"). - To je kauzativ prema (samo u preliksal-
nim sloenicama: : *pokojiti, usp. *pokojh u p0ki5;).
kakati
I kfJ.kati, kiikati. - Tako i u drugim slavenskim jezicima: psi. *kakati.
Usp. kallii5, lat. cac6 (cacare > roman.: rum caca, veljot. kakuor,
ta!. cacare, sardin. kagare, retorom engadin. Kier, fr. chier, prov katal., p.,
port. cagar), srir. caccaim, nj. kackcn i dr.
Stara ekspresivna
kal, gen. kala
Od psi. *kah,/*kalb/*kalo ilovasto blato": mak. kal m
hrv. i ka/o sr., sin. kal m gen. kala, u toponimima i Jdil ., gen. kali. kal,
r. kal itd.
Usp. (se), kaljam, ukAljati (se}. pogrdna killjuga, kitljua
( *kaluga, ka/ua; no moe i *ka/o/ua, s *!Ua "lokva, kal, mlaka": hrv.
Jiia, sin. /Ua, r. /Ua itd.).
Po jednom od ie. *kwal-o-s: pe/6s "glina, blato,
glib, kal, mulj"; mislim da bi se onda moglo govoriti o zvukoopisnom predin-
docvropskom *lf.UHL11.
Po drugom od ie. *kiil-o-s, korijen bi bio *kiil- "taman, pr-
ljav": stind. kiilal) "crn, tamnoplav" (indoarij.: pali ka/a-, prakrt. klifa-, rom.
(evr.) ka/o, hindi kala, sinhal. kalu itd.), kamir. kolu, Jat. ciiligo "magla,
tama" (roman. "tama": tal. stfr. chalin, p. "gusta magla na
moru", kata!. calitze. furlan. J<alin).
kalina
Od psi. *kalina: bug. kalina, mak. kalina, sin. kalina, kalina, glu.
kalena, dlu p. kalina, slovin. kalena, r. kalina, ukr. ka/fna, bjr. kalina. - U
svim jezicima uglavnom biljke "Viburnum opulus", "Ligustrum vul-
gare" (tako u nas) i sl., a u nekima kalna i vlana mjesta.
Prvotna je bilo upravo "vlano mjesto" i sl a od njega nasta
oznaka za biljku koja takva mjesta voli: je od *kala (v. ka/).
- Usp. mjesna imena Kalinovica (i u Zagrebu), Kalinovik i si.
kalu
i kalup, gen. -a. - Balkanski turcizam, iz t. ka/Jp, to je iz
kalopoi1s, kalop6dion "drvena
Iz turskog (ili jest arap. iz je dalje evropeizam: p.
calibre i tal. calibro, iz toga je fr. calibre, iz francuskog je engl. calibre.
Hrv. kalibar, gen. kalibra, dolo je vjerojatno kroz nj. Kaliber.

Ta je nastala ukrtanjem kaljati (v. kan i kllloa, ga/Oa.
galoa jest iz fr. galochc je nejasno porijeklo: jed-
no dovodi tu iz prov. galocha, to je od narlat. galopia, a to
311
bi bi.I o od. calopodcs soleae, to je iz kalopodion "drvena (od ka-
1 podion, v. kalup). - Iz francuskog su i tal. mlet. ga/osa, furlan. galotse,
sp., port. galocha.
kamen; gen. kamena
Od psi. *J:iimy, _gcn. *kff mene: stsl. kamy, k;imel1b, bug. kamen, mak. ka-
men, .hrv. st.1 ."'!nv, kamen, gen; kamen, kamen, polap.
p. kanven, .slovm. kqrru/J, str., resi. kamy, kamelJ.b, kaminh, r.
kame_1! _?en. kamn;a, ukr. kanvn, gen. kamenju, bjr. kamen. .
, RiJt;e sa stind. sr. "kamen, stijena; nebo" (usp. pali amha),
asmaraJ:i pr. od kamena , as;?1an-._ '?men, asmana- pr. "ka-
men, od ! . stpcrz. asn:an nebo , grc. akmon nakovanj" ( "kameni,
?d kamena ), frig1J. (u imenu grada u Frigiji Akroonia), akm- (u
unenu u akmu5, gen. akmeiis "kamen", )atv. ak-
mens, Jatv. akmi mn. ( "akmin;1 < akmcnj1) - ie. *ax-men-.
Usp. stnord. hamarr "mlat, ( v. hammarc, stengl. ha-
hamer, engl. stfnz. hamcr, stsas. hamur, nizoz. hamer,
stvnJ. nJ. If ammer isto {germ *hamaraz; usp. psi. *kamon, u slovin.
st. kamor kamen ).
U lim je trag indoevropske osnove na
-:r-/-1!-}Z..&leda da Je prvotan naziv za kamen bio *ax-mr/*aR-mn-. KoriJ'en
Je *ax- ostar" (v. otar).
Psi. je premetanjem od starijeg *okamen- *aK(aJmcn-,
s ' moda zbog skupine f&n ( < kjm).
U Je porijekla naziv za nebo: nebo su drevni Indo-
Gromovnik. koji po mitologiji Balta i
(1 lndocvrop.ljana) z1vi na nebu na visokoj stijeni, s neba baca
stnJele (munJe 1 gromove} 1 kamenje.
kao
li Taj je od kako, kitko isputanjem srednjega -k-.
*o pa)k Je psi. J.e dodavanjem suliksa -ko (kao i kod
.na *ka-, koje JC VJeroJatno 1e. *kWO"-; to je instrumental jednine od
zamJeruce kwo- "tko, kakav, koji" (v. tko).
psl. se ,ir. <?ch . . pawb "svaki" ( *kwakwo-), lit.
z. kokia 'kakav (n? Je da Je hl. koks iz slavenskog).
Od praslavenskog pndJeva *kah0b) imamo kilki a
0
"kaka " '
renjem toga sufiksom -ovi. dobilo se *kakovo!:.}. ;tsi. kakovo vb:
mak. kak, h kiJJ< 1.:..kva VI> -o l(dKbV,
stukr. 'ov, NI , o, te kitkav, kakva, o, sin. kak6v, r. kak6v(oj),
kapa
r !u ostalim evropskim jezicima, usp.

. ng
1
1:., cap, OJ. K_appe)- s naJrazhcthJtm putovima - iz Jat. cappa "pokri-
o, p ast s . - V. i kaput.
kap Jat. cappa potekle su ove romanske tal. cappa fr. chlJppe "plat
a, .po!<Jopac; navlaka; vesta bez rukava" prov kata! s-p' port - Od'
Urnanjeruce c li " v ki " . ., . capa.
"kardinalski us t cs1r, obukd tal. cape!lo .Ciz toga p., pori. <:<1pclo
r ' rc erom. enga . J<ape, furlan. J<ap1cl, fr. chapeau (iz to a
po chapeo), prov., capi/Jo, port. C<lpclo. g
(
z fr. (to JC rtJect chapeau) jest nj. bavar. schnppcl iz
ga s preinakom apka (usp. r. apka). ' '
312
Izgleda da je Jat. cappa nastalo od capu! "glava" (capu!, capite > roman.:
rum. cap, veljot. kup, tat. capo, sardin. logudor. kabu, kabidu, retorom. engadin.
Ro, furlan. Raf, fr. chef - iz toga je ef-, prov., kata I. cap, p., port. cabo).
Latinska je caput "glava" (Usp. biceps "dvoglav" od starijeg *bi-
-dpes; iz toga je biceps "dvoglav potekla od ie. *kap-ut-, usp. st-
ind. kaf.Ucchalam "vlasi na tjemenu; posuda". Germ. *xau{3u0am,
"glava' (> got haubi/>, stnord. sleng!. heafod, head, stsas. hobid,
nizoz. hoofd, stvnj. houbit, nj. Haupt) ima au vjerojatno pod utjecajem drugih
(npr. onih za posude, v. i u kabao). - Usp. jo stind. kapala- "lubanja; po-
suda, (> indoarij.: pali kapala-, prakrt. kavala- sr.; *kapalla- > pali ka-
palla- sr., prakrt. kavalla- "eljezni lonac", pandabi kaul "metalna posuda
ili lonac", marathi kaul "crijep"; *kabhalla- > prakrf. kabhalla- sr. '1ubanja",
sinhal. kabala; *kappala- > pandabi kapa! m. '1ubanja, nepal. kapa!
"glava", hind. kapar '1ubanja" itd.). - Usp. i ie. *g(h)ebh- "glava" u ke-
phaie, stmaked. gabala, got. gibla ("krov"), stvnj. gibil!a, gebal ("lubanja"),
toh. A $pal.
Indoevropsko *kap- i drugi oblici jesu odrazi nostr. *iplP.A "tjeme, glava",
to je dalo afraz. *J:P "tjeme, glava" (sem.: arap. qafan;, berb. *W: tuar. egef,
ilh i/Jf, kabil. egaf itd.; ?zapku.: kulo jegu kofo), kart.
"glava" (gruz. "tjeme, potiljak", megrel. "vrh", svan.
"lubanja") i dr.
kaput, gen. kaputa
Iz tal. cappotto "gunj s kukuljicom" (na istoku i kroz turski, kamo je
dola iz talijanskog; iz talijanskog jest i fr. capot), to je
kim sufiksom -otto od cappa (v. kapa).
karijera
Evropski galicizam. iz fr. carriere "trkalite; ivotni put; napredovanje u
slubi", to je iz stprov. carriera "put" (tome odgovara stfr. chariere), a to je
od Jat. (via) carraria "kolski put", od carrus "kola" (za koje v. kurs).
karika.tUra
potekla iz tat. caricatura, to je izvedenica od cari-
care "naprtiti, natovariti, pretjerati" (dakle je caricatura "pretjerivanje"). Taj
je talijanski glagol (iz kojeg je, kroz posredstvo, karikirati) od ro-
man. carricare, to je izvedenica od lat. carrus ' 'kola" (v. kurs).
. Od roman. carricare jest p. cargo, iz je engl. cargo, a iz te en-
gleske jest kargo "ukupni tovar; popis robe" (isprva za robu na brodu).
Od carricare jest i fr. charger "tovariti, puniti, teretiti", od e
jdeno charge "teret, tovar, punjenje, breme itd.", iz je ar
karikatura" (usp. glagol arfrat11, ara u vojsci; naboj, strelji-
vo; punjenje puke; tovar, breme itd.". V. i krcati.
karta
"papir, dopisnica, posjetnica, karta, zemJjopisna karta.
vozna karta, ulaznica, dokument" itd. .
Iz lat. c(h)arta (u nekim govorima zapravo preko tal. carta, a ponegdje
preko nj. Karte), to je iz khartes '1ist papirusa", a ta je dola
vjerojatno iz egipatskog {usp. jo arap. qarta, stind. ka{iitam "pergament").
je {usp. jo npr. engl. chart, fr. charte).
Iz kharti (< bizant. khartfon) jest balkanizam hartija (na istoku;
usp. rum. hlirtie, mak. xartija, bug. xartija itd.).
313
ta}ij.anske cartone_ jest,. preko nj. Karton, hrv. karton, gen.
karto'!.a _1j.epenka (usp. u. kilrtiln, gen. karttlna). - Iz te talijan-
ske Jest fr. carton, IZ cega pak je engl. cartoon "predloak, skica a-
ljiva slika, karikatura, crtani film". '
ta!. cartello "plakat, oglas, poziv", to je umanjenica od carta, jest ev-
ropetzam kilrtel/kartel, gen. kartela "sporazum medu poduzetnicima:" (usp.
engl. cartel, nj. Kartel itd.).
Iz tal. scarto 'izdvajanje, otpadak" (s- < Jat. ex-) jest kiirt (prvotno ono
to se odbaci iz knjige).
Iz tal. mlet. scartozzo (tal. scartoccio), u je isti s- < Jat. exte sufiks
-occio, jest hrv. dalm. kArtoc; ukrtanjem toga i nj. Stanitzel jest npr. zagre-
karnlcl.
kasan, kasna, o
Od psi. *kbSbm(jb}. csl. la,s(b}m,, bug. Jd,sen, mak. kasen sin. kesen kesnii
i kasen, kilsna, str., resi. kos(b}nyi. ' '
Ta s samoglasnikom. sadri isti korijen *kys- koji je u
*kyselb, *kysat1 itd. je razvoj bio "kiseo, ukiseljen" ' ''kasan
usp. latv. kipjeti" prema kust "topiti se; urroriti se;
.d1jal. !osmt.r slabjeti, mlitavjeti" (: kiinjeti, prema
ob1Cf1f,jem od 1 Jat. seresccre "skiseliti se (o mlijeku)", se-
rwn surutka (12 toga mtern. serwn) prema serus ''kasan".
S. ks > sk nakon nestanka samoglasnika :z, nastao je glagol
sknlt1 ; razvojem skn > ckn nastalo je dOckan "kasan" dOcna dOcne
"kasno", dOcniti. ' '
V. kiseo.
kasati. kasa
i "drusati, trusali". - Od psl. *kasati (st;}. stsl. kasati st; se",
kasa ''kasati", sin. kasati isto, kasati "njihati", kasa(, glu.
isto . dlu. ka5M "zasuknuti, podizati", p. st. "zasuknuti, podvijati"
kHsac isto, r. kasat'sja se", stukr. kasatysja se
bih", bj r. dijal. kasacca se". '
Iterativ-durativ na -ati s produljenjem o ' o (a) od *kosti
usp. (kosnuti se se spomenuti to; ticati se" r'.
ko9!1ut's1a isto, dijal. ' 'baciti u stranu", dijal. kosnu!' "zanjihati smotati
kah; udariti" itd.). ' '
r. dijal. kosnUt' ukazuje na to kakva je veza s (v.) i sa
znacenJem h. kasati.
V. i kos.
kaalj, gen. kalja
Od psi. gen. kalja, kae!, r. kael', gen. kalja itd.
.toga ,!e. (mak. kala, h. kaljati, kiiljem, sin.
kal1at1, r. kal1at' itd.).
(' Od . ... Korijen "kaljati": stind. kasate "kalje"
tndoanj pra1<1:t. kiisa!, kii3a itd.; sa zvukoopisnim kh: rom. (evr.)
X( :s-,_ k!}as-:, hind. khasna itd.), askun kiis-, kati kas- alb. "kaalj"
kwasla), ltt. kosti, k6seti "kaljati". '
se korijenom. No je u tome vidjeti regula-
ran nostrattckog *f:CVHSA, od *f:CVHA + SA, gdje je *KUHA
Zvukoop1sno, a SA sufiks.
314
kat .
Osim boj", kat zna&:nJe _
Bosni) "pod", zatim "tavan", "slojevt cigli u dubuu , red, ruz (npr. bisera) ,
"cijelo odijelo". - Iz turskog kat "redovi jedan na dr.ugom i svaki od njih",
to je od glagola kat mak "redati, nizati".
je balkanska, usp. mak., bug. kat, rum cat, alb. kat.
kava . . .
Usp. kilhva u Bosni i kitfa u mnogim krajevima (u kajkavskom t drugdje t
kafa, s f po
Balkanski turcizam. iz t. kahve, to je iz arap. qahwah.
Arapska je vjerojatno prvotno vino .. U j:iinoj je
dobila dananje jer je kava portJeklom tz etiopske pokraJtne
Kaffa (ctiop. Qafa; tamo ive , . . . .
Iz turskog je u XVII. preuzeto fr. cafe (u XVI. stolJecu bilo Je
cahoa).
Engleska je roffee (tako u XVII. onda oblik cahve,
coffe, cauphe, cophee) iz nizozemskog koffle, to je iz turskog.
Nj. Kaff ee jest iz fr. cafe, coffee.
kavez
Osim "krletka", i "reetka na prozorima"; u Bosni jo i oblici
kafez, kitfaz.
Balkanski turcizam (usp. npr. rum. cafas; kaphasi [kafasil itd.), iz t.
kafes, to je iz perz. qafiis.
kazati, kaem
Od psi. *kazati "pokazivati": stsl. kazati, bug. kita, kile, sln. kazati,
kazati, kazat, dlu. kazas, glu., p. slovin. kilzac, r. kazat', ukr.
kazaty, bjr. . . . .
Prvotno je praslavenskoga glagola bilo pokaz1vat1 ; u nekim se
jezicima razvilo ("(prstom) pokazivati" "(ustima)
U naem je jeziku prvotno u pojedinim govorima i u pre-
fiksalnim sloenicama.
Glagol *kazati durativ je na -ati, s produljenjem a < o, od
*koz-, kojem odgovara, s vokalizmom e, u (v.
Indoevropski je korijen *kweK.- "pokazati. (se), vidjeti": stind. kaate "po-
javljuje se, svijetli" ( *kwoK.-; usp. i pali kasati "sjaji (se)"), kasalJ "jasnost,
blijesak" ( *kwoK.-o-s), akun kas-, kas- "vidjeti" ( *kwolH, av. likasat " spa-
zi" ( farsi liglih "vjet", av., stperz. "oko"
tad. kurdski kurmandi horezm. tceiman-, oset. di-
gor. ciistii; ie. *k"'eK-s-men), tekmi5r, tekmar "znak; cilj,
(*kw eJf-m0r).
U slavenskom je varijanta *kweg-, sa g umjesto K.
je da je prvotno bilo ie. *kweg-, a da. je nastalo
knadno: *kweg- moemo izvesti od n'?str_. *Koki_.
onda bila *Koki tj. *koki ili *_qokJ), koje je znacilo sltjedttl, tct po tragu :
ura!. *koke.: primijetiti. (fin. koke- "probati, motriti", est. koge-
se, biti oprezan"), alt. *KogA- "slijediti" (turkij. *Koy(11)- npr. u
azcrb. gov- "goniti", tur. kov- "goniti, slijediti").
V. kazna.
315
kazna
Od psi. *kazl1b .: stsl. kaz/lb, bug. kAzDn, mak. kazna, hrv. jo klizna, sta-
rije kfizan ., gen. klizni, sin. klizcn, gcn. klizni, k.azeii, lu. kazn, p.
st. katri. r., stukr., stbjr. kazn. .
sufiksom -/lb od osnove *kaz- glagola *kazati (v.). Kako je
glagol *kazati imao i "zapovijediti, odrediti", razvoj je mogao
ovako: *kazati globQ (i sl.) 7 *kazati kazf1b.
gen.
Stariji je genitiv kxre, no potisnut je pod utjecajem deklinacije i. -
Novija je tvorba
Od psi. gen. *dbkfere, ak. *dbkferb: stsl. dbti, dbtere, bug. db-
terja, kera, kcrka, mak. .Kerka, sin. i dci,
dceie, dcera, st. tci, tceie, dcera, p. st. slovin. c6rkii, str.
dbci, r. dijal. doci, ukr. bjr.

Od ie. *dhug(h)ater (starije *dhughlf ter): stind. duhitti, duhitar- (srednjo-
indoarijski primjeri dhitar-, dhitli i sl. te izvedenice dhiti.kii, dhitalikii
'1utka'', usp. prakrt. duhili-, dhii(d)li, dhi(d)li, rom (Palestina) diri, sindhi
dhia, dhiu, lendi dhI, pandabi dhi(ii), zappahar. dhe, dhii1, bihar. dhI, maithili
dhI, dhia, avadhi, hindi dhI, dhiyli, gudarati dhi, marathi dhilv itd.), akun zii,
kati ju, prasun liit ( < av. dugadar-, duy8ar-, srperz. duxt, part.
manihej. dwx, hotsak. dOJa, dilva, klasperz. dw::t(ar), perz. doxtiir, tad. dw::-
tar, tat. duxtiir, bahtijar. dur, duhder, dt.L-.:tar, gilan. duxtar, sogdij.
8wyt- [*8uyd-l horezm. oyd [*8urdl hotsak. dutar, oset. -dagd, pato Jur,
jazgulam. &Jyd, vahan. &Jyd, ikaim. Miduy(d), mundan. layda, arm. dustr,
thygater, osk. futfr, gal. duxtir, got. daUhtar, stnord. d6ttir, run. dohtriR.
stengl. dohtor, engl. daughter, stsas. dohtar, nizoz. dochter, stvnj. tohtei:. nj.
Tochter (german. *doxter), prus. duckti, lit. dukte, gen. duktefs (iz baltijskog
su finougarski fin. tytar, est. tutar, mord. fejfer, faxtir itd.), toh. A ckacar, B
tkacer, lik. A kbatra. - Sufiks -ter- kao i u *pater- "otac", *mater- "mati",
*bhrater- "brat".
Vjerojatno korijen *dheug{h)- "davati mlijeko, dojiti": stind. duhati, d6gdhi
"doji" (u indoarij. npr. pali duhati, prakrt. duhai; hind. duhnli itd.), pehl. doxtan,
dOidan "dojiti", perz. dOxtan, oset. diicyn. Tada bi *dhug(h)ater- bila "nado-
jena, hranjena dojenjem".
kelj
iz austrijskog kel, usp. nvnj. Kohl (st. Ko/ <
srvnj. koel(e}) te nj. Kohl. - Usp. u inim germanskim jezicima npr.
stnord. kal, dan. kaal, v. kli!, stengl. caul, cawel, engl. cole, stsas. koli, .ni-
zoz. kool, dnj. kal, stvnj. ch6Io, kol(i).
Germanska je rana iz lat. caulis "stabljika; zelje,
kupus, kelj". - Iz latinskog su i keltskih jezika, usp. ir. ca/, kirnr. cawl.
Iz austrijskog Kohlrabi jest koleraba, keleraba, koraba. -
Kohlrabi je iz ta!. cavoli rapc mn. .
Iz tal. cavolino poteklo je kawln, gen. kaulina, drugdje
kavolln, za je u XIX. st. po kvetak). -
Tal. cavolfiore (s flore "cvijet") izvor je za nj. Karfiol (st. cau!ifior, kallior;
novotvorenica jest Blumenkohl; po talijanskom je fr. choufleur), iz
je u nas karfiol/karfiol, gen. karfiola (biljka je donesena
koncem XVI. s Cipra u Italiju, odakle se proirila dalje).
316
Od lat. caulis jesu roman.: tal. {denov.) kou.. (pijemont.) koi, (romanj.) ko/,
rr. chou. prov. caul, kata! p. col, port. couve. - Od *caulus (to je iz
kog) jesu tal. cavolo, sardin. logudor. !<aula. - Od umanjenice coliculus jesu
rum. curechlu.. tal. colecchio.
Latinska se caulis povezuje s kaul6s "stabljika", Jit. kilu/as
"kost, kost", \atv. kaws ''kost, stabljika", prus. e<tulan "kost". Osnovno
bi bilo "kost", to bi bilo izvedeno od "udarati, biti" (to je u
kovati, v.) - tako je u slavenskim jezicima u *k:bl'b, *kolD,
*kolbCb ''kolac" (od *kolt11.
kesa
Iz t. kese "torba, torbica; monja". - Od toga je umanjenica kesica i dr.
kesten
Iz turskog kestane, to je iz nekog balkanskog romanskog jezika.
Oblik kostanj (tako i sin. k6stanj, gen. kostanja) - usp. i kiistanj - jest iz
romanskog, usp. tal. castagno (< Jat. castaneus). - Od !at. castanea jesu bal-
kanskoromanski oblici, usp. rum. castanii "plod kestena", castan "drvo kesten",
arum. casti'niJ m., ciistlne (i alb. kastania).
Usp. u drugim slavenskim jezicima: csl. kostam., kosfelJb, ml. kastam,
bug. kiJstan, kllsfen, kilstcn, kosten, mak. kosten, kesten. - Iz panonskosla-
venskog jest gcsztcnyc. - R., ukr., bjr. katan jesu iz p. kasztan, to je
(kao i katan, gatan) iz oblika Kastane. Nj. Kastanie
(srvnj. kesten(e), stvnj. kcstin(n)a) te stengl. jesu iz kslat. ca-
stinea, a to je iz !at. castanea.
Latinska je iz (karya) kastaneia "kesten, plod", to je izvedenica
od k.astanon "drvo kestenove".
Izgleda da naziv za kesten iz Male Azije (usp. arm. kaskeni
"kestenove drvo'', kask "kesten"); stari pontski grad Kastanfs zove se tako po
kestenovu

I Jaema. je nekad i "vlasi na glavi", "vlasi na vrhu kukuruzova
klipa". - Od psl. sin. (isttajer.) dlake na konjskom

je prelo na hrptenicu zato to se ona na
U isto je to i u *kyka (v. u kvaka) i u *kyk:b (hrv. dijal. kik,
kik "otar vrh brda", kao mjesno ime. ime vrha i sl. K.ik, r. dijal. kik
"porub na krznu; kukuruza").
kidati, kidam
Prvotne je "bacati", mlade "trgati, - Od psi. *J.ydati:
csl. "bacati", sin. kidati, kydaf isto, glu. "istresati",
dlu. kidaS isto, p. dijal. 'bacati", slovin. hidac 'bacati, lomiti", r.
'bacati", ukr. bjr. isto.
Psi. csl. kynQti st;, h. kinuti (u lskinuti, prekinuti, skinuti, raski-
nuti, okinuti, otkinuti itd.), sln. kini/i (u prekfniti itd.), r. kfnut' "baciti" itd.
U tom je ie. *kod-.
Korijen je*(s)kcud- "bacati; tjerati hajku": stind. skUdate
"tjera, "uri se", khudati "gura, tura, udara", stnord. skj6ta
"baciti, v. skjuta, dan. skyde, stengl. engl. shoot "pucati, oda-
peti, pojuriti, izbaciti". stsas. skietan, nizoz. schieten, stvnj. sciozzan, njem.
schiessen pucati" {germ.. *skeutan < *skcud-. v. jo i u s.kut), srvnj.
317
hossen, hotzen "brzo nj. dijal. hutzen "tjerati", lit. skudrLJ.s "okretan",
"dijete", !atv. kOdit "goniti, tjerati".
kihati, loem/lo'ham
Od psi. *kyxati {bug. kiham, mak. kiva, sin. kihati, kfchati, str. kixati
itd.), to je zvukoopisno.
kila
Osim to "bruh, hernija", i "otok na tijelu" te na
drvetu", "gruda snijega", "nezrela ljiva".
Od psi. *kf Ja/*kfl'b: csl. ky/a, kila, bug. kila, mak. kila, sin. Ja1a, kjla,
kfl, kyla, p. kila, r. kila, dijaJ. Ja1a, ki/, ki/6, ukr. kfla, bjr. kila - uglav-
nom "kila, bruh".
Baltijska je usporednica lit. kU/a "zadebljanje, oteklina, izraslina", kwas
kila".
je da je sl. *kyl- poteklo od *ki11- koje je produljenje
stupnja *kiJ/-. To *kiJ/- imarro u *kbl'b (od toga hrv. kfil kljova" te
izvedenica .klov m., k/6va ., .klj6va, .klj6va), to je povezane s *ko/ti (> .klati,
v.). je nj. Bruch "kila" {iz toga brLJh) : brechen '1omiti, ki-
dati, probijati", psi. *grfa (hrv. gria "bolovi u trbuhu; proljev; briga", r. grya
''kila") : *gryzti "gristi".
Drugo, manje uvjerljivo povezuje psi. *Jr,,la s jon. kclc,
at. k/i/e "oteklina; ozljeda" ( < ic. *kawelii u jonskom, klhvelii u
stisl. haull, stengl. stvnj. h6/a "kila" {germ. < ie. *kaw(a)lii ili *kaw{o)Jii).
kim
Nastale odbacivanjem -in, to bijae kao sufiks, usp. kimin. Taj
je oblik moda preuzet iz crkvenog jezika, gdje je tako po kjminon i
Jat. cyminum (to je iz Izvor moe biti i mlpsl. *kymi.m,.
Oblik kumin, gen. kumma (usp. sin. kumfn, csl. kumin'b), komin i sl. jesu iz
ta!. comino. Pomilja se i na mlpsl. *J..'Umin'b.
Od mlpsl. *Ja,min'b jesu hrv. kmin (u Stullijevu sin. kmf'n,
polj. kmin.
Iz ta!. cimino jest hrv. (Dubrovnik i dr.) (tako u Mikaljinu
cimin.
Iz nj. Kiimmel jest kime/, kiml (onda dalje kimlen, kimljcn), sln. kime/.
Oblik kim rroe biti iz nj. (austrijski, bavarski) Kiimm (iz starijega kumm
jest sln. kum).
Iz romanskih je jezika posudeno stvnj. kumin, chumi, srvnj. kumin, srnnj.
komen, stcngl. cymen, engl. cumin-, je stvnj. kumil, nj. Kiimmcl (s raz-
m-n ' m-/), a od toga je Kumm, Kiimm ( -el kao
sufiks).
Romanske su potekle od tat. *cuminum: tat. comino, rr. commin
(st. cumin), kata!. com!, p. comino, port. kominho; od tat. cyminum jest ta!.
dijal. cimino.
. Latinska je iz kjminon (usp. miken. kumi.no), to pak
Je preuzeto iz semitskih jezika, usp. hebr. /.wmm0n, akad. kamiinu, pun. baman,
arap. kammiin.
kimati. kimam
Od psi. *kymati: bug. kimam. mak. kimc1, sin. kimati, dijal. J...ymat se,
p. ldma6 {"spavati").
318
prema *J..yvati "kimati glavom": csl. kyvati, bug. dijal. Jdva ("pariti
se"), sin. klvati, kfvati, r. kivat' itd.
se razvilo od "udarati odozgo nadolje", koje je u hrv. potkivati.
Od glagola *kovati nastao je, redukcijom samoglasnika o, *Ja,vati, a od
toga, duljenjem ispred sonanta DV yv, *kyvati.
Dakle polazno je *kovati "udarati". (V. kovati.)
kipjeti, kipim .
Od psi. *kyp!ti: stsl. kypeti, mak. kipi, sin. kif>4ti, kipim, kypeti, ky-
pief, p. r. kipet', ukr. kyplty itd. .
Indoevropski je korijen *keup-: stind. k{Jpyati "uskipi od bijesa, uzbudi se,
ljut je" (*kup-je-; indoarij.: pali kuppati "trese se, ljut je", prakrt. kuppaT
'1jut je", hindi kupna "rasrditi se", sinhal. kipenavii "biti srdit, ljut" itd.), ka-
mir. kupun "biti srdit", Jat. cupio (od oblika cupire "eljeti" jesu
sardin. logudor. kubire, prov. cobir), lit. kupu ''kipjeti, vreti", !atv.
"kaditi, dimiti se".
le. *keup- poteklo je od nostr. "kipjeti"; od toga su jo ?afraz.
(berb.: Zenaga ukfes ''kipjeti"); ?ura!. (saam ist. kip'e- "kuhati, kipjeti", fin.
isto itd.), alt. "napuhnuti se, pjeniti se" (turk. *k1:ip(A}- "naduti
se": jakut. kop- "uzdizati se", t. , azerb. kop- "naduti se", *Jc<opik "pjena": st-
ujg. kopiik. tatar. kiibek. turkmen., azerb.: kopiik, kapak; mong. *kore: :
mong. pism. koge- "naduti se", halha xO- "naduti se, pjeniti se", kalm. *ko-
"dizati se (o tijestu)" itd.).
usporednica jest jenisej. *xopAr "pjena".
kiseo, kisela, o
Od psi. stsl. kyseh, bug. kisel, mak. kisel, sin. kisel,
klsla, kyselj, p. st. kisialy, resi.
pridjevskim sufiksom -e/- od korijena koji je u iterativno-du-
rativnom glagolu na -ali *kysffti (kisati "vreti, kuhati, kojem
odgovara !atv. kOsat ' 'kipjeti, vreti", a oboje je od ie. *kiit-s-.
Indoevropski korijen *kwat(h)-"vreti, kiseliti" dao je jo npr. stind. kvathati
"kipi, vri" (indoarij.: pali ka.thati, prakrt. kahai; kacjhai isto, rom. (evr.) kerav-
"kuhati" - usp. kerevo - , gudarati kacjh1r(J "kuhati" itd.), kvathal]
"odvarak", kuthitaJ:i "smrdljiv", paai kar- "kuhati" (arij. *kvath-) lat. caseus
"sir" ( *kwat-se-jo-s, caseus > roman.: rum ca$, veljot. kis, tal. cacio, sar-
din. logudor. kazu, p. queso, port. queijo-), got. hwaf>O "pjena", v. dijal. hva
isto ( *hwajJa) itd.
kisik stvorio je B. ulek prema oxygenium, to sadri oksj s
"otar".
V. kia, kasan.
kia
Od psi. *kfa: bug. kia "mokro vrijeme", dij al. ' 'kia", J..ye "kiselina",
J..ya "kiselo mlijeko", r. dijal. kia "kvas". - U naem jeziku
novina. (U "kia" upotrebljavaju se dad - na sjevernom i
junom kajkavskom sjeverno od Save te na jugozapadnom to-
kavskom - i godina - na kajkavskom i juno
od Kupe i kajkavskom juno od Save.)
Praslavenska je izvedena sufiksom -j - od korijena *kys-, v. kiseo.
Za usp. kiati "razmekati" (u Dubrovniku), srp. dijal. nakinjovat
"biti pomalo kiseo" (na Kosovu).
319
kita
s sveanj; pletenica; - Od psi. *kf ta:
kyta , kita. 'kita, .s".eanj", sin. kita "pletenica; sveanj;
kila, buket , kyta s.tranja noga z1votmJe od koljena i vie", kyta ''kita
lana, pleteruca; sveanj", str. kita "sveanj", r. dijal. kita "stabljike
{graha 1 sl.) itd.
Uspored . i jo psi. *kftiti: bug. kitja "ukraavati" mak. kiti h kl:-.111 sin kf
liti, ukr.kyljfy. ' ' rt
klada
, Od stsl. klada, bug. klada, mak. klada, sin. klada,
klada, gluz. kl6da, dluz. kloda, polap. klltda, p. kloda slovin r 'olo'da
ukr. kol6da, bjr. ka16da. ' ...,.,..,. "''
Od *koladii, od korijena *kelad- (starije *kelH-d-) to je sufiksom
-d- pros1.reno od *kel(a}- "udarati, biti" (v. klati). - Usp. klados "g --
ca mladca
"
1
-
1
d , "I mi k ( * ranc1
, 1 , iu_a . o JIV, klad&os), lat. clades "teta, gubi-
sr!; c_laidim , kimr. claddu "kopati", bret. claza isto,
sm. caJ/J suma , kimr. cell! isto (kelt. *kaldi ), stkimr. Celidon ' 'kotska" (iz
toga. !at. Ca!edonia);, norv., dan., stengl., engl., stsas. holt, nizoz. hout,
slvnJ. holz, nJ. Holz drvo {germ. *hultam < ie. *kldom)
V. klati, kladivo.
kladivo
.?d bug. kladivo, mak. kladivo, sin. kladivo kladivo
r. d1Jal. kladivo. ' ' '
Od ie. *kladiw_om kimr. (iz toga ir. claideb-, vjerojatno je iz
keltskog lat. m, glad1um sr. usp. gladiator).
*' to1:i:1e JC .1e . . *kelad-, to je proirenjem -d- od
1<.e/iar udarati, b1tt".
V. klati.
klanac, gen. klanca
?sim put izmedu dva brda", po govorima jo i "u-
mski /abran,, prolaz kroz plot dva kolca". - Od psi. *kolmcb
koll1bca: sin. klanec po govorima "planinski put", "put na "ulici
od *kolm,, to je glagolski pridjev trpni od glagola *kolti (v.
klas
k} psi. *kolSb: stsl. kJ"Sb: bug., klas, sin. klfis, gcn. klfisa/klasO,
r ukr. gen. gluz. klos, dluz. klos, polap. klas, p. klos slovin. kJlfls
. i<olos, bJr. kolas. ' ...,.... '
. i alb. kalli. '.'klas" (starije kall; usp. kashte "slama" < *kalshtc) od
ie. kol-so-, od kortJena *kcl- "bost". '
hol st7,ng!. hole(.3)n, srengl. holin, engl. holly "boikovina" (usp. j holm u
st "! pr!morski hrast Qucrcus Ilex", od holin), stsas. hulis srnizoz huls
ko
VrlJ*hu11s,. nJ. Hulst Ilex aquifolium L." s ie (Iz f . <
g 'huls Jest fr. houx ' 'boikovina".) ranac
"ki razvoj ' 'bodlja" ,' "klas trave ili itarice". germ. *ahiz
. {got., slnord. ax, stengl. ear, engl. stsas. alwr nizoz a'1r stv .. i..:
OJ. Ahrc) s *ah- < ie. *aK- "otar". , . c , nJ. mur,
320
klasti. klMem
Od psi. *klfisti, *kladQ "stavljati, polagati": csl. klasti, kladQ, sin. klasti,
kladem, klasti, r. klast', kladu itd.
Imperfekt klfldati, kladiim ( *kladfit1). Usp. jo izvedenice naklada, oklada,
opklada (stavlja se ulog - kladiti se, kladim se < *klfidit1), mn.
(stavljaju se maske), prikladan, zaklada, skliiditi "sloiti", iJskladiti, skladan,
sklad. novije skladnja "sintaksa", skladati "komponirati", skladatelj,
skladba itd.
Psi. *klasti, *kladQ ( *kla-d-) jest od ie. *klii- "stavljati, rastavljati":
got. a!hlapan "tovariti, stavljati", stnord. hlada, stengl. hladan, engl. Jade "to-
variti, krcati", stfriz. hlada, nizoz. Jaden, stvnj. hladan, nj. /aden "tovariti",
( *kla-t-), lit. kl6ti, kl6ju "razbacati, prekriti", !atv. klat, klaju (prezent
*kla-j-o) itd.
le. *kla- (st. *klex-) jest od nostr. *f>aJI'a "ostaviti": afraz. */fA)c-
(sem. *14c "ostaviti, baciti": ahri, sokotri 14c "poloiti, ostaviti", arap. 14c
"zbaciti hebr. f4c 'baciti"; stegip. /f3c "pustiti"), ural. kaS'a- "ostavi-
ti" (saam. sjev. guoMe-/guode- "ostaviti", mordvin. kado-, komi kof-,
hagy- isto, nenec. haje- "ostaviti, napustiti"), drav. *ka!!- "poloiti, platiti da-
nak" (tami!. kaff{i}- "isplatiti"), alt. (turk. *(q)al- "ostati": stturk. qal- , turk-
men. gaf-, t. kal-, jakut. xii/- isto; tung. nanaj.
evenkij. mandur. alija-}.
Postoje i usporednice: sjevkavk. *'i-lgwA11- - *'i-gwAl-
"staviti".
klati, koljem
Od psi. *k6Jti, *koljQ 'bosti, klati, ubij ati": stsl. klati, bug. kolja, mak. ko-
le, sin. klati, klati, k/af, glu. dlu. klojs, p. slovin. kltli;lc.
r. kol6t', ukr. kol6ty, bjr.
Od ie. *ke/(a)- (st. *kelH- ) "udarati, biti" (za usp. npr. nj. schlagcn
"udarati" : schlachten "klati"}: kele6s "zelena lllla", dikeJJa "dvoplatna
sjekira; trnokop", kolos "okrnjen, suav, ut", k6lobos isto, k6/aphos "pljuska",
kolazo "podreem", klao 'lomim, otkidam", klasis "razbijanje", klema "mla-
dica", klon, klonos isto (za takve veze v. u klica; iz te
je klon, klonirati), kleros "dio; drijeb" (iz toga Jat. clerus izabrani
dio naroda", pa iz toga kler klerikalan i dr.}, lat. calamitas
"tetak, gubitak; zlo, nevolja" ( *kele-mo- "udaren, pobijen"), inco-
lumis zdrav, (in- "ne-"}, perce/Jo "oborim, udarim, uni-
tim" ( *kel-n-6), procella "vihor, bura, oluja, juri'', stir. clflr "daska,
kimr. clawr isto, lit. kiilti, kalu "udariti", !atv. kalt, ka/u isto odgovara
slavenskom *k6lti, *koljQ}. lit. ku.5/as "kolac" ( *kol-o-s}, kw ti "mlatiti ito"
( *kul-, *kJ-} itd.
klatiti (se), klatim .
Od psi. *ko/liti (sr;) "tresti, njihati (se)": stsl. klatiti, bug. klittja, mak. klati,
sln. klatiti (se), klatiti, klfitif, glu. dlu. klosis, p. slo-
vin. ("razbijati"), r. kolotit' ("udarali", dijal. "mlatiti'', "tresti"), ukr. ko-
lotfty ("mutiti, se, tresti"), bjr. .
Glagol od imenice *ko/t1,/*kolta/*kolto "klada, trupac; malj,
bat, mlat": hrv. klftto "drvo koje se metne npr. ovci oko vrata" (usp. klatno
''komad drva to se metne kodljivoj ovci noge; i "njihalo".
klatvo ''kratko, debelo i okruglo drvo za svinju o vratu da ne moe bjeati"),
321
koje se svinji objesi pod vrat da ne moe bjeati", r.
d1Jal.k0Jot palica itd.
kla:k}. je sufiksom -t- od glagola *kolti klati), usp. *ko/da (v.
Usp. lit. kiiltas "dlijeto", fatv. kalts isto (njime se dubi u nj}.
kleknuti, kleknem
.. i - ?d psi. bug. klekna, mak. klekne, sln. klek-
mt1, c. kle.knout1, ukr. klJaknuty itd.
To je na -nQti ?d bug. kljakam "kleknem", klecam "kle-
, u I. XVII.st.}, dijal. kljekati "epati",
151ecat1 1c1 (kol1e2a klec;;ju}, sin. "klecati", klecati,
? - kleka/ (h. kleka 'bolest, zaraza",
1 kjeka z. comunnis", sin . "suh konj, suha
krava , gluz. klak nesto savtJeno, npr. pluga" itd.).
stsl. mak. h. sln.
klec1m, p. st. ukr. itd.
Sve Jest *klen-k-, s korijenom koji je u *kloniti (usp. za i
*(Sb)klomt1 kolene}.
V. kloniti.
kleti (se}, kUnem
, *klh!JQ: stsl. klMQ "kleti, proklinjati",
)<leti se bug; hl!'_a. ma!<- ko!ne, sin. (se), k6lnem. klfti {se), kliaf
1sa), J?ec. kleS,. polap. klane ("proklinje"), p. slovin. klic,
r. klJast klJanu(s ), ukr. kl1astf, kljanU, bjr. kljascf.
kliflva: stsl. kl'!tva, mak. kletva, st. ., gen.
kletev z kletva, c. kletba, r. klJalva itd. - Za to je polazan supin

. . ziJkleti {se}, zakletva. - lterativ ima duljenje b i:
zak!m1at1 se, proklm1at1.
U toi:ne je . *kf.el!- koje je i (v.}: se, Slaven se saginjao
Je rukom - usp. *pnscgat1, *prJS(;ga (prisega}, to
hcanJe rukom', *ro(k)ta "rota"
kleveta
kJ
I kleveta. - Od psi. *kleveta: stsl. kleveta, mak. kleveta sin.
eveta, r. kleveta itd. ' '
jezicima posredstvom crkve: u crkvenosla-
Je to. nJec preuzeta IZ (sredite tog irenja bila bi Moravska
u vr1Jeme. i Metodija}.
Je n3ec kle':'eta od *kleviti Sf;: kleviti se "saviati se;
se (od studeni); (?d. . se (oi stude-
. I_?akle. J:. 1skr1vlJena
'klevit1 st; sadrz1 1e. *kleu-, koje je i u *kfuka, - za njih v.
i . i-. se i s toh. AB klaw- "objavljivati; nazivati".

kaJZ: psi. *khlica: bug. dijal. klica (''korijen, porijeklo"), mak. klica, sin. klica,
To jE? od (usp. h. kfil te ostale izvedenice
hrv. st. kitlac mlada trava te npr. klov m kl6va kl')O"'l-ln. usp Jo n I '
., ., n, pr. s n.
!
11 I
322
" ak" kcl kljova; klica, izdanak, mladica"
. a .. ' a *kl-o- od *ko/ti (v. klati). - Za
Je rushcru s!1-1J>'kl. llJ m1 d"
1
d" d "to to se probija, to
njak" od "koJt reze ; 1ca, a 1ca, p o o
izbija".
. r:m.: stsl. kleta, bug. kleti, mak. kleti, kleta,
sin. r. klesa itd. . . . . . ._ k .
Prvotne su klijeta bila drvena (i u nekin: Jez1c1ma 1n:a zn_accnJa OJa
likazu na to), kao i kripac: rascij_epljen naziv za
( *t .1::_ od *tresla, "tresak") i naziv za kl1Jesta nacmJen )e od zvukoop1sna
resJ<.a, (' kJ , __ d" l kleskat' 1td )
glagola, *kleskati/*kleskati glu. r. !Ja .
klijet . gen. klijeti .. ,, t
I klija m - Od psi. *kletb/*kleti,: stsl. kle!!' z. e,
t " bug st klct "ostava spremite", mak. klct z., sin. klet podrum P san, . . , .
t . "koliba", r. klet' . "ostava, spremiste :.. . .
s Izvedenica je klijetka ( *kletbka) "mjesto za Jela; i od toga
e na nejasan nastale (u sln. krletka) - mozda Je to po
kalitka (to je iz sl. *kletbka). . .
1
t-
Psl *klelb jest od ie. *Kloi-ti-s: gal. cleta (iz toga fr.
.: rov. clcda, kata!. cleda, port. cJ:edas ),
ka, kobos ' " kirnr. isto. Usp. Jit. lite "krstma snoplja . nagib,
tor, o r / *m k v u klomt1
padina, kosina" ( *K1oi-to-). Korijen Je iue1- , za OJI .
sl. *klina: stsl. klim,, mak. klin, sl_n_. klin, . klin, r. it?:_
Od ili *hl-ino, gdje je *kl - th *Ja,/- 1sh korijen kao u kolt1
v. je to kl- (ili Ja,/- ) .':1 *kliph/_*klipa: mak. klip, h. klip, gen. klipa, ta-
klipa ., sin. klip, r. d1Jal. klipa itd.
klobuk, gen. klobUka , b d" 1 kl b"'
u kl bi1k - Od psi. *klobiJh: stsl. klobuh, ug. I Ja . 1> ..,,..,
mak. gen. klobUka, klobouk,_ klo?'}k. lu. P_O-
lap. p. klobuk, slovin. kllhbl:lk, str. klobLJh, r. d1Jal. klobUk, klabUk,
ukr. klobUk, bjr. klabUk .
1
. ko d bulgar-
Posudenica iz turkijskog *ka/buk (iz avarskog 1 t, IZ g _rugog .
sko ezika) usp. t., tatar krimtatar ., kazah. kalpak 'kapa (a. . turskog Je
iaJpak' ili krznena kapa ili takva da JOJ Je obod od
krzna; ljem, kaciga").
kloniti se, klonim se . r " bug
Od psl. *kloniti stsl. kloniti .se( sr1 \ ki
klonja, mak. kloni, sin. kl6niti, c:.. klom/1, .f '(:),

Ju. klonis (se), p. slovm. kltrmJc, r. klomt. ony')' SJa Jr.
. " 1 se pokloni), zaklon,
Usp. naklon, p0klon (za znacenJe : _ dartvate J
pridjeve sklon:. n_akfo1l (d!'IJe sklon6st, naklonost).
Iterativ klan1at1 ( klan1at1). . . . * . . * l
1
_
Usporednica je *sloni/i (usp. *prikloniti : *pnslomt1, naklomtt : nas om J
su povezana). . ,
Psi. *kloniti (i *slonitt) jest od 1c. *KI-on-. od *KJ-cn-.
323
Indoevropski je korijen *J<el- "sagnuti (se), nagnuti (se), to je jo npr. u
lit. alis "strana" ( *J<ol-i-s), stisl. hallr. "nagnut", stengl. heald, stvnj. hald
isto, stvnj. halda, nj. Halde "obronak, osoj".
*KJ-ei- "nagnuti se, nasloniti se": stind. srayati "nasloni se, nalegne,
smjesti (se)" (usp. sinhal. sayanava "ostaviti, av. sray- "nasloniti se",
arm. learn "brijeg" ( *Klei-tr-no-?), klfno "nagnem, naslonim" ( *KJJ-n-o),
klit6s "poloen" (usp. enklitika, proklitika), klitfs "pristranak brda, breuljak",
klima, klima sr. "nebeski krug; naginjanje" {pa "naginjanje zemljine kugle
prema polu'', iz toga klima), kline "postelja, krevet" (usp. klinika), lat. clinO
"savijem, sagnem" (cliniire > roman.: ta!. chinarc, stfr. cliner, prov. clinar),
acclinis "naslonjen; sklon, odan", cliens, gen. clientis ''klijent, podanik,
nik" (iz toga je klijent, klijent), clemens 'blag, milostiv, dobar; tih, miran"
( *KJejomenos; roman.: tal. toskan. chimente, napulj. ckyomminde), cliuus
"obronak, breuljak" (> furlan. kleve "strma ulica", istriot. kio "strni''), declinO
"sklonim, priklonim" (usp. deklinftcija "sklanjanje"), srir. kimr. cledd,
bret. kleiz, korn. cled "lijev, nesretan" ( *Klej-o-s; za v. lijev), stir.
c/6in ''kriv'', stengl. hleoman, hlinian "nagnuti se, nasloniti se", engl. /ean,
stsas. hlinon, nizoz. leunen, stvnj. hlinen, njem lehnen isto, lit. lieti, lieju
"prisloniti", !atv. sliet, slcju itd.
klupa
Od psi. *klupa, *kl(lpb, *kl(lpo: csl. klQpb, bug. klupa, mak. klupa, hrv. i
kl(ip ., gen. kl(lpi, kl(ip m., sin. kl(lpa ("stiska, kripac"), slovin. kliipa ("pje-
sprud").
Moda od *k19pa, *klqpb: csl. klQpb, sin. klop, gen. klopf "klupa", slovin.
klijpa ("stara krava").
U *klu- jest ie. *klou-, od korijena *kleu- "stisnuti" (v. kljuc}, a u *kl9-
jcst *klon- koje je u *kloniti (v.}, usp. lit. klilpti, klwnpu "pokleknuti".
klupko
Mn. klilpka, gen. klLJbaka. - Od psi. *kl9bbko/*kl9b11/a,: csl. kl9b11k:b,
hrv. i kliJbak m, gen. kli)pka, sin. dijal. klopko (usp. izvedenicu
kloubek ("stabljika"), polap. kl9bak m., r. klub6k itd.
Umanjenica od *kl9b1>/*kl9ba/*kl9bo: csl. kl9bo, bug. h/oo, mak. dijal.
kl'i.mbu sr., hrv. st. klubo sr., klub m., dijal. klilba . ("panj"}, sin. klob, p. klczb
m., dijal. sr., r. klub itd.
Sadri ie. *kl-o-mb{h):J-, usp. norv., ved. dijal. lwnp "panj, trupac", dan.
fump{e) "gruda, grumen", engl. /wnp "gruda, grumen; komad", nizoz. lomp
'dronjak, cunja, krpa" {germ *hlwnpaz < *klomb(h}os).
gen.
kli Od psl. gen. *kloca: stsl. mak. sin.
p. klucz, r. itd.
. Posvuda i "savijen tap" i - jer je isprva samo tako
IZgledao.
Usporedi psi. *kluka/*kJ'uh ''kuka": bug. kljUka, hrv. klfilka, klj{)k, klfka,
s . kfuka, r. kljuka itd.
kJ . lndoevropski je korijen *klcu- (ili *klau-?) (dalje "zatvoriti;
jon. JdeTs, kleidos. klejs, at. klefs, dor. kliiis "zasun,
2:(avor, _ _jest nperz. kiliS, a iz toga
a oblici s r IZ sogd1Jskog) Jesu odrazi turkiJskog *kilit/*kirit
stturk. kirit itd.; iz turskog je onda kllit, '1okot, brava"), lat. cl!iuis
324
brava" (roman.: rum. cheie, veljot. kluf, tal. chiave, sardin. logudor. gae, reto-
rom. engadin. klef, furlan. klaf, fr . clef, prov., kata!. clau, p. Jlave, port. cha-
ve), claudO ( *klaui-dO, claudere > roman.: makedorum. klidcre,
tal. chiudere, pijemont. retoroman. engadin. klugir, fr. clore, prov. claure,
cluire, katal. cloure, galicij. choer, stport. chouvir; iz srlat. clausu.ra jest
klauzU/'a "zatvoreni dio samostana; pismeni ispit pod strogim nadzorom", iz
clausula jest klauzula "ograda, uvjet", iz claustrum jest klaustar "dvorite
samostana; samostan", kroz klotar, usp. i klaustrofobija "strah od
zatvorena prostora"), clauus "klin, (clavus > sardin. Jogudor. gau,
claus > ta!. chiovo, chiodo, stmlet. clold, furlan. klaud, fr. clou, prov., katal.
clau, p. clavo, port. cravo), claudus ''hrom, epav", stir. c16 "klin", lit. kliuti
"natuknuti" itd. - V. i lutrija.
kmet
Najstarije je bilo i "velika" (usp. 1464: Mafija B. m. kralj
ugrski, Dalmacije, Hrvacije i ostalo ... pred prelati i kmeti naimi; Za pro-
nju kralja Mafijaa i kmeti ugrskih), zatim "znatniji seljak", "seljak zakup-
nik", a kasnije je prevladalo "seljak podlonik". - U Bosni
"seljak koji sjedi na zemlji", u Srbiji "znatniji seljak, seoski knez,
u Crnoj Gori "sudac kojeg su izabrali parci, porotnik". - Kmet
vlastelinu zemlju, selite, i s vremenom postaje sve vezaniji za
vlastelina: on i porodica ne smiju se seliti s te zemlje k drugom vlastelinll
Od 1785. g. priznato je i u Hrvatskoj kmetovima pravo na slobodu seljenja.
1848-49. g. kmetstvo je prvo djelomice ukinuto (kmetovi na selitima ne
moraju vie davanja, dok se druge vrste odnosa
jo neko vrijeme ne mijenjaju), i onda je tih godina i posve ukinuto.
kmet potekla je od psi. *k:bmetbl *Ja,mefb: bug. kmet "seoski star-
jeina'', mak. kmet isto, sin. kmet "seljak", kmet "starjeina, sudac; seljak,
podlonik", kmet, kmef "seljak, podlonik", kmef "mudar starac;
starjeina", p. "seljak, seljak najamnik; starjeina; bogat seljak", slo-
vin. kmec, str. k:bmetb, kmetb "vojnik, ratnik; vitez", ukr. kmet' "seljak".
Dakle uvijek nekoga tko je u poloaju prema
nekom drugom: tako je kraljev kmet na drutvenoj ljestvici na visoku po-
loaju, to je onda kraljev vazal, a kmet i nieg na njoj
stoji nisko.
iz srednjovjekovnog latinskog cometia "kotar, (tako
i u Arnoldovu djelu Chronica Slavorum, gdje se opisuju sjeverni Slaveni u
razdoblju 1171-1209). to je, uz redukciju o u prvom slogu, kako to
biva u titulama i sl., dalo *Ja,metb/*Ja,mcfb.
je povezana s !at. comes, gen. comitis, to je prvotno "pratilac" (s
prefiksom com- "su-", v. s, i korijenom glagola irc za to v. a kas-
nije - u srednjem vijeku, u Franaka i drugih - "podlonik", "vazal" i sl.
(Onda je kasnije, od hijerarhije, nastala titula za kneza, grofa; co-
mes, comite > roman.: tal. conte, fr. comte, prov. conte, kat p., port. conde-.
*comitissa ''kneginja, grofica" > tal. contessa, fr. comtesse, prov., kat. comle-
sa, p. condesa, port. condessa; u na su jezik posudenice konte, kontesa dole
iz talijanskog.)
comes u srednjovjekovnom se latinskom vjerojatno ukrstila s
ju committo "sastavim, sklopim, sveem, ujedinim, zdruim, predam, povje-
rim": tako je kmet onaj kojem je povjerena neka dunost (uprava sela, su-
zemlje).
325
Iz !at. comes jest komes, iz toga kome "knez" ( XVIII
po
l'}ski komes"' " r I l u st turo-
'' 1 gro . z sr at. comitatum jest komitat, komitat
knez
Od praslavenske to je dalo jo stsl b kn
mak... knez, sin. knez, knez, kiiaz, glu. knjez ' laugti. ez,
p. str. r., ukr. knjaz'. Psi 'po ud . '. P? P emJ3,
skog, iz *kuningaz. s eruca Je IZ german-
jzst .u stengl. CYnin;8. mi. Cfng, cing,
ch . r.,. ... . .' omng, . emng, stsas. kuning, ruzoz. komng, stvnj
nJ. Komg itd.; to Je izvedenica od germ. *kun am 'd" V
Je od korijena *gen- "roditi (se)" z ko.. tJ ro sto
Star11a I ka v a JI v. u zet.
s avens flJec za jest *vod}h - v. voda.
kn ji
stsl.k:briiga ("slovo, pismo, knjiga"), bug kniga ("kn ..
papir kniga, sin. knjiga, glu. kniha, dlu st
knega, ! knlga, ukr. knfha, bjr. knfha. . . mn., po J.
k dola s istoka, no ne moe se sa . r ..
kako 1 ko11m sve putevuna - moda iz stturk.. (Od sigur. V eci
bulgarsko *ki.ii.ni V toga Je volsko-
*kiiini
1
IZ ce.?a konyu, kOnyv "knjiga". Od
v nasla o Jestarocuvasko *korov. a iz toga pak . sud .
konov "papir" i zapadnoosetsko k<iun '.) Je po eno mordvm.
Staroturkijska V _uga_:
"svitak". Je f!Jec na1v1ero1atru1e iz stkin. J..-<iien, kiijan
" je dav je s povezane i asir. kunukA.v "
tg kam"J..v . nesto zapecaccno (1z as1rskog je arm. knik' P '
kob, gen. kobi
. znak; lo znak; susret". - Od psi *kobb . stsl kob "
po. letu ili po susretu", strus. kobb isto i "v v : "'
Vjerovanje u sudbinu" r. dijal kob' "zlo" - U
koban, kobna, o. ' spor 1 JOS 1 pnd1ev
Izvedenica od *kobb jest *k b vt ? /*k b. V
kobita, (iz p.) slovin kobjeta ; e c o :tda?, sto_)e u polj. kobieta, dijal.
*kobbta) u . . .
1
moz a P d11al. kobida "djevojka" <
nit, sufiks lti;P m. r. stsl. kore-
doevropske ( ' . ' Srh 1 b, z. r. -a), koji iz in-
finitus: flnis lit "pokriven koom" : pe//is "koa"
Pa bi isprva 'u

je *kobita od *kobila ena:

*ki b . . o VJes 1cu, vracarll
Psi. kabfti bi odgovaralo
dlaci, - o koncu, - o (ta.nk / .7s1 V? co vlasi), vis1et1 nad glavom, - o
Prvotno . e zna V 01 m.__1. z1vot ":!.s1 o koncu (o niti} itd.
negativna Jdo "zla zakac1t1: , sreslt . a. su "pobjeda" i
kabinti "objesiti", kabLJ.s s sukobiti f:e}). Usp. osim lit. jo
kab!js itd. "kuka" ( 4ob-) '

okretan", kfibe,
"visjeti" kibLJ.s 'i
1
' ki_bl

pr_ikac1t1 (se), objesiti (se)"
u )
1
' . A

pn Jepc1v , Jdb1s kukica" ( *hb- '

''L. . r atv. kabmat VJesat1 ' lmbi'fics "ob. 1 " ka "O. '. v.
" UKa Jesi i se ' ba, kabe, kab1s itd.
Usp. jo stisl. happ (iz t
1

engl. happy "sretan") norv henna (sretan)
' n" go
1 1
se eppen "sretan" itd.
r
I
I
I
[
I
[
I
I
I
326
Korijen je ie. *kob- ( *kab-?) "uhvatiti, drati", to je jedna od za
*ghabh-/*kap-/*kob- od opisne *JpJba/*lfaga "uhvatiti".
kobac, gen. kopca
Od psl. *kobhCb, gen. kobbca: bug. dijal. kob'bc, mak kobec, sin. k6bec,
gen. k6bca, kobec, p. kobiec, r. k6bec, dijal. k6b6c, gen. k6bca, ukr. klbec',
gen. Jdbcja.
Srodno s *kobuzD/*kobhZ-b: p. kobuz, st. kobz, r. k6buz, dijal. kobez.
Usporednica u germanskom: stnord. haukr ( < *hQ{3ukr), stengl. h(e)afoc,
srengl. bauk, engl. hawk. stsas. ha{3uc, srnnj. havec, srnizoz. havik, stvnj. ha-
buh, srvnj. habech, nj. Habicht (germ. *ha[3ukaz).
Dalje nejasno. Pomilja se na vezu s *kobb (v. kob), *kobiti (u nas
kobiti "pretkazivati, proricati") - i zbog nekadanjeg jednog od proricanja,
proricanja po letu ptica.
kobasica
To je danas nego kobasa, to je od psl. *Ja,Jbasa/*kblbaSb: csl.
klbbasa, bug. ko/basa, ko/bas, mak. ko/bas, hrv. dijal. i klobasa, kubilsa, sin.
klobasa. klobasa, dijal. klbasa, glu. ko/basa, dlu. kja/bas(a), p.
Jde/basa, slovin. Relbasa, ko$!boysa, r. ko/basa, dijal. kolobfts, ukr. kovbasa,
bjr. kaiibasft.
Po tome da ima i mukog i enskog roda, bit je imenica po
postanju pridjev na -as-. (Taj je pridjcvski nastavak nastao od -a- i -s-,
gdje je -s- < ie. - ro-, usp. psl. *ko]Sb, *golSD, *beSD, od pridjeva u *rUSb.
Od -as- i -at- ukrtanjem je dobiven pridjevski sufiks -ast-. - Suftks -as-
jest u prezimenima Bujas, Maras, Latas, Lukas, Petras, Vukas itd., dalje u
prezimenima itd., u toponimu Bjelasica.)
Korijen je *Ja,Jb-, koji je jo u *Ja,/b'b/*Ja,lbb kloub "zglob prsta",
ukr. dijal. kovb "svinjski eludac", bjr. dijal. koi'Jb od kose na tjemenu;
(svinjski) eludac" itd.), *Ja,Jbib klbik r. dijal. 6/bik
id<obasica", ukr. dijal. k6vbik "ivotinjski eludac", bjr. k6iJbyk "ivotinj ski
eludac; svinjski eludac nadjeven iznutricama i drugim mesom"), *kblbuXD
(r. dijal. kalabux od ostataka tijesta", kalabl!xa "debeo
vjek", kel'bl!xi "crijeva; trbuna upljina", kavbl!x "eludac", bjr. dijal. kaiJbLJ.x
"eludac", "crijeva, utroba"}. - Usporedi i glagol *kblbati di-
jal. /duhati "kljuvati", klbaf "kljuvati, kljucati", r. dijal. kolbftt' "nevjeto
ivati"), od kojeg je izvedena imenica *Ja,Jbam/*Ja,Jbana dijal. klubane
"futrola za brus", r. dijal. kalbftn "debeo kraj drva, panj, trupac" itd.).
Polazno za *k"blbasa jest "eludac nadjcven mesom" "elu-
dac" {u *Ja,fb'b). Za takvo usp. djevenica "krvavica; kulen; kobasica",
bug. nadenica "kobasica", !at. farcimen "kobasica" : farcio "nabijam". Usp. i
kUlen "trbuh, drob; djevenica. kobasica; crijevo u koje se nadijeva svata".
kobila
Od psl. *kobfla: stsl. kobyla, bug. kobila, mak. kobila, sin. kobJJa, koby fa,
kobyla, dijal. kobula, kobola, glu. kob/a, dlu. kobyla, dijal. kobula, p.
kobyh, slovin. J..-iJobalii, ko/Jela, r. kobf /a, ukr. koby la, bjr. kabf la.
Pretpraslavenski oblik te bio je *kabula. Po svemu to je
iz jezika. Slaveni su bili u dodiru s u Podu-
navlju.
iz jesu i kaballes "zaprcni konj", !at. caballus
"kljuse, konj" (> roman. "konj": rum. cal, tal. caval/o, sardin. logu-
327
dolrl. ka <f<fu,barleltorom. engadin. Raval, furlan. kaval, fr. cheval prov kata) ca-
va , p. ca o, port. cavallo). ' .,
. *kabilla usporeduje se s imenom naselja Kabfle, Cab Je
grada !ambola u Bugarskoj, a onda dalje s imenom 1ari:'ne
Kybela u. Frig1J1. T? ime povezuje s imenom boginje majke kybele
: USP,. u J.ednom_ matar kubeleja. to je najvjerojatnije zna-
c1lo. (plamne) to odgovara meter orefa "planinska
mati , . _Je .nazivana boginja majka.
U svim Je tim i sa "gora plani "
Kib tomu da je vJerojatno upravo frigijska

a OJ se Azu1 boglI\Ja 121ajka prikazivala na konju
toga moze se pomiljati da je matar kubeleja moglo i
maJ 1'0nJa .
yeza planina" jasna je naprimjer po tome kako se
u _drtJ?im Jez1c:ima: u sumerskom se za konje pie ANU.KUR
RA plarunski magarci".
}to od spomenuti to da je pod-
rucJe, sr nJeg _u pr. n. e. bilo arite uzgo a kon a

1
nastale su od (ndoev;op-
gora, a - za nJ v. u skup.
kocka
Od psi. *koslbka "kost": bug. koska, mak. koska sin k&tka r *1t V
tOs(t)ka,' p. k;stka,
" mn. . V ukr. ki_stka_, _bJr. dijal. k6stka. -
( . . ug om ost a t 'kosttca , a u nekim Jez1c1ma i kost"
U Igrt si: se bacale koske, I to glenjeve - usp. stind. gJeha "kocka" vt
kas psi. g!ez;i.n'b "gleanj") i "kocka" (to J.e e mJa' pose
'(> c1m oc ma - koje t. V v1.
k0c'-= . d ) po Jecu tz vremena; onda dalje kockati se
NIT lt . . ,
OndU je jeziku ?d koska nova umanjenica - kOtica
J: tz JO _u mnogim kotun, kotunj "tvrd
izrazu' at_Je kostac (u tzrazu uhvatiti se u kotac koJi odgovara
rva J se u xost1
1
'
Dalje v. u kost.
ko1-l - -
" ,a, e

k?ja, koe, mak. koj, hrv. st. i di-

glu. ki. ( *kbjb e) diu sv n. ah sto , _ki, ka_. ko, kf_. ka, ke,
stbjr. koi. ' enz, p. str. ky1, k'b1, k'b, r. d1Jal. ko}, ukr. koj,
. Od k'b + jb - v. tko i jer - U .
iran. *kayah (d
1
: . sp. takvu tvorbu od 1e. *kwo-jo- u st-
a
0
npr. u pamirskim Jez1c1ma ikaim. kuy "koji").
gen.
Od psi. gcn bug k r - b
sln. .r "b i o ac_ posc kruh", mak. ko-
Izvedeno .*'-olo 'sufi.1ksom tJve ?lpec1fivksoo u obliku pereca, lokota" itd.
" kr ./( -acb 1 1 su 1 , m - d *k 1 -k
o ugao s rupom u sred . kr fo_
0
o a :n: bug. ko/ak
kolak "perec", hrv. kO/iik, gen. kof{tka

0
k

kruhd.! dijal.
' o o srp. IJal. kruh",
111
328
r. dijal. kolaka ."okrugao okruglo pecivo" itd. - V. kolo.
koleda
Usp. i kolenda, koleda. U nekim govorima "velik
hljeb", "obredna vatra", poslije posla i pjevanje",
"darivanje za i (usp. kolednjak Kolednjak je pra-
se, od kojega upljanin upniku ne treba platiti za irovinu, sa 4
dinara od svakoga praseta, 1725). Ponegdje je zabiljeeno da je to ime (pa i
osobno ime): tako naprimjer za senjske je uskoke to obredna vatra nazvana
po boginji Koledi, kako je zapisao u XVIII. st. J. W. Valvasor. je za-
biljeeno i u drugih Slavena.
Koleduje se pred (i u vezi s drugim blagdanima).
Od psl. stsl. "koleda, nova godina", bug. koleda
mak. koleda ''koleda, Badnjak, sln. koleda obilazak",
koleda "koledna pjesma, novogodinja pjesma", dlu. k6loda "novogodinji
dar", p. kolt;da pjesma, koledna pjesma; dar", slovin. kof EJda
"koledna pjesma, koledovanje", r. koljada "koleda, koledna pjesma;
pred ukr. ko/jada praznovanje, kad se pjevaju koledne pjes-
me", bjr. ka/jada "koleda,
U nas u koledama momci obilaze koledne pjesme.
je praslavenski, seslavenski i pa koledo-
valo se ili na za Novu godinu. Prvotno je bila
povezana s dobrim eljama za plodnost godine i s nove
godine; koleda je bila otjelovljenje novogodinjeg ciklusa.
Najstarija spominjanja slavenskih koleda povezana su s crkvenim zabra-
nama tog Prvo je u Bugara, u IX. u jednom se Si-
najskog trebnika zabranjuje koledovanje "kako bivi pogani U jednoj
se ruskoj zabrani iz XI. kae da "nije lijepo koledovati ni rusalije
plesati", i da tako "stari pogani je i u drugih Slavena, a u
junih se spominje u statutu hrvatskoga Dubrovnika iz 1292. godine.
Sama pak je praslavenska *kol#a i to iz latin-
skog (prije se koledovanje nazivalo najvjerojatnije je ula u sla-
venski prvo u Panoniji, se odande u druge onovremene slavenske
dijalekte/jezike. Izvor je Jat. kalendae, calendae mn. "prvi dan mjeseca".
U se Rimu prvi dan u mjesecu nazivao Kalendae-, kasnije pak
je i "blagdan, praznik". (Tako npr. Kalendae /anuariae bijahu
prvi dan nove godine, to se slavilo rtvama, darovima, veseljem itd.)
je izvedena od glagola *calere, od calare, calo "pozivati, sazivati". -
Od kalendae izvedena je calendarium "knjiga dugova" (jer su se u Ri-
mu porezi prvoga dana u mjesecu), kasnije i "kalendar", iz je
potekla kalendar, gen. kalendara.
Usp. dalje Jat. calator sluga': nomcnc(u)Jator rob koji je
gospodaru za etnje kazivao imena prolaznika" (odatle "popis imena", usp.
nomenk.latiJra), nomenchitio "nazivanje imenom", intercalare "umetnuti, od-
goditi", intercalari(u)s "prijestupan" (usp. onda interkalacija "dodatak, umetak,
dopuna" iz intercalatio, pa interka/ar "29. prijestupne godine" itd.).
Latinski je glagol potekao od indoevropskoga korijena *kc/(a)- (st.
*kelx-) "zvati, vikati, ruiti, koji je vjerojatno zvukoopisan: stind.
1J$akalai; "pijetao", kaleo "zovem, nazivam; opominjem", umbr. kalifu,
kafetu, carsitu "calato, appellato" ( lat. concilium "sazivanje; sa-
stanak. skup; sabor, skuptina" (Jat. >roman.: katal. conccll, p. conccjo,
329
port. usp. :?rkveni
sabor; sud ), concihare sastavih, UJedlIUh; spr1JatelJ1h; steci; sklo-
piti" (usp. koncilijimtan "pomirljiv, popustljiv"), c/amare, clam6 "vikati, zvati"
(v. u reklama), cliirus "jasan, svijetao; razgovjetan". Oat. > roman.: arum.
chiar, rum. chiar, tal. chiaro, sard. log. garu, retorom. engad. kler, furlan. klar,
fr. clair, prav., katal. clar, po latinskom p., port. claro), stir. cailech "pijetao",
stsas. halon "zvati", stVT1j. hel "glasan", nj. hell "vidan, svijetao" (germ. *hel-
laz < *kelnos), Iit. kalba "jezik", kalbeti "govoriti", kalbti govoriti",
kalbiJs, kalbi.ngas "govorljiv", latv. kaJu6t, kafbinfit razgovarati",
het. sara kallesta "pozvao je". - Ovamo ide psi. *kolkoh "zvono" (v. u zvono).
V.Juraj.
kolo
Danas genitiv kola, ranije (i u govorima) kolesa, gen. mn. kolesa.
- Od psi. *kolo, gen. *kolese-. stsl. kolo, gen. kolese mn. kola "kola",
bug. kolo krug", mak. kolo, sln. kolo, gen. kolesa (i "bicikl"), kolo,
koleso, kolo, koleso, glu. kolo, koleso, dlu. k6/aso, p. kolo, koleso, slo-
vin. kilclc, r. koles6, kolo, ukr. kolo, koleso, bjr. kola, kaljas6. - U mn. *kola
"kola".
Usp. kolut ( *ko!Qtb), kolovoz ( *kolovon), kolobar, dalje prijedlog oko (od
okoli, to je od lokativa *okole}, okolo, okoli, okoliati, okolica itd.
Psi. *kolo/*koles- jest od ie. *kwol-os-/*kwol-es- "krug, *kwolos
jest i u "os, obrat, nebeski svod" (iz toga p81: sjeverni pol, mag-
netni pol itd.), kolbrismos "ratni ples" (a ilirsko je ili po postanju
i ime rijeke Kolubara), stir. cul "kola" (dvojina kao to moe biti i u
praslavenskom).
Usp. udvojeno stind. cakrfli} m., cakram
sr. krug" (indoarij.: pali, prakrt. cakka- sr. hind. cak., sinhal.
saka krug" itd.), khovar CAkur kolo", ina ka-
mir. av. perz. isto, kfklos "krug", J...fkloi,
kfkla (usp. ciklon, ciklofda, bicikl, c'iklotri5n/ciklotri5n, ciklus, enci-
klopedija), frig. kiklen ''kola" (kao ime tako u zapisu, a to
je frigij. *kikla), stnord. hjol, hvel stengl. hweol, hweogol, hweowol,
engl. wheel, srnnj. we/, nizoz. wiel, isto {germ. *hwe(J)ula, *hwchula), lit.
kaklas "vrat", latv. kokls isto, toh. A kuka/, B kokale ''kola".
lndoevropski je korijen kwel- "okrugao, vrtjeti se": stind. cara.ti "giba se"
(indoarij.: pali carati, prakrt. carai; hind. carna itd.), kamir. prema
sogd. xr- tad. "pasti", "gibam se", alb.
SJel "vrtjeti", Jat. colus "vreteno, preslica" itd.
le. k"'el- jest od nostr. *JsolA "okrugao": afraz. *q(w)I "okrugao, vrtjeti
.<arap., geez qlb "vrtjeti se", geez qwlqwl "okretati se"; berb.: tuar. egli
vrtjeti se"; ku.: bcdauje kwalel "koturati", somal. qol "okolina"; hausa
"velik i okrugao"), kart. *J::wer-/*}(we/- "okrugao" (gruz.
okrugla lepinja"), ?ural. *kola "krug" (fin. ko/jat mn. "ogrlica"; selkup. gilfi
okrugao"), alt. *Kola- "vrtjeti (se)" (mong. *koli-: halha xoli-, kalm xoll-;
?korej. kul- ''koturati").
Usporednica ima i izvan npr. austroncz. *J...vli- "okolo".
koljeno
Od psi. *kol&o: stsl. koleno, bug. koljimo, mak. koleno, sln.
glu. kolcno, dlu. ko/eno, p. ko/ano, slovin. f...'iJ<:lanc, r. 'uk.r. ko-
ffno, bjr.
330
Od indoevropskoga korijena *kel- "uzdizati se, rasti" (pa zato nJec
*koleno i "rod"), usp. lit. kelfs "koljeno", !atv. celis isto, k6Jon
"ud", ko!& ''bedrena kost, kost".
Za *kel- v.
komad, gen. komftda
Balkanski grecizam, iz kommeti(on) "komad, dio", to je umanjenica
od k6mma (iz toga je !at. comma "koma, zarez"; zarez prevedenica je
te a to je izvedenica od k6pti5 "reem, udaram" (v. kopati).
komarac, gen. komarca
Od psi. komari,Cb, gen. komarhci: bug. dijal. komarec, komari,c, mak. ko-
marce, sin. komarec.
Od *koman/*komftrb: csl. koman, mak. komar, hrv. komar, gen. koara,
msln. komftr, gen. komarja, komar, r. komar itd.
Korijen je zvukoopisno *kom-, od ie. *kem-; usp. nazive za kukce koji
zuje: lit. 'bumbar'', kamine "divlja prus. camus "bumbar",
psi. itd. - V.
konopac, gen. konopca
Izvedeno od konop, gen. kanapa, to je iz balkanskog latinskog.
(Mlada je, iz tal. cimapo < kslal. canapus, kimap, gen. kanapa.)
Kslat. canapus, canabius jest od cannabus, to je iz k;innabos, to od
kannabis "konoplja" (v.); dakle ue se moglo praviti od konoplje. Lat. canna-
bis dalo je roman.: tal. dijal. kanneve, kannele, sardin. logudor. kAnau; bd
cannapus, cannapa jesu: rum. cfnepli, tal. canapa, retorom. engadin. Rani, fr.
chanvre, prov. camebe, carbe, p. caiiamo, port. cannamo.
konoplja
Ocf psi. *konopja/*konopje mn. /*konopjb/*konopb jd.: bug. konop, kono-
pa, mak. konop, sln. kon6plja, konope konope, glu. konop, dlu. k6noP,
p. konopie, r. konoplja, konop', dijal. kon6p/ja, ukr. kon6pli mn bjr. kan6pli
mn. itd.
iz pricrnomorskog indoiranskog *kana-pus-, u je kana-
"konoplja" (usp. stind. kaIJa- "zrno, sjeme" - to je onda u pali kaIJa- "plje-
va", hind. kan "zrno; odlomak; atom", sinhal. kana "kap vode" itd. - , sa sa-
temnim s jest saIJft- "vrsta konoplje"), usp. kit. *kana- u oset. giin/giinii
"konoplja".
Iz *kana-pus- jest i u kannabis (iz toga je lat., v. u konopac), no vje-
rojatno je iz
Indoiran. *kana- "konoplja" zapravo je samo "sjemenska; koja se
odnosi na sjemenke" se s k6nis "praina", Jat. cinis "pepeo").
(indoarijska?) *kana-pus- bila je oznaka za muku konoplju, ako se
*pus- usporeduje sa stind. pu-man- "mukarac, mujak". No to *pus- moe
biti od ie. *pu-s- "puhati" lzbog opraivanja, usp. stid. '1otos",
pam isto itd.).
Iz *kana-pus- i iz *kana- jesu i drugi azijski nazivi za konoplju.
Oblik *pus-kana- izvor je za psl. *poskom "muka konoplja" posko-
nek. r. p6skon' itd.).
V. kupati se.
konj, gcn. konja
Od psi. *kom: stsl. kom, bug. kon, mak. kori, sin. konj, gen. kqnja, kuii,
331
k6ii, lu p. kon, slovin. k6n, r. kon', ukr. kin', gen. konja, bjr. kori.
Drevna iz keltskog *konkos/*kankos "konj", koje je bilo
kao umanjenica ( *konkos *kon(i)kos > *komh: hrv.
konjak, gen. k6njka sin. konjek. . gen. konjica, r. koniiJc, gen. kon'k.a itd.)
pa je odbacivanjem -ko-, koje je izgledalo kao suijks, dobiveno pretpsl.
*koni- > psl. *kom. . .
Keltska se u galskim osobnim imenima u latinskom zapisu
Cancius, Cancilus, Cancia, usp. i etnonim Concani (u Hispaniji). Nastala je
od ie. *.Ka(n)k- "skakati", od kojeg su korijena i germanske za drijebe:
stengl. hengest, stfriz. hama, srnizoz. henxt, hinxt, nizoz. hengst, stvnj. hengist,
nj. Hengst (germ. *hangistaz, sa superlativnim -ista-); usp. stnord. hestr
''konj", dan. hest, v. hiist isto (germ. *hanhistaz), usp. stnord. hestr "konj"
(german. hanhaz). Od keltskih primjera usp. jo kelt. *kankstika "kobil a" u
kimr. caseg, stkorn. cassec te stir. cui.ng "jaram" ( *kongi-). .
Od korijena *.Ka(n)k- jo su npr. kekii5 "navirem, ikljam", kekfs,
dor . .kakfs "sve to iklja, navire", lezb. kankjle isto, lit. 6kti "skakati, plesa-
ti", ankUs ''brz, hitar'', !atv. sakt, saku/sacu
U praslavenskom nije za konja, *elfw-o-s
(bez razlikovanja po rodu): hijerluv. asz1wa, arij. mitanij. au-, stind. afral}
(usp. indoarij.: pali, prakrt. assa-, marathi asu-), kalaa ha, ina apU,
avest. aspa-, stperz. asa-, hotsak. assii, sogd. (budist., manihej., 'sp-
[aspl sp [sapl vahan. ya, oset. jiifs, hippos (usp. hipodrom,
hipOdrom), dijal. ikkos, miken. iqo (= *ikwos), arm. e (gen. ioy, "magarac"),
venet. eku-, lat. equus (> roman.: sardin. ebbu), stir. ech, gal. epo-, keltiber.
eKua-, got. aihwa-, stisl. j6r, stengl. eoh. stsas. ehu- {germ. *ehwaz), toh. A
yuk, B yakwe. - Od *elfwa ''kobila" jesu npr. Jat. equa (> roman.: rum. iapli,
sardin. log. ebba, retorom. stengadin. iefna, stfr. ive, prov. ega, kata!. egt1c1, euga,
p. yegua, port. egoa), lit. efra, ava "kobila". Usp. i prus. aswinan "kobilje
mlijeko".
Izgleda da su iz indoevropskog nazivi za konja kao hurit. ei,
iija- te semitski (usp. npr. akad. sisa, ugarit. ssw, aramej. siJsja, sthebr. siJs
itd.), stegip. ssmt. - su iz nekog indoevropskog izvora i kavkaski
nazivi za konja, usp. aphas., ubyh. avar. , lak. ahvah. te u gruzin-
skom
kopar, gen. kopra
Od psi. *kopn: stsl. kopn, bug. kopbr, mak. kopar, sin. k6per, gen. k6pra,
kopr, k6por, dlu. kopr, glu. st. koprik, p. kop(c)r, r. dijal. koper, gen.
kopra, ukr. koper, gen. kopra, bjr. dijal. kopr.
Suftksom -n od kop- (ali usp. kop r. kop "dim" < *kopb;
sin. kopiti "imati teak, jak miris", od to je od
te. *kwap- ili *kwap-, usp. lit. kviipas "miris", od korijena *keup- "mirisati' !.
Kopar je nazvan po intenzivnu mirisu. - Usp. osnovu II ie. *kwep- u lit. J...'Vepfi,
.kvempu "usmrdjeti se", kvipti, pakvipti isto ( *kweP-), kvepti "zadihati se",
latv. kvept "dimiti se" ( *kwep-) itd.
Po jednom i dor. kfpetiros, hom. kfpeiros, jon. kfperos,
kfpetiron "perunika" bilo bi od ie. *k(w)op-ro-s ili *kup-ro-s, kao i kypa-
nssos (iz toga kipitris, kJparis; v.
V. kipjeti.
kopati kopam
Od psi. *kopati, *kopjQ: stsl. kopati, bug. kopaja, mak. kopa, sin. kopati, k6p-
332
Jjem, kopati, kopa(, glu. dlu. kopas, p. slovin. kiJ9pac,
r. kopat', ukr. kopaty, bjr. . . . . . . ...
Iterativ-durativ od *kopt1, kojem b1 odgovaralo ht. kiJpt1 Sject .
Usp. *kopbje (h. koplje, sin. kopje, r. kop'e itd.), to je iz sklopa tipa
*kopbje dcrvo "drvo kojim se udara, bode".
Izvedeno sufiksom -yto od odglagolskih *kopa (h. kop, usp. p0kop, Ukop,
iskop, prokop itd., sin. kop "motika", r. dijal. kop "udubina u zemlji"), *kopa
(hrv. kopa. kopa ' 'hrpa, stog, plast", sin. kopa "stog, plast, kup", r. dijal. kopy
nm. ''hrpa iskopane zemlje") - jest *kopyto/*kopyta/*kopyto (csl. kopyto,
mak. kopito, h. kopito, usp. dijal. kopita ''hrpa zemlje i kamenja", sin. kopito,
kopyto, kopyto, r. kopfto itd.). .
Usp. iterativ *kapati, od kojeg je i kapati u iskapati, zakapati itd., i kiJpati,
kaplje, pa dalje *kapb (h. kap ., gen. kfip1), i dalje *kfipja (h. kaplja, sin.
kaplja itd.). . 1 *' H b I .. ko 1. ka ' t. " . ..
Izravne usporedruce za s . "'opati jesu u a hjs m: tt. 'PO 1 Sject ,
latv. kapat.
Indoevropski je korijen *kcp-/*kep- (st. *kcX'p-) "rezati, kopati": perz.
kafad, kfivad "kopa", arm kopcem izreem", kopto "udaram,
ubijam", alb. kep "teem, isijecam" (*kop-), stvnj. htippa
"srp" {germ *he/3j0 < *kep-ja), prus. enkopts "zakopan" itd.
le. *ke(x)p- nastalo je od opisnog kopati":
afraz. *kllP ''kopati, rezati" (ku.: oromo kof "rovati, kopati",
gap- ''bosti, angas gap "rezati"), kart. *}fiip-/*]fep- rezati"
(gruz. ]fap-, svan. gornjebal. *ap-), ?drav. *kappu (kanada kappu "rovati",
kappu "jama").

Balkanski turcizam, iz tur. kowa, to je izvedeno od korijena kob- "de-
beo, okrugao". - je posve uklopljena u hrvatski, pa su dalje nastali
glagoli i dalje
itd.
kopOnd va 1 ,, H 1 ' . b ,, . ,, ,_ . . I ' ,
ps . .1<.0pnva: cs . Kopnva, ug. "'opr1va, mar-. .1<.0pnva, s n. i<opnva, c.
kopfiva, dijal. kopriva, glu. kopfiva, dlu. kopsiwa, polap. (Lipraiva, p.
koprziwa, slovin. kilcpfiiva, r. krapfva, ukr. kropyvfJ, bjr. krapiva.
pridjev . roda (usp. *kopriVb u h. kopriv "od koprive",
kopfivj}. od *kopro (v. kopar): nazvana po intenzivnu mirisu
kora
Od psi. *kora: stsl. kora, bug. kora, mak. kora, sin. kora, kUra, kora.
p. kora, slovin. kora, r., ukr. kora, bjr. kara.
Od ie. *kora, to je od korijena *ker- "kora, koa": stind. carmansr. "koa,
kora; (koni) tit" (pali, prakrt. camma-, rom. (evr .. arm.) hind. cam.ra
itd.), akun kati kamir. av. 9<'raman-, stperz. hot-
sak. tcarma-, carman-, horezm. carm, sogd. crm, oset. carm, perz. carm, pa-
to carman isto ( *ker-men-), arm kcerlcem "derem kou, koru" ( *ker-t-),
korykos "kona torba", tat. corium "ivotinjska (> . roman.: t<i:l.
cuoio, sardin. logudor. kordzu, retoroman. stdengad. cflior, fr. cwr, prov. co1r,
katal. cuyr. p. cuero, port. couro), cortex "kora; pluto" (usp. iz toga korteks
"kora; kora mozga"), stkorn. croin "koa" ( *krok-no- ), stisl. h9rund "koa, ti-
jelo, meso", stvnj. herdo "vuna", stengl. ''koa", lit. kama, karda "liko".
333
le. *ker- poteklo je od nostr. "kora": afraz. *Jp-(m) ''kora, korica"
(arap. qurfima ''korica kruha ostala u aramej. qarfJm "koa, kora"; tu-
ar. agrum "korica kruha", elha agrum "kruh"; saho, afar el]giro "kora";
mubi kUroro '1juska jajeta", kwarA "koa, kora" u hausa kwfmje
"kora drveta", gedi kUl "koa", diri kuri isto), ?kart. *ker- {gruz. kerk- "ko-
ra. korica, koa, koica"), ural. *kore/*kere "kora" (fin. kuore- "kora",
Mrs '1iko"; nenec. kjra- "derati"; fin. keri "mlada brezova kora", est.
kere '1iko", mordvin. kef '1ipova kora", kereg ''kora, korica"), jukagir.
xar ''kora", ?alt. *kEfii/*Kaf ''kora" (mong. *kori-sii(n}. srmong. korisii
''koa", halha xors(on) "tlo, koica"; tung. *xiirii-ktii: nanaj. xiiriiktii ''kora").
- To nostr. *J(afii ima i vanjske usporednice: sjevkavk. */f.!.ri ''kora, ljuska".
Po drugom *kora se sa *skora, i onda se sve
izvodi od ie. *(s)ker- "rezati". No za skcr- u *skora moe se da po-
od nostr. *CarA ''korica, koica" (v. kornja), a *(s)ker- "rezati" od
nostr. *<;arA "rezati" (v. krojih).
Moglo je biti i raznih ukrtanja.
kor alj, gen. koralja
Stariji i dijalektalni oblici jesu npr. kura/, kure/, koral, kuralj itd.
iz romanskog, usp. kslat. corallum (> tal. corallo), iz je
jo npr. koraJJion, alb. kurale.
Klaslat. corallwn, corallium je iz koralion, kourallion, za
to se ne zna iz kojeg je jezika (vjerojatno iz nekog semitskog,
usp. hebr. gora/
Iz lat. corallus jest mad. kolaris, klftris, iz je kajk. klfiru, klfiri
"niska oko vrata".
Od lat. coraJJ(i)um jest stfr. coral (fr. corail), iz su engl. coral,
srvnj. coral, coralle, corelle (nj. Koralle).
korijen
Od *korel1'b (od je i str. korem). to je sekundarno od psl. *kore11b:
stsl. kore11b, mak. koren, sin. koren, kofen, r. koren', gen. kornja itd.
Korijen drveta jest osnova drveta, a osnova je ono to je stavljeno dolje,
pa se zato u *kor- moe vidjeti ie. *kwor-, od korijena *kwer- "praviti, ra-
diti" (a to je lako povezivo sa "stavljati, postavljati"). Za to ie.
*Per- v. u kuriti.
Od psi. *Ja,rma jesu stsl. kroma "krmilo mak. krma, hrv. kima,
kima isto, resi. Ja,rrna, korma "krma, zadnji dio r. korma "zadnji
dio bjr. karma "krma", dijal. "zadnji dio "tup dio jajeta". -
''krma" sekundarno je (na prvotnim, najjednostavnijim plovilima
rusu se razlikovali pravac i krma).
Usp. prymnos "krajnji", i od toga izvedeno prfmne "krma".
Psi. *Ja,rmfi jest od ie. *kwr -mn-a (kao *zima < *ghei-mn-a}, usporedi
primjere.
Od *Ja,rmidlo jest kimilo.
. kormany "veslo; vlada" jest iz panonskoslavenskog, a iz
J.e onda korman, gen. kormana "krmilo", po je, uz krma.niti, kormaniti
veslati", a onda i kormilo i dalje kormilar, gen. kormilara.
k orist ., gen. koristi
korist. - Od psi. *korislb "dobitak, plijen": csl. koristb, sin. korist,
I
I
334
kofist, korist, p. slovin. rus. korfst, ukr. k6rjst', bjr.
. . , . .
Od glagola *koristitV*koristati: mak. koristi, h. korfst1t1 (se), sln. konst1t1,
p. st. (i "prisvajati"), r. korf stit'sja ("zavidjeti"), ukr. ko-
rystaty(sja) ''koristiti se", bjr.
U tom je prefiks ko-. vrstu hoda,
*ristfiti jest _u stsl. n;tat1:, ,r1sla! . . .
Usporednice su ht. rlstas 'brz , nsc1a 'kasom , raistas VrtJeme parenJa ,
latv. riests isto. .
Usp. i *riskati: srpcs/. s?katt . -
Za to su usporednice latv. riks1s kas , mozda srvnJ. nsk. nsch 'brz .
koriti, !<Orim
Od psl. *koriti: .stsl. koriti korja
kori isto, sin. korit1, korim, c. konti poruzavatt, pokoravati , korif sa
"pokoravati se", r. korit' "koriti" itd.
Usp. pokoriti, ukoriti, prekoriti te p0kor, p0kora/p0kora, Ukor, prijekor,
p0ki5ran, okoran, besprijekoran. . - , .
Iterativ je dobiven duljenjem o a ( < o): kflrat1, karam, kflrat1 se
se".
Indoevropski je korijen *kar- ''koriti; hvaliti" starije se
odnosilo na glasno govorenje, vikanje; za takva usp. hula : hvala}:
lat. carini5 "korim, grdim; poniavam", stir. caire . "prijekor'', kimr. carred
"greka" ( *kr-ja), stvnj. harawen "postidjeti", !atv. karinat "podrugivati" -
prema stind:carkarti "glasno hvali", karUJ:i pjesnik", karkairo
"tutnjim, praskam" itd.
Taj korijen *kar- jest ekspresivan.
korito
Od psl. *korfto: csl. koryto, bug. korito, mak. korito, sin. _korito,_. ko-
ryto, glu. korio, dlu. k6ryto, polap. t'Oraite, p. koryto, slovin. koreto, r.,_ ukr.
korfto, bjr. karfta. . V
*korfto je moda prvo pnrodnu zlJebastu udubinu
zemlji ili kamenu, a onda kasnije i takvu umjetnu udubinu u drvu. kamenu
sl. Zato se moe od korijena *ry- "riti, dubiti" (v. riti) I
prefiksalnoga *ka-/ko-: *koryto je ono to je izdubeno, izrito, izriveno.
korizma
Postoji i oblik korisma, u nekim starijim tekstovima. - za post od
dana pred Uskrs; srijedom, Pepelnicom. - Pridjev
je korizmen(i), od njega je korizmenik . . . V
iz nekog romanskog odraza latinskog pndJeva z. roda quadre-
gisima (> roman. ''korizma, posno vrijeme": rum. paresiml, velj?t.
istroroman. (Vodnjan) kyarfma, (Sian} kyarema, tal. tal. d1-
jal. (mlet.) quaresema, (napulj.) kuarayesima, (sicil.} korafs1ma, V retorom. en-
gad. quraisma, fr. p:ov. katal. sp. cuaresma,
port. quaresma; iz narlat. ,Jest 1 alb. krezhefr!. 1Z sk!opa.
sima dies dan". - Lat. quadragesuna dies prevederuca Je grc. tes-
sara.koste (hemera).
Oblik sa -zm- najvjerojatnije je sa sjevera Italije Ciz: zapadno-
istroromanskog?, iz furlanskog?): u irenju Hrvattma vanu
je ulogu imala oglajska patrijarija (Oglaj, Aquileia). Oblik sa -sm- mogao
335
bi biti iz balkanskog romanskog (iz dalmatskog): to bi pak ukazivalo
na splitsku metropoliju.
Lat. quadragesimus (quadragesima, -um} ima quadra- < ie. *k"'etwF
(v. i preobraeno decem (v. deset).
korpaud . . . V b ''k V k t . k v U
Pos eruca 12 nJ. r..or osara, o anca, os .
Stnord. kor[, isl. karfer, norv., v. korg, dan. kurv, smnj., nizoz. kor[,
stvnj. churb m., churba . itd. odrazi su germanske koja je
iz lat. corbis ''koara". - Za dalje veze corbis v. u krabulja.
kos, k6sa, o
Od psi. *koS'b, *kosa, *koso, odr. *koS'bjb: bug. dijal., mak. kos,
kos6e . ukr.k6syj, bjr.vbjr.k6sy. -
Poimencen prtdJev z. roda npr. h. kosa (p!amnska kosa), gluz. kosa, dlu.
k6sa itd.).
Taj pridjev je od glagolskoga korijena *kes- "rezati, -
prvotno je "(ukoso) odrezan, usp. v. sned ''kos" prema sni-
da "izrezati, isl. sneida "rezati, ukositi, nakositi, nakriviti". Usp.
av. kasu-, pehl. kas "malen". Usp. kosan, kosna "strm" < *koSbllb; od *kosvem.
(< *kosnoven-, s *kosm;tl?}, rus. neprikosnovennyj "nepovrediv", iz je
neprikosn0ven.
Ukrtanjem priloga ilskos (us(>. npr. u Dubrovniku uskoen '1oe volje"} s
glagolom se nastalo je u(sJpfkos, od je imenica pfkos.
Ovarrx:> jo kositi se (sa zakonom itd.), kosnuti (se) "dirnuti", vjerojatno
kokati se se".
V.
kos, mn. kosovi
Od psi. *koSD: bug., mak. kos, sin. k8s, dijal., glu. kos, dlu. k6s,
p. kos, slovin. J(-bs, r. dijal. kos, ukr. dijal. kis, gen. kosa.
Moda je, kao i drugi naziv za istu ili pticu, *drozdb (drozd), ono-
matopejskog postanja. Usp. roktati, o kosovu glasanju.
. Povezuje se i s k6psikhos ''kos", to se onda skupa s *koS'b izvodi od
1e. *kop-so-, s korijenom *kop- ''kopati".
je veza s pridjevom *koS'b(jb) - zbog kosove
vosti i njegova letenja i hoda
kosa
Od psl. *kosa "vlasi", ak. *kosg : csl. kosa, bug. kosa, mak., glu. ko-
sa, dlu. k6sy mn., polap. fdsa, p. kosa, r., ukr. kosa, bjr. kasa.
Sadri ie. *kos-, od korijena *kes-, koji je u (v.). Usp. lit. kasa
"kosa", latv. kasa isto.
Od istog su ie. *kes- ir. cass "uvojak" (*kos-to-s stisl. haddr
duga enska kosa" (germ. *hazdaz < *kos-dho-s).
V. kosmat.
kosa
Od psi. *kosa "kosa za koenje trave": csl. kosa, bug. kosa, mak. kosa,
k
sln. k6sa, glu. kosa, dlu. kosa, p. kosa, slovin. ktlqsa, r. kosa, ukr.
osa, bjr. kasa.
, Po jednom etimoloki *kosa "vlasi": kosa je za
trave i itarica.
111I J
336
Po drugom izvodi se od ie. *xes- "rezati", pa bi to onda bilo
ie. *xos-a, s depalatalizacijom x -,) k
le. *J(es- "rezati" jest u stind. sasti, sa sati "ree", sastram sr. "no" (indo-
arij.: pali, prakrt. sattha- sr. "no", rom (evr.) astir, saster panda-
bi satthrii "tesla", sinhal. sata "oruje, kamir. sethar
( *xes-tr-o-m), keazo "rascijepam", alb. thader "dlijeto, teslica" ( *xos-
lat. castro "obrezujem; kopim" (castrare > roman.: ta!. castrare, sar-
din. logudor. krastare, retorom engadin. Rastrer, furlan. Rastra, fr. chatrer,
prov. castrar, crestar, katal., p. castrar, port. crastar; usp. kastriratJ), toh. B
kiis-"rezati".
le. *xes- "rezati" jest od nostr. *ifiicii "rezati": afraz. *ifs "rezati, udarati,
lomiti" (sem.: sthebr., arap. "rezati"; stegip. lqs "kopiti"; berb.: elh gasi
gaz "bosti"; ku.: hadija qas- "udarati"; hausa k.ashe, kas "ubijati"),
kart. *ifaC- "rezati" (svan. gornjebal. kt;-), ural. "no, otrica"
(?saam sjev. "vrak", marij. kaza "no", kes, mansij. ist. kiisa
isto), drav. *kace- "bosti" (tami!. kaccu), alt. *J<'iisii- "rezati" (turk. *k'iis(ii)-:
stturk. kas-, turkmen. kes-, azerb. kiis-, t. kes--; ?korej. keseremi 'iverje").
Usporednica ima i u sinotibetskim jezicima, sinotib. *kAs "rezati, dijeliti", i
u indijanskim: amer. *k'at'i "rezati, lomiti": klamat katt' '1omiti",
vapo k'de "rezati", atakapa ket s '1omiti'', krik isto, jurna ak
1
ef "re-
zati" itd.
kosmat, a,o
Od psl. *kosmatb(jb}. csl. kosmat'b, bug. kosmat, mak. kosmat, sin. kosmat,
kosmata, kosmatf, glu. kosmaty, dlu. k6smaty, p. kosmaty, slo-
vin. kosmlii, r. kosmatyj, ukr. kosmatij, bjr. kosrnaty.
Pridjev na -atb od *kosma/*kosmD (hrv. u tekstovima pisanim crkvenim
jezikom - kosma "kosa"; mak. kosma "dlaka" itd.), no zapravo starijeg po-
stanja: nastavlja ie. *kosmfitos, to je jo u jon.-at. kometes "vlasat, du-
govlas mikensko ensko ime ko-ma-ta < *ko(s)m-ata (usp. interna-
cionalizam komet, gen. kometa m, kometa . "repatica"), Jat. comatus
"vlasat, dlakav, dugovlas".
Usporednica za sl. *kosmD "vlas; kosa" jest k6smos "red. ukras;
svjetski red, svijet" (iz toga intern. kozmos). U kome vlasi"
pojednostavnjeno *koma < *kosma. - Psl. *kosma moe biti i od *kos-mn-fi
(kao *zima < *gheimnii).
V.kosa.
kost, gen. kosti ,
Od psl. *kOslb, gen. *kosti, lok. *kosti: stsl. kosfb, bug. kost, sln. kgst,
gen. kostf ( < *kosti), kost, kosf, lu. polap. (tisi, p. slovin.
kose, r. kost', ukr. kist', gen. k6sty, bjr.
Moda, skupa s lat. costa "rebro" (> roman. "strana, rebro": rum. coasta,
veljot. kuasta, ta!., sardin. logudor., retorom engadin. kosta, furlan. kueste, fr.
c6te, prov p. cuesta, port. costa), od ie. *kos-to- (za psl. *kos-ti-s, a za
lat. *kos-ta?), kojem se *kos- moe od *f:aS11
"kost". To je dalo jo afraz. *]fas- "kost" (arap. "prsna kost"; stegip.
qs "kost", prakopt. *kas, kopt. said. kaas, bohejr. kas; tuareki eges, kabil. iges;
kuit. *m- qS: bedauje mita ''kost"; hausa }f;ii), moda ural. *kaSA {mord-
vin. mokan. kaska, erzjan. kaske "krina kost"), drav. (kuruh khOcol "kost").
usporednica jest amerind. *k'at
5
i/*q'at
8
i to je
npr. u qot
9
o, juki k'it', zWl.i k'usa ("biti i dr.
337
pak je da je *kosfb slavenska novotvorina od odglagolskog
pridjeva na -to- od korijena *kes- koji je u to je od ie. kes-
ati, grepsti". Taj pak indoevropski korijen od
"grepsti", koji je moda u nekoj vezi s ''kost" (nije jasno je koji bi
fonem bio na mjestu S: s, s, c ili neto ino, no izgleda da nije isti kao u
'*J::a11}.
ko, gen. kOa
Od psl. *kOh, gen. *koa: stsl. kob, bug., mak. ko, sin. ko, ko,
k6, glu. ko, dlu. ko, p. kosz, slovin. la:Jc, r. dijal. ko, ukr. ki, gen. koa,
bjr. ko.
Usp. konica - tako je nazvana zbog toga to su nekad konice bile na-
pravljene od koa.
Po jednom ie. *kos-jo-, s *kos- od *kes- (v.), jer se
u ko s_frema ono to se grebe, trga i sl. Usporednica je lat. qualum "ko"
(od st. quaslom), quasillus "koarica".
Po drugom to je indoevropsko *kwos-- "pletena koara": Jat.
quiilwn, qualus (< *quas-lo-) s dijalekatskim a, quassi/us, c6lum "pleter, re-
eto; cjedilo za vino; vra" ( *kwos-lo-m; c6lum > roman.: sardin. logudor.
kolu), ?lit. keselis za ulov rakova", keselfs ''ko za sijeno".
je *f:UCA "pletena koara": ,?afraz. "pletena
koara" (sem.: arap. ku.: soma!. ki musgu
"velik *Kus(i)- ''ko" u ankve ta-kui, fjer ural.
'brezov ko, posuda od brezove kore" l * saam. Skolt
"posuda od brezove kore", fin. kosio "velik brezov ko za ri-
bu", mansij. zap. sfin-xwas "ko").
koulja
Od psi. *kowa: bug. dijal. koU/ja, mak. koula, sin. kofillja, koile,
dijal. kou/'a, glu. ko(u)Ja, dlu. k6ula, p. koszula, slovin. ko(e)la,
r. dijal. kowja, ukr. kowja, bjr. kawja.
iz romanskog oblika odraza (i to sjevernoitalijskog, moda iz
furlanskog) narlat. elisi.i/a "plat s (zapravo
odnosi se na Najstarije je str. i r. dijal.: "gornja
''krznena "topla gornja U ostalim je jezicima "koulja",
"donja koulja", "rublje".
Lat. casu(b)Ja > roman. tal. casipola, port. casebre-, "plat s ka-
fr. chasuble (iz toga tal. sicil. casubbula, kalabrij. kasubra), p.
casu/Ja (iz toga sardin. logudor. kasula}, port. casula (o lat. casa v. u kotar).
kouta
Od psi. *kout'b/*kouta/*koQt'b? jesu: csl. kouta, bug. kouta, mak. ko-
uta, hrv. st. kout, sin. kouta, kou! ("jarac"), dijal. koU!, kout ("ja-
rac"), resi. kouta ("koza") - uglavnom ''kouta", '1ane".
.. Po sastavljena od prefiksa *ko-,
ukazuJe na neki pomak u prema negativnom),
':.. *ut'b 'bezrog" l> ilt, od toga, s ekspresivnim promjenama, nastale su rije-
ci kao ilka, iJa ''koza bez rogova", a i.ia "malen, neugledan,
neznatan utf, p. szuty, ukr. utyj). Za *utb pretpostavlja
da bi moglo biti neka pastirska moda karpatska, i da je
lZ nekog balkanskog izvora (usp. alb. shut, rum. $uf, ciut itd.).
Postoji i jedno zanimljivo Ono polazi od toga da ro-
338
gate umske ivotinje svoje rogove da nakon toga
novi. Pomilja se na vezu s krugom ?nacenJa cesatl , kakva su
npr. u Skitskom {ne zna jeziku )e u
antici) tarandos, tarandros vrsta Jelena < *tarant- koJt se trlJa, kOJI se
s ie. *ter- {usp. trti, trljat1), rus. kosUlja "mali jelen, srna" s *kos-
od ie. *kes- (v. Tako bi se moda moglo raditi o psi. *koQtb < pret-
psl. *kos-j-ont-, sa spomenutim *kcs-.
gen.
Od psi. sin. usp. kukuruzov klip",
bjr. katax ''klip". . . . , .
To je sufiksom od glagola *kotat1 hrv. dtJal. kotat1 se
se drugih u plesu", sln. kotati "kotrljati, koturati".
Usp. *kotiti (st;}. .'.'.kotrljati'',, glu: so, P.:
r. kotli' "kotrljati se, otvarah; valJatt , ukr. kotyty, bJr. dtJal.kac1c isto (psi. <
ie. *kat-ei-, usp. ir. caithid "baca" < *kat-eje-ti).
Od *kotiti su intenzivi *koturati (mak. koturam, h. kotiirati
(se), sin. kotW-ati, r. dijal. koturat'sja), *kofbrfati (h. kotiljati (se), sln.
kotrljati, kotrleti, dijal. kotrlaf sa).
Sadre ie. *kat- 'bacati, pokretati", koje je u kata "dolje, niz; u, na,
po ... ", het. katta(n) "dolje".
kotao, gen. kotla
Od psi. *kotblb: stsl. kotblb, bug. kote/, mak. kote/, sin. k6tel, gen. kotla,
kote!, koto!, glu. koto/, dlu. k6e/, k6fo/, polap. (t.ifal, polj. kociel,
kociol, slovin. kWcel, r. kote/, gen. kotla, ukr. kote/, bjr. kace!.
Usp. *kotblina (kotlina), *kotblovina (kotlovina), *kot!arb (kot!ar) itd.
Praslavenska *kot.i,lb je iz germanskog oblika (gotskog?)
*katils, *katilus "kotao" (iz gotske na dunavskom limesu, u V. sto-
.
Germ. *katilaz dalo je stnord. ketill (iz toga engl. keftle), v. kettel, kittel,
dan. kedel, stengl. zapsakson. srengl., engl. dijal. chetel, stfriz.
zete/, zitel, stsas., nizoz. kefe/, stvnj. ke33il, nj. Kcssel.
Germ. *kati!az je iz !at. catillus "zdjelica", to je umanjcnica
za catinus "duboka posuda za posluivanje hranom, zdjela". - Lat. catinus >
roman.: arum. cafina, ta!. (lombard., mantov.) kadin, {mlet.) kain, sardin. logu-
dor. kadinu, f urlan. J<adin, port. kadinho). . . v
Iz da! matoromanskog odraza latinske potekle su primorske rtJecl
katfn, kadi'n, kadin itd., sa '1onac" (i npr. u Dubrovniku '1avor"). Iz
talijanskog jesu kain, kajfn.
Dublje se porijeklo latinske ne zna. je da se radi o posu-
denici, moda izvora bliska hebrejskoj kad (v. u kada, kotar).
kotar
I starije kotar gen. kotara. - Od psl. *kotan/kotara: csl. kotan kotar.
okrug", bug. dijal. kotar "kut u dio staje", kotara "staja", i;iak. ka._tar_
za ovce", srp. kotara "vrsta koare" i (pa od loga katanca "kosarica ),
sin. kotar "kotar, okrug". . ..
Izvedeno od *koto, to je u hrv. kot "obor", kot, k6t "prodajna kue1ca
Od toga je i *kolbCb: csl. kotbCb, bug. dijal. k<'>ce, mak kotec, h. kotac, gen.
koca, sln. k6tec, kotcc, p. kojec, st. kocicc, r. dijal. kotec, ukr.
Kako se radi o koje i neto pletene ili ple-
339
tenom ogradom i pomilja se na to da je u *kot- indoevropsko *kat-
"plesti", koje je jo u lat. "lanac, veriga", cassis ., gen. cassidis "ko-
vinski ljem, kaciga" {*kat-si-s, *kat-ti-s; v. u ljem o kaciga), moda
casa "koliba, {*kat -ja; Jat. > roman. rum. cas/J, dal-
mat. kuosa, kesa, tat. casa, retoroman. engadin. Reza, fuilan. Kaza, prov., ka-
ta!., p port. casa; za casu(b)la v. u koulja) itd.
!e *kat- "flesti:: je od 'j;Iesti {od od
su JO afraz. 'l;:d- pravih lonce; graditi (sem. '/sd-: akad. qadu 1onac, gr-
nac'', arap. qidr, s k- arap. kadd "stupa, muar", sthebr. kad '1onac"; stegip.
qd "graditi; oblikovati lonac", kopt. kot "graditi, stvarat_i"; zapku. kafi-
keto; '1onac, grnac": boleva kuda, margi etto), ' kart. *ked-/*kd-
"gradiii, stvarati", "zid" {gruz. "kamen na' uglovima
"zid'', /fid-, "graditi", megrel. /fid- "pregradivati" itd.),
drav. *ka!!- "povezivati, graditi; neto pleteno, posuda" {tami!. kaffu "pove-
zivati, graditi", malajalam ke.f.lu, telugu kaffu isto). - se odnose i na
glinene lonce i grnce zbog toga to su se takve posude prvo radile kao ple-
teni a kasnije se na taj plet stavljala glina.
Po drugom kako se radi i o koje staju i
mjesto za stoke, povezuje se - zbog toga to su drevne sla-
venske staje za sitnu stoku bile neka vrsta zemunica - s iranskim
i pomilja na to da se radi o iz iranskih jezika (iz skitskog?): av.
kata- "prostorija, podzemna prostorija" (to se, skupa npr. s perz. kad
oset. digor. kiit "konjunica" i dr., po jednom dovodi u vezu sa
spomenutim *kat- "plesti").
kotiti {se), kOti {se)
. psi. *kotiti bug. koti se, kotja se, mak. koti (se), sin. kotiti (se),
kot1t1, kotiti se, kotif sa, dlu. k6Sis se, p. slovin.
r .. kotft'sja, ukr. kotftysja, bjr. kacfcca. - Glagol se ne odnosi na sve ivoti-
nJe, nego samo na neke. - Usp. jo okotiti se, nakotiti se.
. od ie. *kat- "baciti, pasti, odbaciti", za koje vidi u Moda
Je taJ mdoevropski korijen dao i "kotiti se" (usp. i !at.
';!!_tulus. "tene; mlado", koje bi bilo od istog *kat-). Usp. i sin. (od XVIII. st.)
N'ava Je povergla.
od je to ukrteno Uer se pomilja i na to da je *kotiti izvedeno
kofb no u to se sumnja zato to nije gospodarski jako
npr. glagol *teliti s psi. *kofb

dtJal. kot, hrv. st. <:>:<:VI. st.) ko!, _dija) dijal. ko!, dlu. k6t, p. kot,
( r. kot, ukr. kit, gen. kota, bJr. kot. - Usp. i pridjev kotna .
skotna i. ( *SbkotMa(ja]), imenicu kotka (u starijim tekstovima)
i dr. Novije su kot, gen. kola, okot, nakot i dr. '
je Je postojat.o u .Evropi vie naziva, koji su kasnije, iren-
Pak cest? po_llsnutt sklopovima tipa divlja
naz macka .potjece IZ Afnke, I U Evropi su je prvi imali Rimljani: latinski je
lat iv za nju cattus m, catta . je zabiljeena tek u IV. st. n. e.). -
lan ':4flus > roman.: ta!. gatto, sardm. logudor. battu, rctorom. engad., fur-
. fr. C?hat, prov kata!. gat, p . port. gato.
(::. Mozda Je od te latinske izvedena i catulus "mlado ivotinje tene"
Psi ta!. "mladica''}; usp. umbr. kate! isto (i usp. u
'kot1t1 1 *kot1t1
Iz latinskog se jezi.ka ta proirila po Evropi - usp. npr. u german-
I
I
i
340
skim jezicima: stengl. catte, cat,v stvnj. .nj. K_,atze itd .. - i _moda
i u druge jezike na Sredozemlju (mozda kroz grcki: grc. katta, 1Z latinskog,
od VI. st.}. f vi, ika vt
U latinski je jezik dospjela iz nekog a JeZ . J oct
istoga kruga postoje u vie raznih jezika, na Ka':kazu: gruz_.
gedu, kabardin. gedu, avar. kefa-, usp. npr. JOS arap. qiff-, arameJ. qaffa 1 npr.
tur. kedi.
kotva
I kotva. - Od psi. *koty, gen. *kotwe: csl. kotva. bug. kotva, mak. kotva,
sin kotva kotva, Ju. kotwa, polap. fOtai p. kotwa,
clcr . .kitva. - No pomilja se i na to da je tek u novije
vrijeme iz iz . . . .v
Nove su izvedenice kotVJtJ (se), Ukotviti (se), kotvarma, kotVJSte t dr.
je sidro posebne vrste: u naem je jeziku to jednostavno
sidro brodova visi pod sohom na pramcu
broda - a mala za traenje izgubljenih predmeta po dnu
zove se
Psi. *koty izvedenica je od imenice *kot'b - V. kotiti se.
kovati, kUjem , .
Od psi. *kovati, *kiljQ/*kov9: stsl. kovati, bug. kova, mak. kova, sin. kovati,
kUjem, kouti, kuji, kova(, kut, glu. dlu. kowas, stp. p.
slovin. Jdx;viic, r. kovat', ukr. kuvaty, bjr.
Osim ''kovati", u nekim jezicima i "udarati", to i jest prvotno zna-
je korijen *kou- "udarati": lat. ciidO "bijem, udaram; kujem",
srir. cuad boriti se", stnord. hQggva "udarati, stengl. heawa1!,
stsas. hauwan "udarati, stvnj. houwan nj. hauen "udarati,
{germ. *haw(w)-), lit. kauti "udarati, ubijati, poraavati", )atv. kaut isto, toh. A
ko-, B kau- "ubijati".
V. kimati.

su jo stcsl., bug., mak., sin . . por!-
jekla. Moda je nastala iz latinske caucellus (a to Je nacmJeno 1Z bizgrc.
kaukalon "koljka"), s -g po prtljag. .
Od lat. caucellus "pehar, od "koljka") jesu rum. (Vlast u
Srbiji) chepcel lica", stfr. u izrazu mouline a choise/, za
mlin s jazom. . . . ,
Druga kofer u srpskom), Je 1Z Koffer 'kov-
sanduk" (st. i dijal. Kuffer, iz je kUfer), to Je (u XIV.
posudeno iz srnizoz. coffer (niz. koffer), a to je iz fr. coffre. Francuska Je
nastala od Jat. cophinus ko'... (o? su ta!. cofano.
p. cuevano), a to pak je lZ grc. kophinos 'kosara, kos .
k0za I . ,,
Od psi. *koza: stsl. koza, bug. koza, mak. koza, sln. koza, s ., g uz. r<O-
za, dlu. koza, polap. fOzli, p. koza, slovin. kiloza, r., ukr. koza, bjr. kflza. .
Po jednom je da je .
iz turlcijske oblika (usp. dagataJ. kc1c1, 1rtis. kii3a, cuva.
to pak je varijanta turk. lcirg. kaza. aki)_ I
si (usp. i mong. iig). U altajslcim je jezicima to naziv za kozu pa JC
341
takvo preuzimanje dosta vjeroatno (a samo je opisna
je utjecaj druge za kozu, ie. *at-: stind. ajaJ;. m., aja . (in-
doarij.: pali aja-, prakrt. aya-, ayii, sindhi ai" ., sinhal. ada), ina ai .,
srperz. azak. perz. azg, alb. dhi (< *adhl), lit. ofs ("jarac"; oka,
prus. wosce. To odraeno je u psi. *aZbno ''koa" (srpcsl. azno, jazbno,
resi. j8Zbl10 ''koa" "kozja koa"), to tvorbeno odgovara stind. ajfnam
sr. ''koa", lit. oinis ''kozji".
Postoji i pretpostavka da su i psl. *koza (te alb. keth, kedhi srni-
zoz. hoekijn, stengl. i ono to se izvodi od potekle od ie.
st. s postvelarnim q, je u nekim jezicima odraen isto kao i ve-
Jarno k, a u nekima je dalo {f
S obzirom na to da je koza u IX-VID. pr. n. e. u
Prednjoj Aziji, a pradomovina lndoevropljana smjeta se u to -
posve je da su odrazi neke stare posu-
iz ,gdje je mogla biti oblika *qog-ka (u 'glotal-
nom' zapisu *lhlox'-f<IIl.la), usp. stind. ajikii (indoarij.: pali ajika), srperz. azak,
lit. oili, sa sufiksalnim -ka.
V. koa.
kOa
Od psi. *koa, ak. ko9: stsl. koa, bug. koa, mak. koa, sln. k9a, kUe,
glu. koa, dlu. koa, polap. tuzli, p. koa, r., ukr., bjr. dijal. koa, r. di-
jal. koa.
Stara izvedenica od *koza "koza", sa sufiksom -ja: nastalo iz sklopa
*kozja (skora) "kozja (koa)", pa je *kOa zapravo star pridjev (noviji, s
istim sufiksalnim -j-, jest i u *koZbjb > kozji).
Na isti je nastala praslavenska *8Zbl10 ''koa", to je zapravo
ie. *ag-ino-m ''kozje".
V: koza.
krah ulja .
"larva" i "maska" - drugo (a u nekim govorima zna-
''kQarica"). je pridjev od nje, u sklopu krabuljni ples; usp. i glagol
zakrabwjiti se.
.. je potekla od psl. *korbufa, od su jo sln. krabwja "kukuljica
r. dijal. korobwja ''koarica od indre".
Polazna je psl. *kotbb/*korba: sin. kraba "kutija", krab "upljina,
udubljenje", p. dijal. kroba "pletena kutija", str. korob'b ''koara, od
lkouba, indre; sanduk; kutijica za dragocjenosti i dokumente", r. korob "koara,
tarica", koroba od lipove kore", ukr. k6rob "vrsta ili kutije
od luba ili bjr. korab "koara, kotarica od tuba", karoba "velik ko".
hrv. *krab (ili *kraba) j.est u krabonos (-nos od nositi) "ma-
a.
. }ndoevropski je korijen *(s)kerb(h)-, *{s)krebh-, *(s)kremb-"vrtjeti, savi-
Jalt ', koji je npr. u ovim Jat. corbis ''koara" ( *"pletenka"; Jat. >
tal. corba, sard. logudor. korve, prov. corp, corba, galicij. corbe; usp.
COrb1cuJa ''koarica" > fr. corbeille; v. korpa), srir. corb ( ''koara na
kolima", *korb(h)os), cruibhe "naziv za neko drvo" ( *ktob{h)jo-), stisl. harpa,
stengl. hcarpe, stvnj. har{p)fa "harfa" (zbog savijena izgleda; v. harfa), lit.
(
skuf * Fbti "iskriviti; aliti", latv. skilrbt "gubiti ravnoteu, vrtjeti se (nekome)"
skol"b(h)-) itd.
V. i krabica.
342

Od psi. bug. dijal. "velika noga" i "praznik ljetnog ili
zimskog suncostaja; 8. ili 21. lipnja; Badnjak", sin. "klin, rogalj",
str. post", r. ka-
"suncostaj; 12. prosinca; Sv. Spiridon" dijal. obred, ko-
leda", post", "naprasna smrt" {usp. izraz ka-
priel emu prost. "otegao je papke, naprasno je odapeo"), "zao duh,
demon, vrag" i "dijete koje puzi", ukr.
24. prosinca, bjr. dijal. (Poljesje)
"neto iskrivljeno, svinuto; krivo drvo; nizak krivonog - Iz
slavenskih je jezika karacsony (po tome se vidi da je
imala takvo u panonskoslavenskom). nnn. cradun, annn. kir-
isto {no rumunjske mogu se od !at. calatio-
nem ak. "zbor ljudi kojem na mjeseca duhovnik obznani praznike;
1. usp. i alb. kercun "panj" {iz slavenskog?).
razvoji bili bi npr. "koji (usp. "velika noga", "di-
jete koje puzi") "smrt, odlazak", "odlazak, prelazak sunca na ljeto ili na
zimu". Imenica od glagola {bug. hrv.
glu. p. polako slovin.
"polako a taj pak je glagol izveden od imenice *korkb (v. krak).
Usp. u hrvatskom dalje onda
Mislim da se u svetijim praslavenske moe
vidjeti i neka vrsta novoga koraka, koraka u neto novo, koraka,
sadrano je u nazivima za uskrs, *vbskrbSb
i *VbZb11Tb > Vazam, Uzam {v. uskrs).
kraj, gen. kriija
Od psi. *krajb : stsl. krai, bug., mak. kraj, sin. kraj, gen. kraja, lu
p. kraj, slovin. kr"f, r ukr., bjr. kraj.
Odglagolska imenica od glagola *krojiti (v.), s duljenjem korijenskog sa-
moglasnika o > o < psi. a. razvoj "odrezan konac" "svretak".
krak
Od psl. *korkb/*korka: csl. krah, bug. krak "noga", mak. krak ''krak",
sin. krak "noga, bedro, stegno", p. krok ''korak", slovin. krok isto, r. dijal.
k6r6k "but, bedro" (r. 6korok). - Usp. *korkafb (krak.at).
Ekspresivna koja je ponegdje zamijenila stariju *noga, koja je
i sama ekspresivna zamjena za jo stariju *po<h, (v. noga, pod).
Zbog "korak" (koje je i u *korala,: h. korak, sin. korak to je
preobraeno *korh) bit da je srodno s ekspresivnim latv. kafcinet
"mahati nogama, i katcinat "tresti", te dalje s lit. karti "visjeti"
je kArka "noga", to se po naglasku razlikuje od sl. *korh, kojem b1
odgovaralo lit. *kafk-).
Po jednom u tim je ie. *ker- od *(s)ker- "savijati, o-
kretati", za koje v. u krug.
kralj, gen. kralja
Od psi. *k6rfb, gcn. *korfa: bug mak. kra/, sin. kralj, kra/, kra!,
glu. kra/, dlu. st. krvi, kra/, p. kr6/, slovin. kr6u/, r., ukr. koro/', bjr. kar6/'.
To je novija praslavcnska koja se prvo pojavila u Polapskih Slave-
na, od Labe, i odande se proirila po ostalom slavenskom svijetu. U
VII-VIII. Polabljani i koji ive na razini vojne demokracije
343
rodovsko-plemcnskog s plemenskim upama kao jedinicama vlasti,
imaju jake dodire s feudalnom dravom, unutar koje ive razna
germanska plemena (i druga). Kad su nastajali sporovi oko kneevske vlasti,
Slaveni se vladarima za u njihovu razrjeavanju.
Tako je, zbog ugleda, ime vladara Karla Velikog (vi. 768- 814)
postalo pojam za vladara, kralja; on je obnovio Rimsko Carstvo
proirivi dravu daleko na zapad (na Iberski poluotok) i daleko na
istok i jug. Ime je preuzeto iz (starosaskog) oblika
Kar(a)l, kao to je iz tog izvora preuzeto i latinsko Carolus (iz staroviso-
oblika Char(a)l nastalo bi sl. *xorh,}, od je nastalo na-
primjer francusko ime Charles. Tragovi tog oblika vide se u imenima mjesta
na nekadanjem polapskom Kraul, Gruhlfeld, Gruhlstiicke, Karlo-
we. je ta za kralja bila u Slavena oznaka za stranog vladara,
i to bilo kojeg (pa u ruskom itiju Metodijevu, iz XII-XIII. koje je
nastalo u Moravskoj kao djelo Solunske stoji vraga moraVb-
skago, karla (umj. za [koro/jal to bi bio oblik) "ne-
prijatelja moravskoga, karla = kralja", to se odnosi na nekog velikog ba-
varskog f eudalca, te e na strany d1.maisJ..y koro/ju ugDrsbskomu
''koji je doao u zemlju dunavsku, kralju ugarskom", a poto krajem
IX. nisu imali kralja, je da se to odnosi na nekog
vojvodu.
Tako se na Balkanskom poluotoku krafb, koja onda
stranog vladara: Bizantincima je krales [kra/is] bugarski, srpski i
Albancima je kra/ bilo koji vladar (prema mbret, to je iz
!at. imperatorem}, a Turcima je Jara/ bilo koji vladar.
Zapravo je *korlb izvedenica od oblika *korh kakav bi
bio odraz imena Kar(a)J, no ne moe se sa to je dna na po-
(kori- + -jb = ''kralji", tj. "kralj(ev)ski").
. pak je oblik {na sjeverozapadu ondanjeg slavenstva) bio najvjero-
JatruJe *karafb i zato staroslavenski oblik korolb u itiju Metodijevu ne
treba biti Uer bi se od *korfh stsl. *kralb, a zapravo se
radi o preuzetoj od drugih Slavena).
Ir:ia jo osobnog imena za vladara,
npr. ht. va/dimieras, moda h. Mn < Bajan.
samo ime Karal od karal "zreo mukarac" (usp. nj. Ker/
od germ. *karlaz, to je od ie. *ger- "zreti, dozrijevati,
stanti (v. zreti).
Usput .budi re?eno, i praslavenska *Ja,m;Zb je iz ger-
IZ *Jamingaz, to je izvedenica od germ. *kunjam "rod", a to je od
mdoe::ropskoga *gen- "roditi {se)"; vie v. u knez. - Starija slaven-
ska flJec za Jest *vodjb (v.
kraljenica
krfl/jenjca'!. - od imenice kakva je kralije "brojanice,
ca_; , npr,. kr/ijei mn tamo i u
J:.ra!Je,, ll;SP; . kr_al1cs_if!k. kral1ezak (1 dalJe onda novotvorenice kralje-
kr
nJaC!, J><:skral1esn1ac1). PnJcnos zbog dijelova krunice, na prljene
alJesruce.
* je i to dalmatoromanskog *kerlcsu,
'krial17su, ta.I: krtaleso, kr1oles (1 npr. od romanskih odraza jo
fr. kynelle 11taruJa ). To Je zapravo odraz crkvenog latinskog J...yrie eleison,
I
11 I
344
to je sklop kjrie "Gospodine, smiluj se", to su iz po-
dijela mise i prve litanija.
[kfrie ulo je kroz crkveni latinski i slavenske jezike, usp.
npr. krle, iz toga je p. kier/esz (iz poljskog pak str. keJD/eb), usp. i dlu.
kjarli C'crkveno pjevanje"), glu. ger/u, khcrlu isto.
Srvnj. korleis (kasnije krolas, krolais) izvor je za sin. "znak na
koji sudionici pogreba ustanu i s imlitvom" i dr., tme biti i
za hrv . .kirales (u narodnim pjesmama i drugdje).
Za novije preuzimanje crkvenih usp. npr. hrv. kermes "crkveni god,
kirvaj, protenje; zabava, izlet", to je iz srvnj. kirmesse, nj. Kirmes "crkveni
god, protenje", a to je od stvnj. *kirchmesse, *kirchwihmesse;
usp.nizoz. kermis (srnizoz. kercmisse, iz toga engl. kcrmis), u je kirch
(v. u crkva) i messe (v.u misa). - Usp. i hrv. kirvtij, kirbaj "crveni god, pro-
tenje, zbor", iz srvnj. kirchwihe (stvnj. kirihwihi; nj. Kirchweihe "protenje").
Za dublje porijeklo kjrios "gospodin" v. u ckrva.
krasan, krasna, o
I krasan. - Od psi. *krasbm{jb): stsl. krasb!Tb, mak. krasen, sin. krasen,
krasna, krasnf, r. krasnyj itd. - To je pridjev na -bn'b od *krasa: stsl.
krasa "ukras", bug. krasa "zmija", mak. krasa, h. krasa '1jepota" i srp. dijal.
"zmija", krasa '1jepota", dijal., glu. krasa, dlu. kasa isto, p. krasa 'bo-
ja; (posebno crvena); ljepota", slovin. krasa '1jepota", str. krasa "ljepota, ukras,
radost", r ukr., bjr. krasa '1jepota"; usp. i hrv. kras '1jepota" (i onda Ukras).
'1jepota" nastalo je metaforom od "ar, blijesak (ognja)" (od
?ega_ i "c:rven", usp. r. krasnyj ima prod1;1IJ,en
JevoJru stupanj (*kros-) prema konJenu *kres-, koJ1 Je u *kresati kresati
(oganj)" (v. kresat11. Moe se pojednostavnjeno da je u *krasa 'boja
ivota" (pa onda "crvena boja", "rumenilo", "cvjetanje", "cvijet", 'boja",
'1jepota").
krasta
Od psi. stsl. krasta, bug. krasta, mak. krasta, sln. krasta, krasty
mn., chrasta, chrasta, dijal. krasta, p. krosta, slovin. krosta, r ukr. ko-
r6sta, bjr. kar6sta.
Praslavenska je *kor-sta, s prvim dijelom koji je u *kora (v.) i sa
sufiksom -sta.
Izvedenica od *korsta jest *korstaV'b(jb) (> krastav, a, o), od su
*korstaVbCb (mak. dijal. krastavce "krastavac", h. krastavac, gen. krastavca,
dijal. i "vrsta dinje; vrsta krumpira; krastav sln. krastavce "krastav
krastavac", stp. krostawiec, p. st. krostawiec "gubavac"}, *korstavica
(bug. krastavica ''krastavac", mak. krastavica isto, h. krlistavica ''krastavac;
vrsta tikve; bolest vinove loze; vrsta abe". sin. krastavica "vrsta abe") i dr.
kristi, kradem
Od psi. *krasti (s<;). *kradQ: stsl. krasti, kradQ, bug. krada, mak. krade,
sin. krasti, kradem, krasti, dijal. kras(, polap. krades (''krade"), p.
slovin. krase, r. krast', kradU, ukr. krasty, kradu, bjr. krasci. - Usp. onda i

Da je "krasti" sekundarno, vidi se po povratnom obliku *krasti
to je glagol kretanja sa "prikradati se, tiho, se",
koje je starije. (Uostalom, usporedi upravo prikradati se, pa kradimice, krli-
dOm) je od glagola kretanja i fr. volcr "krasti" "letjeti". Oba pri-
345
mjera ukazuju na prvotno "pribliiti se" (tiho, u letu}, iz je "pribl iiti se
i ukrasti" ' ''ukrasti". (Usp. atr. zapaliti popaliti "ukrasti".)
Psi. *krasti (sr;) poteklo je zato od ie. kro-d- na neki poseban
i se sa stind. kramati ide", kramate isto ( > pali kam1ti,
prakrt. kamai), kali kfam- "mlatiti", to je od ie. *krS-m-.
kratak. kratka, o
Stariji je naglasak kratak, kratka, O, odr. kratki, a, o. Komparativ je
- Od psi. *kort'bJa,, *k6rt11ka, *k6rf'bko ( *kortbkR *kortbko}, odr.
Ja,jb: csl. krat'bkb, mak. kratok, sin. kratek, kratka, kratkj, r. kor6t.kij itd.
suf Lksom -bkb (nema ga u komparativu *k6rtjb} od *k6ttb,
gen. korta "udarac" ( udarac"): stsl. krat'b, krata, kraty "puta" (dwa
kraty "dvakrat, dvaput"), bug. dijal. krata . ''kraj", mak. krata "mjera za du-
ljinu, oko 2 cm", hrv. krat (dva.kra!, trik.rat ... }, sin. krat m, krat (dvakrat, tri-
krat ... ), krat isto, -krat (dvakrat), dlu. krot, slovin. krot isto.
Usporedi lit. kaitas ''krat, puta", karta "sloj, pokoljenje", latv. kiirta "sloj,
poloaj", divkiirt "dvakrat, dvaput", divkars "dvostruk".
Od indoevropskoga korijena *ker- "rezati" ( *(s)ker-}; za vezu s bro-
janjem usp. r. raz ''krat", raz, dva, tri ... , reza!', a i samu broj
prema briti. - Za *(s)ker- v. krojiti i dr.
krava
Od psi. csl. krava, bug. krava, mak. krava, sin. krava, krava,
krava, glu. kruwa. dlu. krowa, polap. korwo, p. krowa. slovin. krova,
r., ukr. korova, bjr. kar6va.
Drevni Indoevropljani u svojoj hrani nisu znali za mlijeko. To se vidi i po
podacima: u homerskom jeziku odraz ie. *gwou-s je i bika
lho bo[Js) i kravu (he bo[Js), dakle govedo - a Ilijada i Odiseja opi-
suju iz vremena doseljenja Dorana u (XII. st. pr. n. e.).
Kravlje se mlijeko u Evropi prvo koristiti u prialpskom prostoru, i
odande se s mlijekom ire daJje. Taim su krupnu dugorogu stoku na-
saim "rogatom", nego i kao "jelene" i ''koute". Keltska je za
Jelena bila car(aJvos ; to se i time to se jedan dio Karavanki na
zove a upravo u imenu Karavanki je ta keltska
r1Jec: sin. Karavanke, OJ. Karawanken, ta!. Caravanche. Iz keltskog je oblika
preuzeto ranopraslavensko *kiirliva ili *korava kao za kravu.
Isti je keltski izvor i karwe ''krava". Na Kretu su
dospjeli Dorani, a u dorskom je valu bilo i Ilira - i li su Iliri preuzeli kelt-
sku negdje u prialpskom prostoru.
Keltsko car(aJvos nastalo je od ie. *xerawos "rogat" (s pridjevskim -wo-
od korijena *xer- "rog"}. Ovamo spada i !at. ccruus "jelen" (roman.: rum.
cerb, ta!. ccrvo, sardin. logudor. kerbu, retorom. engadin. furlan. sierf,
fr., prov: cer(, kata!: cervo, p. cicrvo, port. cervo), cerua "kouta", ilirska
osobna imena Carwus, Caruanius, kimr. carw, korn. carow bret. karo "jelen"
*llf-wo-s} i prus. sirwis "kouta" ( *Jif -wi-s: iz takva bait. *irvis posudcno
Je fin. hirvi '1os, jelen"). '
je balt. *kiirwa ''krava", od je prus. curwis
vol te ht. karvc 'krava (to Je zapravo balt. *kErwja).
..Od "rog" je npr. stind. S[!igam "rog" ( *J([-n-go-; indo-
pa.lt smga-, SJmga-, sarhga-, rom (cvr.) ing, hind. sfg, sinhal.
itd.), akun, katt kamir. av. sra- "rog", het. kar(a)war "rogo-
vi", arm sar "uzvisina, vrh" ( keras "rog" (to je npr. u kcrafin).
346
at. kerii, jon. kare "glava" ( alb. krye "glava" ( *Jq-wa), lat. cornii.
"rog" ( *Jq-n-u-; lat. cornii > roman.: rum. corn, veljot. kuarno, ta!. corno,
sardin. logudor. korru, retorom. engadin. kiiein, furlan. kwrn, fr. cor, prov.,
kata!. corn, p. cuerno, port. corno), cerebrum "mozak" ( *Rera-sro-JV'; usp.
cerebralan-, Jat. cerebrum > roman.: rum. creer, makedorum. criel, sttal. ce-
labro-, od oblika cerebellum: veljot. karviale, tal. cervello, sardin. Jogudor.
karveddu, retorom. engadin. furlan. serviel, fr. cerveau, prov. cervel,
kata!. stvnj. hirni, nj. Hirn "mozak" ( *Rers-n-jo;_m), got. ha6rn,
engl. horn, nj. Horn "rog" ( *Ror-n-), psi. *strna ( *K[-n-a; iz toga je sina) itd.
le. *Jfer- poteklo je od nostr .. *J::ErA "rog", od je afraz. *p-- "rog"
(arap. qarn, sthebr. q<;rt;n, akad. qarnu "rog"; stegip. qr.tj "rogovi"; soma!.
garri, qaro "rog"), moda ural. u *kirek (fin. kiire
"tjeme", est. kiir).
kravata
U vojsci francuskoga kralja Louisa XIV bilo je hrvatskih najamnika, u
regimenti Royal-Croate. Oko vrata nosili su rupce, koji su po
francuskom imenu Hrvata (Croate, Cravate) nazvani cravate.
Iz fr. cravate jesu npr. engl. cravat (u XVII. nj. st. Krawat, da-
nas Krawatte.
V.Hrvat.
krcati (se), krcam (se)
Po jednom od psi. -*Ja,rdsati (st;) (pa bi od toga bilo i sin. ukf-
cati se "nastaniti se, na usp. u naem jeziku ukicati (se)). To se
onda usporeduje s lit. kilrdinti "useliti se", to je kauzativ glagola kilrti "gra-
diti, napraviti, zasnovati" (v. kuriti, kresati).
Po drugom taj je glagol iz nekog dalmatoromanskog
odraza roman. carricare "prtiti, tovariti", to je izvedenica od lat. carrus ''ko-
la" (v. karikatura, kurs itd.). No tada je nejasno -c-, pa se pomilja na odraz
*carridiare (izvedenica od istog carrus), to je npr. u tal. carreggiare "prevo-
ziti kolima", tarant. carrisciare, srlat. (XIII. st) carezare, istroroman. (Pula)
skarita.
krdo
i krao - od psl. *kbrdo "stado"; od *Ja,rdJ, jesu kid, kfd. -
Usp. jo *Ja,rdno u kaup. karno "stado, gomila".
Usp. i psl. *Ja,rdelI,/*Ja,rdela/*Ja,rdelo "stado": mak. krdar, hrv. krdelo,
sin. krdel, krdelo, krdela, dijal. krdel, krdel ("hrpa"), kfdef, kfdef. p.
dijal. ki(e)rdel, kirdel, kirdyl, kyrdel, ukr. (zap.) kyrdil', kerdel' - to je
njeno sufiksom -el- (pretpsl. *krd-el-jo-) od *Ja,rdD.
U tim je ie. korijen *kerdh- jest u psi. -
Psl. "stado" dalo je ove stsl. "niz; odred", bug.
"stado krupne stoke", hrv. itd., kajk. "stado goveda.
krdo; red, izmjena" (i umjetno po njima sin. "stado;
red'', tffda "red; ulica", stffda "smjena", dijal. "(radna) smjena",
"stado", trieda ''klasa, razred; iroka ulica", glu. "odred, grupa;
red'', p. trzoda, st. czrzoda "stado, krdo (ovaca, koza, svinja)'', kaup. ti6da,
slovin. sti6uda "stado, krdo'', str. "red", r. "red", st. i'
"vrijeme" (usp. "red, poredak; dio, odsjek, dionica puta"), ukr.
"stado, krdo krupne stoke'', bjr.
Iz slavenskih je jezika npr. csereda, csorda, rum. cireada,
347
alb. r;edhC-. iz je onda "krdo, stado", "pastir" (npr. u
Slavoniji}.
Psi. poteklo je (preko pretpsl. *kerda) od ie. *Jferdha "red, vrsta;
stado, krdo". Od *Rerdh- jesu: stind. ardhalJ "stado, krdo; gomila",
av. sara8a- isto, stperz . .{}ard- "vrsta", k6rthos 'brpa, kup", ir. crod "sto-
ka, blago, bogatstvo", srkimr. cordd . porodica'' ( *Jfordha), got.
"stado, krdo", stnord. stengl. heord, stvnj. herta, nj. Herde isto
(germ. < ie. *J(erdha; usp. germ. "pastir": stnord. got.
hairdeis, stengl. hi(e)rde, engl. herd, stsas. hirdi, herdi, stvnj. hirti, nj. Hirt(e}),
lit. kefdius, skefdius "pastir" {sa s- po skefsti ''klati"; preko *kerd-ju-s),
latv. lferdzis isto ( Jit.?), prus. kerdan ak. "vrijeme" ( "red, niz"; *kerdha).
Praslavenske (i baltijske) nemaju satemne odraze
ie. K; vjerojatno je pretpsl. ie. *kerdhfi nastalo radi razlikovanja od *Rerdha >
*serda "srijeda". - je utjecaj ie. *(s)ker- "rezati" (v. u
crta). Naime, svaki je pastir mogao pasti svu stoku po redu (usp. u Kasta-
vtini za hrpa krava koje pase jedan pastir; taj pastir jede i
spava po redu ili 'po kod svakog gospodara onoliko dana koliko on
ima krava; i 'red' - danas jedan, sutra drugi) taj se red bi-
ljeio naprimjer urezima na rabou. (Za takav postupak usp. npr. ta!. taglia,
stfr. taille s urezima" prema sardin. logudor. fazu "stado sitne stoke",
u je roman. taliare "rezati" - za odraze toga u nas v. u tanjur).
krepak, krepka, o
Od psi. *krpbh, *krepbka, *krpbkO, odr. *krepbkbjb: stsl. krepbh, bug.
krepbk, mak. kre[XJk, sin. krepek, krepka, kiepkf, r. krepkyj itd.
sufi.ksom -bh od *krpb, *krepa, *krefXJ (stsl. krep'b, hrv.
pjesn. krijep, krijepa, o, rij. kiepf, krepf, rcsl. krepy1).
Usp. *krepiti, *krepih (hrv. krijepiti, krijepim, sl. krepiti, krepfm,
rij. kiepiti, r. krepft' itd.). .
Od ie. *krep-/*kerp- tvrd", to je jo u stind. kfp "oblik. ljepota;
lijep oblik", av. kai8l, kahrp- "oblik" (moda je iz takva staroiranskog oblika
poteklo stturk. kip, kap "obrazac, kip". a iz toga je kep, v. kip), lat. cor-
pus, gen. corporis "tijelo" (> roman.: meglenorum. corp, ta!. cor[XJ, sardin. lo-
gudor. corpus, retoroman. engadin. kiieip, furlan. kuarp, fr. corps, prov. cors,
katal. ros, p. cuerr,::_, port. cor[XJ; usp. korpus, korpuskula), kimr. craff "jak"
(kelt. *krapp6s < krap-no-s), stisl. hrkfa .
Od "tijelo" "mrtvo tijelo, truplo" i sl. u stengl. hrif
"utroba", dnj. ri/(t) "truplo", stvnj. href, nj. Reff u altes Reff "stara baba"
{germ. *hrefiz < *krepes-).
kresati, kreem
Od psl. *kresati: sin. kresati ''kresati; varati", klesati kre-
sati", kresaf "tesati; kresati'', glu. ''kresati", dlu. tsasas, dijal.
kSasa$ "kresati, tesati", p. "kresti, udarati", slovin. kiosac, r. dijal.
kresat', ukr. kresaty, bjr. isto.
"udarati, nastalo je, preko "dobivati vatru udarcima", od
vatru", iz sklopa *kresati og/lb oganj" (usp. lit. ilgni kilrti, v. ku-
riti). - V. krijes.
Praslavenskom glagolu *kresati u prvotnu "praviti, tvoriti"
dobra je usporednica lat. creare, ere-O "stvarati, uzrokovati,
pripraviti" (iz toga glagola, kroz posredstvo, jest kreirati; usp.
I
I
I
348
kreacija), crescere, cresc6 "rasti; roditi se; se" (usp. glazbeni termin
kreendo "postepeno glasf, iz ..
Tako je psi. *kresati od ie. *kre-s- 11! *he- s-, sto Je od konJcna
*Reda}- "rasti; hraniti": arm. ser "porijeklo, koljeno; potomci; rod", sefn
"rod", koreso "nasitim se; sit sam", koros "sitost, dosada; obilje", at. k6ros,
hom. jon. koCiros, dor. koros sinak" (od *korwos), at. kore. hom.
jon. ko(Jre, dor. kt;ra "djevojka; alb. thjer "ir" { *xer-). thjerre bot.
( *xer-n-, od ''hrana", "urod"), lat. Ceres, gen. Cerem, C(frera, bo-
ginja plodnosti i zemlje, osk. kerrf "Cereri", caria "kruh'_'. umbr. Scr(e vok.,
!at. "visok", creare "stvarati" (> roman.: ta!. creare, sardm. logu-
dor. criare, stfr. crier, prov., kata!., p., port. criar), cresc6 "rastem" (crescere
> roman.: rum. cre$fe. veljot. kraskro, ta!. crescere, sardin. logudor. kreskere,
retorom. engadin. kreer, furlan. kresi, fr. croitre, prov. creiser, kata!. cr&xer,
p. crecer, port. crescer), creber "gust; mnogobrojan" ( *kre-dhro-s), stvnj.
hirso, hirsi, nj. Hirse "proso", lit. erti, eriu "hraniti (stoku), krmiti", latv. sert
isto {a ert iz lit.), lit. aras, paras "krma".
Za u vezi s v. uskrs.
kretati (se), (se)
Od psl. *kretati (se>. csl. kretati, bug. kretam, sin. kretati, kfatati,
kriataf sa, dlu. kSetai, p. sit;, slovin. kf<tfac, r. dijal. krjatat'(sja),
ukr. krjatatysja, bjr.
Taj je praslavenski glagol nastao od starijeg oblika *krck-tati, to je in-
tenziv na - t-ati. su po raznim jezicima i njihovim go-
vorima "vrtjeti, okretati" (uostalom, usporedi naih iskretali,
skretati, zakretati - ona su i prvotna). Zato je *krck- ono isto
koje je u *krt;h (hrv. dijal. krek "podzemni ili donji dio debla, korijen, panj",
r. dijal. krjak to je povezano s *krt;gi, "trupac, panj"
(stukr. krjagi,). To je (s usporednicom u germ. *hringaz "prsten" >
stnord. hringr, dan-., v. ring, stengl. hring, engl. ring, stsas., stfriz. hring, ni-
zoz. ring, nj. Ring), dok o-prijevoj imamo u *krQgi, (v. krug).
V. krut.
krevet
Balkanski turcizam (usp. i druge, npr. bug. krevet, mak. krevet, alb. krevet,
krebbatr), iz turskog kerevet. - Turska pak je iz
k(a)rab{b)ati, krebbata, to je poteklo od krabbatos.
Iz krabbatos jest lat. grabiitus, od su ta!. grabato, fr. grabat.
Iz krabbati(o)n jest r. krovat'.
je zbog toga to je ranije Slavenima postelja bila na podu
ili je to bila drvena klupa - a nova je neki nov oblik postelje.
krezub
Haplologijom sozu > zu nastalo od kresoz ub, gdje je prvio dio kresati
"udarati". - V. kresati.
krhak, krhka, o
Od psi. *krDnk(jJ.}. csl. krbnh, bug. sin. klhek,
ka, krechkf, dlu. kSekki, p. st. krechki, r. dtJal. kroxkiJ, ukr. kryxkfJ,
bjr. kr6xki.
To je pridjev na -bh od *kr:bxa/*krbxb (csl. kr:bxa "mrva", hrv. st. krha
u Stullija "mrvica", sin. kih odlomak", r. kroxa "mrva" itd.).
U *kr:bx- jest prijevojni stupanj *krus- od korijena *kreus-.
349
Usp. *k!Diti '1omiti": csl. k!Diti, bug. Jd,ra, mak. kri, h. kiiti, kiili, sin.
kiiti, p. dijal. r. kroft', ukr. kryfty, bjr.
Dalje v. kruh, krt.
krij es, mn. kresovi
Od psi. *kreSb "suncostaj": sin. kr?s. gen. -a "Ivanjdan, 24. lipnja, krijes
pred taj dan", str resi. "suncostaj, solsticij", r. dijal. kres "bolje".
S produljenim stupnjem korijena, od glagola *kresati (v.; v. jo i uskrs).
Jedan od ostataka slavenskih jest i paljenje uskrsne
- je prenijelo paljenje krijesa na Ivanjdan.
krilo
Od psi. *kridlo: stsl., mak. krilo, bug. krilo, sin. kri1o, kridlo,
glu. kfidlo, dlu. kSidlo, polap. kraidle, p. dijal. krzydlo, slovin. kfialc, r., ukr.,
bjr. kry/6.
Postoji i varijanta *skridlo {p. skrzydlo, bjr. skrydlo).
sufiksom -dio od glagola *skriti, kojemu su uspo-
rednice lit. skrieti,skrefe "kruiti, letjeti u krugovima", latv. skriet
letjeti". - V. kriv.
kriom
Prilog, "kradomice", usp. kri m. "tajenje, tajna" te "zalaz sunca: krian
"skriven".
To je od psi. *krya/*kryb (r., ukr bjr. dijal. krfa "krov"; usp. bug. kri-
om, mak. krium "kriom"), to je sufiksom -sja (-a) od glagola
*kryti (v. kriti). Usp. stisl. hrgysar, mn. hrgyse, norv. rusa,
dan. ws{e), dnj. rase ''hrpa kamenja".
kriti (se), krijem (se)
Od psi. *krf ti (s<;}. stsl. kryti, bug. krija, mak. krie, sin. kriti, krijem,
krfti, kryf, glu. dlu. kys, polap. kraje ("krije"), p. slo-
vin. krJc, r. kryt', kroju, ukr. krfty, krf ju, b)r.
To je od ie. *kru-, od je i lit. krutis "hrpa", krava isto, !atv. krutics
"nametnuti se".
Od ie. *krowa- (st. *krouH-) lit. kr/luti, krauju, latv. krafit, krailju
'_'slagati, gomilati, tovariti", a npr. od ie. *krawo- stir. crau, ero "sta-
Ja, koliba, pregradak", kimr. craw, korn. crow, bret. kraou "staja".
indocvropskoga korijena *kreu- bilo je prvotne "stavljati na
hrpu" pa onda "pokrivati".
Za korijen s proirenjem -s- v. u kriom
. Proirenje -bh- vidi se npr. u krfpti5 "skrivam, krijem" ( *krubhjO?; to
Je u kriptografija, kriptogram), ap6kryphos "tajni" ( *krubho1?; iz toga ap0krif
pa ap<)krifan).
kriv, kriva, o
Od psi. *kriVb0b}. stsl. kriVb, krivyi, bug mak. kriv, sin. kriv, kriva,
kiivf_, krivj, glu. kfiwy, dlu. kSiwy, polap. kraive, p. krzywy, slovin. kfevi,
r. kr1v61, ukr. kryvjj, bjr. kryvj. Baltijska je usporednica lit. kreivas "kriv,
- obje su te od ie. *krei-wo-, sa starim sufiksom - wo- koji
Je JO npr. u *pbrVb, *ieVb, *praVb. S istim je sufiksom, no s drugim vokaliz-
mom, lat. curuus "kriv, savijen" (< ie. "'Jq-wo-s; lat.curuus > roman.: tal.
curvo, stfr. corp, fr. courbe, prov.corp, katal.corbo, p. corv, port. curvo. U
baitijskim jezicima jo s drugim sufiksima !atv. krails "kos, kriv, savijen",
kreiss '1ijcv'', lit. kair(i)as "lijev" (od *krair- , "'kreir- ) - '1ijcvi"
350
sekundarno je (pa tako naprimjer u creskom govoru kriv '1ijev").
lndoevropsko *krei- < *(s)krei- "kriv, savijen" je od *(s)krei-
"vrtjeti, savijati". Od toga je lat. scrinium "valjkasta posuda (za spremanje
knjiga, papira; krinja" (iz toga i jest krinja; tat. > roman.: tat. scrigno,
fr. ecrin, prov. cscrinh, kata!. escriny, stp. escriiio, p., port.escrinio), lit.
skrieti, skricju "kruiti, letjeti u krug" (v. krilo).
Korijen je *{s)ker- "vrtjeti, savijati".
V.jo krug.
kri
iz vremena s kraja VI. ili VII. u slavenske je
jezike dospjela iz Aquileie (Ogleja) - vana je uloga oglejskog patrijarha u
pokrtavanju junih Slavena Slovenaca i Hrvata). je preuzeta
- a bilo je i ukrtanja s kriis - iz
romanskog, starofurlanskog oblika kr9e, kr9Je (usp. furlan. croz), to je od
*cruge < crucem, ak. za lat. crux, gen. crucis "kri, krst; muka, - a
crkveni je latinizam kriiks (pa je i to utjecalo na Glasovni razvoj 9 >
i kao to je bilo i u Roma > Riim. - Lat. crilx, cruce > roman.:
rum. cruce, vcljot. krauk. tat. croce, sardin. logudor. ruge, retorom. engadin.
kru, furlan. kros, fr. croix, prov. crotz, kata!. creu, p., port. cruz.
Lat. crax "krivo drvo, kri" poteklo je od ie. *kreu-k-, od su jo
stind. kruficati "savija se" ( *kru-n-k-), *kruktal; "savijen, svinut", *kruJa:ia-
isto (> ia.: hind. kiikna "savijati" itd.), ir. crwch . ''hrpa, kup, stog", gat.
*krouka "vrh, sljeme'', kimr. crug humak", kom., stbret. crw 'breu
ljak, humak", bret. crug isto, stnord. hryggr dan. ryg, v. rygg,
stengl. hrycg, engl. ridge "greben, hrbat, stfriz. hregg, stsas. hruggi,
stdfran. ruggi, srnizoz. rugghe, nizoz. rug, stvnj. (h)rukki, nj. Riicken
{germ. *hrugjaz < ie. *kruk-jo-s), lit. kriauk.le "pueva kriauk.las
"rebro", latv. kruknet "sjedjeti pogrbljeno". - Za ie. *kruk- u slavenskom
V. U
le. *kreu-k- nastalo je proirenjem na -k- od *kreu-, to pak je nastalo
proirenjem na -u- od *(s)ker- "vrtjeti, savijati", za koje v. u kriv, krug.
krma
Danas ''hrana za stoku", u starije je vrijeme bilo ire: ''hrana". -
Od pst. *hrrna: stsl. krbma ''hrana", mak. dijal. krma isto, sin. kima "krma",
r. dijal. korma ''hrana".
Od ie. *(s)Jq-mn-a "narezana", od korijena *{s)ker- "rezati" (v. u crta).
Izvedenica je k.fmak, gcn. klmka, od toga itd.
Od psl. *hrmina jest hrv. karmine poduje" (u Istri krmini), sin.
karmina, mn. karmine, krmfne isto, p. dijal. karmina "krma" itd.
krmeJj, gen. krmelja
Od psi. *grbmedb: hrv. kajk. i krmeelj, gcn. krmelja, sin.
krmfelj, glu. kfemjel ("drvni sok"), resi.

Promjene oblika zbog ekspresivnosti.
Suflksom (taj je od -ezg- i -jb) od *gnrm "hrpa" (v. grm).
Po drugom koje je manje uvjerljivo, povezuje se s Jat. grlima,
grlimiac "krmcljivost", got. qrammipa "vlaga", stisl. kramr "vlaan" (ic. *krem-
"vlaan").
351
k.fn. kina, o
i kfnj, k.fnja, e, prema pridjevima tipa danji. - Od
psi. *Ja,rm(ft,}. csl. krbm, bug. dijal. kbrn, mak. krn, sln. kfn, kina, dijal.
grifa, krna . C'tup no"), grna ("otar no bez drke"), p. kierny ("srdit
zao"), slovin. Jdrn ("urez"), str. kbrnyi, korny{ krbnyi ("obrezan"), r. dijal'.
korn6j, k6rmyj ("kratak"), ktun6j nosa"), kyrn6 sr. ("starac; oronuo
ukr. k6rnyj ("kratak"). Od ie. *Jq(a)-no-s, to je pridjevski oblik (i
particip proli pas.) od glagola *(s)ker- "rezati" (v. crta i dr.). je
bilo "obrezan, polomljen, - usp. stind. karIJaiJ "dugouh;
Jav, s uhom", kfJrIJai; "uho; (> indoarij.: pali, prakrt. kan-
(evr., _kan, sinhal. kapa itd_.), kirpal; '.'ranjen, ubijen",
kiiIJaJ} Jednook (> mdoanJ.: palt, prakrt. kapa-, hind. kan, sinhal. kana itd.),
dard.-nuristan. ( *karnas "uho" > akun kama, paai kan, kamir. kan itd.;
*k.arnas "jednook; slijep" > akun kara, kamir. k6nu itd.), perz. kar isto,
latv. "gluh" - usp. lit. kultas, ktutlis "gluh", ktutas s drugim
sufikstma (ua iz sklopa i tipa krn0nos, krn0ruk. krnozub(an),
r. kornouxij s uhom").
krojiti. krojim
_?d *krojiti: kro_i, sin. f<rojfti
1
?krojiti, rij. krojif,
gluz. kreJIC, polap. kruJe ( kroJt ), p. slovm. krtKZ.J/C, r. kroit', ukr. krony
bjr. '
Psl: . . *Ja:.ojiti je od (mak. kroj, hrv. kroj, gen. kroja,
sin. !c!"oJ, kroJ, r. kroj sto pak JC od glagola
.*kr11, pa *krojiti, je *kriti
(s)kre1- rezati, dtJehtt (tocruJe: od produljena stupnja *kre1-). Od te Je
mdoevropske baze npr. kri/10 "odjeljujem, ( *kri-n-o), krites
(usp. internacionalizam kritika, iz pridjeva kritik6s), krisis
( *kr1-_ti-s) odluka, kunja; osuda, pre-
istraga (iz toga mternac1onaltzam kriza), Jat. cer/10 raza-
btrem, presudujcm" ( *kri-n-o) excrementum
met" (iz toga internacionalizam ekskrcmcnt1), stir. criath;r "sito" ( *kr&-tro-)
stengl. h.!ider "sito", engl. riddlc, stsas. hridra, stvnj. ritera, nj. Reiter "reeto':
ili *kri--dhro-m), got. hrains v., dan. ren (germ.
< *kroi-ni-), stisl. hreinn stsas. hreni, stfriz. rene, stvnj. hreini,
OJ. rem *hrainaz), !atv. krijfit "guliti, odrijeti" ( *krei-). - Indo-
evropski Je konJen *(s)ker- "rezati" (v.
V.kraj.
krOnja
Ostala (i starija) jesu "ko za snijeno konica koara" i
sl. :-. Od *f(osnja: _kr?,nja "koara'', mak. kron; (dijal.)
s,i,n. kronja", krona "naprtni
os '_ slovt. kf"osna nosila , r. krosnJ<1 veltk pleten ko i sl.", ukr. kronja
mr:za za stbjr. "ko", bjr. dijal. kr6ni mn. "nosila u obliku
rnreze, za StJeno .
-ja od *krosno, mn. *krosna: bug. krosn6 "dio
kog vratilo", mak. krosno "vratilo'', hrv. krosna . i
sr. mn. stan, razboJ, vratilo te ko na krosna m "tkalac-ki
stan" 1 '- v , , '. V
. po mn p. krosna. krosna mn., slovm. mn., r. kr6sna
1 krosno sr. isto, ukr. kr6sno sr kr6s11a mn. "okvir; stan" bjr.
krosny stan". '
352
*krosno je samo dio stana, i to
nmoinski oblik *krosna je cio stan). Zato se nJec
*krosno moe izvesit od *krot-sno, s korijenom ie. *kret-/*kert- "vrtjeti,
okretati" (u vezi s usp. stind. karttar "prelac" ( >
hind. katl "prelja"), alb. kjerthull "vreteno, motovilo", stir. ceirtle "klupko").
Indoevropski je korijen
Jqntati "prede" (indoarij.: pah kantati, prakrt. kamta1, onJa kat1ba presti ,
gudarat. kitvCi, marathi crtati spaja" ( *kert-), srffi,,d. ka_taJ:i
"pletivo, klupko; rogoina ( *Jq-to-s), palt koccha- poplet, pleter (stmd.
*krtsa-), kartaJ(l)os "koara", na grani", kjrtos, kjrte "ka-
vei", kyrtfa "pleter", lat. cratis "pleter, ljesa, tor" (> roman.: rwn. gratie
"stado", tal. grafa "reetka", p. grada, port. grade), crassus debeo,
grub" (preko grassus "debeo" dalo je rum. gras, tat. grasso, sardm. logudor.
rassu. retorom engadin., furlan., fr., prov., katal. gras, p. graso, port. graxo),
srir. ceirtle . "klupko" ( *kertelja}, got. ha6rds "vrata", stnord. hura isto, ni-
zoz. horde "tor", stvnj. hurt, nj. Hiirde "tor" {german. *hur<Jiz < *Jq-rti-s-,
usp. stengl. hyrdel, engl. htudle, s pridjevskim -Je), prus. corto "i.nnarak".
Dakle "kronja" "{gust) splet {grana)".
V. kretati.
krotak. krotka, o .
Od psi. *krof1:,Ja,(ft,}. stsl. krotbh, mak. krotok, sln. kr6tek, krotka i krotak,
krotkj, r. kr6tkij itd.
Usp. *krotlti: stsl. krotiti, mak. kroti, h. krotiti, sln. krotiti, krotiti, r. di-
jal. krotft' itd.
Polazno je "kopiti" "krotiti ivotinju kopljenjem".
Dalje se izvodi od indoevropskog *kert- "udarati, rezati" < *(s)ker- (v. u
krojiti i dr.).
krov, gen. krova
Prvotno je bilo "ono je neto pokriveno" i iz toga nastala
su "krov" te "paluba" i "djelo kojim se neto skriva".
je nastala od pst. *kroVD: stsl. kroVD, mak. krov, sln. krov, gen.
krova (''krov, paluba"), krov, glu. krow, r. krov, ukr. kriv, gen. kr6vy,
stbjr. krov - a sadri prijevojni stupanj ou za razliku od *kryti ''kriti" (v.),
koje ima ii {<
0
u).
Usporednica je latv. krava, k[ava . "hrpa, kup; teret".
ktpa V .
Od psl. *Ja,rpa: csl. krbpa, bug. jq,rpa, mak. krpa, sln. kfpa, sle. krpa ( gli-
nena posuda"), p. dijal. karpa ("panj, stablo"). ukr. kfrpa ("podignut
")
nos .
Glagol je *Ja,rpafi: bug. dijal. kbrpam "kradem", h. kfpati, sin. dijal. kfpatJ
"uznemiravati; lomiti, trgati; ivati", krpati "nepaljivo raditi'', r. dijal.
korpat' "baviti se
Sadri ie. *Jqp- ili *Jqap-/*kfp-, to je od korijena *(s)ker- "rezati" (a
za nj dalje v. krojiti, s proirenjem -p-.
V. i crijep.
kt ra
u mnoini ki'pljc. - Od psi. *Ja,rpja: sin. kip/ja ''krplja", p. dijal.
karpie nm. "vrsta na drvenu potplatu". Usp. *Ja,rpo/*kbrpb: sin. karp
353
"krplja", dijal. krp p. karp "panj drveta; mladica
ronelja"; usp. i sin. rij. kfpe/j ''krplja".
Izravne usporednice za *Ja,rpja jesu u baltijskom: lit. kilrpe, latv. kufpe,
prus. kurpe "cipela".
Zbog toga to su krplje npr. od drvena unutar
kojeg je preplet od i konopaca, pa se moe da su krplje skrpane,
praslavenska se s *Ja,rpati (dalje v. u krpa).
Druga etimologija jest modifikacija te prve: izvodi na koncu za
krplju od istog ie. *(s)ker(a}- "rezati". - Taj je indoevropski korijen,
s proirenjem -p- (kao i *Ja,rpat1), jo npr. u krepfs "cipela", lat. carpis-
culum "vrsta cipela", stir. cairem "postolar", stisl. hriflingr, stengl. hrifeling
"kona cipela".
krst. gen. kista
Poznopraslavenska ( *krbStb) iz (ili got-
skog?) oblika imena Krista, Krist, Ch.ris! (got. Christus).
To je iz kasnolatinskoga Christus (po tome u katolika Krist) <
khristos (po 'tome u pravoslavaca Hristos) "pomazan". je preve-
denica hebrejske maiah.
Imena KriSt, HrTst nastala su od varijante imena s dugim i (lat. Christus,
Khristos).
Od toga je izveden glagol *krbstrti (kistit1).
Iz latinskog christianus jest (s identifikacijom sa sufiksom -ja-
nillb) - Lat. christianus dalo je roman.: rum. creytin, tal. cristiano,
sardin. logudor. kristianu, retorom engadin. cristiaLm, fr. chretien, prov., kata!.
cresti;i, p. cristiano, port. christao.
''kri" nastalo je pod utjecajem slova X, koje je bilo
kratica za Khrist6s (Xpunb<;} i zbog Krista (crucifixus
ktt
Od psi. *krbtb: csl. krbtb, bug. ktbt, mak. krt, sin. 'kft, gen. kita, krt,
krt, glu. knot, dlu. kret, ket, p. kret, slovin. kret, krejt, str. krbtb,
krolb, r. krot, gen. krota, dijal. kret, ukr. krit, gcn. krota, bjr. krot.
Od toga je *krbtica: bug. krbtica, mak. krtica, h. kitica, sin.
krtica, krtice, krtica, ukr. kertjcja, dijal. kirtfca, kyrtfcja
P:votno particip na -to-, a je bilo "kopatelj". Za to usp. *krb
stsl., resi. krbtoryja, krotoryja ''krt" - usp. r. dijal. krotoroina
nJak'', ukr. dijal. krotor6j "svjea hrpa zemlje". - To je od *krbtb i *ryti.
Za ie. *(s)ker- "udarati, kopati" v. u krojiti itd.
kit, a, o
* Kao i kfhat, kfhta, o '1ornljiv, krhak, krt" - dolazi od psi. *krbxbtbl
knxlita/*krb xoto: sin. krhet, gen. krhta p. dijal. krta "mrva",
resi._ krDXDtbka "veoma mala mrvica", krbxbtb "mala zrnce,
mtVl.ca", r. dijal. kr6xot', gen. kroxti, ukr. krjxta "mrvica, malost". To pak je
sufiksom -t- od *krbxa (v. krhak).
krug
psi:. stsl. krpgo, bug. krbg, mak; krug, dijal. krag, krank, sin.
og, c., sle .. gluz. kruh, p. r. krug, ukr., bJr. kruh.
!o je odglagolska imenica, za to je vokalizam stupnja o. Tra-
&OVJ glagolske osnove *krt;g- jesu psi. < *krt;ktati, *kr<:h
(v. kretat11. Ta pak je od indoevropskog *(s)kre(n)gh-, to je odraeno jo u
354
umbr. cringatro, krenkatrum, krikatru "pasanje, potpasivanje toge,
pragerm *hrengaz (iz toga fm. rengas) u stisl. hringr, stengl., stvnj. hring,
engl., nj. ring "prsten" (usp. internacionalan sportski termin ring).
Indoevropski je korijen na koncu *(s)ker- "okretati, savijati", koji je dao
jo npr. gr. kori5nos "savijen", korone "svaka krivina; alka; zavojak na luJ..-u"
(iz toga posudeno lat. corona "vijenac", preko je narodskolatinskog odra-
za erona u na jezik dola krilna; lt. corona jest u roman.:
rum. Cl.D1Lmii "vijenac", makedorum curLmii, tat sardin. logudor. oorona "kru-
na", retorom. engad. korLma, fr. oouronne,prov katal., p. oorona, port. ooroa),
lat. curuus "savijen, kriv" ( *k[- wo-; za curuus v. u kriv).
V. kriv.
kruh
Od psl. *krux1,/*kruxa: csl. krux'b mrva", bug. dijal. krux "ko-
mad soli, sladora" (usp. okrux "vrsta kruha"), sin. krUh, gen. krUha "kruh",
krUch "komad, odlomak", dijal. kruch ''komad (kruha), krajac (kruha),
komad soli'', glu. kruch ''komad, dio", p. dijal. kruch ''komad", r. dijal. krux
''krika, komad, gruda'', ukr. krux "pelud'', bjr. kruxa "pasjakovina, kruina",
kruxi mn. "jelo od poparena brana".
Starije je ''komad, odlomak", to se razvilo u ''kruh" zbog toga
to se u starini beskvasan lepinjast kruh lomio pri jelu
Usp. *kruni hrv. krUiti (se), sln. krUiti "odlamati, mrviti, drobiti",
kru.iti "pritiskati, kruif isto, r. kruit' "ruiti, razarati, lomiti,
krhati". Usp. i skrUiti se. - Izravna usporednica u baltijskom: lit. krauf ti
"razbijati", usp. i !atv. krauset drobiti".
Indoevropski je izvor *krou-s-, od je naprimjer jo krooo "uda-
ram. ( *krous-i5).
Indoevropski je korijen *kreu- "udarati, jo npr. u stvnj. hriuwan,
nj. reuen ''kajati se", ''kajati se", Reue "kajanje, alost", stengl. reowan
"alostiti se" (usp. krUiti prema skruen). - S proirenjem -s-: lit. krUti,
kruu "tucati, udarati", krusa "grad, !atv. krusa isto.
V. krhak, krupan.
kriimpir, gen. krumpira
U govorima mnotvo oblika: krumpfr, krumpijer, kalampier, krum-
plfr, krompir, kompfr, kiimpijer itd.
Krumpir je prenesen iz Amerike u panjolsku u XVI. odande u
Englesku i Irsku, odakle se proirio po cijeloj Evropi. Iz izumrlog jezika tai-
no (iz porodice; govorio se na Haitiju, Kubi i drugdje) preuzet je
naziv za slatki krumpir (Ipomoea batatas) batata (k nama je posredno dolo
biltat m batata .), pa je ta uskoro prenesena na krumpir So-
lanum tuberosum: p. batata, iz toga dalje npr. engl. potato, fr. pata te (u nas
iz talijanskog) - taj je krumpir potekao iz June Amerike. - U nae je
krajeve krumpir dospio u XVIII.
je proirena po cijelu Balkanskom poluotoku, a potekla je od nje-
GrLmdbirnc "zemaljska kruka" (usp. u XVIII. zemeljska ja-
buka, u slovenskom, a to su prevedenice: u go-
vora krumpir je Erdapfe/), zapravo iz dijalekatskih oblika kao grLmtbir,
grommbir, bavar. krumbeer, usp. u Korukoj grutpirn, grumper, krumpir.
Takve su proirene, osim u nmogim i u nekim za-
padnim govorima. U drugima su uglavnom proirene
kao Kartoffel i Erdiipfel.
355
krupan. kr(Jpna, o
Od psi. *krupbm(jb}. bug. krilpen, mak. krupen, krupni, kr(Jpny,
glu. krupny, dlu. kupny, p. krupny, r. kr(Jpnyj, ukr. dijal. kr(Jpny, bjr. dijal.
kr(Jpnf.
Pridjev od *krupa (i *krup'b): csl. krupa "krupa", bug. krilpa "komad soli",
mak. krupe "jedna bolest", h. kr(Jpa, kri)pa "grad, solika; st.
mrva; dijal. koad soli ili krupa; kaa", hrv. i krOp m., sin. kr(Jpa "kru-
pa", mn. krOpi grad", kroupa ''k.rupa", r. krupa isto itd.
Od ie. *kroup-a/*kroup-o-s, od je i alb. krypii, kripe "sol". Usp.
lit. kriipti 'biti pokriven krastama", latv. krupt "mrtiti se" ( *krup-) itd.
Korijen je *kreu-, za koji dalje v. npr. u kruh.
krut, kruta, o
Od psi. *krpt'b/jb}. sin. krot, kr6ta, krutf, glu. kruty, dlu. kuty,
p. r. krutoj, ukr. krutfj, bjr. krutf.
Pridjev, sa uglavnom tvrd" i izvedenima od njega, na-
od glagolske osnove koja je u (v. kretat11.
se razvoj da priblino objasniti ovako: "savijene"
kao okruglo i tvrdo (kvrga npr.)" "tvrd dio
Izgleda da je s *krQf'b povezane i lit. kraiitas "strma, obala",
usp. kranta isto, krantis "granica, meda", !atv. kraiits, kraiite "obala" (to je iz
kurkog}.
krv, gen. kivi
Od psi. *krf, gen. *krbve, ak. *krbVb: stsl. kr'bVb, gen. krbve, bug. krbv,
mak. krv, sln. krf, gen. krvf, krev, gen. krve, krv, glu. krej, dlu. kej,
polap. k(a)rai, p. krew, slovin. kri. r. krov', ukr. krov, gen. kr6vy, bjr. kroU.
gen. kryvi.
Praslavenski oblici odraavaju indoevropski nominativ *kru-s, genitiv
*kruw-es, akuzativ *kruw-im, *kruw-m
Korijen je *kreu- krv; sirovo meso": stind. kravfs- "sirovo meso"
kravyam sr. isto ( *krou-j6-rrr, indoarij.: prakrt. kavva- "'meso"), krarah
( *kru-ro-s-, indoarij.: pali .kurara-, prakrt. kiira- ''krvav, sirov';,
kiir "okrutan, divalj", sinhal. kuru itd.), khovar krui "crven" ( *kraviyas),
kiiro "jak, kamir. kiJr1 "okrutan" ( *kriiras), av. xrii . "krvavo,
meso", xrvant- "uasan" ( *kruw-ent-), sogd. xwrny isto, kreas
meso , st. krewas, gen. krewatos ( *krew-nt-), Jat. eruor ''krv" ( *krew-i5s)
c t ''k.r ( *
1
-
n!C_n us vav JUuw-ut-; Jat. > roman.: rum. crLUJt, retoroman. engadin.
kriamt), eriifius ''krvav, sirov" (roman. "sirov": rum. erud, veljot. kroit, tal.
crudo, logudor. kruu, retoroman. engadin. krii., furlan. krud, fr prov
?tal. eru, sp. port. eru), crfxJelis "nemilosrdan, okrutan, surov" (od
cega stfr. eruel, 1Z engl. eruel "okrut m, grozan"; ostali romanski odrazi:
t(al. crudelc, prov. eruzel, kata!., p port. eruel), crusta "lJ"uska kora krasta"
ro "' " I ' '
t man. : ta . crosta,_ retorom. engadin. eravuosta, fr. croote, prov ka-
al. erosta, sp. oostra, port. erosta), osk. krustatar "crusta tegitor", gal. eri5dios
t_;'rd, opor, ( * srir. eru "krv" (*kru-s), gen. era u, cr6
'!auw-os), srkimr. ereu, kimr. crau, korn. erow isto ( *kruw-a) stisl. hrar
s1ro " d 1 hr ' '
_v , an. ra, sleng . eaw, engl.raw, stsas. hra(o), nizoz. rauw,
nJ. roh isto <&err:i. hrewaz < *krew-o-s), lit. kraujas "krv"
krou-._JO-s), !atv. kreve krasta" ( *kreu-), prus. erauyo "krv".
.. Mozda od nostr. *.f(ur.11 'krv', sto Je dalo afraz. (?stegip. tr "krv"; kuit.:
b1lm qw-elti "krv u izmetu"), ural. {komi gird "zgruana krv"f dravid. *kuruti
356
''krv" (tamil. kurut1), alt. (turl<lj. *kyf "crven"). - U indoevropskom metateza
sonanta: *.((urA > *keur- ' *kreu-.
krzmati, krzmam blik ,_: . ( ... . vd
oklijevati". - Stariji je o JUSmat1 noVJJI ima z moz a
pod nekim korizma "post. od
to je iz romanskog odraza !at. qlJE!diaf?e_s1ma V , V1h Ja:iz__ma po-
u vjeri", to je, kroz latinski, iz gre. khnsma). - Usp. JOS srpcsl.
krbsmati. .
Postoji i pridjev krsman ''koji krsma" (XVI. st.) - usp. imena Krsman,
Krsmanija, prezime . . . .
Je li polazna pridjev *knsrm(ft,J? Tako bt *Ja,rsat1 bilo u
krsati "smanjivati se, se". .
Psi. *krbSb jest u krs "sitno stablo", a *kJDSD/a, u krsek "patulJasto
drvo; patuljak" str. - To od ..
sivnog ie. k[Ro-, to Je JOS u slab_ y pali,
prakrt. ldsa-; s -Ja- rom. (evr.) kislo tanak ), k.am1r. kahu slab , av. karasa-
"mrav", stnord. horr "mravost".
Ili je u *lqRo- indoevropski korijen *ker- "rezati" (v. u Ili moda
*(s)ker- "savijati" (v. u kriv)?
kfzno
I kfzno. - Od psl. *Ja,rzhno: mak.
hrv. krzan, gen. krzna, sin. kfzno krzno , c. krzno VOJrucki plast, gornja od-
krzneni kaput", st. grzno krzno, krzno, kouh, bunda", str.
Ja,rzno, kor(b}zno "plat". . .
Prije IX. iz slavenskog je stvnJ.'. stsa.s.
''krznena iz toga je srlat. crus(i)ria, iz pak Je nJ. Kurschner
''krznar".
Prvotno je praslavenske bilo "plat" (' 'K:zneni
''krzno") a jer su se nekad platevi pleli i jer su se na njec
je s psi. *Ja,rzina "koara", *Ja,rzati (h. ki'zati "derati, trti, iznaati",
usp. lskrzati (se), sin. .kfzati .. tupim dijal. J<;,zaf ''l<i:ipati",
r. dijal. k6rzat' "rezati grane 1 guliti koru drveta , korzaty,
bjr. "plesti", a to pak je povezane s *k0Vhrzat1, *koVhrza,. kaVhrza u
(r. kiiverza "intriga, neugodnost, spletka"). Radi se o pre-
ftksalnom ka-, ko- i glagolu *Vbrzti, *verzti (v. vrsti se).

Od psi. *kQtja: bug. kbta, mak. kul<a, sin. dijal. r. dijal.
kulja, kut'ja, ukr. bjr. dijal. . V
zbirnim suftksom -ja od *kQl'b ''kut" . pa b1 znacenJe
bilo "kutevlje". Staro _Je s
"prostorija s ognjitem; kuhinja". U
na Cresu i drugdje (te na vu S!blJI, Crnoj G?.n }td.), Zfl3lCI
vo "kuhinja". Ognjite ili smJcstaru s"! u (_ nJCC *kQf'b oznacaval_a
unutarnji kut, a vanjski je bio *9g/'b). To je _znacajnO zemuruce I
poluzemunice, su. bile :-- na .. t_?. podaci -
starih Slavena svih osim onih koji z1vlJahu na
malja (potomci tih jesu govornici dananjih "?r
ma odraza *kptja ni nema: slovack.a Je rtJec naJVJeroJalruJe,
kao i dijal. od drugih Slavena).
357
Arheoloki podaci kau da su mnogi Slaveni u VI. gradili upravo
pravokutne koje su bile napola ukopane u zemlju. Takve su. se
mogle do XIX. naprimjer na Balkanskom poluotoku 1 u
Poljskoj, a u Ukrajini do kraja XVIII.
V.kut.
kuda
Od psi. *kQ<ia: sin. k6da, k6daj, koda, dlu. st. kuda, r. kuda ("kamo"; tak-
vo naprimjer i u srpskom). . .
Od k- ( *Ja,jb, v. koji) i no ne moe se ruta
V ( ' _,V b )a,...1' ''ka d. " k. ka_, " d. ka "
Psi. kQ<fe csl. 11.pue, ug. ue mo; g Je , ma ue g Je, mo ,
str. kude "kamo", r. dijal. kude, kud' "kame>") sadri vjerojatno sekundarno -e
po (hrv. kUdi, kud, sin. k6di, kod, kudy ''kuda, kamo", p. kcdy
"gdje, kamo", slovin. kqde ''kamo", str. kudy, r. dijal. kudy "nekamo, kamo,
gdje", ukr. kudf ''kamo", bjr. kudf isto) ima vjerojatno sekundarno -y.
kilhati.. kltham
Kao i sin. kUhati, kilham, iz stvnj. kochOn, kuchin (> nj. kiichen),
to je iz narlat. cocere (a to je od kllat. coquere ''kuhati, variti, za
koje V. U
je zato to pripravljanja hrane
nego glagol variti (na ognjitu).
Iz poznolatinskog cocina (> tat. cucina; iz je dijal. kuina)
preuzeto je stvnj. chuhhina, iz je kUhinja.
kUkol'
I kikolj. - Od psl. *k(Jkolb: csl. kqkolb, bug. ki,Ja,J, mak. kako/, sl'!.. k6kolj,
koukol, ktikof, glu. kuke!, koko!, dlu. kuke!, kuko!, polap. k(Jfol, p. kq-
ko!, slovin. k61,lk61, r. ktik61, ukr. kuk11', gen. kukolju, bjr. kUkal', kuk61'.
Psl. *kpkolb nastale je, prije premetanja likvida, od
*kolkol'b, to je u csl. klakolb "zvono'', r. kolokol itd.: cvjetovi su zvonoliki.
(Za *kolkoh, jo v. u zvono.)
Psi. *ko!kol'b zvukoopisna je (usp. *golgol'b u nas g/iigo/,
glagol).
kwa
Balkanski turcizam (rum. culii, bug. kUla, mak. kula, alb. kulle koaJa),
iz t. kule, to je iz arapskog.
kUlen
kiJJen, kUljen, kulijen, J..win - sve "trbuh, drob; djevenica, kobasi-
ca" (za v. npr. kobasa).
mi se prihvatljivim povezivanje s kiilja "trbuh, eludac" (u Istri itd.)
kii!jav "trbuast", kiiljava "trudna" (Benkovac). Usp. *kul'b u p. kul "zaveljaj,
sveanj; u ribarskoj mrei", r ukr bjr. kul od rogoine;
(kao mjera)". U ruskom postoji i J..wenja "debeljko, trbonja".
Polazne bi bilo psi. to bi bio pridjev na od ne-
*kul'b, to bi neto okruglo, nabrekle ili stisnuto.
Vjerojatno je od *kula, to moe biti pridjev enskog roda;
usp. bug. dijal. kUla ''kvrga na drvetu".
U svemu je tome ie. *koul-, od *kcu-1-, od korijena *kcu- "savijati" (za
koji v. npr. u kuka).
358
kfun, mn. kiimovi
. Od psl. *kUrm: csl. kumb, bug., mak. kum, sln. kilm, dijal., p. kum,
slovin. J(-1Um., r., ukr., bjr. kum. - Psl. *J..-Urna: csl. kuma, bug. kuma, mak. ku-
ma, h. kUma, sin. kama, dijal. , p. kuma, r., ukr., bjr. kuma.
Praslavenske su iz romanske potekle od
lat. compater, commater - *cum(m). Prvi dio tih com-, "su-"
(v. s): latinske "suotac", "sumajka".
Prevedenica latinske compater jest stvnj. givataro m. (po tome onda
stvnj. givatara .), nj. Gevater. I z te starije posudeno je
hrv. kajk. boter(XVI. st.), sin. fx?ter m , fx?tra .
ki.unir, gen.kumira
Ta je ula u knjievni jezik u XIX. preuzeta je iz tekstova
pisanih crkvenim jezikom. Ranije je postojala i u narodnom jeziku - usp.
kajk. kumer "gad, gnjus", pridjev kumern je promijenjeno
pod utjecajem usp. npr. jo ime mjesta Kumrovec.
U crkvenoslavenskom je bilo kumirb, kumin, "idol", i iz toga su i resi.
kumifb, r. kwnir, bjr. kwnir. - Moda je od *kumifb nastalo sln. kUmer,
gen. kUmra "mravost; mrav (no po drugom je to - i iz-
vedenice kao npr. kUmrn "suh, mrav'', kUmrati "mraviti" - nejasna porijek-
la, no moda iz usp. nj. Kummer "briga, jad",
kiimmern ''krljati" itd.).
Pomilja se na to da je k Slavenima dola s istoka, no ne moe se
znati kako. Usp. sirij. kumra rec" (vjerojatno je iz toga
arm. J!iurm, mn. J!irmac a i fin.kumartaa "klanjam se" mi
se da bi finski glagol mogao biti na koncu iz slavenskog). Po jed-
nom je u slavenski dola iz iranskog, usp.oset. gumeri "ku-
mir, idol". Sve skupa nejasno.
kll.na
Od psl. *Jama: bug. kima, mak. kuna, sin. kUna, dlu., p. lama, slo-
vin. J:Uuna, r. dijal. kUna (r. lamfca), ukr. , bjr. kuna. - Pridjev je kilnji, kilnji.
Od kUna je kUnac, je (ovamo
i spada i no to vidi posebno).
Najvjerojatnije je psl. *Jama pridjev . roda, od ie. *xou-nii,
prema *Rou-no-s, za boje - usp. stind. SOIJaiJ "crven" (> indoarij.: pali SOIJa-
"vrsta drveta", prakrt. SOIJEr "crven", hind. son "Bignonia indica, vrsta crvene
trske", sinhal. hUIJu "vrsta drveta"), akun si5ne "crven", gal. counos,
srir. cuanna, kimr. cun "drag". Uostalom, usp. lama zlatica (koja ima tamno-
krzno, sa utom pjegom na vratu i prsima). - Ovamo ide i germ.
*hunagam "med" ( < ie. *fun-ak-o-m "zlatast"): stnord. hunang, v. honung,
dan. honning, stengl. huneg, engl. honey, stfriz. hunig, stsas. huneg, honeg, ha-
nig, srnizoz. honi(n)g, stvnj. hona(n}g, honig, nj. Honig (iz starogermanskog
jest fin. hunaja "med").
Usporednice su u baltijskom: lit. kiaune, kiaune, latv. caana, caane, prus.
caune "kuna" (balt. < ie. *Reun-, pomilja se na to da je psi. < ie. *Roun-).
No baltijski primjeri mogu biti i od balt. *kaun-ja (sekundarno *kjaunja) <
*Rounja (a od toga postoji i psi. *kunja, npr. u r. kUnja).
le. *Reu-n- jest od korijena *Reu- "svijetao; sjati se", za koji v. u svijet.
Kako su u drevnih Slavena za neku vrstu sluili platno i krzno,
tako je za to bilo i kunje krzno. Zato se za kunu i upotrebljavala i kao
naziv za otkup za mladu (pa onda i za samu mladu), a i za novac.
359
Tako je kuna npr. i najstarija ruska jedinica. Putopisci izvjetavaju
da je u Rusiji u VIII-X. erotuvrijednost za jedno kunino krzno bio
jedan arapski dirham drakhme "drahma" arap. dirham t. dirhem '
h. vrsta srebrnog novca u vrijeme turske vlasti), a kasnije jedan za-
padnoevropski denar; zato se ta za slavensku jedinicu pro-
irila i na Zapad, usp.stfriz. cona. - U XII. ruska lamy .i
"novac, gotovina".
U hrvatskim zemljama se kuninim krznom Takve se da-
spominju XI. Od XII. naziv Jama ne od-
nosi se samo na kunino krzno, nego i na takvu vrijednost npr. u novcu. Na-
primjer, u jednoj listini iz Brinja iz 1499. g. kae se: da nisu duni nego
jednu Jamu, je so[/di] 12, na Miholju. porez se zvao kuna i ku-
novina. - U razdoblju 1941-45. novac ND Hrvatske bio je upravo kuna.
Potkraj 1992. godine u se vrhu Republike Hrvatske govoriti
da bi se nakon dinara (uvedenog 1991) u Hrvatskoj novac zvao kuna, a ne
kruna, kako bijae bilo prvotno (v. dinar).

Iz cunicio, to je od lat. cuniculus. sufiks se-
kundaran je, pa je onda po tome kUnac, to pak se ukrta s "ku-
nac" za mujaka kune (v. kuna).
Latinska cuniculus umanjenica je od iz iberskog, usp.
bask. kui ( < *kuni).
kUn.jati, kGnjam
"spavati glavom". - Od psi. *kuniti
jesu bug. dijal. kilne "uspavljivati dijete'', kuiJaem "slabim", h. J..wjiti
se "slabiti (o glasu, razgovoru); se neugodno" (usp. poJ..wjiti se i od
toga p()kiinjen, hrv. st. pokuniti se "pogrbiti se"), kouniti "oklijevati'', p. di-
jal. "ni spavati ni bdjeti, se", r. dijal. kunjat' "drijemati", ukr.
la.mjaty isto, bjr. dijal. "spavati".
Glagol od glagolskog pridjeva trpnog *Jamb, u bi bilo
ie. *kou-no-s, a polazni je glagol *kovati "udarati" (v. kovati). je
razvoj "udarati" "kimati (glavom)" ' "drijemati", "tresti se od
"slabiti".
kupati (se), kGpam (se)
Od psl. *kgpfiti fst;}. csl. kgpati, mak. kape, sin. kopati (se), koupati (se),
r. kupat'sja itd.
Povezano s *konopja (v. konoplja). Naime, u parnoj se kupelji pere i pari.
Glagol *kgpati prvotno je bio vieg odnosio se na ritualno,
kupanje. Zato je Ioannes Baptistes - Ivan Krstitelj - u starini na
slavenskom tlu i nazvan !van Kupalo (a ne naprimjer Mylbnikb), kao to je
u latinskom preuzeto Ioannes Baptista (a ne *Lotor, Lauator, prema
lauare "prati").
Prvotno je *kppati "koristiti konoplju"; na istom su se mjestu, u
kupelji, suili lan i konoplja.
Herodot opisuje skitski parenja, u kojem se omarnljivalo parom
Zapaljena konopljina sjemenja.
U arapskim putopisima iz X. st. spominju se slavenske parne kupelji. One
se u krajevima nisu mnogo promijenile do najnovijeg doba.
I Rusi su u parnoj kupelji upotrebljavali razne mirisne trave.
360
kupina
Od psi. *kppina: stsl. kppina, bug. hpina. mak. kapina, sin. kopina,
kupina, p. kypina C'hmnak"), slovin. }$jina r. dijal. kupina, ukr. ku-
pyna, bjr. kUpina (u istsl. uglavnom "grm;
Izvedenica od *kQpa: sin. dijal. (gorenj.) kup ''humak, (gol ili
zarastao)", dlu. kupa otok; uzvisina", p. ''hrpa; skupina
obrastao otok", slovin. kffpa "obrastao sprud", bjr. dijal. kupa "treset".
Prvotno je bilo "grm" ili dakle *kQpina je ono to raste
.
Psi. *kQpena jest u hrv. (u Dubrovniku) kilpjena "kupina", str. neka
biljka, r. dijal., bjr. dijal. kupena "pokosnica, divlji
Korijen je isti ie. *kem- "savinuti" koji je u lat. campus "polje" ( +- "kri-
vina, zavoj, nabor"), kampe "krivina, zavoj", lit. kaiiJpas "ugao, kut". -
V.kut.
ku iti, kGpim
bd psl. *kupiti: stsl. kupiti, bug. kilpja, mak. kupi, sin. kupiti, kUpim, kou-
piti, kUpif, glu. dlu. kupis, polap. faipe (''kupi"), p. slovin.
kfip1Yc, r. kupit ', ukr. kupfty, bjr.
Taj je praslavenski trgovinski termin od *veniti u na-
em jeziku, no postoji vieno "miraz" prema psi. i
za razliku od njega, koji se odnosi na rodovsku praksu (i to u vezi s 'kupo-
vanjem' nevjeste), glagol *kupiti ima iru upotrebu.
Praslavenski je glagol iz germanskoga *kaupjan (to pak je dalo
stengl. cfepan, cfpan, stsas. kopian "kupovati, trgovati"; usp. germ.
*kaupaz > stnord. kaup, dan. kpb u Kpbenhavn = luka", stengl.
ceap, danas u engleskom pridjev cheap sa "jeftin", nj. Kaul
"kupnja, trgovina").
Germanska pak je *kaupaz ne poslije I. n. e., iz
latinskog caup6 s varijantama ci5pi5, cUpi5, a to je iz-
vedenica od cfJpa cuppa (za vino), pehar, U vrijeme kad
su Germani preuzeli od Rimljana na Rajni ona je
trgovca, kramara.
Iz germanskog su i pruska kaupiskan . ak. "trgovina",
fin. kauppa "trgovina", kaupata "prodavati'', est. kaubandus "trgovina".
kupus
iz usp. stvnj. chabUJ, chapu3, kabUJ, srvnj. kap-
p(Js, nj. Kappus ''kupus, zelje" (usp. vic. chabis, tirol. k.abis i dr.) s ne ba
jasnim prvim u
Stvnj. kabUJ itd. je iz srlat. caputia, to je izvedena od ca-
pu! "glava". Usp. roman. *capticeus (od *caputius): tal. cappuccio "kupus, ze-
lje", mlet. capuzzo, pijemont., lombard. gabiis ( prov. fr. chou cabus) is-
to, retoroman. engadin. "repa" itd. Usp. engl. cabbage "zelje, kelj", od
starijeg cabache, caboche, to je iz stfr. pikardij. caboche "glava", u
je i utjecaj kakva je cabus.
Iz capuzzo jest hrv. dijal. (npr. na Rabu) kapiic, i dru-
gdje: kapus i sl.
Izgleda da je prvo u u kUpus dolo iz druge s kojom se rije-
za zelje ukrtaju - usp. hrv. st. (kajk.) kupust, to je usp. stvnj.
kwnpost, a to je iz odraza od lat. composita "sastavljena"
361
(za mijeanu salatu ili mijeano jelo). - Ukrtanjem oblika kakvi su kapus
i onih kakvi su kupust nastale su kao kapusta i sl.
kilrac, gen. karca
Ta neneutralna, stilski obiljeena za muki spolni ud nastala je od
pst. *kurbCb: bug. kilrec "ukopljen pijetao; penis", sln. karec, gen. karca "pe-
nis", dijal. kurec "kokoji izmet", p. dijal. kurzec, slovin. kilrc "penis", str.
kurecb "pijetao". - To pak je umanjenica od */din, "pijetao" (usp. npr.
engl. cock "pijetao" te stilski obiljeeno za muko spolovilo; u mnogim
drugim jezicima), to je u nas dalo kilr "pijetao", mn. kuri "pilad, kokoi", no
se s vremenom izgubila. Usp. *kura "koko" sin. kUra te pridjev
*kurbjb > kilrji, kUrji, ii, e, npr. u izrazu kurje oko. .
Sama *kun, jest onomatopejska, usp. npr. kukurikati, kukurijekati,
r. kurlfkat' te psl.sloenicu *J..vropbfy, gen. *kuropbfwe "jarebica" (u nas u
Mikalje i Stullija kuroptva, usp. npr. kuroptev, r. kuropatka, di-
jal. kUrop(o)t '), to sadri kuro- po umu krila, usp. perdiks (
!at. perdix "jarebica", > roman.: st tat. f r. perdrix,
prov. kata!. p., port. perdiz) od perdomai, to je srodno s
psi. (za to v. prdjeti).
V. kurva.
kUrir, gen. kurira
Evropski galicizam, iz fr. courrier glasnik, kurir", to
pak je iz tal. corriere istog
je izvor talijanske latinski glagol curro hitam",
inf. currere.
V. kurs.
kuriti, klirim
Danas '1oiti", ranije "dimiti". - Od psi. *kuriti "dimiti (se)": stsl.
kuriti sin. kUriti, koufiti, kUrif, glu. dlu. kuris, p. slo-
vin. kfiiec, r. kurit', ukr. kurfty, bjr.
Od ie. *kour-, to je korijena tvoriti" (za nj v. u
Od *keur- jesu psi. (bug. dijal. "dimiti, kaditi", h. dijal.
riti "dimili se"), (bug., mak. "dim'', h. isto).
je razvoj bio "praviti" "praviti vatru" "dimiti (se)".
Usp. i lit. kilrti "loili, kuriti, raspaliti", latv. ku.ft isto (no ima i prvotno zna-
"praviti, bi odgovaralo psi. *kbrti, to nije -
USp. lit. iJgnj kilrti "praviti oganj", latv. uguni kurt isto i "kuriti". - v.
kresati.
Usp. jo psi. - taj part. prez. akt.
je u Korenta Kuren/a (Zagorje, Istra), sin.
KLJ.rent, KLJ.ret, Kurfint, Korent, Kor&, Kore itd. (Usporedi i to da se u Prusa
snop, u koji se skrivala boginja plodnosti, zvao Curche. - Za plodnost
itd. v. kresati, uskrs i dr.).
kurs
Internacionalizam, iz lat. cursus "tok, tijek, put, putovanje,
plovidba; smjer".
Latinska je od indoevropskoga korijena *J(ers- paleobal-
kan. *sarsa ( *Jqs-ii) u sarsai "kola" i u Jat. sarriicum, serracum
ska kola", epfkouros saveznik, zatitnik,
( '
1
'Kors-o-s), Jat. curro hitam, hrlim" ( *Jqs-o; Jat. currcrc >
362
roman.: arum. cure, rum. curge, vcljot. kor{eja), tat. correre, sardin. logudor.
kurrere, retorom engadin. kuorer, furlan. kori, fr. courre, courir, prov. c:orre,
katal. p., port. correr), cursus "trk"(> rum. curs, tal. corso, sardm. lo-
gudor. kussu, retorom. cngadin. kuors, furlan. kors, fr. cours, prov., katal. cos,
p. coso, port. cosso), currus "kola", equirria "trke kola" (od *equicurria),
gat. carros u polatinjenu carrus, carrum "taljige, kola" (od roman. *carra, to
je mn. i . rod od carrus, jest fr. char; iz stfr. jest engl. car "kola, auto"; iz
balkrom. jest alb. qerre, qerrja "kola"), ir. carr, kimr. car, bret. karr "kola"
(kelt. *karrom, *karros, ie. *Jqs-o-s; a iz keltskog galatskog je
arm. kar}(C "kola").
Iz srednjolatinskog cursiuus "koji i tat. corsivo (: cursi5
jest kUrziv, gen. kurziva, naziv za pismo nagnutih slova.
V. kurir, gusa.r, karijera.
kurva
Uglavnom neneutralna, stilski obiljeena za bludnicu. potekla od
psl. *kury, gen. *kunve: csl. kurwa, kurwa, bug. kUrva, mak. kurva, sln.
Jdirba, isttajer. ko.rva, kurva, glu. , dlu. st., p. kurwa, slovin. kurva,
r., bjr. kUrva.
Praslavenska je izvedenica od *kur'b, i prvotna joj je bilo
"ptica, koko", a tek poslije "bludnica" - za razvoj usp. fr. cocotte
"kokica" i ''bludnica" (pa iz toga u naem jeziku kokota "ena iz polusvijeta,
ena lakog ponaanja"), od coq "pijetao" te poule ''kokica" i ''blud-
ruca . - V. kurac.
kusati, kGsam
Od psi. *k9sati: csl. kQsati "gristi", bug. kbsam "trgam", mak. kasa "gristi",
sin. kosati ''komadati", kousati "gristi", kUsaf, glu. dlu. kusas,
p. slovin. f<EJsac, r. kusftt', ukr. kusftty, bjr. kusft6 isto.
Glagol na -s-ati od *kQd-, usp. *k9dbkh (p. dijal. f<EJdek, gen. "ko-
usp. sln. dijal. kojek "prazan kukuruzni klip" < *kQdjbkh).
Usp. *kQSb "komad" (csl. kQSb, hrv. kas, sin. k8s, kus, r. dijal. kus
itd.), *kQSb(fo) "kratak" (csl. kQSb, bug. hs, mak. kus, hrv. kas, kUsa,
kusf, r. kUcyj itd.), *kQS'bkb (mak. kusok, hrv. kLJ.sak, gen. kUska,
si n. k6sek, gen. k6ska, r. kus6k. gen. kuska itd.).
Indoevropski je korijen *kned, *kenad- (starije *kneHd-, *kenHd-) "dra-
pati, strugati": knOdon "zupci na knOdalon "divlja zvijer", lit. Msti,
kandu "gristi", f<EJsnis "griz", !atv. ku6st, ku6u "gristi".
To je dobiveno proirenjem -d- od korijena *ken(a)- (starije *kenH-)
"drapati, strugati": konis "prah, pepeo", knej se, grebe" ( *kne- <
st. *kneH-), lat. cinis "pepeo" ( *ken-i-s), stir. cnftiin "glodam" itd.
kuati, l<Uam
Od psl. *kilati (sr;}. csl. kuati sr;, bug. kUam, sln. kUati, polap. fausotl
faisot, r. kUat' ("jesti i piti"), ukr. kUaty, bjr. dijal. ("jesti").
To je iterativno- durativno glagol na -(j)ati od *kusiti (hrv. st. kilsiti, p.
st. itd.), to je iz gol. kausjan "kuati", to je od ie. *kous-i-.
Gotska je od indocvropskoga korijena *geus- ''kuati, uivati":
stind. j6sati, jusate "kua, uiva, voli", prakrt. josaT "njeguje; mari" ( *geus-,
*gus-), kalaa jos- "misliti, brinuti", khovar "brinuti, gledati", av. zao-
isto, zaoo "ljubav, volja", geoomai "kuam, okusim; pokuam", geuo is-
to ( *geus-), alb. dcsha "volim'', Jat. degilno "kuam. probam" ( *geus-n-},
363
stir. asa-g(I "eli" { *gus-st-), gol. kiusan "probati, kuati", stnord. kj6sa, st-
engl. engl. choose, stfriz. kiasa, stsas. kiosan, stvnj. kiosan, nj. kiesen
"birati" {germ *kiusan, ie. *geus-).
Usp. jo Jat. gustus "kuanje; okus" {od toga gusto "okusim", degusto isto,
usp. degustacija; gustus > roman.: rum. gust, tal. gusto, retorom. engad. guost,
furlan. gust, fr. goiit, prov. gost, katal. gust, port. gosta; gustiire > rum. gusta,
tal. gustare, retorom engadin. guster, furlan. gusta, fr. goiiter, prov. gostar,
katal. gustar, p., port. gostar).
Iz talijanskoga gustare jest giJtati. Iz nj. Kost ''hrana, prehrana"
(germ *kustaz) jest kota (na svojoj koti). .
kiinuti (se), kU.nem
Taj je glagol - u kajkavskom - iz nj. ki.issen "polju-
biti" (Kuss "poljubac", umanjenica je Kiisschen), usp. jo kOec/kOac, gen.
J&ca, kulec itd.
je Kuss potekla od germanske *kussaz "poljubac"
(stnord. koss, stengl. coss, i tako do XVI. st., stfriz. koss, stsas. kos, J..1JS,
nizoz. kus, stvnj. J..1JSs itd., pod utjecajem glagola: dan. kys, v. kyss, engl.
kiss), usp. glagol *kussjan (stnord. kyssa, sleng!. cyssan, engl. kiss, stfriz. kes-
sa, stsas. kussian, nizoz. kussen, stvnj. kussen).
Germ. *kuss- je zvukoopisno. Takve su npr. i kynein,
kyneo "cjelivati, ljubiti" i stind. ct1mbati "ljubi" (> indoarij.: pali cumbati,
prakrt. cumbai; rom. (Njem.) hind. ciimna, sinhal. (s)imbinavii itd.).
Pomilja se i na vezu sa stind. c:U$ati "sisa" (> ia.: hind. ciisnii itd.) i sl., no i
to je, naravno, zvukoopisno. - V. pusa.
kut, gen. kU!a
Od psi. *kqth: stsl. kQt'b, bug. kbt, mak. kat, sin. k6t, kout, kut, lu.
kut, p. kEJt, slovin. k64t, r. dijal., ukr., bjr. kut. - Prvotna je bilo
"unutarnji, udublj en, konkavan, kut" (vanjski, izdubljen, konveksan bio je
*Qg/J,, sa u vezi s udovima tijela) i ta je imenica bila pridjevskog
porijekla - moda u upotrebi kao *kQfh Qgh "udubljen kut, ugao", tj. u
je sadran indoevropski sufiks -to- za particip proli pasivni.
*kQth nastala je najvjerojatnije od *k9pf1>. Srodnom se smatra
kampt6s, kamptfkos, usp. kampe "zavoj, okuka; udubljenost, ugnutost",
prema glagolu kampto "savijam, krivim", te lit. kaiiipas "ugao, kraj"
alb. kend "ugao, kut" < praalb. *kantos < ie. kamptos). To je od
1e. *kam-p- "savijati", od je jo npr. stind. kapana "crv, glista, gusjeni-
ca" ( *Jappena), Jat. campus "polje" ( *kampos-, od "uvala, nizina";
campus > rum. cimp, tal. campo, sardin. logudor. kampu, retorom enga-
dtn:, .furlan. Ramp, fr. champ, prov., katal. camp, p., port. campo; iz engleskog
camp potekao je internacionalizam kamp), stengl. h6f, engl. hoof
opita'', stvnj. hamf "sakat, hrom".

kutija
. Balkanski turcizam, iz t. kuti, kutu (iz toga su jo i kytfs "kutija", rum.,
Ctncar. cutie, bug. kutija, mak. kutija, alb. kut! itd.).
Turska je posudcna iz usp. kftos ''uplje tijelo, posuda,
urna" (ta Je u Jat. cyto- u citolo.Rija
znanost o starucama , CJloplazma 1 dr.). - Grc. kftos po tvorbi je ie. *J.:1.r
-to-s, od korijena *J<cu-, za koji v. u upalj.
r'"
364
kvaka
Od psl. *kvaka: mak. kvaka, sin. kvaka, kvaka, glu. kwaka. - To
sadri ie. *kwo-k-, prema *kou-k- u *kflka (hrv. kUka, mak. kuka ''kuka",
r. kUka ''aka; drka" itd.), *ka-k- u *kfka (hrv. kika, sin. kika. rcsl. kyka,
kika itd.) i u (v. *ku-k- u *Ja,ka (sin. kCka "gusta kosa na
glavi"), iz je sufiksom -bka izvedeno (kajk. sin.
di jal. itd.).
lndoevropsko *keu-k- jo je npr. u stind. kucati, kuiicate "stee se, saima
se, krivi se' ( *ku{n)k-e-; indoarij.: prakrt. kuriical "iskrivljen je, zavijen je",
bengal. kCica.na "smanjiti se" itd.), stir. c6ar "kriv" ( *kuk-ro-), got. hauhs,
stnord. hflr ( < *hauaR za *hauhaz), dan. v. (s germ. *haugaz),
stengl. heah, engl. high, stsas. hoh, srnizoz. hi5, hooch, hoogh, nizoz. hoog,
stvnj. h6h, nj. hoch "visok" (germ. *hauhaz < *kouk-o-), lit. kaUkas "kvrga"
( *koukos), kuka "mala batina" ( *kuka}, !atv. kauks "patuljak'', toh. B kauc
"visok".
lndoevropski je korijen *keu- "savijati" sadran npr. u stind. koral; "zglob"
( *kou-lo-), akun kola "kriv, iskrivljen", ina ki5ly isto (arij. *kaulas), psi.
*kuliti (hrv. dijal. (Cres) kujif se kriom, kradom", kuliti "valjati" itd.),
*kul'ati (h. kUJjati "izbijati", p. "hramati" itd.), kfbos "kocka"
( *ku-b-, iz toga lat. cubus, iz toga internacionalne kilb, kilbik i dr.) itd.
kvar
Od pst. *kvan/*kvara: bug. dijal. kvar, hrv. dijal. kvara ., sin. kvar m. ,
.kvara ., dijal. kvar (''teta na njivi, po travi"), ukr. dijal. kvar ("bolest ;
nemir; teak rad").
Sadri ie. *kwor-. le. *kar- jest u *kyriti/*kyr'ati (p.
"piti; mokriti'', r. dijal. i atr. kirjat' bjr.
piti"), to je i dobro povezano; *kour- jet u *kuriti
''kuriti (v.), dimiti". i dijalekatska "piti" i sl. jesu
sekundarna; nije li i u nas atr. rajfati "piti" iz nj. rauchen "puiti se, dimiti
se"? No tu je "puiti" "cuclati" "piti".)
kvas
Od psi. *kvaSD: stsl. kvaSD, bug., mak. J...ws, sin. kvas, gen. kvfisa/kvasO,
kvas, lu. kwas, polap. kos, p. kwas ("kiselina", st. "kvas" i "kiseo
napitak"), slovin. kvas, r. kvas (napitak koji se pravi na vodi sa sladom i
razim vrstama itarica i brana}, ukr. kvas ("kiselina; kvas; kvas"),
bjr. kvas (''kiselina; kvas").
Od ie. *kwot-s-, usp. tat. caseus "sir" ( *kwatsejo-), korijen *kwat(h}-
"vreti; kiseliti" (v. kiseo). - Od lat. caseus jesu roman.: rum. ca$, arum.
C8$U, meglenorum. C8$, istrorum. CQ$.
Izvedenica *kvasbcb (kvasac} je iroko odraena u slavenskim
jezicima. Usp. jo i *kvasina ( *brasina).
L
labav, a, o
Od pst. *liibaVbOb), to je jo u mak. labav.
Pridjev izveden sufiksom -aVD od ekspresivna glagola kakav je npr. *Ja-
bati (hrv. st. Jabati '1okati, laptati, srkati {i za ivotinje)", labati "piti", p.
dijal. "nmogo piti"), koji je zvUkoopisan (usp. lapti5, tat. Jappare,
nj. schlappen).
Pomilja se i na vezu s lebdjeti.
labud
Od psi. sin. lab6d, labut; labuf, labud', labuda (.). -
Usp. psi. *eJb{xlb: csl. lebedb, bug. lebed, sin. lebed, p. slovin. labEJc,
labu, r. lebed' (m. i .), ukr. lebed', lebid', gen. Iebedja, bjr. itd. -
*olb{xlb jest u bug. labed, mak. labed.
Sufiks -<)db odgovara baltijskom sufiksu u lit. balaiidis "golub", Iatv. balu-
Odis isto (to je od za 'bijel", lit. bciltas, !atv. balts).
Srodne su u germanskom: stnord. plptr, stvnj. albi3, elbi3 '1abud".
Pomilja se da je u *oJb- indoevropsko *albho- 'bijel, svijetao": het. al-
pa "oblak'', alph6s 'bijela pjega na koi", lat. albus 'bijel" (roman.:
rum. alb 'bijel", veljot. yualb, sardin. logudor. alvu "siv, bjelkast", retorom.
engadin. alf, port. alvo-, lat. alba . > roman. "zora": rum. alba, tat. alba, reto-
rom. engadin. alva, fr. aube, prov. auba., kata!., p. alba, port. alva), umbr. alfu
'bijela", kimr. elfydd m. "zemlja, svijet" ( *albijos, za usporedi npr.
svijetao : svijet).
Vjerojatno je isto *albh- u imenu rijeke Labe Oat. Albis, Albia, iz
*AJ{3i, gen. *AJ{3ii5z, nj. Elbe, usp. stnord. elfr "rijeka"), te u gal. Albion
'Britanija", srir. Albbu, gen. Albban ( *aJb-jen-), moda u imenu Alpa Oat.
Alpes, Alpeis, iz nekog ranijeg jezika).
le. *albho- zapravo je *al-bho-, s -bho- koje je u nazivima za boje.
V. olovo.
ladica
sufi.ksom -ica od Jada ladica, krinjica,
sanduk", to je (kao i npr. sin. Jada ''krinja", dijal. Jada itd.) iz
srvnj. /ade "krinja, ladica, pretinac".
Nj. srvnj. Jade jest od stvnj. *hlada, to je - kao i stnord. hlada
Sua, tagalj", srengl. Ja]>e "pretinac", srnizoz. Jade "sanduk" - od germ.
"ono u to se ili na to se neto stavlja, tovari". To pak je povezano
s l\J. Jadcn (usp. stengl. hladan, engl. Jade), u je ie. *klii- "staviti".
Dalje v. u klasti.
366

Od psi. *oldja, *oldi: csl. ladii, al'bdii, bug. ladija, mak. !aga, sin.
lodi, glu. lod, dlu. lot, p. /odi, gen. lodz1, str. locibJa, r.
Jad'ja, ukr. Jod' (usp. r., bjr. 16dka).
Izravne su usporednice lit. aldija, eldija, gen. aldijq, efdijq
usp. i v. dijal. alfa "dolina", dan. aalde, oldc ''korito", norv. olda, dijal. olle
isto (skand. *aldOn-), stengl. ealdop, aldaht "posuda", nj. bavar. alden "braz-
da". - Indoevropski je korijen *aldh- ''korito".
lagati. laem
Od psi. *b,gfiti, *l'hQ: stsl. l'hgati, i'hQ, bug. Jia, mak. lae, sin. lftgftti/
lagati, laem, JMti, lhaf, glu. dlu. /ga$, polap. Jazes ('1ac"),
p. r. /gat', ukr. lhaty, bjr.
Sadri ie. *lugh- (> stlit. latv. Jiigt, JOdzu "moliti"
( *JughjO), v. la), to je prijevojni stupanj od ie. *leugh- '1agati":
got. Jiugan. stnord. Jj(Jga, stengl. Jeogan, engl. Jie, stfriz. Jiaga, stnizoz. liegon,
stvnj. liogan, srvnj. liegen, nj. Jiigerr, usp. jo stir. Jogaissi gen. jd. "neistina,
la", lit. JOg6ti "moliti".
Zanimljivo bi bilo istraiti postoji li neka veza s ie. *JegWJr '1agan" -
*Jeugh- : *Jegwh- kao *neuk- "taman" : *nekw- u *nokw-ti-
lagoda
I Jagod "mir". - Od psi. *Jagoda/*lagcxh,/*Jagoc/b: sln. Jagoda "prila-
godljivost", "malovrijednost, rasputenost'', lflgod . "udobnost, lago-
da", Jahoda "naslada, zadovoljstvo", glu. lahoda dlu.
lagoda '1jupkost, draest", p., slovin. st. lagoda ''krotkost, mekost", r. dijal.
Jag6da "mir, red, sloga, dobrota", ukr. Jilhoda "krotkost; suglasnost". .
Vjerojatno pvezano s *goditi, *go<h, (v. goditi). Smatra se da sadri pre-
fiks Ja- postanja, koji je i u psi. *Jadb (p. lad "red, ustroj", di-
jal. "rad", str. Jadb "suglasnost, red, mir", r. Jad "sloga, mir, suglasnost" itd.).
To *ladb jest *Ja-db, gdje je d- od korijena *dhe- "djeti, staviti" (v. djeti ),
kao u *sQ<h,, *pridb, *perdb, *um, itd. Zbog tvorbe tih se *Ja-
od zamjenikog -/-, koje je u ie. *ol- Oat. uls "s te strane", ultra "gore, da-
lje" itd.), a to je i u *olni '1ani" (v.). Zato bi *Ja- bilo od *(o)Jo-, za *olo- :
ol- usp. *agoo : *ughO > sl. *oz-, *v:oz-, *za-, lit. u, uuo-.
lajati, laje
Od psi. *lajati: mak. Jae, sln. lajati, lati, r. lftjat' itd.
Usp. stind. rayati '1aje" (> indoarij.: prakrt. rai orija rfiiba
zvati"), dameli ray- "lajati", oset. riiin, lat. latrare isto, lamentum
(usp. lamentacija), stnord. Ja "napadati", lit. 16ti, 16ju '1ajati", latv. Jat, lfiJU
'1ajati, napadati" itd.
Naravno, indoevorpsko *Ja- jest zvukoopisno.
lak, a, o
Jiigak (usp. u dijalektu J. u XVII. st.
legok, lexko, fzlexka, p6 Jexku).
Od psi. *Jbg'bh, *Ji,gi,ka, *Ji,gako, odr. *Ji,gakbjb: stsl. lbgakb, bug mak.
Jek, sln. Ja/Jak, Jahka, lahak/lahak. Jahkii, lehkj, Ja.hkf!
Jadikf. polap. tare, gh.I. Johki, dlu. Jekki, lald, p. lekld, r. liigkij, uk.r. lehkfJ,
bjr. liihki (lexld, Jela).
Noviji je oblik lagan. - Oblik Jasan, Jasna, o (usp. mak. Jesen) od
apstrakta *lasi < *JJ,stb, to je moda od *J1>g-st1> (ali v. Jasan).
367
Prvotno je psl. *lbga (< ie. *Je8WJJ-u-). Usp. komparativ liiglji (sin.
Jaglje '1ake"); to je od komparativa oblika *lbgvjbjb, *lbgvjeje.
je komparativ laki; to je od psi. *lbgVbi ( < ie. *le8WJJ- w-is-i), to
je jo u fahf, p. lekszy, ukr. leke, Jehe, lehyj, bjr. Jehi.
Indocvropski je korijen *JegWJi- '1agan", u nekim jezicima s nazalnim in-
fiJ<som *JengWJJ-: stind. laghUJ;, ved. raghUJ; '1ak; malone" (indoarij.: pali Ja-
hu- '1agan, brz'', prakrt. lahu- "lagan, malen", lendi lava "mlad", stgu-
darat. lahu '1agan", sinhal. luhu '1agan, malen, brz" itd.; s *-d- hind. Jauhrii
'1agan" itd.), kamir. fah "lagan; njean", av. rayu part. ray, 1agan, gibak.
hitar", zaza rau 'lagan", tali. ra isto, afg. roy "zdrav'', oset. raw, rog '1a-
gan", elakhfs "malen'', elaphr6s '1agan", alb. starije Je, danas lehte "la-
gan", lat. leuis '1agan" (usp. intern. levitacija '1ebdenje"; tat. Jeuis '1agan" >
roman.: tal. Jieve, retoroman. engadin. Jeif, stfr. Jief, prov. Jeu, katal. lleu,
stp. Jieve, p., port. Jeve), srir. Jaigiu "manje, slabije'', korn. Je (keltski kom-
parativ *JagjOs), got. leiht '1agan", stnord. lettr, v. Jatt, dan. let, stengl.
engl. light, stsas., nizoz. Jicht, stvnj. lichti, nj. leicht isto {germ. *JihtOJaz <
*JinhtOJaz < *Jengwhtjo-), lit. Jeifgvas "lagan, spor, blag", !atv. Jiegs '1agan,
njean".
lakat, gen. lakta
Od psi. *olkbl.b ., gen. *olhti: csl. Jahtb ., bug. laht, mak. Jakot, hrv. i
Jfikat, gen. lakta, sin. Jaket gen. lakti, Jehtf i lakat m., gen. laJ..1iVJaht0,
loket, gen. lokte, lakef, lokef, glu. dlu. lokS, p. loldec, r. lokot',
gen. 16kti, ukr.16kot', gen. Jiktja, bjr.
Usp. stind. aratnf- (od toga pali ratani-, prakrt. (a)rayal)i-, sinhal. ruyana;
usp. sindhi irika lendi arak, pandabi arak, sve s k < tn), arini, stperz.
araSni, srperz. ''rynwg, perz. arani- (kroz turski u hrv. arin '1akat kao
mjera"), arm. olokh ("noga, stegno"), olene, lat. ulna, kimr. elin, stkorn.
e!in, bret. ilin, ga!. elin ( *olina), gol. aleina, stnord. r;Jn, stengl. eln, engl. ell,
ruzoz. el, stvnj. elina, njem. Elle {germ. *alfno ''lakat kao mjera"; usp.
germ. *alinolxuan '1akat" u stnord. r;lnbogi, stengl. elinboga, engl. elbow, ni-
stvnj. elinlx:Jgo, nj. Ellenlx:Jgen), lit. Jakilne, elkUne, !atv.
prus. alkunis, lit. tiolektis, latv. u61ekts, elks, elka.
U svim je tim oblicima ic. *ol- ( *olk-, *oln- itd.), od korijena *el- "sa-
vijati", usp. stir. uilenn "zavoj", srir. uillind "zavoj, lakat" ( *oln-), Joks6s
"savijen" itd.
lak.om
Hrv. /likom jest praslavenski particip prezenta na -orm *olkorm: stsl.
lajcorm . bug. lakom, sin. lakom, Jakomf, glu. lakomny, p. lakomy, r.
ifJk
0
1!1[J. ukr. lakomrj, bjr. lak6my. - Usp. izvedenice od Jakom: liikom0st, Jii-
orrut1 se, oblakonuti se, polakomiti se itd.
Usp. "gladan": stsl. hrv. o (u kaj-
kavskom i "gladan", u tokavskom to za psa) sln Jac-nv
, . ' . '/
1
Polazan je stsl. Jakati, alkati, hrv. st. Jak.ali,
(u tekstovtma p1sarum crkvenim Jezikom; usp. i u Vodicama Jfikati se
na to, za "polakomiti se"), sin. lakati, lakati ("mamiti
lakat itd. ' '
._ su baltijsJs..e tJSROrcdnice: lit. alkti "gladovati", alkanas "gladan",
isalkis "glad", latv. alJ...'f, alkstu "trpjeti glad; iznurivati se", prus. alkins "tri-
.1
368
jezan" (iz jest njem. prus. alken "traiti"); usp. i stir. oie, elc '1o",
stvnj. ilgi "glad".
Indoevropski je korijen *elk- "gladan; los .
lan , J 1 r aJ
Od psi. *Ji,m,, gen. /Ma: csl. ibn'b, bug. fen, mak. en, s n. an, gen. an
lan{]. fen, gen. Inu, fan, gcn. lanu, IAf!. glu. !an, p. len,
gen. fan, r. fen, gen. /'na, ukr. fen, gen. l'nu, .bJr .. Jen'..gen: !cnu, Inu, rinu.V ,
Ili stara kulturna (to th s.rodno s grc. lmon
(miken. ri-no), lit. Jinas, mn. /inai: latv. lms, mn._ImJ, Jmno. - s du-
gim ie. I alb. liri, geg. Jini, Jat. linwn '1an, predivo; rut, vrpca; platno (> r?-
man.: rum. in, tal. fino, sard. tog. finu, retorom. engad .. lln, furl: fr., prov.Ji;i.
katal.1/i, p. lino, port. linfJ<?). Astir. !in C''.mrea"), !lm, got. lm,
stengl. fin, engl. Jine, stvnJ. lm, nJ. Lemen. - OvdJe Je. rtJect. su
ili starije (npr., lat. germ., kelt.; IZ latmskog th IZ ro-
manskog jest bask. lio). . .
Iz latinskog pridjeva . r. linea '1anena rut, crta, potez Jest
nj. Linie, a iz toga je. linija; usp. i te crte"
(to je zapravo iz OJ. lmJeren, usp. srp. len11r ravnalo ). - Za lmteus v.
i u lenta.
lanac, gen. lanca . . . . .
Kao i sin. Jfinec, stara (pnJe 1200) IZ srvnJ. Janne 1anac, ven-
ga", sa slavenskim sufiksom -l>Cb.
lani
Od psi. *o/ni: csl. lani, bug. /aru, mak. lani, sin. lani, Ioni, lani,
lu., p. Ioni, r. loni, ukr. Ioni.
To je od ie. *ol-nei, usp. Jat. oili "onda, tada" ( *ol-ne1).
Je. *a/- (starije *xel-), *o/- "s .s v?ne strane ;
stind. aranah dalek" (> indoanj.: palt ara!Ja- pustmJacki z1vot nepal.
arnu "div.Jji bivol'\ hind. arnli isto, sinhal. rana itd.), arflJ
Jat. uls "s te strane", umbr. ulo, ulu, Jat. *ulter u ultrii s onu stranu.. pnJeko;
onkraj, preko" (usp. ultra- u sloenicama ultramari1!, ultrazvuk itd.; Jat:
ultrli > roman.: veljot. ultra, tal. ultra, oOJtrJ,
fr. outre, prov., katal. oltra), komparativ ulter1or onostr.an, udalJt_eruJ.;. prosao.
dalji", superlativ ultimus "krajnji, posljednji" (usp. Ult1ma slog u
ultimatwn itd.), stir. a/ prijedlog s ak. s onu stranu ol izvan :
le. *al-jo-s "drugi" ( "koji je s druge strane, s onu
aJJos lusp. u a_l.ogen . COVJek k?JI
nekim drugim jezikom , alopat11a. alotrop11a. alcrgi1a itd.). lat. a/Jus
lalienus "tud'', usp. a/ijcnadja; tat. alius > . ron:an.: stfr. a/, a/;
*al-sic > fr. aussi, retorom. engadin. shr. a1le. gol. al11s, toh. A alyaka,
B a/ycka. ,,, 1 (g )"
Pomilja se na to da je ie. st. *xe!- ?d nostr. 'a'11 :
tojc u afraz. *'1- "prelaziti goru, uzdLZa
1
lt <arap. Jw, lJ _
se"; sem. *'lj "na, iznad, kroz"; stegiP.. ; ku.:. afar a!c gora },
alt. *iifA "prelaziti goru" (jakut. as- rrn,r,no1l.az1tt se , t. 8$- ah
"s onu stranu"; mong.: srmong. a/u-s dalJe, s onu stranu ; tung. al(a)
mand. "dalek").
Jasan. lasna, o
Od psi. *JbSlbm.ljb): stsl. Jbsfb!Tb, loslbnyi "lukav, himben, laan", bug. Jesen
369
'1agan; bezbrian", mak. Jesen '1agan; lakomislen", hrv. st. lastan, Jasna "la-
ljiv", Jaston, Jasna, o "nestaan; besposlen", sin. Jesten, Jestna '1ukav", Ja-
sen '1agan", lstnj '1ukav", lestnj '1aljiv, lukav", glu. lestny '1ukav",
dJu. st. lestny isto, str. lbStMyj, lestnyj '1ukav, laljiv; poguban", r. Jestnyj
'1askav, pohvalan; st. "laljiv, lukav", ukr. Iesnyj '1askav, umiljat;
Jestnf j "varljiv, obmanljiv". - Usp. Jasno pri!. "lako".
Pridjev je od imenice *lbslb .: stsl. lbSlb "prijevara, greka, zablu-
da", bug. l'bsf "laskanje; obmana", hrv. lfist . mir", sin. rast "prijeva-
ra", /est, gen. Isti "lukavost, prepredenost", les(, glu. dh..r.
stp. "licemjerje", r. lest' "laskanje, ulagivanje, licemjerje", ukr. Jest',
stbjr. lest'.
Prvotna su bila povezana s "prijevara, obmana" i (dalje
onda lako '1akomislenost", '1aganost", '1agan" i druga).
Praslavenska *lbStb "prijevara, obmana" stara je iz ger-
manskog, i to vjerojatno iz got.Jists "prijevara". - Gotska je potekla od
germ. *Jistiz, od su jo npr. stnord., stengl., stvnj. list, nj. List '1ukavti-
na, varka". U tome je germ. *Iis- od *Jeis- "znati, od indoevropskoga
korijena *Jeis- "trag, praviti trag" (vie v. u lijeha).
Iz langobardskog *list poteklo je roman. *Jlsta '1ukavslvo", od su tal.
Jesto "okretan, ustar, spretan, hitar, vjet" ( fr. Jeste), p. listo "radin, mar-
ljiv", port. les/o. - Iz tat. Jesto jesu hrv. (po primorju) list 'brz", a u raznim
govorima i u starijem jeziku lesto, lesto, usp. i pridjev u Istri
(s -ar po pridjevima kakvi su npr. dobar, hitar, hrabar).
laskati, laska
Od psi. *laskati stsl. laskati, bug. Jaskilja, mak. laska, sin. laskati,
laskam, /askati, laska(, p. st. r. Jaskat', ukr. laskaty, bjr. dijal.

Od toga *laska: mak. laska, h. Jiiska, r. laska itd., sa "milo-
vanje, draganje, ljubav" i sl.
U tom sufiks za intenzive -sk- ukazuje na to da je polazan glagol.
Usp. *laS'bjb (p. lasy '1akom; ukusan", slovin. lasi "eljan", r. dijal. lasyj
"koji se voli polakomiti").
lndoevropski je korijen *Jas- ''biti razuzdan, pohlepan, poudan": stind.
"eli, udi" ( *Ja-Js-e/1), liilasal) "udan, eljan"(usp. indoarij.: bcngal.
Iii/as "elja", hind. Ja/siinii "udjeti"), Jilafomai "elim, udim"
(*Ji-Ias-jo-), lat. lasciuus "obijestan, razuzdan" (iz toga lascivan), liirua "zao
duh pokojnika; krinka, maska" ( *Jiisowii; iz toga lfirva "maska, krinka; ena
koja se jak.o minka; dalje larfa, ups. nalarfana "pretjerano namin-
kana"), stir. Jainn "poudan" (*/as-ni-s), gol. Justus "strast, pohota, pouda",
stnord. Josti, engl. lust, nj. Lust isto {germ. *Just -), stnord. lysta "eljeti, svi-
se", stcngl. Jystan, engl. st. list, stvnj. Justcn, nj. Jiisten isto (germ. *Iust-
Jan). lit. loknils "njean, ( *Iiiksnus).
lastavica
Od psi. *lastavica (bug. JastaviCEI, sin. lastavica), usp. *Jastovica (stsl. Ja-
stovica, bug. /astovica, ltrv. Jiistovica, sin. Jastovica, vlastovice, v/atovicc,
Iastovica, glu. lastojca, polap. r. dijal.
ukr. lastovfca).
Izvedeno od *Jast'bka: str., r. dijal. Jasika (usp. r. bjr. Jasika.
Umetanjem -t- dobiveno od imenice "draga, mila" (v. Jaskat1), to,
, I
370
ostalog (zbog tabua), i "lasica" (usp. *lasica: bug. lasica, h.
lasica, lasica, sin. Msica, lasice, ukr. Jasicja itd.).
Postoje i druga
latiti se, Jatim se
Od psi. *latiti (st;} csl. latiti "uvrebati, ukebati, uhoditi, u zasje-
di", sin. latiti se, latim se '1atiti se", sekundarno lotiti se, lotim se "uhvatiti,
latiti se, s radom", ?bjr.Jatacca '1ako ivjeti na -
Usp. *Jiitati (sin. se), *Jatjati (st;) (hrv. se, sln. se).
Samoglasnik a nastao je od o: *Jot-.
Srodno s *Jeteti (v. letjet1) i *Jetati. Za usporedi prethodna
fr. voler "krasti" ''hvatati u letu" "letjeti".
lav
Od psi. *lbVD: csl. lbVD, gen. lwa, bug. h v, mak. lav, sin. Jev, gen. Jtjva,
lev, lu. law, polap. lav, p. /ew, r. lcv, gen. f'va, ukr. lev, bjr. /eil -
pomilja se i na oblik *leVD.
Po najrasprostranjenijem miljenju, je i to iz german-
skog. To bi bilo za oblik *lbVb (iz germanskog *Jiwwaz ili nekog odraza
takva oblika).
U evropskim su jezicima ovakve leon, gen. leontos, . lblina,
takoder /fs ( < *Jiwis), lat. /ei5, gen. Jeonis (/eo, > roman.: rum Jeu,
sttal. /ione, ta!., sardin. logudor. leone, retorom engadin. Jiun, fr. /ion, prov. le6,
katal. lle6, p. le6n, port. leao), gel. leomhan, kimr. J/ew, stbret. Jeu, stvnj.
louwo, lewo, lewo, srvnj. Ju, Jewe, nj. Lowe (germ. *Jiwwaz).
Izgleda da se moe govoriti o indoevropskom *Jcu- "lav", usp. udvojeno u
het. walwa-, luvij. walwi-.
Od tog indoevropskog *Jeu- moda i toh. A Ju "zvijer, ivotinja".
le. *Jeu- povezano je (radi se vjerojatno o migracijskom terminu) s afra-
zijskim (akad. labu, ugarit. sthebr. arap. Jabwa; stegip. rw, kopt. /aboi)
i kartvelskim *lom- (gruz. Jom-i, svan. /om).
V. ljut.
laziti, lazim
Od psi. *ltiziti "puzati": csl. Jaziti, bug. st. lazja, mak. Jazi, sin. Jaziti,
Jaziti, lazif, glu. dlu. lazi, polap. loze ('1azi, ulazi"), p.
slovin. r. Jazit', ukr. Jazy ty, bjr.
Ovamo dO/aziti, izlaziti, Ulaziti, nalaziti, p<'>laziti, prilaziti, prelaziti, prir
/azili, razilaziti se itd.
Psi. */azili jest iterativ (ie. *Jogh-eje-) za *Jezti ( *Jegh-). - Psi. *Jlzti,
*J9: hrv.st. /jesti; (usp. illjez). Jezti, r. Jezi', Jezu itd.
Indoevropski je korijen *Jcgh-; usp. lil. Jaa, lfias "_tlaka'', I atv. _lezet, !e-
zwt se, polako Dalje nejasno. Pomilja se 1 na to da Je *Jcgh-
korijena *Jegh- "leati" (v. ).
V. loza.
la, gen. lai
Od psi. *lobl *loa: stsl. loi b, bug. li,a, mak. la, Jaa, h. /ila, sin. Jaz.
gen. lai, i lo', gen. lai, Je , /o, p. let, r. lo', ukr. lo', Ja, bjr.
Od ie. *Jugh-jo- , *lugh-jii, odgovaraju germanski primjeri: stisl. Iy-
gi, stengl. Jyge, engl. lie, stvnj. fugi, nj. Lug "la" (usp. got. liugn sr., stengl.
371
Jygen, stfriz. leyne, stsas. Jugina, stnizoz. lugena, stvnj. lugina, srvnj. Jiigen(e),
Jugen(e), nj. Liige). Korijen je ie. *leugh- "lagati" (v.).
V. oujak
leb djeti, lebdim
S ostalim oblika i - Jebetati, (se),
Jebedati, lebedeti, lebediti {se) -, od psi. *JebetatV*Jebbteti?, od je jo
lebdif "brinuti se, paziti, vrebati, uhoditi, slijediti"; usp. izvedenice
lebdue, lebduka, to su nazivi za ptice.
To je zvukoopisan glagol blizak glagolu *JepctatV*lepotatV*lepotati
(h. lepetati, sin. lepetati '1epetati", r. lepctat' "tepati, blebetati" itd.; r.
dijal. lepotat' "nejasno govoriti"; h. leptati, "strasno eljeti; umiti
krilima; uzdizati se", leptati "ruiti", p. dijal. "srkati" itd.).
V. leptir.

I - Od psi. *lt;tja: csl. lt;ta, bug. Jjata, feta, mak. leKa, sln.
str. r.
Zbog prenosi se na oka (sa je
tako npr. i u fr. lenfj//e).
je proirena u junoslavenskim jezicima (u ruski je dospjela kroz
crkvenoslavenski, s biljkom, ne prije XIIl- XIV. i najvjerojatnije je
u njima odraz neke iz nekog balkanskog jezika.
Tako su najvjerojatnije i one za za koje se sma-
tralo da su srodne sa slavenskom - lat. lens, gen. lentis Uens, lente > ro-
man.: nnn. linte, ta!. lente, furlan. /int), alb. Jixdhf, stvnj. linsi, njem. Linse,
lit.
Izvor svih tih je neka koja se irila isto-
vremeno s biljkom. iz Sredozemlja i jugozapadne
Prednje Azije, a uzgajala se i Pendabu i starom Egiptu, u staroj i
Rimu.
legem/leem
Od psi. *JegtJ, stsl. feti, sin. st. /ecOJ, dijal. J'iisf,
p., slovin. lec, r. dijal. ukr. ljahtf, bjr.
Inhoativ od *leati (leati, leim). Perf ektiv od *Jegfi jest *legn9ti (/eg-
nuti, legnem, to je postalo prezent za Iterativ jest *legati (/ijegati),
usp. *loiti (loiti, pa naloiti, po/Oiti, prilOiti, uloiti, izlOiti sloiti itd.),
*lagati (pa to onda u nalagati, polagati, prilagati, ulagati, izlagati, slagati itd.).
Indoevropsko *Jegh- dalo je jo het. Jaki "dovodi do pada", /agari "lei",
toh. A liik- "leati", lekhos '1eaj", hom lekto 3. jd. med. aor. "lee",
lat. lectus '1eaj" ( *Jegh-to-S; lat. > roman.: veljot. fat, tal. letto, sardin.
let tu, retorom. engadin. let, furlan. yet, fr. Jit, prov. Jiech, kata!. llit,
lecho, port. leito), srir. Jaigid "lijee", lige "postelja, grob" ( *Jegh-jo-m),
kimr. /Je "mjesto" ( *Jegh-o-), got. Jigan '1eati", stisl. Jiggja, stengl. Jicgan,

stfriz. lidz{i}a, stasas. lcggian, nizoz. liggcn, stvnj. ligen, nj. licgcn isto,
1t. diJal. "poloiti,
Skupa s karl. *Jag-/*Jg- "staviti, (gruz. lag- "staviti", alag "mjes-
to rg- smjetati") ie. *Jegh- od nostr. *L11ga '1eati".
led, gen. leda
Od psi. */Mb, gen. *Jedu i *Jedu: stsl.lcdb, bug., mak. led, sln. 19d. gen.
372
led, fad, glu. 16d, dlu. Jod, p. 16d, slovin. /00, r. led, ukr. lid,
gen. ledu, bjr. led.
Stara osnova na u, kasnije u mnogim jezicima prela u o-osnove (gen.
leda). Izravne usporednice (i u-osnove) lit. dijal. ledi1s, latv. Jydus, no danas
je lit. ledas, koje je prelo u o-osnove, kao i prus. Jadis (< *Jadas).
za led u raznim su jezicima povezane sa zgunjavanjem,
vanjem, stvrdnjavanjem (usp. led se stvrdnoo). Ta je baltoslavenska
potekla od ie. *ledus < *Je-d-, gdje je -d- sufiksalni element, a korijen
je, po jednom ie. *Je- "popustiti". prepreke ne bi tre-
balo biti zato to postoje 'dvosmjerne' ima dva na-
suprotna (usp. u nas upotrebu glagola iznajmiti u razgovornom
jeziku kao "iznajmiti" i "unajmiti"). Zato se isti *led- kao i u *Jedi,, ledi1s
itd. rroe vidjeti u Jedem "umoriti se, se, ukrutiti se", alb. lodh
"umoriti", Iodhem "umoriti se, posustati" (*led-), lat. /asso "umorim se, tru-
dim, oslabim, ukrotim" (tat. lasslire > roman. "umoriti se": tat. lassare, fr.
/asser, prov. /asar, katal. l/assarse, p. lasarse, port. Jassarse), lassus "umoran,
malaksao" (*Jad-to-; lat. > roman.: sttal. Jasso, fr., prov. Jas, kata!. las, p.
laso, port. Jasso), got. lats "mlitav, spor", Jetan, stisl.ata, stengl. Jretan, engl.
let, stfrizij. leta, stsas. liitan, stvnj. lazzan, nj. Jassen 'fiustiti".
Od istog korijena *Je- potekli su jo npr. psi. lellb '1ijen" (v.), *letb
"moe se, doputeno je".
ledina
Od psi. "neorana zemlja, polje": stsl. Jc:<Jina, mak.
ledina, sin. ledina, str. ljadina ("grmlje").
Izvedenica od to je za pau'', "zarasla
zemlja", "zemlja nedobra za pau", "uma": lado "ugar, polje",
glu. Jado, dlu. /edo, r. dijal. /jada, ukr. Jjftdo, bjr. /jada isto.
Od ie. *Jendh- "dolina, ravnina": stir. land ., srkimr. J/an "otvoren pro-
stor", kom. lan isto, bret. lann '1edina" {iz keltskog jesu bask. landa "polje",
katalan. landa "ravnina, ravnica", iz galskog fr. dijal. /ande got.,
stisl., stengl., engl., stsas., nizoz. /and, stvnj. lani, nj. Land "zemlja, tlo"
{germ *Jandam), prus. lindan ak. "dolina".
le. *Iendh- jest od nostr. *Lamd[i] "nizak, nizina": afraz. {istku.: harso
loomo "nizak"), ural. *Lamtc "nizak, nizina" (fin. Jansi, gen. Jannen "nizak, ni-
zina", est. laas, gen. Jaane isto, udmurt. Jud "polje", nenec. Jamdo "nizak"),
?alt. {rrong. *nam "nizak": halha, burjat., kalm nam).
Postoje i usporednice: sinokavk. *)..aIJA u sinotib. *Jal)
"nizak; dolje", sjevkavk. *)..11na "donji dio, dno".

Od psi. usp. i *Jc:<Jva ("bok, kuk"): csl. sr., l<;dVh
., hrv. st. Icdbja, ledija, ledijEI, ledvija, ledja, Jedva, kajk. ledovlje {usp.
ledi mn., u XVI. st.), sin. Jedjc sr., Jedja mn . mn ledcvje,
p. r. Jjadveja, ukr. l 'idvy itd.
Psi. *Jc:<Jv- jest od ie. *Jendh- w-, usp. !at. lumbus ''bok, kuk" ( *Jondh-
wo-s; usp. lumbago, Jumbalgija; lat. Jumbus > roman.: tal. Jombo, sardin. lo-
gudor. lumbu, prov. lomb, kata!. llom, p. /omo, port. Jombo), sleng!. Jendcnu
mn. "kria, slabine", stvnj. lentin, nj. Lende ''bok, bedro".
lenta
Preuzeto iz ruskog. - R vjerojatno je iz nj. dijal. Linte
373
'1enta" (stvnj. linta), usp. srnizoz., nizoz., srnnj. Jint "traka, lenta", a to pak je
iz Jat. lintca "platnena''.
Lat. Jinfeus ''lanen, platnen" {sr. r. linteum > roman.: stsardin. log. Jinthu
"uzak komad zemlje"; Ienteum > roman.: p. linezo, port. lent;o "ko-
mad platna", kata!. llensa "povraz" itd.).
Lat. linteus izvedeno je od linum "lan" {za to v. u lan).
leptir. gen. leptira
Kao i ostali oblici u naem jeziku (Jepir, Jjepir, lepcr,
Jjepur, lepetara, Jetir, tipter), nastalo najvjerojatnije od psi. *Jepyib ili *Je-
pyfb pod utjecajem glagola *Jepctati/*Jepbtati te *Jeteti {v. lebdjeti, letjet11.
Jedina usporednica bilo bi bug. dijal. lepir, lipir "vampir" (u je
vjerojatno ukrteno *Jepyib i *Qpyn "va"!fiir").
Psl. *Jepyib izvedeno je od glagola Jepati "pljuskati,
ljapkati, udarati" {za vezu usp. r. dijal. lepen' '1eptir" - lepetat'
"tepati, blebetati; uboriti; cvrkutati; wtati) - taj pak je glagol zvu-
koopisan (usp. *klepati, *lepati, *lopati i sl.).
je zbog povezivanja dua umrlih i leptira, da je u tim
i nekakav odraz *netopyib "imi", jer naprimjer u polap-
skom net1ipar ima "leptir".
le
Balkanski turcizam (usp. rum alb. lesh, Jesi itd.), iz t. le$, to je
iz perzijskog la, le.
letjeti. letim
Od psi. let!ti, *JetjQ: stsl. leteti, letQ, bug. letja, sin. letim, Ieteti,
letie(, glu. dlu. lee, polap. lite ("leti"), p. slovin. Jecec,
liecec, r. letet', ukr. Jetity, bjr.
Najblie su usporednice baltijske: lit. l&ti, lekiu ''letjeti, juriti, hitati,
uriti se; padati", lakstfty "prhati", latv. Jeld, lecu "skakati; (rij.) letjeti".
lndoevropski je korijen *Jek- '1etjeti, skakati" (s proirenjem -t- *JeJ..1-,
m:>da pod utjecajem *pet-): Jekfin, laktizo "gazim, tapkam, ri-
se, udaram, lupam", !at. "skakavac", norv. dijal. Ja.kkc7 "skakati",
srvnj. lec.ken, nj. st. Joc.ken "skakati".
letva
V Usp. i umanjenicu letvica; postoji i novija letkc1 "eljezna ipka na
cekrku", letika "arke". - Usp. u sln. /e/ev, letva itd. ''letva, tap", Jat.
h.i., p. /ata i dr.
Posudenice iz stvnj. Jalta {srvnj. Jatte, nj. Latte, Latt "letva, protac").
<?ermanska {> srengl. /a/JJ>e, engl. Jath, stsas. Jatta, nizoz. Jat,
Jat te, nj. Latte) i *Jatto (> stnord. Jatta, stengl. liett) potekla je od
te. *(s)Jat- '1etva", od su jo stir., ir. slat, kimr. l/ath, bret. Jaz "iba,
(kelt. *slatta < *slat-na). - Fr. Jatte vjerojatno je iz fra-
nackog.
li
veznik i dio nekih veznika (npr. u Ima Ji,
"!li li; u veznicima ili, ali, da Ji, kad Ji itd.). Od psi. *Ji (uglavnom tako u
SVJm slavenskim jezicima). Postojala je i *Je za npr.
negacije (u Lici: on mu /je a koja je jo u *dokble (dokle),
*dovle *dolble *donekble (dOnekle) itd., u (dakle).
374
Oblik *Ji potekao je od ie. *Jei, a *Je od *Joi, s usporednicama u raznim
jezicima (npr. lit. Jai, alb. Je u i dr.).
libiti se, libim se
prvotno se, se", a onda "kloniti se, bjeati, stidjeti se".
Nejasno. Vjerojatno povezano s *Jibivi,(ji,) "slab": csl. libiVD, JibeVD "ta-
nak'', libivf, /ibevf ''hud, lo", kaup. Jeby isto. Dalje srodno stengl.,
stsas. /ef"slab, bolestan, lit. Jaibas "tanak", to bi bilo od ie. *Jeib-
ili *Jeibh-.
Vjerojatno je korijen *Jei-, usp. i lit. /efnas "tanak, slab". V. lijen. (Mo-
da je *lei- < st. *le-jx-, *Je- < st. *Jex-?)
lih, liha, o
Danas "neparan", a starije je bilo "suvian, nepotreban"
(usp. izlian "suvian" od izliha "povrh toga" (pa onda npr. izlian). zalih "bez
posla", zaliha, zaJihOst, liiti (se) itd.).
Od psi. *JVa,(ji,}: sisi. Jixb "suvian", bug. Jix, sin. lih isto, Jfchf "suvian,
neparan, lukav, prazan", r. lix6j '1o, zao, koban, zloban, opak" itd.
Od ie. *Jeikw-o-s, to je od korijena *Jei.kw- "pustiti": stind. ri.[iakti "pu-
ta", ri.kta.J; "prazan, slobodan" (indoarij. : pali, prakrt. ritta-, hind. ritli, sinhal.
rit itd.), av. raexnah- "dobro", arm. Jk<anem "pustim", lefpO "ostavim,
odem", Joip6s "ostavljen; ostatak", !at. linqu5 "ostavim. pustim", relictus
"ostavljen" (usp. relikt). reliquus "ostao, preostao; (usp. relikvija),
stir. "ostavlja", got. Jeihwan nekome", stvnj. lfhan, nj. Jeihen
isto (iz germanskog *lihwo jest psi. Jixva, od je J'ihva, no pomilja se
na to da je *Jixva slavenska izvedenica od *Jro), lit. likti, liekU "popustiti",
Jaikas vrijeme, rok", )atv. laik.s "vrijeme" itd. - V. lijek 2.
li.eha
J Od psi. *Jexa, ak. *Jexp: bug. lexa, mak. Jea, sin. lefha, /!eha, lu. Jecha,
p. Jecha, slovin. Jexa, r. lexa, ukr. Jjaxa, bjr. dijal. ljaxa, Jexa, lixa.
To je od ie. *Joisa. Oblik *Jisa jest u lat. llra "gredica, brazda", stvnj.
Jeisa u waganleisa "kolski trag" (nj. Geleise "kolosijek"). lit. lfse, prus. lyso
"gredica".
le. *Joisa/*Jeisli/*/isli star je poljoprivredni termin, "pruga
uzorana polja, red medu dvjema brazdama". Srodno je jo gol. /aists, stvnj.
Jeist "trag" - glagoli Jais "znam" ( "doao sam na trag"), /aisjan "znati",
stengl. J;i ran (od toga izvedeno leornian, od je engl. learn
ti"). stvnj. Jerran, Jeren, njem. Jehren ( "ukazivati na trag, vodili po
tragu").
Prvotno je indoevropskog *Jeis- bilo "(praviti) trag, brazdu".
lij ek. gen. lijeka
Od psl. *Jeh. gen. *Jekit: bug .. mak. Jek, sin. Jek, liek. glu. Jek,
p. Jek, slovin. Jek, r. dijal. Jek, ukr. lik, bjr. dijal. Jek. _ .
Praslavenska je iz germanskog *Jekaz. usp. got. leke1s
(/ekinOn stvnj. /lih.hi (/achin6n stfriz. lctza, stengl. ce,
engl. st. Jeech, sve
Germanska je iz keltskog, usp. ir. Jfaig, gen. Iega, gel.
Jeig .,
lij ek
Sa "mala i (usp. nema ni za lijek "nema ni-
375
malo"). od lijek (za - Od psi. */eh "mala
mrva", to je jo u stsl. /eh "ostatak", sin. Jek (takoder u izrazima, npr. niti
za Jek), r. dijal. Jek "dio itnog polja; njiva". - Usp. *ot{b)leh u csl. otbleh
"ostatak. relikvija", u hrvatskim starim tekstovima (glagoljaki tekstovi na-
primjer iz XV. st. s Krka) odulik. odulek, odulak, usp. i r. 6/ek "gornji, nad-
zemni dio panja".
Praslavenskom *ot(b)Jeh odgovara stind. atirekah "ostatak'', Iii. fit-
Jaikas, usp. i !atv. atliks isto. '
Praslavenska je */eh potekla od ic. *Joikwos, od su jo na-
primjer loip6s "ostavljen; ostatak", Iii. laikas vrijeme, rok",
!atv. laik.s "vrijeme" itd., od indoevropskoga korijena *Jeikw- "ostaviti" (za
nj V. U /ih).
lijen, lijena, o
Od psi. *J&i., *lena, *18no, odr. *Jenbjb: stsl. lem,, mak. fen, sin. fen,
lefna, llnj, glu. leny, p. leny, bjr. Jany (usp. r. lenfvyj, ukr. linfvy;).
NaJolie su usporcdnice u baltijskom (tit. Jenas "miran, pitom, spor, bu-
dalast", !atv. Jens "spor, lijen") i italskom (!at. lenis "blag, njean, mek" >
roman.: rum. Jin, ta!. lene, prov. Je) - to je od ie. *Je-no-. Korijen je *Je-
"popustiti" (vie v. pod led).
lij ep. lijepa, o
Od psi. *Jepa. *J8po, odr. *Jepbjb: stsl. lepb, bug., mak. /ep, sin.
l?f>, Jefpa, Jcpj ("dobar"}, lu. lepy, r. Jepyj (usp. komparative p. lcpszy,
ukr. Ifpn).
Od ie. *Joip-. Najblia je usporednica latv. laipns "mio, ljubazan, prija-
teljski". Korijen je isti kao u lijepiti (v.). je razvoj bio "to se
lijepi" "to pristaje" "to je dobro, umjeno" '1ijepo", usp. stind. Jiptflh,
ved. riptftl:i "namazan; koji odgovara" (> indoarij.: pali, prakrt. Jitfa-, Jippa-
"namazan", bengal. netar "dodir" itd.). - Za usp. i
lij epiti (se), lijepim (se)
Od psi. *Jepiti (sr;), *J8pj;: stsl. leplj;, bug. lepja, mak. Jepi,
s!n. ltfpiti, Jepfm, lepiti, lepif, glu. dlu. p. slovin.
/Jepjlc, Jepic, r. lepft', ukr. lipfty, bjr.
je kauzativ od *1.hpeti (sin. Jpieti, lpfti, /peti, Jpief,
p. str.1.hpeti, /peti, r. Jipet', itd.), *lbpTJQti (to je u prionuti,
sln. prilfpniti; Jipnouti, Jipnut, dlu. lipnui, p. r. Jipnut', ukr.
!,yPnuty! bjr. itd.) - nastao je od ie. *Joip-, to je od korijena *Jeip-
lijepiti": stind. limp;iti "mae" (indoarij.: pali limpati, prakrt.
Juiipai, pandabi "mazati" itd.), Jepayati "mae, pokriva" ( *Joip-cje-,
u indoarij.: pali Jepeti "olijepi, obuka" itd.), /epa}J
i:naz, (to psi. > lijep "ono to se lijepi" i u pri-
mdoartJ.: palt /epa- hJep, maz , prakrt. leva-, hind. Jeu "stara buka",
itd.). .. Jlpid, lip(>id, lipi5m), alb. Japar6s "zamazati,
Zapf,ljalt .. ("Joipa), lippus ''krmeljiv; krmeljivac; glu-
pan_ (!1pp1dllf. kr.!!'1e1Jtv' .. stp<_>rt. /Jpcoso . galicij. /epioso), gol. bileiban,
,ostati .Prtltjep1tt se na mjesto"), Iii. /ipti "prilijepiti se",
IIpUS latv.1t,,!8s .si? ,A /ip- "postatisuvinim" { "ostati").
To je. od nostr. .1Jep!j1v',; _arraz. *IP- mast" (sem. *ip-:
novoas1r. ) /Jpu, /epu tJelesna ; 1stku.: hadija Jabfikko
podmazati'', Japplimiro "biti podmazanim"; angas Jap "mazati"),
376
kart. *Jap-/fp- ''blato, glina" {gruz. Jap- ''blato"), ural. *Lipa- "klizak; ljep-
ljiv" (pbfin. *lipa i *Jipe8a: fin. lipa, est. liba "klizak" fin. lipeii isto, veps.
libed, est. libe isto, nenec. "prilijepiti; prionuti"), drav. *niv- "mazati"
{tamil. nivu "gladiti, mazati", itd.), alt. *lipa- "prilijepiti; ljepljiv" (turk.
*jap(A}-: tuvin. "prilijepiti", stujgur. japu-/japy- "prilijepiti, sjediniti",
azerb.jap- '1ijepiti", tur.yapi$- "prilijepiti", syp-BS- isto; mong. *niya-
"prilijepiti": srmong. ni'a-, mong. pismniga-, halha na-; tung. *lipa- "zaglibiti
u blatu": mand. lila-, nanaj. itd.).
Postoje i usporednice.
lijes
Od psl. *lgSb 'uma; drvo kao stsl. leSb, sln. J?s, gen. Jesfi/lesa,
les, lu. les, polap. los, p. las, slovin. Jas, r. Jes, ukr. lis, bjr. Jes.
"pogrebni lijes" poteklo je od "drvo za
Osnovno i polazno *leSb bilo je listopadna
uma; lisnato to je bila za umu s brezom, jasikom, johom i
lijeskom Izgleda da se odnosila na zemljite koje se (usp. dlu. leso
"zemlja nepodesna za obradu", stp. lasa "malo polje u umi"). Na-
kon prelaska na poljoprivredu u kojoj nema wne starija su se zna-
izgubila. - V. lijeska.
Zato se *leSb od ie. *wloi-xo-s, s *wloi- koje je od korije-
na *wel- "trgati, derati, biti". Tada bi ir. flesc "prut" bilo od ie.
*wli-sk-a (vjerojatno je iz gal. uli!ICa fr. fleche "strelica", furlan. viskle).
le. *wel- "trgati, derati" jest npr. u het. walhmi "borim se", hullai-, hulli-
ja- "boriti se", stperz. vfilana "rana", hom, at. oule "rana, oiljak"
{ *wol-na ili *wol-sti), Jat. uello oolnus "rana" ( *wf-s-no-s), stir.
flann "krv", stir. fuil . "krv", srir. fuili "krvava rana'', kimr. gweli "rana, o-
zljeda", kom. goly, srbret. goulyow isto, got. \vilwan "otimati" itd.
lijeska
Od psl. *Jeskil, ak. *Jeskp: bug. leskil, mak. leska, sln. leska, liska,
lieska, lu. leska, p. laska, slovin. lal,.JSka, ukr. Jjaska - u nekim jezicima "pa-
lica, tap".
Usp. ljenjak, Jjenik ( *lebnikb), ljetak, gen. ljetftka ( itd. - U
imenu Litica jest
Po jednom je srodna s 1it. Jazda, Jaza "palica, tap", di-
jal. '1ijeska; ljeskovik", latv. Jagzda, lazda '1ijeska, ljeskovik", prus. Jaxde
isto, i sadri isti korijen kao psi. *loza.
Po drugom, uvjerljivijem bit da je *Ieska
pridjev enskog roda od *Jeskb{jh) ''umski" - potekla bi iz
sklopova tipa "umsko drvo", "umski plod". Za usp. h. dijal. lije-
"vrsta kruke", r. djal lea "ljenjak", r. leskovyj orex, leskovaja ja-
blonja, leskovka (prema lesnaja, lcsovaja, Jeaja, dikaja jablonja).
V. lijes.
lijev, a, o
Danas u obliku: JijeVi, a, o.
Od psl. *leVb(jI,): stsl. leVb, bug. ljav, mak. lev, sin. l?v, lf#va, levf,
!avf, lu. lewy, polap. Jevii ., p. lewy, slovin. r. Jevyj, ukr. livjj,
bjr. Jevy.
Od ie. *Jai-wo-s: lai6s, lat. Jaeuus "iskrivljen, savijen prema
zemlji"). Prvotno je bilo ''kriv, iskrivljen"; usp. jo ilir. Laeuicus,
377
Laewnicus, Leoonicus, Leoo (osobna imena, u latinskom zapisu), lit. ilaiv6ti
"sukati, uvijati (se), zavijati". lndoevropski je korijen *Jai- "kriviti".
U junoslavenskim je jezicima starije stanje *desm,(jl,) : *leVb(jb),
u zapadnima i to je *praVb(j1>) : *leVb(jb).
sa "lijevi" se u jeziku povezuju, zbog toga to je
ljudi denjaka, sa 'lo", "nepravedan'', "slab" i sl., a eti-
moloke su im vezeu "kriv, iskrivljen" i sl.: usp. ie. *skai-
wos ili *skaiwos 'lijevi" skai6s, Jat. scaeuus) prema *skei-bh-, -p- "kos,
kriv, hrom", *seujos "lijevi" (stind. savya.{i - od toga prakrt. savva- 'lijevi",
marathi sav . "sjever" -, av. haoya-, psi. *ujb, u nas uj u starijem jeziku,
danas samo u izvedenicama kao ujica "ljevica", prezime,
usp. ilvak, gen. uvaka) prema *seu- "savijati, okretati, tjerati", lit. kalr{i}as
'lijevi" (< *krair-, *kreir-) : kreivas "kriv, kos", latv. kreiss 'lijevi" : krails
"kos, kriv, izvijen'', za dalje veze v. u kriv, prema *(s)kr-ei- od *(s)ker-
"savijati" ( *(s)ker- "rezati, dijeliti"), ie. *spvos (u lidij. srfati- '1ijevi") od
*ser- "kriv" (koje je u *sbrp'h, v. srp).
lik, gen. lika
Od psi. *lih: bug mak. lik, sln. lik. gen. lika, r. lik, ukr. Jyk, bjr. Jik.
Vjerojatno pridjev m roda (usp. sloenice jednOlik, Jjep0lik,
razni>lik, mladOlik, razlik u XIV-XV. st.; nadalje oblik), za . rod *lika
(usp. dijal. Jika '1ice", te izlika, Odlika, pn1ika, razlika, slika), za sr. rod *liko
(to je u nekim jezicima nekad prelo u s-deklinaciju), mlade *lice: csl. lice,
gen. bug. lice, mak. lice, h. lice, sln. lice, gen. lica, lice, lu. li-
co, p. lice, r. licx5, ukr. lyce.
Moda povezano sa stir. Jecro, nir. leaca "obraz, lice", pa bi bilo ie.
*Jeik- "lice".
likovati, likujem
Od pst. *likovati (st;} stsl. likovati, bug. Jikuvam, mak. Jikuva, r. likovflt',
ukr. Jykuvaty, bjr.
Izvedeno od *liJ..'D: stsl. lih "likovanje; pjevanje; zbor", hrv. st.
lik "zbor ljudi koji igraju, pleu, a moe biti usto i pjevaju" (u tekstovima pisa-
nim crkvenim jezikom i kod nekih P,isaca), lika "radost, veselje" (u jednoj
crnogorskoj narodnoj pjesmi), p. Jik 'odred", str. lih "zbor, skup", mn. "pje-
vanje, plesanje; likovanje; r. lik, stbjr. Jik.
iz germanskog, usp. got. laiks "ples" (od toga glagol Jaikan
skakati"). - To je srodno sa stind. rejate trese se", perz. alextan
skakati", ligafni5 'hvalim", lit. Jaigyti. Indoevropski bi korijen bio
*Ieik-/*Jeig-.
lhnfut
Kao i u mnogim drugim slavenskim jezicima (usp. sin. lim6na), iz ta!. Ji-
to je iz arap. laimiin, a to iz perz. limu(n), to pak iz nekog indijskog
ili je moda krajnji izvor malaj. Jimau. - Stind. nimbiil), nimbhiikal;i te
hmpakah '1imun" dali su sindhi limo, lendi niboa, pandabi ni(m)ba,
nepal. nJ'bu, mouwa, nimuwa, bhodpuri moil, hind. ni(m)ba, nimfi, tibu, lima,
8Udarat. Jibu, Jibu, marathi moli itd.; usp. i kamir. nyombu. s e jest *naim-
buka- > pandabi nembil, asam. nemu, bengal. nebu, Jebu, orija nembu, lem-
bu, lemu, hind. lemba. Za indoarijsku se pomilja da je to iz
austroazijskih jezika (usp. spomenutu malajsku
Iz talijanskog se proirila i u druge jezike (npr., (st)fr. limon dalo je
Onda srengl. lymon, od je engl. lemon).
378
psi. *lipa: bug. lipa, mak. lipa, sin. lipa, lipa, lu., p. lipa, po-
lap. Jeip6, Jaip6, r. lipa, ukr. lfpa, bjr. lfia.
Po lipi se zove mjesec lipanj (psi. Jiph!lb).
Od ie. *Jeipa, usp. lit. lfepa, !atv. liepa, prus. lipe (le u toponimima, npr.
Leipiten).
Korijen je *Jeip- "mazati, lijepiti": lipa je tako nazvana po ljepljivu soku
Usp. jo alfphalos Hes. "vrsta hrasta" ( *Jeip-?), kimr. Jfayf'1ipa".
V. lijepiti.
lipsati, llpsam/lipem . . .
Balkanski turcizam (usp. alb. geg. llpsem, lypsem, rwn. llpsesc itd.); u tur-
skom je iz eleipsa (usp. intem. elipsa), to je aorist prema leipO
"ostavljam" (za to dalje dalje usporednice v. u lih).
lisast, a, o
Izvedenica od lis "biljeg na u ivotinja i ljudi" te za
,ime u r. !isa ivotinJe) .. T? je od. psi. *Jy:!'Qi,J
'bug. Jis, sin. hs, c. lysy, p. lysy, r ukr. lysy), bJr. Jysy itd. Sadrzt te. JaR-, od
"svijetliti".
Ie. *Jeu}(- jo je u stind. rusant- "svijetao, bijel'', paai lu ( *Ju}(-ent- ).
Za korijen *Jeuk- v. u Juna.
Nejasno }( - mislim da se moe pomiljati na predindoevropsko nostrati-
*Llf!CE ili (s pridjevskim jA?) prema polaznom *LUJ::.a (od
toga regularno *Jeuk-).
lisica
Od psi. *lisica: csl. lisica, bug. lisica, mak. lisica, sin. lisica, p. lisica, r.
lisica, ukr. lysycja. - Usp. lis.bCb (ifsac), *lisjaJa, (JJsjak, gen. lisjaka, sin.
lisjak).
Izvedenica od *liSb: stsl. liSb, hrv. lfs, sin. Jis, gen. Jisa, p. Jis, r. Jis, gen.
lisa, ukr. lys. - Usp. *Jisa u stsl. li sa.
Hipokoristik liha, lija, od njega glagol Jijati "raditi lukavo'', dalje dolijafi.
Dalje nije jasno. - Mislim da se moe pomiljati na to da se moda
radi o nekakvu pridjevu *Jisi,/*Jisa, ili o naknadnu takvu obliko-
vanju.
Naziv za lisicu bio je - je s nazivom za vuka i medvjeda - tabu,
tako da su se s njim desile razne promjene.
Slavenski se naziv za lisicu ipak povezuje sa stind. lopasa!;i "aka!,
lisica", kamir. Josu, hotsak. rruvasa- '1isica'', perz. ri5bi5h, arm. alues, grc.
alopeks isto, lit. vilpifs "divlja "lisica", latv. lapsa, 'jatv.' laps,
prus. Jape isto, to su vie-manje dobri odrazi ie. *wl-o-peJfw-a, a u tome se
vidi *wel- "derati plijen, ubijati" i *peJfu- "stoka".
list
Od psi. *Jfstb: stsl. Jistb, bug., mak. list, sin. lfst, gen. lfsta(lis!U.
p. list, gen. listu, lu. list, gen. lista, r. list, gen. lista, ukr. lyst, bJr. llst.
Srodne su u baltijskom: lit. Jaikas '1ist", !atv. Jaiska '1ist na stab-
ljici lana", Jaiksne "bijeli prus. Jaiskas ''knjiga".
U slavenskom bi bilo ie. *Jeis-to-s, u baltijskom *Jois-ko-s, dalje nejasno.
No mi se da bi se moglo pomiljati na ie. *wlei-st-o-s, *wloi-sk-o-s,
s *wlei-/*wloi- koje je u *leSD (v. lijes).
379
lista
Iz tal. lista "popis, imenik" i "trak". Usp. i listina '1sprava, dokument" (ta-
ko i u sin. listina; utjecaj list).
Talijanska potekla je od roman. *lista "rub, letvica" (srlat. lista, u
X. st.; izvor u vie jezika), od su tat. lista (-7 fr. liste),
Jistra, stfr. listre, list (-7 engl. list), fr. lis, prov., p., port. lista.
kao "traka", "popis" i potekla su iz govora talijanskih tr-
govaca u XVI. st.
Srednjovjekovna latinska lista je iz germanskog izvora
(iz - Usp. npr. stengl. liste, engl. list "rub, traka", srnizoz. Jijste,
nizoz. lijst, stvnj. lista, nj. Leiste "rub, letvica, kraj, pojas, traka" itd., to je
od germ. *Jiston.
U germ. *Jiston jest starije *Jis- t-, s *Jis- poteklim od indoevropskoga ko-
rijena *Jeis- "praviti trag, brazdu" (za nj v. u lijeha).
lia:
pst. *Jiajb: csl. liai, mak. liaj, sin. liaj, liej, r. liaj itd.
Izvedeno sufiksom -jb od *Jia: bug. dijal. lia, hrv. lla, lia, sloven. laa;
usp. hrv. liac, gen. llca za neku biljku
Psi. *Jia je suftksom -ja od *Jix-; "to je ostalo", tj. od-
nosi se na ogoljele povrine, pjege i to se razlikuje bojom od okoline.
jeda *Jia sadri ie. -112!1 (kao *zima < *ghei-112!1), usp. *Ji-
en(b)- u slovin. laeli, laefJ. Onda bi bilo *lien- < ie. *Jeikwsen-, od
je i leikhen '1iaj" (s dijalekatskim kh < ie. ks).
Indoevropski je korijen *Jeikw - "ostaviti"; za nj v. u lih.
liti, lijem
Od psi. *liti, *lhjQ: stsl. liti, lbjQ, mak. Jee, sin. liti, lijem, liti, liji,
liaf, glu. liju, dlu. la9, leju, p. r. lit', l'ju, ukr. lfty, Jlju/illju,
bjr.
Psl. *lbjati, *Ig.N: stsl. Jijati, mak. lee, hrv. lijati, kajk. Jejati, sin. Je-
jati, liaf itd.
Hs. jest od *Jevati, to sadri ie. *Joi-, a to je i u *loji, (v. Jo;).
Indoevropski je korijen *Jei- (st. i *JeiH-?) '1iti (se)": stind. vi-linati
rastvara se, rastapa se", aJeison "posuda za vino" { *aleitwon < *Jei-
.:two-), limne "jezero", alb. lyse "potok", Jurne, Jyme "rijeka", tat. Jitus
( > tat. mlet. lido), stir. do- fin ( *Ji-nu-t), Jer "more", kimr. llyr
( *h-rcr ), 1li isto, got. leipu "vino od stvnj. Jid isto, lit. lieti, lieju '1iti",
(o kiil:'.. lit,. "izlijevati se, izbijati", Jiet, Jeju
th , prus. pralle1ton prohto , 1sliLUJS "izhto", toh. A Jew- "vlaan" lyiim, B
lyam "jezero". '
. le. *Jei- poteklo je od nostr. *Llii}jA "voda; liti": afraz. *Jj "voda" (?st-
eg1p. nwj.t "voda", berb. *Jjl: stlibij. lily "voda", Matuata ilil "more" zenaga
eJJ "more, velika rijeka", kabil. s-lil "miti", usp. i aala "voda"; 1-.'U.:
lil- "biti vlaan", saho Jaje "voda'', afar Jaj isto; angas Je "liti
lZl!tt",. hausa laima . "vlaga"), ?kart. (svan. Iic, nic "voda" < kart. *Jicw-?, ;
1!,CJasrum cw-, no mislim da bi taj korijena mogao biti po
cwar-/*cur- "kapati, kaplja", usp. svan. cwar- "kaplja" iz gruz. cwar- i
SVan. li-car-e "tijek, tok"), ?ural. *LiijA rijeka" (mordvin. mok-
liij, erzjan. lei "rijeka", udmurt. li "drvni sok", kamasin. Jeji isto), ?alt.
*Jia-1)-sa "blato, mulj": mandur. laJ]se, evenkij.nal)na itd., s korijenom
Jia-, to moe biti od starijeg *Jiij- ili *Jiij-).
380
usporednica jest npr. sinotib. *Jaj "liti, (to je u tib-
burm. *Jwi(j) > karen. Jawi, Jwi luej lui "potok, rijeka").
litra
I Jifar m. - Internacionalizam, iz srlat. litra, to je iz litra, litron.
Izgleda da je predindoevropska, ili barem *Ji8ra,
iz je s druge strane lat. libra (> roman.: tal. libbra, fr. livre, prov. liura;
iz prov. jest tal. lira za novac; iz latinskog je Jfbra). Od toga je izvedeno
libella (> roman. "vaga": tal. Jivella, stfr. live!, nivel, fr. niveau, prov. live/,
nivel), iz toga je libela.
Od libella jest stfr. Jivel, od toga niveau, iz nivo,
nivo, gen. nivoa (iz glagola niveler jest nivelirati).
livada
Balkanski grecizam (usp. rum livada, livade, bug. livada, mak. livada itd.},
iz libadi {Jjvadil, zapravo iz libada (Iz loubadi jest alb. Ju-

lizati, liem
Od psl. *lizati, *Jf9: csl. lizati, li9, bug. lia, mak. lie, sln. lizati, liem,
Jizati, lizaf, glu. lizas, polap. Ieize, ('1ie"}, p. rus.
lizat', JiU, ukr. lyzaty, lyU, bjr.
lndoevropski je korijen *Jeigh- '1izati": stind. re{fhi, lihati "lie" ( >
indoarij.: prakrt. lihai; orija lihiba inf.), lehati (> indoarij.: pali lehati,
prakrt. lehai; lendi JehaIJ "sisati" itd.), kalaa li- "lizati", av. raezaite '1iete",
perz. litan '1izati", arm. lizwn, lizem, Jizanem '1ie", Jer'kho, lat. lingo
(roman. *Jigicare '1izati" > tal. leccare, retorom. engadin. li.Ker, furlan. lel<A,
fr. lecher, prov. lecar}, stir. Jigim isto, kimr. llyfu, llyw '1izati", stengl. liccian,
engl. lick, stsas. Jikkon, lekkon, nizoz. Jikken, stvnj. leckon, njem. Jecken
{germ. *Jikkojan, s ekspresivnim udvojenjem -kk-}, lit. Jieti, JieiU. latv.
laizit isto.
loj, gen. loja
Od psl. *Jojh, gen. *JOja: bug. Joj ., mak. loj, sin. loj, gen. JBjfi, luj,
Joj, glu. /oj, dlu., p. loj, r. Joj, gen. Joja, ukr. Jij, gen. Joju, bjr. Joj, gen.
loju - Usp. p0loJ: sloj. .
To je od ie. Joj-o-s, to "ono to je izlivene" (isti je * Joi- kao i u
*Jevati > lijevati). usp. stind. Jaya{i "upijanje" {> prakrt. Jaya- "nestajanje",
sindhi laT . "unitenje", hind. Jau . "upijanje", sinhal. Jiya "unitenje, kraj"),
rayaJ:i "struja" {> pali, prakrt. raya- "struja, brzina", hind. rau . "struja; crta"
itd.), lit. litlajis "izljev", jlajai mn. "glina".
V. liti.
lokati,
Od psi. *Jokiiti: stsl. lokati, bug. lokam, mak. loka, sin. lokati, Jokaml
Jokati, r. Jokat', itd. - Usp. kfvolok,
Od zvukoopisna indoevropskog *Jak-: arm. Jakem '1iem", Iit. lakti ''ha-
lapljivo gutati, piti", }atv. Jakt isto.
Moe se izvoditi od zvukoopisna nostr. '1izati": afraz. *JJ; (arap.,
sthebr. Jqq-, berb.: tuar. allag-, ku.: bedauje lak-), kartvel.
(gn.IZ. ural. *Jakka- (est. Jakka-, komi Jak-, j61-lak- "zasititi se"),
drav. *nakk-/nak- {tamil. nakku-).
i u drugim jezicima, usp. npr. sinotib. "jezik; lizati" u tibburm.
381
*(m-)fak/*(s-)fak lyak ''kuati, probati", burm. Jyak, tib. ldags "je-
zik"), arh. kin. d']at, stkin. dt]iit "jezik", kin. (u shetou "jezik").
lokva
Od psi. *Joky, gen. *Johve: stsl. loky, gen. Jo/a,ve, bug. lokva, sin. lokva i
Jokev, gen. Jokve, str. Joky, gen. lohve.
Vjerojatno od ie. *Jak-a, korijen *Jak-u: lakkos 'jama, graba; bunar,
lat. Jacus "jezero" (roman.: lac badanj"; "jezero":
rum. lac, veljot. Jak, tal. lago, sardin. Iogudor. lagu, retoroman. engadin. laik,
furlan. lag, Jad, stfr. Jai, fr., prov. lac, katal. llac, p., port. Jago), laciina "ja-
ma; bara, ribnjak; rupa; manjak, gubitak" (usp. lakUna; Jat. Jacana "bara, rib-
njak" > roman.: ta!. mlet., p. laguna, ta!. toskan. Jaguna "praznina u tekstu",
port. lagoa; iz talijanskog je Jag(rna), stir. loch sr. "jezero, lokva", stengl.
Jagu "more"{germ. *JahO; engl. Jake "jezero", sreng. Jac jest iz stfr. lac, to
je od Jat. Jacus).
lomiti, lomim
Od psi. *lomiti: stsl. Jomiti, lomlj9, bug. Jomja, mak. lomi, sin. lomiti, 16-
mim, lomiti, Jomif, glu. dlu. lomis, _,r,;lap. liimet, r.lomft',
JomljU, ukr. lomjty, bjr. - To je od imenice 1omb (lom, lom, gen.
JOma).
Usp. u drugim prijevojnim stupnjevima *lamati (lamati, lamam), *lemati,
*lemati Uemati, usp. i Jijemat1). - Ovamo i su starija
"breme granja; suho granje".
i *Jemeb (leme "otar eljezni dio pluga"), *Jcmeb Ueme
isto), s izravnim usporednicama u baltijskom (lit. lemeis "drveni dio pluga
na koji se leme", )atv. lemesis "otrica pluga").
Indoevropski je korijen *lem- '1omiti, razbijati; slab": oset. liimiig "me-
kan, njean", noleme(o)s ''bez pretrga, bez odmora, bez prestanka",
alb. leme, geg. Jame "gumno; uljana'', stir. ro-laOJmethar "usudi se", kimr.
llafasu "usudili se", srir. Ja(i}me "sjekira", lem slab", stisl. Jami,
stvnj. lam, nj. Jahm "hrom", stisl. Jemja biti, razbijati", lit. Jimti "lomiti
se", prus. limtwei '1omiti" itd.
le. *lem- poteklo je od deskriptivnog *fama mek-
ati", od su jo afraz. *Im "mekan, njean" (berber. ilh ilmad ''biti me-
kan"; kuit.: hamir lilem "biti njean, zelen"; angas lom "mekan"),
kart. {gruz. lam-/Jm- boljeti"), ural. *fama "mekati; slab" (est.
lame "slab", komi J' am(r;d)- "mekati"}, drav. *.fiatIM mekati, lo-
miti" (tami!. nemilu "lomiti, tiskati").
I usporednice, npr. sinotib. *Juam "blag", austronez. *le-
tnek "mek".
lonac, gen. lonca
Od psl. *Joni,Cb, gen. *lollbCa - samo u jusl.: csl. lol1bcb, bug. di jal. !Onec,
rnak. lonec, sin. Jonec, gen.16nca; dakle praslavenska dijalektalna
Izvedenica (po porijeklu umanjenica) od *lom "zemljani lonac", usp.
hrv. Jona, JOnica "mala posuda za kavu" (Vodice, Istra), sin. Iona "pokriven
kotao", dolenj. }(mek "jedna mjera z vino" ( *Jom/a,).
Najvjerojatnije junoslavenska iz nekojega keltskog jezika
(Kelti su se proirili iz srednje Evrope po Dunavu i Balkanskom poluotoku,
no od jezika tih Kelta ostali su tragovi samo u toponimiji).
382
Usporednice za izvor *lonb bile bi ir. Jann, stkorn. hinn
"tava", to je od ie. *Jandhii.
lopata
Od psi. *lopata: stsl. lopata, bug. lopata, mak. lopata, sin. lopata,
lopata, lu., p. lopata, polap. liipotii, r. Jopata, ukr. lopata, bjr. lapata.
Usp. u baltijskom lit. Jopeta '1opata", latv. Jap(u)sta, prus. lopto, te onda
jo i ir. lue "veslo" { *Jop-et-, usp. dat. /Uith) te het. Jappa- "lopata" {bez su-
fiksa) i s pelazgij. {u zapisu} /apathon, lapathe "vrsta tavelja, kiselice".
Povezuje se s psi. *Japa "apa" (hrv. dijal. liipa, usp. sln. Japa "usta; apa",
r. Japa "apa"), to se onda lijepo da povezati s got. lofa "dlan", stisl. loli isto,
lit. Jopa "apa", latv. Japa isto, het. lappa '1opata" itd. - pa se onda ie. *Jiipa
smatra ekspresivnom {usp. Japati, Japati "derati" < *Japati, kao *ca-
pati, *Jabati itd.), usp. capa, apa, iipa, tat. patta, nj. Tappe i dr. (V. lopta.)
No je i to da je ipak ie. *!ep- "dlan, apa" - npr. u kurd. lapk
'apa", kimr. llyw "veslo" l *Jop-uj-o-) i ranije navedeni primjeri - nasljedak
{opisna?) *laP.a "ravan, plosnat", to je odraeno jo u afraz.
*IP- "plosnat; dlan" (tuareki alfas "spljotiti"; istku. *laf- "kost"; angas
lep-siir "dlan", lep-i "stopalo, taban"), ural. *lappa/*Japa "plosnat, apa,
lopatica" (fin. lapa '1opatica", labbea "plosnat" ( *fappe8a), mokan. Japa "a-
pa'', udmurt. lapiuty "nizina", Jap "list", lapos "plosnat", hantij. ist. lap
'apa", lapsak "plosnat", nenec. Jab'a "veslo" itd.}, alt. *JapA- "plosnat; list"
(turkij. *japy-: azerb. japyy "plosnat", turkmen. japy "padina"; *japyryak
'1ist": tur.yaprak: mong. '1ist": srmong. halha bao-
an. tung. *Jap(A}-: evenkij. zap. lap-ta-J..1a "gladak, plosnat, ravan";
korej. "irina", "irok, plosnat").
Usporedi i primjere. U sinokavkaskom je to
sjevkavk. *fep11 "list" (adigej. tHap-, lak. 9aP.i; dargin. ifapi itd. ), jenisej. *jape
'1ist" (ket. ii, jug. iip, kot. arhkin. djap, stkin. jiip, kin. ye {v. u tib-
burm. *Jap '1ist" (zaptibet. lob-ma, karen. Jap}. - U austronezijskom *Jepap
(i/tli *Dapat) "plosnat". - U jezicima: protopenutijsko *lap
"plosnat".
lOpta
Od pst. *Jopbta: sln. lopta, lopta, r. lopta, Japta ("jedna igra loptom;
lopatasta palica kojom se igra ta igra'', dijal. "gumena lopta"), ukr. lopta.
Glagol je (hrv. loptati se, danas u vezi s loptom), koji je
opisan, usp. lepetati/ lepotati/*Jcpbtati (h. lepetati, leptati) - oni
'umjeti, brbljati, treptati" itd. Usp. i *Japati (v. u lopata).
Iz slavenskih je jezika /abda, Japta "lopta"; iz toga je
hrv. kajk. Japta.
losos
iz ruskog jezika. Psi. *Jososb ima odraze samo u sjeverno-
slavenskim jezicima: losos, lu. losos, p. losos, r. Josos', ukr. losos',
bjr. Jasos'. U junoslavenskim jezicima nema za lososa jer ta riba
ne ivi u rijekama koje u Sredozemno i u Crno more, nego u onima
koje u Ledeni i Atlantski ocean.
Indoevropske su usporednice potekle od *lal<s-: oset. Jasiig, stnord.
stengl. lfex, zapsakson. leax, engl. lax ("vedski ili norveki losos"), donjonJ.
Jas, stvnj. Jalis, nj. Lachs {germ. *Jaxs-), lit. lais, Jaaa, !atv. lasis, prus. /a-
sasso sve '1osos", toh. B faks ("riba"). - Pretpostavlja se da je u *JaKs- ko-
383
rijen *Jal<- "iarati, poprskati", usp. Jit. Jaas "kaplja", laeti ''kapati", latv.
/tise "pjege, mrlje" itd. Losos je tako nazvan zbog svoje pjegavosti: mujaci
imaju u vrijeme mrijetenja (uvijek u istoj rijeci, u studenom ili u prosincu)
crvene pjege na krnim poklopcima. Za takvo imenovanje usp. *pbstry (>
pastrva) prema *pbsfn "pastar, aren" (za *pbstn v. u pas).
U zapadnim evropskim jezicima losos se naziva po tat. salrno, gen.
salm0nis (> roman.: tal. salmone, fr., prov. saumon, katal. salm6, p. salm6n,
port. salrnfino-, iz anglonormanskog sa(u}moLDJ i pod utjecajem latinske
jest engl. salmon). je iz latinskog dospjela i u germanske jezike na
Rajni, pa odatle stsas. salmo, nizoz. zalm, stvnj. sa/mo, nj. Salm - Pretpo-
stavlja se da je latinska iz galskog.
lo, a, e
Od psi. *Jobljb}. stsl. lob, bug. Jo, /Oa, /Oo, mak. lo, r. dijal. loij. -
Usp. sln. loen ( *Jobflb), r. laeja za ensko rnitoloko koje predstavlja
groznicu ( *Joeja).
Od ie. *los-jo-s, od korijena *les- "slab, naruen, lo": lat. sublestus ''bo-
lestan, slab", stir. Jasinn "slab", got. lasiws "slab" ( *l s-iw-o-s), stisl.
'\nn " t I I " 1 b" . 1 " 1 b " et . I " I b. oran , s eng . eswe s a , srnJ. as s a , uveo , s vnJ. er eswen s a Je-
ti", toh. B Jeswi pl. t. "nesvjestica, slabost".
U slavenskim jezicima jo moda sin. lohneti "slijediti, traiti", ukr. lox-
nuty "udjeti, eljeti",r. Joxa Od *Jox- imamo u naem jezik.'U u
starijim Johav, Jjohav "slab" (usp. danas izlohati se). lohotan
"gnusan, i jo neke
le. *les- poteklo je od nostr. *IAsA "uljiti, usp. jo kart.
*les- {gruz. les- "uljiti, izjedati"), drav. *nac- 'istroiti (se}; izazvati bolesti;
slabiti" (tamil. naci "pohabati", kuruh nasr- ''boljeti"}.
Usp. izvan natporodice, naprimjer austronez. *Jesu
istroen".
lov, gcn. /Ova
Od pst. *loVb, gen. *lova: csl. loVD, bug., mak. lov, sin. lov, gcn. lova i lov,
gen. /ova, lov, p. lowy mn., r. Jov, ukr. lovy mn.
Od ie. *Jaw-o-s. Indoevropski je korijen *Jau- "ulov, plijen; uloviti":
stind. lotam, 16tram "ulov, plijen", apolaoo "uivam; imam korist", dor.
Iii/a, jon. Jele "plijen", tat. lucrum "dobitak, korist" ( *Ju-tlo-m; usp. lilkrativan
" " di I . I " " I
unosan ; o at. ucrum Jesu roman.: rum ucru posao; stvar , prov. ogre
"dar", katal. llogre, p., port. Jogro "lihva"), stir. /6g "zarada, cijena", ir. fo-lad
"bogatstvo" ( *wo-Iau-to-}, /(Jag "pohvala", got., stnord. Jai.m "nagrada,
stengl. stfriz. lan, stsas., srnizoz. Ion, nizoz. loon, stvnj. Ion, nj. Lohn
*lau-na-) "nagrada, (za iz nj. Lohn usp. londincr
sluga, podvornik, posluitelj, najamnik", u i drugdje Ion-po-
slovi), lit. lavyti, lfivinti "uvjebati, naviknuti", /a\11.!s "izvjeban, vjet".
loza
Od psi. *loza: stsl. loza, bug. Jozit, mak. loza, sln. loza, dijal. (Bela Kraji-
loza, lBza ("uma"), loza, p. loza, r., ukr. loza, bjr.Jaza ("loza" u
JSJ l v J v " vb " } h I d )
., s c., s c., grana, s1 a u s n., rv., srp., p., tsts . 1 r ..
"loza" u srodnoj jo u iranskim jezicima: stperz. *raza-
"Vinograd, trsje", *razakara- "vinar", part. *rz- (raz) "vinograd, trsje",
nwrt{k) (navratak) "novo (mlado) vino", peh!., perz. raz "loza". Usp. druga
u av. razura- "gaj, umarak", oset. riizii "plodovi, alb. Jaithf
384
'1ijeska", lit. lazda "iba, palica, tap; lijeska", latv. lagzda '1ijeska, ljesko-
vik'', prus. Jaxde isto.
lfih
"kora drveta; liko; oko sita, obod". - Od psl. *lubJ, "kora
drveta": bug. lub "obod sita i sl.; lub", mak. lub "obod sita i sl.", sin. lilb
"meka kora drveta; liko", lub "obod, i '1ub, kora", glu. lub
st. "kora drveta", dijal. "obod sita'', dlu. lub ''kora drveta", polap. Jaib "mjera
ita'', p. /ub ''kora drveta; liko; drveni slovin. h:Jb "mjera ita", r. lub
'1ub, kora drveta", ukr. /ub, bjr. lub isto. - Usp. *Juha: hrv. (Istra, Rijeka itd.)
liiba "izraslina na licu; otok na vratu lijezde u djece", sln. /uba "oteklina",
p. dijal. /uha ''kora drveta". - Usp. pridjev *IubemUb) (hrv. Lubena ime mje-
sta, Iubenj, r. Jubjan6j itd.), od kojeg je imenica
(bug. lubenlca '1ubenica", mak. lubenica, h. lubenica, sin. lubenica isto, st.
lubenice "oklop od lika", r. dijal. Iubjanica "neka gljiva"). - Usp. i *lubina
{csl. lubina '1ubanja", h. !Ubina "glava; kostur", lubina "bukove ili hrastove
letvice za dijal. lubina uma", p. dijal. lubina ''bre-
zova kora").
Psl. *lubb poteklo je od ie. *Ioub-o-s, od su jo alb. ''kora",
stir. Juib . "trava", stnord. laupr ''koara", stengl. Jeap ''koara, vra".
prijevojni stupanj ie. *Jub- jest u Jat. Iiber "liko; knjiga" (od *Ju-
ber < *Jub-ro-s, !at. > roman.: rurn.Jior, Jaor "liko"; iz latinskog jest liber),
lit. Juha "stropna daska", ]atv. Juha '1ub", prus. Juho "daska, indra". - Pro-
duljeni stupanj *Ioub- dao je lit. Iwbas ''kora jele ili lipe".
V. Jtipiti i lubanja.
lUban' a
oa1 psi. *Iubana: sin. lubanja, Iobflnja, r. dijal. Iub6nja -
Usp. *Iubam u Luban osobno ime. - U srpskom Jobanja, pod u-
tjecajem ruske fob.
sufik.som -an- od *lubb; usp. i *lubina {v. u Jub).
Usp. psi. *lbbb: csl. lbbb '1ubanja'', bug. lbb(b), sln. leb, gen. lebii i Jab,
gen. /abii "lubanja; Ieb, gen. l(e)bi, Ieb, gen. -i, p. /eb, gen. lba,
slovin. leb, r. fob, gen. lba ukr. fob, gen. !oba, bjr. fob, gen. ilbfi. - U
tome je ie. *Iubh- ( *Iubh-o-s), usp. jo lit. !Ubos mn. "strop", Juha "stropna
daska", latv. Juha "kora, daska", prus. lubbo "daska" (v. dalje u /ub).
njski je razvoj bio "tvrda kora, ljuska" '1juska" 7 '1ubanja" -? "gornji
glave, glava" (za v. i u crijep). - Usp. i
{sin. Iebflnja, Iobflnja '1ubanja", dijal. lcbaii isto, ukr. lobfln 1h
ivotinja s jakim
., gen. .
Od psi. csl. "svjetlo", bug. "zraka", st. mak. h. 1
m., gen. sin. ., gcn. "svjetlo" i gen.
gen. "iver, treska", gen. r. m., gen. ukr. Juc, bJr.
dijal. "svjetlo". - Usp. stsl. "zraka", bug. st. h.
glu. r. dijal., ukr. dijal.
Od ie. *louk-i-s < *Jouk-jii). - Usp. isto to u stind. rocis sr.
"svjetlo" ( *Jouk-i-s-; indoarij.: prakrt. roi . "svjetlo"); Jat. liix (v. nie) jest
ie. *Jouk-s, *Ioukos, i vjerojatno je i osnova na -i- *Jouk-
i-s nastala od starije osnove !ouk-s.
Korijen je *Jeuk- "svijetliti, svijetao": stind. r6cate "svijetli, sja" (> pali
385
rocat11. rocayati ugodnim" ( pali roceti "zadovoljan je", prakrt. roei
"daje zadovoljstvo"), rokal; "svjetlo", lokal; "prazan prostor, svijet"
( *Jouk-o-s; indoarij.: pali loka- "svijet", prakrt. loga-, loa- "svijet, narod",
Iendi Jo "selo", stbengal. Joa sufiks mnoine, st. avadhi Joi "narod", hind. Joe,
Joi. stgudarat. Ioi "svijet", sinhal. lov, Jev, Jo), kamir. "dopadati se"
( akun "osvit" ( vajgali Jo "otvoren prostor"
( *rokas), av. "svjetlo" (stperz. srpcrz. perz. ruz, tad.
riiz. kurd. kurmandi ro isto, hotsak. rrus- "svijetliti", oset. iron.
rudzang "prozor", afgan. rwadz, ugnan. riiz, mundan. ruan isto),
raoxna- "svijetao" (usp. skit. Roksane ime ene Aleksandra Ma-
kedonskog i ime baktrijskog vladara), arm. lois "svjetlo", Jeuk6s
"svijetao, sjajan, bijel" (usp. leukocit, leukemija, leucin itd.), Iofisson "bijela
jele" ( *Jouk-jo-m), lfssa "bijes" (*luk-ja), Jat. liix, gen. Jucis "svjetlo"
(usp. Jiiks, Iiiksometar; od *Jace "svjetlo" jesu roman.: veljot. /oik. tal. luce,
sardin. logudor. fuge, retorom. engadin. Tt.isch furlan. Jus, prov. Jutz, katal. Jluu,
p., port. /uz), Jucidus "svijetao, jasan, blistav" (usp. !Ucidan-, lat. > roman.:
rum. luced, p. Jucio "svijetao", port. !uzio "oko, pogled"), Iaceo "svijetlim"
( osk. J(Jvkei "na svjetlu", Jat. !Limen "svjetlo" ( *Jeuk-s-men;
usp. !Omen, luminiscencija, lumin6zan itd.; !at. > roman.: rurn. /wne "svijet",
tal. lume "svjetlo", sardin. logudor. /wnene, prov. Iwn, kata!. Jlwn, p. Jwnbre,
port. /ume), liistro "rasvjetljujem; pregledavam", illiistro "rasvjetljujem, raz-
janjavam. {usp. ilustrirati, ilustracija), kimr. Jlug
"sjaj" { *louk-o-s), srir. 16ch, liJach "sjajan", got. Jiuhap sr. "svjetlo'', stengl.
leoht, angl. liht, engl. light, stfriz. lifiht, stsas. lioht, nizoz. licht, stvnj. lioht,
niLicht isto (germ. *Jeuxtaz < *Jeuk-to-s), stengl. lea(h), engl. /ea "otvore-
no zemljite; travnjak'' (german. *Jaux- < *Jouk-), lit. lafikas "blijed", laUkas
"polje" od grmlja, ume i sl.), latv. Jailks isto, toh. AB luk- "svi
jetliti", het. luk(k}- isto, lukkaz "jutro".
Indoevropski korijen *leuk- potekao je vjerojatno od nekog
*LUJ:Ca, od bi bila i osnova II *lwek-. Mislim da je ona, pre-
obraena (premetanjem lw -? wl}, u *wlek-/*wfk- "svijetliti; vatren":
stind. ulka, ulku$i "meteor" (indoarij.: pali, prakrt. ukka, bengal. Uk, ukii "bak-
lja", orija uka ''baklja; meteor", ukiii zrake", maithili i1k 'baklja",
hind. i1k ''baklja, blijesak, meteor"}, aw!aks, ablaks "svijetao", eJektor
"sjajan, svijetao", eleJ..1ron "sjaj; zlato; jantar" (to je u elektron, elek-
tricitet, eleJ..1rika itd.), toh. AB Jek "pojava".
V. luna, Jisast,

Usp. (od toga itd.),
{od toga (dalje Odluka), "dobiti".
Isprefleteni su glagoli "odvajati" i "nalaziti".
. Psi. "odvajati" (mak. sin. r. itd.)
1
fl'la: usporednicu u lit. lankjti "posjetiti", !atv. llx>cit "svijati, kriviti". Usp.
lan.koti "kriviti", apflanka "zavoj" itd. - Usp. *lp/a, > lak: po rezultatu
mamo u spoji.ti, rasraviti" {"spojiti". u dlu. lucis,
ukr. lucyty, bJr. luc1c). - Usp. 1 *Jpkil > /Uka ("zavoj" -? '1uka" i
11vada" i sl., usp. Banja Luka}.
Psl. (stsl. sr;, bug. sin.
r. dijal. ukr. bjr. dijal. -
'nalaziti", "dobivati", ''baciti", se". "desiti se" i sl.} jest od ie. *Jouk-
I
I I
1.
386
eje- "gledati", usp. stind. locayati "gleda, promatra" ( *Jouk-eje-), prakrt. loei
"sja" (stind. Jokftyat1). leU.ss6 "vidim" ( *Jeuk-jo), lfJceO "svijetlim" (*Jo-
uk-ej-o), kimr. go-Jwg "pogled", llygad "oko" ( *Jukato- ), lit. lauJ..1i, laukiu
"paziti", luketi "malo !atv. lakot "gledati", prus. laukit "traiti".

lud, !Uda, o
Od psi. *Judb(jb): csl. ludb, bug., mak. lud, sin. /Od, JUda, st. lud, r. st. lud,
stukr. Lud, bjr. Lud (osobna imena).
Usp. *Juditi "varati": louditi, r. ludft' - u h. !Uditi i sin. IUditi
je promijenjeno.
U tome je vjerojatno ie. *Joud-. Indoevropski je korijen *Jeud- "pognuti
se, sagnuti glavu; pognut; malen; pretvarati se", od su npr. kimr. lludded
"umor, sustalost" { *loudeta), stengl. lftel "malen", engl. little, stsas. Jutti/, ni-
zoz. luttel, stvnj. luzzil, nj. dijal. liitzel (zapgerm. *JU!tilaz < *Jud-ilo-s),
lit. Ji6sti "oalostiti se", Ji[J(fcti "alovati", liUdnas "alostan", prus. laustinti
"poniziti".
1-
ug Od psi. */pgi,: csl. J9gi,, bug. IDg, mak. lag, sin. 18g, gen. Joga, luh,
gen. /uhu, glu. lug, dlu. lugJt.. p. slovin. st. lpg, r. Jug, gen. luga,
ukr. Juh, gen. Juhu, bjr. Juh. - Lesto u toponimima (Lug).
Razne izvedenice - usp. lilgar, lilinjak (hrast lunjak) itd.
Prvotno je praslavenske bilo "rit, zemljite
obraslo grmljem iz kojeg se razvija uma"; usp. ime zemlje na istoku Nje-
'Luica" (iz toga nj. Lausitz).
Usporedi psi. slovin. Jega "nizina", r. dijal. Jjaga ''blatno mjesto;
blato; lokva".
Usp. lit. lenge "nisko zemljite, dva brda".
Pomilja se na to da je polazno ie. *Jeng- "kriviti" (usp. slovin.
"kriviti") za *Jenk-, za koje v. u luk - ili je do dolo tek
u praslavenskom (radi ekspresivnosti).
lug. gen. J{Jga
Od psi. *Juga/*Juga: bug. luga, hrv. Juga "pepeo", sln. /{Jg i liig, gen.
l{Jga, louh '1ug", lu. luh, polap. liiug, p. lug, r. Jug m., l{Jga ukr. , bjr. Juh.
Pridjev liJan "pun pepela; za boju"; usp. IU:iti, /Oim (kae se !ui da
omeka), Juati "posipati pepelom"; dalje /Uina.
praslavenska *JugD je iz stvnj. /ouga '1ug" (>
nj. Lauge).
Stvnj. louga poteklo je, skupa sa stnord. Jaug "voda za kupanje",
Ieah '1ug" od germ. *Jaux6, to je od ie. *Jou-kil. - Indoevropski je
*Jou(a)- {st. *JouH-) "prati": arm. loganam "perem se" ( *Jow-anfi- ),
"perem" ( *Jow-o), !at. Jauo "perem, mijem, kupam (se)" (Jat. Jauare "prat i
(se)" > roman.: rum. Ja, tal. Javare, retorom. engadin. Javer, furlan. Java,
Javer, prov. lavar, kata!. Javar, p., port. Javar; - ovamo Javab8, gen. JavabOa
"umivaonik", to je preuzeto iz crkvenog latinskog: obredne:
pranje, s Javabo inter innocentes manus meas, Ps 26:6, gdje
"oprat u prijevodu KS "U nedunosti ruke svoje perem"), Jauatrma),
latrina "izljev za vodu; zahod" (usp. Jatrina), ir_ 16-chasair "kia" ( *Jow-o_-).
stir. Jwith "pepeo", kimr. lludw, korn. lusow, bret. Judu isto (*Jou- tw-1-
srkimr. g/au, kimr. gwlaw "kia".
387
JUk
Od psi. *loo: stsl. Jula,, bug mak. luk, sin. lilk. luk. polap. Jiiuk.
p. luk. r ukr., bjr. luk.
Praslavenska iz germ. *Jaukaz (> stisl. laukr, sleng!. Jeac.
engl. leck "poriluk", stsas. Jok, nizoz. look, stvnj. louh, nj. Lauch
u engl. garlic isto).
p(jri/uk ima p(jr roman. < Jat. porrum "luk, vlasac"; priisluk, da-
nas praziluk. ima prvi dio iz prason "poriluk".
za razne vrste su se preuzimale, skupa s lukom; usp.
IZ furlanskog, kapula 12 dalmatskog, kromid iz sogan iz
turskog.
Jiik
Od psi. *Jq/a,, gcn. *Jpkil: stsl. /qh, bug. hk, mak. lak. sln.18k. Juf<.
.
Usporednice su u baltijskom Oit. Jafikns "luk, svod, !atv. liloks
"zavoj, luk") i germanskom {stengl. loh "remen" < germ. *Jayhaz). To je od
ie. *Jonk-o-s.
Indoevropski je korijen *Ienk- "savijati": lit. lefikti, lenkiu "savijati", u
psi. isto (stsl. lt;t1) itd.
le. *Jen.k- poteklo je od nostr. *lonKa "savijati": ?afraz. (hausa Jankwft-sa/
ta1*wa-sa "savijati", s kauzativnim -sfi, karekare ril)ka '1uk" itd.). urai. *lol)ka
'ispraviti, izravnati" (pbfin. *Jonka- "savijen, ispravljen" u fin. olla Jongallansa
na boku; biti pritvoren {o vratima)"), drav. *tonk- "savijati (se)" (ta-
nul. ton kul :objesiti visjeti"), alt. *lol)a- "savijati, sagibati" (mong. *tol)
ga-:_ tol)go1-, halha, burjat. !ongoi- "sagibati se"; tung.: evenkij.
lol)ki- savtti se , even. lol)a, IU1Ja, nUJ)a 1uk; strijela").
i usporednice, npr. austroncz. *Jeku'
savtja 1 .
lUka
i "!rat.ina" {usp. Banja Luka). - Od psi. *Jpkfi: csl. lpka "dolina,

zaljev' , bug. 11,ka, mak. laka '1ivada, travnjak", sin. loka "livada"
tJal. dolina", louka, /uka, lu.luka, p. lqka, r. lukA
zavoj, okuka, zavijutak {rijeke); luk, svod", ukr. JLJka, bjr. lukft.
Za m. rod */ph v. u Jak.
. To Je ie. *Ionk-a, to je i u oset. iron. liink, digor. Jancii "nizina"
ht. "P;<;>plavljivo zemljite, tratina, dolina", !atv. lafika "ravnina, livada;
rtjeke a v:to_ i u stind. Lalikil 'Lanka, Cejlon" (> prakrt.
u engleskom imenu Ceylon [sfbn] jest
imena Sn Larika) 1 mozda u lat. lmx "zdjela plitica" toh. B Jelike
0
ronak, kosina". . ' '
F *!anka "udubina; korito" (u junoj
vicarskoj, Sjevernoj Italiji lanka i sl.; usp. vie. Jauch
lukav, a,
0
1
,_9d psi. *JpkfiVb, a, o, odr. *JokaVbjb: csl. l9lv1Vb, mak. lukav, sin.
0
0\dv.. r., ukr. lukft vyj.
na -aVb od *Ip/a, "luk" (za usp npr sin zVJ't '"ukav" .
... a'Vlt "zavijen").
1

I
I
i
388
lu.na
Od psl. *Jiina, ak. *Jiln{J: bug. Juna, mak. Juna, sin. lt1na, Juna ("sjaj"),
Juna, polap. Jiiuna, p. luna ("odsjaj plamena", st. '1una"), r. Juna (i dijal.
"odsjaj na nebu"), ukr. Juna ("odsjaj; odjek") .. . . .
To je (preko *Juxna) od ie. *Jouk-sna tijelo, svjetiljka : av.
raoxnii "svjetlo", srperz. ron "svijetao", klperz. roan (iran .. *rauxna-), lat.
Jiina "luna, mjesec" (roman.: rum hmii, veljot. Joina, tal., sardm. logudor. Juna,
retorom. engadin. ft.ina, Jiiiia, furlan., fr. lLme, prov.Juna, kata!. JILma, p. lLUJa,
port. Jua), prenestin. /osna, srir. Juan isto, prus. lauxnos mn.
'I. Jui5. .
lu ati. IGpam
POd psi. *lupati. Zvukoopisno. Usp. /Opiti, l[!pim. dalje
itd. - Usp. i olupak. gen. olupka, olupina itd.
Najvjerojatnije zvukoopisna Moda je povezana
J(Jpiti (v.J.
lupetati, l[!pkati
(ukrtanjem?) s
lupe
"tat, kradljivac, razvojnik" (st. lupei, "grabe, u govorima i
''lupljenje" i sl.). - Od psi. *Jupeb . "razbojstvo, grabe, sin.
J(Jpe m. ''lupe", Joupe "grabe", /(Jpe, p. lupie isto, slovin. lupie
''koa, mijeh; oteta roba; grabe; prhut", r. dijal. lupe "grabe", ukr. lupi
drveta s kojih je strgana kora", bjr. dijal. Jup6 "prhut".
Imenica *Jupeb je ili od *Jiipiti "udariti" (usp. maznuti "udariti;
ukrasti") ili od *liipiti ''l(Jpiti, ljutiti" (usp. u loupiti "oteti, oduzeti, ukrasti",
p. isto, te npr. u nas Odrati "oderati, olupiti", ali i u koje dje-
lomice zadire i u "pokrasti nekoga"). - V. l(Jpati, J(Jpiti; usp. i
roba (v.).
Od imenice *lupei, je glagol *Jupeiti: hrv. lilpeiti, loupeiti
"otimati, l(Jpeif, p. rij. isto. - Dalje u nas /Upeati;
usp. i JUpetvo, Jilpeki, /Dpean.
lupoitid. lupi ' N1 .. i y b i k.I . l J' 1 J'. y ,
ps . iip1l1 upth, JUShtt : ug. up11, ma up1, s n. up1 1, up1m. c. 1ou-
piti, p. r. /upit; /upiju itd.
Usp. Jl)pina, olupina, l(Jpe.
Indoevropski je korijen *Jcup-: stind. lopayati "povrijedim, otetim" (*Joup-_
-eje-, kao u sl. i balt.; indoarij.: prakrt. lovci "unitava", stgudarat. Joa1
"iba"), *Jopyate "nestaje" (u indoarij.: prakrt. JoppaT"nestaje; je''. ori)a
lopibii "unititi", marathi lopl)e "nestati; leati skriven"), J(Jpyate "12gublJen J.e:
uk.lonjen je" (indoarij.: prakrt. Juppai "uniten je", gudarat. Jap(a)va
se"), lumpati "unitava; krade" (pali lumpati '1omi, prakrt. lwiJ/J<!,1
"unitava"), kalaa Javem "sakrijem se" ( *Jop-aya-), Jfpe "tuga, alos!.
Jj]:JeO "alostim; got. Jaufs "list", stnord. Jauf, dan. Jev, v. lov,
stengl. Jeaf, engl. Jeaf, nizoz. loof, stvnj. Joup, nj. Laub isto (german. *Jau{3az.
*Jauf3am. od *Joup- ili *Joubh-, v. nie), lit. /l)pti, lupu kou", !atv.
Jupt isto, lit. Jaupfti '1jutiti", latv. Jaupil ( *Joup-i-, kao u sl.) itd. .
Usp. ie. *Jeub- u !at. Jibcr '1iko" i ''knjiga" (> roman.: rum. lior, Jaor "It-
ko"), stir. Juib . "trava", stisl. /aupr "ko", psi. *Jub11 (Jilb "kora drveta; liko",
v. to; usp. lubenica).
Usp. ie. *lep- (< *lwep-, to je osnova II prema osnovi I *Jeup-) u
Jep0 "derem koru", Iepos sr., Iop6s m. kora, koa" (/ep/s, gen. lepfdos 'ijus-
389
ka"; to je u JcpidOpteri '1eptiri"), alb. Japii '1ist", lit. Jiipas, latv. Japa isto.
le. *Jeup-/*Jep- (i *Jeub-) poteklo je od nostr. *LoP.A "oderana kora; op-
na biljke": afraz. *lp- "oderana koica, opna" (sem. *lp'-. arap. Jf' "derati ko-
ru; udarati"), kart. lgruz. lapan- ''lub, liko"), ura!. *Lop11 "oderana kora, list"
(marij. Jopa '1ist", mansij. lop "ko od brezove kore").
usporednica jest sinotib. *Jep "ll!piti"; usp. npr. tibburm.
*!ep npr. u /ep, garo rep, luej hlep, lip.
lutati IGtam
Od psi. *lutati: bug. lutam se, mak. Juta '1utati", sin. lutati "teko traiti,
polako teko, polako i neuspjeno neto raditi", dijal. loutati "vakati,
polako jesti".
Usp. psi. *Jytati: bug. lftam skitati se, lutati", r. dijal. lytat' "lije-
niti se, dangubiti".
U tom je ie. *Jau-t- (*lutati), *Ja-t- (*Jytat1), od korijena *Jet.r "ostaviti",
za koji v. u polovan.
S istim proirenjem -t- jesu jo npr. (arkadij.) leU!on "od sporosti",
stengl. lfedre '1akouman, slab", srnnj. Iiiiider ''lakoumnik", nj. Jiederlich "la-
kouman, nemaran" {germ. *Jiupriz < *Jeut-ri-s), Lotter !atv. Jutet,
Jutmat "razmaziti (se)".
Ne znam za usporednice toga korijena, no na bi
se razini radilo otprilike o *LAHU, *LVHA.
Zanimljivo pak je ovo: da se radi o indoevropskom korijenu *leut- od
nekog *LUf11, dalo bi se pomiljati o nekoj vezi s tibetobur-
manskim *g-Jwat "osloboditi, pustiti" (gdje je g- direktivni prefiks), to je u
tib. hlod-pa "oputen", lot biti slobodan", burman. !wat ''biti
slobodan". No to bi bilo zasad prenategnuto.
- Osim toga, moe se pomiljati i na *LAHU/*LVHA + *!11 (a onda
i u
lutka
Od psi. *IQ!bka: sin. IBtka, 16tka (''biljka Asphodelus sp."; lutka iz h.),
loutka, dijal. lutka, p. r. dijal., ukr., bjr. dijal. lutka (r.
"nadvratnik", ukr. "stup prozorskog okvira", bjr. oboje). - Usp. *JQtah: h. JU-
tak. gen. /Utka, str. Jut11h glumac, ukr. Jut6k, gen. lutka
lipovo stablo; liko mlade lipe", bjr. dijal. Jut6k kose; dovrat-
ni.k". - Usp. i u 'luka St. gen. ( < to je danas
u srpskom odmilica.
y od psi. *l9tw'*J9to/*J9ta ''lipova kora": sin. lot "divlji grah'',
;
1
-.diJal. lut '1iko (lipovo)", p. lt;t "prut", r. /ut '1iko, Jipova kora", dijal. Juta
tpa", Juto '1iko, lipova kora", bjr. Jut "mlada lipa, kora mlade lipe" itd.
Psi. *J9t11 poteklo je od ie. *Jont-o-s. Korijen je *Jent- "gibak": stind.
Jata vrj)ea, povijua" ( *Jl)tii; indoarij.: pali Jata, prakrt. Jayii, sin-
hal. /Jya itd.), sina Ja ''krastavac; (arij. *Jata), alb. Jande, Jende "gra-
eJate "jela" ( *e-ll}t-ii), lat. lentus "ilav; vitak. gibak. mek;
spor (> roman.: tal. lento "polagan", sard. logud. lentu "mek", fr. leni
polagan". prov. fen, p. liento "vlaan", port. lento), stnord. Jind . "lipa",
lmd(e), engl. linden, stvnj. Jinta, nj. Linde isto (germ. *JindO) stnord.
lzndi m. "traka", stvnj. lind(i) "mekan, njean", Jit. lenta "daska,
l utrija
Preuzeto iz nj. Lotterie, to je dolo iz ili fr. lotcric ili izravno iz izvora,
390
nizoz. loterij "igra na lutrije dananjoj jesu u XVI. st. u
Nizozemskoj {no igre sa drijebom poznate su u mnogo starije vrijeme, uo-
stalom, usp. drijcb), i otad se ire po raznim zemljama {u austrijske
zemlje 1752; u Hrvatskoj i Slavoniji od 1762. g.).
U nizozemskoj loterij jest lot sudbina, dioba". To je, . sa
got. hlauts "dio, usud", stnord. hlutr, stengl. hfot "dio, udio, izbor", engl. Iot
"drijeb; dio, udio; usud, sudbina; kup, gomila; sve, svi" {iz toga je u hrv. Iot
"neka dionica", u sklopu lot dionica), srnnj. lot, nj. Los "udes, sudbi-
na; {iz toga 15z u srpskom) od germ *hlutaz. -
Usp. *hleut- u glagolima: stnord. hlj6ta 'baciti (drijeb i sl.); (dobi-
tak, stengl. hftX>tan, stsas. hliotan, stvnj. hlio33an, lio3an, srvnj. lie3en
"dobiti,
Iz *hlot "sudbina, je fr. lot "dio, udio;
tica zemlje; zgoditak''.
S evropskog je zapada dola i loto: izvor je tal. lotto ili fr. loto (to je
iz tal.). Talijanska je iz germanskog izvora (iz
Same germanske jesu od ie. *kleud-1 *kleut-, to je od korijena
*kleu-, *.klau- (za v. u kob), za koji v. u - Usp. jo
lit..kliuti objesiti", kliutis, .kliute "prepreka, zapreka", .kliaute "pre-
preka; pogreka", latv. kjut "prispjeti, dospjeti, postati", kjaustities "ostati vis-
jeti"; kauzativi na -d-: lit. .kliudjti "objesiti", kliaudjti "smetati, itd.
Lj
1eto
J Od psi. *Jlto: stsl. leto, bug. ljato, mak. leto, sin. Nto, leto, leto,
lu. leto, p. lato, r. leto (dijal. i "jug"), ukr. lfto (usp. jo bjr. "zagrijati").
Od ie. *Jetom sr.; usp. *leto-, *Jato- "toplo doba; dan, ljeto": stir. la(i)the
"dan", gal. Jat "dan" (*Jati-), stgutnij. laf>igs "u v. dijal. Ja{d}ing
i Jadigs "prolog {germ *!ep-). (Slavensko je
"godina"
se da bi *leto mogla biti iz sklopa *leto "toplo vrijeme"
(postoji i miljenje da je *Jetb '1ijep", usp. letnj "prijateljski;
drag, mio, lijep", kao fr. dijal. bcau temps, kalokafri "ljeto", upravo '1ijepo
vrijeme"). Zapravo bi indoevropsko *Jetcr moglo biti sufiksom
-to- od *Je- "popustiti", koje je, s raznim proirenjima, u got. lats "polagan,
trom, lijen", lit. Iinas "polagan, trom, miran", psl. *lem '1ijen" (v.). Za zna-
vezu usp. *jugb < ie. *jou(a}- "mijeati, prema lit. jaukiJs
''krotak, mek, ugodan". Tako bi *leto bilo vrijeme kad je zima
popustila.
ljosnuti ljOsnem
Od psi. *JosknQti morav. losknouti krenuti; tresnuti, ljosnuti",
r. dijal. 16snut' "udariti; pasti, ljosnuti".
Psi. *JosknQti je od glagola *Joskati (sin. laskati, JBckati "srkati,
mljackati; krckati; pljuskati, brbljati", Joskati "krckati",
r. dijal. 16skat' "udarati, pucketati, krckati", ukr. 16skaty "udarati, treskati"),
to je, kao i *Jeskati (bug. dijal. f6skam "udaram, pljeskam", sin. leskati "pu-
cati, pucketati", dijal. fekaf, r. dijal. Jiiskat' "udarati, - zvuko-
opisno. Zbog zvukoopisnosti i ekspresivnosti jest i Jj umjesto 1.
Usp. lit. JaskUoti "veselo pjevuiti'', lazgwti "veselo brbljati; gluposti".
ljUhiti, JjGbim
Od psl. *!ubiti: stsl. ljubiti, bug. Jjubja, mak. ljubi, stsl. JjUbiti, libiti,
glu. dlu. lubis, p. r. ljubit', JjubljU., ukr. Jjubjty, bjr.
. Usporedan je pridjev *fubb (sin. ljilb, ljuba, o, itd.), od kojeg je
menica *fuuby, gen. *fubive, ak. *fubi,Vb (hrv. JjUbav, r.ljub6v' itd.).
Glagol odraava indoevropski iterativ *Jeubh-eje-, a pridjev je *lcubh-o-s.
lndoevropski je korijen *Jeubh- "strasno eljeti; mio, drag": stind. lubhyati
udi, eli" ( *Jubh-jc-; indoarij.: pali lubbhati "eli, prieljkuje'', prakrt. lubbhai;
rom. (Njem.) lubev- 'biti zloban, biti ljubomoran", lubni, lublin 'bludnica,
drolja", hind. lubhanii "rasplamsati elju"), lobhayati elju"
( *Jeubh-eje- ), lobhyatc "mami, zavodi", lubdhfll:i "eljan" ( *Jubh-16-; indo-
392
arij.: pali, prakrt. /uddha- "pohlepan", stgudarat. liidhaifi "poeljan" itd.). ka-
mir. liibr.m "eljeti; elju" (arij. *lobh-ya-), perz. Juftan "poludjeti (od
udnje, ljubavi), biti ljubomoran", dijal. Jypta "druica; ljubavnica; bludni-
ca", alb. Japs "elim", /um "sretan" ( *Jubh-no-), stlat. Jubet, lat. libet "mili
se, se" ( *Jubh-; tat. libet jest u rum. -lea u acolea, acilea), libi-
"pohota, pouda" (iz toga Jibldo "spolna elja"), oskij. Joufir ''ili", gol. liufs,
stisl. liUfr, steng. engl. lief ("rado"}, stfriz. liaf, stsas. Jiof, nizoz. lief.
stvnj. liob, nj. lieb "drag" ( *Jeubh-o-s). stengl. lulu, engl. love, stvnj. lupa,
njem. Liebe "ljubav" ( *Jubh-), lit. liaupse "pohvala" ( *Jeubh-s-).
Indoevropsko *Jeubh- poteklo je od nostr. *LubA "biti edan", koje je jo
u afraz. *!wb (arap. /wb-, stegip. lbj, kopt. bohejr. ,fajum. ibi, kopt. ah-
mim. ibe-, lab- '1jubiti, voljeti": dera law-, tangale fob-).
ljudi. gen. ljUdi
Danas mnoina za imenicu Nekad po deklinaciji na i (usp. gen.
mn. JjUdi).
Od psi. *JjOdb: stsl. ljudi. (/judim "slobodnjak"}, bug. Jjud "narod", mak.
dijal. /judi mn., !ide, ludi, glu. ludto, dlu. /ue, p. ludzie, r. Jjud
vjek", JjLJdi mn., ukr. JjUdy mn., bjr. /jUdzi.
Od ie. *Jeudh-i-s, mn. *Jeudh-ej-es. Usp. stengl. "narod", stsas.
stvnj. Jiut, nj. Leute '1judi'', lit. Jiaudis "narod, ljudi", latv. /audis "ljudi,
narod''. - Ovamo ide i ime Lidije, u zapisu Lj dia (Lyd6s '1-idijac",
mn. Lydo11, usp. i karijski zapis mav-)od-ou (s mav- kakvo je i u starijem
imenu Lidijaca, u zapisu Meones "Meonci").
Od indoevropskog je korijena *leudh- "rasti" (za usp. rasti : rod :
narod) naziv za slobodne ljude: eleutheros "slobodan", lat. liber
isto (usp. liberalan i dr.; lat. > roman.: stsardin. logudor. li(v)eru "imalac, vlas-
nik, posjednik", prov. liure "slobodan", katal. Jliure), liberi "djeca", falisk. lofer-,
usp. i venet. Lo.uzera.i. . dativ osobnog ime (odgovara latinskom Libera),
lo.uzeroipo.s. dat. mn.
le. *Jeudh- "rasti" jest u stind. r6dhati, r6hati "raste, razvija se" (indoarij.:
prakrt. rohaI "raste", hind. pjesn. rohana "uzdizati se"), av. raoSaiti "buja, ja-
alb. vella "brat" ( *swe-loudh- a), polem "svjetina, narod" ( *leudh-m-),
kelfsh lat. liberi "djeca", stir. /uss "biljka" ( *Judh-stu- ), stkorn.
les, kimr. llysian, bret. louzon isto, got. Jiudan "rasti", stengl. leodan, stvnj.
liotan isto.
ljwjati (se), ljGljam (se)
Od psi. *!ufati mak. lula (se), Jilati, lulati, ukr. JjUljati itd.
Glagol opisna postanja.
ljuska
Od psl. *!uska, to je */uska (usp. kajk.
Usp. bug. JjUta, h. JjUtiti (se).
*Jusk- jest od starijeg *Jupsk-, s lup- koje je u *lupiti (v. lt1pit1).
ljGt, ljuta, o
Od pst. *JjUt'b, *ljuta, *ljuto, odr. *Jjut'bjb: bug. ljut, mak. lut, sin. ljut,
ljuta, Jitf, futy, lu. luty, r. Jjutyj, bjr. ljuty.
Nejasno. Povezuje se s kimr. llid '1jutnja, srdba" (Ja-to-s).
Pomilja se i na to da je *Jjut'b < ie. *Jcu-to-s, s *Jeu- "lav" (u ruskom.
se folkloru naziv za kralja ivotinja Jev-z ver' poklapa sa sklopom JjufyJ
zver'). Usp. i alb. lete "griva" (*leut-).
M

Usp. bug. mak. sin. ukr.
Najvjerojatnije od uzvika za vabljenje kakav je mfic, usp. mDc prema
hrv. miica, sin. m6ca, mTc prema mfca itd.

Od psi. *mfltjexa: stsl. matexa, bug. mAtexa, mak. matea, maxea, sin.
macecha, macocha, lu. macocha, p. macocha, dijal. macecha,
slovin. maciexa, r. ukr. bjr.
Psi. *mfltjexa poteklo je od indoevropskog komparativa *mat{r}-jes- (za-
pravo od *mat-jes-a), to je u ovom materi". Usp.
komparative koji su u !at. mulier "ena", mafertera "tetka, materina sestra".
- Za dalje v. mati.
maknem
I maknuti. - Od pst. *111bknQti csl. 111hknQti sin. makniti {se), mak-
nem, i meknfti (se), meknem, mknouti, p. bjr. itd.
Usp. dOmak, p(Jmak, smak, prilog i prijedlog nadOmak itd. - Imenica za-
mak, gen. zamka je iz zamek ili iz r. zamok: to su prevedenice
Schlo/J, od schlie/Jen "zamaknuti vrata, zatvoriti vrata".
Iterativ dobiven duljenjem 'b y *mykati: hrv. mikati, fonda po
prezentu infinitiv mJ'caf1), sin. mfkati itd. (Zapravo tu moemo vidjeti
ie. *miik-.)
Usp. sm6cati se, smDcam (pst. *mukati, s ie. *mouk-); imenica sm{]k.
lndoevropski je korijen *meuk- "kliznuti, spuznuti": stind. mucati ( > in-
doarij.: prakrt. mu(v)ai; sinhal. mudanava inf.). muiicati "oslobodi" ( > pali
muiicati "oslobodi, napusti", prakrt. mwilcaT isto, sindhi muiijanu "poslati",
orija muiiciba "napustiti", sinhal. musanava "osloboditi, ostaviti
1
' itd.), ina
nii6iki (arij. lit. mUkti "osloboditi (se), !atv.
mukt "odvezati (se)" itd.
made
I made. Usp. u nas i oblike kao mlade, mlade (ukrtanje s mlad, zbog
toga to se made pojavljuje od rane mladosti} i st. majde (s j umjesto /).
- Od pst. *madeb: bug. made, sin. mfide, r. dijal. made, mate, malc.
U *made.I, najvjerojatnije je -eb sufiks, a onda se *mad- s
*mada {sin. mada "mrlja" i "sazrijevanje p. dijal. mada "plodan talog
koji ostaje poslije poplave oko Visle; na dnu voda blato na
poljskim putevima", slovin. mada "blato, mulj").
394
Polazno u *mad- jest "blato, vlaga". Made bi bio nazvan po
tome to se kao to se na koi vlano mjesto.
Za *mad- polazno bi bilo ie. *mad- , od korijena *mad- (st. *maxd-?)
"mokar, vlaan; curiti, kapati": stind. madati, madate "struji, vrije", madaJ:i
"opojno medas- sr. "salo, mast", medyal; "mastan" ( *mad-do- ili
*mad(e)s-do-), skit. (u zapisu) Mat6as "Dunav", arm. matal "mlad,
svje, njean", madao se, rasplinem se", maz6s "prsna brada-
vica" ( *mad- d6- s), mast6s "grudi, prsa" ( *mad-t6-s-, usp. mastitis "upala
dojke"), alb. manj "toviti, gojiti" ( *mad-njo), majme "debeo", maze "vrhnje
na mlijeku" ( lat. "mokar sam'', mattus "pijan" (
stir. mak/im ''kidam se", stvnj. mast 'brana, krma, tov, irenje", nj. Mast,
Miistwig "tov, tovljenje, irenje".
magarac, gen. magarca
magar (u XVII. st.), magare, gen. magareta (onda od toga pridjev ma-

Balkanizam iz gomari, gomari(on), to je izvedenica
od g6mos "tovar" (po tome prevedenica tovar), to je od istog ie. *gem- kao
gomolj, saeti itd.
Usp. alb. gomar.
Sama je zapravo po semitskima, usp. arap. J:iamar
"magarac". Dakle je mediteranska prevedenica. Usp. jo u semitskim
j ezicima ugarit. gmr "dopunjavati", juarabij. gmr "skupljati'', akad. kmr
"skupljati, stavljati na hrpu" itd.
magla
Stariji je akuzativ maglu - Od psl. *111hgla, ak. *mhglp: csl. 111hgla,
bug. 11Ibgla, mak. magla, sln. magla, mhla, miha, hmla, glu. mh/a,
dlu. mla, p. mg/a, r. mgJa, ak. mg/U, ukr. mhla, bjr. imhla.
Od ie. *mighJa, od su jo omikhle, alb. mjegull, lit. miglil, ak.
!atv. mig/a "magla". - Korijen je *meigh- "magla, kia": stind.
meghafJ (indoarij.: pali megha- "oblak, oluja", prakrt. meha- "oblak, kia",
rom. (azij.) mi' ''kia", asam. meh, orija miha ''kini oblak", maithili meh(a)
"oblak", hind. meh, meh "kia", sinhal. mey, me itd.), ina me "oblak", av.
maeya-, hotsak. myo "oluja" (iran. *migawa-), perz. mey "oblak", arm. meg
. "magla", stengl., engl. mist "magla" {germ. *mihsta- < *migh-sto-), usp. r.
mga "sitna kiica, pravica, izmaglica; hladna magla" ( *111hga), mit' "sipiti (o
kii)" ( *mbiti).
*meigh- "magla, kia" razvilo se navjerojatnij e od "svjetlucati,
treptati, miriti; od toga je lit. migti, mingu "zaspati", miegas "san",
mieg6ti "spavati", psl. *migi, (mig), *migati (migati) , *Inbati (s proirenjem
-ir- i metatezom m > m u miriti, mirim, s -ur- mLJ.riti kao npr. ukr.
muryty).
mahati, maem
Od psi. *maxfiti, *11k1p: (to je sekundarno od *mastiti, *maQ < *mas-
jQ, s iterativnim -s-): bug. dijal. maa, mak. mava, sln. mahati, mJ:
chati, machaf, glu. dlu. machas, slp., p. d1Jal. machac,
slovin. maxac, r. maxat', ukr. maxaty, bjr.
Usp. mahnuti ( zamahivati, mfih, domah, domaaj, zamaaj, za-
manjak, promaha (u nekim govorima promaja), omtih, omaka, mfihom
(kajk. mam), &lmfih itd.
395
U psi. *maxfiti jest *ma- "gibati (se), ljuljati, njihati": bilo bi ie. *ma-s-,
a usporedno je lit. mosooti "mahati".
Usp. psi. *majfiti, *mfijQ "mahati, davati znakove": sin. majati "gibati", r.
maja!' "njihati" itd. (usp. u srp. zamajac "zamanjak"). - u tome bi bilo
ie. *mii-j-.
le. *ma(i}- "njihati se, mahati" dalo je menfo "ukazujem, otkrivam,
pokazuj em" ( "pokazujem rukom"; *ma- ), ?tat. m0s, gen. m0ris "narav,
(usp. rrriral prema pridjevu; od *m0re jest fr. moeurs), srengl. m6d,
engl. mood "raspoloenje, volja", nj. Mut isto (germ. ''koji namjera-
va" < *ma-do-s), Jit. m6ti "mahnuti", latv. mat isto.
To ie. *ma(i)- jest od nostr. *maHj(e) "njihati se, mahati": drav. *maya-
"njihati se, kolebati se" (tamil. maya-"grijeiti, alt. *mayi- "nji-
hati (se), mahati" (turk. *maj- "sagnuti (se)": kazah. majasf.!.-; mong. *maji-
'iskriviti se": halha majga "krivonog"; tung. *maji-/*miijT- "njihati se":
evenkij. miij-; korej. meida "bacati se").
mahovina
Od psl. *11Tbxovina, to je izvedenica od *rrrf,n, gen. *rmxu: stsl. rmxb,
mak. mov, sln. mfih, gen. mahU/mfiha, mech, gen. mechu, r. mox, gen. mxa
itd.
To je ie. *mus-u- s, usp. Jat. muscus "mahovina" (od *mfJscus, sa sekun-
darnim dugim a, jesu tal., p. musco, p., port. musgo, sardin. nusku sa sekun -
darnim n-), stengl. mos "mahovina'', engl. moss (dijal. i nizoz.
mos, stvnj. mos sr., nj. M09s "mahovina; {germ. *musam) itd.
To je od ie. *meu-s-; za korijen *meu- v. u umiti.
maj , gen. maja
Iz Jat. maius. Svibanj, mjesec rimskoga kalendara, nazvan je Maius
(mensis) po italskoj boginji Maji (Maia). Ona je bila ena Vulkanova i mati
Merkura. Njeno ime "velika, stara, mati": Maia < ie. *mag-ja. (Vie o
ie. mag- v. u maksimum.)
maj stor
Balkanizam, potekao iz malstor, gen. malstoros, to je od
magfstor, gen. magfstoros, a to pak je iz tat. magister (latinski
sufiks -ter zamijenjen je -tor). - Usp. on-
da majstorski, majstorija itd.
Iz iste je latinske pranjem. *maistr(o), od su stvnj.
meistar, nj. Meister. (Usp. i stsas. mestar, stengl. mifster.) - Latinska je
izvor mnogih evropskih s takvim i
Iz je hrv. kajk. metar, gen. metra ''majstor", usp. i
u. drugim dijalektima isto u je da su takve
dJelomice dole iz mester. (Sin. m6jster jest vjerojatno iz srvnj. ba-
var. mQister, sa [st] do XV. st.) - Vjerojatno su iz dalmatoromanskog oblici
kao mojstar, gen. mojstra u XIV. st.).
Lat. magister majstor" dalo je roman.: rum. maestru, ta!. ma{e)-
stro, sardin. logudor. mastru, fr. maitre, prov., kata!. maestre, p. m(a)estro,
port. - Iz srednjolatinskog jezika jest kasniji znan-
stveru naslov (1 dr.), usp. magistar, gen. magistra. (Takav naslov postoji
u Evropi od XV.
. Od !at. magistralis (ventus) nastali su nazivi za sjeverozapadni vjetar {jer
Je taj glavni za plovidbu): ta!. maestrale, (Abruz7.i) mayitran(:, prov. mistral,
396
katal. mestral, p. maestral. - Iz talijanskog su u nas maestral (te u nekim
govorima i maestrao, maestral). gen. maestrala i sl. - Po latinskom je na-
stala magistrala "glavna linija" (usp. onda i pridjev magistralan, ma-
gistralan). - Iz lat. magistratus "poglavarstvo; poglavar, dravni
jest magistrat, gen. -ata "gradska uprava".
Lat. magister zapravo je "najvii, glava" (pa onda
telj, vojvoda, nadzornik" itd.), usp. magis "vie, bolje". - Zato usp. npr. iz
dalmatoromanskog . roda hrv. (Potomje) mfijstra "vrna vodoravna greda na
krovu", "konop za vrve i parangal" i sl.
Lat. magister nastalo je od *magis-tero-s (iz latinskog je npr. jo i etr.
macstr(na), macstrwc(a}), usp. i umbr. mestru vii".
Lat. magis i magnus (v. u maksimum) sadre ie. *mJ- "velik".
mak, gen. maka
Od psl. *mah: stsl. mah, bug mak. mak, sin. miik gen. maka, mak,
. glu., dlu., p . slovin. mak, r ukr., bjr. mak
Od ie. *mii.k-o-s; korijen *mii.k-, usp. mekon, dor. mAkon "mak",
stir. meccun, srir. maeccan, ir. meacan ("mrkva"), stvnj stsas. maho, mago,
nj. Mohn isto, usp. i stv. valmoghi, v. val/mo (s germ. *wa/ha- "omama,
nesvjestica").
Pomilja se na to da je indoevropska iz nekog predindo-
evropskog ili sredozemnog jezika. Mak se davnini uzgajao u
(jo u sumersko doba), ali ga nije bilo u drugim dijelovima Bliskog Istoka i u
starom Egiptu; dakle je da je dola, skupa s biljkom, iz
nijih dijelova Bliskog Istoka.
Po indoevropska je povezana s korijenom koji je
u *mokn, 'mokar" (v.).
maksimum
Iz lat. maximum, to je sr. rod; m. rod jest maximus (< ie. *mJ-se"'XJ-s;
lat. maximus > roman.: stfr. maisme, ta!. massimo, p. majimo,
port. maxmo). To je superlativ za magnus "velik" ( *meJ-n6-s; tat. magnus >
roman.: sardin. logudor. mannu, prov. manh, stp. maiio; usp. magnitUda "veli-
za magistcr v. u majstor), za to je komparativ magis, maior
( *mei-jos; tat. magis > rum. mal "jo, vie", makedorum. ma "ali", tal. mai
''ikada", ma "ali", veljot. mui, retorom. engadin. ma, mo, furlan. ma(i), fr. mais
"ali", prov. mais "jo, vie", mas "ali", kata!. may "ikada", mes "ali", p. mas
"vie", port. mais isto, mes "ali"; major, maji5re > tal. maggiore, stfr. maire,
maour, prov. maire, maor, p. mayor, katal. major, port. maor, m6r; usp. i
maji5r, majorizacija itd.).
Indoevropski je korijen *meg(h}- "velik": stind. mahant- (indoarij.:
prakrt. mahamta- "velik", sindhi mahandI . "mueva sestra", avadhi mahatiyii
glavar, poglavar", gudarati m111Eto, mEhfo av. mazant-,
arm. mec, mega/e, (meg-n; usp. mcga-, megalomanija itd.},
alb. madh, srir. maige, usp. i got. miki/s, stoord. mikill, stengl. mycel, mice/,
srengl. muche, moche, engl. much (st. "velik"), stsas. mikil, stvn. michil isto
(germ. *mikilaz), toh. A mak, B maka "mnogo", het. mekki "velik".
le. *meg(h}- "velik" izvodi se od nostr. *magE "velik", to je dalo jo
?kart. *mag-ar- "velik, jak" (gruz. magar-), drav. *ma "velik" (tami!., mala-
jalam. ma).
malen , malena, o
Danas i malena, o; odr. maleni, ii, o. Proireno sufiksom -cn- (samo u
397
tokavskom, i nigdje drugdje u slavenskim jezicima), usp. mfil, mala, o (te
mao, mala, o), oblik mali, ii, o.
Od psi. *mah,{)b}. stsl. mah bug., mak. ma/, sin. ma/, a, o (mali, a, o),
malj, lu., p. maly, r. ma/, a, o (ma/YJ), ukr. malfj, bjr. maly.
Od ie. *mi51-, to je od *(s}me/- (sa slavenskim produljenjem?). - Uspo-
redi najblie germanske primjere: got. srna/s, stnord. mi. sma/r,
dan., v. smal, stengl. engl. smal/ "malen", stfriz. srne/, stsas srni-
zoz., nizoz. smal, stvnj. srna/, nj. schmal "uzak" (germ. *smala- < *smal-o-)
- te latinsko malus '1o, slab" ( - "malen"). No polazno je indo-
evropskog *(s}mel- bilo najvjerojatnije "sitna stoka": primjeri za to
jesu melon "ovca i koza, sitna stoka", arm. ma/ "ovca", stir. tnJ1 "(sitna)
ivotinja, stoka", kimr. mi/ "ivotinja", mala "krava", nizoz. maal
"telica".
V. manji.
malina
Od psl. *malina: bug. malina, mak. malina, sin. malina, dlu. m;lii-
na, glu. malena, polap. moleina, p. dijal. malinia, slovin. malena, r. malina,
ukr. malfna, bjr. malina.
Sadri ie. *mi51-, od korijena *mel(a}- "taman, crn": stind. malinah
"prljav, taman" (> indoarij.: pali malina-, prakrt. maliIJa- isto, nepal. majinu
"mutan, nejasan, taman", orija maliJJa "prljav, crn", maithili malin "crn,
alostan", marathi ma/ilJ "prljav", sinhal. milina "prljav, crn"), mlanai) "crn",
ma/am sr. "prljavtina, grijeh" (> pali, prakrt. mala-, rom. (evr.) me] "prai-
na'', hind. ma/ "prljavtina, izmet" itd.), kamir. malyunu "prljav", paai malfn
isto (arij. *malinas), akun mi5/, mu! "prljavtina", kamir. ma/ m. 'blato"
(arij. *ma/as), me/as "crn" (usp. melankolija, melanom, melanin, Mela-
nezija itd.), molfni5 "oskvrnjujem. prljam", alb. melenii 'brijest" ( *mel-injo-),
Jat. mulleus "crven, purpuran", got. mela sr. mn. "pismena: meljan "pisati",
stnord. rruela, stvnj. ma/on, nj. malen "slikati" (iz toga malat1), lit. me/as,
melynas, "plav, modar", latv. mel "tamnoplav" (balt. *me/jas) itd.
malj, gen. mfilja
iz balkanskog latinskog, usp. rum. dijal. maiLt, iz balkanskoro-
manskog jest alb. maj. - Za latinsku v. u mlat.
malje .mn.
Mnoina za malja, a to samo moe biti odraz zbirne imenice *trlblja, od
*mbl'b/*mbib. Usp. *nnlniVb (s u mak.
mov/iv "maljav", *mblbcb u sln. mfivec "pramen".
U tome bi bilo ie., *mJ-. Usp. *mf-no- u mal/6s pahuljica
od vune, vuneno runo' .
Polazno bi bilo ie. *me/- malje; vuna", moda *mu!- (pa ie.
st. *meul-).
Mislim da bi trebalo ispitati je li moda neka usporednica tibetoburman-
sko *mu! "mal)e" (s raznim prefiksima: tib. smin-ma "obrva'', (a-}myal,
.ra-Jmye/, !ueJ hmal, burman. (ii-)mwe "malje, krzno, perje", karen. (a}mun
isto, arh. kin. mj(w)ar, stkin. mjwi, mjwii, kin. "obrva").
mamiti, mami
. Od pst. man:Uti varati", bug. mamja "obmanjiva-
ti , mak. mam1 'lagati, varati, obmanJ1vati; mamiti; vabiti", sin. ml1miti ma-
mim "vabiti, mamiti", mamiti "omamljivati, marrdr "ob-
398
manjivati", dlu. st., dijal. mamis "mamiti, p. "obmanjivati",
slovin. marfiic "mamiti".
Usp. omamiti, namamiti, odmamiti, pomamiti se itd.; omama, pi>mama,
mamac itd.
Glagol *mamiti je od pridjeva *rnatrrb, koji se odnosio na ludilo,
ludovanje: csl. marm '1ud, budalast"; u hrv. mfim "ono to pri-
mamljuje, mamac", mam "obmana".
polazna za *ma11Ib izvedena je sufiksom -mo- od korijena *mii-
"mahati, migati, mamiti": *rna11Ib jest od *ma-mo-s.
Od *ma-n- jest psl. *maf1Qti, *o(b}ma!JQti (obmanuti, r. obmanUI' itd.).
V. mahati.
manji, a, e
Komparativ pridjeva mMen (miil), u starijem jeziku i govorima i miinji.
Od psl. *mbnjJ,Ob), usp., i s *111hnjbh(ft,), stsl. mb1ili, . 111hl1ba, sr. 111hrie,
sin. manj adv., miinj()i, mene, meni, meni, glu. rojenje, mjerii,
dlu. menej, meny, r. ukr. mene, bjr.
Praslavensko *nlhnjb(ft,) nastalo je od *!11hnvjh(ft,), u je indoevrop-
sko *minu- "malen", usp. i mi-neu- "umanjiti": stind. minati, min6ti "smanju-
je, minftho "umanjujem; smanjujem se", Jat. minus
"manje" {komparativ za parum, paruus), usp. minimus "najmanje" (od *mi-
nu-mo-s; superlativ za paruus; minimus > roman.: tal. menomo "malen",
stfr. merme "manji"), minus {roman.: ta!. meno, sardin. logudor. minus, reto-
rom. engadin. main, fr. moins, prov. mes, menhs, katal. menys, p. menos,
port. me.nos), minister "sluga, podvornik, (usp. minus, minimum,
minimalan, minimizacija, ministar/ministar), minui5 "umanjujem'', stir. menb
"manje", kom. minow "umanjivati'', germanski primjeri s -nn- od -nw- kao
stisl. minnr "malo", dnj. minn "malen", komparativi got. minniza, stisl. minni,
stfriz. min(ne)ra, stsas. minniro, stvnj. minniro, nj. minder "manji".
Indoevorpski je korijen *mei- "umanjivati, smanjivati {se)", npr. u stind.
mfyate, miyate "smanjuje se" {> bengal. miyono "ohladiti se; oslabiti"),
meiOn "manji" {komparativ za mfkros), lat. nimis "previe, prekomjerno"
{ *ne-mi-is, otprilike "nemalo"), nimius "prevelik. prekomjeran", usp. toh. B
maiwe "malne, mlad" ( *moi-wo-).
U praslavenskom pak je s komparativima bilo kao u ovim staro-
slavenskim primjerima: muki rod 111hmi < *minji-s, enski rod !11hilhi <
*minjis-J, srednji rod T11brije < *minjes < *minjos, mnoina mukog roda
111hilhe < *minjis-es.
Jedan je od indoevropskih sufi.ksa komparativa bio -jos- i -is- (> -jis).
(Tako je i npr. !at. minor "manji" - usp. minOran -, gen. min0ris, nastalo od
ie. *minjos; minor, minOre "manji" > ta!. minore, stfr. moindre, meneur, fr.
prov. menre, menhor, kata!., p., port. menor). Taj se sufiks
u praslavenskom -jh-, a njegovi su pak preici u naem jeziku samo u
komparativima laki, meki, ljepi (a u raznim govorima taj se sufiks upo-
trebljava nogo vie).
V. bolji, minuta.
mii.r
Od psi. *man,: sin. mfir. - *marh . (miir ., gen.m1r11 i *mara
(mara).
Usp. nemar; maran, nemaran, marljiv.
Psi. *mariti u mariti, marim, usp. "'marati u hrv. kajk. marati, sin. miirati.
399
U mar- jest a < o prema o < o u *moriti (v.). to se
usporedi umirati za ("umirati za "jako eljeti"
'brinuti se").
Usp. p. "matati" { ''brinuli se").
marka
Iz tal. ma rea ( < srlat. marca, to je iz gcrm *marko) ili iz nj. Mark
Sva ("potanska marka", "znak tvrtke", novac", "sta-
rogermanska seoska u srednjem vijeku u ili
administrativno itd.) su povezana (npr. "potanska mar-
ka" "taksa") - germanska *marko je "znak" i "granica"
("znak, oznaka": stengl. (angl.) merc, (zapsakson.) mearc, engl. mark, stfriz.
merke, stsas. marka, nizoz. mark, stvnj. marcha, nj. Mark; "uma": slnord.
mqrk - usp. lit. mcdis "drvo", od "drvo na to je srodno s psl. *medja
"meda"; usp. stnord. DantnQrk Danaca", dan. Danmark).
Na koncu je iz srlat. marka i intcrn. markirati "obiljeiti, Usp.
markAcija, demarkacija itd.
Iz germ. *marko(ja)n ostavljali tragove na zemlji" jest (pre-
ko fr. marcher (iz toga marirati, mar; iz francuskog je i
engl. march "marirati").
u vezi s novcem od srlat. marcus, marca, to je ozna-
teinu zlata ili srebra (a je potekla iz neke german-
ske); iz latinskog su onda opet germanske (stengl. mare, engl., nizoz.
mark, nj. Mark).
Germanska *marko jest od ie. *morg-ii; korijen je *merg- "rub,
granica": av. maraza- "granica", nperz. marz "kraj, predio", ilir. mesap. M6r-
gentes ime plemena, Morgantion ime naselja, lat. margo, gen. marginis
"kraj, rub, okrajak, granica" ( *mdg-on-; iz loga intern. margina), gal.
*morga (to je u imenu rijeke Morge), stir. mruig, srir. bruig pre-
dio" (kelt. *mrogi-), kimr., korn., bret. bro "okrug", kimr. Cymro "Velanin",
Cymru "Vels, engl. Wales".
marmelada
nj. Marmelade, to je iz fr. marmelade, je izvor portugalska ili
spanjolska mcrmelada "marmelada (od dunja}". To je izvedenica (sadri
r?manski sufiks -ata) od marmelo "dunja" < lat. melimelum "jabuka mede-
dunja", a to je iz melfmelon "dunja" i "sok od dunja". U toj je
.meli "med" i melon "dunja". Roman. me/ime/um dalo je p. membrillo,
marmiellu, port. nwrmelo "dunja". Izvedenica je port. marmelada, iz
cega su p. mermelada, fr. marmelade. - pekmez jest iz t. pekmez "u-
vareni sok", a to iz perz. begmaz vino".
ma.rt
je za oujak preuzet iz latinskog jezika. U starijem jeziku i u
govorima Ima I miirat, gen. marta, gen. (to je iz dalmatskog
odraza latinske miirac, gen. (po talijanskom ili po
usp. u B. Oujak, ima dana JI, u A Drugi dan mi-
seca marca ili oujka.
U j.e oujak bio prvi mjesec u godini. U oujku se obavljao
obred tjeranja zime, starog Marsa/Marta. Naziv mjeseca bio je Martius
(rnensis), to je "Marsov, Martov (mjesec)".
Mars je bio stari rimski i italski bog, i bio je jedan od tri boga koji su na
bili na vrhu rimskog panteona (s gromovnikom Jupiterom i bogom
400
narodnog sabora K virinom, Quirinus, po kojem se i Rima nazivaju
kviritima, Quirites).
Jedno starije latinsko ime Marsa bilo je Mauo_rs, usp.
osk. Mamers (ital. *mar-mart-s, *ma-mert-s). Najstartjl Mars bio je 1 bog
plodnosti i zelcrula, i bog divlje prirode, i bog rata (kasruje je za Rimljane
on bio samo bog rata). Podosta iz starijeg lika . poklapa .sa
skim likom Jarila (odjeci su u liku Zelenog Jurja, v. u JUJaJ). M1shm da ntje
to da je slog mar- u imenu Marsa i u imenu Mara (v. u JUJaj,
bubamara).
Marsu se prinosila i konjska rtva; i u jurjevskim pjesmama su
tragovi konjske rtve. Mars je imao tri ivota (to me na Jarilov
sveivot: Jarile se iz drugog svijeta zato da bi donio zato se
povezivao sa sinom boginje polja, svijeta
Feroruje (Feronia) Erilom, Erilus (sm boginje donjeg svijeta, IZ kakva se
Jarilo, ima ime imenu Jarila!).
U Marsovu imenu i drugim takvim imenima likova i likova pove-
zanih s takvima - krije se i drevna sveta igra (usp. najstarije veze prasla-
venske *jbgra) i korijenima: *mer- "umrijeti' (veza s
druzjm svijetom), *mar- "more" dolazi od mora) itd ..
Ciru mi se da se s vremenom jOS mnogo toga zarumlJ1voga u vezi
s najstarijim Marsom.
maska
Iz nj. Maske, to je iz srlat. masca (> fr. masque), to je dobiveno apo-
kopom od *maskara (usp. ta!. maschera, p. mascara). Ta je iz arap.
masharah "lakrdija, luda".
mlikara mitkara, itd. dola je s jedne strane iz
kog (nj. bavar. vap., aleman. mftgar "maskiran to je iz
tat. maschera), s druge iz turskog (t. maskara ' ala", to je iz arapskog).
mata
iz r. ili iz stcsl. a to je poteklo od psl.

Usp. *mikati u sin. mikati "micati", mika me "dopada mi se, pri-
me" (usp. mik mik/Jven "dopadljiv", dalje omfkati "kulti-
virati", omJka "kultura"), glu. "migati, svjetlucati", dlu. mikas itd. .
Od ie. *meik-, usp. lat. micare "pomaknuti se", frizij. mitza "gledati", stru-
zoz. micken "mirkati, gledati".
V. migati.
matematika
Internacionalizam, iz mathematike tekhne vjetina",
mathematike epistJme znanost". .
Pridjev mathematik6s m., mathematike sr._ izveden od
mathema sr gen. mathematos pr?<l!11.7t }:JCen;a; znanj;.. znanost
tom je ie. *1111Jdh-, usp. *mo'1dh- u oom (se), . n.aoom .. (se)# upe
znam, doznam, razumijem, uvidim, shvatim . - Indoevropski je konjen men-
"mniti, misliti", s proirenjem -dh-; dalje v. u mniti, mudar.
mati, gcn. matere . . .
Od psi. *mfiti, gen. *mfitere: stsl. mati, matere, bug. mati, d1jal. mater,
mak. mater, sin. mati, matere, mati, matere, maf, mati, matere, gl u.
dlu. ma(cf), polap. motaj, stp p. st. slovin. mac, macefe, r.
401
mat', materi, dijal. mati, ukr. rnaty, mat', materi, bjr. maci, rnacery.
Od ie. *mater, *mater-: stind. mata, matar- (indoarij.: pali mfita,
miiya, asam. ma(u), bengal. ma, hind. mii(u), mlii, maiya, sinhal. mava,
ma itd.), av. matar-, stperz. ha-matii, perz. madar, stfrigij. matar (gen. ma-
teres, dat. materej, ak. mataran), arm. mayr, meter, dor. mter, alb.
moter ("sestra"), Jat. mater, gen. matris (roman.: tal. madre, fr. mere, prov.
maire, katal. mare, p., port. madre), osk. maatrefs gen., umbr. matrer gen.,
gatmatrebo abl. (usp. ime rijeke Matrona lat. Mame), ir. mathir, st-
isl. nerv. mor, v. mo(de)r, stengl. m6dor, engl. mother, stfriz. m&Jer,
stsas. m&Jar, stvnj. muoter, nj. Mutter, lit. m6te, gen. motels ("ena", dijal.
"mati"; m6tina "mati"}, latv. mate, prus. mot(en)e, mati (usp. pomatre "ma-
toh. A milcar, B miicer.
sufiksom -ter- (v. brat) od *ma (usp.
mama). -r otpalo je kasnije u nominativu zbog toga to se -ter-
nije kao sufiks, pa je razvoj iao ovako: *mater > *mate- > *mate
(usp. > *mati.
*mfit11ka (mlitka}, *majbka (miijka, majka), *matica (matica) i
druge su jo u praslavensko vrijeme.
V.
mator, a, o
Od psi. *mator0b)/*maten{jb}. csl. maton, maten "star", bug. mator
"krepak, zdrav, zreo, star", mak. mator "ovan ili jarac od preko tri godine",
sin. mat9r "veoma star, preostario", rus. mater6j, materyj "odrastao, zreo,
krepak", ukr. materyj "nemlad" (usp. bjr. mat6rny).
Praslavenska izvedenica od *mati, gen. *matere (osn. *m1ter-), no
je da se radi o nastaloj i prije praslavenskog vremena: za
*maton, potpuna je usporednica Jat. matarus "zreo, dorastao" (matarus
"zreo" > rum. moldav. miitur "truo", mcitUJ "starac", veljot. matoide), ta!.
maturo, sardin. logudor. madUJu "velik", tat. lombard. mari.ki, retorom. cnga-
!1in. madiir, furlan. madur, fr. mJ.r, prov kata!. madUJ, p port. madUJo; usp.
mtern. matwa "ispit zrelosti"), to je od ital. *matoros < ie. *mat-or-o-s, a
za *maten imamo usporednicu Jat. mfiteria . i miiteries . tvar;
drvo" < ie. *mat-er- (materia > stfr. maiere "drvo", p. madera;
materia, stfr. matire, fr. matiere, p port.matcria; usp. intern. m;1teri-
Ja/matereija, materijal}.
Po drugom od ie. *me-/*mi5- "velik" sa sufiksom -tor-
(komparativ?) pa se sa stir. m6r, kimr. mawr, bret. meUJ "velik".
mazati, maem
Od psi. mazati, *mfip: stsl. mazati, bug. maa, sin. mazati, miiem,
mazati, mazaf, glu. dlu. mazaS, p. r. mazat', ukr. maza-
ty, bjr.
s naglaskom i pomakom maziti, mazim. -
p_sl. *mastb ( *mag-sti-) jest mfist, gen. mfisti. Usp. maslac, maslo
mag-slo-}.
. lndoevropski je korijen *mag- "mijesiti, tiskati, mazati":
massi5 mijesim" ( *mag-ji5}, mageiros "kuhar", ma/..1ra
maza, mfiza "tijesto" (iz toga lat. massa "tijesto, meka gruda"; lat. massa ;
roman.: tal. massa, sardin., retoroman. engadin. massa, furlan. mase, fr. massc,
prov. masa, p. masa, port. massa; iz Jat. massa jest internacionalizam ma-
sa/masa, usp. i miisivan iz fr. massif, te masovan itd.), arm. trk1canim
402
"zdruzgam, slijepim", bret. meza "mijesiti, stengl. macian
raditi" (preko "raditi od gline, tijesta"), engl. makc, stfriz. makia,
stsas. makon, stvnj. mahhOn. nj. machen isto (germ. mak-on), "gno-
jiti; latv. (iz}mozet prevariti" (za usp. mazati

med, gen. m&Ja
Od psi. *m&h,, gen. *medu: stsl. medb, bug., mak. med, sin. m&/, gcn.
meda/meda, med, gen. medu. glu. mi5d gen. medu, dlu. mjod, gen.
mjodu, p. miOO, gen. miodu, r. med, gen. _-u/-a, ukr. med, mid, gen. medu,
bjr. med, gen. medu
Da je to bila osnova na u, npr. i izvedenica *medovina
(medovina), s -ov-. Usp. i *medy (medva "vinova loza bijela na
usp. medvenika "vrsta kruke", oko Zagreba). Osnova na u bila je u
indoevropskom: *medhu
To je dalo stind. madhu "med, sladak opojan napitak" (> indoarij.: pali
madhu "med, vrsta vina", prakrt. ma(d)hu- "med", nepal. maha, asam., bcn-
gal. mau, orija mau isto. marathi moh{o) "konica", sinhal. mihi, ml "med"),
dameli mo "vino", av. ma8u- "vino, med", oset. myd "med'', sogd. m8w "vino",
perz. may isto, "slatko vino", stir. mid. gen. medo "medovi-
na", kimr. medd. stisl. mjQ<Jr, dan. mjed, v. mjOd, stengl. meodu, engl. mead,
srnnj., nizoz. mede, stvnj. metu, mito, nj. Met isto (germ. *meduz), lit. medi.Js
"med", lat v. medus, prus. meddo, toh. B mit isto.
Starokines!<a za med jest mjet (IV-III. st. pr. n. e.; danas mi), to je,
kao i jo neke kulturne najvjerojatnije iz toharskog (toh.
B mit < pratoh. *mjat).
Isto je tako i uralska za med *met- (fin. mcsi, mete-, saam. mitt.
mez itd.) najvjerojatnije iz indoevropskog (moda iz tohar-
skog, iz vremena kad su neki od Toharaca ivjeli zapadnije).
Izgleda da je u indoevropskom *medhu "napitak zgotovljcn
od meda", a *melit- "med": hetit. melit, luvij. mallit-, palaj. malit-,
arm. melr, gen. metu, miken. me-ri-, hom meli, gen. melitos, alb. mjalt,
tat. me/, gen. me/Jis (roman.: rum. miere, veljot. mi/, tat. mie/e, sardin. logu-
dor. mele, retorom. engadin. mcil, furlan. mi/, fr. micl, prov., kata!. me/, p.
miel, port. mef), stir. mi/, gen. mela, gat. me/i- (osobno ime got.
mi/ip (germ. *mclijJ; usp. stengl. meledeaw, "medna rosa", danas
mildew "snijet").
Korijen mcl-i-t-, *me/-, moe se izvesti od oblika
*mAIHll, iz kakva mogu biti afraz. (istku. *ml(H)- "biti sladak, biti ukusan"
u sidamo ma/(')-, *mlb "med" u saho malab, somal. malab itd.), drav.
*maff-/mift- "med, sladak sok iz drva" (tami!. itd.), ?alt. *[m"/a/;1
"med" (turkij. *bal: stujg., lurkmen., t. bal, pyl itd.) - usp. ura!.
*maj8'A "sladak sok iz drva" ( *ma8:i + );1?; fin. maito "ml ijeko", dijal. "sok
iz drva", udmurt. dijal. mol "sladak sok iz drva"). .
Za indoevropsko *mcdhu smatra se da bi moglo biti iz senut-
skog - scm. "sladak?": akad. "sladak; biljka koja daje sladak
sok", ugaril. "sladak", sthebr. aramej. gcez metak isto. -
Semitskom sklopu -tk- odgovara indoevropsko aspirirano dh.
Moe Ji se pomiijati na neki utjecaj ie. *swlid-u-s "sladak"? (Neto vie
o ic. *swiid- v. pod sladak.)
V. i medvjed.
403
JJleditaciJmedia . . ._
1
. . . . _t . . d . d
Iz tat. ta/10 raznus Janje, mozganje; pnprava , s o Je 1zve emca o
glagola meditor "razmiljam, promiljam, .se'.'. .
Lat. meditor jest od indocvropskoga konJena *med- mJentl , kOJI Je
odraen npr. u stind. ar . . mi.I medomai
"mislim", tat. modus mjera, vcl1cma, mJenlo, pravtlo, nacm (roman.: tal.
mo<Jo, stfr. mucf, prov. mo, kata!. mou, stp. mucdo; usp. modus, mod, iz tat.
moda jest fr. mode, iz je "'!?f1a), stir. midiur "mislim", me<j,
got. mitan, stnord., norv. meta, sv. mala, stengl. metan, engl. st. mete mJentl ,
stsas. metan, stvnj. mczzan, nj. messen isto (germ. *metan). stengl. m6tan
"morati, preterit m6stc (od toga engl. must "morati"), stfriz. mi5ta, st-
sas. matan, nizoz. moeten, stvnj. muozan, nj. mi.issen "morati" {germ. *motan.)
K tom korijenu ide i naziv za mudraca, av. vi-mlid-
'iscjelitclj. Mede, M&ieia "Medeja. boginja iscjelitcljka", lat.
medeor medicus (> roman.: vcljot. medko, tal. medico,
mlel. miedego, sardin. logudor. meigu, stfr. mic, micge, prov., katal. metge),
medicina lijek" (roman.: ta!. pijcmont. meiina"lijek", sardin. lo-
gudor. meigina, stfr. messine, prov. mctzina isto, katal. metzina "otrov". stp.
melecina "lijek", pori. mezinha; usp. medicina).
medvjed
Od psi. *medvlch,, to je sekundarno prema *medvedh: csl. medvedb,
bug. medved, mak. medved, sin. medved, glu.
dlu. mjadwjei, p. miedtwicdt, r. medved', ukr. medvfd', bjr.
mjadzvedt.
zamjena ("medojcd") za stariju za medvjeda. - Od
prctpsl. *meduedi-, tj. *medhu i *ed-. Za tvorbu usp. neovisno nastalo
stind. madhuvad- "koji jede slatko (o pticama)"; usp. lit. mesedis "mesojed". -
Da se ne bi medvjed neeljeno pojavio u ncdobar tren, drevni mu lovac ne
bi izrekao pravo ime.
Za indoevropsko *rtlfos "medvjed" v. u 1rukodlak. - V. med.
meda
Od psi. *medja, ak. *medjp: stsl. meda, bug. meda, mak. mega, sin. me-
ja, meze. r. mea itd.
Od ie. *medh-ja, korijen je *medh- "sredina": lit. m&fe "uma", latv.
mes, prus. median isto (za usp. stnord. J11Qrk uma": ume
bile - sredine i granice - - Usp. *medh-{i)jo-s
stind. madhyalJ (indoarij.: pali, prakrt. rom. {Njem.) makar,
hind. mtijh, sinhal. miidda itd.), kamir. manz, av. mai8ya-, ikaim. med
("kria"), arm. me] ("sredina"), mes(s)os (usp. u mezo-
npr. u Mczoamerika, mezon itd.), alb. mjet ("sredina"), Jat. medius (> ro-
man. rum. miez, tal. mezzo, sardin. meiu, relorom. engadin. mcz, fur-
lan. miets, slfr. mi, prov. micg, kata\. mig, p. medio, port. meio; usp. medij,
(
medijima, mediokritet itd.), osk. mcfmf ("u sredinu"), stir. mide, srkimr. mei-
meiiau "srednji jaram"), ga!. Mcdioliinum ("usred polja", s *medhjo- i
*/Jla-no-m, za drugo v. u planina; iz toga latinsko ime. a danas Milana).
&ot. midjis, slnord. stcngl. middc, engl. mid (u<;p. midst, middle, amid, a-
niidst). stfriz. midde, stsas. middi. stvnj. mitti. nj. millc (gcrm. *midja-).
lllek, meka. o
I meka. o. - Od psi. *mqkDJ.:o, *m<;J.:oka, *m9kbko, odr. mt;kbkbjb: stsl.
Tn<;kbh, bug., mak. mek. hrv. i mchak, mchka, siti. st. mek{ik, mehkii, danas
404
mehfik. mehkii, mehak. mehka, miikkf, glu. mjehki,
dlu. meki, polap. m;j(t}ke, p. mickki, kaup. mqtxi; r. ukr. m'jakyj,
bjr. mjakki.
Pridjev mukog roda mek nastalo je po analogiji od enskog roda meka <
mekka. Sufiks -Ja, gubi se u komparativima, kao i u drugim takvim pridjevima.
Praslavenski je pridjev od *m;h, to je od
glagola *mt:kti, *mckQ (za usp. *ifo,Ja, u
ibkj prema *ibati) - usp. u glagolu meknuti - od ie. *men(a)k-
drobiti". Blie su usporednice u baltijskom: lit. minktas, latv. miksts
"mek" ( *mpk-}. Usp. dalje stind. m!Jcate, maiicate "drobi, mrvi", manlaiJ;
"mek", alb. mekem "onesvijestiti se; zastati (o dahu}" ( *mI)k-}, grG. jon.
mass6, at. matti5 "gnjetem, mijesim" ( *ml)k-j-i5}, stengl. mengan, nj. men-
gen "mijeati" (germ. mangjan < *monk-}, lit. minkyti mijesiti",
}atv. mikt "smekavati se".
Od istog su korijena jo npr. *m;kjm (mekinje mn. "posije, trice"},
*111QkH (mUka - tu je istisnula brano}, *m:jka (milk:1
"trpljenje, od toga (sr;) > (se}), *111Qkjm (mLJkinja
"plod drva roda kao dudinje, koji se jede"} i dr.
mene
Starije je mene. - Od psl. *mene-. stsl. mene, bug. mene, mak. mene,
sin. mene, mne, r. menja (to je vjerojatno nastale ukrtanjem *mene i
ak. *m;} itd.
Dativ je bio *111bn&. stsl. 111bne, h. meni, meni, sin. meni, rrme, r. rrme
itd. - Nenaglaeni je dativ *mi (nv1.
Nenaglaeni akuzativ jest *rrx; (me).
Lokativ je bio *111bne - danas je u naem jeziku meni, meni.
Instrumental je bio *111b110jp - u naem je jeziku mn8m, rrm6me.
Genitivu *mene odgovara av. mana, stpcrz. mana (iran. *mana, usp. i
srperz., part. man, enkl. -m, hotsak. mama gen., sogd. rrm(>) kosi p., pa
npr. ikaim. 111bn "moj"}, kimr. fy n , bret. ma, lit. mane, - to je od
ie. *me-ne.
Dativ je vjerojatno nastao ukrtanjem *1111\JJ- i *moi, kako je mogao na-
stati i pruski oblik mennei. - Za *1111\JJ- usp. lit. man, latv. man, 'jatv.' man.
le. *moi odraeno je u indoiranskom (stind. me enkl.),
(moi enkl.}, latinskom (arh. lat. mls), keltskom (gat. -mi enkl.), baltijskom
(stlit. nv1, hetitskom (-mi- enkl.).
Za akuzativ usp. *me-m (s akuzativnim -m) u stind. m!im (indoarij.: pa-
li, prakrt. mam ak.), av.11UJm (usp. hotsak. ma, te npr. ma- npr. u vahanskom),
alb. mua, mue, prus. mien, het. - mcw, -min. - Latinski je akuzativ bio me
(roman.: rum. mine, veljot. main, tat. me, ju. mene, sardin. logudor. me, re-
torom. engadin. mai, furlan. me, fr. moi, prov., katal. me).
Za lokativ usp. *moi u stind. me.
Od srednjoindijskog instrumentala nastali su novoindoarijski nomina-
tivi: rom. (evr.) me "ja", sindhi mH, lendi mai, ml, pandabi mai, zappahar.
nepal. ma, asam mai; bengal. mui, orija mu. hind. mai, marathi ml itd.
su postanja i dardsko-nuristanski nominativi: phalaa, ina ma itd.
l_!ldoevropski ablativ *me-d jest npr. u stind. mat, av. ma] (usp. iransko
*mat-akfi u ikaim. mak kosi pad.).
le. *me- kao osnova prvog lica jednine jest jo npr. u (e)me ak., ve-
net. mexo, stir. me nom., germ. *mik/*mck ak. (got. mik, stnord. mik,
405
sten&l. mec, engl. me, nj. mich). - Usp. *e-me-/*o-me- (s pokaznim
*e-/*o-) u het. ammuk "mene", hijerluv. amu, likij. amu, emu, lidij. amu "ja,
rnene", arm im "mene", hom. emefo "mene", itd.
Isti je -m i kao pokazatelj prvog lica jednine glagola (i s -i
u -rml
le. *me- "ja" poteklo je od nostr. *mi "ja" (u kosim padeima *mi-M).
To je dalo jo npr. afraz. *mi (u kuitskim jezicima, samo s *> ' biti",
usp. kambata jonvni "jesam" prema jonti "jesi"), kart. *me/*mi "ja", u kosim
padeima *me-n- (stgruz. me(n), gruz. me, ma, megrel. ma, svan. nv),
ural. *mi(M) (fin. minii, saam sjev. mon, mord. mon, marij. gor. ma.ti, lug. maj,
mudmurt. mon, komi me, men-, hantij. ist. ma, man-, nenec. ma.ti), jukagir.
rret "ja", alt. *bi"ja", u kosim padeima *miM.- (turkij.: < *(ii)-bi,
gen. manan < *miin-, u ostalim jezicima analogijski oblici nom *bani
*miin, ak. *bini/*mini, dat. *baJJa/*maya, npr. stujg. nom ban, ak. bini/mini;
mong. nom *bi, gen. *minu/*mini, npr. u halha nom. bi, gen. mini; tung.
nom. *bi, u kosim padeima *min-, npr. u mand. nom bi, gen. mini, dat.
mindal - Usp. etr. mi "ja", mini (i mina) "mene".
Usporednice i u drugim je'.?icima.
Sinokavkaska je usporednica *IJA "ja": sinotib. *IJa - *.011 (tibet. .oa. bur-
man . .oa, arh. kin. ngo), jenisej. *b- - *>ab- ("moj": ket. ap, aba, jugan. ap
itdJ, sjevkavk. */lA/*11111 (dagestan.: lak. na, dargin. nu}. Usporedi u
jezicima, amer. *ma "ja" (i za "mi", "mi inki."): jokuc (u Kaliforniji; penutij-
ska Porodica) ma-k' "ja i ti", ma-i "mi inki.", juki {u Kaliforniji) . ml "mi
inki.'. kuitlatek (u dravi mirni "ja", -mi "moj", kalia-
na (u Venesueli} me(-be) "ja" itd.
je i u drugim jezicima.
le. -n- u *mene lijepo se da usporediti s formantom -en/-n koji tvori
osnovu kosih padea u deklinaciji (suprotstavljen je formanti-
ma *-r-, *-i- i dr.); taj je s nominativom-akuzativom Usp. stind. yak-r-t
"jetra" : gen. yak-na-1}; hepar "jetra" : gen. hefra-t-os (
lat. femur "bedro" : gen. fem-in-is, iecur "jetra" : gen. iocincris (umjesto sta-
rijeg iecor, gen. *iecinis); umbr. utur "voda" : tok. une < *ud-n-i; got. wati5
"voda" : gen. watins < *wod-en-os-, het. wadar "voda" : gen. wedena.
lndoevropski sufiks kosih oblika -(e)n potekao je od sufksa
oblika imenica i zamjenica *-n. Taj je jo u afraz. (-n u genitivu i u
kosim padeima u kuitskim jezicima). kart. -n (usp. npr. u megrel. mi "to",
mi-n-ak. direktiv mi-n-et), ural. -n, sufiks kosih oblika, kasnije sufiks
&eruttva (npr. fin. kala-n gen. "ribe", saam. ju. guole-n gen. "ribe" itd.;
( Posv?jnim sufiksima), drav. -{i)fl, sufiks kosih oblika, kasnije sufiks genitiva
stmal. -fu itd.), alt. -n (kao sufiks genitiva u mong. -un/-iin/-in,
i u drugim skupinama). - Usp. etr. -in (i -an, -un), sufiks posvojnoga
&eruttva.
* Usporednica ima i u drugim jezicima. Sinokavkaska je *- 1111: jenisej.
-n-, sjevkavk. *-M.
lndoevropski dativ zamjenice prvog lica *moi jest npr. u stind.
av. me, moi, stir. -m-, stlit. mi, prus. -maiy, het. -mi. - Usp. nagla-
*me-ghi (s *gJu) u stind. mflhy-a(m) (> pali mayham ), Jat.
mihi, umbr. mehe, arm. inj ( *emegh-).
Zavrno -i odgovara zapravo dativnom nastavku -eV-oi u imenicama,
,I.
406
usp. npr. ie. *ped-ei "nozi" u stnd. pade, lat. te npr. lit. vilkui "vuku"
( *wjkw-oi, s -oi od -o-oi).
Indoevropski je sufiks akuzativa -m. isprva samo za klasu ivog, kasnije
za imenice mukog i enskog roda. Usp. stind. vfkam "vuka'', lfkon,
lat. Jupum, lit. vilkq isto, usp. het. aran "druga", luv., hijerluv. -an, likij. -a, li-
dij. -v itd. Slavenski -i, u akuzativu imenica mukog roda {usp. *rcxh,) jest
od ie. -o-m (a u praslavenskom nije bilo razlike akuzativa za ivo i
akuzativa za neivo).
le. -m potekao je od sufiksa izravnog objekta
-mA. koji je jo npr. u ural. - m(A), sufiks {ili obiljeenog) objek. 1a
(fin. kala-n "ribu", saam. ju. guole-m isto, marij. kola-m isto, nenec. hara-
m' isto), drav. -m. sufiks obiljeenog objekta (st. kanada -am/-an/-an, po-
kazatelj akuzativa, itd.), alt. -ba/-bii sufiks objekt a
(tung. -ba/-bii, u mong., itd.).
Usporednica ima u sinokavkaskoj natporodici i drugdje.
meso
Od psi. *meso, mn. *mt;sa: stsl. bug. meso, mak. meso, sln. meso,
maso, miiso, 'glu. mjaso, dlu. meso, polap. mqsil, p. kaup.
r. miso, ukr. m'jaso, bjr. mjasa.
Od ie. mems6m sr. "meso", usp. psi. (h. "koica, opna,
membrana", sln. mezdra, p. r. mjazdra, mezdra "mczdra; mesnata
opna koe ili krzna"), koje je moda pridjev (npr. u sklopu
opna), ie. *mems-dhro-.
le. *mems- dalo je jo stind. mlimsam sr. "meso" ( *mems-6-m, indoarij.:
pali, prakrt. mamsa- sr., rom {evr.) mas, hind. mas, masa, sinhal. mas, maha
itd.}, mas sr. "meso" osnova *mes < *mems), karnir. mliz, mlis
isto, arm mis, gen. msoy, mer6s "stegno, bedro" ( *me(m)s-r6-s), mC:
nigks "modana kora" {usp. intern. meningitis "upala modane opne"), alb.
mish "meso" ( *me{m)s-jo-), !at. membrum "ud" ( *mems-dhro-m, Jat. > ro-
man.: tal. membro, sardin. logudor. membru, . retorom. engadin. member, fur-
lan. nembri, fr ., prov., katal. membre, p. miembro, port. membro), membrana
"koica. opna" {usp. membrana), stir. mir ( *mems-ro-), got. mimz
sr. "meso" {germ *mimzam < *mems6m), lit. emajt. meisa, latv. miesa,
prus. mensa {balt. *mensa), toh. B misa sr. mn.
U indoevropskom imamo moda ukrtanje osnove II i osnove I, tj.
*xwmes- - xwems- > (xWJmems-, s kasnijim pojednostavljenjem i dulje-
njem u *me(m)s-.
le. st. *xw ems- poteklo je od nostr. *Hom.fa "meso", od je jo
afraz. *Hm, s raznim preobrazbama (stegip. sms mesa";
meno, inaa oromo ammeisa "krava muzara"), ural. *oma "meso
(saam sjev. o_aJJ8-, samodij. *amsa u nenec. l)am(t)a itd.), drav. *i1iic- "me
so" (tarnil. ii(]]) itd.).
Nostr. *Hom.A srodno je sa sinokavkaskom *j11mCA "govedo; meso"
- usp. jenisej. *'ise "meso" (ket. is), sjevkavk. *jamc"b ''bik" {avar. oc,
dij. unso, ees. is/os, lezgin. jac "bik"; ingu. , bacb. jett ''krava"; ad1-
gej. kabardin. va, aphas. ' 'bik"); sinotib. *ehu ili *eho "vrsta
goveda". - veza "meso"- "govedo" povezana je s negdanjim
lovstvom: divlja su goveda bila vaan izvor mesa za lovce prije vie od
petnaest godina Uer je srodstvo i sinokavkaske natporodice
starije od tog vremena).
407
Usporednice su i u indijanskim jezicima: amerind. *nwt si "me-
so" u *mas "jelen", ist. porno bie "meso, jelen" itd.
metar. gen. metra
Internaconalizam. Izvor mu je "mjera, pravilo; obujam, duina".
je proirena preko francuskog (fr. metre u XIV. st. za metar u
versifikaciji, metre < lat. metrum, to je iz jer je Francuska
akademija koncem XVIII. uvela metar kao mjerilo za duljinu, to je
1875, Konvencijom o metru, kao mjera.
Usp. metrika, geometrija po postanju "zemljomjerstvo") itd.
V. mjeriti.
metati.
Od psi. *metati, *metjQ: stsl. metati, mak. meta "metati, bacati, hitati",
sin. mtftati, metali, glu. dlu. mjatas, p. polap.
mece ("baca"), r. metat', ''bacati", ukr. metaty.
Od *mesti, *metQ ' bacati" (stsl. mest, mefQ, sin. mesti, metem. h. mesti,
mete (o snijegu; "bacati" u nas se zagubilo i nastalo je sueno
stiti r. mesti, metu itd.).
To je *met- i u *met11Qti (metnuti, metnuti), usp. novotvorine n0gomet,
piikomet, vatromet, d6met, izmet, namet, Odmet ((ne) biti na odmet), Od-
metnik, pc)dmet "subjekt'', promet, smet, zemet, zametak itd. - metla
jest od psi. *met'blci.
Usporednice su Iit. mesti, metu ' 'bacati' ', latv. mest, metu isto.
Prijevoj *mot- jest u *motati (m0tati, m0tam. U.Sp. i mak. mota, sin.
motati, motam, motati, r. motat' itd.), je usporednica lit. matooti
"motati".
Dalje porijeklo nedovoljno jasno; moda povezano s ie. *menth- (v. mutiti).
V. most.
metvica
Umanjenica od metva (usp. stcsl. nx;tva, r. mjatva itd.), to je poteklo od
a to je od *m<;ta (stcsl. mt;ta, hrv. meta, mala, miita, lu. mja-
tej, p. r. mjata).
moda iz starogermanskog (usp. stengl. minte, engl. mi.nt,
stsas. minta, stvnj. minz(e), nj. Minze) - zapgerm. *minta je iz
Jat. ment(h)a (iz toga menta; !at. > roman.: rum minta, tal.menta, sar-
din. logudor. maenta, retorom engadin. menta, fr. mente, prov., kata!., p. men-
ta), to je iz mfnthe.
je vjerojatno iz nekog neindoevropskog medite-
ranskog jezika.
Iz latinskog je menta, iz engleskog mmf - tim daju pred-
nost oni koji su slabo obrazovani.
nu
Od psi. *m.f: stsl. my, bug. mi, mak. mi, sln. mi, lu., p. my, r.,
ukr., bjr. my.
Pod utjecajem zamjenice *ry- (v. w) i akuzativa *ny nastalo od ie. *me-,
usp. arm mek'1, lit. mes, latv. mes, prus. mes (sa -s za mnoinu).
Istog je porijekla pokazatelj I. lica u glagolu - me-: stind. - masi, -mah
prez., -ma aor., -men, dijal. - mes, Jat. -mus, stir. -m, got. -m (< -me
ili -mo), lit. me, psi. -TlTb, -mo. - me, toh. A -miis, B -m
408
To je od inkluzivne zamjenice prvog lica ("ja i vi, mi i vi")
*mii, od su jo afraz. dasenek mu Uni "mi inki.",
-m i kao pokazatelj l. I. mn.), *m{n) "mi": hausa mU), kart. *m-
pokazatelj objekta l. I. inkl. (stgruz megrel. m- ), ural. *mii- "mi" (fin.
me, est. me, meie, saam sjev. mi, udmurt. mi, mi itd.; glagolski
pokazatelj l. I. mn. *-me-k/*-mii-k: fin. dijal. -mme', - muk,
-nk). drav. *mJ- osnova zamjenice l. l. mn. (telugu ma- ), alt. *bE zamje-
nica 1.1. mn. ekskl., u kosim padeima *mE-n (mong. *ba, kosi padei *man-:
mong. pism ba, gen. manu; tung. *00-, kosi padei *m6n-: nanaj. buii, bun-,
evenkij. bu, mun, mandur. bii, miin) itd.
*mii najvjerojatnije je izvedeno od *mi "ja" (v. mene),
usp. *!i "ti" : *!ii "vi".
migati migam
Dd psi. *migati: mak. miga, sin. migati, mfgam, mihati, r. migat' itd.
Perfektiv mignuti (namignuti) od *mignQti. Iterativ namigivati. - Usp. mfg
(*migD).
Baltijske su usporednice lit. migti, nUngU "uspavati'', prus. maigun ak.
"spavanje".
To je od ie. *meig- ili *meigh- (v. u magla).
Zbog *meik-/*meig-/*meigh- mislim da se moe pomiljati na 'nostra-
a to bi bila opisna
mijeh, mn. mjehovi
Od psl. *m8XD, gen. *n,,gxa: csl. meXD, mak. mev, sln. meh, gen. mehal
mehO, mech, r. mex, gen. mexa itd.
Izvedenice su *mexLJn, (mjehiJ.r, gen. mjehiJra), *m!ina (mjeina) itd.
Od ie. *mois-o-s ili *mais-o-s "ovca; koa, mijeh, stind.
meyal; "ovan; koa" (i meyf "ovca"; usp. onda indoarij.: prakrt. mesa-
m "ovca", hind. mes m), kalaa "ovan" (arij. *maisas), av. maea- m.
"ovan", maes1- . "ovca", part. my [me] "ovca", skit. *maia- (u nekoliko
osobnih imena), jagnobi afgan. ma?- m., me? ., vahan. may, ikaim.
me!, ugnan. maY, ruan. mew, mE\vf, jazgulam maw isto
iz iranskog jest marij. mi, me "vuna, vlas"), stisl. meiss "ko", stvnj. meisa
"prtljag", lit. malas "mrea za sijeno", latv. maiss prus. moasis
"mijeh".
mijenjati. mijenjam
Od psi. bug. menja, p. r. menjat' itd.
To je imperfektiv za mak. meni, h. mijeniti, 11Ujenim (s raznim
prefiksima: izmijeniti, namijeniti, primijeniti, razmijeniti, smijeniti,
zamijeniti), meniti, dlu. menis itd.
Usp. stsl. mena, bug. mena, mjana, hrv. 11Ujena (usp. izmjena,
namjena, primjena, promjena, razmjena, smjena, zamjena), sin. mefna, me-
na, mcna, st. miana, r. ukr. mina.
Najblii su baltijski primjeri: lit. mafnas "razmjena'', atmainas isto, at-
maina "smjena, promjena", Jat v. maina, maipa "razmjena, promjena". -
Usp. jo stlat. commoinis, Jat. commiinis (Jat. > roman.:
tal. comune, retorom. engadin. kumi.iri, komi:in, fr. convnun, prov., kata!. comU.
p. comiJn, port. comum; usp. komiJna, komunalan, komunizam), miinus "posao,
djelo; zadatak; dunost, sluba" ( *moi-no-s), ir. main "dragocjenost", got. ga-
mains stengl. gcrmtne slab, lo'', engl. mean
409
"malen, nizak; bijedan, jadan, siromaan; lo, slab'', stfriz. mene,
stsas. gimeni, srnnj. gemeine, gemen(e) (iz toga dan v. gemen), nizoz. ge-
meen, stvnj. gimeini, nj. gemein javan".
Indoevropski je korijen *mei- "mijenjati, razmjenjivati": stind. mayate
"razmjenjuje", ni-mayaJ:i "razmjena", latv. mlt, miju "mijenjati" itd. -
Je. *mei-gw- "mijenjati" jest u amefbO "mijenjam; izmijenim, promije-
nim". amoib6s "zamjenik'', amoibC "izmjena, zamjena, naknada; jon. odgovor"
(pa iz toga u biologiji ameba, zbog njezina stalna mijenjanja oblika), lat.
migriire, migri5 "seliti se, iseliti se, doseliti se" (> roman.: prov. mcirar
promijeniti mjesto; pojaviti se"; glagol migri5 je od
vana *11Ugros ''koji mijenja mjesto"; usp. migrlrati, emigrfrati, imigrlrati),
migrlitii5 "seljenje, seoba" (iz toga migracija, usp. jo i emigracija, imigra-
cija itd.).
V. jo mir i u odmazda.
mij esiti, mijesim
Od psi. stsl. bug. mesja, mak. mesi, sin. miesiti,
misiti, 11Uesif, glu. dlu. mesys, r. mesft', meU, ukr. 11Usfty,
bjr.
Usp. stsl. mak. mea, h. 11Ujeati, sin. tneati, 11Uea(,
p. r. meat' itd.
Od ie. *moiK-eje- "mijesiti, mijeati": stind. "mijea", lit. mai-
jti "mijesiti", latv. maisit isto, prus. maysotan "mijean". - Psi. jest
faktitiv: to da bi bilo pomijeano".
To je od ie. *mei.R- "mijeati" *meig-): stind. misraJ; "mijean"
( *m.i.K-ro-s; indoarij.: pali, prakrt. 11Ussa-, hind. missii, sinhal. musu, muhu itd.),
akun mi "s" (arij. *miKras). av. minati "pomijean'', ( *m-n-x-), myiisaite
"mijea se", mefgnynU, mfgny11U "mijeam, pomijeam, smijeam,
( *meig-nu-), mikt6s "pomijean" ( *m.i.K-to-s), mlsgi5 "mijeam" ( *mig-sx-),
lat. miscei5 "mijeam, izmijeam" ( *m.i.K-sl<-, lat. miscere "mijeati" >rum.
transilvan. J11e$te, rnakedorum. mea$fire, tal. mescere, prov. meiser, p. mecer,
port. mexer), mixtus "izmijean" (iz lat. mixfiJ.ra jest mikstiJra), stir. mescaid
"mijea" ( *meiK-sx-), kimr. mysgu "mijeati'', stengl. miscian "mijeati", srni-
zoz. missen, stvnj. miskan, srvnj. mischen, miischen, nj. mischen isto (zap-
germ. *miskan; ponegdje je bilo ukrtanje s latinskim/romanskim, npr. u
engl. mix po francuskom; ponekad se smatra da je taj germanski glagol po-
iz latinskog/romanskog}, stengl. mase "smjesa", engl. mash "smjesa;
!lljeavina; sladna kaa (za varenje piva); krmna smjesa; kaa, pire" (moda
Je to iz srnnj.; onda od toga glagol mash "mijeati, npr. slad s vre-
lo?1 vodom; drobiti, muljiti", usp. mashed potatoes "pire od krumpi-
ra')! mesch, masch, srvnj. mcisch ''komina, nj.
MaiSch isto (zapgerm *maisk- < *moik-s.K-), Jit. mieti, mieiu "mijeati"
( *meiK-), miti "mijeati se", miras "pomijean", maltas "buna, uzbuna"
( *moi.K-to-s), latv. 11Uset "mijeati; pomijeati; pogrijeiti", mistrs "pomijean"
( *miK-ro-s).
milijiin, gcn. milijilna
.. Iz tal. mi/ione (danas milione), to je od mille U ta-
hJanskom se miJJione prvi put pojavila u drugoj polovici XIV.
milijarda iz francuskog (k nama je dola kroz
posredstvo), gdje je milliard u XVI.
U francuskom su se billion, trillion, quatrmion - s bi-
410
"dvo-", tri-, quatri- - pojavile u XVI. u nas su to bilijan,
trilijan, kvadrilijWJ.
minuta
Evropeizam. od lat. minuta "umanjena, smanjena", od pars minuta prima,
za prvi, manji dio (vremena, sata), i to ezdeseti, po podjelama iz starog
vijeka.
Lat. minutus "malen, neznatan" sadri isto min- kao i minus "manje" i dr.
V. manji, sekimda.
minuti. mine
Od psi. *minQti, *mfnp: stsl. minpti, mak. mine, sin. minfti, minem, mi-
nouti, r. minut', minuju itd.
Usp. *mimo (hrv. mimo, sin. mimo, mimo, mimo, mimo, r. mimo), to je
star odglagolski prilog na -mo (usp. se).
Psl. *mi11Qti sadri ie. *mci-neu-. Korijen je *mei- putovati": !at.
me0 'idem, hodam, putujem" ( *mei-o), kimr. mynet
mio, mila, o
Od psl. *miib, a, o: stsl. milb, bug., mak. mil, sin. 11111 (po odr. 11111i, umjesto
*mD), 11111a, milf, mily, glu., p. mily, r. 1111Jyj, ukr. mf lyj,
bjr. 1111Jy.
Prvotne vjerojatno u-osnova, usp. lit. myliis i meilus "drag".
Usp. militi (se) (Omiliti (se), smiJiti (se) itd.; *miiiti (sr;) - baltijska je
usporednica prus. milijt "voljeti", usp. i lit. meilintis "eljeti maziti se"), omi-
ljeti ( *obmileti; za *mileti usp. u baltijskom lit. "voljeti, biti drag",
!atv. mI1et isto), milovatVrm1ovati (se) rm1ujem (pomilovati, smilovati (se)
itd.; *milovati), urm1jati se, umiljavati se itd.; milina (*milina), milost ( *ml-
lostb), milota ( *milostja), milostinja ( *milostfm) itd. - Pridjev mi1osrdan
prevedenica je latinskoga misercors (usp. onda dalje pre-
ma lat. misercordia).
Najblie su usporednice - osim spomenutih jo i lit. mielas, mf -
las "drag, njean'', latv. 11117, prus. mils, mijls isto - imamo ie. *meilus,
*mCilos.
le. *mei- "blag, mekan, njean" jo je u stind. mayas- sr. "naslada, zado-
voljstvo, radost" ( *mej-es-), lat. mitis "blag, mek, njean" ( *meit-), stir.
m6ith, m6eth isto ( *m6it-), kimr. mwyn "prijateljski", bret. moan "tanak, si-
tan" ( *m0in-), kimr. mu/ "smjeran, ( *m6il-}.
:mlr, gen. mira
Od psl. *mlr11, gen. miru: stsl. min ("skupnost, dogovor"), bug., mak. mir.
sin. mlr, gen. mirO/mlra, mir, gen. miru ("mir, suglasnost"}, mier,
gen. mieru, lu. mer, gen. mera, p. st. mir, r. mir, gen. mira ("svijet; mir; spo-
koj"}, ukr. myr, gen. mfru ("svijet, narod; mir, suglasnost"), bjr. mir, gen. miru
f'dogovor"}.
i "svijet" u bug., hrv. (u starijem jeziku i u govorima, usp. u
crkvenom mirski "svjetovni"}. ukr., r. - usp. svemir, sin. vsemirUeJ (to su
ili po vesmfr ili po r. l'semirnn). - Starije je
"mir, spokoj", to se vidi npr. i iz pridjeva *mirM11(jb)
(nvra/1, nvrna, o) 1 sl.
Usp. i *miroVbm(jb) (mirovan, mirovna, o, od XVI. st.); imenica mirovina
411
novija je prevedenica po nj. (onda dalje mirovinski, umiroviti,
umirovljenik itd.).
Usp. i *miriti (miriti (se), dalje npr. izmiriti (se), namiriti, pomiriti, pod-
miriti, primirili (se), razmiriti (se), smiriti (se), umiriti (sef), *mirovati (miro-
vati) itd.
Psi. *mir- je u osobnim imenima, usp. npr. Vladimir, Ratimir/R.a-
tomir, Dobromir, Kazimir ("koji naruava mir"), Mutimir ( *Mptimin, tako-
u sthrv. ), Gojmir, Mojmir, Miroljub, Miroslav itd.; U:Sp. i Ljubomir, Sla-
vomir /Slavimir itd. - mnoga od tih imena imaju i enske parnjake.
Psi. *min, srodno je sa stlit. mieras "mir, spokoj, tiina", latv. miers isto,
dalje alb. mire "dobar". - To je ie. *mei-ro-s.
Ovamo jo - od ie. *mi-tro-s - stind. MitraJ; "Mitra, bog dogovora" (kao
apelativ mitraJ; "prijatelj; drug, kao drugi dogovora", usp. onda indo-
arij.: pali, prakrt. mitta- m. sr. "prijatelj", sindhi mifru "prijatelj, lendi
mitr pandabi mitt "prijatelj", nepal. mit, asam., bengal., orija
mita, hind. mit(a), mit "prijatelj; ljubavnik", sinhal. mit "prijatelj"; u sr. rodu
stind. mitram "dogovor"}, kamir. rriytfflr "prijatelj", av. Mi.f>rah "Mitra, bog
dogovora'', kasnije bog sunca, stperz. MiSra-, Mitra-, usp. baktrij. miuro,
miiro (te miro, mirro, meiro, mioro itd.} bog sunca. - Avestijskom sklopu
MiSriih bfiyah "Mitra Baga, Mitra bog" i sogdijskom myyy {3yyy odgovara
sklop bog daUJmir, r. mir da bog. - Tome treba dodati jo mitra, jon.
mitre "pojas, remen; pojas okovan mjedi; za glavu, pokovica, dija-
dema; vijenac" (iz toga, kroz latinski, rm"tra "kruna vla-
dara; biskupska kapa kod bogosluja"): to je ie. *mi-tr-fi.
Izvedenice od korijena *mei- "mijenjati, razmjenjivati" sa sufiksom -/-
daju "uzajamnost", "pamost" i sl.: stind. "mijenja se'',
mithaJ:i "uzajaman", av. mi.f>wara- "paran", !at. milti5 "mijenjam" Oat. miltare
"mijenjati" > roman.: rum. muta, tal. mufare, sardin. logudor. mudare, fur-
lan. stfr. muer, prov. mudar, p., port. mudar; usp. mutacija, iz miitatio
"mijenjanje, promjena"}, miituus "uzajmljen, uzajaman" (usp. mu-
tuacija, iz mutuatio "posudba od koga").
V. mijenjati.
misa
rmsa u ''bogosluje" potekla je iz latinskog
participa perfekta . roda missa, iz liturgijske formule /te, missa
est '1dite, otpust je" u "zavreno je" (dakle /te, missa est f comp/e-
ta]J - njome je zavravao obred, pa je po tome i nazvan sam misni obred,
sredinji obred bogosluja (kojem je prvotna jezgra opisana u
spisima iz II-III. st., se u IV /V. st., a otad se i dopunjavao). - Misa
je u ranijim vremenima nazivana lomljenjem kruha, Gospodnjom,
sastankom, rtvom, zahvalom i slubom.
Od latinske je missa potekla narlat. messa, iz je, preko Ogla-
ja/ Aquileie kao jednog od sredita iz kojeg se. irilo sa svojom
terminologijom na obali, poteklo kasnopsl. *mba - a iz
toga je hrv. miia (i u govorima u kojima je b > e - mea}, sin. maa (di-
jal. mea).
Iz srlat. missale "misna knjiga" (to je pridjev Jat. *missalis}
preuzeto je misal, gen. misala. Prvi se misali kao knjige u kojima su sabrane
misne molitve, pjevanja i rubrike rabe od IX/X. st., isprva samo u
redovnika, a od Xill. st. i ire. Od 1570. g. upotrebljava se Rimski misal, a od
412
1963. reformirani, i od 1969/70. obnovljeni Rimski (preveden u nas: Rimski
misal i Red mise 1969, Misni obrasci 1973). - Nai rukopisni mi-
sali jesu Vatikanski (1315), Misal kneza Novaka (1368), Hrvojev i s
XV. sl.; prva knjiga tiskana glagoljicom bio je misal, 1483.
Lat. missa dalo je roman.: veljot. masa, tal. messa, sardin. logudor. missa,
retorom. engadin. messa, furl. mese, fr. messe, prov. mesa, katal. missa, p.
misa, port. missa.
'Iz latinskog missa ili iz roman. *messa je preuzeta i u germanske je-
zike, usp. npr. stnord. messa, stengl. Trlifsse, engl. mass, stsas. missa, nizoz. mis,
stvnj. missa, messa, njem. Messe (u nekim jezicima i "sajam", to je
preko "svetkovina", "protenje" itd.).
Lat. missa jest particip perfekta . roda od glagola mittere, mitto "slati,
otpremati; bacati, metali; otpustiti, ostaviti" (> roman. "postaviti, poloiti":
rum. mis part., veljot. mat l. I. jd., tat. mettere, sardin. logudor. mfntere, reto-
roman. engadin. meter, furlan. meti, fr. mcttre, prov., kata!. metre, p., port.
meter). - Usp. tat. missio "odailjanje", emittere "izaslati", emissio 'bacanj e;
isputanje", committere "povjeriti", commissio "utakmica, nadbijanje, natje-
canje", transmissio "prijevoz" itd., iz su misija (usp. i misionar), emitf
rati, emisija, komisija, transmisija itd.; usp. i premisa (iz !at. praemissa (sen-
tentia)), kompromis (pravni !at. compromissus).
Kroz razne jezike k nama su dole naprimjer i ove koje sadre isti
latinski korijen: komitet (izvor je fr. comite engl. !at.), komesar ( nj.
fr. commissaire srlat. rommissarius), remi/remi ( fr. remis
Za latinski glagol mittere nema sigurne etimologije.
misliti, mislim
Od psi. *mjs!iti, *mffQ: stsl. mysliti, myljQ, bug. misija, mak. misli,
sin. misliti, mfslim, mysliti, myslief, glu. dlu. mys/iS, p. my-
r. mfslit', ukr. myslyty.
od imenice *myslb, gen. *mysli {stsl. myslb, mak. misla, sin.
mise!, gen. mi'sli, mysl, r. mysl' itd.), to je od pretpsl. *mild-tli-, sa sufi-
ksom - ti-.
Indoevropski je korijen *meudh- "misliti, govoriti": perz. mi5ja "alost,
tualjka", must "alost" ( *mUdh-st-), mfthos govor, pripovijest"
{iz toga internacionalizam mit), mjtheomai "govorim" ( *mUdh-), stir., ir.
smUainim "mislim" { *moudh-n-jO), got. (ga)maudjan "podsjetiti" { *moudh-j-),
lit. ma{isti, maudiiJ "eljeti, udjeti", apmaudas "srdba, gnjev''.
To je od nostr. *mUdA "misliti", to je jo u afraz. *m(w)d
misliti, govoriti" (sem. *'md: arap. 'amad "rok, granica", juarab. sokotr. 'md
cijeniti"; stegip. mdw "govoriti'', kopt. muti "zvati, govoriti"; so-
ma!. m0d "misliti"; muzgu mUda "govoriti"), ura!. *muSA {selkup. muly-mpy-
"govoriti").
mi, gen. miSa
Danas je to mukog roda. - Od psi. *mfb ., gen. *mji: stsl.
myb, bug. mi, mak. dijal. mi, sln. m"i, gen. mfi, lu. my, p. mysz,
r. my', ukr. my, bjr. my.
Izvedenica je *mfbka (h. miSka, sin. mika, myka, r. mfka itd.},
*mfbca (stsl. mybca). je tvorbena usporednica stind. !11U$ikal) m. i
. "mi, takor" - od toga su pali masika- m prakrt. mQsiya- m.,
sinhal. mlyli 'takor" - a usp. i ina miJ?1). - Usp. i *myitjb te *my-
ica (miica; u tome je ie. *miisika). - Takva u indoevropskom,
413
usp. npr. nepal. muslo ( < stind. lat. musculus (usp.
muskulat&a).
le. *mas "mi": stind. (> indoarij.: pali masi ., prakrt. masaya-,
rorn. musi ., nepal. muso, hind. mas(a) itd.), dameli masa "ta-
kor", akun muii itd., perz. mii, sogd. mw, horezm. mw!, jagnobi mu,
oset. myst, arm. mukn, mfs, alb. mi, !at. mas (od miis, mare jesu reto-
rom. engadin. rri.ir, stp., stport. mur). stnord. mlis, stengl. mlis, engl. mouse,
stfriz., stsas. miis, nizoz. muis, stvnj. m1s, nj. Maus {germ. *masaz).
Po jednom naziv, '.'siva", i od istog je korije-
na od kojeg je *rmn "mahovina" (no v. mahovina), *muxa "muha".
Po drugom od indoevropskoga korijena *meu-s- "krasti":
stind. "krade'', isto (usp. indoarij.: hind. mosna "krasti" itd.),
"tat, lopov, kradljivac" itd.
. mi se da bi se zaista trebalo pomiljati na vezu istim korijenom koji
je u *rmn, u moe biti ie. meu-s-, od korijena *meu- koji je u *myti
"miti". Naime, u indoevropskoj je tradiciji mi ivotinja donjeg svijeta pove-
zana s pogrebnim obredom. Donji svijet i smrt povezani su s vodom. U vezi
s tim svakako treba spomenuti izraz tresla se gora, rodio se mi: on se moe
shvatiti ne samo razlikom gore i mia, nego i dru-
Gora je povezana s gornjim svijetom; tamo je, na gori, gromovnik (u
Slavena to je Pertm, Perturb). Od njegovih udaraca - od mtmja i gromova
odozgo - trese se gora, ali i podnoje gore. Dolje, ispod gore,
Jest gromovnikov protivnik, gospodar donjeg svijeta, gospodar svijeta mrtvih
(u Slavena to je Veles, Ve/esa).
miti, rrujem
Od psi. *mfti, *T11DjQ/*myj9: stsl. myti, myjQ, mak. mic, sln. miti, mtjem
mfti, r. myt', m6ju itd. '
Usp. Umiti (se), Umijem, iterativ umivati (se).
Indoevropski je korijen *meu- "vlaan, stind. m6tram sr. "mo-
(indoarij. : pali, prakrt. mutta-, rom. (evrop.) mutcr, hind. mat, sinhal.
ma itd.), kamir. m
8
th
8
r isto {arij. *mutram), av. mufJr;r sr.
prljavtina", arm. -moyn mfdos "vlaga, kipar'.
;nyJasasthai "umivati se" (*mu-dio-). srir. mt1n m srnnj. muten
'umivati se", nizoz. mooi '1ijep", lit. maudyti "kupati (se)", !atv. maut "roniti
plivati" itd. '
le. *meu- jest od nostr. *mEwA "voda, vlaga", to je jo u afraz. *ma'i/
*ma1J vlaga" "voda": arap. ma'-, geez maj, sirij. majja mn
ma11m. mn., babilon. ma mn.; stegip. mw, kopt. bohejr. mi5w, mi5ou,
sa1d. moou, faJum., ahmim. maw "voda"; ku.: bedauje mu' 'biti vlaan", so-
ma!. mah.im. "svjea vodi'; angas mwe "sok", ngala meii "jezero" lo-
gone ma "rosa"), alt. *m0 "voda" (tung. *m0: mUh, mandur.
evenkij. ma).
usporednica jest sinokavk. *HmEHwA "voda vlaga" si-
notib. *moj, sjevkavk. *Jpnel:nva "vlaga, '
mito
i st. mtt, gen. mula dar" i kajk. mtta "mito, - Po-
od psi. bug. mito, mak. mito "mito, carina", sin. mito "mito",
myto, !uz., p . . nagrada", polap. mait(ii), "nagrada", strus.
myto carina, pristojba, porez, nagrada", rus. mfto "carina" "za-
1...-up", ukr. mfto, bjr. mfta. '
11
414
Za "pristojba" i sl. usporedi nv'Ynica "malta, carinarnica",
mitar (XIII. st.) "carinik''.
Stara najvjerojatnije iz stvnj. bavar. muta "carina, pristojba".
(Od toga je nj. Maut "mitnica, malta, carinarnica", iz je kajk. miilta.)
U germanskim se jezicima pojavila prvo u (got. m0ta,
usp. stnord. mula) i kasnije su je (u ranom srednjem vijeku) preuzeli zapadni
izravno srodne s gol. m0ta jesu stvnj. muoze "ujam, uur'', stengl. m6t
"pristojba,
Za dalje v. u meditacija.
mjed ., gen. mjedi
Od psi. *mldb, gen. *m&ii: "ruda; bakar": csl. mak. med m., bug.
med ., sin. m&I ., gen. medf, med', r. med' itd.
U 'bakar" tu je u naem jeziku zamijenio turcizam bakctr,
gen. bakra, iz t. baku. - Staroturkijska bakfr zapisana je u XI.
(ili moda u VIIl). Turkijska *baki"r moda je iz sred-
njokineskog b<ii.Js-1Jin ( > kin. baiyin), to "srebro; srebrnjaci", a doslovno
''bijelo srebro": naime, u staroturkijskom moe i "kineski novac".
Psi. *medi, nema porijekla.
Po jednom iz nekog moda predindoevropskog je-
zika u junoj Evropi; tada se s predroman. *medalia (od toga
fr. medaille "kovinska kovinska spomenica, kolajna"; dalje
medaillon "velik novac, velika medalja", iz toga medalja, medaljon), to je
od od odraza lat. metallum (iz toga hrv. metal, gen. metala; od
metallum jest fr. metal, iz stfr. jest engl. metal, itd.), to je iz
meta/fon ''kovina". - Tome bih ja dodao jo i etr. zamaSi "zlato": mis-
lim da su u toj *za "*sjajan" (od nostr. *<;iijlya ''blistati", v. sjati) i
*ma.Si "*kovina".
Usp. i het miti-, mita- "crven".
Po jednom drugom psi. bilo bi - i prosavse
kroz jezike posrednike - iz imena zemlje Medije (iran. Mfida-, iz toga
Med/a). U starom je vijeku (u VII- IV. pr. n. c.) bakar izvoen iz
Zakavkazja, a to je tada bilo pod Medije. - Usp. tako !at.
cuprwn 'bakar" po imenu Cipra, Kfpron, gdje su bila poznata nalazita
bakra.
mjera
Od psi. *mera: stsl. mera, mak. mera, sin. mera, r. mera itd.
Od toga glagol stsl. mak. meri, h. mjeriti, mjerim, sin.
meriti, merim, mffiti, r. itd. - Usp. namjeriti (se), zamjeriti (se},
smjerati, smjer, namjera, zamjera, zamjerka, UI11jeren, smjemo itd. ,,. .
Sadri ie. Korijen je *me- (st. *mcH- ) "mjeriti": stind.
"mjeri", mayatc isto (indoarij.: prakrt. mai, miiai "mjeri", hind. mana ''b1t1
sadran" itd.), melron "mjera" (v. metar), alb. mat, mas "mjeriti"
(*ma-t-ji5), mot "godina, vrijeme" (*me-to- ), lit. mctas "godina, vrijeme,
mjera", het. mehur "vrij eme", toh. A me-. B mai- "mjeriti" itd.
V. i mjesec.
mj esec
Od psi. stsl. bug. mescc, mak. mcscc, sin. mesec, gen.
meseca, mesiac, glu. dlu. mjasec, p. miesiqc, r.
ukr. bjr.
415
Sadri sufiks (i *si,lllbCe je umanjenica).
Usp. stind. mah, masa- m (indoarij.: pali, prakrt. masa-, rom. (evrop.) mA-
sck (s_ ek "jedan"), hind. mlis(a), sinhal. masa, maha itd.), akun, kamir. mfis,
av. ma, baktrij. mao, perz. mfih, arm. amis, gen. amso,y
1
miken. me-110,
at. men, jon. mefs, dor. mCS, alb. muaj, Jat. mensis (me(n}sis > roman.: make-
dorum. :nes, veljot. mais, ta!. mese, sardin. logudor. meze, retoroman. enga-
din. mais, furlan. mes, fr . mois, prov., kata!., p. mcs, port. mes}, stir. mi, got.
mena, stnord. mani, stengl. m6na, engl. moon, nizoz. maan, stvnj. mano
(germ. *mii!nan-), Iit. gen. toh. A mafi, B meiie - uglavnom
"mjesec (vrem.)", "luna". - Usp. jo germ. *m!Fn0]>az "mjesec
(vrem.)" u got. stnord. norv. maanad, dan. maaned, v. ma-
nad. stengl. engl. month, stfriz. mi5nath, stsas. mlinuth, srnizoz. mline/,
maent, maend, nizoz. maand, stvnj. manOd, nj. Monat.
Izvede.no, kao od ie. *me- "mjeriti" (tj. "mjeriti vrijeme"} - za
to v. u m;cra.
Po drugom {a nije da se radi o ukrtanju odraza s
obje strane), ie. *men(a)s- "mjesec" bilo bi od nostr. *1111111A "sunce, mjesec"
{kart. *mte "sunce": gniz. mze, mora, mura, megrel. ba, svan. mi,
ma). - Usporednica tomu jest sinokavk. *wAJ11911 "mjesec": stkin. *l)"'at,
jenisej. *('11}suj {kot. ui, arin. euj, iuj, pumpokol. tu;), sjevkavk. *wamco
(aphaskoadigejsko *maza: aphas. a-mza, abazin. mza, adigcj., kabardin. maza,
ubiki ma3a; nahanski *butt: ingu., bac- bij. butt; dagestan. *wamcco:
avar. mo99, andi bor99i, ees. buci, lezgin. varz itd.).
mjesto
Od psi. *m!sto: csl. mak. mesto, sin. (i "grad"), mfsto, r.
mesto itd. - je u starini i "mjesto" i "naselj e".
se s av. maeSana- sr. "prebivalite, dom", mitayaiti, miSnaiti
"ivi, obitava", lit. misli, mintu ' braniti se", maistas "hrana", latv. mist "i-
vjeti, obitavati, nalaziti se, hraniti se", prus. maitfi 'brana" - to bi bilo ie.
*mei-.
Po_ drugom praslavenska bi sadrala ie. *moit- to-m,
stmd. methfl; m. "stup" (indoarij.: pali medhi- "stup za vezivanje stoke"
itd.}, methi ., kamir. mir "rupa u zemlji", lat. cilj, biljeg" {!at.
> r_oman.:. tal. meta, sardin. logudor. meda "kup; mnogo", furlan. mede, stfr.
mo,1e, fr. ptkard., valon. 1110<;. p., port. meda itd.; iz latinskog ili iz talijanskog
!!':la}, _lit. mietas "kolac" itd. , je korijen *mei- stind. min6ti
ucvrsh, ugradi", !at. milrus "zid" ( *moi-ro-s-, !at. > roman.: makedorum.
{?ur, veljot. mor, ta!. muro,_ sardin. logudor: muru, retorom. cngadin. miir, fur-
fr., prov., kata!. mur, sp., port. muro; iz romanskog u jadranskom pod-
mi! i. u sin. itd. - dakle mjesto je ono to je (usp.
1 znacenJski razvoj *gorcfb > grad).
tnlad, mi ada, o
rnJ
Odd psi. *m0Jdb, *molda, *mo/do, odr. *moldbjb: csl. mladb, bug., mak.
a , sin. mlad, mlftda. mlMj, r. molod6j itd.
. l! ie .. *mol-d-, usp. stind. mo<JU- "mekan, njean", arm. melk
( meldw1:>. mcsap. rJ?O!d- (u mold'!1Vas), bladfs "mlitav"
1
mfd u-), Jat. mekan, nJezan ( *mjd-WI-s, lat. > roman.: rum moa-
c, ta!. mo/le, sardm. logudor. mo<f<fc, retorom. engadin. mol, furlan. muci,
mou, prov. mol, kata!. mol/, p. mucllc, pori. mofle). vene!. mo.J.zo (osobno
1
me), stir. mcldach isto, kinU". blydd ''blag", brcton. ble "1nekan" ( *m/d-o- ),
416
stnord. me/ta "variti, pretvoriti (se) u slad", stengl. angl. meltan, zapsakson.
mieltan, engl. melt "topiti se" (germ. *me/fan), prus. maldai m mn.
Korijen je *me/-, za koji v. u mljeti.
mlak. mlaka, o
Od psi. *molkb(ih} mak. mlak Usp. h. o,
sin.
Samo u junoslavenskim jezicima. Zato je da se radi o
*mlah{jb), m(jb). To bi bilo od ie. *mla-k-, tj. u tom bi bilo
*mela-k-: malak6s "mekan, njean" (usp. malako/Ogija "znanost o me-
ku.kima"), malakfa "mekota; slabost, mlitavost" pomorski termin ma-
Jakfa promijenjen je u latinskom, da ne bi bio s malus "zao", u bona-
cia, prema bonus "dobar"; od toga je tal. bonazza, iz je bonaca, bOnaca,
bwiaca), blaks, gen. blak6s "mlitav, lijen, nemaran", srir. ma/cad "gnoj",
"slabine" (*mlak-na).
le. *mlak- jest od st. *mlex-k-, a *melak- od st. *melx-k-.
V. mlohav.
mlaka
Od psl. *mo/ka: csl. mlaka, bug. mlaka, mak. mlaka, sln. mlaka,
mlaka, lu p. mlaka (usp. r. molokita
se s *me/ko "mlijeko" (v.).
mlatiti, mlatim
Od psl. *mo/liti: csl. mlatiti, mlatp, mak. mlati, sin. mlatiti, mlatim,
mlatiti, r. molotit' itd.
Odimenski glagol, od *mo/111: hrv. mlat, mlat, r. m61ot itd. - To je od
ie. *mol-to-s; korijen je *me/-, koji je u *me/ti "mljeti" (v.). Usp. lat. mal-
Jeus "mlat" (roman.: rum maru, ta!. maglio, sardin. logudor. madzu, reto-
rom. engadin. ma!, furlan. mai, fr. mail, prov. ma/h, kata!. mall, p. majo,
port. malho), kimr. mellt "munja, grom"; moda sthet. malatti- "bojno oruje".
mlijeko
Od psi. *me/ko: stsl. mleko, bug. mljako, mak. mleko, mlfko,
mlieko, lu. mloko, p. mleko, ka. mlo!,Jko, r ukr. molok6, bjr. malak6.
Po jednom iz germ. *meluks (got. miluks, stnord.
mj6/k, norv v. mjolk, dan. melk, stengl. (angl.) mile, (zapsakson.) meol(o}c,
engl. milk, stfriz. melok, stsas. mi/uk, nizoz. melk, stvnj. miluh, nj. Mi/ch), to
je od ie. *me/g- "musti" (v.).
Po drugom od ie. *melk- "mokar" (v. mlaka), usp. lit. pfenas
"mlijeko" prema stind. payaJ; "sok, voda", psi. *piti - usp. lit. malkas "srk",
!atv. ma/ks isto.
mlin
Usp. miilin, kajk. melin. - Od kasnopraslavenskog *111blinD, to je
iz balkanskoromanskog, od Jat. molinum (to je izvedenica od mo-
/ere "mljeti", v. mljeti, s se izvedenicama ukrtala). Lat. molinum
dalo je romanske odraze ta!. mu/ino, sardin. logudor. mo/inu, retorom enga-
din furlan. mulin, fr. moulin, prov kata!. moli, p. mo/ino, port. moinho. .
Iz je iste romanske (zapravo iz oblika molina .) 1
germanska preuzeta u IV. usp. stnord nerv. mylna,
dan. melle, v. dijal. mol/a, stcngl. mylen, engl. mili, stsas. mulin, nizoz. mo-
len, srnnj. molc(nc), stvnj. muli(n), nj. Miihle.
417
mlohav, a, o
Vjerojatno prema mliihav (usp. mlahiv), to pak je stezanjem dalo
mlav u govorima "mekan", od je izvedeno smlaviti, smlavim.
Polazno bi bilo psi. *mlfixaVD(jb), to je jo u sin. mlahav.
Glagol *mliixati nije On bi bio od ie. *mlak-s-a- za *mlak-
v. mlii.k '
mljeti. meljem
Od psi. *me/ti: csl. mleti, meljp, mak. mele, sin. mleti, meljem, mlfti
me/u, r. itd. '
lndoevropski je korijen *me!- "drobiti, mljeti": het. malla-
mljeti", toh. B melyo "oni drobe'', arm. malem "meljem", mfllo, alb'.
mjell ( Jat. molei5 "meljem" (mo/ere > roman.: tal. pijc-
mont. mole, sardm. logudor. rrx51ere, retorom engadin. moler, fr. moudre, prov.
[!10J:e., katal. mo/dre, !P moler, port. moer), stir. me/im isto, got. ma/an
mlJeh , stnord. mala, sv. mala, dan. male, stsas. malan, nizoz. malen stvnj.
molan. nj. mahlen, lit. ma/ti, malu isto. Usp. germ melwam 'brano"
( u stnord. mjp/, gen. mn. mjplva, v., norv. mjOJ, dan. me/,
stsas. stel!8l. me/u, engl. meal, stfriz. nizoz. meci, stvnj. melo,
gen. melawes, nJ. Mehl.
To je od nostr. *moLA "drobiti": afraz. *mi- "drobiti, lomiti" (sem. *mi-:
arap. m1/J "otkidati, lomiti", sem *mili;- "sol" u arap. milh-, sthebr.
akad. mi/' u), ura!. *moL(a)- "lomiti, komadati" (saam sjev: moalo-
mrva", "mrviti se", nenec. ma/ o- ''lomiti se"}, ?alt. *mi:ilA
(m:mg. *rro/ji- gristi" < *m01-di-: m::mg. pism mo/Ji- halha mo/T-
kalm m01j'f-; korej. muri "gristi"). ' '
usporednica jest sinotib. *mial "drobiti, lomiti".
mniti. mnlm
Od psi. *mhniti: sln. mnfti, mnfti, r. mnit', uk.r. mnfty itd.
Psi. *111bl1eti: stsl. mi,neti, !11b11jp, sin. mnfm
. SUmnja, p0!1111ja, SiJmnjiv, pOmnjiv, mnijenje, siJ:mce, nasumce, nasu-
{?d (na}summce). S duljenjem b i: pi>minjati (se), spdminjati, op0-
nun;at1. - V. pamet.
Usp. *meniti: sn. mfniti, p. - to je moda u namijeniti.
lndoevrops.1? j7, "misliti, spominjati se, se": het.
govontt , luvtJ. mammana- isto, stind. manyate "misli" (in-
mafifiati, prakrt. ma.[l!Jai; rom (Palestina) manar, pandabi manna
hind. manna "uvaavati" itd.), kamir.manwiu "slagati se", av. rdn-
Ye1te isto, arn;:J-mnam memona ";,amiljam, zahtijevam",
mwid , Jat. p-ien:mi SJecam se , memoria (lat. memoria
. ta!. mcmona, fr. memo1re, prov., kata! p., port. memoria furlan. malmue-
na; memorare (se)" > sttal. membrare, memorer, stfr.
rembrer, katal._17?9mbra.r, Jembrar, nembrar, port. lembrar; iz
memona,,Jest ,;nemon;a, mem01ya), . main "elja", ir. main "obzir",
i:u-: ukus , stengl. m;J:man rrushh , engl. mean, stfriz. stsas.
me(g ntan, meezen,. meinen, meinon, nj. mcinen isto
. < ht. rrunt1, menu "misliti'', latv. mine/ "izabrati,
; usp. 1 germ. Jamundiz "um" ( *mund- < *md1- d- ) u got. gamwids
SJecanJe (v. mudar).
.Ie_. .*men- "i:llsliti" poteklo je od nostr. *manu "misliti": afraz. *nm-
rnisltll, eljeti" (arap. mnj "eljeti", akad. mnw "brojiti"; stegip.
418
mnw "spomenik"; soma!. miin "um"; angas man "znati"), ural.
"govoriti" (fin. mana- "kleti (se)", saam. moanii- "pretpostavljati", mond-
nenec. mlin- isto), ?drav. *maw.- "molba" (tami!. tnafl.U "molba; mo-
litva"; usp. i irula ma{li "govoriti"), alt. (turkij.: osman. mani "narodna pjes-
ma", krimskotatarski manii isto).
usporednica jest sinokavk. *rwnJ-111 "misliti": sinotib. *mm
"misliti", jenisej. *'a-n(I}o "misliti; um". - amerind. *m Vn V "e-
ljeti, voljeti, traiti": oni (shawnee) menw "pretpostavljati, voljeti", nutka
(nootka) mana "pokuati, probati", takelma mili "ljubav", cimij. bal "poku-
aj", karok 'imnih '1jubav", muna "eljeti", bororo emaru "traiti".
mnog, a,o
I mn8g, mn6ga, o; je odr. mn0gi, a, o. - Od psi. *rmnogD(ji,}. csl.
m(a)nogD, bug. mnogo, mak. mnogu, sin. mn8g, mn6ga, mnohf, glu.
mnohi, dlu. mlogi, p. st. mnogi, r. mn6gij, uk.r. mn6hi mn., bjr. mn6hija mn.
Od ie. *mnogh-. Indoevropski je korijen *mengh-/*mfeflegh- "mnog,
obilan": stind. maghal; "dar" ( *mpgh-o-s), stir. mcnicc kimr. mynych
isto, got. manags "mnog", stnord. mi. mangr, dan. mangen, v. m!mgen,
stengl. mani3, mom3, engl. many, stfriz. manich, menich, stsas. manag, ni-
zoz. menig, stvnj. manag, mcmg, nj. manch isto (germ. *mana3az, *m1m3az).
To je od nostr. *manga "silan, jak": afraz. *m11(n}g- ''silan, teak. obilan"
(ku. *m1(n}g-: saho meng- "biti jak; obilovati", afar. ma(n)g- "napuniti (se)",
mango "izobilje, mnotvo", mogo "mnogo". soma!. mllg ?kart.
*mag- "silan, jak" (gruz. mag-ar), alt. *maoa "tvrd, krepak" (tung. *maoa:
mand., nanaj. maJ)8a, evcnkij. mal)a).
usporednica jest npr. tibburm. *mao "velik; stariji" (trung
damao "mnogo (ljudi); stariji (brat, stric, ujak)", burm. U-miu) "ujak. stric",
mill) "vladar. upravitelj, slubenik", arhkin. rml), stkin. m8r) "stariji (od bra-
velik"). (Novija je rekonstrukcija sinotib. *mao.)
Usporednicc i u jezicima - amerind. *moni "mnogo; irok;
sve": u jeziku jokuc (u Kaliforniji), iz penutijske porodice, mone "mnogo";
atakapa (u jugozapadnoj Lujzijani), iz makroalgonkinske porodice, mon
"mnogo; sve" itd.
., gen.
Od psi. *m0kfb, gen. -i: stsl. molb, bug. mot, mak. moK. sln. gen.
p. moc, glu. m6c, r. uk.r. gen.
To je od indoevropskog *magh-ti-s got. mahts stnord. mattr,
stengl. meaht, miht, engl. might, stf riz. macht, stvnj. macht, nj. Machl
(germ. *mahtiz .).
Korijen je ie. *magh-, v.
m0gu
Prezent je m6gu, m0iC, m0e, m0cmo, m0etc, m0gU. - Od psi.
*mogfi, *mog9, *moete: slsl. moti, mogQ, moei, bug. m6ga, mak. moam.
moe, sln. m6rcm (u Briinskim spomenicima mofem, mofim, mo-
fete), moci, mohu, miie, m6cf, m6em, glu. m6c, m6u, dlu. nxX:
m6hu, p. nx>c, moesz, r. mogU. m6e', ukr.
m6iu, bjr. mahci, m6hu, m6ia. .
Ostatak nercdupliciranog pcrfel-.1a nekog atematskoga glagola,
samo jo u germanskim jc7.icima: got. magan (mag "mogu, u stanJU
sam"), stisl. mcga (prez. ma), norv. moga, dan. maattc, v. ma (st. magha).
419
stengl. magan {prez. (ic) IJUJ!J > engl. (I) may), stfriz. muga, stsas. mug,w,
srnizoz .. "!'jghcn, mag, mogen, stvnj. magan, mag, srvnj. mu-
gen, migen, nJ. mogen {prez. ich mag); no usp. jo i baltijske
lit. se, dopadati se, voljeti", Iatv. megt imati
ob1caj .
Indoevropski je korijen *magh- odraen je jo npr. u stind.
snaga:. iran. magu-, stperz. magus (to je posu-
u gr? If""8?S -_ 1z onda Jat. IJU!8US > port. maga -. pri-
djev magij<e koji. je _u evropcizmu mag1can, usp. npr. fr. magique,
mag1c, mag_ija'. nas jo sryerz.
rrovpat, mi: movpad zaratustnjanski svecenik (iran. *magu-pati-, za '1!',li-
v. u gospodin), arm. marthankh sredstvo" { *magh-tro-), mdkhos
isto, mekhane sredstvo, stroj" (od pridjeva mekhanike (tckhne)
internaci?nalizam mchfmika), dor. makhana (iz toga Jat. machim "stroj, vitao",
od je, kroz francusko i posrcdstvo, maina).
V. nemoj, morati.
modar, m0dra. o
Od psi. *modn,(ft,}. csl. modn,, mak. modar, sin. m6der, m6dra,
modrj, dlu. modry, glu p. m6dry.
nejasna porijekla.
Jedno povezuje korijen mod- s madfli5, Jat. madei5 'biti
mokar" (mador "vlaga", madesco "pokisnem"). Tako bismo mogli govorili o
ie. *mad- "mokar" (imali bismo lanac "mokar" - "taman" - "mo-
dar"}, - V. made.
moj, m0ja, e
Od psi. *mojb, *moja, *moje-. stsl. moi, moja, bug mak. moj, sin. m6j,
m6ja, mUj, moje, r. moj, moja m:Xi itd.
Od ie. *mo-jo-s, to je jo u prus. mais ( < *majus), ak. maian.
Posvojno *mo- u stind. ma, av. ma m. sr ma arm. im. ern6s,
alb. im i + em).
s odnosnim -jo- (za to v. u jer) *me-jo- s: lat. meus (Jat. mcus,
mea > roman.: rum mieu, mea, veljot. maya, tal. mio, mia, sardin. Jogudor.
""?U. furlan. fio, me, retorom. engadin. mieu, mia,stfr. mien, moie, fr.
nuen, f11!enne, prov. 1}1ie_u. kata!. meu, mcva, mia, p. mio, mfa, port.
meu, minha; nenaglaseru obhct: sttal. mo, ma, fr., prov., katal.mon, ma, p. mi,
ma, port. mi, ma), hel. mi.
Sekundarn_o -no- u *mei-no-s (s -i- < -jo-?) u germ.: got. meins,
stnord. "}inn'. 1sl., no.r.v dan .. v. min, stengl. mln, engl. mine (i my), stfriz. min,
stsas. mm, ruzoz. tn1Jn, stvnj. min, nj. mein (germ. *minaz).
tnokar, mokra, o
Od psi. *m0kn,: stsl. mokn,, mak. mokar sin. m6ker m6kra n"'kry'
f. m6kryj itd, I I I IV '
* Korijen je mok-, a -n jest pridjevski sufiks (usp. npr. i *xorbn *dobn
xytn itd.). ' '
Usp. m0c7, sin. r. itd.
Glagol *makat1 Jest u namakati, umflkati itd.
. Od i.: osct. miicr,n Jat. miicerare "mekati, namakati",
maJ:et1 gacati po blatu (odgovara psi. <
dubokim blatom pokriven kraj".
li
I I
420
Od istog je korijena i psi. *Mokob: Moko je bila slavenska boginja, i to
najvjerojatnije boginja plodnosti, povezana s kiom. Bila je ena gromovnika
Peruna ( *Perwrb). U zapadnih i junih Slavena ime je uglavnom
samo u toponimima: usporedi polapska imena Prohn i Muuks/Mukus { *Pe-
r1.U11' i *Mokob) za dva susjedna mjesta, u nas selo Mokoica kod Dubrov-
nika. {Iako izgleda malo vjerojatno, da spomenem i ovo: bi li se moda mo-
glo pomiljati da je ime Monjica u Donjim Poljicama prcobracno od
imena Mokoi? Koji kilometar prema Splitu jest brdo Perun, je ime
to po gromovniku.) - U drevnom je Kijevu kip Mokoi stajao uz kipove Pe-
runa i drugih bogova - evo kako pie u Nestorovu ljetopisu (Povijest minulih
godina, iz XII. o Vladimirova kneevanja (vl. o. 980-1015):
I knjaiti Volodimen, VD Kieve edino, i postavi kumiry na xolmu
dvora teremnago: Per1.U1a drevjana, a glavu ego srebrenu, a USD zlalb, i
Xbrsa, Dabboga, i Striboga i Simarbgla, i Mokob. U je Slavena
boginju Moko naslijedila sveta Paraskeva-Pjatnica (r. pjatnica "petak"}, u
junih sveta Petka. U slovenskim se narodnim spominje vjetica Mo-
koka. - je i u drugih Slavena.
moliti, m01Im
Od psi. *modliti, *modlj9: csl. moliti, molj<), bug. m6lja se, mak. moli,
sin. m6liti, m6/im, (kor., sav., poh.) mOdliti (i u Briinskim spomenicima mod-
liti se), modliti se, modlif, glu. so, dlu. modlis, p.
r. molit', moljU, uk.r. molfty, bjr.
Od ie. *mcldh- "moliti se; ritualna u bogosluenju" : het. ma/dai-
"moliti se; se bogovima da se prinijeti
rtva", arm. mafthem "molim se", stengl. meld "upoznavanje, uvid", meldian
"izvijestiti, javiti, oglasiti", stsas. meldon, stfriz. urmeldia, stvnj. meldOn, nj.
melden isto, lit. me/sti, mcldiu "moliti'', m1ldfti, maldau "moljakati".
Premetanje *modliti *molditi moda je postanja
je i utjecaj elje da se glagol razlikuje od *mo/db "mlad").
Najvjerojatnije je -dh- proirenje na *me/-, jer postoji izvanindoevropska
usporednica: mong. *milaga- od alt. *myla- "posvetiti, blagosloviti". Oboje bi
bilo od nostr. *milA "moliti se".
je da je od tog nostr. *miiA nastalo i ie. *mel- "govoriti, izgova-
rati", od je stind. braviti "govori", av. mraoiti isto ( *mlew-), hom.
nykt6s amolgoj "u gluho doba ( *mol-g-), melos "pjesma'',
(st. me/ojdfa, s Ode < ojde iz je 6da, usp. melos, melos, kroz
me/Odija itd.), psi. mblva (hrv. st. mlbVa "buka, vika", r. mo/va "glas,
itd.; *molviti: csl. mlbviti "umiti, nemirno govoriti", sin. mo/viti, m6/l'JI71
"brbljati, nerazgovjetno govoriti", r. m6/vit' "govoriti" itd.).
momak, gen. m6mka
se proirila na svem naeg jezika; s pod-
- Izvedenice su itd.
Polazno je m0ma (m6ma .), to je
moneta .
Evropeizam. U nas prvenstveno kovani novac. - Kako je u bit-
zini hrama zatitnice grada Rima, boginje Junone (lano, gen. liini5nis - za to
ime v. u jun}, na jednom od dvaju vrhova brijega Kapitolija, bil a u
doba kovnica novca, a jedan od epiteta Junoninih bijae "koja opo
minje" - ubrzo je latinska moneta kovnicu novca, a
421
i (te. novac, usp. takvo u
pndJevu monetaran novcaru , koJt Je nacm.ien po !at. monetarius. usp. jo i
m6netml
Jat. moneta jesu romanske za novac, i sl.: veljot.
mona.ita, ta!. moneta, sardtn. log. moneda, retorom. engad. monaida, furl. mo-
nede, fr. monnaie, prov., kat., p. moneda, port. rnoeda. - Moda je iz dalma-
toromanskog mUnita {npr. u Dubrovniku) i sl. "sitan novac". - Iz
stfr;, moneie _je srengl. monei(e), mon'?> od je engl. money "no-
.: - Iz Je posudeno gerrn *mUlllta, od su ove germanske
nJect za kovaru novac: stnord. mynt, stengl. mynet, engl. mint (''kovnica nov-
ca") . stfriz. stsas. mun{fa, nizoz. mLmt, srnnj. mLDJte, mbnte, stvnj.
mt.UVZ(za), nJ. Munze:. tr. monad. - Od lat. monetarius jest stfr.
mon(nJier, mon(n}oier, fr. monnayeur novca" (iz toga je engl. moneyer
u XIII. st. u XV. novca", u XVIII. st. ''bankar, kapitalist"). '
Za lat. monere "opominjati, sjetiti koga na to" v. u monitor.
monitor
I m6m1or, m0nitor. Internacionalizam, iz latinskog. Latinska je mo-
nitor pravni savjetnik".
je monef! sjetiti koga na
sto (> roman.: sp. mUlllr utovanh , port. momr ukoriti"; usp. mlade mo-
nitare "opomenuti" > tal. sicil. ammunitari, usp. i rum. dezmanta "odvratiti").
r:ionere jest od ie. *mon-e:-. usp. stvnj. firmonen, stsl. moneti "prezi-
rali _(v.1 - u lit. manjti "razumjeti".
Od Je _kortJena JOS 1 lat. monumentum, monimentum "spomenik, uspo-
mena (mommentum > roman.: meglenorum. mulimentu, rum. mormfnt
tat. (stdenov.) munimento prov. morimen, port. monimento; molimentum ;
roman.: tal. itd.) molimento, retorom. eng. mulimaint, sard. log. muri-
mentu; usp. pndJev monumentalis - u nas monlimen(a}t, m0nument m0nu-
mentalan).- Od imenice mi5nstrum "znamenje; protuprirodna naka-
za, !lei_nan _(> roman.: makedorum. mostru, tal. mostro, p. mostro;
ca Je iz latmskog m6nstrum, pridjev monstru6zan po lat.m0nstru0sus "naka-
za usp. nakaza : kazati) jest mi5nstrfire, m0nstro
propisati, odrediti; kazati; savjetovati" (m0{n)strare
> roman.: rum. mustra "prekoravati, kuditi", ta!. mostrare "poka-
zivati sard. log. mustrare isto, ret. eng. musser furlan
mostra "pokazati", stfr. mostrer, fr. montrer, prov., kat., p., mostrar isto:
Usp. demonstrirati, demonstracija itd.). '
le. jo Je npr. u stengl. manian, stfriz. mania, stsas. manon, nizoz.
manen, stvnJ. "!'l!K'n, nj. mahnen "opominjati,
Indoevropski Je konJen *men- "mniti, misliti" - v. u mniti.
mora
Od psi. :mora: csl; mora bug. m0ra, morava "teak san, briga",
1'.'ra. _mora,_ san, sin. i;x7ra "mora", mUra, dijal. mora
. mo a, icP,hr: sle. mora, mura, gluz. murawa, dlu. morawa, p. mora
isto, r. kikfmora nocno ukr. m6ra isto.
M. u. d01 i personjfikacija smrti bila je r. Mara,
. aruxa, Mora_, Kikimora, kasruJe Je _postala. tek vjetica - tako je bilo
JO npr. u_ slavenske smrti - stp. Marz(i)an(n)a,
Morana, c. Marcna, sle. Morcna, Muncna, Ma(rJmuriena, ukr. Marena itd. -
I
422
moda u sebi sadri i korijen srodan s *mora i korijen koji je u *mhrtVb,
*Sbtnbflb.
su srodne ove stir. Morrigain ''kraljica duhova; boginja rata i
smrti" (posluila je kao uzor Morgane, sestre kralja Artura, iz srednjovje-
kovnog kruga legendi o njemu, koje su porijeklom keltske; njeno je ime u
talijanskoj po porijeklu fatamorgana varka u pustinjama; op-
sjena, varka, s ta!. !ata "vila"), stnord v. mara, sleng!.
mara. engl. nightmare mora, ruan san", srniz. mare, maer, stvnj.
mara. nj. Mahr "sablast, mora" (iz germanskog je - najvjerojatnije iz
srednjonizozemskog - drugi dio fr. cauchemar, stariji oblik cauqu-
maire, a iz toga je onda nae komar "kaos,
zbrka, mora, strava, groza"), latv. "nametati se".
je da *mora sadri isti korijen ie. *mer- koji je u mrva.
morati, m0ram
Po uzoru na glagol trebati (v.}, od lica prezenta m0re (<
moe, v. je i sa slovenskim mBrati, mBram
more
Od psi. *m0rje: stsl. more, morje, bug. more, mak. more, sin. mBrje,
mole, more, lu. morjo, p. morzc, r., ukr. more, bjr. m6ra:
To je od ie. *mori, to je more u mnogim drevnoevropskim
dijalektima indoevropskog, dok je u drugima to bila za jezero, zaljev,
lat. mare "more" (s vokalizmom *mr- prema genitivu
*mrj-es; za internacionalizme v. u mornar; lat. > roman.: rum. mare, ve-
ljot. mur, tal., sardin. mare, retorom. engadin. mer, furlan. mar, fr. mer,
prov., katal., p., port. mar), stir. muir, gen. mora, kimr., korn., bret. mor "mo-
re" (kelt. *mori sr.}, gal. Are-morici "primorci", Are-morica
rijeka Loire i Seine, got. marei ., stvnj. mari, meri, nj. Meer "more" - pre-
ma het. marmar(r }a-, mammara-
Prijelazna se vide u ovim primjerima: gol. mari-saiws "jezero"
(= "jezeromore"), stisl. marr, gen. marar "more, jezero", sleng!. rrx;re "more,
jezero, bara, ribnjak", engl. mere "jezero, ribnjak". - S pridjevskim -sk-
stengl. engl. marsh bara, barutina", srnnj. marsch, nj.
Marsch {germ. *marisko). - Usp. jo lit. mfirios mn.,
mn. "more" samo more" i jo ue "Kurki zaljev"), jedni-
na mfire, prus. mary "plitak zaljev, zatoka". Moda ovamo spada jo stind.
maryadii ved. kasnije "granica" i "morska obala" (od toga
prakrt. majjiiyii, majjii "granica"; od *mariyiidii jest pali mariyiidii
obala, nasip", prakrt. merii "granica", gudarati mu . "smjer, rub", marathi
mer . "granica", sinhal. mara).
To to drevnoevropska skupina jezika (koju italski, keltski, ilirski.
germanski, baltijski, slavenski jezici i jo neki - paleobalkanski i dr.) ima u
"more", govori u prilog lome da su govornici tih
dosta vremena proboravili skupa blizu nekog mora (ima jo dosta drugih
usporednica koje susjedstvo tih grupa). To se moe odnositi upravo
na more. No moe se uzeti u obzir da su se Drevnoev-
ropljani u svojoj seobi s Bliskog istoka (kamo jedna teorija smjeta
ropsku pradomovinu u V- IV. pr. n. e.: Anatolija, junt
Kavkaz, sjeverno preko Srednje Azije, proavi pored Kaspij-
skog mora (i Aralskog?), zaustavili dulje vrijeme sjeverno od Crnog mora.
Tamo je nastao drevnoevropski sekudarni savez bliskosrodnih dijaJe-
423
kata. tamo je bila 'sekundarna drevnoevropskih dijalekata.
I izvanindoevropske usporednice ukazuju na to da *mor- nije
nego n;_ku .. vodenu Uezero, ie. mor- poteklo
Je od nostr. mara vlaga, vlazan : afraz. *mr vlaan; kia; vodena povri-
na" (arap. mrl "razmakati"; stegip. mr ' bara; kanal"; hausa marka . "kino
godinje doba"), karl. *mar(-ei) "jezero; vlano tlo; oblak" (megrel. mere
"jezero", svan. mare, miire "obradiva zemlja kod rijeke"), drav. *mar-ai
"kia" (tami!. mai:a1}, alt. *miiRii-/*mi.iRii- "more, rijeka; voda" (mong.
*niire(n) "rijeka'': srirong. miiren "rijeka; more", halha m6ra(a}, srkorej.
mir "voda"). usporednica jest u sinokavk. *marA.w11 "kia
oblak", to je u jenisej. *pAI "oblak", sjevkavk. *marA.w11 "kia". '
moriti, morim
Od psi. *moriti: bug. morja, sln. moriti, morim, moliti, r. mori!' itd. -
Usp. umoriti (se), odmoriti se itd. Iterativ s o -? o > a wnarati (se), odmarati
se, zamarati. '
Kauzativni glagol od imenice *mon, "smrt, umiranje, kuga":
mon,, bug. mori!, hrv. mBr (usp. Odmor, pi>mor, innor; dalje &Jm0ran,
umoran), sin. m6r, gen. m6ra, mor, r. mor itd. - je (s istim samo-
glasnikom u korijenu) npr. lit. marinti "moriti", 'jatv.' mort "umirati".
Usporednice su lil. maras, mn. maraf "pomor, poast", stind. marah "smrt
pomor" (indoarij.: pali, prakrt. mara-, pandabi "udaranje itd.),
kamir. miir ''klanje, pokolj"; glagolske stind. miirayati "ubija,' mori" (
eje-ti; indoarij.: pali miireti, prakrt. miirei, rom. (evr.) mar- "ubiti;
hind. mfirna "udariti, ubiti", sinhal. mara!Java "ubiti" itd.), kamit. matun "ubiti'
udariti'', oset. maryn "ubijati", lit. marinti "moriti, ubijati, trovati". '
jest prijevojni stupanj o prema korijenu *mer- "umrijeti". V.
mr11et1, mrtav.
mornar, gen. mornara
iz romanskog izvora, nastala ukrtanjem mBre (v.) i
mrnar, sto Je lZ romanskog odraza latinske marinarius.
mornarica (tu je ukrtanje, more i mrnarica) iz
marinaressa, to je od latinskog *marinaritia.
marlnus, maritimus "morski" jesu marina,
mant1man.
most, gen. mOsta
Od psi. *mastb: csl. mostb, bug., mak. most, sin. mBst, gen. mosta/mosta,
c. most, gen. mostu, most, gen. mosta, lu. most, gen. mosta, p. most, r.
most, m6sta, mist, gen. bjr. most, gen.
NiJe Jasno portJeklo te je da je to particip *mot-to- od
&lagolskog *mct- (*mesti, v. metat!), pa bi prvotno bilo "ono to je
metnuto, postavljeno,
drugom *mostb potekla je od ie. *masd-to-s "to je
od motki . le. *masd-o-s "motka" dalo je !at. miilus "jarbol" ( <
,madus < *masdos), stnord. mastr "jarbol", sleng!. mrest, engl. mast "jarbol
stup", srnnj., stvnj. ma_st "mot!<a, jarbol", nj. Mast (germ. *ma:
staz, gerrnanskog - iz franackog - jest fr. mfit "jarbol, katar-
ka; , pr?v p. "potporni stup"); usp. ir. maide "bati-
stap (< st1r. ma1tc = ma1dde < *masd-jo-s) te stir. matan "pa-
lica, to!Jaga".
I
I
I
I
I
I
I
I
424
Po *mosf'b je iz germ *mastaz."
monj a . " ud " . "V - Od I * V "
U mn. rri>n1e m a usp. 1 mosn11ca, mn. -e. - ps . mosbna vre-
stsl. moMa, hrv. mona (usp. rri>nice "muda"), sin. m6nja, mona,
r. mona itd.
Sadri ie. *mak.s-ina. Korijen je ie. *mak- tobolac": kimr. megin
''mijeh" ( *mak-inii), stisl. magi "eludac", stengl. maga, srengl. mawe, engl.
maw, stfriz. maga, nizoz. maag, stvnj. mago, nj. Magen isto (germ *mayan-,
*mayon), Jit. maka maktis "korice, tok", makna isto,
mfikas monice".
motika
Od psi. *motfka: stsl. motyka, mak. motika, sin. moti.ka, motyka, r.
motfka itd.
To je ie. *mat-Oka (usp. *voldyka s *wold-aka), od *mat- ''kopati":
stind. matyam ''bat; brana, (indoarij.: zappahar. za
obradu riina polja"; od *matiya- jesu prakrt. mafya- sr. hind. maJ
. isto itd.), kamir. maj (od arij. *madyas). roman. *matteaca "to-
ljaga, (> rwn. mdclucii, fr. massue). Usp. i Jat. mateola "trnokop" (ro-
man. *matteola "malj" > tal. mazzuola ''batina, tap; toljaga, sar-
din. logudor. matt61lu "mlat", furlan. matsuele "velik drven malj", j ufr.
maso/a, p. mazuela "malen te *mattea "toljaga, (> ta!. ,
retorom. engad. mazza, furlan. matse, fr. masse. prov. masa, katal. ma911, p.
maza, port.
moto
Internacionalizam, iz tal. motto "dosjetka, duhovita izreka,
geslo, lozinka", to je iz fr. mot izraz, izreka". .
Fr. mot jest od lat. muttwn "glas" (> roman.: fr prov., katal. mot), to Je
od muttio, miittio "govorim, pisnem, zucnem" (muttire > sardin. logudor. mu-
tire, stfr., prov. motir "govoriti"). To je od zvukoopisna mu-.
motriti, m0trim
Od psi. *motriti: csl. motriti, motrjp, bug. m0trja, sin. motriti, motrim, r.
dijal. motret', motrju. . , .
Imperfektiv s duljenjem o -7 o > a -matrati (promatrat1, razmatrati,
smatrati).
Glagol *motriti izveden je od pridjeva *motn, koji ima baltijske uspo-
rednice: lit. matrils "oprezan", imatriJs isto, imatrils "vjet, okretan" -
odgovara glagol matjti "gledati", !atv. matit mast, matu "vjerovati,
. .
Indoevropski je korijen *me- "biti i jake volje; nastojati"
*meH-), proiren formantom -t-: mateuo "traim, istraujem, tez1m,
nastojim", matos sr. "istraga", gol. "gnjev" (v. vie pod smjet11.
gcn. m0zga
Od psi. *mozg'b, gen. *mozgU; stsl. moZg'b, bug_. m0z1>k, mak. mozok, sin.
m8zeg, gen. m8zga, mozek, gen. mozku, r. mozg itd.
Pridjev m0dan od psi. *modem{Jh}. . -
le. *mozg- "mozak, modina": slind. majjfm- m, gen. maj{i}ffaJ;, i "!'1JJa
. "modina" {indoarij.: prakl t. majja, bengal. ma(i)j, hind. mff,j "gnoj" itd.)),
"mozak" {> sindhi mikha .), khovar mui "modina" {arij. *majj-
425
av. mazga- "mozak, modina" (usp. hotsak. mijsii, srperz. mazg, l<lperz. mayz,
vahan. miiyz, moyz, mug), stnord. "modina", gen. mergjar,
stengl. mearg, engl. marrow, stfriz. merg, stsas. marg, nizoz. merg, stvnjem.
marfa)k, nj. Mark isto (germ. *mazgaz), lit. smagenes, !atv. smadzenes, prus.
musgeno, toh. A miiss1.U1t "modina".
xn.r3k
Od psi. *morh: stsl. mrah, mak. mrak, sin. mrfik, gen. mrfika/mra./dl,
mrak, r. m6rok itd.
Od toga o), *spmorh (silmrak),
(se), (se/J.
Usp. *tnhrh(ji,) "taman" (mfk, a, o; usp. *tnhrknQti (mlknuti,
mf kne-. usp. smfknuti se).
Od ie. *mer(a}k- "mirkati; zatamniti se": stir. mrecht "grahorast", bret.
briz "zamrljan", stengl. morgen, engl. mom pjesn. "jutro, zora" (od toga, na-
yo evening, jest morning), nizoz. morgen, stvnj. morgan, nj. Morgen
"jutro" (germ *muryanaz), got. maurgins "jutro", stnord. morginn, v. morgon
(germ *muryinaz).
Indoevropski je korijen *mer- "blistati, svjetlucati se": stind. marici
. "zraka svjetla" (indoarij.: pali marici "zraka", prakrt. marii-, mirfl- ., sin-
hal. merada), marmafro ''blistam",moda m6rphe "oblik, lik" (v. forma),
tat. merus itd.
mrav
Od psi. *morVb. - Usp. *morVb i onda od toga *morVbjh (resi. mravii,
r. murave1). *morVbja . (hrv. kajk. mravlja, sin. mravlja, glu. mrowja).
Psi. *morVbl *morVb jest od ie. *mor-wo- "mrav'' (s raznim promjenama
oblika): stind. varmal; (usp. i valmika- m. sr. "mravinjak" u pali vammika-,
prakrt. vammia-, hind. biimi ., sinhal. vamiya, vanv1, av. maori, perz. mor,
mfrmeks, lat. formica (> roman.: rum. furnica, veljot. formaika, tat. for-
mica, sardin. logudor. formiga, retorom. engadin. furmia, fr. mourmi, prov., ka-
ta!. formiga, p. hormiga, port. formiga), srir. moirb itd.
mraz
Od psi. *morn: stsl. mran, mak. mraz, sin. mraz, gen. mraza, mraz,
r. mor6z itd.
(
Usp. *111hrziti (mfzit1), *111hrz!ti (mfzjet1), *n1brz119ti (mfznut1), 111hrzh(jh}
mfzao, mfzla, o), *111hrnh(ji,) (mfzak, mfska,o) itd.
lndoevropski je korijen *mert-, to je jo u alb. mardhe "mraz, studen",
"zepsti", stir. meirc, ir. meirg snijet", kimr. merydd se",
srvnj. murc "truo".
lltrea
Od psi. *mera: stsl. mrea, bug. mrea, mak. mrea, sin. mrea,
mffe, mrea, stp. mrzcta, r. merea, ukr. merea.
Od starijeg *merg-ja, usp. !atv. mefga "ograda, plot".
lndoevropski je korijen *mcr- "vezati" (s proirenjem -(a}gh-):
"namatam", mermis "nit", br6khos "petlja, mrea", stir. braig
1anac", srir. braigc "zarobljenik", lit. m1rka "ribarska mrea" ( *moraoh-
-skfi) itd. 0
le. *mer- "vezati" (od "motati", to je u vjerojatno je od
*muri "vrtjeti, sukati": afraz. *mr- "vrtjeti, sukati" (arap. mrr "prola-
Zth", mwr "talasati se", sthebr. mwr "tresti se (o zemlji)"; stegip. mr "veza-
426
ti"; afar. maro "unokolo'', somal. "vrtjeti"), ?kart. {gruz. mor-
okruglim"), ?ura!. *murA- "vrtjeti" (mord. mokan. murda-, marjft- "i-
drav. *murA- "vrtjeti" (tami!. muri; kanada muri "kriviti se" itd.),
alt. *muri- "vrtjeti;; (mong. *muri- u halha muri- nastranu, krivo"; tung.:
mand. muri- "vrtjeti"; korej. muri- se").
mrijeti, mrem
Od psi. *merti, *Tnbr(J: stsl. mreti, Tnbr(J, mak. inre, sin. mrem,
mfiti, r. meret', mru itd. - Usp. wnrijeti, izilmrijeti, odilmrijeti, p0mrijeti,
premrijeti itd. 0 0 ko 0 0 * O U 0 0 U h t ""V vto t t""
Indoevropski je njen mer- umrtjett : e . mer- 1sceznu 1, nes a 1 ,
mirzi "umre", stind. marati, marate "umire" (indoarij.: pali marati, prakrt.
marai; rom. (evr.) mer-, sindhi maral)U "umrijeti", lendi mar81), pandabi
marna, zappahar. marna, marna, nepal. marnu, asam mariba, bengal. mara,
orija maribli, bihar ., maithili marnb, hind. marna, gudarat. marva, marathi
marne itd.), arm. mefanim "umirem", Hes. emorten "umro sam", Jat.
morior "umirem" (od morere jesu sardin. logudor. morrere, stp., port. morrer;
od morire jesu rum muri, veljot. morer, ta!. morire, retorom engad. mu-
rir, furlan. mori, fr. mourir, prov., kata!., p. morir), lit. mifti "umirati", !atv.
mift isto.
To je od nostr. *mliilrA ''bolovati; umrijeti": afraz. *mr- ''bolovati"
(arap. mr<J "biti bolestan'', mrh ::OOiovati''.,, ahri .. mr
''bolovati; bolest"), ura!. *m(e)rA rana, bol (hanltJ. mura- umrtjell od gla-
di", nenec. "rana"), ?alt. (srmong. mer "rana").
mrkva
Od psi. *mbrkf, ak. *rmrkhVb, u nekim jezicima prelo u -osnove:
bug. m0rkov, mak. morkov, sin. mfkev, gen. mfkve, mrkev, mrkva,
glu. morchej, dlu. rru1rchwej, p. marchew, r. mork6v', gen. mork1;f, dijal.
m6rkvti, ukr. mork6v, m6rkva, bjr. m6rkva.
Izravne usp<?rednice u baltijskom: lit. burku.nas, !atv. bufkans "mrkva" (iz
prus. *burkan(a}s jest njem. istprus. Burkan, Borkan).
Od ie. *mrk-D/*brk-a-. Dalje nejasno. .
Za germ' *miJrhon "mrkva" (dan. dijal. morre "mrkva'', sleng. moru isto,
engl. dijal. more ''korijen", stsas. morha "mrkva", srnnj. more, stvi:iJ:
nj. Mohre) je da je iz slavenskog (npr. stanji njema?!<i
narodni naziv za mrkvu gelbe Rube "uta repa", to ukazuje na to da ruje
bilo posebne za mrkvu).
mrlja
mflj m., milja . - Usp. sin. mflja. " . . .
Nejasno. Usp. mfljati, mi/jati, mf/jav prema prl1at1, pr/jav,
bi/jati. . *
Usp. lit. muri6ti "zamazati", mauras "blato". To se izvodi od 1e. _mau-
-ro-s "taman", to je npr. u amaur6s, maur6s "taman,
slijep" - to se kasnije proir_ilo dalje. lati_nski_,_ pa je tov npr. u
M;1uretanija za rimsku pokrajinu u Afnct, Maur1tam1a za danasnJU .
sjeverozapadu Afrike, u imenu raznih Maura (pa tako i u Mauro11alah Crn!
Vlah" > Morlak).
mrtav, mrtva, o
Od psi. *n1hrf1'DUb}. stsl. mnt1ri,, bug. mirtov, mak. mrtov, sin. mftell,
427
mftva, mrtvf, mftvy, glu. mortwy, p. martwy, r. ukr. mertvfj,
bjr. mertvy.
Sufiks -vi. po *ivi.(jb).
Od ie. *mr-t6-s, to je particip prema *mer- "umrijeti". To *mrtos jest
u stind. mrtaJ:i "mrtav" (indoarij.: pali mata-, prakrt. mata-, maya-, mua-,
ma<Ja-, rom. (evrop.) mulo, hind. mu.a itd.), akun m
9
ra, av. mara/a- isto,
sogd. mwrt- [murt- ] pret. "umrijeti", arm. mard ( "smrtan"),
eol. brot6s "samrtnik", Jat. Morta ''boginja smrti'', stlat. mortuos, Jat. mortuus
"mrtvac" (roman. "mrtav": rum. mort, veljot. muart, ta!. morto, sardin. logudor.
mortu, retorom engadin. mi:irt, furlan. muart, fr., prov., kart. mort, p. muerto,
port. morio; iz latinskog je atr. m0rtus), lit. mirt6ji diena "smrtni dan".
Usp. ie. *1)-mrto- "nesmrtan, iv'' u stind. amftal;, av. amaa-, sogd. 'mrtch
(iran. *a-mrt-ikii-), ftmbrotos (od toga ambr6sios "besmrtan,
koji pripada bogovima", dalje ambrosfa "besmrtnost; jelo bogova", iz toga
ambrozija; iz imena crkvenog Ambrozija, Ambrosius, jest ime Am-
broz, a od toga je nastalo ime pa prezime Br8z pa onda i druga prezimena).
V. mrijeti, smrt.
mrva
Od psi. *Tnbrva: mak. mrva, sin. mf1ra, mrva, ukr. merva ("slama, otava").
Indoevropski je korijen *mer- "drobiti, mrviti": stind. marcayati "povre-
( *mor-k-eje-), arm mart 'borba" ( *mr-d-), het. mariattari "drobi se",
marafni5 "unitim, zatrem", stir. meirb 'beivotan" ( *mer-wi-), stisl.
merja "trti, udarati" itd.
To je od nostr. *murA "lomiti, drobiti": afraz. *m(w}r "mrviti, drobiti, re-
zati" (arap. mrJ "razmrviti"; kabil. amur "dio"; oromo, soma!. mul'rezati";
hausa miJrza "trti"), ura!. *mura- odlomak" (fin. muru "mrva",
mor- "gristi", mar-, nenec. marda- "razbiti"), drav. *murAI
*mi.I{ A '1omiti, razbiti" (tami!. muri "ulomak, alt. *murAI *morA
'1omak, krhak" (tatar. mur-; evenkij. mur-du-nii- "derati J.\ou").
Usporednice i izvan natporodice, usporedi tibburm *mruw/
*mraw "zrnjevlje" (tib. 'bru "zrnjevlje, sjeme'', burman. myui "sjeme").

Od psi. sin. r. itd.
Usp. *nn.JknQti (mUknuti, mllknem, usp. promUknuti,
umUknuti, zamUknuti itd., usp. sin. obm6lkniti1, *nn.ih (hrv. milk, sin. m8/k,
f- molk itd.). - Usp. jo makao, mUkla, o (p0dmiikao, promiikao),
'utkati", "utke" itd.
Pomilja se na vezu s Jat. mulce0 "gladim, milujem, smirujem, tjeim,
USpavljujem" (> tal. mo/cere).
Vjerojatno ie. *mc/-k-, od *me/- koje je u mlad, mljeti itd.
mudar, mUdra, o
Odr. mUdri, a, o. - Od psi. *mQdn, *m9dra, *mQdro, odr. *m(Jdrojb: csl.
tn(Jdn,, mak. madar, mudar, sin. rrx5der, m6dr<t, moudrf, r. mUdryj itd.
.. Sadri ie. *mondh-ro-s, gdje je mondh- (usp. alb. mWJd od ko-
rtJena *men- "mniti , misliti" (v. mnili). Usp. av. m<1zdra- "mudar",
manthaneicn (v. matematika), frigij. modro- (= *mondro-),
stvnj. mWJtar, nj. mWJter "ivahan, bodar, veseo", lit. mandrils po-
nosan", !atv. mu6drs "ivahan"; otpridjevsko got. mundrci . "cilj, smjer,
svrha", mWJda "smjerati". - le. mpdh- jest u got. gamunds uspo-
428
mena, spomen", stjsl.1!!ynd Jem;:nd, srengl: mind{e),
niind{e), engl. mmd sJecanJe; mslJenJe, nusao; namjera, na-
kana, volja", stvnj. gimzmt (germ.
mu do
mLxla mn. - Od psl. *m;><io: csl. mQde dv., tnQdo. bug. 11Thdo,
mak. made, sin. mn. moud, mn. moudl, mM, mUdie,
lu. mud, mudte, polap. mQda mn., p. ., r. mud6, mude dv.,
mUdi mn., ukr. mudo.
U indoevropskim jezicima nema za koje bi se moglo sa
da su usporednice. To bi bilo ie. ili Bit da je to
ostatak od nostr. "mudo", to je u ural. *muiia i drav. *mu{1,1}fai.
Usp. jo eskim. (azij.) *manIJi-.
mUha
I miiha. - Od psl. *muxa: stsl. muxa, mak. muva, sln. mUha, moucha,
r. m(Ixa itd.
Od ie. *mous-a, usp. myia, alb. mize, myze, arm. mun, tat. musca
(roman.: rwn. musca, tal. mosca, sardin. muska, retorom. engadin. muosRa,
furlan. mosl1e, fr. mouche, prov., katal., p., port. mosca), lit. muse, latv. masa,
mua itd. Usp. stnord. mf "muica", v. mygg(a), dan. myg, stengl. mycg,
eng. stsas. muggia, srnizoz. mugghe, nizoz. mug, zapfrizij. mich, sjev-
frizij. mech, stvnj. mucka, nj. Miicke "muica" (germ. *maja-, *muwjo).
Polazno je *meu-, za koje se smatra da je zvukoopisno. Ali v. jo u mi.
mfilj
Od psi. *muJ'h: sin. millj, r .. bjr. mul' itd. - Usp. *mulb: mw, r., ukr.
mul; *mula: mula.
Sadre *mou-lo-s, *mou-lfi, s mou- "vlaan" (za nj v. u wniti1.
mU.nja
Od psi. *mDlm: csl. mlDnil, mak. molna, sin. m<51nja, polap. miiuna, r. mol-
nija itd.
Usporednice su stsnord. MjQl/nir "mlat gromovnika Tora", myln "oganj",
kimr. mel/t "munja, grom", lit. mulna "mlat gromovnika PerkUnasa", prus.
"munja, grom".
Bit da je psi. *mDlni "mlat gromovnika Peruna".
Korijen je ie. *me/- "udarati'', za koje v. u mljeti.
murva
I u drugim slavenskim jezicma: sin. milrva, morue, dlu. marua, mo-
rua, p. morwa, ukr. morva.
Izgleda da je od kasnopraslavenskog *mu.ry, gen. *mu.rDve, to bi
iz nekog romanskog (dalmatoromanskog?) odraza latinske nJeCI
mi5rus "dud, murva (drvo)" (> rum. mur, tal. moro), mi5rum "murva (plod);
kupina" (> tal. mora, furlan. more, sardin. Jogudor. mu.ra, stfr. moure, prov.,
katal., p., port. mora "dud"; rum. mura, tal. mora {prugnc:Ja), sardin.
dor. mu.ra {de ru), retorom. engadin. amu.ra, furlan. more {di barats), fr. mure
{de ronce), - {sauvage), prov. amora, p. mora {zarza/), port. amora "kupina") ..
Latinska je od ie. *mor- "kupina, murva": arm mor "kupina", mori,
rnoreni "kupinov grm", rn6ron "murva", stir. rnera sr. mn. "dud", kimr.
merwydd(en) "murva".
le. *mor- prvotno je "boba"; poteklo je od nostr. *marja "boba":
429
kart. (gr_uz. marqgv-_, mury-, svan. basqi, biisg},
ura!. *mar1a 'boba (fin. marJa, est. mari, saam. sjev. muorje-, mord. mok-
an. maf, marij. ("jagoda"), mansij. -moari u sloenicama), ?alt. *mi.irA
"boba" (azerb. dijal. rriiri "jagoda"; turk. *biiri-liy-en: bal<lr. biirzogen "ma-
lina'', biiriilgen "jagoda", "jagoda"; korej. mgru "divlja
loza").
musti, mllzem
I mOsti. Infinitiv u starohrvatskom, ili jo i ranije, po prezentu;
bi se *mljesti, usp. (Vrbnik) mlisti. - Od psl. *melzti, *111blp:
csl. mlesti, mlbZQ, bug. rmlzja, mak. molze, nTblsti, sin. m61sti, m6Jzem,
dijal., mlze ("sisa").
Od psl. *moln jest mliiz, je starije i mlijeka
koja se odjednom izmuze"; to sadri ie. *moJg-, to Je u lit. ma/vti "davati
mlijeko". '/
v je. _k?,rijen *meJg- "musti": ?stind. mrjati "obrie,
oc1stt ,_ av. odre , "muzem", alb. mje/, Jat.
mulgeo (mulgere musti > roman.: rum. mulge, tal. mungere, sardin. logu-
dor. mtirgere, retorom engdin. munger, furlan. m6lzi, stfr. rooudre, prov. rool-
zer, katal. munyir, port. mungir, galicij. moger}, ir. bligim isto, stnord. m{j}oJka
"musti", stengl. melcan, engl. milk, nizoz. melken, stvnj. melhan, nj. melken
(germ *melk-), lit. melti, milti, toh. AB malk-, malk- isto, malke, malk-
wer "mlijeko".
To je od nostr. *ma1gi "grudi, vime", to je jo u afraz. *mig "grudi vi-
me; sisati" (sem. : arap. mlg "sisati"; stegip. mnsf. "enske grudi; vime", kopt.
bohejr. manot "sisa; bradavica"; istku.: somal. maal- "musti"), ural. *miilye
"grudi; grudni ko"(karel. miilve- "ivotinjska prsa", fin. dijal. miilve-, est. ju.
ma1v prsa", saam. sjev. mielgft- "grudi'', me/I isto itd.), ?drav.
(kuruh melkha "grlo, vrat", malto melqe "grlo").
ima i usporednicu, u sjevkavk. "mlijeko".
mutiti, mutim
V Nae je od "vrtjeti, mijeati". - Od psl. *mptiti: csl. mptii, mp-
stp, bug. mDttJa, mak. mati, sin. motiti {se), m<5tim ("grijeiti"), moutiti,
glu. dlu. mllfis, p. rus. mutft', ukr. mulfty,
bJr. muc1c.
Prvotno je bilo "praviti maslac", maslac". Za to usp.
mesti, metem (s novim naglaskom, radi razlikovanja od me-
metem), sin. mesti, metem, mist, matu, r. mjasti, itd. - to ima
izravnu usporednicu u lit. "mijeati".
(
Od tog jest i smesti se "zbuniti se" i dalje smetati usp. i

Indoevropski je korijen *mc{n)th- "mijeati, okretati": stind. mfmthati
mijea" (indoarij.: prakrt. mamthai; pandabi "stiskati ste-
pat1, tresti" itd.), kamir. mandzm "stepati, tresti", av. mant- isto, n:othos,
lat. ma1!'PhlJ!. mar;n(u.r "dio _tokarskog stola" (iz osk. *rrmnfar), Jit. mentilris,
latv. rrvetu.r1s mecaJ1ca, lit. mefite lopatica" itd.
V. metati.
mU.
Od psi. *mQb: stCS. tnQb, bug. m:b, mak. mai, sin. mBi, lu.
mu, p. r., ukr., bjr. ml./.
Od toga je *mQbskan > mukar, a od toga mukarac, gen. mukarca.
Pst. *111Qb nastalo je od ie. *mon-g-jo-s, gdje je korijen *mon- "muka-
rac": stind. ved. manu- "mukarac, (> indoarij.: pandabi manua
"majmun", nepal. manuwli "mukarac, hind. manu isto, manna "maj-
mun"), ved. isto (indoarij.: prakrt. manusa-; usp. stind.
'1judski" npr. u pali manussa- "mukarac, prakrt. manussa-, rom.
(armen.) manus, lendi "mu", pandabi mun(a)s, zappahar.
munas, bihar., maithili manus osoba"; ukrtanjem sa stind.
rom (evrop.) mur "mukarac, sindhi mursu "mu-
karac, mu", lendi murs; ukrtanjem sa srindoarij. purisa-: zappahar. mi.nis
"mukarac, mel}S "mu'', asam. munih "mukarac'', bengal. munis
"najamnik", arija mal}isa "mukarac, sluga; radnik", sinhal. minisfi,
miniha "mukarac, vajgali manify "mukarac, (arij. *manu-
as), av. *manus- (u osobnom imenu skit. *manu- (u orobnim
imenima), oset. mojna, germ Mannus (u Tacita praotac ljudi u Germana),
got. manna, gen. mans, mn. man(nan)s, stisl. run. manR. dan. mand, v.
man stengl an(n), manna, mon(n), mn. menn, engl. man, mn. men, stfriz.
rnai:n. stsas nizoz. man, gen. manns, mn. menn, stvnj. man, nj. Mann
{germ *mannaz < *manwaz < ie. *mon-wo-s; mn. *manniz) - sve "muka-
rac, mu".
Indoevropsko *mon- (moda *man-?) poteklo je od nostr. *miil1A "mu-
karac, mujak", od su jo afraz. *man- mukarac, mujak"
(berb.: gadames, zuav kabil. iman "osoba", zenaga (u}man, menan "rod"; st-
egip. Mnw "Min, muko boanstvo, bog plodnosti", mnyw "pastir, mn
isto, prakopt. *mani isto, kopt. fajum., bohejr. mani, ahmim., said. mane-, bcr-
ber. Zenaga min, mn. man ku.: soma!. mWJ "mujak", hadija manna
'1judi", *mani "mukarac, *mandA "ena": ka-
rekare mWJ '1judi", buli man logone meni "mukarac, itd.),
ural. "mukarac, (fin. mies, est. mees "mukarac",
megyer, magyar mansij. Tavda "Mansi", ?hantij. Vah
ma.nr "pripadnik jednog od hantijskih bratstava"), drav. *mall. "mu, gospodin''.
(tamil. man. "kralj, ratnik, mu, gospodin", malajalam mannan "kralj", gond1
mani "mukarac"), ?alt. (korej. mi5m "tijelo, osoba").
Usporednica ima i izvan - Sinokavk. *11W1-XA "mukarac,
mujak'' dalo je sinotib. *nam osoba", jenisej. ]_bc-
kavk. *111AI1XA "mukarac, mujak''. - Amerindijansko mano/*men?
karac, mu" ima odraza u hokanskim jezicima (karok 'avan - u Ka!1forruJ1),
oto-mange (subtiana ambin - u Nikaragvi), (kajaba 1Tllren -:-:.
Ekvadoru) i drugim jezicima (puinave mbon - u KolumblJI 1
Brazilu; guahibo amona - u Kolumbiji).
N
na
Prijedlog s akuzativom i lokativom, u vezi s glagolima micanja i miro-
vanja, te pridjevski i glagolski prefiks.
Od psi. *na, kako je u svim slavenskim jezicima. Izravne su usporednice
u baltijskom: lit. nu5 "od, s", latv. nilo "od, pred", prus. no, na, sa suprotnim

su blii av. ana "preko, uzdu", hotsak. anau, ml. fino, fina, lirp
"bez", ana, ana "na, gore", gol., stnord. ana "na", stengl., engl. on, stsas.
an, nizoz. aan, stvnj nj. an isto, itd.
U svim tim i drugim oblicima jesu ie. *an, *anu, *an0, *no (> sl., balt.).
se da bi se moglo raditi o *a- + *-n, gdje je *a od starijeg *xe-
element (v. on), a *-n isto to je i u ie. *p i si (v. u).
Slavenska je novotvorina s -db *nadb > nad (pa dalje iznad).
Izgleda da je i prefiks superlativa (s *naj frasla-
venski: to je *na s i (koja je u vezi s psi. jb, to
je npr. u pridjevima; v. jer), kao to je npr. sln. dijal. nar < *na e,
s *e.
mn . gen.
"korito za mijeanje kruha", a blisko je bilo znacenJe i u prasla-
venskom - je potekla od psi. *n'bktjy, gen. *mktjbve, mn. *mktjvy:
bug. nbtvi, mak. noKvi, sin. dijal. korito za pra-
nje", necky, glu. mjecld, dlu. nadi, polap. nacR6i, p. niecka, r. jd
ukr.
Izgleda da je prvotna praslavenske bilo "korito za pranje"
(razdioba u slavenskim jezicima otprilike je ovakva: u sjevernim
slavenskim jezicima uglavnom ''korito za pranje'', a u junima
Naime, se povezuje s indoevropskim korijenom *neigw- "prati":
"ispire, pere", niJ..1filJ "opran" ( *nigw-to-s), nfpto, nizo
_'kvasim, perem, (se)" ( *nigw-j-o), flniptos "neopran" ( *.IJ-nigw-to-s),
!r. nigid "mije, pere" ( *nigw-je-ti), necht ( *nigw-to-s), stnord. nykr
'vodeni duh'', stengl. nicor "podvodna neman, krokodil'', stvnj. nihhus "pod-
vodna neman", nj. Nix "vodenjak", Nixe "vila jezerkinja".
(
Zbog indoevropskoga se korijena pomilja i na rekonstrukciju psi. *11bktjy.
Moda b-j b-j, ili jo u predslavenskom i u is-
pred kW.)
nafta
Taj je naziv za zemno ulje evropeizam, iroko rasprostranjen od sredine
1 1
432
XVI. - usp. jo npr. nj. Naphtha, fr. naphte, tal. nafta.
Kroz latinski iz naphthas "ulje iz Medije", to je iz nekog
iranskog jezika, a biti povezana s iran. *nab- vlaan", od
ie. *nebh- (koji je u nebo, v.) - usp. av. napta- "vlaan".
Iz iranskog su svakako i semitske arap. naf!, aramej. napfa, asir.
napfu "zemno ulje" (iz arapskog je onda t. nafl, nefl, perz. nafl).
nag, naga. o
Od psi. *nfigo, *naga, *nago, odr. *nagi,jb, *nagaja, *nagoje: csl. nagi,,
sin. nfig, naga, nahf, glu. nahi, dlu., p. nagi, r. nagoj, ukr. nahyj.
Kao i izravne usporednice u baltijskom - lit. nwgas i latv. nu5gs
- od ie.
Indoevropski je korijen *nogw- "nag": stind. nagnafJ (> indoarij.: pali nag-
ga-, prakrt. pagga-, rom. (evrop.) nango, nailo, lendi, pandabi nailga, zappa-
har. nago, nepal. nango, bengal. niirigii, orija narig(h}a, larighii, maithili nNgaf,
bhodpuri naga, hind. nag{a), gudarat. naga, marathi nag(<J}a), ina minu,
kamir. norf1, av. mayna- (m- n-n > m-n; arij. od ie.
*nogw-n6-s), hotsak. biinai, oset. bayniig (< iran. *mayna-ka- < arij. *nag-
-na-), gymn6s, Hes. lymnos (od *nymnos, ie. *no8-no-s, to je sadrano u
gimnastika, gimnazija/gimnazija iz gymnastike "tjelovjeba", gimnasfa
"vjebanje"), !at. nadus ( *nogwedhos; lat. > roman.: veljot. noide, tal. mJ<fo,
retorom. engadin. niid, furlan. nut, fr. nu. prov. nut, katal. nuu, p. nudo, port.
nu), het. nekumanza ( *negw-mont-), stir. nocht, srkorn. noyth, kimr. noeth,
bret. noaz (kelt. < got. naqaps, pranord. nakota(n) mak. jd., st-
nord. stv. nakuf>er, stengl. nacod, engl. naked, nizoz. naakt, stvnj.
nackot, nacJrut, nj. nacla (germ. < *nogwodho-).
Nisam siguran u to, no moda bi trebalo pomiljati na vezu s *nega
ili s *naglb.
nagao, nagla, o
I starije nagao. - Od psi. *naglb, *nagla, *naglo, odr. *nagl'bjb 'brz, iz-
nenadan, nagao": csl. naglb, bug. nagi,/, mak. nago], sin. nagel, nagla, nflhlf,
glu. nahly, dlu. nagly, r. ukr. bjr.
Srodno s latv. nagot "hitati, uriti", nagties 'brzo raditi, truditi se". Dalje
veze nejasne. Povezane s ie. *gwa -

Od toga nagraditi te - Pomilja se da je iz
ruskog nagrada (iz toga je i bug. nagrada), to pak je preuzeta iz
crkvenoslavenskog. Usp. mak. nagrada, sin. nagrada, nahrada ("nadomjes-
tak"), p. nagroda, ukr. nagor6da.
Staroslavenska nagrada jest od psi. *nagorda, to pak je
imenica od *nagorditi "naslagati" (u naim govorima nagraditi i
"nazidati, postaviti, usaditi, udesiti, naslagati"), pak je izvor zapravo
*gordb (v.
naprasan, naprasna, o
Od psi. *naprasm{jb): stsl. naprasbm "nenadan, bug. napra-
sen "iznenadan, nagao; naprasan", r. naprasnyj "uzaludan, bezus-
pjean nekoristan; nepotreban, suvian", ukr. naprasnyj nepred-
iznenadan". - Usp. i naprasit, a, o (psi. *naprasitD(jb)) te u drugim je-.
zicima npr. stsl. napraSbniVb, naprasbliVb itd. Usp. i str. naprasMYl
laan". - Izgleda da su ti pridjevi izvedeni od glagola *napro-
433
siti, kao to su npr. odnosi *koriti : *kariti : *kara, *moriti : *mariti.
. psi. *napras- bila su "naprasan, iznenadan, brz; jak; estok, na-
s1lai:i; dosadan, nametljiv, laan, uzaludan". Pomilja se
da Je u -pras- zapravo te. *pro}(-, od *pre/(- "prositi, moliti, traiti"; za
dijal. "dosadan, nametljiv", napr6sistyj "tko
. moh , naprashvy1 uporan u molbama", te npr. lit.
prasus 'koJt Je sklon molbama; dosadan , praniJs isto; usp. i stsl. trebovati :
pretrebhnyi "dosadan".
Usp. i str. naprasb 'lano", r. dijal. napras "nepotrebno, beskorisno uza-
lud", r. napraslina, dijal. naprasina "kleveta". '
')rol<- je u pras- "sudsko ispitivanje", u stvnj. !raga "pi-
tanje itd. - za JOS neke prtmJere v. u prositi.
napregnuti, napregnem
je usp. jo spregnem,
nuh, suspregnuti se itd.
Psi. r. prjag(J. - Usp. itd.
Usp. sprezati, itd., od
- Ovamo sprega, oprega, zaprega, itd.
Prijevojni stupanj o u *pr9gi,: stsl. pr(Jgb "igo, jaram" (to je u *s9prQgb
*s9pr9ga > siiprug, siipruga: moda prevedeniea od Jat. coniuges, no moda bl
bilo i starije, i slavenski je pogled na svijet bio i 'poljopriv-
kao i
Glagol *pr9ati ( < *prr;et1) u prUati. Usp. pn:J8a ( *prpga).
Usp. Iit. sf !atv. springt, srvnj. sprinke "zamka" itd.
Indoevropski Je konJen spreng- od *(s}p(hJerag- (v. priti, prezati).

naranda, a po govorima ima jo oblika.
ytal. naranfsa (usp. lombard. naranz; furlan. naranze) - usp. sin.
naranca. <?bhct sa d poy narenc (ili su oni ba iz turskog?}.
Jest _t. n_arenc, sto Je IZ perz. nfiren] ili arap. narang, a to je iz ne-
mdtJskog Jezika - usp. stind. nararigaJ:i drvo", od su pali
prakrt. IJfirariJga-, sindhi nfirailgI . "slatki limun", pandabi nfirarigI
z .. nepal. nfirarigi bengal., hind. nfirarig, orija na-
ranga! ., marathi narfig. Usp. i kamir. narang.
VJeroJatno Je IZ arapskog dolo p. naranja, port. Jaranja, iz je fr.
orange (u XIII. st. /?ume orenge, u XIV. pomme d'orenge, to je prevedenica
po sttal. melaranc1a; u )e arancio iz francuskog je
- Hrv. oranzada Jest IZ fr. orangeade (tamo u XVII.
sto Je ta!. aranciata).
ak qd sr.Jat. pomarancia tal. f>!JnJO arancia (tal. porno "jabuka"), iz toga
P le V nJ. izgovoru Pomerantsche - iz toga sin. po-

(Na sjeveru jezika se naziva
p elsme'. sto Je na po pomme de Sine "kineska jabuka", jer su
orkugalc1 XVI. dovez.lt_ iz Kine.)
to se lice novih naziva za btlJke, v.
narav ., gen. naravi
m. Od psi. stsl: i;raVb, bug. n(h)rav, mak. narav
hrv. narava; sin. nrav Z;: gcn. nravr, narav z narfiva, nriilr m., nrav,
mrav, p. narow, r. n6rov narav, tvrdoglavost, hiro-
. I
434
vitost" (usp. s n6rovom hirovit, jogtmast"), ukr. n6rov, bjr. n6rav itd.
- pa je hrv. narav nastalo od *nrav-. umetnuto je a kako bi se izbjegla su-
skupina nr. - Usp. jo naravan "prirodan", prilog naravno i dr. -
Psi. *norv- jest od ie. *nor- w-.
Prvotno je povezano s onima kakva su npr. u r. norovfstyj
hirovit, jogtmast, tvrdoglav, prkosan": s osobitom, posebnom,
jom i sl. - Usp. jo i r. norovft' "truditi se, nastojati, teiti, brinuti se;
kaniti, namjeravati, kuati" (nravit'sja se, dopadati se", iz csl.), ukr.
norovjty, bjr. se" (psl. *norvfli usp. u Srijemu navra-
njati se, navranjivati se "naviknuti se", prema navraniti "navadati se" < *na-
-nravit1).
lndoevropski je korijen *ncr- "mukarac, mujak, ivotna snaga, muka
snaga" (u nekim jezicima dodana su mu proirenja -t-, -s-): stind. naraf;
(ved. 11[- ) "mukarac" (indoarij.: pali nara-, hind. nar itd.), nrtUJ; "junak", kati
nar- (u nar-kuk ''pijetao"), av. nar- "mukarac", skit. *nar- (u imenima i dr.),
srperz. nar, oset. nre/ (iran. *narya-), arm. air, gen. afn isto ( ), nfrigij. anar
"mukarac", aner, gen. andr6s isto (oblici nastali ukrtanjem
*ner, ar6s < *pr6s; usp. andro/Ogija, androsteron, androgin itd.; od andreios
"hrabar" - za usp. *junakb : *jun'b < ie. *aiw- "ivotna sna-
ga" - je ime Andreas, iz je u nas Andrej/ Andreja m., od
takva imena Andrea/Andreja .; po jest Andrija m.), norei
snaga", alb. njer "mukarac", osk. niir mukarac", sabin. nerio
"sila", venet. ne.r.ka . os. ime ( *ner-kfi), stir. ner "vepar" ( "mujak"), nert
"hrabrost, muevnost", nertaim kimr. ner "junak", nerth "hrabrost,
muevnost", lit. noreti, n6riu "eljeti, htjeti", n6ras "volja", narvjtis "prkositi",
nalsas "estina, odvanost, srdba", nerteti "srditi'', ?het.innarawafar "ivotna
snaga, via sila", innarawant- "silan", luvij. anarwnmi- "jak, silan", annarum-
mait- "ivotna sila" ( *pr-?) itd. - Usp. jo npr. stind. sOnaraJ:i "pun ivotne
snage", av. hunara- sila"; stind. siinfta "ivotna snaga" (11[fUl} "junak"),
stir. so-nirt "jak", k:imr. hy-ncrlh isto, sa sd- "dobar". - U indoevropskom je
*aiw- mladosnu ivotnu snagu (v. u junak), a *ner- zrelosnu.
To je od nostr. *NajRA "mukarac, mujak": ?afraz. (stegip. nr '1judi", nrj
"biti jak"; avija niera "mu, suprug"), alt. *niar11 "mukarac, (tung:
*niar11- : mand. nijalma, nieh-rh-mii, nanaj. naj(i), evenkij .. oraw1;
?korej. nii).
Od paralela usp. urart. nara "pleme, ljudi".
nas
Genitiv zamjenica mi, od psi. *naS'b: stsl. naS'b. sin. nas, nas, r. nas
itd. Od ie. *n0s.
Posvojno *nab < *n0s-jo-s (tj. naS'b + jh, za *jb < *jo- v. u jer).
Jndocvropsko *n0s i sl. jest u stind. naJ:i enkl. (indoarij.: pali no ak., gen.,
dat.), av. na, n6, oset. na, nii ("nas, na"), n6 (dv.), alb. na "mi" (*nos). !1c
"nas, nama" ( *n6s ), Jat. oos "mi" (roman.: rum. nol, veljot., tal. noi, sardm.
logudor. nos, retorom. engadin. nus, furlan. nus. fr. nous, prov., .. p.,
port. nos), noster (roman.: rum. nostru. veljot. nucster, tal. nostro, sardm. lo-
gudor. nostru, rctorom. engadin. nos, furlan. ncstri, fr. notre, n6tre, prov._, ka-_
tal. nostre, p. nues(tr)o, pori. nosso; usp. nostrifikacija, 1r. 111
(*nes). gcn. ar n- ( *IJs-ro-m), kimr. , korn., brct. ni, ny ( *ncs), 'jatv.' nostar,
prus. noQson ak. ( *nos-som).
Usp. "'IJs- u hct. anli dat.-ak., na enkl. lok., gcrm. *uns- (gol. uns.
435
stnord. oss, stengl. Lis, engl. us, nizoz. ons, stvnj., nj. wis; usp. i "na": gol. wi-
s<!ra, stnord. var, t.lre, Lisser, engl. our, nizoz. onze, ons, stvnj. unser,
nJ. - *psmc: sttnd. asmlin (osnova za kose oblike asmad- jest npr. u
palt amhc nom., ak., amhakamgcn. itd. , a srindoarij. *asme jest npr. u rom.
(evrop.) ar:ne, hind. ham u kosim padeima itd.), akun ima "mi", kali emo,
kamir. as1, av. ahma, eol. amm-, dor. ham-, jon.-at. hem- "na'', lczb.
ammos, dor. ham6s.
le. *ne- "mi" (u kosim padeima) poteklo je od nostr. 1.1. mn.
ekskl. "mi bez vas": afraz. (u n- ekskl.); kart. *naj "mi" ekskl. dravid.
*nam "mi" inkJ. '
. .ima. i u - u ame-
nnd. na Ja, nu, rru ekskl. : protoalgonkinsk:i *ne- 'ja", nutka newa "mi",
cimijsk:i (u Britanskoj Kolumbiji, u Kanadi; penutijska porodica) n- "ja", jo-
kuc (u Kaliforniji; penutijska porodica) na' "ja", huave (u dravi
Oahaka; porodica oto- mange) -na- "ja", *ne' "ja" (ka-
jova = kiowa na "ja, mi"}, (u Oahaki; porodica oto-mange) n- "ja
mi", jakaru (iz porodice, u Junoj Americi) na- "ja" itd. '
o
I (pa onda - Pridjev od (pridjev i
prilog). U starijem jeziku ima jo i kao *ne-
-iz-). kao da ima *iz-; pa se "suprotstavljati se kon-
frontirati se"). Usp. i sin. i "pred", dijal. '
Polazno je (s *na, *VDz- 'i.iz': *oko}. - Ima i drugih

je i prijedlog to je *vo usp. i

ne
Od psi. *ne (uglavnom ne, osim p. nie, glu. nje, dlu. ne), to je od in-
*ne: na_ pali na, rom. (cvr.) na, hind., sinhal.
na itd.), askun na, na, kaTI11r. na, av., stperz. na- (uglavnom u svim iran-
negacija je s n + V), ne-, Jat. ne- (neuter "nijedan od dvo-
Jlce, ru jedan ni drugi", usp. internacionalizam ncufr;lfan), stir. neeh "netko"
(*ne-kwo-s), gol. ni, stvnj. ni, stcngl. ne, lit. ne, het. nalla.
duljine imamo u stind. na, Jat. osk. ni, stir. ni, gol.
Proireno ne u *nei: av. "nitko", Jat. ni, got. nei, lit. nickas nieks
( *nei-kwo-s}, nef, !atv. nieks, psi. *ni (u nas veznik m), *nihto
1
(u nas
rutko-, *nei-ku-to).
stupanj *!1- imamo u stind., av., stpcrz. a- (ispred samoglasnika
... a- (an-; npr. u intcrnacionalizmu atom, to je iz atomos "ne-
dJelJIV:', p:ema. at. temo "reem, dijelim"), Jat. in- (npr. u indiiriduiilan, po
lat_. prema diuiderc "dijeliti"; i- u i1es;i/an
nezakonit prema legalan itd.), sllr. m-, an-, toh. AB a(n)-, am-, e(n)-.
le. *ne poteklo je od koja je odracna jo u
afraz. *(11)n, kart. *nu, ural. *ne (usp.
je postoj?la i za zabranu *me, koja je ila s
(a u Jez1C1ma postala _je stind., av. ma,
rm. nv, grc. me, rnc:s (. mc-kwc}, toh. AB m/i itd. - le. *me poteklo je
na koncu od nostrat1cke cest1cc za zabranu *mii, koja je dala kart. *mli/l<mo
drav . . *m11- , alt. *rnii-/*bii-. - Nostr. *mii ima U."PQrednice i u drllgim
PQrod1cama.
436
nebo
Gen. neba, mn. neba i nebesa. - Od psl. *nebo, gen. *nebese: mak. nebo,
sln. neba, gen. neba, mn. nebesa itd.
Inooevropski je korijen *nebh- "vlaan, mokar, voda, para; magla, oblak":
stind. nabhas- sr. "magla" (indoarij.: pali nabhas- "oblak, nebo", prakrt. l}aha-,
sinhal. nu(m)ba-), akun, vajgali nali "oblak" (arij. *nabhalika-),
nephele "oblak, magla", lat. nebu/a (> roman.: tal. nebbia, sardin. logudor.
neula, stfr. nieble, niule, prov. neula, p. nebla, port. nevoa; usp. nebuloza
"maglovitost, zamagljenost, vjerojatno Neptfinus "Neptun, bog
izvora i rijeka, kasnije i mora" ( *nebh-tu-), stir. nem "nebo", ir. neamh,
kimr korn. nef isto, stnord. nj6/ magla", stfriz. nevil, stsas. neba/, ni-
zoz. nevel, stvnj. nebu/, nj. Nebel (germ. *ne{3ulaz), het. nepi "nebo"; u lit.
debesis "oblak", latv. debess "nebo" d- po dangils "nebo". - Ukrtanjem
*nebh- - *enbh- nastalo je srperz. nam(b), perz. nem "vlaan; vlaga", lat.
nimbus "pljusak; olujni kini oblak" (lat. > tal. nembo "oluja"; usp. minbus,
nimbokumulus, kumulonimbus).

Izvedeno sufiksom -a/a, (kao i sin. od psl. *ne(p)lbjb bra-
tov ili sestrin sin": csl. nethji, neti(i), hrv. st. *netaj (gen. netja), rij. ne(,
stp. str. netii, ukr. netyj.
Moda je iz slavenskog germ. *nejJjaz "potomak. (got.
ni/Jji s stnord. stengl. nip]Jas mn. '1jucli").
Psi. *nepfbjb od ie. *neptjo-, to je od *ne-pot- "nedorastao, ne-
samostalan" (za *pot- v. gospodin).
le. je i "unuk" i (dakle "sin sina" i "sin brata/se-
stre"). Usp. stind. napat "unuk", napti "unuka" { *nepti}, akun nawa "unuk"
{arij. *napat-), av. napat- "unuk", naptl"unuka'', naptya- "potomak" ( *neptjo-),
stperz. napa "unuk", perz. nave, nabire, tad. nabera, ruan. nabils, ikaim.
11bVbS isto, anepsi6s sinovac; svaki { *s1J1 + ncpt-
-ij:_s), anepsia alb. nip "unuk, "unuka,
{ nepotja), lat. nepos, gen. "unuk; {od jesu stfr. nies,
rum. nepot, tal. nipote, mlet. sardin. logudor. nepode, furlan. ncvot
"unuk"; stfr. nies, prov. neps usp.nepotizam), neptis "unuka" {>
istriot. nieto "unuka, narlat. *neptia > tal. mlet. netsa, furlan. fietse,
stfr. niece "unuka", tal. rim., mlet. netsa, sardin. logudor. netta, retorom. en-
gadin. nezza, furlan. fietse, fr. niCce; iz francuskog je engl. niece
stir. nlae, gen. nlath "sestrin sin", necht kimr. nei, nai
korn. noi "unuk'', stbret. nith "unuka", ni stisl. nefe, stengl. nefa
{engl. nephew iz fr. neveu, to je od lat. nepot-), stfriz. neva, stsas. nebo.
nizoz. neef, stvnj. nevo m., nift ., nj. Neffe Nichte (germ.
m, *nifll .), stlit. nepuotis "unuk. neptc "unuka".
nedjelja V
Sveslavenska (usp. csl. nedelja, mak. nedela, sin. nedel;a, n_edele._
r. nedelja itd.). Novija od (za *delati v. u
1
najvjerojatnije je prevedenica bizant. aprakte (apraktos sto
je vjerojatnije (zbog rasprostranjenosti u zapadnim slavenskim Jez1c11na},
tat. dies feriata.
Naziv je po A sedmoga je daIJa subota, po:
Jahvi, Bogu tvome. Tr.da nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoJ:
ni tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj,
437
niti ikakvo tvoje, niti doljak koji je 1.U1utar tvojih vrata; tako da mogne
otpoftnuti i sluga tvoj, i slukinja tvoja kao i ti {Ponovljeni zakon, 2, 14 ).
idovski je neradan dan sabat (v. subota), nedjelja, a musli-
manski petak.
Od naziva za dan u nekim je jezicima (tako i u srpskoj varijanti te u bo-
i crnogorskom) prenesena i na cio tjedan.
Izvedenica od nedjelja jest ponedjeljak, gen. ponedjeljka,
za prvi dan u tjednu (usp. utorak po "drugi", srijeda, petak).
nemoj, netrojte
Nastalo od nemozi, od imperativa mozi od glagola (v.). Moda
moz > nemoj kao > hoj, sa nemoz < nemozi.
nerast
Danas u hrvatskom "neukopljeni krmak", a starije je bilo
i "vepar". Usp. jo kajk. nerostec, u Istri neres, u Lici nerisl - Poteklo od
psi. *nerstb, usp. bug. nerez, nei:Jrez "neukopljeni krmak", mak. nerez "neu-
kopljeni krmak ili konj", sln. merjasec, dijal. neresec, narasec, nerest, nerist,
nerosec, r. dij al. nerez', ukr. nerez isto, itd.
U hrvatskom je povezana s rast, a zapravo bi se
oblik *nrijest, *nrest. glagol narastiti "omrijestiti {o iva-
di)", u kojem je utjecaj rast, narasti.
Od psi. *nerslb poteklo je stsl. neresfb "spolni odnos", ncrcs(, neres
"mrijetenje riba", ukr. nerest' isto; sa "mrijetenje" usp. jo
hrv. mrijest, nefest, p. mrzost, r. nerest, n6rost', ners, ukr.
merest itd. - nr ' mr radi olakanja izgovora.
Praslavenski glagol *nersti zapravo je skriven u hrv. nesti Oaja}, sin.
nesti Oajca), r. nesti Oajca} itd., to je tek naslonjene na
nesti "nositi"; usp. p. sit; "oploditi se i nesti jaja {o kokoima)".
Izvanslavenska usporednica jest lit. nefti, latv. narsts "pariti se {o pticama)".
Indoevropski je korijen *ners-, to sadri proirenje -s-, a *ncr- je
"ivotna snaga" { "mlad mujak" "mujak" itd., v. narav).
nevin, a, o
Od psl. *nevi.nbm0h), to je od *vina "uzrok. povod, razlog;
stsl. vina, bug. vina, vina, lu., p. wina, r. vina (u ruskom dalje
JZvmft'sja se", iz je izvfniti se, na istoku).
, Psl. *vi.na sadri ie. *wei-na, usp. *woina u lit. vaina "greka", latv. w1lna
'krivica", atvainoot se"; usp. i lat. uindex "zatitnik, osvetnik".
{l..at. uindicare "svetiti, osvetiti se" > roman.: rum vindeca ''tititi; spaavati",
vendicare "svetiti {se)", fr. venger, prov., katal. venjar, p. vengar, port.
lat. uindicta "osveta" > tal. vendetta, stp. vendecha, iz talijanskog
Jesu retorom. engadin. vendetta i sardin. logudor. vinditta}.
lndoevropski je korijen *wei{a)- prema nekome, dostizati" - dalje
v. u vojska.
nevjesta
<?d psi. *nevJsta: stsl. nevesta, bug. nevesta, nevjasta, mak. ncvesta, sin.
nevesta, nevesta, nevesta, glu . .riewesta, dlu . .riewesta, p. niewiasta,
r. nevesta, ukr. nevista, bjr.
*nevesta zapravo po postanju "nepoznata". To je u vezi s
tcaJem u kojem se nevjesti, mladoj, prvih dana po njenu dolasku u mla-
I
I I
438
doenjin dom, kao prema nepoznatu bez obzira na to to j e
ranije bila i poznata. Zato se izbjegavalo i zvati je njenim ime-
nom (pa se zato npr. u nas i samo mlada, usp. sin. dijal. ta myada). Ne-
spominjanje nevjestina imena u davnini bijae zapravo zatita nevjeste od
zlih duhova, kako oni ne bi pomutili - To je spominjana i
navjerojatnija etimologija *nc1resta. (Za *ved- "znati" v. u vjet.)
Moe se spomenuti i jedno malo *nevesta.
Ona bi mogla sadrati indoevropske sastavnice *newo- wedh-ta, s *newo-
'nov'; *wedh- "voditi" (v. u brak): mlada je ona koja je novodovedena u
I u drugim su indoevropskim jezicima za nevjestu novotvorine
(npr. got. brups., stnord. brUdr, stengl. brfd. . engl. bride, stsas. brild, stvnj. bnit,
nj. Braut - od germ. nejasna postanja; lit. nootaka, od glagola teketi
"udati se"
nevjea :
Posudeno iz ruskog "neuljudno, neodgojeno, grubo
de, neotesanac" (u ruskom jo i "neznaHca", to je iz csl. neveda).
To je po tvorbi *nevedja, s *ved- iz glagola *vedeti "znati", za koji v. u
vidjeti, vjet.

Prilog, usp. nice "dolje" (te npr. nici u M. nic, itd.), to j e
od *niCb, *nica, *nice : stsl. nicb, sin. nic vnfc), p. nic m. , nica
nic, nici, nice.
Od ie. #ni- "dolje" (v. niz) sa sufiksom -ko- (moda *ni-
0
kw- "s pre-
ma dolje"?): stind. nical; "nizak", nica "nanie, nadolje" (indoarij.: pali nica-, sin-
hal. "nizak"; sa sekundarnim -cc-: prakrt. l)icca-, hind. nJc(a) itd.), ka-
mir. av. nyaak- "ponien", !atv. nica "mjesto nizvodno na rijeci" ( *nikja).
niknem
I niknuti. Glagol nema ekvivalenta u drugim slavenskim jezicima, a
niknuti jest od psi. *m'knQti: bug. nikna, mak. nikne, sln. nfkniti, resi. niknuti, u
drugim jezicima (kao i u naem) s raznim prefiksima.
Polazne za *niknQti i *nicati jest *nfki. To je od ie. *neik-, *m1'- "spo
pasti, ustro neikos "spor, neikeo se", nike
"pobjeda", nikao lit. nikti, ninkiJ "primiti se, uhvati- ti se sa
arom", jnlkti i "zabiti se u posao" (tj. kao u apnikti "napas-
ti", Jatv. nikties "nametati se, nikns "zao", naiks "zao. bijesan.
nagao", prus. neikaut lutati".
nijem, nijema, o
Od psl. *net11b0hf. stsl. nerm, bug. njam, mak. nem, sin. nem,
mf, r. nem6j (nem, nemft, nema) itd.
Od toga *nel11ba, "njemak; stranac" (h. Nijemac. gen. Nijemca, i
apelativ sin. i r. nemec "Nijemac" itd.).
Za usp. r. dijal. govorit' nemo "nejasno, nerazgovjetno govoriti (o
djetetu)".
Nastale od "mucav", usp. latv. rnems "nijem",
te engl. mumble "mumljati", nj. mwnmeln i sl. Opisno.
i da i sl_a:'ensko *'!em-
od te. ne-mn- koji ne govon , s rushcrum prtjeVOjrum stupnjem korijena
*mcn- "mniti, misliti" (v. m.nit1): tko misli, tko je razuman, taj i govori.
439
nit, gen. m"ti
Starije je m'"t, gen. nrti. - Od psi. *nitb, gen. *niti: csl. nitb, bug. nila, sin. nil,
nfYJ. nif, dlu. ni, glu., p. polap. nait, r. nit', gen. niti, ukr. nyt',
bJr. me.
Kao i usporednice lit. nftis 'brdo stana", !atv. m-ts "dio
kog stana", od ie. *naitis, to je sufksom -ti- izvedeno od *(s}nei- "presti"
(v. osnova).
nizak, niska, o
Od psi. *nizi,kb, *niZbka, *niz1'ko, odr. *niz1'kbjb bi se u naem
jeziku *nizak): csl. niz1'/a,, bug. m'z1'k, mak. nizok, sin. nizek. nizka, niz-
kf, lu p. nizki, ka.-slovin. ni'shi; r. nfzkij, nfzok, nizka, nizko, ukr. nytkfj
bjr. nizki. '
Komparativ nii < *nii,jb.
Pridjev od pridjeva *nlZb, *niza, *nizO; od toga je prilog *niz1'
(niz neto). Vjerojatno je da je -z- po analogiji prema VbZ- "uz-" i sl.
Inci?evropski je korijen *nei-, *ni- "dolje": stind. ni, av. m: stperz. niy,
arm. m-, n-, kelt. *ne (< *ne11 u stir. ar-neut-sa, in-neut-sa
( *ne-seda), komparativ *nitero- u stnord. "nii, donji", stengl.
engl. nether, stfriz. nither, stsas. nithar, stvnj. nidar, nj. nieder.
To ie. *nei- jest od *en "u" (v. u): *en < ie. st. *Xen- *Xn-ei- > *nei-.
V. njiva.
nizati, niem
Od psi. *nizati: csl. nizati, bug. nia, mak. nie, sln. nizati, nfem/nfzam,
dlu. niza, p. r. nizat', ukr. nyzaty, bjr.
b *J1bst!, *J1bZQ (to je ie. *nigh-), usp. sin. u
Bnzmskim spomeruc1ma pnmzfe < *pnJ1bZbe, usp. i str. J1bZfi, J1bZU "probos-
ti"; usp. i *J1bZiti, to je u stsl. Vbnhziti, ven.znouti "strati" r. vonzft' "za-
bosti" itd. - te *J1bzeti u stsl. J1bZeti, nzieti. '
niz m niza . izvedene su od glagoal nizati, od njih pak niska
(npr. bisera) - to su zapravo psi. *niz'b, *niza, *ninka.
. Indoevrop,ski )e pr?,bo!i", _koji, je jo npr. u
stmd. 'bus1, prob1Ja ( *nigh-s-), av. naeza- vrsak igle', perz. nc "o-
trica, bodlja, trn", srir. ness "rana" ( *nigh-s-).
je od nostr. *NEgE "zabosti", to je jo u afraz. *ng- "zabosti,
probosti" (sem *ng- u sthebr. ngp "udariti, zabosti, utaknuti"; berb.: sem-
lal. angas "bosti se").
., gen.
y?d ypsl.vookfjb, *'rjikti: stsl. notb, bug. not, mak. noK, sin. gen.
?::. sle. n<><:y g\uz.noc, gen. nocy, dlu. noc, polap. niic, p. noc, r.
gen. noc1, uk.r. me, gen. bjr.
Od *nok":'t(i)s: stind. ved. nak, ak. naktam (i va-
han. nayd *nakt-), grc. nfks gen. nykt6s (usp. niktofobija, i
alb. nate, Jat. nox, gen. noct1s (nocte > roman.: rum. noapte, tal sar-
dtn. notte, engadin. not . furlan. fiot, fr. nuit, prov. nuech, ka-
mt, sp. noche, pori. no1te-, usp. nokturno, noktambulizam itd.), stir. nocht,
kimr., korn. nos,, bret. noz keltskim je jezicima *nokwt-stu-), got. nahts,
stnord. nat/, no/I, norv. d1Jal. natt, nott, v. natt, dan. nat, sleng!. ni(c)ht,
angl. meht, neaht, engl. night, stsas. naht, nizoz. nacht, stvnj. mmf, njem.
440
Nacht (germ. *nahtiz), Jit. naktis, gen. mn. nakt[j, )atv. nakts, 'jatv.' nakt, prus.
naktin ak.
U het. nekut- toh. B nekciye je vokalizam e:
*nek"'l- ; u hetitskom i glagol: neku- se".
le. *nekw- od starijeg *neky-; toga jest ie. *neuk- "ta-
man, nejasan": Jat. nuscitosus, lit. niaks6ti, apsiniaukti "pokriti se oblacima".
le. *nekw-/*neuk- od nostr. *nuJ::A "vrijeme spavanja", to je jo
u finougar. *nukkA (fin. nukku- "spavati"), na.ki itel-
men. nukulu "taman"), eskal. (eskim. unuk l.D1uak itd. - Postoji
i rekonstrukcija *naJ::U, *naJ::NU.
Tome treba dodati i usporednicu, za koju mi se da
nostr. *naJ::{N)U - no je i premetanje *naJ::U - *nl)J::a:
tibburm. *nak "crn" (burman. nak "crn", tibet. nag-pa isto, nags "uma", kin.
arh. xmak "taman").
noga
Od psl. *noga, ak. *n0g9: stsl. noga, bug. noga, mak. noga, sl n. noga,
noha, r. noga, ak. n6gu itd.
To je prvotna bila zbirna imenica sa "nokti, kande'', usp. Jit.
naga "kopito", ak. nagEf, latv. nagas "obje ruke; ruke i. noge", prus. nage "sto-
palo", lit. nagas "nokat", latv. nags "nokat, kanda".
Dalje stind. "noga, stopalo", 6nyks, gen. 6nykhos "nokat,
kanda", lat. unguis "nokat" (usp. ngula "nokat" > roman.: rum. unghie, ve-
Jjot. yongla, tal. unghia, ugna, sardin. logudor. unga, retoi:om. engadin. ungla,
furlan. ongle
1
fr. origle, prov. ong/a, katal. ung/a, p. ufia, port. unha), stir. in-
gen, stkimr. eguin, kimr., korn. ewin, bret. ivin, got. *nag/s (u stv. ganagljan
"pribiti, prikovati"), stnord. nag/{i), stengl. engl. nail, stfriz. ne!, stsas.
naga/, stvnj. naga] isto.
Indoevropski je korijen *engh-, koji nije (bi li to moglo moda
prvotna "grepsti"?).
nokat, gen. n0kta
Od psl. *n0gi,fb, gen. *n0gi,ta: stsl. nogi,fh, gen. mn. nogi,tJi, bug. noht,
mak. nokat, sln. nohet, gen. nBhta, nehet, r. n6got', gen. n6gtja itd.
Prvotna osnova *nogi,t-, to je umanjenica od *noga.
Srodno je Jit. nagutis "nokat, kanda", istlit. nfigute "krtac; nokat", prus.
nagutis "nokat (na ruciY', stnord. nagJ{i), stengl. engl. nai/, stfriz. neil,
stsas. naga/, srnizoz. naghe/, nizoz. nage], stvnj. naga], nj. Nage] (germ. *na3-
laz) itd. - Sa sekundarnim -kh- jest stind. m. sr. "nokat" (indoarij. :
pali nakha-, prakrt. IJaha-, rom. (evrop.) nai, hind. naha, sinhal. niya itd.).
V.noga.
nor, a, o
Kao i sin. nor, n6ra, iz bavar., austr. Narr, dijal.
n9r (usp. tirol. koru. narre, noar, nor) - sve "bedak, bedast
vjek".
Izvedenice su n0rac, gen. norca (kajk. norec, u gradovima norc.
usp. sin. n6rec), n0riti, ponariti itd.
nos, gen. nasa
Od psl. *n0Sb: stsl. noSb, bug mak. nos, sin. nas, gen. nosa/nosa/nosu.
lu., p. nos, r. nos, ukr. nis, gen. n6sa, bjr. nos.
Od ie. *nas-o-s. le. *nas- "nos" (i *nas- ) dalo je jo stind. nasa dv. (indo-
441
arij.: pali nasa ., prakrt.{7asa sinhal. nas, nahaya; od *nasaka- jest npr.
hind. nasa), karnir. nas ., av. nlih-, stperz. nliham ak., sti at. nlisum, latin.
nlis(s)us (nasus > roman.: rum. nas, veljot. nuos, tal. naso, sardin. Jogudor.
nazu, furlan. nas, fr. nez, prov., katal. nas, p., port. naso), nliris ("nozdrva"),
stv., norv. n6s ("njuka"), stengl. nasu, engl. nose, nizoz. nase, stvnj. nasa,
nj. Nase, lit. n6sis, latv. nass ("nozdrva"), 'jatv.' nasis, prus. nozy.
n0zdrva jest od psi. *nozdry (usp. nozdrv . u M.
nositi nosim
s mnogim prefiksima: donasiti, doprinOsiti, iznasiti itd. - Od
psi. *nositi, to je iterativno-durativni oblik za *nesti, *nes9: stsl. nesti, ncsp,
bug. nesa, hrv. nesti, nesem, sin. nesti, nesem, nesti, r. nesti, nesu itd.
Usp. *nosati u n6sati, nBslim, iterativ *nafiti u donaati itd.
Prema aoristu nijeh (kao rijeh za rijeti, prodrijeh za prodrijeti itd.) ima-
mo infinitiv -nijeti (Odnijeti, doprinijeti, iznijeti, nanijeti, nadnijeli, Odnijeti,
p<)nijeti, pOdnijeti, prenijeti, prinijeti, pronijeli, pridOnijeti, raznijeti, Un.ijeti itd.).,
Slavenski glagoli sadre ie. "i:>ruati se, ispruiti se", a po-
stoje i oblici s *p.J(- : stind. ainoti, ainute "dostie", misali "dobiva, po-
stie", nak$ali "pribliava se, dostie" ( indoarij.: rom (evrop.) nak-
av. anaoiti "dostie", av. nasaiti "dobiva, postie", enegkhon,
aor. za enegkeln "nesti", arm. hasanem, Jat. nanciscor "postiem", got. ganah
"dovoljno, dosta", binah "moe, treba'', lit. neti, neu "nesti", Jatv. nest, m;su,
toh. B elik- "nesti'', het. ninikzi "podie" itd.
n ov, a, o
Od psi. *nOVb, a, *novo, odr. *noVbjh, *nova ja, *novo je: stsl. noVh, bug.,
mak. nov, sln. n0v, n6va, nory-, lu., p. nowy, r., ukr., n6-iyj, bjr. n6-iy.
Od ie. *new-o-s "nov": het. newa-, luv. nauwa-, Jid. -nava-, karij. nava(v)-
stind. navaf; (indoarij.: pali nava-, prakrt. IJa(v)a-, rom. (evr.) nevo, sindhl
nfio, lendi nava, pandabi nava, asam., bengal. na, hind. nawa, gudarat. navii,
marathi nava, sinhal. nava itd.), dameli 11Awa, akun nuna, ina navu,
kamir. noifl, av. nava-, klperz. nav (iran. *nava-ka- npr. u srperz. nok, nag),
neos (usp. u internacionalizmima neo-, npr. neologizam), tat. nouus (>
roman.: rum. nou, tal. nuovo, veljot. . n!la, sardin. logudor. nou, retorom. en-
gadin. niJI, furlan. fiuf, fr. neuf, prov. noou, katal. nou, p. nuevo, port. novo),
f!wlanUis (= lat. Noliinis), stlit. navas. - Usp. ie, *neu-jo-s: stind. nary-aJ:i,
grc. JOn. nelos, gal. Nevio-, Novio-diinum ("novigrad"), stir. nue, stbret. nouuid,
neuued, bret. nevez, stkorn. kimr. newydd, got. niujis, stnord. nfr,
ll?rv, dan., v. ny, stengl. neowe, engl. new, stfriz. nie, stsas. niuwi, nizoz.
meuw, stvnj. niuwi, nj. neu (germ. *neujaz < *neu-jo-s), Jit. naajas, 'ja tv.'
nau, prus. nauns (ukrtanje s *jou-no-s "mlad"), toh. A fiu, B fiuwe.
* *r:ew_o- izvedenica je od *nu- (starije
nuli-) , koJ_e Je u sttnd. nu, av. nil, nj, alb. ni, stengl. nU, engl.
now . nu, prus. -nu, toh. A nu, B no. - To je u psi. *11yne (hrv.
st. Tl111ja sada , u XIV-XV. st., u statutu i istarskim spomenici-
pri?jev _ ninjabl1h "sadanji"; potisnuli ih sada i sadanji), kojem
Je usporedruca ht. nuna1, niinaf.
Od *nu imamo lit. mi "sada", Jatv.nu isto, armenski -n (fer-n
1 te *m, koje je __ npr. u na, nfi "evo, eto", no u gdjeno,
kiidno, tkono, kiinda, nu u nuto, pa onda nilkati, ni1tkati).
"sada", skupa s ural. *Ni.ikA "sada" (fin. ny/...y-
sadasnJt , nyt < *nuyut sada ), poteklo je od nostr. *NiiqA "sada". - V. devet.
442
novac, gen. n6vca
Ta je zamijenila stariju sveslavensku posudcnicu (usp.
mn. pjenezi, penezi, pinezi; u pinez1), to je iz slvnj. pfening
ili nekog drugog odraza gcrm. *panningaz, *pandingaz (stnord. pen(n)ingr,
v. piining, dan. penge, stengl. preneg, paening, pen( d}ing, penig, cngl. pcnny,
mn. pence od stengl. penegas, slfriz. panni(n}g, penni(n}g, stsas. pending, srni-
zoz. penninc, niz. penning, stvnj. pfening, nj. Pfennig). vladari Karo-
linzi uveli su pfenning, s reformom. u drugoj polovici VIII. stolje-
taj je novac u nekim drugim zemljama imao i druge nazive, npr. dcna-
rius.) - Iz germanskog jest npr. i lit. piningas "novac".
Najvjerojatnije je za novac polazan kao novi pjenez, notti
dinar i sl. (V. nov.) - to se takva nazivanja, usp. umbr. nulpener "novi
dupondij, novi od dva asa" (odgovara lat. *novo-dupondifs, to sadri
ie. *nowo-du-pend-ijo-, s nazivom za novac i teinu pondus - usp. intern.
p0nd, kilopond - od ie. *(s}pen-, za koje v. u pedal;).
za novac su to je posve s novim novcem
dolazi i nova (Usp. u milja, nekad za od
1000 dinara, iz ta!. mi/le kasnije se - nakon reforme
1965. g. kojom je 100 d preimcnovano u 1 d - naziv prenio na od
10 d. Kako se vrijednost novca mijenjala, taj se naziv polako izgubio staro
ali je opstao, pa je pod utjecajem milijun,
1000 000 d, od 1965. g. 10 000 d, a od 1990. g. - od preimenovanja 10 000 d
u 1 d - upravo 1 d, pa naziv milja polako gubi kojim se
vala takva vrijednost. Poslije hrvatskog dinara (na koncu 1991)
milja i i milijun dinara. - som
imala je isto mi se da je to najvjerojatnije
nica dola iz turskog som, to je jedinicu, naprimjer u
dodiru s Rusijom rubalj. Sama pak turska je iz talijanskog
somma u i "svota", to je od !at. summa, za to v. u visok}
praslavenska *cx;ta je a u pojedinim je
jezicima dala: stsl. cx;ta hrv. ceta (u XIV- XVI. st. novac), ccta
novac", ceta "sitna jeftin ukras", resi. cata, cx;ta "(sitan)
novac", ukr. cjata "pjega, ara; kaplja". - To je najvjerojatnije po-
iz !at. centa, to je od centum "sto" (v. sto). - Iz latinskog je po-
i got. ldntus "sitan novac, filir" (iz Jat. centenionalis). - Od Jal. ccn-
tesimus "stoti" jest fr. centieme "stoti", a po uzoru na to (i decime "deseti";
koncem XVIII. st. "deseti dio franka"} je centime [satim]
centima, stoti dio franka" (od konca XVIII. st.; iz francuskog je tada preuzeto
u engleski cent "cent, stoti dio dolara"). - Iz latinskog je izvora
naziv za albanski sitan novac qintar (stoti dio teka), iz je u nas u a-
kfnta "novac" (usp. alb. qind "sto" iz tat.).
Novac i moe za .stoku (usp. tako u.
blag()', za Iat. pecama v. u patnt1), krzno (v. Jama), kovme, kol 1cine
kovina (za naziv funta v. u pedal;) itd. Nazivao se i po likovima i simbo-
lima koji su bili na njemu (usp. npr. kruna; tako npr. u za
nekadanju od 1 000 d, kasnije 10 d; konj za drugu od
10 d, itd.). - V. i platiti.
Prvi se kovani novac u zapadnom dijelu Evroazije pojavio u VII. st. pr:
n. e. u Lidiji, a za Lidijcima su ga kovati prvo maloazijski, pa
1
balkanski Grci, a poslije i drugi narodi. (U Kini se novac
od I. pr. n. e.} - U naim se krajevi ma novac kovao prvo u
443
Dalmaciji (od IV. sl. pr. n. e.), kasnije i drugdje. U
srednJ?m hrvatskih zemalja bili su utjecajem ondanjih
zemalja NJemacke, AustnJe, Ugarske, Mlctaka i Bizanta.
novembar
. I - Iz Jat. novembe:. to je od Jat. novem "devet". Studeni je
bto u rimskom kalendaru deveti mjesec. - Za novem v. devet.
nO, gen. n6a
Od psi. nob: stsl. nob, bug mak. no, sin. n0, gen. n6a, nU, n6,
lu. no, p. n6t, r. no, gen. noa, ukr. ni, gen. noa, bjr. no.
Od pretpsl. *noz-jo-s. Prema *!1hzati "bosti" *noh odnosi se kao
*bon prema *bMati (izbor, brati). - V. nizati.
No je prvotne bio za bodenje, a tek kasnije za rezanje. Usp. u
jezicima: hausa "probosti" prema angas "no''.
nuditi, nUdim
Od psi. *nUditi: stsl. nuditi, bug. nUdja "siliti", mak. nudi "nuditi", sin. nUditi,
nuditi r. nUdft ' "siliti", ukr. nudfty se", bjr.
nudz1c itd.
Iterativ je nOdlim ( *nudjfiti), dcminutiv na -kati nutkati.
Prvotno je glagola *nuditi bilo "siliti, primoravati,
(usp. glagola prinuditi "primorati"; od njega prinuda,
Usp. *nuda: r. nUda "lo ivot", ukr. nUda "dosada, nezadovoljstvo", bjr.
nudfJ "nuda, bijeda" itd. - Od *ni1dja jest stsl. nuda "potreba", mak. nuda
hrv .. nLJda nLJna, o, i po analogiji nutan;
nekim tumacenJtma rtJec nuda Jest tz ruskog, no je i utjecaj iz
crkvenoslavenskog), sin. nuja "sila, potreba, stiska", nouze, r. nUa (nuda
iz csl.) itd.
Psi. *nud- sadri ie. Usp. *nau-t- u got. nauf>s "nuda", stisl.
norv. naud, dan. ned. v. nOd, stengl. nead, nfed "sila, nuda, potreba",
need "pot_reba", stsas. nod, nizoz. nood, stfriz. ned, stvnj. not, nj. Not
potreba, nevolja, muka" {germ. *nauf>iz), prus. nautin.
, lndoevropski je korijen *nau- (st. *naxw-) se; smrt": got. naus
'mrtvac", lit. navyti unititi", "muka, smrt", !atv. navi( "umorili",
nave "smrt", psi. *naVb (sin. nfivje sr. "due nekrtene djece", str. naVb
itd.), toh. A nut- "jenjati, minuti", nwam "bolestan" nawem "smrtnik,
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
Nj
njedra mn., gen. nj&Jara
Od psi. *nedra, to je nastalo od sklopa *vbn "u njedra", kao to je
*Ja,n jemu dalo k njemu.
V.jedro.
njega
Od psi. *n!ga: stcsl. nega, mak. nega, neha (iz r.), r. nega, ukr. mna,
bjr.
Srodno s )atv. naigfil "trebati, eljeti, udjeti", naigs "vitak, lijep", no
dalje veze nisu poznate.
njihati (se), njiem/njlham .
Sekundarno nj. - Od psi. *nyxati: mak. ma, sin. nfhali, nfham-. usp. ko-
nejiti C'tjeiti").
Sadri ie. *nas-. od *neus-, usp. neili "migam. namignem; maem;
kimam; pokunjim se, osovim glavu" ( *neus-o), neiima sr."mig" ( *ncus-J11!t. iz
toga za znakove srednjovjekovnog notnog pisma), tat. niimen "mig,
zapovijed; ( m.i5 "kimam, dajem znak" ( *ncw-6),
part. pret. pas. niitus "nagib; mig; zapovijed", nulo "nagnem se; namignem",
lit. niailsti, niausiu "nakloniti se, nagnuti se". Usp. jo i stind. navale "giba se".
le. *neu- (st. *neuH-) "svijati se, sagibati se" poteklo je od nostr.
*Nuq[iil "saviti (se}, opustiti (se)": afraz. *nwb "sagnuti se, pustiti, stavili"
(sem. *nwh: arap. nhh "sagnuti se, pognuti glavu", sthebr. nwl; "spustiti se,
odtroriti se"; ku.: bcdauje nu' "pustiti, poloiti"}, kart. *nqw- "pasli" (gruz.
mx-, megrel. xu- "poloiti",svan. nqw-"poval iti"), drav. *nilkA "sagnuti se"
(kuruh nDkhna "kimnuti"), alt. *nugu-/*ni..iki.i- "sagnuti, poviti" (turk. *ji.ik(ii}-n-
''klanjati se": stturk. jiikiin- ''klanjati se; pokoriti se"; mong. *nugu- ''poviti, sa-
gnuli": halha nugalah).
n jiva
Od psi. *niva: stsl. niva, bug. niva, mak. niva, niva, dlu., p. niwa,
r. nfva, ukr. nfva, bjr. nfva. .
Od ie. *nCi-wa, s prvotnim "nizina, dolina'', od *nc1-
"dolje" (v. nizak. gnijezdo). s - wo-: nei6s . "polje" ( nci- wo-s):
neatos, nefatos "najdonji" ( *nci- w-IJfo-s), nei6ti "duboko ispod", usp. jo 1
stind. nivat- "nizina" { *niw-IJI-).
njfih
Od psi. *njUXb: sin. njLJh, nuch itd. od *nj(isati: hrv. njUhali,
445
sin. njUhati, iiuchali, iiucha(, glu. dlu. nucha, p. niuchac,
r. njU:xal', ukr. njU:xaly, bjr.
Dalje *njCtiti (njUiti, nj6it1), *njCtbka (njiika, njUka, dalje njiJkati). -
Moda s premetanjem nj- > -nj ilnjati (se), (rnjati (se), ilnjati (se).
Psi. *njux- jest od ie. *neuks- ili *ncus-, *neuks- jest u got. binuuhsian
"uhoditi, njukati", a *neus- u sleng!. nfosian, stsas. niusian "traiti
slijediti". '
o
oba, obje
Od praslavcnskih dvojinskih oblika *oba, *ore stsl. oba, obe, bug. oba,
obe. mak. oba, obe, sln. obfi, obc, oba, obe, oba, obe, glu. wobaj, wobe,
p. oba, obie, obaj, r. 6ba, 6be, ukr. oba, obi, bjr. oba.
Od ie. *o-bho, *o-bhoi, to je i u lit. abU(du) ( < *obhO), abi{dvi), latv. abi.
Polazno je ie. *bhO, s prefiksom *o-, *an-, *u-; usp. stind. ved.
m. , ubhe av. uwa m.. ube ., stperz. uba, hotsak. hOdva ( < iran. *uba-
-duwa-; usp. jo od toga i jidga avdi; usp. i vahan. "oba" < iran.
ikaim. -va u ar- va "oba" < *ubayah gen. dv. za *uM-),
ampho, Jat. amoo. got. bai m., ba sr stnord. stengl. bftjJe, b6pe, engl.
both, stsas. bedia, srnizoz. be(i)de, stvnj. bede, beide m beido ., beidiu sr nj.
beide.
obad. gen. obada
i ovad te obad, gen. obada. - Od psi. *ovadb: bug. ovod, ovad,
ovad, ovad, p. owad, kaup. w0"w6d. str. ovadb, r. 6vod, dijal. 6rnd,
ukr. 6vid.
Psi. *ov-adb sadri *ov-, koje je u *01<1>ca < ie. *owi- (v. ovca) i *ud- <
ic. *Od-. od korijena *ed- "jesti" (v.): *ovadb "ovcojed", "o,co-
griz". - je oistros "obad" od *owi-stros, s drugim dijelom isto?a.
korijena kakav je u r. stroka "obad" < *st1-k-a ' 'kukac koji bode" (r. strckaf'
"bosti").
obala
Vjerojatno od psi. *obala < *obvala, usp. sin. obfilek otok" (sin.
obala jest iz hrv.).
Starija je slavenska za obalu bila *bergb (no "obal a u
praslavenskom je bilo - za to v. u brijeg.
. .
Od psi. csl. obetati, hr_v. i n.
fi, obecat; p. str. - s prtjclaz1ma fJ iz prezenta
u infinitiv ili pak t iz infinitiva u prezent. . . . .
To je od to je u stsl. vet'b savjet; namjera, tnJsao , str.
1
cfh
"savjet, dogovor" (v. savjet).
Isti ie. *woit- jest u av. vac9- "dati sudsku odlul..'U", . "sudska od
luka", lit. vaitcnu "sudim, smatram", prus. waitiamai "govorimo", waitic"it "go
variti". Dakle to bi bilo ic. *wcit- "govoriti".
447
obitelj . gen. obitelji
Od psi. *obitelh: csl. obitelh, r. obite/' ("samostan, stan"). (Sin. obftclj jest

Izvedeno sufiksom od glagola *obitati "stanovati" (danas u hrv.
obitavati, obitavam, to neki smatraju rusizmom, prema r. obilat'). Glagol
*obilati jest *obvitali - za ob- v.
Psi. vitati dalo je npr. stsl. vitati "ivjeti", vftati "pozdravljati", r. vitat',
vitaju isto itd.
Od ie. *wei-t-, to je i u lit. vieta "mjesto", latv. vieta isto ( *weit;1}, pa-
vietat "stanovati".
Izvodi se od korijena *wci- 'biti jak": !s "sila", lat. uis "sila,
snaga, jakost", inuilare "pozvati koga, (> roman.: arum invila, tal. in-
vitare. sardin. logudor. imbidare, stfr. envier, prov., kata!., p port. envidar).
lit. vfli "loviti, slijediti" - v. u vojska.
obod
Od obvod, s istim vod- koje je u vod, lroditi (v.); za ob- v. u
obresti (se), obretem
Od psl. *obn;t(J}Q: stsl. sln. obrefsti,
str. obrjatu itd.
Nije besprefiksno *resti.
Vie v. u sresti.
obrva, mn. obrve
Starije obrv ., gen. obrvi. - Od psi. *obnvb: sln. obrv, gen. di -
jal. mn. , obrv(a), mn. obrvy, polap. vtiobr(v)e mn. , ukr. dijal. obe
rvo, mn. obfrvi.
Usp. *ban'b: bug. dijal. birva, p. brew, slovin. breve, r. brov', ukr. broFa,
birva itd.
Vjerojatno je polazne psi. *bry, gen. *brave, a oblici s o- razvili su se
radi razlikovanja od *brhVb (v. brv, s se
le. *bhra- "obrva" jest u stind. bhrU/.i ., bhruvau dv. (usp. nepal. akhi-bhui;
sekundarno *bhrumu- > *bhramu- u raznim indoarijskim jezicima: pali
!11U-, prakrt. bhuma, rom. (evrop.) phov, hind. bhaa(h), bho(h), sinhal. biimaxa
itd. ), kamir. bum(b) . ( < *bhaiimha-?), khovar bru, av. hrvat- . dv.. hot-
sak. brausara (iran. *brau- ), peri:. (e)bra, ophrys, stmakcd. abro[iwes mn
srir. brtiad gen. dv., brai, br6i . dv., stengl. brLJ, engl. brow (germ. *briiz),
lit. bruvis m., briive ., toh. A piinvan, B piirwane dv.
obuti (se), obujem
Usp. i izuti (se), izujem. Od pst. *obUti *jhzwi (i druge prelik-
sal ne tvorbe): csl. obuti, izuti, bug. obilja, izuja, mak. obue, sobuva, sin. obUti,
sczuti, obouti, zouti, obuf, vyzut; glu. dlu7.. wobu, p.
r. obUt', izut', uk.r. obUty, bjr.
Glagol bez prefiksa, *uti, nije taj je od *ou-, ie. *cu-
usp. s prefiksima ili bez njih: av. ao.9ra- sr. ( *ou-tlo-m), ?hct. w1-
"ukraavati", arm. aganim "obujem se" ( *ou-), Jat. cx ui5 se",
mdti5 "odjenem se, ( < *.:.ou6 < ie. *ewo), subuculu "donja haljina
koulja" ( *outla), umbr. anovinimu (*an-ou-jo), stir. fu;m
( *up-ou-no-), lit. auti, aunu "obuvati", iauti ' i zuvati", !atv. aut "obuvati".
Od participa *obut'b je imenica *obutb, od njene mnoine
*obutja jest (dijelu *-utb odgovara lit. al1is, !atv. auts "obojak, povez").
I
I
I
I
448
Usp. *onutja "obojak" u stsl. onuta, hrv. kajk. sin. onucc,
p. onuca, r., ukr. bjr. s *on- od ie. *en "u" (v. u) (a moda
*on < ie. *an "na", v. na).
ocat, gen. Octa
Od psi. *OCbtb: csl. ocbf'b, bug. ocet, mak. ocet, sin. 6cct, p. ocet,
ocot, r ukr bjr. 6cet.
Praslavenska je iz balkanskolatinskog *acitum (iz na-
rodskolatinskog *acx;til? - od toga je akait), to je od acetwn
"ocat" (iz toga je got. akeit, za koje se ponekad pretpostavlja da je
izvor praslavenske no tada bi bilo psi. *ocet'b).
. . <?<l acx;tu_ je iz je nj. Essig - a iz te je
hrv. kaJk. 1esih, 1esik, sin. 1esih.
Sama latinska sadri ac- < ie. *aK- "otar" (v.). - Lat. aceturn
"ocat" > roman.: veljot. akait, tal. aceto, sardin. logudor. retorom. en-
gadin. aschaid, prov. azet. furlan. ed
ocean, gen. oceana
Preko iz latinskog ocelinus, to je iz i5kean6s (pa je u
srpskom okean, po uzorl!_ na
U drevnih je Grka bilo ime velike rijeke za koju se zamiljalo
Zemlju i mora, i koja je izvor svega kasnije pak je
smatran velikim morem oko svega kopna. U mitu je Okean6s (za
nas Okean) jedan od Tttana, najstariji sin neba Urana i zemlje Geje, brat i
mu Tetijin, gospodar svih voda. - Poslije zemljopisnih to se
ime prenijelo na Atlantski i Indijski ocean.
Izgleda da je u jeziku iz jezika sta-
novnitva .. - Po jednom bi ipak bila od in-
doevropskih elemenata: *olfw-ejanos "koji brzo ide", s ie. *oJ..'v- "brz" (>
okjs; taj je korijen u nas u jastreb).

. Od glagola (usp. i pridjeve o itd.), to je
nJeno na koncu prefiksom od- od glagola -7 -7
-7
Glagol jest od psi. stsl. bug. sin.
jati, r. isto.
Psi. odgovara staroindijskom glagolu ciiyati (oba su
od ie. *kwei-: psi. < < *kwei-).
Za ie. *kwei- "paziti itd." v. cijena, kajati se.
od
Prijedlog s genitivom i prefiks. Starije ot (ostalo je u otvor
itd.). - Od psi. *ot(b), po jezicima tako i stsl. o/1>, bug. ot, mak. od,
sin. od, od, dlu. wot, polap. vit, p. o!, slovin. wot, r. ot, ukr. vid, bjr. ad.
Psi. *ot jest od ie. *ati, slind. ati "van; veoma'', akun di,
da kati di, prasun di, de. khovari, paai di, stperz. a&iy, afElr
"jo", Jat. at "a, jo", stir. aith- "iznova, opet", toh. B ate "kamo, tan10", lit.
at-, novije ati-, dijal. ata- "od-" (npr. ateiti i "pri-, do-", usp. atneti
"prinijeti, donijeti"). U praslavenskom je -1> prema *Ja,, *Vb, *SD, a
d prema *nadb, *perdb, *podb i zbog po pred
suglasnicima.
lndoevropsko *ati i samo je sloeno, od *a- i *ti. to se vidi po drugoj
449
*eti eti "jo", lat. et "i, jo" (to je u znaku &), got. ijJ "a, ali,
jo", stvnj. it(a) "opet, ponovo" u itwiz > nj. etwas "togod, neto", ctwa
"oko"). *a- i *e- su elementi.
lndoevropsko *at < *ali odraeno je u ablativnim nastavcima u slind
Jat., balt sl. (v.
odaj a .
Balkanski turcizam (usp. rum. odaie, alb. odii, hode itd.), iz t. ode.
odmazda
Odglagolska imenica od odmazdi/i "osvetiti", a taj je glagol takva
nja i oblika zbog ukrtanja mazda i glagola mastiti "svetiti se".
Imenica mazda jest od psl. *111bZda csl. 111bZda, bug. 111bzda, sin.
nadnica", mzda, glu. (m)zda, r. mzda odteta" itd.
To je od ie. *misdha Usp. *misdh6s, *misdh6m: stind. mirjham
"nagrada, oklada", av. mJda- sr., oset. mizd, myzd npcrz. muzd
(usp. hotsak. mii<jlina "milosrdan" < iran. *midlina-), misth6s isto, got.
mizdO, stengl. meord "nagrada, (germ. *mizdO), stengl. med, engl.
"nagrada, stsas. meda, stvnj. meta, mieta, nj. Miete "najamnina"
(zapgerm. *meda).
Moe li se pomiljati na to da je u *misdh- prvi dio, *mis-, nastao od
*mei-s-, s *mei- "pobirati ljetinu", a *dh- da je od "<ljeti"? Tada bi
*misdh- bila prvotno u naturi za rad u polju.
Glagol mastiti "svetiti se" izgubio se zbog s mastiti
masnim" i mastiti Postojao je i oblik se. U Vi-
nodolskom zakonu i drugdje bila je imenica "osveta".
njena jest mast "osveta", po 111bSfb.
Danas odmastiti u Bog mu odmastio.
Psi. *mbSfb "osveta" (stsl. 111bStb, bug. rmst, r. mest' itd.) poteklo je od ie.
*mit- ti-s, gdje je *mit- od *meit- "mijenjati": stind. mithflti "izmije-
ni; se", mithaJ.i "uzajaman; skupa, zajendo", av. mif76 "naopak. la-
an", lat. milio "promijenim" ( *moit-a-ji5), stir. mi-, miss- "ne-", got. maidjan
"promijeniti", maipms "dar, poklon", engl. miss "promaiti, ne !atv.
mietus "razmjena", mi(e)/oot "razmijeniti", mitet "promijeniti" itd. - lndoev-
ropski je korijen *mei- "mijenjati" (v. to), dakle je *111bSfb prvotne
"odmjena".
V. osveta.
odoljeti, ooolim
Od psi. *odoleti: stsl. odoleti, bug. odolea, mak. odolee, sin. odoleti, odolim,
odolati, r. odolet', ukr. odolity itd.
. "nadvladati, oprijeti se, oduprijeti se" nastalo je od "dobiti svoj
dio, pobijediti": glagol *odoleti izveden je od imenice *dola "dio; sydbina"
bez prefiksa u p. ili sa *si,- "dobar" usp. i p. zdolny
sposoban"): dole p. dola "sudbina; udio, dio", str. dolja "dio", r.
"dio . udio: udes; usud, uspjeh'', ukr. d6lja, bjr. d6/ja
sudbina, dio, udio .
Oblikom bliske jesu Jit. dalia "dio, sudbina, latv. da/a "dio
udio, sudbina". ' '
Za usp. npr. : "dio"; za *SDbobje v. bog.
lndoevropski je korijen *del(a)- (starije *del(H)-} ''koliti, cijepati; rezba-
riti": stind. diilayati "rascijepa, iskala" (indoarij.: pali dalcti, lendi dlilan "ras-
.,.. .
450
cijepiti, slomiti", sinhal. dalvanavii "otvoriti (usta)"; usp. sinhal. daliya "polovi-
ca" < indoarij. *dalita- ). diirayati "dere, kida, baca" (> hind. pjesn. diirna
"trgati" itd., rom (evrop.) dar- "bojati se", darav- 'biti uplaen"), dalati "pu-
ca, raspukne se" (> pali da/ati, prakrt. dalai; hind. da/na "grubo samljeti"
itd.), sr. "dio, komad, polovina" (> prakrt. dala- sr. "komad", bcngal.
da/ "odlomak", sinhal. dalaya "dio, itd.), dalflJ . "gruda zemlje",
kamir. dahm "oljutiti" (arij. *da/-), diiyu . zemlje)"
(arij. *dala), arm ta/ "dojam. znak. biljeg, stih", daidalos, daidaleos
daidallo "umjetno izradujem. resim, oblaem"
nastalo od*d usp. Daidalos "Deda!, graditelj kretskog labirinta, otac
Ikarov"), deltos tablica", alb. dal16j "odjeljivati, djale
momak" ( *del-no-s), !at. do/o "teem" (dolare "tesati" > roman.: rum. dura,
sttal., sardin. logudor. dolare, furlan. dola, fr. doler, prov., p. dolar), doliibra
"motika", dOJium (> roman.: sttal. doglio, fr. douil, prov. dolh, kata).
doll), stir. delb "oblik", kimr. '1ik. oblik" ( srnnj. ta/{Je) "kraj
grane, grana", srnnj. zaJ{l) m, zolle . komad drveta, klada, tru-
pac", zol, nj. Zoll "palac (kao mjera)" (iz toga posudeno c61), lit. dilti,
''brusiti", dalfti "dijeliti, razdjeljivati", !atv. dalit isto, toh. A tfilo
"nesretan", B talliiwo.
le. *del- poteklo je od nostr. *te[f]A "kalati, cijepati", od su jo
afraz. *tl- (ku.: bedauje te/a' 'buiti"; margi t/U/tla "tesati", tla "re-
zati"), kart. *tal-/*tl- "tesati, strugati" {gruz. ta/-/tl-), alt. *tef- "rascijepiti"
(azerb. de- "buiti"; mong. delberk<!i "pukotina, naprslina, rascjep").
V. udlaga.
oduprijeti se, oduprem se
Psi. "'perti, *phrQ "taknuti, pritisnuti. usp. r. pere!', pru "tiskati, pro-
bijati se".
Usp. podl)prijeti, priprijeti, l)prijeti (usp. uperiti), zaprijeti itd. Pod
utjecajem prezentskog oblika i odl)prti, p(Jtprti itd.
lmperfektiv s b i u opirati, odl)pirati itd.
Izvedenice s prijevojnim stupnjem o: otpor, napor, {Jpor, pripor itd.
Indoevropski je korijen *(s}per- "trgnuti": stind. sphurati "udara, usmjera-
va, trza" (indoarij.: prakrt. phurai; nepal. phurnu, hind. phurna itd. ), kamir.
phonm "tresti se", av. sparaiti isto, spairo (usp. sphaira "kugla, lopta", iz
sfera), lat. spemi5, stengl. spora, spura "mamuza'', engl. spur,
spore, stvnj. sporo, nj. Sporn isto (germ *spuran-), stnord. spor "trag", stvnJ.
spor, nj. Spur isto (iz nj. jest hrv. razg. p(Jra "trag automobilskih
odvj etak, gen. Odvjetka . .
U starijim i odvitak. pa po analogiji s odvesti, odvedem t
jeti itd i odvedak i sl., a "nasljednik, batinik". (Zapisani i obl19
1
odvet, odvit itd.) - Takav oblik jo u sin. odvetek "potomak, potomstvo, bas-
tinik".
Izvedeno od imenice *vetVb "grana": stsl. vetev, r. vetv'
usp. hrv. kajk. veja, sin. veja (psi. *veja). - To je srodno s
( *woituwa), (w)itea "vrba", !at. uitis "loza, trs", stvnj. wida "vrba", nJ. We1de.
to je od ie. *weit-, korijen *wei- "viti" (v.).
odvjetnik
od odvjet "odgovor" (psi. stsl. r. otvet
itd.), s -vjet koje je i u savjet (v. ), korijen kao u (v.).
451
oganj ' gen. ognja
Od psi. *ogllb, gen. *ogni: stsl. ognh, ogn(b), bug. ogM, sin. 6genj,
oheii, glu. wohen, dlu. wogen, p. ogien, r. og6n', ukr. voh6n', bjr. ah6n',
gen. ahnjU..
Srodne su stind. agnllJ m "oganj" (usp. dalje pali aggi(ni)-, gini-,
prakrt. aggi(J)i}-, agaJ}i-, natpisi A.Soke agi-, rom (Palestina) ag, (Evropa) yag
., sindhi agi ., lendi agg ., pandabi agg, ag nepal. ago, bengal. fig,
orija, bihari agi, hindi fig, agi . itd.), posudcnica iz indoiranskog het. agni,
!at. ignis (< *ugnis), stlit. ungnis, lit. ugnis, latv. ug1,111s - to je od ie. *1)8-n-i-s
(starije *fing-); usp. lit. dijal. 'jatv.' ugne ( *1)8-n-ja).
Indoevropski je korijen *ang- (starije *Heng- ) "gorjeti", to je jo u
stind. aligatilJ m "oganj", ftiJgaral) m. "ugljen" (usp. pali aligara-, rom. (Evro-
pa) angar. sindhi aiJaru, lendi aligiir, pandabi ailgyar, nepal. aiJiir, bcngal.
iiJigiir, hindi agiir, sinhal. aiigura itd.). akun ana ("vatra"; usp. npr. kamir. ana,
praSllll aneye itd.), perz. angit isto, ?stir. ong "ognjite", gel. aingeal "svije-
tao", lit. anglis "ugljen", !atv. iJogle, prus. anglis, psi. *qglb (h. iJgalj, gen.
iJglja, od toga dalje iJgljerr, mak. jaglen, vaglen, sln. vgal, p.
r. 6gol' itd.).
l e. *Heng- "gorjeti" jest od nostr. *Henka "gorjeti", od je jo ura!.
*el)ka- "gorjeti" (marij. gor. al)g-, lug. el)- "tinjati; pougljeniti", istmarij. ClJ
"oganj"; "gorjeti"), ?drav. *elik- "udjeti" (tami!. eiJ.ku, telugu enka-
ru itd.).
Usporednice i izvan natporodice - n.r,r. sinokavk. *-XAM
"zagrijavati se" u sinotib. *kat] "priti, (tibburm. kay: karen. kal) "biti
burman. kat] priti'', luej kal) "gorjeti"), jenisej. *(h}aqan- ''ku-
hati", sjevkavk. *He-XAn- "zagrijati"; malajskopolinezijsko *haNet "topao;
toplina".
ogroman, ogromna, o
Vjerojatno iz r. ogr6mnyj, je i s drugim takvim slaven-
skim npr. bug. ogromen, mak. ogromen, sln. ogr6men, ohromnf,
p. ogromny itd su i Za rusku
usp. jo ogromonft' "opteretiti,
U ruskim je isti praslavenski korijen *grom- koji je i u *gro-
mada (v.), usp. r. gromadnyj "golem. krupan, ogroman, divovski, gorostasan";
pomilja se i na veze s *gromb "grom" (v.).
ohol, a, o
od hOJ, h6/a, o. Usp. oholan, oholost, ohOliti se i dr.
Usp. psl. *xolbm(jJ,) u r. dijal. x61'nyj uredan, dotjeran", bjr. dijal.
X6/'ny "njegovan, dotjeran, lijep", to je od glagola *xoliti: hrv.
hOJiti se "ponaati se naduto, oholo", rus. '<olit' "njegovati, paziti; ti-
mariti''.
. U psl. *xol- jest ie. *ksol-, od *ks- "grepsti", usp. stind. k$alati
mdoarij.: pali khalcti "udara", prakrt. khalaY "odlazi", hind. kharnfi "kuh;:tti i
prati vunu"), "kapa; topi se, nestaje" (indoarij.: pali kharati
prakrt. kharaT, "kapa, pada", hind. charna kapati, proputati"), fyaral)
'oblak", "voda" (indoarij.: pali khara- m "voda", asam. khar "srdo-
gria, dizenterija"), "pere, (indoarij.: prakrt. khalia-
opran", rom (rumunj.) xalav- "prati", zappahar. eha/i deni "prati
kamir. chahm "prati" { *ka/-), charwi (se)", khovar. chorik "pada-
ti" ( *kar-), dameli <;har ' 'brzaci u st ruji", ina <;har "vodopad" ( *karas),
452
lit. skalauti "prati, miti", skalooti "lomiti se (o morsku obaalu)", latv. skalu6t
'ispirati".
V. haljina.
oko
Gen. oka, mn. - Od psi. *Oko, gen. stsl. oko, gen.
bug. oko, mak. oko, sin. oko, gen. mn. oko, glu.
woko, dlu. hoko, r. 6ko, ukr. 6ko, bjr. v6ka,
Od ie. *okw- "oko": stind. alcyi pali, prakrt. ak.khi-, acchi-, rom.
(Palestina) iki, (Armenija) akhi, (Evropa) y akh, sindhi akhi, lendi, pandabi
akkh, nepal. 5kho, asam akhi, bengal. akh(i), orija. akhi, hindi ru. sinhal. asa
iihii itd.), akun (usp. dalje kati prasun. ii itd.), av. ai dv., arm. akn'
6sse dv. ( *okw_je}, alb. sy ( *okW/), Jat. oculus (roman.: rum. ochiLJ,
ljot. vaklo, tal. occhio, sardin. logudor. oyu, retorom. engadin. 61, furlan. voli,
fr . oeil, prov. uelh, katal. uli, p. ojo, port. olho-, usp. intern. okulist), stir.
enech, lit. alds, !atv. acs, prus. ackis, toh. A ak, B ek
le. *okw_ jest od starijeg od osnove II *xyek-. od osnove I
*xeuk- jest germ. *auyan- "oko" (got. augo, stvnord. auga, v. oga, dan. me,
stengl. angl. e3e, engl. eye, stfrizij. age, stsas. oga, nizoz. oog, stvnj.
ouga, nj. Auge).
le. *xwekw-/*xeuk- "oko, vidjeti" jest od nostr. *HuKa "oko, vidjeti":
afraz. (ku. "znati": kuara ax, avija jaq, somal. og), alt. *uki- shvatiti"
(turk. stujg. uq-, ujgur. uk-; mong. *uka-: srmong. uqa-, halha
kalm
. usporednica je sinokavk. *-gw11 "vidjeti" (?sino-
t1b. *kwe-n ili *swe-n "vidjeti, pogledati", sjcvkavk. *'agw11 "vidjeti").
V.
oktobar
I oktobar. - Iz !at. october, to je od octo "osam". Listopad je u rimskom
kalendaru bio osmi mjesec. - Za octo v. osam
olovo
Od psl. *olovo, gen. *olova, *oloVb, *oloVb, moda i *of Vb: stsl.
olovo, bug. ol<'>vo, mak. olovo, sin. olovo, st. olov, olovo, glu. woloj,
dlu. woloj, polap. vi.iliiv, p. olow, r. olovo ("kositar"), dijal. lov', ukr. 6/ovo,
bjr. v6lava.
Polazne je *ah gen. *olu., pridjev *oloVb, a, o - dakle je
naziv za olovo zapravo pridjev. Sama *olb jest od ic. *a/-
u-s, od *al-w-, je polazno *al- (starije *Hal- ) "bijel, svijetao" (za
naziv kovine povezan sa "svijetao" v. u srebro). Za *al-bh- "svi-
jetao" v. u labud
Srodne su lit. a/vas "kositar", !atv. alvs, alva "olovo", prus. alwis isto.
Pomilja se i na vezu sa stir. Juaide "olovo", stengl. Iead, engl. /cad,
srnnj. !Od, nizoz. lood isto, stvnj. 16t, nj. Lot "olovnica, visak, lem" (iz
lot, gen. lota "mjera za teinu, 17.5 g; olovnica, visak, sprava za mjerenje
morske dubine"; dalje Jatati "lemiti", a Jetovati isto jest po nj. loterr, usp. oodn-
da i let lampa). - Irska j e od ie. *Joudhja, a germanska ( *Jauda(m!J
ie. *Joudhom. To bi bilo od *cJ-ou-dh-, tj. sadralo bi starije *Jjl-/*Hl-.
oluja
Najvjerojatnijim mi se da je oluja (koja opisuje nevrijeme s
kiom) zapravo nekad imala oblik *ohluja, i da je to od glagola
453
*ohlujati (kao osnova : osnovati, potkova : potkovati). U njemu j e o- i *hlu-
jati, to bi poteklo od praslavenskoga glagola *xlujati: csl. xlujati bug.
xlae "vijati, puhati, prodirati izvana'', dijal. xlujb, hrv. *hlujati (u
/uja "Sf.ren:ia _se oluja", u Lici). .
S xlu1at1 (pretpsl. ou) povezan je glagol *xly11Qti (pretpsl. ii), koji je u
hrv. st. hlinuti "puhnuti", sin. hleniti "iznenadno pogledati, zasjati (npr. o suncu);
udariti", r. xljnut' "iknuti, briznuti, izbiti, naletjeti", dijal. "pljusnuti
politi; b!jesnuti xlfnu!Y.

bjr. isto. - Usp.'i

*xll.l11Qti u bug. xlu1ne siknut1 , sin. hlumt1 probih se s parom", slovin. x/imlV'
"udariti".
Usp. i psi. u hrv. st. hliditi "puhati", sin. "pirkati puhati"
usp. slovin. xlednQc "topiti se, plakati", xl&Jni "topao, juan (o '
Za *xlu- pretpostavlja se da je zvukoopisan korijen. je da se ra-
di o preobraenu ie. *sleu- koje je, s raznim proirenjima, u nekim
koj ima je povezane s vlagom i sl.
Za to *sleu- mi se da je u vezi sa *seul- (premetanje w-1 ' J- w),
usp. *sula u stind. siiralJ "vrsta av. hura ' 'kobilje mJijeko", lit. su/a "sok
iz drveta", !atv. su/a isto itd.
le. *seul- poteklo je od nostr. *su/11 "vlaan'', to je jo u afraz. *Swl
kart. *swel- "mokar, (se)", ura!. *sula- "topiti se'', alt. *sula "vlaan"'.
k tome pridruujem i etr. su/ koja se upotrebljava u rt vovanju". '
oltar, gen. oltara
. _ Od kasnopraslavenskog (ili panonskoslavenskog i sl.) *olbfarb, od su
.)Os npr. stsl. oh,tarb, bug. oltar, mak. oltar, sin. oltar, oltaf, oltar, gl u.
woltaf, dlu. holtaf, p. oltarz, r. oltar', ukr. vivtar.
je ula iz stvnj. a/tari, altar(e), altre, a/ter (> nj. AJtar),
to je _12 crkvenolatmskog a/tare, altar, altarium {lat. altaria mn.). - Usp. jo
npr. ruzoz. altaar, engl. altar.
. .U romanskim je jezicima a/tare > rum. altar (po jednom to
je IZ tat. a/tare, retorom. uter, stfr. auter, fr. aute!, prov.
autar, kata!. , sp., port. altar. - Usp. onda JO 1 kao ir. alt6ir, kimr.
allawr.
y 1:-at_. altaria mnoinski je oblik, a "rtvenik''; jedninski je altiirium,
sto j: od pridjeva *altaris. je jo u rimsko je doba
tl');)loski povez1vana s pridjevom altus "visok", no u njoj je isti korijen kao u
.<= "spaliti rtvu": altiirium < *alta/i-, s pridjevskim
a/J-. U ' r d1S1mtlac1Ja), alt- odgovara -ult- u participu perfekta adultwn
spaljen".
r je *al- _(st. *xel-) "prinositi rtvu paljenicu; plam-
je .,; stmd. alatam ugljen , ?grc. Hes. alabe "ugljevlje", umbr. ufetu "da se
gal. us* ime, srir. "aren, pjegav" ( "oprljcn"), ir.
pastrva ( alato-; nazvana kao u slavenskom, *pbStry : *pbsfn, "pi-
san, saren"), v. ala )lamtjeti".
st. xel- poteklo je od nostr. *'AL11 "paliti (rtvu paljeni-
to JOS *1- rtvu; plamen" (sem. *'1- : staramej. 'lwh,
sth SlrtJ .. zrtva paljenica; oltar", pal mir. <ft' "oltar";
6
l dla z. zrtva paljenica ; ku. *Hll: bilin (<)alal priti", soma!.
dao . plamen ), ?kart. al- "plamen", dijal. hal- "gorjeti"). - Mislim
ka b1 se tome mogao dodah 1 usamljen primjer iz tunguskomandurskih jezi-
' orok. aladU- "ariti" (tung. *ala- < alt. *ala- ).
454
on, ona, ono
Od psl. *om, *ona, *ono - uglavnom tako u svim slavenskim jezicima.
Usp. lit. anas "onaj", a stind. anena, anaya instr. jd. zamjenice
ayam (usp. onda pali anena, prakrt. a.r:ie1Ja{m}) te ina anu(h) "ovaj", kali -an
sufiks 3. I. jd., av. ana- "ovaj", srpcrz. fin ''taj", usp. i hotsak. afiiinama- "dru-
gi" (iran. *anya-).
Indoevropsko *o-no- (ili *a-no-) sadri -n- za izraavanje blizine tre-
licu,
U sklanjanju je nom onb, *ona, *ono, a u ostalim padeima imamo
drugu zamjenicu, zapravo *jb, *ja, *je (v.jer) s gen. *jego m, sr *jejr; .;
dat. *jemu m, sr., *jeji .; ak. *jb m., *je sr., jQ .; lok. *jc111b m, sr., *jeji
.; instr. *ji111b m, sr., *jejQ . itd. - Oblici s nj- sadre n od prijedloga
*Sbn, *vbfl, *hn: *sM jitnb > *Sb njimb > s njim, itd.
Prvi dio zamjenice *om, ie. *o- ili *a- .(moda naknadno uspostavljena
*o-), od zamjenice za dalji predmet *'a, koja je odra-
ena u afraz. *('Ja (hebr. ha avija an "onaj"), kart. *{h)a "ovaj"
(gruz. a-ma), ural. *a-/*o- "onaj" az "onaj", a(z) kao
drav. *a "onaj tamo" (tami!. a- itd.), alt. *a-/*o- "onaj" (u kosim pa-
deima: stturk. an-yl), genitiv za o/ "onaj"). - Postoje i mnogobrojne izvan-
usporednice, npr. u sinokavkaskoj natporodici (usp. sinotib. *a).
Drugi dio, *no-, pojavljuje se u raznim indoevropskim pokaznim zamje-
nicama kao drugi dio sloenice (npr. arm. soin "isti" < *Ro-e-no-), Jat. enim,
het. anm "onaj" ( *a-n-), a samostalno npr. u arm -n na "onda", Jat.
nam "onda, naime", moda u sl. *na "na, evo". Indoevropsko *no- od
pokazne zamjenice *NA, koja je jo u afraz. *n{j), kart. *-n,
ura!. *nu-, drav. *na.
I etrurskom an "on, ona" (gen. enaS; usp. i ana) jest od noslr.
*'a+ *NA
usporednica jest npr. amerindijanska pokazna zamjenica
*na - *ni: -n "njegov", jurakare na "taj, on" itd.
V. ovaj.
opak, a, o
Danas u vezi s osobinama. Prvotno "protivan smje-
ru", usp. naopak Usp. i pak, pliko, ipak,
. U izvedenici na -ost nema o-: pakost. (No za tu imenicu postoji i drugo
- v. pakost.)
Usp. jo (se), (se) itd. Isputanjem prefiksa nastala
"smetati, koditi".
Psi. *opala, {bug. opak "tvrdoglav", sin. opak, opaka, opak, r. dijal.
opakij, opak "nazad" itd.) jest od ie. *ap-okw -, kao i stind. apakal; "sa strane.
pozadi", Jat. opacus "osojan" (ta!. opaco, pijemont. iibak, lombard. vag, ro-
manj. beg, prov., kata!. ubac), stvnj. abuh "pogrean, slab". Tu je *okw- isto
koje je u oko (v.), a ap- jest od ie. *apo, v. po.
opasan, opasna, o
Od *opaSbm{jb), od je csl. opasbnb "skrban, oprezan", sin. dijal. opfr
sen "oprezan", r. opasnyj. - Sin. OJXisen, opasna u "pogibeljan,
san" je iz hrvatskog. Za nae opasan ponekad se pomilja da JC
iz ruskog.
Prvotno je "paljiv, oprezan, pomnjiv", a mlade je "pogibeljan".
Usp. stariju imenicu opas "pomnja, oprez".
455
Korijen je onaj isti *pas- (< ie. *pas-) koji je i u glagolu pasti (v.).
a, e
Od psi. *obl.bjb: stsl. obbtb, bug. obt, obti, mak. opt, sl. p. obcy
C'tud"), str .. (r. iz csl.). - obec
lzvederuca Je *obbtjma: stsl. obblma (iz toga srp. optina) bug. obtina
mak. optina, h. sin. itd.
*obbfjb ie .. gdjeje. kao u ob- koje je u prilogu
obdan (od obdamste . obd8!11ca), obas1at1, omalen, ovisok, opiran, okolo
( ( *obvojak), oblak ( *obvlak), oblast ( *obv/ast) itd. To oz-
nacava kruzenJe, okruglo, neto okolo i (usporedi u glagolima ophOditi
obraditi, se. itd.). l!sp. *oblb obla, oblo. oblf itd.) .
Dakle Je obb!Jb oznacavalo ono stose odnosi na okruglo i Za
drevne Slavene se okruglo selo (kojeg vie nema na Bal-
kanskom poluotoku 1 u Evropi, gdje su nastala sela s ulicom i raz-
bacana sela).
Psi. o (stsl. '? ob, h. o, ob-, o, ob-, r. o, ob, obo itd.) zapravo je
odraz dvaJu tdnevropskih prijedloga: *obhi i *opi.
le. )est u stind. "k, kroz, iz-", av. aibi, aiwi, avi "kod, u",
stperz. abiy ovamo (usp. 1 sufiks mnoine u ikaimskom -v. -r. to je od
stiran. *abi-, *ap/fi), Jat. ob- "na-, u- , za-; za". ' '
le. *opV:*eJ?i j.est :i api ovamo, pri, u"(indoarij.: pali (a}pi,
prakrt.. (a)vi,vp1, smdhi p1, b! or!ja bi, b(h)i, stguda-
aVJ, havE), grc. ep1, Cf?'. ;; na (usp. epitel, epiderm, epimorfizam
1td!, natrag, ( *opi-tjo:J. lit. "ob", ap!- apy-,
ap .. o , ob ! !atv. ap oko, okolo , het. appa- iza, poslije, po", hk. ep(i}-,
kartJ. . .-. Usp. iran. *apa- u srperz., part. ' bez" ( *apa-it;
u nov. 0)1ranskim Jez1c1ma npr. bi, perz. be itd.), sogd. (')pw [(a}pu] { *ap;r
-awa-.
Usp. mlade ie. *embhi: av. aiwito "na obje strane, okolo'', amphi
"okolo" (usp. amfiteatar), Jat. am- itd.
V. oba.
orah
Mn. orasi, gen. mn. oriiha. - Od psi. *or!.">:b: stsl. orexb, bug. orex, mak.
prah, gen. 9reha, ofech, gen. ofechu, orech, glu. worjech,
uz. worech, polap. vrex, p. orzech, str. oreXb, r. orex, ukr. horix orix bjr
arex, harex. .
r je korijen *ar- "orah": arya "orasi", alb. ''orah"
nesw_a.s,. rieas "ljenjak", !atv. rieksts "orah, ljenjak", prus:
UCcareJSJs 1JesnJak".
i na starije *q;u- "orah", od se onda
&rc. kary1on orah , karya orahovo drvo", het. harau- "topola".
orao, gen. 6r/a
c O? *or.blb, ygen. stsl. orblb, bug. oreJ, mak. ore/, sin. 6rcl,
n. '!rla, c. ore_!, sle. or?J, gluz. worjol, dlui. jer je/, p. orzel, kaup. wci el,
ore/, orla, ukr. ore/, gen. orla, bjr. ar61, gen. ar/a.
<?d or-,v st. *f:!or-. "orao": het. h;1ra, gcn. harana,
?rc. gen. ormthos ( ptica usp. ornitologija), arm. oror {"ja-
sllr .. 1ra_r, kimr. eryr, korn., bret. er, crer, stnord. are, 9rn, stengl. earn,
stvnJ. aro, nJ. pJcsn. Aar (srvnj. ade-ar 'blagorodan orao" > nj. Adler "orao"),
1
I
ii
456
lit. dijal. arefis, areljs, erelis, !atv. Jrglis, 'jatv.' adlis (< *ardfis), prus. arelis.
Od nostr . *I'MA "orao", od je i afraz. *crOJ (u semitskom: arap.
Qurr. akad.era, aru).
orati, orem
Od psi. *orati, *orjQ: bug. ora, mak. ora, sin. orati, 6rjem, orati, ofu,
orat, oriem, glu. dlu. wora.S, r. orat', orjU, ukr. oraty, orjU, bjr.
aru
Od *or/J, jest riil, ral ., gen. -i "mjera za oranje".
Od ie. *ar- (starije *Har-; *ara- < st. *Har-lj-): zemlju,
orati": het. har- isto, toh. AB lire "plug", aroo "orem", arao ( *Har-lj-),
lat. aro (arlire > roman.: rum. ara, tal. arare, retorom. engadin. arer, furlan.
ara, stfr. arer, kata!., p., port. arar), stir. airim, isto, got. arjan "orati", stisl.
erja, stvnj. erran, lit. arti, latv. aft isto.
Usp. naziv za plug *ara-lro-m: arotron, dijal. aratron, tat. arlitrum (>
makedorum aratu, tal. arato, aratolo, sardin. logudor. aradu, retorom enga-
din. stfr . arere, prov. araire, alaire, kata!. aradre, aladre, arad{r)a,
; . port. arado), srir. arathar, stisl. ardr. Usp. i lit. arklas ( *ara-tlo-m usp.
ara-d(h}lo-m u psi. *6rdfo, od je ralo, usp. onda dalje ralica).
Polazno je najvjerojatnije nostr. *'ar11, vjerojatno s nekim bliskim
njem - usp. afrazijske primjere u *'ar- zemlju"
(npr. u angas er). Moda bi se moglo da bi to nostr. 'arA ukazivalo na to
da je u doba prajezika (prije razl aza prajezika
porodica) bilo poljoprivrede.
orij a,
Kao i sin. orj/Jk, sa zamijenjenim suftksom), potekla
iz 6rias (usp. npr. rum uria$).
oriti se, ori se
Od psi. *on1i sin. hapaks oriti se, ori se; usp. rus . orat', oru "vikati".
Vjerojatno od indoevropske osnove *or-, *ar- (starije *Hor-, *Jjr-, H =
xW): het. aruwaOJ- stind. liryati "hvali, slavi", are molitva", arf o
Jat. orare, oro "govoriti, moliti (se), raspravljati, razlagati" (od
orlire "moliti (se)" jesu roman.: rum. ura "eljeti ta!. orare, rctorom.
engadin. urcr, stfr. orer, prov., kata!., p., port. orar, Jat. orlitor "govornik'', iz
toga orator, oratorij).
orDlar, gen.onnara
U govorima ormar, armfir itd. {u srpskom ormlin, s r-r >
r-n. a tako i u mak. orman, bug. orman). - i u drugim jezicima (sin.
omfira, a/mara itd.). .
iz romanskog odraza latinske armarium "ormar" (srlat.
1
almarium), koja je izvedenica od arma sr. mn. sprava, alat" (i 'bojna
sprava, oruje; rat, boj" - za to v. u armija).
,
Od psi. *orQ<ihje: csl. or9(iije, bug. on.die, mak. orudic, sin. or&Jjc,
p. r. orUdic itd.
Zbirna imenica od *orQ<ib/'*orQ<iJ,/'*or(>da, usp. sin. or&J "orudc", ukf.
dijal. orUdll "posao, trud", bjr. arUd.
Vjerojatno *o-r(>d-, gdje je *r(>d- prijevojni stupanj o prema *rr;db "red'.
457
orf.ij e
Od psi. *orQ:bje, gen. *orQ:bja: stsl. orQiije mak. oraje sin.
orqje, st. oroje, r. ru'e ("puka"), dijal. oru'e itd. '
. od (ili .< *orQgjb), usp. lit.
iTangus otar , apranga oprema , rengt1 napravth, ranga "priprava"
rangtis ''hir eti" itd. '
Od ie. Jwreng-: stengl. wrencan, engl. wrench "trgnuti, izviti", srvnj. ren-
ken "izvijati, nj. verrenken "uganuti, Ranke "vitica" Ranke
"spletke". '
Korijen je *wer-8- "okretati" (v. VT8J1u11).
os gen.
osa ., Os m - Od psi. *o.s:o, gen. *osi: stsl. OSb, bug. OS, sin. Os,
gen. _gen. osi, dlu. wos, gen. wosy, p. os, gen. osi, r. os',
ukr. VIS' gen. OSI, bJr. vos.
ie. "os''.= axis tal. apul. asso, p. eje, port. eixo-,
usp. iiksa, li.ks11alan), sbr. ;uss C'kola ), lit. ais, !atv. ass, prus. assis ("os na
!>lima"). tvorbe: stind. (pali, prak.rt. akkha-, sinhal. aka
itd.), av. aa-, aksOn (usp. aksonometrija), Jat. ala kimr. echel
eax, rex, stfriz. axe, srnizoz. asse, nizoz. as, srnnj. asse,
slvnJ. ahsa, nJ. Achse {germ *ahs6 < *alfsli).
osa
Od psi. *osa, ak. *os{>: bug. osa, mak. osa, sin. osa, vosa, osa, glu.
wosa, w6sa! p. ?sa, kaup. wo"sa, polap. vas6, r ukr. osa, bjr. asa.
StartJI JC oblik bio - pridjeva *ostTb(jb} otpalo je
pocetno v. Je bio *wobhsli: av. vawaka ("tipavac"),
srperz. wabz,. baluct gwabz {iran. *vawa-), Jat. uespa ( < *wopsli; Jal. > ro-
man.: rum: makedorum yaspa, tat. vcspa, sardin. Jogudor. espc, reto-
rom. engadm. ve1spra, furlan. ycspe, fr. guepe, prov., kata!. vespa, p. avispa,
port. ta!. v_espa je u nae!11 jeziku za manji
rn:>tocikl, po _nazivu za Jedan motoetkl), srkorn. guhi-en, srkimr. gw(YJchi,
srbreton. gwhi ( *wops-), norv. dijal. (k)veps, (k)vefs, (k)veks, dan. (h)vcps,
st. hvevse, . stengl. WD?fs, wreps,_ engl. wasp, dijal. waps, stsas. waspa, nizoz.
wcsp, _stvnJ. wefsa, nJ. Wc.spe, hl. vaps(v}a, !atv. vlapsene, prus. wobse.
U 1e. *wobhsa jest korijen *webh- "tkati" (o njemu v. u vima).
osam
Od psi. *Osmh: stsl. OSTT1b, bug. osem, mak. osum, si n. 6sem, osm,
0
sem, gl_u. P. osier1J: v6sem', ukr. visim, bjr. v6scm.
- osnu. naJVJeroJalruJc JC nacmJena od *osm'b "osmi"; usp. takve
sesr::. : : *dcvct'b. - Psi. *osrm "osmi" jest od ie. *oJ..7-m6-s
: Jtm?. a$tamfll; (> pali, prak.rt. affhama-, hind. fifhwa itd.), kamir.
.hyum . <?chtmad, gal. oxtwnctos, lit. fimas, prus. asmus.
pa/ olazno JC 1e. "osam": arij. u stind. a$fa(u} (usp. indoarij.:
haJ
1
pra.krt. afha, 1?_andab.i affh . bengal. iif, hindi lifh, sin-
sr afa itd.), kami:. o!J!. (usp. askun O$f. kali itd.), av. ata, skit. *C1ta-,
hat, Jastl, _hotsak. ha$fa-, horczm. 't, at, gilan. hu(t),
tat fl.ayst, tali. hat, pcrz. hat, tad. hat, farsi-kabuli (h};it,
J<a I, ?set. ast, afgan. atv, jazgulam l.lXt, mundan. o/.:6, i-
let ot itd.:.. arm. uth, oJ...1o (usp. "osmerokut"), frigij. otu, alb.
e, lat. octa (> roman.: rum. opt, velJot. gUllpto, tal., sardin. ofto, rctoro-
458
man. engadin. och, furlan. vot, fr. huit, prov. uec, katal. vuyt, p. ocho, port.
oito; iz lat. octtiuus jest okttiv, gen. oktava "osmina tiskanog arka", oktava,
usp. oktet, oktobar itd.). stir. ocht n-, kimr. wyth, nkorn. eath, bret. eiz, got.
ahtau, stisl. alta, norv. atte, v. atta. stengl. eahta, engl. cight, nizoz. acht,
stvnj. ahto, nj. acht {germ. *ahtou), lit. atoom1atv. astoi;ii {astwp.il 'jatv.' aktis,
toh. A okiit, B okt.
U slavenskom bi se *osta ili *ostoVD "osam" i *os/1Tb "osmi"
no oblik blizak onome rednog broja prevladao je i nametnuo se obliku
noga. Djelomice je za tu prevladu zasluan i broj *sed11Th, koji je moda bio
uzorom za nju.
le. *oKtou star je dvojinski oblik i zapravo je "(dvije) od
*oJH- (za takvo usp. stjap. ya "osam" : yo burua-
ski w-alti : filt-ambi "osam"; jukagir. jlllaklan : malajlaklan
"osam" = "dvaput i dr.). To i av. ati- "irina od
prsta".
Brojanje na veoma je vano Uasno je da je s tom vanosti u
vezi 'odvojenost' palca od ostala prsta): v. devet.
Jo je jedna potvrda za ie. *oKt- kartvelsko *otx-
{gruz. otx-i, zan. otxi, svan. wodYw), to je iz ie. *oJft-.
osao, gen. osla
U govorima npr. i osa/, ose/. - Od psi. *osi>lb: stsl. OSblb, hrv. kajk. ose/,
sin. 6sel, gen. 9sla, ose/, oso/, lu. wosol, p. osiol, r. ose/ ( bug. ose/),
ukr. ose/, bjr. asel.
Praslavenska je moda iz nekog germanskog izvora,
usp. got. asilus - bijae preuzeta vjerojatno tek na Balkanskom pol u-
otoku, pa se tek kasnije proirila na sjever. Zato se i pomilja da bi bilo
vjerojatnije da je izvor latinska asinus, a *oshlb bio bi po
uzoru na *koZhl'b (> kozao, u govorima koze/, gen. kozla), *orblb (> orao, u
govorima oral, ore/), ili da je iz latinske umanjenice asellus.
Germ. *asiluz (> got. asilus, stengl. e(o)sol, stsas. esil, nizoz. ezel, nj.
Esel) je iz latinske - Iz germanskog su i baltijskc
lit. fisilas, !atv. ezilis, prus. asilis.
za osla proirila se u evropske jezike iz nekog od maloazijskih je-
zika na junim obalama Crnog mora (usp. dalje na istoku sumer. anu, anc),
a bi jezik mogao biti - Arm. e "osao" moglo bi biti po-
iz nekog maloazijskog jezika, a moe biti i odraz ic. "konj"
(za koje v. u konj).
Usp. jo 6nos, mn. 6noi (miken. o-no mn.; od *osnos), lat. asinus (>
roman.: arum. asin, istrorum. asir, ta!. asino, sardin. logudor. ainu, fr . ne,
prov., kata!. asc, p., port. asno), asellus.
Osao je na Bliskom i Srednjem istoku jedna od najstarijih ivo-
tinja. Pripitomljen je pak prvo u Africi (usp. nazive u staro-
cgipatskom: w, sk, kopt. seg - usp. onda dalje otiavu u stturk.
ekiik, egiik. ejiik, eiik).
osim
druge oblike tog prijedloga: osem, sem (ek.), osjcm, sjem Uek.:
Crna Gora). osvcrn, osven, os1'}cn, osvjenj, osvim, osvinj, osvan (Vinodolski
zakon).
U stsl. ' bez", to je lokativ odglagolske imenice,
usp. "zadravati, suzdrati se, zaustavili, odvratiti".
459
Nai oblici pokazuju da se prijedlog ukrstio s izim (to je od *r;ti, v. imati).
Vjerojatno sadri ie. *sw- (v. svo1l
oskorua
Od psi. *osokorua/*osokorub (usp. bug. oskorua, mak. osk{o)rua, sin.
oskorua, oskerue, uk.r. skoruxa i dr.). To je izvedeno od *osokoruxal
*osokoruxa, a to od *osokon/*osokorb (usp. npr. r. 6sokor' . "crna topola",
uk.r. osokfr, gen. osok6ru). .
Prvi je dio, *os-, isti kao u *osa "jasika" (v.), a drugi je u *kora - dakle
to je "drvo s korom kakvu ima jasika".
oskudan, oskudna, o
Od psi. *oskQ<ibm{)b}. stsl. oskQdbm, mak. oskuden, sln. osk6den, osk6dna,
bjr. oskUdny itd.
Izvedeno od *skpdb "siromaan". Usp. *skQ<ibm: bug. skbden, mak. sku-
den, r. skUdnyj itd.
Izvedenica oskudijevati, od starijeg oskudjeti.
U *skpdb jest prijevojni stupanj o, prema *skcff-, za koje v. u tedjeti.
osnova
I osnova (i mlade osnov m.). - Od psl. bug. osnova, mak. o-
snova, sin. osnBva. osnova, p. osnowa, r. osn6va, uk.r. osn61'll, bjr. a-
sn6va. Prvotno je povezane s tkanjem: u nas po nekim govorima
"preda navijena na vratilu" itd., a novije upravo osnova (tako i drugdje). -
Odglagolska imenica, kod *o(b)snova, usp. *snovati "slagati osnovu kanine":
bug. snova, mak.snove, hrv. snovati, snujem (i s novijim, zna-
- iz konkretnog nastale je psiholoke apstraktno
"namjeravati", no mislim da za to treba vidjeti i utjecaj imenice
san, mn. sn0vi), sln. snovati, snujem, snovati, r. snovat' itd.
lterativ *smv- -? *snyv- u osnivati, osnivam i sl.
Od indoevropskog "okretati, vrtjeti" u terminoloiji, dalje
"vezati, spajati": stind. snavan- sr. "vrpca, ila, tetiva" (> marathi sliv, sav
neil.ron "ila, tetiva", neura isto (usp. kao neuron/neuron,
neurologija), arm. neard "ila, vlakno", Jat. neruus "ila, ivac" {lat. >
roman.: ta!. nerbo, retorom. engad. iiierf, furlan. fierf, fr.nerf, stp. niervo;
i:.erv, nervoza, nervozan, nervirati se), norv. dijal. snor "uzica, vrpca",
s._v. dtJal., dan. snor, nizoz. snoer, stvnj. snuor, nj. Schnur (iz jest
znora), !atv. snauja, snaujis "petlja",toh. B "ile, ivci".
le. izvedeno je od *(s)ne- (starije *sncH- ) "presti, tkati, vezati",
*(s}nei- (u inaktivno, i aktivno i u predindoevropskom?): stind.
snayati "ovija, omata, neo "predem", lat. "predem,
tkem" ( *(s)nej6), srir. snfm "predenje", kimr. nyddu "presti", got. "igla",
nftl, v. na/, dan. naal, stengl. nctdl, engl. needle, nj. Nt1dcl (gcrm.
usp. peniidla nj. Spcnadcl), nizoz. mwicn "iti",
stvnJ. na1an, nj. riihen isto, !atv. snlit, snfiju "presti" itd.
V. nit, snaha.
osveta
Y .<?dglagolska imenica od osvetiti (se), osvetim Glagol je i "u-
kazniti; odmazditi; obraniti, osloboditi", pa i imenica ima
'kazna;. obrana; odmazda . Iz izreke Ko se ne osveti, taj se ne po-
sveti Vldt se da Je osveta smatrana kao boje pravo, pravo koje se boga.
U naem se jezil..'U izgubila prasl avenska *111bslb "osveta" (usp.
460
sin.' se "osvetiti se"): njen se utjecaj vidi u odmazda (v.).
V. svet.
otar, Otra, o
I rjede, starije i u govorima, ostar. - Od psi. *ostn,, *ostra, *osfro, odr.
*ostnjb: csl. ostn, bug. ost'hr, mak.ostar, oster, ostor, sin. 6ster, 6stra,
ostrf, glu. w6try, dlu. w6ty, p.ostry, r. 6stryj, ukr. (h)6stryj, bjr. v6stry.
Od ie. *a)(-ru-s, od je i Jit. arils, atrils, st. atras, latv. astrs.
Indoevropski je korijen *a)(- (i *oR-) "otar": stind. asrih . "brid, otrica"
(> indoarij.: pali, prakrt. ariJsi-, prakrt. assi-, pandabi assi, orija asia "koji
ima uglove", sinhal. iis, iihii ''kut, ugao"), "trn", arm. aseln "igla", het.
aJar "otar kamen", 6kris "otrica", akros "iljat, krajnji, najgornji, naj-
vii" (usp. akrobat "koji visoko stupa"), ake isto, alb. athete "trpak, kiseo",
lat. acus . "igla" (> roman.: rum. ac, tal. ago m veljot. yuak, sardin. Iogu-
dor. agu, tal. agora mn.), acer "otar" (roman. acrus ''kiseo": rum. acru., ta!.
agro, sardin. logudor. agru., fr. aigre, prov kata!. agre, p., port. agro), acies
"otrica'', stir. a(iJcher "otar", srir. och{a)ir "kut, ugao, kraj, brid", er "visok"
( *aK-ro-s), stnord. egg, "kut", dan. eg{g) ''kut; otrica", stengl. ecg, engl. edge
"otrica; brid, rub, ugao", stsas. eggia, nizoz. eg{ge), stvnj. ecka . "otrica",
nj. Eck sr. "ugao'', Ecke . "ugao, kut; rogalj" {germ. *ayjo), Iit. amens sr.
mn. "otrica", toh. A tik, B ake "kraj" itd. - U nekim je jezicima *oR-. le.
st. *xe)(- i *xweR-, no je da je ono to se izvodi od *a}(- zapravo
= st. pa bi to bilo ie. st. *xweR-/*JiwK_ *oR-/*aR-. (Iz ne-
kog oblika koji bi bio odraz *oR-s- ili *aR-s- je turk. *iiki-g ''ki-
" ;/t;:t..x 'b't' ki )
seo , tl.AfJ- 1 1 seo .
je izvor *Hop "otrica": afraz. (sem. *J:ia}fa}f- "rezati, grep-
sti", praetioP, *J:ialfi- "sjekira"; ku.: bedauje hogw- "rezati"), ?kart. *hwc]f-
"otar kraj' (svan. ho/far ''kraj, rub", ?gruz. e]f-al- "trn'', dijal. he}fal-),
kart. *xek- "rezati, grepsti'', ?ura!. (pbfin. *okas, *okkaha- i sekundarno
*oyas itd. "zubac, trn": fin. dijal. okkas, veps. ogaz, est. okas itd.), alt. *oki
"strijela; vrh" (turk. *ok "strijela": stturk. oq, stujg. oq, stoguz. ox/oq, turk-
men. oq, azerb. ox, uxa, oxa; mong.: mong. pism. oki "vrh, gornji", hal-
ha ox glava").
Postoje i usporednice: sinokavk. *-x/fA, "otar; otriti"
(jenisej.: ket. I- "otriti"; sjevkavk. *'A-/fA "otar; otriti").
V.kamen.
otac
. Gen. oca, vok. mn. 0ci i - Od psi. *otbCb: stsl. ofbCb, bug. st.
otec, mak. st. otec, sin. gen. (taj je nominativ zapravo stari voka-
tiv), otec, glu. w6tc, dlu. wosc, p. ojciec, kaup. woejc, slovin. vofc,
voic, r. ukr. rij. bjr. crkv. .
Poteklo od ie. *att-ik6-s, lo je pridjevska tvorba. - Od toga je jo
Attikos Atika; Atenjanka"; od toga Atike "Atika"), da-
kle he Attike (khOra) jest zemlja", je kasnije zaboravljeno
- Dakle indoevropska *attik6s je zapravo pretka
koji je u razini oca, a je takvo jer je on (pa tako i otac) i sam od
(tj. predaka).
Takav pomak u od pridjeva prema imenici vidi se jo npr. u
*vonu./a, (v. unuk), a usp. i nj. Mensch < stvnj. mennisco
lndoevropsko *alta, od je *attikos, je za oca (dakle
zapravo "tata").
461
le. *attos, *atta "tata" (i "mama") moe se vidjeti u het. atta "otac",
stind. alta "mati; starija sestra", atti,fi "starija sestra", atta "tatica", alb.
at "otac'', Iat. atta "otac, tata", got. atta "otac" itd. - praslavenska bi
bila *ot'b.
su i u drugim jezicima - usp. elam atta, atya,
turk. ata, bask. aita itd.
Za ie. *pater "otac" v. u stric.
ovaj, ova, ovo
pridjev za blizinu prema drugom licu. -
1odavanJem. -a1 ;o), pridjevima, od psi. *ovo, *ova,
ovo. '!'o _}e. od 1h *a-wo- (usp. stind., av., stperz. ava- "onaj",
srperz. oy taj, on < 1Tan. *ava-hya- gen part. hO, hav "onaj, on", sogd.
{')yw, xw lxa1!! u ,3ovoiranskim jezicima uglavnom za 3.1. jd., npr.
kurd. aw, av, m!fldan. wa, it.d.), gdje je drugi dio,
-wo-, (usp. stmd. u , got. -u upitna cestica).
V.on.
ovca
Od psi. *o"'1>ci, ak. *ow.cP: csl. oVbca, bug. ovca, mak. ovca, sin. ovca,
ovce, ovca, glu. wowca, dlu. wojca, p. owca, ka. wowca, slovin.
polap. r. ovca, ukr. vivcj;i. bjr. aiica.
je umanjenica . . *owik4: to je jo u stind. avikA (usp.
avikaf a- u hind1 ewar stado ovaca 1h koza ) te u kimr. ewi$, stkorn. euhic
*oVb, to bi bilo od ie. *owi-s (starije *Howi-):
IUVIJ. hawr-, hiJerlw. hawaw/i-, likij. kawa, stind. avih m. . (usp. pali avi-
lll: avj(aj- sinhal._ aviya ''koza"), ina ei, arm. hoviw ("pa-
stir : OWI-pa-), grc. o(w)is, lat. ows (roman.: rum. oaie), umbr. oui stir. 6i
g?t. stado"), stisl. ctr, stengl. eow(u), engl. ewe, stvnJ. ou(wij,
nJ. Au, ht. avis, !atv. avs.
Psi. *ov.bm. (mak. oven, h. ovan/ovan, gcn. 6vna, sin. 6ven, oven, r.
oven, ovna . s1<tfa .s baltij. Oit. avinas, !atv. avins, alUJs,
prus. ,od Je po pridjev pa zapravo
J><? 'koJ1 pripada ovci . *ow1-mo-s u Jat. owiws (> rum.
oma ovcetma , makedorum., retorom. sJevengadin. uin mlijeko").
da. u njihovoj pradomovini ovce bile od svih
z1vohnJa naJzastupljenije, i upravo imanje ovaca ukazuje na to da bi
ta bila relativno blizu u kojem bijae pripitomljena
ovca. bilo je ono Cipra i Male Azije do
Irana, gdJe_ Je pnp1t?m1Jen su pripitomljene ovca urijal i
?Yca. Je, uz konJa 1 kravu, za Indoevropljane bila i rtvena
Vuna 1 vune. bili su u njihovoj predaji osobito vani: po-
su se sa sudbinom (usp. izraz crnu vunu presti). U drevnih je Slavena
bogmJa okoh bila ta prelja koja prede i tkc sudbinu_
. na to da bi _u *owi- . bio in<;Joevropski korijen *eu-
odglagolska 1mcnska. (za *eu- v. u obuti). Naime,
.ca b1 b!la tako po SVOJOJ gustoJ vuni. Za usp. npr.
s.hnd. nK:$a/:l o"'.an; O'UJeh , avest. maC;r "ovca'', srperz nperz. "vuna"
posuderuca iz iran.: marij. mi, me "vuna, vlas"); za te v. u
V. vzma, obad.
462
Ozbiljan. ozbiljna, o
Od psi. *ozbylMh(.P,}, gdje je oz- prefiks, a proli particip aktivni *bylbnc
imamo jo u biljan, biljna, o 'istinit, pravi", u XVI. (usp. p. dijal. byl-
ny, slovin. belni "dobar", r. dijal. byl'n6j "pravi, istinit"} - to je od *byh, ili
od *bylb (usp. starije bilj, gen. bilji 'istina"}, to je od glagola *byti ''biti".
(Usp. zbilja "istina", s prefiksom s- < *SD-, niizbilj "doista"}.
Pridjev biljan zapravo je etimoloki pridjevu biJjni "koji se odnosi
na biljke", samo je u davno doba nastala razlika u
Prefiks oz- (nalazi se jo u ozdOJ, ozdo < psl. dijal. *oz dolh, ozgor,
ozgo < *ozgor) odgovara litavskom a(u} i latvijskom dijal. az (v. za); sva
tri na koncu od indoevropskog *ago ili *aghO, moda od nekog re-
duciranog *ag(h}. V. za.
Drugo kae da je u pridjevu ozbiljan prefiks od; usp. od zbilje
= odista.
ozlijediti (se}, ozlijedi
Glagol izveden od zlijediti "nanositi kome zlo, tetu, a taj je
izveden od imenice zlijed (zlid) ., rn. "zlo; djelo kojim se netko pozlijedi"
(usp. i zleda, a danas ozljeda}; usp. pridjev zlediin, zledna (:l.umberak} ' 'koji
se lako ozlijedi".
*zledb/*zJOOJ, nastala je ukrtanjem od *nlo (v. u zao} i *l-erdb
(jusl. za to v. u
Oujak, gen. oujka
Usp. laujak, laak, u Otoku u Slavoniji pro/aga, te mak. dijal. lau "o-
ujak". Moe se rekonstruirati psi. dijal. (jusl.J *hujbh, to je od
pridjeva *lhujb sufiksom -Ja,.
Stariji je naziv *berZbllb (usp. kajk. brezen, sln. dijal. brezen, biezen,
brezen, r. di jal., ukr. dijal. berezen' itd.}.
Naziv je nastao po lanu, prijevremenu po varljivu
vremenu. Usporedi takve nazive za travanj psl. (stp. Jiykwiat,
p. Jtekwiat, slovin. lakVat; promijenjeno p. dijal. ludzikwiat, s *Judb}, *J'bi-
trava/*h,itravz, (bug. st., dijal. /J,itrev, lhitrev, lhitrUJav, loitrava, laf
trava itd.).
V.la.
p
pakao, gen. pakla
Od psl. *phk:blo, gen. *phhla: bug. piJa,J, mak. pekol, sin. paka/, gen. pa-
kla, stp. pkiel, rcsl. phbh. - Od *phh/o: bug. peklo, peklo, p. piek/o,
r. (ju., zap.) peklo, ukr. peklo itd.
Prvotne je praslavenske bilo "smola, katran", kako je bilo
i u starijem jeziku; usp. *pbk(h}lina u paklin/piiklina, *pbk(h}lem0h} u paklen
te u Pakleni otoci, *phk(h}lenica u Paklenica, Peklenica itd.: mjesta su nazi-
vana po smoli i si. "pakao" novije je, upravo jer narod-
ske zamilja, ostalog, pakao kao mjesto gdje
smola muke, iako je u pakao zapravo stanje due koja
je odvojena od boga. - je dakle isprva katran
(npr. dobiven destilacijom drva i sl.). U nekim govorima tako postoji i po
takvu bliska dagalj, gen. daglja "mast koja se dobiva visokom
iz kosti, slui za podmazivanje na kolima" (psl. *daglh,
od dagneti "gorjeti", s ie. *dhOgWJ?- od *dhegwlr "gorjeti", v. u Usp. i
*degDfb "smola, katran" dehet, r. degot itd., od istog ie. *dhegWJ?-). -
katran je iz turskog katran, to je iz arap. lfaf rlin (iz toga
pak Je roman.: tal. catrame, stfr. catram, cotran, fr. goudran, goudron, prov.
catran, port. alcatrfio-, iz oblika *kitran jest prov., p. alquitran}.
su ie. *pik-(u}Jo-s, -m (s tim da se pomilja na to
da Je srednJ1 rod po *nebo). Latinska je enskog roda i
ona je picula "malo smole; smola" (> roman.: n.nn. pacurii, veljot. pekla,
!al. pegola, retorom engad. pievla, furl. peule, prov. pegola; u rumunjskom ri-
i "pakao", pod slavenskim utjecajem; iz ta!. pegola jesu pegola
srmla; peh" i pegula peh").
Polaz?o je indoevropsko *pik- "smola", to je jo npr. u pfssa, (at.}
Pffta <.*pik-ja), lat. pix, gen. picis "smola" (pice > roman.: ta!. pece, sard. lo-
&Ud: PJ.?e. furl. pes, fr. poix, prov. petz, p., port. pez), umbrij. peiu "pice0s"
*pik-;o-}. - Usp. jo i alb.pishii ''bor" ( *pik-s-ja, ili. *pit-s-ja}, !at. piccus
crn kao smola" ( roman.: ta!. (korzikan.}
P
1
cea (> tal. Oombard.} pea, (mlet.) pet so, istfr. pes, retorom donjocn-
pec, furlan. pe_ts}, *picarius smolav" (> ta!. (bergam} pigcra,
itd., s!OOlavac, crnogorica", p. peguera},
smolav (> fr. dtJal. (hon.} pe1, prov. peze}, pinus "omorika bor
brod; pinija" (za ''brod" usp. u latinskoj 'je
*pik-s-nu- s; Jat. roman.: rum. pin, ta!. pino, sard. log. pinu, rctorom. do-
?JOengad., furlan., fr. pm, prov., kat. pi, p. pino-, iz dalmatoromanskog odraza
Jest hrv. (Dalm.) pin "bor"), pincus ''borov, omorikov" (roman.: port. pinho
464
"omorikovina", tat. (sicil.) pifiu itd; pinea > tat. (mlet.) piiia, p. pifia itd., a iz
dalmatoromanskog odraza jest hrv. (Dalm.) pfnj m., pinja . "bor; iz
jedne od mnogobrojnih izvedenica jest ta!. pignuolo, iz je, ili iz odgovara-
dalmatoromanske npr. pinjw, gen. pinjUla i st. ).
Iz latinskog su keltske za smolu (ir. picc, bret. pyg, pek) i
germanske (najkasnije u VII. stnord. bik. stengl. pic, engl. pitch,
stsas. pik. srnizoz. pec, nizoz. pek, stvnj. peh, beh(h), njem. Pech (iz toga je
posudeno peh, gen. peha/peha "nezgoda, Iz germanskih je jezika
fin. piJOO, es. pihk; iz je !atv. pi.ps. - Novija je iz la-
tinske pinea, pfnija.
lndoevropskom *pik- "smola" je *pit- "bor, jela", od su
npr. stind. pitu-diiru 'vrsta drveta", vahan. pit "vrsta drveta", pltys "omo-
rika, jela, bor". - Zato se pomilja na to da bi se moglo raditi o istom ko-
rijenu, sa sufiskom -k- i -t- ( *pei-/pi- "mastan", zbog srrole).
pakost ., gen. -i
Od psi. *pakosfb 'teta, kvar, prepreka, utrb, nevolja": stsl. pakoslb,
bug. pakost "teta, kvar, utrb, gubitak, nevolja, nezgoda", sin. pakost "neu-
godnost, nevolja, nezgoda", pakost "teta, kvar, gubitak, utrb, nevolja,
nezgoda, neugodnost", dlu. "poslastica", p. "pakost,
nevolja, nezgoda, neugodnost, tvrdoglavost, vragolija, podvala, neva-
ljatina", str. pakoslh ''teta, kvar, haranje, grabe, muka, bolest,
prepreka, prijevara, obmana, oskvrnjenje", r. pakost' "pakost, gadost, pod-
lost", ukr. pakist', gen. pakosty isto, bjr. 'ispranjenje; teta, kvar, ne-
volja, - Usp. i glagol pakostiti/pakostiti ( *pakostit11.
Po jednom od imenice *kosih "teta, kvar", od
koje je i glagol *kostiti (r. kosti!' "karati, ruiti, psovati; prljati, kaljati; o-
unitavati" itd.). - Postojala je i imenica *kasth, u r. dijal. kasi'
'takor, mi; prljavtina", "teta na njivi od gaenja, nepodoptina, pakost;
kat", smrad'' itd., a zanimljivi su i primjeri kao r. dijal. p6kastil'
''biti nestaan, vragolast; pakostiti", p6kast' "odvratan "vragolan"
( *pokastit1). *kasfb i *pakosfb jesu kao *masih, pa se moe pomi
ljati na glagol *kasati ili na *kazati (st;) (kao *masih prema *mazafJ).
Glagol *kasati se" povezan je s glagolom (v. u kasati).
Neto je uvjerljivije povezivanje s glagolom *kaziti ''kvariti,
(v. u usp. u nakltza, 1.DJakaziti. Tada bi se moglo da su
*pakoslb i *pakosti/i nastali od imenice *koslb, a ta da je nastala
od kauzativa *koziti
Za nastanka *pakosth od *opala, v. u opak
palac, gen. palca
Od psi. *palbCb "prst": csl. palbCb, bug. pitlec, mak. palce, sin. pa/ec,
gen. palca, pa/ec sve "palac" - lu. pale, polap. p6/ac, p. palce, r. pir
lec, gen. pal'ca, ukr J'!.../ec' "prst".
Umanjenica od -pah, "prst" , to je u r. bespalyj ''bcsprst", c-
stipalyj "estoprst". .
Srodno s tat. pollex, gen. pollicis "palac" (*pol-, s ekspresivnim udvoJC-
njem /; od *pollice jesu roman.: tat. po/lice, retorom engadin. p6/Jcsch, stfr.
pouz, fr. pouce, prov. poltz, polsc(r ), katal. polze(r}) - pa bi bilo *pa/b <:
ie. *pol-o-s. . .
Moda su te povezane s ie. *pel- koje je u perz. palidan "tratlt,
slijediti", stengl. engl. leci, stfriz. stsas. 10/ian, ruzoz.
465
voelen, dnj. 10/en, !aulen, stvnj. fwlen, nj. fUhlcn (prvotno se odnosilo na do-
dir), bug. palam "traim", mak. pala "traiti, slijediti".
aJ V
P jo npr. i "veliko predsoblje", "najbolja soba u ku-
''blagovaonica" itd. Usp. i oblike kao i sl. - rano preuzeta
iz balkanskoromanskog odraza lat. pa1atia sr. mn. (a iz talijanskog su palac,
palac itd.) Za razvoj tj > v. u
Lat. palatia mnoinski je oblik za palatium, od su roman.: tat. palazzo
dvor" (u jUnoj Italiji sardin. logudor. pa/atu, fr. palais, prov.
palatz, kata!. palau, p. palacio, port. pa<;o. - Iz stfr. paleis, palais jest srengl.
paleis, engl. palace (pa onda opet iz te engleske fr. palace).
Od palatia, palantia (s naknadno umetnutim n) nastale su u srednjem vije-
ku i stengl. palant, pfllent, palendse, palent{s)e, stsas. palinza, palencea,
stvnj. pfalanza, pfalinza, srvnj. pfalenze, pfalz, nj. Pfalz dvor". - Usp.
i ir. pa/as, pelait.
Iz lat. palallnus jest palatin/palatin "kraljev namjesnik u Ugarskoj", usp.
i paladin "dvoranin Karla Velikog, vitez iz njegove pratnje", ml. ''borac, za-
pobornik''.
Lat. palatiwn vjerojatno je poteklo od imena breuljka Palatina, Palatiwn,
jednog od sedam breuljaka na kojima je bio Rim (pridjev Palati-
nus "palatinski"). Na Palatinu je bila bogataa, tamo je cezar A1J8ust
izgradio svoju vladarsku rezidenciju. Carske su s vremenom zauzele
cio breuljak.
paliti, palim
Od psi. *paliti, *paljQ da neto gori, izazivati gorenje": stsl. paliti,
bug. pitija, mak. pali, sin. paliti, paliti, palit, glu. dlu. pali, p.
r. palit', pa/jLJ, ukr. palfty, bjr.
Dugo a < i5, usp. *poleti (stsl. poleti, hrv. spo/ili "pripaliti", sin. poleti,
polfm, str. poleti itd.). *polmy, gen. *po/mene (plamen), *poJ.nQti (plilnuti,
plane), *pepelb (v. pepeo).
le. *peJ- "gorjeti": stisl. fi6r "mlak, topao" (germ. *flowaz), nizoz. vlouw
"slab, mlak", nj. flau "mlitav" {germ. *flewaz < *ple-wo-s), kimr. go-leu,
bret. gou-lou "svjetlo" ( *plo-wo-); *{s}peJ- "plamtjeti, blistati": stind. sphu-
!iJigaJ:i "iskra" (indoarij.: pali phulinga-, prakrt. phulimga-, hind. pjesn. phulig
itd.), arm. p<aiJ "sjaj, blijesak", s proirenjem -d- "pepeo'', lat.
splendere "sjati se, blistati" (> stfr. resplendere; Jat. splendidus "sjajan, kra-
san, ugledan", usp. splendidan), stir. Jess "svjetlo" (< *Janssu- < *pland-tu- ).
lndoevropsko *(s}peJ- nastalo je od nostr. *pafA "gorjeti" (sa (s)- zbog
palatalnog n. koje je jo npr. u urat. *paf11 "gorjeti" (fin. pala "gorjeti", mad.
fagy- "smrznuti se"), drav. *paf- ''blistati" (tami!. pafapafa).
Piluha
je preuzeta iz ruskog (uveo ju je B. ulek).
Pst. *paluba jest npr. u paluba 'uplje stablo" "paluba" iz r.),
p. paluba "natkrivena kola", r. palubc1 "paluba", ukr. paluba "krov na kolima,
od lika, tuba, trske".
U tome je prefiks *pa- s *Juba (za koje v. u fub). Psi. *lubb/*Juba upo-
se, kao npr. i u litavskom, i za koje su gradu za
!Zradu krova. Usp. *po/ubili "pokriti lubom". Usp. i sin. krov, to i
'krov" i "paluba".
466
pamet ., gen. -i
Od psl. *pamr;th: stsl. pamr;tb, bug. pamet, mak. pamet, sln. pamet,
pamiif, p. r. pamjat', ukr. p;im'jat', bjr. - Prvotno
je imenice *pamt;lb bilo
Pridjev je pametan, pametna, o ( *pamt:fhm0b}). - Od imenice je
glagol pameti/i, piimetim (i onda pametiti, pa od je nastale
(sinkopom} pamtiti, pmtim
Psl. pamt;tb je od *pa- i imenice *mr;tb, koja je od
ie. *1111J-fi-s. Od toga je jo i stind. . "misao, namjera, milje-
nje", av. maiti- "misao, mnijenje", !at. mens, gen. mentis "dua, um, razum,
pamet" (> roman.: rum. minte, tal., sard. mente, prov., katal. meni, p. miente,
port. mente; latinski je pridjev mentalis, iz je mentalan}, lit. mintls
"misao, istlit. zagonetka" {us_f. atmintis "uspomena", imintis "razbor"}.
Indoevropski je korijen men- "mniti, misliti" - v. mniti.
pamuk
I pamuk Usti. i srp. dijal. pambuk. - Turcizam i u drugim bal-
kanskim jezicima), iz turskog pamuk, pambuk, to je iz perz. piimbiik (a iz
perz. piimbii jest turska pembe iz koje je turcizam pembe,
penbe
U naem su jeziku jo oblici biJmbak (gen. bumbaka} i sl.; to je iz tali-
janskog, usp. sttal. bombace. - Usp. Jat. bombyx "dudov svilac; svila" (> ro-
man.: tal. dijal. (Toskana) beco "crv na maslini" itd.), te *bomba\ (> roman.:
tal. baco "dudov svilac"} i bambax, bambace "pamuk" (> ta!. bambagio, bam-
bagia, dijal. (jutal.} retorom. engadin. bambesen, sardin. logudor.
bambage, stfr. bambais, bambace}. - Iz ta!. bambagio jest fr. beige st. 'bo-
ja za Vllllu", danas "neobojen, prirodan; boje" (po drugom
ta je francuska nastala od !at. bacticus iz Betije,
pokrajine na jugu panjolske"}, a iz toga je k nama dolo be
smcd, boje pijeska; neobojen, prirodne boje; tkanina prirodne boje s kosim
crtama".
Iz talijanskog je npr. sin. bombfi; usp. u nas (u
M.
Latinska bombyx je iz b6mbyx (gen. b6mbykos}
"svilena Od te je (bizant.) bambakion (pa se za
srperz. pambak, piimbiik smatra da je iz te bizantske - Iz:
gleda da su se u razna vremena i na razne ukrstile takve jo 1
s imenom grada Bambfke (koji je bio na glasu po preradi pamuka} te jo s
b6mbyx.
Iz talijanske bombagina jesu npr. hrv. dijal. bumbafna,
iz bombagino jest starija te bumbam _
XVI. st.}. Iz talijanskog bombagino (usp. i fr. bombasin - oboje od *bombac_r
nus; iz francuskog je engl. bombasinc, bombazin) u XVI. Je
nj. Bombasin '1agano sukno, s dodatkom vune, devine
ili svile" (iz toga k nama bombasin, u bombasin-tkanina, a iz francuskog JC
bombazen/bombftzen, gen. bombazena). .
Iz starofrancuskog bombace je engl. bombace, od Je .
stalo u XVI. bombast, je starije
(pa iz toga u nas bombast/bOmbast podstava; vrsta svilene
ne"), a mlade "napuhano, naduto govorenje, govorenje s visoka"; od toga JC
pridjev bombastic (XVII/XVIII. st.), iz je k nama dolo (i pod utjeca-
467
jem kao bomba, kako je, uostalom, bilo i u engleskom jeziku i drugdje)

Perz. piimbii, pamba jest odr srperz. pambak (iz perzijskog je po-
i u mnoge iranske jezike - usp. npr. pato pamba).
panj, gen. panja
Od psi. *pbnjb: csl. pb!1b, bug. pM, sin. panj, gen. panja, peii, r. pen',
gen. pnja itd.
Od ie. *pin-jo-s, to po tvorbi "koji je u vezi s drvom", od *pin-:
stind. pinakiim "tap, batina", pinaks, gen. pinakos ''balvan, daska; slika"
(to je u pinakoteka) itd.
papar. gen. papra
Od psi. *pbpbrh, gen. *pbfJhra: stcsl pbpr11, bug. piper, sin. gen.
pra, peper, gen. pepra, pepf, dijal. piepor, p. pieprz, str. pbpbrb, ukr. po-
per {r. perec, ukr. perec' < *pbphrbCb). - o svuda zbog ukrtanja s *kopn (>
kopar).
Izvedenica je peprika (iz toga posudcno paprika, a iz on-
da u na jezik paprika).
Praslavenska je moda kroz iz Jat. pi-
per, to je iz - Iz te je t. bi.iber, iz pak
je biber.
je s istoka, usp. stind. pippalf (dakle je izvor vje-
rojatno dijalektalan oblik *pippari}. - Stind. pfpallam sr. je "jagoda,
zrno (biljke Ficus religiosa), pfpallalJ m. 'Ficus religiosa"; dalo je pali pip-
phala- m. 'Ficus religiosa", prakrt. pippala-, sindhi pipiru, lendi pippal, pippil,
pandabi pippal, nepal. pipa/, bengal. pippal, orija pipa/a, bihar., maithili pipar,
hind. pipa/, marathi pipa/ itd.; usp. i kamir. pipal-J..wu. - Stind. pippalf
. "papar, paprovo zrno, Piper longum" (ved. "zrno, jagoda"} dalo je pali pip-
phali, prakrt. pippali-, pippari- ., sindhi pipiri, lendi pipli, zappahar. pippli,
asam._pipali, bihar. pipu/, orija pip{p)ali, hind. pipa/, pipli, pipli, gudarat.
marathi pipfi, sinhal. tip/i itd.; usp. i kamir. pipiju.
Latinska je izvor npr. i zapadnogermanskih: stengl. piper, engl. pep-
pcr, stvnj. pfeffar, nj. Pfeffcr itd.
papir, gen. papira
Najvjerojatnije iz nj. Papier (to iz francuskog papier?), to je na koncu iz
lat. papyrus, a to iz pftpjiros, je prvotne "papirus, biljka
od koje se pravio papir". je iz egipatskog.

Balkanski i evropski turcizam (u zapadnoevropskim jezicima kroz
arap. babug, babiJ : fr. babouche, iz toga engl. babouche); t. papu9 jest iz
P,erz. papiJ, to je sloenica od pa "noga" (v. pod) i piJ (od glagola pilsidiin
J>okrivati").
Par
Iz ta!. par (1.D1 par di ... ), to je iz Jat. par "jednak".
Od Jat. paria (sr. mn.) jest fr. paire, iz toga engl. pair.
. lat. par je, poslije pomaka suglasnik.a,
StVnJ. par, nj. Paar "par'', i naa moe biti iz toga.
Od pfir imamo paran, parna, o, parnjak, pariti (se}, spariti, raspariti itd.
468
para , k. I - no I -
Od psi. *para: csl. para, bug. para, ma para, s n. para, c. yura, s c.,
glu., p. para, r. par m., ukr bjr. para.
To je od ie. /?6rii (usp. lit. pore, !atv. pors "para"), od korijena *pcr(a)-
. puhali:
prethO, pfnpre1111 zapah"?:, pusem, , ! peret1 , ,; - .. _l.Jsp.
dlu. pres "usahnuti, uvenuti , p. przec znoJth se , r. pret, pre1u znoJth se,
kuhati se".
parola
1
- I - t" -t d 1 t *"" ula t
Iz fr. paro e rtJec; govor; gas; rJecttos , s o Je o nar a . yara , a o
je od crkvlat. parabola ''Kristova (Fr. parler "govoriti" jest u parle-
ment, to je u XI. samo "razgovor", no ta je u anglo-
normanskom dobila "skuptina"; iz nje je parlament/parlament).
(Roman. *parabola jest u veljot. palau.ra, tal. toskan. itd. palora, tal.
parola, sardin. logudor. peraula, retorom engadin. parevla, furla. peraule, fr.
parole, prov. paraula, katal. parola, p port. palabra.)
Latinska parabola jest iz
blijske parabole s poukom) dale su SVOJ naziv opceruto KristovoJ rtJect
Uer je on njima pa je od toga narlat. *parau-
Ja - Iz je (kroz latinski) parabola.
parabole "odstupanje od prvog puta, pored-
ba. poslovica. parabola" (parabolos "smion, drzak; pogibelj.an, opasan"),. a .iz-
vedena je od glagola parabilllo "bacim pred nekoga, pokraj nekoga; povJerun;
pribliim se; prebrodim; usudim se; se; poredim se": pc1ra
"pokraj, kod, uz, pri, do, tik", polazni je glagol balio ''bacim, metnem". (U
latinskom je taj glagol dao jo jednu izvedenicu: bamsta ''bojna napra-
va metaljka, bacaljka", usp. danas balistika.)
Od glagola bflllo izvedeno je ballfzo, to je u sicilskom i
"plesati", i iz toga je u IV. poteklo tat. ballare "plesati". .
Od toga je fr. baller "plesati", od pak je izvede.no bal "ples" (_lZ toga
bal). - Istog je latinskog izvora prov. balada, iz Je fr. bal/ade (iz toga
balada).
Od istog je latinskoga glagola tal. ballare "plesati", od toga ballo "ples" i
umanjenica bal/etto, iz toga fr. ballet (iz toga
pas, gcn. psa , ,
Od psi. *pt,Sb, gen. *pbsa: stsl. pbSb, bug. pi,s, pes, mak. pes, sin. pas,
gen. psa, pes, glu. pos, dlu. pjas, p. pics, r. pes. gen. psa, ukr. pes,
bjr. pes. . . , .
Od prijevojnog stupnja *pix-, koje je u stmd. plsangai)
"crvenkast, smed" i ime za psa), pisai) "Jelen arcnJak. lan-
jac", psi. *pbstr'b (hrv. plistar "vlaan od znoja", sin. . pe-
strf, r. "aren" itd. - ie. *piX-ro-), od korijena *pe1R- 'b1IJCZtlt ure-
zivanjem ili bojenjem" (v. pisati). to se usp. arko, arov, ga;ov.
U slavenskom se izgubila indoevropska za psa *J..:...von-/*.kwr
(nom. *Kwon, gen. *funes), koja je odracna ovako: hijerluv. suwamii,
s(u)va, gen. s(mai), avest. spli, gen. mn. runam, arm un, an. kfon.
gen. J..yn6s (usp. kinolOgija), tat. canis (> roman.: rum. ca(J)nc, vclJOt. kuon,
tal., sardin. logudor. cane, retorom. cngadin. Raun, furlan. Ran, fr. chien, prov.
ca, port. cao), stir. cU, gcn. con, k.imr., stkorn. ci, gol. hunds, stnord. hw1dr,
stsas stnizoz., stfriz., stcngl. hund, stvnj. hunt. nj. Hund (gcrm. <
469
*Kwl}-t6-s), lit. w, gen. ufis, !atv. Sl.D1S, toh. A ku. u kosim pad. kon. toh. B
ku. - je ponegdje i vuka: usp. stind. svakal) "vuk" (odgova-
iranska *swaka- "pas": avest. spaka- "pasji, medij.
sp8ka "pas", kurd. kurmandi sii, tali. sapa, gilan. sak, klperz. sag, pcrz. siig,
tad. sag itd.), stir. c6 "pas; vuk". Tako je i u mitologiji, gdje se ponekad vu-
kovi nazivaju psima i obratno.
le. poteklo je od nostr. "vuk, pas", to je dalo jo
?afraz. *k{j}n/*k(j}J, *k(w}l "pas, vuk" ( *kjn "pas" npr. u stegip. knm.t; zap-
l<W.: basketo ka.na, kunano itd.; jegu kan; semit. *kal-b "pas":
arap., geez kalb, sthebr. akad. kalbu, berb.: tuar. akU/en "vuk, akal",
itd.), ura!. *.kiijni:i "vuk" (saam sjev. grudne, udmurt. kfjon, komi k.iin)
?alt. *k'ina (tung. "pas": mand. inda-xLUJ, nanaj. cnda, evenkij. sahalin.
itd.). - ima usporednice i u drugim natporodicama.
pista
Iz tal. pasta "tijesto" (iz talijanske umanjenice pastello jest pastel m.,
pastela .), to je od kslat. pasta "malen ljekovita pripravka" (umanje-
nica pastillus m. "kuglica od mirisavih tvari", od toga roman. pastilla ., a iz
talijanskog je pastlla), a to je iz paste, mn. pasta "pripravak od raznih
To je izvedeno od glagola passo "naspem, pospem, pokropim;
uspem.
Lat. pasta "tijesto" dalo je roman.: tal., sardin. logudor., rctorom. enga-
din. pasta, furlan. paste, fr. pate, prov., katal., p., port. pasta
pasti. padnem
Od psi. *pasti, *padQ: stsl. pasti, padQ, sin. pasti, padem, pasti, p.
r. past', padU, ukr. pasty, bjr. (U drugim i tim jezicima odrazi *padati i
*padnQti - od potonjeg je na prezent padnem)
le. *ped- "pasti": stind. ved. padyate "pada" ( *ped-je-, indoarij.: pali paj-
jati "ide"), kamir. pazun "podudarati se, biti istinit", prasun paza- av.
"giba se nadolje, lijee", ?Jat. pessum "dolje", peior gori,
zlobrujt'' ( *ped-jOs, s komparativnim -jOs, peior, peius > roman.: tat. peggi-
ore_, peggjo, retorom. engadin. pir, pigur, pis, furlan. pyes, fr. pire, pis, prov.
pe1er, pe1ts, katal. pejor, p., port. peor; usp. pejorativan "pogrdan"), pessimus
najgori" ( *pedsimos, Jat. > roman.: tal. pessimo, stfr., prov.
pesme; usp. pesimlzam, pesimist/pesimist - prvo u engl. pessimism koncem
XVIll. stengl. gefetan "padati", stvnj. te33an (germ *fetan}.
To je, preko *pedh-, nastalo od nostr. *paru "padati", od &(ga je jo
afraz. "pasti, "padati; staviti": hausa "padati",
ankve petta isto, ngizim npadU "staviti", mangi pida isto). drav. *patA "pasti,
pustiti se, sjesti, (tami!. patu "poginuti, umrijeti", malajalam patuka
"padati", piifu "pad", telugu pa(lu "pasti").
Pasti pase
Stariji je naglasak !nfinitiva pasti. - Od psi. *pasti, *piiSQ: sisi. pasti, pa-
.s\>. mak. pase, sin. pasti, pasem, pasti, r. pasti, pasu itd.
9d ic. *pa-sX-, pasccre, pasci5 "pasem" (> roman.: rum. P<1$fe.
vel.10t. sardm. logudor. paskcre, furlan. pasi, fr. paitrc, prov. p,1iser,
peixer, pacer, port. pascer), toh. A pas-, B pask- "pasti", hct. pahhi
pasem .
lndocvropski je korijen *plj(i}- "pasti, hraniti", koji je jo npr. u arm.
hawran "stado", hoviw "stado' ( *pa-tro-), moda h11y "Armcnac" ( *poi-; da-
470
kle hay0 "Armenci" je "pastiri" - u Herodota spominje se dio Kili -
kijaca koji ivi u Armeniji, i koji imaju mnogo ovaca}, "jedem
i pijem", Jat. piibulum "hrana, krma, paa" (roman.: retorom. engadin. peve/,
kata!. pavo/}, piinis "kruh" (roman.: rum. pi(I)ne, veljot. ptm, ta!., sardin. logu-
dor. pane, retorom. engadin. pa1D1, furlan. pan, fr. pain, prov. pan, kata!. pa,
p. pan, port. piio}, srir. as "rast" (*pat-to-). got. !Odjan "hraniti", stnord.
stengl. engl. fccd, nizoz. voeden, stvnj. fuoten (germ. od
"hrana": stengl. f6da, engl. fcxx/) itd.
pateta
1
_ . d . . .
1
. . .
Iz ta . pastetta pastela, smjesa o usitnjena mesa, je ara, masti t zacma ,
to je od romanske umanjenice *pastata, to je od pasta - v. pasta.
patiti (se}, patim
Usporednica samo jo u bug. patja, mak. pati.
Vjerojatno iz balkanskolatinskog, nar I at. patire .( < kl Jat. patior},
to je dalo rum. a pa{ i. Iz toga je i alb. pesonj.
Po drugom srodno s tim lat. pati - od ie. *p0-t- ili *pa-t-.
Korijen *pc- (starije 'peH-) ili *pii(i}- (sa sufiksalnim l? ili bolje: ie. st.
*pexlj)-, *pex- ) bol, grditi, kuditi": stind. pfyati "grdi, kudi",
nevolja, alost" ( *pe-mIJ.), dor. par6s "sakat, kljast, gluh, nijem,
slijep" ( *pa-ro-s), Jat. patior "trpim, podnosim" (izvedeno od participa *pa-
to-, s *pa- < st. *plf-. pafire "trpjeti" > roman.: rum. pii(i, tat. patire, stp.
padir, p., port. padecer, usp. pacijent/pacijent 'bolesnik" iz latinskog partici-
pa prezenta patiens, gen. patientis), paene 'blizu, skoro, gotovo" (to je od
pridjeva *paenis "nedostatan, nepotpun"; usp. paeninsula "poluotok", paeniten-
tia "kajanje", usp. penitencijaran u pravu "koji se _kazne, kazneni"), gol.
faian "kuditi" ( *pei-), stvnj. tren "mrziti", part. pret. fijand- u stnord. fjandi,
got. stengl. !fond, engl. fiend "vrag, zao duh; neman; zlob-
nik", stvnj. !iant, nj. Feind "neprijatelj" ( *pi- ).
le. *pa{i}-/*pe- vjerojatno je od nostr. *PliilHja 'bol": usp. alt. *Pojii
"rana" (u hmg. *pOjii: mand. Jajii, evenkij. hujii, huju itd.).
Postoje i usporednice: stib. *PijH "glavobolja", u
jezicima: penuti *p'e{Hj)A 'bolovati; umrijeti" (Nez Perce piiyo
'bolestan", takelma p'eye' '1eati mrtav'', klamat p'eh- isto; hoka: protojuma
*pi "umrijeti", itd.
patriti, patrim .
"pripadati". - Od pst. *pfitriti "gledati": patfiti "vidjeti; pripadati'.
p. "gledati", ukr. patraty. .
. Taj je praslavenski glagol u ! pr. e.,
skitsko-sarmatskog *plitr-, usp. av. paSra1- cuvatt, sttlttt pa(y )- cuvah,
tititi;. pasti; gledati; brinuti "zat,i,ta, .. srpe;;
pahr isto, sogd. p'y- [pay- ] cuvatl , *pana- kojt stttt , p'or, p s Lpasl .
tita", (Isto *pa.&r- jest u perz. pahlav(an) "straa" < *patra-pa(na}-, 1 IZ
te je turski izvor iz kojeg je pehJMin "junak; akrobat".) ..
Iran. *pay- od ie. *pi5i- "pasti, tititi, braniti" (to je od
*pa(i)-, koje je u pasli): stind. go-pa- m "pastir; govedar", poimen "pa-
stir", stisl. f6dr sr. "fut rola", lit. piemui5 "pastir".
Germ. "navlaka, poklopac, podstava dalo je got. fodr
"korice", isl. f6dur sr. "podstava nj. Putter "podstava" (od toga je iz-
vedeno Futtcral. iz je futrola).
471
Od iran. *!u-piina- nastalo je perz. uban, obfin, "pastir", iz toga
je posudeno t. <;:oban, i iz toga je - Prvi dio te iranske *!u-,
"ovca"; potekao je od ie. *peku "sitna stoka, stoka": stind. pasUI; m.,
pau sr. "stoka, ivotinja" (indoarij.: pali, prakrt. pasu- "stoka", sindhi paha
. "koza", asam. paha "ivotinja kao jelen", hind. pas . "junica bivola", pasu
m "ivotinja (koza. ovca)"}, kati (u "pastir"), hotsak. pasii
''koza", tat. pecU. gen. peciis sr. "stoka" (pecus > roman.: tal. dijal. peko, sar-
din. logudor. pegm, prov. pec "stoka", port. pego isto, galicij. prega "ovca"),
pecania ''imovina, novac" (roman.: makedorum. pccuiiu), stengl. feoh, engl.
fee '1ensko dobro, vlasnitvo; posjed, imanje; nagrada; trokovi" (ili
je stengl. iz stnord.?), nj. Vieh "stoka" (usp. fran. fehiri5d "posjed stoke", iz
je srlat. feudum, iz je onda u jezik u XIX. ulo
feud '1eno"; iz *fehu jest srlat. fevum, od je fr. /ief'1eno").
Ta je indoevropska potekla od nostr. *polrn'e "stoka": afraz. blf.r
"stoka, bik" (arap. baqar "stoka"; tuar. ahagar. bayar 'biti bogat"), alt. *p<okef
"bik, stoka" (turk. *(h)Oki.if: t. oJ.i.iz "bik"; mong. *rpiiker: halha iixiir "krava". -
S je povezano iz nekog altajskog jezika?) sino-
tib. *p<iku (sttib. p<yugs "stoka", p<yugpa 'bogatstvo").
paiik
Od psi. *paph: csl. papkb; bug. pajak, mak. pajak, dijal. paek, sin. pfijak,
dijal. pfivok. pavouk, pavUk, lu. pawk, polap. p. pajtfk r. paUk,
gen. pauka, ukr. pavUk, gen. pa vuka, bjr. pavUk.
Prefiksom pa- (usp. "pamet"), koji ostalog,
nost, od *ph, to je od ie. *onk-o-s "kriv" 6gkos ''k.llka, za-
voj", lat. !Dlcus "kukast; kuka"}. (Pauk je dakle tako nazvan po svojim krivim
nogama.) To pak je varijanta korijena *ank- (i *ang-) "savijati": stind. aficati
"savija, krivi" ( *ank-<;_-, ii.: pali aficati "grabi (vodu)", prakrt. arhcal
ore, bengal. aca "procijeniti, prosuditi" itd.), acati isto ( *nk-e-), ali-
kal:i "krivina; kuka" (usp. pali alika-, prakrt. arhka- "kuka, oznakaf', hindi ak
"oznaka", sinhal. aka isto itd.), av. anku-, agkOn "pregib, lakat; ugao; za-
voj", agkflos "kriv, zavijen", stir. ecath "udica" ( *ankato-), stengl. ongel, an-
g/e (takoder ime plemena, lat.-germ. Anglii, stengl. Angel, Angul, Ongel, po
staronordijskom imenu pokrajine nazvane po kutu, uvali, Qngull, u dananjem
HolsteinU; od stengl. Eng/aland "zemlja Angla" - to se prvotno odnosilo
samo na zemlju Angla za razlikovanje od zemlje Saksonaca - poteklo je
engl. engl. angle "udica, povraz", nizoz. ange/, stvnj. angul,
nj. Angel "udica".
Za ie. *ang- v. ugao.
paziti. (se), pazim
Starije je bilo "gledati, motriti", usp. opaziti, a "biti po-
zoran", usp.J>!,nja.
Od psi. paziti mak. pazi, sin. paziti itd.
*/ je ie. *pog-, to je jo u stisl. spakr "bistar, pametan". Korijen je
1s/f1Cg-, usp. stisl. speki "razum".
* USJ: ie: uhodit(: stind. ''.vidi"
( e-t1, . f'!K-,Je-t1;_ passa1, pasa1, smdhi pa-
.!td.), vtdJelt , vaJga!t pas-, av. spasyeiti "vidi",
hotsak. spass- pokazivati se (iran. *spas-aya- ), skeptomai "obazirem se,
Promatram, vrebam" (od *spek-), isto (usp. mik-
roskop/mikroskop), "razmatranje, promiljanje, razmiljanje" (usp.
472
skepsa) (alb. pashe aor. "vidjeh" ( *poR-s-?), lat. specio "vidim, gledam", specto
"gledam, motrim", species "gledanje, pogled; pojava; oblik; vrsta" (> roman.:
fr. epice tal. spezie "vrsta", fr. espece, prov. espesi "papar", kata!., p.
especia especie "vrsta", port. especie isto; iz stfr. jest engl. spice
speculor "vrebam, ogledam se; uhodim", spectrum "slika u dui, po-
misao", speculum "ogledalo, prilika" (speculum > roman.: ta!. specchio, sar-
din. logudor. ispiyu, furlan. spieli, prov. espelh, katal. espill, p. espejo, port.
espelho-. *spiculum > sardin. logud. ispiyu), (usp. sp&:ijes,
lan, spekulirati, spekulacija, pekulirati, pekulacija sa po
kom, spektar, spekulum itd.), srnizoz. spien, nizoz. spieden (s naknadnim d,
po geschieden, kastijden i sl.), stvnj. spehOn, nj. spiihen "vrebati, u-
hoditi". pijan, gen. pijtlna je iz nj. Spion. - Iz gotske rije-
*spaiha, to je nomen agentis prema glagolu koji nije u got-
skom, jesu tal. spia, fr. epie, p., prov. espia. Novotvorina od spia jest ta!.
spione, iz je u XVI. st. posudeno fr., p. espion. Nj. Spion jest
nica iz takva oblika, preuzeta u xvrr-xvm. st.)
Indoevropski je korijen *(s)peR- /*(s)peg-, po se da
da bi bila *gAjgA/*bAj/sA ii *gAgi/bAf;i {moda *gAgA/
*ba/sA + sufiks jA?). Cini mi se da bi taj posljednji primjer mogao biti obja-
njenje: naime, postoji nostr. "gledati, motriti": afraz. *bJ;- (sem. *bJ;:
arap. bqr "slijediti, uhoditi", sthebr. biqqer "paljivo razmatrati",
biqqe"traiti"; berb.: kabil. a.Mu '2eljeti"; ku.: soma!. baq "znak", oromo bek
"znati"; hausa bflp "prismotra"), alt. *baka- (turk. *bak(a)-: turkmen., t.
bak b bax t
*ba'- " d - d ba h ..
-, azer . -; _ung. 'JUf- nac1 : urcen., man . xa- s vatttl .
pazuha
piizuh m, pazuho sr. - Od psi. *pazux1,/*pazuxa/*pazuxo:
stsl. pazuxa, bug. pilzuxa, pilz{u)va, mak. pazuva, sln. pzduha, pazuch,
pazoch, p.pazucha, r., ukr., bjr.pazuxa.
Najvjerojatnije sufiksom -uxJt (usp. kouh, lopuh, pastuh, potepuh,
itd.) od *pazi,, usp. r. paz "urez, zarez, pukotina, utor".
Korijen *paz- bio bi od ie. *pog- ili *pag-, i to se onda da povezati sa
stind. plijal; "grudi; povrina, lice", mladovest. pazah, hotsak. paysa- "lice",
oset. faz(ii) "strana, polovina" {fazzon "blizanac"), faxs "bok, strana", zaza pizE
"trbuh", vahan. p6z puz "grudi", jazgulam. pez isto, ug-
nan. pozec "koa s trbuha ivotinje", hovari pliz "grudi", lat. pagina '1ist, strana"
(od *paginare "sastaviti, sklopiti" jest retorom engadin. piner "prirediti, ure-
diti"; od pligina jest tal. pania '1jepilo za ptice"; usp. u nas iz
latinskog pagina, paginacija, paginfrat1J.
To ie. *pog- ili *pag- moda bi moglo biti od predie. nostr. *bagU-jA
preko *bagi-wA *bagi (v. bok), no mislim da ne mora tako biti.
jedno dosta uvjerljivo dovodi psi. *pazuxa u vezu s
ie. *piiK-/*pag- stind. "petlja, ue", pajril}J "jak",
av. pas- skupa", pegnymi "zajedno
no, skele, stalak", peg6s gust, krut; nabreknut; ugojen", pflgos "klisura.
hrid; led, mraz", pakhne "mraz; zgruana krv'', !at. pacisc6 "ugovorim, dogo-
vorim se", pactus "ugovoren, (pactum, pacta "ugovor, nagodba; po-
rez" > roman.: ta!. patto, patta "nagodba", sardin. logudor. pattu, pat ta, fur-
lan. pate, rctorom. engadin. pach "ugovor", dengadin. pach "oklada", prov. pa-
cha "ugovor", p. pecho "porez", port. peilo isto, peita "uutkarina"; iz tali-
janskog jest fr. pat, p. pato "jednak"), compactus "zbijen, zdepast", pax .
473
gen. plicis "mir; doputenje" (pax, pace "mir" > roman.: nnn., tat. pace, sar-
din. logudor. page, r'etorom. engadin. pe, furlan. pas, fr. paix, prov. patz, ka-
ta!. pau, p., port. paz), plilus "kolac" ( *pakslos; lat. > roman.: rum. par, ta!.
pa/o, sardin. logudor. palu, retorom. engadin. pel, furlan. pa/, fr. picu, paux,
prov., katal. pal, p. palo, port. pao}, pango "zabijem, utvrdim; posadim, nasa-
dim" ( f;a,-n-g-), compages "zglob, sklop, sastav", pligus "upa, kotar, selo",
pligina 'strana, stranica", propligo rasprostranim" (iz tih latinskih
ili iz njihovih izvedenica jesu pakt, kompaktan, pacifizam, paciWcija,
pilgin.a. paginacija, propaganda}, srir. age "ud, stup" ( *pai-jo-}, got. /ahan,
stisl. fa, stengl. fon, stvnj. fahan, nj. fangen "hvatati" (germ. *far;xan, *fangan <
*pa-n-g-), stvnj. fooga, nj. Fuge "zglob, pukotina, (germ. fuga, iz tog
u f(Jga, filgna), stengl. fregen "sklopiti, sloiti", engl. fay,
stfriz. /Ogia, stsas. /Ogian, nizoz. voegen, nj. fligen isto" (gerrn. *fugjan},
stengl. f;r, c "odjeljak; dio vremena", stsas. fac "pregrada, ograda", nizoz. vak.
srvnj. vak isto, stvnj. fah, nj. Fach "pregrada, pregradak, pretinac, struka" (iz
toga I';ih), -fach "-struk".

Od psl. *bD<5eJa: stsl. bug. mak. sln. di-
jal. itd., glu. prola, dlu. cola,
st. pco/a, polap. celfi, p. pszczo/a, slovin. r. ukr. bdola, bjr.

jest od *bJtk- koje je u *bJth, to je prijevojni stupanj od
zvukoopisna *buk- (v. buka; je dakle
je i rekonstrukcija tada bi bilo *bhk- < ie. *bhi-k-, od
korijena *bhe(i)- !at. fiJcus ("trut"; *bhoi-ko-s), stir. bech ( *bhi-k-),
stnord. bf, norv. bia, dan., v. bi, stengl. engl. bee, stsas. bi, nizoz. bij,
stvnj. bia, . bini, nj. Biene, dijal. Beie (germ. *bron-}, lit. bite, bitis, latv. bite,
prus. bitte ( *bhi-t-).

Od psi. stsl. m, bug. mak. sin. pe-
glu. p. r. ., ukr.
bjr.
Od starijeg to je stara osnova, od *pek-, to je u
(v.). je sredstvo kojim se utisne znak. Tako je i ig
povezana sa i ig jest ono to je ueeno.

U nekim govorima, npr. u Istri, "gljiva"; tako je
danas i u standardnom srpskom
Od psi. bug. mak. sln. -
Psl. jest u r., ukr. u r. ukr.
u p. pieczarka, itd.
sadre - ur-, -jw--. Korijen *pek-, za *pekti v. u
Danas se za dosta proirila ampinjOn, gen. -ona, to je iz
fr. champignon "gljiva; To pak je, promjenom suftksa, od starijeg
charrpegnuel (npr. u XII. st.; iz toga tal. campignuolo) < lat. *campaniolus (>
campagnuolo "poljski", prov. campanhola, cam.paro]). Roman. *campa-
molus izvedeno je od lat. campania "ravnica" (> roman.: ta!. campagna "polje
ravnica; vojni pohod", retorom. engadin. Kllmpaiia, fr. champagne, prov. cam:
panha, kata!. campanya, p. campaiia, port. campanha; iz tal. jest fr. camJX1gne
474
"polje, ladanje, selo; rat, vojna; kampanja, borba; pohod", a iz toga je k na-
ma dolo kampanja; naziv za pjenuac, ampanjac, sadri ime francuske po-
krajine Champagne). - Za latinsku campus "ravnica, poljana, polje"
V. U kut.

Od psi. *pekti, *pekp: stsl. peti, pckp, bug. peka, mak. sin.
piecf, glu. pjec, dlu. pjac, p. piec, r. pekU, ukr. pe-
/pektf, bjr.pekcl
Prvotno je praslavensko bilo na otvorenoj vatri", a indo-
evropski je korijen *pekw-: stind. pacati "kuha, (incloarij.: pali pacati
"kuha", prakrt. payai), kamir. payun ina paioiki, av. (iran.
"kuhati (se}" u srperz. perz. paz-, tad. paz-, kurd.
kurmandi pe-, horezm. pc-, hotsak. pajs-, oset. fcc-, ugnan. pldz-, vahan.
pac- itd.}, arm. hac' "kruh" ( *pokwtis}, pepso, pesso ( *pekw_jo;
to je u pepsln, za enzim u soku koji rastvara bje-
artok6pos, artop6pos "pekar" ( *kwopos < *pokwos), alb. pjek "pe-
lat. coqua "kuham, varim, (coquere "kuhati" > stfr. cui(v)re-, co-
cere > rum. ooace, veljot. kukro, tal. cuocere, sardin. Jogudor. k6gere, reto-
rom. engadin. kouer, furlan. kuei, fr. cuire, prov. oozer, kata!. coure, p. oocer,
port. cozer, v. kuhinja), kimr. pobi korn. pobas, bret. pibi isto, lit. kepti,
kepu !atv. cept, cepu (balt. s premetanjem} itd.
lndoevropsko *pekw- poteklo je od od
je jo ural. *piil<kA (saam. bak'Jal alt. *p[iilkii
(evenkij. hiikil, nanaj. piikiif).
Postoje i usporednice. Sinokavkaska je *PAgWA
topao": stkin. *bhakw ''biti izloen suncu, se", jenisej. "vatra".
Usporednice i u jezicima, usp. seli. *p'ik' u kolvilskom p'ik'
"svijetao, blistav; iskriti se".
pedalj, gen. p&Jlja
Od psl. *w<fi,lh, to je izvedeno od *w<Ji,, gen. *pedi: stsl. sin. ped.
gen. pedi, r. pjad' itd. - Usp. (mak. peda, h. p&Ja itd.} i *w<fb
. (u h. p&!J.
Sadri ie. *{s}pend-, to je jo npr. u !at. pendO "vaem, mjerim", inf.
pendere (pendere "vjesiti" > roman.: veljot. piand{er), ta!., sardin. logudor.
pendere, retorom. engadin. pender, furlan. pendi, fr ., prov. pendre, p., port.
pender, usp. pondus "teina, uteg", iz je ablativa pondO "tegom, tei-
nom; funta" - u libra pondo '1ibra teine" - germ. *p1.U1da, od
su got. pund, stengl. pund, engl. pound, nizoz. pond, stvnj. phunt, nj. Pf1.U1d, a iz
Pfund jest f(rnta; lat. pondus "teina" > roman.: tal. pondo}, stnord. swnn
"pedalj", stengl. span(n), engl. span, stvnj. spanna, nj. Spanne (germ. *spanna):
stnord. spenna, nj. spannen "rastegnuti, napeti", lit. sp4sti, spendiu "rastegnuti
konop, loviti u zamku", spilidis "klopka", stlit. spftndyt "nat egnuti", lalv. spiest,
spiei u "tiskati". . .
To je isto ie. *(s)pen- koje je u psi. (napeti, zapeti itd.). V. i pud1t1.
p elena
Mn. pelene-, stariji naglasak za jd. pelena. - Od psi. *pelna/*pe/ena jesu
npr. stcsl. pelena, bug. pelena, mak. pelena, plena, r. pelena.
ukr. pelena. - Usp. sin. plenlca,
475
su tvorbe lit. plene. plenis "opna, koica", !atv. plene "tanak sloj",
prus. pleynis "modana opna".
S drugim sufik.som glu. pjelucha, dlu. pjcluch, p. pielucha.
Usp. psi. *pleva: sin. pleva kapak", r. plcva, ukr. pliva "opna, koica".
- Usporednica za to jest lit. pleve "koica", !atv. pleve "tanka koica (na
mlijeku, mesu)" ( *plewja).
Indoevropski je korijen *pel- "koa". V. u platno.
pepeo, gen. pepela
Od psi. *pepeJJ,/ *popelb: stsl. pepeh, popeh, bug. pepel, mak. pcpcl,
sin. pepel, popel, pope], popol, gl u. popjel, dlu. pof>el, polap. piipel,
p. popi61, r. pepel, gen. pepla. dijal. p6pel, gen. p<Spela, ukr. p6pil, bjr. p<Spel.
Od *pe-pel-, to je nastalo nepotpunim udvajanjem od *pel-, to j e ko-
rijen za paliti (v.) i dr.
Usp. lit. pelenas "ognjite", pelenai mn. "pepeo", Jatv. wlns "ognjite",
mn. wlni "pepeo", prus. pelanne isto.
pero
Od psi. *pero: csl. pero, bug. pero, mak. pero, sln. pero, gen. percsa, i
gen. pero, pero, pero, glu. pjero, dlu. fero, p. pi6ro, r.,
ukr.per6.
Usporeduje se sa stind. parnam "krilo, pero", av{arana- "pero", srperz.
parr, hotsak. parra, pen(n), sogd. prn [parn , jagnop. pann isto, lit.
spafnas "krilo", !atv. sparns isto. Vjerojatno je to ie. *per-/ *sper- zvukoopis-
no: opisuje lepetanje krila.
Peru.n
I Periln, gen. PertJna: tako se zove brdo kod Splita te brdo iznad
nice u Istri itd.
. Bog gromovnik *Pert1n'b 9 predodbi je drevnih Slavena bio i pokrovitelj
VOJne druine i njenog predvodnika, kneza. Njegovo je oruje kamen i stri-
jela te sjekira. Njegovo je drvo hrast. ivi na gori, odakle gleda na sve
tiri strane svijeta. Zato je njegov broj Polabljani su nazivali
PeraL!fledan (no to moe biti i prevedenica nj. Donnerstag). se prsten
stavlja na prst: to je simbol braka Peruna i njegove ene Mokoi
( *Mokob je bila boginja plodnosti i kie}.
Penmov je protivnik Veles ( *VeleSD, *VoloSD - to je naprimjer u imenu
Velesa u Makedoniji), bog stoke i drugog, donjeg svijeta Uer je onaj
zamiljao kao velik panjak). On je smjeten dolje: u podnoju gore,
hrasta i sl. (U neko doba u donjem svijetu ivi i Perunov sin *Jarylo,
CJJl Je povratak opisan u hrvatskim pjesmama o Zelenom Jurju i u
clrUgih Slavena; v. u Jura1).
TI i drugi motivi nisu samo slavenski: jo su stariji, iz indoevrop-
ske starine.
(
Ime *Fen.mb u nekim je slavenskim jezicima poslalo imenica
USp. perwi, p. piorwi, ukr. perwi, bjr. pjartJn - sve "grom").
To ime. ie. *per- "udarati" (v. prati). Moe biti i proireno *per-k-,
'!!,er-g- u uneruma bogova u drugim jezicima: stind. ParjanyaJ;, bog groma i
kie (indoarij.: pali pajjunna- "kini oblak; bog kie", prakrt. pajjanna- sin-
hal. piiduma "oblak. kia"), dare!. Piirun, bog rata, alb. 'bOg,
(no .postoji i drugo porijekla te albanske stnord. Fj9rgyn,
mati gromovnika Thora (za njegovo ime Por v. u stenjati), lit. Perkunas, bog
476
gromovnik, I atv. Perkons, 'jatv.' Pjarkus isto, prus. pereunis "grom". - U
Hetita je bog Pirwa bog na konju (a konj je gromovnikova ivotinja).
Usp. arm harkanem "udaram, bijem" ( *perg-; u hajasko je doba moda iz
takva predoblika poteklo het. hark- "ruiti se", harkanu- "gubiti, unitavati").
Kao naziv za hrast (to je gromovnikovo drvo!): stind. parkiiti ("sveta
smokva", *perkw-nt-i- ), pandabi pargai, pato pargay C'ir", *parka-ka- <
*f:.rkwo-ko- ), Ja( quercus (< *perkwos; quercus > sardin. logudor. kerku;
cerqua > tat. (umbrij.)cerqua, germ *ferxuz "hrast"
(> stisl. "drvo; mukarac", langobard. fercha "hrast", stvnj. fereh-eih,
ranonvnj. Ferch isto).
Kao naziv za goru, stijenu (gdje obitava gromovnik): stind. parva-
ta- (indoarij.: pali pabbata- "planina", prakrt. pavvaya-, lendi pabbi . "vrh
brda", pandabi pabbi . 'brdo", stsinhal. pavata, pavaya, sinhal. pavuva "stije-
na, brdo"), het. peru (dativ perum) i petl.Dla. - Neki jezikoslovci smatraju da
bi podudarnost za goru i gromovnikova imena ipak bila
U Indoevropljana je vrhovni bog bio "nebeski otac" (za to
v. u dan), a bog groma i ratne druine *per(kWJu-no-.
S dolaskom funkcije starih bogova prenesene su na nove sve-
ce: tako je uglavnom sveti llija 'zamijenio' Peruna.
Zanimljiva je usporednica s ie. *pero(u}nos/*perar.mos "grom, bog gro-
movnik" u sjevernokavkaskim jezicima: sjevkavk. *par11 "grom, mtmja" dalo
je praandijsko *piri (ahvaki karatin. pire, godoberin. pin), avar. piri,
praceski *pyr (ees. per, hllllZipski pyr), laki parannu, dargin. dijal. pt;1r.
pest ., gen. -i
Od psl. *wsto : stcsl. wsfb, mak. dijal. pest a ("rukovet"), sin. J>?st, gen. -f,
pest, glu. p. r. pjast'.
Od ie. pl)kw-sti-s, od su jo i stengl. fjst, engl. fist, stf riz. f est,
stsas. fast, srnizoz. vuust, nizoz. vuist, stvnj. fiJst, nj. Faust (german. *funh-
stiz), lit. kilmste ( < *punkste < bal t. < *kumpstja), latv. kumfis, prus. kuntis
(u baltijskom metatezom od izvornog *pl)kwsfis ) - sve "pest, pesnica".
- je izvedena od istog *penkw - koje je u pet (v.).
Moda ovamo jo i het. pankur "zajednica, rod", panku- "sav, cio" (iz "svi
prsti jedne ruke") te pas, gen. pant6s "sav" (usp. pan- i pantru internaci-
onalizmima panamerikanizam, panarabizam, pandemija, panorama, panteizam,
panteen; pantofiig/pantofiig, pantograf/pantograf, pantokrator, pantomima
itd.), toh. A pont-, puk, B po, pont- "sav, svaki". .
izvor za ie. *penkw- bilo bi *PANKU ili *PUNKA. Taj drugi
oblik vjerojatno usporednica u austronez. *pWJu(N)
"grozd; nakupina (biljaka)".
-t
pe Od psl. *wto: stsl. wlb, bug. pet, mak. pet, dijal. pcnt, sin. p?f,
piif, glu. dlu. polap. p<lf, p. r. pjat', gen. pjatf, ukr. p ;at
.
U slavenskom bi se od ie. *penkwe no po rednom broJU
*penkw-to-s > psi. *w(k)h, je *wto (usp. prus. penckts "pet!"). _
Indoevropsko *penkw e "pet" dalo je npr. stind. panca (indoarij.: palt
prakrt. pamca, rom. (evrop.) pan:J, {velki} pan, (palestin.) punj, smdhi
pa.lija, lendi,pandabi pa.iii-_ zapeahar. panc, . nepal., maithil.i, hind . gu-
darat. pSc, asam. pSs, ortJa piinca, marathi stsinhal. paca, sinhal. pasa,
paha, (maldiv.) fas itd.), kati vajgali akun ponc, prasun
477
dameli kalaa JX?fi, pan, khovar panj, phalura pan, ina pof, ka-
mir. av. srperz. panj, part. pnj/pnz, sogd. panj}, hot-
sak. parrisja, pa!Jjsa, horezm pne, bal gilan. panj, kurd. (kurmandi),
tali. pen], perz. piin], tad . farsi-kabuli, tat. panj, oset. fon3, pato pindza, ja-
gnop. ugnan. pin3, vahan. pan3, arm. hing, eol. (usp.
pentaedar, pentagon, pentagram, pentan, Pentateuh "Petoknjije",
itd. ), alb. ( *penkwrja), lat. quinque (s i po quin(e)f us "peti"; usp. kvink-
kvinta, kvintet; roman.: quinque > rum cine!, veljot. tat. einque,
sardin. logudor. kimbe, retorom engadin., furlan. sink, fr. cinq, prov., katal. cine,
p., port. cinco), osk.- umbr. *pompe, stir., ir. c6ic, stkimr. pimp, kimr. pump,
kom. pymp, bret. pemp, gal. pempe-, got. fan!, stisl. fimm. norv., v. fem, st-
engl. fff. engl. five, stsas. fif, stvnj. fimf, njem fiinf. lit. penki, latv. pieci, 'jatv.'
pank (usp. prus. penekts "peti"), toh. A piiii, B pis, hijerluv. panta.
Za brojanje usp. pempflzein "(na pet prsta) brojiti", bret. pempat "u
snopove (po pet) slagati" te got. figgrs, stisl. fmgr, stengl., engl. fmger, st-
sas., stvnj. lingar, nj. Fmger "prst" {germ *fmywraz < *penkw-r6-s).
V.pest.
'ta
p e Stariji ak. petu. - Od psi. *wta, ak. Wt9: stsl. wta, bug. peta, mak. peta,
sln. pata, piita, glu. pjata, dlu. peta, polap. pqta, p. pit;ta, r. pjatfl,
ukr. p'jata.
Usporednice su pata pOnda "peta" (*panta), lit. pentis, latv. pictis, prus.
pentis "peta".
Moda je od ie. *pent- "stupati, staza, put" (v. put). se i
sa *(s)pen- napinjati" (v. napeti).
Usp. *owlb > h. opet, opet, r. opjat' itd.; tome odgovara lit. apent

peti. penjem
Danas penjati se, penjem se, ali p0peti se, p()pnem se (s -peti,
-pnem), usp. zapeti, napeti.
Sadri psi. }><;ti (s<;), "napinjati, penjati se".
Usp. *opna u opna, *opi,mh u opanak (a npr. u Trebarjevu jopojnke),
*ponjava u p0njava, *Sbp0na u sp()na, *wtoet; u pDce, gen. piJceta "gumb,
dugme", *wfbla u petlja, *wte/J,ka u peteljka, *wta u puta (usp. oputa "dug
remen za opanke", oputar sputati) itd.
Indoevropski je korijen *(s}pen- rastezati".
lndoevropsko *pen- odraeno je naprimjer u arm hanwn "tkem", pe-
nomai "radim, gotovim, postavljam", p6nos "posao, trud, napor, naprezanje,
muka", poneo "muku imam, trudim se, napreem se", penes "siromaan",
penfa "siromatvo, oskudica, bijeda", lit. pinti, pinu "plesti", pantis "okovi, o-
pute", !atv. pit "plesti".
lndoevropsko *spen- jest u Jat. sponte "sam sobom, svojevoljno" (usp.
spOntan), gol. spinnan "presti", stnord., v. spinna, dan. spinde, stengl. spinnan,
engl. spin, stfriz. spinna, nizoz., stvnj., nj. spinnen (germ *spennan < *spen-
wo), lit. sf>4ti, spendiu "rastezati" itd.
Moda dva korijena.
le. *(s)pen- "presti, plesti" od nostr. *Puna "presti, plesti":
afraz. *pn- "vrtjeti (se}, motati" (sthebr. pnh "vrtjeti se"; stegip. pn< "okretati
se"; hausa funi "motati"}, ura!. *pufJa-/*puna- "presti, vrtje ti" (saam. bod-
ne-, fon-), drav. *pUJJ-/*poJJ- "vezati" (tami!. pUJJai).
/
478
Mislim da bi iz nekog indocvropskog dijalekta moglo bili tib-
burm. *pao, *pwao "vreteno" (tib. phao, phao. kabao, burm. wao
"vrtjeti se unaokolo; okretati se").
Usporednica izvan natporodicc jest u jezicima: pc-
nuti *p'uN- "vezati u nisenskom p'un isto, vintu p'udii-ya "uzdami"
(penutijski se jezici govore u Kaliforniji).
pijesak, gen. pijeska
Od psi. gen. *peskil: bug. pjasi,k, mak. pesok, sin. gen. Pefskn,
pisek. piesok, lu. pjesk, p. piasek, r. pes6k, gen. peska, ukr. pis6k, gen.
piskLJ.
Nastalo proirenjem sufiksom -Ja, od osnove na u *pesi, (usp. r. supcs'
"pjeskovito tlo", p. dijal. piach, sa sekundarnim ch).
Od ie. "duhati'', tj. pijesak je ono to se moe oduhnuti, otpuhnuti.
Usp. stind. plimsUJ:i, plimsukftl; "prah, pijesak" (indoarij.: pali pamsu- "praina,
prljavtina", pamsuka- "pranjav", prakrt. parilsu-, pasu- "praina", rom. (Rum)
po, hind. pas . isto, sinhal. pasa "praina, zemlja" itd.), prasun "zemlja,
blato", kalaa phau "zemlja, tlo", kamir. plih . '1judski izmet kao gnojivo",
av. arm. p1bi "prah, praina" itd.
se i s het. pau-, piu- "kamen".
pila ki ( I . d ) ud . . t . r>J (d
Kao i u jo ne m Jez1c1ma s n. , c., r. 1t . , pos eruca IZ s YnJ. 1L a anas
nj. Feile "turpija"), to je - kao i stengl. ffol(e), m, engl. file, nizoz. vijl, itd.
- od zapgerm. *fihala. To *fih- jest od ie. *pi.K- od korijena *peiR- "rezati".
Za nj v. u pisati.
iriti, piri
p Od psi. *pyriti: pffiti, glu. "topiti", dlu.pyri isto. - Usp. raspiri-
ti, raspirivati.
To je od *pyn, "oganj, vatra": pyr, pyi, r. pyr itd.
Psi. *pyn, jest od ie. *piiro-s, usp. arm hur ( *piir-), pjr, gen. pyr6s
(usp. pirotehnika, pirosfe;a, pirolfza,, pir6za, piromc:tar, .... itd) ,
umbr. pir, stnord. fLJ.rr, fyrr, stengl. fyr, engl. lire, stfr1z. flur, srnnJ. vuur C:z
toga je dan., v. fyr), nizoz. vuur, stvnj. fiur, fuir, nj. Fcuer, toh. A por, B pwar
isto (sve je to uglavnom od *par-), usporedi stariji oblik u het . pahhur, pah-
huwar, dat. pahhu(e)ni
lndoevropski je korijen st. *peHw-, to je od nostr. *giywe "oganj, va-
tra": afraz. *p<w "oganj" (stcgip. p<w; logone lu), karl. *pxw-
za-pxul- "ljeto"), ura!. *piwe- "topao, (saam bivva'razgorJell se ,
selkup. p0 "topao"), alt. *p<ebA- paliti" (kalm. e- "paliti").
Usporednice i izvan natporodice. Usp. ?sinokavk. *-pA!-!11 -
( *-bAHA) gorjeti" (sinotib. *pu - *b(h)u, jenisej. *h1}pA-
te u jezicima: penuti: taklcma p'i "vatra'', majdu p'i- "topao";
ka: dikake pwe "gorjeti", algonkin. -a-pwc- "ariti"; sredamer.: kiove p 1a:
"vatra"; aravak: pawa-ta "loiti vatru".
pisati, piem *" , *" , . b . v k.
1
pf
Od psi. *phsati, pbQ/ piQ: stsl. pbsat1'. p1s9, ug. ma '. s ,
sati, piem, psftti, pii, pisaf, glu. dlu. pisa, p. p}sac, r. pisat
piLJ, ukr.pysaty, - Nae pls11ti ima i prema . V
Osnovno je u starini bilo "praviti are" - usp. kaJk. pisan "saren
te pisanica "uskrnje jaje". - Usp. *piSbmO (pismo).
479
Poteklo od indoevropskoga *piK- (> *pbs-), *peiJ...L (> *pis-).
Indoevropski korijen *peiK- "biljeiti urezivanjem ili bojenjem; praviti a-
re" dao je stind. pimsati "ukraava" ( *pi-n-J..:... ), pesal; "oblik, boja" ( *poiR-
o-s; usp. stind. *peakiira- u pali pesakara- m "tkalac", sinhal. pehera), av.
paes- ''bojiti", paesa- "ukras", stperz. nipita- "zapisane'', baktrij. nobixto [no-
vixt] "napisano" (iran. *ni-pixta-), sogd. budist. pytk {paxte] "napisane" (i-
ran. *pita.ka- ), pty [pate] "natpis", mlll1dan. nawuxt- "napisano" (*ni-pix-
ta-), pikr6s "otar, gorak" (piK-ro-s, kao psi. *pbstn, v. pas), poikflos
'aren, pjegav", Jat. pignus "zalog, jamstvo" ( "ono to je zabiljeene";
*piK-no-; pignus "zalog" > roman.: ta!. pegno, sardin. pinnus, rctorom enga-
din. pein, furlan. pefi, prov. penh, stp. pefio), pingere "crtati, vesti (iglom)" (ro-
man.: veljot. piandro, tal. pingcre, furlan. pendzi, fr. peindre, prov. penher). st-
vnj. 'aren" ( *poiK-), lit. pieti, pieiu "crtati", paifti "crtati, skicirati",
paias "mrlja", prus. peislii "oni piu", toh. A pik-, pek- "pisati, bojiti" ( *piJ.. :... ),
pin.kam "pie" ( *pi-n-J..:... ). - Postoji i *pcig-, v. u pjega.
Vjerojatno je *gi];a/*gi];ii "pikati, bosti", koja je opisna
(usp. nae pika ti, nj. picken-, roman. *pikk.are: ta!., sardin. logudor. piccare, fr.
piquer, prov., kata!. , p., port. picar; itd.). Od nje su se razvi!: *pilfii *piJ::ii
> *beiJ..L i *peiR-; *giJ;a *pika > *pcig- (pravilo po kojem u istom ko-
rijenu u indoevropskom ne mogu biti dva suglasnika, odnosno u
dva glotalizirana). Od prvotna ' 'bosti, urezivati" razvija
se i "pisati", kao npr. u engl. write "pisati" "rezati".
pia.ti. pia
Vjerojatno zvukoopisna tvorba (nema inih slavenskih usporednica).
je roman. *piare, to je u rum pi$a, ta!. pisciare, sardin. logudor.
piare, retorom cngadin. pier, furlan. pisa, fr. pisser (iz stfr. jest engl. piss),
prov. pisar, kata!. pixar.
su svakako zvukoopisne. Moe se, naravno, pomiljati na neko
nostr. *piSA. - Takve su i izvan npr. austronez. *picik
'brizgati".
Moda je takvo zvukoopisno pis- i u pizda.
pitati, pitam
Od psi. *pitati "hraniti, krmili, toviti": stsl. pitati, sin. pft;1ti, pitati, r.
pitat', pitaju itd. - U nas je naglasak promijenjen radi razlikovanja od pitati.
Particip prez. pas. jest *pitofllb stsl. pitorm., h. pitom, pitom, ukr. p)'t6myj
("blizak"). - Od toga je jo pridjev piroman, pi'tomna (i -nwa) te
glagol pripitomiti, a imenica pitomac je po ruskom.
Usp. *pitja "hrana": stsl. pita (iz csl. jest r. hrv. sin.
pice, p. pica itd.
U tome je ie. *peit-, *pit-, a *poit- jest u "njegovati, gajiti"
pefstovati "nositi na rukama, nunati'', hrv. pjestovati, pjcstujcm "njegovati,
maziti, milovati" (prije u pisaca; i danas u standardnom
kajk. pestovati hraniti (djecu)", r. pestovat ' "nositi na rukama,
ukr. pistovaty itd.), *pestum, (stsl. pest um, "odgajatelj", sin. p<;stiln,
c. pestoun, r. pest(m itd.), (hrv. pjestinja, kajk. pestinja dje-
ce" itd.). - U *pestovati, *pestunb itd. jest *poil-t- ( *poil-tu-, zbog -ovali?).
Indocvropsko *peitu-/ *pltu- jest u stind. "hrana", av. pitu m. , piS-
sr., pi8wa . "hrana", osct. fyd "meso" (*pitu-}, bcotij. piteuo "napa-
Jam (stoku}", ir. ith "ito" (usp. ithim "jedem"), stkinu. it, kimr. yd isto (}Ji-
tu-}, srir. ith '1oj" (*pitu-}, lit. pietOs "objed, vrijeme objeda, podne" ( *pei-
I
480
tu-). - Usp. ie. *poi-do-s u stnord. feitr "debeo", stengl. fret(t), engl. fat,
stsas. feit, nizoz. vet, stvnj. feiz (gerrn. *faitaz; usp. u stvnj. feizzit,
nj. feist "pretio, gojan, tust"). lndoevropski je korijen *pei(a)- "mastan, debeo
biti". .
pitati. pitam
Od psi. *pytati, *pytajQ: stsl. pytati, bug. pitam, mak. pita, sln. pitati, pitam,
pytati ptati < psl. *p'btati), pftati, glu. dlu. pyta, p.
r. pytat', ukr. pytaty, bjr.
Indoevropski je korijen *peu- ''ispitivati, stind. punati
(> indoarij.: pali pimati prakrt. p1.I1Jai; pandap. p1.I1J11ii), p0tf0
(> pali pua-, sinhal. pa). srperz. paviig, perz. pak
(iran. *pavaka-), nepios ( < *nepwios) i nepftios "nedorastao, nejak.
mlad", lat. putare, puto "misliti, smatrati, kresati, obrezivati"
("obrezivati grane, trsje i sl." u roman.: veljot. potoor, tal. potare, sardin. lo-
gudor. pudare, jugoistfr. pua, prov., kata!., p., port. podar; usp. intern. putati-
van "takozvani, tobonji; pretpostavljen"), amputare odre-
zati" ( *amb-put-. usp. intern. amputirati, amputacija), parus nekriv,
prost" (> roman.: tat. puro, sardin. logudor. puru, retorom. engadin. piir, furl.,
fr., prov., katal. pur, p . port. puro; usp. intern. puritanizam, purizam, purifika-
cija), purgo opravdavam" (purgare > roman.: ta!. purgare, sardin. lo-
gudor. prugare, fr. purger, prov. purgar, katal. porgar, p., port. purgar; usp.
purgatorium, iz je purgatorij), putus nepus ( *neputs),
srir. t1r "nov, svje", kimr. ir "svje, zelen", stvnj. fowen "prosijavati"
(germ. *fawjan), toh. A putk- "suditi, dijeliti, razlikovati".
Ponekad se odvajaju ie. *peu- prosijavati" i *peu- "ispitivati,

iti. pijem
p Od psi. *prti, *p11jp: stsl. piti, pijg, bug. pija, mak. pie, sin. piti, pijem, piti,
piji, pif, dlu. pis, glu., p. r. pit', p'ju, ukr. pfty, bjr.
Od ie. *pi-; korijen je *po{i}-/*pi-: stind. pati "pije
11
( *p0-), aor. (s
ie. *poi- kao psl. *pojiti, *pojg, u je *poi-eje-; usp. ie. u
stind. ved. payayati "poji" > indoarij.: pali payeti, prakrt. paei, paJJei
stgudarat. payai' "pojiti" itd.), pfbati "pije" ( *pi-bo-; indoarij.: pali pibati, pi-
vati, prakrt. pibai; pi(v)ai; rom (evrop.) pi-, pi-, hind. pinli "piti" itd.),
kati pi-, kamir. piwun "piti", armen. ampem ''pijem", pfno . lezb. pano
"pijem", alb. pi "piti", lat. bibO
11
pijem" od *pibO; bibere
"piti" > rum bea, ve]jot. bar, ta!. bere, sardin. logudor. biere, r?toro:n:
din. Mvier, prov .. kata!. beure, p., port. beber}, p0to potio . na-
pitak. (roman.: stfr. poison, stsjevtal. posone, stengadin. puschun
vit napitak. napitak", fr. poison
11
otrov", prov. poz6

..
pozon "otrov
11
, port. poqao "lijek"), stir. ibid
11
pije" ( *pibeti), prus. poieiti p1Jte.
poutwei "piti".
V. pivo, pjevati.
pivo *p . b , k . I , 1. vo lu
Od psi. ivo: stsl. pivo, ug. pivo, ma . pivo, s n. pivo, c., s c. pi
p. piwo, r. pivo, ukr. pfvo itd. .
Od pridjeva *piVbm izvedeno je *piVbnica, a od toga je pivnica, Je
osnovno "podrum".
481
*pivo izvedena je od glagola *piti (v.). - Iz slavenskog je
prus. piwis "pivo".
Druga praslavenska za pivo jest *oh, gen. *olu: stsl. olb, sln. 81,
gen. oJ[]/oJa, r. ol ('bilo koji hmeljno pivo, medovina") itd. Toj je po-
lazno ie. *alu- "gorak; pivo
11
: aljd(oJimon "otar, gorak", Jat. aWta "stip-
sa.na koa, meka koa" stispom; Jat. > roman.: stfr. alue, prov.,
katal. aluda, p. luda, iz prov. jest tal. a/luda), aliJmen "stipsa, alaun" {> ro-
man.: tal. a/lume, fr . a/im, prov., katal. alwn, p. alumbre, port. pedra hume;
iz srlat. jest stvnj. a/iin > nj. Alaim, a iz toga je a/aim). - U sjevernim je
dijelovima Evrope od toga korijena nastala za pivo: stnord. g/ sr.,
stengl. ealu(o) sr. "pivo", engl. ale "englesko bijelo pivo", stsas. alo-
(germ. *al(Jfr, iz germanskog, ili moda iz baltijskog, jesu
fin. olut, est. olu(t) itd.), lit. alils, latv. alus. prus. a/u ("medovina"). - Iz
sjevernoevropskih jezika je dospjela u skitski, usp. osobno ime Alouth-
agos ("pivovar"), te oset. iiluton "pivo" (iz osetskog jest gruz. ludi).
Neki jezikoslovci pomiljaju da je ie. *al- u *a/u- istoga postanja kao i
*o/- (za to v. u jalov).
p izOdda 1 *p' . . I . d. 1 . _,V (li . li) . d.
ps . izua, sto Je npr. u s n. p1z a, po ap. paizua guzica , p. plZ ra,
r. pizda itd.
Radi smanjenja opscenosti, je hipokoristi.k pica, pica, a od toga
je umanjenica (usp. sin. p. piczka itd.), a ta je s
vremenom i sama postala opscenom,
Moglo bi se da praslavenska *pizda od ie. *pizda, to
je dalo jo alb. pith, 1it. pyzda. latv. pizda, prus. peisda ("guzica").
Daljnje porijeklo nejasno. Po jednom od *pi-s(e)d-a,
s *pi- kakvo je u epi "na" te s korijenom *sed- "sjedjeli" (i prvotno
bi bilo "sjedalo", od bi onda nastalo "guzica" i "spolovilo"). Po
drugome, *pis- od istoga opisnoga korijena koji je u piati.
pjega
Od psl. *plga: bug. pega, sln. pieha, piha, peha, glu. piha,
dlu. pjega, p. piega.
pridjev . roda; *plg'b. *pega, *plgo je kao pridjev
npr. u r. pegij, neodr. peg, pega, usp. stsl. ''aren".
. le. *poig-, od korijena *peig- (istog kao i *peiJ<-. v. pisati):
pirikte "crta", piiigal} "ut, crvenkast" (indoarij.: pali pingiya-
prakrt. piriJga- "ut", marathi piga sinhal. piiigu
zutosmed"), dameli pin "vrsta crvenkaste ptice", piggalos "guter", pfg-
gan "pile", tat. pingo "slikam, bojim, kitim" (pictor "slikar
11
, pictOra "sli-
karstvo; slika
11
, pictus "slikan, aren, mogu biti i od *pig- i od *piJH.
(Lat. pingere > roman.: veljot. piandro, ta!. pingere, furlan. fr. peindre,
prov. penher.)
pj ena
Od psl. *plna: stsl. bug. pjena, mak. pena, sin. pena,
[>ena, p. piana, r. pena, ukr. pfna, bjr.
. Praslavenska je potekla od ic. *poi-nli. - Usp. prus. spoayno "pivska
PJe!la" *spainli < *spoi-nli}. lit. spaine "traka pjene" (-jii; no pomilja
se 1 na 1e. *spoim-nii}.
Od ie. *poi-no-s jesu slind. phenaJ:i "pjena"(> indoarij.: pali, prakrt.
482
sindhi phil)u, nepal., asam., bengal. phen, orija phel)a, hind. phen, phena, gu-
darat. pheJJ, phir;, marathi phe1J, sinhal. pe1Ja, pana), akun kati pfg,
dameli phina, paai phen, kalaa phe1JU, kamir. phina itd. (arij. *phainas). -
le. *poi-m- jest u av. sparna, sogd. pym'kh, oset. fmk, fm'ii, lat. spilina isto (>
roman.: rum. spwna, tal. spwna, sard. log. ispuma, p port. espuma), pilinex
plavac" ( *poi-m-ik-; pomex > roman.: tal. pomice, fr. ponce; s
lat. petra: tal. (mlet.) pyera p6mega, sard. log. pedra fUmiga itd.), stengl. fam
'f.jena", engl. foam, stvnj. veim, feim, njem. Feim isto (zapgerm. *faimaz <
]XJim-(n)o-s).
lndoevropski bi korijen bio *(s)pei-.
pjeak, gen. pjeaka
Izvedenica na -ak od pridjeva (u nas samo u prilog pjee, to je
dalje proireno u pjeke, pjeice'): stsl. bug. pe, pei, r. peij itd.
Psi. jest od ie. *ped-s-jo-s, to je izvedenica od *ped- "noga"
(v. pod). Usp. lit. "pje" od *ped-tjo-s.
pjevati, pjevam
Sufiksom -va- od pjeti, p(Jjem (od toga je prezenta onda
njen nov infinitiv p0jat1). Psi. *pojp dalo je jo stsl. pojp, bug. poja,
peja, mak. pee, sln. p6jem, p. usp. spievat, glu.
dlu. spiwa9.
Od istog je praslavenskoga korijena jo npr. pijevac ( *pevkh), pjesma (s
p-n > p-m od pjesna., to je od pjesan ., gen. pjesni, *pesJJh:
stsl. sln. J>?sam, J>?san, pfsen, r. pesnja itd.), pijetao ( opijelo,
p8j ( *pojb) itd.
Psl. *pe- poteklo je od ie. *poi-, to bi moglo biti i u got. faian ''koriti,
kuditi, osuditi" te u empaios "vjet, bistar". se i s
paian, paieon, Paian, Paieon, Paion bogova; pridjevak Apolona;
spasitelj, izbavitelj" te "klik kratka molitvica kojabi se prije
svakoga znamenitoga otpjevala; molitva u nudi, bojna pjesma; vesela
pjesma, zahvalnica" (iz toga pean popijevka; hvalospjev; kirurka
klijeta zazaustavljanje istjecanja krvi").
No bit da je psi. *peti, zapravo kauzativ od *piti (uostalom, pre-
zent *pojp isti je, usp. *pojiti, pojp). I je veza objanjiva: u dav-
no vrijeme rtva ljevanica pratila se pjevanjem. se po:
vezuju staroindijski glagoli juh6ti '1ijeva" i hflvate "zove, priziva" (taj drugi
se izvodi od istoga indoevropskoga korijena kakav je u zvati).
pladanj, gen. pladnja
Od starijeg *pJadf,rU, (usp. sin. pladenj), to je iz furlanskog
pladine. .
Roman. *plathane ''kruna lopata" dalo je tal. (abruc.) piatqm:;, p1atq_f_<;
"velika lica za ispreanih maslina", (mlet., veron., istlombard.) p1a-
dena "tanjur, pladanj, plitica", furlan. pladena "velika kuhinjska zdjela".
Narlat. *plathane posudeno je iz plathanon sr. "kuhinjska daska
(usp. i plathanos m , plathane .). U tome je ie. *pla-dh-, usp. i plasso "tvo-
rim, pravim, ( *plathjo) itd., od korijena *pla- (st. *plex-).
*pela- (st. *pelx- ) "irok", za koji v. u polje.
plah, a, o * 1:.) ( *...;;;/ ) b I ''bo. yl .. I yl t ah
Od psi. polXDVD neodr. JIV Xb, a, o: ug. p ax Jaz J!V, p as JIV; sr ..
bojazan'', sin. plfih, plaha ''bojaljiv", plachf, p. pl'ochy, r. polox,
483
gen. po16xa, ukr. pol6x "strah", p6/ox "uas", bjr. p6lax "zaprepatenje, za-
straenost".
Od toga je iterativ *po/iti (h. plaiti, sin. plaiti, p. r. poloit'
itd.). Usp; i imenicu plah "plaenje, strah". Po uzoru na imenicu nemir
njena je plahir, od je glagol usplahiriti (se).
Psi. *polxh od ie. *pol-so-, a korijen je ie. *pela- (starije je
*pelH-/*pleH-) "tresti (se), bojati se": pflllo "tresem, maem", pelemfzo
"maem, tresem, drmam", p6lemos ''boj, rat, bitka" (od pridjeva polemik6s,
. - intcrn. polemika), alb. pal1.U2 "drhtav, treperav", stskand. frela
"prestraiti", stengl. ealfe/o "straan".
To je od nostr. *pelHi "drhtati, bojati se", od je jo afraz. *pl-/*bl-
(stakad. pl!J "bojati se", staramej. pll; "potovati, sluiti boga", biblaramej.
poll)an 'bogosluenje", sthebr. blh "plaiti", bhl "plaiti se"; somal. fUle "pla-
ljivac"), ural. *pele- 'bojati se" (fin. pelkiiii, est. pelga-, saam sjev. bfil-
/bfilfi -, mord. mokan. udmurt. pul-, mansij. Tavda piT-,
nganasan. fili-ti-), ?drav. "drgtati, bojati se" (tami!. pi_rar), alt. *peli-
"uplaiti se" (turk. *peli-1), stujg. beliJ) "plaljiv", sttur. belin "za-
prepatenje, zastraenost", tur. belin "zabezeknut; sumanut", dijal. pelin "zec";
evenkij. hiil- "nesmjeti, neusuditi se").
plakati,
Od psl. *plakati, stsl. plakati s<;, s<;, bug. mak.
sin. plakati, plakati, plakaf, dlu. p/akas, glu p. r.
plakat', ukr. plakaty.
Starije je bilo "udarati se u prsa" (usp. nie lat. planctus}.
Indoevropski je korijen *plak-/*plag- "udarati" i *plek-/*pleg-):
plesso "udaram" ( *plakjo), lat. plaga "udarac; rana; teta" (plaga
"rana" > roman.: rum. p/aga, tal. piaga, sardin. logudor. piae, retorom. enga-
din. pleja, furlan. playe, fr. plaie, prov. plaga, p. llaga, port. chaga, praga),
plango "udaram" (plangere "tuiti, jadati, naricati, plakati" > roman.: rum.
plfnge, veljot. plungre, tal., sardin. logudor. piangere, retorom. engadin. plaW'l"'
ger, furlan. plandzi, fr. plaindre, prov. planher, kata!. planyer), planctus '\ida-
ranje po prsima; naricanje, tugovanje" (roman. planctus "tuga, jadanje" > tal.
pianto, sardin. logudor. prantu, retorom engadin. plaunt, stfr. plaint, prov. planh,
kata!. plant, p. llanto, planto, stport. chanto, port. pranto), srir. len "tuga,
alost; rana" ( *plak-no-), stvnj. flooh, nj. Fluch "kletva", lit. plakti, plaJ..iI
biti, udarati", plokis "udar", latv. placinat "usmjeriti; brusiti". (Ova-
mo vjerojatno i lat. lancea "(hispansko) koplje (s remenom)", to je
nica iz keltskog *plank-ja; polazno bi bilo u vezi s uda-
Od glagola Janceare jest fr. lancer "hitnuti, baciti, potjerati", iz
Je posudeno JansiratA
plakati,
Od psl. *polkiiti: sln. plakati "isplakivati", plakati "isplakivati, zapljuski-
glu. "prati", ukr. polakaty "ispirati, isplakivati". - Psi. *polknQti
Jest npr. u bug. plakna, hrv. plaknuti (isplaknuti).
Ovamo spliika "lokva, mlaka", mn. ( *Sb-polk-).
Usp. *polskati u r. poloskat' "ispirati, isplakivati".
Psl. *polx11Qli ( *polx- < *pol ks- - *polsk-??; *polk-sk-?): hrv. pll1.hnuti
(isplahnuti), (vy )pJachnouti itd.
Polazni je glagol *pelti, *peljQ "burkati se, kolebati se".
prijevojni stupanj ie. *pl- s proirenjem -eu- dao je psi. *pljilskati
484
(plji1skat1), od toga ( *pljusk-e-ti; pljUtati, odglagolska imenica
jest plj(Jsak. gen. p/j(Jska "nagla kia").
Indoevropski je korijen najvjerojatnije *pel-, koje je u arm. helum ''iz-
lijevam" ( *pel- nu-nv), kimr. llanw "plima, bujica, poplava", srbret. /ano,
Janv isto ( *ple11-wo-), lit. pilti, pilu "lijevati", latv. pilt, pilet "kapati" itd.
planina
Od psi. *polnina "umom obrastao brdovit predjel": mak planina, sin.
planina "planina, planinski panjak", planina, glu., p. plonina, ukr. po-
lonfna itd.
Izvedeno od pridjeva *polm,(jb) "pust, prazan": planf, p. plony. -
Usp. pridjev . roda u imenu Plana (Velika Plana u Srbiji itd.) te
dalje Planica; planika, proplanak. gen. proplanka itd.
To *pol- isto je kao u polje (v.).
plast, gen. plasta
Od psi. *plasf1,, gen. *plasta: bug., mak plast, sln. plast ., gen. plast!
"sloj; stog, plast", plasta . "sloj", plast "sat u konice", glu.,
p. plast isto, r. plast, gen. ukr. plast.
Usporeduje se s lit. p/atiJs "irok", p/atfs "ravan, irok'', stind.
'irok. prostran" (prakrt. pihu-, puhu-), paai pirik "dlan". - Dakle bi psi.
*plasfb moglo biti od *plat-tb, to je od ie. *p/at-to-s (u *pla-tu-s,
od st. *pl:f-). Korijen je *pili-, st. *plex-/*pelx-. - V. u polje.
plat, gen. plata
Od psi. gen. stsl. platb, mak plat, sin.
r. gen. itd.
Najvjerojatnije od *p/askjb, to je povezane s *plosh(jJ,) "plosnat". V.
polje, platno.
platiti, platim
Od psi. *platiti, *platj9: stsl. platiti, plat9, bug. platja, mak.. plati, sin.
platiti, platiti, plati(, dlu. p/asiS, glu., p. r. platit', ukr.
platfty,
Praslavenski je glagol izveden od *piatb ''komad tkanine" (u naem jeziku
ta nije usp. r. plat, plat6k "rubac'', p/at'c odijelo".
Arapski izvori iz X-XI. navode da su onda tkanine plati i platke
bile plateno sredstvo medu Slavenima - za i za razmjenu.
U *platb jest ie. *p/tit- "irok", to je od starijeg *plex- t-. Korijen
je *pela-/*p/a- (starije *pelx-/*plex-) "irok". V. polje. plat-
no drugog je postanja, v. tamo, no je da je bilo nekih ukrtanja.)
platno
Od psi. *poltbnO: csl. platbno, bug. platno, mak platno, sin. p/fltn9,
platno, glu. p/6tno, dlu. plotno, p. p/6tno, r., ukr. polotn6, bjr. palatn6.
pridjev srednjeg roda od *po/lb, bi uspo-
rednice bile stind. paf al;i "tkanina, pokrivalo" (ia. *palta-; usp. pa1i pa-
fa- prakrt. pa<ja-, sindhi paru-, paro. sinhal. pa/a, pala
vajgali parik "al", moda srvnj. valte, valde "tkanina za zamatanje
nj. Fa/te "nabor" (iz toga ffilta, ta/da), usp. jo '1agan tit".
Indoevropski je korijen *pel- "pokriti, zastrti, omotati; koa; sukno, odje-
"koa", "stopalo, taban, potplat", sleng!. mmen "koa.
koica", engl. fllm "koica, opna, tanak sloj, film" (iz toga intern. fl7m); s -n-:
485
''koe", Jat. pel/is ''koa" (> roman.: rum. pie/e, veljot. pial, sardin.
Jogudor. pe<J<Je, tal. pelle, sardin. engadin. pel, furl. piel, fr. peau. prov. pel,
kata!. pel/, p. piel, port. pelle-, latinska je u nazivu za bolest pe/agra;
srlat. pe/Jicia (vestis) posudeno je u X. st. u germanske jezike, usp. onda
srnizoz., nizoz. pe/s, stengl. ml. pilece, engl. pilch, stvnj. ;JJ!z, srvnj. fx!l{/i)z,
nj.Pelz, sve ''krzno"; iz je pelc), stengl., engl. fell "koa, krzno,
nmo" (v. pelena); za -w- v. pljeva.
V.plesti.
plav, plava, o
Od psi. *po/Vb(jJ,): stsl. plaVb, bug., mak. plav, sln. p/iiv, plava,
p/avf', lu., p. plowy, r. po/6vyj, po/ovoj, ukr. polovf'j. - U staroslavenskom
"bijel", u jezicima "svijetlout" i
Od ie. *poi- wo-s. - Korijen je *pel-: stind. palital) "starac; sijed" (indo-
arij.: pali palila- "sijed", prakrt. palia- "sijeda kosa", sindhi paryo "star",
lendi paliya "prve sjedine'', gudarat. pa/i "sjedine; starost"), *pa/va- "siv"
(sinhal. pulu "sjedine"; usp. *pa/vara- "siv" u zappahar. pallar), bakarik pala
"plav, zelen" (arij. *pa/vas ili *palaRas), av. pourua-, paourua- "sijed, star",
perz. par "siv", arm. aiiJ<h ''bjelokos" ( *pf-ijo-). pelitn6s "siv", poli6s
(*poli-wo-s), alb. plak "starac", lat. pallei5 "blijed sam; utim (se)", pa/Jor
pal/idus ''blijed'' (roman.: ta!. pallido, fr. pale, prov. pale, p. pali-
do, port. pallido), pullus "mrk. crn" ( *p/-no-s, roman.: sttal. pullo "taman,
cm"), palumbes "golub duplja" ( *pcJ-on-bho-; roman. *palumbus, *palumba
"golub": rum. porumb, ta!. palombo, palomba, prov. palomba, kata!. paloma,
p. pa/omo, port. pombo), srir. Jiath "siv", kimr. llwyd isto ( *pleito-), stisl. fp/r,
stengl. fea/o, stsas. falu. stvnj. fa/, nj. fahl {germ. *falwaz < pol-wo-s),
stvnj. faloo "sokol", nj. Fa/ke (iz toga 1<$lat. faloo) , lit. palvas "svjctlout"
( *poi-wo-s), palas 'blijed" ( *pol-Ro-s), pele "mi".
V. plijesan, puh.
plaa
iz francuskog p/age, to pak je posudeno iz tal. piaggia (iz ta-
lijanskog je i katal. platja). - Izvor je lat. plagius, plagia, plagium "strana,
obala", od su roman.: rum. plam ("poljana, panjak; obala"), veljot. plui,
tat. (s}piaggia, prov. p/aya ( ' p. p/aya, port. praya).
Iz dalmatoromanskog jest Pliia . mn. (Jelsa, Hvar; iz *plagia), a plfij
"mala ravnica pod brdom, obronak" (Rab) i toponim Plfij (na Krku; izvor je
*pJagiu) mogli bi biti iz (a najvjerojatnije su proli kroz Iz
veljotskog je P/uj "strma ulica u Krku" (preko "put, staza",
koja su se, preko "planinska staza" i sl., razvila npr. i u rumunjskom).
Lat. plagia jest iz plflgia mn. "strm obronak uz more".
Latinska je p/,1gium otmica (prvotno se odnosilo
na robe na obali) preuzeta iz p/agion, to je srednji rod
p/;igios "kos, prijck, poprijeko postavljen; podao, lukav, lupeki" (usp. plagio
kl_as "vrsta rude glinenca s kosim pravcima lomljenja", s klasis "lomlje-
- Od plagium je plagiarius "kradljivac", pa dalje pfagifitor
ttd.; usp. danas u nas plagijat, gen. -ijata, plagijator/plagijator te plagirati.
plagios poteklo je od ie. *piag-jo-s, od *p/fig- "irok, plosnat",
USp. jo !at. p/aga "mrea; strana svijeta, zemlja, nebo", plagulet "sag, pokri-
stnord. fl6ki "podvrsta volje", sleng!. fl6c isto, engl. {sjev.) flook-footed
"s ravnim stopalom", engl. fluke "riba list" {germ *flok- < *plfig-), nizoz.
flak. flach "gladak", stvnj. flah(h), nj. flach "plosnat, ravan" ( *17akaz < *plagos).
486
Polazno je ie. *pela-g-, usp. jo i pelagos "more, otvoreno more, pu-
Pelasgol "Pelazgi, - stanovnitvo tesalske
ravnice, po jeziku blisko od *pelag-skoi; zbog oblika Pelastof -
kojem je blizak oblik izvor imena Palestine, o v. u uvodnom dijelu
- moe se pomiljati i na *pelat-skoi, s *pela- t-).
Iz jest roman. pelagus "more": dalmat. *pelegu (iz toga je - ili
iz - hrv. dijal. pelega "more blie obali", pelig u Vrbniku i u
Senju "nekakav brod koji ima naprvo flok" i sl.), tal. pelago, (mJ et.) piclcgo,
stfr. pelaigre, prov., katal. pelec, p. pielago, galizij. piago, port. pego.
Postojalo je jo i ie. *plak-, za koje v. u plosnat.
Indoevropski je korijen *pela- (st. *pelx -), za koji v. u polje.
sr., mn.
Od psi. *pletje stsl. plete, bug. plCti, mak. plcKi, sin. plecc,
glu. pleco, dlU. plaoo, p. p/ece, r. ukr.
To je od *p/et-jo-m, usp. het. paltana- omoplate '1opatica",
ir. leithe . '1opalica" ( *plet-jii).
Najvjerojatnije povezana s sa "irok", usp. stind.
p[thUI), av. paraSu-, platfs {usp zbog iroka lista, platanos . "platana,
javor, makljen", iz je, kroz latinskii platana), arm. la-
yn, lit. platt)s, !atv. plats ''irok" (usp. iroka iroka
To je sve izvedeno proirenjem -t- od korijena *pela- "irok" (v. polje).
'plesati, pleem
Od psi. *plesati, stsl. plesati, bug. dijal. plea, sin. plefsati, pl#em,
plesati C'plesati, veseliti se, likovati, slaviti"), plesa(, polap. plqsat, p.
r. pljasat', pljau "plesati".
Iz psi. je got. plinsjan. Starije je praslavenske
bilo "gaziti, - npr. u poplesati (u S. M. Ljubie: da OillJ
prepuklu zemlju ne popleu Turci; usp. i: silu njihove desnice tvoje krepostju
poplei).
Indoevropski je korijen *plet- ' irili se; irok, plosnat", u slavenskom s
prezentskim -n- i s intenzivskim -sa-. - To *plet- nastala je proirenjem
od korijena *pela-/*pla- (starije *pelx-/*plex-) "irok" (v. polje).
plesti, pletem
Od psi. *plesti, *pletg: stsl. plesti, pletg, bug. plcta, mak. plete, sin. plesti,
pletem, plesti, plies(, glu. dl u. p. r. plesti, plet(J,
ukr. plestf , plet(J, bjr.
Od istoga su korijena npr. splet ( *Sbpleti,), iterativna -pletati/-plitati
(npr. zapletati, zaplitati, Uplitati, Upletati, isprepletati, ispreplitati itd.), plot
( "'plot'b "ono to je spletena" < *plokt'b).
Nastala od ie. *pleRt-: J( jest u infinitivu *plesti (no on se
i od *plett1), a prezent je po analogiji prema *mesti,
*metg, *gnesti, *gnetg i sl. (Moe se to i depal atalizacijom x > k
te time da kt ispred ncpalatal nih suglasnika daje t - *plof'h < *plolHo-s, pa
*pletp < *pleKto; ostalo po analogiji).
Izravne su usporednice, s prezentom na - t- ( *pfe/...7-), Jat. plccto "pletem"
(plecta "pletivo" > roman.: katal. plela "tor, obor", p. pleila "isprepletene
pruge na biljci iJavom kovilju", port. empreita "pruge na rogoaru"),
stnord. "plesti", stengl. IJeohtan, stsas. flehtan, stvnj. flehtan, nj. flechten
"plesti" (germ. *fleht-; usp. stengl. fleax, flr:ex. engl. flax '1an; laneno vlakno",
487
stfriz. flax, stsas. flas, nizoz. vlas, nj. Flachs '1an" - germ. *flahsaz}.
Korijen je *pJef(- "plesti, vezivati": stind. pranah m. "pletivo", pliisf m.
"crijeva", av. arazato franam "sa srebrnom kouljom", pleko
"pletem" (particip plekt6s-, f_lekte "ue, mrea", ploke "pletenje, tkanje"),
alb. plaf "deka, ( plox-sko-), Jat. plici5 "sloim, smotam" (pliclire
"nabrati" > roman.: rum. pleca "savijati", tal. piegare "nabrati", retorom. en-
gadin. player, furlan. plea, fr. plier, ployer, prov katal. pelgar, port. chegar
"skupiti, sabrati, nabrati"; Jat. plici5 ima po explici5 "razvijem, razmotam; ob-
jasnim", implici5 "zapletem, upletem", applici5 "domelnem, dodam" replici5
"razvijem, razmotam" itd.; usp. eksplicirati, implicirati, aplicirati,
eksplikacija, implikacija, aplikacija, replika).
To je vjerojatno osnova II prema nepotvrdenom *peJJ(-, to pak se sma-
tra proirenjem na -/(- od *pel- "sklopiti, sloiti, nabrati" (usp.
"dvostruk" u duplus - iz je dupli - , roman.: rum. duplu, tal. doppio,
.. engadt?. &;,'xi, . fr. ,prov kata!. doble, p., port. doble-, stvnj.
zwifal, nJ. Zweifel dvojba, sumnja itd.). Za to *pel- smatra se da je iden-
s *pel- "pokriti" (a za nj v. u platno}.
plijen
Od psi. *peJm, gen. *pelna: stsl. plen'b, bug., mak. plen sln. plen "dobit
plijen", plen "zarada, dobitak, urod", plen "dobit, p. pion "et:
va, urod", r., ukr. pol6n "zarobljenitvo".
Izravna jest l}t:.eelnas. i 1atv.p9lns, pc/IJa
zarada, dobitak {usp. ht. pelnyt1 1 !atv. pelnft "dobiti, pre-
ma psi. *pelniti u stsl. pleniti "plijeniti, zapljenjivati"); stind. panah
nagrada, oklada, novac za okladu, ulog" {indoarij.: prakrt. paJJa:.. ' bogatstvo",
asam: pan zavjet", hind. pan sinhal. pa!Ja "oklada" itd.),
Usp. JO pi5leo "trgujem, kupujem" (usp. internacionalizam m0nopol)
poulo isto, stisl. falr "prodajni", norv., v. fal (germ. *falaz < *pol-o->'
vele "prodajni, na prodaju'', niz. veil, stvnj. fali, feili, srvnj. veil, nj. feij
na. pr?daju" {germ. *leljaz < *pel-jo-) - to je od ie. *pel- "prodavati, za-
U praslavenskom je specijalizirano na vojsku i rat.
plij esan, gen. plijesni
Od psi. *pl&11b: bug. plesen, mak. plesna ('1iaj"), sin. plesan, gcn. plesni,
c. pleseii, glu. plesn, dlu. plesen. p. plesn, r. pjesen, plesn, ukr.
p1Jsn1a
Praslavenska *ples/1b sadri indoevropski korijen *pel- ' blijed, siv"
(v. sa boje (predoblik bi bio *plex-sni- ), usp. lit.
lat.v.,pelet ... ! . I it..pe{,_ Jat v. "mi'', lit. pelekas
OUSJe boJe , pelesuu mn. pltJesan , peleka1 isto. Usp.1 lit. plekti "trunuti
pljesniviti", mn. "plijesan". '
plima
iz izvor jest piem{m)e, "pli-
srednJOgrc:_kom c1ta se, [plfmi]J. - Usp. jo i pJgma "punjenje", od
te. *ple-T1l.IJ, s *pie- < st. *plex-. Za korijen v. u pun.
plin
I J?lin. -:- iz plyn, to je najvjerojatnije iz poljskog. To
ply- .isto Je u praslavcnskom *piy ti (v. plivati): se u poljskom
odnosi na
488
plitak, plitka, o
I plitak - Od psi. J!lylb/a,(jb}. bug. plilbk, mak. plitok, sin. plftek, plitka,
plytkf, p. plytki ('tanak").
Sadri sufiks -Ja, (bez njega komparativ - usp. *ply lbVb u plitav
(Istra), Plitva, Plirvice, sin. plftev, itd.
Najvjerojatnije od istoga korijena od kojeg je plivati (v.) - *ply- <
ie. *plii- ( *plov- < ie. *plou-).
plivOati,d. . . . " kt" *"/r<H *"'!- . ( *"l t'
ps. sto Je 1mper1e 1v prema y .rI, y bJQ usp. y u 1,
*p/Ovp). Po slavenskim jezicima imamo: stsl. pluti, p/ovp, bug. plivam, mak.
pliv, hrv. pliiti, plovcm, sin. pluti, plovem, plouti, pluf, glu.
dlu. p/uwas, r. plyt', p/yvU. ukr. p/ystj, plyvU. bjr. plyvr1 i dr.
Po prezentu *plov9 je infinitiv ploviti (kao iterativ *plovit11.
Faktitiv je *plaviti, *p/fivp da bi neto plivalo" (plaviti, plfiVim;
usp. naplaviti, poplaviti, dalje nap/ava, naplavina, naplavak, p(jp/ava, splav
. itd.). .
Indoevropski je korijen *pleu- "ploviti": stind. plavate "plovi"(indoarij.:
pali p(a)lavati, prakrt. pavai" "pliva", sinhal. pihinanava "plivati, ploviti"),
hom. ple(w)o "plovim. brodim; plivam", lat. perplouere "zaliti se, proki-
njavati", pluit "kii", pluuia "kia" (pluvia > p. lluvia, port. chuva; *plovia >
tal. stmlet. plobba itd.; *ploia > rum ploaie, veljot. pluaya, ta!. pioggia, reto-
rom. engadin. plovga, furlan. ploye, fr. pluie, prov. ploia, usp. intern. pliiviometar
"kiomjer"), lit. p/auti "plivati; prati, miti", toh. B plewe "brod" itd. - S proi-
renjem -d-: stnord. /1j6ta stengl. fleotan, engl. fleet, stfriz. fliata, stsas.
fliotan, nizoz. flieten, stvnj. fliozan, nj. flieBen '1agano (germ. *fleutan).
stengl. fleot "brod", engl. fleet "flota"; fran. *fl&J- dalo je fr. flotte,
iz je, preko tal. flotta, nae flota "brodovlje, mornarica".


vjerojatno analogijom prema pridjevu od ploka, p/iika
(pliika iz plitka, toje akuzativ plaks, gen. plakos Oblik
ploka vjerojatno je iz dalmatoromanskog placca, to je iz
plaks srodno je s plosnat - v. to).
plod, gen. pl&Ja
Od psi. *p/&h,: stsl. plodb, bug., mak. plod, sin. p19d, gen. pl9da/ p/odil,
plod, dlu. plod, glu., p. pl6d, r. plod, gen. ploda, ukr. plid, gen.
Stara osnova na u s prijevojnim stupnjem o: *plod-u-s; usporedi JO. 1
*plod-u-s u *plody, gen. *plodbve u hrv. plodva "plodnica" te dalje p/odvma
(Istra) "plod", (Vrbnik) "maternica''. . ..
Korijen je *pled-, koji je u pleme, gen. plemena ( gcn. *p/ed-
mene: sin. pleme, gen. plemefna, pleme, r. plemja, gen. itd.). )
le. *pled- najvjerojatnije je osnova II (osnova I *pcld- nije ;
korijen je vjerojatno *pel- "roditi" (pa se moe govoriti i o psl. <
*ple-men-), koji je nastao promjenom od *pel- "puniti" (v. pwi).
plosnat. a, o . . .
Izvedeno od p/6san, plosna, o, to je od psi. *plosknb(jb), a to JC o?
*ploskb(jb) "plosnat": stsl. ploskb, bug. p!OSDk, sin. pl&k, ploska, plosky,
p. plaski, r. pl6skij, ukr. pl6skyj.
U psi. *plosk- jest ic. *plak-sko-, od *plak- "irok": plaks, gen.
489
plak6s "povrina mora, plakoiJs, gen. plakoCintos "plosnat (iz
toga .l,at. placenta od rum iz


lt. placeo nuhm se, dopadam se (placere se > roman.:
rum. placea, veljot. plakar, tat. piacere, sardin. logudor. piftgere, sardin. enga-
dm. plaair, furlan. plazi, stfr. plaisir, fr. plaire, katal. plaure, p. placer, port.
prazer, stfr. srengl. plaise, plese, engl. please "dopadati se. se, u-
goditi"), placidus "blag, tih; dobar, milostiv", stisl. flar "dio stijenja" (germ.
*flahO < *p/a.ka), norv. flaa isto, flag "otvoreno more", nj. Fluh "litica;
plato" (germ. *flohO < *plaka), lit. plakanas "plosnat", p/okas "sadreni ma-
mac", plake "olovo", "plosnat, ravan" (od *plaktias), platak.a
"dan" (od *p/akata), latv. plaskains "plosnat, irok".
le. *p/ak- od starijeg *plex-k- (s proirenjem -k-; za s
proirenjem -g- v. u plaa), od korijena *peix- (v. polje).
mn.
I Jednina sr. - Od psi. *pljutje sr., mn. *piju/ja: stsl. plju-
ta, sin. p/iure . mn plfce, pf(Jca, lu. p/uco, p. pluca, str.
mn.
Najblie su usporednice baltijske: lit. m. mn., latv. plaui m. mn
prus. plauti . jd. bi tvorba bila ie. *pleut-jo- (-m sr.), prema
pleu-mon- u stind. kloman- (!'desno usp. pali kilomakc-r sr. "porebrica,
maramica"), kalaa kroma pleUmi5n (i sekundarno pncU-
mi5n, pod utjecajem pneo "diem"; usp. pneum0nija "upala pneumatika
itd. prema pncwna "dah, disanje"), Jat. pu!tne, gen. pu/monis (pu/mo,
pu/mi5ne > roman.: rum. plamina, tal. polmone, istroroman. rovinj. pyam6n,
sardin. logudor. prumone, retorom. engadin. pu/mwi, furlan. pa/mon, fr. pou-
mon, prov. po/mon, jugozapprov. paum&, usp. intern. pulm0nija "upala
Korijen je *pleu- "plivati", jer lagana isplivaju na vodu (to se
takve veze s usp. r. legkoe, engl. light).
plilg
Od psi. *p/Cigb: csl. plugo, bug mak. plug, sin. p/iJg, gcn. pl(Jga,
pluh, glu. pluh, dlu. plug, polap. pliiug, p. plug, r. pluh, ukr ., bjr. p/uh.
Ranije se smatralo da je praslavenska iz germanskog, no
je obratno: da je praslavenska dala izoliranu pragerman-
sku *p/oyaz "plug" (stisl. pl6gr, stfriz. pli5ch, stsas. plog, nizoz. ploeg,
stvnj. pfluoc, pfluog, nj. Pflug, iz staronordijskog je stengl. p/og,
ploh, od je engl. plough, amer. plow).
Dalje porijeklo nejasno.

sa slavenskim sufiksom -ka, korijen pak je balkanski grecizam, po-
iz plakono "navaljujem, robim, kojem je
poteklo od "spravljam u grob". Korijen je koji je i u plaks (v.).
pljeva
Od psl. stsl. plf vy mn bug. pljava, mak. pleva, sin. plefva,
sl_c. gluz. pluwa, dluz. plowa, p. plewa, r. polova i pe!eva, ukr. polova,
bJr. pa/ova.
od glagola *pclti, *pelj<; (hrv. pljeti, od tog prezenta
je onda nov oblik plijeviti, sin. pleti, pliti r. pol6t' pol1u.
p6le' itd.). . ' '
Povezuje se s ie. *pel- "koa" (v. platno); s istim - w- usp. stind. paliivfil.1
490
m mn. (indoarij.: pali palapa- "pljeva", hind. palau "slama za pokrivanje kro-
va"), lat. palea "pljeva" (roman. ''.slama": rum. paie . mn., .ta!. pag/ia, sar-
din. logudor. padza, retorom. engadtn. pala, furlan;,paye, fr. pr?,v palha,
kata!. palla, p. paja, port. sllsl. [9/(va) tanak sloJ sruJega (germ.
*fa/wo < *polwa), lit. p/eve "opna" ( *J?leHwja). . . . .
Druga je od te. *(s}p(h)el- rasc1Jep1tt (se) , za to
V.polica.
pljuvati pljujem
Od psi. *pl'bVfiti, *pfujp: csl. plbvati, bug. pljuja, mak. plue, sin. pljuvati,
pljujem. plvati, plfti, pfuf, glu. dlu. p/uwa, p.
r.plevat ', pljuju, ukr.pljuvfJty, pljuj(J, - Nov infinitiv p/jiivati
je po uzoru na prezent.
Kao i u *bl'bVati, *bfuj9, f jest epentetsko: pfujQ < *pjuj- <
*peu-j-.
Izvodi se od indoevropskoga korijena *(s)p(h)jeu-/*(s)pja-/*(s)piw-, to
je _najvjerojatni)e P'!. .. av.
"shna", ptyl5 'plJuJem , ptya/on, ptyelon slina ( *p1u-), tat. spuo plJu-
jem", got. speiwen, stisl. spfja, stengl. spfwan, engl. spew, stsas. spiwan,
stvnj. spiwan, nj. speien "pljuvati, bljuvati". - S -t-: stisl. spfa, engl. spit
"pljuvati" (ovamo i stisl. spotta, stvnj. spotton, nj. spotten "rugati se", a iz
toga je glagola p0tat1), lit. spifwti, !atv. sp/aut itd.
lako se radi o zvukoopisnim moe se misliti i na starije stanj e
(usp. za takvo neto u kiiljati), pa mi se da se *beu- i *(s)peu- daju iz-
vesti od predindoevropskog zvukoopisnog *pAwfa/*pAj WA. Od
toga moe nastati indoevropsko i *beulj)- i *(s)peulj)-. Kasnije se nova zvu-
koopisnost mogla naslojavati na odraze nekad zvukoopisnih
V. bljuvati.
po Od praslavenskog prijedloga i prefiksa *po, kako je u svi m slavenskim
jezicima.
Bl izak mu je i glagolski prefiks *pa (s dulj enjem o -7 l5 > a),
kojem je prvotno "poslije, nakon nekog reda", a onda "drugo, sla-
bije, loije", "ono to je krivo, ono to nije pravo" (pa ukazuje i na
piibog, pajasen, piinoga, piiprst, piirojak, piiroak, piizvUk,
patvoriti "krivotvoriti".
To su ie. *po i *p0. Polazne je ie. *apo "od, odatle": stind. apa "od",
ap6 "od, s, na" (usp. npr. u apostol "poslanik", to je iz . . ap6sto!os
"poslanik, glasnik; odaslan", od glagola apostello "odaljcm, posa-
ljem"), stmaked. ap-, ab-, tat. ab s abl. "od" (a, ab > roman.:
ave, fr. a), got. af "od", engl. of, nj. ab (germ. *a{3(a}), lit. apa, ap1. ap(i)-,
!atv. ap, prus. ap-, ep- het. apa "iznad" itd. .
le. *pO jest u av. pa-, tat. po- (positus "postavljen; poloaj", od toga. f!>s1-
til5 "poloaj", positiuus; usp. poz fcija/p0zicija, p()zitivan; s com- compos1t10
kompozicija; v. i_ u kupus), alb. pa ' 'bez", pa "ne", fan(a
stvnJ. fon(a), nJ. von od , lit. po, pa-, po-, !atv. pa, prus. po, po-, pa .
.
Od psl. *po&;ti, Usp. (stsl. h.
sin. glu. r. itd.), *zae<;tl
itd. ).
491
U iterativim USp.
itd. (s nj po prezentu). Particip je (p&et, usp.
Usp. dalje
(po tome je onda svretak),
Za polazan je glagol koji je takav,
bez prefiksa, zapisan samo u
Indoevropski )e korijen *ken- se, rasti, stind. kaninaJ:i
"mlad'', ka.nzyfhiJJJ (indoarij.: pali kaniffha- "malen, mlad",
prakrt. kar;if fha-, sinhal. kani/u malen"), kanya "djevojka" (indoa-
rij.: pali .kafiliii. prakrt. kaJ:u]a, sindhi kaiia, lendi kanJ), akun kar;it '.'muev
mladi brat", avest. kaine, kainin "djevojka", kai.n6s "mlad" ( *kanjos),
-kenthos, -centus prvi" (u osobnim imenima Auloukenthos, Diu-
centus), tat. recens, gen. recentis "nov, nedavan" (usp. recentan), ir. cinim
sam; cet "prvi", cenel "rod, spol", kimr. cyntaf isto,
stkimr. cein '1ijep" ( "mlad"), kimr. cain, srbret. quen, ir. cain isto, gat. Cin-
tus, Cintugnatos !atv. cities "boriti se" (od *kinties).
To je od nostr. *.[(a.JlA "roditi (se)", to je jo u afraz. *qn- (arap. qnj
"stvoriti", ugarit. qnj, sthebr. qnj/qnw, juarabij. botahri qana "malen"; tuar.
egnu "potjecati"; soma!. qan "drijebe, tele, mlada deva itd."), drav. (telugu
kanu, brahui khan- itd.).
-
pod
Od psl. *podb: srbug. podb "osnova", sin. p&J, gen. p6da "pod", ''.tlo,
ml . " ()('}{/"pod tl d " 1d
ze Ja , r. f::, , o, no 1
Od ie. 'pod-o-s. - le. *ped- "noga", i to uglavnom nom *p0ts, gen.
mn. *ped-es: stind. pat, pad- (indoarij.: pali pada-,
prakrt. pada-, pa(y )a-, rom (Arm.) pav, hind. p5(i), pau, sinhal. paya, piya, pa
itd.), vajgali pa, dameli pawa, kamir. pav, av. pad-, arm. otn, p6s, at.
poU.s, gen. pod6s (usp. oktopod dosovno "osmonoac"), lat. pes, gen. pcdis (pes,
pede > roman.: veljot. tat. piede, sardin. logudor., retorom engadin. pe,
furl. pit, fr. pied, prov. pe, kata!. peu, p. pie, port. pe; usp. p&lometar), stir. fs
C'ispod", od tok. mn. *ped-su), got. /Otus "noga", stnord. f6tr, stengl. f6t,
engl. foot, stsas. /Ot, .stvnj. fwz, nj. Fu/J (germ. *!Otuz), lit. pfidas "noga, pot-
plat", latv. pads "namaz, pod u kojem nema rezaka", hetluv. pata-, hijerluv.
pat, toh. A pe, B pai.
To je od nostr. *gatA "stopalo", to je jo u ?afraz. *pt- odlaziti",
drav. *pafA "stopalo" (malajalam pafam "stopalo; dlan"), alt. *p<ad-ak "noga,
stopalo" (stturk. a8ak "noga, stopalo", turkmen. ayak "noga", korej. padak
"stopalo; dlan; tlo").
usporednice jesu npr. u amerind. *pati "stopalo, noga":
zuni "taban, potplat", klamat "stopalo, noga", majdu paji, e *par
isto itd.
V.pjeak
podrum
Balkanska (usp. poudroUmi, t. bodrum, mak. podrum itd.), po-
tekla, vjerojatno kroz balkanski latinski/romanski, iz hypo-
dr6mon, hyp6dromos "podrum, prizemlje", to je od hyp6-
"dolje, ispod", dr6mos "put, cesta" (iz toga pak je balkanski grccizam drum,
gen. drilma/driima; usp. drumski raz bojnik).
dr6mos jest u internacionalizmima iierodrom/aerOdrom (s
492
lat. aer "zrak"), iwtodrom {s auto "automobil"), helldrom (s heli- po heli-
kopter), hipOdrom (s hfppos "konj") itd. - Dalje o dromos v. u
drmati.
pojas
I saeto u pas. - Od psi. *pOjaSD: stsl. pojaSD, bug. pb ja s, mak. pojas,
sin. pojas, pas, pas, lu., p. pas, r., uk.r., bjr. p6jas.
Izvedeno od glagola *pojasati (pasati, pliem, opasati), to je prefiksom
po- od *jfisati dijal. (vala.) jasaf "derati od "derati
na trake"; usp. str., rcsl. }asa/o "pojas"), to je od ie. *jos- "pasati,
opasati": av. yaJ]hayeiti "opasuje", yasta- "opasan", yiih sr. "pojas, remen",
zonymi "opaem (se)" (-nn- od -sn-), zostos "opasan" (*}Os-to-s), zoster
zatitni remen; pojas" (usp. herpes zosfer, to bi bio "osip oko pasa,
pasasti osip"), zorna "opreg od koe; zastor, pojas", zone "pojas, pas" (od
*zos-na; iz toga intern. zona "pojas, predjel, sloj"}, alb. ngjcsh
"opasavati" (*}Os-), lit. joosti "pasati", joostas "opasan", joosta "pojas", !atv.
jut5zt "pasati", juOsta "pojas", jut5sla isto.
lndoevropsko *}Os- poteklo je od starijeh *jexw-s-, da je -s- dodane,
vidi se po *jaHU ili *joHA "povezati, previti, opasati", to je
dalo jo ura!. *joyA "pojas; zavoj, povez" (udmurt. je "remen; povjesmo",
komi jazvin. ji.i, nenec., i, enec. niojo), drav. *ja- "vezati" (tami!. (j)a- "vezati",
jappu "okovi, lanci", kuruh he- "vezati").
poklisar, gen. poklisara
Ta stara za diplomatskog predstavnika je iz
(bizantskog), iz apokrisiarios (s r-r
1-r i izostavljanjem a; usp. onda dalje u J. Kavanjina jo
klistir).
apokrisarios je od imenice ap6krisis "odgovor" (i "odvaja-
nje"), to je izvedeno od glagola apokrinO odvojim, rastavim, oda-
berem; odgovorim", medij apokrinomai. Polazni je glagol krina
odjeljujem; biram, izabirem", od ie. *(s)krei- "rezati, dijeliti" (vie v. u krojiti).
ambasador /ambasador dola je, kao i ambasada, na koncu iz f ran-
cuskog ambassadeur, ambassade. Te su posudenice iz ta!. ambasciatore.
ambasciata, a te iz prov. ambaissador, ambaissada, to pak je od
*ambaissa, to je od srednjovjekovnog latinskog ambactia "po-
slanstvo" (ili je moda roman. *ambaisa "nalog" iz zapadnogotskog
*ambahti sr.).
ambactia mnoinski je oblik prema ambactus "sluga", koju
spominje npr. Cezar u Galskom ratu Ta je iz galskog.
Ga!. *amb{i)-akt- (usp. kimr. amaeth) ima amb- "oko" (od ie. *ambhi, od
*embhi, v. u i korijena koji je od ie. *ag- "voditi".
Iz keltskog *amb(i)akt- je germ. *ambaxti{ja)- {got. andbahfi
"sluga", stengl. ambeht, ambiht, stsas. ambaht{eo), nizoz. ambacht, ambt, stvnj.
ambaht(i), nj. Amt "dunost, ured" itd.).
le. *ag- "voditi" dalo je npr. stind. ajami "vodim" (> indoarij.: pali ajati,
prakrt. ajia-; ajati > sinha. adanavii "voziti"), av. azaiti "tjera, goni", arm. acem
"vodim", ago isto (isti je korijen u grecizmima i drugim izvede-
nima iz istoga korijena kao to su npr. agonija, sinagoga, prota-
gonist itd.), Jat. ago "tjeram, gonim; vodim" (agere > fr. agir "raditi, djelovati",
s utjecajem Jat.; isti je latinski korijen u latinizmima i drugim kao to
su npr. agilan, akt, aktivan, akcija, liktufilan itd.). osk. acum "voditi'', stir. ad-
493
-aig "dotjeram", stkimr. agit, hcgit (*agct), k.imr., korn., bret. a (*age!) "ide",
kin:r: ae!f isto ( *ag-t), stnord. aka "voziti", toh. A ak-, AB ak- "putovati,
vozili se .
Ie. *ag- ima i usporednice, i to u starim sjevernokavka-
skim jezicima: hurit., urart. ag- "voditi, voziti".
pol
Od psi. *poh,, gen. *polu: stsl. poh,, bug., mak. pol, sin. p81, pUJ,
pol, glu. pol, dlu., p. p6/, r. pol.
To drevna osnova na u, to polovina, polovica te po/u-
u .<npr. p(jluglas, p(jlukriig, p(jlumjer, polwtok itd.).
U tome Je *pol-, je jo u alb. pale "strana" (*pol-na).
le. *pol- poteklo Je od nostr. *pa/A "polovica", to je jo u ural. *pa/ii/
*f?o!.e. (!,tn. puo_li, est. pool, mokan. pjale, crzjan. pef, mansij. pa/ itd.),
drav. -pa/ dto (tanul. pa/, telugu palu).
polica
Od psi. *polica: csl. polica, bug. polica, mak. polica, sin. polica, police,
glu. polca, dlu., p. polica, r. polica, ukr. polfcja, bjr. palica.
su bliske stind. phalakam "daska", stisl. fjQl isto
{germ. *felo).
Korijen je ie. *(s)pel- "cijepati'', koji je jo u stind. phalati "rascijepi
.rpai isto, "imati sphafati "trga", pafatf
pukne ', ka"!1r. P_ha!.Lm se , sphalaks 'biljka diraka trnovita",
(a)sp(h)alaks 'krtica sphallo podmetnem nogu, oborim; dvojim, kolebam
se'',_ sphalma "pad, teta, neuspjeh, poraz, pogreka", sphelas "cje-
paruca; batin,a",. spals - S -t-: ir. alta(i)n, kimr. ellyn,
bret. aofe1U1 bntva ( *pa!tma), shsl. spJald "daska", stvnj. nj. spalten "kalati
cijepati" (iz nj. Spalte jest plta "novinski stupac"), spill
{germ. *spiljJ-), psi. *po/liti (stsl. rasplatiti "rascijepiti") itd.
. *(s}pel- jest od nostr. 'YiTA afraz. *pl- "rascijepiti, slo-
.. flh, !1.f. !le; steg1p: plf! isto, kopt. p0ll;. ural. *pif;1-
rasc1Jep1lt, razb1t1 (udmurt. pil- isto, nganasan. fl111111a drav.
*pij- (se), slomiti. se". {tami!. pif, gondi pir-). '
lzvannostrahcka usporedruca Jest npr. austronez. *pilak "razbiti, slomiti".
policija
Iz ta!: je iz pollcia, polltia "drava" (po tome
r!Jec: u Jez.1c1ma, nak?n a to
lZ grc. f<!_life_fa ?rzavna (v. 1 u republika). RiJec po/Jteia izvedena je
od po/Jtes, sto Je od po/Js grad, {gradska) drava"
V.politika. ' ' .
politika
y iz polltike ., to je pridjev politikos
drzavru, Javan,
To J,e od_ p6lis . "grad", a ta je potekla od ie. st.
*pJH- naselje, grad": stind. ak. pl1ram "gradski zid
zamak, grad", p11ram sr. zamak. grad"
anJ.: palt, prakrt. pura- sr. grad'', pandabi pura "gradska
Pur Patna", "*1d pura m. "veliko selo; grad", gudarat. paro
.. pura veliko selo, grad" itd.), usporedi imena gradova
na -pur u IndJJI (Gorakhpur, Kanpur, Rlimpur itd.), Pak.istanu (Bahawa/pi1r,
494
Lfiyalpiir itd.) i u se. utjcc:aj . kultura
(npr. Siilgapur, na engleski nactn Smgaf?<'re), pur_ . .?radska
pt61is ., miken. po- fo-n -JO- gen. Jd. ( *pJH1s), ht. pi/Js zamak,
latv. pils (usp. ime grada u Latyiji Ventspils, to doslovno
"stari gracf'), prus. -pille (balt. *pilis < *p/His).
Indoevropska je potekla od *palgA naselje":
afraz. *bl(H)- "naselje" lafar bu/fi "grad, selo", somal. bul dom",
mn. balo "selo"), ural. *palyA "naselje" {fm. palva- u imenima, karel. pa/vi
"naselje'', jumansij. pa":l:, zapn:tansij. puya{. falu
lo, naselje"), drav. *pal/1 naselje, zdanje, hram {tatn11. pa!f1 seoce; budisti-
ili hram; dvorac" itd.), alt. "grad, zdanje"
(turk. PalyK "grad, stturk. balyq "grad' , stujgur. balyy, palyq isto,
usp. Kanbali.k, Kanbaluk.''Kanov gryad" (u _Marca od
1284. glavni grad KublaJkanove drzave, bhzu danasnjega Pekinga - UJgurski
je jezik bio jezik sporazumijevanja u velikoj mongolskoj dravi; mong.
balaga-sun "grad, gradski zid, kamena naselje": srmong. ba/a-
yasun halha ba/gas "grad", burjat. balgfin, kalm baly
8
D "selo,
grad; (kamena) tung. *pa!(a}ya "selo, mand. !alga "grupa
naselje;
Zanimljiva je i usporednica, u sinokavk. *bUJ/ffet "ku-
dom": (usp. i hurit. purli sinotibct.
*(p)ak.
p olovan, p0lovna, o
I piJ/ovan, -vna, o. - Od psi. *poloVbm(fe,}, to je jo npr. u sin. poloven.
Smatralo se da je praslavenskom pridjevu *poloVI:Jm(fe,} zapravo isto po/-
koje je u *polb, gen. *polu (v. pol), pa da bi "rabljen" bilo otprilike
od - no postoji i drugo
Taj se pridjev dalje sa stsl. vbloVbm "skroman; spor", po-
vlovnj "tih, spor".
Polazno bi bilo *loVb < ie. *Jow-o-s. Usp. isto ie. *Jow- u
r. dijal. polovet' ''"izdahnuti, malaksati, izgubiti snagu", ukr. (bukovin.) lo,rj-
tys(j}a "skisati se, zgusnuti se (o ml ijeku)". .
le. *low- jest u psl. *laVbh, *lal'bka, to je dalo sln. lfivek. mn. /avki m.,
liivke . "ono to ostane poslije etve ili poslije berbe (usp. dijal. l fiv-
kati te u *Juta *lou-t-). to je. sln. lu_!a ''.os!?ci". ,--;- Je.
*lew- jest u psi. *leVbka (to je od nesacuvana prtdJeva *leVb(jb} ostao ), s!o
je dalo bug. lefh "korov koji raste na vlanu tlu", sln. levka "nezrelo
koje otpadne sa stabla", te u *leviti, od su srp. di jal. leviti "gubiti vnJe-
me, sln. leviti se "linjati se, odbacivati kou", leviti
vati; pojeftil)javati", ukr. dijal. livyty "slabiti, smanjivati se" (usp. i bug. dtJal.
(rodop. ) izlevja sa "pogoravati se; varati se"). . .
le. *leu-n- jest u psi. *Jjunuti, to je u hrv. ulj(Jniti se
mrtvim", r. l6nut' "ostaviti", bjr. "poginuti"; *Jou-n- jest u *Juna smrt
I
.(
u r. una smrt . . . . . y - r
Indoevropski je korijen */eu- ostavtt.1 .' dalo JOS _ np
gol. Jew sr. "prilika, prigoda, zgoda , Jew;an napustiti, izdati , steng_J.
isto, stvnj. gilfien, lirlfien ''"12dati", lit. Jiauti(s} "prestati", !atv. /aut(JesJ do,:
J?UStiti, dati" ( *Jew- ), lav6n_'!s ::trup, le" ( *Jow-, *Ja!!'-), latv. /auns zao
( *leu-no-s), prus. aulaut "umr1Jcll' (s prefiksom au-; *leu- ).
V. lutati.
495
pol' e
bd psi. *polje-. stsl. pole, bug. pole, sin. poljC, p. pole, glU. polo,
dlu. p6lo, polap. pi.ila, r., ukr., bjr. p6le.
To je pridjev kolektivnim suflksom -je. Prvobitno
je u napolje "van", napolju "vani", usp. str. polb "otvoren, slobodan,
prazan" (r. p6lyj "upalj, prazan") le psi. *polnina u planina (usp. plamna
"ravnina", p., glu. plonina "suha, neplodna zemlja'', ukr. polonyna "gorski
panjak") od *polnb (usp. planj "divalj, neplodan, prazan"). - Dakle je
*polje bila prazna, zemlja je bila *mva).
Indoevropski je korijen *pelo-/*p/a- (starije *peJx-/plex- ) "irok, ra-
van": het. palhi- "irok", arm. hol "zemlja", lat. palam "otvoreno, javno,
to" (roman.: korzikan. porta 'n pala "otvorena vrata"), alb. shpaloj "razviti,
rairiti", stir. Jathar "mjesto, poloaj" ( *plfi-tro-), v. fa/a "ravnina, Jedina' '.
Usp. *pela-/*plli- jo s drugim proirenjima: plasso "tvorim, pra-
vim", plastike (tekhne} vjetina" (iz toga intern. plastika), plasma
"tvorevina, proizvod, kip, slika" (iz toga fizikalni internacionalizam plazma te
medicinski (krvna} plazma), emplastron "premaz" (iz toga Jat. emplastrum, iz
nj. Pflaster, iz toga flaster), plathanos "kruna lopata" (v. u pladan;);
lat. plfinus "ravan" (*pili-no-S; lat. planus > roman.: tal. piano, sardin. Jogu-
dor. pranu, relorom. engadin. plaun, furlan. plan, fr. plain, prov., katal. pla,
p. llano, port. chfio-, pod utjecajem latinskog nastala je francuska plan
"nacrt", iz nae plan), gal. Medioltinum "sred ravnice" (iz toga tal. Mi-
lana), lit. p/6nas "tanak"; stengl. feld, engl. field, nj. Fcld "polje" (germ.
*felpuz < ie. *pel-tu-s ) itd. - Za usp. i iroko ti polje. V. jo i

lndoevropsko *peix - poteklo je od nosD-. *pilHA "irok", od je i
alt. *pilii- "ravnica, ravnina" (evenkij. hiliikiin "otvoren prostor gora-
ma"; kor. pel "ravnica"}. - Postoji i alt. *p<aJ11 "polje, ravnica". Zato misiim
da se moe pomiljati i na neko premetanje *piJHa - *paJHi.
Usporednica ima i izvan natporodice, npr. u jezici-
ma praseliko *p'il ' irok i plosnat" p'il-).
popliin
. U govorima popliJn, pop/on, popon itd. - je grecizam: je
IZ paploma (usp. rum. paplomii itd.), to je nastalo od ephaploma.
toj su prefiks ep- i haploma, to pak je izvedeno od hapl6i5 "razviti"
1 jednostavno, razjasniti" - usp. hc1pl6os "jednostavan, jednostruk;
U tome je ha- < ie. *srp- "jedan" (v. u sam) i *pio- w-, s istim -plo-
koJe u _hapl6s "jednostavan" (usp. taj pridjev u haplologija "pojedno-
stavnJen izgovor; isputanje istih ili glasova ili glasovnih skupova")
dipf6s "dvostruk" (v. diploma) itd. '
Za indoevropski korijen *peJ- "pokriti" i "sklopili, sloili, nabrati" (ili su
to dva korijena?) v. u platno i u plesti.
je dospjela k nama moda iz bizantske Dalmacije.
porijeklo
S:i sekundarnim ije, umjesto poreklo. - Od jsl. *po-
reklo: stsl. poreklo, bug. poreklo, mak. poreklo, sin. poreklo.
od *pore.kfi je za nije-
kati ) - pa se zato ugurao nov prefiks, pod-: Ukrtanjem te
s rijeti nasta1a je podrijetlo.
Ima i drugih
I
I
.,
496
Po jednom, radi se o dvije porijekla, koje su se onda i
ukrstile. Od psl. (s pod-) jesu oblici podrijetlo,
porijetlo, ikav. podrilo. Od *porefb jest, s pod-, podrijet.
Prva sadri ie. *po-roi-tlo-, a druga *po-roi- to-. Bliske bi bile lit.
ristis se iz jajeta; kotrljati se", isirlsti isto (s i- "iz-" i -si- "se"),
raidfJ "razvoj, razvitak" (*rok/a), riedeti "kotrljati se" ( *reid-e-). pariedeti
"zakotrljati se, pokotrljati se", paristi isto. Indoevropski je korijen *rei-/*roi-/
*ri-, od *erei- (za to v. u rijeka). - to se prije-
laza "kotrljati (se)" ' (se), potjecati", usp. psi. *kotiti (i
odnos Jat. cattus i catulus "mlado ivotinje") - v. u kotiti se.
pori.ti, p0rlm
Sa sekundarnim infinitivom, koji je prema prezentu (da bi se
izbjegla s prati), od psi. *porti, *porjQ: stsl. prati, porjQ "rezati",
bug. p0rja, mak. pori, sin. prati, "poriti", glu. poru, dlu. projs,
p. r. por6t', porju "poriti, parati", ukr. por6ty, bjr. - Usp. otp0riti,
rasp0riti (od toga raspor, rasporak).
Iterativ jest *parati (parati, piirfim, dalje isparati, rasparati itd.).
Odglagolski pridjev od *porti jest *pon{)b}. usp. opor, dalje op0ran.
Ovamo ide i op0raviti (se).
Mislim da bi to moglo biti i zvukoopisno ie. *per-, to bi se moglo vidjeti
i u pefri5 "bodem, buim" (*per-jo).
Drugo dovodi tu od *per- "prevoditi, prenositi".
Najwjerljivije je da je u tome ie. *(s)per- "lomili, trgati", to
je dalo jo arm. p'ert' "odlomak, sparassi5 "trgam", sp;iragma
stnord. spiQrr . "odrezak, komad, krpa" ( *spcr-ro), lit. spLJ.rti ''ha-
bati se, derati se", )atv. spurt.
le. *(s}pcr- jest od opisnog *piif[a ]"trgati, lomiti": afraz. *{p)r-
"rascijepiti, rezati" (sem.: arap. frj "odrezati, rascijepiti", sthebr. prr
"razruiti"; bcrb.: tuar. afras "rezati"; ku.: hausa 'b;irra
"rascijepiti"), ?kart. *p
1
r-eq-/*p
1
r-ic- "derati se, cijepati se, lomiti se" (gruz.
p6::)req-), ural. *piirii- "razbijati" (*piirek "odlomak": fin. pare, komi pyrig
"mrva, odlomak, ostatak"), drav. *pari-/*pari- "trgati, lomiti, rascijepiti" (ta-
mil., malajalam. paii- itd.), alt. *p'ofi.i-1 "trgati, drobiti, trti" (turkij.:
t. iiz- stturkij stujgur. iiz- "trgati, lomiti"; srmong. hiiri.i- "trti";
mand. furu- "sitno narezati", evenkij. huru- "drobiti, mljeti"; korej. pur-
"na na dijelove").
usporednica jest sinotib. *phraj "rascijepiti, razdijeliti"
(tibburm. *bra rascijcp\jen, razdijeljen": kanauri bra
puteve", pra "rairen", karen. bra "raspren", burm. pra "podijeljen na vtse
dijelova").
posao, gen. pasla . .
"rad, djelo" nije u svim govorima hrvatskog jezika (1
Takvo jo u slovenskom posel, gdje je jo i prvotno
"glasnik, sluga, usp. i boi poscl "grom".
Dakle prvotno je "glasnik, poslanilt, no kasnije je ono izgubl-
jeno - je zamijenjena poslamk, iz;is/anil; glasnik.
V. slati.
posj eti ti, p0sjeum
iz r. posetft', (usp. stsl. posetiti, posetQ). - Usp. pO-
sjet, /)Osjeta, p0sjetnicE1.
497
Pol_azno je "gost_':. t<;> sadri ie. *set-. je ie. *swet-:
faetairos .drl!f, pnjatclj'', hetafra "druica, prijateljica,
(usp. hctera), hom. "suplcmenik, saveznik",
ht. svec1as, svet1s gost".
To je *swe-t- (usp. alb. "sebe" < *swe-ti-), sa swc- od *se- "sebe,
svoj" (v. SVOJ).
poslije
Od . .Priloga . s genitivom *posle: stsl. posle, mak. posle,
ste. d1Jal. pasl1a. ukr. pislja, st. posli, bjr. pasija, -
Usp. na1posl1je.
Po do za to v. u slijediti.
Je .da su J?OShJe 1 nastali od {usp. stsl.
1 bio kao u pn;e (v.). je i
Utjecaj tih dVJjU flJCCI.
postelja
Usp. st. :, J>?stelji. - Od psi. *postelh/*postelja: csl. postelja,
mak. [>'?Ste/a, sln._PfJsfcl1a, c. poste/, poste!, dlu. polap.
p. posc1el, r. poste!, gcn. dijal. postelja, uk.r. posf!l', gen. poste/i.
_P?lazan jC *stblati, *stcljp "iriti, strijeli" {sin. stlati,
stlat1, r. stlat', stel1u).
. .Y tome je indoevropski kQrijcn *stel(a}- "irok": hct. italk- '1atiti gla-
"krov" ( *st f -no- }, Jain "irok" ( *Jai- < *stla-to-), Iat.
1
Jatus
mok ( s.tla-; latus > roman.: rum Jat, tal. Jato, sardin. logudor. /adu, reto-
rom. engadm. lcd, fr. prov. lat).
le* *stel(aJ-:f.. jest od *stclx-(*stiex-, to je od
s1rok : ?!<3rt. dtJal. qala ' nisko mjesto, nizina"), altaj.
cal[a] {mong. p1sm. "rairiti se", halha calai-).
sinokavk. *:yvflA "irok" u sinotib.
( c;;tJ .' rasmti se (t1bb,urm. *jal dalek": karcn. tsan, lucj llil "dalek, odvo-
JCn ), SJevkavk. *JalH11 'ravan".
postolar
Izvedeno o_d p(Jstol m p(Jstola ., to je od psi. *postoh/*postola: bug.
posta/, sin. posto/, gcn. postola, p. posto/, r. post6ly . nm. "sandale", ukr
posfJ1, gen. postoJa itd.
pod sadri ie. *pod- i *to/-, usp. stind. padatalc dv. "potplati", v.
"k iz usp. t. post
oza (sto Je iz uanskog, usp. srperz. post 'koza ). To je manje Vjerojatno.
pota
k je . iz Post, ta je u dospjela iz talijan-

t?,I. od !at. posita "postavljena": posita statio "postavljena

aru<?\ Je mjesto gdJe su se izmjenjivali glasnici ili unajmljivali od-
morru 1 sl. : Izvedene su potarina.
sluzba prerasta u prave potanske slube
1
g. Franz von Taxis wodi prvu potansku liniju,
1 s veze prema Milanu; 1516. g. kraljevskom
r lasticom porodica Tax1s dobiva pravo na organiziranje potanske sll.Ibe i
o se mo.derne pote u Evropi). '
Lat. pos1tus, pos1ta, pos1tum jest particip proli glagola p{jncrc, /)Ono "sta-
498
r staviti metnuti, poloiti; pruili; sagraditi" (> roman.: rum. pune, tal.
VI ;r:,O sardin'. logudor. p6nnere, furlan. p6iii, p. ponc:. port. por, le od ponere
"nesti jaja": tal. (bolonj.) p6nder, furlan. pond1, fr. pondre, ponre,
kata!. pondre). - Usp. eksponirati (se), eksp0nfit, kom-
ponirati, komponenta; prop0nent/proponent; opomrat1, oponenti
oponent; imponirati; deponlrat1 itd. . . y , _
Iz Iat. positio proirila se u nas
- usp. dalje i compositio "sastavak, , d1s-, prae-, C:-". .' ap , OP, :.U
kompozicija, dispozicija, propozfc11a, ekspoz1CJJa, apoz1c11a,
opozicija (u u evropskim jez1c1ma od XVIII. sl., po takvu
u engleskom) itd. . y . V , /k ft
Od lat. compositus "sastavljen, slozen (1z cega je ompoz1
"sloenica smjesa"; usp. kompozftor/komp(Jzitor), zapravo od z. roda com-
posita, roman.: tal. composta stfr.
- Iz stfr. compost jest engl. compost umjetno organsko gnoJtVO , iz. je
u nas kompost/kompi3st. - Iz francuske je k nama dola, Vjerojatno
kroz kiJmp6t, gen. komp(Jta. , _ . _
Od Jat. depositwn jest dcpost . fr. ulog;
dite, spremite, stovarite (1z toga }e gen . ffepoa. Iz lalm.
skog je dep0zit, gen. depozita (danas 1 depozit, gcn. -a) ulog, polog, zalog,
pohrana". _ _ * _ , _
Latinski glagol p0n0 jest od *po-smo (preko pozno), usp. perfekt posw,
st. sinO (perfekt si!f. j: st. i
usp. situs "poloen, postavljen j.c
srednjovjekovnom latinskom uncruca s1tuat10 stanje (iz toga situa-
cija) te glagol situarc (usp. sitwrat!. (sef). . _ . _ V
Jo nije dana sigurna za smo'. se samo s
eao '_'putam, odustaj;_m: bt bJlO mdoevropsko SeJ
( *se1-n- u *si-n- u latinskom, se1-a- u grckom. ).
potomak, gcn. p0tomka V y
Od priloga patom (tako i u sin., c., r.), sto je po tom, v. faJ. - Od toga je
i potomstvo. . . .
1
._
Prema sadanji, tildanJi je od potom analogtjom po onjl.
psi. *porgi,: stsl. pragi,, bug. pritg{bf), mak. prag, sln._priig, gcn.
prah, prah, glu. proh, dlu. po_rg, p. prog, gen. progu,
por6g, gen. por6ga, ukr. porih. gcn. porohu, bJr. paroh. . _ no
Indoevropski je korijen *pcrg- d.eblo: stablo _ ( ..
stablo"?): sti sl. forkr "motka, batina, palica , pergas.
mac", a najvjerojatnije ovamo ide Jat. pcrgula IZboj, streha, SJeruca
njenica od *perga "grede, balvani"). . . ,. ( " ire-
Vjerojatno je *perg- od *per- ''biti, udarati, SJCCI ':' pra!?' s. pro .d
njem -g-, usp. arm. hflrkanem "bijem, ix:rim se , st1r. orcaJ
"udara, ubija", srir. , kimr. om "smrt" ( *porg-no-s. 1lt -na).
prah / hll
Od psi. stsl. prax'b, bug. prax, sin. prfih, gcn. pr,U/a/pr;1
prt1ch, r. p6rox, gen. p6roxa itd.
499
Usp. praan, pr/Jna, o ( *porMo0bf), praak, gen. praka ( *pori,kb),
ina ( *porina), praiti ( *porit1) itd.
Od *p11rXD jest prh, dalje pfhnuti, pfhne "trunuti, gnjiliti", N1spfiti se
se", pihao, pihla, o ( J:.orXDloOb}), pihak, pihka, o ( *p11r>.'Dkb(jb}) itd.
Indoevropski je korijen ])ers- "mrviti": stind. . "aren", slisl. fors
"vodopad", latv. parsla "snjena pahulja", parslas isto, hct. pappari- "brzigati,
prskati" itd.
V.prskati.
pramen
St. prami, gen. pramene. - Od psi. *pormy, gen. *p6rmene: pramen,
pramen, glu. promjen, dlu. promje, p. promien, ukr. promili
Kao to je od kamen naknadno kam, tako postoji i prlim (i da-
lje pramak. gen. pramka, te pramik od toga gen. zbirna
imenica pramenje.
Korij en *por- isti kao u *pori/i (v.).
prase, gcn. praseta
Od psi. *pBrsr;, nom. mn. *pors<;ta: csl. prast;, gen. prasr;te, bug. prase,
mak. prase, sin. prase, gcn. i prase, gen. praseta, prase, prasa,
glu. proso, dlu. prose, p. prosit;, polap. pors<J., ukr. porosja. bjr. parasj;i
(usp. r. porosenok. mn. porosjata).
To je od *porS'b (usp. i izvedenicu *porsf,ch > prasac). to je
od ie. *porJfos "prase, mlada svinja": hotsak. pa'sa (< *parsa), kurd. pw-s
("svinja"), p<5rkos, Jat. poreus (roman.: rum. pore, veljot. puark, tal. porco,
sardin. logudor. porku., retorom. engadin. pi.ierR, fr., prov., kata I. pore, p. pucr-
co, port. porco), umbr. pw-ka, sri r. ore, v. dijal. tarre ("vepar"), stcngl. fearh
("svinja"), engl. st. farrow ("odojak"), stvnj. /;1r(a)h (usp. njem. Ferkcl; germ.
*farhaz), lit. pafas ("prase; brav, nerast"; usp. paiiena "svinjetina"), prus.
parstian.
Najvjerojat nije je finougarsko "svinja" (fin. porsas, est.
pijrsas, udmurt. pars itd.) ranoiranska - iz vremena dodira Irana-
ea, koji su se selili u Srednju Aziju iz sjevernog Pricrnomorja, s Finougrima.
Sama pak je *porl<-o-s najvjerojatnije od *pcrJ...:... "aren,
pje?a" (stind. pf sni- "aren, pjegav", perkos isto, srir. ere "pjegav" i dr.):
to Je zato to su divlje svinje do dobi od oko est mjeseci imaju
kou s pjegama i prugama.
prati, perem
Od psi. *phrfiti, *perO)Q "udarati" ( "prati"): csl. phfali. perp, bug. perja,
mak. pere, sin. prati, perem, prati, peru, prat; glu. pjcru, dlu.
Pra.S, peru, p. piort;, r. prat', peru, ukr. prftty, bjr.
duljenjem h i u *pimti u ispirati, spirali, prepirati se.
PnjeVOJOl stupanj o u napor, sp()r, prijepor.
prijevojni stupanj u raspra (pa od toga rfispral'a).
Indocvropsk.i je korijen *per- "udarati": stind. pftam1 ''bitka", av. parat-
isto, arm. htlfi "udarih'', orot "grom", alb. pres klati", lat. prcm6
"tiskati" > roman.: ta!., sardin. logudor. prcmerc,
pnembrc, prcmdre, prov., kala I. prcmer, stp. premcr), prcssus "stisnut,
(usp. engl. prcss "tisak"), impressio "utiskivanje'', compressio "stiska-
nJc''.. "stisnem" (usp. impresija, kompresija, komprimirati). lit. pclti,
Pcnu udarati , !atv. peri, peru isto.
l
500
je izvor *pMA "udarati": ?afraz. *pr- "rezati, razbijati" (scm.:
akad. paru "krojiti, rezati"), kart. *pir- "iati, (gruz. pir-).
V. Perun.
pratiti, pratim
Od psl. *pratiti: bug. prata, mak. prati "slati", sin. pratiti.
Iterativ j)rfitjati: "slati"
Povezuje se s *portja "rad" u prace, p. praca, st. proca.
Ako bi bilo povezano *pratiti i *portja, onda je to ie. *pera- < st. *perx-:
od osnove II *prex- > *pra-.
Indoevropski je korijen *pera- "prenijeti": stind. piirayati "prevede, pre-
veze" ( *por-eje-), arm. hord "stupiti", peiro "prijedem" ( *per-jO), alb.
prure "donoenje", shporoj "izbosti" ( *dis-pera-jo), shpoj "izbuiti" ( *dis-pe-
re-jo), shpie "odnijeti" ( *sem-pcr-o), lat. porto "nosim, opremam" (portare
"nositi" > roman.: rum. puri a, tal., sardin. logudor. portare, retorom. engadin.
porter, furlan. porta, fr. porter, prov., kata!., p., port. portar; usp. fr. portablc,
iz je portabl "nosiv, prenosiv"), got. faran "putovati", stengl. faran,
stfriz. fara, stsas., stvnj. faran, nj. fahren "voziti se" itd.
V.prt.
prav, a, o
Odr. pravi, a, o. - Od psi. *praVb, a, o, odr. *praVbjb: stsl. praVD, bug
mak. prav, sin. prav, pravi (prav "pravo"}, pravf, r. pravyj (prav, prava,
pravo) itd.
Mnogobrojne izvedenice: pravili, napraviti, p6praviti itd. ; pravac, pravo,
pravda, nepravda, iipra1
1
a, iipraviti, iipravljatVupravljati, sprava itd. Smatra
se da su od istoga izvedenice s umetnutim o: p6raviti "upravljiti", op0raviti
(se), op0ravak/oporavak itd.
Psi. *prfiVD sadri ie. *pro-wo-s, s *pro- koje je i u psi. pra- (usp. prit-
djed, praizvedba, prajczik), s korijenom *per- (v. prvi, pred itd.}. Usp. stind.
prabhU$ "jak, vjet, sposoban; gospodar" {indoarij.: pali pabhu- "go-
spodar", pahii- "sposoban", prakrt. pa(b)hu- "pristao; gospc>dar", srhind. pahu
"mu; ljubavnik" itd.), lat. probus "dobar, uredan" ( *pro-bhw-o-s, pro-
bare "ispitati, razgledati", od toga roman.: tal. provare, sardin. logudor. proa-
re, retorom. engadin. prover, furlan. prova, fr. prouver, prov., kata!. proar,
p. probar, port. provar; iz latinskog ili talijanskog jesu probati, prob;1, usp.
jo probabilan, probflcija, dalje oproban-, izvedenica je Jat. prouiJ1cia, prvotna
"vlast, to je od *prou-inquos "koji ima vlast, koji ima pra,o"; iz
latinske je provincija), stisl. framr "koji stoji naprijed, koji stremi na-
prijed", stengl. fram "silan, jak, hrabar".
Usp. *pro-w- u gcrm. *fraw{j)an "gospodar, gospodin'', od j e
frawja "gospodar", stnord. Freyr (germ. *frawjaz; u skandinavskoj
bog koji simbolizira biljke, urod, bogatstvo i mir). Izvedenica od takve
jest izvor stsas. friia stvnj. froU\va, nj. Frau isto. Usp.
1
stnord. (u skandinavskoj mitologiji boginja plodnosti, ljubavi i ljepote).
prazan, prazna, o
Od psi. *porzdMb(jb} stsl. prazdMb, bug. praz(d)en, mak. prazen, sin. prk-
zen, prazna, prazdnj itd.; *porzdbnjb u r. por6nij i dr. _
od *porzdb, u je ie. *pors-do-, usp. hel. P<1rs-
bjeati", germ. *ferzan "udaljavati se''. Indocvropski je korijen
*per-/*por-.
Za usp. psi. *pustb : *pustiti.
Ovamo praznik, praznovati.
501
pfdjeti. pfdi
Od psi. *pMdlti: bug. pbrdja, mak. prdi sin. prdeti prdf. pr
1
e-11 r
perdet' itd. ' u'
sprdati se, spidnja, posprdavati se, pesprdan/pO-
sprdan, posprdl;iv itd.
<?d *Jx:rd-: pardate "prdi" (indoarij.: hind. piidna
! pafi1'!ava_ itd.), !J!!dun, dameli pa<J-, kalaa pad-, av.
p,ara8a!,t1 _ , JJ!r1fma1 , alb. pjerdh "prdjeti", kimr. rhcch
prdae. , sv. : f.;erte, stengl. fcortan, engl. fari, stvnj. fer-
zan, nJ. _farzen, ltt. perst1, per<J!1i:. !atv. pifst, pyfdu/pifdu
To jC :vukooptsno, kao 1 te. *pezd-: bdeo "prdim", Jat. pedo isto
( > roman.: sttal. pedere, stfr. poire, prov. peire, p. peer); p&
de>f . ( *pozd-ek-s}, psi. *pbZdeti (hrv. kajk. pezdeti, sin. pezdct1). -
Astnulae11om p-zd- > b-zd-: h. bilzdjeti "prdjeti; smrdjeti'', usp. Jit. bezdeti,
Jatv. bezdet.
pred
*perdb: stsl. predi,, bug. pred, mak. pred,
si?. pred,_ e. J?fcd. sle. pred, gluz. pfcd, dlu. psed, p. przed(e}, r. pered, ukr.
pered, bjr. perad.
. !-}sp. er&fak, pretka*. mn. preci ( J>er!Dh). mn. ( *perdji), nit-
( naperdb), ispred ( JbZperdJ,), prednp ( *perdb11b(jb)), prede (kompa-
Asr. roda, *perd1e). Ovamo prije, s dj > j, starije < *per-je (zato
ik. pn, ek. pre"l itd.
(
*perdJ, ima *per-, a -d- jest prijevojni stupanj glagola *deti
v. d1et1) - usp. *nadJ,, *podJ,, *sgdb itd.
jest ie. *per-, usp. stind. pari (> smhal. pere-; u
mno?1m fljec1ma u mdoarijskom), av. pairi, lat. per (roman.: rum. p(r)e, ta!.,
s.ardin., retorom. per, furlan., fr. par, prov., katal. per) peri (prvotne Joka-
hvno -i), got. _fair- "pre-", nj. ver-, lit. pef ''kroz", _p6r- "pre-" itd.
!e . !xr- jest ocd" nostr:*P.Er/J. afraz._./Jr< vrh" (arap. far<
vrsak '. hebr. . glavru *p1r- (gruz. P.ir-
usta, ',, ) .. ural:*pera "zadnJt kraj" (fin. pera isto,
st. .vrh ), PI-f.. za?njt _kraj (telugu pif:.u "odzada"}, alt. *p<era
donJt erga don11 kraJ resetke jurte"; mand. fcre "dno").
* .Pos.toJ,e 1. usporednicc; usp. naprimjer austronezijsko
bir-bJr kraj, vrh, rub".
presti. prede
Od_ psi. *p_i;cc!<J: _ stsl._Pn;sti, bug. preda, mak. prede,
sin: pr7st1, _Pr<fdem, c. p_r1st1, pnasf, glu. dlu. p. r.
Pr;ast, pr1adU. ukr. pr;asty, bJr.

P!e_slC?), od je preslica; u preljen

Prs ')en; u prcl;a itd. '
se s lit. sprendiu "nategnuti" !atv. spriest "nategnuti
rastegnuti". ' '
lndoevropski je korijen *sp(h)erd(h)-.
prezati, prezam
"trzati se iz sna"; od toga "bojati se, plaiti se" (usp. ne
I
I
I
I
I
I
I
502
preza ni od - Usp. oprez m, opreza ., pridjev oprezan, oprezna, o.
Od psi. (pa onda po prezentu, koji je kao prr;z-
jp, infinitiv *prr;zat1).
S prijevojnim stupnjem o *prpgb u prOg "skakavac, skok" (XVI. st.),
*prpgati u prilgati "skakati upropice".
lndoevropski je korijen *(s}pren(a}g- "skakati", koji je npr. u engl. spring,
nizoz., nj. springen "skakati" {germ. *sprel)yan).
pri
Od praslavenskog prijedloga *pri: stsl. pri, mak. pri, sin. pri, pfi, r. pri itd.
To je ie. *prei, usp lit. prie "pri, u, kod", prfe-, prie-, prie-, prf-, Jat v.
prie-, prus. prei "k, pri". - Dalje lat. prae "ranije, pred" ( *pr-ai; roman.:
rum. prea "jako, veoma, vrlo"), stlat. pri (usp. primus, prior, v. prvi), paraf
"pri" itd.
Polazno je ie. *per - v. i u pred.

Od psi. stsl. "poslovica, bug. "ale-
gorija, parabola'', sin. "trenutak; svjedok; slrus.
"nesretan r. "alegorija, parabola", ukr.
poseban bjr. "neugodan sram".
Izvedeno od glagola *prifDknpti, koji je od *tDknpti - v.
prljati. prija
Od psi. *prijati: stsl. prijati, prijajp, sin. prijati, prija, plati, pffti, r.
prijat' itd.
Izvedenica je *prijatelb: stsl. prijatelb, mak. prijate/, h. prijatelj, sin. pri-
jatelj, pfftel, priatef, r. prijate/' itd. - Tome je usporednica stisl. frirf
ili "ljubljeni; ljubavnik",stvnj. friudil, srvnj. vriedel "enik, mu".
Usp. prijatm(jb) (prtjatan, prijatna, o); *prijazm{jb) (prijazan, prijazna, o),
to je od imenice *prijazl1b (prijazan ., gen. prijazni, u XIV. st.).
lndoevropski je korijen *prei- "voljeti, biti drag": stind. priya.(J "drag"
( *prij6s-, indoarij.: pali,prakrt. piya-, sindhi piri, lendi pia "dragan; mu'',
pandabi pi(a) "prijatelj", piu "dragan, mu", stasam piu '1jubavnik", srben-
gal. piya "drag, mio", bihar. pjesn. pi(ya) "mu'', maithili pia, bhodpuri piya,
hind. piu, pi, piya, gudarat. piyu "dragan, mu", marathi piyo, pihil, sinhal. pi-
ya "mio, drag" itd.), prfyate "zadovoljan je, uiva" (indoarij.: rom.
piryav- "kurvati se", pir- "voljeti", pireno "drag,
mio", (gurbetski) phirano "dragan", (Vels) pirav- "snubiti, mamiti",
ska) pirab- "spavati s nekim"), prinati "raduje se" (indoarij.: pali pinet1,
prakrt. pinia- "zadovoljan", sinhal. pijianava "biti drago"), kamir. prayun
padati se" ( *pri-ya-), av. frya- "drag" ( *prij6s), hotsak. briyfi '1jubav
(iran. *friya- < *prijo-), sogd. fry- [friy] "drag, mio", ikaim. fri "dobar, ugo-
dan, prijatan"), frinfiiti "ljubi, cijeni", nfrigij. priei(s) dat. "dragoj, miloj?", kimr.
rhydd "slobodan" ( *prij6s), got. !reis, stengl. engl. free, stsas. fri,
vrij, stvnj. fri, nj. frei isto {germ *frijaz < *prij6s), gol. frijon "voljeti", nJ.
freien "prositi djevojku, eniti se" (od toga je izvedeno Freier(smann) "pro-
sac, enik", iz je u nas u frajer "momak, sleng!_.
fr&:JJan (germ. *frijOjan, to odgovara praslavenskom *prijati), got. fr!-
jonds "prijatelj", stnord.frt.endi, stengl. engl. friend, stsas. friund, ru-
zoz. vricnd, stvnj. friunt, nj. Frew1d (germ. *frijondaz, to je izvedeno od
*frij6jan); prliUs praeia, prau "krotak, mek'', !atv. prieks "radost, veselje".
503
To je poteklo od nostr. *pErA "biti drag": afraz. (sem.: arap. faral;i
radost"; nfr "biti dobar"; berb.: tamaek i-frar, ku.: bedauje nelir),
turk. *(h)ar{ii] u *erke/*iirkii "drag" (to je u imenu Atiline ene, Hiirkii, u
zapisu Hereka, u Germana Herkja), cri "veseo".
prij e
Od starijeg preje (usp. ikavski pri, ekavski pre), to je poteklo od prasla-
venskog prijedloga *predje (ide s genitivom): stsl. prede, h. prede, (u
govorima), sin. prfje, pr?j pfize, glu. prj6dcy, dlu. pfezy (st. prjeze),
stp. przedze(j), r. peree, dijal. pere (prede csl.), ukr. perie, bjr. pere.
Usp. otprije, isprije.
Psl. *predje jest komparativ za prilog *percfh {v. pred). - Imenica
mn. "preci" po je pridjev, a pridjev je nastao od priloga
*percfh ( *perd- + pridjevsko -.ft,).
to se glasovnog razvoja usp. Ljubovija < *Ljubovida (pridjev . ro-
da na -ja od imena Ljubovid). Vjerojatno je bilo i utjecaja priloga pi3slije.
Od takva komparativa bio je nov pridjev, (tako
npr. u XIII. st.), a od toga su nastali oblici prednji (no i psl. *perdnji,) i pre-
(s -anji po analogiji s dananji, sadanji itd.).
prij esan, prijesna, o
Od psi. *preskm(jb}. stsl. bug. presen, sin. prefsen, pfes-
nf, r. presnyj (presen, presna, prsno) itd.
Usporeduje se sa stfriz. Jersk "svje", nizoz. vers, stvnj. frisc, nj. -
frisch (iz toga fr'Jak, frika, o, friak, frika, o, vriak, vrika,o), to
je od germ *friskaz. Tada bi psl. *presk- bilo od ie. *proisk-, a germ.
*frisk- od *prisk-. - Iz germ. *friskaz jest roman. *friscus, od je tal.,
p., port. fresco, fr. frais.
Po drugom praslavenski je pridjev srodan s lit. preskas "pri-
jesan"; tada bi se oboje izvodilo od ie. *pres-ko-s.
pripovij edati, prip0vijedam
Usp. propovijedati (to je moda prevedenica latinskoga glagola praedica-
re), napovijedati, ispovijedati, zapovijedati itd. Imperfektivi
- dop0vjediti, prip<)vjediti, zap<)vjediti itd.
Odglagolske imenice zapovijed ., propovijed Tspovijed . itd. Ap-
st.r.aktne imenice zapovijest ., Tspovijest, prTpovijest, pi3vijest; usp. i prTpo-
VIJetka.
Bez prefiksa psl. *vedati, je polazno *vesti, *ved171b "znati" (st. i u
govorima vem "znam").
U tom je ie. *woid-, od korijena *weid- "vidjeti, znati". - V. vidjeti.
prit
I prit, gen. prita. - Od psi. gen. csl. pryfb, bug. prit,
mak. prit, sin. prff, p. pryszcz, r. gen. ukr.
Izvedeno sufiksom -Jb od opisna glagola *prfskati. - V. prskati.

Prvotne ?ilo "ono to prethodi ljetu": prefiks
Pro- (nekad je 1 u nasem jez1kti bio 1 prijedlog, usp. npr. dijal., u Crnoj Gori,
proz "kroz"; usp. r. pro "o, za": slyat' pro kogo o komu, za neko-
imamo, sa. npr. u "unaprijed neto (Ima
t druga npr. svrenost radnje: prOdati, prOdrijeti.) Nastao je
504
od ie. *pro (stind. pra, av., stperz. fra-, pro 'ispred", pro-, ir. ro-, got.
fra-, nj. ver-), koji je povezan s *per (taj je u psi. *per > h. pre-). V. prvi.
Drugi su nai nazivi za naprimjer mlad/eto (Istra), tj. "mlado
ljeto'', kajk. protuletje, protolitje, protulitje; usp. bednjansko (to bi bilo
od *ulelbja "neljeto" (za u- v. umiti se).
U naem je jeziku praslavenska dioba godine na godinja
doba (*vesna, *leto, *esem, *zima), no s drugim nazivom za
godinja doba imamo jo npr. u ( op0re, kheimon) i la-
tinskom (uer, aestas, autumnus, hiems), a tri npr. u hetitskom (hameha-
zena- "ljeto/jesen", gima- "zima"). Praindoevropski sustav i-
mao ih je tri: *wes-r/n- *sen- '1jeto/jesen", *gheim- "zima".
Naa vesna ime) jest a vjero-
jatno je iz Psi. *vesna odraeno je u stsl. vesna,
sin. vfsna, vesna (vjerojatno iz ruskog, no usp. dijal. vesno), vesna, r.,
ukr. vesna, bjr. vjasna. Bit da se upotrebljavala i kao ime slavenske
boginje - Od ie. *wes-r/n-, to je npr. u stind. vasantcil}
(indoarij.: pali vasanta-, prakrt. vasamta-, sinhal. vasat-; usp. stind. vasar "ra-
no; zora"), akun wosllnt, kati wosut, dameli basan itd. akun,vaj-
gali was "dan" (arij. *vasar-), av. VaJJri- ("u (w)ear, arm. ga-
nm, !at. uer (usp. *primauer - to je od primo uere. s primus
"prvi" - u prov. primver, rum. primiivara, tal. prima vera, retorom. engad.
priimavaira, kat., p., port. primavera), stisl. v;ir, lit. vfisara, vasara ("ljeto", a
pavasaris latv. vasara f 'ljeto").
To *wes- nastalo je od korijena *awes- "svijetliti " (*a- < *H-?), koje
je npr. u *(a)us-os- stind. ., prakrt. usii, av. ua, ros
( *ausos), lat. aurora ( *ausosa; roman.: tal. stmlet. oror, tal. aurora, sardin. lo-
gudor. aurora itd.), lit. aura, !atv. austra. - Isti je korijen jo npr. u !at. aus-
ter "juni vjetar, jug" (roman.: rum. austru, tal. ostro, stfr. ostre, prov. Ewstre,
p., port. austro "juni vjetar"; od lat. auster je austriilis "juni", po
je (terra) australia, tj. ime Australia), stnord. austr "istok'',
stvnj. 6star (usp. Oster- reich "Austrija": ukrtanjem s Jat. auster
je lat. Austria), stengl. easte, engl. east 'istok" (ime plemena
Ostrogota Goti"). - Od istog je korijena vjerojatno i indoev-
ropski dijalektalni naziv za zlato *aus-/*wos- (< *Hau-s-/*Hwos-): lat.
aurum (roman.: rum. aur, veljot.yaur, ta!. oro, fr. or, stprov. aur, katal. or,
p. oro, port. ouro), sabin. ausom, lit. auksas (od *auskas), prus. ausis, toh. A
was, B yasa, arm. voski.
promoliti (se), promolI
izmaliti (se), pomO!iti se "pojaviti se, pokazati se". Usp. i namir
liti se, komoliti.
Polazno je psi. *moliti: sin. moliti, molim "pruiti (ruku itd.)". - Usp.
*moleti u sln. molim "strati".
Izvedenice su *pomo!'b/*pomola: hrv. p0m0J/p0m0J (usp. na pomolu), pC-
mola, sin. pom0/. .
Imperfektiv s duljenjem o i5 u *malati, to je u izmalati te dalJe
izmaljati, pomaljati (se), promaljati (se).
Stupanj redukcije jest u *mhl- {usp. *jbZmbljp u stsl. im-
perf.
S duljenjcm b i *milati, *mileti, *militi, usp. mfljeti, nv1I, nv1iti, izmf-
Jati (se), raznv1iti se.
/
505
Pomilja se na to da je to ie. *mel- koje je u molein lat. 1110-
Jior "idem, gibam se".
Po drugom polazno je ie. *me/- "gora, uzvisina": hotsak. mala
"vrh", alb. ma] "gora, planina" (*mol-no-), male "vrh" (*mol-ja), geg. moje
"uzvisina" ( *mel-ja), ilir. *ma!- u toponimima, srir. mell "okruglo brdo"
( *mel-no-), latv. mala . "obala", toh. B me/te "uzvisina". - Korijen *m;t/-
je u paleobalkanskim toponimima: Malu.a (sredite provincije Dacia
Maluensis), Ad Malum (u Meziji), ilir. Dimallum, Dimale, Dimale "dvije
gore", Trima/a (kasnije !at. Trimontiwn stmaked. Maleiaon 6ros,
Ma/oca, Malion, k61pos Maliak6s, mesap. Maluentum, Malontina; usp. rum.
ma!, istrorum. tnQI "obala" (iz - U Maloj Aziji: Malene (u Mizi-
ji), Malia (u Kariji).
To *me!- "gora, uzvisina" jest od nostr. *mALA "gora, planina", to je
jo u afraz. (sjevberb.: metmata malu "uma"; sjeverni omotski: zajse, zer-
gula melo ''kamen, stijena"; boleva mala "uma", gera mEIE11a
"grmlje"), ural. {nenec. miil "vrh, kraj"}, drav. *mal- "gora" (tami!. malai,
malajalam. mala, telugu mala), alt. (korej. mallo "vrh").
Bio sam predloio ovakvu etimologiju: da je polazno ie. *me/- "pokazati
(se), vidjeti {se)'', to bi, skupa s afraz. (ku. *T1111Jl11 c - "gledati": bilin mi/i<j-
"gledati, obazirati se", kvara miil- "obazirati se, promatrati", soma!. mala
"misao'', oromo miJ< u- "pogled" itd.) bilo od nostr. *mALTA "vi- djeti, biti
- Od tog nostr. *mALD1 bilo bi i etr. malena "zrcalo, ogledalo" i
nivh. *ma!- "to je vidljivo, to je blizu" (u malagud' "prinijeti blie", malaj-
"pribliiti se", ma/af"nedaleko, blizu").
prositi, prosim
Od psi. *prositi: stsl. prositi, prop, bug. prosja, mak. prosi, sin. prositi,
prosim, prositi, prosit', glu. dlu. posys, p. r. prosit',
proli, ukr.prosfty,
Izravne su usporednice lit. prafti "moliti", latv. prasit "pitati, traiti".
Polazno je indoevropsko *preR-/*nR- "pitati; prositi, moliti": stind.
Pfcchati "pita, trai" ( *PfK-sKe- fi; indoarij.: pali pucchati, prakrt. pucchai;
rom. (evr.) (rum.) pu-, (p.) sindhi "pi-
tati", lendi puchaIJ, pandabi pucchJ;ii, zappahar. pucch(ia, nepal. puchnu,
asam. pusiba, bengal. puchii, orija puchibli, maithili puchab, bhodpuri puchal,
hind. puchnii, gudarat. piJchviJ, marathi pusIJe itd.), pra$nftl:i m "pitanje" (pali
paiiha-, prakrt. pasiI}a-, pal}ha-, sinhal. piinaya), av. paraaiti "pita", hotsak.
puls- "pitati" {iran. "'J>rs-), sogd. ('}p(r)s- [apars-, pas-} "pitati", ('}wp'rs
[l.lp8rsl "pitanje", (*vi-prsa-), bal purs- "pitati", k.urd. pars-, pcrz. pors-,
!ad. purs-, putu puX:t- isto, arm. harc;anem "pitam" { "'J>rR-sK:- ), lat. posc6
'traim, zahtijevam" ( "'J>rR-sR-o), precor "molim" ( *preR-; precare "moliti" >
roman.: veljot. prekur, tal., sardin. pregare, furlan. prea, fr. prier, prov., kata!.,
stp. pregar), preces mn. "molbe", postulo "traim, zahtijevam" ( *por(c)stclo- <
*prR-sR-tlo-; postuliitum "zahtjev", iz toga postwiit "tvrdnja, zahtjev"), stir.
arco "molim", kimr. arctiaf. kom. arghaf isto ( *prR-sk-), srbret. archas, st-
e!l&l. fragian "pitati", stfnz. fregia, stsas. fragon, srnizoz. vriighen, stvnj. frfihcn,
fragen isto, stvnj. fraga "pitanje", nj. Frage (germ. *frego(n) <
ltt. pifti, peru "snubiti", toh. A park-, prak-, B prek- "moliti, prositi".
To je od nostr. "moliti, pitati": afraz. *brk (< *gr!{?) "moliti (se),
blagosloviti" (sem. brk: ugarit., hebr., arap. brk ''blagosloviti";
*bATAi<A "moliti": hausa blikanta tangale pere "moliti"), ?drav.
506
*vir-k- "moliti" (kui vrih-}, alt. *p<ir(u)- "moliti (se}, blagosloviti; proklinjati;
pitati" (turk. *(h)Tr-/*(h)i;,- "moliti turkmen. Tr.- t. dija!.
Jt(J)k, Jtg, sudbina ; mong. *<pJtu-ye- : mong. ptsm iruye- 'blagoslov1-
ti", halha "drati zdravicu"; tung.: mand. firLr "moliti se za
korej. pil(d)a "moliti (se}".
proso *"' 1 b , . k. I - I - I -
Od psi. yroso: cs . proso, ug. proso, ma proso, s n. pros9, c., s c., g uz.,
p. proso, dlu. poso, polap. priisii, r ., ukr. pr6so, bjr. pr6sa.
Vjerojatno prvotno "pjegavo, areno", od *proR-6m
Indoevropski korijen *perK:- (osnova II *preR -} "aren": stind. pf.Sni-
"aren, pjegav", perkn6s "aren", srir. ere "pjegav; tamnocrven" itd
vjerojatno i tat. pu/c(h)er 'lijep", stlat. polcher (disimilacijom od *porkros).
Taj je korijen i u *porsr; (v. prase).
prost, a, o
Od psi. *prosta(jb): stsl. prosta, bug., mak. prost, sin. prost, prosta,
glu.prosty, dlu.posty, p.prosty, r.prost6j, ukr.pr6styj, bjr.
pr6sty.
Od *pro-st-, gdje je st- od *stati (v.), a pro- prefiks (usp.
prokazati itd.} od ie. *pro, to je npr. i u stind. pra-, pro-, Jat. pro (ro-
man. "za": sardin. pro, fr. pour, p., port. por), lit. pro itd. - bi bilo
"koji stoji naprijed", dakle ''koji stoji sam".
prosvjedovati, prosvjedujem
Od toga imenica prosvjed.
Glagol je prevedenica protestieren, to je latinizam:
pro- prevedeno kao pro-, a imenica testis "svjedok" (usp. test). .
Sama latinska testis "svjedok" potekla je od starijeg oblika *terst1s
u parnici je svjedok strana, poslije krivca i (Usp.
nazivanje u het. kutru- "svjedok", to je od *kwtr-u- poslije
suca, tuitelja i optuenika.)
V. svjedok
prsa sr. mn. , .
Starije prsi . mn. - Od psi. *pbrsh ., mn. *pbrsi: stsl. prhSh, sln. prsi
mn., prs, r. pers', mn. persi itd.
Izravna je usporednica Jit. pirys, piriai ''konjska prsa". , .
Indoevropski je korijen *perx- "rebro; prsa": stind. pftru- . "rebro' (m-
doarij.: rom {Vels) p!t(avo), sindhi pas{i, hind. pasu .}. akun isto, pra-
sun pai "prsa", av. parasu- "rebro, bok'', stperz. parSu-, srperz. pahliik, kl as-
perz. pah1u, oset. fars "strana, bok".
prskati, prskam _ . _ . , .
I piskati, pfskam. - Od psi. *pnskati/*pn,skat1: mak. prska, sin. prskati,
prskati, prskaf itd. __ . _. . . , . . ' T
Usp. *pnsknQti (pfsnutVpfsnut1), *pfbScat1 < *ptDScet1 (prstat1, prs IJ.
(pftifi; ovamo ide raspfiti, pridjev raspren). ,
Psl. *prbsk- ide s *prfskati: prfskati, glu., p. r. prf skat
ukr. prfskaty, bjr. "prskati, brizgati" - to je, kao i brizgati
(v.}, zvukoopisno.
V.prit.
507
prst, gen. pista
Od psl. gen. *phrsta: stsl. bug. prist, mak. prst, sin. pfst,
prst, glu:l. porst, p. parst, r. perst, gen. persta, ukr. perst.
Jedine su indoevropske usporednice lit. piftas, !atv. pir(k)sts, prus. pirsten,
a su jo samo toh. AB prar "prst" (usp. A prfi-
rim . "prsten"). Indoevropska bi bila, za baltoslavenski, *prstos. Vje-
rojatno je sloena, sa -st- moda u vezi sa (i naknadno
kao *per- "naprijed" + *sta-). No prvi dio ima korijen *per- iz-
vodiv od nostr. *p[alr[iif "nokat": afraz. *p
1
r-, *p
1
r.:.s- "nokat, prst" (sem.:
hebr. parsa ''kopito"; ku. *pM(<;)- u soma!. far "prst"; *p!w{A)({J].) u
hausa farce "nokat, prst"; usp. s premetanjem em. *9upr- "nokat" u arap.
geez amhar. fafar, sthebr. #pporr;n "nokat", a i u ostalim
granama), kart. *pr{c)xa "nokat, kanda" (stgruz. gruz.
xil- "nokat"), drav. *ver-a/ "prst" (tamil,malajalam vira]), alt. *para(-aa)/
*p'Brii(-aii) "palac" (turk. *(h)iiraiik u jakut. iirbiix, *parvak_u tur.parmak
"prst"; mong. *rpere{g}ei u halha erxi "palac"; tung. *piiriiviin/*poral)lfn u
mand.
usporednica jest sinokavk. *bArA - *pArA "nokat, kanda,
kopito": sinotib. *Par, jenisej. *par.
prut
I prut; u nekim govorima postoji i . rod pruta. - Iz talijan-
skog (a ponegdje iz istroromanske persuto, prisuto .. (U
talijanskom je prosciuttto, presciutto-, usp. jutal., lukan. prezuttu, lombard.
persiit.)
Iz dalmatoromanskog jest perutak, gen. perutka (u Mikaljinu
pfukat, gen. piukta, (s premetanjem k-t > t-k).
Izvor talijanske, istroromanske i dalmatoromanske jest latinska
perexsiictus "sasvim isisan" (s per- i ex- za sa siictus od glagola
siicare, exsiigere {v. u sok). (Iz oblika *perexsiinctwn jest port. presunto.)
prt ., gen. -i
Od psi. *phrtb "put ili staza po snijegu": mak. prt. - Usp. *phllfna: mak.
prtina, h. pitina.
Glagol *phrtiti "praviti prtinu; gaziti snijeg": prtiti, pitim.
Od ie. "'JJ1-t-, usp. *per-tu-, *por-tu-, gen. *pr-teu-s "prolaz;
av. para/u m., . "prijelaz, gaz, most" (u hu-paraSwa-, s hu- "dobar",
je Euphrfttes, iz toga Eufrat), !at. portus, gen. portiis "vrata, dve-
rt; luka" (portus "luka" > roman.: tat. porto, sardin. logudor. portu, furlan. pu-
art, fr., prov. pori, p. puerto, port. porto}, porta "vrata, ulaz" (roman.: rum.
/>OartiL, veljot. puarta, ta!., sardin., retorom. porta, furlan. puarte, fr. porte,
Prov., porta, p. puerta, port. porta; iz latinskog je ili talijanskog porta;
ovam 1 Jat. portare "nositi"), gat. ritu- "prijelaz", kimr. rhyd, kom. rit isto,
norv .. fjord (iz toga . intern. stengl. , engl. ford "gaz, prije-
laz , stfnz. forda, ruzoz. voorde, nJ. Furt isto {germ. *ferpuz < *prt(Js) itd.
lndoevropski je korijen *per{a)- "prenijeti;
V.pratiti.
Prtiti (se), pi'tim
, na onda "natovariti, nateretiti". Usp. doprtiti, naprtiti,
uprtiti.
S - Jja- pit/jati "nositi; tovariti", preneseno "blebetati", "biti
508
{i s tlj > klj pikljati "biti Ukrtanjem sa epati na-
stale je epftljati, dalje eprtlja.
Usp. dalje i sl., te pitljag m, gen. prtljaga, i danas
prtljaga .
Nejasno. Ima li kakve veze s prt {v.)?
prvi, a, o
Od psi. *phrVD(jb): stsl. prhVb, prhvyi, bug. p'br0, mak. pr0, sin. pf0,
prvj, glu. st. pjerwy, dlu. ferwy, polap. par[w}y, stp. pierwy, r. , ukr.
pervyj.
Od ie. *pf-wo- (starije *prH- wo-), to je dalo jo stind. pilrvalJ (indoarij.:
pali pubba-, prakrt. puwa- "raniji, prvi", asam, bengal. pub "istok", orija pUbii
maithili piib sthind. puba "raniji, prijanji", sinhal. pw;a "star;
prijanji"); akun, vajgali piiw "lani", avest. paurva-, pourva-, stpcrz. paruva-
("prijanji, prvi"), hotsak. piriiyii {"prijanji", iran. *pfwyah}, alb. pare, toh. B
"prvi". U drugim jezicima odraeni su jo *pf-mo- (got. !ruma,
stengl. forma, engl. former, stsas. formo, lit. plrmas, latv. pirms), *pr-is-mo-
(lat. primus "prvi", to je onda zapravo i superlativ prema prior "prij e;
prednji" < *pri-jos, to pak je komparativ prema lat. pri < *prei; primus
"prvi" > roman.: rum. inprima "prvo, najprije'', veljot. prein "prvi", tat. primo,
sardin. primu, furlan. prin, istfr., prov., katal.prim, p., port. primo; usp. inter-
nacionalizme primftrijus, primaran, prioritet/prioritet i dr.J, *pr-is-to- (sa
superlativnim sufiksom -isto-, stnord. fyrstr "prvi'', stengl. fyrst, engl. /irst,
stfriz. ferest, stsas. turist, stvnj. furisto "prvi, najvii'', nj. Rirst "knez").
Korijen je ie. *per- "prednji kraj; naprijed, preko", i taj je veoma plo-
dan. Usp. *per(i) (od je prefiks pre- < psi. *per-, usp. i -pred, -prijed u
ispred, naprijed itd od *perdb, prijek < *perla,), *prei- (psi. *pri, usp. Jit.
prie), *prai (starije *prHi? - lat. prae), *JJr- (npr. u engl. for), (prefiksi
pro- u raznim jezicima od *pro-, nae pra- od *pro: itd.
dalo je, osim ie. jo i afraz. *pr< "kraj, vrak"
(arap. far< "vrak uha, kraj grane", hebr. pera< "glavni"; bedauje fir '1ice"),
kart. P.ir- "kraj, vrak" (gruz. P.ir- "usta, lice, kraj", P.irwel- "prvi"), ural.
*pera "vrak" (fin. pera ''krajnji, zadnji dio"), drav. "zadnji kraj" (ta-
mi!. pif:aku "zadnja strana", telugu piJ:.u "odzada"), altaj. *p<erii ili *p<iirii
"donji dio, dno" {kirgis. erga "donji dio reetke j urte"; nanaj. piiriig "dno",
mand. fere isto).
priti, pri
Od psi. *p'briti. - Usp. *poriti u pridjevu naprait i glagolu napraiti
"malo priti" (usp. sin. praiti, pratiti).
Psi. *porga j est u Praha "Prag" (naselje na paljevini ume, za
usp. Poega, Poarevac), usp. silpraica pepeo".
Ovamo i pfgav, a, o, usp. mak. prgav, bug. pngav ( *pbrgai'b{jh}).
Usp. lit. spriiginti "priti, te spr6gti "prsnuti", !atv. spragt isto.
Indoevropski je korijen sperag- "skakati" (v. u prezati).
penica
Od psi. *pbenfca: stsl. pbenica, bug. penica, mak. si n. penica,
penice, dlu. penica, glu. pcnca, polap. paseneica, p. pszcnica, rus.
penica, ukr. penicja.
od *p.ocn0 (u hrv. peno, p. pszono, r. pen6 "proscna prckru-
pa" itd.), to je part. pr. pas. *p.oem, "isitnjen, zdrobljen, iz mrvljcn" od glago-
509
!a *phxati, *pbp "drobiti, sitniti, mlatiti, (u kajk. i u starijim
pahati "udarati, bosti, podbadati", r. pxat' "gurati" itd.).
Indoevropsko *peis-/*pis- "drobiti, sitniti, mljeti" specijalizirano je za
ito i uglavom ima odraze takvih i bliskih stind. pina$fi "mrvi, dro-
bi, melje" ( *pi-n-es-), pi#aJ:i "izmrvljen, izmljevcn; brano; ( *pis-
- t6-s), sr. "brano" { *pis-16-m) - usp. indoarij.: pali piffha- sr.
'"izmrvljeno sjeme; prano", prakrt. piffha-, pef fha- "brano", hind. pifhli "slat-
ki od riina brana s kokosom i sinhal. pifi "grubo mljeveno bra-
no; praina" itd. -, "onaj koji drobi", av. pi-ant- ' 'koJI mrvi", pita-
izmljeven" (usp. onda npr. perz. pist "brano od poprenog zrna",
ugnan. pLYt "dudovo brano", jidga "brano od suenih jabuka" itd.),
ptfsso ''ljutim", Jat. pi(n)s0 drobim" (pi{n)siire "ugaziti" > ro-
man.: rum. pisa, engadin. pizer, ladin. pize, fr. piser, prov. pizar, p port. pi-
sar). pistor mlinar, pekar" (roman. "pekar": tal. pistore, stfr. pestour,
prov. pestor), srnnj. Yiscl "stupa, muar",srvnj nj. fisel "penis", Iii. pisti, pisu
"spolno paisyti vriti", prus. sompisinis ''kruh od krupno
mljevena brana".
Starije, nespecijalizirano vidi se u ' 'lomiti,
krhati", od su, osim ie. *peis-/*pis-, potekli jo afraz. - "lo-
miti, krhati, drobiti, {arap. lx;l< "rezati", stjuarab. sabej.
( "komad, dio"), sthebr. bs< "odlomiti' ', bsr "obrezati"; tuar. cbbe
zdrobiti"; hausa 'bfisfi "odlomiti, otkinuti"), kart. "lomiti,
mrviti" (gruz. bi9- "mrviti"), drav. *pic- "drobili, ljutiti, mijesiti" (tami!. picai
'1jutiti zrnj e", pardi pic "mljeti").
Od nostr. *bi9A mogli su nastati predie. i *pi9A; od prvog bi odraz
bio ie. a od drugog *bcis- i *peis-. Ostalo je samo *peis-.
Postoje i usporednice, npr. austronez. *picuk
udubina''.
ptica
Od psi. *pbtica: stsl. pbfica, bug. ptica, mak. ptica, sin. ptica, r. ptica,
ukr. ptf cja.
Umanjenica od *pbta (stsl. pbta, str. pbta). - Usp. *pbtitjb (stsl. pbfith,
hrv. sin. str. "ptica" itd.), *pbtbh (h. patak, gcn. patka,
ptak, vtak, lu. , p. ptak), *pbt'bka (h. patka, r. dijal. p6tka itd.).
Usp. isto ie. *put- u lat. putus "dijete" (putus > *pOtus > roman.: sttal.
putta "djevojka", fr. putain, prov. puta, putana "kurva" - iz to-
Je tal. puttana), putillus isto, putila pelign. puci o- "dijet e", lit. pute
putftis "kokica" - te u stind. putra}J "dijete, sin"
P.rakrt. putta-, rom {palest.) p6tra, (perzij.) putur, hind. pat,
sinhal. put, p1t itd.), vajgali potr, kamir. wth
8
r, av. pu.{}ra- isto, stperz.
pu.fYa-, part. pwhr, bal p'usay, kurd. kurmandi pcs, gilan. posor, mazan-
d( srperz. pus, PIJ!(ar ), perz. pesiir, tad. pisar, skit. *pu.{}ra-
u Phourtas itd.), sogd. -p/ir, horezm pr, hotsak. para-,
-pouro-, oset. d1gor. furt (alan. u X. st. phourt), jagnobi pUl/a, ugnan.
Puc, Jazgulam poc, vahan. pctr, mundan. pOr.
Ie. *pou1- jest u stind. p6taJ:i "mlado ivotinje", lit. paatas "jaje'', !atv. p<iuts
prus. pautte isto (za usp. jaje, v.). '
Moda je to ie. *pcu- (samo *pou-?) od nostr. *poji "dijete" (to je mo-
da i u etr. puia "ena").
To ima i usporcdnice, npr. sinotib. *Poj "dijete", vjero-
I
J
510
jatno sjevkavk. *ea .::sin" u aphas. a-pa, . ab'.12in. pa;
u *po- x ;1 kq1 aphas. a-pija,
din. PX a itd.) 1 JeruseJ. *pu'- u 'kct hu'n. ;t?.), . J?U. b sin
(ket. hip itd.) - to je sinokavk. *PU)ll. - Usporedi u amertckim jez1c1ma: pe-
nuti *pUj "dijete" (majdu p 'ii nisen. pci "unuk, unuka", p 'iijiitii
"djeca" - penutijski se jezici govore u Kaliforniji).
Uhlika
p "skup ljudi, javnost; sluateljstvo, gledateljstvo,
svijet, narod", i potekla je na koncu iz latinskog piiblica, to je . rod za
piiblicus "narodni, dravni, javni". - I u drugim je evropskim jezi-
cima prola npr. kroz francuski ili neki drugi jezik. Fr. public, publique (od
XIII. st.) nije nastalo izravno od latinske nego iz nje. - Usp. publicf
rati, publikacija, publicistika, publicist/publicist, publicitet/publicitet.
Latinski pridjev piiblicus je "koji se naroda ili drave, javan"
(za razliku od priuatus), a nastao je moda ukrtanjem od populus "narod,
svijet, mnotvo" i piibes, piiber "zreo, odrastao" (stariji je oblik pridjeva
piiblicus npr. poplicod abl.). - Od piibes je piibesci5 "odrastam,
dozrijevam, bujam'', piibertas, gen. -iitis "zrelost , muevnost" itd., usp. puber-
tet/pubertet, pubescencija "spolna zrelost, stasalost, odraslost, dozrelost ;
malje", pubescentan "dlakav, maljav - u vrijeme sazrijevanja"; od
piibes jest roman. *piibula "sram; spolovilo" > rum. pula, veJjot. pula "muko
spolovilo". - Ne zna se postanje te latinske
Lat.populus "narod" (> roman.: rum. pop6r, ta!. popo/o, (stmlet.) puovolo,
sard. log. pobulu, retorom. engad. p(ivel, stfr. pueble, fr. peuple, prov., kat a!.
poble sve "narod'', p. pucblo i port. povo "selo"; iz stfr. i anglonorm. jest
engl. people-, iz panjolskog, posredstvom drugih jezika, jest pueblo "indijan-
sko naselje") ima u italskim jezicima usporednicu u umbr. pup/um, pop/om
"oopulum". je da se radi o s od <
*pol-pol-, od korijena *pei- ( *pela-?). Tako Je moguce povezali fljec po-
pulus s glagolom plere, ple0 "puniti" (v. u pun). - Usp. Jat. populiiris
ni, populiitio itd. - te u nas onda p0puliiran, populamost, popul,1rizr
rati itd populizam, populacija itd.
Lat. plebs, gen. plebis narod, puk; svjetina" (plebes, _>
roman.: ta!. pieve, retorom. engadin. plaif, furlan. plefJ moda je ,IZ
ncr!znata izvora, no je i kao srodnu s plethys,
plethos "obilje, mnotvo, gomila, svjetina, ljudi, narod; sabor, _de-
mokraeila": potekle bi od za to _mi_ se da mozc
niti na }>lc-dhw-. Za prvt se dto smatra da bt bilo od te. *ple- < st. *p/c,x .
"puniti" (v. pun). Drugi dio mogao bi biti povezan s *dheu- "duti" ("naduti
se", "narasti" - "rod"; za duti v. to). - Usp. plebiscit, plebiscit
glasovanj e" iz plebiscitum (sa scitum naredba", od glagola sc1o
"znam", za koji v. u cesta). . .
Kako je 1it Livijc populus upotrebljavao za oznacavanje
racije dvanaest gradova, pomilja se na vezu s etruscanskim
Fu!Jwia, Pupluna "grad Populonia".
je iz s "prevrat,
1839. godine; npr. i "pljusak"). U se rtJeC
irila iz vicarskog, gdje je, u "udar", prvi put zabtlJecna u Zurt
ehu 1431. godine.
511
vicarska je zvukoopisna postanja; usporedi zvukoopisnu
u naem pucati, puknuti.
a 1 * .. I . I ., t . ,
ps . :;:::cma: sts . wcma more , s n. poema, s r., r. pucma.
Od psi. se, puknuti", usp. se "rasrditi se", .,
gen. "pukotina".

" Ukn-
puJCl, fi . em 1 . . 1 1 . ,_ t.
n truttv nastao ana ogiJom prema g ago ima lipa maci : maN1U J.
Usp. psi. *wkati, *wkajQ: pukati '1upati; prdjeti", puk.at', glu. pu-
dlu. puka, p. r. pUkat', pUkaju, ukr. pUkaty.
Psi. */>Qknti, *PQknQ: bug. pUkna, mak. pukne, h. pUknuti, pUknem, sln.
JX?kniti, pknem, p. ukr. pUknuty itd.
Psi. *Wk- zvukoopisna je postanja; je "otvoriti se; puknuti".
Usp. pOcati, s infinitivom prema Dalje pilckl1ti,
puckarati, pucketati.
Usp. pukotina, raspuklina itd.
U.eliti, pGdim
p Od psi. *J>Qditi "tjerati, plaiti": srbug. PQditi (XIV. st.), bug. pi(n}dja,
sin. poditi, puditi poticati"), pudif, p. r. pUdft', ukr.
pUdyty, bjr. - Usp. jo dopUditi, ispuditi, napUditi, opUditi, otpUditi, po-
pUditi, raspUditi.
Imenica ptidar jest od *Jx;x/ftrb (i od nje je onda pudariti), iz je pa-
nonskog odraza onda pandur - a to pak je onda kao
pandilr /pandilr.
U psi. *wd- jest ic. *pon-d-, to je od *(s}pen-d-; bi bio *(s}pen-
rastezati", i za nj v. u pedalj.
pUh
Starije plh, palh, pelh. - Od psl. *pbl,\'b: csl. plb.\'b, bug. pl'bx, sin. pofh,
pleh, dlu. pjelch, p. pilch, ukr. povx, bjr. poiix - usp. r. gen.

U tome bi bilo ie. *p
0
Jk-so-s, od je vjerojatno i ir. luch, kimr. llyg
"mi". Bilch (i Bilchmaus, stvnj. bi/ih, srvnj. bilch(miJs) po-
SUdenica je iz slavenskog (i to u Alpama). (Neki pak smatraju da bi
ta bila srodna s keltskom koja je u kimr. bele "kuna"; iz
srodne je keltske stfr. bele, nfr. belctte "lasica". - To je
manje vjerojatno, jer nije proirena u drugim germanskim jezicima.)
Y Neki slavensku s lit.pele "mi" i s r.pelesyj "pjegav (o
Ztvotinjama)" (to je psi. *pe1Sb0h) *po!Sb{jb) < ic. *pol-xo-) - tako bi
bilo od *pcl-k-, od indoevropskoga korijena *pcl- za boje ("siv,
blijed" itd.). Za to ic. *pel- v. u plav.
P U.hati,
I pOhiim - Od psi. *puxati: sin. pUhati, pUham, puchati, glu.
dlU. pucha. - Usp. *pUiti (s<;) (piJiti (se}).
Sadri ic. *pou-s-, od zvukoopisna *peu- "puhati".
le. *pa-s- jest u psi. *pyxati (hrv. pfhati, pychati, r. pyx<it' itd.).
l>Uk
Od psi. *phlkb "narod": sisi. phko, bug. phlk, mak. polk, pluk
I
11
512
("hrpa"), glu. polk, p. pulk, r. polk, gen. po/ka, ukr. polk, bjr. poUk -
nje "regimenta" po ruskom (pa onda u hrvatskom pukovnija).
Praslavenska je iz germ *fulkaz. - Germ *fulkaz, -am
jest u stnord. folk "narod, puk, . vojsi>a", dan., v. folk, stengl. lole, engl. folk
"narod, puk; pleme; ljudi, amer. folks mn. porodica;
svojta" (iz engl. folklore "narodne narodnog blaga" jest
folklor), stfriz., stsas. folk, nizoz. volk, stvnj. vole, nj. Volk "narod".
Germanska je od ie. *pj-, to je od *pel- "puniti" (v. pun).
piln, a, o . .
Od psi. *pblm, a, o, odr. *pblm)b: stsl. ph.m bug. mak. poln,
sin. p0Jn, plnf, glu. polny, dlu. p6/ny, polap. paune, p. pelny, r. p6lnyj,
ukr. p6vnyj, bl.r. poiiny.
Od ie. *pj-no-s "pun": stind. (indoarij.: pali, prakrt. p111J1Ja-, sin-
hal. puno, lendi punnii, pandabi punna, hind. pOn, sinhal. p1.U1{u), pinu), ina
pilJJu "pun", kamir. p!Dlun "ispuniti se, obistiniti se", av. parana- "pun", sr-
perz. pur ( *pma-), hotsak. purra ("(pun) mjesec", iran. *prna), sogd. eJspw{r)n-
[(a)spufi-, sj>Lm] (*us-pma-), jagnobi plDl(n) "pun", putu rabaJ;a
( *fra-pma-) itd., !at. pl'enus (roman.: rum. plin, veljot. plain, tal. pieno, retorom.
plain, furlan. plen, fr. plein, prov., kata!. ple, p. /leno, port. cheio),
umbr. plener abl. mn., stir. lan, srkorn. leun, bret. leWJ, kimr. llawn, got. fulls,
stnord. fullr, stengl., engl. luli, stfriz. ful, stsas. ful, nizoz. vol, stvnj. foll, nj. voll
{germ *fullaz < *fulnaz < *p/-n6-s), lit. pilnas, !atv. pilns "pun".
je korijen "puniti'': sth:d.
alb. plote "pun" ( *ple-to-s), arm. li isto ( *p/e-10-1?), grc. p1111plcl111 punim
( *pi-ple-), hom. plelos, at. pleos, jon. pleos "pun" ( *ple-jo-s), Jat. ple6 "pu-
nim'', comple6 isto (completus "napunjen" - usp. komplet/komplet, kompl&
tan; complementwn "dopuna" - usp. komplement/komplement/komplement,
dalje komplementaran; Jat. complere > *complire, od toga je p. cumplir, od
toga stp. complimiento, iz toga u XVII. st. fr. complJment, iz tog_a
komplimen{a)t}, plebes, plebs, plebis "narod, puk" ( *ple-dhwes, usp. u nas n-
iz latinskih plebs, plebejski), manipulus "rukovet" ( *mani-plo-s-, llS_P:
manipulirati), stir. u(i)Je "sve, svi" (*pol-jo-), stengl. lole "puk" ( *pj-go- ih
*p[-go-; v. puk). - Usp. *pelu "mnotvo": stind. purtr "mnogo", prakJ:t.
poljs (usp. poli- u politehnika, poliklinika), Jat. plfis, gen. pliir1s "v!se
(komparativ za multum, usp. plilrii/, pluralizam), gol. filu, stnord. Jj9J-,
stengl. lio/, fe(a)la, nj. viel "mnogo" itd.
Polazne je nostr. *pa/11 "mnogo; pun": afraz. *pl- angas pil "veo-
ma"), kart. {gruz. u-pr-o "vie", pri-ad-i "mnogo"), ura!. *pallj}a "mn?_:-.
go; gust" (fin. pa/jo "mnogo", marij. piilii "dovoljno mnogo"), f>!?J.'?1
"mnogo", drav. *pal11 "mnogo" (tami!. pala, telugu palu), alt. *piila-
"viak" (srmong. hiile'i.i "suvian"; nanaj. puliii "erevie").
usporednica jest sinobit. "pun", to je
npr. u karen. phriIJ "biti pun", burman. pran isto, phran "puniti", arh. kin. d1ea.
stkin. Jiia "pun; puniti".
pup. gen. pl!pa . . _
Od psi. *J>Qph: stsl. J>Qf!. mak. pap, p. WP itd. - Usp. pupol1uk. . pu_
p0/jka od pupolj ( *wpolb), te p(Jpak, gen. p(Jpka ( Gl agoli pupati.
pitpfi (propilpati) te p(Jpili, p(Jpl.
Psi. *wp- jest opisno, usp. *pamp- u Jal. pampinus i sl.
513
je pus1ca. Usp. i glagol piJsiti. Spadaju u -
Smatra se da je posudeniea, iz nj. dijal. Puss, Buss, to je sigurno zvu-
koopisna Susp._! engl. st. b!.fSS. u xy. st. i i glagol busscn, pus-
sen. - Usp. nase oc1to zvukoop1sno cmok (te v. kunu/1).
Po nj. (bavar., austrij.) Busserl, Pusscl je jo i pilslica.
Takva je zvukoopisna i Jat. biisil.111'J "poljubac" (> roman.: veljot. biss,
ta!. bacio, sard. log. bazu, prov. bais, kat. bes, p. beso, port. beijo; u francu-
skom nova bisc), l!Sp. i biisiiire "poljubiti" (> makedorum bti$are, ve-
ljot. bissuor, tal. baciarc, sard. log. bazare, fr. baiscr, prov. baizar, kata!., p.
besar, pori. beijar; u fr. i "poljubac"). Zvukoopisnosti se pribliava i
Jat. siiuiwn {za ljubavne poljupce), to je nastalo naj vjerojatnije
od *suauium (pa se povezuje sa suliuis "sladak", za koje v. u sladak - uo-
stalom. usp. i sasvim sklop slatki poljupci).
pust, pU.Sta, o
Od psi. stsl. bug., mak. pust, sin. pilst, piJsta, pustf,
lu., p. pusty, r. pustoj, ukr. pustfj, bjr. pustf .
Srodno s prus. pausto . "divlja paustre . "divlje mjesto, divlji-
na" (usp. psi. *pustob "pusto. divljina"), vjerojatno i s pauo "zaustav-
ljam, smirujem. prekidam" ( *pausi5), pawa "mir, odmor; prestanak" ( *pausla),
paUsis "prekid" (iz toga Jat. pausis, iz je, kroz nj. Pause, i nae pauza) -
ie. *paus- "pustiti, popustiti".
put, gen. puta
Od psi. *pQtb, gen. *wtl: stsl. PQlb, bug. pbf. mak. pat, hrv. st. put gen.
puti, sin. p8t ., gen. poti; pout, glu. dlu. p!JS, polap. PQf, p.
r. put', m., gen. puti, ukr. put', bjr.
Od ie. *pont -i-s, to je od korijena *pent- "stupati, stind. panthtil;
"put" (indoarij.: pali pantha(n)-, prakrt. pamtha-, rom. (Arm.) panth, (Palesti-
na) pand, pandabi pandh, marathi p{fth itd.), vajgali p0I, kali put, prasun
Wiitu, kalaa phon(d-), ina JX?n, av. panta, hotsak. pande isto, arm. h1111 "prije-
laz preko rijeke", p6ntos more" "morski put"; miken. po- to),
patos "staza" ( *pl)t- ; iz jest srp. pittos "pod, tlo"), "stupam" (usp.
i Jat. pons, gen. pontis "most" (pons, ponte > ro-
man.: rum pWJtc, vcljot. puant, ta!., sardin. ponte, retorom. engadin. p1111t, fur-
lan. puint, fr.,prov., kata!. pont, p. puente, port. ponle; od Jat. ponto, gen.
/>Ontonis jest fr. ponton - iz je p0nti5n/ponton. pontonski most -, re-
t?rom ell?ad. pantun, kata!. ponio "prijelaz". p. ponton iz Jat. po11-
t1ficatus Jest pontifikat/ponti!ikfit), ir. got. !injJan st-
?rd. Fmna, stenglfmdan, engl. lind, stsas. lindan, nizoz. 1inden, stvnj. findan,
OJ. linden {germ. *linpan na neto"), prus. pintis "put" ( *pcnt-).
put ., gen. puti
_,''boja koe", starije "tijelo, meso". - Od psi. *piiith, gen. *pH,ti,
lok. stsl : phtb, pht, mak. plot, sin. pB!t, gen. plct;
gcn. plt1. p. plcc, gen. plc1, str. plDlb, r. plot'. gen. ploti (usp. srp. ornplotiti, iz
crkvenog jezik.a), bjr.
Ovamo ide i pOpi1t
k Usporcdnice su u baltijskom: lit. pluta, gcn. plutos "ljuska, kora, korica;
latv. pluta "tijelo, put, koa", plutas mn. "gola njena koa". Usp. i
st1nd. pa!flm "meso", ir. feo(i}J isto. Indoevropski je korijen bio *pcl-.
, I
514
puziti. pllzim
Od psi. *pblziti "gmaziti, gamizati, klizati, pomicati se". Usp. *pbl?.iiti:
stsl. phzati, hrv. piJza_.ti/pilzati, p. r; .
Usp. *pblzti, *pblzp: bug. plbz;a, hrv. pusti, puzem itd.
Izvedenica na -jb jest *pblb > pa.
Od *polzb jest plfiz, od toga plaziti, plazim. . . . . .
Indoevropski je korijen *pel-: sstengl. folgian shJed1li , engl. follow,
stsas. folgon, nizoz. volgen, stvnj., nj. folgen (germ. *fuly-).
R

sln. - Mnogobrojne izvedenice, npr.
itd., i sl.
Stara iz balkanskoromanskog odraza latinske rntii5,
gen. rationis promet", s promjenom tj > kao npr. u
(Parentiwn), (Bratfia), tacun, stanica" (st,1tii5) itd.
Lat. ratii5 "miljenje, um, pamet; razlog, posljedak" (usp. raciona-
lan); poteklo je od ie. *rt-, od korijena *er-/*ar- (v. raditi).
Od Jat. ralio, ratii5nc jesu romanske za "um, razbor": vcljot. rasaun,
ta!. ragione, furl an. razon, fr. raison (iz toga rezon/rezon, gen. rcz6na "razlog,
uzrok, povod, smisao; um, razbor itd."), prov. raz6, kata!. rah6, p. raz611,
port. razfio.
rad, a, o
Pridjev, danas rijedak (samo uz biti: biti rad, ja sam rad, ja bih rad, rad
mi je itd.), prilog rado.
Od psi. *radD, a, o, odr. *radDjb: stsl. radD, mak. rad, sln. rad, rflda, rad,
r. rad, a, o itd. - Usp. kajkavski komparativ raji < *radDi, u tokavskom
radije.
Usp. radost ., radovati se, obradovati (se), z/UJ'ad, zlorad, radoznao,
rad0znali5st itd.
Psl. *radJ, sadri ie. *ri5d-, usp. stisl. r.0task, stengl. r6t "veseo, dobar'',
lit. rods "rado". Dalje nejasno.
radi
Od psi. *radi: stsl. radi, bug. radi, r. radi itd. - usp. sin. zaradi.
se povezuj e sa stperz. radiy "radi", srperz. rliy, perz. rlii, parl. r'd
[ra8] itd., pa dalje sa stind. radham "milost, blagoslov'', to je na kraju od
istoga korijena od kojeg je *raditi (v. raditi).
Po drugom to je geni tivno-Jativno-lokativni oblik od osnove
na i *radb . "rad" (usp. *radJ, m.}, kao to je npr. stsl. : (r. dlja :
delo), Jat. causa "radi" : causa "uzrok, povod, razlog, posao, rad".
Po to je praslavenski lokativ od pridjeva *radJ, (v. rad).
radi ti, radim
Od psi. *raditi: stsl. *raditi u neradi/i, neradp, bug. radja "baviti se",
str. raditi; usp. r. radet', radeju itd. - Usp. mnogobrojne izvedenice: rfid
( *radJ,), nerad, izrada, obrada, izradak (novija za elaborat),
radnik itd.
j
516
Usp. *roditi: stsl. roditi "pravit i se", sin. roditi, r6dim ' 'baviti se;
neroditi "neeljeti", glu. "htjeti", dlu. rot es isto, str. roditi, rou itd.
Indoevropski je korijen *redh- stind. radhati "obavi, ispuni,
(indoarij.: hind. riihna i dr.), radhyati, radhn6ti, radhyate, rlidhayati (posljednje
je *r&fh-eje-ti, usp. psi. *raditi < *r&fh-ei-tei; u indoarijskim jezicima od
toga je pali radheti "udovoljava"), av. raSaiti "ispravlja", rada- "skrbnik",
oset. rad "poredak, red", got. garedan "predmnijevati", stvnj. radan "savjeto-
vati, zamiljati", got. rOdjan "govoriti", lit. r6dyti "pokazivati", !atv. rfidit isto,
'jatv.' rada "rad", radid "raditi".
le. *redh- zapravo je ie. st. *xr-edh-/*xcr-dh-: ie. st. *xcr- > *ar-
niti" jo npr. u arm afnem ararisko "sklapam, spajam" itd.
To ie. st. *xer- jest nod nostr. *Har1i (odrazi u altajskom i drugdje), a od
toga bi bilo i etr. ar- "raditi, praviti". V. rame.
rahao, rahla, o
Kajkavski potokavljen u standardnom jezik.'U. - od
psl. *ti,xlb, *nxla, *rbxlo, odr. *nxlbjb, to bi bilo i u r. r6xlyj "zelen;
grub".
Mislim da bi, zbog najbolje bilo pomiljati na *fbx- < ie.
*rus-, od *reus- "trgati, lomiti", za koje dalje v. u ruiti.
raj , gen. raja
Od psi. *rfijb, gen. raja: stsl. rai, bug., mak. raj, sln. raj, gen. raja, raj,
r. raj, gen. raja itd.
iz iranskog, usp. av. ray- m. "bogatstvo, je
u slavenski iz skitsko-sarmatskog.
*rajb u drevnih je Slavena svjetsko drvo. Uz njegovo je
korijenje zmaj, protivnik gromovni ka Peruna: Veles. Na granama stabla jesu
zlatne rese. Na vrhu je Perun, zamiljen kao ptica orao ili sokol. Ispod
drveta bit svadba junaka - za kojeg se kasnije ispostaviti da je_ to Ja-
rilo, sin Perunov, i koji je dugo bio kod Velesa - i Perunove Zrtvom
Jarila ili konja taj je obred (ovdje opisan krto i jednostav-
no) u nas u Zelenog Jurja (v. Jura;).
Iranska je potekla od ie. *re(i)-, to je jo npr. u stind. riiy- m., .
"stanje; bogatstvo", "dar, vladavina", rati "daje, daruje", av. ra- "davati",
Jat. rcs "stvar, djelo, imovina, dobro" (e po akuzativu rcm < ie. st. *reHim;
usp. res publica "javna stvar", iz je rcpUblika (v.), od Jat. rcs jesu ro-
man.: sardin. logudor. reze "spol; lisica", fr. rien 'ita", prov. rc "neto"),
umbr. ri dat.-abl. isto.
Iz je izvora (iz iranskog) i mordvin. riz
Za takve usp. parftdeisos "raj" (na koncu iz loga u nas
paradiz/paradiz ), to je iz iranskog, usp. av. pairidaeza-, prvotne
mjesto" i "perivoj" (za daeza- v. u zid).
. .
Prevcdenica (B. ulek, XIX. st.) paradajz/paradajz, to je 1z nJ)
Paradies(apfel) "rajska jabuka" (usp. prevedcnice u rajske
- usp. tal. pomodoro (mn. pomodori, pomidori - iz toga po naim govorima
pomidor, pomidD.r itd.) "zlatna j abuka" ("jabuka od zlata"; v. '
su donijeli iz Amcrike panjolci u XVL (isprva se uzga-
jala samo kao ukrasna i ljekovita biljka, kao u Astckii). Evropom se znatnije
proirila tek u XIX.
517
panjolska je tomat - preuzeta je iz jezika nahuatl (u Meksik'U i
drugdje; pripada porodici), u kojem je tomatl. Dalje iz
panjolskog fr. tomatc, engl. tomato itd.
rak
Od psi. *riikb: bug., mak. rak, sin. rak, gen. raka, lu., p r. , ukr.,
bjr. rak
Najvjerojatnije je ta praslavenska nastala preobrazbom
prvotnog oblika usp. stind. (iz prakrtskog) karkafaJ:i (indoarij.: pali kak-
kafaka-, prakrt. kakka<ja-, hind. kelqa, gcg.fii, sinhal. kakuf uva itd.), karkaf;,
karkinos (usp. intern. karcinom), Jat. cancer ( < *karkros ; romanski su
odrazi cancer, cancru > ta!. canchero, fr. chancrc, prov. cranc, canceru >
ta!. grancio, stfr. chaintrc, prov. canse; *cranco > stfr. cranche, nprov. kranko;
usp. intern. Jdincer, kiincerogen/kancerogen).
Vjerojatno je naziv za raka bio ie. *karkar-, s prvotnim "tvrd,
hrapav" - usp. stind. karkaraJ:i "tvrd" (indoarij.: pali kakkarata
grubost", pandabi kakkar "mraz; studen", gudarati kakru "grub"; usp. i
stind. karkara- m. sr. "kamen" > prakrt. kakkara- "kamen, ljunak", hind. klf
kar "grude vapnenca" itd.; za karkara- "kamen" v. u paai kan gara
'1ed", karkaroi tvrdi" - , to je od korijena *kar- "tvrd" (sa su-
fiksom -t- u germ. got. hardus, stnord. stengl. hcard, engl.
hard, nj. hart "tvrd" itd.; usporedi hom. krat_;Vs "jak, kartistos

rili ta
Od psi. *orkfta: stsl. rnkyta, bug. rakita, mak. rakita, sin. raki"ta,
roJ...yta, glu. rokit, m. rokita, polap. rUkAita, p. rokita, r. rakfta, dijal. rokfta,
ukr. rokfta, bjr. rakfta.
Sufiksom -yta od *ork-, to je od ie. *arkw-.
le. *arkw- (st. *x:crk"'-) "svijen, savitljiv, gibak" jest u stind. "luk'',
!at. arcus "luk; duga; slavoluk; svod" (stlat. gcn. arqui; v. arkada), arquiitus,
arcuatus "to ima oblik luka, sveden", arca "ormar, sanduk; za no-
vac" (iz toga je ,irka, Noina arka), arcula (za dragocjenosti, nakit),
gol. arhwazna "strijel a" ("koja pripada luku"), stisl. gr, stengl. ar{e)we, engl.
arrow "strijela" (germ. *arhw- < *arkw-).
le. *arkw- vjerojatno je iz nostr. "savijati se'', od je jo
kart. *yrel;:(w)- "savijati se" (gniz. yreJ;- isto, slgruz. yreJ;-il-"kriv, savijen").
rame
Gen. ramena, nm. ramena. - Od psi. *ormt;, gen. *ormene: sin. rame,
gen. ramena, rame, ramii, p. polap. ram<f, str. ramja, ukr. rflm'ja,
bjr. rflmja. - Od psi. *ormo jesu stsl. ramo, bug. ritmo, mak. ramo, hrv. ramo,
sin. ramo, glu. ramjo, dlu. rame, r. ramo.
Nastalo je od ie. *ara-m-:*ara-mcn-. *ara-mo-m. To *ara-mo-/*l -mo-
"ruka" dalo je jo stind. irmab "rame, nadlaktica; bedro",
"ruka, far si arm "ruka"., skit. *arma isto (u osobnim imenima), oset.
arm, iirm "dlan, aka, ruka", sogd. vahan. yurm, xurn, jidga yarmc "plc-
arm. armukn "lakat", Jat. armus "rame, lopatica; bok" (> roman.:
rum. arm, sardin. logudor. armu, tat. korzikan. ermu, fr. ars), gal. arama
vanje", gol. arms "ruka", stnord. armr, dan v. arm. stengl. (c)arm, engl.
arm, stfriz. erm, nizoz., stvnjem. arm, njem. Arm isto (gcrm. *armaz), prus.
irn10 "ruka".

518
S istim -m- jo arm y-armar harm6s "veza, spoj",
harmonfa "veza, sklad" (usp. intern. harm0nija), hflrma "konjska zaprega, ko-
la", Jat. arma oprema" (v. armija).
Rame je veza, spoj ruke i tijela - i zbog toga je korijen ic.
*ar(a)- (starije *Har(H)-) "sklopiti, sloiti, pristajati": av. arante "pristaje",
arm. afnem "radim, ararlsko "sklapam, spajam; gradim", arthron
"zglob, (usp. intern. artritis "zglobobolja"). s drugim proirenjima
i u drugim oblicima ( *ar-m-, *re-, *re-dh-, *rei-).
ran, a, o
Odr. rani, a, 6. - Od psi. *ram(Jb}. sin. ran, rana, ranj, r. rfmnyj itd.
. l!si> dalje prilog rano, komparativ ranije; zarana, glagol raniti (peraniti,
uramt1).
Vjerojatno je *rano od ie. *wr&Jh-no-s, od korijena *werdh- "rasti".
Usp. 6rthros "rano jutro", 6rthrios "ran"; za tu vezu "rano jutro"
i "rasti" i sl. usp. sunce se
Za ie. *werdh- v. u rasti.
rana
Od psi. *rana: stsl. rana, bug. rana, mak. rana, sin. rana, rana,
lu p. rana, r., ukr bj r. rana.
Od ie. *wrona, usp. stind. vraIJfllJ m., vraIJam sr. "rana, (indoarij.: pa-
li, prakrt. vaIJa- m. sr. "rana", marathi valJ m. sr. ''brazgotina, oi ljak", sin-
hal. vanaya, vane, vene "rana"), vraIJayafi "rani" ( *wren-, *wron-), alb.
"rana" ( *wor-na), vras "ubiti", vrasije "ubojstvo".
Indoevropski je korijen *wer- "raskinut i, rastvoriti, zaredati" (usp. otvor).
rasko gen. raskoi
Od psi. *orzkob/*orzkoa: bug. razkO, mak. rasko, hrv. st. i raskoa,
sin. razkB, rozko, p. roskosz, r. r6sko', gen. r6skoi, ukr. r6ski,
gen. r6skoy, bjr. rask6a.
Izvedeno od glagola *koxfiti "voljeti": kochati, kochat: p.
slovin. JclQxac, r. dijal. koxat', ukr. koxaty, bjr. (iz p.). (U starijem hr-
vatskom prilog raskono "raskono" < *rnskohno, raskoni m. ili raskonia .
"slast, uivanje'', s *kox-). .
Taj je glagol nastao ekspresivnom preobrazbom od *kos(C1}t1,
usp. *kosnQti (st;) "kosnuti se, se", od starijeg (rukom), pro-
vesti'', *kasati (v. kasati) - usp. r. pro1resti ruk6j po vo/osam "pogladiti kosu
rukom" prema provesti "provesti, Za *orz- v. u razoriti.
rasti, raste
Od psi. *rasti, *orst9: stsl. rasti. rastQ. bug. rasta, mak. raste, sin. rasti.
rastem, rusti, ukr. rostf, rostu itd. (r. rasti, rastu iz csl.). .
Usp. *6rstb (od ord-to- ): stsl. rast'b, h. rast, gen. rasta, sin. rast, glu. rosi.
poloap. rust, r. rost, ukr. rist, gen. r6stu, bjr. rosi.
Usp. *ordlti (radat1l
Ovamo i *rodo, gcn. *rOda: stsl. rodo, mak. rod, h. rod, r9d.),
gen. rBda/roda, rod, r. rod isto. - Od toga glagol *rod1l1 (hs. rod1l1 (se
sin. rOditi (se), rodili, r. rodit'(sja) itd.); usp. I atv. radit "radati".
Usp. *roditelb (stsl. roditclb, dv. roditelja, h. rOditeJj, r. rodite/i nm. -
mnoina umjesto dvojine zato to je *roditelb prvotne pret-
ka, a mnoina niz predaka, ne samo oca i mater).
Usp. *rediti: sin. rediti, rcdfm "hraniti, krrnili; debljati" (csl. redb).
519
Polazno je ie. *erdh-, *ordh-, *rodh-, *rerfh-. To je npr. u av. ara8va-
"prav", Jat. arduus "visok", arbor "stabl o" (v. i jarbol), stir. ard "visok", kimr.
hardd "lijep", gat. arduo- (Arduenna si/ua u Taeita i Cezara, danas Ardeni :
fr. Ardenes), alb. rrit odgojiti, rasti", stisl. Qrdugr "strm".
Usp. werdh-: stind. v;irdhate "raste, mnoi se, (indoarij.: pali
(ihati "raste, uspijeva", prakrt. varjrjhai; hind. biirhnli, badhna "rasti", sinhal. va-
(linava itd.). vardhayati umnoava" (> pali varjrjhcti, sinhal. varja-
nava "porasti" itd.), vrddhfllJ 'izrastao, velik" ( *wrdh-to-s, indoarij.: pali
vaddha-, vuddha- vw;Jrjha- "star", prakrt. vaddha-, 1;idrfha:, vuddlw-, VU!jrjlm-,
1/fkjha- isto, rom. (azij.) viddi "starica", pandabi 1raddh, baddh "vie", itd.),
kamir. ba<fun "rasti, napredovati", dameli ba(I- "rasti" ( *vardh-a- ), av. var.r
8aiti "raste", orth6s "prav, pravilan, istinit" (usp. ortografija "pravopis",
ortoepija "pravogovor", ortogonalan "pravokutan"), arm. ordi "sin", het. hardu-
"praunuk".
Moglo bi se pomiljati na to da je polazne ie. *ordh-/*wcrdh-, od stari-
jeg *,ywerdh-/*xwerdh- "visok, koji je izrastao visok". To bi bilo od 'no-
*HVR.d,...
rat
U starijem je jeziku rat gen. rati (pa onda u nekim govorima novona-
rata .). - Od psi. *rfilb gen. *niti: stsl. ralb ''bitka, boj, borba, rat",
r. rat', gcn. rati st. "bitka, rat; voj ska", ukr. rat'.
Dalje onda *raliti (riititi, zaratiti se), (nWte), *rato11ati (rat<}
1at1) itd.
Psi. *ratb sadri ic. *ro-ti-s. Usp. st,ind. ; "napa<f', av. oroti . "ener-
gija", eris gen. eridos "sukob" (Eris, gen. Eridos Erida, boginja i
nesloge, sestra Aresova; Eridina jabuka "povod - jer je povod za
rat bila jabuka koju je Erida bacila svatove na svadbi Peleja
1 Tetide: o jabuku su se otimale Hera, Atena i Afrodita, a Paris ju je dao
Afroditi), got. arniba "siguran", sleng!. eornost "ozbi ljnost, mar, borbeni zanos,
earnest "ozbiljnost, zbilja; prid. ozbiljan, marljiv, usrdan, gorl-
Jtv", srnnJ. ernest, stsas. ernust "ozbiljnost, stalnost, postojanost", stvnj. er-
''borba, ozbiljnost", srvnj. ernust, ,nj. Ernst "zbilja, ozbiljnost" (germ.
*armstaz, *arnjastaz; to je i u imenu Ernest, koje je k nama dolo iz nje-
i drugih zapadnih jezika), usp. i stnord. crn "valjan, vj et", jama
bitka, borba", latv. "srditi se" itd.
Indoevropski je korijen *er- "uzbuditi se" pomaknuti" (v. vrh).
Misl im da to *r-6-/i-s moe biti i od ie. st. *xr-exw-, ili
*ro- < *rexw- rcxy- (premetanjem od *xyer-; za tak-vu
mogucnost v. u vrh). Ne ba jako vjerojatno, no trebalo bi to podrobnije ispitali.
ravna, o
. Odr. rc71 ni, a, 6. - Od psi. *on onbUb): stsl. ra1 'bll'b, mak. raven, sin. rfwcn,
ra1na, rovnf, r. r61nyj itd.
Mnogobrojne izvedenice, starije i novije: Izrlivan ravnjca nwnina rillf-
ravnt1le/j (to je iz slovenskog) itd. ' ' '
Prvotno pridjeva *or\fbm bilo je "jednak". Izravna usporednica
Za *on'b jest prus. arwis "prav, istinit". Dalje av. ravt1h- "slobo-
dan prostor'', ir. r6e, roi "ravno polje" (*ro11esjil), Jit. arv;1s "slobodan", het.
arawa- isto, ara1vahh- karij. rav-. - Indo-
cvropski bi korijen bio *r1r-.
520
razbor
Od psl. *orzborb, s *bon koje je od *bbfati (v. brati). Prvotno je
nje imenice razbor bilo "razlika", a novije je, "pamet, razum" (odatle
razborit "pametan, mudar, razloit", razboritost).
razalahati. razglabam
P'fvotno je (a onda "raspravljati o
mu"). Svreni glagol za taj iterativ jest razg!Obiti, razgloUm (o njemu v. u
globiti).
Usp. sin. razglabati "raskopavati" (novotvorina razglfibljati "razglabati"}.
Prefiksom raz- od psi. *glfibati: bug. dijal. glabam "jedem tra-
bolje komade", hrv. glabati, glabati "glodati'', p. dijal. "zahvat at i,
zagrebati, prisvajati", bj r. "zagrebati, grabiti". - Usp. lit. gl6bti "obu-
hvatiti". - U tome je ic. *ghlobh-.
V. zglob, globa.
r azgovij etan, razgovijetna, o
se na raz-, go - vijci (v. i pridjevsko -an.
razoriti, razorim
Prezent i razorim (s naglaskom po analogiji na infinitiv}. - Od psi. *or-
zonti (stsl. razoriti, bug. razorja, mak. razori, r. razorit', ukr. razor)'!)' it d.},
to je od *orz- i *oriti, usp. *oboriti (h. obOriti, sin. oboriti, bofiti,
oboriti se, p. itd.}.
Psi. *oriti jest od ie. *er- (starije *,-<er-} "labav; raspadati se" (s proi-
renjem, *era-, starije *xerH-; tematsko *(e)r-e-): stind. armanm. "ruevine"
( *or-mo-}, ardhir m , sr. "polovina, dio" (indoarij.: pali, prakrt. arjrjha-, ad-
dha-, hind. iidhli, sinhal. arja itd.), "rasprhne", kamir. arj m, orju
av. araSa- "polu-, strana", oset. iirdag "polovina", ercmos "pust, sam"
(ie. starije *;fre-x-; usp. eremit "pustinjak, isposnik, osamljenik"),
!at. riirus "rijedak, tanak" (ic. starije xrex-ro-. Jat. rarus > roman.: rum. rar,
tal. rado, pijemont. rair, lombard. rayer, sardin. logudor. raru, furlan. rar.
stfr. rer, p. rado, ralo; po latinskoj: tal. raro, fr. rarc, prov. rar, kat.,
p., port. raro; usp. tat. riiritas "rijetkost, upljikavost", iz je raritet}, rcte
sr. "mrea, (roman.: veljot. rait, ta!. rete, retorom. engadin. rait, stfr.
roit, prov. ret, p. red, port. rede), lit. irti "raspasti se, popustiti", !atv. iff isto.
lit. efdvas "irok", ardfti "odvajati", toh. A lirts, B arts "pojedin" itd.
le. *er- jest od nostr. *Hera "raspasti se, poruiti se", to je jo u
ura!. *era "raspasti se, poruiti se; dio" (fin. era "poseban dio", cst. era j>o-
seban", sam. sjcv. a:Jra 'in, drugi", udmurt. ury- "otkinuti", hantij. ist.. iir<?X
"posebno, razbacana"}, drav. *i[(a)-/*er- "slomiti se, razbiti se" (tanul. lJ:-
se", malajalam irakku- "umirati", kanada irku "ubijati; ruiti"\
*iirii- ''raspadati se, rastvarati se, topiti se" (turk. *iirii-, *iiri- "top1t1 se :
stujg. iirii-/ari-, turkmen. arii-, azerb. iiri-, irel-).
Prefiks raz- potekao je od psi. *orz- (sin., bug., mak. raz-, ostali ro_z:),
to je nastalo od *or- i -z- po niz, iz, bez. Psi. *or- isto je kao u u
*orzoriti i *oboriti. Vjerojatno je prvotno *orzb .bilo imenica i prilog, od
ga kasnije nasla prefiks. - Po jednom pak je z sekundarno, da JC
bilo *ord- pa preko *ordthfgfiti, *orddirati > rastrgati, nasla ras-,
raz-. Tu bi bilo proirenje ie. -dh- na isti *or- od korijena *er-.
V. rijedak
521
r ii ., gen. rai
U govorima f ., gcn. ii. - Od psi. *nb, gen. *ri,i: bug. n , mak. r,
-Sin. r, gcn. rl. re, gen. ri, r. ro', gen. ri itd.
Od ic. *wrughjo-, to je samo u drevnoevropskim dijalektima: briza
(=*wrza?), stisl. rugr, dan. rug, v. rag, stcngl. rygc, engl. rye {gcrm *rugiz),
nizoz. rog(ge}, stvn. rokko, nj. Roggen (germ. *ruggn-), lit. rugjs, !atv. rudzis.
Dalje nejasno. Vjerojatno *wrugh-jo-, od nekojeg *reugh-, to nije sa-

U Evropi se ra iri poslije i penice, i to u doba, u vre-
menu IV- I. pr. n. e.: koncem tog doba na sjeveru Evrope ra poti-
sk.'llje penicu.
raanj , gen. ranja
Od psi. *orbnjh: mak. raen, bug. rben, sin. rflenj, roen, racn,
glu. roen, dlu. roon, p. roen, r. ro6n, ukr. roen itd.
*orbnjh ( < *orzjhnjh} je, ostalog, drvene vile,
kolac, (usp. u nas i sl. U njoj je *orz- od kojeg je raz - (v. u
razorit/). - Pomilja se i na to da bi polazno bilo *robnjh (pa bi onda du-
ljenjem nastalo *rahnjh u junoslavenskim jezicima), s *rog- (> hrv. rog, v.}.

Od psi. *rbdjfi: stsl. rbda, bug. Ibda, mak. 'rga, sin. rjii, rez,
rzi, hrdza, glu. zerz, zra, dl u. rza, p. rdza, r. ra, ukr. (i)rfl, bjr.
1rza.
Usp.f.sl. *ndib(jb) "crven" (u Istri rdar, rdra "crven", r. redryj itd.),
glagol n,deti (sin. u B. rditi se "ljutiti se"; izravne tvorbene
usporednice za *ndeti jesu !at. rubere "crvenjeti se", lit. par-
ticip prcz. akt. u kajk. sin. "crven"). - Praslavenskom
pridjevu *fbdrb odgovaraju slind. rudhirah "crven, krvav" (> pali ru(d}-
hira- sr. "krv", stgudarat. ruhira, rahira sr:, sinhal. (h)urira, rihiri, riri
"crven"), erythr6s "crven" (usp. intern. eritrociti "crvena krvna zrnca'',
Eritreja, zemlja na Crvenom moru), lat. Jat. ruber "crven, rumen" (usp. in-
tern. rube0la "crljenica"; iz lat. rubrica "crvena zemlja za bojenje; naslov
<c:rveno napisan}" jest rUbrika slova natpisa, poglavalja i sl.; raz-
d}el, odjeljak, stupac u novinama itd."; preobrazbom latinskog *Rubricata
(msula) nastale je, kroz dalmatski, ime otoka Vrgade do XVII. st. Lapkat,
a kroz Vrgada, jer se jedan dio otoka crvenom zemljom;
od !at. rubeus jesu rum. roib za boju konja, sttal. robbio "crven", sardin. lo-
rU)'l.l, fr. rouge, prov. roi, kata!. roig isto, p. rubio "svijetao, zlatast";
iz rougc je rili "crvenilo za usne"), umbr. rufru "rubros", toh. A
rtar, B ratre.
Indoevropski je korijen *reudh- "crven". - V. rud.
r ebro

rebra. - Od psi. *rebro, gen. *rebra, mn. *rebra: stsl. rebro, bug.
re ro, mak. rebro, sin. refbro, febro, r. rebro, mn. itd.
Od _ie. usp. stisl. rif sr. "rebro", dan. ribbc, v. re1', stcngl. ribb,
stfrtz. nbb. rcbb, stsas. ribb(i), ni zoz. rib(be), stvnj. rippi. ribbi, nj.
'Ppe isto (germ. *rebjaz < *rebh-jo-s).
hi
. l}spore1i jo npr. "pokrijem krovom", orophe "krov", stvnj .
rro-reb<1 1ubanja".
je korijen *rebh- "pokriti" - rebro je ono to pokriva unut -
rasnJQst.
522

Od psi. *rekli, *rek9: stsl. reti, rekQ, bug. rekli, mak. si n. re-
ffci, iku, riecf, glu. rjcc, dlu. fac, p. r. reku,
ukr.
lndoevropski je korijen *wrek- kazati, oglasiti se": stind. racayati
dovrava, tvori" { *wrok-eje-, koje je u > racyate
"oblikovan je" Cindoarij.: sindhi racaIJU "oblikovati", nepal. racnu tvori-
ti", hind. racna ''biti oblikovan"), racanam "red, ustrojstvo", Jat. raccare "rikati
kao tigar", stir. ''krik" ( *rek-men-), srnnj. reken "uredan;
stfriz. rekon "u redu", stengl. reccn, recon, ricen "pripravan, brz, prav"
{germ *rekenaz), got. ralmjan {germ *ralmja- < *rok-n-jc-),
stengl. 3erecenian 'brojati, engl. reckon procijeniti, bro-
jiti", srnizoz. rckenen, stfriz. srnnj. rckenen, stvnj. nj. rech-
ncn (zapgerm. *(3a)rekonojan), lit. rekti, rekiu [at v. rckt
isto, toh. A rake, B reki "govor,
To *wrek- jest osnova II prema *werk-, od *wer- govoriti,
stind. vratam "zapovijed" (> pali vata- m sr. "vjerski zavjet, prisega;
ponaanje", prakrt. vaya- m. sr. "zavjet, prisega"), av. urvata- sr. "odredba,
( *wro-to-m sr., prema *wrota > psi. *rota "prisega", koje je
npr. u p0rota i ilrota "zavjera", s negativnim u- kao u u ubog, v. u wniti, i
v. rola za druga porijekla), eir6 kaem" ( *werji5),
hretor, eol. wretor "govornik" ( *wre-ter-, usp. rctor, retorika), het. wcrija-
"zvati".
Isti je korijen jo npr. u hrv. "gatar, kajk.. i st.
(kako je npr. i u ruskom) - od psl. - S proirenjem -dh- u
*werdh-: lat. ucrbum (roman.: stfr. verve izraavanja", fr. 1cr-
11c "zanos, polet", kata!. verb, stp. vierbo, stport. vervo; po latinskom su
ta!. , p., port. verbo), got. waurd stnord. engl. ll"Ord, stsas. ll"ord,
nizoz. woord, nj. Wort {germ. *wordam < *wrdhom), lit. vafdas, !atv. 1itrds
"ime", 'jatv.' ward prus. wirds isto.
Drugi su prijevojni stupnjevi ., gen. < psi. < *rek-i-,
izricati s duljenjem b i, rok "termin" (danas manje rok) < *rokb <
*rok- (usp. ilrok s negativnim u-), dijal. (Lika) se, "nagovarati,
dogovarati se" < < *rok-.
red
Od psi. stsl. r?dh, mak. red. sin. red, gcn. reda, iad, p. rz<J.d, r.
rjad itd.
Mnogobroj ne su s korijenom *rr;d-, i stare i nove. Imenice: ii.red.
LJ.redba, ii.rednik, razred, razrednik, redatelj (ist. reditel1l redo1t71ik, redak,
miredba, p0rcdba, priredba, raspored itd.; pridjevi: r&Jan, odr. redni, redovan,
redovit, LJ.redan, neuredan, miredan itd. ; glagoli redt1ti, urediti, narediti.
11aredE1fi, naredati, wcdovati itd.
Sadri ie. *rend(h)-, usp. ir. rElnn . "dio; stih", lit. rinda "red, crta",
susirind6ti "poredati se", )atv. riiida "red, crta" (iz kurkog), rist, ricdu "u-
rediti".
S prijevojnim stupnjem o j est *or9dbje (v. orudc).
regija
lz Jat. regio, gcn. regionis "kraj, predjel. pokrajina, oblast ,
okrug". Ta je i "smjer, crta; meda".
U latinskom su jezik'U toj bliske rcgere, rego "upravljati, voditi:
523
vladati; uputiti, savjetovati", regula "letva; mjerilo, pravilo", rogiire, rqgo
"traiti,. moliti, pitati", rex, gen. regis "vladar, kralj" (> roman.: veljoL ra,
ta!. , sardin. logudor. re, retorom. engadin. raig, fr. roi, prov., katal. rci, p. rey,
port. re1), regina "vladarica, kraljica" (> sttal., sardin. logudor. reina, fr. rcine,
prov. reina, kata!. reyna, p. reina, port. reinha, rainha), regius "kraljevski",
rigere, rigei5 se'', rigidus tvrd; stalan, postojan; osoran; di-
valj" (> ta!. pijemont. rcid itd., fr. raide, prov. rege, kata!. regeu, stgalicij. re-
geo, ngalicij. rejo, stport. reijo).
Iz latinskih su - ili su izvedenice od latinizama - regent (iz
regens regula, regularan, rigidan itd.
rojalizam. rojiilist preuzele su iz fr. royalisme, royaliste, gdje su
one izvedenice od royal ''kraljevski" < Jat. rega/is (usp. fr. roi "kralj" < lat.
rex, regis).
reija jest iz fr . regie, reiser iz regisseur, a reim iz regime - to
su po latinskima s -reg-.
regimenta kroz je dola iz fr. regimenf, to je
po latinskom (regimentum}.
Latinske su od indevropskoga korijena *rej- "upravljati": stind.
tJyati brza (o konju)", fjU- "prav", rajiJ} "crta", orego "prUam, da-
jem, dosiem", orgyia '1wat", stir. rcg-, rig- "pruiti", reraig "upravio je"
( *re-rog-e), recht "zakon, pravilo" ( *reg-tu-s), ki1nr. rhaith, bret. reiz
isto, got. rafhts "prav", stnord. rettr, sleng!. riht, engl. right ("prav, desni"; za
usp. r. pravyj "desni"), stfriz. riucht, stsas. reht, nizoz. recht, stvnj.
reht, nj. recht isto {germ. *rehtaz < *rcg-to-s, to je i u !at. v.
direJ...1an).
Usporedi jo i ove indoevropske za vladara: stind. raj- (nom. rat; od
rajan- jesu indoarij.: pali raja, prakrt. rati, raya-, rom (evrop.) ray "gospo-
dar, gospodin", hind. ray, "kralj", sinhal. rada itd.; usp. rajfii "kraljica" >
pali rafiiii, prakrt. ral}l}J, rli!ft, rom. (evrop.) rnnf "princeza, hind. rani
itd.), ro ("bogat"), ina ra, rai, res-, !at. rex (> roman.: veljot. ra,
tal., sardm. logudor. re, retorom. engad. raig, fr. roi, prov., kata!. rci, p. rcy,
port._ re1). rf, rig, rhi. (Usp. i stind. "vladanje, zemlja,
kraljevstvo , npr. u imenu mdtjske savezne drave Maharastra.)
Iz keltskih su izvora germanske got. "ieiks "vladar; mo-
stisl. rikr stengl. rice isto, engl. rich ''bogat", stfriz. rike stfran.
toga je fr. riche), stsas. riki nizoz. rijk, dnj. rik, ricfu,
nj. re1ch ''.bogat" (germ. *rfkjaz iz kelt. *rJgjo- < *regjo-} te got. reiki,
(u _engl. u bishopric ''biskupija"}, stsas. riki, srnnj., sr-
ruzoz. rike, ruzoz. njk, stvnJ. rihhi, nj. Rcich "drava, carstvo". - Za za
vladara usp. kako je s prethodnicima car, kralj, kJJez.
se 1 na_ to da je u *rei- "vladati" isti korijen koji je u psi. *rezafj
rezatt" (v.), te da Je upravo "rezati" bil o prvotne.
r ekJ ama
Iz fr. V kroz posredstvo). - Prvotne je u
_Jeziku V rtJ?C ozn_acavala uputnica na dnu stranice" (u XVII. st.),
dobila u XIX. st. Izvedena j e od glagola
traz1t1, , se._
11
prigovarati: ne biti zadovoljan"
. za!1t1 ). - Glagol jest od
vikati protiv cega, glasno prigovarati, protiviti se; odjekivati'',
sto Je od glagola clamiirc, clama "vikati, zvati, dovikivati".
524
Lat. clamarc "zvati, dozivati, nazivati" (> roman.: rum chema, vcljot.
klamuar, tal. chiamare, sard. log. gamare, retorom engad. clamer, furl. klama,
fr. clamer, prov., kata!. clamar, p. llamar, port. . . .
iz dalmatoromanskog jest cresko klamiil, klamam ) _Jest te.
*kla-m- (st. *klex-m-), od korijena *kel(a}- (st. *kcl(x}-) vikati, zvati (za
nj v. u koleda). - Od_ *klam- Jo su_. npr. s_tind.
re. kuka, jadikuje ( *klem-d-; mdoartJ.: palt kanda/1 Jadikuje, kuka
prakrt. kamdai; hind. kadnii itd.), stvnj. hlamon , ..
Iz raznih latinskih preuzete su aklamac1Ja, ak/amJra/1, deklamac11a.
deklamirati, dek/amator/deklamiitor, eksklamacija, eksk/amalivan,
cija, proklamirati.
remen
Od psi. *remy, gen. *remene: stsl. remellb, gcn. remefna, femen,
remen, glu. rjemjen, dlu. fem en, p. rzemien, r. remen, gen. rcmnja, ukr.
remin.
Usp. *remykb (hrv. remik, bug. remik, str. rcmyk itd.).
Dalje porijeklo nejasno; pomilja se na vezu s ie. *ar(aJmen- (za to v. u
jaram).
r ep. mn. repovi
Od psi. usp. i ., gen. glu. rjap ' 'kraljenica,
p. rz@, gen. rz@ia kost". , . . .
Prvotno je psi. ne rep opceruto, nego VJeroJatno
kratak rep ili rep kao nastavak kraljenice.
Dalje nejasno.
r epublika
Zameci onoga to je vodilo republikanskom u dananjem zna-
tih - jesu jo u vremenu preobrazb.i starih u
kojima je vrhovnu vlast imao vladar ovog 1h onog naslova, s vtjecem u
kojem su bili razni (stariji ljudi, vojnici i si.). .
Kao republika je postojala u starih Grka, gdje se takav obltk
vladavine, u kojem narod predstavljaju izabrani predstavnici,
politefa (a teorijski je to prvi opisao Aristotcl, uz jo dva oblika
monarhiju i aristokraciju), Naziv je takav zbog toga to su .republike
bile gradske republike. On zapravo pravo; vladanje
nina, javno djelovanje; politika, dravna uprava, vlada;
ustav, demokratska republika; drava". politefa izvedena Je od po/Jtes
to je od p61is "grad" (v. policija, politika). . . .. .
Otprilike u isto vrijeme kad i u u sjevernoj su lnd1J1 nast_?jale
aristokratske republike: u Pandabu, Utarpradcu i u Biharu Ttm su d_rzava-
ma vladali katrijc (stind. jd.; oni su bili druga rat:
nici, a prva su bili brahmani, stind. brahmaIJEt/J jd.: to su bili znalci obreda 1
.
U VI/V. pr. n. e. se monarhije
republike. Poglavar takve republike bio je zila-8. - U to Je vrijeme ansto
kratska republika bila i Kartaga.
Rim je bio monarhija - od osnutka 753. g. n. c. do
pr. n. c. njime su vladali kraljevi S Rim posta
kratska patricijska pa demokratska republika JC
opet postao potkraj I. n. c.: proces nastaJanJa drave kOJU vodi car
525
je s Gajem Julijem Cezarom, a prvi cezar bio je Ok1avijan Au-
gust). res pablica_ su_ "javna javno . .
Sredinom XVII. stolJeca nastaje kratkotrajna republika Sjedinjene Nizo-
zemske. Nove, demokratske republike nastaju potkraj XVIII. trinaest
drava (od 1777. g. u konfederaciji, od 1787. g. federacija
drava ujedinjenih u Sjedinjene Drave), Francuska (od 1792). -
U XIX. i XX. nastaje vie republika (i starih i novih drava).
Izvor dananje za republiku jest francuski jezik, gdje je po-
stojala, s (u vezi s gradskom samoupravom), oko
1400. godine. U dananjem upotrebljava se republique - na-
stala od res publica - tek od XVIII. i poslije francuske revolucije
(u razdoblju XVI-XVIII. st. je i "drava"}. - U engleskom se jeziku
res publica prevelo u XV. st. kao koja se danas pie commonwealth:
ona je kasnije tijelo, drava, drutvo" (u XVI. st.), a ta-
i "republika" (pogotovo republika Olivera Cromwcl la u XVII. st.). Da-
nas ta "zajednica nezavisnih zemalja" ((Brittish) Commonwealth),
"savez" (usp. Commomvealth of Australia Australski Savez).
Za porijeklo latinske res "stvar" v. u raj, a za pablicus "javan,
narodni" u publika.
r esa
Od psi: *n;sa, ak. stsl. mak. resa, sin. refsa, iasa, p. rz<Jsa,
r. rjasa itd.
Usp. st. resan te dalje resica, resati (se), (se), resi, uresiti
(se), i1res itd.
Najvjerojatnije od *n;dsa, to je od *r9d'b "red" (v.).
r eeto
I reeto. - Od psi. *reeto: bug. reeto, mak. reeto, sin. reeto, glu.
feo, gen. p. rzeszoto, r. reeto, ukr. reeto.
Osnova se povezuje s lit. regzti, rczgu "plesti", regztis, regztys "mreasta
za sijeno", razgfti, razgi6ti "vezivati uzdu i poprijeko", rigzti "zamr-
ivati, zapetljavati", latv. rezgit, rezginiit "zamrivati", regis "mrea spletena
od trske; reetka", Jat. restis "konopac, ue", stind. rftjju- isto. Indoevropsko
*rczg- bilo bi sastavljeno od korijena *res- i proirenja -g-.
Po drugom dalo bi se pomiljati na polazne *reds-, s *red-
koje je (s dugim e) u rijedak (v.).
Postoji jo jedna no iako sam je sam iznio, nisam ba siguran
u uvjerljivost te nego to bi bila ona prethodnih dviju Nai-
me, izvan indoevropske porodice imamo finougar. komi ra3 "asura
pletena od ii letvica; reetka od letvica (u sanjkama itd.)"
pcrm. *ra:J "reetka"), rftcs "reetka". - Ukoliko se radi o
srodnim korijenima (ic. *rcs- i fu iz pra-
jczika (no trebalo bi jo usporednica u drugim porodicama),
radilo bi se o nostr. *rap1 "plesti; pletenje". - Lako da je
svojstvena samo jezicima, u vidu prostornu raspro-
stranjenost slavenskih, baltijskih i indoiranskih jezika, a vjerojatno i ital skih
(ne ni slavensko-italskih usporednica).
Postoji i jo jedna na koju sam i ukazao: kao kulturna ta
je moda novotvorina permskih, ugarskih i spomenutih indoevrop-
skih jezika.
526
r evan, revna, o
iz crkvenoslavenskog. - Od tog su pridjeva izvedene npr. ove
"gorljivost", revnostan "gorljiv, pomnjiv, marljiv".
Od psi. *revniVD(jb) jest fevnivf, p. rzcwniwy "strgan", r. revnfvyj '1ju-
bomoran" i dr. - Iz r . revnhyj jest revniv, revnjiv '1jubomoran", surevnjiv,
surevnjivost (usp. r. sorevnovanie), to su u srpskom.
Psi. *rcvbnb ima *rev- za koje se smatra da je isto kao glagolsko *rev-
(*rev9, inf. *rjuti "rikati" - v. revati).
r evati. reve
Od psi. *rj{jti, *rev(,: csl. rjuti, rov9, bug. reva, sin. rjuti, rj6ve, ruti,
fevu, r. reve!', revu itd.
Od ie. *reu- (st. *reuH-), od su j o npr. stind. ritvati, rauti "reve,
(indoarij.: pali ravati hind. raWJa Nivab "rev" (indoarij.:
pali rava- "rev, krik", stgudarat. rava ,"pjesma" itd.), lat. riimor ''buka; gla-
sina", rauus "promukao, hrapav", orymai "revem", stengl. rfn "rev", rf(a)n
"revati , srrmj. riiien isto itd.
Od istog je korijena psi. *rujbno: hrv. rujan, gen. rujna, ifjen ('1isto-
pad"), str. rjujen'b, r. dijal. rj(Jen - nazvan je po rici jelena koj a se u to
godine usp. ffje "jelenji rev", p. ruja, str. rjuvitisja "spolno
opc1t1 .
Psi. (stsl. rykati, rikati, sin. rfkati, r. rfkaf', ukr.
rykaty itd.) 1 < (sin. imaju ie. *ru-k-,
usp. stir. rucht "rev", sleng!. rfn "revati", stvnj. ruhen, srvnj. rohen (germ.
*ruhjan), lit. rOkti "rikati", !atv. rUkt "mrmljati, reati".
rezati, reem
Od psi. *rezati: stsl. rezati, bug. rea, mak. ree, sin. rezati, reem,
fezati, rezaf, dlu. rezas, r. reu, ukr. rfzaty.
Od ie. *wrei-: arm. ergic-uyanem "razbijam", rhegnfmi "raskidam,
razvalim, razbijem, skrim", Jit. reti, reiu "rezati,
Usp. *rezo "urez": h. rez, sin. rez, p. rzaz "zarez pilom", r. rez "dobitak,
postotak" - dug se rezom na rovau; zato kao u ruskom ili
u kao p6rez m., poreza ., razrez (usp. razrez poreza).
se smatra da je tu korijen *wrei- '1omiti" {st. *wrexi- - moda
*wrex-8- od *werf:-, moda s *wer- koje je npr. u *rana?).
Pomilja se i na psi. *rezati od korijena *rei- "rezati", koji bi
bio u *rei- "vladati" - za to v. u regija.
riba
Od psi. *rfba: stsl. ryba, bug. riba, mak. riba, sin. riba, lu. ryba,
polap. roib6, r ., ukr., bjr. rfba.
Slavenska nova zbog tabua istisnula je stariji naziv za ribu. ie.
*dhghu ikhthjs, arm. jukn, lit. uvis, !atv. zivs, st. zuvs, 'jatv.' zuwo rnn ..
itd.), to bi u praslavenskom dalo *zy, gen. *z:we, ak. *zovb: bi bila
glagolu *ZDvati pa su je (oa bi je) ribari izbj egavali.
Ima vie etimologija Jedna od njih izvodi od
*riJmba (preko *riibii), onda se dalje zbog krljuti usporcduje s
''aren", to je u r. rjab6j, ukr. rjabfj, bjr. rjaby. (Usp. pastrva koja ett
moloki "arena": *pbstry *pbslrb "aren", za koje v. u pas.)
e
Od psi. *rydjb: csl. rydb, bug. rid, ryzf, rfdzi, lu. ryzy, p. rydzy,
527
rus. rfij, ukr. rfyj, bjr. rfy.
Od ie. *riidh-jo-s, od korijena *rcudh- "crven" (v. rud, Za *a usp.
Jit. rOdis
rij edak, rijetka, o
Od psi. *redbkR, *redbko, odr. *redbkbjb: stsl. redbh, bug. rja-
dJ,k, mak. redok, sin. rqdak, refdka (sek. redak), iidkf, riedJ...y, lu.
polap. ka.-slovin. iauthi; r. neodr. redok, rcdkit, kornp.
ree, ukr. ridkfj, bjr. redki.
Komparativ je
.Usp. jo reha "rijetka vuna" ( *rexa < *redsa), pridjev rehav.
Srodne su lat. rarus "rijedak", sr. "mrea", lit. retis "likovo si-
to", retas "rijedak", !atv. "rijedak", rets isto.
Indoevropski je korijen *ere-, za koji v. u razoriti. Ovdje on ima (u sla-
venskom i baltijskom) proirenje -dh-.
r ij eka
Od psi. *reka: stsl. reka, bug. rekli, mak. reka, sin. feka, ricka,
lu. reka, polap. reka, p. rzeka, r. rek/J, ukr. rikit.
Sadri prijevojni stupanj o, indoevropski je korijen *erei- stind.
rayalJ "tok" (*roj-o-s, to je i u psi. *rojb, prvotno "tok" > hrv. roj, gen. roja,
sin. roj. gen. roja, r. roj itd.; stind. > indoarij.: pali, prakrt. raya- "struja, brzi-
rau . cr_t_a" rfra!e se, (> prakrt. riai;
TIJJaI giba se , smdhi TJ}al}u navodn3avat1" itd.), ritil} "tijek, trk" ( *ri-; indo-
arij.: rrakrt. rii- . "put, gudarat. ri . khovar. riik "propu-
tati" *ri-ya-), lezb. orino "nagnam, potaknem'', alb. rite "vlaan, mo-
?r" (od *rinete, s ie. *rei-n-), Jat. orior oriens 'istok", origo "po-
(usp. latinizme orijent, orijentlilan, original), riuus "potok,
( *rei-wo-s; od riuus jest sttal. rigo "potok'', a od rius jesu roman.:
rum.riq. rio, log. riu, stfr. ri(f), prov. , kata!. riu, p., port. rio),
gal. Renos rtJeka RaJna (kelt. germ. *Rinaz > nj. Rhein), srir. rian "rije-
ka, put", stengl. "potok, rijeka".
To *erei- nastalo je od ie. *er-/*or- "micati se, gibati se": stind. rn6ti
podie se, se", arm. yafnem "podiem se, ustajem", het. arai
se", arhi "dolazim", ornymi "pobudujem, itd.
. ,.Prvotno je bilo *or-, toje od starijeg *xw er-, a to od nostr. *Horii "po-
*c1 se, drav. *e[- se" (tami!. altaj.
or{a)-/ ora- pod1c1 se.popeti se (mong.: halha tung.: nanaj. oja
vrh"; korej. ori-, oru- "popeti se", orom oram "planina" turk. t or "uzv1s1-
na, brijeg"). ' v
rijeiti (se), rijeim
. ?d *reiti *re9: stsl. reiti, mak. rei, sln. fciti,
TJc1(, p. dtJal. rzeszyc ( vezati"), r. reit', rcU, ukr. rifty.
. <;Namo i drijeim (nastalo otpadanjem o- od odrijeiti).
glagol *reiti .nasta_o ba od "odvezati, razvezati" i sl. otpa-
prefiksa. Naime, mdoevropski Je koriJ"en *wrei1' :.... usp lit "ve-
zat" Vu1- " V- , ' ' :.r
1
1
:.rs (.S vor .:, isto, "povez za glavu", riti "zavezati",
ra1sit '. :1st zavezali , prus. senrists "zavezan", "ve-
zatt . l}sp. av. urVJsye1t1 (arij. *wrisyati) itd.
To . *wr-ei-1':...., korijen *wer- "zatvoriti" (v. 1rrata). bi se
Pdsl. *res1t_1, no pod utjecajem *reati i prezenta proirio se i na
ruge oblike.
528
ris
Od psi. *rysb: bug., mak. ris, sin. ris, rys, p. rys, r. rys', ukr. rys',
bjr. rfsja .
Praslavenska je za risa potekla (preko *JaJ<os) od ie. *Jwixos, a po-
r- ima po *rySb rus".
le. JuJf-/*JunK- dalo je arm Jusanunk11 mn., Jfgks, gcn. Jygk6s, srir.
Jug, stv. J6 (germ. *Juxaz), stengl. lox, stvnj. Juhs {germ. *J11Xsa2 < *JuR-
-so-s), lit. JOis, emajt. hp1is, !atv. JOsis, prus. Juysis (balt. *Junis).
le. *Jun](- moda je, po armenskom, od *JuJf-n-.
le. *JuJf- "ris" poteklo je od nostr. *Lu; "malen grabljivac": kart.
"mlado zvjere" {gruz. "mlado zvjere: i sl.", /a<;-
"pas", megrel. Jalfv- "tene"), ura!. *LukA "lisica, kuna" (marij. gor. Jaj, lug.
Juj "kuna", ?rnansij. lojsa isto, samodij. *JokA '1isica": selkup. /oqa, Joga, lok-
ka, motor. lai, tajgi /w1, ?drav. *nakka{i) (kanada nakke "akal", tel ugu nakka
isto, kolami nakka '1isica"; a jest po *nari "akal, lisica"), alt. *Joka/*Juka
"ris, polarna lisica, pas" (u mong. *noka(i) "pas": srmong., mong. pism. noqai,
halha noxae-, tung. *JukA/*JokA: mand. luka "mali ris", foke "ris",
evenkij. zap. luku "modra lisica").
risati, riem
Kao i u jo nekoliko slavenskih jezika (usp. sin. rfsat11, 1z
srvnj. riJen. - Usp. narisati, orisati, LJ.risati, oris itd.
Stvnj. ri3an, srvnj. ri3en, nj. rei!Jen "trgati, st. "crtati, orisati"
poteklo je - skupa s got. *wreitan (po writs "crta"), slnord. rita "pisati",
norv. dijal. vrila "grepsti, pisati", stsas. writan "trgati, urezivati, pisati", ni-
zoz. wrijten, stfriz. writa "schreiben", stengl. writan "urezivati, pisati", engl.
write - od germ. *writan. Dalje nejasno.
to se usp. grapho "piem" "urezujem", gramme
"crta", od indoevropskoga korijena *gerbh- "grepsti, ureze, urezivati"
{v. u drijcb).
rit ., gen. riri
Od psi. *rltb, gen. *riti: stsl. ritb ., sin. rit, gen. riti, iif, lu. rit, p.
isto. - Odimenski je glagol *ritati (sf;) (ritati (se!J.
Usporednice su u baltijskom: lit. rfetas "gornje stegno, bedro; svinjski
but",latv. rieta ''bedro" (balt. ' fin. reisi ''bedro").
Dalje nejasno, no usp. arm. eri '1opatica, (< *reito-).
riti, rijem
Od psi. *rjti, *ryj9/*rbjQ: sin. riti, rijem, r. rf ti, r. rf t', r6ju itd. To je od
ie. *ra-.
le. *ru-, *ruw- jest u *rbvfiti, *r:wQ: bug. nvam, hrv. ivati (se),
sekundarnim h hivati (se)), sin. rvati, rujem "rovati, izrivati, trgati",
"trga I i", r. rva!', rvu itd.
le. *rou- ( *r6w-o-s, kao u slind. *rava- "komad") jest u *ro11D, gen. *rova:
stsJ. rOVb, h. rov, gen. rova, sin. rov, gen. r6va, rov, r. rov, gen. ri-a itd.;
usp. *rovati, *rujQ (rovati, rujem).
Indoevropski je korijen *reu- "trgati": stind. rfwate "razbija", *rava- "ko-
mad" (> sindhi rayfl . mn. rlZmrvlj ena ria", pandabi rnvii m.
ta ili kristala", hind. m. "zrno" itd.), kali fvwe- "jesti zrnje" {ar1J.
*rav-a-), !at. ru5 "raskapam", rutrwn "lopata", ir. ruam isto ( *rou-mii), st-
529
isl. rfja "otrgnuti", lit. rauti, rauju "trgati", isto, riitis "trap za krum-
pir", !atv. raut, rauju/raLJ.nu "trgati, uzimat i" itd.
To je od nostr. *row11, to je jo u ura!. *rowa- "tesati, rezati, dubiti".
usporednica jest sinotib. *raw "kopati".
riznica
Prvo je bilo "spremite za (ra zire)", danas
nije - zbog dragocjenosti riza (zato su se s novcem i draguljima} -
"prostorija u kojoj se dragocjenosti". - Dalje je od riznica na-
'blagajnik".
j e izvedena od riza odijelo, ruho, haljina" nadra-
menica, okoramenica, tola; svita, vez").
Po jednom psi. *riza: stsl. riza, bug. riza ''koulja'', ifza "ri -
za", r. rfza "riza, gornja za vrij eme slube boj e", ukr.
rfza, bjr. riza itd. - To se povezuje s lit. raiyti, raiau "grepsti, drapati,
parati, rezati" (usp. dalje raiLJ.s ' 'kretav, pitav, otar (zvuk), jak'', raias
"zarez, urez", raitas "red, krug"), !atv. raize "otra bol ; briga" (usp. dalje
riezt "rezati, raizcties "rastuiti se, raalostiti se"}; takvu bi vezu
veza kakva je u ruho, roba (v.). Smatra se da
su te povezane s korijenom koji je u psi. litv. re fi (v. rezati),
sa sek'1.lrldarnim vokalizmom: ie. *wreig- prema '1omiti" < st.
*wrd:g- {pa je moda zapravo korijen *werl'<)- kojem su kasruje dodani
-j-, -g-).
No *riza mogla bi biti i (moda u crk. 'Venoslavenski,
odakle bi se rano proirila u druge slavenske jezike) - za takvo posudivanje v.
kako je s roba -, naprimjer iz (bizant.) rhfzai mn. "podlaktica".
Ima i drugih
ria
Iz nj. Reis {srvnj. ris), to je iz srlat. risus m. , risum sr., a to je
po romanskim odrazima Jat. *orizum (> tal. riso, iz toga (st)fr. ris. iz toga
engl. rice). .
Lat. orjza jest iz 6ryza, to je s istoka, usp. perz. wizei,
pato 1
1
rie, a to je iz indijskog izvora (usp. stind. 11rihfh m. > pali, prakrt.
1'ihi-, sinhal; viya "mlada ri a"); usp. dard.-nuristan.: kati
prasun wuzi, ina briu "ria".
Od staroiranskog oblika *vriz-m1- jesu medij. *Frinza-, 11rinza-,
od je onda perz. birinj (iz tog je perzijskog
obltka bmndz poteklo t. pirin9, a iz toga k-urd. birin:J, zaza res itd.;
USp. sogd. ryz-.
Iz 6ryzon jest oriz (to je balkanski grecizam, usp. mak., bug., alb.,
rum. oriz).
je i arap. aruzzun.
r<:1b, gen. roba
Od psi. *rob'b: slsl. robb, bug. rob, mak. rob, sin. rob, gcn. r6ba. rob. -
Usp. rob!ti, P!Jrobiti, w robiti _itd._; kajk. robota. robot at i, robotik itd. (Iz
je u takvu znaccnju uveo K. jest intcrnae. robot, dalje
robOtika itd.)
*r}'b novot vorina j e (moda je to zpravo podunavskoslavcnska
stanje jC orb'b: stsl. rabi - Od *orlx;, gcn. jest st r. mn. rob-
I 1
530
jata, usp. r. "dijete", gen. rebenka, nm. rebjata ( *orb<;ta), dijal. robe
nok, robjata.
Usp. *orbota u rabota, od je rab "trud, rad", od toga nt-
biti, rabim "raditi; izrabljivati; trebati" (usp. dalje izrabiti, porabiti, zlorabiti
itd.). - Usp. rabOtati, rabOtiti.
Indoevropski je korijen *orbh- "koji nema imovine": stind. arbhal; "malen,
slab; arm orb, gen. orboy orphan6s, lat. orbus "osi-
rotio, ir. orbe "nasljedstvo", got. arbi sr. "nasljedstvo", arbja m.
"nasljednik" (v. grb), gat. arbaips "rad", stnord. erfidi, stengl. earfod(c), stfriz.
arbed, srnizoz. arbeit, arbcid, stsas. arabcd(i), stvnj. arabeit(i), nj. Arbeit isto
( het. arpa- itd.
roba
Iz tal. roba to je iz germanskog - usp. st vnj. rouh
plijen; odijelo". to se usp. Odora, koja je povezana s
drati, razdor itd.
Iz *rauha jest fr. robe (iz toga engl. robe). to je u
garderobe "runica, ormar .za (iz toga, kroz garderoba).
Stvnj. rauh (nj. Raub "grabe, poteklo je od indoevropskog
*reup-, za koje v. npr. u rupa.
rog, gen. roga
Od psl. *rogi,, gen. roga: stsl. rogi,, bug mak. rog, sin. r9g, gen. r9gfi,
glu. roh, dlu. rog, polap. riig, p. rog, gen. rogu, r. rog, ukr. rih, gen. roha.
bjr. roh.
Izravne usporednice u baltijskom: lit. rligas, !atv. rags, prus. rngis "rog". U
drugim indoevropskim jezicima nije odraz tog ie. *rog-. U prilog
takvoj rekonstrukciji govori kartvclska usporednica *rk&- "rog": gruz. rka,
mekrel. ka, laz. kra. Tako bismo imali nostr. *r,ih. "rog". No je da
je kartvelska zapravo odraz starijega *kr-, to bi bilo od nostr. *{(_Er.1
"rog" (v. srna); tada bi baltoslavenska bila izolirana.
rogOoz I * , I (" . ") k. b . I ,
d ps . rogozb: cs . rogozi, papir , ma rogoz, ug. rogoz, s n. rogoz.
rogoz, gen. rogoza, r. rogoz, ukr. rohiz, bjr. rah6z. - Usp. i *rogoza i starije
kolektivno *rogozfi (u hrv. rogoza, riidiiza "trska", r. rogoza itd.). -
Od *rogozh . je rogozjh (csl. rogoh "papir", rohoz
"rogoznica", glu. roho(d) "trs", dlu. rogo ), od toga *rogozbje (csl.
sin. rog9je). - Psi. *rogoa dalo je: hrv. rogoa, sin. rog9a "trstcna P?n}a
va", dlu. rogoa "trska", p. rogoi a itd. - Usp. u nas jo rogozina,
rogozan, rogoznica ispleten od rogoza", rogoar "torba od rogoza
(kajk. rogofir, s disimilacijom logofir, a npr. u bednjanskom govoru
Psi. je prvotna "grana koja stri" ili "grana rogu ;
u prvom dijelu ima isto *rog- "ono to stri" koje je u *rogi, (v. u rog), a u
drugom je ie. *ozd-6- "grana". .
le. *ozd- "grana" (arm. osi, 6zos, col. ysdos, got. asts, stvnJ. ast) po.:
tekla je od nostr. *'i13J1 "grana", od je jo afrazij. *<f "drvo,
(sem. *<s "drvo, stablo": arap. <iifa sthebr. akad. i!JU; stegip . ..dcc "grana_;
bcrb.: elha aga "deblo, brvno"; ku. "drvo": bedauje hindi, afar. haf;i ;
*H3 "drvo"; hausa jegu eto itd.). - Za vezu "grana" -
"drvo" ( <:- "granato") v. npr. u hrc1st.
531
roj, gen. roja
Od psi. *rojb, gen. *roja: stsl. roi, bug mak. roj, sin. roj, gen. roJ<t,
roj, glu. r6j, dlu. roj, p. roj, r. roj, gen. r6jE1, ukr. rij, gen. roja, bjr. roj.
Starije je *roji, bilo "tijek, struja", usp. od istog ie. *roj-
-o-s stind. rayaJ; "tok, trk, brzina, jarost". - Dalje v. u rijeka.
rosa
Ak. rosll, mn. rose. - Od psi. *rosa, ak. *rosp: stsl. rosa, bug. rosa, mak.
rosa, sin. rosa, lu p. rosa, r ukr. rosa, bjr. rasa.
Od ie. *rosa "vlaga, rosa": stind. rasa "vlaga, vlanost", av. Rm1ha (Rima)
"ime rijeke Volge" (u Ptolemeja Rha; iz iranskog je mordvin. R.av(o), R.ava
"Volga"), Iit. rasa, ak. rasq, latv. rasa "rosa''. rod u stind. rasah
"sok, (indoarij.: pali, prakrt. rasa- "sok", hind. ras, sinhal. raha, r'a
itd.), kamir. ras "sok, biljni sok"; osnova s produljenim o u Jat.
ros, gen. roris "rosa".
Smatra se da je tu indoevropski korij en *eres- vl aga", koji
je npr. u stind. tfr!Jafi, het. arazi toh. A yiirs-, B "kupati se". To
je proiren korijen *er- "micati se, .gibati -se" (v. rijeka). - No veoma su uv-
jerljive izvanindoevropske usporednice za ie. *ros-, *ros-fi: to bi bilo od
nostr. *riisA ili *rii&i "kropiti", to je dalo sem. *rss "poprskati", fu. *riifa
''kropiti, ? mong. nesi "ivotinjska krv, krv na nou".
rotilj, gen. rotilja
Usporedi oblike rotel (u A Vramca), rotelj (u J. - oni imaju
/, Jj nastale disimilacijom r-r > r-1/Jj, usp. kajk. rotcr (te dalje ro, ro,
usp. sin. ro).
Iz nj. Rostier, to je od Rost "rotilj" (iz tog rosi "reetka za
proputanje pepela"), stvnj. rost. Usp. nj. rosten "priti" (germ. *raustjan).
Iz *raustjan "priti" jest stfr. rostir (fr. rotir), iz toga je
engl. roast priti" (usp. govedina", iz toga rostbif).
r<'>ta
Od psl. *rola "zakletva, kl etva, prisega": stsl. rota, sin. r6ta, p. roffl, str.
rola itd.
Usp. *rotiti (sf;) "zakleti (se), prisezati": hrv. rotiti "preklinjati, zaklinja-
rotiti se "buniti se, dizati se; prisegnuti kao urotnik; sporazuvijevati se pro-
l!v nekoga", sin. rotfti, rotiti ("srditi se"), glu. so.
Usp. pridjev rotan (roten) "zaklet, koji je poloio rolu; lo, opak", rotnik
"prisenik". - Dalje p(jrota "zbor sudaca koji se rote = zaklinju da suditi
pravo", p(jrotan, p(jrotnlk. ilrota, ilrotnik (s negacijskim u-, za nj v. u ubog).
se od ie. *wrotfi, od korijena *wcr- "govoriti". Srodne su
stind. vratam "pravilo, zapovijed, zakon" (> indoarij.: pali vata- m. sr. "zavjet,
prisega", prakrt. vaya- m. sr. "vjerski obred"), av. sr. "zakon",
eol. rhetra, elid. "dogovor", rhetos "uvjetovan", usp. rhctor "govornik"
(usp. rctor, retorika), rMma (usp. termin dalje
lat. (usp. vcrbfihln), Iit. valdas "ime", !atv. vaids got.
waUid r!Jec , stnord. stengl., engl. word, stfriz. word, stsas. word, nj.
Wort itd. (V. varati.
Po drugom od *rokta, s *rok-, to je prijevojni stupanj o za
*rek- iz *rekli (v.).
Po od ic. *rola, usp. stind. r tci-, av. aa- sr. "pravda"
( *r-to-, od *er-, za koje v. rat, rijeka itd.).
I
l
532
ft, gen. ita
rat, gen. riita (nekad rat, gen. ita). - Od psi. *ritb, gen. *rita:
bug. nt "breuljak", sin. f,t, gen. fta "otrica, kljun", ret, gen. rtu "usna",
rct isto, glu. r6t, gen. rta "usta", str. rofb "otrica, kljun", r. rot, gen. rt<t
"usta", ukr. rot, gen. rola, bjr. rot, gen. r6ta isto . .
Tu je - th sufiks, a *n- jest od pretpsl. *ru-, usp. *rii- u *ry ti, *rou- u
*roVb, *rovati (v. riti).
rub
Od psi. *rQb1,: srpesl. r9bh, bug. nb, mak. rab, sin. rob, lu. rub,
p. rE1b, mn. r{:by, r., ukr., bjr. rub.
Izravne usporednice u baltijskom: lit. rumbas "urez u drvetu, porub,
obrub", !atv. riJobs "urez, zarez" (usp. riJobit "urezivati" prema psi. *r9biti >
rUbiti1, usp. jo lit. aprumba "zarasta (o rani)'', rumbooti podrezati".
Isti ie. *rembh- jest u stind. rambhaJ:i m "palica, tap, stup", stisl. ram{m)r
"otar, gorak", rimma ''borba", Jit. rambils "trom". - Povezuje se s ie. *rem-
poduprijeti (se)", koje je npr. u stind. ramate (indoarij.: pali
ramati "uiva", prakrt. rnmai; gudarat. ramvD "uivati"), kamir. ramun
"ostati; zabavljati se", stir. fo-rim- "sjesti, stvnj. rama "okvir", nj. Rahme
(iz toga rftmEI i rfim).

Uz "objedovati, jesti o podne glavni obrok" postoji i
vati". Ta su samo u sredinjem junoslavenskom jeziku. Glagol je
izveden od imenice rUka, a "jesti" iz vremena kad se
jelo rukom
Imenica gen. izvedena je od glagola, a od nje je
Po jednom drugom polazan bi bio praslavenski glagol {juno-
slavenski) *rU&ti, koji da je iz balkanskogermanskih odraza
germanskoga glagola *rokjan "opskrbiti" (> stnord. rekia, stsas. rokjan, stvnj.
ruohhjan, ruoche11", usp. germ. *rokaz m. , roko . "oprez, briga" > stvnj. ruoh.
ruoha, usp. danas nj. ruchlos Da bi polazno bi lo
bi bug. mak. (od bi se
bug. mak.
rud, rUda, o
Od psi. *rLJch,, *rlv:}a, *rildo, odr. *rudbjb "crven": bug. rud. rudf,
glu., p. rudy, r. rUdyj, ukr. rudij. bjr. rUdy.
Od ie. *roudh-o-s "crven": stind. Johfth "crvenkast; bakren, mjeden; e-
ljezni; bakar, mjed, eljezo" (in<loarij.: pali Joha- "kovina; bakar, bronca",
prakrt. Joha- "eljezo", rom. (palest.) Jiha, lihi, hind. loh(fi), sinhal. Joho, Jo
"kovina, ruda, eljezo" itd.), khovar loh "bakar", Jat. riifus (s
dijal. f, usp. umbr. rufu; Jat. > roman.: katal. ru/), robus "crven" robus,
robur "hrastovina; tvrdina" - od toga su roman.: tal. ro11erc, retorom. enga
din. Juvar, sardin. logudor. Elrroli, fr. rouvre, prov., katal. roure, p., port. roblc -
; Jat. robustus "hrastov tvrd jak, snaan" - roman. "jak": furl an. ril'OSI,
re11ost, ra11ost, sttal. ruberslo,' stfr. rubeste-, iz robustus jest robiisl<tn
jak, snaan, tvrd, krepak, zdrav, stir. kimr. rhudd
ga!. osobno ime Roudus. gol. rnuJ>s "crven", stisl. raudr, dan. v.
sleng!. engl. red, stsas. rod, nizoz. rood, stvnj. r6/, nj. rol "cr,cn
(gcrm. "'raudaz), lit. rnooas "crven", )atv. rauds. 'jatv.' raude.
Od psi. jesu riJmcn, rilincna. O, odr. rilinenl. ii. o. sin. rumen.
533
rumena, r. rwnjannyj itd. Dobra je usporednica lit. raumui5, gen.
raumeiis meso".
Od psi. *rilsb, "'rusa, *raso, odr. *rUSbjb ( *rudSb) jesu hrv. riJs, a, o, sin.
r{is, rtJsa, rusj, r. rtJsyj itd. To je od ie. *rudh-so-, od je jo Jat.
russus "crven, (roman.: rum. rus, makedorum arus, tal. rosso, furlan. ros,
fr. roLL'<, prov., kata!. ros, stpanj. roso), usp. latv. rusa ( *rudh-sa), lit.
rilsvas "tamnosmed" ( *rudh-s- wo-).
Usp. ie. *rudh-s-to-: hotsak. rrusta- "crven", dan., norv. rust v. rost,
stengl. rtJst, engl. rusi, kot. roost, nizoz. roest, nj. Rost isto, lit. rilstas "sme-
itd.
lndoevropski je korijen "crven". - V. jo i ruda,
ruda
Najvjerojatnije pridjev: psi. *ruda (zemja) - v. rud - od
ie. *reudh- "crven". No postoji i da je ta praslavenska pote-
kla od ie. *r(e)udh- 'bakar, mjed" (i "crven"), to pak se onda smatra
(izravnom ili kroz nekoje posrednitvo) iz sumer. urudu 'bakar,
mjed" . Ta je sumerska nastala od protosumerskog oblika *burudu - a
ta je u imenu rijeke Eufrat (akad. Purattu, a iz mezopotamskog je iz-
vora i to je rijeka po kojoj je splavima sputana bakrova
ruda. Naime, i Srednji Istok kolijevka su obrade bakra. - To je
jedno od vie
rugati se, rGga se
Od psl. *rggtiti stsl. r9gati bug. ngaja, mak. ruga, sin. rqgati se,
rouhati, r. rugat' itd. - Usp. nar{Jgati se itd.
Psi. *r9iti (rUiti, rUim, dalje narUiti itd.).
Usp. dalje podrilgnuti se, podrugivati se, izrugfvati itd.
Pridjev *r{Jhnb{jb) (rUan, rUna, o, odr. r(JnJ, a, o).
Psi. *r9gb/*r9ga/*r9go u stsl. r9gi,, hrv. rilg m., r(Jga ., ruga sr. (usp.
p()ruga, naruga). - Ovamo babar(Jga (i babar6ga, pod utjecajem imenice rog).
S prijevojnim stupnjem e u *n;gati (sin. refgati (reati,
rei, sin. reati rei itd.).
Polazno je ie. *wreng- "savijati": lat. ringor "kesim se; srdim se", st-
engl. wringan, engl. wring "ti skati; izvijati, isriviti; stezati", nizoz. wringen
isto {germ. *wrel)y-), stnord. rangr "nakrivo, krivo, pogreno", stengl. wrang,
engl. wrong "kriv, naopak" (germ. *wral)yaz ), lit. refigtis "kriviti se".
le. *wreng- ima nazalni infiks -n- od osnove II *wreg- (v. vrgnuti); ko-
rijen je *wer- "savijati, vrtjeti".
V. vrtjeti.
r uho
Od psi. *rOxo: csl. rLL'<o bug. riLYo, mak. ruvo, dijal. ru'<o, sin.
rUho, roucho, nJcho, p. rucho, r. ruxo.
Usp. glagol *raiti u riiiti se, ri"iim "odijevati se, se; nositi crni
nu" 1_rcruiti se, mlruiti se, p<)ruiti se).
Sadrz1 1e. rou-so-m, od korijena koji je i u *ryli (v. riti).
razvoj kao u roba.
rUka
Od psi. *rpkll, ak. *rQkQ: stsl. rpka, bug. rbka, mak. raka, sin. roka,
lu. ruka, p. r. ruka, ak. ruku, ukr .. bjr. ruka.
ima glasovnu i usporednicu u baltijslOm jezicima:
534
Jit. ranka, !atv. rooka, prus. rancko. Postoje usporednice i u izvcde-
nicama: : lit. rafildnis. : lit. apiranke, !atv. apru5cis. *r9kaVb
m : lit. rank6ve .
baltijsko-slavenska novotvorina ie. *wronka. Za
oblik usporedi germansku glasovnu usporednicu, pragerm. *wranyo (ie.
*wronkif) : *wrimhO (ie. wronkii); od drugog je stisl. vra . "kut, ugao". Usp. jo
kasnolatinsku iz germanskog) branca "apa" (> roman.:
rum. brinca "ruka, apa". tal. branca "panda, apa", sardin. logudor. franka,
retoroman. donjoengadin. brawiKa "ruka", fr. branche "grana", prov., kata!.,
branca isto, p., stport. branca "panda"; iz francuskog jest brfina).
je nastala od glagola "skupljati", usp. lit. rifikti, renkU "sk.'Upljat i" (i
npr. surinkimas "skuptina"): ruka je ono to sabire, skuplja (u slavenskom
nije takav glagol - da jest, glasio bi *u;kti).
lndoevropsko *wronk- nastalo je od nazalizirane varijante *wrenk- gla-
golske osnove *werk- "vrtjeti, okretati", koja je proirena sufiksom -k- od
korijena *wer- "okretati, vrtjeti, savijati" (v. vrtjeti}.
runo
Od psi. *rund: mak. runo, sin. riJno, rouno, r. run6 Vlllla"; usp. r.
run' . "stara iznoena ( *runjb).
To je od ie. *rou-no-m ili je *rwnno, od *rou-mn-o-m, to bi se uspo-
sa stind. roman-, loman- sr. "dlake na tijelu" (indoarij.: pali, pra-
krt. roma- "dlake na tijelu'', hind. roff, rva "dlake na tijelu, krzno" itd.),
kamir. rt'Jm isto, ir. ron ''konjska dlaka" ( *rou-mn-).
Indoevropski je korijen *reu- "trgati"; v. u riti. Naime, vuna se s ovaca
ranije a tek se kasnije
rupa
Od psi. *rilpa: bug. rilpa, mak. rupa, sin. r(Jpa, r ukr. r(Jpa.
To je ie. *roupii. Je. *reup- "trgati" jest u stind. ropayati "odlama" (indo-
arij.: pali ropeti postavlja, sadi, sije", asam. roiba "saditi" itd.),
rupyati "prodre, probode, posadi" {> prakrt. ruppaI "posadi, posij e", hind.
rupnii "biti itd.), rupati "probode, probui, posadi" (> bengal. ruyii
"presaditi" itd.), ropam "jama, kamir. ruwun "ukopati u
zemlju, posaditi, presaditi" ( *rup-), !at. rumpi5 "lomim" (rumpere > roman.:
rum. rupe, ta!. rompere, sardin. logudor. ru(m}pere, retorom engadin. ruomper,
furlan. rompi, fr., prov. katal. rompre, p. ,port. romper), got. raubi5n, sleng!.
reafian engl. reave grabiti, otimati", nizoz. rooven,
stvnj. roubi5n, nj. rauhen "otimati, (germ *rau{36jan), stnord. rjwa
'1omiti", stengl. reofan "lomiti, trgati" ( *reu/3-), stengl. rea{ stsas.
rof, stvnj. roub ( *rou{3-; v. roba).
To *reup- jest od ie. *reu(a)- "trgati"; v. u riti.
ruiti, rUi
Od psi. *rUiti: stsl. ruiti, mak. rui, sin. rUiti, rOim, ruiti, r. rUit ',
rUu itd.
Od ie. *rous-eje-, od *reus- "trgati, lomiti", usp. stisl. r{Jsf "ruevine.
razvaline", lit. rausis "jama, railsti "rovati", !atv. raust isto.
Korijen je *reu- "trgati", a za nj v. u riti.
Po drugom ie. *rcus- jest od nostr. *ruCI "ruiti", to je jo u
afraz. *rwC hausa rusa, rushe). ural. *ru&. -. - To ima i izvan-
usporednicu, sinokavk. "ruiti": sinotib. *r(a)t, sjcvkavk.
*'a-r9wA-.
535
rUa
Iz tal. rosa, to je od Jat. rosa, a to je iz neke oblika
*wrodja. usp. rhodon "rua" (miken. wo-do-, npr. u wo-do-we [wordo-
wenl "namirisan ruom"). - Latinska je izvor zapadnoevropskih; usp.
engl. rose, nizoz. roos, nj. Rose. (Lat. > roman.: vcljot. ruosa, tal. rosa, sar-
din. logudor. roza, fr. rose, prov., katal., p port. rosa.)
U naoj rua moe biti i ili njen utjecaj.
U tom *wrodja bilo bi ie. *wrdh-jii, a je iz nekog
odraza ie. *wrdh-om. - Usp. i alb. rrenjii ''korijen" { *wrdh-n-jii).
Na istoku je ie. *wrdhi- u iran. *wrdi-, od je stperz. *wurdi-,
perz. gul (iz toga t. gii], iz je to je u dulabija).
Polazno moe biti ie. *werdh- "rasti, uzdizati se" {v. u rasti ): rua je ta-
ko nazvana po trnju koje stri. l e. *wrdh- jet i u stengl. word "trnov grm",
norv. or, ol { < "ribizov grm".
s
s
Od psi. *Sb(n), po jezicima uglavnom s i sl.
U drugim tomu odgovara *s9- (su-, usp. wadnik, illsjcd, silprug,
silmrak. sU.mnja, suviak, silglasnik itd . sUdjelovati, sUkobiti (se), sua-
(se), wvati (se), sfrvian, suvie itd.).
Zavrno -n prijedloga i prefiksa *Sb(n) vidi se u sklopovima kakav je
npr. *Sbn i111b > s njim (za v. k).
Psi. *Sbn jest od ie. *s
0
m, *s9- od *som.
Dobre su usporednicc u bal tijskom. Za *Sb(n) usp. Iit. su br6liu "s bra-
tom", sudeti "spojiti", prus. sem steimans "s tima"; za *s9- usp. lit. san-, sq_-,
!atv. suo- itd.
Usp. dalje stind. sam-, sa-, av. ham-, ha-, homofJ., hama "skupa'', ha-
itd.
Polazne j e ie. *sem- "j edan", za koje v. npr. u sam
Smatra se da se u *Sb(n) moe vidjeti i utjecaj odraza ie. *kom, to je u
Jat. cum, com "s" (usp. kompleks, kombinacija i sl.), ir. com-, con- itd.
sablazan gen. sablazni
Od *blazl1b, to je od pridjeva *blaznb. Usp. stsl. blaznb, blazna "greka,
zabluda", blazllb "obmana", hrv. b!azan, blfizna, o "lud, budalast", blfizan
gen. blfizni "iskuenje, sablazan, zabluda", dijal. blaza sin. blftzen,
b/azna blazen, gcn. blazna '1udak", p. blazen "klaun, budala",
r. dijal. blaznyj itd. . .
Glagol bulazniti 'buncati" je od bJazniti (npr. u ' brb!Jatl
gluposti", "laskati"), to je od psi. *blaznfti. ,
*blaznb jest pridjev na -n- od ie. od korijena *bh/ag-
"udariti" (za usp._ udaren), koji je jo u Jat. /]agrum flagell,um
isto lat. !1age1lum, frageffum > roman. : veljot. fraziaf, fr. fleau,
flagel), flaE[ffo "silovi!o ite!ll, traim, __zahtijevam", fiagiti'!!? "s: a mota;,
pnJekor, pogrda ( *bhlag-), st1sl., norv. d1Jal. blak(r )a udarah , stisl. bla"
"udarac" i dr.
sabor
Od psi. *SbbOr'b, to je izvedeno od glagola *Sbbbrfiti (sabrati, zbrati). .
S druge je strane od istog *SbbOn nastale zbOr sa "skup
1
govor, razgovor", pa od druge skupine imamo zbOriti. . ..
Veoma je stara upotreba te za sastanak vie ljudi radi
o vanim stvarima (a rabile su se jo i shod, skiJp, ski)ptina, spravisc:e=
U pounskom 1597). U dokumentima pisanima latinskim
537
jezikom naJcesce se rabio prijevod congregatii5 - pa je to bio i naziv za
upanijsku skuptinu u Hrvatskoj (usp. i kongregacija "bratstvo, udruenje
crkvenih ili samostana istog reda; ministarstvo u vatikanskoj vladi;
vjersko udruenje; skup, skuptina, sabor, kongres"). Lat. congreglitio
njene je od glagola congregare "skupljati, sabrati, udruiti"; od njega je
congressus "sastanak", a iz toga kongres "sastanak, zasjedanje, slet, skup,
zbor" i naziv za oba doma tijela dom i senat) u
SAD i mnogim drugim te jo nekim zemlj ama.
Sabor je u Hrvatskoj ustanova poznata iz dokumenata od XI. no
sabora je bilo i ranije, pa su se naprimjer upani birali na saboru upe. U
vie listina narodnih vladara nalazi se u vezi s donoenjem kakve odluke
izreka "sa svim vjernima i sa svim narodnim starjeinama'', to je zapravo
opis sazvanog sabora. - U Ljetopisu popa Dukljanina opisuje se kako je
kralj Svetopelek ili Budimir, nakon savjetovanja sa upanima i starj einama,
sazvao sabor. - 9. listopada 1076. g. na saboru je za kralja izabran Dmitar
Zvonimir, koji u svojoj prisezi pred papinim poslanikom kae: Ja Dmitar,
drugim imenom Zvonimir, Boom knez Hrvatske i Dalmacije, (.)
zastavom, ezlom i krunom i kralj, poto me je
pravilno izabrao u bazilici sv. Petra u Solinu kler i sav narod vladao-
cem kraljevine Hrvata i Dalmatinaca, (. .. ) (. .. ) da nepromij e-
njeno izvriti sve to mi bude naloila tvoja svetost (. .. ). - Nakon
1102, nakon ugarskoga kralja za hrvatskoga, prvi se feudalnosta-
leki sabor cijele kraljevine Slavonije (congregatio generalis regni totius
Sclavoniae) sastao 1273. u Zagrebu, a za Hrvatsku juno od Gvozda prvi je
poznati sabor bio 1351. u Podbrianima. sabor hrvatskih zemalja
postoji od 1558.
Zbor ljudi na kojem se veoma je stara institucija, iz
vremena Praslavena i starijega.
Za *buati v. brati. V. i bora.

Zbirna imenica ( *Sbtbje) za sfit m., usp. i sat gen. sfifj_ - Od sl. *Sbt'b:
bug. S'bf, mak. sot, sin. sat, gen. sfita/satil, r. sot, mn. s6ty.
se s r. syta "razvodnjena medovina; medom voda",
ukr. syta isto. Za to psl. *syta jest od *syt'b, to se sa *syt'b(jb)
"sit" (zbog primjera kakav je p. woda miodem nasycoa "voda me-
dom").
Po drugom u *S'bf'b jest ie. *sup-to-, u *syt'b, *syta ie.
*siip-to-; bio bi particip glagola *Sbpti,
usp. lit. sDpti "oviti, omotati" - i jest kao ovitak za med.
se i tako da se dovodi u vezu s glagolom *sysati "sisati" (v.): ta-
bi bilo od *siip-s-, pa bi *S'bt'b ( < *S'bpf'b) ono iz
cega se sisa med.
sad i sada
Od psl. *sbda ili . *shgoda, *shgi,da, gdje je *Sb pokazna zamjenica; za
'! kad. -VTo Je npr. u bug. seg;i, mak. sega, sin. zdaj, sediij, resi. scgda
Vjerojatno, moida").
Oblik sadanji j e prema dam1nji, jutranji.
Psi. *sb, *si, *se, odr. *sbjb, *sija, *seje: stsl. Sb, si, se, hrv. sfij, sa, se
umberak; u Dubrovniku do XVIII. st.; danas u dEinE1s, prOljetos, Jjetos,
Jesenas, zimus, jiJJros, sin. scj, r. se}, sij<"i, siti, ukr. se}, sja, se itd.
538
Od ie. *Ki-s, *Ki, *Rjom, od *Re-. Usp. arm. -s sa "ovaj", !at. cis "s
ove strane" (usp. cisalpinski, Cislajtanija, cispadanskl), stir. "ovdje",
slengl. he "on", engl. hc, stsas. h(i)c (germ. *hi- ). lit. is "on'', i "ona'', het. ki
"ovaj" itd. - Usp. i *J.:e- u germ. her: gol. "ovdje", stnord. her, dan. hcr.
v. hiir, stengl. engl. herc, slfriz. hir, stsas. hir, nizoz. hicr, stvnj.
hia(r ), hcr, nj. hier.
Usporednice u mnogim jezicima m1tporodice i drugih.
saditi, sadim
Od psi. *sadfli: stsl. saditi, sadQ, bug. sadja, mak. sadi, sin. saditi, sadim,
saditi, sadit; glu. dlu. sajzis, p. r. sadit', saLJ, ukr. sa-
djty, sadLJ, bjr. SEldU..
Usp. nasaditi, posaditi, rasaditi, zasaditi, dosaditi; iterativ dalje ra-
sadfvati, itd.
Psi. *saditi jest od ie. *s&J-eje-, od su stind. sadayati "sadi, posa-
duje", av. nisadayeiti "stavi", ir. sftidim "trpam", lit. sodinti, sodinu "saditi".
le. *sOd- jo je u slind. siidftJ:i "sjedenje", lit. s6stas "sjedalo" (*sad-to-).
le. *sod- jest u Jat. sodium "prijestolje" ( *sod-jo-m), stir. suide sr. "sje-
dalo" ( *sod- jo-m), got. satjan "postaviti",stnord. setja, v. sa/ta, dan. sa:tte,
sleng!. settan, engl. sef, stfriz. setta, stsas. settian, srnizoz. se/ten, stvnj. scz-
zen, njem. setzen isto (germ. < *sod-j- ili *sad-).
V. sjesti.
sag
Mn. sagovi i sfizi. je nekad "grub (tako npr. u
srpcsl. sago), "gruba je, iz Jat. sagum
plat" (a kroz sagos dospjela je npr. u r. sag "gruba to je iz
galskog. (Latinska mnoina i preobrazbe *saga, *sagia, *sagea su
kao jedninski oblik enskog roda; od toga je npr. fr. saie, iz je engl. sa)'
od sera").
sakat, a, o
Balkanski turcizam (usp. bug. mak. sakat, alb. sakat, st1kfltes
itd.), iz t. sakat.
sako, gen. sakoa, nm. sakoi
Veoma sako. - Iz Sakko, gdje je ta nastala kao
toboe talijanska (s -o). a izvor bi moglo biti engl. sack. sack-coat (to drugo
moe biti i pravi izvor, po izgovoru - [s;ekkautl
Engl. sack (i sac, sacque) sa "iroka enska haljina" (pa onda
dalje, u XIX. "kratak muki kaput") zapravo je sack
Engl. sack (sleng!. sacc) je iz Jat. saccus
roman.: rum. sac, tat. sacco, sardin. logudor. sakku, retoroman. engadin.
furlan. sak, fr., prov., kata!. p., port. saco), to je iz sakkos, sakos
(i "haljina").
U je to iz nekog semitskog jezika, usp._hebr.
asir. aqqu - Usp. arap. akk "prsni oklop", iz s':1 p., port. ;aco, a. IZ
toga onda fr. jacque de maillcs "koulja od ice", tal. g1aco. - Iz francuskog
je nj. Jacke, iz toga jakna. . _ . . .. _
Od Jat. saccus jest tal. sacco, iz cega Je, kroz turski, saka ogrtac . _.
U naem je jeziku siik m., slika . (te dalje na i:u-ezt
"mrea", "koara" itd.) balkanizam (vjerojatno iz balkanskog latmskog,
usp. rum. sac, alb. sak itd.).
539
Iz nj. Sack (to je, kako je i s drugim germanskim iz Jat.)
jest zsak, iz je dfik. - Iz umanJeruce S<1ckel jest
kajk. akelj (usp. sin. akcl;).
.
salata itd., usp. sin. - 1z
talijanskog - usp. tal. mlet. salata, to je od Jat. insalata "posoljena" -
doslovno "usoljena" (> roman.: fr. saladc, jufr. sfllado, p. cnsalada, port. sa-
/ada; iz francuskog jest engl. salad).
Iz talijanskog je poznosrvnj. salat m., od toga nj. Sa/at.
Usp. i salama, to je iz talijanskog, tat. salame < lat. salamen.
(Tat. salami "kobasice" jest od salami conditi "usoljeno meso"; iz talijanskog
je fr. salmi-gondis, dalje sa/mi, nj. Salami; iz francuskog su engl.
salmagzmdi, salnu).
U obje je - insalata i salamcn - latinska sa/ "sol" (v.).
salo
Od psi. *sadio: bug. salo, mak. salo, sln. salo, sadio, sadio, lu., p.
sadio, r., ukr. salo, bjr. sala.
*sadio sadri sad- koje je u saditi (v.): salo je ono to je
na meso.
sam, sama, o
Od psi. *samb: stsl. sa111b, bug. sam, sama, sam0, mak. sam, sin. sfim,
sama, sam0, sam, sama, O, sam, Ju., p. Sam, r. sam, Sama, samo,
ukr. sam, sama, bjr. sam.
Od ie. *som-o-s, sa sekundarnim duljenjem o a > a.
Usporednice su stind. sam!IJ:i "jednak" (indoarij.: pali, prakrt. sama-,
asam. xo "jednak na obje strane; denjak", orija safi "ravan", sinhal. sama
"jednak. dameli sam isto, bakarik sam "ravan", av. hama-, hama-,
stperz. hama- "isti", klperz. hama-, srperz. hamak, hamag "sav, cio",
hom6s jednak" (usp. homologija, hOmogen, honw.aiim,
homograf, homofOnija, itd.), homoil "skupa, zajedno", hon;Eli6s
"jednak'' (usp. homeomorfizam, homeopittija, homeostaza, homeoterman itd.),
lat. similis (roman.: rum samiin, tat. stnapulj. sardin. logu-
dor. simile, stfr., prov. semble), stir. -som ''isti", sftim "spokojan, miran"
(*sami-), stisl. st/Jmr stengl., engl. same "isti", stvnj. samo (germ.
*saman- ). - Usp. i Jat. simplex "prost, jednostavan" (s plek- za koji v. u
plesti; moda je iz nezabiljeena dalmatoromanskog odraza lat. simplicem
posudeno hrv. simplik "nevin, naivan"; latinizmi su simpleks,
Usp. simplicitet, simplifikacija). - Usp. i Jat. simplus "jednostruk" (roman.:
tat. scempio ''bedast, glup", katal. simple; iz talijanskog je po primorju
&npio "ludo usp. i incmpijati "pobudaliti" itd.).
Usp. *sem-/*som- u "jedan": heis m., mia ., hen sr.
(*sems, *smija, *sem), Jat. semel "jedanput", toh. A m., siim ., B m.,
sana, somo . - te *sem- u sem-i- "polovica" Uednak dio cijelog):
stind. samiJ;, hemi- (usp. hemisfera, hemiplegija), Jat. (semis "pola">
roman.: p. jeme "pola noge"; semus "smanjen" > roman.: tal. scemo ''bedast",
stlogudor. semu, furlan. sem isto, stfr. sein, prov. sem "smanjen"; za Jat. semi-
Usp. semivokiil, semipcrmeabilitet, semifma/e, semigrupa). stvnj.sami-.
san. gen. sna
Od psi. *sbnb: stsl. Sbnb, bug. S'bn, mak. son, sin. san, gen. sna, sen,
540
gltu. s6n, gen. s(o)na, p. scn, gen. sna, r., ukr., bjr. son, gcn. sna.
Usp. *VDsn9ti u ilsnuti. - Od imenice san jest sanjati. sfinjiim.
Psi. *sMb jest od *SDpnb, to je od ic. *sup-no-s: stind. *supna- (> pali
supina- m. sr. "san", prakrt. suviIJa- i sl., rom. (cvrop.) suno isto, zappahar.
suino "u snu", stbengal. suina "san", gudarat. samIJ{i, sinhal. sihina, sin<t)'<1.
hinaya itd.), bakarik siin(a), phalura sen ., hfpnos "san" (usp. hipnoza i7
hypn6sis), alb. toh. A $JXl'1. B $Piine isto.
Usp. stind. svapnaJ:i "san, spavanje" (> lendi sam "spavanje"), av. xvafna-.
srperz. xvamn, perz. xvab, kurd. kurmandi xaw, wiib, tali. han.
sogd. yw{3n, xw{3n f.rn{3nl, jagnop. xuvn, jidga xovun, arm. 0un, gen. 0noy.
Jat. somnus isto (roman. "spavanje": rum. somn, veljot. sanmo, ta!. sonno, sar-
din. logudor. sonnu, rctorom. engadin. son, furlan. sium, stfr. somme, prov. som,
kata!. son, p. suefio, port. somno; za Jat. sonmus usp. somnambulizam), lit.
sfipnas ( *swop-no-s).
Od *sup-n(i)jo-m, *swep-n(i)jo-m jet stind. svapnyam !at.
somnium "san" (roman.: tal. sogno, retorom. cngadin. sommi, furlan. sium.
fr. songe, prov. somnc, p. sucffo, port. sonho; za Jat. somnium usp.
somni/oktrija), lit. emajt. sapnis "spanje, san", psl. *nllhje (hrv. sanje). -
Usp. stind. asvapna- 'besan'', av. axv afna- isto, enfpnion "nesanica"
(potome Jat. insonmia, iz j e insomnija), kimr. anhuncdd isto.
sandci.la
Evropeizam, k nama doao vjerojatno iz nj. Sand<ile. Usp. fr. sandale.
engl. sandal. Izvor je Jat. sandalium, to je iz sandalion, a to je urnanje-
nica od sandalon "drvena lo pak je vj erojatno iz per.:ijskog sandal.
U perzijski je jezik dospjela iz Indije, gdje je prvotno
sandalovo drvo, a onda od njega. (To se drvo naziva srlat. sandalwn,
stfr. sandle, sandre, fr. santa/ - usp. santa/on, - tal. sandalo, p. sandalo,
nj. Sandel - naziv za drvo u Evropu je dospio vjerojatno iz arap. $and<tl.)
je izvor neki srednjoindijski odraz staroindijske candanalJ.
candanam "sandalovina, sandal(ovo drvo)" (> pali candana- sr., prakrt. cam-
da1,1a-, lendi cana1,1, pandabi canna1,1, nepal. cffdab, maithili clinan, sinhal.
saiidun, haiidun).
sanduk
Iz t. sandrk, to je iz arap. $anduq ili $W1duq.
sanjke
Mnoina umanjenice na -bka od psi. *sal1.b . "sanjke": csl. salih
bug. sani, sanka "sanjke", hrv. slini (usp. i sanicc), sin. sfme,
. "zmaj", s<me nm. "sanjke", sari . "zmaj'', glu. sanje nm., dltil. sane
mn. "sanjke", p. s<tnie, sanki mn. isto, swmice 'saonici", str. sal1.b "zmija", ukr.
san.r mn. "sanjke". .
Oblici saonc . mn., saonice . mn., siioni m. mn. (savnice u J. MikalJe) na-
stali su od *s<1ln-, to je od pridjeva *sallbnb. Za U;SP
i s,1/fn<tc "ciio saonica po kojem one klize po snijegu i sl." te saonik 'prttna
za sanjke; salinac". .
to se "zmija" i "sanjke, saonik", usp. r. poloz "saoruk, rub
saonika" i "zmija" ( *poizb > plfiz).
Ukazuje se i na sa "sanjke", "skija" kao
to su naprimjer saam. Kola (ura!. *fona}, marij. un, tatar. mon
gol. sana.
541
sapun, gen. sap(Jna
iz balkanskoromanskog usp. rum. sapun, bug. sapl1n, mak.
sapun, alb. sapun, sapofini itd.
Izvor balkanskoromanske jest Jat. sapi5, gcn. sap0nis (od toga su ro-
manski: rum sapun, veljot. sapaun, ta!. saponc, sardin. logudor. sabone, reto-
rom. engadin. sanm, furlan., fr. savon, fr. dijal. gaskonj. sab/wi, pikard. sav/o,
prov., kata!. sab6, p. jab6n, port. sabfio).
Lat. sapi5 jest iz galskog, a galska je iz germ. *saip0n-
(to je dalo isl. sapa. norv. saapa, v. sapa, stcngl. sape, engl. soap, nizoz.
zeep, tvnj. seipha, nj. Scifc). To je od glagolskog *sip- "kapati, curiti"
(stengl. sfpan, engl. seep, nizoz. sijpelen). V. sipiti.
sara
Ta za usminu je iz szar "sara
stabljika, struk, drka").
sat
Nastalo stezanjem od siiat, a to od siihat, gen. sahta. sahat balkan-
ski je turcizam arapskog postanja: dola je iz tur. s<tat, sa>at, a to je iz
arap. sii,at.
sav, strli, sve
Uza sav imamo i 11iis, usp. i kajk. 11es, sa, se. - Usp. i siisma prema
starijem vesma, svasma; viizda od *vbSbgda.
Od psl. *llbSb, *llbSa, *1 osc: stsl. \lbSb, 1'bsja, vz,se, bug. se, mak. se, sin.
1Bs, vsii, vse, 1e, ve, 1-e, stp. wszy, wsz<t, wsze, r. ves', vsja, ukr.
uves', use, usja, bjr. u1es. - Od starij eg *1'bXb, *vbxa, *llbXO.
Izravne usporednce istog jesu lit. 1-isas, 1-isa, !atv. viss, 1risa,
'jatv.' wisa, prus. wissam ("sva"); nadalje, stind. vifralJ "svaki, sav, cio;
svijet" (s nejasnim s umjesto s; indoarij.: prakrt. iissa-, visa- "sav", sinhal.
1-isu . "svijet"), av. 1ispah, stpcrz. 1-is(p)a-, sogdij. budist. 11-ysp-, baktrij. oispo
lwispl, hotsak. bissa-. - Bit da je sve to povezano sa "razm-
noavati, odgojiti" u lit. vefsti odgojiti", 1'eisle "vrsta, soj, rod"
- usp. nj., engl. ali "sav" prema gol. alan "podizati, odgajati", ili npr. !at. totus
"sav" (intern. totiilan) prema ic. *teu- se" (za *teu- v. titi).
savj est ., gen. Scivjesti
Po stsl. SD1estb - usp. s1ijcst.
To SDvestb prcvcdcnica je syncfdcsis "conscicntia".
V. 1rijest.
savj et
Vjerojatno od psi. stsl. SDvel'b, hrv. i svjet, sin. svet, gen. sve[[I,
str. - Ruska (i1.. toga je sol'jct, sovjetski) je iz
erkvenoslavenskog. Crkvcnoslavcnska je prevcdenica
SJ'mbowion "savjet, savjetovanje,
Od istog su korijena zavjet, uvjet.
V. odvjetnik.
scati,
Od psi. *sbCfiti, "mokriti, piati": sin. sc<lti, scati, glu.
dll!. p. szcz<;, r. scaf'. scu. sci', ukr. scj<ily, bjr.
Psi. *sbcati jest od *sbkali (usp. u stsl. hrv.
542
sin. str. SbCb itd.), a to *sbk- jest od ic. *sikw-.
Korijen je *seikw-: stind. "poprskan je" (indoarij.: prakrt. siccamta-
asam. xisiba "prskati, razbacivati"), siiict1ti "izlijeva,
prs_ka" ( *sinkw-; indoarij.: pali siiicati "prska", prakrt. simcai; hind. sfcna,
chicnii "natapati, navodnjavati'', sinhal. isinava, ihimwa "prskati, razbacivati"
itd.). "izlijeva", av. isto, stnord. sia "mokriti", dan. sie, stcngl.
slon, stfriz. sia, nj. scihen (germ. *sihwan) itd.
Za *seikw - v. u sipiti.
sebe
Starije je sebe. - Genitiv psi. *sebe: stsl. sebe, bug. sebe, mak. sebe.
sin. sebe, sebe, glu. sebjc, dlu. sebe, p. sicbic, r. scbja, ukr. sebe, bjr.
sjabe.
Psi. *sebe nastalo je od ie. *sewe (ima analogijsko b).
Dativ je *sebe: stsl. sebe, bug. sebe, mak. sebe, hrv. sebi, starije sebi (to
je u nekim, govorima i drugdje u h.), sin. sebe,
glu. sebi, dlu. sebe, p. sobie, r. sebe, ukr. sobi, bjr. sabe. - Usp. lat. sibi,
osk. slfei, prus. sebbei. - je dativ, *swoi, npr. u hoi, hoi,
lczb. wo.i; usp. *sewoi u homer. heoi. - Usp. i baltijski dativ: stlit. sEtwo,
lit. sav, !atv. sev, seii.
Usp. p0seban, priseban, z;iseban, osebujan, sebica, p0sebice, se-
itd.
Moda je b po *sobb ( *osobb, *posobb, usp. osoban, sp()soban, dalje oso-
ba; usp. sopstven iz crkvenog jezika, na istoku, ali u filozofskom je-
ziku sopstvo).
Akuzativ je *sf (koji je u se), to je od *se-m - usp. m?. tr;
< *me-m, te-m. Usp. npr. osk. siom ak. "se".
Ic. *swo-bh- "poseban" jest u stind. sabM "skup, sabor, sk.1.1plina" (indoa-
rij.: pali sabha prakrt. sa(b)hii "sabor"; u dananjim jezicima po-
iz sanskrta i palija), Jat. Sabini ime plemena, Sabelli ime plemena.
Samniwn ime (osk. Sa/inim), Samnitcs itd. - v. sloboda.
Ie. *sewe-, *swe- gen. "sebe" jo je u iran. *xall'a- (npr. u ikaim. Xb
obj. "sebe"), *xwa- (av. hva-, xva-, perz. huva "svoj, vlastit"), arm. in0ean
"sebe" (0 < sw), iur "sebi" ( *sewero-), he "sebe" ( *swc), hom. hee
( *scwc), gcn. hom. heio, heu., he[i, at. hofi ( *swesjo), frigij. ewe ( *swe-),
alb. "sebe" ( *swe-ti-), lit. gen. "sebe". itd. (Lat. se >
roman.: rum. sine, se, veljot. se, ta!. se, si, sardin. logudor. se. retorom. enga-
din. sai, se, furlan. se, fr. soi, se, prov kat p port. se.) - Usp. i lit. sfivas.
latv. sa11s.
V. svoj.
sedam
Od psi. *sCdmb: stsl. sedn1b, bug. sedem, sedM1, mak. sedum, sin.
sedm, scdem, glu. sedom, sydom, dlu. sedym, polap. sedm. p. sicdrn
kaup. setom, r. sem', ukr. sim, bjr. sem.
Psi. *sedn1b jest novotvorina od *sedmb "sedmi" < ie. *sept-1110- <
*sept111 "scda1n" (u praslavenskom bi bilo *setb). ,
Ie. *seplrJl "sedam" dalo je het. ipta-, toh. A ?Piit. B ?uk(t), stind. s;1pta
(indoarij.: pali, prakrt. sat/a, sindhi sala, lendi, pandabi, zappahar. st1tt,. ne
pal. slit, asam. bcngal. sat, orija sata, maithili, bhod;l.puri, avadhi, hmd;
gudarat marathi sat, sinhal. sata. hata itd.), al-..'Un sot, sat, vajgali sot, ka.ti
sut, prasun SEtE, dameii sat, paai Sata, kaiaa sat, khovar SO/, baJ<artk
543
SAt(t}, ina sat, kamir. sath, stiran. *hafta, av. hapta, perz. haft (iz loga,
preko turskog, u Bosni "tjedan"), tad. haft, bal apt, kurd. hiift,
skil. *awd. sogdij. >f3t, horezm. '{3d, hotsak. hauda, oset. a11d, pato 0116, jag-
nobi aft, avd, mundan._ovda (iz indoiranskog ili moda iz ranoiranskog
*sapta jest ugar. *siiptii: mansij. sat, sat, hantij. tapat, Japat, het),
arm. ewt"n, hepta (> cphta, iz toga rom. efla), alb.
( *sepfrptf-), Jat. septem (> roman.: rum. $apte, vcljot. sapto, tal., sardin. sette,
retorom. set, furlan. siet, fr. scpt, prov katal. set, p. siete, port. sete), stir.
secht n-, kimr. saith. gol. sibl.01, stnord. sjau, norv. sju., syv, v. sju, dan. syv,
stengl. seofon, engl. seven, stsas. sc/)WJ, nizoz. seven, stvnj. sib1.UJ, nj. sicbcn
{germ. *se{31.UJ, u engl. i stsas. pak *si{31.D11). lit. septyni, I atv. septin,i. 'ja tv.'
septis (usp. i prus. scp(t}mas "sedmi").
Ie. *seplfJ1 je iz semitskog *abcatwn m. "sedam" (> arap.
sabcat(um), hebr. ij/a, akad. sebet(tum), sirij. abca, geez sabcatu itd.). U
semitskom je *abcatum m. motivirana *ab<- jest osnova, -at- oznaka
mukog roda za glavne brojeve, -u- oznaka za nominativ i -m oznaka za
(usp. *abcum . u arap. sabcun, hebr. itd.).
Semitske su jo i kart. (gniz. vid-i, megrel. hvit-,
svan. igwid-) i etr. semg:i, a vjerojatno i hurit. itta, inda.
segnuti, segnem
I segnuti, segnem. - Od psi. *sr;gn9ti: bug. segna, mak. segne, sln.
s;lhnouti, r. sjagnut' itd. - Usp. dosegnuti, posegnuti itd.
Polazne je *sr;gti: sin. sefem itd. - Usp.
Imperfcktiv je sezati, seem (usp. i -sizilfi u dosizilti,
posizati, prisizati.
Glagol se ima to od "ispruiti ruku do zemlje'', to je
bio zaklinjanja u drevnih Slavena (v. kleti se). Takva se zakletva vidi i
drugdje, usporedi naprimjer posizanje ruke na svetu knjigu (na Bibliju, na
Kuran).
Usp. prisega ( *pris9ga), scg ( poseg ( *posr;go), d6seg ( *dosr;go),
opseg ( *obsr;gi,) itd., seanj, gen. senja ( *sr;bllb).
To je od ie. *sc(n)g- objesili, stind. sajati "prilegne,
pripije" Cindoarij.: pali sajati "zagrli, obuhvati, obujmi"), paai ?e-
se", ina ?6iki baciti", srir. sen "mrea" ( *seg-no-), lit. segti, scgu
!atv. segt "pokriti" itd.
seknem
Od psi. *sckn9ti: bug. sekn,1, mak. sekne, s;/knouti, siaknuf" "mrkati",
r. sjaknut' "hlapiti". - Usp. iseknuti (se), (se).
Prema oseknuti jest imenica osck m oseka .
Usp. "suiti" u sir.
Indoevropski je korijen *se(n}k- "posuiti, presahnuti, spustiti se": srvnj.
nj. seicht "plitak" (od stvnj. *slhti < germ. *sinhtiz), gol. sigq,111 "spustiti
stnord. sfJkkva, norv. sokka, v. sjunkc1, dan. synkc, stengl. sinean, engl.
f.1nk,. stvnj. si!iken isto (germ. *sinJ...n.,van),
t. sekti, senkll spust1t1 se, slcc1 se , seklus 'plitak", !atv. sikt "osuiti se".
sekunda
Sekunda je druga manja jedinica vremena, pars minuta secunda, i to sc-
CUnda jest . rod za latinski pridjev seew1dus drugi". Prva je takva
manja jedinica (v.).
544
Lat. secundus (> roman.: ta!. secondo, (mlet.) scgondo, sard. log. segundu,
furlan. seont, stfr. segond, prov kat. segon, stp., stport. scgondo) stari je
particip za glagol scqucre, sequor "slijediti, pratili" (> roman.: ta!. seguirc,
retorom. engad. scguir, fr. suivrc, prov. segre, kata!., p port. scguir). - Usp. u
nas sekundarnn "drugi, drugorazredan, sporedan", to je prema
Jat. secundarius.
Od participa prolog . roda nar I at. *scquita (umjesto sccta) jest fr. suite
"pratnja, svita; nastavak; niz, red", iz je svira "pratnja", termin
u glazbi (tamo je da se pie i govori suita).
Od latinske secta "trag, put, pravac" (iz nje je sekta "sljedba" -
naa je sljedba zapravo prevedenica), koja je particip proli, jest
stfr. sette, iz koje je engl. set "pribor, zbi rka; drutvo, klika, krug" (u
XIV. st. samo "skupina ljudi"), iz je set.
Izvedenica od latinskoga glagola jest i sequentia (usp. scJ..."vencija, sekven-
ca; consequentia u konsekvencija/ konzcJ...-vencijr1, konsekvencal konzekvenca,
za consequens usp. konsekvcntan/ konzekvenftm itd.).
Od glagola exsequere "pratiti, provesti, izvesti" jest imenica ex-
secutio (iz toga egzekucija "ovrha, zapljena; pogubljenje; primjena kaznenih
mjera"); od pcrscqucrc "slijediti, goniti, kazniti, tjerati, traiti" jest pcrsccutio
(iz toga pcrsekucija "proganjanje, gonjenje, potjera; uznemiravanje;
potjernica").
Istoga je korijena i Jat. socius drug; saveznik"
(ie. *sokw-jo-s), od je pridjev socialis druevan, sloan"
(usp. s0cijalan "drutven"), imenica gen. socictatis "drutvo, zadruga;
savez" (usp. socijetet "ortatvo, zadruga, udruga"; od Jat. jesu roman.: ta!.
soccita "drutvo", stfr. soistie "najanuli.na"), socio "zdruim", od toga sociHtio,
usp. i (iz toga asocijacija). Ovmo idu i druge novije npr. so-
ciologija, sociometrija, sodjalizt1m (ta se u
pojavila, kao fr. socialisme, u XVIII. st.) itd. - Od Jat. socius jesu ove ro-
manske rum. so( "mu, suprug", ta!. soccio "zakupnik", stfurlan. suez. -
Iz Jat. socius je alb. shok "drug".
Indoevropski je korijen *sekw- "slijediti", od su jo npr. stind.
"slijedi", khovar "sloiti se" ( *sc-skw-), av. "slijedi'',
mai "slijedim", stir. sechitir "slijedi", stnord. scggr "pratilac" ( *sok'Jos),
lit. sekti "slijediti", !atv. sekt isto.
sClo
Mn. sela, gen. nm. sefa. - Od psi. *sedlo "seosko gospodarstvo s
stsl. selo, bug. sClo, mak. selo, sin. selij, sfdlo, dlu. sedlo, p. siolo, r. selo,
mn. sefa, ukr. sel6, bjr. salo.
Usp. psi. *scdlaninb (od *sedlen-), mn. *scdfanc: stsl. scljaninb, bug. sdjcr
nin, mak. sefa11i11, hrv. sCJjamn, sin. seljftn, r. seljanin, ukr .. bjr.
Psi. *sedlo jest od ie. *sed-lo-m, usp. ga!. sedlon "sjedalo" i arm. etl
"mjesto, poloaj" (i teli).
Od ic. *sed-lli jest lakon. heJ/;I "sjedalo", Jat. sel!a (roman. "stolac :
sttal. sclla, sardin. logudor. serj<Ja, furlan. sielc, islfr jugoistfr. sef, prov.
sclla, p. sill<t, pori. sefa; "sedlo": rum. !je<1, ta!. sef/a, logudor. serjrja, re-
torom. engadin. sel/a, furlan. siele, fr. se/Je, prov., kata!. p. sil/a. pori.
sella) - korijen je ie. *sed- "sjesti" {v.). .
Izravna tvorbena usporednica za psi. *sedlene jest Hellenes "Heleni,
Grci" (usp. dalje helenizam), to je dorizam {usp. dor. Hellfines); oboje je od
545
je. *sedl-en-es. Dorsko je ime najvjerojatnije moda -
usp. u zapisu: Karpianof; u
latinskom: Monsem, Petoponam.
septembar
I septembar. - Iz Jat. september, to je od septcm "sedam" (za to v. u
sedam). Rujan j e u rimskom kalendaru bio sedmi mjesec.
sestra
Od psi. *sestra, ak. *sestr(>: stsl. sestra, bug. sestra, mak. sestra, sin.
sestra, sestra, glu. sotra, dlu. sota, polap. sestrtt, p. siostra, r. se-
stra, ukr. sestra, bjr. sestra.
Od ie. *sesrd, to je od ie. *swesor- "sestra (starije *swesor-?): stind.
svasa(r) (usp. jo erakrt. sasa, susa nom., u .ASokinim tekstovima spasuna
gen. mn.), akun sils (i u drugim dardskim i nuristanskim jezicima, npr. jo
kati sus, vajgali sos, prasun sius, syils, dameli pas, paai sai, ina sa itd.),
av. x val)har-, srperz. h vahar, tad. xox '"ar, sogd. manihej. xw->r b:war l jag-
nop. xwor, xor, oset. xWfira, xora (''bilo koja ena mojeg roda"), arm.
J!ioyr, gen. 0er ( *swes0r, gen. *swesr6s), heor ro-
Jat. soror (soror, sorore > roman.: rum. soda), veljot. saur, sttal.
suoro, suora, ta!. pijcmont. sO're, sardin. logudor. sorre, retoroman. engadin.
sour, furlan. sur, fr. sreur, prov. sorre i veljot. seraur, stp. seror; fr. > hait.
so, trinidad. sese, mauricij. ser, sejel. ser), stir. siur, kimr. chwaer, stkorn.
huir, korn. hoer, hor, bret. c'hoar, gol. swistar, pranord. swestar [swestcer.l.
stisl. syster, dan. sestcr, v. syster, stcngl. sweoster, sweostor, suster, soster,
engl. sistcr (> tokpisin susa, krio,veskos sista, sranan-tongo sisa), stsas. swes-
tar, srn.izoz. suster, nizoz. zuster, stvnj. swester, nj. Schwcstcr (germ. *swcstr-),
lit. sesui5, gen. sesefs (nom. *weso, genitiv po duktcfs, m6ters), toh. A $ar,
B ser ( *scsor-).
Prvotne je *swcsor- bilo koju iz vlastita poko-
ljenja. Sastavljena je od *swe- "svoj" (po drugom to je od *su-
"velika porodica") i *sor- "ena". To *sor- jest npr. u stind. str! "ena" <
*sri (usp. u indoarijskim jezicima: pali thJ-, itthl-, prakrt. thJ-, ittlu-, zap. pa-
ha_ri f(h)fi, sinhal. - ti (u diriti "starica"); usp. i novije *tri- > pali tiriya, hindi
tnya, tiya, nepal. tiriya, asam, orija tiri - djelomice i pod utjecajem
u dardskim i nuristanskim jezicima (akun istri, vajgali
ka ti tri, prasun westf, dame! i itri, paai astrf, khovari istri, bakarik is,
is Itd.), av. sfri- (usp. iran. "ena; enka": sogd. (>)stryc
aja, ugnan. sitire3, ruan. sitiri3), usp. i het. -ara u hauara- "cari-
ca (v. rue); v. i u imenu iran. *Har-vat- (to bi bio iranski oblik koji odgo-
vara indoarijskom Sar-mat-), v. Hf\lat.
, le. *sor- posluilo je i kao oznaka za enski rod - usp. het. hau-ara-
(hau- "kralj"), ilw-ara- "gospodarica" (ihct- "gospodar"),
ti.Od. tisr8- . "tri", catasra- . avest. tiro, lal. uxor "ena"

stind. 6kas- sr. "ognjite"), stir. tcoir "tri" ( *tisorcs), cetheoir

kw etesores).
Je li tibburm. sri.IJ "sestra" (tib. sril)-mo "sestra", arh. kin.(12000- 800. g.
Pr. n. e.). sr!elJ, stkin: sjfilJ "porodica, ime" (ide po enskoj I in.iji))
lZ nekog mdoevropskog jezika?
Kao izvanindoevropska i usporednica za ie. *sor-
se tibburm. *Jar "sestra (prema mukarcu)": dan, lucj far-
-nu, arh. kin. tsjar, stkin. tsi, kin. jie{jie) "starija sestra" - iako bi neke mogu-
546
sinokavkaske usporednice mo%da govoril e protiv te usporedbe.
sidro
iz sfdero(n), to je od sfderos "eljezo" (usp. sidc-
rit, sidcrW-gija itd.).
Sama nema uvjerljive etimologije. Moda se prvotno
odnosila na meteoritsko eljezo. Pomilja se na to da je crvenu
kovinu i da je povezana s "mogranj, nar", koja je posudenica iz
nepoznata izvora se s imenom grada u Maloj Aziji Side i
imenima).
siguran, sigtirna, o
od pridjeva sigur, koji je iz talijanskog,
odakle se proirila i po drugim balkanskim jezicima. - Usp. onda dalje
sigt.1.rnost, osigtirati, osigurfmjc itd.
Tal. sicuro jest od Jat. secarus "siguran" (dalo jo sard. logudor. seguru, rc-
toroman. engadin. sgiir, furl. siyur, fr. siir, prov kata!. segur, p pori. seguro;
iz stfr. sur(e) jest engl. sure). - Iz talijanskog je siJ.,.VJ', iz seguran.
Iz kasnolatinskog *sicarus jesu i zapadnogermanske (stengl. sicor,
stsas. sikor, nizoz. zckcr, stvnj. sichur, nj. sicher, iz je razg. zihcr.
pa onda ziherica, ziherii, usp. i ziherung).
Lat. secarus ''bezbrian, pouzdan" sadri isti korijen kao i cara ' 'briga, skrb",
cOro ''brinem se, nastojim" (carare > roman.: rum. cura tal. curare
"nastojati, skrbiti", fr. curer, prov katal., p port. curar).
preuzete iz latinskog ili izvedene od takvih jesu kt.1.ra,
kuriozitet itd.
sijati,
Od psi. *se0a)ti, *sej9: stsl. seti, scJQ, bug. seja, mak. scc. sin. scjftti,
sfjem, siti, siat: r. seja!', seju itd.
Od ie. *sc(i}- (st. *scH(i)- ) "sijati": Jat. scro "sijem", (*si- so), "sijao
sam", satum "posijan", srir. saithc "roj", got. saian "sijati", stnord. sa, v. sa,
dan. saa, stcngl. sawan, engl. sow, nizoz. zaaien, stvnj. nj. siien isto
(germ. *scejan), lit. seti, seju "sijati", !atv. set, seju isto, toh. sfiry- "sipati",
het. ai-/ija- "sijati; umetati u zemlju".
V. sjeme.
gcn. __
Od psi. csl. mak. dijal. sin. malf secen.
r. dijal. ukr. dijal. druhyj, sve
Usp. kao naziv za i-'Cikf p. styczcfJ (s t po styk, ka?
mjesec na stiku, na doticaju dviju godina), str. r. dijal. ukr. si-
bjr. dijal. .
Psi. bio je naziv za mjesec hladnog doba godine; on Je
pogodan za u to je vrijeme deblo upravo najbolje za to da se.
moe kasnije prostor gdje se uma bio .Je
pogodan za to da na njemu bude kasnije njiva. Kasnije, u ili
na toj su se njivi ostaci drvlja palili kako bi pepeo bio gnojivo pa
se taj mjesec u nekim ruskim govorima nazivao bcrczozol, po brezama. kaO
i pepelu, r. zofa).
Dalje v.
547
sij ed, ,
Od psi. *sedb, *seda, s8do, odr. stsl. sin. scd, s9da,
edf, p. szady, kaup. ady, r. sed6j itd.
Stariji bi oblik bio *xoido- ( < *ksoi-d(h}o-), usp. *xoiro- u
(bug. scr "salo, mast", sin. ser "siv, sur, svijelloplav", erf, r. "siv,
sur" itd.
Tu bi .u obje bilo *ksoi- < *skoi-; lo je indoevropski korijen *(s)I<ei-.
Usp. *ko1-ro-s u germ. *hairaz : stisl. harr ' blijed", stengl. har, stvnj. hcr "do-
stojan, velik"; usp. i stir. ciar "taman".
Za *(s)Rei- v. u sjati.
sijeno
Od psi. *slno: stsl. seno, bug. seno, mak. seno, sin. senB, seno,
glu. syno, dlu. scno, p. siano, r. ukr. sfno itd.
Sadri ie. *Jfoi-no-m "trava", usp. lit. ienas "sijeno", !atv. siens isto,
Hes. koinit "krma, trava, sijeno". - Ne znam bi li to bio korijen *Rei- "o-
tar", usp. i *Rcip- "tap".
sila
Od psl. *sila: stsl. sila, bug. sila, mak. sifa, sin. sila, s11a, r. sl1a itd. -
Usp. *silo u stsl. silo "ue, konopac".
Izvedenice su silan, silna, o i silan, silna, o, odr. silnJ, ii, o (*silDnb0hlJ,
nasilan, nasilje; siliti, prTsiliti/prisi!iti, silovati itd.
U praslavenskoj *sila jest ie. *seihi. se sa stisl. seil
"ue, konopac", stengl. sal, engl. sole, stfriz. sel, ni zoz. seel, stvnj. scil,
nj. Seil isto (iz nj. Scil jest sajla) - to je germ. *sailam ( *soi-lo-m); lit. sfela
"dua, duh, prus. seilins ak. mn.
Indoevropski je korijen *sei- "ispruiti (ruku), napeti, baciti; snaga".
sin, mn. sTnovi
Od psi. *sf nb, gen. *symi: stsl. sym, gen. synu, dat. synovi, nom. mn. sy -
nove, _bug. sin{;bt}, mak. sin, sin. stn, gen. sina/sina, lu p. sy11, r
ukr bJr. syn.
, ._9d ie. *siin-u-s: slind. sinU/} (> pali silnu-, prakrt. siifJu- "sin", hind. silna
'ke1 ), av. hilnu-, lit. silniJS, prus. soilns.
I * .
s e. sunus JCSt u got. sun_us, stnord. sWJr, sonr, norv. s0nn, v. son, dan. sen,
So
tengl. SWJU, engl. son, stfr1z. sunu, stsas. sunu, nizoz. zoon, stvnj. swn1, nj.
hn {germ. *sunuz).
le. *sujo- jest u hyif s, hyi6s, toh. A se, B soy.
9
_ "roditi": stind. sutc (indoarij.: Iendi
0
ra.?1.) okot1,t1 pandz?,bt SUJ}a tsto, zapp ihar. SWJU "roditi, stvoriti;
ki OlJh ' sutftl:i sm; , av. hav- "roditi", stir. suth "rod plod" (*su-tu-s)
mr. hogen "djevojka" (*su-ka). ' '
jest n?str. *fchv{H)A "roditi", od j e jo kart. *w-
roditi (se) _ _ 1!t.?, i:negr_. skw- "nesti. sg- "roditi (se)" -
gruz. sVJI- sm < sw-1/-, cesto u prezimenima) 1 ura!. *(e)\vA (man-
SIJ. gor. awa, lug. $awii "potomstvo").
se i Sino!<avkasko *{;
1
)\vA "roditi
_. JC su unuk; potomak (arh. kin. swan. stkin. SUDn; kin.
unuci, potomci , samo u slo%enicama, npr. siJnz "unuk", sOnnil "unuka" )
8
Jevkavk. * " d' t k ,. (d " " '
-1swA ro 1 1 se; sm, ' CI agestan.: sm : avar. was, andi woo,
548
ees. ui, Jak. ars, avar. jas, andi joi, Jak. du; nahanski
wo', jo').
sinut i, sine
Od psi. *sinQli: stsl. sinpli, sin. sini/i itd.
Psi. *si- jest od ie. *sJtei-, za koje dalje v. u sjati (a -np- i ovdje od
ie. -ncu-).
le. *sJtei-n- jest u got. skeinan "sjati, svijetliti", stnord. skina, v. skina,
dan. skinnc, stengl. skina, engl. shine, stfriz. skina, stsas. skinan, nizoz. schijncn
stvnj. scinan, nj. scheinen isto (germ. *skinan), usp. i tat. scintilla "iskra':
( *sKi-nt- "sjajan"; Jat. > roman.: ta!. napulj. enlelle. sardin. logud. istinkidda
iskim;Jitta, franc. elincelle, kata! p. ccntella; usp. scinligralija, scintilflcijaJ '
V. sjati.
sin j , sinja, e
Odr. sinji, li, e. - I oblik ima nj, po - Od psi.
*sinb0b}. csl. si11b, bug. sin, mak. sin, sin. sinji, sinf, p. siny, r. sini), ukr.
sinij, bj r. sini.
Usp. *simca: hrv. sjenica (sa sekundarnim je), sin. sinica, sinicc p. sini-
ca, r. sinica itd. '
Po jednom isto sin- jest i u nazivu *prosi11bCb (prosinac) zbog
sivosti, dana. '
Psi. *sin- dovodi se u vezu s glagolom *sbjati (v. sjati) i s pridjevom
*siVb (v. si11}, pa bi onda *sinb bilo od *sl<ei-no-. Usporedi u iranskim od
avest. hotsak. "modar, .Plav" (usp.
naka golub < iran. *axsma-ka-J, sogd. 'ys('}yn lvxsen(e)J "zelenkast" (iz
skitskog?), oset. iixsin "tamnosiv" (usp. digor. iixsinc'ii 'ljiva") vahan. in
ikaim #n "plav, modar''. ' '
, Od Skita su Grci preuzeli ime za Crno more, pa su ga zvali P6ntos
(to je skit. *axaina "siv, taman"), no kako je to u jezik.'U
bilo IStO kao pridjev akseinos "negostoljubiv" (s a- < *n- "ne-", V. U
ne, i .. ksf!inos "tud, stran; stranac itd.", korijena koji je i u gost), ime je
pronuJenJeno u P6ntos eUkseinos "gostoljubiv, Pont" (usp.
promjenu radi razlikovanja u bonaca).
sipati, sipam
. I sipljem. - Od psi. *sfpati: csl. sypati, mak. sipa, sin. sipali, sfpam/sfp-
l1em, syp<1li, r. sjpat', sfflju itd.
Psi. *suti (< *supti), sw u nasuti, naspem, zasuti, p0sOti, osati, nisDti
(usp. rasUJo).
Psi. *sunpti u s(Jnuti, sOnem "kao usuti".
Usp. *osypb (= *ob-sypb) u osip, *m1sypb u nasip, *sypbk'h0b) u si'pak.
sipka, o.
Psi. *SDpb u rasap, gen. rflspa ( *SDpb u rasap ., gen. rnspi), *SDp<1 u ospa
(od toga ospice nm.).
I
"
ndoevropski je korijen *seup- "prosipati, razbacivati": Jat. sup() "bacam.'
dissip0 "razbacujem, raspem", obsip0 "poprskam", lit. silpti, supu "njihali.
ljuljati", prus. suppis "nasip".
Usp. jo sipljiv, rasipati, rftsip11lk, rasipan itd.
sipiti, sipi
Vjerojatno od psi. *sipiti. *sipiti, to bi moglo biti zvukoopisno.
Pomilja se na vezu s germanskim *sip- "kapati, curiti" (u sleng!. sfpillfl,
549
engl. seep, srvnjem. sifen, nizoz. sijpelen itd.).
To se onda izvodi od ie. *seip- "curiti, kapati", od je i toh. A sip-,
sep- "mazati".
Indoevropski bi korijen bio *sci- "curiti" (i taj je jo zvukoopisniji), usp.
jo *seil- (srir. silid "kaplje, curi"), *scim- (stvnj. seim, nj. Honigseim "med
samotok"), *seikw - (stind. st vnj. sihan, nj. seihen "cijediti" -
v. scatil
sir
Od psi. *sfn, gen. *sf ra: stsl. syn, mak. sir, sin. sir, gen. sira, sfr,
syr, glu. syra, dlu. scra, p. ser, r ukr., bjr. syr.
Izravne usporednice jesu stnord. s(Jrr ''kvasac", norv dan v. sur "kiseo",
stengl. sUr-, engl. sour "kiseo, trpak, opor", stsas. sar, nizoz. zuur, stvnj. sur,
nj. sauer ''kiseo" (germ. suraz), lit. surns, suriJs, "slan", suris "sir", latv. sfirs
prus. suris sir". - le. *sar-o-s prvotno je "kiseo, slan".
-- V." sirov, surov.
sirota
Od psi. *sirota: bug. sirota, mak. sirota, sin. sir?fa, lu. syrota, p. sicrota,
r. sirota, ukr. syrota, bjr. sirata.
Izvedeno sufiksom -ota od pridjeva *sirb0b}. stsl. sin "sirotan",
sirf, r. siryj.
Izvedenice su pridjev sTrot, a, o (i po analogiji s imenicom sirotan, izve-
denom od njega - sirot, sirota, o), imenica sirotak, gen. sirotka (i sirotica
sirotinja), od toga gen. itd.; dalje siromah.
n. siromaha (i siromah, gen. -a), od toga siromaan, siromana, o, itd.
Psi. *sin jest od ie. *J<ci- "nedostajati": av. sae- "osirotio", lit. eirfs
"udovac", eire "udovica".
sirov, a, o
Od psi. *sjrollb, a, o, odr. *syrollbjb: sin. sirov, syrovf itd.
To bi bilo ie. *sar-ou-o-s. - Za od *sjn "kiseo,
gorak, slan" {v. sir).
sisati. sisa
Moda sa sekundarnim duljenjem b "'y *sysati (usp. bug. sisam, mak.
sisa). - Usp. sisa.
Psi. *Sbsati, *SDSQ: stsl. Sbsati, SbSQ, sin. sesati, sesfim, ss<ili,
p. r. sosa!', sosU, dijal. ssat', ukr. ss<ily, ssu, bjr. ssu.
Sa zvukoopisnom promjenom s > c: ck:ati, ck:a.
. od ie. *su-, koje je zvukoopisno: stind. s(Jpa- 'piti
s(Jpa "lokati", v. supa, sleng I. s(Jpan, nizoz. zuipcn, stvnj. sufan isto:
sufen, nj. saufcn "pit i, lokati, (germ. < *su-b-). - Od
safen "jesti licom" u XIV. je Suppe "juha" iz
(ga su romanske za kruh u juhu, za juhu i sl. : ta!. ZuPpa
r. soupc (usp. glagol soupcr iz francuskog su npr. nizo7.. socp'.
engl. _ pro:-' kata!., sopa. - . siipa balkanski je talijani-
(a. riJCC LZ - Iz je
rv. kaJk. zupa, zupa Juha , sin. d1Jal. upa isto.
do Usp. Jat. sCigcre ''.sisati'_' (> , .;,un;. sugc, tal. suggere, sardin. Jogu-
r. suere, port. SIJ8Jr), stJsl. suga s1sall , sv. suga, dan. suge, stengl. s{Jga11,
stsas. sOgan, nizoz. zuigc11, stvnj. sugan, nj. saugc11.
550
sit, a, o
Od psi. *syt1,(jb} stsl. syt'b, bug., mak. sit, sin. siI, sita, sytj, r. sjty j
itd. - V. dosta.
se s aatos "nezasitan" ( *p-sa-to-s), adcn "dosta", Jat. sa-
tis, satur "sit" (satis > stfr. set "udovoljenje"; satur "sit" > roman.: tal. sicil.
sati?Jus "sit" > roman.: rum slitul, veljot. satoil, tal. satollo, reto-
rom. engadm. saduol, stfr. saoul, nfr. soUJ, prov. sadol, katal. sadoll), ir. sathach
isto, gol. s6p sr. sitost", saps "sit", stnord. stengl. sred
engl. sad "tuan, alostan", stsas. sad, nizoz. zat, stvnj. sat(/), nj. sati "sit':
(german. < *so-t6-s), lit. sofiis "sit, obilan", !atv. sats "zasitan".
Indoevropski je *sa-/*s;r "sit" (zapravo *sa-/*sa-).
Zbog psi. sy- < ie. siJ- mislim da treba pomiljati na ie. st. *sex(w)_. To
moe biti od starijeg, *SaHU/*SUHa ili Tako mo-
emo pomiljati na razvoj *so- < st. *sexw -, *sa- < st. *S{:"w -, *scu- < st.
*scux-.
sitan, sitna, o
Od psi. *sitbn'b, *sitbna, *sltbno, odr. *sitnb}b: bug. siten, mak. siten itd.
Pridjev od imenice *sito (v. sito). - V. sijati.
sito
Od psi. *sito: bug. sito, mak. sito, sin. sito, sito, sito, dlu. sxto
p. sito, r. sito, ukr. sjto, bjr. sita. '
Imenica *sito potekla je od ie. *seito-m, usp. lit. sfctas "sito", !atv. siets
isto. Usp. jo *se- tlo- u srir. sfthlad "sito", kimr. hidl, srbrct. siz/, nbrct. si/,
gol. ( fin. seula, kare!. siekla). U tome je ie. "sijati" {v.).
siv, sfva, o
Ponegdje i siv, a, o. - Od psi. *siVD(jb): csl. sivb, mak. siv, sin. siv. sirn, o.
sivf', r. sfll}' j itd.
To je od ie. *{s)Rei-wo-s; usp. lit. fvas "siv, sijed", prus. sywan "siv"
( *(s)Ki-wo-s).
Indoevropski je korijen *(s)Rei-, usp. jo stind. syavflh "taman, tamno-
Cindoarij.: sindhi sao (za stoku), plav, zelen, ut", lcndi sa1a
"siv", pandabi sava "siv, sivkast, zelen"), av. syava- "taman", (usp. hotsak.
sogd. "\v "taman", jagnop. oy, oset. sau "crn", ika-
s1m. itd.), slengl. hi:we "plav, siv, zelen" (germ *haiwinaz < *J<oiw-ino-s).
Za *(s)Rei- v. u sijed, sjati.
sjati, sja
Od psi. *sbjliti: stsl. sijati, sin. sijati, r. sijat' itd.
Usp. sjaj ( *sbjajb), sijevati ( *sevliti), sijevnuti ( *se11J1qti), obasjavati, pro-
{ * Sbjavati).
Psi. *sbj- jest od ie. st. *Kix-, *sev- od ie. *sl<oiw- od *sJ(ci-w-.
le. *sl<oi- jest u *sojb/*soj<1/*soje u osoj m., osoja ., osoje sr. "strana
koja suncu" osojna,_.o),
Psi. SbJ- j est od 1e. *sKir (< st. *sKix-), sto je od korijena ske1.-
(st. *(s)Rcix- ) "svjetlucati, sjali; sjena": stind. chiiya . "svjetlucanje, sjaj,
sjena" {indoarij.: pali chiiyii "sjena", prakrt. chii(y)a, rom. (azij.) "u
sjeni'', hind. chaf, sinhal. scya itd.), vajgali "sjena", kamir. 7. . isto.
av. a-say<1- "ncsjcnovit", skia, jon. skie "sjena" (to je od *sKij-;I <
st. *skix- ), dor. sk;lna "ator; pozornica" (*sxja- < st. *sRjcx-, osnova II; iz
toga, kroz ctrurski, lat. scaena, "pozirnica, kazalite'', iz je
551
alb. hije "sjena" ( *sKija), !atv. seja "sjena, odraz", toh. B skiyo . "sjena".
To je od nostr. *<;ajl}a "svjetlucati, sjati", to je dale jo afraz. *sl}j
"svijetao" (sem. *?IJ-: arap. ?fJW/?fJj "biti bez oblaka", sthebr. ''blistaii",
arap. "zora"; stegip. l}d < *fil:i "svijetliti se"; *cj/*si "dan": sura i,
boleva inoi, ura!. "svjetlucati; svijetliti se" (saam sjcv.
"pokazivati, izgledati", mord. sija "srebro", mansij. i isto, udmurt. sij-aJ-
"blistati"), drav. *caj ' 'blijesak" {tami!. caj 'blijesak, svjetlo", malajalam. caj
'1jepota"). - Mislim da je od nostr. *<;iijl}a i etrursko *za u zamaSi "zlato"
(za drugi dio v. u mjed).
usporednica jest sinokavk. *<;A}11 "sjati; svijetao; vatra",
to je u sinotib. *ziaj "sjaj, svjetlo" i u sjevkavk. *cajf "vatra".
V. sinuti.

Od psi. *stkti, *sek(>: stsl. mak. sfci, r. sd7.I itd.
To je od ie. *sek-, usp. lat. scciuum, odgovara psl. >
(ie. *sek-i-wo-m), psi. *sekfra > sjekira ( *sekiJHI).
Indoevropski je korijen *sek- alb. shate "trnokop" { *sek-ti-),
lat. sed5 (sccare > roman. sardin. logudor. segarc;
"pil iti": ta!. segare, furlan. sea, retorom. cngadin. sger, fr. scier, prov., kata!.,
p., port. segar), scgmen, segmentum (usp. segment), sccwis
"sjekira" (roman.: veljot. ta!. scure, relorom. engadin. sgiir, p. segur,
port. segure), signum "znak" (roman.: rum. scmn, tal. segno, sardin. sinnu, re-
torom engadin. sen, prov. senh, kata!. scnya, p. sena, port. senha; za Jat.
signum usp. i signirati, signatt1ra, signal itd.), srir. eiscid (*in-sek-).
stnord. s9g "pila", norv. sag, dan. sav, v. sag, sleng!. sagu, saga, engl. saw,
nizoz. zaag, stvnj. saga (germ. sayi5 < *soka; iz srvnj. jest aga, tako i u
sin.), stvnj. sega, srvnj. sege, nj. Sage (germ. *seyo-), lit. iseldi
ise/...1i itd.
sjeme, gen. sjemena
Od psi. *stmc, gcn. stsl. semc. bug. scme, mak. seme, sin.
gen. semena, semeno, glu. symjo, dlu. sefne, polap.
semenii, p. siemir;. r. semja. gen. ukr. sim'ja, bjr. semja.
To je od ie. *se-men "sjeme": lat. (> roman.: ta!. seme, sardin. lo-
gudor. semene), stsas. samo, nizoz. st. sacmcn, stvnj. samo, nj. Same (germ.
*skmi5n), lit. semenys '1anovo sjeme" (st. "vrijeme sjetve"), prus.
semen "sjeme", ?het. amana- "osnova".
sjena
sjen m , . - potekla od psi. *sef1b/*sena: stsl. sef1b, mak. sen,
sm, r. sen' itd.
Ovdje j e *se- od le. *sfoi-, v. u sjati.
sjesti, sjednem
Stariji je prezent (s analogijskim je), a sjednem jest od sjednuti.
. psi: *sesti, *s9d9: sisi. s9dQ, bug. sjildam sin. scdem,
r
1
cst1, p. Si<tdQ, r. scsi', s jadu, ukr. sfsly, bjr. - . Usporednice su
11. sesti, s&Ju, Jat v. "sjesti". prus. sldons (ie. *sed-).
Psi. *sedjQ: sisi. bug. sedja, mak. sedi, h. sjcdjeti,
sln._sedet1, sedim, scdict; glu. dlu. scjte, p.
r. s1det ', siU, ukr. sydity, sydU. bjr. sidU.. - Usporednice su Jepont.
552
sit- ( *sed-), lit. sedefi, sediu, !atv. sedef, sedu, 'jatv.' sid (ie. *sed-e-).
Usp. (sjedit11.
Indoevropski je korijen *sed- "sjediti": stind. sad-, paai as- se",
s arij. *ut-sad-), av., stperz. had-, "sjednem" ( *sed-j - ), lat.
sedeo "sjedim" ( *sed-e-; > roman.: rum. $edef:t, ta!. sedere, sardin. lo-
gudor. retorom. engadin. (se)dzer, fr. scoir, prov. sczcr, kata!. scure,
p., port. sccr), slnord. sitja "sjesti", v. sitta, dan. siddc, stengl. sittan, engl. sit,
stfriz. sitta, nizoz. zitten, stvnj. sizzan, nj. sitzen isto {germ. *sitjan < *scd-
jc-). - Usp. hedra, jon. hedre "sjedalo, stolica" (*scd-ra; usp. kathedra
"sjedite, stolac" s kat(a}-, to je u katedra), kimr. sedd "sjedalo" ( *sed-a),
hcdd "mir" ( *sed-o-s).
Vjerojatne su usporednice u afrazijskom (sem.: arap. satt.!1, istt.!1, hebr.
e1 "sjedalo") i u elrurskom sat- "sjesti" - to ukazuje na noslr. *SAt11.
sjetiti se, sjetim se
Od psi. *seliti sr;-. csl. setiti sr;, sin. seftiti se.
Glagol od imenice u kojoj bi bilo ie. *soi-
to-s. Usp. *soi-t- u stind. setu!; "vezan" i "vrpca, okovi, most, nasip, brana,
meda" (indoarij.: pali setu- "most", prakrt. seu- "brana, most", pandabi sco,
sinhal. scya, hcya, "brana u riinu polju, most"), kali syii. dameli sewa,
av. haetu- "nasip", hotsak. hi "most", oset. xid isto (iran. *haita-;
iz iranskih jezika - iz alanskog? - jest hfd "most"), Jat. saeta "tvrda
dlaka, kimr., bret. hud stkorn. hudo/ stisl. scidr
m. "ue", . stvnj. seito m , seita . "vrpca, ica", nj. S;1ite "i-
ca, struna", lit. saitas, sietas "vrpca", )atv. saitis, saite isto, prus. say tan sr. "re-
men''. - Ovamo ide i psi. . "mrea" (stsl. "petlja, zamka", sit;
r. set' "mrea" itd.).
lndoevropski je korijen *sei- "vezivati"; za nj. v. u iti.
sjever
Od psi. *seven: stsl. seven, bug. se1,er, mak. sever, sin. s<?l'Cr, sc-
ver, r. sever itd.
To sadri ie. *sl<cw-er-o-s, od *sReu-r- (korijen *sJ:eu-), usp. arm. <;W"I
''hladan, nevrijeme" ( *sf..W--do-), Jat. cawus "vjetar
njak", gol. skurn windis "olujni vjetar", stnord. skUr "nevrijeme", sleng!. sc(Jr,
engl. shower "pljusak': slsas. scar, nizoz. dijal. schocr, stvnj. skar(a), "nevrije-
me, pljusak", nj. Schauer "pljusak" (zapgerm. *skara mi *skilr6 .), lit.
rjis, ak. ifturi "vjetar sjevernjak, bura'', "sjever'', iauril.s "otar. b1Je
san, estok (vjetar) ( *Reur-).
Vjerojatno je usporednica (ili se moda radi o nekoj
*J<cwero- "zima, sjever" ili iz nekog oblika) prasjcvernokavkaska nJeC
(sjevernokavkaski se prajezik smjeta u vrijeme V /IV. tis. pr. n. c.) *cc6wallii
''hladno vrijeme godine"; iz nekog sjevernokavkaskog izvora (usp.
andij. "zima") moda je zephyros "(prohladan) sJc
verozapadnjak" (miken. ze-pu
2
-ro; usp. zefir "topao blag vjetar, lahor; vrsta
lagane tkanine", vjeroj atno kroz
skala "stijena"
U Slavoniji "krika", a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj "iver". -
Od psi. *sldilc1 "skala, stijena, litica, hrid": bug. skalit, mak. sin. sk;i/<
1

skala. skala, lu p. skala, r ukr.
U psi. *skala jest ie. *skolli, od korijena *skel- "rezali, het. 1s
553
kallai- "razriti, rastrgati, rasparati", arm. <;clum "raskalam", skallo "ri-
jem" ( *skf-jo), skalfs "motika", alb. "riblja kost" ( *skol-ja), srir. sce(i}
Jlec "skala, stjjena", stnord. skilja "dijeliti, razlikovati", lil. ske!ti, skeliu ''ka-
lati", !atv. isto.
To je od nostr. *calu "raskalali, rezati", to je u afraz. *si- "rezati, o-
trica" (arap. s/< "raskalati", sa/ < "pukotina u stijeni", sthebr. "stijena";
?ilh usli "stijena"; bedauje sa/ "otar' ', hamir si! "no"; sokoro sulu
"bode"), kart. cel- "kositi" {gruz. cel-, ncal-, megrel. ca/-), ura!. *sale-
"rezati" (fin. sale- "cijepati", saam. "rezati, szil- "rezati",
nenec. sa/ "panj") i *sala (fin. sale "letva", saam "grepsti, rezati",
sze/- "odrezati"), drav. *cal- "rezati" tami!., malajalam calli "odlomak",
telugu selagu "rezati", brahui cal- "raskalati se"), alt. "rezati"
(stujg. "udarati", ujgur. cal- ya ''kosa", turkmen. "udarati", tur. qa/-
isto, sulu "ognjilo, kresivo"; mong. pism. kalm. ciifi "otrica"; na-
naj. "odrezati", evenkij. "vrak strijele"; korej. "odrezati").
V. ohol, haljina.
skaredan, skaredna, o
Od psi. *skarr;dbmUh) (usp. mak. skareden, p. szkaradny, r. skarednyj "krt,
to je od pridjeva *skar<;db "gadan, gnusan, smradan,
stsl. kaicdf "odvratan", karedf "gadan, odvratan",
dlu. kafedy, stp. skarady, str. skaredb "odvratan" (r. skared "krtac"). - U
tome je sufiks.
Srodne su stind. avaskaraJ:i m. "izmet", apaskaral; isto (> pali
avakkara-patf posuda", prakrt. avakkhara- "izmet", lendi 6khar "go-
izmet" itd.), skor, gen. skat6s "izmet, gnoj, Jat. milscerda
"miji izmet", sucerda "svinjski izmet", stisl. skarn "izmet, gnoj", stengl. sce-
arn, stfriz. skern isto, Jat. sfirpi "izmet", het. ak.kar, gen. akna "izmet, gnoj".
U slavenskom je indoevropsko *skor-, sa sk- umjesto si(-.
V. srati.
skija
U hrvatskom jeziku dodan je sufiks -ja na *ski, a samo jest
ska koja se proirila u mnogih naroda onda kada su se njihovim spor-
tovima pridruile i razne vrste skijanja.
Skije su bile poznate jako davno. Zna se da su u Evropi bile poznate
prije bar i pol godina. I prije sportskog skijanja mnogi su narodi,
naravno, znali za skije. Naprimjcr, u Sloveniji su bile poznate i u XVII.
a i ranije.
. ski proirilo se iz norvekog jezika (u razne jezike dolo
l posredstvom drugih jezika). Prvi je skijaki sportski klub osnovan 1875. go-
dine u Norvekoj.
U norvekom se jeziku za skiju pie ski, ali se [il Zato su
naprimjer Nijemci i preuzeli lu jo u XVIII. kao Schi lil. -
Englezi su pak koncem XIX. preuzeli norveku ali je
onako kako se pie: ski.
U hrvatskom je sportskom od toga pisanoga ski su-
fiksom -ja, skija, a od nje su onda dalje skijati se, sldjanje, skija.
U norvekom je jeziku ski u starini prvo otprilike "drvena
daska". Izvor je stnord. skfd "cjepanica; krplja, cipela za snijeg; skija", to je
poteklo od pragerm. *skitam (> sleng!. scfd "cjepanica", stvnj. scil, nj. Schcit),
SS4
a to je od ie. *skei-t- (od je i psi. v. tit). Indoevropski je ko-
rijen *skei- (st. *skeH-j-. *sek-) "rezati,
sklizak, skliska, o
Od psi. *sklizbh()b}. sin. sklizck, sklfzka, r. sklfzkij, bjr. sklfzki.
Usp. *sklbZbh(ft,}. klzkj, r. dijal.
Glagol *sklizati (sklizati (se), sklfzlim, sin. sklizati itd.), *skliziti (skliziti,
sklfzim), (skliznuti, sklfznem). U naem je jeziku i u drugi-
ma) s- kao prefiks pa zato imamo i oblike klizak, kliska, o, kliza-
ti/klizati, kliziti/kliziti, kliznuti/kliznuti (mislim da bi ovamo moglo s
ekspresivnim z > s. kli'snuti
Psi. *skliz- se izvodi od ie. sa *(s)lci- koje je naprimjer
u slina (v.).
Usp. psi. *slizbh(jb) "sluzav, sklizak" (sin. slizek, s!izka, s!izkj, p. sliz-
ki, r. slizkij itd.), to je od *slizb . "sluz" (sin. slfz, gen. slizf, r. s/iz', gen.
slizi itd.).
le. *(s)Jeig- "sluzav, klizav" jo je u stir. s!igim "maem", sliachtad
"glatkost, kliskost", slige srengl. slikcn tiho stvnj. slih-
han, njem. schlcichen "prikradati se" i dr. , usp. stnord. slfkr "gladak, kli zak",
nizoz. sli(j)k "mulj, blato". - To je korijen *(s)lci- s proirenjem
skok, gen. skoka
Naglasak u nominativu po genitivu, usp. skok. - Od psl. *skoh, gen.
*skoka: mak. skok, sin. skok, gen. skoka, lu. skok, r. skok, ukr. skik,
gert skoku, bjr. skok itd uglavnom "skok", u nekim jezicima i "ples".
Glagol je stsl. bug. mak. h.
sin. sk&im, glu. dlu. p.
ka. ukr. bjr.
Imperfektiv je *skakfiti, stsl. skakati, bug. mak.
skaka, h. skakati, sin. skakati, skakati, skakaf, glu.
dlu. skakas, p. ka. skakac, r. skakat', ukr. skakaty, bjr.

Izgleda da je u slavenskim zapravo *(SD-(s))kok-, *(SD-(s))kak-;
a < o vjerojatno je ostatak nekog starog tvorbenog procesa.
Indoevropski je korijen *sRek- "skakati, hitre pokrete", \jerojatno
ekspresivan: kektnas "zec", stir. scen "uas" ( *skekno- ), scu(i}chim "od-
lazim", kimr. scuhid "napreduje, ide do kraja", stisl. skaga "izdavati, predava-
ti", skagi sr. "rt", sleng!. sceon "dogoditi se", stvnj. gischiihan, nj. geschehen
"dogoditi se" (zapgerm. *gi-skehan), stvnj. gisciht, nj. Gcschichte "pripovijest,
povijest' ', nj. schicken "poslati", lit. okti, oku "skakati, P!esa.:
ti", !atv. sald, sacu - se jo s skairo "skaccm
( *skar-jo), !at. scatere "biti, udarati, skakati" (*skot- ). . _ .
mi se da bi se moglo pomiljati na predindoevropsko 'nostra.t1?ko.
opisna *CEH11 ili *C;tH.,., ( *CAHA, s A = a ili ii?), to bi moglo op1s1vat1
skok i si
skor , a, o
Odr. skori, ii, o. - Od psi. *skon{jb): stsl. skorb "brz", sin. skor,_ skora.
skoro "skoro, gotovo", skorf "brz", p. skory 'brz", r. skorn (sko;,.
skori, skoro) ' 'brz", ukr. skoryj, bjr. sJ.:ory. - Usp. bug. skoro ' brzo, skoro
hrv. skoro "gotovo; zamalo, cimala" (u govorima i "nedavno, prije kratka
vremena"), glu. skcrjc "skoro, gotovo", dlu. skoro isto.
sss
se s skltiro ( *s!q-jo), skirtao isto, stisl. skari
m. "mlad galeb", srnnj. scheren "uriti", holtschcrc "ojka", nj. sich scheren
"pokupiti se", lit. skerf s "skakavac", !atv. pfgata, lprglifis, lprzaklt, f;drzata
"guter".
Indoevropski je korijen *sker- "skakati".
skorbut
Internacionalizam, iz srlal. scorbatus, a to je iz lal. scorbuto (to
moe biti izvor nae Usp. p port. escorbuto, fr. (XVI. st.) scorbut,
engl. scurvy, nj. Skorbut, skormpofito fskorbUtol i dr.
Srednjolatinska je vjerojatno nastala od *scorbOcus, to je posu-
iz srnnj. schorbiik - usp. nizoz. scheurbuik. To je od gla-
gola schoren (srnizoz. schoren, nizoz. scheuren) "trgati, probadati" i imenice
biik "trbuh" (nizoz. buik). Usp. i dan. sk(j)erbug, v. skorbjugg, isl. sJ..yrbj(Jgr. -
Po drugom germanske su po latinskoj.
skrb gen. skfbi
Od psi. *shrbb, gen. *sk:J,rbi: stsl. skrbbb, bug. skIDb, sln. skfb, gen. skrb/,
r. skorb', gen. skorbi.
Glagol *skbrMti, *shrbjQ: stsl. bug. skIDbja, hrv. skfbjeti (usp.
skfbiti, skfbim), sin. skrbeti, skrbim, skrbiti, r. skorbljLJ, ukr.
skorbfty.
Usp. lit. emajt. skuroti "alostiti se", nuskurbgs "zaputen", skurbe "zlo,
jad", !atv. skUrbt, skurbstu "opijati se", skuiba "vrtoglavica; opijenost".
Polazne je indocvropsko *sker-bh-, od korijena *sker- "rezati". Od
*skerbh- jest npr. stengl. sceorfan "gristi". - Za usp. npr. gria :
gristi, peka,
V. krba.
skroman, skromna, o
iz skromnf ili iz r. skromnyj "skroman,
Psi. *skronlbnb()b) dalo je skromnf, p. skromny, r. skromnyj (ne-
odr. skr6men, skromna, skromno); usp. bjr. "umirivati".
Prvotna se praslavenskog pridjeva odnosilo na ivotinje i bilo je
"miran" a to pak je nastala od ''ukopljen"; od *skrom- >
*ksrom- nastao je pridjev *xromD0b) (v. hrom).
skup, skUpa, o
Od psl. *skpp'b(jb}. bug. shp, mak. skap, sin. skop, skqpa "krt, oskudan",
c. skoupf , sJ.."Upf, p. r. skup6j, ukr. skupfj, bjr. skupf isto. - Usp.
&IU. skupje "krto, oskudno", dlU. skupe isto.
Sadri *skom-p-, usp. *skom- u *skomina (skominc mn. "otupjelost,
stanje kad utrnu zubi", u dobiti skomine), usp. i r. "stiskati". Pomilja
se na to da je *skom- nastala proirenjem korijena *sek- (polazne je
*sk-em- ).
skup
_Od *SDJ...vpb, to je od *J..vpb/*kupa: sisi. J...vpb, bug mak. kup,
1 J..."Upa, sin. kiJp, gen. /..."Upa, lu., p. J..vpa, r ukr. , bjr. ktrpa.
Usp. ki)piti, skiJpiti, s;i/...vpiti, nitJ..vpiti, okupiti; skiJpa; sk(Jpljati,
skiipina, skiJptina ( itd.
, Psi. *kupb, *J...vpa jesu od ie. *koup-o-s, *koup-a, od korijena *kcup-
'kup, hrpa": av. kaofa- "gora, planina", hotsak. kuva "brijeg", (ic. st. *koup-H- ).
556
alb.qipf "hrpa" ( *kflp-ijii), srir. c(Jan . ( *koup-nii), stvnjem. hubil 'brdo", lit.
ka{jpas "hrpa", usp. !atv. kaupre 'breuljak".
Usp. *kcub- u stengl. engl. heap "gomila, hrpa, kup", stsas. hop,
nizoz. hoop, stvnj. houf isto (germ. *haupaz), lit. kaUbras "brdo", !atv. kau-
burs isto.
le. *kcup-/*kcub- ''hrpa" jest od nostr. *J::Upa ''hrpa": drav. *kupp(a)-1
*kuw1- "hrpa, gomila; gomilati" (tami!. kuppam "hrpa", kuvi "gomilati"}, ?alt.
(turk. *Kopa "stog sijena": tatar. kiiba, kupa; usp. keve "snop",
to je iz starobulgarskog}.
usporednica jest sjevkavk. *gwap.1 "skupina, kUp, hrpa".
skut., gen. skUta
"orub; krilo; kouljac, plat, suknja". Postoji i . rod sJ..-Vta
"suknja od bijela platna". - U mnoini skUti "donji kraj koulje, osobito en-
ske". - Usp. uhvatiti se za skut, se pod skut, vjeati se
o skut "drati se zatite, zatite", nositi skute "pokorno odobravati
postupke", odrezati/otkinuti skut "rast aviti se, prekinuti s kim odnose",
poJ..vpiti skute "spremiti se za odlazak", saviti skute neobavljena posl a,
nestati". - skutonoa, skiJtonoa novija je prevedenica nj. Schlepptriiger.
Od psi. *skufb, od su jo npr. stcsl. skufb, bug. skul "pola suknje,
skut, obrub", str. skutb ''komad platna, gornja r. skut, mn. skUty "topli
sukneni obojci".
iz starogermanskog. Usporedi got. skauts m., skaut sr. "rub,
obrub (iz gotskog je p. cscote "okrugao izrez na haljini", pa je no-
vija escotar "izrezati"; iz langobardskog je tat. lombard emilij. skos,
kalabrij. skosso itd. "suknja"}, stisl. skauti m. komad tkan.ine",
norv. skaut "enski rubac'', stengl. "ugao, okrajak, skut, suknja" (od toga
izvedeno angl. scete, zapsakson. scfete "sukno, rubac", engl. shcet
"plahta, ponjava; ravna povrina; ploha, pljusak; arak, list papira"),
stfriz. sciit, srnizoz. scoof m sci5fe nizoz. schoot "skut, krilo", srnnj. schOt,
stvnj. sc03(0}, sci53a m. . "krilo, skut, suknja", srvnj. sch63 m. . sr
nj. SchoB m. "krilo, skut, suknja" (iz toga je 6s "suknja") - sve je
od germ. *skaut-, *skeut-, za to v. dalje u Jddati.
skvrnaviti, skvrnavi
od pridjeva skvrnav, a taj od imenice skvrn gen. skvrni
grijeh, mana", koje danas vie nema u naem jeziku. Usp. skvrna
. "mrUa, rugoba, grijeh", dalje sk.rna, sk.runa. - Usp. i sk.rna1-iti.
Pridjev skvrn "okaljao, ruan, grean" jest od sJ..wnan, psi. *skvrb!lbnb
(usp. stsl. skvnnhnb, sin. skvrn, sk.run. r. skvcmyj itd.), preko skvrnan "okal jan.
ruan, grean". Usp. skvrnj sk.rnav, skrnaiosf, skfnfivan, gla-
goli skvfnuti, sk.ru11iti, osk.rw1iti.
Imenica *skvrna jest od psi. *ski11>rna: sisi. skvnna, sin. skvfna, skruna
'blato, prljavtina", skvrna "mrlja, porok", r. 'blato, prljavtina" itd.
Po jednom srodno s kitar (v.).
slab, a, o
Od psi. *slfibb, a, o, odr. *slab'bjb: sisi. slab1 mak. slab, sin. sliib. sMbt
1

slabf, r. slabyj itd. .
Od ie. *slob-. Korijen je stir. Jobar, lobu.r "slab",
schlaff "slab" (gcrm. *slapaL), lit. slobti "slabjeti, gubiti svijest", !atv. slfi/)CI.
- Ovamo gcnn. *s/fi5paz "san" < ic. *slepos, pod utjecajem i oblik<
557
*swep- "spavati" (got. sleps, stengl. angl. slep, zapsakson. slrep, engl. slcep,
stfriz. s/ep, stsas. slap, n.izoz. slaap, stvnj. slaf, nj. Schla/).
sladak, sllitka, o
Od psi. *soldbkb, *soldbka, *sSldbko, odr. *soldbkbjb: stsl. sladbkb, bug.
sJadbk, mak. sladok, sin. sladok, sladka, sladkf, glu. s/6dJd, dl u p.
slodki, r. so/6dkij (standardno s/adkij iz resi.}, ukr. sol6dkyj, bjr. salodJd. - U
komparativu nema -bkb:
Od *soldb, *so/da, *so/do. Kao imenica: hrv. slfid, sin. slad, slad, r.
s6lod itd. - Usp. lit. saldiis "sladak", !atv. salds isto.
Usp. *solstb (slast, gen. *slfist1), sa *sald-ti-; glagol *solditi "sladiti,
slatkim" (sladiti, dalje naslada itd.}. - Praslavenskom *soldlti tvorbeno od-
odgovaraju Jat. sallere "soliti" (od participa prolog sa/sus "soljen, slan"
jest retorom. engad. sos "gorak", a od salsa, to je "solilo, sa-
lamura; umak", jesu ta!. sa/sa, fr. saucc - iz je i k nama dola
s8s "umak" -, prov. sausa, kat., p port. salsEJ; v. i salata}, got. saltan,
stengl. sealtan, engl. salt, stvnj. salzan, lit. saldeti "postajati slatkim, ukus-
nim", to je od ie. *sal-de/o-.
Proirenjem -d- od korijena od kojega je *solb "sol" (v.). Taj
-d- jest i u germ. sa/tam "sol" (got., stnord v dan. salt, stengl. sealt,
engl. salt, stfriz. salt, stsas. salt, srnizoz. sout, n.izoz. zout, stvnj. salz, nj. Salz}.
Prvotno je bila za "posoljen, uk.'USan'', a onda "sladak". Za
takav razvoj usp. npr. vahan. xug, ugnan. xiy "sladak" < iran.
*,nvrga- < ie. *su-ro-, *swe-ro- "posoljen, otar" (usp. i avest. xvarazaita-

Indoevropski korijen sa "sladak" bio j e Pridjev
*swiidUs "sladak" odraen je npr. u ovim jezicima: stind. sviidUh ("sladak,
. svadvf (indoarij.: pali siidu-, prakrt. siiu-), ina ispiivu, U.spau (indo-
1ran. *svfidhus), hedfs, . dor. hadfs, Jat. suauis ( *swfidwis), ga!.
suad- (u osobnim imenima Suadrix, Suadgenus; usp. stir. os. ime Sadb .),
sfitr, stengl. swoti, swrete, engl. swcet, stsas. swoti, suoti, srniz. soete,
ruz. zoet, srnnj. sofe, stdfran. suoti, stvnj. suozi, nj. sii!J {germ. *swotuz, *swot-
jaz; iz stgerm. jest saam. swtas}. - Usp. *swtidonom, -ii u stind. siradanam,
hedone "ugodno veselje, radost, naslada, slast, pouda" (usp.
hedonizam, hedonist}.
je da je u ie. *sal-d- i *sald-u- bilo nekakva utjecaja od *swldus.
slama
Od psi. *s6Jma: csl. slama, bug. mak. slanw, sin. slama, slama,
sle. slama, lu p. sloma, r., ukr. sol6ma, bjr. sa/6ma.
,, Od ie. *Rola-ma "strn, slama", usp. i *Rola-mi-s: kalamos, kalame
trska", !at. clumus "slamka", stnord. halmr "strn, slamka", dan. v. halm
stengl. "stabljika, slamka", engl. haulm, nizoz. halm, stvnj. halm, nj'.
isto {germ *halmaz), !atv. salms isto prus. salmc "slama" toh. kul-
rnants "trska". ' '
slana
Od psi. *solna, to je pridjev . roda. Usp. i lit. alna "slana"
Prema "smr7.nuti (se)", altas "hladan" Oatv. salt "mrznuti" s<11ts "hla-
dan" J "} '
, sa na tnJe .
Indoevropski je korijen *J<cl- hladan" ("mrznuti, hladan" "ope-
stind. sisira.J:i "hladan; hladno vrijeme" (> indoarij.: pali,
558
prakrt. sisira- "hladan; zima", maithili sisir "hladno doba, od do ouj-
ka", hind. sisir "hladan; rosa, mraz", sinhal. sisi!, sihil, Jula, ila
'hladan; itd.), av. sarata- ''hladan'', Jat. calere "biti topao, (>
roman.: ta!. calere, stfr. chaloir, prov. caler, kata!. calre-, Jat. calor "toplina,
> roman.: makedorum. diroare, ta!. calore, retorom. engadin.
fr. chaleur, prov. kata!., p. calor; usp. kalorija), k.imr. clyd "topao" ( *KJ-to- ),
lit. iltas "topao" itd.
To je od nostr. *J::ajla biti afraz. *J;I- "paliti,
*J;I-: arap. qlj/q/w dr?v. *kli_!-.
ka/u, telugu kalu), alt. *k<1ala- vruc; gorjeti; zanh (turk. *KAla-: Ujg.
kiila- "naloiti vatru", azerb. gala-, t. dijal. kala- "topiti"; mong. *kala- "gor-
jeti": mong. pism. qala-, halha xala-; tung. *xiala-sa "ugljen": mand. jaxa,
nanaj. scalta itd.).
le. *J<ef- jest od starije osnove I *kje/-.
slap
Od psi. *so/pb, to je od ie. *sol-po-s , kao i lit. salpas "zaljev, uvala;
njedra".
Indoevropski je korijen *sef- "skakati": hcillomai letim",
Jat. salio poskakujem" (safire "skakati" > roman.: rum. sari, ta!. sa-
fire, retorom. engadin. saglir, fr. sai/lir, prov., katal. sallir, p. port. SEt-
hir), sa/tus "skok" (roman.: rum. salt, ta!. sa/to, sardin. logudor. sa/tu, fr .,
prov. saut, kata!. salt, p., port. salto; iz ta!. salto jest siilto), sa/to "pleem"
(sa/tare > roman.: retorom. engadin. soter, stp. sotar, "skakati": rum. sli/!il,
veljot. satuar, ta!. saltare, furlan. salta, fr. sauter, prov. sautar, kata!., p.,
port. saftar), Jit. sa/ti. prus. "nabujao potok".
Moda srodno s afraz. *sl- "pomaknuti se".
slati. aljem
Prezent je i ljem, po je u aljem - Od psi. *Sblfiti, *SbljQ:
stsl. Sblati, SbljQ, sin. slati, str. Sblati, r. slat', lju itd.
se s germanskim primjerima: got. sa/jan "rtvovati'', stnord.
selja "davati", stetigl. sellan "dati", engl. sell st. "dati", danas "prodati",
stsas. sellian, stvnj. sellen itd. Za to moe biti polazne i germ. *selljan i
*se/Jan, gdje *seli- moe biti od ie. *selw-.
Praslavensko *Sbl- moglo bi biti prijevojni stupanj *su!- prema
*seul-. Zato bi za ie. *seul-/*selw- bi predoblik bio *SUL11.
slava
Od psi. *slava: stsl. slava, mak. slava, sln. slava, slava, r. slava itd.
Glagol *slaviti: stsl. slaviti, slavljQ, mak. slavi, sin. sfatrfti, slmrfm, sla-
viti itd.
Psi. *slava jest od ie. *Klow-a, usp. Iit./6ve hvala", lfivinti "slavi-
ti", istlit. lave hvala", !atv. slava, slave "slava". .
Usp. stind. ravayati "objavljuje" ( *Klow-eje-ti; indoarij.: pali
prakrt. savei), kamir. htiwun "objasniti, pokazati", av. sravayeiti "objavljuje
srperz. sray- "pjevati", klperz. siray-, perz. sarayidan isto.
Sve s ie. *J<Jou-, a korijen je *KJeu-
V. sluati, slovo.
Slaven, gen. Slavena, mn. Slaveni
Hrvatsko ime za Slavene ima a vjerojatno po povezivanju s
(po drugom po ruskom slavjanin, mn. s/avjane, s a po akanju tll
559
po povezivanju s - U srpskom je Sloven (st. Slovenin),
mn. S/oveni (tako je i u i crnogorskom). - Prije je u
hrvatskom bi lo Slovjen(in), slovjenski.
Prvi se put Slaveni - psi. *Slovene - spominju u II. n. e. kao
Souobenoi u Ptolcmeja: to je "puk za Halanskim gorama u Sarmatiji"),
u VI. kao Sklabenof u Prokopija) i Scfavini (Jat., u gotskog
Jordana).
Ptolemej spominje i narod Stauanof, smjeten Galinda/Sudina
(koji su govorili jezikom iz baltijske grupe) i Alana {govorili su jezikom iz
iranske grupe). To je ime indoiran. *stavana- "koji hvali'', to je na neki na-
prevedenica etnonima *Slovene (a je i
Osim imena za sve Slavene, koje je je to zabiljeene u II.
drevna su slavenska plemena imala i mnoga imena (ovdje rekon-
strukcije praslavenskih obl!ka): *Berane, *Buane, *Bobr'ane, *Xul'ati,
*Dudlebi, *Cerzpenene, *Dedoitji, *Dedoane, *DregbVitji/
*Dng"bvitji, *Dervjane, *Do(kfane, *Ezeriti, *EzerbCi, *Krivitji, *L<;si/*Lr;i,
*Eutitji, *Lupigo/va, . *Luitji, *Eutomeritji, *Moravjane,
*Obodriti, *Polabi, *Pofane, *Pomor'ane, *ruev(j)ane, *Shibi,
*Severb/*Severi/*Sever>ane, *Slovene, *Smolene, *Sbl<;zane, Sprev(j)ane,
*Stodor'ane, *Strumjane, *JiberbCi, *Terbov(j)ane, *Qglitji, *Vojnitji, *V<;titji,
*Vislene, *Vorni/*Vornavi, *Vbkr'ane, *Velyn'ane itd.
Neka su se plemena i skupine nazivale i imenom *Slovene-, to se
vidi po dananjem samonazivanju nekih slavenskih naroda.
U I-II. Slavene na zapadu slavenstva navode pod imenom Vene-
ti. Ono nije slavensko: je susjede Germana, a u to su
vrijeme tamo bili Slaveni kao novi susjedi (odatle ime Wenden
za polapske, Winedes za zapadne i alpske Slavene te Velikomoravce i Win-
den za Slovence; usp. fin., eston. vene, l'enaje, eniite ''Rusi") - ranije, do
t-preseljenja na jug (krajem II. r; n. e.), tamo ivljahu Veneti je
pjezik su zapisi iz V- 1. t. pr. n. e. iz Italije) blizak
sitalskima (latinski, oskijjski, umbrijski itd.).
dio slavenstva {zapravo od Dnjestra, indoarij-
sko je stanovnitvo dananje june Ukrajine nazvalo Antima (Antai, Antes),
od indoarijskog *ant- "kraj", usp. stind. antaf:J. kraj, konac, granica, rub" (_:-
indoarij.: pali anta- m. sr., prakrt.amta- m., sindhi andi . "rub", asam. at
"kraj, rub", marathi at "koliko (vez.}", atf "na kraju, poslije, na", sinhal. ata
"kraj"), usp. i kamir. and m. "kraj, rub, granica". - no ime
imali su npr. baltijski Galindi: *Gal-ind- balt. *gaf-as "kraj, rub". - Tako
se i dananja Ukrajina (ukr. Ukrafna) zove po strus. ukraina pod-
po imenici kraj.
U VI. gotski autor Jordanes Slavene dijeli na Antes, Sclaveni,
Yeneti, tj. grubo na june i zapadne, a od tih je imena, eto, samo
me *Slovene slavensko. Podjela pak na june i zapadne Slavene
zapravo ima manje nego to se na prvi pogled
U VII. Fredegar Slavene pod Sama naziva Sclavi, a Sama
rex Sclavinorum, polapske Srbe naziva Surbi gens, qui ex genere Sclavino-
rum. analisti u Vlll- IX. i polapske Slavene nazivaju
Sclavi, Sclaveni, Sclavani, a Einhard pie Sclavi za Slavene.
U IX. i X, sveti Metodije i njegovi za sve
Slavene piu slovellbsh jazykJ, Uazykb u i "narod").
U jednoj povijesti u godini 878. spominju se posebno Slavi
560
Dalmatae, Slavi Bohemi idem sWJt.
I arapski i perzijski izvori iz IX-X. Slavene nazivaju. Ta-
ko isprva, kroz posredstvo, Saklab, mn. Saklilibc (po Sklabos, Sklabo1) ,
kasnije izravno preuzeto Slmrije, Sla11iW1 (i ovdje je to zapisano naalost u
transkripciji transkripcije).
Najraniji slavenski izvori piu Slo11ene, jd. pridjev u slovenes/Q,
jazykb, s/011el1hSkb narodJ, YbSb.
Bizantski izvori, od VI. nadalje, Slavene nazivaju Sklauenoi
(Pseudocezarije), Sklabcnof, Sklabinoi (Prokopije), Sklauinoi, Sklauinof,
Sk/abeniaf, Sthlabenof, Sthlabinoi, Sthlabinof itd na jeziku. U
izvorima na latinskom jeziku nalaze se imena Sclaucni, Sclauini, Sclauani,
zemlja je Sclauenia, Sclauinia.
S vremenom se pojavljuju i imena: Skliiboi, Sklftboi, Sthlftboi,
Sclavi, Schlalri, Scla11ania, kasnije i Slal'i; od VIII. to ime
prevladava.
U ranoj Rusiji bilo je pleme SJ011eni, kod Novgoroda.
U Makedoniji i na Kosovu (u takozvanoj Staroj Srbiji) ime Slovcn za do-
se slavenski ivalj izgubilo u makedonskom i srpskom, ali je
u albanskom: Albanci Makedonce zovu kjeji (Shqeji; zato je Makedoija
nShqiniqe), a Srbe i Crnogorce na Kosovu Shqa, mn. Shqe. (U pritinskom je
argou iz toga nastala Srbin", iz toga je gegijsko kcvac
"otac", to je izvor srpske ke11a: ta stilski izrazito obiljeena
"mati".)
U hrvatskom se jeziku ime Slo1rinac, mn. Slovinci, pridjev slolrinski u-
potrebljavalo u Dubrovniku, za Hrvate. I kajkavski su Hrvati nazivani Slo-
lrincima, a zemlja pridjevom srednjeg roda S/o1rinje: od tog je imena (kroz
latinsko posredstvo) dananje S/a11onija. Usp.1484. g. slo1rinski ban, 1493. zem-
lje hrvatske i s/olrinskc do Sa11e i Dra11e, 1527. slolrinski rusag. Kajkavski
se S/olrinje zvalo Slovenje (na Slo1
1
enjeh, tako u A Vramca), usp. slovenski
(u I. Belostenca). Hrvati kajkavci svoj jezik do XVIII. nazivaju
slo11enskim.
U slovenskom se jeziku za Slovence i njihov jezik takvo ime nalazi prvi
put u P. Trubarja: slouenski iezig, slouenska besscda, Slouenci, 1550. godine.
U latinskim izvorima se, u prvim nakon doseljenja, Slo-
venci nazivaju Sclavi, Sclalrini (te imenom Wmedi, Winades).
Oblik S/011enec razvio se od pridjeva s/011enski i od Slol'cnka, to je
njena od SloFen. Do konca XVIII. i za sve Slavene i za Slovence u.
slovenskom se rabe oba imena (Sloveni, Slovenci), a beneki se Slovenci i
dulje nazivaju S/011eni. Ime Slovenci upotrebljava se u slovenskom za sve
Slovencc tek od narodnog preporoda, sredinom XIX.
Slovaci sebe nazivaju Slovftk m Slavenka a svoju zemlju onda S!o-
vcnsko pridjev slovcnskf. J. Dobrovsk)' pie 1780. g. na latin-
skom jeziku Slavus, slavonicus, a njemu J. Ribay na pie s/owa-
kisch. slawonisch. U je zabiljeeno slowak u XlV. a 1511.
Slowaczy.
Pri bal Slovinci, ostatak Pomor jana, Kauba,
imaju ime Slovjinc m Slovjinka slovjinski j<tzek 1586. godine zapisane
je slawi9sA.y.
Polapski su Slaveni svoj jezik nazivali sli.ii:i.,,enske.
srednjeg vijeka, u vrijeme Karla Velikog, Slavene su Ger
mani, koji su ih porobljavali u svojim kriarskim pohodima na Labi i u AJpa
561
ma, prodavali kao roblje. To su i Arapi, i drugi. Tako je u
to vrijeme cvjetanja trgovine robljem nastala imenica Jat. sclavus "rob" (tako
u tekstovima pisanima latinski u IX. st.), to se proirilo Evro-
pom (nj. Sk/awe, nizoz. s/aef, engl. slave, v. s/af, fr. csclave, p. esclavo,
port. escravo, tal. schiavo). To Sclavus "rob" bilo je na zapadu, u
u opreci imenu Francus "slobodan - Usporedi stengl. wealh
"stanovnik nekadanje Galije; rob", Eilotis 'llota, stanovnik E-
losa; sluga".
Samo ime ima -ina (v. in) i sufiks -en- (takve je
tvorbe mjetanin, itd.), koji ima usporednice u
raznim indoevropskim jezicima.
Kao to imena str. ukazuju na
djelatnost i povezana su s glagolima (pa se u zapisu moe
eliko beanb . .. zbealosja; kliknuvirm), tako je i ime
*SJo1;eninb Jako objanjivo glagola *s/o"'), *sluti "razumljivo govor-
iti; biti oslovljen" (v. slutiti). Polazna je mogla biti (kao za etimo-
loka figura tipa *slovenorm slovutimD "tako kao Slaveni jasno govore"
ili "jer se Slaveni tako oslovljavaju".
slavina
Danas "pipa", ranije trn koji se metne pred slavinu, da
ustavlja kminu, da bi moglo samo vino i sl., usporedi s drugim sufiksima
slavelj,
Polazna praslavenska bila bi *sla11a, od indoevropskog *K.Jou-, ko-
rijen je *K.Jeu- "ispirati, (i s proirenjem -d-): klfzo "pljus-
kam, ispirem" ( *klydjo), kljdOn "udaranje valov, talasanje", kljsmos m
klfsma sr. za ispiranje rana" (usp. klizma; usp. kataklysm6s "po-
plava", i onda u nas kataklizma), klyster "trcaljka" (usp. klistir, gen. klistira),
!at. clu6 ( *Klowo), cloaca, cluaca, clouaca "odvodni kanal" (roman.:
tal. chia1-ica, dalmat. u Dubrovniku coacla, pori. dijal. oo/aga; za lat. cloaca
usp. kloaka), kimr. clir "jasan, ( *K.Ju-ro-s), got. hliitrs stengl.
hlut(tJor, stfriz. h/utter, stsas. hlUttar, srnizoz. Juter, Jutter, stvnj. hlut(t}ar "ja-
san, proziran, nj. laufer proziran" ( *K.Jiid-ro-s), lit. /ooti, looju
mesti, brisati", loota "metla", )atv. slu6ta isto, r. s/ud "vodoplavna
livada" (psi. *s/udJ, < *Klou-do-s).
To ie. *Rlcu- vjerojatno je od *Jfe/- "vlaan, mokar".
slijedim
Od psi. *slediti: mak. sledi, sin. slediti, sledim, sliditi, r. sledit', sleu itd.
Od *sledi,: stsl. mak. sled, hrv. s/ij&J, sin. s/cd, gen. slcda/sledil,
r. sled, gen. sleda itd.
D naslijediti, itd itcrativ -
p p0s/jcdnji, dosljedan (moda po itd pOS/jcdica.
( rilog i prijedlog (usp. naposljetku), p0slijed, dalje p(jslijc
no v. posebno), najposlije (i ukrtanje s po sele "= po to Je").
U *sled- jest ie. *sloidh-. od *sleidh- "klizav": stind. "olklizi",
"okliznem se", olisthos "klizavost" ( *Jidh-t6-s), srir. s/6ct
stengl. slid<m "kliziti", engl. s/ide, srnnj. slidcn isto, engl. s/cd "sanj-
nJ. Schlitten isto (to je u Schlittschuh "klizaljka", iz je
lit. slfsti, sljstu, slfdau "klizati (se)", !atv. slist, slist isto, slidet
"1iziti'', usp. lit. slidiJs "gladak, klizak", !atv. slids isto itd.
I I
562
slij ep, o
Od psi. *sfgpo, *s/epa, *s18po, odr. *slepojh: stsl. mak. s/ep, sin.
sl?p, sl<fpa, slepj, r. s/ep6j itd.
Dalje nejasno. Vjerojatno sadri nekakve ie. *sloip-, to se povezuje s
*Jeip- "mazati" (pa bi bio indoevroski korijen *(s)Jeip- ).
Indoevropsko *Jeip- izvodi se od nostr. *lipa '1jcpljiv", od bi mogao
biti odraz i *sleip-.
Za usp. Jat. /ippus "krmeljiv, upaljenih glup, tvrdoglav", to
je od *!ip-o-s, s ekspresivnim udvojenjem pp Oat. lippidus "krmeljiv" > ro-
man.: stport. lipeoso, galicij. lepioso).
silna
Od psi. *slina: stsl. slina, mak.. slina, sin. slina, slina, rus. slina, ukr.
sljna itd.
Od ie. *slei-nii, usp. latv. slienas "sline, gusta sluz", slienfit "brizgati (o
slini)". Usp. *(s)Jei-m- u leimon "svako vlanom travom obraslo mjesto,
livada, tratina", lat. limus "mulj, blato" (> roman.: rum im, tal. limo, sar-
din. logudor. limu, stfr. /um, prov. Jim, kata!. /Jim, p., pori. limo), stisl. s/im
"sluz", stengl. s/fm "sluz, slina", engl. s/ime, nizoz. slijm, stvnj. slim, nj.
Schleim isto (germ. *s/imaz < *sli-mo-s), psi. *slfmo/*slima "sluz" (sin. di-
jal. sffma hrv. (umberak) s/lm ''.sluz, slina"; psi. *slfmo < usp. i
psi. *s/imah "pu" slimak "pu slimak, glu. slink, p. slimak,
r. slimftk, ukr. s/ymflk, bjr. slimak isto). odgovara lefmaks, gen.
leimiikos "pu lat. limax, gen. limiicis isto.
Indoevropsk.i je korijen *(s)lei- "sluzav"; usp. jo lit. slfekas "glista",
!atv. slieka, prus. s/ayx isto.
Za ie. *(s}lei- v. i sklizak.
sloboda
Od psi. *svoboda: stsl. svoboda, bug. svobixlft, hrv. st. Sl'Oooda, sin. svob6da.
svoboda, sloboda, lu. swoboda, p. soboda, swieboda, r. svnb6da, ukr.
svob6da, bjr. slab6da.
Izvedeno sufiksom za zbirne imenice od *sl'obb, usp. csl. s1obhsfm.
sobhstvo (usp. iz crkvenog jezika sops/1:0, dalje sopstven; posebno je u filo_-
zofskom ista sopstl'o), to je od *s110Jh
(v. SFOJ).
Usp. latv. s11C1bads "ustajao; slobodan", atsl'abinlit "osloboditi".
Usp. !at. Suebi, ime germanskog plemena Sveba, stvnj. Swaba "vabija" od
swaba "slobodan" (dalje Schwabcn, iz dalje frapski), prus. subs
"sam, vlastit, svoj". . .
To je od ic. *swo-bh-, usp. *sobhii: stind. sabha "sabor, dvor, sud" (> m-
doarij.: prakrt. sabhii; iz toga sinhal. got. sibja "srodstvo", psi. *osoba
(osoba).
sloj, gcn. sloja . .
1

Od psi. *slojb, gen. *sloja: bug., mak. sloj, sin. sloj, gen. slop. c. s o),
sloj. dlu. sloj, p. sloj, r. sloj, gen. sloja. ukr. slij. gcn. sloja. .
Po jednom to ie *solojb, i je s *lojb, *liti . d
Po drugom, to je od ic. *Kioi-o-s, od korijena *Kie1- "sagnuli se : .:.
srnyati "prislanja", av. srayatc "naslanja se", klfno "naslanjam", Jat. cimo
isto (clintirc > tat. chinare, stfr. clincr, prov. clinar), ir. c/6in "kos",
hfinon "prisloniti", lit. lieti, licju "prisloniti': lajos . nm. "sanjke", prus. sla
563
yan "salinac, saonik" itd. - To je *f(J-ei-, od *f(cf-; v. kloniti se.
slon .
Od psi. slom,: mak. slon, sin. slon, slon, r. slon itd.
Do slavenskih je jezika dola vjeroj atno kroz posredstvo nekih
srednjoazijskih oblika, a izvor je vjerojatno neka migraciona povezana s
arhkin. *s8al), to je moda imalo oblik *slalJ (usp. srkin. dijal. yo te zial),
danas kin. xiang) kao i tibburm. *slalJ, to je dalo burm. shalJ. Od je
oblika nastalo i latv. zilonis, lit. lejus "slon".
za slonove i mamute ostale su u raznim jezicima i dugo
poslije tih ivotinja u krajevima tih jezika i u drugima, pa su po-
negdje dobile druga (usp.u malom jenisejskom jeziku ket-
skom, u simskom dijalektu lVseh:r "jelen", "mamut", od
*seli "jelen", to je nekako povezano s evenkij. dijal. seli te jakut. seli "ma-
mutove kljove" - jenisejski su jezici dio sinokavkaske natporodicc, a cven-
kijski i jakutski dio altajske porodice).
sloniti (se), slonI (se)
s prefiksima nasloniti (se), osloniti (se}, prisloniti, zas!Oniti (usp.
onda dalje naslon, zaslon itd.). - Imperfektiv s o o > a nas/anjatVnaslil-
njati (se} itd.
Psi. *sloniti: csl. sloniti sloniti, s/onif, p. ukr. slonjty,
bjr.
Od ie. *Klon-, s *R > s, za razliku od *kloniti (v.).
le. *KJ-en- < st. *kjl-en- > *kl-en-.
slovo
Od psi. *s/oFo, gen. *s/ovcse stsl. slovo, gen. sfoi;esc, bug. sfc':wo,
mak. s/ol'o, sin. s/ol'o, gen. s/ovesa ("opratanje"), sl61'o, gen. slova "slovo, ri-
slovo

sloveso "glagol", sfoi;o lu.slowo, polap.

sliivU, p. slowo, r., uk.r. sl61'0, bjr. s/6ira.
Usp. s/Oviti, blagos!Oviti, dalje blagosfav/jati (o o > a), blagoslMjati
(sliv- < *slyv-, y < o), disirnilacijom blagosfljati itd. - Glagol slol'jeti, slo-
vem ( *slol'eti, *slol'Q), sfo1iti, slovim "govoriti; oglasiti; pripovijedati; hva-
liti; slaviti" ( *slol'iti), dal j e naslov (po Lis/ov (po ruskom),
f)Osfo-vica (po ruskom) itd.
Psi. *slovo jest od ie. *Klewos, gen. *Klewesos, usp. stind. sravas- sr. "sla-
va, ime, glas" (indoarij.: prakrt. sava- m.), akun "obavijest", kali, prasun
av. sravah- sr. kle(w)os sr. "glas, vijest; slava" (usp. u miken-
skim osobnim imenima etewokereweijo = Etewokleweios, erikerewe = Eri-
klewes itd.; usp. mnoga imena na -klcs, npr. Herakles "Heraklo" (iz
toga etr. Hercle, iz toga pak Jat. Hcrcules), to odgovara praslavcnskom ime-
*JaroslaVD - prvo je od ie. + *Jtlew-cs-, drugo od + *Klow-),
hr. ime Uescleues ( *wesu-Jtlcwes "Dobroslav", usp. stin<l. vaslJSrfwalJ), alb.
91.Jhem "zvati se", Jat. cluor "slava'', stir. cl(J, toh. A klyuw, B kiilywe isto
( *Kiewos). - Ie. -ew(o- > psi. -ov(e- kao npr. u *no\fb.
.. To je cs-osnova od ie. *Klcu- stind. srnoti ( *Kj-ncu-; indo-

pali SUl}iili, prakrt. Sl.IJ}edi, SUIJai; rom. (cvrop.) un- (Srbija) aun-,
nd. sunna- itd.), damcli utn.m-, phalura UIJ-, karnir. hunnu (u
dard.-nuri stan. jest arij. *K.r-nau-), gilan. anav- "sluati", tad. una1;-, ug-
nan . . vin-, jazgulam . . fan- itd. isto (iran. *srunau-), kle(w)O "slavim,
oglasim", Jat. c/uc0 "zovem se; slavan sam", toh. AB kltiw- "proglasiti" itd. -
llsp. jo npr. hotsak. "govor" (iran. *srawa-ka-).
564
le. *Kleu- poteklo je od nostr. *gOw)lA afraz. *ifwl kart.
*gur- ("uho": gruz. gur-, guj- ), ural. (fm. kuule-, saam. gul-
la-), drav. *kel (tamil. kel, kanada kelu), alt. *{k<}ul- "uho" itd.
Postoje usi)orednice i izvan natporodice: sjevkavk. -
*7-W- te npr. u jezicima {seli. u jeziku
q'"'al-ana, skvami q'"'a1-a'n "uho").
V. sluati, slutiti, Slaven.
sluga
Od psi. *sluga: tsl. sluga, bug. sluga, mak. sluga, sin. sl{Jga, slouha, r.
sluga, ukr. sluha itd.
Glagol je *slufti, *sl[]9: h. slUiti, sl[]fm, sln. s/Uiti, slUim, slouiti,
r. sluit', sluu itd.
Mnogobrojne su izvedenice, usp. npr. iJsluga, pi3sluga, z fisluga, s/Uba itd.
Usporednice za psi. *sluga, *sluiti jesu lit. cmajt. slaugfti "podravati,
pomagati'', paslauginti "zamjenjivati nekoga na poslu", slauga "usluga; sluga",
pfislauga usluga".
naprimjer jo i ir. slt.Jllg "odred, teglach (to je
kelt. tegoslougo-), kimr. llu srkorn. Ju "mnotvo,
Polazno je ie. *sloug-.
slUati, slUam
Od psi. *s/Uati: stsl. sluati, mak. slua, sin. s/Uati, s/Uam, slucti.
slua(, r. s/Uat' itd. - To je od *slueti.
Glagol od imenice *slUxb/*sWxb: stsl. slun, mak. sluh, h. s/Oh,
sin. slilh, sluch, r. slux itd.
U tom *sluX'b jest ie. *Rlou-so-s, usp. stind. fr6$ati ( *Klous-jc- ti ),
mesap. k.Jaosi ( *K.Jous-}, stir. cluas "uho" ( *Klous- tfi), lit. k.Jausfti
!atv. k.Jausit, prus. k.Jausiton isto. lit. klausa "sluh" (sekudarno J( > *k ispred /:
st. ki/ > k.J).
Usp. druge firimjere za ie. *Klcus-: arm.lui ( *Klus-ri-}, stisl. hlust
"uho" (germ. 'hlustiz < *Klus-ti-s), sleng!. hlyst "sluh, sluanje" (od toga
stengl. hlystan "sluati, osluhnuti", engl. st. list, danas listcn).
le. *Kleus- jest od korijena *Kleu- sluati". - V.-slovo, slava.
slutiti, slutim
Praslavenski glagol *slutrti je od *slutb "koji slua" {usp. sin.
s](it "sumnja", hrv. sluta "koji na zlo sluti"): *slutb jest particip perf. pas.
glagola *sliiti, *sl0v9 "razumljivo govoriti; slaviti se": stsl. sluti, slovQ "zvat i
se", sin. sluti, s/6vem/s](ijem ' 'biti slavan, itd.
Usp. zloslut, zlOslutan, slutnja.
U *sluti jest ie. *Klou-, v. sluati, slovo.
U *slut'b jest ie. *Klou-to-s, usp. *Klu-to- "znan, poznat" i sl.: stind.
frutflJ:i (indoarij.: pali suta-, prakrt. sua-), arm. Ju, klyt6s, Jat.
ir. loth sr. ("slava"), gcrm. *hlujJaz, (to je u imenima kao npr. nJ.
Klotilde, Lothar, Ludolf, Ludwig). - Usp. *J(Ju-t6-s u germ. *hliJdaz (st-
engl. hlUd "glasan", engl. Joud, stsas. h/Ud, nizoz. luid, stvnj. hlud, nj. /aut
isto) te imenicu stnizoz. Jat m. "glas", stvnj. hluti ., srvnj. Jut m., nj. Laut rn.
slfiz ., gen. sh1zi
I s/Dz m s/Dza . - Od psi. *s/uz'b: stsl. sluzb, mak. sluz, sin. s/Oz, P
sluz, r. sluz ("tank.a kora, korica").
se s lit. lifies mn. "trag sanjki", liuai m. mn. "klizaljke".
565
f iaUti, liauiu te vicnjem. sJache se", nizoz. sluikcn "prikradati se".
Mislim da bi moda polazno moglo biti neko ie. *sef- (zvukoopisno?): od
*sel-j- jest *slei- (v. slina), od *sel- w- jest *sleu- u *slou-g-.
a, e
Od psi. *smedjh: stsl. smedb "crn, taman", sin. sm?d,
morav. p. st. smiady, danas sniady. Usp. str.
usp. npr. danas imena rijeka Smedva, Smedovka.
To je od ie. *smoid-jo-, od korijena *smeid-: arm. mic
( *smid-jo-), got. bismeitan 'namazati", gasmeitan "mazati", norv. dijal. smita
"tanko namazati", stcngl. smitan "zamazati", engl. smite "udariti", srnnj., srni-
zoz. smiten, nizoz. smijten, stvnj. smizan "zamazati", nj. schmeissen 'baciti,
lupiti; upljuvati" (germ. *smitan), stengl. smitte "mrlja", engl. smitch, nj.
Schmitze isto.
To je dobiveno proirenjem -d- od ie. *sme-, *smei- "mazati" (starije
*smeH- itd.): smao, inf. smen "otirati; namazati", sm0diks, gen. sm0dig-
gos "masnica, modrica", !at. macu/a "mrlja, pjega; ljaga, sramota" ( *sma-tlfi;
maculare arenim; zaprljati; okaljati", usp. maculatura npr. u fr.
maculature "otpaci u tisku, otpadni papir", iz toga je, kroz maku-
Jattira; od macula jest tal. macchia "ikarje", iz toga makija isto; iz korzikan-
skog macchia "ikarje" jest fr. maquis "ikara, gutara" i "maki, pokret otpora").
S -k- jest "smrvljene, rastrljane mrve": smikr6s,
smikr6s, mikr6s "malen, kratak", dor., jon. mikk6s (usp. mikro- u internacio-
nalizmima: mikrob/mikrob, s bios "ivot", mikrofilm, mikrofon, mikrogram,
mikroklfma, mikrometar, mikroskop itd.), !at. mica "mrvica, zrno", njem.
schmiihen "grditi, ruiti, kuditi" itd.
V. minka.
smijati se, smijem se
Od psi. *s111bjfiti st;, st;-. stsl. smijati st;, smejQ st;. bug. smeja se,
mak. smee se, sin. se, smati se, smiaf sa, glu. so,
dlu. smjas se, p. sit;, r. smejat 'sja, smej(Js', ukr. smijatysja, smij(Jsja.
To je od ie. *(s}mei- "smijeiti se, se": stind. smayate ''smijei se"
(> sinhal. senava "smijati se"), smayarri ( *smoj-o-m), smlral; ''koji
se smijei" ( *smoi-ro-s), smayanam "smijeak" (> sinhal. sina), smita- m.
sr. "smijeak" (> pali mihita-, sita- sr., sinhal. si "smijeak; smijeh"),
meid(i)ao "smijem se" ( *(s}mei-d-). lat. mirus divan, osobit" (to j e
_*(sJmoi-ro-s ili *(s}moi-so-s-, od toga izvedeno mirficaJum iz
Je mirakul; usp. i ci5mis, st. cosmis "uljudan"), stir. mlad "slava, ponos", ale-
man. mia se", srengl. smflen, engl. smile "smijeiti se", !atv. smiet,
smeju "smijati se, aliti se", toh. A srni- "smijeiti se".
Psi. *sm&n (hrv. srnijeh, sln. smfh, r. smex itd.) jest od ic. *smoi-s-o-s).
smjeti, smijem
Od psi. *SDmtjQ: stsl. SDmejQ, bug. smeja, mak. smce,
sin. smeti, smfjem/smfm, smili, r. smet', itd.
Glagolski pridjev radni *smelb (smjel/smTo, smjela, o, od toga smjelost),
od toga *smelhnn(jb) (smjelan, sml'ona, o, i analogijom m. r. smlon).
Po jednom psi. *SDmeti jest od indoevropskoga korijena
*Rem(a)- "truditi se": stind. famati "trudi se, radi" (> prakrt. sama i' itd.), sftml
. "rad, trud", imi "marljivost'', kamno "trudim se, se" ( *J&n-
n-a-), kamatos muka, trud, napor; umor" (iz karnanta jest -
I
I
11
566
je i u drugim balkanskim jezicima - kamata, mn. kamate, u naem je-
ziku od XIV. st.), srir. cuma "tuga", srbrct. cafou isto, srir. cumal "ro-
binja" itd.
smog
iz engleskog smog, gdje je nastala XX. sto-
ukrtanjem smokc "dim" i fog "magla".
Engleska smoke potekla je od sleng!. smoca, to je od germ. *smuk-;
germ. *smauk- jest u srrmj. smak, srnizoz. smoock, nizoz. smook, srvnj. smo-
uch, nj. Schmauch "dim". To i arm. mux "dim", smf.khO "pomalo izgarati
u vatri", ir. much "dim", kimr. mwg, korn. mok isto, bret. mo{u)g
"vatra", lit. smaugti "guiti'', r. sm{Jglyj "crnpurast, opaljen" - jest od ie.
*(s)meuk-, *(s}meug(h)- "dimiti se, dim".
smok, gen. sm0ka
Vjerojatno od psi. *smokb, usp. stcsl. smoh, bug. smok "nasoljeno
meso", sin. sm0k "prismok, varivo, smak "okus" - a to bi bilo po-
iz stvnj. smac (usp. stvnj. gismac, nj. Geschmeck "okus, ukus").
Germanska smak- (isl. smekkr, sleng!. sm<e c, engl. smack "tek, okus, za-
dah, mrva", srrmj., srnizoz. smak, nizoz. smaak) jest - skupa s lit.
smaguriai "poslastica, slatki", smaguriauti "sladiti se", smagi.Jris "kaiprst"
(kao "prst za oblizivanje" i sl.) - od ie. *smeg(h)- "imati neki okus", to je
moda opisan korijen.
Izvedenica od smok jest .
Iz nj. schmecken u tek, prijati, imati okus" jest mekati.
smokva
Od psi. *smoky, gen. *smokbve: stsl. smoky, bug. sm0kva, mak.
smokva, sin. sm?kav, p. smokwa, r. sm6kva itd.
Vjerojatno iz germ. *smakko, usp. gol. smakka, to nema drugih
germanskih usporednica. Za got. smakka smatra se da je "ukusan
plod" (srodno s engl. smE1ck "tek, okus", nj. schmecken "prijati" od ie.
*smeg(h)- "imati neki okus"; v. smok).
Po drugom i gotska i slavenska su na Balkan-
skom poluotoku iz nekog jezika. .
Po *smoJ..J' bila bi slavenska postanja i bt
plod", i sadrala bi opisna smok- (usp. cmok. cm0ktati, cmfikati i sl.
te ie. *smeg{h)-).
smola
Od psi. *smolil/*smolb: bug. smola, mak. smola, sin. snx51a, smola, smiJ-
r. smola, smo/' . itd.
Indoevropski je korijen *smel- "polako gorjeti": srir. smaJ, sm61, smt1al
. "vatra, pepeo", engl. smeli "mirisati, njuiti; vonjati, smrdjeti", nj .. smcle7;
smolen "gorjeti dugo i dimno", !atv. srne/i nm. "smol aste cjepanice", ltt. smc a
"smola", smilkti "lagano se dimiti".
smrdjeti, smfdi .
Od psi. *s111brdjp: stsl. smndeti, bug. s117brdja, mak.
sin. smrdefi, smrdf:r., smrde(, glu. dlu. srfJefJS,
p. r. ukr. smerdfty. .J'f
Izravna je usporednica u baltijskom: lit. smirdcti, smirdiu, Jatv. srrurue
"smrdjeti". .
Odglagolsk.a je imenica *sm6rdD (h. smrad, r. sm6rod itd.), a usporedruca
567
joj je lit. smafdas, !atv. smafds "smrad" te nj. getingen. smfirf "prljav".
Indoevropski je korijen *smcrd- "smrdjeti", koji je jo npr. u sm6r-
d0nes mn. "smradljivci", Jat. merda "govno" (> roman.: makedorum. merdu,
vcljot. miarda, ta!., sardin. logudor., retorom. engadin. merda, furlan. micrde, fr.
merde, prov., kata I. merda, p. mierda, port. mcrda).
smreka
Postoje i oblici, ili su ranije postojali, smrck (I. Belostcnec), smrijck,
cmrek, smrok ("bor"), usp. toponim Cmrok u Zagrebu, smreka, smrektia,
mrika itd. - To je od psi. *smerkb/*smcrka: sin. smreka, smrek,
glu. mrek ("jela"), dlu. miok, ukr. dijal. smereka "jela".
Usp. bug. hrv. smfk, smfka, str.
("cedar") itd.
Postoji i *sVbrkb u p. swier, swirk "jela" (usp.
Zbog kolebanja oblika *s\lbrkb/*smbrkb/*smerkb najvjerojatnijima se
pretpostavka da se radi o iz raznih iranskih dijalekatskih
obik.a: *srvaka-/*sarvaka-, *srmaka-/*sarmaka-, usp. iran. *srva-, *srma-
(i *sarva-, *sarma-) npr. u srperz., perz. sarv stperz. Sar-
mi, oset. talm 'bijeli brest" (osetska je iz perzijskog).
smrt ., gen. smili
Od psi. *SDm.brfb, gen. *SDm.brti: stsl. SDmrblb, bug. s11Thrt, mak. smrt, h.
i samrt s drugim sin. smft, gen. smili, smrt, smrt; glu.
dlu. srhers, p. r. smert', gen. smerti, ukr. smert', bjr.
Od *SD- i *mhrlb, usp. mrt "odumro dio, jalova zemlja".
*SD- jet od ie. *su- od korijena koji je u *svojb (v. svo1} usp. svo-
jom umrijeti, u ruskom umeret' svoej smert'ju..
Po drugom to je *SD- "dobar" pa bi *SDmhrlh bila "dobra,
blaga smrt".
Psi. *m.hrfh ima ove usporednice: stind. . "smrt" (> prak.rt. maT- .),
av. marati-, Jat. mors, gen. mortis "smrt" (mors, morte > roman. : rum. mo-
arte, veljot. muart, ta!., sardin. Jogudor. morte, retorom. engadin. mort, furlan.
muart, fr., prov., kat. mort, p. muerte, port. morte; iz Jat. mortalitas jest
!1JO'}alitet), lit. miftis m., gen. i mirtis ., gen. mirties "smrt" - to je
te. mr-ti-s.
Usji. *mr-tu- "smrt": arm. mah (st. marh); *mr-t6- u germ. *murpam:
stnord. dan., v. mord, stengl. stfriz. morth, stsas. morth, srni-
zoz. mo(o)rd(t), nizoz. moord, nj. Mord - usp. *mur/Jram u got. maurpr,
stengl. engl. murder "ubojstvo" (iz *morpr jest stfr. mor-
tre, fr. meurtre "ubojstvo").
S drugim sufiksom *mr-wo- "mrtav": stir. marb, kimr. manv bret. maro.
V. mrijeti. '
srn:uditi, smGdi
Od psi. *smJdili: sin. smodfti, smouditi, glu. itd. - Usp.
Stnoud, p. smEJd "dim".
s.test. prisw;dati, hrv. (Dalm.) provcdjeti "nagorjeli", (Dubr., Dalm.)
f?<.>.sv{.ed1et1 se z.apaliti; poeljeti", razvcditi se "poboljati se" te p. SW<td
- rruslt se da Je polazna *svpd-/*sw;d-. (Moda je utjecalo sm- iz
ftJec1 kakve su npr. r. sm(Jglyj i - za tu v. u smog.)
moda je to ic. *{s)wendh- "nestajati": stir. a-senad "napokon, naj-
( *swendh-no-?), steng. swindan "nestajati", nj. schwinden isto, nj.
vt.:nwund "nestajanje, suenje".
568
Od *wendh- jest i psi. u stsl. uvr;dati "suiti se", Qditi "dimiti".
usp. svadnuti, 1
1
adnouti "suili se, venuti", p. "svrbjeli" itd. '
V. venuti.
snabdjeti, snabdijem
Sadri glagol *bi,deti, od kojeg je stcsl. nabi,deti paziti"
(po uzoru na glagol epimeleomai "brinuti se, mariti, nadzi rati", s epi
"na" i "bili na brizi, brinuti se, mariti"), od toga sMabbdeti "pribaviti
paziti" (iz toga je i r. snabdft' te onda i h. snabdjeti, to se u
vatskom smatra manje nego npr. opskrbiti). - Usp. snabdijevali, sna-
bdijevanje.
Dalje v. bdjeti.
snaga
"jakost, a u govorima i - Od psi. *snaga: bug.
snaga "tijelo, sila", mak. snaga "tijelo" (ali pridjev snaen "razvijen"), sin.
snaga snaha "nastojanje", p. snaga "ukraavanje", r. snaga
"snaga, jakost" itd.
nejasna postanja. Po nekim to bi sadralo ie. *sna-
gh-a, od ie. *sna- stind. snati, snayati, sntiyate "kupa se" (indoarij.: pali
sinati, n(a)hayati, prakrt. r;ihai; siJJai; siJJliyai; bengal. naoya inf., hind. n(a)hana,
anhtinti, sinal. nahanava, ntinavfi itd.), av. snayeife pere",
"plivam" ( *sna-gh-o, s -gh- kao u psi.), nesos, dor. nasos "otok" (to je u
znanstvenim zemljopisnim imenima Melanezija, Mikronezija),
Jat. n6 "plivam" itd.
snaha
"bratova ena; sinova ena". - Od psi. *sni,xa, ak.. *sni,x9: bug.
sni,xa, mak. snaa, sin. snaha, r. snoxa itd.
od indoevropske osnove enskog roda na o *snuso- "snaha" Uo u
nekim jezicima promijenjen : stind. (> indoarij.: pali sw)isa,
SUJ}hli "sinova ena", prakrt. JJ(h)usa, lJOhli, susfi, SUJ}ha, sol}ha, sindhi nuhfi,
lendi n8h, pandabi nUh, hind. silni1, marathi san itd.), ina kamir.
sogd. bud. wnh [unl pato n?or (oboje < iran. *snua), arm. nu, gen. nooy.
hom. ny6s, alb. nuse, lal. nurus (nura > roman.: sardin. logudor. nura, kor-
zikan. nora, rovinj. nura; *norus > makedorum. noru, rum. nora; *nara >
tal. nuora, stfr. nuere, prav katal. nora, p. nuera, port. nara), krimgot. schnos,
stnord. snor, srwr, stengl. snoru, stfriz. snore, srnizoz. snoerc, nizoz. snaar,
slvnj. snur, nj. Schnur {german. *snuzO).
Prvotne je *snus6s veza"; kasnije je nastao i oblik
enskog roda *snusa (upravo je od toga psi., stind., iran., germ.). _.
Indoevropski je korijen *sncu- "vezati, spajati" (v. osnova), koji je prosi-
ren formanlom -bh- dao jo *sneubh-, od psi. *snubili (v. snubiti) . .
Po drugom *snusa i nastale su,
prvog samoglasnika i sinkopiranjcm, od indoevropskc sloenice *sanu-su-
. "sinova ena", to snahu od muevih roditelja.
Naravno, je da su se u davnini u svijesti spojila oba
va u vrijeme glasovne bliskosti obiju tih tvorenica se_
mologijom uvijek moglo dopuniti onom drugom
snijeg
Lok. snijegu. - Od psi. *snega, gen. slsl. snega, bug. snjag, mal<-
sneg, sin. sn?g. gen. sn<j:gfi, snfh, snch, glu. dlu. sneg, polap. snr;g.
569
p. snieg, r. sneg, ukr. snih, bjr. snch. - Usp. u
To je od ie. *snoigwh-o-s, od je jo gol. snaiws, stnord. sn6r, snjar,
snii:r, v. sni.i, dan. sne, stengl. snaw, engl. snow, stfriz., stsas. sneo, srnizoz.
snee, nizoz. snccuw, stvnj. gen. snewcs, nj. Schnee, (germ. *snaiwaz),
prus. snaygis.
Korijen je *sneigwh- "snijeiti; snijeg": stind. snih- "biti mokar, biti lju-
bazan" u snihyati "mastan je, kli zav je; ljubazan je, je" {> pali siniy-
hati "voli", prakrt. siJ)ijjhai; usp. stgudarat. sal}l}ii m mn. "prijatelji"), snih-
. "vlaga, mokrost" (> pali sil}hti "snijeg, rosa, magla, kap kie", lendi sinna
"vlaga", pandabi sinnha "vlaga" itd.), snehal; "mast, ulje, mazivo,
ljepljivost; ljubav" (> pali sineha- "ljepljiva salo; ljubav", prakrt.
siJJeha- "mraz, inje, snijeg, magla", (sa}JJeha- "ulje; naklonost; ljubav", sin-
hal. nehu, lendi nchU, pandabi neh, neha, asam ncha, bengal. neh, nei, maithili
neh(u), bhodpuri neh, hind. neh(a) "nauljenost; ljubav", gudarat. neh "naklo-
nost'', sinhal. senehe, sene, sine "ulje", sanaha, santi "ulje, mast; naklonost"),
ina h1n m "snijeg" (arij. *snigh- ), av. snaea- "snijeiti", sogd. manihej. ny-
[ne-1 isto {iran. *snig- "snijeg" u nekim pamirskim jezicima: ugnan. iinfj,
ruan. infj, bartang. ini, jazgulam. zanay), nfpha ak. "snijeg", hom.
aganniphos "veoma snjean, snijegom pokriven", n{e)/phei "snijei", niphtis
"snijena pahuljica", !at. nix, gen. niuis "snijeg" (nix, niue > roman.: rum. nea,
veljot. nai, tal. ncve, sardin. logudor. nic, retorom. engadin. naif, furlan. nef,
stfr. noif, fr. vicar. nai, prov., katal. neu, port. nevc), niuit "snijei" ( *niviare >
fr. neiger, valon. nive), ir. snigit "kaplje, kii", snige sr. kaplja", snccht(a)e
"snijeg", kimr. nyf isto, nyfio "snijei", stvnj. sniwan, njem. chneinen, stengl.
snfwan "snijeiti'', lil. sniegas, !atv. sniegs "snijeg" (s vok.alizmom po glagolu),
lit. snaigala "snjena pahulja" ( *snoigwh-), snicga "snijei" (inf. snigti).
Osim ie. *sneigwh-, *ingU "snijeg" dalo je jo ural. *i.iJ]e
'1ed", alt. *sil]1v*sca/*si.i1J "inje, snijeg".
Izvan natporodice usp. npr. sinotib. *al) "inje; hladan" te
amer. *t
5
anik hladno vrijeme" {stFsioux *sni 'hladan", olo- mange
*{n}(')si(h)(n), surinamski karipski lsana isto itd.).
snubiti, snObi
Od psi. *snubiti: stsl. snubiti "voljeti; snubiti, prositi", sin. snUbiti "snubiti,
prositi", snoubiti "snubiti, prositi; vjeriti se" (sin. taj. snobiti, p. od se-
kundamog *sn9biti).
Sufiksom -oh (kao svjedok) je *snuboh (snUbok).
. Psi. jest od ie. *snoubh-eje-; usp. Jat. "udam se",
djeverusa", "brak" (iz toga konUbiJ); s nazalnim infik-
som ( *nu-n-bh- ) nfmphe nevjesta, mlada; djevica, djevojka;
mlada ena" (usp. nimfa), nymphik6s "nevjestinski; enidbeni,
soba
. _ koja se proirila po cijelom sredinjeg
prostora. je to balkanska prvotna zna-
cenJa "soba koja se loi iz - usp. rum. soba za grijanje; soba"
bug. soba odaja s '
Izvor je szoba, to pak je vjerojatno iz panonskoslaven-
skog *sti,ba, a to je iz stvnj. stuba "soba koja se loi iz kupaonica" (ako
panonsl. *stobEt nije od *jbslbl1, v. izba).
Usp. jo sin. soba, mak. soba, soba itd.
570
soha
ralje", "drveni potporanj" itd.; u govorima i soja itd. - Od
psi. *soxa "drveni tap s raljama": bug. soxa, mak. dijal. soa ("ljestve"), soja
("drveni potpornji za lozu"), sin. s6ha, socha, r. soxa "ralica; potporanj; ra-
lja" itd.
Usp. riisohe mn. vile; na plugu itd." (u govorima i rasojc
itd.; to je *orzsoxa), usp. sonica, sojenica na stupovima".
Psi. *soxa povezuje se sa stind. sakha "grana", perz. ax "grana, rog",
arm. <;ax "grana", gol. hoha "plug", lit. aka "grana", !atv. sakas "vile za gnoj",
u je indoevropski korijen *Kffk- "grana, kolac". - mi se da bi se
za slavenski moglo pomiljati na ie. *Rak-sli.
Usp. s nazalnim infiksom *J<ank-: stind. SalikUl; "otar kolac, klin", kimr.
cainc "grana", ir. (*Ranka), stir. "plug" ( *Rank-to-), stnord. hflr
"ralja" (germ. *hanha- ), lit. atankc "kuka, palica", psi. *sokb "grana, komad
drva, (stsl. SQh, hrv. silk, sin. sBk, suk, r. suk itd.).
To ie. *Klf(n)k- povezuje se s kori)enom *Renk- "visjeti".
sok, gen. soka
Drugi je naglasak sok, gen. soka manje - Od psi. *soh: stsl.
soh, bug., mak. sok, sin. s9k, gen. s9ka/ s9ku, lu., p. sok, r. sok, ukr. sik,
gcn. s6ku, bjr. sok. - Izvedenice su o), (so-

To je od ie. *sekw-.
Tri su srodna indoevropska oblika.
*seuk- : !at silgere, sDgi5 "sisati" (> roman.: rum. suge, ta!. suggere, sar-
din. logudor. ruere, port. sugir), !at. siicus "sok" (> roman.: rum. suc, tal. sugo,
retorom. cngad. ziij, prov. suc, kata I. suc, p. jugo, port. sugo), kimr. sugno isto,
stnord. ruga "sisati", v. suga, dan. suge, stengl. s(Jgan, stsas. silgan, srnizoz.
silghen, nizoz. zuigen, srnnj. silgen, stvnj. s{jgan, nj. saugen isto, !atv. Slikt "si-
sati";
*swek- : !atv. svakas . mn ve# "smola, guma";
*sekw- "sok. smola": op<5s "sok, smola", lit. sakai mn. "sok", psi. *sokb.
mi se da bi polazno bilo neko *SVKA ili *SAKU. to
moe biti i zvukoopisno.
No jedno uvjerljivo u oblicima *seuk-/*swek- vidi indoevrop-
ski korijen *seu- zvukoopisan, za "sisati") s proirenjem -k-.
sokol
U govorima i soko(J) itd. - Od psl. *sokoh: csl. sokoh, bug. sokol, mak.
sokol, sin. sokol, gen. sokola, sokol, lu. sokol, p. sokol, r. s6kol, ukr.
s6kil, gen. s6kola, bjr. soka!.
U *sokoh, krajnje -olb najvjerojatnije je sufiks.
se sa stind. saJ..'1.111f0 "ptica" (indoarij.: pali sakw;a- "ptica
za gatanje", prakrt. "ptica; znamenje, koban znak", sindhi saW;iu, sol}U
"znamenje", hind. sawi, son "dobar znak"; usp. sakUntal; "ptica" u pali sakunta-
"vrsta ptice, sup", sinhal. siyot-a "ptica" itd.) pa bi to ukazivalo na ie. *xoK-
ili *Kal(-. to onda moe biti i zvukoopisno.
Pomiljalo se i na to da bi se *sok- izvodilo od indoevropskoga korijena
*sekw- "gledati" (to je u psi. "pokazati" > hrv. st. "kazati", *sokb >
sok itd.); moe li se to dovesti u vezu s ulogom sokola u narod-
nim pjesmama, pogotovo u onima u kojima su tragovi praslavenskog
Ima i
571
sol ., gen. roli
Od psi. *solb ., gen. *soli: stsl. solh, bug., mak. sol, sin. s9f, gen. soli,
sli!, sol. glu. sol, scl, dlu. sol, r. sol', gcn. s6li, ukr. sil', gen. s6/y. Usp.
glagol *solili (soliti itd.), kojem odgovara Jat. salire (> sardin. logudor.
safire; usp. i meglcnorum. ansiiri).
Psi. *solb jest od ie. *sal-i-s. Korijen je *sal-: hals, arm al, lat. sal,
gen. salis (roman.: rum. sare, ta!., sardin. sale, retorom engadin. sel, furlan.
sa!, fr. sel, prov .. kata!., p., port. sal}, umbr. ak. , stir. salann, kimr. halen,
stkorn. haloin, bret. c'hoalcnn, holenn, !atv. sals, toh. A sale, B salyiye. U
germanskim jezicima *sal-do- : stnord . gol. salt, stengl.s(e)alt, engl. salt,
stsas. salt, nizoz. zout, stvnj. salz, nj. Salz (germ *saltam, od pridjevskog
*saltaz).
Usp. "more": stind. salilam, sariram (> pali, prakrt. salila- sr.
"voda", prakrt. salila . "iroka rijeka"), Jat. sa/um "debelo more. morska pu-
more" (insula "otok" kao . rod pridjevskog *insulus < *en sa/os "koji
je na otvorenu moru"; i(n)sula > roman.: fr. ile, prov. iscla. kata!. illa; nove
pod utjecajem latinskog: tal. iso/a, p. isla, stport. insoa, gal icij. insua,
port. ilha; iz starofrancuske latinizirane isle jest engl. st. isle, a ukr-
tanjem toga i stengl., srengl. fland nastalo je dananje engl. islam:/), kimr. heli.
spasiti, spasim
Od imenice spas. koja je od glagola spasti, spasem (usp. imperfektiv
spasavati, spasavam).
Glagol spasti zapravo je psi. *SDpasti, s perfektivnim SD- (kao npr. u
smotri/i, smatrati), od *pasti "pasti" (v.).
U Slavena usp. i spasitelj, to je za Soter (za tu
v. u tit1), Jat. Salvator.
spati, spim
Od psi. *SDpfiti: stsl. Sbpati, SbpljQ, bug. spja, mak. spie, sin. spati, spim,
spati, spaf, glu. dlu. spas. p. r. spat', splju, spi', spi!,
ukr. spflty, bjr. - Usp. zaspati, naspati se itd. Impefektiv spavati, dalje
uspavljfvati itd.
Psi. *SDpfiti sadri ie. *sf.-li-.
.. Indoevropski je korijen swep- "spati" (to je zapravo osnova Il; *scup-
nlJe stind. svapiti "spava" (i *supati u indoarij.: pali supati,
prakrt. su(v)ai, rom (evrop.) sov- "spati" (armen.) sav-, su-, hind. sona itd.),
r.asiv ( .pali_ S':IJJJ?afi. Sl.]JPai) . mpft!at!
( od pandzabt
savaUIJa uspavlJtval! , hind. suwana stavih spavati itd.), phalura sU-
(*sup- ), kamir. sa\VWJ "staviti spavati" ( *svc'ip-aya-). av. xvap- "spavati",
sopio "uspavljujem, umirujem, tjeim", sopor "tvrd san, smrt" ( *swep-or),
stisl. s.effa "ubiti" ( *swop-aj-o), het. sup-, supparija- "spati" (*sup-).
Za *sup- v. u san.
spor, a, o
Od psi. *spon(jb) "obilan": csl. sporD "obilan", bug. spor "ljetina", sin.
SJ>Or, sp6ra "obilan", sporf "krepak, nabijen", sporf "obilan", glu. spo-
ry,. dlu. sp6ry, p. spory isto, r. "brz, uspjean; koristan, izdaan; po-
dobar, unosan; spretan, vjet", ukr. sp6ryj "brz, povelik", bjr. spor
USpJeh, dobitak". - razvoj "obilan" "koji ima obilje vremena
pa mu se ne uri" "spor".
572
To je od ie. *spa-ro-s ( *spa- < st. *splf-), usp. stind. sphiraJ; "obilan, bo-
gat", Jat. prosper "sretan, povoljan, dobar", stisl. sparr "tedljiv, krt",
stengl. spre r isto, engl. spare "oskudan, slab, mrav; pretekao, suvian, na-
knadan", stvnj. spar "tedljiv" (germ. *sparaz < ie. *spa-ro-s: od toga glagol
germ. *sparojan > stnord. spara, dan., nerv. spare, v. spara, stengl. sparian,
engl. spare "tedjeti; ustupiti", stfriz. sparia, stsas. sparon, nizoz. sparen, st-
vnj. sparen, nj. sparen "tedjeti", iz je parati) itd. - To *spa- jest od
korijena *Sf_(h)e(i)- "uspijevati"; v. u dospjeti.
Biljka sporyb (hrv. spi>ri 'Verbena offieinalis", spori, p. sporysz, r.
spory, ukr. spory itd.) u svojem imenu ima upravo povezane s
obiljem (nekad su se sjemenke sporia jele; spori se uzgajao u drevnoj Ev-
ropi, a ponegdje na istoku Evrope i do XIX. st.), to se vidi i po nekim pjes-
mama koje su zapravo povezane sa slavenskim Jarilom (v. u Juraj). U nekih
Slavena *Spory-b jest junak koji se dobro poklapa upravo s Jarilom, samo
za razliku od njega (koji po poljima ide u i svojim hodom brine za
rast biljaka i rodnost), *Spory'b hoda u doba etve kako bi se pobrinuo za
obilje ita.
sport
iz engleskog {izgovor p0rt po - tako je u hrvat-
skom bilo ranije, a danas je opet
U engleskom je "zabava, razonoda" (npr. u XV. st.). U
XVII. dobiva blisko dananjem, natjecanje".
U engleskom je nastala afezom od disport (danas st., arh.) "zabav-
ljati se, igrati se", to je iz stfr. desporter (fr. deporter "prognati,
poslati u ukloniti", usp. deportfrat1), u je des- i porter
"nositi" (k porter idu kao eksport, import itd.).
Fr. porter jest od Jat. portare "nositi", to je izvedeno od porta "ulaz" (a
to od portus 'luka", za to v. u pri - pak je od "unositi").
spUva
iz dalmatoromanskog odraza latinske spongia, to je iz
spoggfa [spongfal "spuva" (iz umanjenice sphoggari poteklo
je tur. si.inger, iz je, uz druge balkanske odraze, na istoku
sredinjeg junoslavenskog prostora).
sp<5ggos "spuva" spada u niz evroazijskih koje su ob-
lika *b/p-N-g/k- : *g/k-N-b/p- za gljive (od prvog oblika ie. *bhong-
npr. u lat. fzmgus "gljiva" (roman.: tal. fungo, retorom. engadin. funsch, furlan.
fong, p. hongo), od drugog *ghonb- npr. u sl. *g9ba, v. guba): ura!. *pal)g-1
*pol)g- (mord. paoga, paogo, hantij. pol)X, palJX, paoga itd.), paleoazijsko *polJ
(ket. haogo itd.). Usporednice postoje naprimjer i u kineskom te u austral-
skim jezicima.
s rani
Od psi. *sormb: stsl. srarm, bug. sram(bt), mak. sram, sin. srfim, gen. sni-
ma/srama, dlu. srom, r. s6rom, ukr. s6rom, bjr. s6ram .
Od ie. *J<or-mo-, usp av. !arama- "sram, stid" ( < *psarma- < iran.
*up-arma-), hotsak. fyarmii, sogd. (manihej.) Pr isto, (bud.)
"sramiti se", frs- isto, nperz. arm "sram", oset. iifsarm,
!Orbl111, jidga !arm isto, stisl. harmr "briga", stengl. hearm, engl. harm
ta, nepravda, zlo", stfriz. hcrm, stvnj. har(a)m, nj. Harm 'jad, lo&J
{gerrn. harmaz), !atv. sermelis "uas" itd. Usp. ir. cron "krivica, neprav a;
tuga, alost". - Dalje nejasno.
573
srati, sere
Od psi. *sbrati: bug. sera, mak. sere, sin. srati, serjc, srati, sefe,
sraf, glu. dlu. srai, p. r. srat', ukr. sraty, bjr.
Indoevropski je korijen *sRer-: stind. sardhate "prdi", av. sairy<r
afgan. sara isto, skor, gen. skat6s "izmet, gnoj, (usp. skalo/, ska-
tofogija itd.), Jat. milscerdil "miji izmet", sOcerda "svinjski izmet", stisl. skarn
gnoj", stengl. scearn, stfriz. skern isto, Jat. sari; "izmet", stsl. skarf;db
"gnusan, smradan, hrv. skaredan (v.), het. akkar, gen. akna
met, gnoj".
sraz
Odglagolska imenica od sraziti, srfizim, to je od glagola rftziti - to je
od psi. *raziti, *rfiz9 pobijati": sln. raziti, riizim "ogrepsti", raziti
"udarati", razif, p. "raniti", r. razft', rau udarati; ruiti, po-
raavati", ukr. razfty, bjr.
Usp. izraziti, obraziti, preobraziti, odraziti, poraziti, zaraziti itd., te odgla-
golske imenice izraz (dalje izraiij), obrnz (dalje bezobrazan; obrazovati (se),
obn1zovfmje, preobrazba), odraz, p0raz, zaraza itd.
Sadri ie. od korijena koji je u rezati. - Usp. rhOks,
rhi5g6s "pukotina, jama", alb. rrah udarati" itd.
Si'bin
Mn. Sfbi. - Od psi. *SbrbJ,, *Sbrbinb.
Kao ime zemlje st. Srbije, to je od *Sbrbbje - to je zbirna imenica kao
npr. *Jjudbje. (Usp. ime zemlje Hrvati za Hrvatsku; vie v. u Hnraf.) Za to
je polazna je zbirna imenica *Sbrbh, koja je npr. u staroruskoj Lavrentijevoj
kronici zapisana kao screbh (za istoimeno pleme).
Mnoinski oblik Sfbi mnoinski je za Sfbin (tj. *Sbrbi : *Sbrbinb).
Od zbirne imenice *Sbrbh sufiksom -jb je *Sbrbjb (> Srbalj, od
toga mnoina Srbiji).
Danas ime zemlje Sibija, sa sufiksom -ia iz ili moda, to je i
vjerojatnije, iz latinskog (po uzoru na druga imena zemalja) - od vremena
srpskog ustanka, s Od Sibija Srbijanac za
stanovnika zemlje. - U samom srpskom su razne nie i raznih
drugih pomaknutih vrijednosti kao SrbMija, Sibendri, sfbast, srbft-
kati, srbOvati itd.
U zapisane (u XI. st.) Serbioi za
pleme), itd.
Psi. *Sbrbin'b sadri -in'b (v. in).
Ime *Sbrbi nose i Srbi (Serbja) u Luici na istoku
to se porijekla imena, ima mnogo raznih
Po jednom, to je ime na koncu povezane sa zvukoopisnim indoevropskim
korij enom *serbh- "srkati" (v. to}, to nije uvjerljivo. Po drugom, ime *Sbrb'b
srodno je s psl. "sebar, slobodan seljak" (smatralo se da je tako na
koncu "saveznik"), to ne odgovara glasovne.
Jedno novije koje je dao O. N. poziva se na ime
Serbi u Plinija Starijeg (I. st.) i Sirboi u Ptolemeja (II. st.), koje se ta-
mo prevodi kao "Glavobije". Ime bi bilo indoarijsko - sa *sar- "glava" (za to
V. npr. u srna, krava) i *bai- ( < ie. *bhoi- koje je i u boj, v. biti "udarati").
Ime je kasnije preneseno na neko drugo pleme i tako je dospjelo do Sla-
To staro plemenske ime ostavilo je svoje tragove jo u Polablju, Ve-
likoj Poljskoj i PomorjtL Naravno, se ne moe govoriti o nekoj vezi
I I
I 1 j I
574
tih plemena (i Srba) s junoslavenskim Srbima: radi _se samo o od-
vjetcima istog imena. Srpsko ime ni isprva nije velik prostor.
Naprimjcr, u XI. bila je drava po
Rasa, gdje je bilo sredite episkopije. Srpsk?. se ime sm u vrijeme.
renja vlasti Na zapad se ono m mnogo manje 1 mnogo kasnije,
u XIX.
srce, gen. sfca V V
0
o o *
Gen. mn. sfca i srdaca, sto se znacenJski razlikuje. - Od psi. Sbrdbcc-.
stsl. sn,dJ,cc, bug. Sbrdce, mak. srce, sln. srdce, dlu. serce, stp.
sierce, p. serce, r. serdce, mn. serece, ukr. bjr. se:ca.
Psi. *shfdbce (< *shrcihko) umanjenica Je kao npr. *Sbll1hce (< Sbll1hko).
Bez sufiksa korijen *shrd- u iisrdaf!.
forevcdenica Jat. misericors), usp. i srdobol1a. a po toJ se rtJeC1 v1d1 da je
*sMd- "sredinji tjelesni organ".
Usp. sfditi (se), sfdim, rasfditi (se), srdba _i srce), .sfdnja,
pridjev sidit, itd. Vidi se da se u starini mlshlo da Je srce
povezano s emocijama i psihom
U psi. *sbrdbcc jest ie. *Rrd-, to je jo u at. hom kradfc,
lezb. karza ( *K[d-ja; usp. kardiologija), lat. cor, gen. c:ordis (> roman.: ve-
ljot. kw-, ta!. c1.10re, sardin. logudor. koro, rctorom. furlan. kur, .'.r.
coeure, prov., katal. cor, stp. cuer, stport. cor; u uccnom Jezil..'U usp. npr. kor-
dijalan iskren, istinski"), stir. eride ( *K[d-jo-m), gel. cridhc,_ kimr.
craidd, bret. kreiz (u ta dva jezika "sredina, sredite"}, lit. irdis, laty. s1fds.
. je *Rerd-,: J:et. kir, ( *Kcrd-, luvJa:- ( *ker- ), arm.
s1rt ( *kerd-}, got. halfto, stnord. h1arta, norv. h1erte, sv. hfatfil, sleng!. heorte,
engl. heart, stfriz. rerte, stsas. hcrta, ni zoz. hart, stvnjem. krza, nj. Herz
(german. herti5n, *hertan), lit. ist. erdi ak., prus. seyr. Usp. i toh. A kri "vo-
lja, misao". .
Usp. ie. hed-dhe- "staviti srce" (za *dhe- v. djeti) u het. karatan dm-
"staviti utrobu", stind. srad-dhfi "povjerenje, vjera; elja" (> indoarij.: pali
saddha "vjera, odanost", prakrt. saddha, sa<}rjha "odanost; elja", sindhi sacJ!1a
. "elja", lendi sadhar . "udnja", bengal. sad(h) "elja", hlnd. siid(h),
hal. adavu "vjera, povjerenje" itd.), srad "vjer_uj_c, . (>_ palt
saddahati, prakrt. isto, bengal. slid(h)li prekhnjat1, moht1 ,
adahanava "vjerovati u neto"), Jat. credo "vjerujem; predam, u zaJam
(eredere > roman.: rum. crede, veljot. kredro, ta!. crcdere, sardm. logudor.
kreere. retorom. engadin. kraicr, furlan. krodi, p. croire, prov. crei:e,
kata!. creure, p. ereer, pori. crer, iz Jat. "zajam, dug" Jest kredit,
gen. kredita), stir. cretim "vjerujem". .
le. *Rerd- jest od nostr. "grudi, srce": g1dole
kard "trbuh" konso k<irita, gawwada k;1r'ato itd.; Sjeverni omotski: haruro
l;.:irfa "prsa";,zapadni hausa l;.:ir.Ji "prsa"), kart vel. *n!-ferd-,
"grudi" (stgruz. mJ;crd-, gcn. mJ;rd-is-a, megrcl. J;vdar-, l;dd1r-, sva. muqo '
imqwcc/). . . . * - d. buh"
usporednica jest sjevkavk. kir11 gru 1; tr .
s r ebro
Od psi. *sbrebro: stsl. Sbrebro, Sbtebro, bug. srebro, mak. srebro,
sin. srebro. stffbro, striebro, glu. slebro, dlu. s/obro, sfabro, polap.
srebril. p. srebro, r. scrcbr6, ukr. sercbro, srib/6, bjr. serebr6.
U drevnu Evropu srebro se uvo7ilo {jer se u prirodi rijetko nalazi samo i
575
metalurgija srebra postoji tamo gdje postoji metalurgija olova), i to u
JV-Ill. pr. n. e. samo juno od Karpata (u sjevernoj ga Evropi nije
bilo sve do eljeznog doba). U je Evropu dospjelo iz Pretkavkazja, s
rijeke Kuban obala Crnog mora). Tamo su dugo ivjeli go-
vornici indoarijskih j ezika i dijalekata, i izvor jednog naziva za srebro bilo bi
indoarijsko pricrnomorsko *sub(h)ri apa "svijetla voda" (usp. stind. subhri E1pa,
od subhraJ:i "svijetao, blistav, lijep" < ie. *fobh-r6-, korijen *Reu- "svijetliti",
s proirenjem -bh-; za taj korijen v. silijetao; stind. subhraJ:i "svijetao, lijep;
bijel", subhram sr. "srebro, kristal, stijena soli", subhra "kristal; stipsa, alaun"
dali su prakrt. subbha- 'bijel", sr. "vrsta srebra"). Od toga je onda nastalo
*sudrab-/*sudabr-, iz su i baltijski nazivi (lit. sidabras, !atv. sidrabs, su-
drabs, prus. sirablan akuz. - s raznim disimilacijama), *silubr-/*silabr- s
germanskim odrazima (got. silubr, stengl. seolfor, engl. si/iler, stvnj. sil{a)bar,
nj. Silber itd.) te *sirabr- kao izvor praslavenske Usp. jo i lidij.
Slbros "srebrna rijeka" (u jugozapadnoj Maloj Aziji) te keltibcrsko silabur
(silaPui) . .
za srebro postoje i drugdje na Sredozemlju i je da
su i one potekle s njegova sjeveroistoka, s Crnog mora, i proirile se trgovi-
nom lako daleko - usp. stiber. s;ilir, arap. asir. sarpu, berber. azref,
azerfa, hausa azurfa u semitohamitskim jezicima, te baskijsko zillar, zirar,
zidar.
Kao to i taj naziv za srebro zapravo od sa
"svijetao'', tako je i drugi skup indoevropskih za srebro od ko-
rijena *arg- "svijetao, blistav": slind. rajatam (> indoarij. : pali rajata- sr.,
prakrt. rayada-, rayaya- sr sinhal. ridi, maldiv. rihi), stperz. ardata-,
hom. argyros, arm. mesap. argorian, alb. argjend (ili je to iz roman-
skog?), Jat. argentum (> roman.: rum. argint, tal. argenfo, sardin. logudor. ar-
gentu, fur lan. arint, fr. argent, prov., katal. argcn), oskij. arngetud "argento",
stir. arggat, kinir. arian(t), korn., srbret. argant, sve "srebro", prema npr. toh.
A arki, B arkwi "svijetao, bijel", het. harki- 'bijel; srebro", arg6s 'bijel "
(to je u nazivu za plemeniti plin argon, koji je otkriven i imenovan 1894. g.).

Od psi. *Sbretja: bug. sreta, mak. srefa, sin. - Iz odraza oblika
*Sbr?tja je szerencse.
To je izvedeno od glagola *Sbt?tjQ (v. sresti; usp. r.
susret"}, gdje *Sb "dobar" (usp. kao *Sb&;sfhje,
u njima su "dio", *boga "dobrobit, ono to se dobije" - v. u
Ccst 1 bog-, usp. i psi. *dola, npr. u r. d6fj;1 "dio, udio; sudbina, udes,
usud, uspjeh", u p., ukr bjr., to je srodno s
ht. dalia). Da je u predodbama davnih predaka bila ono to se od bo-
ga dobije, to bog dijeli (dijeliti : udio, dio). vidi se i po BUh testf def!,
hrv._Bog dijeli, ukr. Bog do/ju dae, usp. i elju na svadbi
DaJ b6h zboje "Daj bog
Pridjev je *Sbre1Ma0h): (a analogijom po usp.
niak. srcJten, sin.
. U sl,avenskoj je mitologiji postojala i personifikacija i njoj suprotne
:llc srecc.

Postoje oblici eremza, eremza, crijcma, erirnza, cremu, crc-
tno, crcmua, crijcmua. crimva itd. Uglavnom se odnose na grm ili visoko
. j
576
listopadno drvo Prtmus padus (crcn12a) koje se naziva jo i svibom (ali je
to, naravno, od sviba Cornus sanguinea i od bijelog sviba Cornus
alba), no neke se u govorima odnose na kiselu biljku iz porodice lji-
ljana Allium ursinum (u nas jo divlji luk, medvjedi luk) koja se upotrebljava
kao i jelo (cremu itd.). Za te je biljke to to obj e imaju
jak miris (usp. naziv nj. Faulbawn "krkovina, srnrdljika" i
"cremza", to doslovno "smrdljivo drvo"). - Od naziva drveta poteklo
je i ime junovelebitskog brda Trenizina.
Polazno je psi. (i i starije
TJTbXa. - Odrazi prvih oblika jesu sin. "cremza", "crijemu",
srema "cremza", r. "crijemu", bjr. isto; drugih:
mucha "srcmza", p. trzemucha "crijemu; sremza", r.
"cremza", uk.r. sin. itd. "cremza",
tfemcha, stfemcha, p. trzcmcha, str. r. dijal.
rem"'(a, uk.r. bjr.
Za slavenske je oblike, u kojima se dogodila i asimilacija k-s ' s-s
u pretpraslavenskom i druge (a promjene i u baltijskom), polazno ie.
*kermus-/*kremus-/*kromus- itd. (gdje je -us- neki sufiks), od su jo
kr6myon, kremyion "luk" (*kremusom) , ?venet. Crcmana (ili ga!.?, ime
grada, danas Cremona, u Italiji), ir. creamh kirnr. craf isto, stengl.
hramsan mn. '1uk, divlji v dan norv. rams "crijemu", engl. dijal.
ramsons, kot. ramsh, stvnj. ramusia, nj. (bavar.) ramsel isto {germ. *hrams-),
lit. kermUe "divlji ermUknis, ermUkle "oskorua Sorbus do-
mestica, jarebika, gorska smrdljika Sorbus aucuparia", !atv. C9rma0ka,
C9mwka, isto.
Sve te odnose se na biljke koje imaju jak, otar, rezak miris, pa se
ie. *ker-m- povezuje s *(s)ker- "rezati" (za to v. krojiti i dr.).
sresti, sretnem
Prezent sretnem (od sretnuti) je nego
Od psi. *soresti, *sori;tjQ: stsl. sorefQ, sin. itd. Usp. bug.
sretna, stfctnouti, strctnu( itd. ( te rus. vstretit ',
bjr. vst uk.r. zust tftyty i dr.
Od psi. *obri;tjQ jest r. obresti, obretLJ, iz je obresti (se),
obretem (danas u hrvatskom
Dobra je usporednica lit. suresti, pr. vr. "uhvatiti". u tom je isto
ie. *su- "dobar" kao i u *so- (te u *SDdonl'b(jh), *SDbobje,
Indoevropsk.i pak je korijen *wcr- uzeti": arm. gerem "otmem".
hcurfsko (nejasno eu; perf. < "naao sam";
ovamo intcrn. heuristika), stir. fiJar ''invcni" ( *wc-wr-a), frith je"
( *wre-to- ). - U baltijskom i slavenskom jest ie. *wret-.
V. a za *sb- u zdra1
1

srh
Gen. srha, mn. srsi. - Od psi. *shfXb, je usporednica lit. ifas
"pljusak".
Psi. *shrSlh jest u stsl. srhslb "kosa", srsi. p. r. crst ' "vuna" itd. -
Tomu je usporednica lit. erstis "kosa". - K tomu se pridruuje i stfiti (v. to).
srijeda
Stariji je akuzativ srijedu. - Od psi. *serda, ak. *serdQ "sredina": stsl.
sreda, bug. sreda, mak. sreda, sin. sr<fda, stfeda, strcda, glu. srjeda,
577
dlu. sfoda, polap. srcda, p. srod,1, r. sercdfl, ak. (sred/I iz csl.), ukr.
sereda, bjr. sereda.
U "srednji dan tjedna" moe biti po media hebdomos {got.
midja wika, stvnj. mittawecha), no je i to da je sla-
venski tjedan imao pet dana.
Usp. *serdina (sredina, sredina), *serdjh gen.
"srednja duga u *serdbm,0h) ( *srcdnjf]. Usp. p0sredan, nep(Jsredan,
p0srednik, sredite, sredinji itd. - Apstraktum sredstvo, a p(Jsrcdstvo po
ruskom
Prijedlog sred, nasred, p(Jsrcd, iJsred itd.
Psi. *serd- sadri indoevropsko *Rerd-; v. srce.
srkati,
I Perfekliv sfknuti, iterativ npr. posrkfvati, deminutiv srkutati. -
i u jo nel<lm slavenskim jezicima. Psi. *SDrk- jest od zvukoopisna
*sor- (to je zvukoopisno, od ie. *s
0
r- *ser-).
u govorima je jo srebati, srebam (u usp. bug. sorba, sin.
srbati, srebati, stfcbati, strebaf, r. serbat' itd. To je od zvukoopisna
indoevropskog *serbh-, usp. rhopheo, Jat. (sorbere > roman.:
rum. sorbi, tal. sorbire, retorom. engadin. sUerver, prov kata!. sorbir, p.,
port. sorver; usp. Jatinizme kao npr. apsorpcija, apsorbirati), lit. srcbti, srebiU,
suroti, surbiU, sn.i5bti, sroobiU, !atv. strebt, strebju, surbt, surbju itd.
srna
Od psi. *Shrna: bug. SDrna, mak. srna, sin. sina, srna, glu. sorna,
dlu., p. sama, r. serna, uk.r. serna.
To je od ie. *K[nti, usp. )atv. sitna "srna, kouta".
Iz starijeg praslavenskog jesu lit. stirna, !atv. stifna "srna" .
. Usp. stind. S[l)gam sr. "rog" ( *Jq--n-go-m, indoarij. : pali si.riga-, prakrt.
sarilga-, rom. (evrop. ) ing m., hind. s!g, sinhal. (h}aiiga itd. ), akun,
kali kamir. heng (u dardsko- nuristanskom jest *K.rngom), kranos
"lj.em" ( *K[-no-s), Jat. cornii "rog" ( *K[-n-u-; cornu > roman. : rum. com,
velJot. J..'Uarno, tal. corno, sardin. logudor.korru, retorom. engadin. kiiern, fur-
kuarn, . fr. cor, prov., kata!. com, p. cuerno, port. corno), srir. cern
z. ugao", kirnr., kom., bret. cam "kopito jednokopitara", got. hatJrn "rog", pra-
!l<'rd. horna, stnord. horn, stengl., engl. horn, stf riz. horn, nizoz. horn, nj. Horn
isto (germ. *hurnaz, *hurnam).
Za ie. *Rer- v. u krava.
srp
Od *sbrp'h: bug. Sbrp, mak. srp, sin. sfp, srp, lu. serp, polap.
sarp, p. s1erp, r. serp, gen. serpfl, uk.r. serp, bjr. serp.
Najblia je usporednica u baltijskom: )atv. sirpis "srp".
1
Usp. dalje het. arpa- "srp; kosa?", hflrpe "srp", oset. iixsyrf isto
at. "reem" (ro_manske izvedenice jesu stfr. sarpc, fr. serpe "vrtlarski
no, , prov. sarpa isto), stvnj. sarf, srvnj. sarph "otar, grub". - je
u najvjerojatnije kremeni srp.
ka 1 UtJeCaJ _ vmdoevropskog *Kcrp; "skupljati plodove"
tpos plod , lat. carpo cupam, berem, trgam' (carpcre "trgati brati" >
tal. carpire "hvatati", sardin. logudor. kaspire ''kalati, cijepati", stfr.
prov kata!., p., pori. carpir "rastrgati"), stengl. ha::rfcst "je-
sen , engl. harvest "etva", stvnj. hcrbist "jesen" itd.). to pak je od nostr.
1
578
*i:WPA "skupljati plodove" (kart. *J::erb-/*J-eb-: gruz. J-cp-/J-ip-, mcgrcl.
l;:orop-), ako je tomu staro i ako je podudaranje s ie. *(s(kcr-p-
"rezati"
Moda je u tome *s!P- sufiksalno -p- kakvo je, ostalog, u nazi-
vima kao stind. y6pal; "stup, greda; stup na koji se vezuje rtvena ivotinja",
p6rpe
Kako mi se indoevropski bi korijen trebao biti *scr- "rezati", to
moemo vidjeti u ovim oblicima: het. arra- "dijel iti, razlamati" (arra- : a-
rpa- kao wapa- : wc- "odijevati (se)"}, Jat. sario "plijevim"
( *sff-}6); usp. i stind. srrif . "srp", S{IJYaiJ "srpolik". - Taj isti indoevropski
konjen *ser- moe se vidjeti i u lid. frfasti "lijevi" (usp. te$8Sti- "desni"}, to
bi bilo ie. *sr-wo-s (ili *sor-?), s istim -wo- kakav je npr. u *Jai- wo-s (v.
lijev), *skai-wo-s skai6s, Jal. sec1euus ' lijevi"). sa " li-
jevi" se povezuju sa "Jo", "nepravedan", "slab" i sl., a
etimoloke su im veze u "kriv, iskrivljen" i sl. Psi.
*kriVb(jb) jest od ie. *krei-wo-s, to je od *(s)kr-ei-, od korijena *(s)kcr-
"savijati", to pak je od ie. *(s)ker- "rezati, dijeliti".
Moe se pretpostaviti da se ie. *ser- "rezati" rano rascijepilo
na *ser- "rezati" i *ser- ''kriv" (s tim da se oba u
za srp}, no *ser- "kriv" nije se rairilo, nego je ostalo samo u lidij-
skom srfasti-, s novim 'lijevi".
Svakako bi trebalo razmotriti to je s da je ie. *ser- "rezati"
nastale od *Jar11 (ili *sarA}, *9arA - ili pak od *Jar,1
(ili *arA?}, od nostr. *<;ar11. Za nostr. *9arA v. u krojiti, itd.
srpanj , gen. sfpnja
Usp. mali srpanj ' lipanj", veli srpanj "srpanj"; u XV. u jednom
glagoljskom brevijaru mali travcn {s)arpe(n} "srpanj", (ve)J(i) (s)arpen "ko-
lovoz''.
Od psi. *sbrpbm: csl. SbrpM'b "kolovoz", si n. velki srpan, srpen, srpen.
p. sierpiefJ, r. dijal., ukr., bjr. dij al. serpen' isto.
To je bio praslavenski naziv za esti mj esec u godini. Nazvan j e po srpu,
jer se na polju poslije paljenja ume lake elo srpom nego npr.
kosom.
stahar, gen. stilbra
Stara za stablo; ta ju je i potisnula. - Od psi. *st'bb('b}n : stsl:
st'bbn, hrv. dijal. stabiir, gen. stabra, sin. steber "stup", stp. steber. - Usp. 1
dijal.
Usp. i psi. *sto/x:JJ'b "stup": stsl. stobor'b "stup'', bug. stobOr "drvena
da", h. stabOr, stobor (u srpskim govorima i "ulica", "dvorite"), str. stobor9e
"niz stupova". - Usp. u starohrvatskom ime upe, u Jakobizo zastobrisc1co
teste 1070. g., s(astobrins)cici 1088-89 (to je sthrv. *zastobrbski). - Korijen
je *stob-, a -or- jest sufiks (usp. -er- u *stoer'b > stoer}. . . .
Praslavenskom *st'bb('h)r'b odgovara lit. stiiburas "panj", a nJc.c
1
*stobon - stdan. stafrer, v. dijal. staver "protac" (gcrm. *sta{3araz), ht.
stiibaras "suha grana".
Indoevropski je korijen *stcb(h)-, moda *steHb(h)- (te s
*stcmb(h)- itd.) - "stup, potporanj, osnova, deblo, trupac", "poduprijeti, upnJe--
ti , se" itd.
le. *steb- jest u stind. stflbakEiJ:i "kita resa" (> indoarij.: prakft.
thavaya-, marathi lhava "mnotvo, gomila" itd.; s -kk- npr. prale.rt. thavakka-
579
"zbirka", hind. thok "masa; tijelo" itd.). - Usp. *stcmb- u stind. stambah "ki-
ta" (> ia.: pali thambha-, sinhal. tamba "podgunjak za govedo"), siembO
"udaram, zlostavljam, grdim, kudim", st6bos "korenje, grdnja", "grdim,
kudim"; *stamb- (od *stemb-) u lit. stambas "korijen kelja" (ili *stomb-).
le. *stcbh-: stind. stambha.J:i "stup, potporanj" (> ia.: pali thambha-,
prale.rt. tharpbha-, hind. thtim, sinhal. .tamba itd.}, stabhnati "podupire", vajgali
toma "korijen, drvo", kati tom, prasun iityobu isto, kamir. tham "stup,
potporanj" (indoiran. *stambhas), av. stambana- "potporanj, oslonac, stup",
stawra- perz. sitabr, istabr "jak, astemphes "stalan, ne-
nepokolebljiv", staphyfe "grozd'', staphfle "olovnica, olovna vaga"
(usp. stafilokoki, za okrugle bakterije koje se skupljaju u grozdove, i stafilo
m/stafilom oka, posljedica upale ili ozljede"), srir.
sab . "tap, kolac" ( *stab(h)a), gol. stafs "palica, tap",stnord. stafr, v.,
dan. stav, stengl. stre! "tap; slovo; stih' ', engl. staff, mn. slaves "tap, prut,
motka, kolac, palica, potporanj; stoer, tab, osoblje", stfriz., stsas., nizoz.
staf, stvnj. slap, nj. Slab "palica, tap; tab" (germ. sta{3az < *stabhos, iz
je tab}, stlit. stiibas ''kap, udar" i "stup", stabfti "zadrati, zau-
staviti", !atv. stabs "stup'', prus. stabis ''kamen", toh. "palica, tap".
V. i u stepenica.
stablo
Od psi. *stbb/o: bug. stebJO, sin. steb/9, steblo, glu. stwje/co,
stpjelco, dlu. sp/o, polap. stab/;J, p. dzieblo, dblo, r. steb/6, ukr. steb/6,
bjr. sccblo.
Usp. *st6bfb; sln. stclJiJJ, r. stebel', gen. steblja, ukr. stebel'. - Od toga je
stabljika.
U psi. *slbb- jest ie. *stib(h)-. Korijen je *steib(h)- "motka, tap":
stind stlbhi$ m. "grumen, gruda, hrpa, skupina, nakupina, sveanj, snop" (in-
: lendi theh m. "selo'', pandabi theh "gradina", hind. _thiyfi m. "brdo"
itd. ), stiphr6s "jak", stfbos "utrven put", lat. tibia ''bedrena kost, goljeni-
ca" (> fr. lige "stabljika"}, lit. stibis "muko spolovilo", stiebas "stup, stablo,
stabljika", stibfna "koji ima duge goljenice", staibiai mn. "goljenice", !atv.
stiba "palica, prut". - je *steip-: lat. stipula "slamka, stabljika" (sti-
pula. > tal. [Padova, Vizenza] steo/a "strnjika"; stupula > tal. stoppia,
logudor. istula, stfr. estou(b)le, fr. eteule, prov. estobla; je
nJ: strnjika", iz je topl), sfips, gen. stipis milo-
ShnJa" (od toga, preko stipi-pendiom, stipendium danak",
latinizam stipendija}, sfipulor "ugovorim'' (iz stipulatio jest stipul8-
c11a pogodba, ugovor").
*)e. *steib(h}-/*steip- vjerojatno je poteklo od *9ibA ( *9AjbA):
91bA "' (> *steibh-)1 *9ipA (> *steip-/*steib-).
sta1ati., stojim
* .!t.ajati, stojim. Infinitiv ima a (usp. stojati) prema stiiti. - Od psi .
stsl. stojati, bug. sloja, mak. sloi, sin. stati, stojim, stati, stoji, glu.
ste1ec, dlu. sloja$, r. stojat', stojU, ukr. stojaty, stojLJ, bjr.
.- Usp. nastajati, odDstajati, pdstajati, i nastojati, pdstojati itd. Usp. pijstaja,
Zasto1. Ovamo gcn. <
* U *stojati j est ie. *sto-jli- ili *slo-e-, *sta- < st. *stx-, od korijena
sta- ( < st. *stex-).
thi u stind. "koj.i stoji'.'. (> il!doarij.: pali /hita-, prakrt.
a- uspravan , asam. thiya okomit , OrtJa fhiii "uspravan"; kao prolo
I'
580
vrijeme za glagol ''biti": pandabi, hind. thii "bio je", thi ''.bila .)e"; _ J:a. .
danje vrijeme za glagol "biti": rom. (arm.) thal-; usp. nadalje OrtJa thiba 'biti ,
itd.), kamir. "ispred", stat6s, lal. status isto (usp. status "stanje"),
stir. fossad ( *upo-sto-to-s) itd.
V. stati.
staklo
Od psi. *sfhklo, gcn. *stbkla: csl. stbklo, bug. stklo, cklo, h. i
sklo, cklo, sin. stak19, sklo, lu. kla, p. szklo, r. steklo, d1Jal. sklo,
ukr. sklo, bjr. klo.
Usp. pridjev staklen, od njega je cilklcn._ c:kle{!, od toga :akliti se. V
iz germanskog, usp. got. stiki/s pehar, vrc, bokal, krcag ,
stvnj. . V k sud sud " d V posud "
Znacenjski razvoj vrsa po e po a ono o cega Je a .
stan
Od psi. *stan, gen. *stanu: stsl. stan, bug., mak. stan, sin. stan, gen. sta-
na/stana, lu., p. stan, r. stan, gen. stana/stanu, ukr. stan, gen. stanu,
bjr. stan. .
Od ie. *sta-n-u-s, to j e sekundarno od *sta-no-s. Usporedruce su
stind. stMnam sr. (indoarij.: pali fhlina- "mjesto, stanje", prakrt. thliIJa-, Jha
na- "mjesto", rom. (Vels) than, itd.) lan poloaj, mjesto",
(Arm.) thenav "mjesto, trnica, trgovite, selo", nepal. thiinu "mjesto", hind.
sinhal. tana, tana itd.), kamir. thiina "stanite, boravite", av., stperz.
"boravite, stan, mjesto, prostor", sogd. >st>n lastiin] "mjesto'_', ? set.
fistojna "staja" (iran. *stana-), nperz. sitan (iz loga -stan, npr.
Tt.irkmemstan te -stan u imenima i i zemalja:
za nas Afganistan, Kazahstan, Pakistan, Tc1dikistan, Uzbekistan), dfste
nos, dor. dfstanos "nesretan, kukavan, jadan", astenos isto, Iii. st6nas "polo-
aj'', alb. shtUc1r "prirastan", shtuara ( *sta-no-).
lndoevropski je korijen *sta- "stajati" (v. stati).
star, a, o k.
Odr. stari, a,o. - Od psi. *stfin, a, o, odr. stan.ft,: stsl. stan, bug., ma
star sin. star, stara, starj , lu. p. stary, r. stflryj, ukr. starj j, bjr. stciry.
Glasovne su usporednicc, no u baltijskom i ger_man
skom: lit. st6ras "debeo", stnord. st6rr "velik", stengl. st6r "silan" - to j_e od
indoevropskog *sta-ro-s, s istim_ s
slind. sthirflh tvrd, jak, traJan ( *stho-ro-s, mdoanJ.: palt, prakrt. _thjra
jak"", pandabi, hind. thir, sinhal. tara itd. Za usporedi ,1,sto
korijensku staroindijsku sthavirnl; 'irok, debeo, Jak; odrasta?, star
indoarij.: pali thcra- m. "stariji
"star" pandabi therli m. "starija osoba , gudzarah tha1ro starac ,
thcr sinhal. /era "stariji monah", tcri "starija monahinja
itd.). - Dakie je praslavenski pridjev prije najvjerojatnije_
dozreo" "star" imao je pridjev *vctX), a ono se razvilo 1z
stoji". Indoevropsko -ro- jest pridjevski sufLks; korijen *sti!i- (':. statiJ.
Druga praslavenska sa "star", J;
ovako: stsl. velx, bug. vex{'b)t, mak. vetov, hrv. vctah, vetha, o
vcthi, a, 6 (i drugi oblici. usp. u J. Stullija veqah, odr. vCdjilJ,_ sJ.c.
vctchy, dlu. wjatki. wiatly. glu. wjetki. p. w1otchy, st. w1etki, r. vetx 1), ukf.
581
bjr. 1
1
etxi. - To je od ie. *wet- us-o-s, to je u Iii. vctuas,
)atv. * " d' " h hi I l .x t
KonJen Je wet- go ina : et. we/1- , w1tt-, Jer uv. usa-, UVlj. 1..1:>a - 1s o,
stind. vats;if; "tele, dijete" (indoarij.: pali, prakrt. vaccha- "tele", bengal. blichi!i
"tele, mlado ivotinje; drago dijete", hind. bachii itd.), kamir. "tele"
(*vat-sa-), prasun "godina" (*vat-sa-), sogd. w1nyy "star" (iran.
*wat{u)ana-), (wJetos, alb. vit, mn. vjct itd.
Usp. Jat. uetus , gen. ueteris "star, nekadanji" (roman.: tal. vieto, (ber-
gam.) eder, retorom. engad. veider, donjoengad. vedar, furlan. vieri, stfr. viez,
stport. vedro), uetustus "star, starinski" ( *wctostos, roman.: tal. (bolonj.) bdost
"parlog, ugar", (pijemont.) viosk "postar", sardin. tog. bedustu "momak'', be-
dusta "stara djevica"), uctulus "postar, staraan; star" (roman. od *uetlus >
*ueclus "star": rum. vechiu, veljot. vicklo - od *ciuitii vctla j est vcljotsko
ime za Krk, "Stari grad", iz je talijansko ime za grad i otok Krk,
Veglia, pa po tome naziv za jezik veljotski -, tal. vecchio, sardin. log. egru,
retorom. engad. vegl, furlan. vieli, fr. vieil, prov. vielh, kata!. veli, p. viejo,
port. velho), ueteri!inus "star" (od *uetranus jesu roman.: rum. biitrin, make-
dorum. betarn, istrorum. betar, ta!. (stnapulj., stmlet. itd.) vetrano,
vedrano "star", furlan. vedran "stari momak", vedrane "stara djevojka" itd.; iz
{milites) veterani "vojnici koji su dosluili" jest veteran, gen. veterana), ue-
terinus stoka" (usp. od istoga korijena "tele" i sl.; iz toga
veterina, veterinar), uitulus "tele" (usp. osk. Viteliu '1talija", iz je, kroz
lat. Jtalia "zemlja Itala", !tali "mlada goveda'', po Marsu, ranijem bogu
pokrovitelju i stoke). - Usp. i got. wif>rus "Uednogodinjc) janje", stnord.
stsas. wethar, stnizoz. wither, nizoz. wccr, stengl. engl. wether, stvnj.
widar, nj. Widder "ovan" {germ. *wepruz).
le. *wet- "godina" poteklo je od *wle}f11 "godina", to
je odraeno jo u afraz. *w[f J- "godina", (berb.: tuar. awetai itd.), alt. *ota
"star".
Posto jao je jo i indoevropski korijen *sen- "star": stind. sana-, a vest. ha-
na-, arm. hin, henos, Jat. senex (od toga sardin. log. senege "starac, sta-
rina"; od *senicus "star" jesu roman.: arum. sinrecu, prov. senec), gen. sems,
komparativ semor (od toga, preko "starac, starci, roditelji", roman. "gospodar,
gospodin": veljol. siiiar, tal. signore, retorom. engad. seffer, siiiur, fr. scigneur,
Prov. senhor, kata!. senyor, p. sefior, port. senhor; . rod: tal. signora itd.;
oblici: tat. sor, sora, furlan. sior, siore, - usp. u nas
jiir -, retorom. engad. sor, fr. sire, sieur - iz stfr. jest engl. sire, sir -,
J>Ort. seu, seo, so), gal. *sen- (u imenu Scneca), stir. sen, slkimr., kom., brct.
hen, got. sinista ("najstariji"), Jit. senas, I atv. sens, 'ja tv.' sens.
Usp. i Jat. scniitus "senat , (iz toga senat), osk. senateis gen.
le. *sen- "star" potelo je od nostr. 3UnE "star", to je jo u afraz. *s1111-
(sem. *ana-t- "godina": akad. hebr. aniJ, arap. sanat-; ste-
&1p. snf "lani", ?snhj.t "uzrast, dob"), karl. *fwen- "postarati se" mj-
wen- itd.), alt. {turk. *j{ii}n- "oronuo, iznemogao, star": tuvin. itd.).
Nostr. *JUnE ima usporednicu u sinokavkaskim je-licima - usp. ist-
*Swiinf "godina" (laki in, andi rc-in, avar. son itd.), ?zapkavk. *wa
&odina" (ubih. a).
stas
Od psi. *staSD, u je korijen *sta- (v. stati) i - SD, usp. *stasb u
stsJ. sfaSb "past irsko "rast" mlade je.
582
Dalje je izvedeno stasit, gorostas (pa pridjev gorostasan), nestaan (
"nez reo, nedostasao", s ukrtanjem s glagolom stasali, v.).
stil.sati, stasa
"prispjeti; odrasti; dozreti". - Balkanski gredzam {usp. jo mak.
vtasa sazreti'', npr. vtasa za maenje "stasala je za udaju"), od
aorista ephthasa, futur phthas6 od prezenta phthan6 dospjeti".
st- nastao je zbog ukrtanja *flasati sa stas, stati.
stati, stanem
Od psi. *stati, *stajQ, po raznim jezicima pomijeano sa *stanpti,
*stanp: stsl. stati, stanp. mak. stane, sin. stati, stanem, stati, stojim,
staf, glu. stanu, dlu. stanu, stanu, p. stant;, r. stat',
stanu, ukr. staty, stanu itd.
U naem jeziku prezent je preuzet od glagola *stanpti.
Indoevropski je korijen *sta- (starije *staH-): stind. "stoji" (indo-
arij.: pali tif/hati, prakrt. ciffhai; ceffhaT isto, stsinhal. cifati "postoji", sinhal.
sitanavli "stajati"), paai test- "ustati", kalaa "stojim", av. hitaiti isto,
perz. istlidan "stajati'', histemi "stojim", lat. sto "stojim" ( *stii-ji5; stare >
roman.: rum. sta, vcljol. stur, tal. stare, sardin. logudor. istare, retorom. enga-
din. ster, furlan. sta, stfr. estcr, prov., katal. , p., port. estar), stir. Etd- t;iu, -t6
"nalazim se, jesam" ( *stii-ji5), stnord. standa "stajati", stengl. stond<m, engl.
stand isto (s prezentskim -n-; u engleskom stay pod utjecajem stfr. cstcr <
Jat. stare). dan. staa, v. sta, nizoz. staan, stvnj. stan, sten, nj. stehen (germ.
*ste- < ie. *sta-je- prez.), lit. stoti, st6ju { *sta-jo), I atv. stat, prus. poslat,
tohar. B ste "jest", likij. sttati "stavi, podigne" { *stii-).
Veoma plodan korijen u svim indoevropskim jezicima. {Od istog su kori-
jena evropski latinizmi sistem, statut, statistika, konstit(Jcija i dr.) Npr. proi-
reno *stau-, za koje v. u staviti.
V. i stan.
staviti. stavim
Od psi. *staviti: bug. stavja, mak. stavi, sin. stavii, statiti, r. sta-
vit', slavlju itd.
Usp. *staVb: stsl. sfaVb, h. stav, stav, p. staw, r. stav itd.
Iterativni je glagol stavljati, stavljam
Ovamo listav/iisfii11, sastav, sl1stav, pristav itd. , ostava, nastava itd.
Od ie. *stii- w-, lit. stol'eti, st6viu "stajati" ( *sta- w-e-, to moramo
vidjeti u *staveti stavjati > stavljati), slova "mjesto", stovis
loaj", stoviJS "koji stoji" (o vodi i sl.), latv. stfivet "stajati'', stavus "koJI sto
ji", stal's "strm".
Dalje at. stoia, stoa "trijem, hodnik, dvorana" ( *stowjfi), sto:
kola, nazvana po stoil spoiki/e "aren trijem", gdje je
stoik Zenon), got. sti5j;111 "ravnati", stengl. st6w, engl. stow "natovant1. ni
zoz. stoucn "zaustaviti", nj. stauen "zagatiti, zaustaviti" {germ. <
*sta- w-je- ), got. staua . "sud" (gcrm. *stowi5 < *stawfi). * ,.. _ i
Ie. *sili- "stati" < st. *stex-. Sa sufiksom - w- *stexw- > staw
*stexw- > *stcxw- > *sto-.

Od psi. st sl. stbza, sin. steza, steze, stp. pol ap. stadza. r.
stczja itd.
Stariji oblik *stbga, to je od ie. *stigli-a: !atv. stiga "staza". VsP
583
*stigh-o-s: stikhos "red" {iz toga stih), stvnj. stec, steg, nj. Steg "staza"
(germ. *stigaz; iz germanskog je posudeno fin. tikas
le. *stoigh-a: alb. shtek "staza", gol. st;iiga "put"; usp. lit. staiga "skupa".
Indoevropski je korijen *steigh- uspinjati se": stind. stighnoti
"penje se", stighnute "navali" (> orija tighibii '1oviti"), stefkhO
idem", ir. tfagaim "idem", got. stcigan "penjati se", stnord. stfga, stengl. stfgan,
stsas. stigan, stfriz. stiga, stvnj. stigan, nj. steigen "penjati se, dizati (se)"
(germ.: stnord. stfgr "put, staza", stengl. slfg, stvnj. slic, nj. Steig) itd.
Usp. psi. *stigti/*stignpti, *stignp: bug. stiga, stigna, h. stignuti, stig-
nem. sin. stfgniti, stfgnem, stihnouti itd. - Usp.
stegno
Mn. stegna. - Od psi. *stegno, mn. stsl. stegno, sin. stegno,
stehno, glu. dlu. p. ciegno, sci<;gno, r. stegno, ukr.
stehn6.
Polazno je moda bilo *stbgno, a c (i jest pod utjecajem *Sbtt;gnpti
"stegnuti". To bi bilo od ie. *stigw -no-m.
Indoevropski je korijen *(s)teigw - "rame; bedro": arm. t<t5kn, gen. t'ikan
"rame, ruka", mn. t'itunY "ramena, ( *toigw-no-), stir. t6eb, t6ib
sr. "strana", kimr. , korn bret. tu isto {kelt. *toibos < *toigw-os-).
stenjati, stenjem
U infinitivu je nj po prezentu. - Od psi. *stenfiti, stenj9: stsl. stenati,
stenjQ, sin. stenjati, stenjam, stenati, stcnaf, r. stcnat', stenaju.
Usp. *stonfiti: stonati, stonaf, glu. r. stom'lt' itd.
Indoevropski je korijen *(s)ten- tutnjati, grmjeti, stenjati": stind.
stanati "grmi, ( *sten-e-; indoarij.: pali thaneti "grmi, prakrt. tha-
nai"'grmi; jadikuje"), tanyati "umi, grmi" ( *ten-je-), khovar istonik "stenjati,
uzdisati", pato tanii "grom", steni5 "stenjem. uzdiem; umim,
tutnjim" { *sten-o), jon. stefn6 isto { *sten-jo ). st6nos "stenjanje, uz-
disanje", Jat. tonlire "grmjeti, tutnjati" {> roman.: rum. tuna, veljot.
tonur(o}, tal. tonare, retorom. engadin. tuner, furlan. tona, fr. tonner), detonarc
"grmjeti" {usp. detonacija), tonitrus "grom" (roman.: fr. tonerre, prov. toneire,
slp. tonidro, p. tronido). kelt. Tanaros ime rijeke ("koja tutnji"), stnord.
stynja "stenjati", stengl. stenan, nizoz. stenen, dnj. stenin, srvnj. stenen,
njem. stohnen isto {germ. *stanjan < *ston-je-), stnord. P6rr ''bog gromovnik
Tor", stengl. punor "grom", engl. thunder, stfriz. thuner, stsas. thunar, nizoz.
slvnj. thonar, njem. Donner isto (germ. *]Junraz < *fIJ-ro-s, usp. na-
ziv za engl. thursday, nj. Donncrstag: je dan u tjednu dan
gpromovnikov, lal. Jouis dics, usp. i polap. Periiunedan, po gromovniku
erunu); usp. i toh. A stiinwo "stenjati".
stepenica
b Od psi. *stepenica, to je izvedeno od stsl. stepellb .,
llg. stepen, mak. stepen, h. stepen, r. .. gen. itd.
S prijevojnim stupnjem o u psl. *stopa: stsl. stopa, h. stopa, sin. stopa,
e., lu p. stopa, r., ukr. bjr. stapa. - Usp. stopalo, uzastopce.
Indoevropski je korijen *stcp-/*stcb-.
*step-: stind. sthiipa)'afi "stavi, postavi" (indoarij.: pali thapeti "uspostavi",
_thavei; rom (evr.) thov- "djeti. staviti, metnuti", bcngal. thuoya "sta-
sinhal. tiyanavli "staviti", tiycnavfi ' biti" itd.). akun tiw- "djeti, staviti".
"4li fE- , kalaa them "djenem. stavim", kamir. thiiwun "djeti, staviti, polo-
584
iti" (arij. *sthfip-aya-), lit. stcpas udar", !atv. stepis
*steb- : stengl. steppan, ste:ppan, engl. step stfriz. stapa, steppa,
stsas. steppian, nj. stapfen "stupati", nizoz. stap lit. stapftis "zau-
staviti se, stati", stepinti staplnti se (o mukom spolovilu)" itd.
Za indoevropski korijen *steb(h)- v. jo u stabar.
stid
Od psi. *stydb: r. styd, gen. styda, uk.r. styd, bjr. styd.
Glagol *styd<;ti s<;: stsl. s<;, stydQ. h. stidjeti se, stidim, stydeti,
stydief sa itd. - *styditi: h. stfditi, stidi (postfditi), r. stydit'sja, uk.r. sty-
dftysja.
Pridjev *stydhm{jb) (stfdan, stidna, o, odr. stidni, a, o). - Usp. i *stydnpti
(stinuti se, o loju i hladetini, te se", "mrznuti").
Sadri ie. *sW-d-, od korijena *steua- "stisnuti se".
V. studen.
stij ena
Od psi. *stena: stsl. stena, bug. stena, mak. stena, sin. stena,
stena, lu. scena, p. sciana, r. stena, ukr. stina itd. .
To j e ie. *stoi-na; *stoi-no-s jest u vahan. istin "stup" (i ran. *stai-na-),
got. stains "kamen", stisl. teinn, stengl. stan, engl. stone, stfriz. sten, stsas.
sten, nizoz. steen, stvnj. stein, nj. Stein {germ. *stainaz) itd.
Indoevropski je korijen *stai- "biti tvrd": stind. styayatc "stvrdnjuje se",
*styaya- "stvrdnjavanje, zgruavanje" (> marathi thayli m. "lok-
va (mlijeka, krvi, vode itd.}"}, *styainya- "zgruan" (> bengal. chena "vrsta
mekog sira", orija, hind. chcnli "skuta, sir"), bakarik "sir" (arij. *styli
na-), stfa, stion "kremen".
stijenj
se s odrazima *stem. "sjena" (stsl. stem., stin,
stieii, r. sten', bjr. scen).
Ne bi li moda psi. *stem, koje je u stijenj (usp. i gen.
stijenjka < *stemkb) - bilo od pretpsl. *stoi-m-s. sa *stoi- od indoevrop
skoga korijena *(s)tei- "iljast, zailjen, otar"? Stijenj kao taman iljak unu-
tar plamena?
le. *(s)tei- jest jo u av. stacra- "vrh brda", t;1era- "vrh, sljeme" ( *stoi-
ro- ili *stoi-lo-); usporedi *stoi-lo- "iljak" npr. u Jat. stilus "drak, pisaljka:'
(u srednjovjekovnom latinskom i stylus, s y po sty7os "stupac" - Jat. st1-
Jus > roman.: tat. stelo "stabljika", p. estelo,porl. esteio "stup"; Jat. stxlos
veljot. stol/o "stup na ogradi stepenica" ; iz latinskog je onda stil, i sti7), sti-
mulus "ostan, badalj; ostan nemira, muka; ponuka", stimullire "podbadati, na
goniti" ( *stumulus ''bodljika, alac" > roman.: furlan. sfombli itd., usp. istro
roman. stumbiel, prov. estombcl itd.; usp. sti'mulus, sti'mul(ans), sti'mulativ<in,
stimulirati), stflta na plugu" (ie. *stei-wa? -
sardin. logudor. isti11a, istea; > roman.: stfr. estoi1rc, prov .. katal.:,sp(.,
pori. estcva). - Usp. i *ti- w-ro-? u stind. tii--rftl:i "jak, estok, otar
indoarij.: pali tibba- "otar", prakrt. tinra- "jak, divalj, otar").
sto
Od psi. *S'bto: stsl. s'bto, bug., mak. sto, sin. sto, lu., p. st'?, r.,
ukr., bjr. sto. - Usp. stotina, to je izvedeno od stoti ( *S'btotojb *S'btot1n<
1
).
U starini se broj sto sklanjao. Ostaci sklonidbc vide se naprimjer u
za 300 trista je, nastao analogijom, trTsto), koji je od *tri S'bta (tako
1
585
S'bfa), gdje je *S'bfa dvojinski oblik. Gen. mn. sat ( *S'bf'b) postojao je u
starijem hrvatskom (npr. pet sat < *p<;tb S'bf'b). Stariji je oblik za 200 bio
*dve Sble, no analogijom prema trista imamo dvjesta (umjesto dvjesti), a
danas onda i d11jcsto. - Usp. i satnik (u latinskim zapisima iz XI. st.
setemco, sitimcus, setmco i sl., to odraava sthrv. *satamk(a) < *SDtb11ih,
usp. u XIII. st. sbfbmk imotbskJ) = stotnik Danas je to u Hrvatskoj vojsci
(usp. satnija); u starini je, osim vojnog imala i druga, i
bliska (n_r. za jednog
Psi. SDto poteklo je od ie. *Kiptom "sto" (preko *fumtom > *Rutom, s
m-m > ir m}.
Ie. *Japtom jest u lik. snta, stind. fatam (> indoarij.: pali sata-, prakrt.
sa{y )a-, rom. (evrop.) ef, (palcst.) lendi so, pandabi sau, sai, zap-
pahar. sauii, nepal. sai, asam. xa, bengal. sa, arija sa(c), bihar. sai, maithili
sau, sai, hind. sau, gudarat. so, marathi se, sinhal. siyaya itd.}, paai ai,
khovar or, ina al, kamir. sau, av. satam, srperz. sat, sogd. satu, hotsak.
sata, horczm. sd [sidl sad, gilan. sad, kurd. kurmandi sad, tali.
sMd), perz. sad, tad., farsi-kabuli sad, tat. {ye:)sad, putu sal, vahan. sad,
osel. sada itd. (iz iranskog jesu finougarski nazivi za sto, usp. npr. fin.
szaz), hekaton (usp. hckto- u hektolitar itd.}, Jat. centwn (> roman.:
veljot. tat. cento, sardin. logudor. kcntu, relorom. cngadin. furlan.
sint, fr. cent, prov. cen, kata!. cent, p. ciento, port. centa; usp. centi- u cen-
timetar, centilitar), itd.), stir. kimr. cant, brct. kani, kom. cans, keltiber.
CanTom, got. hunda (krimgot. sada iz iranskog), sleng!. stsas. hund, stvnj.
hunt (german. *hundam, engl. hundred, stsas. hunderod, nizoz. honderd, nj.
hundert imaju po germ. *raip- ''broj, brojiti"), lit. imtas, !atv. simts,
toh. A kiint, B kante.
le. *Japtom "sto" izvedenica je (oblik je nastao preko *dhptom} od
*dehp "deset" (v.).
U indoevropeistici su u XIX. po avestijskom i latinskom broju
satam i ccntwn odabrani nazivi za dvije grupe indoevorpskih jezika, satem i
kentum U satemskim jezicima ie. i<, g, gh daju foneme tipa s, z, , itd., a
u kenlumskima fonemc tipa k (v. tablice na str. 57). Ta podjela nije toliko
vana koliko se da jest. U nekim satemskim jezicima ima i kcntum-
skih odraza (npr. i u praslavcnskom), i u nekim kentumskim jezicima ima
satemskih osobina.
sto5, gen. stoga
d psi. *stogD, gen. *stoga: csl. stogD, bug., mak. stog, sin. stog, gen. stoga,
stoh, glu. stoh, dlu. stog, p. stog, gcn. stogu, r. stog, gcn. stoga, uk.r.
stih, gen. stohu, bjr. stoh.
Izvedenica je stoac, gen. ( *stokh). Usp. i stoer/stoer ( *stO-
zc_n): stog se slae oko stoera. stoer u vojnoj je terminologiji za-
!1'1Jena za tab (a to j e iz nj. StCtb, gdje je osnovno
'palica, tap" - v. u stabar}.
Najvjerojatnije je *stogD od ie. *stog-o-s, korijena *(s)tcg- "palica,
stap": arm. t'akn, gen. t'akan "toljaga", Jat. tignum 'greda" ( *teg-no-m; Jat. >
roman.: prov. tcnh "greda", kata!. ten;' "grana"), stisl. stjaki ''kolac, stup'',
st_vnj. stchho "toljaga, tap, kolac", stckko isto (s ekspresivnom geminacijom),
nJ. "batina, palica, tap'', stcngl. sticca, engl. stick "tap, palica, prut,
batma, kolac; dralo" (usp. stik), to je od germ. *stikkan-, stisl. stakkr "stog,
Plast", engl. stack "stog, plast, kamara; hrpa. gomila" (iz toga, u
586
terminologiji u engleskom, u stek), to je germ. *stakkaz (ie.
*stog-o-s, kao i psi.), lit. stfigaras, stegerjs "duga stabljika", !atv. stega .,
"dug tap", stega . "muko spolovilo" itd.
stol, gcn. stola
Od psi. *stolb: stsl. stolz, "stolac", bug. stol "stolac, prijestolje, fotelja",
mak. stol, sin. stol, gen. stola "stolac", stw, gen. stolu "stol", stol isto,
lu. stol "stolac, prijestolje, stol", p. stol, gen. stolu "stol", r. stol, gen. stola
"stol", ukr. stil, gen. stola, bjr. stol.
Usp. stolac, gen. stolca, te stolica (dalje npr. glagol
sto/Ovali itd.
To je prijevojni stupanj o prema glagolu *stblati, *steljQ (v. u postelja).
Po drugom to je ie. *sta- od *sta- "stajati" - tada se uspo-
rcduje s lit. stalas "stol", prus. stalis isto itd.
stradati, stradam
Od psi. *stradati "trpjeti od gladi": stsl. stradati, stradQ "trpjeti, patiti",
mak. strada "stradali, paliti", sin. stradati, stradam "gladovati", stradati
"trpjeti, patiti", r. strada!' isto itd.
se izvodi od istog ie. *stera- "biti koje je npr. u *straxz,
(v.); dakle najvjerojatnije *stro-d- (kao *straxb < *stro-so-s), prijcvojni
stupanj o prema *stre- < st. *stre,\:.-.
strah, gen. straha
Od psi. *straxz,: stsl. straxz,, bug. strax, mak. strav, sin. strfih, gen. stra-
hil/strfiha, strach, glU. trach, dlU. tach, polap. stroch, r. strax, ukr.
strax, gen. straxu
Usp. *straiti (straiti), *strabm0h) (straan), *strailo (strailo, usp.
straidlo itd.); strava (i strava; usp. onda dalje stravi/i, prestraviti)
jest od *straha.
Prvotno je *stran bilo - uostalom, i kae se
se od straha - , usp. lit. stregti, stregiu se, ukrutiti se, zalediti
se", !atv. stregele "ledenica".
Praslavenska je od ie. *stra-so-s, gdje je *stra- od starijeg *strex-.
- Usp. iran. *strli-ka- "strah" (npr. u ugnan ruan. xoj, f:: uj; *us-
-straya-ka- u jazgulam. ,Yoayek "koji se boji; strah").
lndoevropski je korijen *stera- (st. *sterx-) se":
' lvrd, estok, tvrdoglav; jak" (usp. stcrco), Jat. consterno "poplaim,
straim; pobunim, uzrujam'' (usp. konsterniran, konsternacija), kimr. trin "b!t-
ka" ( *strenii), stengl. strecc(e)an, engl. stretch protegnuti",
strekka, srnizoz. strecken, stvnj nj. strecken (germ. *strakkjan) itd. (Iz nJ.
Strecke "dio puta, udaljenost; pruga" jest u nas razgovorno treka), -
iran. *straja- "smrznuli se" (ugnan. :ici-, jazgulam. ay-), *strli-ka- "strah
(ugnan ruan bartang. xoj, :fo11.
Isti je korijen u psi. *stradati (stradati), *strastb (strast),
stiati, pa itd.
strana
Od psi. *storna: stsl. strana, bug. strana, mak. strana, sin. strana,
strana, l u. strona. polap. starna, p. strona, r. storona, ukr. storomi, bJf
stara mi.
Sastavljeno od *stor-na, gdje je *stor- isto kao u *prostora (prostor);
usp. *prost crti (sisi. prost reti, prostbr{), h. prostrijeti, prost sin. pro
587
prostrem, prostflti, glu. dlu. pesffeS, rus. pro-
stril itd.).
Indoevropski je korijen *ster- "rairiti, proiriti, prostrijeti": stind. strnfiti,
stm6ti "razlijee se", strta}J (indoarij.: prakrt. thaya- "rairen", hind. !hara
rr{. "terasa" itd.), ''razastrt", prastara}J "to je prosuto, prostrto; trava
za sjedenje; ravna povrina; kamen, stijena" ( *pro-stor-o-s, kao psi. *pro-
ston; indoarij.: sindhi patharu gudarat. pathro "slama ostala na
polju", sinhal. pat ara "neto to je proireno, raireno" itd.), kamir. pathur
"'12ravnata povrina, goli pod" (arij. *prastaras), stornjmi "raspem, pro-
strem", alb. shtrinj "razastrti" ( *strn-jO}, Jat. stern6 "raspem, prostrem, rai-
rim" (stemere "sipati" > roman.: rum. asterne, sardin. logudor. isterrere, fur-
lan. styerni, stfr. estcrnir, valon. styern/, jufr. esterni, stport. estrer), stir.
sernim "proirim", srir. srath "obala, dolina", kimr. sarn "sloj", srnnj.
stvnj. stirna, nj. Stirn isto {germ. *sternjli).
Praslavenskom participu *prostrbfb odgovara stind. prastrtal; "prostrt" (u
pali patthafa-, prakrt. pattha(la-, sinhal. pata/a, patufa), av. frastarata- "na-
sut" - usp. stind. strtaJ:i "rasut", stratos, lat. stratus "prostrt" (stratum
sr. "sloj, naslaga", '1eite" > roman.: rum. strat "postelja", sttal. strato isto,
prov. estrat, p port. estrado "visok poloaj"; usp. npr. stratum, stratifikacija,
stratosfera, stratokumulus itd.; p. fr. estrade, iz toga je estrada}.
straa
Od psi. *stora: stsl. straa, bug. straa, mak. straa, sin. straa, glu.
stroa, dlu. stroa, p. sirota, r. storoa, ukr. storoa, bjr. staroa.
Od psl. *storb "straar": stsl. sfrab, bug. stra, p. str6t, r. st6ro itd.
Dalje straar, gen. straara, od toga straariti.
Polazni je glagol *stcrgti, *sterg9: stsl. streti, streg9, sln. stfici,
strehu, p. r. steregu itd.
se s lit. sargas "straar", sarga "straa", sergeti
To je ic. st. *sefHr }- "(budno) av. haraiti, haurvaiti "pazi,
panju", heros "junak" {iz toga heroj, gen. heroja), lat. seruii "pazim,
vam, motrim" (serviire "paziti" > roman.: rum. sarba "slaviti praznik", tal.
serbare, sardin. Jogudor. servare "paziti", prov kata!., slp. servar; Jat. seruus
"rob" > arum. $erb, tal. servo, retorom. engadin. scrv, furlan. sierf, fr. serf,
prov. ser, p. siervo, port. servo; usp. servilan; iz fr . scrvice jest servis), lit.
sergti sargU.s "budan, oprezan, paljiv", prus. absergisnan ak. "obra-
na, zatita".
Ie. *sefHrl- (navjcrojatnije *sc:<r- ) jest od nostr. *ehfa "bdjeti", od
su jo afraz. *hr ' 'bdjeti" (scm. *hr: arap. shr; degu ser- "vidjeti"),
*[.kr11-''bdjeti" (fin. heriiii- ''buditi se' ', est. erii-ttii- ''buditi" - moe biti
i alt. *Sefa- ''bdjeti; _robuditi se; primijetiti" (turk. *Sefa-
stujg azerb t. sez-; mong. scre-/*seri-: srmong. sere- "sumnja-
b
h , sere- itd. ; tung. *sari-: nanaj. ''buditi'', everikij. siiri- "pro-
ud1h se"; korej. sjri-, sari- ''brinuti se").
Ako je u oblicima sa st- zaista nasljedak indoevropskog stanja (a ne neko
t), mislim da bi se moglo pomiljati na
cehfa (> ie. stc[xlr-).
streha
Od psi. *str<!xa: stsl. strexa, bug. strjaxa, mak. strca, sin.
stfecha, strecha, glu. dl u. (s)tsecha, p. strzecha, r. stre,:.:a, ukr.
strb::a, bjr. strexa.
588
Sadri najvjerojatnije ie. *stroi-sli, gdje je *stroi- isto kao u
*strojb, sfrojifi (v. stroj): krov je prvotno bio spleten, strojen.
stric, gen. strica
Od psi. *stryjbCb: stsl. stryich, sln. stric, gen. strica, dijal. strijec, strfc,
strico, stp. strycz - to je, kao i *stryjbh stryka, striko,
mak. striko, hrv. striko, dijal. stryk, slovin. strik, str. stryka itd.}, izvedeno
od *stryjb: stsl. stryi, p. stryj, kaup. strij, str. stryi, stni, stroi, ukr. stryj. -
Usp. to *stryjb u hrvatskom imenu Strieslaus (1235, *Stryjbslairi,}.
Praslavenska za brata *stryjb od ie.
*petr-ujo-s/*patr-uwjo-s/*patr-uwo-s (starije )Jlftruwjos), od su jo
!at. patruus, stengl. fcedera, stvnj. fetiro, fatirro, fatureo {germ
U slavenskom nije ie. *pater (starije *pljfer-) "otac" (gen.
*patres, *patros): stind. pilar-(> indoarij.: pali pita, prakrt. rom. (azij.),
sindhi, pandabi, hind. piu, lcndi peo, orija piara, stgudarat. piya, stsinhal. pita,
sinhal. piya), prasun yli, av. pilar-, pis, perz. pedar, tad. padar, putu
plar, ruan. itd., arm hair, pater (usp. patria "porijeklo, rod; narod,
pleme", to je u patrijarh Jat. pater (pater, patre > roman.:
tal. padre, sttoskan. pate, fr. pere, prov. paire, katal. pare, p., port.padre; od
patcr jest patrius roditeljski; rodni", a . patria, to poi-
"otadbina, domovina", usp. intern. patriotizam "rodoljublje,
domoljublje"; patronus "gospodar, zatitnik, branitelj" > roman. : tal. padrone,
mlet. paron, furlan. paron, sardin. logudor. padronu, retorom. engadin. padrun,
prov. pairon, kata!. parro, p. padron, port. padrfio - usp. patronJ:_atr6n, gen.
patrona "pokrovitelj"; proprius "osobit, svoj, vlastit" jest od prop(a)trios),
osk. patir, umbr. --pater, stir. athir, gen. athar ( *patros), got. fadar, stisl.
sleng!. fceder, engl. ather, stfriz. feder, stsas. fadar, stnizoz. fader, stvnj. fater,
nj. Vater (germ toh. A plicar, B pacer. .
Jasno j e da je u *pater -ter sufiks (kao u *mater, dhughater, v. mati,
a prvi je dio iz (papa, mama, tata, dada .. .).
st riem
Od psi. *str[gti, *strigg: stsl. striti, strigQ, bug. striga, mak. strie, sin.
striiem, stfici, stihu, p. r. strigu itd.
Imperfektiv strfzati, strfzam/strfem. Usp. i striga, triga "stonoga".
Psi. *str[g- jest od ie. *streig-.
Polazno j e ie. *streig-: Jat. stringo "nategnem, napnem, stisnem, striem
(stringere > roman.: rum. stringe, veljot. strengar, tal. stringere, sardin .. logu-
dor. istringere, retorom. engadin. straundscher, furlan. strendzi, fr.
prov. estrenher, kata!. estrenyer, p. estremr), strictus "stegnu!, napet, _
(> roman.: rum. strimt, sttal., jutal. strinto, tal. strctto, sardm. logudor . 1strJJJ
tu, retorom. engadin., ru:Ian. stret, !adin. str<:nt, r:: pr.ov.,
p. estrecho, port. estre1to; po latinskom Je nacmJeno striktan,
got. striks "traka", stengl. strican "izravnati, izgladiti, udariti", engl. strike
engl: strike, traj_k), strijken;, strih!wn.: ;}:
stre1che11 "brtsalt, mazati, pruzali , Stnck uze. konopac {iz toga Je str
prus. strig/i . badalj". V
le. *strei-g- jest od *ster-j- (osnova II: strei-), od *ster- "rairiti".
strana.
strij ela , _
Od psi. *stre/a: stsl. stre/a, mak. strela, sin. strela, stfela, r. strehi itd.
589
Usporednice su Jit. strela, !atv. strela te germ. *strelo (stengl. strcel,
stsas. strlila, srniz. strael, strfile, stvnj. stra!a, strfile "strijela, grom", nj.
Strah! "zraka"). (Iz langobardskog *stral je tal. strafo.)
To je od indoevropskog *stre-Ili, sa *stre- < *stre-<-, to je osnova U za
*sterx- > *stera- "pruga, traka" (za to v. jo npr. u strugati).
strm, a, o
Od psl. *strbrm{jb}. stsl. sfrhrm, mak. strm, sln. stfm, stfma, strmf,
r. dijal. stremyj (i ' 'hitar, okretan, ustar").
Psi. *strhmem{jb}. bug. stnmen, mak. strmen, h. stfmen (i dalje strm&
nit), r. dijal. stremnt) itd.
Glagol *strbmeti: sin. "uzvisiti se; diviti se, se", sfrmeti
'biti visok", strimef isto, p: "viriti, strati", r. stremi!' "usmjerava-
ti", stremit'sja "teiti, udjeti" (iz toga stremim). - Usp. i stfmac,
stfmen, strmina; strmoglfwiti (se), strmoglavce.
U psi. *strbm- jest ie. *str-m-. Korijen je ''biti
(za nj v. u strah i dr.).
strog, a, o
Od psi. *stroga{jb} bug. , mak. strog, sin. strog, strohf ("kratak, saet;
strog"), r. strogij itd.
Po jednom povezane sa *storb, *stcrgti (v. straa): psi.
*stroga bilo bi od *stro-g-, a *stro- prijevojni stupanj o od starijeg *strex-
( *sterx- za *storx- > *stor- u *storb itd.).
Po drugom *stroga jest od ie. strog- kao to su to i
norv. strak(k) "napet, prav", srnnj. stra(c)k lit. stregti, stregiu
"stvrdnuti se"; usp. stnord. strangr "j ak'', (st)engl. strong, friz. strang isto
{germ *straIJyaz < *strongos), stnord. strengr, stengl. streng, engl. string
"vrpca, traka, struna, niz" ( *straIJyiz < *strongis; iz engleskog j e string,
npr. u nazivlju), s nazalnim infiksom.
le. *storg- jest u got. *starks "jak, (u imenu Starcedius, to je la-
tinski zapis za *Starkai}>eis), stnord. sterkr, v. stark, dan. sterk, stengl. stearc,
engl. stark "krut , jak, krepak'', stfriz. sterk, stsas. stark, nizoz. sterk,
nj. stark "jak, {germ *starkaz < *storgos).
Polazno je ie. *sterg-, od korijena *(s}tcr- krut", za koji v.
npr. u strah.
stroj, gen. stroja
Iz stroj, to je iz psi. *stro)b: stsl. stroi "imanje", sin. stroj "stroj,
ustroj", stroj, r. stroj
Usp. *strojiti: stsl. stroiti, stroj(!, bug. stroja, h. strojiti, strojim "graditi",
"rezati, kastrirati", sln. strojiti, strojim "rezati'', strojiti "zgotav-
lJatt" itd.
Po ruskom je ilstroj, ustrojstvo, dalje ustrojiti, ustrojavati.
Sadri ie. *stroi-, usp. av. urvaro strnya- "ianje biljaka", !atv. straja
pregradak u staji, napunjen slamom". Ovamo Jat. strui5 "slaem, sklapam;
Zidam, gradim; redam" (construi5 "zgrnem; sagradim", constriictio "sklop",
USp. konstruirati, konstrUkcija}, to ima *stroi-; infinitiv struere jest od
Usp. dalje bret. streuein "sipati", gol. strnujan, stisl. stra (< *strey-
Ja), stengl. streowian, stsas. stroian, srnizoz. stroicn, strouwen, stvnj. strewen,
nj. streuen isto (germ *straujan).
11111111
1111. 1 f
'Ili I
11U f1.
'I,
590
To je od ie. *ster-w- ( *streu-, to je osnova II), od korijena *stcr-,
za koji v. u strana.
strop, gen. stropa
Od psi. *strop'b, gen. *stropa: stsl. stropb, bug., mak. strop, sin. strop,
gen. stropa, p. strop, r. strop, ukr. strip, bjr. strop.
Vjerojatno od starijeg *sropb, to je od ie. *Rra-po-s, usp. stir. cr6
"ograda" ( *Rra-po-), stisl. hr6f "paluba", stengl. hr6f, engl. roof "krov", ni-
zoz. roef (germ. *hrofaz < *Rra-po- s).
Polazno je ie. *Rrli.fXT ( *Rr6po-?) "krov".
stfati. stri
- Od psi. bug. sin.
dlu. starca itd.
Usp. hrv. stfiti, sin. ("ubosti"), ukr. itd.
Od *stork-, koje je opisno.
V. srh,
strugati, strfiem
Od psi. *strugfiti, *str(JQ: sin. str(Jgati, strUcm, strouhati, strUhaf,
p. glu. dlu. tugas, r. strugftt' itd.
Usp. *stngfiti, *strilQ: stsl. stngati, struQ, bug. stnga, sin.
stfgati, stfgam, r. strogftt', struu itd. - Ovamo strgati, strgam (s anal ogij-
skim prezentom), dalje stignuti. - Usp. i strilg.
Indoevropski je korijen *streug-: stre(Jgomai "iscrpljen sam, 1sc1Je-
stisl. striUka "gladiti", stfriz. strok ''blanja, struga", latv. strilgains "tra-
kast" (*straga "traka").
le. *streug- jest od *strcu-, to je od korijena *ster- "traka, pruga".
struja
Od psi. *struja: stsl. struja, bug. struja, mak. struja, sin. struja, str. struja,
r. struja.
Od ie. *srou-ja, usp. lit. srauja "tok, struja", latv. strauja isto, lit. sraujas
''brz", latv. strauj, strauja isto.
Usp. *struga (stsl. struga ''brod", usp. mak. Struga), *strumy, gen. strumene
strumen, p. strumicn
Psi. *obstn.Vb/*obstnvo jest u stsl. ostroVb, h. ostrvo (danas uglavnom
ranije je postojala i zapadnije, usp. rod imena Lastovo: to bi
bilo od *Lastovo ostrvo), st. ostrv, ostrov, r. ostrov itd. - tvorbeno je isto
kao *obtoh > otok
Usp. glagol strujati, struji (*strujati). .
Indoevropski je korijen *sreu- stind. srftvati (indoarij.: palt
savati, prakrt. savai; sinhal. ovanava "ulijevati"), srnval; "tijek", kamir. sra-
wun, srawun "kapati, cijediti se" ( *srav-a- ), av. raoSaiti
sr. "rijeka", strujim", rheiJ.ma sr. strujanje '
( *sreu-tnIJ', iz toga je reuma), stir. sruaimm sr. "rijeka", stnord. straumr
"struja", norv.straum, v. stroin, dan. strem,
stfriz. stram, stsas. strom, nizoz. stroom, stvnj. stroum, 11jem. Sirom
(germ. *straumaz < *srou-mo-s), Jit. sraveti strailjas ''brzotekuCI '
srava "struja'', !atv. strawna isto. .
Ie. *srcu- jest osnova II od *serw-, to je nastalo proirenjem -w-.
*ser- stind. sarati "brza, hita" (indoarij.: pali sarati 'ide, tece
prakrt. sarai' "giba se", nepal. sarnu "gibati se", hind. sama "gibati se, napre-
591
dovati" itd.), rhoomai "brzam, hitam" ( *sro-jo), Jat. serum "surutka"
(serum > makedorum. $ar, ta!. siero, furlan. sir, stp. sicro; *sorum > sardin.
!oguclor. soru, p. suero, port. soro; iz latinskog je alb. gjize "sir"
( *ser-dja), stir. sirid "trai" ( *scrlti) itd. - Ovamo i imena kao npr. ime rije-
ke ili u Panoniji Sirmium, iz je (kroz latinski/romanski)
hrv. Srij&n, Srem.
Indevropsko *ser- nastalo je od nostr. *ar11 to je dalo jo
ura!. "potok, jezero", drav. *ca[- "sok", ?altaj. *saf ' 'blato".
usporednica jest sinokavk. *Or11 struja, jezero":
sinotib. *ur sjevkavk. *or11 "jezero, rijeka".
struk
"stabljika s korijenom" (usp. gen. "stas".
Od psi. *struJa,/*strQh: bug. struk "stabljika", mak. struk isto, sin. strok,
gen. str6ka "mahlll1a; klip", struk '1juska; p. sfr<tk "mahuna, ljuska",
ukr. struk, gen. struka "glavica bjr. struk, gen. struka ''bob, mahuna".
Usp. *struka u stri1ka "vrsta, posao" te "nit; gruba traka; niz" i sl.
- Od toga dalje gen. ,
Zbog -struk u dvostruk, trostruk itd. pomilja se na *struJa, "nabor; po-
krivalo s nabranom povrinom" (kao *sQgubi,, *trogub'b) pa bi
"mahuna", "zadebljanje" bila sekundarna. Prvotno bi bilo
"neto izbijeno, nabor", pa bi *strul...'D bilo od *srou-k-, od *srou-, od korije-
na *sreu- (v. struja). Oblici s nazalnim Q jesu sekundarni. - Za zna-
veze usp. r. dijal. struj "snijeni nanos s valovitom povrinom".
strfuia
Od psi. *stnma: stsl. str1.n1a "ila, struna", bug. strilna "struna", mak. stru-
na, sin. strt1na, sfrLma isto, glu. tr1.n1a "tetiva", dlu. funa "ila", p.
str1.n1a "struna", r., ukr. stnma.
Pridjev *strunbn'b (striin, od toga
Od ie. *strou-, to je od *str-eu-, od korijena *ster-, za nj. v. u strana.
strv gen. stfvi
Od psi. *sfhTVb, gen. *stMvi: bug. stnv, sin. stfv, gen. strvi, p. scierw,
resi. SlbrVb itd. - Psi. *stbTVa: r. sterva, bjr. scerva.
se s glagolom *stbrbnpti: r. sterbnut' se, odumirati". -
Usp. stsl. strabiti, ustrabiti "ozdraviti", h. os/rabiti p.
"potkrijef.iti". Usp. i stsl. stnbl'b jak".
. Psi. stbrb-, *storb- srodno je s sferphos koa na
z(1votinje", steroos "nepokretan, (usp. stereo), srir. ussarb . "smrt"
*ud-sterbh-a), stengl. teorfan "umrijeti" ( "postati engl.
"skapavati od gladi", gladovati; trpjeti", stfriz. sterva "umrijeti", stsas.
sterban, nizoz. sterven, stvnj. sterban, nj. stcrben.
Po drugom to je od indoevropskoga korijena *(sJter- "gnojni-
ca, izmet": av. star- "oskvrniti se, grijeiti", stperz. strav- isto,
:!_rm. ror "neto t11arax "gnoj", Jat. stercus, gen. stercoris
. izmet" (stercus > roman.: arum. $ferc, tal. sterco, port. csterco), bret. strofil<
norv. dijal. stor sr. "gnjiljenje", stora "gnjiti'', lit. "prljati", terle
izmet", latv. stcrdet "sahnuti, gnjiti".
To ie. *(sJter- poteklo je od nostr. "gnoj": afraz. "vlaan; iz-
(arap.1rJ "navlaiti se (o zemlji), sokotri tir.hi "vlaan"; volamo ija
lZmet"), alt. "gnjiti" (turk. "gnjiti": uzb. turk-
592
men. azerb. t. <;i.irii-, mong.: dagur. 'blato,
prljavtina"; tung.: evenkij. "smrdjeti"; korej. "gnjiti, smrdjeti").
stuba
Mn. stiJbc. - Od psi. *stblba: esl. stibba, bug. stblba, mak. stolba, sin.
st6lba. - Psi. *stbibb "stup": bug. stblb, stlbb, mak. stolb, h. stDb, sin. st6/b,
r. stolb, gen. sto/M, ukr. stovb, bjr. stoiib.
Usp. *stblp11: stsl. stlbpb, bug. st11/p
1
mak. sto/p, h. stOp, gcn. stiJpa, sin.
st6Jp, st!Llp, s!Llp, s/oup, stlp, glu. stolp, dlu. slup, polap. staup,
p. slup, r. stolp, gen. sto/pa, ukr. stovp, bjr. stoiip.
le. *st/b-/*stjp-: stisl. stolpi m. "stup, kolona", lit. stulbas "stup", !atv.
stulbs "goljenica"; Iit. stulpas "stup".
To je indoevropski korijen *ste!- "postaviti" (v. postelja) proiren su-
fiksalnim -b-/-p-.
studen, studena, o
oblik stiJdenI (i za naziv mjeseca). - Od pridjeva
stiiden ., gen. stiideni, studenac, gen. studenca.
Pridjev *studenb{jb) (stsl. studcn11, studcnf, r. studiinyj itd.) nacmJen je
od *studb/*studa/*studb "studen, stsl. studb, bug., mak. stud,
hrv. stad m., stOd ., gen. studi, sin. st(Jd ("odvratnost"), stud ("stid"),
r. dijal. stUda ., stud' .
Od toga glagol *studdi (mak. studi, hrv. stUdjcti, stUdi'J, *studfti (hrv. st{r
diti, sin. stUditi se "gaditi se'', studiti "hladiti", r. studit' isto itd.).
Psi. *stud- jest od ie. *stoud-, od korijena *steua- "stisnuti se"
*stau-, *stau-, *sW- itd.): stind. ghrta-staval; ak. nm. "mast; kaplja", s!Uka .,
stukaf:i m. "pahuljica", stokfll; m. "kaplja" (> indoarij.: pali thoka- sr. "sitnica;
pridjev malen, neznatan", prakrt. tho(g)a- "malen", stgudarat. tho1;a "po-
stupno"), stfphO "stiskati se, gusnuti se", stfph6s gust, krut, tvrd",
stfks "mrnja" "ledena studen", i Stfks, gen. Styg6s "rijeka u pod-
zemlju drugog svijeta"), stygeo "mrzjeti" (za usp. mrzjeti).
Indoevropski se oblici od starijeg *steuy-/*styex- (>
*stfi- + w, j > *stau-, *stai-).
V. stid.
stupiti, stGoi
Od psi. *st9piti: stsl. st9piti, mak. stapi, sin. st9piti, stoupiti, r. stupit' itd.
Psi. *st9pati: h. stiJpati, sin. st9pati, stoupati, r. stupat' itd. .
Usp. psi. *st9pem: bug. sfbpen, h. stOpanj, gen. stilpnja, sin. st6penJ. c.
stupen, r. stupefJ itd.
Psi. *st9p- isti je korijen kao u *stopa (v. u stepenica), sa sekundarnorn
nazalizacijom.
subota
Od psl. *SQbota, od su jo stsl. sQbota, bug. s:bbota, mak. sa-
bota, sin. sobota, r., ukr., bjr. sub6ta. Ud
*sQbota je u doba iz Jat. sambata sr. mn. t.
sambatum) ili iz sambata mn. (jd. *sambatorr, usp. cakon. samba, otran
samba). Iz takva je oblika jo stvnj. san:ba3tagv (nj. Samstag). ,_,,,_
Oblik s -mb- nastao JC od Jat. sabbata sr. mn. {jd. sabbatwn > ta!. sabvc_
to), sflbbata, iz su onda slavenski oblici sa so-: stsl. sobota, c .
lu., p. sobota, polap. siibiJta. . .
Mnoinski oblik srednjeg roda je kao enski rod i pod utJecaJerl'l
593
tfjes dominica 'boji dan; nedjelja" (pa je od toga *sabbata nastalo
inan. sabada, istroroman. Bale saba, Pula sabita, Milje $abida, ladin. sonda,
furlan. sabide). (Lat. dominica "nedjelja" > roman.: rum. duminecii, tal. dome-
nica. sard. log. domfnica, retorom. engad. dwnenga, furl. domenie-, usp. posu-
ir. domnach, bask. domeka; od *diominica: fr. dimanche. prov. dimenguc,
kat. diumengc, p. domingo). - Lat. sabbatwn > tal. sabato, sard. log. sapt1du,
prov., kata!. dissapte, p., veljot. sab(e)da, s<1-
bidc; sambatwn > rum. sam/Jata, stfr. sambed1, fr. samedi (od sambat1 (d1cs),
s promjenom po stfr. seme "sedmi" < !at. septimus), retorom. engadin. samda.
i latinska potekle su iz aramejske abbatta ili iz hebrejske
abba1 "dan odmora, praznik" (to je od "odmor"). (U Jzraelu je nera-
dan dan subota, sabat.)
sfih, sUha, o
Od psi. *sW.'D, *suxa, *sux:o, odr. *suXbjb: stsl. su\b, bug. sux, mak. suv,
sin. sUh, sUha, suchf, glu. suchi, dlu. suchy, polap. siiuche, p. suchy,
r. sux6j (su'<, suYa, stixo), ukr. su'<f j, bjr. suxi
To je od ie. *saus-o-s "suh". Izravne su usporednice u baltijskom - Iit.
sa(Jsas, !atv. sauss, prus. saussai - i germanskom - stengl. sear "suh", engl.
st. sere, srnnj. sor, nizoz. zoor isto (germ. *sauraz). - Usp. lit. sa(Jsti "osuiti
se", sa(Jsinti "suiti" itd.
Indoevropsk.i prijevojni stupanj *sus- jest u *SbxnQti, od je
sahnuti (se) (usp. usahnuti, presithnuti, usaha.o. presahao itd.).
le. *saus-, *sus- "suh" dale je jo stind. st1$yati "sui se, sahne, vene"
( *sus-je-ti; s asimilacijom S-$ > S-$; indoarij.: pali sussati "sui se", prakrt.
sussai; bengal. "suiti se" itd.), So$a/:I m. 'isuivanje; ljeto" (> pali,
prakrt. sosa- "suenje", orija sosa marathi sos "elja" itd.), SLJ$hl;
"suh" (> pali sukkha-, prakrt. sukk(h)t1-, rom. (evrop.) uko, nepal. suko, ben-
gaL sukha, hind. sakha, sinhal. siku, sihu itd.), SO$anam "suenje; sua"
( *saus-eno--; indoarij.: pali sosana-, prakrt. sosai:m-, asam. xohani "suenje;
sisanje"), dameli uki "suh", kamir. hokhu isto (arij. suskas), av. haos- "pre-
sahnuti", huka- "suh", oset. xus, xwysk' "suh" (i iron. sDsiin, digor. sosiin na-
ziv za ljetni mjesec, otprilike odgovara srpnju - iran. *sauana-),
oset. suxii "suh" {jedna od skitske-evropskih izoglosa, s odrazom
za iranski), hom ailos, at. h,10os ''suh" (sausar6s iz pelazgijskog?), alb.
(
thaj, geg. thanj "suiti, osuiti, isuiti" ( *saus-n-jo), Jat. sudus "suh, vedar"
*sus-do-), sii.dwn "vedrina, suho ivedro vrijeme", sOdare "znojiti se" (>
roman.: tal. sudare, retorom. engad. siier, furl. sua, fr. suer, prov. suzar, katal.
suhar, p. sudar, port. suar), siJdor "znoj; velik napor" (> roman.: rum. sudoa-
re, veljot. sudaur, tal. sudore, retorom. engad. siiur, ladin. soi(Js, fr. sueur,
Prov. suzor, kata!. suhor, p. sudor, port. suor).
sujeta
* lz ruskog (sueta) ili iz crkvenoslavenskog, gdje je nacmJeno od pridjeva
sujb "prazan, tat": stsl., str. sui. to se usporedi
1
Sprazn0st, tatina.
Sufiks -eta zapravo je psi. -ota, iza j.
?d imenice glagol (preuzet je iz ruskog) osujetiti,
osu;elim - je i "praznovjerje".
Pridjev *sujb nastao je od ie. 'Kou-jo-, s korijenom *Reu- "upalj" -
dalje o njemu v. u upalj.
594
sllkno
Od psl. *sukbn0, gen. *sukbna: stsl. sukno, bug. sUkno, mak. sukno, sin.
suknO, lu., p. sukno, polap. sfwkn0, r. sukn6, ukr. sukn6, bjr. sukn6.
Usp. *sukbnja: hrv. siiknja, sin. saknja, sukne, r. sUknja itd.
Polazan je glagol *sukiiti: bug. silkam, mak. h. sUkati, sin.
stikati, sUkam, soukati, r. sukat' itd. - Usp. *Sbkiifi: skali, sku, str. Sbkati
Sbku. r. skat '. sku. '
To je od ie. *scuk- "sukati, svijati", usp. ?Jat. sucula "motovilo", lit. sW..1i
sukiJ "sukati", !atv. sukt isto. '
Polazno je ie. *scu- "svijati": stind. suvati "pomakne se, giba se", av. hav-
se", stir. sft(a)id svija" { *sow-eje-ti), het. uwai- "gurati"; to
je i u *ujb '1ijev" (hrv. st. uJ).
sunce
Od psi. *SD111bce: stsl. shl1bCe, bug. sli.nce. mak. soncc, sin. sonce, s/un-
ce, slnce, glu. s/6nco, dlu. sAynco, p. s/once, r. s6lnoe, ukr bjr. s6ncc.
Umanjenica od *SD111b (kao *Sbrdhce : *Sbrdb, v. srce), usp. stsl. besibl1bm
hrv. dijal. na oposun "po suncu" ( *po-SDlm) te stJton "sum-
rak" ( "zaton sunca"; od *switon < *SDl11bnbtonc). - To je od ie. *sul-ni-
(s -ni- kao u *og/1b < *og-ni-?).
lndoevropsko *sliwel-/*swel-/*sfJJ- i sl. "sunce" dalo je luv. si(h)wal-
(st. sexwol-6-), stind. ved. s6var sr., gen. ( *suwel-, *sulos; indoarij.:
pali, prakrt. sara-), suryaJ:i {"sunce, bog sunca"; *sDJijos; ia.: pali surya-,
prakrt. sujja-, lendi suj "sunce", sinhal. sivi "zraka"), suriyaJ:i (> prakrt. saria-,
sinhal. (h}ir;1}, sari . '}me Kunti kao ene", svan:iaraf:i m. ("prostor";
*swolno-), kalaa sari, ina sari, kamir. sir! (arij. *sariyas), paai sur
. "sunce" (arij. *suri), akun si5 . "sunce" (arij. *sauri), av. hvara ("sunce,
svjetlo, nebo"), sogd. ywr, xwr [xar, xorl "sunce", jagnop. xar, xyr, klpcrz.
xor, xwar, hom. at. Mlios, dor. aelios, Mlios, kret. awelios (*siiwel.
*sawol, *sao/), Jat. sol (s61, role > roman.: rum soare, vcljot. saul, ta!., sar-
din. sole, stprov. sol, katal., p., port. sol), kimr. haul, stkorn. heuul, bret. hcol
( *sliwel-), gol. sauil sr. ( *sowila-}, stisl. s61 . ( *s0wulli), lit. sftule, \at v. saule,
'jatv.' sala ( *sliwefjli). - Od osnove na -en-: avest. xval)g gen. (*swens),
got. sunno ., stcngl. sunna, engl. swi, stfriz. sunne, stsas. sunna, srnizoz. so11J1e,
nizoz. zon, stvnj. swmo,sunna, nj. Sonne-, -7 "juan": slisl. sudr "jug",
stengl. sup (iz loga je dalje fr. sud i dalje f.. sur, port. su/), engl.
south, nizoz. suid (nj. Siid iz - germ. sunJ>-. ..
Indoevropski je korijen potekao od nostr. *Ja[q}JU "svijetliti, blistati", koJ
1
je dao jo afraz. *JAql- "danje svjetlo; svijetao, proziran" (sem. *sbl: arap.
bl berb. *-zNi
1
J- "danje svjetlo": kabi\. r1zal, tuareki tahagar.t,
ahel "dan", ze/oj 'sunce"), ura!. *jeLa "svijetliti; danje svjetl?
(saam. N jfini "postati jasnim i nganasan. jale "dan"),
kolim. "sunce", allaj. (turk. ili "svijetliti, blistati :
stlurk. jau- "sjati", jayq, jauq "sunce", sitam "munja").
surov, a, o
Od psi. *suro1'b{jb) "sirov, svje": slsl. surove, bug. sLJ.ro1r, mak. sur0
1
'!
sin. surov, surovj, lu p. surouy, r. sur6vyj, dijal. surovoj, ukr. sur6ir)'J.
bjr. sur61y.
Sadri ic. *sour-, usp. stisl. saurr m "sirova zemlja". Isto *sour- jest i u
imenu grada Syrnkousai mn. (danas Siracusa, na Siciliji).
Vjerojatno proireno od *scufo)- hfei "kii'', h)ret6S
595
"jaka kia, pljusak" ( *suw-ctos), alb. shi "kia" (*sa- ), toh. B swese isto,
?ilir. (u lat. zapisu) Savus (iz toga je, kroz balkanskoromanski, hrv. Sava).
le. *seu(a}- moda JE od starijeg *seH- w- {H)-, usp. het. ehur
Vjerojatno je iz indoevropskog tibbur. *sar/*swar "kiseo":
tib. skyur-ba "kiseo", arh. kin. (1200-800 g. pr. n. c.) swan, stkin. (do oko
600. g. pr. n. e.) sufin, danas kin. sufin "kiseo".
Za *siir- v. sir, sirov.
suveren, a,o
Pridjev "samostalan, nezavisan; vrhovni, vladarski,
Imenica je _suveren, gen. suverena "poglavar, nosilac vrhovne vlasti vladar
gospodar" i sl., usp. i suverenitet te suvereni5st vlast'
vrhovnitvo". '
Pridjev je potekao, kao i u drugim evropskim jezicima, na koncu iz fr.
souverain (u XII. st.), to je od narlat. *supcranus {Usp. souveraiJite, u XII.

Od P?leklo je soprana _(osno"'?o je
nJec1 vla?ar_ ; 1z soprana Jest glazbeni termm sopran), stfr.
soveram, fr . souveram (iz toga tat. sovrano), prov. sabran, p. sabrano.
Polazno je za *superlinus Jat. super "gore, odozgo, nato nad iznad
povrh; preko, osim, izvan; vie nego" itd. - u iz
npr. . siiperlafiv (prema super/atus "pretjeran"), . ili u
s takvim prefiksom, npr. siJpermen (iz engl. superman, to
nacrnJeno prema fr. surhomme, a to prema nj. U bermensch), siJpermarket
engl.), (za velike avione bombardere, po engl.), siJperronuin
itd i samostalno siipcr i sl. - Lat. super > roman.: tat.
(Brescia) s6ver vjetar" i (odraze super potisnuti su
odrazi supra).
_ _je njem':1 je komparativ superior (usp. superi&
ran/supcnoran, supenornost), superlativ suprcmus (iz toga supremus, npr. kao
termin supremum, to je od lat. sr. r.; usp. supremacija, kakva
nJec, kao supremacy, prvo bila upotrijebljena u engleskom, gdje je
njena po supreme, to je preuzelo iz francuskog).
. roda jest suprli, supcrli, to je poslalo prilog "gore, odozgo;
napnJed; preko toga, vie" i prijedlog "vie, nad; prije; preko" (usp. to npr. u
suprap6rta "nadvratnik", siJprarcnlilan "nadbubrean"). - Lat. supra > roman.:
rum. spre, tal. sopra, sard. tog. subra, rctorom. cngad. sur, furl. sare, stfr. seu-
re, fr. sur, prov kat p port. sobre.
. super,_ <?sk. supruis "superis", umbr. super te hyper potekli su od
e_. s-up-e: (11!_ st. *sup-er-? ). (Za hyper usp. hiperbola, hiperfUnkcija,
hit hipermOderan, hiperoksid, hipcrprodUkcija, hiperpr6stor, hiper-
om;a itd.)
ie. *uper, *uperi nad, gore" jesu slind. upftri (indoarij.: pali
_u(v}an! _a van, stgudarat. 11c1ri, marathi var(i}, *uppali >
UJ?pan'.14 _upp1a'!1, (Evr_.) opre, upre, pre, pandap. uppar, hind.
itd.), v_aJgah wan (ariJ. *uparr), kamir. wupar (arij. *uppari), av. upairi,
kiperz. upany, srperz. abar, part. 'br labar}, sogd. pr {par}, arm. j ver, stir. for,
mr. gor-, gwar-, korn. gor-, brct. gour-, gal. uer- keltiber. uer- (ueramos
su " * ) ,
mmus . < _uper emos, got. ufttr, slnord. ylir ( *(Jperi), sleng!. ofer, engl.
Over, stfriz. oVIr, ar, stsas. ob;1r, srnnj. ovcr, stvnj. ubir (*uperi), nj. i.iber.
Dalje v. u visok
'1111[1
596
sU.za
Od psl. *Sblzfi: stsl. slbza, bug. SD/za, mak. so/za, sin. s6lza, slza,
glu. sylza, dlu. sldza, p. Iza, r. sleza, ukr. s/iza, sl'oza.
Od indoevropskoga korijena *se/8- "istjecati": stind. srjati, sarjati "izlijeva
se", srvnj. selken "sputati se (o oblacima)".
Po drugom psl. *slbza od zbirne imenice *sligha,
od ie. *sleigh-, pa se s alb. lot, lode "suza" < *Jegh Vto- <
*(s}leigh-Vto-.
silanj, gen. silnja
I sUanj. - Od *s9bn'b, to je pridjev, s korijenom 9z-, za koji
v. u uzak, ue, vezati.
Usp. dalje suanjstvo/sUanjstvo, zasilnjiti itd.
svaditi (se),
Od *vaditi (st;}: stsl. vaditi "okriviti, tuiti", bug. vadja sin. vaditi
"okriviti", vaditi "koditi", glu. p. "okriviti", r. vadit' "sporiti
se, klevetati", dijal. "obmanjivati'', bjr. "koditi". - U naem jeziku
vaditi (se} "zavaditi (se), omraziti, (se)", u sudstvu "tuiti, obijediti.
osvaditi; optuiti, potvorili".
Usp. svaditi {se), osvaditi, p0svaditi (se}, zavaditi (se}, obaditi, ovaditi,
(se}, (se}, svadljiv (od *svada) itd.
U tome je ie. *wOd-ejc-. Indoevropski je korijen *wed-: stind.
"govori" (> pali vadati, prakrt. vayai), vadayati "govori, ( *w6d-eje-ti;
indoarij.: pali vadeti "svira (na glazbalu)", prakrt. vaei isto, stbengal. biic inf.,
orija ba(h}ibii, gudarat. vavii; sinhal. vayanava), vadaJ:i "govor; zvuk glazbala"
(> pali viida- "govor", prakrL vaya-), stvnj. "prokleti", lit. vadinti
"zvati, zapitati"; usp. *aud- u aude "zvuk, glas, jezik", audfto
govorim" (usp. audio- u iiudiokasCta itd.).
Tu bi se moglo raditi o ie. st. *xeud-/*,ywed- "zvati": od *xeud- jest
*aud-, a od *xwcd- jest *wed-. Usp. a(wJedon "slavuj".
Zbog hom. aue impf. "zvae" i oblika s ie. *awcid- a(w}eido,
at. ajdo "pjevam",a(w,bide, at. ojdc 'f.jevanje pjesma" - iz toga 6da) po-
milja se na to da je korijen *au-/ we- (st. *xeu-/*xwe-; od *xwe- pre-
metanem *weh- *wa-).
svanuti, svane
Od psi. stsl. svbnQfi, svbnQ.
Usp. *svbleti, *svbljQ: stsl. sVbteti, s1/'htQ "svitati".
u tome je ie. .l,ISP. stind. svftnaJ:i ' bijel", svitnyfllJ, svitrfllJ isto (>
sinhal. sita), kamir. h<;t uru "bijel" ( stperz. spi.&ra- isto, srperz.
sipihr "nebo", )at. uitrus "staklo" (od toga fr. 11errc "staklo", a pod utjecajem
latinskog 11tre "staklo; prozor, okno", od toga vitrail, vitrage, 11trinc - iz to-
ga 0traj/vitrfij, vitraa, vitrina), stfriz. hwitt 'bijel", nnj. witt, nizoz. wit isto
(germ. *hwitaz; no moda sekundarno i 7 iJ, lit. vitu "ljeskati se,
treperiti" (usp. psi. *svbleti), visti, vintu "posvjetlati se".
V. si1jet, svitati.
svast ., gen. svfisti
Od psi. *sVbslb "enina sestra" i izvedenice: bug. siiestka, h. swlstika.
sin. svast, sv?st (i "ena mt:eva brata"), p. ("sestra mua ili ene"),
r. dijal. ukr. s1rist', gen. svisty itd.
597
*SVb- jest od *swi-, korijen isti kao u *svojb (v.); sufiks je isti
kao u tast.
V. svat.
svat
Od psi. *sviitb: stsl. svat'b "affinis", bug., mak. svat, sin. svat, svat,
.. svat "otac zeta ili snahe", p. swat, dlu. svat "djever", str. sval'b "otac
ili druga", r. svat "snubok, prosac; otac zeta ili snahe", ukr.
svat isto.
Od toga *svaliti si:. *svatbba (svadba).
U psi. *sviit'b jest ie. *swo-t-, korijena *swe- "svoj". je nego
*xvatati (v.), koje ima isto *swo- t-. Usporedi (w}eJes
( *swe-t-).
gen. svekra
Od psi. *svem "muev otac": stsl. svekrb, bug. svekar, sln. sv9ker,
svckr, sveker, p. st. swiekier, dijal. swiekr, r. svekar, ukr. si1ekor.
Od ie. *swel<r-o-s, pa bi se psl. *svesn, no u slavenskom je
*svem zbog toga to je *svekry . po narodskoj etimologiji po
*kry "krv" (*sve- ide sa *svojb, pa je takav razvoj za jedan od naziva
srodstva jasan, usp. p. krewni
le. dalo je arm. skcsrair, Jat. socer (socer, socera > roman.:
ta!. suocero; dalje izvedeno socrus, socra > roman.: rum. socru, sardin. sogru,
retorom. engad. sor, stfr. sucvre, prov., kata!. sogre, p. ssuegro, port. sogro),
alb. vjerr, got. swaihra, srvnj. swager, nj. Schwager ("urjak").
Sekundarno je ie. *swefuros "svekar, tast" (nastalo po enskom rodu:
*sweha 7 *sweRruos 7 *swe/..W-os): stind. vasuraJ:i (> indoarij.: pali sasu-
ra-, prakrt. sasura-, susura-, nepal. sasuro, hind. sasur, sinhal. suhuru itd.),
akun ipasu "svekar", kamir. hihuru ( *sweJ..W-os), kamir. hahar ( *swefuros),
av. xvasura-, hekyr6s, stved. sver, svrer, sleng!. sweor "svekar;
svojak", stvnj. swehur, nj. Schwiiher "tast", lit. euras (< *seuras).
Naziv za muevu mater jest *svekry, gen. *svekrwe: stsl. svekry, gen.
svckrwe, bug. svekbrva, mak. svekrva, h. svekrva, sin. svfkrv, svfkrva,
svekrov, p. st. swiekra, r. svekrov', dijal. S11ckrf, svekr6va itd. - To je od
ie. *sweRr6s: stind. vafraJ; (> indoarij.: pali prakrt. sasu-,
(evr.) auy, sauy, sasuy, pandabi sass(U}, bengal. sas(U{i}, hind. sfis(a}
itd.), akun ip6s, kati 9u9, phalura prey, ina kamir. has, klpcrz. xva,
xusra, sogd. cywh laxul, horezm. x (iran. *:'<Vasra-), frigij. wekru dat., arm.
skesur, !at. socrus, gen. socras, kimr. chwegr, korn. hweger, stengl. sswe-
ger, stvnj. swigar {germ *sweyra), got. swaihri.5, stisl. svrera {germ *swehran-
< *sweh-ra s h po m. rodu).
Od iste je indoevropske osnove i naziv za urjaka koji je u
svasurfllJ, (indoarij.: prakrt. sasura-, rom. (evrop.) satro, sasro, sastro,
hind. sasur itd.}, srvnj. swager, nj. Schwager (iz toga ogor, a od te je
onda ogorica/Ogorica).
svet, o
Od psi. *sv9ta, sv<;to. odr. *svt;t'bjb: stsl. svt;t'b, bug. svet, sireta,
sveto, mak. svet, sin. svf#ta, svatf, svatf, glu. swjaty, dlu. sivety,
polap. sjQte, r. svjat6j, ukr. svjatfj, bjr. svjaty.
Usp. svetim svetim" osvetiti, posvetiti,
imperfektiv usp. p()sveta. Nadalje, osvetiti se, (se),
'
598
osveta - usp. ko se ne osi,eti, taj se ne posveti: osvet a je sveta dunost.
Najblie su usporednice u baltijskom - lit. frentas, prus. swenta- - i
u iranskom - av. spanta- "svet" (usp. npr. u skitskom *spanta, *sfand, *fsand,
moda u oset. iivziindiig, epitet boga Alardyja).
Indoevropski je korijen *J<wen- "svetkovati, slaviti": stind. svantaJ:i "koji je
procvjetao", av. spanah- "svetost", skit. *fsand- "svet" (u starooset. fsand-art
"sveta vatra", u imenu svetoga mjesta u Skitiji Pseudartake, u Stefana
Bizantskog, to je zapis za *Psendartake'J, u oset. Avziindiig (ime boanstva,
od iran. *spantaka-), hotsak. sandali- "sveta" (< iran. *suantii), got. hunsJ
sr. "rtva", stengJ. ht.JsJ "rtvenik; ( *J..W!) -s/o-), Jatv. mnet,
"praznovati", toh. A kasu ''blag, dobar" ( *J(won-s-), toh. B kwiints-, kwa(rp)ts-
"tvrd, drag, mio" ( *fun-s- ili *J<wen-s-).
To je ie. *J<wen- najvjerojatnije, kako se pretpostavlja, osnova II prema
osnovi I *KeL01- (to je u to bi bilo *J(eu-n-.h od *J(eu- "svijetliti, sjajan":
av. savahi "istok", silram "rano jutro", arm. ul\ "sjaj" ( *J<wo-ko-), ol "zra-
ka" ( *J..wo-/o-) itd.
V. mjet.

Stariji je naglasak (usp.
je prvi put u slavenoserpskom obliku 1798: nastala je
po pandidakterion, panepistemion. Od 1830. u upotrebi je u Hrvata. - Za
dalje veze korijena te v.
svih a
I sviba. - Od ml. psi. *s11ba: sin. s11J0a "sviba, drenjina". - Usp. i sdb
( *s0fo,, npr. i u SVJO "crveni glog").
Ili oblik *s0ba ne spada u praslavenski? Naime, se od *s0dba,
to je od *s0dva.
PsL *s0dy, gen. *mdhve jest u p. si0dwa. - Usp. pridjev *s0doVb (svibov).
Psi. *s0dh (stariji genitiv *s0du) jest u svfd "kalina", lu. smd, p.
swaid. - Usp. r. s11dina "drenjina".
Zbog crvenih grana tog drveta psi. *svidh se s Iit. s0dils
''blistav, svijetao", usp. i prus. sidis "sviba".
lndoevropski je korijen *sweid- ''blistati, svjetlucati": av. x"aena- "usijan,
raaren", Jat. sidus, gen. sideris "svjetlilo; zvijezda" (sidus > roman.: sttal.
sido "jak mraz"; sidera > roman.: galicij. siria u prstima"; usp.
"koji se odonosi na zvijezde", usp. godina; considerare
"motriti, promatrati" (> roman.: retoroman. donjoengadin. idrar, stfr. con-
sirer, prov. cosirar, kata!. consirar), desideriire "eljeti, opaziti" (>
roman.: arum. de!{idera, ta!. esiderare, ladin. gire, fr. desirer, prov stkatal.
dezirar; usp. deziderabilan), lit. s1;ideti, mdu ''blistati".
V. si1banj.
svibanj, gen. swonja
Od psi.(?) *s0bhl1h - usp. sin. sw1Jan, gen. SVIona.
Zbog pomaka u nazivima za mjesece u odnosu na sjeverne jezike,
naziv *s0bhllh, izveden od naziva drveta za koje je znacaJna
crvena boja, s praslavenskim . .
Psi. bio je naziv za mjesec slavenske godine. Ta j e nJe_c
(i i sl.) dala mak. dijal. crvenik "svibanj", hrv. dijal. sto, c.
"lipanj", p. czerwiec, r. dijal. ukr. dijaJ.
599
bjr. dij al. sve "lipanj", usp. "srpanj", csl.,
str. "srpanj".
Prvotno nije povezivan s crvenom bojom, nego s - po-
Iazno je otprilike "mjesec crva", jer se tetnici silno namnoe u
mjesecu slavenske godine, u lipnju, kad sazrijevaju prvi plodovi.
svijet
Od psi. "svjetlo": stsl. "svjetlo", bug. svet, mak. svet, sin.
svet, svet "svijet", s1ret, lu. swet, polap. sjot, p. smat, r. svet, ukr. mt,
bjr. svet.
Glagol *svetiti (h. svijetiti, usp. od prosirjeta, prosvje-
usp. i rasvjeta).
Pridjev *svetlb(jh) (mjetao, o), pridjev sr. roda s11j6tlo
i onda kao imenica svjetlo; glagol
Usp. *svetja: mak. S\'eKa, h. sin. svfce, r. itd.;
praslavenska je od ie. usp. ie. *kwoit-jo-s u got. hwaiteis
"penica", stnord. hvciti, stengl. hwrete, engl. wheat, stsas. hweti, nizoz. weit,
stvnj. weiz(z}i, nj. Weizcn {germ *hwaitjaz).
U tome je ie. *Kivoit-, od *J<weit- "svijetliti; svijetao": stind. svctaJ:i 'bijel"
( *J<woit-o-s; indoarij.: pali seta-, prakrt. sea-, sinhal. se, se), khovar iper(u),
ina eo, av. spaeta- isto, srperz. spet, klperz.sa!ed, ikaim. espe8 isto itd
tftanos m, . "vapno, kreda" ( *J..Wit-e110-s), kittanos isto, lit. 1riesti,
"svijetliti", vaitfti "svijetliti se" { *J<woit-i-; usp. psi. *svetrti u
vyteti "svijetliti (se), blistati, sjati", llisti "svitati" ( 0eta
"svjetlo" itd.
le. *J<weit - zapravo je od korijena *Reu- "svijetliti"; usp.
*Reu-bh- u stind. fobhanaJ:i '1ijep, blistav" (indoarij.: pali sobhana- "sjajan",
prakrt. so(b)hal}a- "lijep", sindhi siJJJal}o hind. sohan "prijatelj; lju-
bavnik" itd.), subhal; '1ijep" (indoarij.: pali, prakrt. subha-, hind. siJJJa itd.},
subhraJ:i '1ijep, blistav, svijetao" (za to u iz koje je potekla
*shrebro v. u srebro), phalura uwo m, ili . '1ijep", ina o, i "dobar".
To ie. *Reu- moda bi se dalo usporediti s finougar. *kuwe "mjesec".
V. siritati, svanuti, cvijet.
svila
. Od psi. (?) *mla: bug. s0/it, mak. s0Ja, sin. svila. - To ima v pod utje-
cajem *s:witi (v. 0ti), polazno je *sila, no ono se
u drugim jezicima. Naime, to je usp. stnord.
stengl. sioloc, seol(e)c, engl. silk, stvnj. (IX. st.), lit. ilkar mn. (iz r.), r.
selk itd.
-ysp. Jat. sericus "svilen", od Jat. Seres, to je iz Seres "Kina; Kinezi",
P,a _Je da je svila nazivana po zemlji iz koje se uvozila. (Lat. serica
svila" > fr. serge - iz je ser -, prov p. jerga, port. xerga; *sarica >
r.!11::1: fr. - iz su tal. sargia, katal., port. sarja -, p. sarga;
smca > sp port. s1rgo).
. se-or je "trgovac svilom'' - usp. kin. si "svila" te
IZ kineskog kao mong. sirkek, kor. sir.
S\lfnja
psi. *svinhja: stsl. s0nija, bug. sirinja, mak. s1rina, sin. snnja,
sle. SVJ.iia, glu. swinja, dlu. swma, p. swinia, r. s0n'ja, ukr. svynja, bjr.
SVinnja.
600
To je pridjev . roda od *svim "svinjski" (sisi. S-vinb, r. svmoJ,
ukr. svynfJ), kojem su izravne usporednice !at. suinus "svinjski" (> roman. :
tat. suino, furlan. suin), gol. swein, stnord. svin, dan v. svin, stengl. swin,
engl. swine, stfriz . swin, stsas. swin, srnizoz. swijn, nizoz. zwijn, stvnj. swin,
nj. Schwein "svinja", !atv. svins "zamazan, ukaljan", usp. toh. B swafiana misa
"svinjsko meso" - to je sve od ie. *swi-no-s, to je pridjev od *sa- "svinja".
To je u av. ha-. sfs, gcn. sy6s, i hfs, gen. hy6s, alb. tlu, !at. sas, gen. sws
(> sardin. logudor. suc, pori. su), stnord. sfr, sleng!., stsas. ru, stvnj. sLJ, nj. Sau,
toh. B suwo), a moda i u hijerluv. smvana-. - Usp. stkimr. hwch, stkorn.
hoch, srbret. ho(u)ch (brit. *hukkos, *hokkii; iz takva je izvora stengl. hogg,
engl. hog "svinja, prase").
Indoevropsko *sa- je odraslu pitomu, svinju (a ranije
i divlju), dok je *porR-o- bila za prase ili mladu svinju, a *wep- za
divlju. Izgleda da je u Indoevropljana svinjarstvo bilo dosta proireno (svinja
je pripitomljena u VII. pr. n. e. ili ranije u Prednjoj Aziji). U razna
vremena u raznih se plemena uzgajala vie ili manje; tako npr. u
Evropi u I. pr. n. e. od svih ivotinja svinja ima najvie.
Kao veoma plodna ivotinja, svinja se rtvuje boanstvu plodnosti. Zato
se pomilja na to da je *sa- i poteklo od *seu- (o ie. *seu- vie vidi
u sin), iako bi se da je onda ie. *sa-s enskog roda, a nije tako.
Iz nekog starog indocvropskog dijalekta je stkin. tjo "svinja"
(kin. zha), a stkin. sjen vjerojatno odgovara nekom odrazu indoevropskog
*swino-.
svirep, a, o
Ocf psi. stsl. sverep11, bug. svirep, mak. svirep, sin. sver?p.
sverefpa, sveiepf, sverepf, r. svirepyj itd.
je mnogo u srpskom nego u hrvatskom, iako su je upotreb-
ljavali i mnogi hrvatski pisci, a ja bih jo dodao svoju meni zvuk
te ima neto grubo i svirepo.
Nejasna porijekla; se s odrazima ie. *swer- "teak" (korijen
je zapravo *(s}wcr- "vezati, objesiti"; v. i u hir): ?lat. serus "ozbiljan" (usp.
seri6zan, seriozan), got. swers "potovan'', stnord. svarr "teak; jak, silan",
dan. svrer, v. svar, stengl. swrer(e), swar, stfriz. swer, stsas. swar, nj. schwer
"teak" {germ. *sweraz < *swer-o-s), Jit. svarLis isto.
svitati,
Od psi. *svitati: stsl. svitati, sin. svitati, svitali, glu. dlu. switas,
p. ukr. svitftty. - Usp. osvit. ,
U tome je ie. < jt-, usp. gol. hwcits "bijel", stnord. hvit!,
norv. kvit, dan. hvid, v. vit, stengl. hwft, engl. white, stfriz. hwit, stsas. hw1t,
stvnj. (h)wlz, nj. weiss isto (germ. < usp. i krimskogotsko
osobno ime (XIV. st.) ?[Hwitanil
V. svijet, svanuti.
svj edok, gen. svjedoka
Od psi. (usp. stsl. Sbvedokb), to je pridjev na -oh, s korije
nom ( "znati", v. vidjet11.
Dalje svjedodba.
Svjedok je onaj koji je vidio, koji zna.
svj e. a, o
iz ili iz ruskog
601
Psi. *svebljb}. svici, p. S\VJCZJ, r. sv6ij,
neodr. sve, svea, sve e ukr. sviyj, bjr.
U tome je ie. *swoi-g-jo-s, usp. got. sv..:ikns stisl. sykn "neduan",
lit. sviegas "svje", !atv. svaigs isto, usp. lit. svciklls ( *swei-ko-s).
Od pridjeva su izvedene svjeina, osvjeiti/osvjeiti, osvjcflrati,
osvjeavali.
svod
Sadri isti korijen koji je i u vod, gen. vOd,1 ( *1rodb) i vOditi (*voditi, v.).
svoj , svoja, e
Od psi. *svojb, a, e: stsl. svoi, bug. svoj, mak. svoj, sin. sv6j, a, e, svuj,
sva, sve, r. svoj, svoja, svoe itd.
Usp. svojina, svojstvo, svojiti, osvojiti, posvojiti, usvojiti, osvajati itd.
Od ie. *swo-jo-s, kao i iran. *xwai- ( npr. u ikaim. xi, xc"svoj,
svoja, svoje, svoji"; u *x(u}wai-sara-, npr. u ikaim. xh(ff u Xb(f)sar obj.
pad.}, prus. swais, swaia. Usp. iran. *hwai-patya- ( < *swoi- i *pati-, za koje
v. u gospodin) u av. xvaepai&ya- "svoj", stperz. huvaipaiya-, part. xve, kl -
perz. xve isto, itd.
Usp. *swo- u stind. "svoj" (> pali,prakrt. sa-), av. xva-, xva-, st-
perz. huva- itd. - Usp. stind. svayam "prirodno, neusiljeno" (> prakrt. sayam,
saim gudarat. s't, stsinhal. siya).
V. sebe.
svr aka
Od psi. *s6rka: csl. svraka, bug. svraka, mak. s1rraka, sin. sraka,
straka, lu. sroka, polap. svork6, p. sroka, slovin. sarka, r. sor6ka, ukr. sor6ka,
bjr. sar6ka.
Usporednice su lit. arka, prus. sarke "svraka".
Polazno je ie. *Rorkfi, sa zvukoopisnim korijenom *J<er- - usp. k6raks
"gavran", "vrana", alb. sorre "svraka", lat. cornix "vrana", coruus
"gavran" (> rum. corb, ta!. corvo, sardin. korvu, retorom. engadin. kori, stfr.,
prov. corp, katal. corb, p. cuervo, port. corvo) itd.
Je li -v- umetnuto zato da se izbjegne oblik sriika glagolu sriit!?
(Onda i u drugim jezicima.)
svr bj eti, svrbi
Od psi. *SVbrblti: bug. Sbrbi mak. svrbi, sin. srbeti, srbi,
svrbief, glu. dlu. s\verlfeS, p. r. sverbet', ukr. sverbfty.
Imenica je *svorbb: sisi. svrabb, h. svrab, sin. svrab, svrab, ka-
up. sv6rb, r. sv6rob itd.
, Smatra se da je to od ie. *swerbh- "okretati, vrtjeti; mesti": sfrphos
kimr. chwerfu "kovitlac, vrtlog'', ch\vyrn ''brz" ( *swerbh-njo- ),
got. afswafrban "zbaciti, skinuti, otresti", stnord. svari "pilovina, opiljci'',
stvnj. swerban "vrtjeti se", tat. svarpsts "svrdlo".
svrdlo
I svfdao, gen. svfdla. Usp. i kajk. sveder. - Od psi. *sVbrdblb/*sVbrdblo:
csl. svndbl'b, bug. svi,vrdcl, svridel, mak. svrde/, svrdlo, sin. svefdar, gcn.
SVedra, svidcr, p. swider, r. sverde/, gen. sver/6 Sr. itd.
Povezuje se sa stnord. stengl. sw(e)ord, swyrd, engl. sword
sablja, bode", stsas. swerd, nizoz. z waard, stvnj., srvnj. swert isto
l&erm. Dalje nejasno.
V
s
afran ) Obi .. ka
moda preko (na istoku 1. IZ . . 1c1 o
cafran, cafaran, caforan, coforan, dafran, zufran itd. dosl! su kroz
talijanski (usp. zafferano, i zafrim): kroz dalmatoroman-
ski oblik dolo je sapran (tako u M. Maruhca}.
je izvor arap. za'faran "afran". Iz toga je i, srlat. od
je npr. fr. safran (iz stfr. jest engl. saffron), p. azafran. - Iz talijanskog
ili francuskog jest nj. Safran (srvnj. saffran}.
aka
Usp. sln. aka. To. bilo psl. .. u * .t. _r
nejasna portJekla. b1 biti . . saka <. stja < c1,
no bi li se to dalo usporediti npr. s konJenom te. skek- skakati, ivahno
se gibati"?
fil .
Iz talijanskog scial/o, sciallc ili preko iz fr. chfile. 1
kroz turski (zato na istoku al - usp. bug mak. al, rum. $al, alb.
sali itd., sve iz t. $81 "svilen rubac", to je iz perz. al) ..
engl. shawl (iz je fr. c[iale} dolo je iz u sa/:
to je po gradu koji se zove Saliat (u Kamiru), gdJe su se salov1
od kozje vune poznati nadaleko.
ala ... ...
Od psi. *ala/*alb/*alb: bug. illa, sln. flla "ala , sle. saf obmana,
zabluda'', p. szal "ludilo", r. al', gen. fili itd. . . . . .
Glagol je *aliti (s<;}. bug. alja se, sln. abt1 se, c. salit1 varati , r. alit',
alju '1udovati" itd. . . .
U *al- jest ie. *ksel-, od konJena *skel- "rezati" (usp. dobro mu Je
odrezao, s
V. haljina, ohol.
alica . . . (. . . Ta)
Umanjenica, od posuderuce 1z nJ. Schale iz Je srp .. so J d
Nj. Schale (stvnj. skala, srvnj. schale) od germ. *:kelo, 1
skala, dan., v. skilf ("posudica za vaganje ), dan. skaal, .. skl})
itd. - Iz stnord. skal je engl. vage . (prije zdJcla .i
U germanskom je indoevropski konJen *skel- raskalat1, rezali , za koJ
V. U skafa.
603
ap a
I apa. Od loga je glagol oapiti "dograbili, - U bugarskom je ap.
Ili je opisna (to je veoma vjerojatno - usp.
hapiti itd.), ii i je od psi. *apa, ii i je nastala ukrtanjem opisne i te
praslavenske.
Psi. *apa moglo bi biti od ie. *Repa (s ekspresivnim od korijena
*Repa- (st. *RepH-) "kopito" - za nj v. u kopito.
aptati,
Od psi. *bpbtfiti: stsl. hpbtati. sin. ep(e)tati, ep(e)tfim, eptati, r.
eptat', itd.
Izvedeno od imenice *bpblb: mak. cpot, h. apat, gen. apta, sin.
gen. epta, ept, r. epot itd.
Zvukoopisno. - Usp. aputati,
se s mesap. sipta "uti!".
ara
Od psl. *arb/*ara: stsl. arb "boja", bug. ar "pjega", mak. ar "ara,
boja; arenilo", ara "ara", sin. ara "arenost".
Pridjev *an{jb): sin. ar, "aren, pjegav". - Dalje aren, arena, o,
glagol arati, aram
Po jednom *an/*ara rana je iz turkijskog
- usp. sara 'boja", sarla 'bojiti", ili moda iz drugog turkijskog izvora,
usp. turkij. saryy 'bijel; ut".
No moe se pomiljati i na to da je *ar- < *xer- < *kser- < *sker-
"rezati" (za to v. Za v. npr. u pisati, grepsti, drijeb.
av
Gen. ava, mn. avovi. av, gen. va. - Od psi. *bll'b: bug.,
mak. e1
1
, sin. ev, gen. vii, ev, glu. ow, dlu. aw, p. szew, r. ov,
gen. va.
Od *b'Vb izvedeno *bVbCb (u Dubrovniku ,frac, gen. avca
frec, lu. ewc "postolar", p. szewc isto, r. vcc itd.). to ima iz-
ravnu usporednicu u baltijskom: lit. siuvis prus. schuwikis "postolar".
Od ie. *sjuw-, usp. !atv. uva, uve "av", lit. lipsiuvas "opav, porub"
(tvorbena usporednica za *obbbVD "opav"), to je od ie. *sjil- "iti" (v.).

Balkanski turcizam, iz tur. $Cker. to je iz perz. akiir (ili iz starijeg iran-
izvora, npr. iz srednjoperzijskog do X. a to pak je
srednjoindijskog izvora, usp. pali sakkharli "slador" ( < stind. arkarfi- "pi-
jesak, prah, prah").
Iz srednjoindijskog je i sakkharon (iz toga je 1879. g. inter-
saharin/saharin) te arap. sukJmr, a iz arapskog su potekle ev-
rtJec1 kao npr. ta!. zucchero, p. port. (a- od arapskog
elana), <;ucre, sukere, fr. sucrc (iz talijanskog}, stcngl. sucer, sucre, suger,
SUgre sugar, zuiker (iz francuskog}, nj. Zucker,
cukor (1z nJemackog). - Arap1 su u Andaluziji i na Siciliji uzgajali
nu trsku.
Kajk. ciikar, gen. ciikra, te cUkor je iz (cUkor iz
(B. ulek je prema cukor od osnove slad- slador;
usp. sin. sladkor.)
U starijim zabiljeene su i cahar(a), cakara; one su
11
li
11
604
pak preuzete iz srlat. saccharum (a to je iz
Staroindijska sarkaul . dala je pali sakkhara, prakrt. sak-
karii, pandabi sakkar ., nepal. sakkhar, orija slikara, bihar. sakkar, hind.
sE1kkar gudarat. s;lkar ., marathi siik{h)ar ., sinhal. sakara, sku.ru, haku-
ru., maldiv. haku.ru. - Ista sa "ljunak, pijesak" jest u pali
sakkharii "ljunak, pijeak", sakkharil/a- prakrt. sakkarii "pijesak",
zappahar. sakrii m. mn. asam. ikar "zubni kamenac", marathi sa-
kirii m. "oblutak", sinhal. sakara, saku.ru, (h)E1ku.ra "oblutak".
Staroindijska sarkara- navjerojatnije je dobivena udvajanjem ko-
rijena *ker-/*kar- "kamen", s naknadnom satemizacijom:
*kar-kar- (za stind. karkara- "kamen" v. u rak) > *J(;u-kar- (za takav
v. konoplja). lndoevropski korijen *ker-/*kar- "kamen, stijena" jest u
arm. J.!lar "kamen, stijena", krana6s "tvrd, kamen, otar" ( *Jqs-). stir.
carrac ., stkimr. carrecc "stijena, kamen" ( *k[s-). ir kimr. carn "hrpa ka-
menja", stnord. h<?rgr "hrpa kamenja; rtvovalite" {germ. *xaru-ya-); v. i
u cer.
Izvor toga jest nostr. *J::arA "stijena, strmina", to je jo u afraz. *J;.r
(sem.: arap. qiira . "stijena, brdo"; stegip. q33, q33j.t 'brdo", demot. qr,
kopt. bohejr. J.!lro, said ahmim. kro, fajum. kra "obala"; berb.: elha
igar 'brdo"; ku.: bedauje qara "vrh, kraj"; angas jar "kraj, brdo" itd.).
?kartvel. {gruz. J;arJ;ar{ovan)- "visoka stijena, litica"), drav. *kada)- "obala,
kraj" (tamil. karai, mal ajalam. kara, brahui karrak), ?alt. *kira (turkij. *Kyr:
stturk. qyryyq "kraj, granica", stujgur. qyr "gora", turmen. gyra, azerb. gyrag
"kraj, obala'', "obala, kraj"; mong. *kira: mong. pism. kira "pla-
ninski hrbat, kraj", halha ,\:ar ''hrbat; uzvisina"; tung. *kir;r "kraj, rub":
evenkij. kiragin "visoka obala", even. kirgin itd.).
ega
I "ala" i Junoslavenska od *9ga: stsl. r;ga,
bug. aga, ega, sin. ega.
Dalje nejasno.
Za prvotne "ala" moglo bi biti polazno "neto krivo, iskrivlje-
na". Zato mislim da bi trebalo ispitati veze s ic. *(s)keng- "kos,
kriv, naheren; hramati": *skeng- > *kseng- > xr;g- > *r;g-.
le. *(s)keng- jest u stind. saJ..1hi- sr. 'bedro" ( *skJ;ig-ti- ), skazo
mam, epam" ( *sk!)g-jo), tisl. skakkr ''kriv, kos", gcrm. "pok1?rut1.
darivati" poklon, naklon" (sleng!. scencan, slfr1z. skenka, srruzoz.
scenkcn. nizoz. schenken, stvnj. skcnken, stvnj. skcnken, nj. schenken) itd. -
V. u unka.
epav, a, o
Pridjev od glagola Usp. sin. epati.
Glagol na -nu.- ene (s puta, petom).
Ukrtanjem s pitljati (v. prtiti) dalo eptiljati, od toga eprtlja.
Sam glagol epati nije jasan.
mi se da bi moglo biti "epati" "hodati nakrivo". Zato moda o?
*ksep- < *skcp- rascijepili" (za to v. u kopiti). Za usp. knv
i hrom.
est
Od psi. *estb: stsl. estb, bug mak. est, sin. est, esf, gJuz.
dlu. polap. scst, p. r. est', gen. esti, ukr. ist', bjr.
605
Psi. *estb prvotna je "estorka", a je od rednog broja
*esto(jb}, to je od ic. *kscJ<s-to-s.
Usp. stind. $af ( < *saf $; indoarij.: rom. (palest.) as. zappahar. slih; *_su.vat >
rom. (evrop.) > pali,prakrt. eha, lendi chc, chi. pandabi che,
chJ, zappahar. nepal. eha, asam. say, bengal. chay, orija eha, maithili
eho, hind gudarat. eha, marathi s(ah)ii, sinhal. saya itd.), dard. - nuristan.
(*a- > paai ,fo, ina kamir. *LJlla- > vajgali, kali prasun
wu.,w, damcli $0. kalaa,phalura $0, ina *kat > paai 9hii, khovar
<;hol), av. xva, srperz. a, sogd. xww, buci. wyww [uniul hotsak.
k$ii, horezm. "x, bal a, perz. c, tad. a/i, arm. ved1, heks, di-
jal. weks (usp. hCksagram), alb. gjashte, lat. sex (> roman.: rum. $ase, ve-
ljot. si, tal. sei, sardin. logudor. seze, retorom. engadin. ses, furlan. sis, fr. six,
prov. sicis, kata!. sis, p port. seis), stir. se, kimr. chwech, got. sc1fhs, stnord.
sex, v. sex, dan. seks, stcngl. si(e)x, syx, se(o)x, engl. six, stfriz. sex, stsas.
sehs, nizoz. zes, stvnj. sehs, nj. sechs, lit. ei, latv. sei, 'jatv.' sziasz, toh. A
siik, B skas.
RedOi broj na - to- : stind. $a$fhaJ:i, av. :>:iva-, alb. gjashtete,
!at. sextus (usp. sekstet/ sekstet), stir. sessed, gol. safhsta, lit. Ctas, !atv. sc-
tais (usp. prus. uschts). .
Indoevropski su oblici *s(w)cRs, *ks(w}eRs, *wcKs. *u.Ks (i pomilja se na
starije *s'\4eK.s-).
Usporedi nazive za est u semi tskim jezicima: akad. eet m ugarit. tt
hebr. ia m e arap. sittat m sitt . itd. -
Vjerojatno je iz indoevropskog posu<leno kart. *ekw- "est" {gruz. eks1-,
megrel. amw-, laz. a{n)-, svan. usgwa).
Vjerojatno sredozemna Usp. i etr. sa (za vezu zna-
i "est" v. u
eir, gen. eira
Ne zna se porijeklo te moda je u nekoj vezi s arap. ;lija "kapa"
(pa da je dola k nama preko turskog).
etati (se),
Od psi. *r;tati: stsl. r;tati sr;, mak. efa. sin. etati se. fitati "gibati se,
kretati se'', str. atati si; ' lutati", r. atat' "kretati se".
Moda od *ksent- < *skcnt-, od *skct-, ups. lit. skilsti, skantu "skakati",
lat. scatcrc "ikljati, izvirati".
lha
Od psi. *iba: sin. iba "iba, prut'', dl u. yba isto itd. - Usp. *ibo u
hrv. ib, gen. iba "evar", p. szyb "predmet koji sa zvidukom leti kroz zrak".
- Usp. ibica, ipka.
je "udarati, bacati": sisi. ibati "ibati, udarati", bug. ibam,
mak. s1ba, sin. siba/1, ibam, ibati, r. ibat ' "bacati, udarati". - Usp. *ibn9ti
(u oinuti/oinu/i; novije je ibnuti).
t.:sp u ibkf, p. szybki. r. ibkij (ibok, ibka. 1bko),
ukr. sybJ..yJ. bJr. sybki.
U psi. *ib- jest ie. *ksib-. od *kscib-/*kseip-: stind. "baca"
'brz", av. x ...iwra-, xoiwra- isto. '
Moda je ie. *kseib-/*kseip- "bacati" od *skei-b-/ -p-, od *skci- "rezati
(v. tipati). '
I
606
ij a
Od psi. *ija: stsl. ija, bug. ija, mak. ija, sin. ija, ije, glu. ija,
dlu. yja, p. szyja, r. eja, ukr. bjr. f ja.
Prvotne praslavenske vjerojatno je bilo "ovratnik" pa bi
bila srodna s glagolom *iti. Za takve veze u usp. vaz, vazi
mn., ukr. v'jazy "zatiljak", bjr. dijal. vjazy isto prema "vezati" (a on-
da i od indoevropskoga korijena i prus. winsus "vrat") - w:p.
vaz hrdla "kosti koje spajaju glavu s trupom".
ilj ak, gen. iljka
Usp. pridjev 'iljast. - Izvedeno od 'ilo, za to v. u iti.
ip ak, gen. ipka
Od psi. *ipih "ipak, nar, mogranj, divlja rua": stsl. ipbh, sin. ipek,
ipek, str. ipbh "rua, cvijet; ipak", ukr. ip6k itd. - Postojalo je i
*ipnka: bug. ipka, glu. ipka, dlu. ypka, ypka itd.
Izvedeno od *ip'b "trn, bodlja, iljak, vrh": hrv. ip (i "divlja rua,
ni ipak, Rosa canina"), ip, glu. ip, dlu. yp, p. szyp, r . ip itd.
Usp. i ipLJ.rika.
Od ip je ipfir "n10runa mukog roda; poodraslo n1uko
dijete", od pak je iparac "klen manji od oke", ipariCc1/ipfirica "riba
za prenje; poodraslo
U psl. *ipi, najvjerojatnije je ie. *ksJ-p6-s, gdje bi *ksi- bilo od *ks-ei-,
a *ks- od korijena *kes- koji je u (v.).
Druga nfir, jest balkanski turcizam, iz t. nar, to pak je
iz perz. nar, enar.
mogranj (u govori ma oblici), potekla je od starijeg
molgranj (tako u nekim govorima, npr. u Istri), to je relativno starija posu-
iz tal. melagrana, to je od melagranafo, ili sl.
Prvi dio talijanske sadri odraz lat. malum "j abuka" ( *melwn > ro-
man.: rum. mar, ta!. melo, sardin. logudor. mela, retorom. engadin. m<1il). Izvor
je melon "jabuka", dor. mfilon (i "kruka", "plod", "dojke, sise.
obrazi"), to j e srodno s alb. m6lle "jabuka" i moda s toh. A mc?lan pl. t. , B
mcli "nos" ( "obraz"? "jabuka", usp. S tim ide i het. mahla-, to
'1oza". bi veza bila npr. "jabuka", "slabio s plo-
dovima" "loza" (za takve prijelaze usp. npr. Jat. iJua "grozd.
to je od *oiw- *ei-w- "tisa" {\.u i1
1
a). Polazne bi bilo ic. *mal-.
st. *maHl- "jabuka; plodno stabl o".
U drugom dijelu talijanske odraeno je Jat. granatwn (odgovara na-
em zrnat, v. u zrno), usp. poma granata "jabuka zrnata" (usp. tal. melo gra-
nato, melagrano, granata - sve "mogranj, ipak"). .
Treba imati na umu da se radi o bi ljkama koje
srodne. Rosa canina jest grm koji se naziva jo ipkom, pasjom ruz
om, divljom ruom, ipom, ipurikom; plodovi su jajasti ipci dugi 15-20 1111'.1
Punica grana/ um jest ipak, mogranj, nar, a tako<lcr i grana! (to je IZ
talijanskog); plodovi su kuglaste bobe promjera do 12 cm.
irok, iroka, o
Od psi. *iroh(jb}. sisi. irokb, bug. irok, mak. irok, sin. irok.
iroky, r. iroki) itd. - To je od *in0b}. sin. ir, "irok", 1ry,
r. iroj otvoren", ukr . yr "irina" (usp. ir u irom le komparativ za
607
irok, iri); pridjev opiran vjerojatno je po ruskom (obirnn) ili (ob-
irnf).
Psi. *in "irok, otvoren" moglo bi biti od *kseir- *skcir-, usp. gol.
skeirs "jasan'', stnord. skfrr jasan", nj. schicr "sjajan, gladak" (germ.
*skiraz).
_Ie:. *skci-r- jo je u p. szczcry iskren", r. 6ryj
"istinit, prav; otvoren", uk.r . bj r. - Usp. alb. hir "mi lost bo:Lja".
Polazne bi moglo bili ie. *skei-r-, od korijena *skei- (v. o njemu u

iati, iam
Nejasno. Usp. r. dijal. iflt', iit', ikat', i/jat' "prekopavati, prevrtali,
rovariti, riti".
Cini mi se da bi se porijeklo tih glagola morale traili u ie. *skei- "re-
zati, (v. cijc1+ i- < *ksei- <E- *skei-.
Il i je to opisna
iti, ljem
Psl. *iti, *ijQ: esl. iti,ijQ, bug. ija, mak. ie, si n. iti, ijem, iti,
if, glu. dlu. ys, polap. sait, p. r. it ', ukr. fty, bjr.
. Od *sjiJ- "vezivali, ili, sukati": het. wnmanza{n) "ue" ( *s(j)u-mcn-),
(indoarij.: pali sibbati, prakrt. siwai; rom. (evrop.) siv-
s1lt , lend1 swaIJ, zappahar. siWIJU, gudaral. sil'vii, marathi si1111c, sinhal.
siva), akun, kati iw- "ili", vajgali uwa-, dameli suw-, paai khovar
suik., _,,kamir. isto (arij. *sJF- ), kassf o, kattf o "krpam" (*s(j)iJjo),
hymen "koa, koica, opna, trak" (*su-; iz loga intern. himcn -
v. i himmi), Jat. sut5 ' "ijem", got. siujan "ili", stnord. sfja, dan., v. sy.
st.engl. seowian, engl. scw, frizij. siije, slvnj. siU\rnn "iti" ( *sjO-j -), lil. siuti,
siUllU, lat v. ut, uju "iti", prus. schutuan "nit", schwncno "postolarska dretva"
( *sjiJ-men-).
. Psi. *idlo (bug. ilo, mak. ilo, h. i1o, sin. ilo, id/o, idlo, glu7..
ydlo, polap. saidJO, p. szydlo, r. ilo, ukr. ylo, bjr. /lii) nastale je
od te. *s1u-dhlo-m i usporednice su Jat. siJbula "ilo" ( *siJdhhi; Jat. > roman.:
tal. subbia, ju. sufa, mlet. subya, sardin. logudor. sulc?, retorom. en-
?adm. suv/a, furlan. sub!e, galicij. solla; iz poznolalinskog
igla"), _stvnj . . siulc1 "ilo, i.gla", srvnj. siulc, nj. Siiule
( SJ_fJdhla). Silo. sluzi za probadanje rupica kroz koje se nit za vezi-
vanje - dakle Je prvotne korijena *sja- bilo upravo "vezivati".
. le. *sjiJ- poteklo je od starijeg sjuH-, a to je zapravo izvedeno suliksal -
-:u- od *seH(i}- "vezivali": het. ihija- "vezivati'', ihiul "ugovor", Juv.
"vezivati", stind. syciti "vee", stisl. sinu "vrpca, ica", stvnj. scito
vrpca, petlja'', nj. Saite "struna", lit. sieti "ve;::ali" prus. saytan "remen"
stsl. *setb "petlja, 7.amka". ' '
* Vj erojatno je *sju(H}- stupanj nastao ov<.1ko: *seH(i}-v- >
sHj-u- (> *sjuH-?).
k aklj ati, kitkljam
Usp. stsl. skbkbtati, sin.
Dakle bi kakljati bio odimenski glagol od *s/...oklb, a *shk'btati od
*shhtb.
Polazne je *shk-, to bi moglo biti opisne - usp. gargalizcin, lnt.
titillarc, tilillicare.
608
kamp
je u XIX. (jer se taj rak iz dubina lovi tek
otad), i to iz scampo (iz je ista
je potekla iL nekog rezultata ukrtanja
kampe "gusjenica" (doslovce "kriva, iskrivljena, zavinuta", za
dalje veze v. u kut; usp. kiimpja "gusjenica") i skamb6s "kriv, zavinut''.
Na su nazivani neki rakovi zavinuta zatka u raznim jezicima.
kare
Mnoina zbog toga to su udvoje. - iz stvnj. skarj "noice",
to je mnoina od skar(a) .; dananji Schere. Germanske su uspo-
rcdnice npr. stisl. skltri sr. mn. "noice", sleng!. '1eme, raonik", engl.
share isto. Te su germanske potekle od ie. *(s)ker- "rezati" (v. krojiti,

kiljiti, kflji
i "zrikava gledati" i "slabo svijetliti". Usp. i skfljeti, skiliti te kiJjm',
ski/jast, kl7j, kf/ja itd. Usporcdnice u slovenskom, npr. kiliti, ki/ast, kilec.
Polazna je psi. *sJ.yh, to je "slab" ili neto ali u vezi s
gledanjem (pa se od toga razvil o s jedne strane povezane sa zri-
kavim gledanjem, a s druge povezana sa slabim To je od pretpsl.
*skiJI-.
Paralelno sa *skiJI- postajao je i oblik *ksw-, koji je dao psi. *xxlb: bug.
xii "koji ima rogove zavrnute unazad", "slab, boleljiv", sin. hi/ "kriv, za,inut
unazad ili ustranu", chy/j "nagnut, sagnut, kri v", p. chyly "klimav, labaY",
r. xii;') "slab, boleljiv, krljav", dijal. xI1oj "koji slabo raste; star,
troan", bjr. xii)' "koji se savija". - Usp. *xx fati: hrv. st. hiljati "namigivati
dijal. xifac se "klanjati se", glu. "sagibati se", p.
"oputati se, klanjati se", slovin. xilac isto, r. dijal. xiljat'sja "njihati se'',
ukr. xy ljaty "njihati se'', bjr. xiljftcca "sagibati se na sve strane". - Psi.
*xyliti (s9): bug. dijal. xi/i sa "pokazivati zube (o konju itd.)", hrv. st. hiliti
"progoniti, st. nagibati, sagibati", sin. lu1iti "savijati, sagibati; ki-
ljiti; gledati iskosa", chfliti "sagnuti se'', chflit; glu. dlu. ch,1/is
isto, p. "spustiti se, nagnuti se", slovin. xilec "sagnuti se", r. dijal. xi/it'
"mijenjati se (o vjetru}", ukr. X)'lfty "saginjati se", bjr. "naginjati se".
Ovamo bi ilo i hrv. st. hi/a "kila", hi/av "kilav".
Pretpsl. *skoul- *ksoul- jest u psl. *xula: sin. hwa "IGk; zglob
*xuliti: hrv. st. huliti "uvinuti", huliti se "pregibati se", sin. hwiti, haJim ' 'kri-
viti, savijati", chouliti "stiskati; zamatati", chwit' sa "pritisnuti se".
Pretpsl. *keul- bilo bi u od je "ovca s malim ui-
ma", "bezuh", pa (ui).
Polazni je indoevropski korijen *(s)kcu-, s proirenjem -/-. Za *kcu-
"savijati" v. u kw1ka.
koda
U starijem jezik-u i skoda. - Usp. pridjev kOd/jiv. kOdiln, glagole kOditi.
nakoditi.
Kao i u nekim drugim slavenskim jezicima, je iz stvnj.
scado "teta, k. "Var, koda, u5trb".
Stnord. (iz toga engl. st dijal. scathc), sleng!. ni zoz. schade.
st vnj. scado, nj. Sd1adc(n) jesu od germ. "teta, ozljeda". - Indo-
evropski je korijen *sketh-/*skath- "otetiti", koji je jo u askcthes
609
zdrav" (s a- < *v- "ne'', od *skcthos
"teta, ozljeda"; preko iz toga je itskct "isposnik"), srir. scith
"umoran" ( *skct(h)-o- s), scis "umor" ( *sket(h}-st- ).
kola
Internacionalizam, dospio kroz latinski (srlal. scola < Jat. schola, to
je iz (stvnj. scuola, srvnj. schuo/(c), nj. Schule) i talijanski
(scuola). mu je izvor skho/e "nauka, predavanja, kola". (U ro-
manskim jezicima i pod utjecajem latinske rum. $COala, dalmat. ragu-
zej. skula, ta!. scuo/a, sardin. iskala, fr. eco/c, prov., katal. escola, p. escuefa,
pori. escola.)
skholc "mir, dokolica, odmor, slobodno vrijeme;
posao za dokolice, nauka, predavanja, zabave filozofa, mjesto za to, kola,
oklijevanje, sporost".
Indoevropski je korijen *segh- "drati": stind. sfthate "svlada-
va" (indoarij.: pali sahati, prakrt. sahai; hind. sahnii "izdrati, podnijeti" itd.),
kamir. sahl.Ul "podnositi", ekhO "drim, imam", hom. osobno ime Hekti5r,
lezb. hekti5r ( *segh-), okheo "nosim; podnosim" ( *sogh- ), iskho
"drim" ( *si-sgh-o). skhema "dranje; dranje tijela, vladanje; plesna figura;
vanjtina, oblik, lik, stas; svojstvo, poloaj, stanje, stajalite" (iz toga shema),
srir. seg m. "snaga", gol. sigis sr. "pobjeda", nj. Sieg isto itd.
koljka
U starijim zapisima i sko/ka, skoljka. - Od psi. *skolbka, to je jo npr. u
stsl. skolbka, bug. skolka, skojka, mak. kolka.
U psi. *skol- jest ie. *skol-, od *ks-ol- (v. ohol) sa *ks- od *kcs- "trga-
ti, derat i" (v. ili je, to je moda i vjerojatnije, ie. *skel- "rascijepiti,
iskalati" (za to v. u skala}.
to se usp. gcrm. *skaljo (od istog indoevropskoga korijena)
u got. ska/ja "crijep, pokrov", stnord. skcl "koljka", sleng!. angl. scell, zap-
sakson. sciell, engl. shcll '1juska, kora, ljutura, koljka", srnizoz. schellc,
schille, nizoz. schel, schil '1juska, kora, mahuna, koljka", nnj. schclle,
stvnj. sca/a, srvnj. scha/e, nj. Schale '1upina, ljuska, ljutura, koljka".
kopiti, kopi
I sa starijim sk, skopiti. - Od psi. *skopiti: stsl. skopiti, bug. skopja,
mak. skopi, sin. skopiti, skopiti, p. r. skopit', ukr. skopfty, bjr.
Indoevropski je korijen *skcp- "rascijepili, razrezati": iran. *skapa-/ ka-
pa- u vahan. kop "vol'', skeparnos "sjekira", skApelos "stijena", lit. skop-
ti, skopiu "dupsti", skabxti "udarati", Jatv. skabit "rezati", lit. skfiplis "sjekira".
le. *skep- j est od opisnog *caP.a "udarati, afraz. *SP-
"udarati" (arap. sfq, udarati", "udarati pesnicom"), ura!.
ppa- rezati" (veps. saam. sjev. 'pfi-, csap- "udarili",
ncnec. sapa- drav. *cava (kola cav-), alt. "urlarati,
(t. 93p-; halha nanaj.
usporednica jest sinotib. "lomiti, trti".
V. tap.
kornja
I skornja. Ta za danas nije standardna. - Od psi. *skorMja:
sin. sk6rnja, skorna, korne, koriia, glu. kornja,
dlu. k6riia, p. sk6rnia, ukr. skimja. Usp. *skorb11b u sin. sk<jrenj, str. skorb1lb
(usp. r. skornjflk "krznar").
J
610
su od *skora "koa", a to pak je od ie. *skor-fi.
le. *sker- "kora, korica" jest u norv., v. skare "snjena kora", stnord. skra
. "komad suhe koe" (germ. *skraho), srnnj. schrfide "tanak. suh", lit.
skresti "pokrivati se suhom korom" ( *skr-end- , *skr- et- l.
le. *sker- poteklo je od nostr. *Car;1 "kora, kora", to je jo u
?kart. cara "jalova zemlja"), ura!. "opna, koica, korica; stvrdnut"
(marij. gor. cara, ist. "opna", udmurt. "tvrd, komi isto,
selkup. ara/ "tvrd"), drav. *car,1- 'hrapav, grub" (tami!. caracara "biti hra-
pav", tami), malajalam cara/ "ljunak"), alt. "stvrdnuta korica, snje-
na kora" (turkij.: gornoaltaj. "snjena kora"; mong. pism. "snjena
kora", "smrzavati se, stvrdnjavati se", kalm. car "snjena kora; ko-
ica, korica").
V. kora, a za i pridjevskost v. crijevlje.
krabica
I krabica. Usp. oblik skrabijica (u P. Polazni je oblik za tu
umanjenicu krabija (tako u nekim govorima Bosne i Crne Gore), pa se
moe govoriti o psi. *skorbbja i (usp. od toga sln. kriiblja "kutija",
dijal. krabice isto). Psi. *skorbbja usporedno je *korbbja/*korbhji:
stsl. krabii, hrv. krabija (u Stullijevu stp. krobia "mala pletena
koarica", r. dijal. korob'ja "sanduk ili kutija od luba za
korobeja "koara od luba'', bjr. dijal. korobej "visoka kutija pletena od sla-
me i za sasipanje zrnja".
Prvotne je "pletena koara" i sl.
Psi. *(s)korb- jest od ie. *(s)korb(h}-, od korijena *(s)kerb(h}- "vrtjeti",
za koji v. u krabulja.
krba
U govorima i - Od psi. sin. "skrbina, krnj zub",
dlu. polj. sczcerba isto, r. itd.
To je pridjev . roda, usp. bug. fbrb, tnb "krbina", p.
szczerb isto; kao pridjev str. "kvaran, nepotpun, krnj", dlu. U
naem jeziku krb, trb.
kr- se od tr- (disimilacija = -t > t), no
je polaziti od oblika *shrba, *skrbba.
Usp. prilog naUtrb (od Utrb, to je moda po ruskom "teta, gu-
bitak. utrb").
Usporednice u baltijskom: Jat. f;dfba "krba", skaiba isto, skaibs "otar,
grub" (v. hrabar). - Za *skuba usp. lit. skuroe "alost, tuga, jad" (v. skrb).
Usp. krabati ( *skro-bh-).
Sadri ie. *skerbh-, usp. stengl. sceorpan "strugati", scearp, engl. sharp,
nj. scharf "otar" (germ. *skarpaz), lit. skrebeti "rezati". Za *sker- v. kora.
_mn. d . d . I ki . . . p 1 to
Jec nema uspore ruca u rug1m s avens ' m Jez1c1ma. om1s Ja se
da je u njoj -ga sufiks, a kr- da je od starijega skr- i da je u tome konJen
ie. *sker- "rezati": *skrbga.
Usp. psi. *krefa, nm. *kreli "krge" (hrv. kre/ja, mn. "krge", sin.
krelje nm. pogrdno "noge'', slovin. kfel "kraljenica; peraja"), to je poteklo
od *(s)kroi-1- (psi. *skrefa, mn. *skreli npr. u skfele, p. skrzele "krge, pe-
raja"). - Od *krefa je *krefQtb/*krefutb, to je u hrv. kreljilf
611
"krilo; peraja; krge", sin. kreljut "krilo". Dalje kreljilt, kiljilt, s drugim
sufiksom ili s po !jusktt, ljutura.
Pretpsl. *ksroil- jest u mn.: bug. xrclc, xrilc "krge'', hrv. (Hvar
itd.) hre/O, usp. - Tome se pridruuju i imena kao Hrelja,
Relja, Hreljko, prezimena itd.
Za *(s)kroi-, *(s)krei- v. u krojiti.
kriljak, gen. kriljaka
kiljak, krljiik, kr!jak i sl. - je izvedena od *skrilo (bilo
bi psi. *skridljakb), usp. krilja11a "kriljak, eir".
Za dalje veze *skrilo v. u krilo.
kriljevac, gen. kriljevca
Izvedno od kriljav, to pak je od krflj "vrsta plosnatoga kamena". Usp.
i kn1ja trijeska'', kn1a te sa starijim skri1, skr11a, skrf7j,
skr11jka; usp. i kriljac.
Od psi. *skrylb, *skryla, *skryljb, usp. sin. skri/, skrila, kn1, "kamena
skil gen. skrli "kriljac, listovac"; skfidla, kfidla isto, r. skryl',
bjr. skryl' "komad".
To je od pretpsl. *skroJ-, to je od *skrudl-: *skru-d-, od indoevropskoga
*(s)kreu-, to je *(s)kr-eu-, od korijena *(s)kcr- "rezati" (v. u krojiti). Usp.
npr. skrimr. ysgrud "kostur" ( *skrou-to-), stengl. screade, engl. shred "razde-
ran tkanine, krpa, dronjak, cunja", stvnj. scrot, nj. Schrot "kaa,
prekrupa" (germ. *skraud- < *skrou-t-), stvnj. scrotan, nj. schroten "prekru-
piti, krupno mljeti" itd stengl. engl. shroud "pokrov, plat; puta,
uad koja vee jarbole s bokovima broda" (germ. *s.krDO-). - Iz nj. Schrot
jest rot grubo samljeven kukuruz, i sl., prekrupa, kaa".
Usp. i Jat. scrilpus "otar kamen'', scrilpulus i scrilpulwn "skru-
pu), najmanji uteg, od 1.14 g" (pa onda scrilpulus oklijevanje,
nemir", preko "koji mjeri sa sumnjom" i sl.; usp. skrilpula, skrupul6zan/skriJ-
pul6zan).
krt, a, o
Od psi. *skrbtbUb): mak. krt.
Glagol *smteti: r. kortet' "eljeti, silno htjeti, udjeti"; *smtiti: bug.
kbrtja hrv. krtiti
Polazno je ie. *(s)ker- "rezati, za koje v. u i krojiti.
lampav, a, o
i lampast. - Veoma izraajna razgovorna preuzeta iz
nj. schlampig "nemaran, neuredan, aljkav", sa zamjenog sufiksa
hrvatskim. je pridjev od glagola schlampcn
derati, lokati" (usp. i schlampampcn "raskalaeno ivjeti, derati"), koji je
zvukoopisan.
ljem
Od psi. *elrrrb: csl. lern:h, bug. lem, mak. lem, sin. lem, gen. Jema,
dijal. lem ("ensko pokrivalo za glavu"), stp. szlom, r. el6m (dijal. i
"brdo, hum"; a oblik lem jest iz csl.), dijal. o/6m ("gornja greda
na krovu"), ukr. o16m.
Praslavenska je iz germ. *helmaz. - Iz slavenskog je
lit. almas "ljem".
Germ. *helmaz "ljem" dalo je got. hilms, stnord. hjalmr, stengl. helm,
612
engl. st. helm (danas helmct, to je iz stfr. hclmet: to je umanje-
nica od (h)elme, danas fr. hcaumc, a to iz stfriz
stsas., nizoz stvnj. helm, nj. Hclm.
U germ. *hel- jest indoevropski korijen *Rcl-
sa rana- sr. "tit" (indoarij.: pa! i, prakrt. sara!Ja- sr. skrov1ste, kuca . hind.
saran ., sinhal. sarana "selo, grad" itd.), arman- "pokrivanje, zatita; tit,
krov", "staja, koiiba" (indoarij.: pali, prakrt. sti/ii "upa, staja,
krt. sala- sr. bengal. siil "radionica", hind. sal . kola",
hal. sala hala itd.), akun sa/ "staja", kamir. ha/ . (*Rola) , ka/Ja
"koliba".' k6/ythros torba", hom. kole6s "korice ( *Rolew6s), Jat.
*cello u occulo "zaklanj am, skrivam" (occultus "skriven, potajan; podmu-
kao" - usp. okUltan, okultizam itd.),. color, gen. co_loris _''h?ja" (st. col?s
zastor"; color > fr. coulcur itd.; usp. u nasem JeZik'U ko-
gen. kolora, kolorit, koloratUa itd.), cc/o "tajim, skrivam" (celare >
fr. celer "zatajiti, sakriti, preutjeti"), cella "sobica, klijet, spremite, itnica"
(v. osk. kafla ak. "cellam" (*kalja), stir. cclim "pokrivam", celu "pokri-
vati" stir. cuilc "spremite, podrum", srir. cuilche ( *kolikia) , stengl.
hcl(iJan "pokrivati", stsas., stvnj. helan, nj. hehlcn "tajiti" (germ. *hel- < *Rc/-),
got. halja "pakao", stnord. hel, hel(l) engl.,fcll "pak_;o;
bina", stsas. hcllia, nizoz. hcl, stvnJ. nJ. HoJJe pakao (germ. hal10 <
*Jfol-ja) itd. .
Druga za ljem, kacig_a se. .npr.
titna kaciga, radna kaciga, kaciga za motonsta itd.) 11na JOS stanje 1 no".1Je
suoblike kao to su kacida, kacita, kaccta, kacija i dr. Starije je kac1da;
promjena d g jest kao u katrida, kandrida itd. kim_triga
itd. "stolac" (iz dalmatoromanskog odraza - usp. veljot. katra1da - latinske
cathedra, to je iz kathedra, za to v. u sjesti).
kacida je usp._ "lJ?r:i" to. j e no-
vija iz !at. cass1da. U latmskom Je rIJeC
cassidis "ljem", i za nju se pretpostavlja da je, kao 1 JO neke nJecl iz voy
nitva, preuzeta iz etrurskog jezika.
ljiva . _
Od psl. *sliva: bug. sliva, mak. sliva, hrv. 1 slwa, sln. slwa, c. slwa,
r. sliva itd. ) d
Psi. *sliva je pridjev . roda - a pridjev *sliVb(jJ, jest o te.
*sli- wo-s "plav". .
le. *(s)li- jest u lat. liuei5 "biti boje olova", liuor "modrica, masnica
stir. li "boja, sjaj'', kimr. l/iw isto, bret. liou 'boja".. * . __
To ie. *(s)li- jest od *sfoi- *sloi-, usp. *slo1:.J..
1
w>o- u germ. s!aihOn.
"tmina": dan. slaa, v. sl!i, stengl. slfl, engl. sloc, ruzo7 slee, sleuuwe, stvnJ.
slcha, slewa, nj. Schlche.
snunka . 1-1 bo' 1 " -t . d srvnJ smicJ:e.
iz nj. Schmmke 1c1 o, . za . ? .. o . . ati;
sminkc isto. To je srodno s norv. smika mazati, Jasttlt , smeik1a .
ulagivati se, laskati; mazati se", sleng!. smacian "ulagivati se, laskah nJ.
schmeicheln isto (iz toga miijhlati). ,
Te germanske sadre ie. *smeig-, to je jo u lit. susmit;s '
isl. smeikr "gladak, klizak; plah, bojaljiv". To je proirenjem -g- dobiveno
od *smei-, za koje v. u
613
mrkalj, gen. mik.lja
Od psi. *smark.lb: sin. smrke/j, mrkelj. - Usp. mrkav, smrkav ( *so-
rmrkavo(p,)). od toga mikavac, gen. mikiivca.
Polazno je *srmrkb: h. mik, mfk "trcaljka", sin. smik, gen. smfk<1
'mrklji", smrk, str. smnh isto.
Od toga glagol *s111brkfiti: h. mfkati, (pa po takvu prezentu in-
finitiv mfcati), sin. smfkati, smrkati, smrkat: glu. dlu7
smarkas, p. r. smorkat', ukr. smork;ify, bjr.
Usp. *smargati u r. smorgat' "glasno se useknuti", ukr. m6rhaty
bjr. "mrkati".
Zvukoopisno *smrak-/*smrog-, usp. perz. morg, lit. smilrgas "mrklji".
pag, gen. paga
U Dubrovniku je ta za dep pag, gen. -a, u nekim govorima pag,
gen. paga (pa bi to u standardnom bilo gen. *paga), a ima i - Od
psi. to j e dalo jo resi. za novac, monica,
dep". naj vjerojatnije je prvotno vezanu
za pojas. Moda je poteklo od pretpsl. *kip-, to je od ie. *kcip-1
*koip-, a *koip- jest u psi. *cepati "cijepati, kalati" (dalje v. u cijepati). U
tom bi "razrez u ( "dep").
Kako se prvotno radilo o vezanoj, za pojas, pomilja
se i na neku pseudoprijevojnu vezu s opisnim glagolima "hvatati",
"uhvatili".
Postoji jo jedno po kojem je iz nekog
nepoznatog turkijskog izvora (bulgarskog, avarskog), zbog zavretka -go (ka-
kav je npr. u starim turkizmima paenog, belego, biljeg).
takor
nejasna porijekla; usp. jo oblik stahor (i stiior, stavor), za koji se
po jednom pretpostavlja da je stariji: bio bi razvoj st- > t- i -h-
> -k-. U svakom mi se da bi -or mogao biti sufiks.
Druga za takora, pantagana (proirena u Dalmaciji), je
iz talijanskog pantegana. Kako je takor (Epimys norvegicus), koji
u podrumima i u kanalizaciji (a u prirodi u podzemnim rovovima i uz potoke)
dospio u Evropu na brodovima iz Azije, s Crnog mora, nazvan je pontskim
miem (za ime Pont v. u put). Odatle (od ponticus "pontski", iz sklopa mus
ponticus) tal. dijal. (bolonj.) pondg(a), (stmlet.) p6ntega itd., od je izve-
deno (imenica *ponticanus) tal. pantegtma, (trcnt.) pantcgan, paltegam,
(mJet., lombard. , pantegana, furlan. pantiane. Starija iz
talijanskog jest sin. podgftna. - U ivi sivi takor (Epimys
rattus rattus), koji je u srednjem vijeku u Evropu dospio iz Azije.
Za za takora, pacov (s naknadno umetnutim -r- plird5v).
pomilja se da je iz nekog i7.vora. s - 011 kao u odrazima
-6 (lopov lop6).
tap, gcn. tapa
Od psi. stsl. bug. tap, mak. sin. r. ("urez u
drvetu").
Psi. jest od ic. *skcp-o-s. Usp. sk/Jptron, dor.skfiptron (iz.
jest skiptar), skfipos "grana", Jat. sciipus "dr7.ak", stnord. skapt "tap",
stengl. sccaft, engl. shaft "drak; motka, rudo; osovina", stsas. skaft "koplje",
j
614
stvnj. skaf1, njem. Schaf1 ''tap", lit. kcpsne, !atv. }::eps ''koplje" itd.
Indoevropski je korijen *skcp- - V. kopiti.
. _ _ . . . . . . . .
Od psi. bug. stad1a, mak. sledi. - Usp. posted1et1, pnsted1ct1.
p0tcda, Uteda itd. Pridjev nepotcdan jest po ruskom.
Usp. stsl. tcdrb "milosrdan", bug. tedbr, mak. tcdro prilog,
h. tedar "dareljiv", terj "dareljiv, podaan", r. isto itd.
To je od ie. (s)kend- "otcijepiti": skedan)'mi "rastcpem, rasprim,
rastjeram", !atv. "iver", lit. kcdeti "puknuti, tresnuti" itd.
V. oskudan.
teta
Od psi. usp. stsl. tbteta, r. "uzaludan, besko-
ristan (o trudu); prazan (o nadi)"), sa suliksom za pridjcvskc
apstrakte, od "tat, prazan".
V. tat.
tiJ>Oatd i , K. b - . . k t I ... t. - r r .
ps . sc1pat1: ug. st1p1a, ma ' . s 1pa, s n. sc1pa 1, c. s 1pa 1, p. szcz;
1
pac.
r. itd.
Od (ie. *skeip-), usp. ( u
unuti se, o Mjesecu).
Psi. j est u Utap, si n. i dr. , str. "teta; smanji vanje
Mjeseca" (usp. r . "prstohvat" < - utap u- daje zna-
"ono to nije otkinulo" (usp. ubog : *bog).
Indocvropski je korijen *skcip-, koji je u skolpos "tap, palica"
( *skaip-), Jat. sclpio isto, norv. skivra srengl. scifrc. scil'fe. engl.
shiver "trijeska, krhotina, odlomak, stvnj. sci1<1ro. nj. Schiefer
''t rijeska" (gcrm. *skif- < ie. *skip- < *skaip- ) itd.
To je najvjerojatnije s proi renjem -p- od *skei (\-. cijepati. cije1
itd.). - Od *skcib- jesu got., stnord. skip brod", dan. skib. v.
skcpp. skip,_ skip. _srnizoz. scip. nizoJ
stvnJ. sc1f. sccf, OJ. Schi!T ("camac odstJecen od drveta ; germ. skipaz),
lit. skiebti "parati", !atv. l;dbit "udarati,
fit, gen. tita
Od psi. ge. stsl. tilb, mak. tit, sin. gen. tit.
r. gen.
Prvotno bilo je "daska" (usp. srp. na Kosovu tit ka
"izvij ena za samar").
Polazno je ie. *skei- t - od *skei- "rezati" : lit. skiestas :
!atv. isto, prus. "tit'', sti r. "tit". kimr. ysg11)"d. _l!sporedi
1
Jat. scOfum (> roman. : rum. scut, sard. tog. iskudu, retorom. cng. skuf, furl an.
skut. rr. prov. cscut, kata!. escut, p port. escudo - tako za nazive
na kojem je lik tita; iz prov. jest ta!. scudo, iz je k nama dolo skiJd;i,
kuda. k0d;1, kOd; u francuskom se ecu f ckii] "tit; kuda, talir" sa
ECU "European currency unit", za
koja se upotrebljava od 1978/79), to moe biti od *skoi-to-m. a tumact
se i od *skcu-to-m. od *skeu- "pokrivati". .
je usporednica gol. skildus, nj. Schild "tit", to je od ie.
*skel- "rascijepiti".
Polazni je korijen *skei-: za nj v. cijepiti. cije1-. cijediti.
615
to
Od psi. stsl. bug mak glu. to, r. ukr bjr. to - a to j e
spoj upitne zamjenice i *- to (ili je to zamjenica *to - usp. to
/o), kao *hto (v. tko).
Od psi. nastala je zamjenica (usp. "zato" < *za
- Za prijelaz > t usp. tovati, titi < (: poten <
U indoevropskom prajeziku razlika ivog i ncivog pravila se i u
zamjenicama *kwo-/*kwe- "tko" prema *kwid "to", to je i u
slavenskim jezicima (za razliku naprimjer od I itavskog, gdje kit s < * k'-0 -
i "tko" i "to").
Psi. nastalo je od ie. *kwid/*kwit "to", od je stind. cid, cif,
av. (usp. ikaim. CbZ), het. kwi {"to, koji"), ti (tis "tko"), alb. <; ( <
*-t < *id < *kwid), Jat. quid (quis "tko"; quid > roman.: rum. ce, tat. che,
sardin. ki, retorom. engadin. ke, furlan. tsc, fr. que, quoi, prov katal., p
port. que-, - qui > ta!. chi, stlogudor. ki, rctorom. engadin. Ki, fr prov ka-
ta!., stp stport. qui; quem > rum. cine, stlogudor. ken, p. quien, port. quem),
osk. pid, stir. cid, bret. pet, toh. kuc, alb. 9{e).
Genitiv (psi. sadri za isticanje (usp. stind. gha <
ie. *gho, prema ie. *ghe < psi. *c, v. jer). Stari genitiv dol azi od
psi. < *kweso hom. feo, got. hwis, stvnj. hwes; usp. jo npr. iran.
*kahya- u vahan. ki, ugnan. gdje je -so (Od
oblika nastali su stsl. a "to" u co, glu. dlu. co,
polap. cii, p. co, slovio. re, ciy).
tilr, tura, o
Od psi. usp. s -m dlu. "iscrpljen".
Usp. h. turav ''bedast'', turljiv "krljav", na Kosovu otaret "opustjeti".
Polazno je "tat, prazan" - v. tat.
'Umj eti, umi
Od psi. *umiti: mak. umi, sin. umi, r. ume!', ukr.
umity itd. .
Usp. *ll111b: stsl. UT11b, bug mak. um, h. Um, sin. Um, um, p.
szum, r. ukr bjr. um.
_ Ovamo i *Oma: Uma, mak. uma, h. iJma (takva je bila i u
ceskom, usp. toponim Sumava).
Polarno u- jest zvukoopisno.
unka
Iz austrijskog Schun.kc (usp. i vic. schunggc, a i ru-
zoz. schonk "kost").
Oblik Schinken "unka, prut; bedro" (stvnj. scinko m . 'bedro"
srvnj. schinke "unka, prut; bedro" - i1.. toga dan. skinke, v. skinka "unka")
proi:io se . po Povezan je s Schcnkef "bedro"
(stvnJ., srvnJ. koJa. Je - s norv. stengl. scecel(
11
) , srnnj.
srruzoz. sccnkel, n_1zoz. schckcf - potekla od germ. to
Je dalje povezano s odrazima gcrm. *skankan: dan. skank "dio ivotinjske
od koljena do ape", v. skank, sk;ink "bedro", sleng!. scanca, engl. slumk
noga od koljena do glenj a, goljenica; krak", istfrizij. schanke, flaman
schank, srnnj. schcnke.
_Te germanske sadre indocvropski korijen *(s)kcng- "hramati. e-
pali; kos, nahercn, nagnut", koji je jo npr. stind. silkthi- sr. "bedro" ( *skl)g-
I
li
616
-ti- ), khaiijati "epa", khaiij;r 'epav", av. haxti- ''bedro" ( *ski;g-ti-), putu
fanga "noga", jazgulam. cg "kost", ikaim. fbn] "bedro", vahan. ilnj ''bedre-
na kost, bedro" ( *skcng-), skazo "hramam, epam" ( *skM-jo} itd.
upaJj, liplja, e
odr. *(iplji, a, e. - Od fsl. *uplb(jb): bug., mak. up/ii;, sin. upclj. u ostalim
jezicima sekundarno tiplf, f(Jplf, p. szczuply, r., ukr.
I .
scup YJ. I d * ( J K . 1 ")
Izvedeno sufiksom - - o supb u . avanJ1na sup sup J!na , usp.
*upbkb ((Jpak).
Psi. *up- nastale je od ie. *Reup-, to je proirenjem -p- od
*Reu- "jama, rupa, upljina". - Od *J(ou-jo- poteklo je psi. *sujb "prazan,
tat" (stsl., str. sui), od je sufiksom -otfl za apstraktne imenice stvorene
*sujeta (u naem je jeziku sujeta, v., iz ruskog (sueta) ili
crkvenoslavenskog.
le. *Reu- dalo je jo npr. stind. silnyaJ; "prazan" (> indoarij.: pali sufJ.iia-::.
prakrt. sunntt-, hind. san, sinhal. sun, hun itd.), dameli silna, kamir. Siiii
(*Kiinjos): av. siira- "rupa", arm sor "jama, rupa" ( *J(ow-er- ), soil
spilja" (](cu-!o-), alb. thele "dubok" ( *Rowa-lo-). kfar "uica igle"
( *fowr), koilos "upalj, izduben, dubok" ( *Rou-1-jo-), k&s spilja"
( *Rou-wo-s), Jat. cauus "upalj" ( *Row-o-s; lal. > ta!. cavo, prov. cau; *cous,
*coua > kata!. cova "jama", port. covo "upalj" itd.), cauerna "upljina, jama,
(usp. intern. kaverna), srir. ct.la "prazan, upalj", bret. keo "spilja"
(kelt. < *Jfou-jo-s), !atv. ava "pukotina, upljina".
Postoji jo i ie. *keiw-: stind. "jama, ( *koiwortos).
dijal. koiefos "raspuklina u zemlji poslije trusa", kafata "jame" ( *koiw-{1-).
*keiw- jest od osnove I. a *](eu- nastale je od osnove II : radi se o odra-
zima nostr. *Kajw.11 "kopati, rovati" (> *kejw-/*kjew- > *keiw-/*Reu-}.
Nostr. *J::ii jw,1 dalo je jo ural. *kajwa-/*kojwa- "kopati, crpsti, baciti"
(fin., veps. kaiva-, est. kaeva- "kopati, rovati", saam. sjev. goail o- "crpsti, ko-
pati'', marij. g. ko- "kopati, rovati"; fm. kaitto "zdenac"), ?alt. *kaja- 'bacati"
(mong. pism. qaja-, halha xaj'f- "rovati" -?> 'bacati").
Usporednica u sinokavkaskom *-xq11WA "kopati": sinotib. *gaw, jeni-
sej. *tik-. - *tik-, sjevkavk. *Ha-qw.11-.
U indoevropskom imamo "ono to je iskopane" -?> "jama".
urjak, gen. urjaka
ilrak. - Polazno je psi. *LJ.rb "cnin brat" (izvedenice su
*urinb, *urjftkb, mn. *urbja}: stsl. urb, forinb, bug. ilrej, ilrek, mak. ura,
stsrp. ura, h. Hira, sin. urjak, stp. szura, szurza, p. st. szurzy, r. LJ.rin, nm.
ur'ja, urjak, ukr. LJ.ryn, urjak itd.
Od hipokoristika ura je glagol urovati, ilruje. . .
Psi. *urb - to je zapravo po postanju pridjev - jest od ie.
od korijena *sja- "iti" (v.}. dakle i "vezati". Usp. stind. syiilfl]J "enio bra! _
(indoarij.: prakrt. sala-. rom. (evrop.) salo m., sflli ., sala m:'. sab
. itd.). kamir. sa/ "enina sestra" - s samoglasnikom u kortJcnu.
utj eti, utim
Nastale disimilacijom od starijeg > tutjQ >
utjQ. V.
T
tabla
Umanjenica je tablica. - Iz Jat. tabu/a "daska, kroz tabla ili
kroz nj . Tafe!. (Nj. Tafel, stvnj. tava/a, tabala jest od germanske
iz narlat. tabla < lat. tabu/a.)
Od romanske je umanjenice stfr. tablete, fr. tablette (prvotne je
bilo za natpis", kasnije "tanak "pastila", "bom-
bon"), to je izvor tableta.
tabloid je iz engl. tabloid "novine s kratkim, saetim
vijestima" u XIX. st. "oznaka za tablete"), a prvotno
je bilo (i sadanje je "pastila, tableta, kolutast
ta je engleska izvedenica od tablet (to je iz stfr.}.
tabor
Usp. izvedenice tfiboriti, utaboriti se/utabOriti se itd.
Iz tabor, to je iz t. tabur ''bataljon vojske; stroj vojske postrojen u
obliku kvadrata radi obrane".
taj. ta. to
Od psi. *ti,, *tfi, *tO; u govorima je i ta m, a -j moe se kao
*t'bjb (za v. koji}. - Usp. stsl. tb, ta, to, mak. toj, taa, toa, sin. tfi, tfi, to,
fen, ta, to, r. tot, ta, to itd.
Dvojina je *ta, *te, *te, mnoina *ti, *ty, *ta.
Sadri indoevropsku pokaznu zamjenicu t- : *t-o-s, *t-a, *t-o-d. Usp.
stind. tad, tat "to" (od instrumentala pali /em1, prakrt. tel)a; od geniti va
tasya: pali, prakrl. tassa, rom. (evrop.) les. nepal. tyas, asam. ta, bengal. tii(hr"i),
orija tiiha, pandap. ,bihar. ,hind. tis), vajgal i tao gen., phalura, kamiri tas
gen. ( *tasya), av. tat, t6, alb. kefa "taj" ( "gdje" (ablativ
stir. t6 "da" ( got. pata sr., stnord. pat, stengl. pa:t, engl. that (od
stengl. f>a:t jest pe, od toga the), nizoz. dat, stvnj. daz, nj. d;1s
"taj" i (germ. *pat < *tod), lit. tas m . ta . itd.
Od nostr. *!ii, to je pokazna zamjenica za ncivo: ?afraz. *!A- (pokaza-
telj . roda), ?kart. *te-/*ti- "taj", ural. "taj", drav. *ta-, alt. *t<ii-. -
Usporedi etr. ta "ovaj, taj".
Postoje i usporednice, npr. sinokavk. *tA "taj, ovaj" (jeni-
sej. *d1, sjcvkavk. *t.11) i *dA pokazna zamjenica (sinotib. *ta, *te. jenisej.
*t(u}-, sjevkavk. *dA-<Jt}.
ta.jati, taje
Potisnuto glagolom topiti (se), zbog s tajiti.
Glagol tiijati jest od psi. *tfijati, *taj9 "kapati, prokapljivati": bug. tilja,
J
618
mak. tai, sin. lajati, tati, r. tajat ', taju itd.
To je od ie. *ta-)-, od korijena *ta- (st. *tex- ) "tajati, topili (se)":
stind. t6yam "voda" ( *tau-jo-m; indoarij.: pali, prakrt. toya- sr sinhal. to) ,
oset. iron. tajyn, digor. tajun "topiti" ( *ta-j-), teko "topim, rastapam"
( *ta-k-), arm. thanam "vlaim, tat. tabere "ginuti; kapati", tabes
trulost; koja se rastvara. osoka", . tabwn "sukrvica, gnoj"
( *ta-b(h)- ), stir. tam "smrt", bret. teuzi "topiti se" stvnj. douwen, dewen "ka-
pati", nj. tauen "rositi" ( *ta-w-) itd. V. taliti.
tajiti, taji
Od psi. *tajiti: mak. tai, sin. tajiti, r. taft' itd.
Pridjev *ta)Mb(jb} tajan, tajna, o, odr. tajni, a, o; dalje p()tajnI. tajnik
(prevedenica latinskog secretarius, iz je sekretar).
Psi. *tajbna (maktajna, h. tajna, r. tajna itd.) je pridjev.
Glagol je od *tajb: sin. taj m. "nijekanje", str. tai "tajan; tajna"
itd. - to je izvor i ostalih izvedenica.
U *tajb jest ie. *taj-i- ili *ta-j- (*ta-i-s), usp. *tatb . (hrv. tat, gen. tata),
to je od *ta-ti-s.
lndoevropsk.i je korijen *{s)ta(i}- (od st. *(s}taHi-?) "krasti, varati":
stind. tayt1s m. "varalica, kradljivac", av. tayu- isto, te&ios "uzaludan",
dor. ta&ios ( *taju-tjo-), het. tajezzi, tajazzi "krade" itd.
taknuti, taknem
Infinitiv i - Od psi. *tbktJ, *tbkn{jti.
Durativ *tjkati (sin. tikati, tykati, r. tfkat' itd.) jest u tikati, usp. tik (u
tik do ... ), a *tycati (stsl. tycati) u ticati/ticati (se), usp. dotic<1ti (se), isticati
(se), p0ticati, p0dsticati itd.
Usp. latv. tuka! "trgati; udarati".
talac
Gen. taoca, nm. taoci, gen. nm. talaca. Starije je "zalog mira",
"jamac, poruk, suanj".
Od psi. *taibcb (usp. sin. tfifec, gen. talca), to je od *talb (stsl. talb m
gen. tali, r. ta/', uk.r. ta/').
U jest starije *to/-, pa se mogu povezati s *to/fti "utolaiti,
utaiti, umiriti".
V. tofiti.
talasati se, talasa se
Glagol izveden od imenice ta/as "val" (zabiljeena u starim hrvatskim
upotrebljavali su je stari pisci), koja je iz t. ta/as
"val", a to je iz thfllassa "more". .
tht:ilassa, at. i stmaked. dahigklwn ak. "more" su
su potekle od ic. *d11f-tjfi, s *dhf- od starijeg *dh/H-, a to pak je od konw
na *d11e/H-.
Taj je indoevropski korijen od nostr. "val", koji je dao jo
*dlh "talasati (se), mutiti" {sem.: tigrinja dlbq "mijeati", sthebr. dlb "talasati '.
vodu", akad. dlb "talasati; uznemiravati", difbu "blato, mulj"; berb. dafag
"biti drav. *tafta- "talasati se; uznemiriti se" (kanada ta/lal}a
"nemir, alt. *d[a]!u-/*doli- "val" (mong. *daJai "more": s:-
mong., mong. pism. dafai, halha dafai itd.; iz mong. *daiui/daloi
stturkij. orhon., stujg. taluj "mNc"; iz odraza mong. *doli-gi- "talasah se
*doli-gi-gan "val" je turkijska za "val", usp. turkmen. tofkUJI,
619
azerb. dalya, tur. da/ga; iz tur. da/ga je u Bosni da/ga "val").
thfJJassa jest u talasoterftpija, talasometar itd.
talir, gen. talira
Vrsta srebrnog novca. tfller, talijer, gen. ta!ijera, tohir (npr. u
S utimi dukati, tvrdimi to/ari; se ja zovem roa
prez to/ara), toljar (P. R J. Kavanjin, u Naziv je po-
tekao iz nj. Tafer, Thaf er. Iz talijanskog je tiifar, tofor (u Dubrovniku, Dal-
maciji, Primorju).
Od 1515. godine grofovi Schlick kovali su u Joachimsthalu u Ja-
chymov) srebrnjake s 26.39 g srebra, i taj je novac nazivan Joachimsthalcr
"joahimstalski". To se skratilo u Thaler, Taf er. - Od 1566. slubeni je novac
Carstva Reichstaf er (25.984 g srebra). Taliri su mijenjali vrijed-
nost, irili se po raznim zemljama, tako i po austrijskima. Taliri su se, i pod
raznim nazivima, upotrebljavali i u hrvatskim zemljama.
Iz je naziv doao u i flamanski, daler (usp. ni-
zoz. daalder), a iz toga je od XVIII. u sjevernoj Americi doJ/ar.
Samo Joachimsthal "Joachimova dolina", s nj. Thal, Ta/ "dolina" (za
veze te v. u dol).
taliti (se), tali
Glagol je od pridj eva *tah(jb) koji je izveden od istoga
korijena *ta- koji je u tajati (v.). - Usp. talionica, talite.
tiuna
Od psl. *tbma, ak. *tJ,mg (sekundarno *tbmg): stsl. tbma, bug.
mak. tema, hrv. i tma, sin. t(a)ma, tma, glu. dlu. smo, polap.
tama, p. r. t'ma, uk.r. t'ma, bjr.
Usp. latv. tima "tama", tim(s)t "tamnjeti" - dakle ie. *te"11i.
U suton jest moda *Sbln- tomnb (za prvi dio v. simce).
Pridjev taman, tamna, o jest od *tbmhnb (usp. ir. temen < kelt. *temenos).
Indoevropsk.i j e korijen *tem(a)- (st. *temH-) "taman": stind. tamas-
sr. "tama, mrak" (> indoarij.: pali tamo, tamam, prakrt. tama- m. sr marathi
lav, tav, tava "vrtoglavica", sinhal. "tama, neznanje"), tamisraJ;,
famisra ., tamisram sr. isto (indoarij.: pali timisa- sr. "tama", prakrt. ta-
mi(s)sa- sr. "tanma sinhal. tami, tami kamir. tam "astma" (*ta-
mas-), kali tremi, tremi ( av. tamah- isto, sogd. tmw
[*tama] "pakao'', tmyk ftamik] "paklen", pehlevi tam, tum, twnik "taman;
tama", perz. tam "tama", oset. iron. tymyg, digor. tumug (iran. *tamuga-),
iran. *tamsra- (perz. far "taman, peh. Ilir "tama", pato tor "crn",
sakan. ttara- "taman", oset. tar Jat. tenebrae "mrak, tmina,
nesvij est; smrt" (od *temafra < ie. *temasrli; od toga romanski:
katal. tenebres, p. tinieblas, fr. tenebres . mn. "mrak, tama"), temere
nasumice, naslijepo" (ie. lokativ *temcsi "u tami"), temero "oskvr-
n.im, okaljam", stir. teme/ "mrak", srbret. tcfful "taman, srir. teim,
temen "taman, siv", srnizoz. deemster "taman'', stvnj. dimstar, finstar, nj. fin-
ster isto (ie. *tem-sro-), stvnj. demar sr., nj. Dammerung "suton, sumrak", lit.
temti ''biti taman", tams/1 "tama", tamsils "taman'', timsras "tamnocrven" itd.
le. *tem- jest (preko *teum- ) od nostr. *fUnltl, od je jo afraz.
*f(w)ni "taman" (ku.: tum ''biti taman", tumo hara temfi
"tama"; zen du;n "crn").
Usporednice i izvan natporodice: sinokavk. *dw11InA "taman,
I I
I
620
crn" u sinotib. *tXm "taman", jenisej. *tum- "crn". - Usp. i amerind. *t'umak
"taman": nutka tom "taman", jurok tsmej "biti kutenaj tamoxu-ints
'biti taman", jokuc se", huastek rsamul itd.
tamaniti, tamaru/tamaru
Odbacivanjem prefiksa od utamaniti "zatrti, unititi", CIJe je
od neto da bude bez svrhe" (a usp. jo i potamflniti itd.).
To je od Utaman 'badava".
Polazne je taman "kako i koliko treba, upravo, i tamam,
tamiim, tamiin, taman). To pak je balkanski turcizam.
Iz t. lamam "gotovo", to je iz arap. lamam dovravanje".
tanak, tanka, o
Od psi. *t/,nbh, *tbnka, *tf,nko, odr. *tbmkbjb: stsl. thnbh, bug. t'bnbk,
mak. tanok, tonok, sin. tanak, tonka, tenkf, glu. dlu. safJJd,
p. cienki, slovin. r. t6nldj, ukr. t6ID..yj.
Pridjev sufiksom -Ja, od u-osnove *tbnb < ie. tc11u-.
le. *tenu- dalo je npr. stind. tanUJ:i "tanak. plosnat" (indoarij.: pali tanu-
"tanak. malen", prakrt. tal}u-, asam. tana "tanak", sinhal. tunu "tanak. njean"),
tanukal} isto (*ten-u-ko-; indoarij.: pali tanuka-, prakrt. tal}ua-, hind. tanuk,
tanik "malen"), kamir. tonu "tanak" (arij. *tanus), pcrz. tanuk, tunuk,
kurd. tiinuk. sak. ttarhga-, oset. fan, fiiniig, tanjs tana6s "isteg-
nut" ( < *tanaw6s < *tenaw6s < ie. *tenaw6s), !at. tenuis "tanak, njean"
(> roman.: stfr. tenve), stir. tanae "tanak", kimr. teneu, kom. tanow, brct. tano
isto, stnord. punnr "tanak'', norv. tunn, tynn, v. tunn, dan. tynd, stengl. thynne,
engl. thin, stfriz. thcnnc, stsas. thunni, stnizoz. dunne, nizoz. dun, stvnj. dunni.
nj. diinn isto, lit. "tanak'', latv. ticvs isto.
Indoevropski je korijen *tena- (st. *tenH-) 'istezali,
stind. tan6ti "istec", tefno "napinjem, nateem" (*ten-jo), !at. tendo "na-
pinjem, rasteem" ( *tcn-d-o).
S proirenjem -gh-: av. Sanjayeiti ( *tcngh-eje-), u praslavenskom
*tfgb (usp. uteg), ( *tengh-neu-), to je u nategnuti, is-
tegnuti itd., *tpga (t!.lga), *tplti (tUiti (se!J. - V. teak.
je i neto dublje, porijekla
ie. *ten- "tanak": da je poteklo od *(s}ten-, gdje je *sten- "uzak"
stenos "uzak", stnord. stfnnr "tvrd, krut, jak", stengl. a to
pak, skupa s ural. "tanak. kratak" (fm. hieno "tanak'', veps. ju. heno
"slab", ?komi zirjan. Jenid "kratak"), od nostr. ili
"tanak. uzak" (sa zakonitim ie. (s}t- zbog nj ili n).
tanj ur, gcn. tanjt1ra .
Nastalo disimilacijom od starijeg ta!jur, to j e u naem jeziku star tah-
janizam, usp. sttal. mlet. *tagaor "pladanj". To pak je od narlat.
taliatoriwn, to je od glagola lil/i;ire "rezati" (> roman. : rum. ltlia, vcljot.
fll!uor, tal. tag/i<irc, sardin. logudor. f<1zare, retorom. engadin. taglicr, furlan.
fr. taillcr, prov. kata I. ta/far, p. tajar, port. ta/har), a to od tfifca
"izrez, rez" (> roman.: tal. taglia).
Oblik timjir doao je (preko *ta/jir) iz lal. tagliere, a u loj je sufiks
-or zamijenjen francuskim -iere.
V. detalj.
tast, gcn. tasta/tasta
Od psi. *tbstb "cnin otac": stsl. lbSlb, bug. tost. sin. tfist, test, test:
621
glu. stp. p. r. test', ge. tcstja, ukr. test', bjr.
Prvotna je *tbsfb i enina oca i eninu mater, no kasnije
j e, s prvim prela u deklinaciju o (tfist m.), s drugim u deklina-
ciju a : tata. je i u drugim slavenskim jezicima. - No kako se
tata podudara s pridjevom tiita "prazna", je piJnica, a
prema njoj onda pUnac.
Usporednica za *tbSlb jest prus. tistics "tast".
Najvjerojatnije je u tome ie. *te{- Korijen je *tcx- "roditi": stind. tak-
man- sr. "potomak, dijete", takarf . 'dio enskog spolovila", tlkto "rodim"
( *ti- tk-o; fut. sr. "dijete; mlado; mladica", sr. "dijete",
t6kos dijete", frigij. etekseti aor. (*tek- "roditi se?"), stnord. ]>egn
"slobodnjak", stengl. ratnik", stsas. thcgan, stvnj. thegan, nj.
Degen "junak" (germ. *]>egnaz < *tek-n6-s).
Dakle j e tast zapravo, po porijeklu
raka
Iz stvnj. tasca (od je nj. Tasche, iz pak j e srp. tana). Dal-
matinsko j e laska iz tal. tasca, to je iz No j e da je ger-
manska (usp. jo v. taska, norv. taske) iz romanskog.
tat, a, o
Od psi. ( < "prazan": stsl. fbfh, sin. tti,
stp. tszczy, czczy, p. czczy, r. ukr. bjr.
Usp. tatina 'ispraznost, sujeta" ( natate (*na tbte, usp. na tc
srce "na prazan eludac", sa srce u "eludac", usp. srdobo/ja).
Psi. jest od ie. *tus- sJ<-j6-s. Korijen je *teus- "biti prazan":
stind. tucchaJ; ( *tus-sx-d-s), tucchyaJ; "pust, prazan" ( *tus-sk-j6-s; indoarij.:
pali tuccha-, prakrt. tuccha-, c(h)uccha-, rom. (evrop.) pandabi tucch
isto, nepal. chuco arija tucha, c(h)ucha "prazan'', hind. chuch,
sinhal. sis, his itd.), kamir. t 1Y:h "sitnica" ( *tus-sx-fr s), av. taoayeiti
puta" ( *tous-), tusan 'izgubiti se", tus- 'biti prazan", hotsak.
ttl..lSsai "pust, prazan", perz. tuhi isto (iran. *tuSika-), oset. tutt (iran.
pate ta, sakan. tl.lSfaa isto (iran. *tuyaka-), Jat. tesqua, tesca sr. mn. "pu-
stare" ( *tweskwa), lit. "pust, prazan'', latv. tuks isto.
V. teta.
tata
Od psi. *tata tata, p. tata itd.), to je od ie. *tata, a to j e - kao i
*atta (v. otac) -
S omekanjem *tata *tjfitja (= *fli!Ei): *ffifa): h. r. tjatja - to
je ekspresivna tvorba.
Za ie. usp .. stind .. tata, alb. Jat. tata, kimr. tad, korn.
tat, engl. dad, lit. tet1s, luv1J. tati -, h1Jerluv. tata-.
j e i u drugim, neindoevropskim jezicima.
V. teta.
tava
Balkanski turcizam (usp. bug. tava, mak. tava, rum. tava, alb. tave,
tabiis [tavas}) - iz t. tava, to pak je iz perz. tabe.
tavan
Balkanski turcizam (usp. mak. tavan, bug. tavan, tabani !tavani],
rum. tavan), iz t. tavan.
622
... tekG
Od psi. *tekti, *tek{>: stsl. feti, tek9, mak. sin. teci,
teku. r. tekU, itd. - Usp. itd.
Indoevropski je korij en tekw - stind. fakti "uri", av.
part. perz. taxtan hotsak. tajs-, ho-
rezm. ts- [tas-1 isto, oset. iron. tii.3yn, digor. ta3un alb. ndjek "goniti",
stir. techid ''bjei", ateoch "molim" ( -o), bret. tedhet lit.
tekU latv. tecet, teku toh. cake "rijeka".
Postoje i usprednice: sinokavk. "kaplja, kapati"
(sinotib. *tek - *dck "kapati", sjevkavk. *!Hiiniyl - -M. - U
kim jezicima: u selikima muskveam t'ak'wt "jezero".
tek
Usp. pridjev i o. - Ide s ono to prija.
tele, gen. teleta
Psi. gen. bug. tele, mak. tele, sin. tefle, gen. teleta, tele,
tela, glu. dlu. sele, p. cielr;, str. telja, ukr. telja.
Sufiksom -r;t- za mlade ivotinje od osnove *tel-, usp. lit.
telias, latv. te/ "tele". Indoevropski je korijen *te!- (moda starije *teHJ-?)
"mlado ivotinje, biljka", usp. talis "djevojka u cvijetu mladosti", jon.
telis, !at. talea "rasadnica, presadnica, mladica" ( < *talia).
Nastalo je od nostr. "rasti; mlado", to j e jo u afraz. *!1- "roditi;
mlado" (arap.fall "jare, i sl.", "janje"; oromo cj_al "roditi";
mubu 'dal "nesti jaja"), drav. *fal- "mlado" (kota tay/), alt. *t.<al ili *t<eJ
"mlado" (kirgiski tel, jakut.til; mong.tel).
Moda je od nostr. * fal11 i etr. *tale "mlad?" u taliSa "djevojka" (s *Sa
"ena?"), ako ta nije iz talid-.
S je moda povezane i hurit.t.illa ''bik" (ili je to
migracioni termin?).
temelj
Preko turskog (zbog 11) iz themelion (usp. rum. temeiu, cin-
car. thimefu, bug. teme!, mak. teme!, alb. themel). U toj je the- od
indoevropskoga korijena *dhe- (v. djet1).
tepati, tepam
"govoriti kao malo dijete; govoriti odmila, njeno" i ponekad
"mucati". - Od psl. *tepati, je prvotno bilo "udarati, biti" (za
to v. u tepsti).
Usp. tepav ( *tepavi,(jb}), nadalje tepavac, gen. tepavca, tepavica itd.
te ih
)z nj. Teppich. usp. fr. tapis (iz fr. tapisserie "zid!li
sag, tapeta, vez" jest tapiserija). iz tapetion [tapftsion.l to Je
umanjenica prema tapes, gen. tapetos sag; po-
se proirila Evropom u vrijeme kriarskih ratova. .
Iz iste je i !at. tapetum, od je roman. *tappel1Uf11
(od moe biti fr. tapis), iz na kraju tapet, gen.
"stolni u sobi za sjednice" (zato stiiviti na tapet "staviti na dnev!11
red") i tapeta "prevlaka od papira ili tkanine za zidove i (zato Je
tapetar om1j koji namjetaj). .
tftpes (i lapis, gen. tapidos te dapis, gen. dftpidos) je iz
623
nekog izvora, u kojem je otprilike to i naa
prostirka (: prostirati, prostrijeti). Pretpostavlja se da je polazna bila
neka bliska iranskima, usp. dananje perz. taftan, tabi8an "okretati, vrtjeti"
(iran. *tap- < *trpp-), od ie. *temp- "istezali, napinjati", to je jo
npr. u arm. t<amb "sedlo", !at. tempus sr., gen. temporis (zbog
tanke napete koe; roman.: rum. timpurl, ta!. kalabrij. trempe-, ukrtanjem s
templum dobilo se sardin. logudor. trempa "obraz", fr. tempe i
tempus "vrijeme, doba, ( -- "vremensko razdoblje'', koje je napeto iz-
dva trenutka; !at. > roman. "vrijeme": rum. timp, ta!. tempo, sardin.
logudor. tempus, retorm. engadin. temp, furl. timp, fr., prov., kata!. temps, p.
tiempo, port. tempo; iz talijanskog je tempo), temperare "svesti to na pravu
mjeru", temperfitus "umjeren, blag; koji se dri prave mjere, miran, razbo-
rit", templum "motrilite; mjesto s motrilitem; svetite, hram" (>
roman.: rum. timplii "prednji dio oltara", fr. temple "hram"; iz latinskog je
templ), contempllire "motriti, promatrati" (usp. kontemplfrnti), temptare
(mi. tentfire) "dotaknuti se segnuti, teiti za (> roman.: ta!., sar-
din. logudor. tentare "kuati, iskuati", retorom engadin. tenter, furlan. lenta,
fr. tenter, prov., kata!., p., port. tentar; usp. istroroman. tantar), stisl. pambr
"debeo", lit. terflpti "rastegnuti", tampfti "rastezati", toh. A lampe "snaga,
- V. jo u tetiira.
tepsti (se), tepem
"praviti maslac; udarati, mesti; lutati; govoriti kojeta". -
Od psi. *tepli, *tePQ "udarati, biti": st sl. teti, tePQ, bug. tepam, mak. tepa,
sin. tefpsti, tefpem, r. teptf, tepU, ukr. teptf itd. U naem je jeziku nov infinitiv,
prema glagolima kao dupsti i sl. - Usp. dotepsti se, istepsti se, natepsti se;
potepsti se, rastepsti se, stepsti se. - Usp. i dotepenac, gcn. dotepenca
"doljak" (kajk. dotepenec), dotepOh, potepOh.
Psi. *tepati dalo je h. tepati, tepam (za danas usp. ne-
to prijelaz u lupati "govoriti gluposti"), tepati,
tepa(, glu. di u. sepaS, p. itd. - Usp. p0tepati/poteepati se "lutati,
skitati se". - Usp. rastepavati.
Od istog su korijena jo npr. tepka, tepka "jesenska kruka koja se jede
kad se ugnjili" ( *tepbka) te stepka "stap, maslenica; ostatak poslije odvajanj a
maslaca od vrhnja" (stepati "praviti maslac").
U tome je ie. *tep-. Prijevojni stupanj o, *top-, jest u psi. *topblati (top-
tati, *topofb (top6t, usp. sin. gen. top<5ta, r. topot itd.; usp. u
nas jo top0tati, itd. - Prijevojni stupanj o (*top-) jest u stiip
"maslenica, stepka" i novije "plosnat klip" ( *stfipb; usp. stapitica "tap s ko-
lom se prepira skorup" i danas stapajica - Isti *top- ta-
je u tapkati, tapkam te u tapati, tiipem '1upkati akom po
obrazu" (pOtapati; u dananjem srpskom i "pljeskati").
Indoevropsko *tep- jest, naravno, zvukoopisno. - Usp. npr. jo latv. tapfit
propadati".
tesati, teem
Od psi. *tesati, *tep: stsl. tesati, te9, bug. tesam, sln. tesati, teem,
tesati, tesaf, glu. p. r. tesat', teu itd.
Od glagola *testi. Usp. *tesla (mak. tesla, h. tesla, sln.
tesla, r. tesla itd.) i *tesla (sin. teslo, r. teslo, ukr. tes/6 itd.).
Indoevropski je korijen *teti<- "praviti, (drvo sjeki-
rom i sl.), lijepiti": het. tak-, takke-, tagga- "praviti, sjedinjavati, sastav-
' j
624
!jati" stind. t;lksati "pravi, (indoarij.: pali tacchati "gradi", prakrt.
takkhai' taccha}; cacchai' ree", rom. (perzij.) tetchkani "no", hind.
cSchna"'strugati", sinhal. sahinava, hahinava "tesati teslom" itd.), "te
sar", dameli rezati", kamir. tachLDJ "rezati", av. taaili "pravi,
tee", taa- "sjekira", hotsak. "rezati", perz. ta isto, "tesar"
(iz tektonike ili ta tektonikA "graditeljstvo" jest intern. tektonika, za dio
geologije koji zemaljsku koru), (od *teksnr; < *tekt(e)snti)
"umjetnost, vjetina, obrt, (ta tekhnika spisi", tekhnik6s
"umjean, vjet", usp. intern. tehnika), texere "plesti" (>.roman.:. rum. fe-
se, tal., sardin. tessere, retorom. cngadm. tesse, furlan. test, stfr. t1stre, fr.
tisser, prov. teiser, kata!. teb:er, p. tejer, port. tecer), Jat. "opeka; zem
ljana posuda; crijep" (od toga fr. "glava" - r. p;,ema
crijep, Jat. tesla > roman.: rum. tasta, stfr. tesle lonac; lubanja; glava , fr.
tete "glava", kata!. testa isto itd.), tclum "koplje" ( *tekslom, kao psi. *teslo;
lat. > roman., izvedenica je npr. p. aragon. telero "rudo kola", port. tclcira),
stir. taJ "sjekira" ( *tokslo-), stisl. f>exla, stvnj. dechsa(Ja) isto (ie. *tetR-sla,
kao psi. *tesla), nj. Dachsbeil "tes.la", lit. tafti "tesati''.,,latv lel!(,teu
Indoevropsko *tetJf- poteklo Je od *!u!f.!E rezati.: ura!.
*tuklA (saam. ju. totko "rebro naprav!Jeno , manStJ. fakto
isto, tat u krma", nenec. tad6 itd.), dr. *tof,fi "ograda,
neto (tamil. toffi "ograda, dvorite"), alt. (tung. *tokta- "rezati,
sjekira": evenkij. tokto- sjekirom", udcj. tokto- dubiti" itd.).
teta
Od psi. *teta: slsl. teta, bug. teta, mak. teta, sin. teta, dl u.
ota, polap. teta, r. teta, itd. - Usp. *tetbka: stsl. tetbka, h. tetka, di
jal. tetka, p. ciotka, kaup. cotka, slovio. citi;)tka, r. tetka, ukr. fifka itd.
Od *tetbka je *tetbkb, *tefbCh - u nas tetak, gen. tetac,
gen. teca (pa u kajkavskom odmilica od telec
Sadri slogove, usp. tata.
tetiva
Od psi. stsl. bug. tetiva, mak. tetiva, sin. tetiva, tetiva,
tetiva, p. r. tetiva, tjativft, ukr. tjatyva, bjr. ceciva.
pridjev . roda na -iVD, od part. pret. pas.
Usp. lit. tcmptyva "tetiva luka", od tempti "nategnuti'', fimpa "ila" itd., to J_e
od ie. *ten-p-, od korijena *ten- "nategnuti": stind. lana- "nit, vlaki;_o", grc.
t6nos "ica, vrpca, struna; dizanje glasa" (iz toga intern. ton, gen. tona, mn.
t6noV1), kimr. fan/ "struna" itd.
teak teka o
Psi. *t<;gi,kti, odr. *tr;gi,kbjb,
-- po komparativu *t<:hjb: stsl. f<;hkD, bug. tebk, mak. tezok, sin.
sekundarno t'akf, glu. p. cir;ki, slovio ka. c1zki,
r. tjakij, ukr. tjakfj, bjr. cjaki. . . _ .. ,
Pridjev na -bkb od *tr;ga, *t<igo (usp. poimence.no tc_g
itd r. tjaga "remen" i dr.), je izravna usporedruca ltt. tJJ18US 11Jen
tingiu "lijeniti se") - oboje je od ie. *ti;igh-u-. . . .
Indoevropski je korijen *ten- ''istezali" (v. tanak), ovdJe s pros1renJem
-gh- ; usp. i stisl. pungr, dan v. tung "teak" {germ. *pungaz ).
ti
Od psi. *tj : stsl. ty , bug., mak. ti, sin. tf, lu p. ty , r ukr., bjr. ty.
625
Od ie. *ta, to je jo u av. !ii, alb. ti, Jat. tu (> roman.: rum. tu, veljot. toi,
ta!. tu, srdin. logudor. tue, retorom. engadin. Iii, furlna., fr prov kata!., p
port. tu), stir. tLJ, kimr. ti, gol. /Ju, stnord. /JU, dan v. du, stengl. /JU, engl. st.
thou, stsas. thiJ, nizoz. du, stvnj. du, nj.du (germ. */Ju), lit. til, latv. tu, 'jatv.'
tu, prus. tou, toh. A tu, B tu(1v}e. - To ie. *tu- jest od *t
0
u-.
le. *tu- jest u stind. tuvftm, /vam po uzoru na aham "ja"; ia.:
pali t(u)vam, prakrt. tu(ma)m,. tu, pa.ndabi _w. zap:
pahar. Iii, nepal. tfi, bengal., OrtJa, bhodzpun tu, marath.i tu itd.), askun tu,
vajgali tu, prasun iya, dameli, paai, khovar, ina, kamir. tu { *t(u)vam), av.
tvam, film, stperz. tuvam, part. to, hotsak. thu, tha, horezm. ('w)tk, sogd. tyw
[taxul kurd. kurmandi to: tali. to, ta(u), gilan. tu, mazanderan. ft,
perz. to, tad. tu, farsi-kabuli to, tu, tat. tj, putu. te, mundan tu, ta,
ugnan ruan. itd. tu, tD, ikaim tb, vahan. tu, Jazgulam. tow, Jagnop. tu
(iran. *tuwam), arm. du, dor. tj , hom., jon., at. sf (s- po kosim padeima,
s- < *tw-).
U kosim padeima *tew-, usp. genitiv *tewe u stind. tava (indoarij.: pali,
prakrt. ta"Va, bcngal., orija to), dameli to, av. tava (odrazi iran. *tawa u mno
gim jezicima}, psi. *tebe (s analogijskim b, po dativu *tebe); usp. *towe u
keltskom: stir. to! "tvoj", srkimr. teu isto; *tou- u stir. do "tvoj'', kimr. dy,
kom. the, bret. da isto.
le. *two- je i u psi. *tvojh (tvoj, tvoja, e) - usp. *tojo- "tvoj" u
iran. *taya- (u mnogim jezicima).
Usp. sl<lonidbu u staroslavenskom: nom. ty, gen. tebe, te, dat. tebe, ti, ak.
f<;, lok. tebe, instr. tobojp.
je zamjenica bila *![ii}, od je s druge strane *fi (to je
u ie. *ti- u het. zik, zikka "ti", s -k(ka) od *gho) te s prijelazom
*!i > *Si u glagolskom nastavku prezenta drugog lica primarno *-si: het. -i,
stind. - si, av. -si, -si, stlat. -s, gol. -s, lit. -si, psi. -b (hrv. -), sekundar
no *-s. het. -, stind., av. -s, stlat., got. -s. psi. -RJ.
Dakle moe biti ovaj razvoj: nostr. *!ii > *!u > *teu-/*twe-; *tii > *!i >
*Si> -s-.
Nostr. *![ii] dalo je jo afraz. *'an-tA "ti", t- pokazatelj 2. I. subjekta;
kart. *se/*si "ti", posvojno *swc-; ural. *tE (*tu) "ti", *-tE "tvoj", -tA po
kazatelj 2. lica; elam. - t pokazatelj 2. lica; ?drav. (-t pokazatelj 2. lica u
nekoliko jezika, u brahui -s(a) pokazatelj 2. lica); turkij. *si "ti";
mong. *ti > "ti'', -ti pokazatelj 2. lica; tung. *si "ti"; nivh. t' i "ti'', (h-
pokazatelj 2. lica, itd.
Usporcdnicc i u drugim jezicima.
tiganj
i oblici tigan, gcn. tigfma, liganj, gcn. liganja i dr.
Balkanski grecizam (usp. bug. tigan, mak. tigan, alb. tigan, rum. tigan,
cine. tigane, tegani [tiyani n. iz sr [tigftnonl
Iz te je preko !at. i s promjenom suf1ksa (lat.
-amen) i s dodavanjem sufiksa -ufa dobiveno tegula, od
je ta!. tegghia, tcglia (usp. nj. Tiegel "tiganj"). Lat. teganum dalo je roman.:
ta!. sicil. tfganu, kalabrij. tfanu itd., furlan. tiazin; legula > veljot. lak/a, tal.
tegghia, teglia, mlct.
tih, a, o
Od psi. *ti'<o, a, o, odr. *ti>..'Djb: stsl. IL\'b, bug. tix, mak. tix, sin. tih, Uha,
I I
I
I
626
tichf, glu. dlu. sichi, polap. taiche, p. cichy, slovin. re'<i: r.
tfxij, ukr tfxy j. 1. *t '
Praslavensko *ti>.a jest od ie. *tis-o-s. lndoevropski Je K.OrtJen c1s-:
Jit. teisUs "pravedan, pravilan, )rav:
dan". Usp. lit. tiesa "istina, pravda . taisyt1 popravljali, polJepsavati _ (
ticsti, tiesiu "upravili, sud , taJsns
"prav", prus. teisi tcising1 dosloJan , .
Za "ravno" "tiho" usp. ta!. pmn, pmno, p1amno.
V. tjeiti.
tijek, gen. tijeka
Od psi. *teh, za ono to .
Usp. glagol *teka_ti (u se, otjecati,
pritjecati, protjecat1, st1ecat1, sto Je dalo npr. stsl. tekat1,
sin. tekati, itd. - Usp. nat1eca1, st1eca1.
V. tok.
tijela (PO deklinaciji o) i tjelesa (po s, kao .Ps.J. *oko,
*u\'o). - Od psi. *tJJo, gen. *telese: stsl. telo,. t1alo_, mak.
tclo, sin. gen. telo, te/o, gluz. cefo, dluz. elo, p. c1alo, r.
telo, ukr. fl1o. . . . . d "J -
Da je bila po deklinaciji s, v1d1 se po pndJevu !Jclesan, o r. fJe esm
< telesMb(jb), te po tjelesina.
nema sigurne etimologije. . . . .
Po jednom srodno s latv. slika, kip
telu6t "oblikovati", no je da su te lalVIJSke nJec1 posuderuce 12 sla-
venskog. . . . . . * * /* -- "d b
Po drugom tumacenJU, nJec *telo sad.r1_ 1e .. twe-/ teu- tu,,.
jak" (to je u *tySQtja, v. fili), 1 bilo b1 srodno s gr.c. SOf118
lo" < *two-mn (usp. somatski), no se prthvaca da Je
sorna < *st6-11J!1. od je i Jit. stuomu5 "tijelo, stas, lik".
tijesan, tijesna, o
Odr. tijesni, ii, o. - Od psi. *teskm,Ob} stsl. tesnb, b';1&. tesen, tesen,
sin. teson, tesna, tcsnf, glu. cesny, dltU. sesny, P
ciasny, r. tesnyj fesna, ukr. tfsnyj. . . .
U tome je *toisk-no-s, s istim *toisk- kao u t1skat1 I t11esto (v.).
tijesto
Od psi. csl. testo, bug. teste), mak. testo, sln. testq, rus.
itd. . . . . . .
Od pridjeva *tjesfen ( Jest 1meruca t1estemna. . .
Psi. *testo sadri ie. *toisk-to-m. korijen je ie. *teisk-, ia v. u t1skatf.
Usp. stir. tais "tijesto", kin1f. twysk "masa, ( *to1sk-), _sleng,
"kvasac", stvnj. thcismo, dcismo. - Ne zna se ide h grc. stais.
gen. stait6s "tijesto od brana umijeane vodom" ( *ta1sk-t-?).
tik . . -
Iz fr. tic "trzaj, trzanj e'' (prvotno na nt1
na konjskoj glavi). U francuskom je to opisna nJec (lipa ik tak 1 sl.).
fikva
Od psi. *tfJ...y, gen. *JfkJ,ve: slsl. tyky, gen. tykbt1e, bug. tikva, mak. tikva,
627
sin. tikva, tykev, p. tykwa, r. tfkva itd. - Psi. *fbky jest u izve-
denici tekvica.
Po jednom kulturna koja je k Slavenima dola s tikvom
s juga Evrope - pa se onda s sikys "krastavac", s/J..yos,
gcn. sfkou isto (- to moe biti od *twik- ili kwik-; usp. i ime grada Sikyon),
J...ykyon, Jat. cucumis, gen. cucumeris isto (> roman.: ta!. cocomero, prov. co-
gomre, p. cohombro, port. cogombro; iz prov. jest fr. concombrc-,
ko kukumar, npr. na Rabu kukilmar, od takvih oblika su npr.
kilmor, komi5r, kumara, to je, kao i sin. kU:mara, iz nj. bavar austrij. Gugu-
mer < srvnj. kukumer Jat.), I te su iz nekog zajed-
izvora (usp. jo i tiiko "tikva, glava'', to bi bilo od gal.
*tukkos, ovamo bi ilo jo i ta!. zucca, (ju. Ital.)tsoUkka). - Jedno je
porijekla sfkys ovo: bi bila iz
pelazg. *pilki1- < *jJUk(h)u-, a to sadri *pa- < ie. *kii- od korijena *Reu-
"naduti se, se" (za nj v. u - iz nepoznata izvora
istog indoevropskoga korijena jest Jat. ficus "smokva" (v. dalje u F1.ga). - V.
i cikla.
Po drugom je praslavenska, izvedena od glagola *tykati
"zabijati se, gurati se, tiskati se", to sadri ie. *tUk-, a za *tukv. taknuti.
timariti, timarim/timarim
Taj je glagol za konja izveden od imenice timar, gen.
limara "njegovanje, i uredno hranjenje konja", to je balkanski tur-
cizam (usp. bug. timar "briga, njegovanje", mak timar, timari itd.).
Izvor je t. timar, to je iz arap. timfir "njegovanje (bolesnika i sl.)".
tinta
Iz nj. Tmte, to je iz ta!. tinta. Izvor je talij anske srlat. tincta,
to je izvedenica od glagola tingere "umakati; bojiti, mastiti" (> roman. 'bo-
jiti": tal. , sard. log. tingere, retorom. engad. taindscher, furl an. tendzi, fr. tein-
dre, prov. tenher, kata!. tenyer, p. tefiir). (Lat. tinctus "obojen" > ta!. Oom-
bard.J stfr. feint isto, prov. fenh "taman"; tincta > prov. tencha, kata!.,
p port. tinta "crnilo, tinta"; tintwn > p pori. tinto "tamnocrveno (o vinu)",
itd. - Iz Jat. tinctura jest tinktLJ.ra.
tip
. "obrazac; uzorak; lik; vrsta" itd. - Iz !at. typus, to je iz tfpos
'11k, kip, slika, oblik; uzor" - to je od "udarcem a to je od
"udarac" (izvedenica od glagol a tfpto).
tfpto "bijem, udaram" jest od ie. *(s)teu-p- "udarati": lat.
stuprum "skvrnjenjc, blud", stupere "zapanjiti se, zapeti, biti zbunjen,
se", stupidus "omamljen, zgranut, zbunjen; tup, gl up" (iz toga je
itd. - Indoevropski je korijen *(s)tcu- "uciarati; gurati" (koji moe
biti od nekog opisnog ili
tisa
I tJ's m. - Od psi. *tTSD/*tTsa: bug. tis, sin. tfs m., tisa tis,
glu. dlu. sis, p. cis, r. tis, ukr. tys.
Smatra se da je srodno Jat. taxus "tis" (> roman.: ta!. t;1sso, sardin. Jogu-
dor. tassu, kata!. tcix, p. tejo, port. tcixo) i stind. taksakah "naziv za neko
drvo" te moda t6kson "JGk" (u mn. "(luk i) strijele"), perz. tax "IGk".
Moda je psi. *tis- iz nekog drugog indoevropskog dijalekta, od
nekog odraza ie. *tigs-, lo bi bilo od ie. *Jcg- "gust" (takav naziv bio bi
628
zbog _listova_ ili - Nejasno:
Proireniji indocvropski naziv za lJsu, od ei- , prencsen JC u
jezicima na ivu.
slavenskim
tiskati (se), tiskam , . , - ka , - kat ' "td
Od psi. *tiskati {s9}. mak. tiska, sin. t1skat1, tiskam, p. CIS c, r. f1s 1 -
- Usp. stiskati, pritiskati itd. . . _ _
Usp. *tisknQti: h. tisnuti, _tisne1!' (ist[snuti, otisnuti, p0tisnut1, pnt1snut1, stis-
nuti, utisnuli itd.), tiskpoul1, r. t1snut_' tt?; - . -
Psi. < u h. tftat1, t1st1 (usp. pot1slcn), u
tijetim. d - - - -) d *t Ja, (ti esak
Ovamo *teskMb(jb) (tijesan, tijesna, o, o r. a, o. o cs 'J
gen. tijeska), od _je i. _ _
Psi. *tfsk- sadri 1e. *te1-. a *tesk- 101- ; sk . . . * _
Dalje nejasno. Mislim da bi se moglo pomtslJalJ na to da to . . tc1-
od *{s)tei- < nostr. ili "tanak, uzak", __ ( * eJllA >
*(sJtein-, -n- kao - Za tu nostrallcku TIJec v. u tanak.
Dakle bi polazno bilo ie. *tc1- 1 sufiks -sk-.
Moglo bi se pomiljati i na to da *teis-sk-, s *teis-
priblino "ravnati" - za to *tc1s- v. tih, t1cs1t1.
- - b r 1
Od psi. *tysptja/*tys9tja (i dr. oblici): stsL_ tysQst1: ug. iscs a,
hrv. sin. r. lys1aca itd.
Sadri ic. *tfis-Komt-jtV*tfJs-kcmt-1a (th -Rrpt- ). _ ,
Usporednice u germanskom i baltijskom: got. piisW7di, stnord. PLJS_lUld.
stv. (nm.) p(Jsind, norv v. tuscn, stcngl. pusen0 engl. thousand, !tsas.
dig, nizoz. duizcnd. stvnj. th(Jswid, dusW7t, OJ- _taus:nd _(germ. ']Ji:swid1
*tusRa111fi-), lit. tUkstantis, _ IUkstant, lat_v. tiJkstot1s, tiikstos, prus. tus1mtons (a
iz baltijskog oblika *tiisant1- posudeno _Jefin. . ..
Je. *tus-Kr]1t-jo-m "jaka (7.a _ znacenJa usp. t?h. A B
yaltsc doslovno "velik broj", prema te. *wcl- koje JC u velik.), za
*hnt- v. u sto. " . - - "b do"
1e. *teus- jo je npr. u lf.1$a- m :kraj, shr. tuamun r
( *teus-mn) bret. tossen ( *tus-ta) , tuchen ( toust-1cn ) __
je korijen *tcu- "bujati, naduti se", za koJt v. npr. u t1t1, tusl.
titi, tijcm .. .
1
- - - - upotrebe
"postajati tust, pretio! debeo, gojili s; i iz
zbog mnogobrojnih - Od psi. tyt1: c. ty t1, r. tyt itd. .. _
Danas postoji samo glagolski pridjev pretio, pretilu, o "debeo. tust , naci
njen od *tylb, a, o. -
1
t 1 - t itd -
Usp. i *tj lb "potiljak": srpcsl. tylb, sin. ti1, gen. tr1a, c. ty, r. Y 1s o
To je u p(Jti/jak, zatiljak _ . . - ". tind-
u *t'v- Jest 1e *tu-- od koriJcna *teu(a)- nabreknuti, naduli se
/ ' " " '"" tavtt.11- sr.
taviti "jak je, irna tavtis- "jak, . av. _
snaga", hotsak. tlonc "debeo" (iran. *!iiwc1na_-), srperz. sila, 1av
arm. 1h;1. "broj", tails "velik" ( roo:. sos_ j d[.av, ci a-
( *two-wo-s) sozi5 s0jzi5 izbaVJm, spasim ( *two-}, sotcr spsr
sitelj" (u doba i kao ime .?<>ter _za Isusa). s,on:
11
ki
"mrtvo tijelo; tijelo; osoba; z1vot; CJclma (lwo-111!1. usp.
s0phron "razborit; umjeren", lat. totus "sav" (/otus > p . pori. todo; tottus
629
rum vcljot. tot, ta!. tuf/o, sardin. logudor. foltu, retorom engadin. tuot, fur-
lan. dut, fr. tout, katal. to/; usp. totlilan), lidij. taT!Sas "jak, karij.
tavsc- (u imenu, usp. Tausas).
titrati (se), titra
Starije je jo i "bacati uvis i rukama". - Glagol je
opisna postanja, u vezi s onomatopejom tr-tr, kojom se opisuje padanje.
tjedan. gen. tjedna
Usp. tajedan u govorima (i u
Sloene od zamjenice taj i imenice dan. - Usp. sin. tjden,
tfdeh, glu. tydien, dlu. tyteri, p. tydzien, ukr. tyden', bjr. tydzefJ. Dakle
imam:> da je psi. *tbjb-dhl1b - ranije su se oba dijela sklanjala (pa je u na-
em jeziku i u slovenskom ak. nm. To upravo taj dan, dan koji
se nakon tjedna.
Izgleda da je u Slavena tjedan sedmica tek od irenja Mogu-
je da je ranije bio petodncvan (srijeda kao srednji dan, utorak,
petak kao drugi, i peti dan tjedna). Petodnevni tjedan imali su i drevni
Skandinavci te jo neki narodi.
Tjedan je u zapadnoj Aziji imao sedam, u drevnom Egiptu deset dana, a
tako je bilo i u staroj Rimljani su imali osmodnevni tjedan, a Indijci
i Kelti devetodncvni.
Sedmodnevni su tjedan imali idovi, a od njih je to preuzelo
U Rimskom je Carstvu sedmodnevni tjedan propisan 321. godine.
idovi su za dane u tjednu imali naz ive u odnosu na subotu, to je prcu-
zeo crkveni kalendar. Zato je u "ponedjel jak"
(deuleros "drugi"), Trite "utorak" (tritos (ep.
tos, tctartos {pemptos "peti"), prema
"nedjelja" (od kyriakos "gospodnji", v. crkva}. Paraskeue "petak" "pri-
prema", tj. priprema za sabat), Sabbaton "subota" (iz hebrejskog, v. subota). -
Sa svim tim u . rodu ide "dan".
tj eme, gen. tjemena
Od psi. *t!rrx;. gen. csl. bug. teme, mak. teme, sin. t<;mc,
gen. t9mena, temeno, temii, dlu. tyrfJe, p. r. gcn.
ukr. tfm'ja.
Povezano s oset. tenka "tjeme", to je od *tem-ka, a oboje je - kao to
je nj. Scheitel "tjeme" povezano sa scheiden "dijeliti" - od indoevropskoga
korijena *tem- "rezati, "reem, rasijecam, odjeljujem",
tom6s ''koji ree", t6mos "dio, odsjek" (internacionalizam atom jest na koncu
iz atomos, s a- < *!1- "ne": "nerazdjeljiv, sitan", s tom kao nazi-
vom za osnovu tvari u Lcukipa (LeUkippos, V. st. pr. n. e.) i Demokrita (Dc-
m6kritos, V /IV. st. pr. n. e.), I at. aestumi5, aestima "procijenim, sudim, mis-
lim" (od ais- temos "koji ree broncu"; usp. intcm. estimacija "procjena";
lat. aestimtire > tat. stimare, sardin. logudor. istimarc, stengadin. asfmacr,
donjoengadin. schm'lf, ladin. stome, stfr. esmcr, prov., kata!. csmar), lit. tinti,
tlnu "klepati, otriti kosu" ( *fe111J1-). psi. *teti, *tblJQ u stsl. t9ti
sin. tnemisto, itd.
tjerati,
Od psi. *terjflti: bug. terarn, mak. tcra, sin. ferali, r. tcrjat' ("gubiti") itd.
Glagol nejasna porijekla. Moda sadri ic. kojem odgovara *ter-
I
11
I
I
630
p-. u prijevojnom stupnju o u r. toropft' "uriti" (psi. *torpiti, od loga hrv.
trapiti - V. trpjeti.
Zanimljivima mi se indoiranske usporednice. - Stiran. *tar-.
*tarw- "prelaziti; svladati" takvo je u avesl. tar{v)- "prevladati", oscl. iron.
tiiryn, digor. tiirwi "goniti, progoniti, protjerati", a u drugim iranskim jezicima
ima prefiks vi-: stperz. vitar- perz. guSatan (gu8ar - ) isto,
pahlavi witartan prebaciti se", tarag "vratili se", sogdij. wytr
bvitar-1 jagnobi tir- itd. - U indijskim jezicima imamo
npr. stind. tarati"prelazi (rijeku), bjei; pliva" (> indoarij.: pali tarati
"prelazi", prakrt. tara i' "prelazi, pliva; moe, sposoban je", hind. tama "prela-
ziti, preplivati", sinhal. taranava rijeku" itd.), usp. kamir. tarwi "pri-
akun pan-ter- itd. (arij. *tar-), stind. tiiral;
strmina prema rijeci" (> ia.: lendi Ilir "preko dubine", gudarat. far "obala
rijeke; kraj", marathi tara "gaz, prijelaz, sinhal. tara "put" - usp.
kamir. far "prelaenje rijeke"), tarflyati da dolazi, vodi prijeko" (> ia.:
pali tareti "prenosi", prakrt. tarei, sindhi taraIJU da pliva", nepal. tamu
"prenijeti", bengal. tara "spasiti", hind. tlima "spasiti" itd.} itd.
To je od ie. *ter{a)- progurati", to je jo u balkanskom imenu
rijeke Taros, Tara te npr. u het. tarhzi - V. u trajati.
tjeim
J Od psi. *tliti, *teQ: bug. tea, mak. lei, sin. t<jiti, t?im. teiti,
teif, glu. dlu. seys, f. r. teit', ukr. tfyty.
Glagol j e od texa (usp. *utexa: stsl. utexa, bug. utexa, hrv.
utjeha, sin. uteha, utecha. utecha, p. udecha, r. utexa itd.}. to je od
ie. *tois-fi.
Tvorbena usporednica jest lit. taisfti "pripravljati, poljepavati", !atv. faisft
"praviti, dovravati".
Za veze vidi primjere u tih.
tko
upitna zamjenica za ivo nastala premetanjem od kto, to je od
psi. *Ja,to: stsl. /a,fo, bug., mak. ko, sin. kdo, kdo, J..10, glu. to, dlu.
chto, p. kto, r. kto, ukr., bjr. xto. . .
U nekim kajkavskim govorima imamo to < hto < kto, usp. teti <
u glu. to. - Usp. u drugim govorima gdO, do, s kakvo Je
npr. u slovenskom i te ko.
Psi. *Ja,to nastale je srastanjem upitne zamjenice *Ja, i *to
(usp. *tb, *ta, *to - v. ta1). U *Ja, odraen je prijevojni stupanj *ki.!-
< *kw- (usp. *gMafi < *ghun-, korijen *gwhen-), to je od ie. *kwo-. Oblik
*ku- (ili *kwu-) vidi se jo npr. u stind. kU, av. J...'ii "gdje", alb. A"U "gdje, .
kamo", kur "kad", kush "tko", Jat. ub! (vjerojatno od *kudhei ili *kudho1; ub1
> roman.: rum. iu, meglenorym. ua, veljot. yo, tal. ove, sardin. logudor: ue,
fr. oil, prov., stp. o, stport. u, ou), stir. co "kako", sleng!. hU, engl. how isto,
Jit. kuris/kuls "koji, koja", latv. kur, kura "koji, koja". . .
Oblik *kwo- za m. rod (za . jest npr. u het. kuwa- u razrum
nim zamjenicama i sl., stind. kah "tko" (. ka; indoarij.: pali, prakrt. ko m . ka_
., rom. (palest.) ke "to", (arm.) ke, (evrop. rum.} kay "tko'_', sindhi m:, kli
., nepal. ko, hind. kis u kosim padeima, _sinhal.
khovar ka, kamir. kus, av. ko, arm. o, fng. kos tko , grc. hom pothJ, Jon.
k6thi "gdje" ( *kw-odlu), alb. kii "koga" ( *kwom}, lat. qul (stlat. qoui, od *kwo- +
pokazne -I ; qui > roman.: tal. chi, stlogudor. ki, retorom. engadin. Ki, fr. ,
631
prov., katal., stp., slport. qw). osk. pui, umbr. poi, slir. nech, nach "netko",
gol. hwas "tko" ( *kwos), hwa "to" ( sleng!. hwret, engl. what "to",
stvnj. hwaz, nj. was "to", lit. kas "tko", !atv. kas, prus. kas, 'jatv.' kar
( *kwo-r). psi. kogi,da "kada" (v.).
Indoevropska zamjenica *kw o- potekla je od *Ko "tko", od
koje su jo npr. i afraz. *k(w)/*UwJ (arap. ka- "kako", sthebr. ka-; tuar.
akken "kako"; soma!. ku-ma "tko"; hausa k'i "kako"}, ura!. *ko-/*fo-
(tin. ku-ka, fin. karel. fo "tko", ho-1 "gdje"), alt. *k<a-/*k<o- (turkij. *Ka-
u stturk. qa-nu "koji"; mong. *ka- u halha xana < *ka-ga-na "gdje, kuda, ka-
mo"; tung. *xa-j u mandur. aj "to"; korej. -ka upitna
Usporednice i izvan natporodice - npr. u sinokavk. *:YA "tko,
to" (sinotib. *qha, sjevkavk. u jezicima (amerind. *k{')V
"tko, to, gdje": cimij. gu "tko", klamat ka, seri ki', ist. porno isto, kia,
sjev. porno k'o 'to", tlapanek gwana "kada", ajmara kuna "to", kamisa ''ka-
ko" itd.), u austroazijskim jezicima (austronez. *kuHa "kako"}, u kongosahar-
skim i u kojsanskima.
V. to, kao.
tlo
Gen. tla, gen. mn. tala. - Od psl. *thlo sr., *tbla .: sin. tla, gen. mn. tftl,
tla ., lu., p. tlo, str. lblo m. , lb/ja ukr. tlo itd.
Indoevropski je korijen tel- "tlo, pod": stind. talam sr. "povrina, ravnina,
dno" Gndoarij.: pali,prakrt. tala- sr. "razina, tlo, povrina, dno", nepal. ta/o
''kat", hind. tala, tara m. "dno'', sinhal. talaya "povrna, dno, dlan" itd. ; use.
jo i rom (evrop.) tel{e) "ispod", telal "odozdo", hind. tar(e}, tale "dolje" itd.),
kati tuf "njiva", kamir . tala m. "dno", arm. thal telfa
daska", Jat. telJOs, gen. tefliJ.ris "zemlja" (iz toga je znanstveno ime za ele-
ment teliJ.r, otkriven 1782), stir. talam "zemlja" ( *teJa-mo = *tf-m6-}, srir.
tel sr. kimr., korn., bret. tal isto, stisl. J>el sr. "zemlja, tio, osnova'',
stengl. J>ille "daska", stvnj. dilla, di/i "polovina", nj. Diele "daska, pod"
(ger. *J>iljon .. *f>iliz .), toh. A al- u salpem "stopalo" ( *tel-; iz pratohar-
ske je od koje je talp "stopalo").
tma.
U izrazu tiita i tmii, tilta i tama "od svake vrste ljudi", "mnogo mno-
tvo". i u ostalim slavenskim jezicima "mnotvo,
mnoina, deset s psi. *thma (< *ti,ma?).
se da se_ radi o metafori "taman mrak" - "neizbrojiva mnotvo",
no btt ce da se radi o nekoj s istoka: turkijska tuman
"deset ili sto i "magla", a ta bi mogla biti iz toh. B
tui:iane, tumarp "deset "magla" u turkijskom - pod utje-
?aJem neke dunman- "magla". - Iz takve turkijske
Jest r. , ukr ., bJr. tuman magla }.
Za lilta v. tust, za usp. (v.}.
tobolac, gen. tobolca
Od psi. *tobolbCb sin. lob61ec, str. tobolbCb, r. tob6/ec, gen.
ca__ itd. - To je izvedeno od *toboli,/*tobo/a (usp. npr. morav. /obola,
!uz., p. !obola i dr.).
.. Nema sigurna porijekla. Pomilja se na to da je praslavenska
iz turkijskih jezika (kao npr. za torba}, usp. tatar. tuba/
'koara od kore".
1
632

Po ruskom (pa tako i u P. P. Njegoa, u mikrokozma), usp.
srp. (tako u govorima te u drugim standardnim jezicima
sredinjeg junoslavcnskog osim u hrvatskom), - dakle psi.
To je izvedenica od glagola *t1>knQti, *t1>kfi "taknuti, usp. za novo
Jat. punctwn : plff18i5 "bodem".
V. taknuti.
tok, gen. toka
Od psi. *tokb, gen. *toka: stsl. tok, mak. tok, sin. tok gen. t9ka, tok. r.
tok itd.
Od ie. *tokw -o-s, to je i u av. taka- m, perz. lak "trk. tok. tijek", lit.
tiikas "staza", latv. faks isto, toh. B cake "rijeka".
Izvedenice od *tokb jesu *jbZtokD (istok, to i "izvor"), *potoh
(stsl. potoh, bug. potok, mak. potok, h. ]>Otok, p. potok, r. potok, ukr. potik,
gen. potoku/potoka, bjr. patok), *protoh (protok), *o(b)tokb (otok: ono to j e
optjecano, usp. po tvorbi ostrvo; novija je optok), *orztokb, *orztoka
(rastok m., rastoka .; iz polapskoslavenskog jest ime grada Rostock), *SDtoka
(stokit: ono to je itd.
Usp. gen. - Odimensk.i je glagol -
Durativ je *takati (u istakati itd.), od toga je (u mn.).
V.
toke . mn.
Gen. toka. - je kovinsko puce" (i "me-
talne i dugmeta priivena na prsima kao ukras'' (ranije i kao oklop).
Balkanski turcizam (usp. mak. toka, alb. tokft itd.), iz t. toka.
toliti, tolim
Od psi. *toliti: sin. toliti, tolim, r. to/ft', tolju itd. - Usp. utoliti.
Kauzativ, odie. *tol-eje- tihim".
Indoevropski je korijen *te/- "biti miran": stir. tu(i)Jid "spava" (*tol-eje-ti),
cotlud "san" (*kom-toli-tu-s}, lit. ti/ti 'biti miran" ( *tf-), tyleti "utjeli".
tomiti, tomim
Od psi. *tomiti "pritiskati": stsl. tomti, tomljQ sin. tomfti "pri-
tiskati", r. tomft', tomljU, ukr. tomfty, bjr. (istsl. moriti ' '
Izgleda da staro hrvatsko ime Tomisla1r ima u prvom dijelu taj glagol (pa
bi bilo blisko s Miroslav, usp. "smrt" "mir" u keltskom). .
Indoevropski je korijen *tem- 'biti omamljen": stind. tamayati "gui, davi,
( *tom-eje- kao u sl.), tamyati "onesvijesti se, oslabi", timitfll; "nepokretan',
arm. t11m(b)rim "omamljen sam" ( *tcmiro-), Jat. temulentus "natruen, pijan'.',
temetwn "vino, medovina", srir. tam 'bolest, smrt" (*tom-), tamatd
srkimr. taw "smrt", nj. damisch, damlich "vrtoglav, sulud, benast ,
glup", bavar. damisch "ogluio, onijcmio".
.
I tona. - naziv za 1000 kg (tako od XIX. U nas
je jezik dospjela iz nj. Tonnc. U se jeziku proirila s
juga, i prvolno je (i kao mjera).
Po postanju je galska - usp. u keltskim jezicima: srir gel. tunna: Po
evropskim se jezicima proirila iz srlat. tunna (usp. npr. u germanskima:
stnord. tunna, stcngl. tunne, srnizoz. tunne, tonne, nizoz. ton, slvnj. tunna). Od
te je latinske fr. tonnc (od toga je izvedeno tonnage, to se odnosilo,
633
kao i danas, na nosivost brodova, i ta je izvor za
tonfla).
V. tunel.
top, gen. topa
Balkanski turcizam {usp. npr. bug mak. , alb. top, topi), iz top,
je prvotne ''kugla, lopta, komad" moda opisno.
topao, topla, o
Od psi. *toph(ji,}. stsl. top11>, bug. topbl, mak. topol, sin. tope/, topla. -
Samoglasnik o ovdje je po *topiti (v.).
Stariji je oblik *tep11>0b): hrv. dijal. tepli, teplf, glu. dlu.
soply, p. cieply, r. j itd.
topiti (se), topI
Od psi. *topiti (sr;}. mak. topi, sin. topiti, topim, topiti, r. topit', top/ju itd.
Ovamo utopiti, istopiti, potopiti itd usp. p<)top itd. - Psi. *topnQti u tonuti
usp. potonuti itd. - lterativ *tapati u potapati i dr. '
Psi. *topiti sadri ie. *top-eje-, usp. stind. tftpyati "grije, je"
(ind_oarij.: pali tappati "gori'', prakrl. tappai; hind. tlipnli "grijati 'se", sinhal.
tapmava itd.), tapayati "zapali" (indoarij.: pali tapeti "gori", prakrt. flivei "grije'',
rom. tav- "kuhati", hind. ta(u)nfi "grijati, topiti'', sinhal. tavanavfi
"grijati, ugrijati" itd.), kamir. tapun "grijati se" ( *tap-ya-), tasun "zaariti"
( *tap.-aya- ), av. tapayeiti, horezm. ,9aw- perz. taftan, tabidan "grijati'',
oset. tron. tavyn, digor. tavun "grijati", putu tliv "ar" itd.
Indoevropski je korijen *teJr ''biti topao": stind. tapati "grije gori" (indo-
pali, prakrt. tavai' je", hind. pjesn. tayana
'b1tt vruc; trpJett bol , gudarat. tavvCi "grijati"), alb. ftoh, ftof "ohladiti"
( *owo-tep-sR-), Jat. tepe6 ''biti topao", tepidus "mlak, blag" (> roman.: ta!.
tepicjo, mlet. tivio, sardin. logudor. tebi(d)u, retorom. engadin. tef, furlan. tivit,
fr. tiede, prov. tebe, kata!. tebi, p port. libio), tepor "mlakost" (> tat. tepore,
stfr. tevelfT). osk. f<:frUm "vrsta rtve paljenicc", stir. te mn. teit { *tep-
-ent-), stir. tess, kimr., korn. fes, bret. tez ( *tep-stu-) het. tapaa-
toh. B tsatsapau "zagrijan". - V. topao. '
Ie.*tep- je nostr. se": ?afraz. *!pr/*dpr
vatra , zar; znoJ (arap. dil' vrucma"; stcgip. fdt "znoj"), kart.
'grijati (se)" (stgruz. f ep-/*fp-; kart. *fp-il- "topao'', to je i
u imenu glavnoga grada Gruzije Tbilis1), ?alt. *t<ab(A)- ili *tiibA *diibA "topao
(kor. ju. sjev. lb- "biti topao, ' '
. i izvan natporodicc, usp. tibburm *tap "ognjite"
(hb. thab, kacm. dap, luej tap) i i jezicima: majdu *t'ep u
tet'p "papar", seli. t'ep "kuhati".
topola
Od_ psi. *topolb/topofa/*topolb: bug. top<)IEI, sin. top6Ja, topol, topof
m., ll!2. l?pol, p. topola, topol r. topof' m ukr. top6lja itd.
,:'JeroJatno s Jat. pi5pulus . "topola" (disimilacija p-p > t-p) -
mozda iz nekog odraza te usp. srlat. papulus.
Pc,suderu?ki odraz I?.apulus Jest j? npr. u dan v. poppel, stengl. po-
pu/tre, srnn_J. pqpl, stvnJ. pap1lboum, srvnj. papci, nj. Pappel.
Od poplus Jesu roman.: rum. plop, ta!. pioppo ( *f>Joppus) -
usp. alb. plep, pjep. Usp. *popularius u stfr. poplier (iz anglonorm. *popler
634
jest srengl. poplcr(e), engl. poplar), fr. pcuplier {stfr. peuple odraz je tat.
pi5pulus).
Pomilja se na to da je najraniji pola%. ni oblik bio opisan (p-1, p-p-1,
t-p-1 i sl.), zbog treperava
toranj , gen. tornja
Iz torony, to je iz panonskoslavenskog *turn'b, a to pak je
iz nekog balkanskog romanskog odraza latiske turris ob-
lika *turnus.
Za narlat. *turnus usp. rum. turn (u imenima mjesta kao Turnu-Severin i
sl.) i u srvnj. turn (nj. Turm).
U naim su govorima jo oblici tiJranj, turenj, !uran, turcn; neki su od
njih iz dalmatoromanskog odraza *turnus.
Od latinskog turris jest stfr. tor, tur (iz anglonormanskog jest srengl. tUJ',
tour, towr, engl. towcr), od toga fr. tour. Lat. turris > roman.: ta!. torre, sar-
din. logudor. turre, retorom. engadin. tuor, furlan. tor, fr. tour, prov., kata!. ,
p., port. torre.
Latinska je iz tjrris, tf rsis, tjrsos, to je
.iz nepoznata izvora. (Pada mi na pamet moda ne ba uvjerljiva
da je iz nekog hetoluvijskog odraza ie. *dhur-s-, a to bi bilo
od *dhwer- "dveri": da se odnosila na toranj uz gradska vrata. to bi
bilo -s-?)
torba
Balkanski turcizam (usp. jo rum. torM, alb. torbfis), iz tur.
torba torba,
tovar
Prvotne je bilo "teret na sedlu konja ili magarca", od toga su
nastala "teret" i "magarac".
Od psi. *tovan: sin. t6vor, gen. lovora, tovar, r. tovar itd.
To je iz turkijskih jezika, usp. t. tavar ''imovina, stoka", uj-
gur. tavar isto.
toviti (se), tovim
Od psl. *toviti to je odimenski glagol od *tovi, (tov, gen. tova). a to
je od ie. *tow-o-s, od korijena *teu- "nabreknuti", za koji v. tili.
tr-
3Bd ,,Psi. *tragi,: mak. trag m, traga ., sin. trag-, usp. kaup. !ragi, tregi
natrag .
Usp. tragati, tragam, istraga, p(jtraga, natrag, traiti, trfiim itd.
lndoevropski je korijen *tragh- Jat. trahO tje-
ram" (trahere > roman.: rum trage, veljot. truar, ta!. trarre, sardin. logu-
dor. traere, furlan. trai, stfr. traire, prov. traire, kata!. traure, p. trer, porl.
frazer), trncto upravljam, vladam" (usp. trakt, trakta!, traktor).
stir. lraig, gen. lraiged "noga" ( *traghetos), gol. pragjan ( *tragh-je-).
To je najvjerojatnije ie. st. *trex-gh-, gdje je -gh- proirenje.
trajati, traje
Od psi. *trajati: bug. traja, mak. trae, trati, glu. dlu. tras.
Usp. u sjevernim slavenskim jezicima *tnvati: !rvati, /rva(, dluz.
dijal. p. ukr. tryvftty, bjr.
Izvodi se od ie. *ter- "prelaziti": stind. tarati "svladava, prelazi rijeku.
635
bjei" (> indoarij.: pali tara/i "prelazi'', prakrt. tarai "prelazi, pliva, moe",
hind. tarnti "prelaziti", sinhal. taranavti "prelaziti rijeku" itd.), tarftl:i "jak", ka-
mir. tarun (arij. *tar-). ir. trath sr. "vrijeme, gen.
termatos "cilj, kraj" ( *ter-1111J), "granica", Jat. fermen (> rum. farm,
istriot. tierma, ladin. termo, rctorom. cngadin. tierm, port. termo ka-
men, meda"), terml5, terminus "granica" (*termine > tal. termine, sardin. lo-
gudor. furlan. tiermi, fr., prov., kata!. terme-, usp. termin, gen. ter-
mina) itd.
Pomilja se i na slavensko-iranske utjecaje. - V. tjerati.
trak
Usp. traka. - Od psi. *torkb/*torka: bug. trak, mak. traka, sin. trak,
gen. traka/traka, trak, lu. frok, p. troki mn r. t6rok, mn. toroka.
Indocvropski je korijen *terk- "vrtjeti, okretati": stind. m. "vreteno"
(indoarij.: prakrt. takku-, hind. takwa itd.), atraktos m . isto, alb. tjerr
"presti", lat. torque6 ( *torquere > roman.: rum. toarce, tal. torce-
re, sardin. logudor. torkere, furlan. stuardzi, fr. tordre, prov. t6rser, kata!. ,
p. torcer, port. torcer, troccr). ir. trochal stvnj. drahsi/, nj. Drechs-
Jer "tokar, strugar", drcchseln "tokariti", !atv. terka "vrpca", prus. tarkue
"remen", toh. AB tsiirk- '
tramvaj
I tramvaj. - Kroz posrcdstvo iz engl. tramway
tramvaj", prvotno "konjski tramvaj".
U engleskom je ta od tram (u kotskom "rudo kolica", u
rudarstvu "kolica (bez koare)", i "pruga") - to je iz
srnnj. ili srnizoz. tramc "grubo istesana greda, traverza, ljestva" -, i
way "put, staza" (got. wigs, slnord. vegr, stengl. weg, stsas nizoz., stvnj. weg,
nj. Weg "put" < germ. *weyaz < ie. *wegh- o-s, od *wegh- "voziti", v.).
tratina
od !rata, to je iz srvnj. tratte (stvnj. !rata). - Nije
u vezi s gnijezdom trti (iako je moda i bilo nekih ukrtanja:
zemlja porasla travom, tratina, i jest neto kao i utrina - uostalom, to se
oblika usp. trlitit1).
Od tratina je
tratiti, tratim
Od psi. *tratiti, *tratjQ: tratiti, tratif itd. - Po takvu je prezentu
dalje
, U tome je ie. *tro-t-, usp. lit. trotyti "otetiti tijelo i ivot", trwtas
brus", !atv. tru5ts isto; got. propjan "vjebati".
U *tro- jest ie. st. *tr-exw -, usp. *ter-xw- u *tera-, v. trti.
trava
Od psi. *trava: stsl. trava, bug. trava, mak. trava, sin. trava, trava, r.
trava itd. - je prvotno '"hrana, krma za stoku", onda "trava za
hranu".
Usp. *traviti, *travjQ: stsl. fraviti, h. traviti, travfm "hraniti travom",
traviti "probaviti, pojesti", r. travft', trav/ju "davati hranu (stoci); troiti".
Izvedeno od glagola *truli, "hranili" (sT,. na Kosovu trut).
U *traviti jest ie. *trow-eje-, u *tru- i trov- ie. *trou-, u *treva
(stsl. tnfra) jest ie. *trew-.
636
To je korijen *ter- kao u *terti, *tbfq (v. trti). s proirenjem -w- u
*terw- ( *teraw-) - moda *trava < ie. *traw- < st. *trcxw- < *trcYw?
Bi li se moda moglo, to mi pada na pamet, u *tra1ra vidjeti en-
ski rod prema *traVb, gdje bi korijen bio isti *tr- kao u *tertl? to se
usp. */a,rrna (v. krma), to "narezana".
travanj, gen. travnja
Usp. traven mali "travanj" (npr. u Putnom tovaruu Katarine
Zrinske, iz 1661: aprili, mali traven ili traven veliki "svibanj".
U drugim slavenskim jezicima imamo bug., mak. dijal. traven "travanj" te
"svibanj" u csl. treVbl1b, sin. veliki traven, traven, r. dijal. tra-
ven', ukr. dijal. traven'.
Praslavenski naziv za mjesec u godini bio je *tralfbllb/*tre\lbll.b, po
travi, koja cvate u to vrijeme. Zato razlika u junije trava cvate
ranije nego na sjeveru.
Prvi je mjesec bio *berZbll.b (pa je to u nas brezenj za oujak. kako je
i u sjevernijim jezicima), drugi *kvethllb (i u nas cvetanj za travanj, tako i
na sjeveru).
Cetvrti je mjesec bio (i u nas na sjeveru je to naziv
za svibanj).
Peti je *Jiphllb (u nas lipanj za esti, u sjevernim je jezicima odgovara-
naziv za sedmi, srpanj).
esti je *shrphllb (u nas srpanj za sedmi, u sjevernim jezicima to je osmi,
kolovoz).
Sedmi je *vetSb11h (u nas postoji naziv vresenj, na sjeveru je to naziv za
deveti mjesec, rujan).
Osmi je *rujbllb (u nas je to deveti, na sjeveru deseti).
Deveti je *Jistopadb (na je listopad deseti, na sjeveru je jedanaesti).
Deseti je *grudhnb (u nas i gruden, grudan za jedanaesti, za studeni, a na
sjeveru je *gn.Jdhllb naziv za deveti i dvanaesti mjesec, tj. za rujan i prosinac).
Jedanaesti je *prosiJJhCh (u naem je jeziku to dvanaest, prosinac, a na
sjeveru dvanaesti i prvi, tj. prosinac i u slovenskom je prosince

Dvanaesti je bio (u nas prvi, na sjeveru prvi i drugi,
tj. i
Prvi su put svi hrvatski nazivi za mjesece tiskani 16ll (u Nauku
skom fra Matije u zagradi su nazivi iz izdanja 1683):
velja oujak, travan, s1;jban, lipan, srpan, kolovoz,
rujan, listopan, studeni, prosinac. - Te i takve nazive upotrebljavaju u
XVII. i XVIII. bosanski, dalmatinski i slavonski pisci, od kojih ih
preuzimaju ilirci.
U najstarijem bosanskom rukopisu za turski kalendar
godine, iz 1580, navedeni su ovi nazivi: Jaujak, velif.d travanj ili samo tra
vanj, s0banj, (nema listova s nazivima za lipanj i srpanj), kolovoz, rujan,
Jistopan, studeni, prosimw, - su nazivi i u
rukopisnim kalendarima i u drugim tekstovima.
Ranije su i u srpskom postojali takvi nazivi. usp. u jednom rukopisnorn
na pcrgamcntu u manastiru u kod Valjeva:
111C'b sektcbn, rckomyj rujem,; l11Cb oktobn, rekomyj listopada; (nema lista
novembrom); T11Cb dckebn, rckomyj studenyj, l11Cb genvan, rekomyj prost-
nCC'b, T11Cb fervan, rekomy j l11Cb mara lb rekomy j suhy, l11Cb aprilb
637
rekomyj bnzoso/a,, 111C'b maj rekomyj mCb ijunb rekomyj izofa,, mCb
ijulb rekomyj mCb avguslb (bez navedena drugog naziva).
Evo i jednog niza narodnih kajkavskih naziva za mjesece izdanog nedavno
u jednom kalendaru: prezimec, suec, traven, ronjak,
klasen, velikomenjak, malomenjak, gruden.
Hrvatski su se standardni nazivi ustalili u XIX. u govorima i u
ranije vrijeme neki su od tih naziva bili pomaknuti.
trbuh
Od psi. *trhbun: bug. tbrbiJx, mak. trbuv, sin. trebuh, teibuch,
terboch, p. trybuch, tcrbuch, tclbuch, r. treb(Jx ("prodtljivac"), trebuxa ("u-
troba, drob"), ukr. trybUx ("utroba, drob"), bjr. trcbW<.
Suftksom -wa, od *trhbb (usp. trbObolja, golotrb
im., golotrb/golotrb prid., tfbo, tfba, tfbonja, tibulja 'biljka kukuta", tfbosjek
itd.). Tvoreno kao */a,JbuXD (za to v. u kobasica).

Od psi. to je od starijeg Korijen je *tbrk- (usp. tika,
stfka, utrka).
Moda je to *f'bfk- od ie. *t
0
rk -, korijen *terk- "vrtjeti"? - V. u trak,
trebati, trebam
. .Prvotn?. treba (treba mi, treba ti .. .), to je od lokativa, usp.
tn1ebe, trIJebJ (Zumberak: tribe mi je). od *trebe (byti) "nuno mi je, po-
trebno mi je".
Polazna je odglagolska imenica *terba "posao, rad" (usp. p0treba pa
potreban, p0trebna, o, p0trebovat1), to je od Ta je imenica od
glagola *terbiti - za nj v. u trijebiti.
tresti (se), tresem
Od psi. *trt;Sti (st;), *trt;SQ: stsl. trt;sti, trt;s9, mak. trese, sin. tresti,
r. trjasti, trjasu itd. - Usp. *tr9Sb ( < *troms-) u tras.
Psi. nastala je ukrtanjem ie. *trem- i *tres-.
le. *trem- dalo je tremi5 "drhtim, tresem se", alb. trem "bojati se",
lat. trem0 isto, lit. tremti, tremiiJ "oboriti, sruiti", trimti, trimii "tresti se od
studeni", toh. A triim- "tresti se".
Je. *tres- jest u stind. trasati "trese se, boji se" (indoarij.: pali tas<1ti
prakrt. tasaT 'boji se", pandab. traiJu:ia 'biti plah, bojaljiv" itd.), kamir.
sun "uplaiti se", av. tarasaiti 'boji se", tars- 'bojati se", kurd. tarsin,
r.erz. isto! treo "tresem se" ( tres- o), lat. terre6 "plaim", terror
strah (tz toga teror, gcn. terora) itd.
, *tr- od korijena *ter- "tresti se", to je npr. u stind. tara/ah
KOJI se trese .
tfg
Od psi. *tDrgi,: stsl. trbgi,, bug. tbrg, mak. trg, sin. tfg, trh, p. targ,
r. torg, ukr. torh.
Usp. trgovati, trgovina, tfni, trnica, trite itd.
Pr:'otno je *tbrfb "roba kojom se trguje". a onda "mjesto
na kojem se trguje .
nejasna postanja. Po jednom povezana s glagolom
*toriti, to se onda smatra izvorom glagola traiti. Za usp.
keres- "traiti" : kcreskedelcm "trgovina" (usp. termine ponuda i potranja).
638
Moda bi se onda dala izvesti od *tfgh-, istoga korijena koji je
u traiti. . . . . .
Zbog trgovinskih veza drevnih Slavena sa _susjedima 1 i:otnJslja
se i na to da su iz *tbrgD ltt. tUJgus, !atv. flfgus, sv. torg,
dan. torv fin. tUJJ...11, vene!. terg- (u Tergeste, to je polazne ime za ta!.
Tricste, 'hrv., sin. Trsi, usp. sin. trfikJ), ilir. tergitio "trgovac", alb.
"trg, trnica".
trgati (se), trgam
Od psi. *tirgati (sr;} mak. trga, sin. tfgati, tfgam, trhati, r. torgat' itd.
Usp. *t.brzati (s$/ u tfzati (se), sln:_tfza_ti, tfzam, r.
Tu imamo ic. td'- 1 *t&- s prosircnJem -g-; korijen JC ter-, i za nj
V. U trti.
tri
Od psi. *tri: stsl. t rije m, tri .! sr., mak. sin. !rije m, t!.I ., s r
tfie m, tii .. sr tfi, tn, gluz. tro m , tn, dlu. tso m ts1, polap.
tare, r. tri, uk.r. try, bjr. try. - Psi. *trhje m, *tri sr. .. ..
Ie. *trci- "tri" u sloenim *tr-: het. tcrl)anna- trec1 (put) .
toh. A tre m trf B trey, trai, stind. trayal; m (> indoarij.: pali lf1yo.
prakrt. tao, taii, sindhi /rc, lendi tre, pandabi tare, stsinhal. t_c, od *trfiyll(J
jesu: lendi trfie, trai, pandabi trai), tisrft- . (sa -sr- za .koje v.
trll}i sr. (indoarij.: pali 'I.r!i. tip[!i. tnn, tm!1
nepal., bengal.. tin, asam lJnI, onja tim, ma1th1l_1 . bhodzpun, hin?. fm,
gudarat. trarl, marathi fin, sinhal. tuna, mald1v. fm itd.), dard. - nunst an.
( *trayas: kati tre, vajgali tre, prasun paai trii, kalaa tre. khovar
troi ina ce kamir. trih; *trfiyas: dameli trfi, bakarik ).fi, phalura tro,
av. Sray6 m., tro ., Sri sr., stperz. Sri- (u Sritiya-
sogd. (>)8ry(y), y l8re,
8
-&rel. hotsak. drai, draya, horczm. y [i, _el
say, gilan. sa, kurd. kurmandi se, SbSC, se, perz. se, tad., :e,
tat. sa:, putu dre, oset. iirta, jagnop. t' rc1i, s"' rai, ugnan. arfly. jazgulam. cu; .
vahan. truy itd .. arm ere/!1, treis, alb. tre m tri Jat. tres (>
rum. trci, veljot. tra, tal. tre, sardin. logudor. . tra1s,_
fur lan. tre, fr. trois, prov kata!., p pori. tres), shr. tn m teo1r z.,
m.. tair keltibcr. Tlris, got. prcis m, ., prija sr pranord. jJn;or z
stnord. J.>rir, prjar, jJriU, dan., v. tre, sleng!. prie m., preo
stfriz. tluifi tluia, stsas. thria m. thrw sr. , srruzoz. dn, dne, mzo:-
drie, stvnj: dri, drie m ., driu sr nj. drci (germ. *jJrijiz), lit. trjs, I atv. tns.
'jatv.' tris, prus. tris.
trijebiti (se). trijebim . . ..
Od psi. *terbiti (s9}. csl. mak. treb1, sin. tn;blf 1,
tfibiti, r. terebit' itd. .
To je od ie. *terb-, usp. trib6 "tarem", "trenje, troenje''. srtr.
trebait "ore" ( *trb- ) itd.
Korijen je *ter- (v. trti), a -b- jest proirenje.
trij em, gen. . . .
Od psi. *termb: csl. tremb, bug. trem tnjem; odaja , mak. trem, ,,sin.
str. terenn, "visoka bojarska kula; dvorac, zamak; kupola ' r.
ukr. terem.
nejasna porijekla.
Po jednom rana posudenica iz "dom.
639
odaja, soba" (no te nema u srednjem i novom
Po drugome, *term'b jest srodno s tea1mnon <
Jal. trabs, trabes "greda, balvan" (> roman.: veljot. trua, tal. trave, sardin. lo-
gudor. trae, retorom cngadin. tref. furlan. traf, stfr. tref, istfr., jugoistfr. tref,
prov. trau, kata!. trnu, p. trabe, port. trave), osk. tr!IbLJ.m stkimr. treb
"boravite, got. jJa&p "polje, zemlja", stnord. jJorp "selo", stengl. J>rop,
engl. st. thorp, zapfriz. terp, stsas. thorp, nizoz. dorp, stvnj. dorf, nj. Dorf isto
{germ *purpam), usp. jo stisl. prep "zemlja na kojoj se podie ograda",
prafni "greda", lit. trobiJ zdanje", lat v. trfiba "gradnj a, zgrada" - sve
od ic. *treb-, to je od *ter-.
trij ezan, trijezna, o
Od psi. terzVbn'bOb}. mak. trezen, sin. trefzen. - To je od *terzVbOb):
stsl. trezVb, hrv. st. trezav, sin. trefze11, stfizvj (pa onda dalje stfizlivj),
triezvy, glu. str6zby, p. trzetwy, str. tveren, r. iz csl.),
uk.r. bjr. ccrezvy.
Usp. i psl. *terzvem{fo}. bug. frezven, mak. trezven, h.
Ne zna se porijeklo *terzVbOb). Pomilja se na to da je u
tome indoevropski korijen *ters- "biti suh, suiti se; biti edan, koji je
u stind. tf $YRti edan je", tf$taJ:i "i suen", tf$Ul:i "edan", av. taru-
"suh", tarna- m. hotsak. klaspcrz. tirm "edan, eljan",
"suim se", tars6s "suenje", lat. tostus "spalj en" { < *torstos;
roman.: tal. tosto, (sicil.) tostu, sardin. log. tostu, fr. t6t, prov., kat. tost; *tosUirc
"priti" > roman.: tal., sard. log. lost;ire, st fr. toster, p., port. tostar; iz staro-
francuskog je engl. toast "kruh iz je nae tost),
torrere "suiti, priti, smuditi; rasplamtjeli se", torridus "osuen, spren,
suh; mrav; zguren", ferrn "tl o, zemlja" (> roman.: rum. farii, veljot. t(y)flra,
tal., sardin. log., retorom cngad. terrn, furlan. liere, fr. terre. prov., kata!. tcrrfl,
p. tierra, port. terra; usp. territoriwn, iz je teritori;1. osk. teerLJ.m, terum
"zemlja, (Jat. terra < ital. *ternl; usp. i iz je teren,
gen. terena), stir. tart stir. tir "Lcmlja", korn., brct. , stkimr. tir "zemlja,
tlo", stengl. jJurst "edan", engl. thirst, stsas. thurst. nizoz. dorst, stvnj nj.
dUJsf isto (germ. *purstuz), gol. jJaUJstci stnord. jJorsti, norv. dijal. tor-
ste, dan. t.erst, v. tO"rst, stengl. jJUJst, Pirst, engl. tliirst, zapf rizij. toarst. srni-
zoz., nizoz. dorst, srnnj. dorste, srvnj. dUJsl, nj. DUJsl isto (gcrman. *paUJstam).
t rijwnf
iz Jat. friumphus "pobjeda, slavlje, trijumf; poYorka",
to je, kroz etrurski (usp. Jat. i triwnpus), dolo iz thriambos "himna
Bakhu; povorka u slavu Bakha".
trlj am
I tfljati, tflj<m1. Usp. tili/i, tilim. - od participa perf. akt. *tbflb
(t'fo/trB, tila, o) glagola liti (v.).
l fn
Od psi. *tJ,rnb, gen. *tbfna: stsl. trbm, bug. tnn, mak. trn, sin. tfn, trn.
tfn, glu. dlu. icrri, p. tarn. eicrn, r. gen. tema, ukr. teren,
gcn. temu.
To je od ie. *tr no-s, usp. stind. t(nam "vlat trave, trava. niska biljka"
( *tr-no-m. indoarij.: pali fil}a- "vlat trave; slama", prakrt. lal}a-, til}a- sr.
"trava'', pandabi t(llf )i!1, gudarat. tar111J, sinhal. lfl!Jll "trava" itd. ), kat i tuf
640
"trn", paai trin "trava", hotsak. ttarrii isto (arij. *trnam), got. jJaurnus "trn",
stengl. jJorn, engl. thorn, stfriz. thorn, stsas. thorn, nizoz. doorn, doren, stvnj.,
njem. Dorn (germ. *purnuz < *tr-nu-s); usporedi jo i "vlat", ir.
trainin isto.
trnuti, trnem
U tome je psi. *t.br11Qti, polazan je glagol *terti - v. trti.
trom, a, o
Od psi. *tro11Tb, usp. bug. tromav.
Psi. *tro11Tb jest part. prez. pas. kao pitom, lakom, od glagola *tcrti (v.
trti): trom je kao satrt.
troiti, troim
Od psi. *troiti: stsl. troiti, bug. troa, mak. troi, sin. troiti, troim, r.
troit' itd.
To je od *troxfi: bug. troxa "mrva kruha", hrv. troha "mrva", sin. tr6ha
"mrva, odlomak", trocha, r. tr6xa itd.
To je *tr-o-s-, korijen je kao u trti (v.).
trovati, trujem
Od psi. *tro11fiti, trov'>. Usp. *truli, *tru)Q (po tome prezent) i *trO\IQ -
prvotno je "hraniti".
Usp. otrov, dalje
Kako se otrov daje u hrani, zato je dobiveno novo te za
hranu - usp. npr. rr. poison "otrov" od !at. potio "napitak" (v. piti), p. yerba
od lat. herba "trava".
U psi. *trovati, *truli jest ie. *trou-. To je od ie. *tr-eu-, to je proireno
-eu- od korijena *ter(a}-, za koji v. u trti.
trpjeti, tfpim
Od psi. *tbrplti: stsl. mak. trpi, sin. trpim, trpeti, r. ter-
pet', terplju itd.
Usp. *torpiti hrv. trapiti, trapim, sln. trapiti, r. toropit' "urit i" itd.
U psi. *tbrpeti jest ie. *tcfp-. - Usp. lit. tifpti, tirpstu se, utrnuti",
lat. tirpt, tirpstu "nijcmjeti".
Indoevropski je korijen *terp-: Jat. torpe6 "protrnem, se", moda
stnord. pjarfr "slab, bezokusan".
trs
I tfs. loza; struk". - Od psi. *trbSb: sin. tfs "loza,
trs'', trs "stabljika". - Usp. *trbsb)e u stcsl. fn,sije, hrv. tfsje itd.
se s thrinfa loza" i alb. "mladica". no sve
skupa nejasno.
tisiti se, trsim
"nastojati, se". Povezuje se s trsiti "svriti", otrsiti
praviti" i tomu se dodaje otarasiti/otarasiti se, je prvotno znacenJC
"svriti posao".
Dalje nejasno.
tiska
Od psi. *tnstbka, usp. mak. trski1. - To je nacmJeno od *tnsth ..
gen. *tnsti: stsl. traslb, trbstb, bug. tnst, hrv. tfst, gen. tfsti, sin. tfst 111
trest; p. r. trost', gen. tr6sti. - Usp. trstika ( *tnstika).
641
Srodne su lit. trU.iai m. mn. "trska", !atv. trusis isto.
Polazno je ie. *trus-, to je prijevoj od *trcus-. Za *trous- v. truo.
trti, tarem/trem
Part. perf. akt. tfo/tro. tila, o, part. perr. pas. tft/tiven/tren. - Usp. p0trti
rastrti, satrti, sliti, utrti, zatrti itd. ,
Od psi. *terti, *tbrQ (u naem jeziku infinitiv po prezentu): csl. treti, IMQ,
sin. tr<fti, trem/tarem, tfiti, tru/tlu, r. tru itd.
*ter-: trijeti, p0trijeti, trenica.
*tor-: tor, gen. tora (usp. "trag"), utor. zator.
.*tr-: tilo/tflo, tiliti, tiljati/tfljati, trice mn., utrina, trnuti, triln, trilnka
itd.
*tir- ( *tu-): istirati, natirati, otirati, rastirati, satirati, zatirati itd.
Indoevropski je korijen *tcr(a)- (st. *tcr{H)-) "trti, trljati, ribati": stind.
tural;i "ranjiv; bolestan" (usp. sindhi tural}U "ozlijediti"), arm tcrem "mijesim",
tefro "tarem" (*ter-jo), alb. tjer "presti" (*ter-o), lat. tero "tarem
troim", lit. trinti, !rinu "trti", tirti, tiriu "otkrivati", !atv. trit !rinu "trti" toh A
tsru "malo" ( *ter-wo-) itd. ' '
trllha
Od psl. *trpba: stsl. trQba, bug. trbbii, mak. truba, sin. tr6ba, trou-
ba, trUba, glu. truba, dlu. tuba, p. trqba, r., ukr., bjr. truba.
iz germanskog ili romanskog, usp. stnord. trumba,
trumpa, srlat. trumba, tal. !romba. - Najvjerojatnije zvukoo-
p1sna postanja.
Iz talijanske trombone (XVIII. st.) potekle su evropske
za trombon, _u nae1!1 V jeziku trombi5n, gen. (usp. fr. st. trombon,
fr. trombone, IZ toga JOS npr. engl. trombone). - Iz *trumpa jest
trompe (iz toga onda srengl. trompe, engl. st. trump, danas trumpet, to
Je IZ (staro)francuske umanjenice trompette).
U naem jeziku jo trOblja, trUbiti itd. S umetnutim m jest triim-
Usp. i trubenta.
trud, gen. trUda
Od. psi. *trndb: stsl. trt.Jdh, bug., mak. trud, sin. trn..i, V ] V t ..i
ukr
uu. c., s c., p. ruu, r .,
bJr. trud. - Usp. *truditi {st;) u trUditi {se), trDdim.
* U to121e. je ie . usp-,,Iat. trikii5 "turam, .guram", alb. trcth "rezati"
freud-o), u. trot spor, raspra (*trud-no-), srvnJ. droz lit.
rad", !atv. traads "lomljiv, krhak". '
Korijen je *ter-, koji je u trti (v.), s proirenjima -cu- i -d-.
trfin
. je tr-, koji je od glagola trti (v.), sufiks -un. - Usp. dalje trilnka
z trWJak m., gen. trUnka, tr(Jnifi, natrUniti itd.
truo, trUla, o
b Stariji je oblik triJhao, triJhla, o, odr. a, o. - Od psi. *trl.L\h(jb) :
U&. trilxbl, sin. trUhel, trUhla, truchlf itd.
Usp. trilliti (i triJhliti), trwe (i trUhlc) itd.
U tome je ie. *trous-, korijen je *ter- (v. u trti), proirenja su -eu- i
-s-. Usp. latv. traus!s "krhak", trusls "gnjio".
tru
dd psi. *trilpb: stsl. trupa "le, truplo", bug mak. trup "trup, torzo'', sln.
642
trOp, trup, str. trupb "stablo, deblo; le, truplo", r., ukr., bjr. trup "le,
truplo" itd. - Prvotno je bilo "truo l?anj".
U naem jezil'U "tijelo {.) bez glave i udova, torzo" (a
i "panj, klada", usp. tr(Jpac, gen. tr(Jpca < *trup.bcb); tr(Jplo
( *trupblo; u nas i triJplo) jest "mrtvo ljudsko tijelo".
*tr0pb sadri ie. *troup-, usp. lit. trupils "krhak'', "mrviti se,
drobiti", !atv. trupet "gnjiti; naduti se", prus. trupis "klada, trupac". Ovamo ide
i trfj>ao "buim, vrtam", trfpanon "velik svrdao (koji se vrti remenom)",
trfpe "rupa".
Indoevropski je korijen *ter- (v. trti), s proirenjima eu- i -p-.
trfis
Od psl. *trQS'b, to ima vokalizam o, prema e u (v. tresti). - Od
toga *trQsiti (trlliiti).
Usp. radi zvukoopisnosti promijenjeno truckati se.
trut
Gen. truta, mn. trutovi. - Od psl. *trQtb: stsl. tr9tb, sin. trqt, trut,
trout, trUd, glu. truta, dlu. tut, p. trqt, ukr. trut ( *trptbrih >
p. truteri, r. truten', bjr. trUceri). - I u drugim slavenskim jezicima
osim truta, i
Poteklo od pretpsl. *tron-to-s, usporedi ie. *tron-o-s u lit. trfinas, !atv.
tran(i)s "trut".
je da je s tim srodno germ. *dran- ( < ie. *tron-), to je
npr. u dan. drone trut", v. dronare, stengl. drcen, drim . (engl. drone,
srengl., engl. dijal. drane donjonjem.), stsas. dran. dreno. srnnj. drane,
. drone, nj. Drohne . itd. - no za te se germanske pomilja i na
ie. *dhron-, od *dher(eu)- ' 'brujati" (uz to bi ilo jo anthrene "divlja
thronaks trut").
rucet
I tUce. Gen. tuceta, mn. tucea, gen. mn. tuceta. - iz gornjo-
dutzet (> nj. to je iz fr. douzaine [duzin]
"dvanaest, tucet" u XIV. st. u elzakom totzeit, kasnije u
dodano d po uzoru na jemand, niemand itd.).
Fr. douzaine jest od stfr. dozeine, dozaine (iz toga je srengl. dozein,
engl. dozen). to je romanska izvedenica na -ena (kao lat. decena "po deset",
centena "po sto") od *do(t}ze < *d&Jece < Jat. doodecim "dvanaest" (za duo
i dccem v. dva i deset).

Od psi. "grad": stsl. "pljusak'', sin. dlu. tuca "dug(.
p. tt;eza isto, slovin. oblak", r. "crn oblak, oluja, gonula
(snijega, praine i sl.)", ukr. .
Apstraktna izvedenica na -ja od pridjeva *t9kb, usp. lit. tanJ...'l!5
"gust, tankiai Dakle je "ono to je nagomilano, to Je
gusto, kao oblak, kia i nevrijeme".
Indoevropski je korijen *tenk- "debljati se, se, uspijevati":
stind. tafic-, tanakti takram (tl}k-16-m), putu tat
"debeo" (iran. *tahta- < *tnk-to-), arm thanjr "gust, debeo", srir.
"zgruan" (*tenk-to-). stir. eon-teci "zgruava se" (*tenk-), kimr. tank
. "mir" ( *tl}kii), gal. osobno ime Tancorix, stisl. pettr "gust", stengl. -piht (u
metePiht "nabreknul od jela", magapiht "koji ima velik trbuh"), srengl., engl.
643
dijal. thight, srvnj. dichte, nj. dicht isto {germ *f>enhtu- < *tenkto-), got. f>eihwo
. "grom" {germ. *J>enhwon).

Od psi. teJJ..1!. (u naem jeziku infinitiv po prezentu): stsl. t/Qti,
tlbkQ, mak. hrv. sin. i tlouci, tluku, r.
tolkU itd.
Us_f *t$Jkati u ti1cati, tiJca, *tb1kn9ti u tilknuti (dalje natuknuti, natuknica
itd.). tolkb u tlak, *tolkfi u tlaka itd.
Indoevropski je korijen *telk- "udarati, gurati": kimr. ta/ch "odlomak",
stkorn. ta/ch ( *tJko-), lit. tilkti, tilkstu ''biti pitom", ta/ka, !atv. ta/ka "zajed-
rad" (to odgovara psi. *tolk/i).
tiid, a, e
Odr. a, e. - Od psi. *tudjb, to je jo npr. u stsl. tudh, mak. lug,
sin. tDj, tuja.
To je nastalo od *tjudjh. to je u stsl. tudh, bug.
cuzf, cizf, cudzf, polap. ccudzi, lu. cuzy, p. cudzy, kaup.
cezy, r. ukr. bjr.
Usp. tuam ( *tjudjim), danas tudfnac.
Izgleda da bi stariji oblik trebao biti *tjutjh; zato se pomiljalo na to da
bi *tjudjb mogla biti iz gcrmanskog (usp. got. J>iuda "narod";
za usp. sl n. ljildski, to moe i stran").
Oblik *tjutjb pridjev je na -jb od *tjut- < ie. *teut-.
le. *teut- "pleme, rod" jest u het. tuzzi- "vojska" (tj. "skup ljudi s oru-
jem"), ilir. osobna imena Teuta, Teutana, Teuticus, Teutaros, mesap. Seotoria,
osk. touto, towfo umbr. totam ak. "zajednica", stir. tiJath "narod,
pleme, zemlja", kimr. Md "zemlja", kom. tus, bret. tud "ljudi", got. f>iuda
"narod", stnord. /Jj6d, stengl. stfriz. thiade, stsas. thioda, stvnj. diot(a) isto
{germ < ie. *teuta), lit. tauta "narod", latv. tauta isto, prus. tauto
"zemlja".
Usp. got. ]Jiudisko "poganski", stnord. ]>fd(v}e(r)skr, dan v. tysk
ki", stsas. thiudisk, nizoz. duits isto, nizoz. diets "velikonizozemski", stvnj. diu-
tisc srvnj. tiu(t)sch, nj. deutsch isto (gcrm. *peudiskaz), engl.
Dutch "Nizozemac; nizozemski" iz srnizoz. dutsch (nizoz. duitsch ''Nijemac").
- Iz oblika thiudisk jesu ta!. tcdesco, retoroman. engadin. tudais, stfr. tiois,
stp port. tudesco.
To ie. *teut- ima proirenje -t-, a korijen je *teu- "nabreknuti" - v. liti.
gen.
Od psi. mak. sin. r. itd.
. Vjerojatno iz turkijskih jezika, usp. kaz. tilma,
Ujg. (j]miizj, t. t1Jma9.
. U turkijskim se jezicima vjerojatno samo naslonila na
dyl, d1l "jezik".
Usp. oblike u arap. tergum, akad. tergfim "objanjenje" (dalje
arap. targuman, iz toga t. terciiman, iz toga u Bosni terdi.tmiin), hct.
tarkumai-
Iz slavenskih su jezika tolmacs, rum. tilmaci, nj. Do/metsch (to
moda iz u xm. st. stvnj. tometschc) itd.
Iz arapskog starijeg targumiin jest drag6manos, iz toga je tal.
644
dragomano (u nas dragoman iz tal. ili tur.), iz toga npr. fr. st. dragoman,
danas {rij.} drogman, iz francuskog je engl. st. dragoman.
tUna
I tilnj. U govorima i tan. tiina. tiinja.
Oblik f(inj (zbog nj < nn} vjerojatno iz nekog dalmatoromanskog odraza
latinske thynnus, thunnus (usp. istroroman. tuno; tal. tonno}, to je iz
thfnnos "tuna". Od lat. tunnus jesu roman.: ta!. tonno, sardin. logudor.
tunnu, fr. thon, prov. ton.
je iz nekog sredozemnog jezika, usp. hebr. tannin
"velika vodena ivotinja, kit, morski pas". za pojmove nepoznate ili
nevane do susreta s njima Jako se posuduju, pa je to dosta za
za morske ribe i sisavce koje preci Grka nisu poznavali. (Usp. npr. hrv.
kTt, to je iz [kftosl to je u bila sa
"morska neman; svaka golema morska ivotinja". je u
hrvatski ula preko Svetog pisma; sama je iz nepo-
znata izvora.}
timel gen. tunela
Iz engl. tunnel, to osim "tunel" (u tom je u engleskom
zabiljeena krajem XIX. st.} i "podzenmi hodnik, podvonjak; rov, pot-
kop, rudarska okno" itd.
Engleska je iz stfr. tonel (> fr. tonncau tona; ka-
ca"), to je izvedenica od tonne bure; tona" (a od toga je izvedeno
to1U1elle "sjenica; svod; luk"}. - Dalje v. u tona.
tiip, t(Jpa, o
Od psi. *tqpb, t9pa, *tQpo, odr. *t9p11jb: csl. topb, mak. tap, sin. top, t6p,1,
tupf, p. t9py, r. tup6j itd.
se od *ton-p- ( *tomp-6-s}, gdje je ton- od korijena *ten- koji je
npr. u tetiva ( usporeduje se sa stnord. pambr "tust, nabrekao", lit.
tampfti "natezati", Jat. tentpus "vrijeme; visak" itd. Ovamo ide i het. dampu-
"tup" ( *trpp-u-).
tilr "govedo tur"
Od psi. *tur'b: stsl. lurD, sin. tOr, lu p. tur, polap. tiiur, r., ukr. , bjr.
tur. - Po turovima se zove Turopolje.
Od ie. *tauros "tur, bik": tailros, Jat. taurus, ir. tarb, stkorn. tarow,
stbret. taruu, bret. taro, tarv, gal. tarl'o-. ved. tjur, norv. dijal. tjor, lit. tailras.
prus. tauris "tur".
Oblik *staur- jest u avest. staora- "govedo; bik; konj; magarac; deva
horezm. 'scwr [sti5r] ''krupna ivotinja", sogd. (')st(')wr [storl ivo-
tinja", sakan. stara "ivotinja", perz. sutur stoka; mula; konj", kurd.
hastur, histir, cstir, cstor "konj", oset. iron. stur, digor. (ii)stor "govedo", ug-
nan. satar "govedo", got. stiur "bik", stnord. stj6rr, stengl. steor, engl. stcer,
stsas. stior, nizoz. sticr, stvnj. sticr, nj. Sticr isto (germ. *steuraz "bik, vol"). )
Vjerojatno iz nekog od jezika (iz semitskog ,
gdje postoje oblici (usporedi sem. *.J.wr = asir. iJru, hcbr. or, ara-
mcj. tor itd.).
tiir, gen: tiJra y
"stranjica", ali starije je "proireni dio na straz-
645
njici". - se kao izvedenica iz turskoga glagola oturmak
"sjesti", a ima i drugih
rurati (se), tillam
Od psi. *turati od je npr. i mak. tura '1ijevati; stavljati", sin.
ftrrati "gurati". - Usp. *turiti bug. tiirjam "stavljam", mak. turi "naliti;
staviti". h. ti1riti (se), r. turft' "uriti, tjerati", bjr. "potjerati" itd.
Usp. dottrrati, nat(Jrati (se), poltrrali (se), pret(Jrati, prit(Jrati, proftrrati,
rasttrrati itd dot(Jrifi, ist(Jriti, nat(Jriti, rast(Jriti, zaltrriti itd.
S udvojenjem jest tetiirati (zatetiirati itd.).
Dalje nejasno. No ipak mi se najvjerojatnije da je psi. *tur- od
ie. *tour-.
le. *twer-/*tur- (i *twr-, dalje i tru-) "okretati, vrtjeti, mijeati" jest
u stind. tvarate, turati "brza, hita, spjei" (> ia.: pali turati, prakrt. turai;
sinhl. furaIJU "pomaknuti; prenijeti; (o vremenu}", lendi furatJ
pandap. tun;a itd.), turyate isto, turEil} "brz" (> indoarij.: prakrt.
tura . "brzina", bengal. turfi, orija tura "brzo", hind. turlii, sinhal. tura
"brz"), tOrIJalJ ''hitan", turaga- "konj" (> ia.: pali turaga-, prakrt. turaya- isto,
lendi turlii ''kobila"), avest. /Jwlia- ''hitan", otrfno "nagonim, tjeram,
nukam; urim se", otraleos, otrer6s "okretan, brz, hitar" (ie. *twr-), Jat. trua,
tru(e)lla "zidarska lica" (> sttal. trulla, sardin. logudor. trurjcja, p. trulla),
truellum "umivaonik", stvnj. dweran "mijeati", nj. bavar. zweren isto, st-
engl. pweran "micati", isl. pyrill norv. dijal. tverel, v.
dijal. tyril, stengl. pwirel, stvnj. dwirif, nj. Quirl isto (germ. *pwerila). -
S -b-: sfrbe, at. tfrbe "stiska, vreva, buka'', Jat. turba "smetnja, nemir,
vreva; vika, buna; gomila, rulja, svjetina" (> roman.: sardin. logudor.
truva; fr. tourbe, prov. torba, port. torva "nered"}, turblire, turbi5 "uznemira-
vati; uzrujati, uzburkati; pomutiti, poremetiti" (> roman.: rum. turba "po-
bjesnjeti, pomahnitati", prov kata!. torbar "zbuniti, smesti", pan. turbar,
port. torvar "smetati, turbi5, turbinis "vihar, vir; smutnja, me-
te; zujalica, motovilo, vreteno" ( *turbo. -one > roman.: port.
trovao "vihor"), turbulentus "nemiran, uzrujan, buran" ( *turbulare "zbrkati,
zbuniti" > roman.: rum turbura, rr. troubler, prov. treblar; *turbulus "mu-
tan": makedorum. turbur, rum. turburc, ta!. sicil. trUbbulu, stmlet. t6rbulo, re-
toroi:n- engad. tuorbel, fr. trouble - iz stfr. jest engl. trouble "briga, jad, jed,
patnja, bol, muka, tuga; nevolja, zlo; mana, pogreka, nedostatak;
kvar" -, prov. trebol, kata!. tcrbol), srir. torbaid "smeten, zbunjen",
J?mr. twrf "buka, graja" itd. - Usporedi danas u naem jeziku la-
tinskog postanja: turbina, prefiks turbo- npr. u turbogenerator, turbulentan,
turbulencija itd.
_ Indoevropski je korijen _r>tekao od *furA "vrtjeti (se); brz",
sto se odrazilo jo afraz. fwr/*twr "vrtjeti (se)" (arap. tarat . ko-
berb. sus rjar "vrtjeti"), ural. *tiirkc 'brz", altaj. *tirA-
*tc-l.ir-(gii}- 'brz" (evenkij. turgii/ "vrtlog", kor. turu ''kruiti"}.
tiist, twta, o
.. I tiist, a, o. - Od psi. *talst'b(jJ,}. sin. tB/st, 16/sta, tlustf, r. t6Jstyj,
dtJal. tolst6j itd.
Psi. *tbl- poteklo je od indoevropskog *tuf-, a po jednom do-
je po uzoru na *gQSl'b.
Po drugom povezuje se s lit. tuliti, tultu "nabuhnuti, nabre-
646
knuti", !atv. tlilzt isto itd., pa bi se radilo o ie. *tulg{h)- s pridjevsko-prilo-
kim -to-.
U svakom radi se o ie. *teul- "naduti se", koje je jo npr. u
stind. twam "kuk.ma, pramen; pamuk", tfle ., tflos m "ulj, oteklina;
sve to stri: klin, kolac", Jat. tullius (i ime Tullus, Tullius za divlje
ljude), stnord. jJollr "drvo, stablo", v. tuli, norv. toll, stengl. jJol/, engl. tholc
"klin, kolac (npr. na rubu srnizoz. do/Je, nizoz. dol, nj. Do/Je "kro-
nja", tirol. dol/ "debeo", lit. twas "rrmogi", prus. tiilan "rrmogo", psi. *tylb
"vrat, potiljak" (to i jest u potiljak. zatiljak} itd.
V. liti.
tii "prha"
Iz nj. Dusche ., to je iz fr. douche "prskalica, prha, mlaz vode". -
Francuska je krajem XVI. st. iz ta!. doccia, to je
doccio. Ta!. doccio jest iz narlat. *(aqui}ducium (> roman.: ta!. acqui-
doccio), to je zamijenilo aquaeductus (iz koje je akvedukt, gen. akvc-
dUkta, akvadukt/akvadiikt). U toj pak su aqua "voda" i ducere
"voditi".
tu "crnilo"
Iz nj. Tusche . "kitajsko crnilo, tu", to je izvedenica od glagola tuschcn
"crtati tuem". To je iz fr. toucher (tako od XII.st.) "dirati, doti-
cati; okrznuti; udarati, svirati; slikati; nabaciti; ticati se, zanimati itd.",
to je od narlat. toccare "udarati (u zvona)" (usp. tal. toccare "dirati, dotica-
ti"). - u francuskom touche "dodir" (od xm. st.), tipka" (od
XIV. st.}, na se odnositi od XVI. st. (pa onda u nas
tiie/tu, gen. tuea, u i rvanju), na slikanje od XVII.
Iz fr. retoucher "ponovo se dirnuti; popravljati, dotjerivati, na-
knadno ispraviti, preraditi" jest retuirati (kroz
Polazno je opisno t-k, za dodire (usp. i sl. *tbk- u taknuti).
tvor
I tvor. - Od psi. dbxoTD: sin. dihilr, gen. diht1rja, dchof, tchoi,
tcor, glu. tkh6f, dlu. tw6f, p. tch6rz, slovin. tkor, str. dbxorh, doxorb, txorb,
r. xor', dijal. txor' (usp. xorck), ukr. txir, gen. t'>:ora, bjr. txor.
Imenica *dbxorb izvedena je sufiksom -orh od glagola *ch,xati/*dbxnQti
(v. dah), sa pomakom (usp. zadah "smrad" te sin. smrdfit, smrdet
"tvor"}.
tvo1iti, tvorim
Od psi. *tvoriti: stsl. tvoriti, mak. tvori, tvoriti, r. t11orft' itd. - Usp.
patvoriti, l.retvoriti, rast11oriti, stvoriti, zat11oriti itd.
Usp. fl'Ofb (sin. tvor, str. tvoTD "oblik" itd.), dalje rast11or, stl'or, p0t11ora
"objeda", tv8ran, t118rna, o, prijet11oran, t116rnica, t116rac, tvorba itd.
Usp. *-tl'arati u stvarati, stl'firiim i dr. (*tvar- < ie. *twor-), dalje t11fir .,
stvar ., gen. (s)tvfiri, onda st11firan, stvaralac itd.
Usp. u baltijskom lit. tvora, latv. flriirc "plot" (ie. *twor-).
Indoevropski je korijen *twer- ''hvatati": seira "ue" ( *twer-jii),
sor6s . "urna" ( *twor-o-s), Seiren "Sirena" ( *twer-jen-), lit. tverti "obuhva-
!atv. tveft "hvatati. drati", lit. tvartas "staja", aptvartas
"ograda", tureti "imati", !atv. ture/ "drati", prus. turit "imati".
647
tvrd, tvrda, o
Od psi. *tVbrdD, *tVbrda, *tv&rdo, odr. *tVbrdbjb: stsl. tvrbdb mak. tvrd,
sin. tfd, tfda, tvrdj, r. tverdyj itd. '
. Usp. u lit. tvirtas ::tvrd'', !atv. tvifts tvrd" - zato je vjerojatno da
Je u slavenskom stanje *tVbrtb.
U. l?m je pridj_evu *tVbr- od ie. *tw e1"- od korijena *twer-, koji je u
*tvont1 (v.), a - lb Jest sufiks (ie. -to-).
u
u
Prijedlog s genitivom. akuzativom i lokativom, te glagolski, i
pridjevski sufiks. Od psi. *Vb pred na zubni ili usneni suglasnik. U
drugim slavenskim jezicima odraz vi sl.: stsl. Vb, VD(n), bug. Vb, mak. v,
vo, sin. v, v, ve, v(n), v, vo, glu. w, we, wo, p. we, w(n), kaup. v,
str. Vb, Vb(n), r. v, ukr. v, u, bjr. u, U, va, uva.
Stariji je oblik bio *Vbn (vidi se npr. u wwtar < *VDn-Qtri, gdje je
*9trb isto kao u uf roba < *9troba; usp. i < *Vbn-iti), a taj je potekao od
redukcije oblika *on (to je npr. u stsl. onuta, r. "obojak",
hrv. kajk. (Lobor) nm sin. itd od psi. *on-ulja, usp. <
*ob-utja).
To je prijevojni stupanj o prema ie. *en "u": arm. i (ispred samoglasnika
y- i n- ). en, stmaked mesap. in, Jat. in (starije en; in > roman.: rum. In,
tal., sardin retorom. engadin furlan. in, fr prov kata!. , p. en, port. em), stir.
in-, got nj engl. in, !atv. ie- ( *en-), st. *i- ( *in- ), 'jatv.' ii ( *in). prus.en,
toh. AB y -, yn-, B in- {lit. [ < *!J).
U drugim prijevojnim stupnjevima i oblicima to indoevropsko *en jo je
1-r. u *ni-, *nei- "dolje" (npr. u *nizb "niz", s *-gh-, stsl. nicb <
nei-kw-; nei6s . "polje" < *nciwos, psi. *niva "njiva" < (V.
jo i jetra.)
lndoevropska lokativna *en/*!1 potekla je - kao i ili
afiksi uporaba afraz. *-n. kart. *nu, *-n, ura!. *-na/*-na, drav. *-n(,1},
alt. *-na - od lokativne *na, s tim da je u indoevrop
skom spojena s nekom drugom ie. st. *,{;e-n- (usp. *xe-n- > *an,
*ano itd v. na).
Srodne se lokativne mogu naprimjer i u indijan
skim j ezicima, gdje su to odrazi amerind. *na, *ni.
Za prefiks u- porijekla v. u umiti se.
ubog, a, o
Od psi. *ubOgi, (odr. *ubogi,jb): stsl. ubogi, s1romasan , bug. u/)Og,
sin. LJb9g, ubohf, ubohf, p. ubogi, r. ulx5gij "vrlo siromaan, ubog; bije
dan, jadan, kukavan", ukr. ulx5h)'j. bjr. ulx5hi.
Kako je *bogz, "dobrobit" i sl., za onoga koji toga nema
kae se da je *ubOgz,, s negacijskim u- ili *nebOgz, (nebog, usp. csl.
onaj koji to ima jest *bogfit'b (bOgat). i takva ima *S'bbobje
(primjere v. u bog).
Za *ncbogz, (s ic. *ne- ) usp. jo stind. abhtigaf:i '1ien (s
649
a- < ie. *!J-). - Bez negaeijskog prefiksa jesu kao bOgac, kajk. bogec
(to je novija tvorba).
Prefiks u- potekao je od psi. u, to je od ie. *au "dalje, odatle". Usp.
npr. kajk. v:ijdem v*ui,!i Ubog < *ubogz, - prema
tat. aufug10 pobjegnem (fug10 'bJez1m ). Lijepe su baltijske usporednice:
psi. *udati s<; "desiti se, dogoditi se" (r. udat'sja, udati se) : prus. audat sien
"dogoditi se".
le. *au dalo je jo npr. het. u- "ovamo" (usp. awan "odatle"), stind. ava
"od, dolje", au-, ilir. au- (u osobnim imenima Aufustianus, Aurupium u
imenu plemena Autariatae). stir. 6, i.Ja "od, s, kroz". '

Od psl. (st;}. bug. mak. sin. glu. wu-
dlu. p. r. ukr. bjr.
. Psi.. sadri ie. *ouk-, i to je upravo kauzativ za glagol *vjkn9ti, u
koJem Je mdoevropsko *a- (to je od * u-): stsl. vykn9ti, hrv. viknuti glu.
r. vfknut', bjr.
0

. . .Priviknuti itd imperfektiv na1rika
vati, prwi!<fwat1, odvikavat1. Dalje nfivil<a, ( itd.;
glagol pridjev itd.
Za glagol korijen je uk-, usp. sam0uk/siimouk, neuk nauk nauka
"znanost" po ruskom). ' '
Polazno je ie. *euk- "navikavati se, stind. ucyati "ima
( *uk-je-t1J. ?,ka_: "zadovol_jstvo", yywsty
arm. usamm uc1m se, navikavam se , ( *wek-) eukelos ( *euk- )
"miran, bezbrian" ( "naviknut"), stir. to-ucc "razumjeti, ( *wik- )
biahts. poznat" ( *unk-to- ), lit. jaukinti "krotiti", jimkti "navikavati
se !atv. 1aucet, jauk! isto, prus. iaukint "vjebati' ', toh. A okiias (se}".
le. *euk- zapravo je od nostr. *HW::a "gledati, vidjeti". Moda se radi
zapravo o *auk-, a ponegdje je onda sekundarno *euk-{/*ouk-).
Nostr. *HW::a dalo je ie. st. *xeuk- - *xekw -.
V.oko.
ud
O? psi. *udo "ud, stsl. udb, bug mak. ud, sln. ud, Ud p. ud,
r. ud itd. - *udo sr.: hrv. Udo, p. udo. str. udo.
Usp. Uditi, Uditi "rastavljati, komadati" (izUditi, razuditi; usp.
. Kao i *perdb;. *nadb, *podb, najvjerojatnije je to u-db, s *u- <
(v. u u:mt1) 1 .*d-, prijevojni stupanj za (v. djeti).
".anJski dio .tueta, to udovi i jesu. Takvo je
nJe navedenih te sa *serd- (v. srce) iako neke
od nJ1h nemaJu d- od 1e. *dhe- .
udica
9d psi. _;sl. <?dica, bug. 1ri,dica, mak. vadici mn. ("vrsta ribarske
mreze ), sin. od1ca, c. udice.
Izvedeno od *rJa: csl. 9da, sin. dijal. voda, Uda, glu. wuda, dlu. huda,
p. wr;<fa, r ukr. uda, bJr. vuda.
. Qd- je od p- ( < ie. *on, v. utroba) i d-, to j e pri-
JeyoJ_!ll st.';IPanJ .:deti ,(v. <jje!!1. pa "ono to je pristavljeno,
pnlozeno . - Usp. ht. mdas 'baeva latv. uodnc 1etve pod sanjkama" endas
"dio sanjki". '
650
udlaga
Danas nego dlliga za i uravnanje slomljene
kosti", to je od psl. *dolga: bug. dijal. dlaga, dlaha, dla.ha, dlaha
isto.
Psl. *dolga jest od ie. *dol-gh-a, s korijenom *def- "rascijepiti, raskalati"
(v. odoljeti). Dakle "ono to je rascijepljeno" (usp. npr. umbc-
figanica "daska" od figati piliti").
udova .
Od psl. *vbdova: stsl. Vbdova, sin. vd81ra, vdova, glu. wudowa,
dlu. hudowa, p. wdowa, r. vdova, ukr. udova, bjr. udavit. - Usp. *vbdovfca u
stsl. Vbdovica, bug. vdovica, mak. vdovica, h. udovica, vdovica, ukr. vdo-
vfcja, udovfcja itd.
Od ie. *widhewii, usp. stind. vidhavii (indoarij.: pali vidhava, prakrt. vi(d).
hava, rom (Njem) phibli, (Rum.) phiuli, pivli, pandabi beva, asam.
bewii, bihar. bewii), av. vioavii, e(w)ithe(w'Jos ("neoenjen mo-
mak"), lat. uidua (> roman. : rum. vaduva, tal. vedova, retorom engadin. vaid-
gua, furlan. vedue, fr. veuve, prov. vezoa, jufr. veuzo, katal., p. viuda, port.
viuva), stir. fedb, kom. guedeu, got. stengl. widewe, wuduwe, engl.
widow, stfriz. widwe, stsas. widowa, nizoz. weduwe, weeuw, stvnj. wituwa,
nj. Witwe, Wit(t)ib, prus. widdewu, usp. i het. SALudati- (od *widawati-).
To je zapravo pridjev od korijena *weidh- "ostaviti, odvojiti". U
patrijarhalnom drutvu ena je mogla ostati udova, a da je tako,
tvorbeno za udovca, izvedene od za udovu {lat. uiduus,
kimr. gweddw, psl. *vbdoVbCb > udo1rac).
Korijen *weidh- jo je npr. u stind. 1rfdhyati "probui, probode" ( *widh-
je-; indoarij.: pali vijjhati "probode, pogodi strijelom", prakrt. vijjhal "pro-
bode", nepal. bijhnu "nabosti se na trn", sinhal. vidinavii "probosti" itd.), Jat.
uiduus "sam, samotan, lien, obudovio" (roman. : rum. tal. vedovo, re-
torom engad. vaidg, furlan. vedul, fr. veuf, jufr. veus, kata!., p. viudo, port.
viuvo), "podijelim, rastavim" > prov. devire-, usp. intern.
dividfrati, diVizor/divfzor, divizija/divizija, dividenda, indilrfduum, individualan
itd.), umbr. uef ak. mn. "dijelove", lit. vidils m. "sredina, unutranjost", vidurf s
m. "sredina", latv. vidus "sredina, unutranjost".
Pretpostavlja se da je *weidh-/*widh- zapravo od *wi "svaki
za sebe; raz-" (v. u utorak) i *dhc- "djeti, staviti" (v. djeti).
Ufati (se), ura
Usp. hrv. kajk. (Bednja) veypoti, (Vodice u Istri) Ufati "nadati se",
upali "kreditirati", Op "kredit".
Od psi. *up'bvati, to je i u stcsl. up7>vati, bug. Ufam se, upovavam, sin.
Opati, LJfaf, sa, p. r. upovftt ' itd.
U tome je - va- iterativno-durativni sufiks.
Pomilja se na to da je korijen *p'b- < ie. *pu-, pa se sa
stind. pavate, pLUJati (se); iskupljuje se" (indoarij.: pali pLUJiiti
prakrt. pWJaT itd.}.
Po drugom to je stara iz stvnj. hoffen (nj. hoffen
"nadati se'', usp. engl. hope).
ugao, gen. iJg/a
Od psi. *pglb: stsl. QgDfb, bug. igi,/, mak. ago!, sin. v9gcl, gen. v9gla, vo-
651
gfil, 9gel, gen. 9gla, Uhel, uho!, glu. nuhl, dlu. nugel, p. r.
iJgol, gen. ugla, ukr. vUhol, bjr. vUhal, gen. vuhla.
Psi. *pgl'b sadri ie. *ang-, to je npr. u stind. aiigam sr. "ud; tijelo" (> in-
doarij.: pali anga- sr. "ud", prakrt. arhga- sr. "ud; tijelo", bengal. iifJ "tijelo",
hind. 8g m, sinhal. aiiga, iiifga itd.), aflgulif}, angzl.ril} . "prst, noni prst" (ia.:
pali aflguli ., prakrt. arhguli ., rom (azij.) angul, hind. anguli, sinhal. iiifgilla
itd.), "prst, palac" (ia.: pali aiiguffha-, prakrt. amguf fha-, rom. (ev-
rop.) arigut, (Njem) guto, Nnd. agiifhii m., sinhal. aiigufa itd.), kamir. alig
m. "ud" (arij. *angam), oief' .!' "prst" (arij. *angulis), ina ag(Jfo "palac", ka-
rnir. nyo.th isto (arij. *angutas), arm ankiLUJ, angiun "kut, ugao", aggos
sr. "vjedro, posuda", Jat. angulus "kut, ugao" {> roman.: rum. unghiu, fr.,
prov., kata!. angle), umbr. anglome "ad angulum", srir. a.igen "tava, tiganj",
stvnj. ancha . "zatiljak; bedro" (germ ankion), germ. ankulan- u stnord.
okkla, Qkla "gleanj", engl. ancleow, engl. ankle, srnizoz. anclau, ankel,
stvnj. ank(a)la, enkil, nj. Enkel isto.
Indoevropski je korijen *ank-/*ang- "savijati" (za *ank- v. pauk).
ugor
Od psi. *pgon: sin. og9r, gen. og9rja, Uho!, Uhor, glu. wuhof,
dlu. hugof, p. kaup. wangorz, wangusz, r. (Jgor itd.
Ugor, jegulji, nije bio smatran ribom, nego vrstom zmije - zato je
naziv potekao od ie. *angwh- "zmija".
Psi. *9gon, nastalo je od pretpsl. *angarjas, usp. baltijsko *anguris u lit.
ungurfs (< *angurys), prus. angurgis langurisl "ugor", kur. Angere (iz balt.
*angerjas jesu pbfin.: fin. ankerias, est. anger{as), angerias, angerja itd.). -
Usp. s -r-, (ilir.?) fmberis "vodena zmija".
je veza "zmija" "crv"; za to usp. stnvj. angar "li-
nj. Engerling "trkova rovac, ugrk", psl. *9grbkb, *pgrbCb
(hrv. L!grk "crv koji ivi govedu ispod koe", ogrc "mali morski pu", sin.
ogrc, ogfc).
Uho
Gen. Uha, mn. Ui, gen. mn. Ui, Uiju (i - Od psi. *Uho, mn. *Ui:
stsl. uxo, bug. uxo, mn. ui, mak. uvo, mn. ui, sin. uh8, ucho, glu.
IVUCho, dlu. hucho, p. ucho, r. l.lxo, ukr. vuxo, bjr. vl.lxa.
Od
* "uh " V d h V unkn (* ,, ) V
1e. aus- o : av. usi v., perz. os, arm. us-on-J(o-m , grc.
dor. OS (*aus), lakon. aLJ.s (*aus), at. OUs {gen. at6s < *ousat6s < *OUSIJtos;
otologija, otoskopija, otijatrija, otitis, otorinolaringologija), alb. vesh
( a(u}s-), Jat. auris . (> roman.: tal. dijal. ora; auricula "uho" > rum ureche,
veJjot. orakla, raklo, ta!. orecchia, orecchio, sardin. logudor. oriya, retorom.
engadin. urala, furlan. erele, voreli, fr. oreille, prov. aurelha, kata!. orella,
oreja, port. orelha), got. ausa, stnord. eyra, stengl. eare, engl. ear, stfriz.
stsas. ora, nizoz. oor, stvnj. ara, nj. Ohr (germ. *auzan- ), lit. ausis, latv.
auss, prus. iiusins ak. mn.
To je od nostr. *HUjll, to je dalo afraz. *Hwj (u ku.).
ujak
Od psi. *ujakb: sin. ujak. dlu. hujk, slovin. vi:tjk itd. - Od psi. *ujbCb jesu
hrv. iijac, gen. Ojca, sin. Ojec, st., dijal., ujec itd.
Polazno je psi. *ujh "ujak, materin brat": stsl. ui, sin. Oj, glu. huj, dlu.,
p. wuj, polap. vauja, str. ui, ukr. vuj itd. - Od toga je izvedeno i *ujMa {Oj1w
I dr.).
Praslavenska *ujb potekla je od ie. *au-jo-s; dakle sadri su-
652
fiks -jo- (usp. *stryjb, v. stric) i .su tvorbe Jat. auia '.'baka'.' (
> roman.: sardin. logudor. gaya, stfr. awe, prov . kata!. avia), sllr. aue unuk .
srir. o(a), ila, prus. awis "ujna" ( *aw-i-s). . . . . .
Polazne je ie. *ai.r (star.ije *HauH-) otac", to po Je-
zicima promij enile arm hav dJed . I.at. auus dJed, (>
ta!. dijal. af, av), aia "majka zemlja" ( *au-Ja) . !at. auuncuJi:s 'uJak (>
roman. : rum. unchlll: fr., proy. oncle, kata!. 1z oncle
c!e; iz francuskog Jest 1 nJ. Onkel), go.t. 'bak:a , . djed :
"prdjed", stengl.. eam .stvnJ. ohe1m, nJ .. Oh(e_i}r:; Ujak
(germ *awun-ha1maz KOJI z1vi u dJedovu domu ), ht. ava teta; Ujna het.
huhha- "predak s strane".
Litavska avfnas "ujak" sadri posvoj n3 i.e. :[no.-. t? je
(-ino-, tj. -ina) u psi. *ujbna (dakle polazne znacenJe koja pnpada Ujaku );
uostalom, i -jo- u *au-jo-s j est posvojne.
se,
Prvotno je bilo neto ue: "postati krut kolac". gla-
gol je zapravo se, od kolac. Za usp. utap1t1 se.
Dalje su onda jo
Ulica
Od psi. *UJica: bug. Ulica, mak. ulica, sin. Ulica, ulice, ulica, glu.
wulica, p. ulica. r. Ulica, ukr. vUlicja, bj r. vwica. .
je praslavenska umanjenica od *ulh, *ufa - usporedruca za prvo
jest aul6s "cijev, upl ja ipka, lijeb, t.P.a }i i;p:va
neko usko mjesto; puteve OZ?aCaVaJU rtj eCI v
nica : *teskm,). a usporedruca za drugo (sto :1 znaci )
aule dvorite ispred oko nJe 1
Uedno je od nae i1lica "dvonte, obor, stobor te
"ono to je van dvorita").
Srodna je jo *ulh ''konica" (od - u nas f!l.
i1Ja, usp. u Ulite, te uljanik. Od toga je psi. kos-
nica uplje drvo" (drugo je prvotno): bug. uleJ, hrv. Ulp11 mn
sin. illj, UI, Ul', dlu. hul. polap. viiul, r. Ulcj, ukr. bjr. 1;LJJej - ,usp.
lit. auljs, !atv. a[J]is "konica" (prema lit. amas < balt. *aulos <
ie. *aul6s). Drevne su konice bile klade sa upljinama.
Indoevropsko *aul- je "cijev, tpljina"; usp. Jo
u/, uli "put, ulica" ( *ul-jo-), Jat. aluus trbusna suplJma, trbuh, zeludac ,
alueus "duplja; korito rijeke; trbuh (alv- < aul-; alveus > a!beus_ >
roman.: rum. albie, ta!. arbi, fr:.allffe usp.
me alveola/alve0Ja zubna suplJma , alveolaran), norv. d1Jal. aul(e
"cij ev, stabljika".
um, gen. uma . , ,
Od psi. *w1n,, gen. *uma: stsl. unn,, bug., mak um, sin. un1, gcn. unia,
p. um, r. un1, gen. u:na, uk! bjr. LJ.?1_ , _ " _ . _ _ .
Usp. naum, razum, izum; uman, bezuman, '!eun:ian_,
Um!1ost bezumnost ncumnost, Ornije, bezilml1e-. umJet1, unvJem (razumJef1,
razumhevati) iJmjctan, umjetnik, iJmjetnost; iJmjean, neiJmjean
iz odr. usp. "nevjet"); naumiti; nedoumica; siJmJce,
itd. . . _ _ . _
srodne s praslavenskom *unTb Jesu lit. aumuo, gen. awncns ra
653
zum'', istlit. aumenis "pamet'', omenis, omena "svijest, ome "nauka,
navada".
Pretpostavlja se da j e psi. *UJ11b od ie. *au-m6-s, s *au- "osjetiti,
(za to v. u javiti). U litavskom je *au-men-.
Ulj e, gen. Ulja
Usp. sin. olje, dijal. 61 m.
To je vjerojatno iz balkanskoromanskog odraza Jat. oleum (> roman.:
ta!. olio, dijal. oglio, sardin. logudor. odzu, retorom engadi. oli, furlan. ueli,
fr. huile, prov., kata!. oli, p. olio, port. oleo).
Lat. oleum jest iz elai(w)on, to je iz nekog sredozemnog
izvora - usp. arm. ewl "ulje". - Iz je j ezika u IV. preuzeto
got. alew. Iz latinskog je oleum nastalo narlat. olium, a iz toga su Z(!padno-
germanski: stengl. cele, stfriz. olie, stsas. oli, olie, st:'11j. ?li, nj. OJ (a .iz
srnnj. olie jesu dan. olje, v. olja). Iz Jat. *ole1um, *oleg1um jesu stsas. o/Jg,
srnnj., stvnj., srvnj. olei. Iz Jat. olea jest ksnord. olea.
Iz elaion jest kspsl. *oiejb (stsl. olei, bug. olio, elej, r. olej itd.).
To su izvedenice od za maslinu
Lat. oliva "maslina" dalo je roman. : vel jot. olea, ta!. uliva, sardin. lo-
gudor. olia, fur lan. ulive, prov., kata!. oliva, p. oliva (iz katalonskog jest fr.
olive, iz panjolskog jest port. oliva), - Iz latinskog j e oliva.
Umiti (se), Umijem
Od psi. *umyti (si;) (sin. umiti, umfti, r. umyt' itd.), to je prefiksom
*u- (za nj v. u ubog) od *myti (sr;), *niyj9/*TrlbjQ: stsl. myti,
bug., mak. mie, sin. miti, mfti, myf, glu. dlu. mys, p. r.
myt', ukr. mfty, bjr.
Od ie. *ma- (ali *rm,j9 < *mi:r ), to je prijevoj od *meu- "vlaan, smo-
S raznim proirenjima ( *meu-H-, *meu-d-) i u raznim prijevojnim
stupnjevima: stind. mutram (ia. : pali, prakrt. mutta- sr., rom (ev-
rop.) muter, hind. miJt, sinhal. mu itd.), akun mutruk, kamir. m
8
th
8
r isto
(arij. *matram), av. mOSra- sr. prljavtina", arm. moyn "uronjen"
( *mou-no-), mfdos "vlaga, mfzo "sisam" ( *mudjo), kipar.
my!assasthai "umivam se" (*mu-dio-), Jat. mundus uredan, pri-
stao" ( *mu-n-d-; od toga imenica mundus kao prijevod k6smos
"red'' - "sprava za ensku toaletu; svijet, svemir", pa od toga
"zemlja, ljudi; svijet" (dalje za veze kosmos v. u kosmat); Jat. mundus
> roman. "svijet": ta!. mondo, sardin. logudor. mundu. retorom. engdin. muond,
furlan. mond, stfr. mont, fr. monde, prov., kata!. mon, p.,port. mundo), srir.
muad ponosan" ( *moudo-}, nizoz. mooi "krasan" ( *mou-jo-), lit. ma
udyti ''kupati, umivati (nekoga)", !atv. mmJt "roniti, plivati", prus. aumU.snan
'\nnivanje" ( *au- + *mfr + sufiks -snif).
Od istog je korijena mahovina (v.).
Indoevropsko meu- "vlaan; poteklo je od nostr. *mEw11 "voda.
vlaga", koje je jo u afraz. *mw "voda, vlaga" (arap. ma' - "voda", hebr.
majim nm. "vode", akad.:.babilon. m[}, stegip. mw "voda"; soma!. mfihi "svjea
voda"), alt. *ma "voda" (tung.: mUh, mand. mu-ka).
Unuk
Od psl. *VbnukD: stsl. VbnukD, bug., mak. vnuk, sin. vnilk, gen. vnUka,
vnuk, lu., p. wnuk, kaup. wnuk, r. nuk, ukr. onUk, bjr. unUk.
v- j est protetsko, ispred h, a to pak je odraz ie. a: korijen *Dn- potekao
654
je od ie. *an- (st. *Han-), to je u het. anna "mati", luvij. anni-, lidij. ena-,
likij. eni isto, het. hana "baka", likij. xiina isto, pato ana "mati'', arm. nan
isto, ilir. ana "rod", Jat. anus "starica", stvnj. ano "djed, pradjed, predak", nj.
Ahn, stvnj. ana "baka, prabaka, pretkinja", lit. anfta "svekrva", prus. ane
' baka" itd.
le. *an- je "predak, pretkinja"; to je bila (Usp. tak-
ve kao npr. hantij. ana, anya, aphas. an, dargin. ana itd.)
Po porijeklu praslavenska "djedov" i
Neovisne je usporedne tvorbe stvnj. eninchili "unuk", srvnj. eninkcl, cnen-
kel, nj. Enkel '\muk", s istim *an-.
Psi. *praVbnuh (prailnuk/praunuk) sadri, kao i *pradedb, *prababa itd
ie. "naprijed", tj. "prije, starije" (dalje za to v. u pm).
ura
Iz romanskog odraza (tal. ora) latinske hora "sat, ura; vrijeme,
doba", ili iz nj. Uhr (to je iz kslat.). - Lat. hora > roman.: makedorum
meglenorum. oard, vcljot. yaura, tal sardin. Jogudor. ora, retorom. engadin.
ura, furlan. ore, fr. heure, prov katal. ora, p., port. hora. - Iz francuskog su
srnizoz. are, srnnj. ar(e), engl. hour.
Lat. hora jest iz hora "vrijeme", za to v. u jara 2.
us gen. ilsi
Npr. u kitove usi (iznutra rascjepkane roane koje iz-
rastaju iz tvrda dijela nepca u kitovim ustima). - U XIX. preuzeto
iz ruskog us.
Pst. *9Sb "brk" (i ponegdje ''brada") dale je bug. v.os, sin. vos,
mn. vs)se, vous, mn. vousy, f(Jz, glu. wusy mn polap. v9s, p. W<JS, r. iis,
gen. L1sa, mn. usf, ukr bjr. vus.
Po jednom od ie. *wondh-so-s, od *wendh- "kosa, brada":
fonthos "korijen vlasi; mlada brada'', ionthas bradat" ( *wi-
wondh-o-s), stir. fes "malje, ( *wendh-so-), srir. lind "vlas" ( *wcnd-
hu-), stsas. wintbrawia "trepavica", srnizoz. wintbra(e)uwc, nizoz. wenkbrauu,
wimpcr, stvn. wintbrawa, nj. WJmper isto (s drugim dijelom germ. *bru-, za
koje v. u obrva), prus. wanso . "prva brada" ( *wondh-sii; ili je to
iz slavenskog?). - To ie. *wendh- srodno je s ura!. *lwluntA "malje,
ce, dlake, vlasi": polazno je nostr. *wfolndA.
Naredno je veoma uvjerljivo.
Naziv za brk u mnogim je jezicima novotvorina, dok je naziv za bradu
stariji.. Zato se psi. *9SD izvodi od ie *omsos/*omasos je
razvoj bio "rame, "vlasi do ramena" "brada i brkovi do rame-
na". (Usp. psi. *b'brkb u h. bfk i u p. barki
le. *omasos rame" jest u stind. "rame" (indoarij.: pali,
prak.rt. ariJsE1-, lendi afij-, sinhal. as), arm. us, gen. usoy, om6s ( *om.sos),
Jat. wnerus (*ome.sos), umbr. uze, onse (''in umero"), got. ll!ns, toh. A cs
( *omso-), B <intse ( *omeso-) isto.
Taj indoevropski naziv za izveden je od *oms- "meso" je
najzamjetniji komad dobra mesa ivotinje), to je poteklo od starijeg
*xwems- (dalje v. u meso).
useknuti se
Usp. seknuti "jako pustiti vodu, sa starijim naglaskom,
od psi. (bug. sekna "presahnuti'', mak. sekne "usahnuti, useknuti",
655
cij:?i.ti siaknuf "frkati; useknuti se", p. r.
s;aknu_t hlapiti, sus1tt se tld.), od (usp. se 'brisati nos" te
:11<1' "!rkati;. se"; u nas izvedenice sekalo, itd.),
sto Je od ( u izrazu oscklo je more; izvedenica u oseka
m. npr. u Stonu osek). '
Od ie,*senk-, to )e Jo u srvnj. sichte, nj. seicht "plitak",
{germ. lit. senkil "opadnem" (inf. sekti),
latv. silru presahnem (po tome onda mf. sikt) itd.
Indoevropski je koriJ'en *sek- "presahnuti, spust1't1 se otec"" t. d
, I: S m.
a-sak-ra- "koji ne hom. esketo "opala je (voda)"; udvojeno
*si-sk- "suh" u av. hiku-, srir. sesc, kimr. hysb, bret. hesp.
ushit
Usp. iisf?.&;,n. itd. - Od uz- (za snaniji, burniji
pocetak radnje) 1 hi't1t1 uhvatiti ; usp. uporabu glagola uhvatiti u vezi s du-
evnim stanjem (uhvatilo ga veselje, uhvatila ga tuga i sl.).
Uskrs
U nazivlj u t?skrs i vazam, vuzcm ( Vazam, kako je naprimjer i
U to je od "us-
, Jer_ psj. r;t1 znacilo 1 pocett ), u pravoslavnom je Vciskrs. -
Usp. uskrsni, uskrsn11.
i doba, i u vezi su s onima koji
slave JacanJe (npr. JaJa je i Germana i
Slavena). Zato Je naziv tog prazruka povezan s glagolom *v.ozkrhsnQfi.
(hrv. st::. dijal. kisnuti "razvijati se, rasti,
!lfesnut1, khesnut1 . , "kopnjeti, kraviti se, otapati se")
una pnJeVOJru stupanj, prema glagolu *kresati (v.). -
( pa (u je
toga got1stan1e < gotJ ustan1e, s gori "gore, prema gore")
n1e/uskisenje; uskrisiti ima novo i prema b. '
za. je od idova: aramejska
pasha ozna.cavala z1?ovski prolJetru blagdan zahvalnosti Bogu, kao spo-
na iz Egipta (u nas je ond piisha). U obredu se rtveno
J_aganJca ih kozleta, u. obiteljskoj obrednoj pashi,
pece!1o l'l!eso s IJebo".1.ma 1 gorkif!l zeljem. - Aramejska je
;,tJec n:ozda od istoga konJcna od kojeg je poteklo hebr. pesah
skakati, plesati", pa bt prvotne bilo "prolazak". - Iz jest
stsl. pasxa, pa onda dalje npr. r. pasxa itd.
Iz jest Jat. pascha, a romanski odrazi pokazuJu i ukrtanJe s pas-
cua". h .. h "(
ta] pasa, rana od piisccre, za veze v. u pasti): rum. pa$fl,
r pasqua, sardm. paska, rctorom. engadin. pasqua, furlan. paske,
st r . pasches, pasques, .. paque, prov. p<1sca, kata!., p. pasqua, port. pascoa.
list GermansI? za Uskrs npr .. e<1stre, engl. Easter, stfriz.
r ero13,_ stvnJ. Ostern mn. Oru su lZVedeni od imena germanske
se slavilsi na P'.oljetnu. na prvi dan
k 'A:ustron (sleng!. Eastre itd.). NJeno ime sadri germanski
aus-, od *awes- "svijetliti", to je i u nazivima za
ProlJece (v. u prol1ece).
Kako o?red u blagdana, u nekim su jezici-
na_z_i,yi 'Velika noc -. npr. Velikonoce (s mnoinom, prema
anoce Bo1c < stvnJ. winnahten, usp. nj. Weihnachten),
656
velika noc, Velka noc, p. Wicfika noc. - Usp. i ukr. . .
Uskrs se poslije Nikejskoga koncila (325. g.) slaVJ na prvu nedjelju poslije
prvog mladog mjeseca po proljetnoj. ravnodn?vnici.
Za naziv za preduskrsno razdoblje v. konzma.
u smio a
Od psi. *usmina, to je izvedenica od *usma ., *usl11b m.: csl. usma i .,
usm'b m., r. usma koa".
Psi. *usma moe biti od ie. *ousmna (us_p. *zima od ie. gheinma); usp.
*us11111bje > *usllbje u hrv. dijal. (Vodice, Zumberak itd.) iJsanje "kofa'',
kajk. vusenje, sl n. tJsnje, usni.
Vjerojatno je *usma < ie. *ous-mn-a, s *ous- od korijena *eus- "gorjeti,
paliti": stind. 6,s-ati :gori, ec::. '!$1JaiJ (ia.: prakrt.
isto, hind. unah m. 'vrela para , sinhal. U{JU vruc itd.), kasnur. wuhun tinja
ti" (arij. *us-ya-), wuunu "topao" (arij. *unas), heuo "smudim, palim"
( *euso), alb. ethe "groznica", tat. Oro "palim, prim. stnord ..
ysja . "vatra", stengl. B!myrie, engl. (gcrm. us/J
m. "vatra". - To je mozda povezane s konjenom *awes- gorjeti (o tome
vidi u . b"
1
.. b t.
1

bt razvoj 10 pa 1h -7 o ra iva 1 ugom .
usta
Od psi. *usta mn.: stsl. usta, bug. usta, mak. usta, sln. tJsta, tJsta,
glu. wusta, dlu. husta, p. usta, r. usta, ukr.,.bjr. i;.ista. " .. .
Pridjev *ustbn'bljb) (iJsm}, . *ustbna potmencen u usna, od toga usmcc
(usp. mak. usna, sin. ustnice, bjr. vtJsny itd.) - vjerojatno iz sklopa *uslbf!a
gpba (usp. gUba u "usna", tako npr. u ruskom. te gUbica -
"usna" razvilo se kao metafora od "gljiva").
*uzda (ilzda, usp. sin. (Jzda, r. uzda itd.) u prvom dijelu ima
*us- < ie. *ous-, a u drugom *d- od ie. *dh- od *dhe- "djeti" (v.) - to Je
ono to se u usta.
Psi. *usta nastale je od ie. *ous-t-a. .
Usp. *ustbje ( *ous- tijo-m) u prema Jat. ostium iistrw_n
> roman.: rum. U$li, ta!. uscio, furlan. us, retorom. engad. us, fr. hws, prov. ws,
stp. uzo). * * " d 1 . . V h v t. d :: i. tat os
le. *ois-/ os-/ ous-t- usta a o Je JOS et. a1s, s m . cv.1, av. cu1-, ,
gen. oris (usp. orafan). srir. a, sve "usta"; usp. jo stind. ved. 6,s-thajv "usna ' (>
indoarij.: pali oftha-, prakrt. (h}offha-, (h}uffha-, rom. (palest.) ost, (evrop)
vut, hind. oth, sinhal. ota itd.), 6sfhtiu dv. "usne", akun 9,s-f, kalaa U,s-f ,
mir. wut "u5na" (arij. *autas), 'av. aota- "usna", tat. auscufum "ustaca.
stnord. 6ss rijeke", prus. austo "usta", lit. oostas, uosta luka
!atv. uosts, u5sta (*os).
u ., gen. Ui
1

Od psi. *V'bb: stsl. Vbb, bug. vi,e, sin. U i 1ri}, gen. vl, ve, s c. vo_s.
glu. wo, dlu. we, wo, p. wcsz, ka. ve, r. vo', ukr. vc:. -:-- U 19
va, gen. vai, gdje su oblici kosih padea po nonunattvu, Je u
gen. Ui nominativ po ostalim padeima. - Usp. *Vbbka (bug. Vbska, ma
voka, srp. viika). b.
Vjerojatno od ie. *us-jo-, usp. lit. usnis ?
*wes- "bosti": av. nirvasanam "ubojstvo", alb. usht "klas' ', st1r. fennard
dere" ( *wes-na-11), sl nord. oddr "mjesto, poloaj", stengl., srengl., stfnz.,
657
stss. ord, nj. Ort - a po najbli e je lit. vie11cs1i "u" (oblik s udvo-
jenjem).
je i da je *V'bb nastala preobrazbom od ie. *Jus-jo-. le.
*Jtis- "u" dalo je onda slind. yu-ka, pali Uka, prakrt. ili, kimr. llau mn.,
kom. Jow, bret. laou (stbrit. *Juwii), stnord. ltJs ., stengl. ltJs, engl. fouse,
srnnj., srnizoz. liis, nizoz. Juis, stvnj. liis, nj. Laus, sve "u".
utiti, iltim
To je potokavljeno kajkavsko "obradovati se dobru ili
eljeti nekome dobro ili raditi na tome". Dalje je onda
prii:Btiti (si), prifJtim (i priUtiti (si), priutim) neto (s veseljem,
s odricanjem)".
Glagol je iz srvnj. WWJskan "eljeli" (tako i sin. od
je dananje nj. wiinschen "eljeti". Za dalje veze toga glagola
V. U
utao, Utla, o
Odr. Utli, a, o. U govorima vata/, vutel, vutli (cipeli su vutli) itd. - Od
psi. *ptlb(jb): stsl. Qlbh, mak. atal, sin. 6tel, 6tla v6tel), utlf,
utlf, glu. wutly, dlu. wjatly, wjetl/y, p. Wlftly, r. utfyj, ukr. vrJtlyj, bjr.
vrJtf y - "upalj" te "slab" i sl.
Psi. *pth (ili *ptbh) ima p- < *on- "ne" (kao u *ppyn, v. u 11ampir)
t(i,)J- koje je u *tblo (v. tlo) : prvotna je ''koji je bez dna" i sl.
utorak, gen. utorka
Od psi. *vbfonk'b, to je izvedeno od *vbfon(jb} "drugi": stsl. Vbton,
VbtOr'b, ug. vtori, mak. vtor{i), uterf ("utorak"), glu. wutory, p. wt6ry,
ID. vtor6j, ukr. vt6ryj, bjr. ut6ry. (Usp. srp. na Kosovu putorfik "roj koji se
javi poslije prvenca", te pridjev
Dakle to je ime za drugi dan u tjednu, pa se po brojevnim nazivima uto-
rak, petak te po nazivu srijeda i to da su zapravo pra-
slavenskom tjednu od pet dana dodani subota i nedjelja - usp.
u Grka deutera "ponedjeljak", tj. drugi dan, s nedjeljom kao prvim da-
nom u tjednu No je i da je takvo brojanje dana tek od
vremena.
Po jednom psi. *Vbton zapravo je od poteklo od indoevrop-
skog komparativa *wi-toro-/*wi-tcro- : stind. vitaral} "koji ide dalje", vitaram
'.'dalje" (usp. vitarati "daje; provede" > pali vitarati "ide dalje", prakrt. viarai
'd?daje"), av. vitaram "sa strane", got. wipra "opet", stnord. stcngl.
stsas. wither, nizoz. we(d)er, stvnj . widar, nj. wieder isto, widcr "na-
protiv'' nastala sleng!. "protiv, nasuprot", engl. with
s", stsas. wid). - Indoevropski je korijen *wf "svak za sebe; raz-":
av. vi- isto, stind. "s raznih strana" (> pali visum "posebno");
wfswos, fsos "jednak, ravan, isti, (usp. izo- u izog<imija, izo-
izohigra, izohipsa, izoklfna, izometrija, izornarfan, izoterma itd.), Jat.
1.JJf1um "mana, pogreka, teta" (> roman.: tal. vczzo "sklonost, reto-
rom. engad. vez "mana; otklon", prov. vetz stp. vezo isto itd.).
Po drugom nastala preobrazbom od ie. *anteros "drugi"
( *an-ter-): stind. fmtara}J (> prakrt. amtara- sr. "razlika"), av. antara-, hot-
sak. handara-, jazgulam. ander, osel. iindiir, osk. antcr, umbr. anter, ander,
got. anpar, stisl. annarr, stengl. engl. othcr, slfriz. other, stsas. andar,
Odar, nizoz. ander, stvnj. andar, nj. ander (gcrm. *anjJeraz), lit. afit(a)ras,
658
latv. otrs, 'jatv.' andar, prus. antars. - u lat. a/ter (> rum. alt, ve-
ljot. yultro, ta!. sardin. logudor. atteru, retorom. cngadm. furlan.
a/tri, fr prov. autre, kata!. a/tre, p. otro, port. outro; usp. alternacija, alter-
nativa, alternator itd.), s I po alius (i to je "drugi").
('
Od psi. *Qty, gen. Qtbve "vrsta patke": stsl. Qty, gcn. QtDVe, sin. 6tva iz
drugih sl.?), str. uty, gen. utwe, r. utva, ukr. utva, bjr. vl1tva; usp. *Qtb u
bjr. te tragove toga u *9tica (dlu. huica, ulica, ukr. utjcja, bjr. (Jcfca) ;
*Qtbka: r. utka, ukr. trtitka, bjr. vUtka.
Polazni je korijen ie. *anat- "patka", usp. lat. anas, gen. anatis (> ro-
man.: retoroman. engadin. anda, stfr. ane, stprov. anede, jufr. (a)nedo, aledo,
katal. anech, anct, p. anadc, port. adem; od *anitra: ta!. anatra, stisl.
9nd, stengl. ;ened, stsas. renid, ened, stvnj. anut, srnnj. ant, nj. Ente {germ.
lit. antis, prus. antis (bal t. odgovara sl. *Qfb) te *jjt- ( *anat-) u
indoiran.: stind. litih, liti ("vodena ptica"), sakan. ace, aci, oset. lice, accii
("divlja patka"), vahan. jidga yeko (iran.
Od ie. *nit- jesu nessa, bcotij. nassa *natja).
Polazne je ie. st. *HanH-t-; od *HanHt- -?> *Hanljt- jest *anat-, a od
osnove II *HnaHt- jest *ntit-.
U.zak, Uska, o
Od psi. *qzikb, *(Jzbka, *QZbko, odr. *(Jzhkbfe: stsl. QZhkh, sin. 9zek,
6zka, (Jzkj, glu. ivuski, dlu. wuzki, p. W<JZki, slovin. v64S'hi; r. (Jzkij,
Ukr. vukyj, bjr. vilzld. .
To je pridjevskim -bkh (usp. komparativ iii < *9bjb) od te.
*anghu- "uzak": stind. arhhah abl. jd. sr. "tjeskoba" (usp. arhhas- sr. "nevolja" >
prakrt. arhha- m sr. "prljavtina", sindhi fihaifju m "jad, patnja"). arm anjllk;
eol. amphen "vrat, zatiljak" ( < *ankhw-en), lat. angi- ( < *angu- ) u ang1-
portus "tijesna ulica" (usp. angina "grlobolja", i
got. aggwus, stnord. 9ngr, stengl. enge, stsas. eng1, srruzoz. enghe, ruzoz. eng,
stvnj. engi, nj. eng. Usp. jo kimr. ehang "irok, dalek" (< *eks-angu-, s
*IJ8hu-), stir. cumcae "tjeskoba, guenje" (< *korrringja, s *1}8h-),
"Uzak" (< *kom-ingu-). ing . "tjeskoba, nevolja" ( *!18fu1, srbret. encq "uzak
( < *angjo- ), keltiber. anCios "uzak" ( *1)@1-).
V. vezati, uzao.
l:tzao, gen. iJz/a
Od psl. *QZblb "uzao, bug. VbZel, mak. jazol, vazo!, Vbnzel, sin.
\r6zel, uze!, uzo/, glu. wuzol, polap. v9zal, p. r. uze!,
ukr. vtizol, bjr. v(Jze/. ')
U *9z- imamo prijevojni stupanj o prema stupnju e u (v. vezati
uzda , . 1
Od psi. *uzdtt: stsl. uzda, bug. juzdit, uzdit, mak. uzda, , sin. c s ;,
uzda, glu. wuzda, dlu. huzda, polap. 1riiuzda, p. uzda, r . .
Usp. iizd<tti, ilzdiim, obiizdati, odi12dati, raziizdat1'.. 1terattv
obuzdf11mti itd. ; pridjev {od part. pcrf. pas.) neobuzdan, razuzdan.
ua.s
I Uas. - Od psi. *uaSb: stsl. uaSb, bug. Uas, mak. uas, Uas, as,
659
Uas, r. uzas, ukr. uax, ax. - Usp. p. si<; "uasnuti se",
bjr. uaslivy "uasan, straan".
Prefiks u- isti je kao u ubog (v.) - ima privativno i negativno
*uaSb zapravo je izvedena od glagola *uasiti, s *asiti "preplaiti".
- Usp. iisnuti se "prepasti se", iicnuti se, acali se "bojati se" (s ekspre-
sivnim d.
Izgleda daje *as- od *gwes-, korijen *gwcs- "gasnuti, gasiti" (v.), usp.
Jit. gesti "gasnuti,
Po drugom moe se povezati s lit. "prepasti se" (i-
-si- "se"), nusigqsti isto, gaifdinti "plaiti".
Ue, gen. Ueta
U naem jeziku prelo u deklinaciju na t. - Od psi. *9e: csl. Qe, bug.
Vbe, mak. jae, sin. 6a ., 6e sr r. Ue itd.
To je od ie. *angh-jo-, s istim *angh- koje je u uzak (v. to i vezali).
V
vabiti vabim . . , . . 'b". 1
Od ' sl. *vabiti: stsl. bug: v_af Ja; n_mk. vabi, sin. ,c .. 1t1, s c.
vabif. gf u. dlu. wabI, r. vablt, vabl;u, ':11<1' bJr. d
u rednice su u germanskom: got. wop;an vikati'. zvati , . . epa
naricati", stengl. wepan, engl. weep tugovati,
ti", wtSpian "oplakivati, aliti: na_ricati", stvnj. wuofan, wwffen zapo-
magati, kukati, ridati" *::'op1,an) .. . . .. .
Indoevropski je korijen *wab- zvah, vikah, nancatl .
vaditi vadim di k. d. I ,Miti
v ' jatno od psi. *vaditi, to bi bilo u stcsl. va t1, _ma va 1,_ s _n. .
To odbacivanjem prefiksa od *jbZvaditi, to Je perfekttvru oblik s
o > a prema *vesti, *voditi (v.).
(mak. vaga, _sin. ;figa,_ gl':.
dlu., p. waga; iz poljskog r. vaga, uk.r., bJr. -vaha) IZ stvnJ. waga. reuze
prije XI-Xll. . . kupa sa stnord. vag "po-
Stvnj. wliga vaga, tczma; '. Wage, s ,
/
) . od
luga vaga, teina", stsas. wliga , g1_et." (":)ga_ Je
*wag-, to je od ie. *wogh-. v?z
1 1
. li
nazvna toga korijena zbog nacma mjerenja, porrucanJem po ska
V. vaan.
vagon, gcn. vagona . . . a to iz (sr )nizoz.
Internacionalizam; IZ fr. wagon, sto Je 1z engl. waggon,
wagen "kola". V " o (i )n ce ngl.
Ta je (i stnord. vagn "kolica, tacke . stcngl. wa:g n_, de ni-
wain "velika otvorena kola za teak teret; Velika Ko_la. Vel: '.
1
. ; a
Wc ''k l ") od germ. wa3naz t t w J " -
zoz. wagcn, slvnJ. wagan, * a ( . li' rsta kola" kimr. gwain
to je od ie. *wogh-no-s tlt wcgh-110-s stir. en v
isto). . . . . * , _ .. ( )
Indocvropski Je kortjen wegh- vozttt v . .
vaJj ati, valja 0 * o V o d 1 o o (> a) prema
Psi. *valjati JC od val1a, sto trna u JenJe
*veleti, *vo!ja. . . . / ..-1 "td - Od valja da nastalo je viiljd;1
Usp. vii/jan, ncval)E10, neva Ja ac t
(usp nx>e da mi>da). . . li ' 'bolje"
Od istoga indoevropskoga korijena nastalo Je srkimr., kom. gue
661
( *wel-no-), stnord. val "izbor", stvnj. wafa, nj. Wahl isto (iz nj. wiihlen, Wahl
jest sin. voliti "birati", volftve "izbori"), lit. privaljti "trebati", privallis "po-
treban". - Dakle ono to je valjano, to se moe trebati, izabrati.
V. voljeti.
valjati (se), valjam
Od psi. *valjati (S<;}. bug. valja, mak. vala, sin. valjati, valeti, r. valjat',
ukr. valjaty itd.
Psi. *valiti (sr;}. stsl. valiti sr;, sin. valfti, valiti, str. valiti, uk.r. valyty itd.
- Usp. izvaliti se, navaliti, povaliti, podtia/iti, prevaliti, provaliti, razvaliti,
svaliti itd. - Dalje izvaljivati, navaljivati itd.
Odglagolska je imenica *valb: csl. vah,, hrv. vfil, gen. vfila, sin. viil, gen.
valil, tial, p. wa/, r., ukr., bjr. val.
U tome je ie. *wol-, usp. i alb. vale "val".
Indoevropski je korijen *wel- "vrtjeti, okretati": stind. vitlati, valate "vrti
se" ( *wel-; indoarij.: prakrt. valai; pandabi valIJii, bal!Jli "okretati se" itd.;
usp. sinhal. viili "opet"), valayati "vrti" ( *wol-eje-. kao u psi. *valiti),
eileo "stjeram, opkolim" ( *wel-n-), "uvijen" (to je u helikopter;
iz jest fr. helice, iz je elisa), helfsso, at. helftto "valjam, uvijam,
( *wel-ik-jo), alb. vjel "obratiti" ( *wel-wo), arm. gelwn "vrtim",
Jat. uolui5 "valjam, kotrljam, (uoluere > roman.: sttal. volvere,
ta!. volgere, stfr. voudre, prov. volvre, kata!. vogir, p., port. volver, usp. in-
tern. involocija, revol{Jcija, volCJmen,. itd.), stord. valr "okrugao", Jit. volioti
''kotrljati, valjati", velti isto, !atv. elt isto, lit. apva!i.Js "okrugao, obao".
Usporcdnice i izvan natporodice: tibburm. *wal "okrugao" (ka-
wan, burman. wan, luej val, arh. kin. gjwan, stkin. jjwan, kin. yuiin).
vampir, gen. vampira
preobrazbama nastalo od *9pyn, usp. i upir.
Psi. *9p}'ID (bug. Vbpir. vepir, vamp(Jr, vap<)r, mak. vampir. upfr,
upir, p. upior, r. upyr itd.) je zamjena za *VDlkodlala, (v.
vukodlak), iako u drevnim slavenskim vjerovanjima to nisu ista
Iz hrvatskog je jezika u XVIII. dospjela u (Vam-
pir) i francuski (vampire), odakle se proirila dalje. - Iz fr. vampire jest
engl. vampire. U engleskom je od te u novo doba vamp, to
smo preuzeli kao vamp.
Praslavenska *9pyn je mrtvaca koji napada ljude i
ivotinje. Po vjerovanjima, upirom postaje kojeg je vodila
sila.
Upir izlazi iz groba i kao mrtvac ispunjen krvlju (ili u obliku neke
ubija ljude i ivotinje, ponekad pije krv (pa nakon toga rtva umire
I sama moe postati Vampirom).
Sama praslavenska *ppyn je od *9- "ne-" (ie. *on-
*ne) i *pyn "vatra" (v. piriti): *opyn, jest onaj koji nije predan ognju. Go-
tovo usporednica jest apyros ''koji jo nije bio na vatri, nov"
(usp. "nezapaljiv, nesagoriv, vatrostalan", "bez
bez visoke temperature").
U drevnih je Indoevropljana pogrebni obred bio sastavljen od spaljivanja i
sahrane urne s pepelom. Tako je bilo i u Slavena: su pratili tijelo
llmrlog do vatrita, i porodica bi zagala oganj. je dana pepeo s
ostacima kostiju pohranjivan u urnu, koja se zakapala ili stavljala na kamen.
662
Tako je bilo naprimjer u polapskih Slavena do druge polovine I. a
u do II.
van
Prijedlog s genitivom (za kamo). Usp. izvan.
Od psl. *Vbm: stsl. Vbm, bug. Vbn, mak. _von, sin. ven, van vcn, von,
glu. won, dlu. wen, stp. wcn, r. von, ukr., bjr. . _ . . _ .
Pridjev *Vbnjb(jb) - usp. izvanji, od toga izvanjski, vanjski (dalje vanj-
tina) itd. . .
Lokativ *Vbne (za gdje) jest u stsl. Vbne hrv. viim, u govorima vam, vane,
vne, r. vne itd. . (
Usporeduje se sa ":ima; u lok. . u urru .
> indoarij.: pali vana- suma , smdhi m drvo, grm , hind. ban suma ),
kao to je lit. Jauke "vani", Jaiikan "van" od Jaiikas "polje" (usp. p0Jje, napolje,
napolju). . . . . . . . * . .
Moe h to b1t1 zapravo od 1e. *u-n-. s lokahvrum -n? Taj u- bio b1 od
korijena *au(e)-:*we- "dolje. odatle, daleko", koji je u stind. ava od:',
akun "dolje" kati ii isto, ai.r, ilir. au-, !at. au-, gal. au-, sttr. o, ua
"od" lit., !atv., au-, psi. u- (npr. u *umyti, *ubogi,, v. umiti, ubog), het.
u-, wa-. - To je u *au-t(j)o-: autos "isto aLJ.sios
tat" (< *autios), stir. Liathad, uaifhed podrobnost, pojedinost; odJehtost
got. auf>ja "pust, prazan", stnord. stengl. lede . srnizoz.
stvnj. odi, nj. ode (po tome jesu dan. ede. v. isto {germ *auf>1z < *au-t1-s).
le. *au(e)-:*we- bilo bi od starijeg *xew-/*xwe-.
vapiti, vapim
Stariji je oblik vapiti, vapijem Usp. i ilpiti, up1jem - Od psi. *Vbpiti,
*Vbpj9: stsl. Vbpiti, bug. Vbpija, sin. vpfti, vpfje, (Jpiti, r. vopft', voplj(J,
ukr. vopfty, bjr.
Psl. *Vbpeti jest u upef. .
Srodne su lit. ilpas "jeka", latv. Opet, iipju (o 1_
divljim golubima), upu6t [Jpis ''buljina, sova uara" te av. ufyem11
"pozivam", stnord. Ufr "sova'', aro, uvo .
Polazno je indoevropsko op1sno *u-. - V. 1 vikati.
vapno d" I
Od psl. *apbno/*vapbno: stcsl. vapbno, hrv. dijal. i sin. !Ja
vapno, japno, vapno, lu., p. wapno, str. vaphno: ukr. vapn?'. bjr. 1:aPl1j':.
Izvedeno suftksom -Mo od *ap-/*vap-, a to b1 moglo bili od 1e. ap-
voda" ( *vap- < wap-: ukrtanjem *ap- i *up-).
Psi. *vap'b ''boja" (resi. vap'b) i (u sts!
povezuje spomenuta Slaveru se rusu Koristtlt vapnom Jer _rusu
dili od kamena. Dakle pridjev *vapbn'b, *vapbna, *vapbno mogao je znac1tt
"obojen; koji je za bojenje". . . . . .. _
le. *ap- (st. *x[a}p-) jest het. hap- pal,?J riJe.
ka", lidij. kofu).. -k isto, stind. ap- "vod.il potok aP.aJ:: voda.
apo, apa- sr., prakrt. au- . ), akun abO, iibu ., katt .?v.
isto, hotsak.. utct"t isto ( *apatca), vahan. yup.k, tat. rijeka._ , stir.
ab "struja", Jit. Upe "rijeka", Jatv. upe isto, prus. upe potok, . - le.
*up- vjerojatno od *oP- od istog *iip-.
var
Od psl. *vaJD voda, stsl. van, ("znoj"), bug. var,
663
mak. var ("vapno"), sin. var, var, p. war, r., ukr., bjr. 11ar itd.
Usp. varnica, ( 1riirivo.
Glagol je *variti: stsl. variti, bug. varja, mak. vari, h. variti, vanm, sin.
variti, vafiti, vari(, p. kaup. glu. dlu. waris, r.
vari!', ukr. varjty, bjr. - usp. povariti, podvftriti, provariti, svariti,
zavariti, oMriti (pa dalje od toga nastalo barili) itd.
Indoevropski je korijen *wer- : arm. vafcm "palim'', vafim "gorim",
got. *warms "topao" (u glagolu warmjan), stnord. varmr "topao'', dan., v.
varm, sleng!. wearm, engl. warm, stfriz., stsas., nizoz. warm, stvnj., nj. warm
isto, lit. virti "vreti, kipjeti", versmc "izvor", !atv. vari( "variti, kipjeti".
vas
Genitiv zamjenice vf. Od psi. *viiS'b: stsl. vaS'b, sin. vas, vas, r. vas itd.
Izvodi se od ie. *wos-som (kao *nfiS'b < *n0s-som). gdje je -om nastavak
genitiva mnoine (usp. npr. *ped-6m gen. nm. "nogu" u stind. padam,
!at. pedum). Od *vas + jb (ie. *wos-jo-) jest *vab (va) - usp. *mo.ft,,
*tvojb, *nab s istim pridjevskim -jb < -jo-. _
Usp. *wos- ili *wes- u stind. vaJ:i, avest. va enkl. (gen., dat., ak. mn.);
*wos- u Jat. ui5s nom, ak. (> roman.: rum vol, veljot., tat. voi, sardin. logu-
dor. bos, retorom engad. Vili', furlan. vos, fr. vous, prov., kata!., p., port. 11os),
pelign. Vili' itd.; *us- u het. ume ( *us-me-s). lezb. fmme, dor. hyme
ak. ( *us-sme; onda po tim oblicima nominativi lezb.fmmes, dor.
pa hymels).
V. vi.
vas, gen. viisi
Hrv. kajk. ves (usp. Nova Ves u Zagrebu), vas, vos itd. - Od psi.
*vbsz, "selo": stsl. VhSb, sin. vas, vcs, glu. wjes, dlu. wjas, polap. vas,
p. wiei, ka. vjes, r., ukr. ves', bjr. ve.
Od ie. *wiK-i-s. Korijen je *weiJ(-/*woiR- "naselje,
le. *wil<-: stind. vi.S- . "prebivalite, stan, dom; rod, pleme", mn. visa/;
'ljudi" (vis-pati- "gospodar roda, plemena"), av. Vis- dom, selo, rod"
( vis-paiti "glava roda"), stperz. vi8-, hotsak. bisa isto, alb. iris "mjesto".
le. *we.iS-: lit. viepats "gospodin, gospodar".
le. *wois-: stind. veaJ:i "stanovnik sela, susjed", vesman- sr. "dom, stan"
(usp. vaisya!J "seljak; pripadnik kaste" > pali vessa-, prakrt. vessa-,
vesa- isto, sinhal. vessa "trgovac"), khovar, kalaa gram-beu "susjed"
(s arij. *vai.Kakas), mladoav. vaesma- m "dom, stan", (w)oikos "dom" (v.
ekon0mija), lat. uicus "selo, mjestance; dvorac, imanje; kotar; ulica"
(> roman. ulica": ta!. vico), uilla "seoski dvorac, zaselak. vila"
( *woiK-sla; v. vila), umbr. uocu- "zgrada", gol. weihs sr. "selo", prus. wais-
pattin ak.
vatra
Od psi. *atra: bug. vatra, st., dijal. vatra, vatra, p. dijal. watra,
ukr. vatra.
Praslavenska je ranije bila proirenija, o govore izvedenice i u
drugim jezicima, usp. resi. oba/riti st; "raspaliti se", r. vatrUka "tjesteno
ukr. vatrfty "izgarati".
Da je v- sekundarno, vidi se po ncslavenskim usporednicama.
Indoevropski je korijen *ot- (starije moda *xet- > *at-): av.
iitar, gen. iiSro, perz. iiSar, kurd. ar, sogd. ''t r latar l jagnop. al, oset. art,
664
ugnan. yi5c (iran. *atar-/*aSr-; iz iranskog je stind. atharva
vatre"), ?alb. gcg. votre, losk. votcr (praalb. *wotr- < *atr-), ?arm.
("palim"; *air < *ater, no moe biti i iz iranskog), ?Jat. ater ("crn"),
ir. aith ., kimr. odyn . kell. *ali-).
le. *ot-/*at- jest od nostr. *qofi "paliti; oganj, vatra", od je jo
afraz. *}J_t-/*bt - (geez btw "gorjeli", slhebr. }Jtj/w "prinosili oganj"; kuil.:
gimira of af{i}- "paliti"), ?drav. *otA- "raspalili" (kuruh od-
"raspaliti vatru slamom ili sukama", malto od- "gorjeti"), alt. *oti 'iskra,
vatra" (turkij. *ot "vatra": stturkij., stujg. ot, kazah. ot, tatar. ut, azerb. od,
t. ot-/od-, vul; mong. 'iskra": mong. pism. halha bur-
jat. oo(n), kalm. ot{J).
Sinokavkaska je usporednica u jenisej. *xot- "gorjeti; vatra" Uugan. xotn
kot. hat "vatra", arin. kot, qot isto).
Usporednice i u jezicima: amerind. *['bti "vatra; gorjeti"
u algonkinskim jezicima (vijot ad "vatra"), ( *tafh)i "vatra;
gorjeti"), otomangc ( *ntah "topao"). (paez ot
5
"gorjeti", u taras-
kanskom (ete "gorjeti") itd.
vaan, vana, o
Najvjerojatnije iz ( vanf) ili iz ruskog ( vanyj), gdje
su te izvedene od wiha, odnosno vaga (v. vaga). Za usp. im;1ti
teinu "imati vanost, biti vaan" te vaiti (u "vrijediti" taj je
glagol po imenici vani5st).
Odvaan, odvani5st i odvaiti se jesu rusizmi (r. otvatnyj, ot-
vanost', otvaft' sja).

U naem jeziku m., gen. ., gen. vece
sr., gen. (srednji rod prema vrijeme, a u pozdravu m rod: npr.,
prema dobardan). - Krajnje -r otpalo po analogiji
s : ( -r kao -r < -e, za koje v. jer).
Od psi. stsl. bug. mak. sin.
glu. dlu. wjacor, jacor, p. wiecz6r, r. ukr.
bjr.
Ovamo to je od <
Praslavenskoj su bliske su lit. viikaras, !atv. vakars. .
To sadri ie. *wek-er-o-s, od korijena *wek-, koji je jo u !it. Uk_t1
se", fikas "magla, oblak, para", Ukanas itd . u Je
ie. *Dk- *
0
uk- *ouk- ( *euk- : *wek-).
a, e .
Komparativ za velik. - Od psi. *w;t}b: stsl. vi:tii, mak. veRe ("vec;
vie"), sin. 1rfc, vicc, p. itd. - Sa -i: vetf, p. str.
(i u imenu r. ukr. jesu iz stsl. ) itd. r
Ovamo idu npr. jo glago I
itd. . . . . ("
Psi. *vQt- se od ic. *wen-t-, od *wen- nastojati, strem1t1 !
"eljeti, voljeti"): stind. vanati, van6ti "eli, voli" (> indoarij.: pali
vanoti, prakrt. "pila", pandabi bal)l1fi "sloiti se", hind. bannfi
ukraen" itd.), kamir. baIJiiJ}i5 (arij. *van-), venet. (u Jat. zapisu.
Ueneli (kad su se Vcneti preselili na jug, u krajeve koji su po njima nazvar:i
Venetia. od je tal. sin. Bcnctke, hrv. Bneci, Mneci, gcn. Bnetakfi,
665
Mnetaka, dalje M/eci, Mletiika, to je od romanskog odraza latinskog imena
Vcnetia; nj. Wenedig jest iz slovenskog - Germani su nove susjede,
Slavene, zvali po dotadanjima: zato nj. Wcnden, Winden i sl. za Slovence,
itd.), Jat. uenus, . ucneris "ljubav" (Ucnus 'Venera, boginja lju-
bavi"; u romanskim jezicima u vcneris "petak": rum. vinerJ, veljot.
vindre, tal. venerdi, retorom. engadin. vcndcrdi, furlan. viners, fr. vendredi,
prov., katal. divenres, p. viernes}, stir. fine "srodstvo, pleme, rod, porodica"
( *wen-ja), stnord. 6sk "elja", stengl. 1vl.lsc, srnizoz. wonsc, wzmcsc, stvnj.
wunsc, nj. WW1Sch isto (germ *wunsko}, stnord. eskja "eljeti", stengl. wf scan,
engl. 1vish, stvnj. wzmsken, nj. wiinschen (germ. *wunskjan) itd.
Od nostr. *woM "voljeti": afraz. (somal. wanag "dobro, radost", waniigsan
"dobar"; hausa wangala "uitak"), ural. (est. onn alt. (turk. *on/*un
"dobro, t. dijal. on isto, tatar. dijal. iinii - "voljeti").
vedar. vedra, o
Od psi. *vedn,{)b}: csl. vedn,, bug. mak. vedar, sin. vedar, 11edrf,
str. vedn,.
pridjev sr. roda jest u vedro, glu. wjedro, dlu. wjadro,
p. wiodro, r. 11edro, ukr. 11edro "vedrina, jasno vrijeme".
Uspore<lnice su stnord. vear "vrijeme", stengl. wcder, engl. weather,
stfriz. stsas. wedar, nizoz. weer, stvnj. wetar, nj. Wetter isto - sve od
germ.
Tako bi psi. *vedib i germ potjecali od ie. *we-dhro-, od
korijena *we- "puhati, vijati, vjetar" sa sufiksom -dhro-. - No germ
moe biti i od ie. *we-tro-m (v. vjetar).
velik. a, o
Od psi. velik:b{jb}. stsl. veli.Ja,, bug. velik, mak. velik, sin. velik, vel{i)kf,
velikf, ve!kf, p. wielki, glu. wulki, r. veliki}, ukr. velf kyj, bjr. vjaliki.
To je od psi. *veh,()b) (u naem jeziku velji, usp. istarske veli:
Veli loe, Vela vrata, i drugdje, npr. Vela Luka; usp. stsl. velii, veli, r.
st. velij).
Prilog veoma/vei>ma prema starijem veomi, velmi, to je poteklo od
psi. *velbmi (a to je instr. mn.}, usp. stsl. velbtni, velmi, ve!mi, p.
wielmi, r. vel'mf, ukr. velmy.
v .Pridjev veleban uzet je iz velebnf, to je na-
cmJeno od *velbba (usp. velbiti, velebiti, p. "slaviti").
. Indoevropsko *wel- "velik" odraeno je npr. u jon. e17e "hrpa,
Jato" ( *wel-na), halis "na gomile, jatomiee, sila, puno, dosta, dovoljno"
toh. . B .walo "gospodar, knez, kralj" (usp. stsl. velbmoa, u nas
sta:1Jem 1. danas velmoa). - S proirenjem -g-: stind. varga}J "grupa"
(> mdoanJ. : pali, prakrt. vagga- "drutvo, druina", sindhi vagu ''krdo stoke",
pandap. vagg, bagg isto, bengal. Mg "strana, smjer", sinhal. vaga "vrsta" itd.}
Jago. '.'mnogo" . stlal. Jat. uulgus "svjetina:
Puk (1z ,pndJeva u:!}gans . prost mternae1onahzam vUlgaran), srbret.
pretek, vtsak, obt!Je , brel. <nvalc'h "dosta", kimr. gwala "mnotvo,
SVJetina", toh. B walke "dug".
le. *wel- poteklo je od nostr. *woJfa} "velik", to je odraeno jo u
afraz. *w(l}- "velik''. (stegjp. wr; somal. margi 'wal), ura!. *wola "mnogo,
(saam. SJev. oalle "dosta", hantij. sjev. wiil "velik"), drav. *val
velik, jak" (tami!., malajalam. val), alt. *ola "mnogo" (halha ollaJ) "mnogo";
666
even.kij. olus "veoma"; moda turkij. *ul- uy "velik" npr. u stturk. uluy,
azerb t. ulu, turkmen. uly).
velim
Starije je 1. 1. prez. velju - U naem jeziku infinitiv toga glagola
(usp. jo i7.erfekt veljlih) nije (zbog sinonima govoriti, kazati) -
to je psl. veleti: stsl. veljQ, bug. vclja, mak. veli, sin. veleti, vclcti,
velif, r. velet', veljLJ, ukr. ve!fty.
U isto gnijezdo spada i [>Ove/ja (usp. stariji glagol pove/jeti, povelim
"zapovijediti", pove/jati, poveljavat1l
Usp. izravne usporednice u baltijskom: lit. "priutiti (nekomu
neto)", !atv. velet "eljeti; dopustiti", usf.. i 'jatv.' wuld "htjeti".
Usp. jo i stind. vr!}ati "odabire", varati isto (> indoarij.: pali varati
"eli", prakrt. varai' ''eli, pita", sindhi vara!JU "pitati; zaprositi", pandap.
var!Ja se", hind. barnli isto itd. ), varas "elja, izbor" (> ia.: pali
vara- "najbolji", m. sr. "elja; dobrota", prakrt. vara- "dobrota", hind. bar "dar,
usluga, dobrota", sinhal. vara itd.), kamir. warWJ "odabrati" (arij. *var-a-),
war "dar, dobrota", ina bar ''bolje, vie" ( *varas), av. varante "odabire", oset.
biillyn "stremiti", eldi5r "elja", eldomai "elim", Jat. wli5 "elim" (uelle
u roman.: stfr. avel "elja", zapfr. ava, mya "elja; hir"), kimr. guell ''bolje",
lit. velti ''htjeti" itd.
Indoevropski je korijen *wel- "eljeti" (v. voljeti).

Mjesec nazvan je po nestalnu vremenu, usp.
te poslovicu Kad ne dadi, dobra ne misli.
Usp. glagol veljati (se) "provoditi poklade" i (o "tjerati se,
smotavati se, kotrljati se''.
v valjati.
venuti, vene
Od psl. *w;dn{iti: bug. 1rjana, mak. vene, sin. 1reniti, vadnouti, viid-
nuf, glu. p. r. vjanut', ukr. v'jftnuty, bjr.
Oblik Uveo, wela, o jest od
Korijen *vt;<J- jest od ie. zpravo "nestajati", za koje
v. u smuditi.
vepar. gen. vepra
Od psl. *vepn/*veprb: bug. vepbr, mak. vepar, sin. veper, gen. vepra,
vepf, vepor, glu. wjapf, dlu. japs, polap. vipr, p. wieprz, r. vepr',
gen. veprja, ukr. vep(e)r, bjr. vjaper, veper, vaper vjaprUk).
Izravne su usporednice !atv. vepris "vepar, nerast" te lit. vepri- u
mjesnim imenima Vepriai, usp. prus. Weppren.
Izgleda da bi baltijske i slavenske ( *veprb) bile od *wepr-jo-, to
se da povezati s jedne strane s ie. *wep- "bacati, prskati (o sjemenu)" - to
je u stind. vapati 'baca sjeme", vapral; "nasip", vapra "ognjite", av. vafra-,
srperz. vafr, perz. barf "snijeg" ( "(snijeni) nanos"?) - , a s druge strane
*epero- "vepar": lit. aper, umbr. apruf, abrof ak. mn stnord. jpfurr ("knez,
stengl. eofor, srnnj. ever, stvnj. ebur, nj. Eber {germ. *eburaz).
Veza s *wep- je zbog toga to je divlji vepar u drevnoj in-
doevropskoj tradiciji smatran plodnikom (pa se i zbog toga kao rtva).
Pomilja se i na to da su oba oblika potekla od starijeg *qwep-, u nekim
je jezicima postvelarni q nestao, u nekima se njegov odraz slio s odrazom
667
velarnoga k - pa se od istoga *qwcp- izvodi jo i stind. kaprth- "spolni ud",
kApros "vepar, nerast", Jat. capcr "jarac" (> roman.: stp. cabr0; capra
"koza" > roman. : rum. capra, ta!. capra, sardin. logud. kraba, retorom.
engad. Revra, furlan. Ravra, fr. chcvre, prov katal., p pori. cabra, usp. veljot.
kapraina) , umbr. kaprum ak. jd stir. gabor, kimr. gafr, stnord. hafr, sleng!.
hrefer isto.
veriga
Mn. verige. - Od psi. *veriga '1anac": stsl. veriga, bug. veriga, mak. veriga,
sin. veriga, r. veriga, mn. verigi, ukr. verfhy mn bjr. vjarfhi (istsl. iz csl.) itd.
Indoevropski je korijen *wer-, koji je u aefri5 "veem", alb. vjer
"vjeati", ir. foirenn . "obred", stcngl. worn "mnotvo", lit. veriu "otva-
rati, zatvarati; nizati", latv. vert "nizati''.
V. vrpca, vrata.
veseo, vesela, o
Od psl. *vesel'b(jb}. stsl. veselb, bug. vesel, mak. vesel, sin. vesel,
veself, lu. wjesoly, stp. wiesioly, p. wesoly, ka. vjesele, r. veselyj,
ukr. veselyj, bjr.
Dobra je usporednica !atv. vr;sr;ls "zdrav, cio". - Prije se
jo i s toboe ilirskim enskim imenom Veselia (u sklopu Veselia Felicetas),
no ispostavilo se da je to ime mnogo i sasvim drugog postanja.
Polazno je ie. wes-u- "dobar": stind. vasu- "dobar" (indoarij.: pali,
prakrt. vasu- sr. "blagostanje", sindhi 1rcmuro ''bogat"), av. Va1Jhu-, vohu-,
ilir. (u Vescle11s; osobno ime), gal. iresu- u imenima, ir. ffu "dostojan,
ravan", kimr. gwiw isto, bret. gwiou "veseo" (kelt. < *wesu-), toh. A wse,
B Y8$i ( "dobro"). - Usp. *wosu- u het. au- "dobar", hijer-
luv. wasu, luvij. wau(i)-, palaj. wau- isto.
prijevojni stupanj *su- "dobar" (< st. *ws-u-) jest u stind. su-,
avest. hu-, stperz. u-, gal. su-, kimr. hy-, korn. hy-, bret. he-, stir. su-, so-,
germ. su-, lit. su-, psl. *S'b-. - Usp. stind. su-drt:r drvo", su-bhftga-
"sretan", av. hu-baya- isto (v. o psl. *S'bbobje u o *S'bdOrVb u zdrav).
Korijen je *wes-.
veslo
Od psl. *veslo: stsl. veslo, bug. veslo, mak. veslo, sln. veslo, veslo,
glu. wjeslo, dlu. wjaslo, p. 1vioslo, ka. vjoslo, r. veslo, ukr. ves/6, bjr. vjasl6.
Od ie. *wegh-sl6-m, od korijena *wegh- "vesti, voziti". - V. troziti.
vezati, veem
Od psl. stsl. bug. vea, mak. vee, sln. vezati, vazali,
sl?. vjazaf, glu. dlu. wjezas, r. vjazat', vjaLJ, ukr. v'jazaty, bjr.

od *w;zti (> vesti, vezem; usp. > vez).
, v- (zbog. s *verzti, *vbrzQ >
v:st1, ih s *VIfJ > vili?), a moze b1tt od ie. *1}8h-, to bi pak
bilo od stanJeg *l;ln8h- *Hangh- "uzak; suziti, stezati, vezati".
Od *angh- av. qZalJhe "pritijesniti", agkhO "guim, davim",
psi. *9ziti ((Jziti, Dzim; *soziti > s(Jziti, sDzim), pridjevsko *anghu- "uzak" (v.)
te *anghos-, *anghes- ''tjeskoba": stind. amhas- sr. "strah, tjeskoba", av.
<JZah- "nevolja", Jat. angor "tjeskoba'', angustus "uzak; nevoljan; malo-
duan", angustiae "tjesnac; oskudica; tjeskoba, nevolja", stfriz. angost "strah",
668
srnizoz. anxt, nizoz. angst, srnnj. angest, anxte, stvnj. njem. Angst
isto ( *anghos-ti-), lit. aiiktas "uzak".
V. i uzao.
vi
Od psi. *0': stsl. i.y, bug. vi, vie, mak. vi, vie, sin. 0; i.y, "Y p. '"?'
r., ukr., bjr. i.y itd.
Vjerojatno od ie. *ju-s (usp. got. jus, lit. jiis), to je moda od *ja-
(v. jer) + *us -E- *we-s.
Usp. *wos u Jat. ui5s (> roman. : rum. vol, veljot., ta!. voi, sardin. logu-
dor. bos, retorom. engadin. vus, furlan. vas, fr. vous, prov., katal., p., por-
tug. vas) te stengl. fow, eow, engl. you, stsas. iu, nizoz. u, sl vnj. iu, eu dat.,
iuwih, iuch ak. (nj. eueh) - germ. *ilvwiz (s *-wiz < ie. *wes; usp. got. izwiz
dat.-ak., stnord. ydr, yd(v )ar, s < R < z), stind. yuyam, fmme.
U indoarijskim jezicima predoblik *tusmc, s t- po tuvam "ti" - na-
primjer u pali tumhe, rom. {evrop.) tume.{n), hind. tum itd.; usp. i u
dardsko-nuristanskim jezicima (kamir. itd.).
vic
Iz nj. Witz "dosjetka, poalica, dosjetljivost", to je od srvnj. witze, a to
od stvnj. 'vizzi . "znanje, razumijevanje, lukavtina, mudrost,
dosjetljivost". - Usp. stnord. vit, sleng!. wit(t}, engl. wit "pamet, razum,
razbor; dosjetljivost, dosjetka, duhovitost", stsas. wit, nizoz. wit; got. umviti
("neznanje").
Stvnj. wizzi je od glagola wizzan "znati, umjeti" {nj. wissen),
a to je od germ. *wit- < ie. *wid-, korijen *weid-, koji je u vidjeti, vjet itd.
vidjeti, vidim
Usp. u Crnoj Gori (ja) (to, m0gu i dijal. velju jedini su da-
nanji ostaci -u < psi. -p < ie. -o-m(i) u l. I. jd. prez.). - Od psi. *videti,
*vfdjp: stsl. videti, vidp, bug. vidja, mak vidi, sin. videti, videti, videf,
glu. dlu. wie$, p. r. videt ', ukr. vydity, bjr. -
Usp. izvidjeti, svTdjeti se, zavidjeti itd.
U tome je ie. *wid- < *w jd-. Korijen je *weid- "vidjeti, znati": st-
ind. vedate "zna" ( *woid-), vidati isto ( *wid-), vidmane "znati" ( *Ivicf
-men-a1}, "znanje, sveto znanje" ( *woidos; indoarij.: pali veda-,
prakrt. vea- isto, sinhal. ve "sveti spisi"), av. vldviinoi isto, arm. egit "pronaao
je" ( *e-wid), efdomai "pojavim se, pokaem se" ( *weid-; usp. ideja),
eidon "vidjeti" ( *e-wid-), Afaes, at. Haides, Hajdes ''Had" ( *g-\vid-),
stir. find 'bijel", kimr. g\"'.Ynn, bret. gwem1 ( *wi-n-d-; usp. kelt. *\vindo-
npr. u Vindobona 'bijeli grad", iz je nj. Wicn !at. uide0 "vidim"
( videre > roman.: rum. vifdea, veljot. vedar, tal. vedere, sardin. logu-
dor. bidere, retorom. engadin. vair, furlan. 1y odi, fr. voir, prov. vezer, kata!.
vcure, p., port. ver), wso "motrim; posjetim" (usp. video, videokaseta, viza,
vizija/vfzija, vizita itd.), got. witan "znati", stnord. vita, norv. vita, v. veta,
dan. vide, stengl. wita11, engl. st. wit (npr. u to wit "i to, tojest, naime", od
that isto wit), stfriz. wita, stsas. witan, srnizoz., nizoz. weten, stvnj. wizzan,
njem. \vissen isto (germ. *wit- < ie. *wid-), lit. pavydeti "zavidjeti",
ivjsti "zamijetiti", veizdeti "vidjeti, gledati", prus. widdai "gledao je".
V. vjet.
vidra
Od psi. *vjdra: bug. vidra, mak. vidra, sin. vidra, i.ydra, glu.
669
wudra, dlu. hudra, p. "".Ydra, r., ukr., bjr. vjdra - sve "vidra".
Od ie. *iidra. Usp. stind. udrfll; "vodena ivotinja" (indoarij.: pali udda-,
Jendi udr "vidra", pandabi hind. i1d isto, itd.), av. udra- "vidra",
hfdros, hfdra 'bidra, vodena zmija" (iz toga hTdra), lat. Jutra (< *ut-ra <
*udra, s I po Jutwn 'bara"; Jutra > roman.: ta!. (rnlet.) /odra, furlan. /odre,
stfr. loure, prov. loira, p. lodra itd.), stnord. otr "vidra", v. utter, dan. odder,
stengl. otr, ot(t)or, engl. otter, nizoz. otter, stvnj. ottar, nj. Otter (germ. *otraz
< *udros), lit. Udra, !atv. Odris, prus. wudro isto.
Korijen je *wed-, koji je i u voda (v.).
vihor
Od psi. *viYon/*vixan/*vix(b)tD: bug. vixbr, hrv. vihiir, sin. vihar, gen.
viharja, vichr, viehor, lu. \vichor, p. wieher, str. vixbrb, r. vixor', vixr',
ukr. vyx6r, bjr. vixar.
S promjenom h > j, od te je imenice glagol vijoriti se.
Polazna bi bilo psi. *viXD (od ie. *wi-so-s, sa -so- kao
npr. u *gren, v. grijeh, uspjeh), od je *vixati: sin. vihati "ma-
hati", r. vixat' (usp. ijvixnut' ukr. i.yxaty "mahati", br j. isto.
le. *wi- jest od korijena (starije *Hw-ei- )
"vijati, puhati". - V. vijati.

Od psi. stsl. vece, p. wiee, str. r. ukr.
bjr.
Predslavenski bi indoevropski oblik bio *woit-j6-m. Za ie. *weit-/*woit-
"govoriti" v.
vij ek
Od psi. *veh: stsl. vela,, bug. vek, mak. vek, sin. vCk, vck,
gu. p. \viek, r. vck, ukr. vik, bjr. vek
Od ie. *woik-o-s. Indoevropski je korijen *weik- "ivotna sila; ras-
taviti" (prezent *,vink-): stind. vinakti, vivekti, vevekti "rastavlja,
ugleda", av. ava-vaek- izdvajati' ', Jat. victuma, vietima "rt va" (od
*viktus ili *viktis "posveta, usp. viktimo/Ogija, za to postoji i
prevedenica ft11oslovlje), !at. uinci5 "pobijedim" (uincere > roman.: rum.
invinge, ta!. vincere, sardin. logudor. binkere, retorom. cngadin. vaindscher,
fr. vainere, prov. venser, kata!., p., port. vencer; uietor "pobjednik"; uietoria
"pobjeda"; usp. osobna imena Viktor, ViJ..16rija/Viktorija), ir. fichim 'borim se"
( *wik-o), got. weihan 'braniti se", stisl. veig . "sila", vig 'borba", stvnj. wigan
'braniti se", gol. weihs "svet", slsas. wih, stvnj. wih (germ. *wilwz "svet"; za
nj. Weihnacht(en) v. u got. weihan "posvetiti", stsas. wihian, nj. weihen
isto, stnord. ve sr. "hram", stsas. wih m. isto, sleng!. weoh, wlg m. 'boja
slika" (germ. *wiham), moda stengl. wicca "vjetac, wicce
"vjetica", to j e od wiccian engl. witeh i "vjetica",
nnj. wikken, wieken (germ. *wikk-, sa sekundarnim udvojcnjem
-kk- ), lit. viekr1s "sila, ivot", veikti, veikiu "djelovati, 'brz",
veiklus "djelatan", vjkis "ivot; ivost", vikriJs 'bodar", !atv. 11eikt, vCicu
"stjecati". - V.
gen. vijene,1
Od psi. *venJ,eb, ge. stsl. bug. venec, mak. venee,
venec, glu. p. wienec, ka. vine, r. gcn. venea,
ukr. bjr. mn.
\I
670
od *t1enb (usp. p. wian, r. ven "vijenac"), usp. *venbkb u vfnek,
p. wianek, r. ven6k. U tome je ie. *woi-n-, prema *wei- u *viti (v.).
Izravna usporednica *vemcb jest u baltijskom: lit. vainikas.
vijest ., gen. vijesti
Od psi. *vestb gen. *vesti: stsl. bug. vest, mak. vest, sin. vest,
vest, p. ka. vjesc, r. vest' itd.
Usp. *sbVesfb u savjest i svijest. - Pridjev izvjestan, odr. izvjesni "poznat;
neki" najvjerojatnije je iz ruskog izvestnyj.
Dalje izvijestiti ( ( *obveitit1}, obavijest itd.
(Mislim da prefiks iz- ukazuje ovdje na smjer, npr. od jednoga pejedinea
prema drugome, a prefiks ob- ukazuje na vie osoba prema kojima je
usmjerena obavijest, usp.
Psi. *vesfb jest od ie. *woid-ti-s. Usp. *wid-ti-s u stind. . "zna-
nje", visli- . isto.
Indoevropski je korijen *weid- "vidjeti, znati". - V. vidjeti, vjet.
vika.ti,
Od psi. *vykfiti, to je odraeno samo u junoslavenskim jezicima.
Usp. psl. *vyjati (u vijati, vije, dalje zavijati}.
Polazno je *vyti, *VbjQ (usp. vjti, r. vyt', v6ju itd.), od indoevropskog
opisnog *a-.
vila
Od psl. *vila: bug. vila, mak. vila, sin. ttfla.
U Slavena vile su djevojke koje ive u gori, imaju rasputene
kose i krila, odjevene su u i vladaju vodama
izvora i jezera. Nisu besmrtne. Ako vila ostane bez krila, postat
ena. Ako netko vili otme tomu se ona podvrgne.
Praslavenska *vila sadri vi- od ie. *wei- prema nekome,
dostizati, goniti": av. vayeiti "goni", stisl. . "lov", lit. vfti "slijediti,
goniti", vaj6ti isto. (Vie v. u vojska.)
Bit da je prvotno *vila personifikaciju silovitosti.
vila
I vi1a. - Iz Jat. uilla "seoski dvorac, ljetnikovac, imanje, zaselak, vila"
(moda kroz talijanski ili koji drugi jezik).
Od Jat. uilla "imanje" jesu romanski: tal. villa "imanje; ladanjska
mlet. vila "selo", sardin. logudor. bi9<Ja, furlan. vile isto, fr. ville "grad",
prov. vi/Ja isto, kata!., p. l'illa, port. vila "trgovite".
Lat. uilla jest od ie. *woiR-sla, od korijena *weix-, za koji v. u vas.
vile mn.
Gen. mn. vi7a. Mnoina zato to imaju dva roga ili vie njih. - Od
*vid/a, dv. mn. vidly: bug. vi'Ja, mak. vila, vidle, vidly,
dlu. widly, glu., p. widly, ka. vidle, r. vi1a, vily, ukr. vjla, bjr. VJ1a, vily.
Umanjcnica *vidlica: bug. vilica, mak. vilica, h. vilica, sin. vilice mn.,
vidlice mn., vidlica, glu. widlica, p. widlica, bjr. vi1ica. - Usp.
viljuka (s psi. - u-.:b i -bklt).
Psi. *vid/a je sufiksom -dla od glagola *viti "viti" (v.), no
postoji i glagol *viti "bacati" (npr. sijeno na stog), usp. lit. vfti "goniti,
tjerati", !atv. dijal. vir, dalje hweje- u hfemai "stremim, tjeram, po-
urujem" (v. u vojsklt).
671
vime, gcn. vimena
Od psi. gen. *vymene: bug. vime, mak. vime, sin. vime,
vemii, vymii, glu. wwnjo, dlu. humje, p. r. vjmja, ukr. vjm'c,
bjr. vjmja.
Od ie. *Odh-men-, to je moda i u !at. sOmen "svinjsko vime" (ie.
*su-Odh-men-).
To *Odh-men- "ono to se nadme, to nabubri". Polazno je bilo
ie. *oudhr, gen. *fidhnes - usp. stind. udhar, gen. Udhnal; sr. (indoarij.:
prakrt. Uha- "sisa, dojka", sindhi ohu m. "vime", asam uhlir isto, itd.),
kamir. 1VLJY1 "vime", o[Jthar, gcn. outhatos, Jat. ilber, gen. ilberis (>
roman.: sttal. uvero, tal. dijal. Liver, retorom engadin. iiver, grednerski ury,
furlan. !uvn}, stengl. Uder, engl. udder, stfriz. wer, nizoz. ui(j)er, stvnj. uter,
nj. Euter (zapgerm. *udr-).
lndocvropski je korijen *eudh- "nabujati, nabubriti", to je u lit. il(/r(Joti
"nositi (plod), biti suprasnom (o ( *Odh-), u r. Udit' "zreti (o
zrnu); nabubrili" ( *oudh-).
Usp. lit. temu5 "vime" prema teti "nabreknuti, nabubriti".
vino
Od psi. *vino, gen. *vina: stsl. vino, bug. vino, mak. vino, sin. vino,
vino, lu., p. wino, r. vin6, ukr. '?'n6, bjr. 'l>in6.
Najvjerojatnije (ne od VI. ili iz latinskog zbog
(vanosti irenja vinogradarstva u Evropi za vrijeme Rimljana) ili iz
germanskog (za to govori *vinosordb, usp. got.
weinagards, krimskogotski wingart).
U indoevropskim jezicima nalazimo odraze ic. *weino-/*woino- "vino":
het. wijana-, luv. winijant-, hijerluv. wiana-, miken. wo-no-, hom. oinos
( *woinos), frigij. woines mn arm. gini ( *woinjom), alb. geg. tosk. vere
{ *wojna), Jat. uinum (> roman.: rum. vin, veljot. ven, ta!. vino, sardin.
logudor. binu, retorom engadin furlan fr. vin, prov kata!. vi, p. vino, port.
vinho), falisk. uinu, umbr. vinu ( *weino- ), gol. wein, stengl. 1vin, engl. wine,
stfriz., stsas. win, stvnj. win, nj. Wein.
Na Bliskom Istoku postoji niz naziva za vino: scmit. *wajn-
(akad. inu, arap. wajn-, ugari t. jn, sthebr. jajin), stegip. wn. t; hat. windu-
foeko moda vino), kart. *ywino- {gruz. yvino itd.).
Vjerojatno je to ipak no je da je njen izvor
upravo u indoevropskom Naime, u indoevropskom se *woino- da objas-
niti od *wei- "viti, plesti" (usp. stind. vayati "plete", Jat. uie0 "vezem, ple-
tem"; psi. *-viti prema hyien isto, npr. Jat. uitis '1oza" (> roman. : ma-
kedorum. yite, veljot. vaita, tal. vite, sardin. logudor. bide, furlan. vit, prov
p. vid, port. h. pavit '1oza"; s -n- npr. psi. *vemcb "vijenac", lit. vai-
nikas isto).
Izgleda da su Indoevropljani jo u Prednjoj Aziji poznavali lozu (jo prije
ill. pr. n. e.). se loza uzgaja prvo u jugozapadnoj Aziji
(dakle i u Prednjoj Aziji), a u Zakavkazju u V-IV. pr. n. e.
vll'
Od psi. *vin: mak. vir, sin. vfr, vir, r. vir itd.
Duljenje b i; *1'br- jest u (v. vreti). Usp. lit. atvyrs, vyrius "vir,
!atv. virags.
Od toga glagol *virati, koji je u izvirati, navirnti, prcvirati, uvirati itd.
672
visjeti, visi . .. . . . , . V
Od psi. *vfseti: stsl. vi set i, bug. vis!a, f'.1llk.. vis!,. sin. VISf?fI, c. viset1,
visief. p. r. viset', viU, ukr. vys1ty, bjr. visec itd.
Usp. *vlsiti: mak. vesi, hrv. vjesiti (usp. objesiti), sin. v4siti, r. vesit' itd. -
*veati: hrv. vjeati, veeti, veaf, r. veat' itd. (usp. sin. obeati).
Usp. zavisan, nezavisan/nezavisan (to je i:ooda. po
je prevedenica fr. independant, 1;1SP nJ. 1 . (ug-
getlen), dalje ovisan, sintisao, siIVIsla, o kojt Je u uzrocno
povezan" (iz souvislf), nesintisao/nesuvisao, (po 1.td. .
Nema etimologije: moe se da se radi o 1e. *we1 ... ,
no dalje nejasno. se s ie. *weip-/*weib- "okreta.ti (se), v'.tjeti
(se)": stind. vip- "drhtati", vipra- "govorljiv; (> pali,prakrt. vippa-
"pripadnik brahmanske kaste':., sinhal; vip), V v4patev "drht!: trese
"drhtav'' (> prakrt. vevaya- drhtav' ), kasnur. wewun razbacah, ras1Jah
(arij. *viy-aya-), we "uzetost" (arij. *vaipas), !at. "mahati, . vi_tlati,
tresti" (roman. *vir are > fr. virer, prov., kata!., sp., port. virar, usp. vibnrat!),
stvnj. weibi5n "njihati", lit. vaipftis 'blenuti, buljiti, zuriti", lit. atvipti "objesiti".
- Tako bi onda bilo ie. *weip-s-.
Po jednom drugom moglo bi se raditi o iz
iranskih jezika, usp. oset. iron. a'rV)'n3yn, digor. awin3un "vjeati'', perz. avez-,
"visjeti, vjeati".
visok, visoka, o , ,
Odr. visoki, a, o, komparativ vii. - Od psl. *1ysoh, *vysokit, *1ysoko, odr.
*vysohjb: stsl. vysoh, bug. visok, mak. visok, sin. visok, vysokf, lu.
wusoki, p. r. 1ys6kyj, ukr. vys6kyj, V
To je sufiksom -oh od *vySb visok (usp. nasu 1memcu vis),
koje je jo u komparativu ( *vyhjh > vii) i u izvedenica ma (visina).
Psi. *vys- od ie. *apso-, to je od *ups-, usp. hfpsi "gore",
hfpsos "visina" (usp. izohipsa), stir. !.ls, iJas "gore, iznad" ( gdje .se
vidi da je -s- lokativno, usp. psi. lok. mn. -XD (usp. hry. na ul1cah, . sasvtm
i u knjievnom jeziku do XIX/XX. st.) < 1e. -su. > . stmd.
stlit., lit. dijal. -su, danas -se; -si moda od -su pod utjecajem -1 IZ
lokativa jd.).
le. *upo, *up, *eup- itd. u stind. l.lpa "tamo; na, pored, k", akun o "gore",
kati wa isto (arij. *upa), hyp6 "dolje, ispod, pod" (usp. hyp6thesis "pod-
loga, osnova" u internacionalizmu hipoteza), lat. sub "ispod, pod, nie" ( <
*(e}ks-ub, s b po ab; sub > roman.: rum. su., p., stport. so, port. sob), osk. sup,
umbr. su., sub-, stir. fo, for- "ispod", got. uf "gore", stengl. uppe, engl. up,
stvnj. Of, nj. auf "na" ( *l.lpo), stvnj. oba, nj. ob ( *up6), het. up- "izdizati se",
karij . up(s)-. .
Ovamo Jat. summus ( *s-up-mo-s, !at. > roman.: sardm. lo-
gudor. swnmu, stfr. som, kata!. som, sor:i, p: somo) '.'.na)vii"
(od toga je summa, iz suma zbroJ ; .saf!11! po
engleskom izgovoru, engl. summit iz fr. sommet, a to Je umanJemca od
stfr. som < Jat. summum, sr. r. za summus). - V. suveren.
vinja V v' - 0 V ,_ V 1 V V V
Od psi. *vfbnja: bug. visn)a, mak, visna, sin. . c . . ':s'.1e, s c. visna,
glu. wien, dlu. wina, p. wisnia, r. vi!nja, ukr. 'f_f!Ja,_ . .
nejasna porijekla. se s grc. i.ksos ljepilo za lovljenje
673
ptica" (radi se od soka i imele), uisc1!111 "vinja",
stvnj. Wihsila, srvnj. wihsel, nj. We1chsel isto. - Dakle imamo tndoevropsko
*Wi](s-/*Wisl<-?
viti, vijem
Od psi. *viti: bug. vija, mak. vie, sin. viti, viti, glu. dlu. wis, p.
r. vit', v'ju, ukr. vfty, bjr. - Usp. saviti, svili, izviti, naviti, p0viti, zaviti
itd. - U tome je ie. wei-.
Usp. *Vhjati/*vijfiti (vijati, vfjam, dalje dovijati (se}, izvijati (se), navijati,
obavijati (se), povijati (se), podvijati se, pre1'1jati (se), presavijati (se}, savijati
(se), razvijati (se} itd.) - Dalje npr. vijak, navijak, savijak sa-
vijutak, zavijutak itd. - Usp. ie. *woi- u navoj, p0voj, prijevoj, zavoj itd.
Izravne usporednice za praslavenski glagol *viti jesu u baltijskom:
lit. vf!i "viti, motati", !atv. vit.
Indoevropski je korijen *wei- "vrtjeti (se), savijati (se)": stind. vayati
"plete, tke" ( *wei-e-ti; ia.: pali vayati "tke", asam. biba "tkati", sinhal. viyanava
isto}, vyayati "vije, ( *wj-eje-ti), lat. uie0 "pletem", stir. fe-n- "za-
tvoriti" ( *wi-na- ) itd.
vitica
Od psl. *vitica, to je izvedeno od *vftb .: glu. "vrat", dlu. wis
trava", slovin. vjic "vrbov tap za vezanje slamnoga krova", r. vit'
"neto pleteno". - Usp. h. piivit, piivit . "neto pletena" (dalje piivitina i od
toga nastala pavetina).
Psi. *vitb jest od ie. *Wi- fi-s, usp. *wI-to-s u psi. *vit'b: stsl. vit'b, h. vi!
(vi} o rebro, vira jela, vifo pero), vitf, r. vit6j itd. - Usp. povit, razvi!, izvit,
danas povijen, savijen, izvijen-, dalje vitoperiti/_vitope_riti. (se),
izvitoperitVizvitoperiti (se), dovitljiv, savitljiv itd. - Psl. *vit'bh(jb} Jest u
vitak, vltka, o, dalje vltkost. - Usp. jo svitak, gen. svitka, razvitak itd.,
svi"tnjak itd.
le. *woit- jest u psi. *vetl/b "grana" (to je sekundarno od
gen. *vetbve, ak. *vef'bVb): stsl. vetVb, bug. vetva, vetev, vetev. -
*vi!Vb: sin. vi"tva, p. witwa ("vrba"), slovin. VJTfev.
Polazno je indoevropsko *weit- (od korijena *wei- "viti"): stind. vetal;.
"trstika, a'' (ia.: zappahar. beidi . "grane za pletenje koara"), vetasal;. neka
vodena biljka, paai wei "vrba" (arij. *vaitas), av. vaeiti- "vrba", perz. bld
isto, oisos, oisfa ( *woituwa), (w}itea "vrba"; lat. uitus "loza", stvnj. wida
"vrba", lit. vytls '!oza" ( *witis}, vytuvai "motovilo" itd.
.
Od psi. *vedja: stsl. veda, bug. veda, mak. vega, sin. veja, str. vea
(r. veda iz csl.).
Najvjerojatnije je u *ved- isti korijen kao u *videti ( *woid- : *wid- <
*weid-). - V. vidjeti.
vjera
Od psi. *vera: stsl. vera, bug. vjara, mak. vera, sln. vera, vira,
viera, glu. wjera, p. wiara, ka. vjara, r. vera, ukr. vira, bjr. vjara.
Od toga glagoli *v!riti (sfi:) ( vjeriti (se}), *verovati (vjerovati/vjerovati) itd.
Od istog ie. *wera jo su stisl. Var ime boginje vjernosti, stengl. wt.Cr
"ugovor, vjernost", stvnj. wara isto, srnnj. "mir".
Indoevropski je korijen *wer- 'biti vjeran": av. var- "vjerovati", grc. era
'1jubav, usluga" ( *wer- ), heorte, jon. horte "svetkovina, praznik,
674
veselje" ( *weworta), Jat. uerus "istinski, istinit, prav" (> roman. : rurn var,
tal. vero, sardin. logudor. (v)eru, retororn engadin. vair, furlan. ver, stfr. voir,
prov., katal. ver, stp., stport. vero; usp. t1crifikacija), ir. ffr "prav, istinit", kimr.
gwir isto ( *wer-o-s), stengl. war "istinit, prav", stfriz. wer, stsas., stnizoz.
war, stvnj. war, nj. wahr isto (germ. *weraz < *wer-o-s), stengl. wrer, engl.
ware "budan, paljiv" (german. *waraz), sleng!. 3ewrer "svjestan", srengl.
awar, iwar, engl. awarc, stvnj. giwar, nj. gcwahr isto (zapgerrn *3awaraz).
le. *wcr- jest od nostr. *[wulrHA "biti dobar, prav": afraz. hausa
warai "pametan dobar"), elam. uri- "vjerovati", drav. *uru-
"pomisliti'', alt. (tung.: mand. uru ''istina'', nanaj. ulcn isto), nivh. (sahalm.)
urnd, (amur.) urd' "dobar, prav".
Usp. i hurit. urhi, urha "dobar, siguran, vjeran".
vjet, a, o
Od psi. srpcsl. vefh, bug., mak. vet, sin. vetf,
p. wicszcz, r. bjr. .
Od toga je

( vjitac, gen. (vjetica/vjetica),

(vjetak, gen. vjetaka), (vjetina), (vjeba) itd.
U jest ie. *woid-tjo-s. To *woid- jo je u starom pra-
slavenskom perf ektu *vede (ie. *woid-a1). kojem odgovara lat. uidi. Infinitiv
je *vMeti (sin. "znati", vMeti, p. str. vMeti itd.). Usp. Fem
u raznim govorima (i npr. sin. vcm) < *vedmb.
To ie. *woid- "znati" jo je u stind. vida "znam", av. vae8a, olda,
arm. gitcm, got. wait, stnord. veit, stengl. wat, stvnj. weiz, nj. wciB isto,
prus. waidimai "znamo" itd.
Indoevropski je korijen *wcid- "vidjeti, znati". - V. l'idjeti.
vjetar, gen. vjetra
Od psi. *v&n: .stsl. vetrb, bug. Fjatbr, mak. Fetar, sin. veter, vitr,
l'ietar, dlu. wjet, polap. votr, p. wiatr, r. veter, gen. vetra, ukr. vfter, bjr.
vecer.
Poteklo je od ie. *we- tro-s. Usp. lit. vetra "bura", prus. wetro "vjetar"
(*we-tr-a) te putu wo, waga ( < iran. *watara-ka-?). - Za germ. *wedram
v. u vedar.
Usp. iran. *wata- (ie. *we-to-) "vjetar" u av. vata-, bal gwat, kurd.
kurmandi ba, zaza vayo, tali. vo, gilan. btid, srperz. vat, perz. b/id, tad.
bod, sogd. w't, hotsak. bata, baktrij. oado, oset. wad, jagnop. wot, vahan. Wh()',
mundan. way, jigda wiiy itd.
Indoevropski je korijen *we- (st. *HweH-) "vijati, puhati".
V. l'ijati, vihor.
vladati, vlada
Od psi. *voldfiti: mak. vlada, sin. vladati, p. bjr.
- Usp. nadvladati, ovladati, obladati, prevlfidati, svlftdafj, savladati,
zavladati.
Psi. _*voldeti: sti. vladeti, vlad9, bug. vladeja, mak. vladee, str. volodeti,
r. volodet' (r. vladet' iz csl.), ukr. volodfty.
Polazne je psi. *volsti, *vold9: stsl. vlasti, vladQ, vlasti, vladu - Taj
je infinitiv nestao u naem jeziku (i drugdje) zbog podudarnosti s imenicom
*vol s lb.
Psl. *volsth gen. volsti: stsL vlaslb, bug., mak. vlast, h. vlast, sln. lasi,
gen. lasti ("vlasnitvo"), vlast ("domovina"), vlasf ("domovina"),
675
p. str. volostb ("oblast, drava, vlast"), r. v6lost', ukr. v6lost'
, bjr. - Usp. navlas! "osobit", vlastit, navlastit; vlasnik, vlasnitvo,
glagoli ovlastiti, itd.; nadalje, oblast ., gen. oblasti ( *obvolstb:
priblino, "vlast koja je okolo", jer ob- ukazuje na povezana s
"okolo", v. u itd.
Polazne je ie. *weldh-, *waldh- 'biti jak": lit. veldeti "vladati", p;r
veldeti ''batiniti, nasl ijediti", valdfti "vladati", valdomas "vladar", !atv. vitldit
"vladati", valduons "vladar", prus. waldnikans ak. mn. "kraljeve". - Za psi.
*volslb usp. lit. "vlast", latv. valsts "drava".
Indoevropski je korijen *wel- ''biti jak": lat. ualei5 ''biti jak, krepak" (ualc!
"zdravo!"; ualere > roman.: veljot. valar(o), tal. valere, sardin. log. bflJere,
retorom. engad. valair, furlan. t1afe, fr. valoir, prov. valer, katal. valdre, p.,
port. valer), ualcns, gen. ualentis "jak, krepak, zdrav" (usp. valentan, valencija),
stir. flaith "gospodstvo, vladanje" (*wlati- ), kimr. gwlad, stkorn. gulat, sr-
korn. gulas, srbret. gloat "zemlja'', stir. fol-n- "vladati", got. waldan "uprav-
ljati, ravnati", stnord. valda (germ. *wulf>Om), stvnj. waltan, nj. walten isto
(*wolt-), toh. A wiil "kralj", B walo isto, toh. A walts B yaltsc isto.
vl"
psl. *volga: stsl. 1rlaga, bug. vlaga, mak. vlaga, sln. vlftga, vlftha,
vlaha, glu. wloha, dlu. wloga, t. vol6ga, ukr. vol6ha, bjr. val6ha.
Sadri ie. wolg-a. - U r. Volga jest psi. *Vblga (ie. *wjg- ).
Indoevropsko *welg- jest u stind. vrjani "oblak", stengl., engl. st. welkin
"oblak", nizoz. wolk, stvnj. welc "vlaan", nj. welk isto, stvnj. wolkan "oblak",
nj. Wolke isto, lit. valgfti "jesti", vilgyti "mokriti", !atv. valgs "vlaan", vt;lgs
"vlaan; vlaga", lit. pavalga "zakuska".
Postoji i ie. *welk-: ir. folc "potok", kimr. golchi "prati", kom. golhy,
bret. gwalc'hi isto, latv. valks "vlaan" itd.
Bit da je to ie. *wel- "vlaan", od nostr. *wi/11 "vlaan, mokar":
?afraz. *wlb "1112kar; vlaiti" (arap. wlb). ura!. *wi/,1 "(brezov) sok" (sel -
kup
: : 1 ) ? 1 *""j I V "
. we, .a t. o v azan.
vlak
Prvotne je "ono to se pa od toga "ribarska mrea za
Dananje prevedenica je (iz XIX.
Zug (vjerojatno i pod utjecajem - Od psi. *volkb:
bug. vlak "ribarska mrea", mak. vlak "vrsta brane; mrea za ribolov; vlaka",
vlfik "vlak", vlak isto, glu. wloka "povlaka; ribarska mrea", p. wlok
mrea", r. v6lok "suh dio puta dvije rijeke, preko kojeg se
camc1 vuku", ukr. v6lok "ribarska mrea" itd.
Od psi. *obvolkb jesu stsl. oblakb, mak. (blak, h. oblak, sln. oblak,
oblak, p. oblok, str. obolokb, bjr. v6balak - usp. i dlu. hoblaka, r. 6boloko,
ukr. 6boloky m., bjr. v6balaka.
. pO_vlaka__ "skorup"; dananje
J;v_d?sla_ s prevlaka, uvlaka itd., glagoli
vlac1t1, oblac1t1, navlac1t1, pnvlac1t1, svlac1t1, itd.
U volk- jest prijevojni stupanj o, prema velk- u *velkfi - v.
Vlakno
psi. *volknO: bug. vlakna, mak. vlakno, sin. vlakno, vlakno,
gluz. w/okno, dlu. /okno, p. w/6kno, r. volokn6, ukr. volokn6, bjr. valakn6.
676
To je isto volk- koje je npr. u *vol/a, (v. vlak), od korijena glagola
*velkfi
V. - Za si v. sukno.
vlas ., gen. vlasi
Od psi. *volSb, gen. *volsi. - Od psi. *vo/Sb, gen. *volsa (i *v61Sb, gen.
*volsa) jesu stsl. vlaSD, bug., mak. vlas, h. vlas, sin. !as, gen. Jas(}//fisa,
mn. vlas, gen. vlasu, glu. wl6s, dlu. los, p. wlos, ka. vlos,
r. v6los, gen. v61osa, mn. v6losy/volosa, ukr. v6/os, bjr. v6/as, mn. va/asf.
To je od ie. stind. va!Sal} "grana", av. varasa- "kosa, dlake",
sogd. wrs, srperz. vars, nperz. gurs "vlas".
Indoevropski je korijen *wc/-, koji je u za kosu i vunu, a su-
fiks -J(o-, usp. bez sufiksa lit. va/ai mn. "dlaka konjskog repa; povraz".
V. vlat, vuna.
vlat ., gen. vlati
Od psi. *voltb: sin. vlat, gen. vlatf, i Jat, (v)laf "klas", glu. (w )los klas
"ita", p. r. v6lot' "vlakno, klas". - Od *v81f'11 jesu h. vlat m, sin. Jat,
gen. Jata/Jata "stablo", ukr. volot "metlica".
Izravna usporednica za praslavensku *voltb jest u baltijskom:
lit. valtis "stabljika", prus. wolti "klas".
Ostale srodne od ie. *wel- "vlas, vuna" s proirenjem -t- j esu
npr. lflsios "kosmat, dlakav" ( *wft(i)jos), stir. folt "vlas", kimr. gwallt isto
i kimr. gwellt, stkorn. gwels "trava"), stengl. weald "uma" nj. Wald
isto; a s proirenjem -d- (ili -dh-?) jest stsl. vladb, str. volodb ''kosa".
V. vlas, vuna.

Od psi. *ovotje: stsl. ovotije, ovotb, bug. ovOte, sin. ovocc,
ovocie, p. owoc, r. dijal. . (r. m iz csl.), ukr.
Nejasno.
Po jednom imali bismo dva oblika: *votje i *ovotje, zapravo
*voktje i *voktje. Mislim da treba naglasiti da se vjerojatno radi o pridjevu
srednjeg roda (zato stsl. ovotb < *ovoktjb?). U ovok- bilo bi ie. *owog-, u
*vok- ie. *wog-, od korijena koji se pie kao *aweg- "rasti'', a za nj
v. u jagoda.
Ima i drugih
voda
Od psi. *vodk ak. *v&JQ: stsl., mak. voda, bug. voda, sin. v6da,
voda, p., lu. woda, r ukr. voda, bjr. vada.
Od ie. *wodO bilo je psi. *vody, to je izgledalo kao genitiv jednine
(usp. eny), i od toga je nov nominativ *voda. Od ie. *wodo jest i
got. wato, dat. mn. watnam "voda" (n-osnova). S proirenjem -r wodor dalo
stengl. engl. water, stvnj. wazzar, nj. Wasser. Stara
r/n-osnova kojoj su padei bili najvjerojatnije ovakvi: nom. *wedOr, *wodor,
gen. lok. *uden{i), usp. stind. gen. udnaJ;, lok. udfln(i), nom -ak. mn.
uda (usp. *udnal; "mokar" > 1.U1nal} > indoarij.: pali 1.UJna- "pjenuav",
bengal. una "topiti se'', sinhal. unanavti "izvirati"), het. nom. watar, gen. wcte-
na, nom mn. witar. Usp. jo *udros "vodena ivotnja" (v. vidra). Ovamo jo
arm. get "rijeka" ( *wedO, od *wedOr), frigij. bedy "voda" (od vedu < ie.
*wedO). hjc/Or, gen. hjck1tos ( *udOr, *udIJfos; u internacionalizmima hidro-
liza, hidroksld, hidro/Ogija, hidromchitnika, hidrostatika, Jvorometar,
677
hidrometar, hidr<r iz hydro- *udro-, usp. gore ic. *udros "vodena (i-
v9tinja)"), stmaked. ime mjesta Edessa ( *wedesja; iz stmaked.
Edessa, usp. makedonsko ime kao prijevod: Voden), alb. uje "voda" (*uda),
Jat. unda "val, voda" (> roman. "val": rum. unda, veljot. yonda, tal. onda,
sardin. logudor. unda, retorom engadin. uonda, furlan fr. onde, prov. onda, ka-
ta!. ona, p . port. onda), uter, gen. utris "mijeh" ( "vodeni mijeh"; *udris;
uter > roman. "mijeh, mjeina": makedorum. utri, tal. otre, retorom. enga-
din. uder, prov. oire, kata!., p., port. odre), umbrij. utur sr. "voda", ablativ une
( *udni ), stir. uisce "voda" ( *udes-kjo-; engl. whiskey "viski" iz starijeg ob-
lika usquebaugh to je iz irskog uisge beatha "voda ivota" -
usp. r. vodka od voda), lit. vandu5 "voda", latv. wens.
Indoevropski korijen *wed- "voda" potekao je od *wetA
"voda", koji je jo u afraz. *wd- "vlaan, potok", ura!. *wete "voda" (fin.
vete-, w'z), drav. *ot11-/*vetA- "vlaan", alt. *odA(n) "kia" (evenkij.
udun).
usporednica jest sinokavk. *-JwA "voda; sinotib. *tuj
"voda" Ouej tui, mathwi "pljunuti", burman. thwe isto, arh. kin. siwar,
stkin. swi "voda", sa sufiksom -n arhkin. t'jwon, stkin. ts1,wiin "struja, rijeka"),
sjevkavk. mokar;
voditi, vodim
Od psi. *voditi, *vodjQ: stsl. voditi, bug. vOdja, mak. vodi, sin. v6diti,
voditi, p. r. vodit', voLJ, ukr. vodfty, bjr.
To je iterativno-durativni glagol prema *vesti, *vcdQ: stsl. vesti, vedQ,
bug. veda, sin. vesti, vesti, viesf, glu. p. r. vesti, vedLJ,
ukr. vestf, vedU.
U sredinjem junoslavenskom jeziku -vesti, -vedem samo s prefiksima:
dOvesti, navesti, izvesti, Odvesti, prevesti, privesti, provesfj, proizvesti,
razvesti, svesti, livesti, zavesti itd.
Praslavenskom *voditi odgovara av. va8ayeiti "vodi", lit. vadjti, latv.
vadit - a glagolu *vesti odgovara alb. vjeth "krasti, varati", ir. ledim "vodim,
nosim", lit. vesti, vedU, !atv. vest, vedu, prus. wedde.
lndoevropski je korijen *wedh- "voditi", " voditi za enu, eniti
se": stind. vadhu- . "nevjesta, mlada" (ia.: pali vadhfr "sinova ena'', pra-
krt. vahil- "(sinova) ena", hind. bahu "nevjesta, ena, sinova ena" itd.), akun
wew "sinova ena" (arij. *vadhils .), av. va8u- isto, stir. to-fed-, to-di-fed-
"voditi", kimr. arweddu "voditi, donositi", dyweddi'o "eniti se", bret. dimizi
isto itd.
. Po jednom isto *wedh-, s drugim samoglasnikom *wedh-, jest
1 u psi. *nevesta, no ta ima i drugo (v.).
. le. *wedh- ima i varijantu *wed-, koja je u *wed-nmo- "eninstvo, dota,
nuraz": hednon, hedna, "svadbeni darovi; eninstvo", stengl. weo-
wetma isto, nj. Wittum "dio koji pripada udovici ili rastavlj e-
noj zeru".
. le. *wed(h)- vjerojatno je poteklo od nostr. *wet11 "voditi", od su
r,;> "v?diti'_' (fm. mansij. vi8e-, alt. *u<:M-
shJedttl . - N? mozda ura!. *weta- rana 1z mdoevropskog.
Pretpostavlja se da Je *wed(h)- < st. *Hwcd(h)- jer bi takav oblik
het. huittija- pchute- "odvesti" ( *bheH-wdhe/
o-). le. *Hwed(h)- moglo bi potjecati od *HUD1, to bi se moglo
potvrditi altajskim *udA. - Nejasno.
678

i v&J, gen. v&Ja/v&Ja (to je na istoku). - Od psi. vodjb:
stsl. vodb, sin. voj, gen. voja, p. w6dz itd. (R vod' je iz er-
kvenoslavenskog, a srp. vod iz ruskog ili ruskoerkvenoslavenskog.)
U ranom srednjem vijeku ta je praslavenska zapisana kao Boz
u sklopu Rex Boz, to se ranije kao "kralj Boz" ili "kralj Bo", no
zapravo je latinska prijevod naredne koja odraava upravo
*vojb.
Praslavenska je nastala od ie. *wodh-jo-s ili *wodh-ju-s; usp. -
lit. viidas s ie. *wodh-o-s.
Indoevropski je korijen *wedh- "voditi" (v.).
vojska
Od psi. *vojbska/*vojbsko: stsl. voiska, bug. vojskit, mak. vojska, sin.
vojska, vojsko, glu. wojsko, p. wojsko, r. vojsko, r. vojsko, ukr.
vijsko, bjr. vojska.
To je pridjev. Ishodino je *vojh (stsl. vojb "vojnik"), od
j e i *vojim, (stsl. vojinb, mn. troji), a u junoslavenskim j ezicima *vojbnJJa,
(vojnik, gen. vojnika), te *V)_hna (vojna; to je pridjev . roda).
Indoevropski je korijen wei- prema nekome" te put" i "dosti-
zati, goniti" i ''biti jakim": stind. "goni; stremi", av. vay- "goniti, loviti;
tjerati", hfemai "stremim, elim" ( *wJ-joma1), oimos "put, staza"
( *woi-mo-s), hieros, wieros, dor. wiaros "jak, snaan, hitar; svet" hieros
"svet" sadrano je u hijeroglif, hijerarhija itd.), lat. uia "put" ( *wejli; uia >
roman.: tal. via, sardin. logudor. bia, retorom. engadin. via, furlan. vie, fr. voic,
prov., katal., p., port. via; usp. vijitdukt/vijadUkt, to bi "putovod"), uis,
ak. uim "snaga, sila", ir. fiad stnord. ''lov", lit. vjti, veju
"goniti, slijediti".
vol, gen. vala
U drugim se varijantama standardnim nominativnim oblikom smatra oblik
vB. - Od psi. *volb, gen. *volu: stsl. volb, bug., mak. vol, sin. vol, gen. vola,
vtil, vol, lu. wo/, p. wo/, kaup. vol, r. vol, gen. vola, ukr. vi/, gen. vola,
bjr. vol.
nejasna porijekla. Moda je to isti korijen koji je u *vefih,
tj. ie. *wol- *wel- "velik" (v.). Za usp. melon "sitna stoka"
(to je srodno s psi. *malb0h) "malen").
voljeti, vollm
Od psi. *voleti, to je odimenski glagol od *volja : h. volja, stsl. volja,
mak., bug. sin. volja, vtile, vola, lu., p. wola, r., ukr. volja. To bi
bilo od ie. wol-jti, usp. lit. valia "volja", latv. va/a "sila.vlast". S istim
vokalizmom o jo npr. stind. varaf:i "elja, izbor" (indoarij.: pali vara- m.
sr. "elja", prakrt. vara- m. "usluga", hind. bar, sinhal. vara isto, itd.), ka-
mir. war "dar; usluga", ina bar ''bolje, vie" (arij. *varas), stisl. val sr.,
stvnj. wala, nj. Wah/ "izbor" ( *wola). - Usp. volj- volj "ii-ili", u
Dalmaciji o/i (stesl. (v)ole).
Indoevropski korijen *wc/- "htjeti, birati" odraen je jo u stind. avrta
"poelje" ( *wf-), vrtft- "odabran, poeljan" ( *wj-to-), av., stperz. var-
"birati, htjeti", arrn. gel ''ljubav, volja, ljepota" ( *wel-no-), venet. osobno ime
Voltixnos, Voltiomnus, ilir. Voltius, Vol tisa ( *wj-ti-), lefi5, Jeo "elim''
( s proirenjem = ), Jat. uo/o elim" ( *woli5; roman.
679
*volere "eljeti" > rum. vrca, veljot. blaire, ta!. vo/ere, retorom. engadin.
vulair, furlan. voli, fr. vou/oir, prov., kata!. vo/cr), uohmtas, gen. -atis .
"volja, elja, namjera; slobodna volja" (usp. evropeizam volonter/vo-
lonter, iz fr. volontaire < Jat. ool1.U1tarius), no/o ne elim" (ne- wo/o),
miilo "volim, radije (stlat. maoolo od maoo/t "voli, radije
to je magis oo/t), srkimr., korn., bret. guell ''bolje", kimr. gwell
"prednost, izbor" ( *wel-no-), gol. wi/jan, stengl. willan, engl. lvi//, stvnj. wel-
/an "eljeti", gol. lvilja, engl. lvi// stvnj. lvill(i)J, nj. Wille "volja", gol. waljan,
stisl. velja, stvnj. wellen, nj. wiihlcn ''birati" ( *wol-, kauzativ kao sl. *volit1),
Jit. pavelti "htjeti, dopuati", patrc/t eli'', viltis "nada" ( *wf-ti-s),
usp. stsl. "dostajati" ( *w 1-e-; usp. dOvo/jno).
lndoevropsko *wel- (starije '*welx-) poteklo je od *waLIE
"eljeti", usp. afraz. (sem. *wl' "voljeti" u arap. waJi< a; *wa/-
"govoriti" npr. u muhi wal-), ural. waS/i- "trebati" (fin. vaati- "trebati",
vagy- "eljeti"), tung. *bala-.
Izvan natporodice usp. urart. u/hu- "narediti".
V. velim
vonj. gen. vonja
I vonja . - Od psi. *onja/*onjh "miris" (i sekundarno v-): stsl. vonja
"miris", bug. vonja "smrad, zadah", sln. vonja "miris'', vline, rus. von'
"smrad" itd.
Glagol je *vonjati: csl. vonjati, hrv. vonjati, sin. vonjati, voneti, r. -
vonjat' itd.
v- moda pod utjecajem kao npr. *vejati (vijati, provijavati).
Usp. *pxfiti (stsl. pxati "mirisati", hrv. kajk. vuhati, sin. vBhati, p.
r. 1.LYat' itd.}.
Psi. *on- i *p- jesu od ie. *ana- (st. *xanH-) "mirisati": stind. aniti
"mirie" ( *ana-ti), anemos "disanje, vjetar", Jat. animus "duh, dua"
(anima > roman.: rum. inima "srce", veljot. yamna "dua", sttal. a/ma, arma,
retorom. engad. orma, stfr. arme, fr. amc, prov. anma, prov., kata!. arma,
p., port. a/ma), stir. anaJ "disanje", toh. AB tifim- "ivot, duh".
le. *ana- (st. *xanH-) jest od nostr. *'anq11 "disati": afraz. *'n/J "uz-
disati" (sem. *'n/J: arap., sirij. 'n/J, ugarit. 71/J, akad. 'n/J; ?stegip. 71/J, kopt.
bohejr., ahmim. ona/], said. ona!J "ivjeti"), ?kart. (svan. qan- "mirisati").
Usporednice i izvan - sinokavk. *HwEnJ-111 "krv; dah; dua"
(sinotib. *(s}ywlj "krv; dah", sjevkavk. *hwenJ-111 "krv") te npr. austronez.
*Hani- "puhati (o vjetru)".
U standardnom hrvatskom 1r8nj, vonjati odnose se danas na neu-
godne mirise (a u nekim je govorima ostalo neutralno "miris"). -
miris je imenica od mirisati (miriati ima po prezentu:
mmsem, ... ,mtnu, dalJe onda i miriiti; usp. mlrisan, miriljav, miriljiv itd.),
? taj je glagol grecizam, iz emfrisa aor. prema myrfzo
'mazati se (npr. miriljavim uljem)". myrfzo izvedeno j e od kao
"mirisavo ulje, pomast, balzam", to je povczano s mfrra "mirha,
smola". na myr- s takvim posudenice su iz
senutskog, usp. arap. murr, hebr. mor, aramej. mara "mirha". (Kroz Jat. myr-
:ha k nama _je dolo mirha.) - Iz izvedenice myrodfa je (kao
1 u balkanskim jezicima) mirOdija "miris; mirisne biljke, biljke".
vosak, gen. voska
Od psi. *voskb, gen. *voska: stsl. voskb, bug. vosok, mak. vosok, sin.
680
v6sek, vosk, lu. wosk, polap. wask, p. wosk, kaup. vosk, r. vosk,
ukr. visk, gen. voska, bjr. vosk.
Pridjev je ( vOtan, usp. votanica).
Usporednice su stnord. vaks, stengl. wzex, weax, engl. wax, stsas. wahs,
nizoz. was, stvnj. wahs, nj. Wachs (genn. *wahsam), lit. viikas, vasks.
Polazno je ie. *wok-so- vosak", to je od korijena *weg-
"plesti" (veza je zbog gradnje i sl.).
v<>ziti (se), vozim
Od psl. *voziti: stsl. voziti, mak. vozi, sin. voziti, voziti, r. vozit' itd.
Od imenice *voz:z,: stsl. ''OZ, mak. voz, hrv. v6z ("zaprena kola; toliko
tereta koliko jedna kola voze"; u srp. "vlak"), sin. v6z, vliz, r. voz itd.
To je od glagola *veztf: stsl. vesti, veZQ, h. vesti, vezem (dOvesti/dovesti,
izvesti/izvesti, itd.), sln. vesti, r. veztf, vezu
lndoevropski je korijen *wegh- "voziti": stind. vahati "vozi" (indoarij.: pali
vahati, prakrt. vahai; hind. bahna itd.), kamir. wahW1 (za rijeku)",
av. vazaiti isto, pamfil. "neka donese", alb. vjedh "postaviti",
Jat. uehO "vozim" (od Jat. vehiculwn "kola" jesu roman.: sardin. logudor.
g6kulu, ta!. toskan. ghiecolo, diecolo, korzikan. bekulu; usp. uector "nositelj",
iz je vektor u matematici, fizici i dr., dalje uehemens "pokretan", iz
toga vehementan), stir. fen "kola" ( *wegh-no-), stnord. vega stengl.
we3an, engl. weigh "vagnuti; pritiskati" i "nositi" (v. vaga), nj. bewegen
"micati se" itd.
Usp. *wogh-o-s "kola" (kao *voz:z,): hom. w6khos (v. i u w1gon).
vrabac, gen. vrapca
Od psi. *vorbf,cb: bug. vrabec, mak. vrabec, vrabec, ukr.
- Usp. *vorbjb (csl. vrabii, r. *verbbjb (str. verebii, ukr. verebej,
bjr. *vorb:z,Jjb (sin. vrabelj, glu. wrobl, dlu. wrobel, robe!, p.
wr6bel), *vorb:z, vrab, r. dijal. vorob).
se s rh6billos, lit. irirblis, !atv. zvifbulis "vrabac" (nastalo
ukrtanjem *virb- s kao !atv. z1-ipuris, zvigurs "vrabac").
Korijeni su vjerojatno zvukoopisni.
Po drugom to je od ie. *werb(h)-, to je od korijena *wer-
"vrtjeti" - vrabac je tako nazvan zvog svoje ivahnosti.
gen.
"gatar, i sl., a u kajkavskom usp.
vratva "lijek'', itd.
Od psi. gen. stsl. bug.
mak. isto, sin. r. gen. itd.
U tome je ie. *wr-a-, od koirijena *wer- "govoriti", za koji v. u
vrag
Od psi. *vorg:z, "neprijatelj": stsl. vrag:z,, bug., mak. vrag, sin. vrag "vra(,
vrah "ubojica", p. wr6g, gen. wroga "neprijatelj'.', r. v6rog "neprijatelJ ;
vrag", ukr. v6roh, bjr. v6rah.
S dolaskom naa je dobila otad se s
i ukrta, usp. vragolan, gen. vragohlna, vragolija (po itd.).
Da je *vorg:z, prvotne "neprijatelj koji ubija", vidi se i po
vrada (psl. *vrabda, kao *prailbda, *krillbda), koja "krvno kolo;
kad se skupe svi kmetovi (=starjeine) te sude za krv i mire krvnika s
rodbinom ubijenog; ubojstvo'', i odmjerena kazna za krvno
681
djelo koje je kadro na osvetu", "odteta za ubijenog" i sl. Usp. vraba
u Vmodolskom zakonu.
Bit da je u jo starije doba *vorg:z, bil{l pridjev - za to
govore baltijske usporednice: lit. l
1
afgas 'bijeda", !atv. vargs "bolestan, u-
bog" i 'bijeda", prus. wargs "zao".
lndoevropski je korijen *werg-/*wreg- "gurati, tjerati": stind. vrajati
stupa" (indoarij.: pali vajati "giba se, ide", prakrt. vayai" isto, lendi
vS--- itd.), phalura bay- (arij. *vraja-), !at. urgei5 "titi me; gonim,
nastojim" (usp. urgirati, urgencija), got. wrikan "progoniti", stnord. reka,
dan. st. vrrege, v. vriika, sleng!. wrecan "tjerati", engl. wreak "osvetiti se,
iskaliti se", stfriz. wreka, stsas. wrekan "kazniti", nizoz. rechen, nj. riichen
"svetiti, osvetiti" {gertn. *wrek- "progoniti, tjerati"), stengl. engl.
wretch "jadnik, bijednik, nesretnik; hulja, lopov", lit. latv. vergs "rob'',
toh. A wraske 'bolest".
vran, a, o
Od psi. *v6rm, a, o, odr. *vorn:z,jb: stsl. vran:z,, bug. vrani,t, mak. vran,
sin. vrfin, vranj, glu. wr6ny, dlu. ron, p. wrony, r. v6ron, voron6j,
ukr. v6ron.
Izravne usporednice u baltijskom: lit. vafnas, prus. wornis.
se kao *wor-no-s, s *wor- od korijena *wer- "gorjeti" (
"crn"), za koji v. u vreti.
V. vrana.
vrana
Od psi. bug. vrana, mak. vrana, sln. vrana, vrana, Frana,
p. wrona, kaup. vama, slovin. warna, r., ukr. vor6na, bjr. var6na.
Usporednice u baltijskom: lit. vama, !atv. Fafna. - Usp. i toh. B wraufict1.
se od ie. *wor-na, to je od *wor-no-s "crn, vran" (v. vran).
vrat
Od psi. *vorf:b: stsl. vrat:z,, bug., mak. vrat, sin. vrat, vrat, glu.
wr6t ("obrtaj"), p. wrot, r. v6rot, ukr. 1r6rot, bjr. v6rat. - to se
usp. nj. Hals "vrat", !at. collw11 isto, od ie. *kwel- "vrtjeti" (to je u
kolo).
Usp. obrat (Obratan), nevrat, p01rrat (pavratak, pavratan, pavratnik), ne-
povrat, navrat, razvrat (razvratan, razvrntnik, s ruskim utjecajem), odvratan
(po ruskom?), itd.
Glagol *vortiti: stsl. vratiti, bug. vratja, mak. vrati, h. 1rratiti, sin. vratiti,
vratiti, vratit, glu. dlu. wrosis, p. r. vorotit', -
Usp. navratiti (se), obratiti (se), pomttiti (se), svratiti, uzvratiti itd.
Glagol *vortjati ( < *vorteti): bug. mak. irraxa, h. sin. vra
vraceti, vracaf, r. ukr. bjr.
Praslavenski glagol *vortiti jest od ie. *wort-eje- : slind. vartayati da
(indoarij.: pali vaffeti, prakrt. l'affei, vattai" isto, hind. bafnli
okretati se", sinhal. vafanava "okrenuti" itd.), dameli batyay- "oviti, okruiti"
kamir. vaf un "omotati, skupiti" (arij. *vart-aya-), got. frawardjan "razvratitl
se'', lit. vartfti "obrtati",Jatv. vartit "valjati, kotrljati".
Za korijen ie. *wert- v. u vrtjeti.
vrata mn.
Od psi. *vorta "vrata, dveri": stsl., mak. yrata, bug. vrata, sin. vrata,
c. vrata, vrata, glu. wrota, dlu. rota, p. wrota, r. vor6ta (narodski
682
vorota), ukr. vor6ta, bjr. var6ty. - To je plur. tantwn od *vorto sr. (u
dijal. vrato) - ne dvojina nego mnoina, jer je bilo i trodijelnih i vi-
edijelnih vrata - , to pak je od ie. *wortom: usp. lit. !atv. vitrti mn.,
prus. warto "vrata" te alb. "tor, staja" ( *worta), sleng!. "ogra-
da, dvorite, ulica" ( *werto- ili *wrto-), loh. B wiirfo, warto "vrt; lug".
Isti je indoevropski korijen, bez proirenja -t-, i u naem glagolu vrijeti
se ( *verti st;, to odgovara lit. "zatvoriti", latv. vcrt, veru "nanizati,
nadjeti"), npr. u Nije se kamo vrijeti (= sakriti}, prilo je umrijeti.
Usp. jo nitvrijeti "navaliti'', obrijeti se i obreti se se" (pa po prezentu
obretem se nov infinitiv obresti se iivrijeti se "sakriti se". - Psi.
VOID sadrano je U obor, otvor, zatvor.
Indoevropski je korijen *wer- "zatvoriti, pokriti, tititi, braniti": stind.
api-V[!J6ti "zatvara, pokriva", apa-v[!;6ti "otvara" ( *wr-neu-), av. -vara-nav-
"pokrivati", eryma ''branik, opkop; obrana" ( *wer-u-m- ),
alb. varr "grob" ( *worna), lat. operi6 "pokrijem. zastrem", aperio "otkrijem,
otvorim", oskij. veru ak. "vrata", umbr. verof-e abl. "u vratima", stir. fertae,
srir. fer! "nadgrobni spomenik", ferren "pojas" ( *wereno-), got. warjan
"tititi'', stengl. werian, stvnj. weren, nj. wahren isto,lit. atverti "otvoriti".
je da je ie. *wer- "pokrivati" nastalo, preko oblika osnove 11
*bhwer-, od nostr. *bUri "pokrivati", to je u kart. *bur- (gruz. bur- "po-
krivati", svan. bwr- "zatamnjivali"), dr. *pilf: "pokrivati, ukapati" {malajalam
pilf:u "pokopati", telugu pikj "napunili do vrha"), alt. *biiri' ,rok.rivati"
(turk. *biir-a- u t. biirii-; mong. *biiri- u halha bliri-; tung. u mand. buru-).
vrba
Stariji ak. vfbu - Od psi. *Vbrba, ak. *vi,rbQ: stsl. Vbrba, bug. vnba,
mak. vrba, sin. vfba, vrba, vfba, glu. wjefba, dlu. wjerba, p. wierzba,
r. verba, ukr. verbft, bjr. 1tjarM.
Od ie. *w d'ba; usp. lit. vifbas "prut, stabljika", !atv. vifbs 'tap", virba
"koplje", prus. wirbe, te tat. uerbena, uerbera "spori" (roman. : makedorum.
virghinli, ta!. verbena, furlan. vermene, fr. verveinc, (valon.) verlen, velvon,
vermeno, kata!. berbena, p., port. verbena), rhflbdos, stvnj.
"loza". - Indoevropski je korijen *wer- "savijati", s proirenjem -b-.
V. vrpca.
gen.
Kao i stsl. sin. gen. itd. - stara iz bal -
kanskolatinskog odraza latinske urceus. - Lat. urccus > roman.:
ta!. orcio, stfr. orce, stgaskonj. orsa, jufr. urso, p. orza.
Lat. urceus povezuje se s urna isto (roman: makedorum.
urnii, ta!. dijal. oma, ladin. oma) - izvan latinskog s hjrkhe "zdjela". Iz
latinskog je preuzeto Oma.
Moe li biti urccus < ie. *wrk-, od korijena *wcrk- "vrtjeti, okretati"?
Usp. od istoga korijena stir. fcrc, ir. feirc "grba; kimr. cywarch "ko-
( *kom- worko- ), bret. koarc'h, korn. c:Uer isto (a s nazalnim infiksom
*wronkii > *rQka > rUka). bi se to moglo objasniti ovako:
"okrugao" (kao to je povezano s *Ja,rJa, "vrat", za to
v. u - je tako nazvan zbog svojeg oblika).

Od psi. *vrtja: mak. vreka, sin. - Usp. *vertje sr. u vfccc,
683
vrece, r. (vrsta gruba platna) le (hrv. vrelite,
"kostrijet", usp. stsl. vrelite, bug. vretite, r.
Srodne su p. "'6r, worek nadalj e aorte "mijeh,
cijev" (iz toga intern. aorfa), Jit. virfine "uzao, - vie V. npr. U Vrata.
Dakle bijae izatkana, ispletena, da se moe zatvoriti.
vrelo
Od psi. *vredlo: sin. vrelo, vffdlo itd.
A moda je to u naem jezik.'U glagolski pridjev radni vreo,
vrela, o: psi. *Vbrelb.
V. vreti, vreva.
vreteno
Od psi. *verteno: stsl. vreteno, bug. vreteno, mak. vreteno, sin. vreteno,
vfeteno, vreteno, glu. dlu. rjdeno, p. wrzeciono, r. vere-
ten6, ukr. vereteno, bjr. veracjan6.
Od ie. *werten6m sr., usp. stind. vartanam sr. "vrtnja; vreteno".
Usp. dalje stind. vartulai) "okrugao" (> indoarij.: pali, prak.rt. vaffula-,
bengal. baful "lopta" itd.), vartula "preslica", vartani . isto, rhatanan,
kimr. gwerthyd, stvnj. wirtel isto; moda, zbog oblika listova, Jat.
"kopriva" (> roman.: rum. urzicli, ta!. ortica, retorom. engadin. urtia, furlan.
urtiye, fr. ortie, prov., kata!., p., port. ortiga; usp. urtikarija
lndoevropski je korijen *wert- "vrtjeti" (v.).
vreti, vrl
Od psi. udarati; stsl. Vbreti, VbrQ, sin.
vreti, vfiti, p. r. vret', vreju, ukr. vrity, bjr.
Usp. *jbzvon (izvor), izvoran po originalan - lat. origo
dalje izvornik itd.
Indoevropski je korijen *wer- "gorjeli. biti kipjeti": arm. vafem
"upalim", lit. virfi, verdu "kipjeti, vreti", !atv. viff, Vyfdu isto, lit. Versme
vor", het. war- "gorjeti"; moda stnord. varmr "topao", sleng!., engl., nizoz .
nj. warm isto (germ. *warmaz - moe biti i od ie. *gwhor-mo-s, za to v. u
gorjefl1.
le. *wer- jest od nostr. *warA ''biti to je jo u drav. *var.-.
usporednica jest sinotib. *war ''biti
vreva
Od psi. *vbrjava: bug. vrjava, mak. vreva, vfava, vrava, polj.
wrzawa itd.
To je pridjev . roda *1'brjaVb, a, o, a taj je pridjev
od glagola *Vbreti (v. vreti).
Postojalo je i *Vbrva, od je glagol *r,,'brveti: h. vrvjeti, 11fvi, sln.
vrvefti itd. - Usp. ncwfvjeti/navivjeti, dalje navrvljfvati.
vrgnuti, vfgnem
lmp. vizi. - Od psi. *VbrgJJQli: p. r. vergnut', ukr. verhnuty.
Infinitiv je i je prezent (u govorima tako, a danas je
standardno i neutralno vfgnem}. Taj pak je infinitiv po prezentu,
usp. psi. *vergtJ, *VbrgQ: hrv. kajk. sin. ukr. verhU.
Usp. (= ob-po-), itd
danas izvrgnuti, op(Jvrgnuti, nizvrgnuti, s11fgnuti itd. - Usp. i raz11r-
gati, razvrgavati.
684
Indoevropski je korijen *werg- "vrtjeti, okretati": stind. vmakti, varjati
"vrti, radi" ( *werg-e-t1), vrjinaJ:i "kriv, grbav", bakarik baj- raditi"
(arij. *varj-a- ), tat. uergo "nagnem se, prignem se, spustim se, primaknem
se", kimr. gwraint mn. "crvi" ( *wrgl}to/), nizoz. wergen "savijati se", !atv.
savergt "skupiti se, naborati se".
To je indoevropski korijen *wer- "vrtjeti" s proirenjem -g- (s proire-
njem -/- u vrtjeli).
vrh, gen. vfha
U nekim govorima vfh. - Od psi. *VbrXb, gen. *VbrXU; bug. vn,x, sin. vih,
vrch, glu. wjefch, dlu. wjerch, p. wierzch, kaup. vjeich, r ukr
bjr. verx.
Mnogobrojne su izvedenice: *vMj,k:J, (viak, gen. vika), *Vbrbnb(jb)
(vfan, vfna, o; usp. p(Jvran, p0vrn0st, dalje izvran itd.), *Vbrina (u
p(Jvrina, to je po uzoru na ili rusku usp. vrht1nac,
savren, svfcn, svfha, svretak, vfhnje itd.
Izravne su usporednice praslavenske *VbrXD u baltijskom: lit.
virt)s "vrh, gornja strana", )atv. virsus, prus. warsus.
To je od ie. *wers- "to je povieno": stind. *var$ma- "visina, vrh",
herma "potporanj; prud; podvodni greben' ', frigij. oru "gore, povrh", arm. i
itir isto, !at. uerruca "uzvisina" ( < *uersuca; Jat. > roman. "bradavica": ta!.
i
1
erruca, retorom. engadin. viriiya, fr. verrue, prov kat al., port. verruga), ir.
ferr ''bolje", farr "stup'', kimr. gwarr "vrat, potiljak", nj. Werre
Indoevropski je korijen *wer- "ono to je povieno"; mislim da se taj
moe dovesti u vezu s nostr. *Hora se" (Hora > xjer-/xel)r-
> xwer-/xwer-/xer- > *or-/*wer-/*ar-), koji je u ?drav. e[.- se,
uzdizati se" (tamil. e[.u isto, kota er "prema gore"), alt. *orlal-/*orii-
"uzdizati se, izdizati se" (mong. *ora- ili *oro- "ulaziti": halha ori'i- itd.;
tung. oja "vrh"; korej. orj- "uzdizati se", or9m, oram "planina, gora").
vfem
I sekundaran infinitiv - Od psl. *verxtJ, *VbrQ "mlatiti ito":
stsl. vreti, vn,xp, bug. vrDxit.
Psi. *Vbriti: h. vfiti, vfim, 3. I. mn. vrhu, sin. vriti. - Usp. *Vl>rajb
( vfiiJ), *Vbrflbba ( viidba). - Od part. perf. akt. *Vl>rxlb sufiksom -ja-
nastalo je vfljati, viljii "gazili; raditi samovoljno; motati se amo-tamo".
Psi. *vorx11: ssl. vraxb vridba; gomila, hrpa, kup", bug. vrax
"snopovi spremljeni za mak. vrav "vraj, snopovi za
vrenje", r. 1'6rox ''hrpa, kup, gomila", ukr. 1'6rox isto. - Usp. *vorrti:
r. voroft' "prevrtati sijeno, okretati; micati, pokretati", ukr. irorofty, bjr.
varuf isto.
Indoevropski je korijen *wers- po tlu": erro se, vrljam,
idem" ( *wcrs-jo), Jat. ucrro poteem; metem" ( *wers-o; lat. ucrrere
> p porl. barrcr "mesti"), stnord. l'Qrr "zaveslaj", lalv. vlirsms "ilo za
vridbu", hct. warija-, war- "otirali; trgati".
vrijedan, vrijedna, o
Od psi. *vcrdbnb0b), usp. sin. vreden, vredna itd. - Usp. *verdfli (u
vrijediti, *vcrdeti ( vrijedjeli, vrijedi). Imenica *verdb/*verda jest
npr. u prTvreda.
Polazno psi. *vcrdb vjerojatno je stara (prije 800. g.) iz
stvnj. werd "vrijednost" (nj. Wcrt).
685
Stvnj. werd srodno je, skupa s gol. wafrps "vrijedan", stnord.
stsas., stfriz. werth, stengl. weord engl. worth isto, s av. avarata- . "skupo-
cjena stvar, vrijednost, imovina", kimr. gwerth "cijena" - to je sve moda
od ie. *wert- "vrtjeti".
(se),
Od psi. *verdjati. - Usp. *verdfti u povrijediti, uvrijediti (danas nema
*vrijediti - bilo je u starijem jeziku vrcditi itd. - zbog vrijediti "valjati", za
koje v. u vrijedan).
Ti su glagoli izvedeni od imenice *verch/*verda "rana": bug. vreda
"teta, povreda, kvar", hrv. vrijed "povreda; prit, gnoj", sin. vr&J "povreda'',
vrcd "prit", str r. dijal. vered "prit; rana" itd. - Usp. p(jvrcda.
To je od ie. *werd-, usp. perz. balu ''bradavica", nizoz. wrat isto, stengl.
wearte, engl. wart stvnj. warza, nj. Warze isto {germ. < ic.
*worda), stvnj. wartan "povrijediti", !atv. apvifde "vrijed,
Indoevropski je korijen *wer- "uzvisina, istaka": Jat. uarus "made",
sleng!. w;;e rnre3J, engl. warnel "prit, s proirenjem -s-
( *wers-); za to v. u vrh.
vrij eme, gen. vremena
Od psi. *vertm<;, gen. *l'ertmene: stsl. vrem<;, bug. vreme, mak. vreme,
sin. vreme, str. veremja (r. vremja iz csl.), ukr. veremc, bj r. verame.
u tome je ie. *wert-men-, usp. stind. vartman sr. "kolovoz, put, lijeb"
(indoarij.: pali vafuma- sr. "put", prakrt. vaffa- rn. sr., hind. baf, sinhal. vafwna
itd.), kamir. wath "put".
Korijen je *wert- "vrtjeti" (v.). Za usp. vrijeme se
okrenulo, Jat. annus ucrtens "godinje doba, godina", mensis uertens,
anniuersarius.
Dakle vrijeme je od starine povezivano s gibanjem, kretanjem.
vrij ea
Od psi. *vera/*verL.b. Samo u hrvatskom (i ire, u sredinjem juno-
slavenskom).
To je *verg-ja, s *verg- kojem je prijevojni stupanj u (v.).
Odimenski je glagol vrijeiti, dalje uvrijeiti se.
vrisak., gen. vriska
I vriska . - Od psi. *vrish/*vriskil.
Glagol je *vriskati (vriskati), (vritati), *vrisknQti ( vrisnutV
vrisnuti).
U tome je *wri- < *wr eh prijcvojni stupanj o jest u *wroi- u psl.
"'vreskati (hrv. vreskati, vffskati, vrieskaf itd.).
Srodne su u baltijskom: lit. suvirkti, suvirktu "zaplakati", vefkti
"plakati" itd.
U slavenskom je *wreisk-, u litavskom *wrsk-, *werk-.
Mislim da je polazne ie. *wcr- govoriti" ( "glasno
govoriti" "vikati" "vritali"), s proirenjem -ei- ( *wr-ei- ) i sufiksom
-sk-. - Za *wer- v. u
vrlina
Izvedeno od pridjeva vfo/vfl, vfla, o, odr. vfli, a, o (prilog vilo).
Od tog se skupa s promjenom vr- > hr-, hfo/hil, a, o,
odr. hfli, a, o (hrli momak "jak. dobar, prav momak"), od toga hrlina "brzina",
686
hilo ''brzo", daje glagol hl/ili.
Pridjev vfo/vfl jest od psl. *Vbrh, u je ie. *w d"- - Dalje v. u
vreti.
vrpca
vfpca. - Nastalo od vfvca, to je od psi. *VbrVbCa {usp.
sin. vfvca, vrvica, p. wirzbca itd. ).
Psl. *VbrVI>ca umanjenica je za *1a.rVb .: stsl. vrhVb, VTDVb, bug. n,rv,
mak. vrv, hrv. vrv {i m., u J. Stullija), sln. vfv, r. verv' itd. - U
venskim jezicima *VbrVDkR: r. verevka, ukr. vir'ovka, bjr. vjar6Uka "kono-
pac, ue".
Baltijske su usporednice lit. virve, latv. virve, prus. wirbe "ue, konopac" -
usp. lit. "navoditi nit", latv. veli "nizati".
*VbrVb jest neto pleteno, isprepleteno, kao to je i zajednica. Zato u
hrvatskom sve do XVI. i u staroruskom verVb ( < *VbrVb)
zajednica" {a moda je to nastalo na drugi preko
"dio zemljita izmjeren uetom", ili "ue" "zemljite"). Mogu-
je zato i usporedba s het. warwalan- "porodica, potomstvo", luvij. warwa-
la-/warwali- isto.
Indoevropski je korijen *wer- "vezati, nizati, vjeati": afro, aefro
"podiem" ( *wer-jo), aorter "uprta, prekora.mica (za aorte "kna
aorta" { *worta; usp. medicinski internacionalizam aorta te arterija/
arterija kroz latinski iz arterfa "dunik; ila kucavica", sa saimanjem od
aort-). - V. vrsti se.
No spomenuto *VbrVb zajednica" moe biti od ie.
*(H)worw(o}-, *(H)wnv(o}- "granica, {obrambeni) jarak", *(H)wenv-
"brazda, pruga; gaj, lug, dubrava", to je od nostr. *ioTrU (I'= 9 ili y, U=
u ili i.J) "traka, pojas zemlje dvaju i sl.": kart. *Zywar-
"granica", fmougar. *sor11 "malo dvaju krajeva, pojas
zemlje i sl.". - Ili se radi o istom korijenu, ili o ukrtanju dvaju?
vrsta
Od psl. *Vbrsta: stsl. vrbSta, sln. vfsta "red, redak, vrsta, dob", vrstva
"sloj", vrstva, glu. worta, p. warstwa "red, sloj", wiorsta, str. iq,rsta,
vnsta, versta "dob; par; mjera za duljinu", r. versta, ukr. verstva, bjr. vjarsta.
- Usp. *VbrSlb: bug. vr'bst "dob", hrv. vfst, gen. visti itd.
Praslavenska je i "okret pluga"; odatle kao
"zamjena", "sloj" itd.
Psi. *iq,rsta jest od *iq,rtfa, to je glagolski pridjev trpni . roda za
glagol *iq,rsti, dakle *iq,rsta jest otprilike "okrenuta, obrnuta".
Usporednioe su lit. vafstas, varsna "vrsta, udaljenost koja se izore u
jednom smjeru", glagolski pridjev trpni vilstas, osk., umbr. uorsus "mjera za
oranje" { "obrat, okret"), !at. uersus "stih" (> roman.: rum. vicrs "pjesma",
tal. verso "stih", sardin. log. bcssu, retorom. engad., furlan. viers, fr., prov., ka-
ta!. vers, p., port. verso; versus "protiv" > roman.: tal. ver(so), retorom. en-
gad. vers, furlan. viers, fr. vers, prov. ves, vas, kata!. vers, stp. vieso, stport.
vesso; usp. vers, versifikacija), stind. vrttaJ:i "okrugao; sav" (indoarij.: pali
vaf fa- "okrugao". sr. "krug", prakrt. vaf fa-, vatta-, vitta-, vutta- "okrugao".
lendi vaf "zavinuta stvar. spletena stvar", sinhal. vafa "okrugao").
Usporednica za *Vbrslb jest stind. vrttilJ . ivota; posao" (>
indoarij.: pali vutti- . "uporaba", prakrt. vatti-, vitti-, vutti- "ivot,
687
ivota", rom. (evrop.) buti . "rad", hind. butti, sinhal. vi(ti "stanje" itd.),
kamir. brath "trgovina, posao; zanimanje".
V. vrtjeti.
vrsti se, vfzem
"prianjati se, uhvatiti se". - Od psi. *verzti, *VbrZp "vezati":
bug. virzvam, mak. vrze, sin. vlzniti ("otvoriti"). str. Vbrzati "vezati", r. ot-
verzftt' "otvarati {usta", razverzat'sja "razjapiti se" itd.
Usp. vfzati (se), vfzam "obilaziti" (npr. vrzati se oko vizmati se
se", (s uvfsti, uvfzem
udJett (uvrsti konac u iglu), uvraz1t1 ud1Jevat1 , povraz uzica, ue; uprta".
Indoevropsko *wergh- odraeno je jo u crkhatao "zatvaram
6rkhatos "ograda, vrt", alb. zvjerdh "odvojiti; odviknuti", stisl'.
virgi/J "ue", stvnj. wurgjan "guiti", nj. erwi.irgen isto. je usporedni-
ca lit. velti, veriu "zavezati, stegnuti", latv. verzt, veru, usp. jo lit. vilis
"ue", varfti "vezivati" - to je dodatkom -gh- proiren korijen *wer-
"vezati".
V. vrpca, krzno.
vra
I vfa, vr m - Od psi. *1'7>ra: bug. vrba, mak. vra, sin. via vf m.,
vri!: V vra, lu. wjera, wjer p. r. vera, dijal. ver,
ukr. versa. bJr. vera.
Zbog vre je da je *iq,ra sufiksom
-ja od *1'7>tX'b {v. vrh).
Po drugom bi mogla biti ie. *wergh-sja, usp. lit. verys
"vrpca", vftras "vra", latv. vafza "dio rijeke za ribolov" (bez
ie. -s-).s korijenom *wergh- "vezati", koji je u vrsti se (v.}.
vriti, vrim
Od psi. *1'7>rfti, to je odimenski glagol od *VbrXb {v. vrh). - Us-
poredi doviiti, izvfiti, navliti, , prevfiti, svfiti, zavliti itd iterativ do-
vravati itd.
Usp. part. prez. pas. svfen, savren. - Odglagolske imenice sviha ovrha;
usp. svretak ird. '
vrt
Kao i stsl. vnf'b, bug. vn,f, sin. vit, gen. vita - iz balka-
noromanskog (usp. istroroman. (Vodnjan, Galean, Sian) varto, (Faana)
arto). je izvor lat. hortus (za to v. u grad).
Mnogobrojne su izvedenice od vrt; usp. p0vrtan, p0vrtna, o, p0vrtnica
rotkva", p0vrtnjak,
iz balkanoromanskog odraza latinske umanjenice hortulus
vartal) jest vital (i u nekim govorima vitao), gen. vitala, od
c;ga Je izvedeno vft/ar, gen. vrtlara i vitlar (pa onda povrt-
larstvo/p0vrffirstvo).
vftj eti, vftlm
Od *iq,rflti, *Vbrtjp: stsl. vrbleti, vri.tp, bug. vr:otjit, mak. vrti,
sin. vrteft1, vrteti, vrtie(, glu. dlu. wjersd, p. r.
vertet', ukr. vertfty, bjr. '
Psi. *Vbrtati u vitati, (izvrtali, osvrtati se, prevrtati, obrtati itd.),
688
*VbrfnQfi u vinuti (se), vfnem (izvinuti, navinuti, odvinuti, osvnuti, previnuti,
obfnuti, preobfnuti, uvinuti itd.).
S -ka- (se), i onda dalje vfckati (se).
Isti prijevojni stupanj jo u vft, obrt m i . (dalje obrtiin, obrtnik, obrtaj
itd.), osvrt, navrt, navrta (navrtak), vitwj, gen. vrtwja ( vrtwjak, gen.
vrtwjka).
Indoevropski je korijen *wert- "vrtjeti": stind. vartati, vartate "vrti"
( *wert-e-ti; indoarij.: pali vattati "nastavlja; postoji", vaffati "dobar je; u
pravu je", prakrt. vaf faT jest", bengal. baf a "ostati, biti potreban. biti"
V[ffil} . "vrsta"y ( V'. f.aai Wafr- proetati"
(anJ. *vart-aya- ), grc. rhatane '.varJaca ( wrat- < 1e. *wrt-), lat. uerto
"vrtim, (uertere > roman.: tal. vertere, p., port. verter, vertir,
stfr ., prov., katal. vertir), uersus "red, redak, stih" (> roman.: rum. viers
"melodija", tal. verso "stih; pjesma", rctorom engadin., furlan. viers,
fr prov katal. vers, p., port. verso), uersio "okretanje; uertex,
uortex "vir, vrtlog; vihor; tjeme; glava; vrh" ( usp. vers/verz, versifikacija/
verziflkacija, verzal, verzija, vertikala, vertigo itd.), srir. fertas . "vreteno",
kimr. gwerthu ''kupiti", got. wairpan "postati", stnord. stengl.
stfriz. wertha, stvnj. werdan, nj. werden isto {germ. *werp-), lit. vefsti,
"okrenuti, obrnuti", vifsti "prevaliti se", latv. verst, veru "okrenuti, obrnuti",
prus. wirst isto, toh. A wart- "baciti".
V. vrat.
e
Pridjev, od psi. *vrpfjb (= *Vbr-pt-), s *vr- od korijena koji je u *Vbreti
(v. vreti). - Usp. het. warant- ( *wor-ont-?).
Dalje gen. usp.
To *VbrQtjb je od participa prcz. akt. *VbrQl'b, usp. *VbrQt'bkb u
vr(Jtak, gen. vrU!ka. - Usp. i vriilja ( vrutlja}.

3. 1. mn. vUka. - Od psi. *velkf'i, *Vblkp: stsl. vlekp, bug. vlekft,
mak. hrv. sin. vleci, vleku,
vliecf, glu. wlec, wleku, dlu. (w)lac.
Usp. *volkti u r. voloku, ukr. volokU, bjr.
valakU.
S istim *Vblk- koje je u jest i vucariti se, vucarati se.
Indoevropski je korijen *welk- av. varak-
lit. vilkti, velkU !atv. vi!J...1, isto.
Pomilja se na vezu sa *selk- arm. helg "polako", he/ko
(moe biti *selk- i *welk-), h6lke ., holk6s m. "pomak", alb. helq, heq
( !at. sulcus "brazda" (> roman.: tal. solco, sardin. Iogudor.
sulku, retorom engadin. suo!K. kata!. sole, jufr. suko, istroroman. so/sa,
ladin. suts, p. surco, galicij. suco), suld5 "orem", toh. B siilk-
Dakle to bi bilo ie. *(s)welk-. Osnova I ie. st. *seulk- dala bi *selk-,
osnova II *suelk- dala bi *swelk- (odnosno *(s)uelk- *welk-).
V. vlak.
vfik
Od psl. *Vblk:b: tsl. vlbkb, bug. Vblk, mak. volk, sln. volk, vlk,
glu. vjelk, dhft. vel'k, p. wilk, kaup. velk, vilk, r. volk, uk.r. vovk, bjr. voU.k.
Od ie. *wfk'.,.-o-S: stind. vfkaJ:i {> pali vaka-, prakrt. vaya-, vaa-, viga-,
689
via-, gudarat. varu}, av. vahrko, srperz. gw-g, klasperz. gw-g, hotsak. birggii,
lfkos (miken. ru-ko osobno ime), alb. ulk, lit. vilkas, latv. vi/ks, st. vulks,
'jatv.' wulks. - Usp. stisl. ylgr
U nekim je jezicima ie. *wfpos: het. ulippana-, arm. gayl, tat. lupus (>
roman.: rum. Jup, tal. /upo, mlet. lovo, sardin. logudor. lupu, retorom. enga-
din. luf, furlan. lof, stfr. leu, fr. Ioup, prov. lop, kata!. Ilop, p. , port. !obo},
got. wulfs, stnord. ulfr, stengl. wulf, engl. wolf, nizoz. wolf, nj. Wolf (germ.
*wulfaz).
Smatra se da je korijen *wel-, sa sufi.ksima -kw - i -p-. le. *we/-
"razderati, raniti, ubiti" dalo je npr. luvij. u(wa)Janti- "mrtav", hijerluv. wal(a)-
"umrijeti", toh. A wii/- "umrijeti", ou/e "rana" ( *wolna ili *wolsa), ha-
Jiskomai "zarobljen sam. svladan sam", tesal. walissketai, arkadij. wal6ntois,
jon., at. heilotes, heilOtai "heloti, u Sparti dravni robovi na zemlji" (od
lakon. *Mlotes za *ewelotes), helkos "rana, teta" ( *wl-J<o-s), lat. uello
uolnus "rana" ( *wfs-no-s), ulcus ( *wf-l<o- s), stir. fuil "krv",
kimr. gwcli "rana" ( *woliso-?), got. wilwan "grabiti", wulwa "grabe, otima-
stisl. valr "obrambene jedinice".
Usp. i vlk "rana".
Vuk kao ubojica jest npr. u frigijskoj daos i u ilirskom imenu
Daunus - tu je sadrano ie. *dheu- "daviti, ubijati".
U Indoevropljana je odgovarao druini, a vuk se
povezivao s rodom (druine ili plemena}. Mit o tome kako je
nekog plemena ili roda odgajao vuk ili ili druina rairen je po
Evroaziji - u taj krug spada mit o rimskoj s Romulom i Remom
Preobrazba u vuka ne mora biti negativna (negativan se motiv
vidi u predodbama vukodlaka): tako postaje vjedac, znalac, sveznalac.
su imena s za vuka: za osobe, plemena, narode. U Maloj Aziji
u hetitsko vrijeme jedna je zemlja bila Lukka- (po tome Lykfa "Liki-
ja"? - usp. i ime zemlje u Maloj Aziji po plemenu Lykaom1; jedno
sarmatsko pleme zvalo se (tako u Strabona) Ofirgoi ''vukovi" itd.
Jedno od takvih imena jest ime keltskog plemena Uolcae, koje je kasnije,
preuzeto u razne jezike i u njima promijenjeno, dalo niz raznih imena,
naprimjer za plemena koja su se naselila tamo gdje su ranije ivjeli ti Volki
(pa je iz toga npr. engl. Wales, Welsh, u Slavena *VoLn > V/ah itd.).
vukodlak
I vukOdlak. - Od pst. *l'Dlkodlakb: csl. vlbkodlak'b, bug. Vblkolak, Vbdko}
lak, f'brkuljak, h. i ukodlak, kodlak, vukozliik, kozliik, kod/lik, sin. vofv
kodliik, gen. volkodlaka, vlkodlak, vlko(d)lak, dlu. p. vilko-
dlak, r. volko(d)lak, urdalak, ukr. vovkulak, bjr. vaiikalak.
Vukodlak je onaj koji moe postati vuk i onda opet a kao
vuk ubija ljude i ivotinje. Ponekad to svojstvo preuzimaju razni epski junaci,
naprimjer srpski Zmaj Ognjeni Vuk, staroruski Vseslav je Vseslav bio
polocki knez, u XI. - to je zbog veze s vukom, koji u mitu nije
negativac. Sve se to povezivalo s likantropijom, to je vrsta ludila u shizo-
frenika: bolesnik misli da je vuk. Usp. engl. werewolf, nj. Werwolf.
U drevnih Slavena smatralo se da vukodlak jede mjesec ili sunce - tako
da nastaje vjerovalo se da se vukodlak moe pretvoriti
u vampira.
Dva su porijekla *Vbkodlakb veoma zanimljiva.
Prvo kao "koji ima kou, koji ima kao vuk".
1:
690
Drugi dio sloenice, -dfalo:,, u tom moe biti naknadno povezan
s *dlaka. tog dijela moe biti i ovakvo: on je od ie.
*Jok-o-s, to je izvedeno od lok-o-m sr. "koa" korijen *Jek-/*Jak- :
Jakfs, gen. lakfdos sr. "iznoena krpa", lakist6s "rastrgan", alb. /ekure
"koa" (*Jak- ), Jat. lacina "krpa, ubrus'', lit. ffikatas "krpa", !atv. Jakats
"sukno", u psi. *laXD ( *Jok-so-s): dijal. lach, fach "iznoena
dijal. /achy sr. isto, p. lach "stara st. (XVIII. st.)
kaup. laxa r. dijal. laxi mn. "roba", ukr. Jaxy mn. "stare krpe" itd.
Po drugom u drugom je dijelu *Vblkodf a!o:, tabuom iz-
mijenjena indoevropska za medvjeda, usp. tako izmijenjene i lit. lokfs,
1atv. facis, 'jatv.' lukas, prus. tlak-. Tako bi vukodlak bio zapravo vuko-
medvjed.
Indoevropska je za medvjeda bila *rtl<os (starije *Hrt-J<o-s):
het. hartagga-, stind. (ia.: pali accha-, prakrt. accha-, riccha-, rim eha-,
rikkha-, rom (azij.) (evrop.) sindhi richu, lendi rich, pandabi
ricch, rikkh, zappahar. maithili ricch, hind. rich, gudarat. rich marathi
ris, stsinhal. aca, as- itd. - u raznim jezicima s zamjenom
glasova), akun kati vajgali prasun iitrD, dameli 9, paai
kalaa ic, bakarik ich, kamir. icch, av. arao, oset. ars, perz. xirs, arktos
(usp . .Arktik, Arktida; za sjeverno polarno a suprotno jest AntarJ..1ik,
Antarktida; arktos i Veliki medvjed", "sjever"; usp. Ark-
toLJ.ros "medvjedov i ime zvijezde u volara), arm arj, !at.
ursus (> roman.: rum urs, tal. orso, sardin. Jogudor. ursu, retorom. engadin.
uors, furlan. urs, fr . ours, prov. ors, katal. os, p. oso, port. urso), srir. art (usp.
i ime Arthur, preneseno u engleski), kimr. arth (bez -ko-?; iz keltskog jest
bask. hartz). - Da je -Jfo- neki sufiks mi se da bi to mogao biti isti
-!<o- koji je u nazivima za boje usp. stind. harisal; kapisai; "sme-
moe potvrditi npr. i Artemis, gen. Artemidos "Artemida".
I u drugim se jezicima medvjed moe nazivati - usp. gcrm.
*beran- "medvjed" (engl. bear, nj. Bar) prema *brilnaz (stisl. brt1nn,
engl. brown, nj. braun), oboje od ie. *bher- "sjajan, blistav,
(v. dabar). Za nekadanju vezu s vukom u mitologiji usp. stengl. Beowulf
"medvjed" (zapravo vuk") te germanska imena kao istgot. Berulfus,
stisl. Ulfbj9rn, Bj9rnolfr, stvnj. Wulfbcro, Berulf.
U indoevropskom je mitu medvjed povezan s vukom - tako u
hetitskim obredima ljudi vukovi pleu skupa s ljudima medvjedima; u got-
skom plesu vojnici su u i koe.
Vuk je bio povezan s plemenom, a medvjed s prirode.
vuna
Od psi. *%/na: stsl. vlMa, bug. vf,/na, mak. valna, sin. v6/na, 1
1
lna,
glu. wolma, dlu. walma, p. welna, r. v6/na, ukr. v6nia, bjr. v6una.
Od ie. *wlna "vuna": het. hu/ana-, stind. Drna, av. varana, Jnos
m. ( *wF-no-sf lat. lana (> roman. : rum., arum fina, meglenorum. /9na,
Jare, veljot. luona, ta!., sardin. logudor. lana, retorom. engadin. Jauna,
furlan. lane, fr. Jainc, prov. lana, kata!. Jlana, p. lana, port. Uia), got. wu/Ja,
stengl. wull, engl. woo/, nizoz. wol, stvnj. wolla, nj. Wolle; usp. jo i arm.
gelmn "vuna'', k.imr. gwfan isto ( *wlana; iz gwlan jest engl. flannel, iz
je evropska flanel).
le. *w[nii nastalo je od starijeg *Hwf-n- vuna" - za *Hwf-
usp. het. hulalija- "namatati (vunu)", hu/;1-li- "vreteno". To *Hwf- izvodi se
691
od *Hew-/*How-/*Hw- "tkati" (usp. stind. 6tum "tkati" < *He/ow- ), to je
u stind. ubhnati "svezuje skupa", hyphe "tkanje", alb. venj "tkem"
( *webh-n-jO), nj. weben, stengl. wefan, engl. weave, toh. B wap- "tkati" -
sve *webh- od starijeg *Hwe-bh- (v. i osa).
vilna "strah"
U "strah", u govorima i u
Od psi. *Vhlnfi: stsl. vhna, r. volnft "val" itd.
Za uspo. i stsl. VDlati "talasati; uznemiravati; buniti" (to je
ie. *w 1-a-), r. volnovat' isto, volnovftt'sja "talasati se, kolebati se; uzrujavati
se, se".
Usporednice su lit. vilnia, vilnis "val", !atv. vilna isto, stnord. vella "vren-
je", stengl. angl. wella, wrella, engl. well ,izvor, vrelo, vrutak. zdenac",
stvnj. wella, nj. Welle "val", usp. stengl. weailan, engl. well "izvirati. istjecati,
izbijati", stvnj. wallan, nj. wallen "vreti, strujati; talasati se" (zapgerm. *wal-
lan < *wol-n-) itd.
Indoevropski korijen *wcl- "vrtjeti, okretati"; v. u valjati.
z
za
Prijedlog s genitivom, akuzativom i instrumentalom; nastao od psl. *za
(tako i u pojedinim jezicima: za). se s istlit. au (a pred samo-
glasnicima), to je od *aoo "za", latv. dijal. az, az, aiz- "za, iza" (v. ozbi-
ljan), s arm za/az/z. Imamo odnos VDZ : za = VDn : na (tj. danas
uz : za = van : na, v.). Moda je psl. *za < ie. *gho, to je instrumental
*ghe u oblicima tipa njojzi; jer < *jee ima
varijantu *ghe).
zanovijetati zanovijetam
Od imenice ziinovijet "smetnja, dosada", koja se na za-, no
i -vije!. Za -vijet v.
zao, zla, z!O
Odr. zli, zlfi, zlo. - Od psi. *zblb, *zbllt. *zblo, odr. *Zblbjb: stsl. zhlb,
bug. Zbl, mak. zol, sin. za!, zlj, lu p. zly, r. zloj, ukr. zfyj, bjr. zfy. -
Pridjev je u zlo.
Sadri ie. *ghul-, to je prijevojni stupanj za *ghwel- se,
kriviti se, biti krivim": stind. hvarati, hvftlati "krivuda, se, pada" (indo-
arij.: orija bhafiba "pogrijeiti, omekati"), kamir. halun "u.kriviti se", av.
zbaraiti isto, zarah sr. "nepravda'', perz. ziir "laan; la", oset. iiwziir "lo,
slab", phal6s "lo", Jat. fallo "prevarim, prestupim" ( *ghwel-no; fallere
"prevariti" > roman.: sttal. fallere, sardin. logudor. fa<Jrjire, stfr. faudre, fai!lir,
fr. falloir, prov. falhir, stp. falecer, port. fallecer), falsus '1aan" (> roman.:
veljot. fuals, tal. falso, fr. faux, prov kata!. fals - iz katalonskog jesu p.,
port. falso; usp. falsifikat, falset, to je iz talijanske umanjenice falsetto).
lit. atwas, atUlU.s "krut, jUlU.s "dosadan, drzak, grub",
vaJU.s "brz, hitar, spretan", !atv. velt, zve/u "kotrljati, prevrtati, nakloniti".
zaova
Od psi. *zf,Jy, gen. *zf,fwc: csl. Zblbva, bug. zblva, mak. zolva, sin. zof va,
zefira, p. zelwa, zolwa, r. dijal. z6Jva (usp. r. zol6vka, ukr. zolvfcja, bjr.
zal6iika).
To je od ie. *glii, gen. *gjwes.
le. *gelw-, *gelu- "zaova, mueva sestra" dalo je jo hom. gaf66s,
at. gttlos ( *gjo w- < *giow-), frig. gelaros ("bratova ena"; -r- pod utjeca-
jem taOJwaros "djever"? - ili pogrean zapis, za *geJa-
wos), arm. tal (umjesto *cal, pod utjecajem taigr "djever"), Jat. glos, gen.
gloris (to je *glo(u)s).
693
U indoevropskom nema izravnih odraza samog *gelw-/*gefu- nego samo
oblika, no taj se korijen po nostr. *ka!U po
braku": afraz. *kf (1) "nevjesta, snaha, jetrva, zaova, urjakinja, svastika"
(sem *kalla- tu "ena sina ili nevjesta": arap. kanna < *kalna, ju-
arab. sokotri kelan, sthebr. kalfa, stbabil. kallatu), kart. *kal- "ena" (gruz.
kal- "ena", dijal. "supruga"), ura!. *kiilii "mueva sestra, bratova ena i sl."
(fin. kiily "mueva ili enina sestra; bratova ena", saam. sjev. galo-jredne
"ena mueva brat", udmurt. kafl "snaha"}, jukagir. kefi] "zaova", drav. *kal-
"ena brata, tetka" (kuruh khalli), alt. *kiili(n) "ena brata ili
sina; sestrin mu" (turkij. *kiilin "naha, nevjesta": stturk. kiilin, tur. gelin,
kilen-, tung. *kiili(n) "svak, sestrin mu": mand. keli, nanaj. kali,
evenkij. kiili{n}J.
zastava
je odglagolska imenica od glagola zastaviti (za dalje veze
v. staviti): prvotne je ono to se zastavi, postavi, dakle to je na
bila samo motka na koju se postavlja platneni ili neki drugi simbol
(za takav razvoj v. barjak, horugva). S vremenom je zastava
poprimila koje je u hrvatskom jeziku danas
Razvoj "motka, kopljite" ' "zastava" vidi se i danas, u stijeg.
Njezino je osnovno upravo "motka, kopljite" (to se vidi iz
zastava na pola stijega, koji potpuno odgovara zastava na pola koplja),
no danas je mnogi kao za zastavu
stijeg potekla je od *sfegb (usp. stsl. sfegb), to se izvodi od starijeg
*steg- "kolac, batina, greda", od korijena *steg-, i dovodi u prijevojnu vezu
sa *stog- u stog, stoer. ruska stjag "stijeg, zastava,
barjak" (no starije je upravo "motka, rd" i sl.; str. "ratni
znamen"), ukr. stjah, bjr. scjah, no to je poteklo od starijeg to je
iz staroskandinavskog sf9g . "motka, kolac, tap". Germ *stango
"motka, kolac" (> stskand. st9g, norv. stong, staang, v. stang, dan. stang,
srnizoz. stanghe, nizoz. stang, stvnj. stange, nj. Stange-, iz je tanga)
izvedeno je od glagola *steny-, *stany- "bosti" (> stnord. sfinga, stengl.
stingan, engl. sting), to ima infiks -n-, a poteklo je od indoevropskoga ko-
rijena *(s}teg- "tap, palica" (dalje v. u stog).
zavist ., gen. zavisti
Od psi. *zavisth, to je od *visth, u je 1rid- kao u *videti (v.). (U
*visfb bilo bi ie. *wid-ti-s.)
zavoj
Od psi. *zavojb, to je od glagola *zaviti, V. viti. - Usp. navoj, ovoj, p(r
voj, oboj (usp. obojak), prijevoj, razvoj itd.
Psi. *vojh jest od ie. *woj-o-s. - Za *woi- v. u vitica.
zbog
. Usp. i zboga, zbogu, te sin. zbog, dijal. zboga. - Prijedlog s genitivom za
uzroka, od *Sbboga, u je Sb i *boga gen.; usp. kako je
nJeno stoga i polj. przeb6g, i kako je npr. u jednom prijedloga
Zbof?., gdje kae da slui "za izricanje uzroka, s to biva".
Cini mi se da bismo mogli imati i *SDbogb, sa starim akuzativom *bogb
za neivo. Naime, mislim da se u prijedlogu *SDboga/*SDbogb lijepo vidi
starije *bolfb - "bogatstvo" (v. bog, bogat), a u njemu je
694
"stvar". - Sve to jako na Jat. causa "radi, zbog", to je
ablativ od causa "uzrok, povod, razlog; posao, stvar".
Po jednom pak je u tom prijedlogu bilo isto *S'b i *bo
te -g od genitiva u zamjenicama.
zdenac, gen.
I zdenac. - Od psi. *st bdellbcb. Sadri prijevojni stupanj *st'bd-
prcma *stud- u *studellbcb: stsl. sf ude11bCb, mak., hrv. studenac,
gcn. sin. r. studenec, gen. studenca itd.
Dakle je studenac studen izvor. - Usp. jo studne, studiia, glu.
studnja, dlu. studna, p. studnia.
V. studen.
zdjela
Od sthrv. *shdela, to je iz balkanskoromanskog odraza la-
tinske umanjenice scutella "zdjelica, plitica" (to je od scuta, za to se po-
milja da je od scutus "tit", pa da bi polazno bilo "kona posuda"
kao to bi scatus bilo od "koni tit", od ie. *skeu-).
su (izvor su ta!. mlet. scodilla, furlan. scudiele) skudel,
skudela, kude/a (usp. sin. skodela, skodelica).
Starije su od slavenske germanske: stnord. skutill
stengl. scutel "zdjela" (engl. scuttlc st. "koara", danas "posuda za ugljen kod
jest od srengl. scutel, to je iz stnord.), nizoz. schotel, stvnj. scu33i{a.
srvnj. schiizzel(e), nj. Schiissel "zdjela, plitica" - germanska je
prije VI. a stigla je s novinama rimskog kuhanJa.
je, bilo i u slavenskom.
zdrav, a, o
Od psi. *ndorVbOb} stsl. S'bdra11D, bug mak. zdrav, sin. zdrav, zdrava,
zdravj, Ju. strowy, p. zdrowy, r. zdor6vyj, ukr. zdor6vyj, bjr. zdar6vy.
To je od *S'b-dorv-, gdje je n- < ie. *su- "dobar" (v. dad, veseo), a
dorv- jest od korijena *deru- "drvo" (v.), dakle "dobar, zdrav, kao drvo".
zec
Od psi. stsl. bug. zaec, sin. zfijec, gen. za1ca.
zajac, glu. zajac, dlu. zajec, polap. zoj[{c, p. zajqc, r. zajac, ukr. za1ec.
bjr. zajac.
Usp. Jit. zuiJds, !atv. za!ps "zec".
Indoevropski je korijen *ghei- "skakati": stind. hayal) "konj". arm. ji isto.
lit. aisti, ftidiu "skakati".
zelen, zelena, o
Odr. zeleni, li, o. - Od psi. zelem0b}. stsl. zelen'b, bug. zelen, mak. zelen,
sin. zclcn, zelena, zclcnf, lu. zcleny, p. z ielony, r. (zelen, ze-
lena, zelena), ukr. bjr.
sufiksom -cn- (koji je prijevojna sufiksa -Mb, usp.
zlatan < *zollM'b) od praslavcnskoga korijena *zel- ':zelen". Da je taj
stojao, vidi se npr. po zeljo "zelen vol", po imenici zelje < psi.
(stsl. zelije, bug. zele, mak. zere. sin. zelje, zeli, r. zeJ'e itd.), to b1 bilo
od ie. *ghel-jo-m. . y
Indoevropski je korijen *ghcl- s *ghel- "ut, zelen"; dao je JOYS
npr. frig. zclkia ( glf!os ( _grc.
khli5r6s "zelenout, zclcnkast" ( *ghlo-ro-s; 1z toga mternac1onahznu klor -
695
nazvao ga je po zelenoj boji 1810. g. H. Davy - , klorofil/kloroflJ, klor6za),
ir kimr korn., bret. g/an ir. glain "staklo, kristal" ( *ghla-ni-), stengl.
gloian, engl. glow, stvnj. gluoen, nj. g/iihcn "ariti se" ( *ghlo-), Iit. elti, eliLJ,
!atv. zeft, ze/u "zeleniti se" ( *ghc/-), lit. filias, latv. za/ "zelen" ( *ghol-jo-s),
lit. elvas "zelenkast" itd.
V. ut.
zemlja
Od psi. *zemja: stsl. zemlja, bug. zemja, mak. zemja, sin. zemlja, zeme,
zem, lu. zemja, polap. zima, p. ziemia, r., ukr bjr. zemlja, bjr. zjamlja.
To je kolektivni oblik na -ja od zem-, usp. *zembm{jb) (odr. zemm1.
Polazno je ie. *dhghcm-: stind. k$am- jmA instr. (k$am- > pali,
prakrt. khama . "zemlja", hind. khfiwfi, khau . "jama za spremanje ita",
sinhal. sama "zemlja"), av. za, stperz. zam, khthOn (usp. autohton), khamal
"na zemlji, na tlu", stmaked. -donia npr. u Makedonia (Makedonija/Makedo-
nija), alb. dhe, Jat. humus (usp. intern. hiJmus), stir. dU, gcn. don, lit. eme,
!atv. zeme, 'jatv.' zem, prus. semme "zemlja", hetit. tekan, tohar. A tkarp, B
kem isto.
0
Indoevropski je korijen zapravo *dhegh-; potekao je od nostr. *diqA
"zemlja", to je dale jo afraz. (agav. "glina": kvara daxwa; bedauje
dekwa "praina"; berber. *cLi.J;if-: sus idiifl:d), kart. *diqa "zemlja, glina"
(stgruz. tiqa, gruz. tixa "glina, blato'', ( nJdixa, megrcl. dixa, dexa "tlo,
zemlja, mjesto").
usporednica jest sinokavk. *cL1Q11 "ljepilo", to je u sino-
tib. *(t)iak i u jerusej. *taq- "glina, blato" (kct. tuyit "mazati glinom", ju-
gan. t'bx "glina" itd.).
zet
Od psi. mu, scstrin mu": stsl. z<;fb, gen. zr;ti, bug. zet,
mak. dijal. ent, sin. zet, zet, gen. zeli, zef, zaf, poap. p.
r. zjat', gen. zjata, ukr. zjat', bjr.
Usporednice su lit. entas ( *gen-to-s), !atv. znt.rits ( *gno-to-s).
Polazno je ie. *gena-I-, usp. i alb. dhender "enik, mladoenja, zet".
je oblik *gen-ter-, koji je preobraen u Jat. gener "zet" (> roman.:
rum. ginete, ta!. genero, sardin. logudor. retorom. engadin. gender,
furlan. dzfnar, fr prov katal. gendre, p. yerno, port. genro).
Indoevropski je korijen *gen- "znati" (v.). Za usp. stind. jfiatfl;
m. "blii krvni (> indoarij.: pali filiti-, prakrt. l}fii- stsinhal. na "sro-
dan", sinhal. na'yii gnot6s "srodnik; brat''.
Po drugom korijen je *gcn- stind. jatah "rod, vrsta;
sin", jatakal; sin" (indoarij.: pali jata- )ataka- "sin",
prakrt. jaya- sin", hind. jayli sin" itd.), kali zeya av.
zata-, zala- (usp. ikaim. z,1s "sin" < iran. *zli{)a-), genesis "po-
rijeklo" (iz toga geneza/genew, usp. i genetika, gcn), Jat. natio "narod" (iz
toga int. nacija-, Jat. > roman.: kata!. (Mallorca) nascia, nescia "rod").
Ima i drugih
zglob
Od *Sbglob'b, usp. bug. zglob (zgloba "spojka"), mak. zglob.
U toj je glob- isto kao u globiti, globa (v.).
zgranuti se, zgranem se
Usporedi jo glagolski pridjev proli zgriinut i zgranjen te imenice zgranov
696
"mahnit zgranja nagle bijesan" i
U glagolu zgranuti se jest psi. *SDgor11Qti to se moe povezati s
*gora > u Crnoj Gori gora "padavica" - *gora bi bio oblik prema
*gor1>, prema je *gorbjb > gori, *gorhk:b > *g6rak itd., sve povezano s
*goreti (v. gorjeti). - koji je zgranut jest izbezumljen, izvan sebe,
kakav je i onaj u napadaju gore = padavice.
zid
Od psi. *zidb: bug., mak. zid, sin. zfd.
od glagola *zidjQ: stsl. Zbdati, zidQ, str. zhdati, ziu -
S prefiksima: h. sazdati, sazdam, r. sozdat'.
Psi. *zbdanije u stsl. zdanije, h. zdanje, zdani, p. zdanie, r. zdanie, bjr.
zdanne itd.
Usp. *Zbdb/*zbdb: stsl. Zbdb, zi,db, crnogor. zfid. gen. zda, gen. zdi
"kameni zid", str. zub,.
S duljenjem h i *zidati: bug. zida, h. zidati, sin. zidati itd.
Srodne su lit. iesti, iediu "tvoriti, lijepiti", !atv. ziest "obmazivati
glinom", prus. seydis - i u njima je *gheidh- nastat o premetanjem od
*dheigh- "mazati glinom". Pomilja se na to da je to premetanje bilo
njeno radi djela, da se ono to je glinom napravljeno, dakle
preobrazba za Moe biti da je to bio jedan od tvorbe u
enskom indoevropskom {tojest u jeziku ena).
Indoevropski je korijen *dhei8fi- "glina; mazati glinom": stind.
"maem", . "nasip, brana" {ia.: sindhi Qi/Ju m. ''brdo" itd.), dehal], deham
"tijelo" {ia.: pali, prakrt. m, pandabi dih, hind. deh . itd.),
prasun diz "kumir, idol", kamir. dih "tijelo" (arij. *dejhas}, av. pairidaezayeiti
zidom", pairidaeza- m mjesto" {iz toga paradeisos
"raj", v. u ra;), stperz. dida arm. dizanem "nagomilam", 'brpa,
gomila", -dizos, -diza u imenima naselja "grad", teikhos sr., toikhos
"zid; thiggano "diram, lat. fmgo '1ijepim, oblikujem, tvo-
rim, pravim" {Iingere > roman.: ta!. fingere, fr. feindre, prov. fenher, p.,
port. fingir}, figulus figfira "lik. oblik", flctio "slika, oblik" (usp.
finglrati, figW-a, fikcija}, osk. feih(Jss "zidovi'', stir. digen got. daigs
"tijesto", stengl. dag, engl. dough, stvnj. leig, njem. Teig (germ *daiyaz <
*dhoigh-o-s}, lit. djti "guliti, toh. A tseke '1ik" ( *dhoigh-o-s} itd.
le. *dheigh- odnosilo se na rad glinom Upotreba nastalih od toga
korijena za zid, zdanje itd. ukazuje na to da jedna vrsta nastambe pravljena
lijepljenjem gline (na pleteno iblje koje je sluilo kao kostur).
zima
Od psi. *zima, ak. *zf1TJQ: stsl. zima, bug. zima, mak. zima, sin. zima,
zima, lu. zyma, polap. zaima, p. zima, r. zima, ukr. zyma, bjr. zima.
Usp. *zitnhno(jb) (ziman, odr. zfmni) prema lit. ieminis.
Psi. *zima jest od ie. *ghei-mlJ. - Usp. stind. heman lok. "zimi", hemantal;
m. "zima" {indoarij.: pali prakrt. hemarilta- m., rom. yevend.
(Polj.} (Vels} vend, pandabi hiund(hii), nepal. hiUd(o), hind. hewfit
itd.}. khovar yomtln, bakarik hii111cw, kheima m. "zima, studen", khcim0n
"zima", alban. dimer, geg. dimen, lit. iema, !atv. ziema, prus. scmo, hetit.
gimmanza isto. _
Korijen je *ghei- "zima, snijeg": av. zya . "zima" (ak. gen. zim6:
nom. *gh(i)jOm, gen. *gro(e)m6s), arm. jiun "snijeg" ( *ghijom}, khion
697
"snijeg'', Jat. hiems, gen. hiemis "zima", srir. gem-adaig "zimska ir. gam,
stkimr. gaem, kimr. gauaf, stkorn. goyf, brct. goaur; usp. *ghimo- (< *ghim-
no-?} u stind. himal; studen, snijeg" (ia.: pali, prakrt. hima m.
sr. "snijeg", rom. (evr.} (h)iv, yiv "snijeg", hind. hiw m "snijeg,
mraz, rosa", gudarat. him m. "mraz, rosa", sinhal. hima "studen,
rosa" itd.}. hfmfi . "zima" (usp. Hirrmlaya), akun zim, im "zima", kati, vaj-
gali Jim zim, prasun zima, ina him isto, kamir. himun "zasnijeiti".
zjati, zjam
I zijati, zijam. - Od psi. *Zhjfiti, *ZbjajQ: sin. zijati, zijam, zati, zeji,
p. r. zijat', zijaju itd.
Psi. h. zijevati, zijevam, sin. zevati, zehati, zfvati, p.
r. zevat' itd.
Psi. *zinQti: stsl. zinQti, h. zinuti, zinem, sin. zfniti, zfnem, r. zinut' itd.
To su ie. *ghi-, *ghoi-, *ghi-.
S proirenjem -p- zjapiti, zjapi (razjapiti, razjapljlvati itd.).
Praslavenskom *Zbjfiti odgovara lit. i6ti, i6ju "zinuti".
Indoevropski je korijen *ghei- "zjati, zijevati": . .khalni5 "zijam, zije-
vam" ( *ghd-n-o), lat. hio "zijevam, zinem" ( *ghijajO), hisc0 "otvorim se,
pisnem, zinem" ( *ghi-sk-), hiatus "zjalo, drijelo" (iz toga je preuzeto hijat/
htjat "zijev") itd.
zj enica
Od psi. *zenica: stsl. bug. zenica, mak. zenica, sin. zenfca, zenice,
r. zenica, ukr. zirrjcja, bjr. zjanfca.
Izvedeno od (usp. u r. dijal. zen(')ki mn., ukr. zin'ki mn.,
bjr. zenlm, mn. zenJa).
Korijen je a on je od ie. *ghoi-; dalje o njemu v. u zije1rafi.
po je "otvorenica".
zlato
Od psi. *zolto: stsl. zlato, bug. zlato, mak. zlato, sin. zlato, zlato,
lu., p. zloto, polap. zlata, r., ukr. z6/oto, bjr. z61ata.
pridjev srednjeg roda - usp. pridjev *zoltD(jb}. hrv. zlfit, sln.
zlati, zlatj, r. zolotoj itd., ime Zlatibor na Kopaoniku u Srbiji, rije-
kao zlatoglav, zlatokos, zlatokril, zlatook, zlatousti, zlatoruk itd.
U indoevropskom je to novija za zlato. Starija je *aus-/*wos-
(st. *Hau-s-/*Hw-os-: arm. (v)oski, Jat. aurum, sabin. lit. <
*auskas, prus. ausis, toh. A wiis, B yasa.
Psi. *zolto sadri indoevropski korijen *ghel- "ut" (v.}, usp., sa sufi.ksom
-t-, s_ot. gulp "zlato", stengl., engl., stvnj. gold, nj. Gold (ie. *gh/-to-), ist-
lit. eltas "zlatan", latv. "zlat" ( *ghel-to-}, zefta "zlato". Sa su-
- n-: stind. sr. "zlato" (ia.: pali hirafifia- sr., prakrt. hiral}J}a-,
sinhal. (h)araIJa, TalJ(a)}, av. zaranya-, stperz. daraniya- ( *ghal-en-jo-, sa
*ghaf- od st. *8hfxw- ). - Iz indoiranskog jest finougarska usp.
mad. arany, mansij. suren, mordvin. sirne, komi, udmurt. zarm "zlato".
zmaj
I zmaj, gen. zmaja. - Od psi. *z111bjb: stsl. zmii, bug., mak. zmej, sin.
zmaj, gen. zmaja, glu. zmij, p. zmij, r. zmej, ukr. zmij, bjr. zmej. - Usp.
zmek, zmok, to je nastale ukrtanjem *zlTJbja i *smola,.
pridjev mukog roda s -jb, od prijevojnog stupnja
698
zm- od zem- koje je u *zemja "zemlja": dakle je zmaj "zeman, zemni"
(v. zmija).
zmaj u mitologiji je prirodan nastavak zemnoga zmaja, zmija,
zmijca.
zmija
Od psi. *zTTlbja: stsl. zmija, bug. zmija, mak. zmija, sin. zmija, zmije,
zmija, p. zmija, r. zmeja, zmija, ukr. zmija, bjr. zmjaja.
po postanju pridjev sa "zemna" (koja puzi
po zemlji) - je srodna sa *zemja "zemlja" (v.). je npr. alb.
dhemje, dhemize "gusjenica", od dhe "zemlja".
U *zmhja jest prijevojni stupanj zm- .korijena koji je u
*zemja.
*zTTlbja je zemnu, zmiju, za razliku od one
koja, po narodnom predanju, ivi pod pragom i dom. Zmija je
u raznim mitologijama, simbol plodnosti zemal jske ili enske, sim-
bol vode, kie; s druge pak je strane ona simbol ognjita, doma (usp.
zmije, zmije muke plodnosti (zbog oblika).
V.i zmaj.
znati, znam
Od psl. *znati, *znfijo: stsl. znati, znaj9, bug. znaja, mak. znae, sin. znati,
znfim, znati, znat; glu. dlu. znas, p. r. znat', znaju, ukr.
znftty, bjr.
Od ie. *gno- (starije *gnoH-, *gnexw -), od korijena *gen- "znati".
Usporedna tvorba s prezentom rta -jo- jo je npr. u stind. jnayate 3. l.
prez. pas. "poznat(a,o) je" (> indoarij.: prakrt. nappaT "zna", pandap. napna
napnu, na_e:ia_itd), stvnj. ( *gne-j?). , .
KortJen *gen(a)-, *gne-, gno-- Jest npr. u stmd. ;anamJ "znam", ;anali
"zna" (> ia.: pali janati, prakrt. jaIJai; rom. (Evr.) fan-, pandap. jamma
"znati", nepal. jannu, bengal. jana, hind. janna, gudarat. janva, sinhal. dannava
itd.), dameli zan- "znati'', kamir. zanun isto, av. zan- "znati", stperz. dan-,
part. z'n-, zan-, kurd. kurmandi zan-, zaza zan-, tali. zan-, gi!an.
dan-, mazanderan. dun-, perz. dan-, tad. don-, armen. caneay "prepoznati"
( *gij.-na-?), gignosko "znam" ( *ge -gno-sl<-), alb. njoh "znam" ( *gne-sl<-),
Jat. (g}noscere, {g)nosc6 "poznati, znati" (cognoscere "upoznati" > roman.:
rum. cunoa$fe, ta!. conoscere, sard. tog. konnoskere, retorom. engad. koiiuoer.
furl. koii6i, fr. connaitre, prov. conoiser, coneiser, katal. coneixer, p. conocer,
p<?rt. conhecer), stir. itar-gninim "razumijem", got. kunnan "poznati, znati"
( "'gp-ncr ), stengl. cunnan, stvnj. Ja.uman, nj. konnen got. kannjan
( *gon-j-), stengl. ceJUJan, engl. ken "prepoznati, vidjeti" (engl. can jest pre-
zent staroengleskoga cunnan), lit. inoti, inafi "znati", !atv. zinat, zinu isto,
het. kane- "priznati", toh. knan "znati".
Taj je indoevropski korijen bio veoma plodan pa zato postoje mnoge
tvorbene usporednice u vie jezika. Usp. npr. ie. *gno-to-s > stin. jfiatal;
"poznat" (> ia.: pali fiata-, prakrt. gnotos, Jat. ni5tus
. rod nota "znak, znamenje, biljeka" > roman.: tat. (bergam.) nikla "oznaka
na kozi", retorom. donjoengad. noda "znak"; iz latinskog je n6ta; usp. notes,
to je iz fr. notes mn., a to je iz !at., i dr.; Jat. cognatus > rum.
cumnat, veljot. komnut, ta!. cognato,(mlet.) cugnado, sard. log. konnadu, reto-
rom. eng. quin6, furl. kuiiat, prov. cunhat, kata!. cunyat, p. cuiiado, portug.
cunhado - iz je u govorima od sjevera do juga obale
699
Jadrana kUnjado, kunjfido i sl.), stir. gnath, psi. *znfitb u p0znat itd.
le. *gcn- "znati" poteklo je od nostr. *kENA "znati": afraz. *k0)n (?se-
mit. *J:nj 'imenovati": arap. knj, kunja "nadimak"; ?stegip. Jnj "razlikovati";
bedauJe klin "znati", ?soma!. -qan), kart. *gen- "razumjeti, (gruz.
gen-/gn-; nejasno g umjesto k), ?drav. *kan "oko", *klin- "vidjeti
razmotri_t_i", ?turk. *Kon(a)- "pristati, povjeriti (se), priznati" (stujg.
kazah. kon- itd.), mong. *kina- ispitati, istraiti'', tungmand. (even-
kij. kendat "pogledati, uzeti u obzir").
Zanimljiva je i usporednica: to je tibetoburmansko
*(m-}kyen "znati": tib. mkhyen-pa, tsye(o) "znati'', kin. arh. kian "vidje-
ti", stkin. kien, kin. jiim "vidjeti, primijetiti, osjetiti", kin. arh. g'ian "pojaviti
se", yien, kin. xian isto. (Novija je rekonstrukcija sinotib. *qen "vidjeti,
znati .)
znoj, gen. zn0ja
Od psi. *znojb, gen. *znoja: stsl. znoi, mak. dijal. znoj, sin. znoj, znoj,
r. znoj itd.
Od toga je *znojlti s<;-. mak. znoi se, h. zn0jiti se, sln. znojiti (se), zno-
jiti, r. znoft', bjr. itd.
*zneti: r. dijal. znct' "gorjeti". u tome *zne- jest ie. *ghnoi- kao i u
*znoJI
na yczu toga *ghnoi- s onim to je u *gnojb (v. gno;), jer
gnoJ gnJe, tmJa, on Je topao. Tako bi znoj bilo ono to nastaje od topl ine tijela.
zob ., gen. zobi
Prvotno "ono to se zoblje", usp. ... najbolja zob za konje; kasnije
"ovas".
V Psi. *zobb/*zobh: stsl. zobb "zob, ovas", bug. zob "krma", mak. zob
z. "zob, ovas", sin. zob ., gen. zobf "zrnata krma", zob hrana", p.
z6b, gen. zobi "krma, hrana", r. zob m., gen. zoba "gua" itd.
Korijen isti kao u zobati (v.).
je djelomice zamijenila psi. *ov.bSb, gen. *ov.bsa (h. ovas, gen. ovsa,
sin. oves, gen. ovsa, oves, r. oves, gen. ovsa itd.), to je srodno s Iit. aviit,
!atv. auza, prus. "]'Se, Jat. auena (> roman.: ta!. avena "zob'', sardin. logu-
dor. ena "strn", aena "vrsta frule", retorom. donjoengadin. avaina, furlan. vene,
fr. avoine, prov., katal., p. avena, port. aveia).
Zob se u Evropi vie uzgajati tek od sredini I. pr. n. e.
zobati, zobljem
O?. psi. *zobati: bug. zobam, mak. zoba, sin. zobati, zobati,
ukr. d1Jal. bjr.
. je ko;ijen *gebh- usta; jesti": stir. gop, ir. gob "usta,
(ekspresivno gobbo-), nj. Kiefer (germ. *kefraz) lit. ebti
zeb11J. "polako jesti", ebeti, ebiu "jesti, zobati". ' '
V.zob.
zora
Od psi. ak. *zorjo: stsl. zorja, mak. zora, sin. z6rja, zofe, p.
zorza, r. zor;a itd.
Usp. *zarja: sts!. zarja, bug. zarja, sin. zarja, zafe, r. zarja itd.
Usporednice za *zorja jesu Iit. ara "zora", aras isto, prus. sari . "ar".
U tim su ie. *ghor- i *ghor-. - V. zreti.
700
zrak
Od psi. *zorh: stsl. zrah "oblik", bug. zrak "pogled", mak. zrak "zraka;
dijal. vid", sin. zrfi.k "zrak; zraka", zrak "lik", r. z6rok "oblik" itd.
Prvotne je bilo zraka" (u standardnom srpskom danas
zrak i upravo to); dananje u hrvatskom od "koji je
i sl. - Usp. *zorka u zraka.
Pridjev Glagol dalje
itd.).
Psi. zor- jest od ie. *ghor-. V. zreti.
zrcalo
Od psi. *Zbrkadlo: stsl. sin. zrcftlo, zrkfllo, zrcadlo, zrkadlo,
polap. zarR6dlii. r. zerkalo itd.
Odimenski je glagol zrcftliti se.
Psl. *Zbrkadlo je od glagola *Zbrkati: hrv. zfcati, r. zeerkat'. -
To je od (v. zreti).
je da je tek prevedenica latinske speculum "zrcalo,
ogledalo".
Lat. speculum (> roman.: ta!. specchio, sardin. logudor. ispiyu, furl. spieli,
prov. espelh, katal. espill, p. espejo, port. espelho) dalo je srlat. speg/um, iz
su potekle germanske srnizoz. spegef, nizoz. spiegel, srnnj.
(-7 norv., v. spegel, dan. speil), stvnj. spiegel, nj. Spiegel ( hrv. pigl). Za
dalje veze latinskoga korijena spec- v. u paziti.
zreti, zrem
Od psl. *ZbrjQ: stsl. ZMefi, ZbrjQ, sin. zn"ti, zrem, zifti, znm,
zre(, zrem, glu. p. r. zret', zrju itd. - Usp. obazreti
se, prezreti, prozreti itd.
Sa Zbr- jest i razrok ( *orzZbroh).
s duljenjem b i u zir- u nadzirati, obazirati se, prezirati, zazirati itd.;
usp. obzir (obziran, bezobziran), prezir (preziran), proziran.
Prijevojni stupanj o jest, osim u zora (v.), jo u nazor (dananje
"pogled" po starije je "pana"), nadzor, obzor (po ruskom), obzorje,
pdzor (p0zi5ran, pOZi5rnica), prizor, prozor, ilzor (po zazor itd.
Prijevojni stupanj a ( < i5) u ozariti (to je po ruskom).
Prijevojni stupanj e ( < e) u nazrijevati.
Indoevropski je korijen *ghera-/*ghre- (st. *gherx-/*ghrex-) "zora;
svijetliti se": stir. grfan . "sunce" ( *ghreina), stnord. grar "siv", stengl. grreJ.
engl. gray, grey, nizoz. grauw, stvnj. grlio, nj. grau isto (germ. *grrewaz),
lit. ereti "sjati" itd.
To je od nostr. *gE[hr]a "jutarnja zora": afraz. *ghr svjetlo,
dan" (sem.: arap. ghr ''biti zaslijepljen", juarab. sokotri ghrr "posvjetliti se";
?stegip. hrw "dan"; ku.: bilin girga "dan"; hausa garf "nebo"), alt. *gEra
"zora, jutarnje svjetlo" (srmong. gerc ''blijesak", halha gcre "svjetlo"; tung.:
mand. gere "svjetlati", gcri ''iskra").
zreti, zre/zri'
Od psi. *Zbreti, stsl. bug. zre ja, mak._ zree, sin.
zreti, zrejem, zrati, zraji, zrcf, glu. p. r. zret',
zre ju, ukr. zrlty, zrlju.
Part. perf. akt. *Zbrclb u zreo, zrela, o (nezreo, sazreo, d<'>zreo itd.).
Usp. zrijeti, sazrijevati ( *Zbrejati, *zrevat1l
701
Psi. *zorfti: stsl. zorili, h. zoriti, zori (dozorili, sazoriti}, sin. zorfti, r. di-
jal. z6rit', bjr.
Indoevropski je korijen *gcra- "zreti; zreo, star": stind. jaratl'stari, zrije"
(> indoarij.: pali jarati "stari; haba se", prakrt. jaraT isto, bengal. jara "poha-
bati" itd.), jftrant- "oronuo, star", jarim/m- m slabost" ( *gera-
men-), perz. zar "slab; starac", arm cer, gen. gerontos "star; sta-
rac" (usp. gerontologija), gerai6s "star", gcrar6s potovan; star",
geras dar; nagrada; sluba, dostojanstvo, starje-
instvo", at. graas, gen. gra6s "starica", stengl. ceorl niska stalea;
prostak, grubijan", engl. st. churl niska stalea; mukarac,
mu'', stfriz. tzerl, tzirl, srnnj. kerle, nizoz. kercl niska stalea"
(zapgerm *kerla), stnord. karl "star mu; sluga'', norv. kar "mu",
nj. Kerl (germ. *karlaz; to je u imenu Karl i sl., v. u kral1l
le. *gera- (st. *gerH-) jest od nostr. *kirHA "star", to je jo u
dravid. *Jdr(a) "star" (tami!. kiram, kiratu "starost; star stara ivo-
tinja", mafajalam kir.avan, kcinada ker.ava "starac"), alt. (turkij.: sagaj. kir
"star"). Ovamo moda i afrazijski primjeri, sa sekundarnim *g (sem.: arap.
garin- "star, oronuo"; juku.: alagva garmo "starac", gara'o "starica"; ?zap-
*bw arA "stariti").
Postoji i usporednica: sinotib. *Kri "star".
U indoevropskom "star" "slab" i "star" "zreo". - V. zrno.
zrno
Od psi. *z.brno: stsl. zrbno, bug. :zbrno, mak. zrno, sin. zfno, zrno,
glu. zorno, dlu. zerno, polap. tornU, p. ziarno, rus. zern6, mn. zerna, ukr.
zerno, bjr. zerne.
Od ie. *gf-no-m, od je i Jat. grlinum "zrno" (> roman.: rum grfiu,
veljot. grun, tal. grano, sardin. logudor. ranu, rctorom. engadin. graun, furlan.
gran, fr. grain, prov., kata!. grft, p. grano, port. grao; iz lat. grlinum jest grfin
"najmanji uteg, 0.06 g"), stir. gran, kimr. grawn, stkorn. gorn,
bret. greun isto; usp. i lit. irnis, latv. zifnis, prus. syrne "graak". - Ovamo i
pato zaIJay "sjeme; kotica" ( < *zamaka- < *g/-no-, -ko-). (Usp. granat,
gen. granata iz lat. granatus (: psi. *Zbrnaf'b > zrnat); granata z talijanskog.)
le. *gf-no-s jest u stind. "star" (> indoarij.: prakrt. .ftoJJJa- "star",
pandab. junn "vrijeme'', hind. jDn "star; vrijeme, dob" itd.), isto (> ia.:
pali jil}JJa- "propao, truo", prakrt. jil}JJa- "star", asam. zin "istroen, pohaban",
hind. jin "star; starac", sinhal. dUJJu "prepao" itd.), alb. grure, geg. grune "pe-
nica; itarice" ( *gfna, mn.).
le. *gr-no-m jest u got. kaurn "zrno", krimgot. korn, stnord. kom, engl.
com, nj. Korn (germ. *kurnam}.
le. *gf- jest od st. *grH-, od korijena *gerH- "star". - V. zreti.
zUh
. Od psi. *zQb'b, gen. *z9ba: stsl. ZQb'b, bug. mak. zab, sin. zob,
lu. zub, polat ZQb, p. zttb, r. zub, gcn. zuba, ukr., bjr. zub.
To je od ie. gombhos "zub": stind. jftmbhaly "zyb; (> indoarij.:
rom. (Evr.) obraz", asam. zamu-dlit "kutnjak", hind. jabha
itd.), akun zami "zub", paai jam g6mphos "zub, zu-
bac, klin, stmaked. k6mbous "zubi, zupci", alb. dhemb "zub", stnord.
kambr, sleng!., engl. kamb, nj. Kamm {germ. *kambaz), Iit. emajt.
ambas "otar predmet, klin, greben, rt'', latv. ziJobs "zub'', toh. A kam, B
kerne "zub".
702
To fak je najvjerojatnije *gon-bho-s to j e iz raslo", od ko-
rijena gen- "roditi (se)" (za nj v. u zet}.
zuj ati, zujim
Od psi. *zujati, to je zvukoopisno.
Izvedenica na -kali jest zukati, od toga zUknuti, zD.kne, od toga
pa dalje uzvik zuc i od njega zi1cnuti, ziJcne.
zvati, zovem
Od psi. *zhvfiti, *zovQ: stsl. zi,vati, zovQ, bug. zova, mak. zove, sin. zvati,
zovem, zvati, zvat', p. r. Zl'af', zovu, ukr. zvftty, zovU, bjr.
U infinitivu je ie. *ghu-, u prezentu *gheu- (e o kao npr. u *noVh <
*newo- ). Indoevropski je korijen *gheu- odraen npr. u stind. hftvate "zove",
av. zavaiti "zove, proklinje", arm. ja1.D1em "posvetim", "kletva",
kaukhaomai se", ir. guth "glas", ga!. gutuater za jednu vrstu
( *ghutu-pater "otac poziva/zaziva"), lit. a1reti, !atv. zavet - Kao
onaj koj eg se zaziva (usp. stind. puru-hatfll:i "punozvan", kao epitet Indre, s
hiitfll:i < *ghii-t6-s), germ. "bog" (ie. *ghu-t6-m): gol. gup, stnord.
stengl., engl., stfriz., stsas. god, stvnj. got, nj. Gott.
U iterativu -zfvati (nazivati, poZfl'ati, prizf1rati), s prijevojem dul jenja h
y > i. prijevojni stupanj zw- jo je npr. u z vanje, ilzvanik, prij evojni
stupanj o u zov ( *zoVb).
Isti je korijen moda u "jezik" (v.).
zvijer ., gen. zvijeri
Od psi. *zvgrb, gen. *z11er1: stsl. zverb, bug. z vjar, mak. 3ver, sin. z ver,
gen. zverf, zvef, zver, glu. sr., dlu. zwefe sr., p. zwierz, r.
zver', ukr. zvir, bj r. zver.
Od ie. *ghwer-i-s, od je i lit. verls, !atv. prus. swirins ak.
mn. Od istoga *ghwer- jo su ther, gen. ther6s, lezb. pher "zvijer" (mi-
ken. qe-ro), lat. ferus "divalj" (sa e; ferus "divalj" > roman.: tal.
fiero, fr. fier, prov., kata!. fer, p. fiero, port. !ero; fera "zvijer" > rum. flara,
ta!. flern, sardin. logudor., prov. fera, p. fiera, port. fera). Ovamo i toh. A
saru, B erwe "zvj ere", B er- "loviti". - Po jednom s *ghwer-
ide (a ne s *bher- za koje v. u dabar) stnord. bjQrn "medvjed", st-
engl. bera, engl. bear, stvnj. bero, nj. Bar {germ. *beron m.).
To je od nostr. *gUjR.ii "divalj; zvijer", to je j u ?afraz. (sem.:
arap. garil}a, mn. gawaril} "zvijer, ivotinja grabljivica'', garal;a "povrijediti"),
alt. *gora "divalj" (.rnong. *gore "divalj", *gore-ge(siin) isto: srmong. gore>e
halha goros "antilopa", burjat. goru
Postoj e i usporednice - sinokavk. *xgAfa. "jelen" u sino-
tib. *ghij (tibburm. *d-kiy, *d-kay: karcn. khyi, burman. khye, gyi, luej sa-khi)
i jenisej. *(q}.A.ja.
zvijezda
Psi. ak. *gl'eZdQ: bug. zvezda, mak. dzvezda, sin. zvefzda, hvez-
da, hviezda, glu. dlu. gwezda, polap. gjozdii, p. gwiazda, slo-
vin. gvj!iuzdil, r. zvezda ukr. zvizdft.
Izravne su baltijske usporednice: Jit. l'aigde, !atv. zvaigzne "zvijezda",
prus. svaigstan ak. "sjaj, svjetlo". Prvotne je bilo ie. *ghwoi-stti, s naknadnim
st > zd (u litavskom je i -g- sekundarno}.
Drugi dio povezan je s ie. *sta- "stajati". - Po jednoj je pretpostavci taj
703
korijen i u ie. *ster- "zvij ezda": aster, Jat. ste/hl (> roman.: rum. stea,
veljot. stala, tal. stella, sardin. logudor. isteddu, retoroman. engadin. staila,
fur lan. ste/e, fr. prov., kata!. estel(a}), 'srir. er, kom. sterenn, stengl.
steorra, engl. star, stvnj. sterno, nj. Stern, toh. A B astare, astre itd. -
No neki jezikoslovci smatraju da je to povezane, kao ie. *Haster-, sa semit-
skim *'a1tar ( "zvijezda boginja", to je u akad. ltar, ime boginje
plodnosti, ljubavi, rata, sthebr. 'atore1 ., 'trt Astarta, boginj a plod-
nosti i rata (u zapisu Astarte) itd. Takvu pretpostavku neki drugi je-
zikoslovci ne smatraju vjerojatnom zbog vremenske nepodudarnosti
indoevropske i semitske u semitskim je j ezicima povezane sa
zvijezdom danicom znatno nego to je doba (a
starije bi bi lo povezane s putenom ljubavi}. - No su i razni
naknadni utjecaji i povezivanj a sa *sta- i obratno.
U prvom dijelu jest ie. *ghwoi- (ili *ghwai-, od starijeg
*ghwHj-), to je korijena *gwhei- (st. *gwheHj- ) "svijetao":
phai6s "svjetlucav" ( *gwhej-wo-, st. *gwhljj-), phaidr6s "svijetao, sj ajan",
ilir. Baedarus osobno ime, lit. giedras "jasan, svijetao", latv. dziedrs "plav",
prus. gaylis "bijel".
Indoevropsko st. *gwheHj- poteklo je od *goHjA "danj e
svj etlo, zora": afraz. (ku.: oromo guja "blijesak; dan", sidamo ga>a "sutra"),
ura!. *kojA "zora, sunce" (fin. koi "zora", hajnal isto, nenec. xajer "sun-
ce", enec. kaija isto), alt. *gia- "zora" (tung. *gjawa(n): nanaj. giwan "zora",
evenkij. gewan isto).
Usporednica ima i izvan natporodice, npr. u jezici-
ma (seli.: key>- "jutro"), u kojsanskima.
zvon o
Od psi. *zvom,/*zl'ono: stsl. Zl'Oflh, mak. 3vono, h. i zvon, zvon, sin.
z von, zvon, lu. zwon, p. dzwon, r. zvon, ukr. (d}z11n, gen. (d)z vnna,
bj r. zvon.
Glagol je *zv.&neti: csl. zv:bneti, bug. Zl'bnjit, sin. zveneti, znfti, znief,
dlu. znes, r. z venet', zvenjU.
Od *zvonb/*zvono je glagol *zvomli: h. zvoniti, r. zvonit' itd.
U *zvono jest ie. *ghwon-, a usporednica j e alb. tosk. geg.
"glas" te arm. jain.
Polazne je ie. *ghwen-, to je zapravo *ghwe-n-, od korijena *gheu-
"zvati". - V. z vati.
Druga praslavenska za zvono j est *kolkoh: csl. klakolb, polap. kla-
to1, r. k6lokol, ukr. kolokil, bjr. k6lakal - u ostalim slavenskim jezicima za-
*zvonh. *kolkoh sadri zvukoopisno udvojeno *kol- <
1e. *kel(a)- (za taj korij en v. u koleda; v. i kukolj}.
zvuk
Od psi. *zvQkb: mak. z vuk, sin. zvok, zvuk, lu. z uk, r. ZHil<. -
Glagol j e
S prjevojnim stupnjem C jest bug. Zl'Ck, mak. 3vck, h. zvck,
sln. zvek, gen. zveka, Zl'ek, p. dwi9k, r. zvjak u z veka}.
-:- Glagoli su (zveknuti, Zl'eknem "raz-
lijegati se, oriti se", sekundarno zveknuti), (sin. Zl'ekati, r. z 1ljiikat'}.
Usp. zveket, zveketati, zvektati, z11ekati itd.
Zbog zvukoopisnosti stvaraju se nove zvukoopisnc usp. zvocuti.
Polazno je ie. *ghwon-k-, s *ghwon-, koje j e u zvono (v.).
V
z
aba
Od psl. *aba: stsl. aba, bug. aba, mak. aba, sin. aba, aba, lu.
aba, polap. zobo, p. aba, r., ukr., bjr. aba.
Stariji bi oblik bio *eba; se izvodi od pretpsl. *gebti, to je od
ie. *gw eb-a. Usporedi prus. gabawo "aba", stsas. quappa "punoglavac", srnnj.
quabbe "vlana masa", Jat. bi1/0 "aba (iz oskijskog; !at. > ta!.
bufone, stprov. bufon).
le. *gw eb-/*gw ob- bila je dijalekatska, sjevernoevropska za abu.
Mislim da tome svakako treba dodati da se radi najvjerojatnije o zvukoopis-
noj
fil, gen. ala
i alo sr.; "morska obala gdje ima prine".
Iz dalmatoromanskog odraza aigial6s "morska obala, al,
brijeg". - Iz je odraza potekla igalo i toponim Igalo).
Iz jest tur. yah; iz toga je jilfija ''brijeg kraj mora, obala", te
alb. geg. jali
aliti, a!Im
Od psl. *allti/*aliti: stsl. aliti, bug. itlja,aleja, mak. ali, sin. aliti,
eleti, elef, r. alet', ukr. alfty, bjr.
Taj je praslavenski glagol izveden od imenice *alb (v. ao).
ao
U sklopu ao mi je-, i prilog.
je nastala od praslavenske imenice *alb 'bol, alost": stsl. alb (i
"grobnica"), bug., mak. al, h. al m., sln. al, gen. ali, al, iaf.
glu. el, dlu. al, p. al, r., ukr., bjr. al'.
To *al- nastalo je od ie. od je i lit. gelit "jaka bol, muka".
Indoevropski je korijen *gwel- 'bosti, probadati, bol, muka, smrt":
dellithes "ose", bel6ne "iljak, igla", a[m. ke/em kel "rana,
kelerJ 'bol", stir. atbaill "umire" ( *gwl-n-), korn. bal "kuga", stcngl. cwelan
"umirati", stvnj. quelan "trpjeti bol", nf quiilen lit. gelti, gel ti, geliu
'boljeti", g11ti, gilstu "oboljeti", !atv. dzelt "probadati", prus. gallan "smrt".
V. aliti, guliti.
bir
iz oblika talijanske sbirro "pandur, bir,
straar", u kojoj je s- < lat. ex- za (usp. i fr. sbire, p.
esbierro). - Tal. birro "pandur, policajac" poteklo je od Jat. birrus "crven",
705
jer su panduri neko vrijeme imali crvene uniforme. Lat. birrus je
prema burrus, to je - kroz neki jezik - dolo iz pyrros
"vatrenocrven", to je od pyr "vatra" {za tu v. u piriti).
bun
dbOn.
nejasna porijekla. Bit da je oblik dbOn stariji.
Moe li se pomiljati na s ekspresivnim i bun- koje bi se
povezivalo s *bunitl? Za *buniti pretpostavlja se da je zvukoopisno, pa bi
onda pozadina te bila pozadini *wna. - Usp.
(h. "trn; odlomljena grana na drvetu", "vrsta goluba s razvijenim
"kanda") s ekspresivnim i par- koj i ide s *parati.
Usp. i "kanda".
dral
Noviji oblik, nastao preko dralj, to je poteklo od psl. *bravjb.
Psl. *eraVb (to je u erav) jest od ie. *gcr-ow-i-s.
Indoevropski je korijen zvukoopisno *ger-, to je jo npr. u arm. krunk
( *geru-n-g-), geranos, kimr., bret. garan ( *ge1" e1JOS), lit. gerve, latv.
dzerve, prus. gerwe ( *gera-wja); usp. stengl. cranoc, cornuc, stvnj. chranuh,
chranih, nj. Kramch { *granug-), stengl. crane, engl. cranc, stvnj. krane, nj.
Krahn (iz toga kran - usp. u slovenskom prevedenicu crjav).
su nazivi za drala i u drugim jezicima, pa se o izvodi
tod zvukoopisna *kar;v*J..vr;1 "dral": afraz. *k(w)rk (sem. kurkij: arap. kurkij,
*geez kwiirak; usp. juarab. mehri kor ral. *karke/*kurke (fin. kur-
uke-, saam sjev. guorga-), drav. *kor-/*Ja.u1ami1., malajalam., kan. kakku
("dral", tami!. .kuru.ku ?alt. *Kara-/*kura- (tung.: kurau, koro).
i u drugim natporodicama.
drijeb
Od psi. *erbb/*erbb/*erbbjb: stsl. (d)rebii, bug. rebie, mak. dreb
"drijeb, kocka", sln. reb "drijeb", hfebf, hfeb (r > hf >
hl), p. erb "dio zemlje", r. erebcj "drijcb; kovine i sl.", dijal.
ereb'e "narezani olova ili druge kovine; krhotina; uske krike
kruha, trake. papira itd. ; drvena palica s urezima", dijal. erebij "mjera za
povrinu zemljita", ukr. erebej "zemljina parcela".
Najstarije hrvatsko jest "dio zemlje" (drib, 1439), to je
nastalo od "urez na tapu" (broj ureza je koliko dijelova
zemlje kome pripada); prvotne je praslavenska dakle "tap za
urezivanje".
Indoevrops ki je korijen *gerbh- "grepsti, ureze, urezivati":
graphO "piem" ( "urezujem"; *grbhO - usp. grafija, ortografija, grafika,
grafit itd.), grammc "crta" {usp. grlima "rukopis, gramatika; to je i u nazivu
za jedinicu mjerenja mase gram), engl. carve "rezbariti, dupsti, urezivati'',
stfriz. nizoz. kerven, stvnj. kerfcw, nj. kcrben "rezati, staviti na rova"
{zap_serm. *kerfan), prus. girbin "broj" (za v. kako je s broj).
Sto se usp. rovas (iz je starija pak je po-
rabo) od r6- "rezati".
drijebe, gen. drebeta
Stariji je naglasak drijebe, drebeta, od psi. *erb?, gen. *erbqte;
je psi. *erbr;.
Od psi. *erbr;, gen. *erbr;tc: bug. rebe, mak. drebc, sin. rcbe, gen.
706
rebefEI, ricbii, glu. rebjo, dlu. polap. zribQ, p.
ukr. ereb'ja, bjr. (usp. r. erebenok).
Usp. *erbkb (drijebac, gcn. drijepca). *crbica (drebica).
Indoevropski je korijen *gw erbh- "plod; dijete; mlado" : brephos
"mlado, dijete". Moda ovamo stind. garbha- "mlado, dijete", av. garava-,
garabu- isto (za njih v. u dcllin).
drijcti, dre
Od psi. *erti, *brQ: stsl. reti, brQ, sln. reti, rem, fieti, ru,
p. tn;, ukr. erti itd. - Usp. prodrijeti, padrijeti, se. - d
umetnuto u skupinu r kao u drijcb, drijebe i {usp. str umjesto sr
npr. u struja).
Psi. *brfiti: r. rat', ru itd.
Ukrtanjem tih dvaju glagola imamo derati, dere.
prijevojni stupanj M- jest u prodfljiv.
S duljenjem b i: pairati (usp. poirak/pairnk), prodirati itd.
Psi. *crlo: csl. relo, bug. (d}rc/O, mak. drelo, sln. relo, zffdlo, r.
cre/6 itd. - Tomu odgovara lit. gerklc ( *gwerlja, prema *gwerlom u sla-
venskom).
Indoevropsk.i je korijen *gwer- "jesti, piti": stind. girati, gpJafi "guta, jede"
(girati > indoarij.: prakrt. girai; sinhal. gira1,1u "pohlepno jesti"), garaJ:i m. "pi-
gatam sr. "otrov" (> ia.: prakrt. gara- m "otrov", gudarat. gar "otrovne
fekalije nekih ivotinja i ptica'', marathi gar m sr. "otrov", sinhal. gara), av.
gar- "koji guta" (u sloenicama), bora "krma, hrana", bor6s "prodrljiv",
bibrosko "jedem" ( -gw ro-), bfirathron "drijelo" ( *g"'ercr ). dere "ija,
vrat" ( *gwer-wa), arm. kcri "jeo sam", lat. wro "gutam" (*gwor-o), lit.
gerti, geriu "piti", latv. dzeit, dzeru isto.
V. grlo.
ee
I ee. - Od psi. *cgt'i, *egQ/*bgQ: csl. eti, egQ itd.
Psi. *bg- jest u gali, gcm (usp. prigati, sagati, Ugati itd.); part.
perf. pas. gfin (usp. sagan), od toga izvedeno ganci mn. "palenta", ganica
rakija".
lterativ s duljenjem b i igati, igam (v. i ig). usp. iica, igica, ia.
iak.
Psi. *eg- jest u ega, paeg "pale" (usp. toponim Poega: to je u vezi
sa starim paljenjem ume). .
Prctpraslavensko *geg- nastalo je od *dcg- (moda Je
umijeano i ukrtanje s pretpsl. ger-/*gor-, koje j e u eravica, gorjeti),
je od ie. *dheg"1i- "gorjeti" : stind. dcihati "gori" (> indoarij.: pali dahat1,
prakrt. dahai; sindhi fiahaJJu "izgarati", pandap. dahi1,1a "gorjeti", nepal. (iaha_-
nu, asam. dahiba, bengal. daha, orija dahiba, maithil i dahab, hind. dah1m.
gudarat. dahvfi, marathi diifuJe itd.). dahyate "zapaljen je" (> ia.: pali
hati, prakrt. {iajjhai; hind. daj(h)na "gorjeti; biti ljubomoran" itd.), in_a dazoif!
"gorjeli", kamir. dazun "biti zapaljen", av. daaiti isto, hotsak. da1 "vatra
"pepeo", alb. djck "gorjeti", Jat. febris (> roman.:
flori, makedorum. ha\'tii, ta!. febbre, sardin. logudor. !rea, retorom. engadin.
feivrc1, furlan. /ierc, fr. ficvrc, prov. [cure, kata!. febre, p. hiebre, port. febre),
srir. daig "vatra", brct. deu "paliti", lit. degti, degu !atv. degt, degu
"gorjeti", 'jatv.' degt paliti", toh. A tsiik-, B tsak- teki ''bolest".
To je od nostr. *tfokA "gorjeti": afraz. *[Jlkw "plamen", ?ura!. *ta{y]t.(t}
707
"vatra", alt. *t'lo)ga "vatra" (cvenkij. togo, nanaj. tawa, mand. tuwa).
Ima i usporednica: sinokavk. *t/\KwA "gorjeti, tinjati; pa-
liti". - u jezicima, u selikima npr. usvap t 'ik "vatra".
., gen.
- Od psi. stsl. r;da, sin. eja.
Glagol izveden od te imenice jest sa d u infinitivu po pre-
zentu (psi. *{Xfati, *t;djQ), usp. oednjeti, oedni.
Polazan je glagol *t;dati (s t; u infinitivu po prezentu, umjesto starijeg
*edati).
Indoevropski je korijen *gw edh-: av. jaidyaJ "on moli", thessasthai,
p6thos "elja'', ir. guidim "molim' ', lit. pasigesti, pasigendu "teiti (za
gedeti, gedLJ, gOdas "pouda'', godils "krt".
eludac, gen. eluca
Od psl. *el()(ibCb: mak. eludec, sln. clBdec itd. - Psi. *ef()<h,Ja, jest u
bug. elidbk, p. r. e!Udok itd.
Nazvan po eludu jer na njega
Psi. *cl()<h, "elud, ir" jest u bug. ehd, mak. clad, hrv. e/Ud, sin.
elod, alud, glu. oldt, dlu. olu, p. r. elud', ukr.
6lud', bjr. 6lud.
Indoevropski je korijen *gwel- "ir" odraen npr. u stind. gir, giraJ:i,
bfllanos ( *gwel-ano-s). arm latlin, Jat. glans, gen. glandis (gJans, glande >
roman.: rum ghinda, tal. ghianda, sardin. logudor. Jandc, retor. engadin. glanda,
furlan. gland, fr. gland, prov. glan, stp., port. lande), lit. gile, gile, !atv.
dzile, dzile, zile, prus. gile.
elj eti, e!Im
Od psi. *ellti, *eljQ: stsl. sin. elim, elcti, elef.
je psi. *elfiti, *elajQ: stsl. elati, bug. r. elat', elaju,
ukr. elflty.
Usp. elja (*elja), eljan/eljan ( *efbllbUb)); cljkovati, prieljkivati,
prieljkuje.
Indoevorpski je korijen *gwhel- "eljeti", od kojega su jo npr.
thello elim", stnord. gildra ., gildri sr. "zamka, klopka, stupica", gilja
"namamiti, navesti, zavesti", stv. gia::lskaper "blud, razvrat".
mi se veza s ie. *g"'heldh-, od je (v. udjet11.
eljezo
Od psi. *ellzo: stsl. bug. cljazo, mak. elezo, sin. elezo,
glu. elezo, dlu. zelezo, polap. zifozii, p. ielazo, kaup. elazo, r. elezo,
ukr. zalizo, elizo. bjr. aleza, zaleza.
Povezuje se s lit. geleis, emajt. gelis. latv. dzelz(i)s, prus. gelso. Tomu
se dodaje khalk6s, to "mj ed, bakar, bronca".
. Pomilja se na vezu s hat. hapalki- [haflki] "eljezo"; usp. i gruz. rifina
isto. Ovamo i khalyps - Metalurgija eljeza bila j e razvijena u
Aziji koncem UI. pr. n. e., pa se zato izvor tih
trai u hatskoj. Dakle to bi bila (Usp. i
stnotib. *qhJ eks- "eljezo".)
Baltijske i slavenske su se i ic. *ghel(e}-ghel-,
s *ghcJ-/*ghel - koje je u ut i drugdje (v.).
Svakako je veoma zanimljivo i uvjerljivo
*clza "lijezda" (v.). Polazna bi bila zamisao o zbitosti,
708
stvrdnutosti, nadutosti, to bi bila za oba pojma. je
bliskost i u baltijskom - lit. gclcis "eljezo" prema gelcoonys mn. "lijez-
de". Takvo razmiljanje se i u Jat. fcrrum
"eljezo" (to moe biti od *fcrsom < *dhers-o-nr, Jat. > r?man.: rum. lier, ve-
ljot. liar, tal. ferro, sardin. logudor. ferru. retorom engadm. lier, furlan. lier,
fr. fer, prov .. kata!. ferre, p. hicrro, port. ferro) prema nj. Drusc . "istroe-
na ruda; kristalima ispunjena upljina u kamenu" (to je od germ. dros- <
ie. *dhros-/*dhriis-) i Driisc . "lijezda" - usp. stvnj srvnj. droos, srnnj.
drose, drilsc "lijezda". 1i su primjeri dakle od ie. *dher-s-om i *dhr-os-.
je da je bilo utjecaja postanja.
ena
Od psi. *ena, ak. *en9: stsl. ena, bug. ena, mak. ena, sin. ena,
ena, lu. ona, p. iona, r. ena, ukr. ona, bj r. ana.
Od ie. *g"'ena "ena", od su jo het. kwinna-, luvij. WJatti-/wanatti- <
*wanii, lidij. kana, armen. Jdn, stir. ben, gal. -bena, mesap. benna, lepont. vcnia,
ben-, prus. gcnno, toh. B sana. - su tvorbe alb. zonje
gospodarica" ( *gwenjii), alb. gcg. grue, tosk. grua "ena" ( *gwen-on), got. qino,
stnord. kona, sleng!. cwenc, engl. qucan "prosta ena, enska, dro-
lja", stsas. cwcna "ena", nizoz. kween "jalova krava", stvnj. quena, quina "e-
na" (germ. *kwenon < *gwcn-on); produljen vokalizam u got. stnord.
kwen, kvan, stengl. cwen "ena (kraljeva itd.)", engl. queen ''kraljica", stsas.
qulin {germ. *kwa:niz < *gwen-); stind. "ena" (u tome je *gwen-; jani- >
ia.: pali janika "mati", prakrt. jal)i"ena", sindhi, lendi, pandap gudaral. jar)i,
bengal., maithili, hind. jani isto, marathi jaIJ "osoba"; usp. i rom. (Arm.) ]<1nrav
"nevjesta, mlada"), bakarik fin (u fin kar- "udati se"), gna "boginja" ( *gwna);
av. janay- "ena" (usp. part. manihej. jn "ena", bal sjev. jan, kurd. kurman-
di bn, tali. en, srperz klaspcrz. zan, pcrz. ziin, tad. zan, tat. zan, bahti-
jar. zena isto, pato jan "djevojka", ugnan. _)in "ena", <
jidga iQko < *jaini-ka isto); gyne ( gerutiv gyna1kos. -:-
usp. pridjev gynaikclos "enski'', koji je npr. u internacionalizmu gincko/Og1p;
miken./...11-na-ja = gynaia "enski"). .
Indoevropsko *gwc n- nastalo je od *kuni '"ena", to JC
odraeno jo u afraz. *k(w}n/knw (sem.: akad. (poznobabilon.) Jdnitu "jedna
od ena u mnogoenstvu"; kuit.: oromo qena kraljeva ena";
* kwin- > *kwin- "jedna od ena": tangale kin "sestra", vardi kinat
"jedna od ena", mburku kina itd.), altaj. *kuni "jedna od ena u mnogo-
enstvu" (turkmen. gi.ini, azerb. giinil).
Usporednica je sinokavk. *qwE11A "ena" u jeniscj. *qAm- ili
(ket. qim, jugan. xem/xim "ena", arin. bi-qanwl "(moja) ena", kemcla
"ena", pumpokol. ilsem < *ils-qem isto) i u sjevkavk. *q{w)aJV1 (i stkavk.
*.AynE11 ili *.AynE11: pradagcstan. *qhNJM "ena" u pralezgi n. *xom- {11pp)
"enka; ena": xom "ene", tabasaran. xuppir "ena", arin. xumbar
"ene", kryc. xinib "enka, ena", laki qanV "ene").
Usporednica ima i u amerind.
poda" dalo je odraze u makroalgonkinskim JCZ1c1ma (t?nkava k !!n .
Teksas, SAD), hokanskim (seri kufiam - Sonora, penul!Jskim (jokuc
kain - Kalifornija, SAD; cimij. hanax - Brit. KolumbtJa,
(tequistlatcc (l}aga'no - Oaxaca, Meksiko), pano-takanskim (yuracarc tgun
"djevojka" - Bolivija) i drugim jP.7.icima (guahibo kvantua "prva ena" -
Kolumbija).
709
eruk
Od psi. *enixb "enik, mladoenja": stsl. enixb, sin. enih, enich, p.
tenich, r. enix itd.
Sufiksom -n od glagola *eniti (sr;). je tako
njeno npr. i "enik, prosac", mnaomai "prosim djevojku, snubim".
I u slavenskom, kao i u drugim indoevropskim jezicima, novotvorina
(usp. nymphios : njmphe "nevjesta", lit. jaunikis : jaWJas "mlad" itd.).
estok, a, o
Od psi. *estokb(jb}. bug. estok, mak. estok "estok, surov".
od *cstb: stsl. estb "tvrd", str. estb; usp. u naem jeziku po-
pridjev . roda esla "drvo Acer tataricum; (novotvorina) alkohol",
te komparativ za estok
Usp. *estbkb{jb) u r. estkij "tvrd, krut,surov, grub, estok, otar",
ukr. orstkjj.
Usp. estiti se, estim, raestiti se itd. Zbog tih glagola i zbog
ruskoga dijal ekatskoga komparativa (prema bit da je po-
lazno psi. *eg-, za koje v. u
eti, anjem/njem
Od psi. *MjQ: stsl. <;ti, ZbnJQ, sin. anjem, iti, nu,
at', nem, gl u. dlu. e!i, p. tn9, r. at', nU. ukr. aty, bj r.
Od toga *cty, gen. *t;tbve (etva).
Usp. lit. geneti "ljutiti, kljatriti". latv. isto.
Od ie. "udarati" (usp. stind. hanti 'bije, udara"}, za koje dalje v. u
gomti.
ezlo
Najvjerojatnije iz ezlo. je postojala u starom jeziku,
usp. azal m.
Psi. *bziD/*hzlo: stsl. bZfb, ezlb, bug. eZbl, mak. ezol, ezi, ez-
lo, ezlo, r. ezi, gen. ezla.
nejasna porijekla.
ica
Od psi. *ica: bug. ica, r. dijal. ica "vuna za predenje"; usp. dijal.
(les.) "trava".
Sadri ie. *gwhf-ka, s *gwhi- < *gwhij.r; usp. stind. jya, ved. jiya "tetiva"
(> indoarij.: pali j{i)ya, sinhal. diya), akun i, vajgali, kali ji, prasun i, kalaa
JI (indoiran. *jiya), av. jya, stperz. fiyii "ila", bi6s "!Gk", k.imr. gi, mn.
giau "ivci", lit. gija "nit u osnovi za tkanje", !atv. dzija isto.
Korijen je *gWJiei<r (st. *gwheiH-) "ila, uzica". - V. ila.
idak, it ka, o
Od psi. *idbkb(jb}. stsl. idbkb, sin. idck, idkj, r. idkij itd.
To id- jest od ie. *gweid(h)- "mulj, blato": deisa "izmet, blato"
( *gweidhja ili *gweidsfi), stnord. kveis<t . "prit".
ig
Od psi. *igb: bug. dijal., mak. ig, sin. ig "oganj. poar", ih "vatra,
oganj", r. dijal. ig, bjr. yh itd.
Od glagola *fgati (od njega u naem jeziku igati), koji sadri produ-
ljenje b i, od *bgfiti (igi iti). - V.
Za usporedi vezu :
710
ila
Od psi. *fla: stsl. ila, bug. lla, mak. ila, sin. 11a, ila, glu. ila,
dlu. yla, p. yla, r. l1a, ukr. j/a, bjr. jla.
Od ie. *gwhi-sla, od su jo Jit. gjsla, g[sla, (emajt.) gins/a, !atv.
dzisla, prus. gis/o "ila".
Usp. jo arm. ji/, Jat. fi/um "nit" ( *gwhi-slo-m-, Jat. > roman.: rum. fir,
tal. fllo, sardin. logudor. filu, retorom. engadin., furlan., fr., prov., kata!. fi/, p.
hi/o, port. fio).
od *gwhi-, to je jo u ica (v.).
ir
Od psi. *ira: bug. ir salo, ir", sin. ir 'brana, ir", ir
''krma", p. yr, ter 'brana, krma", r. ir, gen. ira mast, salo, loj",
ukr. ir itd.
To je od ie. *g"i-ro-s, usp. stind. jirfll:i "iv, ivahan, nagao, hitar", ka-
mir. zir "gurkanje", av. jlra- "iv, ivahan, lukav".
Za *g"i- v. u iv.
ito
Od psi. *ito: stsl. ito, bug. ito, mak. ito, sin. ito, ito, glu. ito,
dlu. yto, polap. seitf, p. yto, kaup. eto, r. ito, ukr. jto, bjr. jta.
Praslavenska je razne vrste ita i itarica - ra,
penicu, proso - te neke vrste jela od njih. Ona je part. perf.
pas. srednjeg rovda od glagola *ili (m. rod *itb jest u hrvatskom osobnom
imenu Zyth = Zit iz 1222, u r. dijal. it "ito u zrnju", p. t y t i dr.). Uspored-
nice jesu kimr. bwy d "jelo" ( *gweito-), prus. geits ''kruh" (<
*geit(a)s < *gweito-).
V.iv.
iv, iva, o
Od psi. *f1'b, *iva, *ivo, odr. *it'bjh: stsl. il'b, bug., mak. iv, sln. fv,
iva, il', glu. iwy, dlu. yii.y, polap. zaive, p. r. ivoj, ukr.
ivf j, bjr. yvf.
Od ie. *gwi-w6-s: stind. jivfll:i (> indoarij. "ivot": pali jiva- m. "ivot, du-
a", prakrt. ji(v}a- "ivot, ivo hind. jiu, ji, jiya "ivot, dua" itd.), ka-
mir. ziv, zuv "ivo tijelo", stperz . jlva-, av. Jva-= ]iva- (usp. putu away
< *jfwaka- < arij. *jivas), Jat. uiuus (> roman.: rum. vii1, veljot. vci, ta!. ,,jvo,
sardin. logudor. biu, retorom. cngadin., furlan., fr. vif, prov., kata!. viu, p., port.
vivo), osk. biuus mn., stir. biu, bco, kimr. by w, bret. bco, korn. by w, bew (kelt.
*bll'OS < ie. *g"lw6s), lepont. piuo- , got. qius (germ. *kwlwaz < ie. *g"Jwos),
lit. gfvas, latv. dzfl's, prus. giwan "ivot"), *giwans - sve "iv". -;
Usp. *gwi- wo-s: bios "ivot" (usp. intern. biologija), gol. qius "iv, ivahan'
Psi. (ivjeti) je od *rti: stsl. iti, bug. dijal. ija, ma_k.
ie, h. iYi, sin. ili, iti, it: glu. dlu. y s, r. it', ukr. jty, bJr.
Tome su izravne usporednicc lit. gfti, latv. dzit "ivjeti". - Usp. stind.
jfvati ''ivi, iv je" (> ia.: pali jivati, prakrt. jivai; jiai; rom. (Evr.) jil'-,
gal. jiya, hind. 17na itd.), kamir. z uvan "ivjeti", av. j vaiti "ivi, iv
stperz. jlva "ivi!", kurd. kurmandi i- "ivjeti", tali. ic inf. , klperz.
perz . zi-, tad. zi(y}-, sogd.jw- , lat. uiucrc "ivjeti" (> roman.: arum. vte,
tal. vivere, sardin. logudor. bierc, rctorom. engadin. viver, furl an. vivi, fr. vivre,
prov., katal. viurc, p. vivir, port. vi1rcr).
Od ie. *gw/-g- jesu stnord. /...'Vikr, kykr "iv, ivahan'', sleng!. cwic(u), ucu,
711
cengl. quick "iv, ivahan, okretan, brz, hitar, ustar", nizoz. kwik, stvnj. chiic,
cheh, srvnj. kec, nj. keck "smion, drzak" (iz toga vic. chech "jak"
itd., !atv. dzfga "ivot".
le. *gweia- (starije *gweil-1- ) dalo je jo arm. keam "ivim" ( *g"'ij-a-),
jon. zoo "ivin1' ( *gwjO-jo), zojon "ivotinja" (usp. intern. zoologija), hy-
gies "zdrav" ( hygieine (tckhnc), iz toga intern. higijena; hy< *su- "dobar",
za koje v. u zdrav).
Psi. *ivot'b, gen. *il'ota (stsl. il'Ofb, bug. ivot, mak. ivot, h. ivot, gen.
ivota, ivot, p. ywot, r. dij al. ivot itd.) poteklo je od *g"iwot6s, a od
. roda *gwiwota jesu tat. uita (> roman.: rum. vitli, tat. vita, sardin. logu-
dor. vida, fr. vie, prov., kata!., p., port. vida), lit. gyvata. - Usp. stind. jil'itam
"ivot" ( *g"iwatom; ia.: pali jivitam, prakrt. jivia-, jia- , sindhi JIO, sinhal. divi
itd.}, bfotos m., biote ."ivot" ( *g"'iwotos, -a; usp. biotika "znanost o
ivotu").
le. *gweixw-/*gw_jexw - imalo je starije ''biti zdrav, dobro se
hraniti", a od nostr. *kojHa "debeo, zdrav", od je jo ural.
*koja "debeo, mastan" (lin. kuu udmurt. k{}.i "debeo, mastan",
kwajy- "gojiti se, debljati se'', haj altaj. (kalm. xojO(tE)
"hranjiv, obilan").
usporednica j est sinokavk. *9wajA "debeo" Uenisej.: ket.
qoj, sjevkavk.
V. gojiti, ito.
lica
Od psl. */J,ica: csl. Joica, bug. lbica, mak. Jaica, h. jo i f ilica, loica
itd., sin. lica, /ice, lyica, glu. !ica, dlu. lyca, polap.
str. hica.
Psi. *lbbka jest u p. lyzka, r. loka, dijal. /jka, ukr. loka, Jyka.
Polazno je *lbga, odrazi nisu (usp. jo *lbgD!b u slovin. Jgiet
"mistrija").
se s alb. /uge "lica" le oboje dalje sa stind. rujciti "lomi; uz-
rokuje bol" ( *Jug-c- ti; indoarij.: pali rujati "boli", sinhal. ridenava
bol" itd.), oset. a/ygd "zarez, zasjek", ikaim. rej-, re- "rasparivati, razve-
zivati" (iran. *rogai-, *roJi- ) - pa bi sve to bilo od ie. *Jcu-g-, od korijena
"rezati, lomiti": stind. hmati "odree" (> ia.: pali lunati, prakrt. IU!Jai;
hind. lunna, nunna "odrezati" itd.), kamir. /Onun "odrezati", /j o "gubim",
lat. lui5 "platim, trpim" itd.
Za usp. v., dan. sked "lica" prema stvnj. sccidOn "raskoliti",
stengl. sp6n, engl. spoon "lica", sl. i "iver, trijeska".
lij eb
Od psi. *elbb: csl. leba, bug., mak. lcb, sin. /Cb, lab, lu. lob,
p. l6b, r. iilob, ukr. olob, bjr. olab.
Vjerojatno sadri ic. *gwclbh-, to bi moglo biti od st. *gyclbh-; tada bi
od *geulbh- bilo *gleubh- "rezati, cijepati, dubiti" (za to v. u dubok).
lij ezda
y VOd psi. *e/zfi: csl. bug. leza, mak. lezda, sin. leza, leza,
c. zlaza, lu. alz a, p. zolza, r. eleza. ukr. za/oza, bjr. zalaza,
za/oza.
lijezda ima -d- vjerojatno po umetnutu d iz pridjeva
. r.
712
se s arm. geljJ..h mn. "lijezde", lit. geleuones, geleaunes,
geleanes mn. isto.
To je ie. *ghel-gh-, sa sufik.salnim -gh-. Polazne je ie. *ghel-. Pomi lja
se na to da je to *ghcl- isto *ghcl- "okrugla izraslina" koje je npr. u *gol va
(v. glava), *cly "etva". - V. eljezo.
rtva
I ft va. - iz crkvenog jezika. Polazno je psl. *brt va (stcsl. rht va;
r. ertva iz csl.), to je od part. perf. pas. *brla "rtvovan".
Glagol je *brti, *bfQ rtvu, rtvujem". - Usp. *brbcb, gen.
*.brhca stsl. .brhCb, r. rec, gcn. reca (iz ruskog je rec, rc, kao
naziv za slavenskog
Indoevropski je korijen *gw eda)- "povisiti glas, moliti (se)": stind. gn1ati
"pjeva, hvali", gfr- . "hvala, nagrada'', Jat. gratus "ugodan", osk. bratcis
gen. "zahvalnost", stir. bard bard", kimr. bardd ( *gwf-d(h)o-s,
bard jest iz Jat. bardus, to je iz galskog), gal. ratu instr. "zahvalnost"
Y.. *gwrati5), Jit. girti, giriu ''hvaliti, slaviti", geras "dobar", !atv. dzift "slaviti",
prus. girtwei ''hvaliti".
rvanj , gen. rvnja
Stariji je oblik fnev, gen. fnve; usp. i fvanj ., gen. fvnji. - To j e od
psi. *rany, gen. *ranave-. sin. fnev, gen. fnve, crnov, p. arn6w, r.
ernov itd.
Baltijske su usporednice !atv. dzifnus, dzifnaFas, dzirnuvas, prus. girnoywis
*{girnuvis]
To je od ie. *gwf-n-0:, usp. got. -qafrnus, stnord. kvern, stcngl. cweorn,
stvnj. quirna ( *gwernii).
Istog su ove srodne stind. gravan ("kamen za pritiskanje";
ia.: prakrt. gliva-, glivli!Ja-), arm. erkan ( *gwra-nii), srir. br6, gen. bran, kimr.
breuan, stkorn. bron ( *gwriiw!J-), bret. breo ( *gwriiwli), lit. girna itd.
Pretpostavlja se da je indoevropski korijen *gwer- "teak": stind. gurUJ:i
"teak" (> indoarij.: pali, prakrt. garu-, hind. garuli, sinhal. guru), kamir. gor,
barf s (usp. baritona, bariton, barisfera, barii5n, baricentar itd.), tat. grauis
(> roman.: tat. , p., port. grai
1
e; *greuis - po leuis '1agan" - dalo je rum.
greii, tal. greve, fr. gricf, prov., kata!. greu, stp. grievc-, usp. gravis, gra>vi-
tacija itd.) srir. bair, got. kaLJ.rji5s mn. . itd.
., gen.
Od psi. stsl. bug. mak. sin.
glu. dlu. ol, olc, p. r. ukr. bjr.

Izvedeno od pridjeva *hlh "gorak, grk", usp. *Clk:bk:b (odr. *C/k:bkDjb)
u hrv. kajk. i'ihek. iJhak, si n. 6lkck, 6/hek bj r. oi1kly "gorak"), sa su-
fiksom -kb (usp. *gilld'bkb, *gybbkb, *krepah, blizaka itd.).
U *bl- jest prijevojni stupanj *ghel- od ie. *ghcl-/ *ghel -
"ut" (v. ut); usp. hom. kh6Jos zloba", kholc gnj ev, ljutina"
(to je u kolcrik lat. fe/, gen. fe/lis zloba"
(> roman.: rum. fiere, tal. licle, sardin. logudor. fe/e, retorom. engadin. fci/,
furlan. fc/, fr. lici, prov. , kalal. fel, p. hici, port. fe/) , slnord. ga/I sr.
srdba; otrov", sleng!. stvnj. nj. Galle (germ. *ga/I-on-,
*ga/I- < *ghol-n- ). - S drugim sufiksom u baltijskom: lit. tulis, lalv. t.il(k)ts
(s premetanjem: tulis < *uitiS; to je ie. *g/1
0
/-ti-).
713
udj eti. Udim
Od psi. *.bldeti, od je jo npr. csl. lhdQ, resi. lhdeti. U
tom je ie. *ghj- ili *gwhl- i sufiksalno -d-, a korijen je *ghe/- ili *g"'hel-
(za *gwhel- v. u e/jetk Prijevojni stupanj o vidi se u *go/dJ, i *goldD
"glad" (v.).
S glagolom Udjeti povezane su Ddan "edan", Udnja, p(juda.
V. aliti.
una
Od psi. *.blna: esl. lana, bug. dijal. blna, clna, mak. olna, sin. 6/na,
hma, /na, lu. olma, p. zo/na, r. elna, ukr. ovna, bjr. aii.na.
Usp. latv. dzilna "djetao".
Ptica je tako nazvana po utoj boji perja: za .bl- v. u ut.
Pomilja se i na drugo da koja moe bilo
koju pticu iz porodice djetlova (una zelena i siva, djetao veliki, srednji,
mali, seoski, crni, troprsta tukavica, vijoglavka), treba kao srodnu
litavskom glagolu gilti, gi/iu ''bosti, pikati'', "probadati", ''boljeti", to
je od ie. *gwel- (v. u ao). - je porijeklo praslavenske *dt;tela
(djetao, gen. djetla, djetcl i sl., usp. mak. detel, sin. gen. det/a,
datel, r. djatel itd.): to j e *d?- te/-, od *delb-tcl- ili *c/J,Jb-tel-, pa je dje-
tao onaj koji dubi.
upa
"stara slavenska administrativna j edinica; itelji upe,
zadruge; kraj izloen suncu, prisoje", donedavno naziv teritorijalne jedinice,
danas oznaka za crkvenu jedinicu. - Od psi. *upa: mak. upa, sin. 6pa,
!fPa, str. upa, ukr. [Jpa.
Zupom je upravljao *upana: hrv. iiplin, gen. upana, i iJpan, sin. upan
danas i sl., upan, r. upan itd. - je prvi put zabi-
ljeena na slovenskog jezika: u latinskom zapisu 777. g. jopan.
Usp. npr. u Xll. st. supan u u latinskom zapisu). - Usp. i
upanija.
*upa je teritorijalnu i upravnu jedinicu jednog pleme-
na, a kasnije je to samo administrativna jedinica, bez plemenske
upa je bila manje prirodnim granicama, naprimjer u
kotlini ili dolini.
U X. kako izvjetava Konstantin Porfirogenet, Hrvatska je bila
podijeljena na jedanaest upanija (u zapisu zoup,1nfa: s su-
fiksom -ia; kasnije tako i lat. juppania).
. Iv u su postojale upe kao administrativne jedinice, na im je
bio zupan (1 u XI- XII. srpski se vladar naziva velikim upanom).
Starije je *upa "otvoren pojas u dolini" i - To
kao bug. upa "grob", p. zup,1 "rudnik soli", ukr. upa isto,
usp. stsl. upite "grob"; polazne bi za oba skupa bilo "udubljeno
mjesto" ili sl.
. Zato se psi. *upa izvodi bolje ne od *ghcv-p- (s *gheu- "savili, iskrivi-
h ), nego od *g{h)cup- "upljina, jama": av. guf-ra- "dubok, tajan",
Hes. gfpe "jama; sklonite", stengl. cofa skrovite; rupa. jama",
engl. cove "svod", stvnj. kobc "pregradak u staji; duplja, upljina", nj. Koben
"svinjac, obor; lo slan".
Usp. *gheub- u stnord. gopi "pra7.an island. gopi "otvor; klanac,
tjesnac", norv. gop sr. "ponor''.
714
le. *g(h)eup-/*gheub- poteklo je od nostr. *gopa 'upalj, prazan", to je
u afraz. *gwP "upalj, prazan" (sem. *gwp: arap. gawf "trbuna upljina", hc-
braramej. go12 "tijelo", *gwb u arap. gubb, gawba . "jama; bunar"; ku.: so-
mal. gof "uplja jama; suho korito"; bata gwe "rupa), ?kart.
*kwab- "jama (gruz. kvab-, megrel. kwib-, ?svan. kwaba - *kwab-
premetanjem od *gwa.?,-), ural.
lubanja" (fin. koppa ."upalj; upaljpredmet , saam. SjeV. 80(?f>C SLiflJma ),
?drav. (tami!., malaJalam. koppam Jama zamka za slonove), alt. goba-1
*gobi- "upalj, prazan; udubljenje, (turkij. *Koba/*[(oby
pustinja" (iz toga mong. *gobi "pustinja": mong. pism. 90bi - usp. ime pustmJe
Gobi): azerb. gobu "jama", tur. kovuk "pust, prazan"; mong.: mong. pism. gobil
"upljina, jama", halha gowil isto).
uriti, urim
Od psi. *uriti (s9), mak. uri (se) "ariti sl_n. ti, _(Jrim
"oljutiti, otrijebiti", .. !&it{, se, se::. ZU[,lf se;
alostiti se", dlu. ur1s se srditi se , stp. zurzyc srdili se , d1Jal. sva-
se", r. uri!' "koriti, grditi", dijal. urit'sja "tugovati, alostiti se", ukr.
urfty "alostiti", brj. urfcca ''brinuti se", . . . .
Usp. ii.ra "malen i mrav bolest u konja od koje je bijesan .
Sadri ie. *geur-, to je proireno od *geu- "savijati".
V. gurati, ustar.
ustar, i.lstra, o
Od psi. *ustn,(jb}. - Usp. r. dijal. ustro "bojko, provorno" te bjr. ostry
"spretan". . d. . d . * . . . ( . ..
Dalje nejasno. Da se moda 1zvo 1tt o 1e. geu- saV1jat1 pa nu se c1ru
vjerojatnim razvoj od *geusro-, *geuttro- i sl.).
ut, uta, o
Od psi. *bltb(jb} csl. lbtb, bug. blt, mak. olt, sin. olt, 6/ta, lutf,
ltf, lu. olty, p. tolty, kaup. alti, r. (elt, elta, elto), ukr.
6vtyj, bjr. oi1ty.
Sufiksom -to- od prijevojnog stupnja *ghd- od
ie. *ghel- "ut, zelen". Usp. s - t- lit. geltas "ut", !atv. dzclts,
dijal. zelts, 'jatv.' zelcf,, prus. gelatynan isto. - S drugim sufiksima, i .s
*ghel-/*ghel-: stind. hari- "svijetao, ut" ( *ghela-; indoarij.: pali, prakrt. har1-
zelen'', hind. har(i) "zelen"), haritaly "ut, zelen" {
ia.: pali harita- "zelen, svje", prakrt. hariya- "zelen", hind. har(iy)a isto
itd.), hiranya- sr. "zlato, novac" Oa.: pali hirafiffa- sr. "zlato", prakrt.
sr., sinhai. (h)arana, ra!Ja, ran), kali zala "ut" ( *ghela-), av. zari- "ut, uc-
kast'', zaranya- ":date", stperz. daraniya- isto, zelta "zlato?", alb.
'1isica" ( "uta"), Jat. heluus "mednout" ( *ghc/-wo-s), (h}olus
"zelje", stir. gclm "svijetao, bijel", ir. gealach . "Mjesec", kimr. gcll "ut",
bret. gcll ( *ghel-110- ). .
le. *gbel- (zapravo je to *ghcla-, od starijeg *ghclxw- ) potekl,? od
nostr. *gi{l]/;u "gladak, blistav":, koje je u afr;z.
(arap. gib ''biti plcast , hcbr. g/f:i. ), .. < <
*gfxu?.:. gruz. g/u), ura!. *J;j[lj,, "gladak, blistav .. kjpu- ),
(ili *killA) "gladak. klizak" (udmurt. gy!yt, 1st. ko_la), g1/u-/ f1!a.
"gladak. blistav" (mong. *gil- npr. u halha g1b1- postali glatkim ; tung. gJ/-
npr. u mand. gi!taxun ''blistav").
715
Usporednica ima i izvan npr. *g/ki/a-
Indoevropsko *ghel-/*ghel- moe se ovako: nostr. g!lf:iu >
1_. ghjelyxy > ghjelxy- > ghelxw-; 2. ghJclyxy > ghelyxy > ghelxy >
ghelxw-.
vakati. . , .
Od psi. *hVakiili: bug. vakam, mak. vaka, jvaka, sin. vekat1, c. zvyka.t1,
viakaf, glu. dlu. wakas, r. dijal. vakat', ukr. vakaty, bJr.
. . d * _ . *. .,
1

To je sufiksom -ka- o ZbVat1, zu;q: cs ;Zbva-
li, uju, hrv. st. vati (i u _J. .. ,vaf,. po-
lap. ziivat, p. kaup. zvac, r. zevat, ZUJU. ukr. zuvaty, bJr. z(a)vac. - To
pak je izvedeno od *iJti, *bjQ: uti, p. ukr. u!Y it_d. -ta-
je vfltati, (pa je npr. u srpskom ukrstanJem dobiveno da-
nas vakati, _
Od *bva- u naem je jeziku jo va/o, mn. vale, gen. mn. zvala.
Prijevojem duljenja b -7 i nastale , ._ . .
Psi. *uti nastale je, preko *z;ut1, od 1e. *g;eu-; to *g;eu- jOS je u
iran. *jyaw- (farsi jfiv-, kurd. j(i-, putu ow- "vakati" itd.) i u germanskom
*k(j)ewwa-, sa e _e ibog. duga (stnord. tygg_ira,
sleng!. ceowan, engl. chew, stvnj. nJ. -
kiiuguma guma", iz njemackog, gdJe Je r!JCC bila nacmJena prema
engl. chewing-gum). . . . * . .
Oblici sa *b- nastali su od ZJb- (s fo Jb). Prezentu na ZbJ- odgovara
srperz. ]Oy-, germ. kjujja- (stnord . . . .
Od istoga je kortJena psi. *zuna (bug. zuna o1?ovara
balt. *jauna Oit. iaunos mn. !atv. taunas mn. skrge, celJust ) - to
je ie. *gjeuna. . .
le. *g(j)eu-g- jest u stengl. engl. cheek "obraz, lice , ruzoz. kaak
dnj. kake, keke "obraz, lice". . . .
Indoevropski je korijen *gjeu-/*gjcu_- (g; od
gj, stariji stupanj gjj, usp. oblik) - on je jOS npr. u toh. AB
, U tJJ
su- poteklo od nostr. *kiijw11 "vakati", t? je jo *kavu_l
"obraz (tami!. kavu/, malajalam. kavi/), alt. *kab(a)- zvakall
(turk. *kib(a)- u t. gc11- "gristi, vakati"; mong. *kebi- "prevaka-
vati" u halha xiwa-, kalm. xew-; tung.: evenkij. ist. kiiwii .
Nostr. *kiijw11 ima usporednice i u drugim natporodicama. Usp. u smo-
kavkaskim jezicima *x<JE1}1 "gristi" (sinotib. *k(h)aj, sjevkavk. u
jezicima, od amcrind. *k'aiwa "gristi": q_'ai
"gristi" - Britanska Kolumbija, Kanada), astek-tano (kajova k o gnsll , JU-
*ko "vakati"), (paez koja "hrana" - u Kolumbiji), kau-
"jesti" (drava Amazonas, Brazil), lule kai "jesti" (sjeverna Argentma), ta-
kan. *ka "jesti, gristi" (zapadni Brazil}, e *ku "jesti" Brazil};
u kojsanskim jezicima (naron "glodati, gristi").
Literatura
U popisu iz su _podaci knjigu. Za-
to ima npr. zbornika 1 drugih dJela za koje rusu navedem SVI 1zdaru svesci.
A6aea. BacHJIHH 11. (= V. Abajty) 1965. Cirncpo-esporreiicKHe H3ornoccbl. Ha
CTblKe Boem Ka H Jarrana. MocKsa : J13.aareJ1bCTBO "HayKa'', r JlaBHas! pe-
.laKUHSl BOCTO'lHOH JIHTeparypbl.
--.1979. l1cropHKO-:JTHMOJtOrH'leCKHH cnoaapb ocerHHCKoro st3b1Ka. ToM III:
C-P . DeHHHrpan: I1::i.aareJlbcrao "HayKa", DeHHHrpancKoe orneneHHe.
ADS 1989. V. 1989 .
. !\H.51 1987. AcppHKaHCKoe acroptt'lecKoe st3blK03HaHHe. CTpo6neMbl peKoHcrpyK-
UHH. Ora. pen. B . .si:. flopXOMOBCKHH. MocKBa : vb.aaTellbCTBO "HayKa''.
fllaBHas! penaK.UH.51 BOCTO'lHOH JlHTepaTypbl.
AiixeHBanbn, AneKcattnpa 10. 1990. CoapeMeHHblH HBpHr. MocKBa : "Hayxa",
r JlaBHas! pe!laKUIU! BOCTO'lHOK JlHTepaTypbl. (513blKH Haponoa A3HH H AcppHKH)
AnHcoaa .. TarbstHa B .. T. A. PenHHa. M. A. TapHaapntteaa. 1982. BaeneHHe a
poMaHCKYJO <f>Hnonornio. MocKBa: Bblcwasi wKona. (2-e H3.aaHHe: 1987)
AHnpeea. HHKonali [[. 1986. PattHeHHnoeaponelicKHH npas!3blK. DeHHHrpan : J13-
.laTenbcrao "Hayxa" , DeHHHrpancxoe orneneHHe.
AHnpoHoa. MHXaHJI C. 1978. CpasHHTeJlbHas! r pruo1artt1<a .lpaBHlIHHCKHX S!3bl-
KOB. MocKBa : vfanaTeJlbCTBO " HayKa: r JlaBHas! pe.aaKUHS! BOCTO'lHOH .rtHTe-
parypbl.
Andronov. Mihail S. 1980. The Brahui l anguage. Moscow : "Nauka" Publishing House,
Centra! Department of Oriental Literature. [Prijevod djela M. C. A1rnp0Hoa .
.si3blK 6payH. MocKBa 1971 I
Vladimir. 1988. Glosar za lijevu ruku. Zagreb : Naprijed.
--. 1991. hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi Liber.
AHHKHH, AneKCaH.!lp E. 1982. O npacnaa. U zb. 3rHMonorHJT
1980. 41-49.
-.1983. 06 H.-e. "'p/gh(e}-. u zb. 3THM0/10rHJl 1981. 131-140.
-.1988. OrrblT ceMaHTH'leCKoro aHaJIH3a npaCJlaBS!HCKOH OMOHHMHH Ha HHno-
eaporreHCKOM cpoHe. Hoaoctt6ttpcK: l13narenbcrao "HayKa", Ctt6ttpc1<oe 01-
ne.r1eHHe.
Anthropos, Freiburg.
AHTH'fHaJT 6anKa.HHCTHKa 1987. AHTH'lHaS! 6anKaHHCTHKa. Ora. pe!l. n. A . lHH-
.!lHH. MocKBa: "Hay1<a".
Anttila. Raiiro. 1969. Proto-lndo-European Schwebeabl aut. Bcrkeley and Los Angeles :
University of California Press.
Goranka. 1988. Od staroskandinavskog do vengleskog. SOL S (3:1), 91- 104.
Aquilina. Joseph. 1985. The problems of a bilingual dictionary. U knj. Skokov zbornik,
19-26.
ARj = hrvatskoga ili srpskoga j ezika.
Apll3MH6a. B11a1rnc11aa r. 1982. Pttrya.nbl H MJi<f>bl ;xpeSHeli AHaTOllHH. MocKBa :
I13llaTeJ]l>CTBO "HayKa", rnaaHasl pel{aKUHSI BOCTO'IHOli JlHTeparypbl.
--. 1983. flocnecnoBHe. o HeKOTOpblX H08blX pe::iyllbTaTax 8 KCC11e.108alUfli
718
KCTop1rn. Sl3&1Koa K Kyn&Typ&1 .apeaHeii AHaTOJJHH. U knj. Ma}(}(yMH 1983.
152-t 80.
ApceK&eaa, MaprapHTa r.. c. rr. oanawoea. B. rr. oepKOB. n. H. Conoe&eaa.
1980. Bee.11eHHe e repMaHCKYIO <j>11nonornio. MocKBa : B&1cwasi wKona.
AcaTpS1H, r. c. 1990. Ewe pa3 o MeCTe 333a B CHCTeMe HpaHCXHX S13&1KOB ba-
MeTKH no KoaoHpaHcKoif .11KaneKTonornH). PBH//1<!>)/( 4/1990. 154-163.
Atlas svijeta. 1988. [Gl. ur. Boidar Feldbauer.] [6. izdanje.] Zagreb : Jugoslavenski
leksikografski zavod ''Miroslav Krlea".
Atlas svjetske povijesti ... 1986. Atlas svjetske povijesti The Times. Dopunjeno izdanje
za Jugoslaviju. !Prijevod ... ] Ljubljana, Zagreb : Cankarjeva zaloba.
Austerlitz. Robert. 1983. Genetic affiliation among proto-languages. U: Symposium
saeculare societatis fenno-ugricae. U: Swmalais-ugrilaisen seuran toimituksia =
de Ja finno-ougrienne. 185. Helsinki : Swmalais-ugrilainen seura.
s. 51- 57.
Autran. C. 1925. et L'aspect morphologique de la question.
Paris : Librairie orientaliste Paul Geuthner.
Stjepan. 1965. Jezik. Zagreb : "Panorama". (kolski leksikon)
--.1986. Tvorba u hrvatskom knjievnom jeziku : Nacrt za gramatiku. Za-
greb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti; Delo, OOUR Globus.
djelatnost. (Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Razred
za filologiju. knjiga 62)
--. 1990. Hrvatska jezikoslovna Zagreb : Globus.
--.1990. Hrvatski jezik u vrtlogu. Zagreb : [dr. Ante Pelivan i Danica
livanl
--.1991. Tvorba u hrvatskom knjievnom jeziku : Nacrt za gramatiku. Drugo
izdanje. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Globus. (Djela Hrvat-
ske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za filoloke znanosti. knjiga 62)
--.1991. jezik na hrvatski. Priredio prof. dr. Stjepan Zagreb [Lom-
nica. Velika Gorica] : Tiskara "Spiridon Brusina".
--.1992. Predgovor. U knj. 1992. II. 5-9.
Stjepan. Dalibor Milan Slavko Ivo Stjepko
Teak. 1991. Povijesni pregled. glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika : Nacrt
za gramatiku. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Globus. (Djela
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za filoloke znanosti, knjiga 63)
Stjepan. Boidar Fmka, Milan 1990 [pretisakl Hrvatski pravopis. Zagreb :
kolska knjiga, 1971.
OaJOK. n. c. 1987. <l>paKo-aHaTonKHCKHe S13blKOBble CBS13bl B cpaaKHTen&Ko-
-HCTOpH'leCKOH nepcneKTHBe. u zb. AKrH'fHaH 6anKaHHCTHXa, 5-10.
Bafcanica .... 1979. Bafcanica. fIHHrBHCTH'fecXHe Hccne11osaH1u1. 0Ta. pe.a. T.B.
UHa&stK. MocKBa : J13.11aTeJlbCTBO "HaYKa".
EanxaHcxHil nHHrBHCTH'fecxHii c6opHHK... 1976. EanxaHcxHii nHHrBHCTH'fecXHii
c6opHHK. Ora. pen. T. B. UHastK. MocKBa: J13.11arem.cTBo "HaYKa".
EanxaHcxo e3HK03HaHHe / Linguistique bafkanique. C$ist. .
EanxaHcxoe H3b/K03HaHHe 1973. EanxaHcxoe H3hlX03HaHHe. Pe.11. C. o. Eepw
WTCHK, r. n. KnenHKoaa. MocKaa: J13.11areJI&CTBO "HayKa".
Baft. Ling. 1970. Baltic Jinguistics. Edited by Thomas F. Magner and William R.
Schmalstieg. University Park and London : The Pennsylvania Stale University Press.
Baftistica. Baltv kalbv. tyrinejimai I Petijumi par baltu valodam I 11ccne.aoeaKHSI
no 6anTKHCKHM st3b1Ka.M I Studies in Baltic linguistics I Beitriige zur baltischen
Sprachforschung I ctudes sur les langues baltes. Vilnius.
Eanro-cnasHHCXHe Hccne110BaHHH 1974. EMTo-cnasHHCXHe Hccne11osaHHH. 0Ta.
pen. T. M. Cy.11HHK. MocKBa: J13.11aTen&cTao "HayKa".
EanTo-cnasHHCXHe Hccne11osaHHR 1980. 1981. 1982. 1983, 1985. MocKBa.
Banac. Ivo. 1991. Hrvatsko pitanje. Preveo s engleskoga Ivan
suradnik Zagreb : Most Hrvatskog drutva knjiev-
nik.at (Croatian literature series, vol. 6)
Eugenija i dr. 1979. grar.iatika hrvatskoga knjievnog jezika. .. - vidi

719
Eugenija, Mijo Dragica Slavko Mirko Peti, Vesna
Marija Znika. 1990. Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika. 2. izdanje.
Zagreb : kolska knjiga.
Henrik. 1931. Uporedne studije. I. Jermenski refleksi ievr. o. Rad Jugo-
slavenske akademije znanosti i umjetnosti. knjiga 240, Razreda
i 106. 204-219.
--.1948. Ilirske studije. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i u-
mjetnosti. (Poseban otisak iz 272. knjige Rada Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti, Odjel za jezik i knjievnost, knjiga I)
EapHh. XeHpHK. 1954. fIHHrBHCTK'IKe cry1rnje. Capajeeo : Harrno .apyWTao HP
SocKe K XepueroaHKe. (Iljena, !CH.. I. 0.11je.n.eH.e HCTOpKCKO-<j>HnonowKHX
KaYKa, KH.. 1 )
Barnes. Michael. 1984. Orkney and Shetland Nom U zb. LB!, 352-366.
oappoy. T. 1978. CaHcKpHT. (ITepeao.11 c aHrnKHCKOro H. flapHKOH. Pe.11aKUHS1 H
KOMMeKTapHH T . .sr. EnH3apeKKoaoii). MocKBa : J13.11aren&CTBO "I1porpecc",
(prijevod djela Thomas Burrow. The Sanskrit language. London : Faber and Faber.
11959)
Bartonek. Antonin. 1983. Zlate Praha : Panorama.
EacKaKOB, H11KonaH A 1981. ArrraifcKast: ce).(bst Sl3blKOB H ee K3y'<eKHe. MocKaa :
I-fa.11arenbcTao "Hayxa".
oeneuKHH, A. A. 1980. CnaastHCKasl TOnOKHMHS1 fpeUHK. u zb. nepcneXTHBbl
pa:JBHTH51 cnasHHcxoil oH0>1acTHxH (oTa. pe.11. A. B. CynepaHcKasi H H. B.
rTo.11on&cKasi), 266-273. MocKBa: l13.11aTen&cTBO ''HayKa".
Ee1rnh. AneKcaH.11ap. 1969. l1cTOpHja cpncKoxpaaTcKor je3HKa. KH.. II. ca. 1:
Pe'fK ca .11eKnHKauKjow. "l..feTBPTO K3.llaH.e. oeorpa.11: Hay'fKa KM.Hra.
Bender. M. Lionel. 1985. (review ofl The archaeological and linguistic reconstruction of
African history. Edited by Ch. Ehret and M. Posnansky. Berkeley & Los Angeles ;
University of Califomia Press. 1982. Language 61(1985):3. 694-f>98.
Benedict. Paul K- 1972. Sino-libetan. A conspectus. Contributting editor James A Mc::-
tisoff. Cambridge : Cambridge University Press.
Julije. 1985-1990-. hrvatskoga knjievnog jezika od Preporoda do I.
G. Svezak 1-12-. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetno-
sti, Razred za suvremenu knjievnost: Globus.
Benson. Morton. 1979. Srpskohrvatsko-engleski I Serbocroatian-English dictio-
nary. Drugo. i dopunjeno izdanje. Beograd : Prosveta.
oeKBeHKCT, 3 . ToxapcKHH K HK.11oeaponeifcXHif. U zb. Tox. H3HKH. 90-109.
Benvenist, Emil (Emile Benveniste). 1975. Problemi opte lingvistike. Prevod i pogovo,-
Sreten Beograd : Nolit. (Prijevod djela E. Benveniste. Problemes de lingui
stique get}erale. Paris J966)
Benveniste, Emile. 1959. Etudes sur la langue ossete. Paris : Librairie C. KJincksieck..
--. 1969. Le vocabulaire des institutions indo-europeennes. I. Economie, parent<:.
2. Pouvoir. droit. reli.gion. Paris : Les de minuit.
6epKWTeHK, c. o. 1961. 0'1epK cpaBHHTeJlbKOH rp(l)O.faTHXH cnaastKCKHX .113blKOl:.
Mo_cKBa : 113.llaTen&cTao Axa.11eMHK KayK.
6eCT, 11. r. rr. (J. G. P. Best) 1987. K HKTepnpeTaUKH Ha.anHcei{ nHKeHHoro nHC&M'".
A. BecTHHx npeBHeii HCTopHH 111987. 159-168.
Beziaj, France. 1967. Eseji o slovenskem jeziku. Ljubljana : Mladinska knjiga.
-.1977, 1982. Etimoloki slovar slovenskega jezika. Prva knjiga: A-J. Druga knji
. ga: K-0. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in wnetnosti.
Biblija KS 1987. Biblija : Stari i Novi zavjet. (Glavni urednici dr Jure Katelan. d,
Bonaventura Duda: urednici Josip Tabak. dr Jerko Zagreb : s<!-
danjost. (I. izd. 1974]
Birnbaum. Henrik. 1981. Essays in early Slavic civilization I Studien zur FriihkuHur
der Slaven. Munich/Mlinchen : Wilhelm Fink Verlag.
-. 1983. Language ramilies. linguistic types. and the position or the Rusin mi
crolanguage within Slavic. Die Weft der Slaven. Jahrgang XXVIII. 1. N. F. VII. l.
1-23.
DHpK6ayw. XeHpHK CHenrik Birnbauml 1987. ITpacnaasiHCKJiK Sl3blK : .!IOCTH>t<e H11,;
720
H npo6neMH a ero peKOHCTPYKUHH. ITepeao.a c aHrnHifcKoro ... MocKaa: "Dpo
rpecc" (prijevod djela H. Birnbaum. Common Slavic. Progress and problems in
its reconstruction. Columbus. 1973- 83. (III. dio napisali Henrik Bimbaum i Petcr
T.Merril)]
--. 1988. CnaasiHcKasi npapo.aHHa: HOBble rHnnoTe3H (c 3aMeTKaMH no noao.ay
npoHCXO>KJleHHSI HH.aoeaponeiiuea). (ITepeae11 c. n. HHKonaea.) Bonpocbl
fl3b/K03HaHHJI 5/1988. 35-49.
E.Sf 1973 = EanTHHClUle Sl3bllUI H HX B3aHMOCBSl3H co cnaasiHClUIMH. cpHHHo-
-yropclUIMH H repi.caHCKKMH Sl3blKaMH. Te3KCbl .!loKJJa.aoa Karrnoii KoHcpepeH
UHH, nocBSIWCHHOK 100-neTHIO co .!lHSI pO>K.llCHHSI axan . .51. 3HD.3CJIHHa. (Ot
BCTCTBCHHblH peJlaxtop P . .51. fpa6Kc.) PKra: Jfa.naTeJJbCTBO "3KHaTHe.
Ratko. 1986. Jezici i visoke kulture Srednje Amerike. SOL 211986. 93-102.
Blaek. Vaclav. 1982. Some Nostratian etymologies (first part). linguistica XXIl.
239-248.
--. 1983. stav hypotezy (fonologie a gramatika). Slovo a slo
vesnost XLIV(l983):3. 235-24 7.
--.1984. FlllSk)' k nostraticke hypoteze. Slovo a slovesnost 45(1984):2.
166-169.
--. 1989. Lexica nostratica: addenda ct corrigenda I. Archfv orientfJJni 57(1989):3.
201-210.
--.1990. Lexica nostralica: addenda et corrigenda II. A.rchfv orienta!ni 58(1990):3.
205-218.
--. 1992. HistorickA analyza terminologie (savci). Autore-
ferat disertacc k ziskani vedecke hodnosti kandidata filologick)'ch ved. Brno. (Filo
zoficka fakulta Masarykovy Univcrzity.)
Bloch. Raymond. 1977. Les Etrusques. Sixieme edition. Paris : PUF.
Boban. Ljubo. 1988. Hrvati. Povijest. U Enc. lug. 5, 8- 49.
Rafo. 1988. Narodnosni pridjev u djelima hrvatskih renesansnih pjesnika. Jezik
XXXID:S. 129-36.
Bom.hard. Allan R. 1977. The l.E.-Semitic hypothesis re-examined. The Joumal of In-
do-European StLXiies 5:1, 55-99.
--. 1981. Speculations on the prehistoric development of the Proto-Indo- European
vowel system. General linguiscics 21 :3, 164-193.
Bonfante. Giuliano. 1976. I dialetti indoeuropei. (Ristampa.) Brescia : Paideia
Bonnaffe, Edouard. 1920. Dictionnaire etymologique et historique des angl icismes. Paris
: Librairie delagrave.
Borys. Wieslaw. 1982. Prilozi ostataka slavenskog (praslaven-
skog) leksika u kajkavtini. HDZb. knj. 6, 69-76.
--.1989. Dijalektoloki kao izvor za najstarijeg sloja
ga hrvatskoga ili srpskoga leksika. HDZb. knj. 8, 15-31.
Bosch-Gimpera. P. 1961. Les lndo-Europeens. Problemes archeologique. Preface et
traduction de Raymond Lantier. Paris : Payot.
5owKoBK'I, P. [Pa.aocaa EowKOBKh). 1984. OcHoBbl cpaaHHTeJJ&Holi rpaMMatMKll
CJlaBSIHCKHX !i3hlKOB : 4>oHeTHKa H cnoaoo6pa3oaattKe. ITepesena H. M. En-
KHHa ... MocKBa: Bhlcwasi wKona.
Radosav. 1978. Srbiji i Srbi. ZFL XXH. 23-25.
5owKOBHh. Pa.aocaa. 1978. Ona6paHH 'IJlaHUH H pacnpaae. T1norpan : UpHorop
cKa aKa.aeMKja HayKa H YMieTHOCTH. (IToce6HH panosK. KH>Hra I) .
--. 1985. OcHOBH ynope.aHe rpaMaTHKe cnoseHCKHX je3HKa II. Mop<j>onorHJa.
[Hoao H3.llaH.e. I HHKWHh : HJ10 "YH MBep3HTeTcx.a pHje'I".
Brabec. !van. 1966. Govor podunavskih Hrvata u Austriji. HDZb, knj. 2. 29-118.
- -. 1982. Kajkavci u dijaspori. HDZb. knj. 6, 77-84.
Brabec, !van, Mate Hraste. Sreten 1954. Gramatika hrvatskoga ili srpsko&
jezika. II i nadopunjeno izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Jasmina 1986. situacija u lndiji. SOL 2/1986, 85-91.
Brkan. Boica 1990. Enciklopedija peceraja Zagreb : Centar za informacije i publicitet.
6po3oBH'I, .a. [D. 1967. CnassiHclU!e CTaH.!IapTHble s:r:>blKH H cpaaHW
ren&Hhlil MCTOll. Bonpocbl fl3blK03HaHHR 1/1967. 3- 33.
721
Dalibor. 1959. O i upotrebi "puk". "narod", "nacija" i srodnih
izraza Jezik VII(l958/59):4. travanj 1959. 97- 109.
- - . 1960. O vanosti jezika za slavistiku. osobito za nau dijalektologiju.
Jezik VIII(l959/60):3-4. travanj 1960. lll-125.
- - . 1970. Standardni jezik. Zagreb : Matica hrvatska
--. I 978. Hrvatski jezik. njegovo mjesto unutar junoslavenskih i drugih slavenskih
jezika njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske knjievnosti. U zb. HKEK.
9-83.
--. 1983 O mjestu praslavenskoga jezika u indoevropskom svijetu. (Po
sebni otisak:) RFFZd 21(12), 5-15.
--. 1992. Predgovor. U knj. 1992. I. V-XVIIl.
--. 1992. Biljeke. U knj. 1992. I. 201-217.
Dalibor, Dunja 1989. aspekti standardi-
zacije romskog jezika U zb. JKR. 223-238.
Dalibor, Pavle 1988. Jezik. srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili
srpski. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krlea", 1988. Uzva-
dak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije]
Bri.ickner. Aleksander. 1974. Slownik etymologiczny polskiego. Warszawa :
Wiedza Powszechna.
Buck. Cari Darling. 1949. A dictionary of selected synonyms in the principal Indo-Eu
ropean languages. Chicago : The University of Chicago Press.
Ey.nHMKp, MHnaH. 1950. fpuK H ITenacTM. CpncKa aKa.aeMKja HayKa. IToce6Ha
H3.!la!M, KH>Hra CLXVII. Onen.eH>e JlHTepaType H je3HKa. KH>Hra 2. Eeorpan :
Cpncx.a axa.aeMHja HayKa.
Budimir, Milan. 1951. Problem bukve i protoslovenske domovine. U zb. Rad Jugosla-
akademije znanosti i umjetnosti. knjiga 282. Odjel za filologiju, knjiga 1.
bY.llHMHp. MHJJaH. fbttn.aHa Upenajau. 1986. rtOL)'.ElCX A 7}\ILXCC. OcHOBH rp'!Ke
rnoTonornje. l.feTBpro H3!l<me. Eeorpa.a : Hay'!Ha KH>Hra
Eynatoaa. Pmo.1a B. 1982. AKUeHTOJJOrH'leCKHe CB!i3H KaiiKaacKoro JHaneKTa c
.lPYrHMH nHaneKTaMH cep6oxopaarcKoro Sl3h1Ka. HDZb. knj. 6, 85-100.
Burrow T. Vidi 5appoy T.
Burrow, T . M. B. Emeneau. 1961. A Dravidian etymological dictionary. Oxford : Cla-
rendon Press.
<;abej. Eqrem. 1986. Studime gjuhesore !: Studime etimologjike ne fushe te shqipes
Il: Studirne etimologjike ne fushe te shqipes (P-Zh). Botim i dite. Prishtine
: Rilindja. Redak.sia e botimeve.
-.1986. Studime gjuhesore VII: Hyrje ne studimin krahasues te gjuhe ve indoev-
Studime etimologjike ne fushe te shqipes. Prishtine : Rilindja. Redaksia e
botuneve.
-1988-89. gjuhe __ sore .. vm: Studime etimologjike ne fushe te shqipes
A-B. IX: Studune et1molo&.1ike ne fushe te shqipes C-D. Prishtine : Rilindja. Re-
daksia e bolimeve.
Camaj. Martin. 1966. Albanische Wortbildung : Die Bildungweise der alteren Nomina.
Wiesbaden : Otto Harrassowitz, 1966.
Cariton. Terence R. 1991. Introduction to the phonological historiy of the Slavic langu
ages. Columbus : Slavica Publishers. Ine.
quitterji, Suniti Kumar. Vidi l.farrep.ID!Oi C.K.
Cipra: Adolf 1944. Hrvatski pravopis. Obradio Ured za hrvat-
ski Jezik. Zagreb : izdanje Nakladnog odjela Hrvatske dravne tiskare. CPretisak:
Zagreb : Hrvatska naklada. 1992)
Clark. Grahame, St.Piggot. I 976. Prehistoric socicties. Reprinted edition. Harmonds-
worth : Penguin Books. (I. izd. 1965)
CODEE. 1986. The concise Oxford dic1ionary of English etymology. Edited by T. F.
f:Ioad. Oxford : Oxford University Press.
Colhndcr, BjOrn. 1940. Jukagirisch und Uralisch. Uppsala Universitets ksskrifl 1940:8.
- 1965. An introduction to the Uralic languagcs. Berkcley and Los Angeles : Uni
versity of California Press.
722
Cente, francis. Vidi Kont. Fransis.
Cooper. Jean Campbell. Vidi Kuper D. K. . . .
Cottle, Basil. 1987. The Penguin dictionary of surnames. Second ed11ton (repnnted].
Harrmndsworth : Penguin Books.
Cristofani, Mauro. 1976. lntroduzione allo studio dell'etrusco. (Pretisak) Firenze : Leo
S. Olschki E<iitore. (l. izd.1973)
CSI 1990. Croatica. Slavica, Indoeuropaea. [Zbornik u Radoslava Wiener
slavistisches Jahrbu{;h. Erganzungsband VIII. Herausgegeben van Georg
Wien : Verlag der Osterreichischen Akademie der Wissenschaften. (Osterre1chische
Akademie der Wissenschaften. Balkankomission (Linguistische Abteilung); Institlll
Ilir Slavistik der Universitat Wien)
Cvetko-Orenik. Varja. 1983. Zu neueren iranisch-baltoslawischen isoglossen-Vor-
schliigen. Linguistica XXIII. 175-256.
llblraHeHKO, fanHHa rr. 1979. 3THMOJ!OfH'iCCKHH CJ!OBapb pycc><oro Sl3b1Ka. KHeB :
I-fanaren&CTBO PanstHC&Ka wKona.
--.1989. 3THMOJIOrH'!eCKHK cnoaapb pyccKoro st3b1Ka. Bonee 5000 cnoa. 2-e
H3llaHHe, nepepa6oraHHoe H .aononHeHHoe. KHeB : PallSIHC&Ka WKona.
UID16ypcKHi!, B.Jl. 1990. HocTparn'!eCKast rpa.MMaTHKa s peKoHcrpyKUHH B. M.
liJtJ!H'!-CBHTbl'!a H npo6JteMa reHCTH'!CCKHX CBSl3CH ::irpyccxoro Sl3b1Ka. u
zb. CI1.J/C3, 54-56.
Y:arrepn.ll<H, C. K. (Suniti Kumar Chatterji) 1977. BaeneHHe a 1rnnoapHHCKoe st3bl
K03HaHHC. IlepeBO.lI c aHfJIHHCKOro 8. rr. JI1mepOBCKHK. MocKBa : fllaBHasl
penaKUHSl BOCTO'!HOH JlHTeparypbl H3LlaTeJlbCTBa "HayKa". lPrijevod djela In-
do-Aryan and Hindi]
Mirek. 1979. Cesta k rekonstrukci slovniku a grammatiky. Sbomik
praci Filozolicke fakulty Bmenske unverzity, lv.7. 35-43.
Y:eKMaH; B. H. 1974. O pecj>neKcax HHnoeapone.HCKHX J<. g a 6amo-cnaastHCKO).{
st3blKOBOM apea.tte. U zb. E aJTTo-c.na.BRHCXHe Hcc.ne110BaJ1HR. l&-135.
l.JepHblX, E. H. 1987. IlporoHHnoeaponeiiuhl s cHcTe).{e UHpK}'MnOHTHHCKOH npo-
BHHUHM. u zb. AHTH'fHaH 6anKaHHCTHKB. 136-i 47.
Bojan. 1970. Die indouralische Sprachverwandtschaft und die in<l?germanisch_e
Laryngaltheorie. (lndouralsko jezikovno sorodstvo in indoevropska lanngalna te::in-
ja). Slovenska akademija znanosti in wnetnosti I et
Slovenica. Razred za filoloke in literarne vede I Classis II: Philologia et httera-
rae, R;aprave / Dissertationes VII/S. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in
umetnosti.
- .1970. Indouralica VII. K.Z 84(1970):1. 151-i 74.
- - . 1973. Prispevek k zgodovini labialnih pripon v indoevropskih jezi.kih (Beitrag zur
Geschichte der Labialsuffixe in den indogermanischen Sprachen). Slovenska akade-
mija znanosti in wnetnosti I Academia scientiarwn et artiwn Slovenica, Razred za
filoloke in literarne vede I Classis II: Philologia et litterarae, Dela / Opera. 29.
Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in urnetnosti. .
--.1974. Indouralica I. Slovenska akademija znanosti in wnetnosti I
scientiarwn et artium Slovenica. Razred za filoloke in literarne vede I Classis II:
Philologia et litterarae, Dela / Opera 30/l. Ljubljana : Slovenska akademija zna-
nosti in umetnosti.
--.1974. Indouralica XV. KZ 880974):1. 41-58. .
--. 1975. Die indogermanische Deklination im Lichte dcr indouralischen verglei-
chenden Grammatik. (lndoevropska sklanjatev v indouralske primjeralne s!ov-
nice). Slovenska akademija znanosti in wnetnosti I Acade_rnia ct
Slovenica. Razred za filoloke in literarne vede I Classis II: Philologia et . httera
rae, Dcla / Opera 31. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in umetnos.u. v
--. 1975. Miscellanea Tocharologica I. Ljubljana : Filozofska fakulteta Uruverze
Ljubljani,Oddelek za primcrjalno jezikoslovjc in orientalistiko.
Bojan. Varja Cvetko. Jcns Elmegard Rasmussen. 1978. Collectanea
I. Ljubljana : Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani. Oddelek za pnmJerJalnO
jezi.kos lov je in orientalistiko. .. . . . . . . _
Tvrtko. 1990. Povijest i historija usmene narodne kllJievnosu. H1stonJske 1 h
723
teramo-teorijske osnove te genoloki aspekti: pogledi. Drugo
izdanje (obnovljeno i redigirana). Zagreb : dr. Ante Pelivan i Danica Pelivan.
Javan. 1989. Srpsko-hrvats.ki varijanti. Hrvatsko-srpski
Beograd : Stilos.
nlipKOBHh. B. 1949. fpaMaTHKa UpKBeKOCJ!OBCHCKOr je3HKa 3a Y'!CHHKe 6oro-
CJ!OBHje. Beorpan.
Antun. 1990. Hrvatska dravna i pravna povijest. Zagreb : Nakladni zavod
Matice hrvatske. (Hrvatske povjesnice) (l. izd.1940]
Dauzat, Albert. Jean Dubois, Henri Mitterand. 1986. Nouveau dictionnaire etyrmlogi-
que et historique. Paris : Larousse. (l. izd. 1971)
Gyula. 1986. Statistical report on the languages of the world as of 1985. Part
II. List of the languages of the world arranged acoording to linguistic phyla with
speaker number dala. For the Transworld Linguistic Association compiled by Gyula
Bloomington : Eurolingua. (Bibliotheca Nostratica, 612)
--.1983. Vidi GLC Global linguistic connections.
--.1990. The Uralic protolanguage: A comprehensive reconstruction. Bloomington :
Eurolingua. (Bibliotheca Nostratica, Vol.9)
Deklaracija o hrvatskome jeziku s prilozima i Deset teza. Drugo izdanje. Zagreb :
Matica hrvatska, 1991. (Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika.
7-11; O deklaraciji onda i sada I Dalibor 13-17; Dnevnik deklaracijskih
zbivanja I Josip l<t-24; Deset teza o hrvatskome jezil.."U I Dalibor Brozo-
25-43: Pogovor I Stjepan 44-46]
necHHUKasl, A. B. 1983. Ilaneo6anKaHHCTHKa li an6aHCl<HH Sl3bl.K. u zb. CnaBRH-
CKOe H 6anKaxcxoe R3blK03HaHHe. flpo6neMH R3blKOBb/X XOHTBXTOB, 5-16.
--.1990. o nOH5ITHK BTOpH'!HOro reHCTH'!ec1<oro pOilCTBa li o ero 3Ha'ieKHH
.lJlSI HccnenoBaHHjf npo6new 6anKaHHCTHKH. Bonpocbl Jl3blK03HaHHH 1/1990,
38-4'4.
--.1990. o npoHCX0.:4<.!l eHHH an6ancKoro Sl3hlJ<a (cpaBHHTeJlbHO-HCTOpH'ieCKHH
K couHam.Ho- HcTopH'!ecKHH acnexr). Bonpocbl R3blX03HaHHH211990. 5-12.
Devide. Vladimir. 1979. Matematika kroz kulture i epohe. Zagreb : kolska mjiga.
Diakonoff. I. M. U1. M. ilbsoo:>HOa] 1988. Afrasian languages. Translated from the Rus-
sian by A A Korolev and V. Ya. Porkhormvsky. Moscow : Nauka. Centra! Depart-
ment of Oriental Literature. (Languages of Asia and Africa). (This edition is a re-
vised version of Semito-Hamitic Languages published in 1965.J
Dini, Pietro. 1985. Stato della ricerca sul la lingua degli Jatvingi. Europa Orientali.1
4(1985), 28<}-296.
ilbsiKoHoB, liropb M. 1967. 513hlKH JpeaHeii IlepenHeii A3HH. MocKBa: l13IX<t
TCJlhCTBO "HayKa", f JlaBHasl penaKUHSI BOCTO'!HOH JlHTepaTypbl.
-.1978. XyppMro-ypapTCKHH K BOCTO'!HO- KaBKa3cKHe st3blKH. Hin aravell!' /
apeBHblH BocroK 3. 25-38.
-. 1982. O npapo.lIHHe HOCHTeneii HHnoeaponelicKHX nHaneKTOB. I. BecTHHX
JipeBHeii HCTOpHH 3/1982, 3-30. II. 4/1982. 11-25.
-.1983. K npaHCTOPHH ap).{SIHCKoro Sl3b1Ka (o cpa1<rax. ca11neren&craax H no
fHKe). PBH/J1<JJ)I( 1983:4, 14<t-178.
IhstKoHos, 11. M A. !O. MHnHrnpea, B. 51. IlopxowoacKHH, O. B. CTon6oaa.
1987. 06weacppa3HHCKasl cpoHOJlOrH'!eCKast CHCTe).{a. u zb. Al1JI. <t-29.
flioMe3HJtb, %. 1986. BepxoBH.ble 6orn HHnoesponeiiuea. ITepeson c cj>paHuy:;
CKOro T. B. llHBbSIH. MocKBa : rnaaHast penaKUHSi BOCTO'iHOH JlHTepaTYPbl
"Hay1<a". no <t>onbKJlopy H MHcj>OJtOrKH BOCTO
Ka) (PnJevod dJela G. Dwnez1l, Les dieux souverains indo-europeens, Paris 1977)
llonronon&cKHii. AapoH 6. 1964. f11noreoa npeaHeiiwero poncTBa Sl3blKOBblX ce
weii ceaEBpa3HH c sepostTHOCTHOi! TO'iKH 3peHHSI. Bonpocbl R3blK03HaHH't
2/1964. 53-f>3.
-.1965. MeToJibl pe1<0HcrpyKUHH 06weHH.tloeaponeAc1<oro st3b1Ka H cH6Hpo
eaponeiicKast rnnoTe3a. U zb. 3THMonorHH 1964. 25<}-270.
-.1967. B noHcKax naneKoro poncTaa. Pyccxa.R pe'fb 6/1967, 95-112.
-. 1968. llpeBHHe ><opHH H .apeBHHe mo.aH. PyccKB.R pe'fb 2/1968, 96-108.
-. 1969. HocYpaTH'ICCKHC OCHOBbl c CO'ieTaHHCM WYMlfblX cornaCHlilX. u zb.
724
3rnwononm 1967. 296-313.
--. 1971. HocrparH'ieCKHe 3THMonornH H npoHcxo;+01eHHe rnaronbHblX <t>op-
MaHTOB. u zb. 3THMonorHJ11968, 237-242.
--.1972. HocrpaTH'ieCKHe i<opHH c co'<errurneM narepanbHoro H 3BOHKoro na-
pHHrana. 3THMOnorHJ11970. 356-369.
--.1973. CpasHHTellbHo-HcropH'ieCKa5l cj>oHerni<a i<yWHTCKHX Sl3b1KOB. Mocx-
sa: 1'l3.1Iare11bcrso "HayKa".
--. 1974. o HOCTpaTH'ieCKOH CHCTeMe a4><1>PHKaT H CH5HJISIHTOB: KOpHH c <t>o-
HeMOK "'J. u zb. 3THMOl10rHJ11972, 163-175.
Uo11rorro11bCKHK, A. E., B. A. Ilbl5o, A. A. 3antt3HSIK. 1973. BKJia.a B. M. l111-
llH'i-CBKTbl'ia B cpasHHTellbHO-HCTOpH'ieCKy!O rpaMMaTHKY HHlIOeBporre>icKHX
H HocrparH'ieCKHX Sl3b1KOB. CoBercxoe cnaBJlHOBe.l(eHHe 5/1973, 82-91.
Dolgopolsky, Aron B. 1984. On personal pronouns in the Nostratic languages. U zb.
Linguistica et philologica. Gedenkschrift fili BjOrn Collinder (1894- 1983). Hrsg.
O. Gschwantler, H.Reichert. Wien : Braumiller, 65-l 12.
--. 1987. The Indo-European homeland and lexical contacts of Proto-Indo-European
with other languages. Mediterranean Language Review Ill/1987. 7-31.
--.1988. Problems of Nostratic comparative phonology. (Soviet-American Confe-
rence on Language and Prehistory, University of Michigan, November 8-12, 1988)
llpeBHHe f13b/KH Manox A3HH . . .1980. IlpeBHHe Sl3blKH Mano!{ A3HH. C5opHHK
crarea. Pen. Yi. M. llisiKoHOB, B. B. HsaHos. ITepeso.Q.bl. MocKBa : Ilpo-
rpecc.
llpeBHblH BocroK = Hin arave!Jch. Jerevan I EpesaH.
Duden Fremdworterbuch. 1982. Duden Fremdworterbuch. Bearbeitet von Wolfgang
Milller unter Mitwirkung von Rudolf Koster und Marion Trunk. .. Mannheim, Wien.
Zi.irich : Bibliographisches Institut. (Duden, Band 5)
Dukat, Zdeslav. 1983. Gramatika jezika. Zagreb : kolska knjiga
[{yllH'ieHKO, A. n. 1982. KaKKaBCKHH llHTeparypHblH >13bll< H ero Mecro cpe1m
.apyrnx CllaBSIHCKHX nHreparypHblX MHKpOS13blKOB. HDZb. knj. 6, 135-155.
Dt.nnezil. Georges. 1987. Tridelna ideologija Indoevropcev. Prevede! Braco Rotar.
Ljubljana : Zaloba KUC; Znanstveni intitut Filozofske fakultete. (Studia huma-
nitatis) (prijevod djela L'ideologie tripartie des Indo- Europeens. Bruxelles 1958)
--. 1988. The destiny of a king. Translated by Alf Hiltebeitel. [Published 1973.]
Chicago, London : The University of Chicago Press. (Origi.nally published as part
three of Mythe et vol. 2: Types epiques un heros. un sor
cier, un roi, Pari s 1971.)
Ilyttaesci<as1, HpttHa M. 1%9. 5i3b1K HepornHcpos. MocKBa : lfana
TellbCTBO "HayKa", f JlaBHa5l pellaKUHSl BOCTO'iHOK JlHTepaTypbl.
llil5o, B11anHMHp A. 1974. AcpraMcKoe ynapeHHe H ero :3Ha'ieHHe JillSI HH.1Ioeapo
ne1ki<o>i H 6anro-cnassiattcKo>i aKueMT011ornH. I. HMeH!iaSI ai<ueHryauHSI. U
zb. Eanro-cnaBHHCKHe Hccne.aoBaHHJl, 67-105.
--.1978. HocTpaTH'ieci<asi rnnoTe3a (ttrorn H npo611e).(bl). JfaBeCTHJl AKane
MHH HayK CCCP, CepHSl nHTeparypbl li Sl3b1Ka, TOM 37, No. 5. 400-413.
--.1979. EanTOCllaBSIHCKasr CHCTeMa c THnOllOrH'leCKOK TO'iKH 3peHHSI H npo
611eMa pe1<0HcrpyKUHH HHnoesponelfcKoro aKUeHra. U zb. Bafcanica, 85-101.
--.1981. aKUeHTOJlOrKSI. 0JTblT peKOHCTpyKUHH CHCTeMbl aKueHT"
HblX napanHrM s npac11asS1HCKOM. MocKBa : Yf3naTenbcrso "Hayi<a".
--. 1981. K sonpocy o cHcreMe nopo>K!l eHHSI a1<11eHTHblx THJTOB npoH3BOnHblX
HMeH s npa6anrHKCKOM. U zb. Eanro-cna.sHHCXHe Hcc11e.l(OBaHHH l981. 65-89.
--.1982. ITpacnassiHcKoe pacnpene11eHHe ai<ueHTHblX Tblnos s npe3eHce re
MaTH'ieCKHX rnaro11oa c KOpHSIMH Ha HeW}'MHble (MaTepHallbl K peKOHCTpYK"
UHH). U zb. Eanro-c11aB11HcxHe HccneJIOBaJIHfl l981. 205-261.
--. 1982. o HeKOTOpblX aKueHTOJ!OrH'ieCKHX H30rnoccax c11oaeHCKo-KaKKaB"
cKoii Sl3blKOBol1 0611acrn. HDZb. knj. 6, 101- 134.
--. 1983. ITpacnaal'IHCKoe pacrrpe.ueneHHe aKUeHTHblX ranoa a npe3eHce re
MaTH'ieCKHX rnaronoa c KOPH51MH Ha HeW}'MHble (MaTepHaJJbl K peKOHCTpYK"
UHH) [II]. U zb. Eanro-c.11a.sRHCKH!: HccneJIOBaHHJl 1982, 3-67.
Il.hi6o. Bna.uHMHp A B. A. TepeHTbea. 1984. HoCTpaTH'ieCKasl MaKpoceMbSl li
725
rrpo611ewa ee BpeMeHHOK 110KallH3aUHH. u zb. f1HHrBHCTH'feCXaJl peXOHCTpyx-
UHfl .. . 3- 20.
D>t<ayKSIH, r. B. (G. V. 3ahowkyan). 1967. B3aHMOOTHOWeHHe HHlIOeBponeiicKHX,
xyppHTCKo-ypaprcKHX H KaBKa3CKHX Sl3bll<OB. EpesaH : Yf3nare11bcrso AKa-
.ueMHH ttaric ApM.SIHcxoa c CP.
-. (G. V. 3ahowkyan). 1988. o COOTHOWeHHH Xa5lCCKoro H apMSIHCKoro !iapona.
PBH/H<JJJK 1/1988, 211988, 68- 88.
'E>opl)Hh, I1erap. 1975. Crapoc1100eHcKH je3HK. HosH Can : Marttua cpncKa.
Edelman. O. I. (il;Koii H. 3nenbWaH] 1983. The Oardic and Nuristani languages.
Translated from the Russian by E. H. Tsipan. Moscow : "Nauka" Publishing House,
Centra! Department of Oriental Literature. (Languages of Asia and Africa) (To je
znatno izmijenjene djelo SOblKH, MocKBa 1%5)
3nenbwaH, il;Koa M. 1986. CpaaHHTenbHa5l rpaMMaTHKa socro'IHOHpaHcKHX Sl3bl
Kos . <l>oHOJlOrHSl. MocKBa: "HaVKa".
Egli, J. J. 1893. Nornina geographica. Sprach- und Sacherklarung von 42000 geographi-
schen Namen aller Erdrawne. Zweite. vermehrte und verbesserte Auflage. Leipzig :
Friedrich Brandstetter.
Ehret, Cnristopher. 1988. Language change and the material correlates of language
and ethnic shift. Antiquity 62(1988):564-574.
EnH3apeHKosa, TarbsiHa 5L 1982. fpaWMaTHKa senHHCKoro Sl3b1Ka. MocKBa : Yf3-
naTe11bcrso Ha}'Ka. r llaBHa5l pe.!IaKUHSI BOCTO'iHOH llHTeparypbl.
Enc. Jug. (EJ) 1980-1990. Enciklopedija Jugoslavije. Sv.1-6 (-). Zagreb : Jugoslavenski
leksikografski zavod "Miroslav Krlea",
Encyclopaedia Moderna.. Zagreb.
Endzelins, Janis. 1970. Concerning the relationships of the Prussian language with con-
geners. (Tr. by B. Jegers and W. R Schmalstieg). U zb. BaltLing .. 53-60.
--.1971. Comparative phonology and morphology of the Baltic languages. Transla
ted by William R. Schmalstieg and Benjamin Jegers. The Hague. Paris : Mouton.
(Slavistic printings and reprintings, 85) prijevod djela Baltu valodu
skacas un formas, Riga 1948. i njegova litavskog prijevoda Balt4 kalb4 garsai ir
fonms. Vilnius 1957]
Erhart, Adolf. 1970. Studien zur indoeuropaische Morphologie. Brno : Universita J. E.
Purkyne.
--. 1982. Indoevropske jazyky. Srovnavaci fonologie a morfologie. Praha : Acade-
mia.
-.1984. Baltske jazyky. Balt4 kalbos. Baltu valodas. Praha : Statni pedagogicke
nakladatelstvi.
Erhart, Adolf, Arnot Lamprecht. 1967. K otazce vztahu indoevropskfch jazykU k ji-
nym jazykovym rodinam Slovo a slove,snost XXVII (1967), 385- 393.
Erhart, Adolf. Radoslav 1981. Uvod do etymologie. Praha : Statni pedago-
gicke nakladatelstvi.
Ernout, A, AMeillet. 1951. Dictionnaire etymologique de la langue latine. Histoire des
mots. Tome I (A-L). Tome II (M-Z et Index). Troisieme edition. Paris : Librairie
C. Klincksieck.
3THMOJIOrH'iecKHtt cnosapb pycci<oro Sl3b1Ka ... v. illaHCKHK H. M., 3THM011orn-
'iecKHH CJlOBapb.
3THWOJ10TH'ieCKHH CllOBapb CJiaBSIHCKHX Sl3b1KOB .. .1974-90-. 3THM0110rH'leCKHH
cnosapb c11aBS1HCKHX Sl3b1KOB. IlpacnassiHCKH>i neKCJt'ieCi<Htt cpoHn. BblnycK
l-17-. PenaKrop O. H. Tpy6a'ies. MocKBa: Yf3narenbcrso "HayKa".
3rHMonorHH 1963-, MocKBa
3TblManari'iHbl CllO}'HiK. 1978- 90-. 3TblManari'iHbl CJI09HiK 6e11apyCKaK MOBbl.
Tow 1: 2: B. ToM 3: r-n. TOM 4: K-Kas1Ta. Tom 5: K-n. Tow 6:
n-M. MIHCK : HasyKa H rexHiKa".
<l>acMep. MaKc. 1986-87. 3THMonorn'ieCKHH cnosapb pyccKoro Sl3b1Ka ToM I
(A-11). ToM II ToM III (My3a-CRr). ToM IV (T-5fwyp). Tiepe
so11 c HeMeUKoro H nono11HeH1ffi ... O. H. Tpy6a'ieBa. 11011 pe.uaxuHeit H c npe-
E. A. napHHa. l13.!IaHHe BTOpoe. CTepeOTH!lHOe. MocKBa : l13.ua-
TeJJbCTBO "flporpecc". rPrijevod djela Max Vasmer. Russisches ctymologisches
726
W<irterbuch. Heidelberg 195CH 958]
Rudolf. 1957. Shakespeareova Ilirija. Filologija 1, 123-138.
--.1986. Englesko-hrvatski ili srpski I English-Croatian or Serbian dictionary.
Sastavili R B. K.. Cizelj ... Dvanaesto izdanje. Zagreb : kolska knji-
ga i zavod Hrvatske.
--. 1986. Teorija jezi.ka u kontaktu: lNod u lingvistiku dodira. Zagreb : Ju-
goslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Skolska knjiga. (Djela Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti, Razred za filoloke znanosti. Knjiga 59)
--. im. Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo. razvoj,
Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i kolska knjiga.
Filologija. Zagreb.
Fmka. Boidar. 1980. Osnova tepi- u toponimiji slovenskog, hrvatsko-srpskog i make-
donskog jezika. Bropa jyrocnoseHcxa oHoMaCTH'lKa KOHij>epeHIJHja, noce601<
OTHCOK. 381-390. Ci<onje : Ma.Ke.lloHcKa a.KaaewHja Ha Kay1orre K }'MeTKOCTHTe.
--. im. izraz i njegova dijalekatska osnovica.
Studia Slavica Hung. 36/1-4, 97-103
Flier, Michael S. 1985. The non-Christian provenience of Slavic nedelja. !JSLP
XXXI-XXXII. 151-165.
FUf = Folia Linguistica Historica. Acta Societatis Linguisticae Europaeae
FO. 1981. Fonoloki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih. i makedonskih
govora Opteslovenskim atlasom. (Red. odbor: P. gl.
red., D. D. B. Fmka. T. Logar. S. sekr. red. odb., A. Ojat,
B. Vidoeski. D. sekr . J. ur. N. Sarajevo : Akademija
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. (Posebna izdanja. knjiga LV. Odjeljenje
drutvenih nauka, knjiga 9)
<t>oncow. <t>paHKnHH. 1977. KKKra o Sl3b1Ke : Horro sapiens - :no Horro loquens :
l.fenoseK pa3}'Mllblii - :no 'ienoseK rosopsi:lllHii. ITepeBO.ll c aJ<rnHi!ci<oro
A. A. PacKHHa. MocKBa : 113.llaTenbCTBO Ilporpecc. (Prijevod djela F. Folsom.
The language book.l
FOnCr = Folia onomastica Croalica. Zagreb 1992-.
Forum. Zagreb.
Fraenkel, Ernst. 19624>5. Litauisches etyrrologisches W<irterbuch. Bd. I u. II. Heidel-
berg : Cari Wmter Universitlitsverlag.
--. Vidi Frenkelis E.
Branko. 1984. An historical survey of literary Croatian. Paris : Nouvelles
editions latines.
Frenkelis, Ernstas (Ernst Fraenkel) 1969. kalbos : J14 tarpusavio santykiai ir san
tykiai su kitomis kalbomis (Balt14 kalbotyros Verte S. Kara
liCinas. Vilnius : Leidyk!a "Mintis". (Prijevod djela E. Fraenkel. Oie baltische Spra
chen. Heidelberg 1950
<l>pK.llpKx, 11oraKKec (Johannes Friedrich) 1979. 11cTOpHSi nKCbMa. ITepeso.ll c He-
weuKoro. BcTynKTenbKa5t cTaTbsi: H KOWMeHTapHH 11. M. IlbsiKoKosa. :
113.llaTenbCTBO "HayKa", f JlaBHaSI pe.llaKUHSi BOCTO'iOH JlKTepaTypbl. (Pnjevod
djela Geschichte der Scrift, Heidelberg 19661
Frisk. Hjalmar. 1960. 1970. Griechisches etyrrologisches W<irterbuch. Band I:
Band II: Kp-0. Heidelberg : Cari Wmter Universitlitsverlag. (lndogermanische Bi-
bliothek. U. Reihe: W<irterbiicher)
7
Branko. 1987. glagoljice i zbornik 15/198
17-28. Supetar : SIZ za kulturu . . 'k
Furlan, Metka. 1989. Etirroloki slovar - za koga in kako. - Znanstveru skup
i drutvo. JAZU, Zagreb. 11-13. listopada 1989. /i-
--.1990. Praide. fonemska sekvenca *!Ju v R.a.zprave SAZU. Razred za
1
Jo/oke in literarne vede, XIII. 57-72. . .
--. 1990. K nastanku sin. J/Jglje '1aje" in sh. /agi.ft '1aji". reVIJ
8
J8(lm):l. 1-9.
--. lm. Etimologija in besedotvorje. revija 38(1990): 4. 363-9.
--. 1991. Slovensko slfma "saliua. plouagne" (Alasia) in srbohrvako s/im
rek) - novo gradivo za slovansko-germansko izogloso "slil1lb : "'s/ima-. Je:zjko
727
slovni zapiski I. 25-30.
--. 1991. Od izvora do etirrologije besed. revija 39 (1991 ):2. 253- 8.
Furnee. E. J. 1979. Vorgriechisch-kartvelisch : Studien zum ostmediterranen Substrat
nebst einem Versuch zu einer neuen pelasgischen Theorie. Leuven/Lotwain : Ecliti-
ons Peeters.
fanH'<. MaH)'3m. (Manuel Galich) lm. I1cTopHSI noKon}'M6osblX UHBHnH3aJ.1Hi!.
flepeeo.ll c KCnaHcKoro ... MocKsa : "'Mbicnt.". (Prijevod djela Nuestros prime-
ros padres, La Habana 1979 I
fawxpenH.ll3e, TaMa3 B. (Tamaz Gamgreli3el Bsi'iecnas Bc. YlsaHoB. 1984. YIK-
.aoesponeikKHii Sl3blK H HH.lloesopneitubl: PeKOHCTp}'KUKSI H HCTOpHKO-THno
norn'ieCKHH aJ<MH3 npa5t3b1Ka H npoTOKYnbTypbl. I-II. T6HnHCH : Yl3.llaTenb-
CTBo T6HnKccxoro YHKBepcHTeTa.
Gavazzi. Milovan. 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija kroz prostore. vremena i
ljude. Etnoloke studije i prilozi iz inozemnih izdanja. Zagreb : naklada
Liber. (Biblioteka znanstvenih radova)
--.1985. Leksikologijski prilozi (druga rukovet). U knj. Skokov zbornik, 1614>.
--. 1991. Batina hrvatskoga sela. Zagreb : Otvoreno (Biblioteka "Obi-
Prvo kolo. knjiga druga)
fenb6, '11. E. 1982. Omn H3Y'<eHKSI nKCbMa (ocHOBbl rpaMwaTononm). ITepeBo.ll c
aJ<rnailcKoro Sl3b1Ka 11. C. fop6oeKuKasi:. 11. M. !IyHaescxasr. MocKBa : Pa-
eyra. [Prijevod djela Ignace J. Gelb. A study of writing]
General Linguistics, University Park. Pa.
TeHeTH'lecxHe, apeanbHble H rHnonor:H'lecxHe . .1983. feHeTH'ieCJ<He, apeanbHble
K THnonorn'iecxKe CBSl3H Sl3blKOB A3KH. 0Ts. pe.ll. B. M. Co11Kues. MocKBa :
'l13naTeJ1bCTBO "Hayxa"', fnasHrut pe.lla.KUHSI BOCTO'iHOK nHTepaTypbl.
feoprnes, Bna.LIKMHp 11. 1958. I1cc11e11osaHKS1 no cpasHKTCJlbHO-HCTOpH'iecKowy
Si3blK03HaJ<HIO (Po.llCTBCHHblC OTHOWCHKSI HH.llOeBponeHCKHX Sl3blKOB). MocK-
ea : 1-bnaTe.llDCTBO HKOCTpaHHOi! llHTepaTypbl.
Georgiev, Vladimir. 1961. La toponymie ancienne de la Peninsule Balkanique et Ja the-
se mediterraneenne. Sofia : Academie bulgare des sciences. (Linguistique balkanique
III.I)
--. 1970-71. Etruskische Sprachwissenschafl. I. Teil: Altetruskische Inschriften. II.
Teil: Jungetruskische lnschriflen. Sofia : Verlag der Bulgarischen Akademie der
Wissenschaften.. (EanxaHcxoe e3HK03HaHHe XV:I)
fepueK6epr. JleoHap.ll r. 1972. Mop<f>onorn'<ecKasi cTpyxTypa cnoaa e .llpeBHHX
HH!IOHpaHCKHX Sl3b1Kax. fleHHHq>aa: Yf311aTCJlbCTBO "Hayxa". ileHKKrpa!ICKOe
OT.lleJleHKe.
--. 1981. Bonpocbl peKoKcTp}'KUHH KH.lloesponeilcKoil npoconKKK. fleHHKrpaa :
"HayKa". ileHHHrpa.llCKOe OT.lleJleKHe.
Gerersdorfer. Vera 1985. Pregled romanistike s vulgarnim latinitetom Zadar : Sveu-
u Splitu. Rlozofski fakultet u Zadru. OOUR i drutvenih zna-
nosti u Zadru.
GH 1984 = Hrvati 1533-1983. Zbornik. (GI. ur. dr Boidar Fm.ka] Zagreb
: Drutvo za suradnju s Hrvatima i drugim hrvatskim narodnim
G
manjinama u Centar za istraivanje migracija i narodnosti. KJ
!IKJ Im = Loncan? . Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika ...
Gimbutas .. Manja. .. .' stare Evrope. Mitovi i kultne predstave (I).
Preveli Vesna D1rrutnJevtc 1 M1odrag Knji.evna kritika 2- 3/1986.
94-i 07. (II) Prevela Jasminka Knjievna kriti.ka 4/1986, 121-138.
fHH.aKH, fleoHK.ll A. 1965. 3THwonornK cnos: I. arr. ttiic>..ov, KOH. oEiicA.ov: II.
rpe'<. vcrn:u. U zb. 3THMOllOrHR 1964, 135-41.
-.1967 . .si3blK npesHei!wero HaceneKHSi 10ra 6anKaJ<cKoro nonyocrposa :
<l>parMeHT HH.lloeeponeiicKoi! oHowaCTHKH. MocKBa : 113.llaTeni.cTBO "Hay1<a".
--. 1987. K sonpocy o craryce Sl3b1J<a .apeBHHX wa.Ke.aoHuea. U zb.AHTH'<HMT
6aJTKaHHCTHKa,
-. 1990. flysHHUhl a Tpoe (onblT mrnrao<t>Hnonorn'iecxoro aHanH3a). Bonpocbl
R3b/K03HaHHJl 1/1990. 45--65.
-. 1991. E.aHHCTBo CJO.lKeTa "'J1nKaru.i" foMepa H "ncea.ao-YlnKa.ubl" a caere
72J3
xerrc1<0K H rpe'lecKol< nHCbMeHHblX TpanHUHK. HAH-CJ15/ 50(1991):3.
269-273.
GjA/AI = Gjurmimc albanologji.ke / Albanolokit ispitivanja. Prishtine/Pritina.
GLC. Global linguistic connections. 1983. Global linguistic connections. Contributors:
Raimo Anttila. Gyula (et al.). Edited by Gyula Decsy. Bloomington (Indiana} :
Eurolingua.
Gluhak. Alemko. 1977. Nostratica. Suvremena lingvisti.ka 15-16/1977, 49-56.
--.1978. Etruscan numerals. Linguistica XVII/1978, 25-32.
--.1978. Is Sino-libetan related to Nostratian? General Linguistics 18(1978):3,
123-127.
--. 1978. O jednoj indoevropsko-uralskoj paraleli. Zbornik za filologiju i lingvistiku
XXI(l978):1, 219.
--.1979. Slavenske etimologije. Linguistica XVIIl/1979, 47-50.
--.1979. Etruscan vocalism. "liva anti.ka XXIX{l979):2, 213-222.
--.1979. O jeziku Latina et Graeca 14, 51-55.
--.1980. Etruscan Sup/Sa. Revue roumaine de Jinguistique XXV0980):6, 651-1>52.
--.1981. Sl. "'inhfo. Zbornik za filologiju i lingvistiku XXIV(l981):1, 27-30.
-.1982. Etr. kurpu. liva anti.kJJ 32(1982):1, 35-37.
--.1984. Two Nostratic etymologies. Linguistica XXIV (1984):1, 449-453.
--.1987. Lid. Linguistica XXVII0987), 163-5.
Porijeklo imena Hrvat. .Zagreb : Wemko Gluhak 26. 41020
Zagrebll
Gone Klara. 1981. Yavane u Indiji. Latina et Graeca 18, 5-14.
Gorski. O N. 1983. ili srpski (Na osnovi
Krkljueva prvo izdanje priredili Oton Gorski i Ni.ko Drugo iz-
danje priredio Milivoj izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Gou!d. Stephen Jay. 1989. Grimm's greatest tale. Natura/ History 2/1989.
Grad. Anton. 1985. prispevki. Skokov zbornik. 175-9.
fpa1<oe. E. 1947. fvvcxtxox9cxtouEvot (Tiepe)l(HTl<H MaTpHapxaTa y capMaToe).
BllH 3/1947, 100-121.
fpaHne. EeHUHOH M. 1972. BeeneHHe s cpaeHHTeJlbHOe H3y'leHHe cewHTCKHX
Sl3b1KOB. MocK.Ba : tfanarenbCTBO "HayKa", f naeHaSI peJial<UHSI BOCTO'I HOK
nHTeparyp1i1.
Jasmina. 1984. (rec. na knj.) V. A Dybo, Slavjanskaja akcentologija. Jutnoslo-
venski filolog XL/ 1984, 176-185.
--.1987. Martine i indoevropeistika danas. U knj. Martine 1987, 5-26.
Gumey, O.R 1972. The Hittites. Reprinted edition. Harmondsworth : Penguin Books
Ltd.
Gusmani, Roberto. 1964. Lydisches Worterbuch: Mit granunatischer Skizze und ln-
schriftsammlung .. Heidelberg: Cari Wmter Universitalsverlag.
- -.1971. Elementi difonetica starica delle lingue indoeuropee. Messina : Peloritana
Editrice.
Xa6ypraee. reopntA A. 1974. CrapocnaestHCKHK Sl3bll<. MocKBa: ' 'TipocBeUleHHe .
--. 1980. CraHoeneHHe pycc1<oro st3b1Ka. MocKsa: "B1i1cwasi w1<ona".
Xa'IHK51H, M.n. 1978. Il.Hane1<rHoe 'lneHeHHe xyppHrcKoro si31i11<a (1<par1<a5I
ceonKal. Hin arave/0 / D.peBHb/H Bocrox 3, 39-54.
Xaifny. n. Hajdu) 1985. YpanbCKHe Sl3blKH H Haponbl. Tiepeeon c eeHrep:
c1<oro Sl3b1Ka ... MocKBa : "Tiporpecc". (Prijevod rukopisa djela P. HajdU. Urah
nyelvek es
Hamm. Josip. 1970. Staroslavenska gramatika. izdanje. Zagreb : kolska knJiga.
Hamp, Eric P. 1970. Lilhuanian ugnis, Slavic ogm,.. U zb. Balt. Ling., 75-79.
- -.1983. Srbohrvako cesta. slovensko cesta. revija 1/1983. 60-61.
--.1989. Hittite alpu and dampu. Historfsche Sprachforschung 102(1989):1.. 21-.22:
Haudry, Jean. 1984. Deuxieme edition. Paris : Presses Uruvers1taires
de France. (Que sais-je. 1798) (Prijevod: )f(. OnpH. l1ttnoeeponeifcKHK Sl3bll<
Tiepeso.11 c <j>paHUY3CKoro n. B. l1BaHOBa. u zb. H3J1 XXI. 24- 121]
- - . 1985. Les Deuxieme edition. Paris : Presses Universitaires de
France. (Que sais-je. 1965) (za srpski prijevod v. Odri 1990)
729
HDZb = Hrvatski dijalektoloki zbornik Zagreb
Hegediis. Iren Gy. 1987. Historical comparative linguistics and the Nostratic hypothe-
sis. International Congress of Linguists. Berlin. 9-15 August 1987.
--. 1988. Reconstructing Nostratic morphology: derivational elements. Language and
prehistory - International symposium, Ann Arbor. Michigan. November 1988.
Helimski. Eugene. 1987. A "new approach" to Nostratic compari90n. Joumal of the
.American Oriental Society, Vol. 107, N. 1. 97-i 00.
XenHwCl<HK, EareHHK A. 1982. IlpeeHeifwHe eeHrepcxo-cawonHKCKtte
napannentt (flHHrBHCTH'lecKasi H 3THoreHeTH'lec1<asi HHTepnpeTauHS1). MocKBa:
J13.naTenbCTBO "Hayxa".
--.1984. Tipo6newa rpaHHU HOCTpaTH'leCl<OH Ma!<poceWbH Sl3blKOB. u zb.
f1HHrBHCTH'fCCKail peKOHCTpyKJJHJT .. , 31-48.
--.1986. Tpy.!lbl B. M. l1nnH'l-CBHTbl'la H pa3BHTHe HOCTpaTH'lecKHx Hccne-
.noeaHHK 3a py6e)l(0}(. u zb. 3apy6e:l<Hast HCTOpHorpa</JHH ... 229-282.
X::iMn, 3. [E. Hamp] 1972. Miscellanea. U zb. 3rHMonorHH 1970, 263-2 71.
--.1983. 3aweTKH (,;Ka6a, A<epe6eHox). U zb. 3THMonorH51 l98l. 35-38.
Hin aravell!'/ D.peBHHH Bocrox. Jerevan I EpeaaH.
HKEK 1918. Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu [Zbornik.] Uredili Aleksan-
dar Ftaker i Krunoslav Zagreb : Zavod za znanost o knjievnosti Filozof-
skog fakulteta u Zagrebu, naklada Liber.
HKP 1992 = 1944.
HNJ 1953. Historija naroda Jugoslavije I. Ua redakcija Bogo Grafenauer, Duan Pe-
Jaroslav idak. Zagreb : "kolska knjiga".
Hoad, T. F. (ed.) 1986. The concise Oxford dictionary of English etymology. Oxford :
at the Clarendon Press.
Holthausen. F. 1934. Gotisches etymologisches Worterbuch. Mit Einschluss der Eigen-
namen lDld der gotischen Lehnworter im Romanischen. Heidelberg : Cari Wmters
Universitiitsbuchhandlung. (Germanische Bibtiothek. I.IV.8)
Holzer, Georg. 1990. Germanische Lehnworter im Urslavischen: Methodologisches zu
ihrer Identifizierung .. U zb. CSI. 59-1>7.
Horvat, Josip. 1980. Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Prvi svezak. [Drugo izdanje.]
Zagreb : Globus. [l. izd. 1939]
HP = Finka. Mogu.
HrvatslaJ .. 1990. Hrvatska za godinu 1991. Urednici Ivan Zvonimir
i Zeljko Obad. Zagreb : Otvoreno
HS/HL = Historische Sprachforsch1.I11g {Historical Linguistics). Ranije Zeitschrift liir
Vergleichende Sprachforschung (v. KZ)
Huld. Martin E. 1984. Basic Albanian e(Ymologies. Columbus (Ohio) : Slavica Publis-
hers, Ine.
HAH-Cfl51 = J13secTHH Axa.aeMHH Hayx CCCP, CepHH nHTeparypH H H3HXa,
MocK.Ba.
HACHM 1989. l1cropH'lecKasi a1<UeHTonornsi H cpaettttreJlbHO-HCTopH'lecKHH
wero.n. [C6opHHI< CTaTeK.] OreercrBeHHble pena1<TOpbl P. B. oynarosa, B.
A. Ilbi6o. MocKBa : "HayKa". r JlaBHasl penaKUHSI BOCTO'IHOK
11nnH'l-CBHTbl'I, BnanHcnae M. 1964. IlpeeHeifwHe HH11oesponeifcKo-ceJ.1HTCKHe
S131i1Koe1i1e l<OHTaKTbl. U zb. IIpo6neMbl HH,aoesponeHcxoro fl3HK03HaHHH.
3rl0nbl no cpaeHHTenb ){Q- HCTOPH'leCKOH rpllM}(aTHKe HHnoesponeHCKHX
st31i11<oe. MocKSa : l13narenbcrso HayKa, 3-12.
-.1965. Caucasica. U zb. 3THHonorHH 1964, 334-7.
-. 1965. AnTaKCKHe ryrrypanbHble "'k' , *k. *g. U zb. 3rnwonorHH 1964, 338-3 43.
-.1967.MaTepKanbl I< cpa&HHTeJlbHOMY cnoeaplO HOCTpatH'leCKHX S!3blKOB
{HHnoeeponeKCl<HK. anTaKCKHA. npaettnCKHK, KapreenbCKHK, ce-
WHTOXaMHTCKHK). u zb. 3rm.1onorHH 1965, 321- 373.
-.1968. CooTeeTCTBHSI Clo(bl'IHblX e HOCTparH'leCKHX Sl3b1Kax. U zb. 3rm.1ono-
rHJ1 1966, 304- 355.
-. 1971-84. OltblT cpaeHeHHSI HocrpatH'lecKHX Sl3b1KOB {cewttroxaMHTcKHit,
KapTaem.cKKK, HHnoeeponeiicKHA, ypanbcx11if, .apas11.11HKCKHK, aJTTai!CKHii). I:
Bee.11eHHe. CpaaHHTenhHblii cnoeapb II: CpaeHHTem.Kblif cnoeapb
730
(1-3). YKa3aTellK. III: CpaaHHTeJlbHblK cnosapb (p-q). MocKBa : 113.aa-
rem.cTBo "HavKa" . 1971. 1976. 1984.
Ilyish. B. (E. A. I111bKW] 1973. History of the English language. neHHHrpa11 : 113.aa-
TellbCTBO "flpOCBeWeHKe", neHHHrpa.aCKOe OT.!lelleHHe.
11cropHSI llpeaHero BocroKa 1979. l1cropHS1 llpesHero BocroKa : Y'fe6HHK. Ilo.a
pe.naxuHelf B. 11. Ky3H1W!Ka. MocKBa: "B1:i1cwas1 wKona".
11cropHSI nepso6mHoro o6wecraa II... 1986. 11cropHSI nepso6blTKoro o6wecrsa
[II]. 3noxa nepso61:i1TKOit po11oaolt o6WKKli. Ore. pe.n. IO. B. EpoMneli.
MocKBa: "HayKa".
11cTopHsi nepso6hlTHoro o6wecTBa III... 1988. 11cropHSI nepao61iTHoro 06-
wecraa [UIJ. 3noxa x.naccoo6pa30BaHHSI. 0TB. pe.n. IO. B. EpoMJteH. Moc-
KBa: "HayKa".
11BaHOB, Bsi'fecnas Bc. 1959. Toxapcl<He Sl3fil<H H HX 3Ha'<eKKe .nn.si cpasKHTem-
Ko- HCTOPH'<ecKoro Hcc11e110BaHHS1 HH11oesponel1c1<Hx Sl3blKOB. U zb. Toxap-
cXHe fl3HXH, s-39.
--. 1973. Pa3blCKaHHSI s 0611aCTH aHaTOJIHHCKoro S13hlX03HaHH51. la-2. U zb. 3-
THMonorHfl 1971. 298-306.
--.1975. K THnonorn'<eCKO)(}' aHMH3Y BKyrpeHKel1 <PopMl>I npacnaa.
"qenoaeK". U zb. 3THMonorHH 1973. 17-22.
--. 1977. Ha3BaHHSI cnoKa a Sl3b1Kax Eapa3HH. 1-3. U zb. 3rHMonorHH 1975,
148-161.
--.1978. Pa3b1Cl<aHHSI s 0611acrH aHaT011Hl1c1<oro Sl3blK03KaHHSI 3-8. U zb.
3rHMononm 1976. 152-i 62.
--.1979. Pa3blCKaHHSI a 0611acrH aHaro11H11c1<oro Sl3blK03HaHHSI <}-16. U zb.
3THMonOrHH 1977, 145-149.
--.1979. '1.faran-fJOIOK H oanKaHbl. Ilpo611eMbl 3THH'<eCl<HX csS13elf H Kyn&-
TypHliX KOHTaKTOB. U zb. BaJcanica. .. 5-38.
--.1980. Pa3b1CKaHHSI s 0611acrH aHaTollHHCKoro Sl3blK03KaHHSI 17- 19. U zb.
3THMononm 1978. 170-177.
--.1980. Ilpas13fil<H KaK o6'beKT!i OilHCaHHSI B H3.!laHHH ".513bll<H MHpa". u zb.
TeopeTH'fecxHe ocHOBH xnaccH<fJHxa..uHH .. 181-207.
--. 1981. CnassiHCKHH, 6MTHHCJ<HH H paHKe6anKaHCl<HK rnaron : 11H.noespo-
nelicKHe HCTOKH. MocKBa : 113.naren&crso "HayKa".
--.1981. Pa3YCKaHH51 s 0611acrH aHaTonHl1c1<oro Sl3blK03HaHHSI. !Sa, 18a. 19a.
20-24. u zb. 3THMOnorHfl 1979, 120-138.
--.1981. UaeTosa.si CHMBOIIHKa s reorp<PH'<ecl<HX Ha3BaHKSIX a caere .!laHK!iX
THnonorHH (K Ka3BaHHIO 6enopyccHH). U zb. Eanro-cnaBRHCKHe Hccne.aosa-
HHR 1980, 163-177.
--. 1981. K npOCTpaHCTBeHKo-apeweHHOl1 HHTepnperauHH 6amo-c11aaS1HCKOrO
llHMeKTHoro KOHTHHy}'Ma. U zb. Ea.nro-cnasHHCXHe HccnenosllHHfl 1981. 6-10.
--.1983. 11cropH51 CllaBSIHCKHX H 6anKaHCKHX Ha3BaHHK MeTMJlOB. MocKBa :
113.naremCTBo "Hayx.a".
--.1983. l1HTepnperauHS1 TeKCTa xarrcKo-xerrcKoro CTpOHTenbHoro pHTyana
(B csere llaHH!iX BHeUJfero cpasHeHHSI). U zb. Texcr, 5-36.
--.1983. K HCTOIIKOBaHHIO 3TpyccKHX TeKCTOB Ha OCHOBe cpaBHHTelll>HOfO
Sl3blK03HaHHSL U zb. Texcr, 36-46.
--.1983. XyppHTCKHe K xarrcKHe 3THMOJtOrHK. U zb. 3rHMonorHfl 1981,
140-151.
--. 1983. Bli.neneHKe p33HliX xpoHOJIOrH'<eCKHX cnoes s 11peaHeapMS1HCKOM H
npo6newa nepsoHa'<aJibHOH CTPYKTYPhl reKcTa rHMHa Vah(a)gnu. PBH/J14J)}(.
4/1983, 22-43.
--.1984. o npennonaraeMYX COOTHOUE HHSIX Me.lKilY BOCTO'IHO-HocrpaTH'le-
Cl<HMH (MTaHCKHe, ypaJibCKHK, IlpaBHilHKCJ<HH) K 3ailallHO-HOCYpaTH'<CCl<HMlf
(KH.aoesponeKCl<HK. KapTBellbCl<HH. cwppa3HKCKHe) Sl3b1KaMH. u zb. flHHrBH'
CTH'feCKaR peKOHCTf)}'KlJHJI ... 21-25.
--.1988. K npo6neMe roxapo-aJITaiiCJ<HX 11eKCH'lec1<HX CBSl3eK. Bonpocbl
R3blX03HaHHfl 4/1988, 9<}-102.
--.1989. 3aweTKH no HH.aoesponeiicKoii fil<ueHTonorHH. U zborniku HACJ1M.
731
lio-! 15.
11saHos. BSl'<ecna.e Bc B11a11KWHp H. Tonopos. 1965. C11a.eS1HCJ<He Sl3blKOBble
Mo11e.1Kp}'IOUIHe CHCTeMl>I. MocKea: 113.aarenbCTBO " Hay-1<a"' .
--.1974. 11cc.1ellOBaHKSI 8 061IacTK CJla.BSIHCKHX ,apeBHOCTeH : neKCH'ieCKHC H
4>pa3eo11orn'<eCJ<He sonpocbl peKOKCTPYKUHH reKCTOB. MocKBa : I-fa.aarenb-
CTBO "HayKa"'.
--.1980. o .crpeBHKX CllaBSIHCKHX 3THOHHMax (OcHOBHble npo611eMli I{ nep-
cneKTHBbl). u zb. .apeBHOCTH .. 11-45.
--.1983. K pe1<0KycrpyKUHH MoKOWK KaK )KeHcKoro nepcoHa.lKa e cnaaS1H-
cKoii aepCHK OCHOBHoro MKct>a. u zb. Eanro-cnasJIHCKHe HCCne.aoBllHHJI 1982,
175-197.
--.1984. K HcroK<M cnaesDICKOK coWfaflhHOii repMHHOllOlllH (ceMaHll!'feci<as1 af>epa
o6weCTBeHHOl1 opraHK33UHH BJiaCTK, ynpaeneHKSI H OCHOBHblX <i>YHKUHiil. u
zb. CnaBflHcxoe H 6anxllHcKoe fl3HK03HaHHe. Jl3blK B :>THOKynbrypHOM acnex-
Te 87-98.
Franjo. Ivan Broz. 1901. hrvatskoga j ezika. Svezak I: A--0. Zagreb :
tamparija Karla Albrechta (Jos. Wittasek).
11sHh. Ila.e11e. 1985. llHjaneKTOIIOrHja CpllCKOXpBaTCKor je3HK3: yao.a y wro-
KaBCl<O Hape'<je. llpyro H3Jl<me. HoaH Ca.a : MarKua cpnc1<a.
Stjepan. 1970. Slavenska poredbena gramatika. Priredili Josip Vrana i Radoslav
Zagreb : "Skolska knjiga".
--.1971. Izabrana djela iz slavenske akcentuacije (Gesammelte Schriften zum sla-
vischen Akzent). Mit einer Einleitung sowie Berichtigungen und Ergiinzungen des
Verfassers herausgegeben von Christiaan Alphonsus van den Berk. Mi.inchen : Wil-
helm Rnk Verlag. (Slavische Propylaen. Texte in Neu- und Nachdrucken. Band %)
zbornik. 1963. Zbornik u Stjepana Urednici Mate Hraste, Ljudevit
Jonke. Milan Zagreb : Hrvatsko lilolok.o dMtvo.
Jacobson. Hermann. 1980. Arier und Ugrofinen. Nachdruch der Ausgabe von 1922 ...
GOttingen : Vandenhoeck & Ruprecht.
SlxoHToe, C. E. 1983. CoepeMeHHoe cocTOSIHHe eonpoca o reHeTH'iecKHx cesi-
3ax S131iKOB IOro-Bocro'IHOH A3HH. U zb. I'eHeTH'fecxHe, apea.JTDHHe H THno-
norH'fecxHe .. , l<}-33.
Jansen. Han.s. 1936. lndogermanisch und Gronlandisch. U zb. Germanen und Indoger-
manen ll. 151-8.
513HKH A3KK H A<PpHKH 1976-. 513blKH A3HK K A<PpHKH. I. l1H11oesponeiic1<He
Sl3blKH (Xerro-nyaMHCKHe Sl3blKH. ApMSIHCKHH Sl3bll<. 11H.noapHKcJ<He Sl3b1KH).
II. 11Hnoeaponel1cJ<He Sl3bll<H (11paHcl<He SI3LIKH. llapncKHe Sl3blKH). llpa.eH-
llHKcJ<He Sl3blKH. III . .sJ31:i1J<H npeBHeH flepenKeH A3HH (HecewHTCKHe ). 116e-
PHKCKo-Ka.eK33CKHe Sl3fiKH. flaneoa3MaTcKHe Sl3blKH. MocKBa : l1311are11b-
CTBO "Hayx.a", f JlaBHasl pe.aaKUHSI BOCTO'<HOH llHTepaTypbl, 1976, 1978, 1979.
Sl3lil<K Haponoa MHpa. . 1982 . .513bll<H Kapo.nos M11pa. flpocneKT K cnoaHHK. Ore.
pen. B. H. Slpueaa. MocKBa : l13IIaTeJihcTeo "HayKa".
5l3lil<H Haponos CCCP. 1966-{i8.
Tow nepa1:i11f: l1H11oeaponeiic1<He Sl3b1KH. MocKBa : l1311areJ1bCTBO "Hay1<a",
1966.
ToM sropoii: TIOpKCl<He Sl3b1KK. MocKBa: l1311are11bcrso "Hayxa", 1966.
Tow rpeTKii: <l>HHHo-yropcJ<He H cawonHiicKKe Sl3b1KK. k'fanareJlbcTao "Hay-
1<a", 1966.
Tow 'ieTBepTblK: 116epHKCKO-KasKa3CJ<He .Sl3b1KH. MocKBa : 113IIaTeJtbCTBO
"HayKa", 1967.
Tow nS1T1:i11f: MoHrOJlbCl<He, TYffryco-waHb'<:ll<ypcKKe H naneoa3KaTcJ<He Sl3bl-
J<H. neHKHrpa.a: 113.aaTellbCTBO "Hayx.a", ITeHKHrpa.acKoe OTileJieHHe.
Plerrwap. K. 1986. PenHrHH fHHilYKYwa. Ilepeeo.a c KeweuKoro (K. ll. UHBH-
KOK ]. MocKBa : 113.aaTCJlbCTBO "HayKa". r JlaBHasl pe.11axuHS1 BOCTO'IKOK llH-
repaTypli. (prijevod djela: Karl Jettmar, Die religionen des Hindukusch. Stuttgart ...
1975]
Jezici i politjke. 1988. Jezici i politike. politika u zajednicama.
Zbornik. Priredio Milorad Pupovac. Zagreb : Centar CK SKH za idejno-teorijski
732
rad 'Vladimir u suradnji s "Komunistom". (Biblioteka "Nae teme").
Jezik. Zagreb.
Jezik in slovstvo. Ljubljana.
Jezikoslovni zapisld. Zbornik Intituta za slovenski jezik Frana Ramova. Ljubljana.
JKR 1989. Medunarodni skup Jezik i kultura Roma I Janglimasqo simpozium I
romani thaj kultura I International symposium Romani language and C1Jlture I
Me.>t<JiyHaponHasi Hay<rnasi KOH<pepeHUKSI 5f3blK H KYJ'[bTypa UblraH (Sarajevo,
9-11. VI 1986). Glavni i odgovorni urednik Milan ipka. Sarajevo : Institut za prou-
nacionalnih odnosa. (Posebna izdanja, knjiga II)
Jokl. N. 1963. Die Verwandtschaftverhiiltnisse des Albanischen zu den ubrigen indo-
germanische Sprachen. Sprache IX(l963), 113-156.
Journal of the American Oriental Society.
Journal of Indo-Europe311 Studies.
Zvonimir. 1982. Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi. HDZb.
knj. 6. 191-216.
Bla. 1944. Nacrt hrvatske slovnice. I. Glasovi i oblici u poviestnom razvojlL
Zagreb : izdanje Nakladnog odjela Hrvatske dravne tiskare.
--. 1992. Nacrt hrvatske slovnice. I. Glasovi i oblici u povijesnom razvoju. CPretisak
izdanja iz 19441 Zagreb : Matica hrvatska. (Znanstvena knjinica)
--. 1992. Nacrt hrvatske slovnice. II. Tvorba imenica u povijesnom razvoju. Zagreb :
Matica hrvatska. (Znanstvena knjinica)
Jy:Hoc.noseHCXH </>Hnonor. Eeorpa.a.
Kaiser. M., V. Shevoroshkin. 1988. Nostratic. Ann.Rev.Anthropol.1988. 17:309-329.
Kany.>Kcxasi, YI. A., B. 3. Open. 1983. Ha6mo.aeHHSI HaJI oTpa.>t<eHHeM HHJioeapo-
neiicKHX cnoroahlX coHaHTOB a an6aHCKOM Sl3blKe. U zb. CnasRHcxoe H 6an-
KaHcxoe R3blK03HaHHe. Jlpo6ne>lbl fl3b/XOBl:IX KOHTaKTOB. 17-22.
KanblrHH, BHKTop fl .. AHnpei< A. Koponea. 1989. Bae!leHHe a KeJtbTC><}'IO <t>Hno-
nornlO. MocKBa : "HaYKa".
KapanlOHac. C. [S. Karalilinas) 1975. K 3THMonornH JITlli. dargs. U zb. 3THMonorHR
1973. 156-8.
KapynHc, K. 1987. K SITBSl.>t<CKOMY cnoaapHxy. U zb. Eanro-cnasRHCKHe Hccne-
11os8HHH 1985, 134-40.
Radoslav. 1971. Jezikoslovni ogledi. Zagreb : kolska knjiga.
--.1976. Ancient languages of the Balkans. Part one. The Hague, Paris : Mouton.
--.1986. Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb : kolska knjiga.
--.1986. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika : Nacrt za gramati.klL Zagreb : Jugo-
slavenska akademija znanosti i umjetnosti; Globus. (Djela Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, Razred za filoloke znanosti, knjiga 61)
--.1987. Poredbena indoevropska lingvistika u Jugoslaviji. (Poseban otisak.) Akade-
mija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja. knjiga LXXXII.
Odjeljenje drutvenih nauka. knjiga 18. Sarajevo.
--.1987. Jezik pismenosti na tlu Hrvatske. Jezik 34:5, 129-144.
--.1988. Hrvati. Jezik. U Enc. Jug. 5, 2-8.
--.1989. Latinska pismenost i knjievna naobrazba u Hrvatskoj IX. Forum
LVII:l-2. 5-12. .
--. 1989. "Slovenski" i ''hrvatski" kao zamjenjivi nazivi jezika hrvatske knjievnosti.
Jezik 36:4, 97-109.
--.1989. Wciteres zur Rekonstruktion dcr Texte eines urslawischen Fruchtbarkeits
ritum. 'Wiener Slavistisches Jahrbuch 35, 57-98.
--.1990. Weiteres zur Rekonstruktion der Texte eines urslawischen Fruchtbarkeits-
ritus (2). 'Wiener S/avistisches Jahrbuch 36, 61-93. .
--.1990. Nachtrage zur Rekonstruktion der Texte eines slawischen Fruchtbarke1ts-
ritus (I). 'Wiener Slavistisches Jahrbuch 36, 187- 190.
--. 1991. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika : Nacrt za gramati.klL Drugo, p<>nov
ljeno izdanje. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: (Djela
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za filoloke znanosti, knJiga 61)
Radoslav, Slobodan P. Novak. 1988. Dva pismene kulture na tlu Hr-
vatske. (2. izdanje.] Zagreb : naklada Liber.
733
Ka3aHCl<eHe. B. n .. H. H. Ka3aHCl<HK. 1986. CTpe.aMeTHo-noHSITblHHblH CJlOBapb
rpe'ieC><OrO Sl3bll<a : i<pHTO-MHKeHCKHK nepHo.a. neHHHrpa.a : Yb.aaTeJlbCTBO
"HayKa", neHHHrpanC><Oe OT.llelleHHe.
KeKnep, <!>. E. 5f. (F. B. J. Kuiper l 1986. Tpy.lll>I no seJIHKC><OH MH<t>onornH. CTepe-
aon c aHrllHHCl<Oro ... MocKBa : r JlaBHas! peJiaKUHSI BOCTO'<HOH nHTepaTypbl
H3.aaTem.CTBa "HaYKa". {I1ccne.aoaaHHSI no <t>onbl<JIOpy H MH<t>onornH Boc-
TOKa) (Prijevodi sedam
Keki. Bela. 1978. 5000 Jahre Schrifl. Ins Deutsche Ubertragen von Hans Skirecki.
2. Auflage. Leipzig, Jena. Berlin : Urania-Verlag. (Akzent) {Prijevod djela Az iras
Budapest 1971. 1975)
KeTCKHH c6opHHK III, 1982. KeTC><HH c6opHHK [III]. AHTpononornSI, :nHorpa-
<t>HS1, MH<t>onorHSI, JtHHfBHCTHKa. Ors. pe.a. E. A. AnexceeHKo. MocKBa : I1a-
.aaTenbCTBO HayKa.
Kiss. Lajos. 1980. Fcildrajzi nevek Budapest :
Bratoljub. 1986. stranih i posudenice. Priredio eljko
(Novo izd.) Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
Nada. 1990. Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb : Globus. (Biblioteka Po-
sebna izdanja)
Klajn, Ivan. 1977. Istorijska gramatika panskog jezi.ka. Beograd : knjiga.
--.1978. Razgovori o jezi.klL Beograd : Vuk
--. 1981. Kako se kae : neodumica. Beograd : Beogradski
zavod.
KnHMOB, reoprnH A. 1964. 3THMOJ!OrH'{eCKHH CJ!OBapb KapraeJtbCl<HX Sl3bll<OB.
MocKBa : I1anaTenhcTao Axa.aeMHH HaYK.
--.1974. KapTBeJlbcxoe "'otxo- "'<eT1>1pe" - HH.aoesponeiicxoe "'oKto-. U zb.
3rHMonorHH 1972. 160-162.
--.1983. Bonpocbl reHeTH'!ecxHx. THnonorn'<eCKHX H apeanbHblX B3aH){OOT-
HoweHHK KaBKa3Cl<HX Sl3blKOB. U zb. TeHeTH'fecxHe, apeanbHble H THnonorw
vecXHe ... 34-41.
KnHMOB. reopTHM A . Il.>t<oK 11. 3neJtbMaH. 1970. 5f3blK 6ypywacxH. MocKBa :
I1anaTeJlbCTBO "HayKa", f JlaBHas! pena><UHSI BOCTO'<HOK Jll!TepaTypbl. (5f3bll<H
Haponos AaHH H A<t>pHKH)
Kluge. Friedrich. 1975. Etyrrologisches W'cirterbuch der deutschen Sprache. 21. unver-
iinderte Auflage. Berlin. New York : Walter de Gruyter. (Erste Auflage 1883:
zwanzigste Auflage bearbeitet von Walther Mitzka 1967)
KHo6nox. I1. a. Knobloch] 1988. 11Hnoeaponeiicxasi }{ TpaHCHHJIOeaponeHCKaSI
3THMOJ!OfHSI. u z6. 3THMOnorHfl 1985, 126-131.
Kolo. Zagreb.
KoHeC><H. Ena>t<e. 1986. l1cTopHja Ha MaKe.aoHcl<.HoT ja:rnx. CJ<onje : Kymypa.
(1. izd.1965]
KoH</JepeHJJHR HocrpaTH'fecxHe R3b/KH ... 1977. KoH<t>epeHUHSI HocTpaTH'<ecKHe
R3blKH H HOCTpaTH'iecKoe Sl3blX03HaHHe. Te3HCbl .lOKnanoa. MocKBa : I1w
CTHTYT cnaaRHoae11eHHS1 H 6anKaHHCTH><H AH CCCP.
Konig, Wemer. 1989. dtv-Atlas zur deutschen Sprache. 7. Auflage. Mi.inchen : Deut-
scher Taschenbuch Verlag. O. Auflage 1978}
KoHOHOB, A1rnpeii H. 1980. fpa.Ml<aTHKa Sl3blKa TIOpKCXHX pyHH'<eCKHX na>.lSITHH-
Koa VII-IX BB. neHHHrpa.a: "HayKa", neHHHrpaJICKOe OT!leJteHHC.
Kont. [Francis Conte]. 1989. Sloveni : Nastanak i razvoj slovenskih civilizacija
u Evropi (VI-Xill vek). Tom I-II. Prevela s francuskog Gordana Pred-
dr Beograd : Zavod za delatnost "Filip Vi-
. lPnJevod dJela Francts Cente. Les Slaves : Aux originies des civilisations
d'Europe centrale et orientale cvre-xrne siecles). Paris : Editions Albin Michel s.
A. 1986]
Kopalili.ski. Wladislaw. 1988. Slownik mit6w i traclycji kultury. Warszawa : Paiistwowy
Instytut Wydawniczy.
Frantiek. 1973. Etym:ilogick.Y slovnik slovansk.Ych jazyla'.J: Slova gramatick.a
a zajmena, Svazek l: Pfedloky. partikulc. Praha : Academia, naklada-
telstvi akademic
734
Koskinen. Kalevi E. 1980. Nilal : Uber die Urverwandtschat des Hamito-Semitischen.
lndogermanischen. Uralischen und Altaischen. Helsinki.
August. 1986. Jezici narodnosti i skupina u Jugoslaviji. Kulturni rad-
nik XXXIX:!, 83-96. Zagreb.
--. 1988. Jczici narodnosti i skupina u Jugoslaviji. U zb. Jezici i politike. 56--{)7.
Ko3stoea. P. M. 1985. 06pa3oBaHKe c KOpKeM e cstaesrncxmc
113&1xax. U zb. 3THMonorHJ11982. 47-54. Mocxea: J.fanaTestbCTBO "HayKa".
--. 1986. PexoHcTpYKUK!I H :>TKMostorn3auH11 npacstae!IHCKOA 11excHKH K 11po-
611eMa CTPYKTYPhl npacstae!IKCKoro cstoea. U zb. 3THMonorHJ1 1984, 89-95.
MocKBa : l1::rnaTeJlbCTBO "Hayxa".
Krahe. Hans. 1950. Das Venetische. Seine Stellung im Kreise der verwandten Spra-
chen. Heidelberg : Cari Winter Universitatsverlag. (Sitzungsberichte der Heidel-
berger Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische Klasse. Jahrgang
1950, 3. Abhandlung)
--.1954. Sprache und Vorzeit. Europaische Vorgeschichte nach dem Zeugnis der
Sprache. Heidelberg : Quelle & Meyer.
--. 1966. lndogermanische Sprachwissenschaft. I: Einleitung und Lauthlehre. II: For-
menlehre. Berlin : Walter de Gruyter & Co.
Kriman. Mate. 1988. Jezici na svijetu. U knj. enc., Dopunski svezak. A-.
285-290.
--. 1988. O znanstvenim i pretpostavkama za jednu politiku u
dananjoj Africi. U zb. Jezici i politike, ste. 200-218.
--.1991. Rimska imena u Istri. Osobna imena na istarskim natpisima iz rimskog doba.
Zagreb : Latina et Graeca (Biblioteka Latina et Graeca, Radovi. knjiga IX}
Kronasser. Heinz. 1956. Vergleichende Laut- und Formenlehre des Hethitischen. Hei-
delberg : Cari Wmter Universitatsverlag.
Krpan. Stjepan. 1983. Hrvati u Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
Krupa. Vtktor, J. Genzor, L. Drozdik 1983. Jazyki sveta. Bratislava : Obzor.
Kuiper, F. B. J. Vidi Keiinep, 4>. E. H.
piro. 1979. Stara slovenska religija u svjetlu novijih istraivanja posebno bal-
kanolokih. Djela, kniga LVI. Centar za balkanoloka ispitivanja, knjiga 3. Sarajevo :
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Kultl1ra slova, Bratislava.
Kulturni radnik. Zagreb.
Kuper. D. K. 1986. Ilustrovana enciklopedija tradicionalnih simbola. Preveo Slobodan
Beograd : Presveta; Nolit. (Prijevod djela Jean Campbell Cooper. An il-
lustrated encyclopaedia of traditional symbols. 1978}
KypKHHa. n. B. 1965. o Hel<OTOphlX 110311HHX o6pa30BaHKSIX B CKCTeMe cnae-
SIHCKHX rnarostOB Ha -i. u zb. 3THMOnOTHJ11964, 44-55.
--.1973. K peKOHCTpy><UHH 3THM0/10rli'lecxmc CB!l3eH OCHOB c .ilK<PTOHfOM Ha
-u. I. u zb. 3THMOnOrH51 l97l. 87-92.
--.1975. Cstae!IHCKHe 3TIDlonornK III. U zb. 3THMonorH51 l973, 34-43.
--.1981. CTpacstaaHHC><He 11excH'feCKHe 11HasteKTH3Mli 10)KHOc11ae11HcKHX 1131i1-
KOB. u zb.3THMOnonm 1979, 15-29.
--.1983. Cnae!IHC><He 3THMOJTOrKK. U zb. 3rHMonorHH 1981. 3-16.
--.1988. Cstaei1HcKHe 3THMOllOrKK. U zb. 3THMonorHJ11985. 10-16.
Kurylowicz, Jerzy. 1968. Indogermanische Grammati.k. Band Il: Akzent. Heidelberg
Cari Winter Universitatsverlag.
KZ = Zeitschrift fiir vergleichende Sprachforschung
Lamprecht. Arnot. 1987. Praslovantina. Brno : Univerzita J. E. Purkyne.
Lamprecht, Arnot, M. 1975. jazyky a nostratick.a teorie V. M. Il-
Slovo a slovesnost XXV(l975}:1, 62-69.
--. 1977. Pokrok v poznAni jazykove situace (Poznamky k
rekonstrukci slovniku}. Slovo a slovesnost XXXVIII
(1977), 344-347.
--.1981. Nostratickil teorie a jejii zdUvodneni. Sbornilc praci Fuozoficke
fakulty university A 29. 7-20.
Language, Journal of the Linguistic Society of America. Baltirrore.
735
Latina et Graeca. Zagreb.
Lautgeschichte und Etyroologie. 1980. Latttgeschichte und Etymologie. Akten der VI.
fachtagung der Indogermanischen Gesellschaft, Wien. 24.-29.September 1978.
Herausgegeben von Manfred Mayrhofer, Martin Peters, Oskar E. Pfeiffer. Wiesba-
den : Dr. Ludwig Reichert Verlag.
LBI 1984 = Languages in the British lsles. Edited by Peter Trudgill. Cambridge, Lon-
don. New York. .. : Cambridge University Press.
Lehrnann. Wlllfred P. 1955. Proto-Indo-European phonology. Austin : The University of
Texas Press and Linguistic Society oi America.
flexcHxorpatjJHja H nexcHxonornja 1982. flexcHxorpatjJHja H nexcHKonorHja.
36opHHK pecj:>epaTa OnroeopKK ypellHHK Ilparo nynHh. Eeorpan. HoBH Cilll :
Cpncxa a><illleMHja Hayxa K yMeTHOCTH, l1HCTHTYT :>a cnpcxoxpeaTCKH je3HI<,
11HCTHT}'T 3a jy)KHOCJTOBeHcKe je3H><e 4>Hsto3o<Pcxor <!>axymeTa y HoeoM
Cany, MaTHUa cp11c1<a <i>KstOJTOW><H <t>axymeT y Eeorpany.
Leksikon JLZ 1974. Leksikon JLZ : A-2. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod.
neMaH B. 4>. [W. P. Lehmann] 1987. l1HnoeeponeHCTHKa ceronHH. nepeeen c aH-
fJlKHCKoro A. H. IlpoH&. Borrpochl fl3b/K03HaHH512/l987, 17-31.
--.1991. Hoeoe e KHnoeeponeKCTH'fecKHx HccnenoeaHKSIX. Borrpocb/ fl3bl-
xo3HaHHJ1 4/1991. 5-30. (prijevod The current thrust of Indo-European
studies, General linguistics 30(1990 ):1}
LILSZK 1985. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog Uredio
Badurina. Zagreb : naklada Liber, sadanjost. (Pre-
tisak l. izd. iz 1979)
Otto. Introduction to the '1aryngeal theory". Oslo : Norwegian
Press (Uruve'.s1tetsforlaget AS), .The Institttte for Comparative Research
m Hwnan Culture Unst1tuttet for sanunen1Ig11ende kulturforskning}. (Serie B: Skrif-
ter. LXXIV) (Revised version of the author's Einfuhrung in die Laryngealtheorie.
Berlin 1970)
Lingua Posnaniensis, Poznan.
Linguistica, Ljubljana.
fIHHTBHCTH'leCXaJl peKOHCTp}'KUHJ1 ... 1984. nHHfBHCTH'feCKall peKOHCTPYl<Ulli! :>
11peeHefuua11 HCTopaS! BocT01<a. Te3HChl H ::roKJTa.llhl KoH<t>epeHUHH. tfacT& 5:
CTpo6steMhl H3}"{eHKSI HOCTpaTH'fecxoii Ma><poceM&H !13&11<oe. Mocxsa : J1311a-
TestbCTBo "Hay1<a", [ JTaBHall pella><UH!I BOCTO'IHOH /IHTepaTyphl.
Lockwood, W. B. 1977. Indo-European philology : Historical and comparative. (Reprin
ted.) London : Hutchinson. (1. izd.1969)
noMa, AnexcaHnap. 1987. Be3aHa MHTOJTOWKa y TOllOHHMHjH. 0HoMaTJ
nouiXH rrpHn03H VIII. 37-50.
Lom:a, Aleksandar. 1989. Srpski ep i indoevropsko naslede. Predavanje u
krugu. 30. svibnja 1989.
noMa. AneKcaHnap. 1989. TonoKOMaCTHKa H apxeo11ornja. AHTH'll<H /IOKaJTHTer:
KOn CT.n.eean.a H CTpKjeno.n.a H MOryhH npellCJTOBeHCKH OCTauH y TaMOWH.c
TonoHHMHjH. OHoMaronoUJ.XH npHn03H X, l - 32.
Mijo. 1982. Prilog podjeli kajkavskoga HDZb 6. 237-246.
-. 1990. - i Ogledi o dijalektologiji i hrvatskoj kajkavtini (s kar
tom narJecJa 1 btbhograliJOm). : zavod "Zrinski'"
(Biblioteka znanstveno-popularnih djela, knjiga 36}
nYHllKH. A. r. 1982. o npOHCXO>KlleHHK astcj>aeHTa. BecTHHX !1peBHeii HCTOp11
2/1982. 17-28.
nhlTKHK, BacHllHA 11 .. EereKKA c. fysti1ee. 1970. KpaTKHA OTKMOnOTH'feCKH' :
cnoeap& KOMH ll3&1Ka. MocKBa: J1311aTenhcTeo "Hayxa".
Machek. Vadav: 1971. slovnik jayka J. . neznenene vydani. Pr;.
ha : Academia. nakladatelstvi akademie ved.
Macqueen. James G. Vidi Maia<yHK !bi<. r.
Dora 1986. situacija u Velikoj Britaniji. Kulturni radnik XXXlX :i.
120-137.
-. 1988. situacija u Velikoj Britaniji. U zb.Jezici i politike. 272-286.
Mail::ieJlb, CostOMOH c. 1983. nyrK pa38HTKH KOpHeeoro <t>oHJia ceMKTCXHX Sl3bl .
736
KOB. MOCKBa : 1-faJiaTenbCTBO '"Hay1<a'", f naeHa.51 peJiaKUHSI BOCTO'IHOH nl!Te-
paTypbl.
Majewicz, Alfred F. 1989. swiata i ich klasyfikowanie. Wann.awa : Pailstwowe
Wydawnictwo Naukowe.
N"iko. Oton Gorski. 1983. ili srpski Na osnovi
prvo izdanje priredili Oton Gorski i Niko
Drugo izdanje priredio Milivoj izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Ma><aee, 3Heep A. 1977. 06wa.51 TeopHSI cpaeHHTenbHoro Sl3blK03HaHHSI. MocKBa :
l-fanaTenbCTBO "Hay><a'".
Ma><KYHH, lliK. r. [J. G. Macqueen] 1983. XeTTbl H HX coepeMeHHHKH B Mano.A
A3KH. flepeeon c aKrnHKCKOro <l>. n. MeHJienbCOH. 0TBeTCTBeHHblH pe.11a><-
TOP, H aeTOp nocnecnoeHS1 B. r. Ap.II3HHn6a. MocKBa : l-fanaTenbCTBO '"Hay-
Ka ', fJlaBHaSI pe.!laKUKSI BOCTO'IKOH JIKTeparypbl. {Prijevod djela James G.Mac-
queen. The Hittites and their contemtemporaries in Asia Minor. Boulder (Colora-
do), 1975)
Ma><oec1<Kii, Map>< M. 1988. f1KHrBKCTH'fec1<asi 1<0M6HHaTopM1<a. OnblT TMnono-
rH'lec><oit cTpaTK<t>KKauHK Sl3blKOBblX cTpy><ryp. MocKBa : l1311aTeJ1bCTBo
'"Hay1<a", fnaBHa.51 pellaKUHSI BOCTO'IHOH JIHTeparypbl.
Dragica. 1988. Povaljska listina kao spomenik. Zagreb : Hrvatsko filo-
loko drutvo. (Znanstvena biblioteka Hrvatskog filolokog drutva, 17)
Malkiel, Yakov. 1976. Etymological dictionaries : A tentative typology. Chicago and
London : The University of Chicago Press.
Manczak, Witold. 1984. Le probleme de l'habitat primitif des FLH
V/2, 199-210.
Manczak. Witold. 1987. Le de entre le baltique et le slave. Baltistica
XXIl(l), 1987. 13-22.
Dominik. 1990. Hrvati i Srbi : dva stara naroda. Zagreb : Nakladni
zavod Matice hrvatske. (Hrvatske povjesnice) [l. izd. 1971]
Martine. Andre Martinet). 1987. Indoevropski jezik i '1ndoevropljani". Prevela s
francuskog Jasmina Novi Sad : Knjievna zajednica Novog Sada. {Prijevod
djela Andre Martinet. Des steppes aux oceans: et les '1ndo-Eu-
Paris. 1986)
Martinet. Andre 1982. Osnove lingvistike. Prijevod i predgovor August
Zagreb : zavod Hrvatske.
MapTblHay, BMxrop Y. Vidi i MapTblHOB B. B.
MapTblHOB, B. B. LBHKTOp .:Y. MapTblKay]. 1978. Eamo-cnaesiHo-HTanKHCKl!e w
30rJIOCCbl : JleKCH'leCKaSI CKHOKKMHSI. MHHCK : "Hay><a H TeXHHKa".
--.1981. EanTO-CJlaBSIHO-KpaKCKHe Sl3blKOBble OTHOWeHKSI H rnonoreHe3
cnaesiH. U zb. EaJTTo-cnaBRHCXHe Hccne110BaHHR 1980, 16-26.
--.1983. Si3blK a npocTpaKCTBe K apeweHK. K npo6newe rnonoreHe3a cnaesiK.
MocKBa : 1'13.aaTeJibCTBO "Hay1<a".
Ranko. 1987. Irski. SOL 4(2:2), 105-114.
--. 1991. A computer analysis of lndo-European root morphemes. Zagreb. (rukopis)
--. 1993? Irska knjievnost. Uskoro.
Josip. 1982. Frazeoloki hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb : IRO
"kolska knjiga".
Zdravka. 1988. politika u Indiji. U zb. Jezici i politike. str.153-193.
--.1990. Jezik i njegovi identiteti (poneto iz hindsko-urdskoga kompleksa). Suvre-
mena lingvisti.ka 29-30, 87-97.
Mayer, Anton. 1957. Oie Sprache der alten Illyrier. Band I: Einleitung. Worterbuch
illyrischen Sprachreste. Wien : in Konunission bei Rudolf M. Rohrer.
(Osterreichische Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische Klasse.
Schriftcn der Balkan.kommission. Linguistische Abteilung, XV)
Ma>t<101111c, B. (V. Maiulis) 1973. OTHOCHTenbHO KOHcepaaTHBHoro xapru<Tepa
6amHiiCKHX Sl3b1KOB. U zb. S5J, 28-29.
Vladimir. 1975. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rjenik. Zagreb : Inf?r:
mator. [pretisak izdanja iz 1908-22, Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti
1
umjetnosti)
737
McAlpin, David. 1974. Towards Proto-Elamo-Dravidian. Language 50. N 1, 89-101.
-.1981. Proto-Elamo-Dravidian : The evidence and its implications. Philadelphia :
The American Philosophical Society. (Transactions of the American Philosophical
Society, Volume 71, Part 3)
Mediterranean Language Rcvicw.
Meillet, Antoine. 1965. Le slave commun. Scconde revue et Nou-
tirage. Avec le concours de A. Vaillant. Paris : Librairie Honore Champion.
Editeur. (l. izd. 192 4)
Meje, A. (A. Meillet) 1965. Uvod u uporedno indoevropskih jezika. Prevod
s francuskog._ Beograd : knjiga. (Prijevod djela A.Meillet, Introduction a
comparative des langues
Meletinski. E.M. CE. M. MeneTHHCKHA) [b.g.; do 1984) Poetika mita. Preveo Jovan
Beograd : Nolit. {Knjievnost i civilizacija) (Prijevod djela flo3THKa
\(}{<Pa. MocKBa 1976]
MeneTHHCKHH, Enea3ap M. 1979. flaneoa3HaTc1<11ll MH<t>onorn'feCKHH :moc. UHxn
aopoHa. MocKBa : fnaeHaSI pe.tiaKUKSI BOCTO'IHOH nHTeparypbl H3.IlaTenbCTBa
'"Hay1<a". (HccneJIOBaKHSI no <t>oJlbKJIOPY H MK<t>onorHH BOCTOKa)
Meni.HH'f}'K, A. C. 1968. KopeHb kes- K ero pa3KOBH.tIHocTK a ne><CM><e cnae-
SIHCKHX H npyrnx HHlloeaponelicKHX Sl3blKOB. u zb. 3THJIOJIOIHH 1966, 194-240.
Menges, K. 1989. Avaren. K.roaten. Kirgisen, Bulgaren. Wiener Slavistisches Jahrbuch
35, 12.5-142.
MeHOBWHKOB, r. A. 1974. 3CKHMOCCKo-aneyrcKHe Sl3b1KH H HX OTHOWeHHe K
npyrHM S!3blKOBblM ce),(],SIM. Bonpocbl R3b/X03HaHHR l/1974, 46-5 9.
--.1975. 5.i3blK HayKaKCKHX 3CKKMOCOB. (<t>oHeTH'leCKOe BBeJieHHe, O'lepK
wop<t>onorHK, TeKCTbl, CJlOBapb). fleHHHrpan : 113.!laTeJibCTBO "HayKa", fle-
HHHrpancKoe oTneneHHe.
Mep><ynoaa, B. A. 1989. HaponH1>1e Ha3SaHHSI 6one3HeH (Ha waTepHane pycc1<oro
IV. U zb. 3rHMonorHR 1986-1987, 140-152. MocKBa : 1-fanatellbCTBO
''Hayxa".
MewaHHHOB, HaaK 11. 1978. AHHOTHpoeaHHblH cnoaapb ypapTCKoro (6Ha.HHcxo-
ro) Sl3b1Ka. fleHKHrpan: "Hay><a", fleHHHrpaJICKOe OTlICJICHHe.
Meyer-Liibke, W. 1935. Romanisches etymologisches Worterbuch. 3. vollstandig neu-
bearbeitete Auflage. Heidelberg : Cari Winters Universitatsbuchhandlung. (Sammlung
Romanischer und Handbucher. IIl/3).
MH<t>bl Hapo.aoa MHpa 1980, 1982. MH<Pbl Haponoa MKpa. 3HUHKJionenHsi. Tow nep-
BblH: A-K. Tow BTOpoii: K-5.1. rn. pen. c. A. Toxapea. MocKBa : lfana-
TenbCTBO "CoaeTCKaSI 3HUHl<JIOnenHSI".
MHcpOJlOrH'leCKHA CJlOBapb. 1990. MH<t>onorn'feCKHH CJlOBapb. rnaeHblH pe.aa><Top
E. M. MeneTHHCKHH. MocKBa : "CoaeTCKa.51 3HUHl<Jlone.aHsi".
Milewski, Tadeusz. 1969. Indoewropejskie imiona osobowe. Wroclaw, Warszawa.
K.rak6w : Polska akademia nauk.
MHJ1HTapea. AneKCaHllp IO. 1984. Sl3b1K wepoHTCKOH 3ITKrpaqrnKH Ka>< HCTOpH'lec-
KHH KCTO'IHHK B CBCTe ero reHe3HCa. BecTHHX ppesHeH HCTOPHH 211984
153-170. '
Militarev, A Yu., V. A Shnirelman. 1988. The problem of Proto-Afrasian home and
culture (an essay in linguo-archaeological reconstruction). (l2th International Con-
gress of Anthropological and Ethnological Sciences, Zagreb. Yugoslavia, July
24-31, 1988) fo4oscow : Nauka, Centra! Department of Oriental Literature. (USSR
. Academy of Sciences, N. N. Mikloukho-Maklay Institute of Ethnography)
Misra. Satya Swarup. 1968. A comparative grammar of Sanskrit, Greek and Hittite.
With a Foreword by Dr.Suniti Kumar Chatterji. Calcutta : The World Press Pri-
vate Ltd.
Mogu, Milan. 1971. Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb : Matica hrvatska.
(Biblioteka ''Znanje")
-.1977. : Fonologija. Zagreb : kolska knjiga.
-. 1991. Povijesni pregled hrvatskoga knjievnog jezika. U knj. NG 1991, 15---W.
Mopea, flee H., IOpttii Sl. ITnaw, MaprapKTa ci>. <l>OMK'!eaa. 1961. Talici<Hii
Sl3b1K. MocK.Ba : 1'13naTeJlbCTBO BOCTO'IHOA JlKTepaTypbl. (Sfowrn Kapo.ttoa
738
A3KK K AcppKKH)
Moscati. Sabatino, A. Spitaler, E. Ullendorff. W. von Soden. 1964. An introduction to
the coJ11)Cll'ative grammar of the Semitic languages: Phonology and morphology.
Mosr / Bridgc. Zagreb.
MynKh, ManKK ki. 1985. CTperne.a pycKe K cpnc1<oxpaarcKe aKUeffTYauKje.
CTpesena MapKja MynKh. Capajeso : BecenHH Macnewa. [CTpHjeso.a Jtjena
M. MynHh. OcHoSbl pyccKOK axueKronorHH I-II. Capajeso 1974-78)
.arko. 1960. Nae posufenic:e. Jezik VIll(l959/60):5, li-
panj 1960. 129-139.
--. 1965. Uloga fonologije u datiranju starijih romanizama u srpskohrvatskim dijalek-
tima u Dalmaciji. GjA/Al 2. 215-224.
--.1969. La posizione del rriulano nella Romania. Estratto da Atti def Congresso
Intemaziona.Je <fi Li.nguistica e Tradizioni Popo/ari 125-132. Udine : Soci.eta ftlolo-
gica friulana.
Mypastwa C. [S.Murayama) 1977. 3TKMonorHS1 pycc1<oro cnoaa vaii. U zb.3TH.wo-
norx111975. 81-83.
Ivan. 1989. Podrijetlo Hrvata (Aulohtonost u hrvatskoj etnogenezi na tlu rimske
provincije Dalmacije). Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
Nametak. AJija. 1962. Narodni nazivi mjeseci u Bosni i Hercegovini. Jezik
X(l961/62):3, 1962. 83-86.
Hapo.ID>l MKpa 1988. Hapo.ID>l MKpa. kicropKKo-::nHorpaq>K'lecKHl< cnpaso'!HHK.
fnaaJWK pe.aaxTOp 10. B. opoMneit MocKBa: CoseTCKast 3HUHKJIOTIC.aHSI.
Nae teme, Zagreb.
Nationa.J Geographic.
Natural History.
Ndreca. Mik.el. 1980; Fjalor shqip-serbokroatisht I AJbansko-srpskohrvatski
Botim i dyte. PrishtinC : Rilindja. Redaksia i botimeve.
He8CKasi. n. r. 1980. CeMaHTHKa 11oporH H C)(C.)KHblX npcACTaaneKHK B norpe-
6anbHON o6psrne. U zb. Crp}'KTypa TeKCTa. 228-239.
HeMHpoacxHii, AneKcaH.af. 11. 1983. 3rpycKH : OT MHcpa 1< HCTOpHH. Mocxaa :
113.!laTenbCTBO "Hayxa ', f naaHasi penaxUKSl BOCTO'iHOK nHTeparypbl.
HenoxynHlil<, AHaronHK n. 1973. CTpyccKast 3THNonOrHSI 8 rpynax .51. 3Hn3enHHa
H neKcHxa 6enopyccxoro H y1<paHHcxoro Sl3b1Ka. U zb. EJ!. 19-22.
HenoxynHHl<. AHaToniit n. 1979. EanTiKCbKi pO.llH'ii cnoB'SIH. K.Jiia : HayxoBa
tfYMKa.
Hep03Hax, Bnanm<Hp n. 1978. naneo6anKaHCKHe Sl3blKH. Mocxaa : 113.llaTeJl&
CTBO "Hayxa".
Neu, Erich. 1990. Das hethitische Wort fiir "Frau". HS/f!L 103:2. 208-17.
Neumann, Gi.inter. 1988. Phrygisch und Griechisch. Osterreichische Akademie der
Wisscnschaften. Philosophisch-historische Klasse.. Sitzungsberichtc. 499. Band.
Newekowsky, Gerhard 1989. podudaranja u sjeverozapadnim perifernim go-
vorima junoslavenskog areala. U HDZb. knj. 8. 77-88.
NG = Nacrt za gramatiku. Vidi: 1986; 1986: i dr. 1991. .
Niederle. Lubor. 1906, 1910. staroitnosti. Dil II. PUvod a SlovanU
jinich. Svazek 1-2. V : nAkladem Bursika & Kohouta.
HHKOnaes, c. II. 1989. oanro-cnaBSlHCKasi axueHTyauHOHHllSI CKCTeMa K ee HH"
.aoeBopneitCKKC HCTOKH. u zb. J1ACJ1M. 46-109.
HHKOJlaea. c. II c. A. CrapoCTHH. 1982. ITapanHrMaTH'iCCXHe i<naccbl HHnoea
poneitc1<oro rnarona. U zb. I581TTo-CAasRHcKHe HCCJ1e11osBHHJ11981. 261-343.
HHxonaes. C. II A. E. Crpaxos. 1987. K Ha3BaHHJO 6ora-rpoMoaep.lKua B HM'
noesponeitcKHX Sl3b1Kax. U zb. EanTo-cnasHHCKHe Hccne11osBHHR 1985.
149-163.
HM 1988. Hapo.!lli WMpa. HcropKKo-::nHorpaq>H'leCKHK cnpaBO'iKHK. r naB!ililH
pe.aaxrop 10. B. Epownel!. MocK.Sa : CoBeTcKasi 3HUHKJtone.aHS1.
Nodilo, Natko. 1981. Stara vjera Srba i Hrvata. Split : Logos. [pretisak iz Ra
da JAZU 77-86. 91-94, 99-102. g. 1885-90)
Normier. Rudolf. 1977. Idg. Konsonantismus, germ'1.autverschiebung" und Vernersches
Ccsetz. KZ 91(1977):2. 171-218
739
H3Il XXI. 1988. Hosoe B :ispy6e>KHoii nHHrBHCTHKe. Bbln. XXI. Hoaoe a co-
apeweHHol< HHnoeaponeHcTHKe. CocrasneHHe. BCT}'TIKTcn&Hasi cransr K o6w<Ul
penaKUHst .. Bsr'i. Bc. HsaHoaa. MocKBa: "Tiporpecc".
Odri'. !an Uean Haudry 1 1990. lndoevropljani. Prevela s francuskog Ljubinka Jovano-
Sremski Karlovci : knjiamica Zorana (Biblioteka Ele-
menti. 8) (prijevod djela J. Haudry, Les Paris 1981)
Qndru. irnon. 1977. kUlif a ilhal Kultura slova 11/1977 : 6, 206-210.
enciklopedija 1977-1982. enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavo-
da 1-8. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod. Dopunski svezak A- 1988
Onomastica lugoslavica 1(1969}-14(1991). ' '
0Ho.waron_omxx npHno:JH, Beorpan (Cpnc1<a axanewHja Ha}'Ka H Y\'eTHOCTH. 0Jle-
.n.eH.e Je3HKa 11 KH.}f)KeSHOCTH, On6op 3a 0Howacr111<y)
OpaHCKHK, HocHcp M. 1979. 11paHcKHe st3bll<H a HCTOPH'<CCKON ocse11.1eHHH.
Mocxaa: H3.aaTCJlbCT80 "HayKa: rnasHasi: penaxuH.s:i BOCTO'iHOH nKTepaT}'pbl.
-.1988. BseneKKe s HpaHCKYJO cpHnononoo. 113.aaHHe 2-e .11ononHeHHoe
Mocxaa : " Hayxa". r naaHast penaKUHs:i BOCTO'iHOK .
Open. 3. 1987. An6aHcKHe CMli'iHlie a caere 3THWOnonm. U zb. BaJ-
camca. 109-117.
--.1979. Cnaa. udJ,. U zb. 3rH.wonorHR 1977, 55-59.
--.1982. K pe1<0HcTpyKUHH npeaHean6ancKHX aKUeKTHblX OTHoweHHK (s co-
nocr aaneHHK co cnassrHCKHMH H .apyrmrn HHnoesponel1cKHMH Sl3b1KawH). Co-
seTcxoe CJ1BBRHose11eHHe 5/1982. 83-90.
--.1983. Bonpoc1i1 cpaaHHTen&Ho-HCTOPH'<ecxoii rpawMaTHKH an6aHc1<oro
st3b1Ka. U zb. CnBBRHcxoe H 6anxaxcxoe R3b/K03HllHHe. I1po6neWbl 51:3blKOBblX
KOHTaKTOB, 22-31.
--.1983. oanKa.HcKHe :nlfl(onorHH 2-4. u zb. CnasRHCKOe H 6anxaacxoe R3bl-
K03HBHHe. CTpo6neWbl st3blK08blX KOHTaxros. 210-215.
--.1989. (rec.) I. M. Diakonofr, S. A. Starostin. Hurro-Urartian as an Eastern Cau-
casian language. Mi.indien. 1986. 103 p. BecTHHX .apeBHeil HCTOpHH 3/1989, 204-5.
Open, B. 3 E. A. Xenlfl(CKHK. 1987. Ha6moneHKS1 HaJl 6anTHKC)(ID(
51
31i11<ow
non&cxo-"stTBsr.lKcKoro" cnosapKKa. U zb. !58.ITTo-CAasRHCKHe Hccne11osaxHJ1
1985, 121-134.
Open, B. 3 O. B. Cron6oaa. 1988. K peKOHCTpYKUHH npaaqipa3KHCKoro ao1<a-
nH3wa. Bonpocbl R3b/K03HBHHR 5/1988. 66-83.
- . 1990. K pexoHCTpYJ<UHH npaa4>pa3HKC1<oro aoxanH3Ma. Bonpocbl R3b/Ko-
3HBHHJl Z/1990, 75-CX).
-.1990. k13 CCMliTO-XaM:KTCKHX nononHeHKK K HOcrpaTH'iCCKOW}' cnoaapK>. u
zb. CH5/C3 , 15-16.
OcHoa1i1 cpKHHo-yropc1<oro Sl3blK03HaHHSI 1975. OcHOBbl cpHHHo-yropc1<oro si:>bl-
Xo3Ha.HKsr.v II: CTpH6asrrHACKo-ct>HHcKHe. caaucKHK H wop.aoscK.He st3blKH.
!.II: M<lP,HKCKHK. nepwcK11e 11 yropcKHe Sl3blKH. Mocxaa : 11:>.aarellbcrso
HayKa.
OcHoau HpaHcxoro Sl3blK03HaHHSl 1979. 1981. OcHOBbl HpaHcKoro Sl3blK03HaHKsr
I. Llp7,aHeHpaHcxHe st3blKH. II. Cpe.aHeHpaHcKHe s:i:>1i1KH. MocKBa : H
3
.aaren&-
CTBo Hayxa".
naxanKHa, Tan.stHa H. 1975. BaxaHCKKK S13blK. Mocx.sa: H3naTenbCTBO "Hayxa"
-.198?,. Mopq>onorns:i nawHpCKHX Sl3blXOB. Moc:
p : HaYX:a . . . .
nallotttn0, Massuro. 1936. Elementi di hngua etrusca. F11enze : Rinasc:imento del libro.
anwakrHc, M. Jl. [M. Palmaitisl 1978. Onlir pe1<0HcrpyxUHH o6we6opean&noH:
(HocrpaTH'{eCKOl!) MOpcponorHH 8 ypam.c1<0-HH.!lOCBponeAcKo-aq>pa3HKCKOW
__:cne1<re. Bonpocbl 3praTHsa. Lingua Posnaniensis XXI. 1978, 9-24.
.1978. np<Ui3blK - reHeTH'ieCK<Ui HJlH KOHTllKTHast 06WHOCTb? (AHMH3 ,JaH-
n IWX cnoaapsr B. M. 11nnH'!-CBHTii'ia). BOTTpOCbl R3blX03HaHHJl 1/1978, 51-56.
3HcpKnos. B. 3. 1973. HHBxcxo-anraiicKHe Sl3blKOBble cssr:>u Bo11pocH 11
3
H-
K03HBHHR S/1973. 3-12
PBH/H<P)K = Patma-banasirskan handcs / HcropHxo-</>HnonorH'tecxHl1 :1<ypHan,
Erevan.
740
Pellegrini. G. B A L. Prosdocimi. 1%7. La venetica. I. Le iscrizioni (a cura di
G. B. Pellegrini-A L. Prosdocimi). II. Studi (a cura di A L. Prosdocirni). Padova :
Istituto di glottologia dell"Universita di Padova: lFirenzel : Cll'colo linguistico fio-
rentino.
Eduard. 1991. Sclavorum regnum Grgura Barsk.og : Ljetopis popa Dukljanina.
Zagreb : sadanjost. (Analecta croatica christiana. Biblioteka Centra za
koncilska istraivanja, dokumentaciju i informacije sadanjost", svezak
XDO
ilernesa. CT. 1974. 3THMOJlOCH'fCCK.He 3aMCTKH no CJlaBSlHCKOI\ JlCKCHKC l. U
zb. 3T}{)(OROrHR 1972. 81-99.
--.1985. 3THMonorn'fecKHe 3aweTKH no cnasSJHCKOH nexcHxe. XIV. U zb. 3rH-
MonornR 1983, 43-7.
Karel. 1983. jazyki a nostratickA hypoteza. Slovo a s/oves-
nost XLIV:l/1983, 57-63.
Pfifftg, Arnbros Josef. 1969. Die etruskische Sprache : Versuch einer Gesamtdarstelung.
Graz : Akademische Druck- u. Verlagsanstalt.
Pianigiani, Ottorino. 1990. Vocabolario etimologico deJla lingua italiana. 3a edizione ag-
giornata. La Spezia : Fratelli Melita Editori. (la ed.:
Picoche. Jacqueline. 1987. Dictionaire etym:>logique du franG<lls. Nouvelle Paris
: Robert.
Pijnenburg, W J.P. 1989. Eine germanisch-baltoslawische Isoglosse. Historische
Sprachforschungen 102(1989):99-106.
Pisani, Vitore. 1983. II lituano fra le lingue indoeuropee. Baltistica XIX(l), 1983, 4-9.
Pisanica 1991. Pisanica. Hrvatski uskrsni Urednik 1.eljko Obad. Zagreb : Otvo-
reno lAutori priloga: Lj. Bauer, M. M.Dolenec Dravski M. Ki-
K. Lj. A K. M. M.
Pleterski; Andrej. 1990. Etnogeneza Slovanov: Obris trenutnega stanja arheolokih ra-
ziskav. Arhecfok;J obvestila. posebna tevilka. Ljubljana : Ftlozofska fakulteta,
Oddelek za arheologije.
Pokorny, Julius. 1959. Indogermanisches etymologisches Worterbuch: I. Band. Bem l.Dld
Mi.inchen : Francke Verlag.
I1oneHosa. r. T. 1977. EHHceifcxo-HocTpaTH'fecxHe napannenH a o6nacTH Me-
CTOHMeHIWX cnoaa. U zb. KoHcpepeHIJHR HocrparH'<ecxHe fl3HXH, 47-49.
Poljanec, Radoslav F S. M. Madatova-Poljanec. 1987. Rusko-hrvatski ili srpski
I Pyccxo-xopsacxHii HJIH cep6cKHii cnoaap&. I izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
Ivan. 1960. Gescichte der serbokroatischen Sprache. Wiesbaden : Otto Har-
rassowitz.
Poppe. Nicholas. 1965. Introduction to Altaic linguistics. Wiesbaden : Otto Harrasso
witz. (Ural-altaische Bibliothek. XIV)
CTopxoMOBCKHH, B . .sl. 1982. CTpo6neMli reHCTH'fecxoif KJtaccH<t>11xauHK Sl3b1KOB
A<PpHKH. U zb. TeoperH'fecxxe ocHOBH xnaccH</>HXaJJHH . 195-257.
Porzig, W. 1954. Die Gliederung der indogermanischen Sprachgebiets. Heidelberg :
Cari Wmter Universitatsverlag.
Poucha. Pavel. 1955. Institutiones linguae Tocharicae : Pars r : Thesaurus linguae To
charicae diaiecti A Praha : Statni nakladatelstvi.
CTo3HllSIKOB, K. Yi. 1984. K npo6neMe reHeTH'feCK.OH xnacc11<t>11xauHK HocTpaTW
'{CCKHX Sl3bllCOB. u zb. fIHHrBHCTH'fCCXaR pexoHcrpyxlJHJl . 26-30.
- -.1987. Pa3BHTHe CHCTCM KOHCOHaHTHblX 'fepe.aoBaHHH B Sl3b1Kax MaH.!lC H B
aTJTaHTH'feCKHX Sl3b1Kax. u zb. AJ15!, 357-457.
. .1979. gramatika hrvatskoga knjievnog jezika I Eugenija mr
Mije mr Dragica dr Slavko mr Mirko Peti, mr Vesna
Marija Znika. Zagreb : kolska knjiga.
Prosdocimi. Aldo Luigi. 1978. Le Tavole di Gubio. Padova : lstituto di Glottologia. .
--.1985. Celti in Italia prima e depo ii V secolo a. C. U zb. Celti ed Etruschi
nell1ta/ia centro-settentrionale dal V secolo a.C. a/Ja romanizzazione. Atti del
colloquio internaz.ionale. Bologna 12- 14 aprile 1985. 561- 581.
--. 1986. Gall.8exa:vu/v. ZfceltPh 41, 214-224.
--.1986. L'iscrizione leponzia di Prestino: vent'anni depo. ZfceltPh 41. 226-250.
741
--.1987. Lingua nella storia e storia neJla lingua: tra indoeuropeo e Italia pre-ro
mana. Fondamenti: Rivista quadrimestrale di cultura. 7(1987), 55-88.
Ilpsa j yrocn. OHO>I. XOH<P. 1976. Ilpsa j yrocnoBeHcxa OHOMaCTH'fXa XOH</JepeH-
IJHja. THsar, 22-24. oxro6pa 1975: UpHoropcxa axaJieMHja Hayxa H y-MjeTHO
CTH, Ha}"!HH cxynoaH, io.Hra 2. Onjen.el\e yMjeTHOCTH, Kl\Hr a 2. T11Torpa.11
1976.
Putanec. Valentin. 1973. Elements d'etymisation. Suvremena lingvistika 7-8/1973.
41-48.
-. 1987. Francusko-hrvatski ili srpski I Dictionaire ou ser-
be. IV dopunjeno i izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
--.1992. Ubikacija toponima Sisopa i Soroga u Zagreb i pitanje prisutnosti
Slavena na Balkanu u l. st. nae ere. Zagreb : [autorovo izdanjel
Ljubia. 1988. Jezici i nacije u Skandinaviji. U zb.Jezici i politike. str.287-306.
Rasmussen. Jens Elmegard. 1974. Haeretica indogermanica : A selection of lndo-Eu-
ropean and Pre-Indo-European studies. : Munskgaard. (Det Kongelige
Danske Videnskabernes Selskab : Historisk-lilosofiske Meddelelser 47:3)
Nikola. 1988. Jezici i narodnosti u Kini. U zb. Jezici i politike. str. 123-152.
Nikola. 1988. Povijesni osvrt na politiku u Rusiji i Sovjetskom Savezu. U
zb. Jezici i politike. str .87-122.
Pe'fHHK Ha MaxenoHCKHOT ja3HK.1961-1966. Pe'fHHK Ha waxe.110HCKHOT ja3HK co
cpncxoxpsaTCKH ronxysal\a. I-III. PenaxTop .5naJKe KoHecKH. CcTasysa'iH
T. llHMHTpOBCKH, .5. Kopy6HH, T. CTaMaTocKH. Cxonje : CTpocseTHO .aeno.
Pe'fHHK cpncK.oxpaarcxora KaH:lKeBHor je3HKa. 1-6. Za 1-3 HosH Ca.a, 3arpe6 :
MaTHua cpncKa. MaTHua xpsaTcxa. 1967-1969, za 4-6 HosH Ca11 : Mar11ua
cpncxa, 1971-1976.
Renfrew. Colin. 1977. Ancient Europe is older than we thought. National Geographic
152:5 (November 1977), 614-623.
--.1978, 1989. Before civilization: The radiocarbon revolution and prehistoric Euro-
pe. Harmondsworth : Penguin. (First published in 1973)
--.1989. Archaeology and language : The puzzle of Indo-European origins. London :
Penguin Books. (Rrst published in 1987)
--.1989. The origins of Indo-European languages. Scientific American 261(1989):4,
82-90.
Revue roumaine de /inguistique. Bucuresti.
RFFZd. Radovi Rlozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filolokih znanosti.
hrvatskoga ili srpskoga jezika. sv. 1-97. Zagreb : Jugoslavenska akademija zna-
nosti i umjetnosti. 1881-1976.
hrvatskosrpskoga knjievnog jezika 1-2. Zagreb, Novi Sad : Matica hrvatska,
Matica srpska. 196 7.
Drago. 1991. Srbi u Hrvatskoj od 15. do naih dana. Zagreb : Vjes-
nik dnevnik. p.o.1 (Biblioteka Vjesnik vre-
mena)
PoHa-Taw, A. [A Rona-Tasl 1990. AmaifcKHil H HHnoeaponeiicK.HH (3aweTKH Ha
nonSlX KHHrn T. B. fawxpenH113e 11 BSJ'i. Bc. YiaaMosa). BonpocH fl3HX03Ha-
HHH l/lm, 26-37.
Ruhlen. Merritt. 1988. Nostratic-Amerind cognates. Soviet-Arnerican Conference on
Language and Prehistory, University of Michigan, November 8- 12, 1988.
P}'CC.Kafl pe'lb. MocXBa.
Russu. I. I. 1969. Die Sprache der Thrako-Daker. Nach dem zweiten Auflage. aus dem
Rumanischen i.ibersetzt von Prof. Dr. Hildegard Beer. Bucuresti : Editura
RZ1 = Rasprave Zavoda za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu.
Sabljak. Tomislav. 1981. govora. Zagreb : Globus.
Saclovszky, Otto J. 1976. Report on the stale of the Uralo- Penutian research. Ural-Al
taische Jahrbii:her 48(1976). 190-204.
--. 1988. Linguistic evidence fer the Siberian origin of the Centra! Califomia Indian
shamanism. - 12th International Congress of Anthropological and Ethnological
Sciences. Zagreb. 24-31 July 1988
Salopek. Damir. 1986. Transkripcija i adaptacija imena. Zagreb : VP.A; Latina
742
et Graeca. (Biblioteka Latina et Graeca. Radovi, knjiga ill)
Capa.u.;t(eBa. nio.!lBHra A. 1980. ApMSIHO-CJlaBSIHCKHe JteKCHKo-rpru.o.<ant'<eCKHe
rtapannenK. EpesaH : I-fanaTeJtbCTBO AH ApMSIHCKOH CCP.
--. 1990. TpanHUHH H3}"{eHKSI 5aJtTO-CJlaBSIHCKHX Sl3blKOBblX OTHOWCHHK H
KCTopK'<ecKHe naHH1>1e apMS1HcKoro S131>1Ka. PBH/H<PJK l/1990, 183- 7.
Saussure. Ferdinand de. 1977. Opta lingvistika. Preveo Sreten Drugo izdanje.
Beograd : Nolit. (Prijevod djela: Cours de linguistique generale)
Saussure. F. de. Vidi i Cocciop <l>. ne
Cas'feHKO, AneKceif H. 1974. CpasHKTemKasr rpawwaTKKa HHlloeaponexcKHX
Sl31>1KOB. MocKsa : BLlcwasr wKona. [Uskoro biti izdan hrvatski prijevod knjige;
prevoditelj Mate Kriman.]
Casen&esa BaneHTKHa H., q}'Hep M. TaKcawK. 1970. HHBXCKo-pyccKHH cnosapi,
[HHsyro JIO'<'ayo qnait nK<P rtHTya]. MocKBa : 1-fanaTe.IThcTao "CoeeTcKasi
3HUHKJlOTICllHSI".
CaeeHKosa, E . .a. 1983. Tipo6newa reHeTH'feCKOH 3TpYCCKoro
S131>1Ka e ceeTe rt03HUKOHKo-CTaTKCTH'fecKoro aHaJtH3a. U zb. TeHeTH'fecXHe,
apeanDJ<He H THnonorH'fecXHe ... 170-175.
Sbomik praci Fi1ozolicke fakulty Bmenske univerzity, Bmo.
Schindler, Jochem. 1964. Einige indogermanisch-uralische Wortgleichungen. Sprache
X(l964), 171-173.
Schmalstieg, William R 1980. Indo-European linguistics : A new synthesis. Universify
Park and London : The Pennsylvania State University Press.
Schrnidt, Kaci Horst. 1991. The Celts and the ethnogenesis of the Germanic people.
HS 104:1,
Schrnidt, K. H. V. K. X. I.lhomr.
SchOnfeld. M. 1911. Worterbuch der algermanischen Personen- und Vcilkernamen :
nach ! der Uberlieferung des klassischen Altertums bearbeitet. Heidelberg : Cari
Wmter' s Universitatsbuchhandlung. (Germanische Bibliothek. I.IV,2)
Schott A. 1936. Indogermanisch-Semitisch-Sumerisch. U zb. Germanen umi Indoger-
manen. Volkstum, Sprache, Heimat, Ku!tur. Festschrifl flir HHirt; hrsg. von H.
Arntz. Bd. II. Heidelberg : Wmter Universitiitsverlag, 45-95.
Schuster-ewc, Heinz. 1990. Uberlegungen zur Etymologie des si.idslawischen Volker-
namen Hrvat 'Kroate'. U zb. CSI.
Seebold. Elmar. 1980 . . EtymJlogie und Lautgesetz. U zb. Lautgeschichte und Etyrrolo-
gie, 431-484.
Cenoe, BaneHTKH B. 1979. K paHH.slSl HCTOpKS! cnae.SIH. MocKBa:
rfanaTellhCTBO "HaYKa".
Wtadistaw. 1989. Dijalekatski materijal u rekonstrukciji praslavenskog
leksika. U HDZb, knj. 8, 127-134.
Ante. 1989. Bunjevci i Okci. Zagreb : kolska knjiga.
CewepeH&K, O. [Oswald 1980. BaeneHHe a cpaeHHTe.IThKoe Sl3blK03Ha-
HHe. Tiepeeon c HeweuKoro E. A. A6pawoaa. flon penaKuHeK K c npel1Hcno_-
BHew H. C. Y:ewonaHosa. MocKBa : "Tiporpecc". (Prijevod djela O.
Einfiihrung in die vergleichende Sprachwissenschaft. Darmstadt, 1970]
CeeopT.stH, 3pBaHll B. 1978, 1989. 3rnwonorn'fecKHK cnoeapi, riopKCKHX S131>1KOB
[li]: 05weT!OpKCKKe H OCHOBbl Ha 5yKBy "E". [III): 06weT!O
pKCKHe H OCHOBLl Ha 6yKBLl ")!).". ")K", "fl". MocKBa : J13.aa
Telt&CTBO HayKa . .
Sherratt, Andrew and Susan. 1988. The archaeology of Indo-European: an alternauve
view. Antiquity 62(1988):584- 595. . . . . _
Shields, Kenneth Jr. 1977. Some new observauons concernmg the ongm of the Indo
European reminine gender. KZ 91(1977):1, 56-71.
--. 1981. A new look at the centum/satem isogloss. KZ 95(1981):2, 203-213.
CJ15/C3 1990. KoHcpepeHUKSI CpaeHKTen&Ho-KcTopH'iec1<oe Sl3blK03HaHHe 11
3
cospeMeHKOM 3yane. IlaMS!TH B. M. l1JU1K'i-CBKTbl'ia. 6--9 <f>espaJ!SI 1990 r.
Te3KCbl .aoKJta.aoa. MocKBa : A1<a.aeMHS1 Kay1< CCCP, YIHCTKTYT cnaesiHoee
.aeKKSl K 6an1<aKKCTHKK.
Simeon. Rika.rd. 1969. Enciklopedijski naziva : na 8 jezika : hrvat
743
sko-srpski. latinski. ruski. engleski. francuski, talijanski, panjolski. I
(A-O), II (P-!). Zagreb : Matica hrvatska.
Simone. Carlo de. 1968. Die griechischen Entlehnungen im Etruskischen. Erster Band :
Einleitung und Quellen. Wiesbaden : Otto Harrassowitz.
Sliug 1989. - (vie autora) Standardni jezici u SFRJ. SOL 4(1989):1, 95--144.
Skok. Petar. 1950. Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. ispi-
tivanja. [I; II: Kazala i kartel Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
--. 1957. O etiroolokom hrvatskoga ili srpskoga jezika. Filologija l, 7- 21.
--.1971-74. Etimologijski hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knjiga prva: A-J.
Knjiga druga: K--ponil. Knjiga poniZ-2. Knjiga Kazala. Uredili
akademici Mirko i Ljudevit Jonke. Suradivao u predradnjama i priredio za
tisak Vaientin Putanec. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
(Drugo izdanje: 1988, JAZU i Globus)
SkDkDv zbornik 1985. Zbornik u Petru Skoku o stotoj obljetnici rodenja
(1881-1956). Glavni urednik Mirko Zagreb : Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti. (Djela JAZU. Razred za filologiju. knjiga 59)
revija. za jezikoslovje in literarne vede I Journal for linguistics
and literary sciences, Ljubljana.
C111JBRHCXHe DpeBHOCTH ... 1980. CnaeRHCKKe npeBHOCTK : 3THoreHe3. MaTepK-
a.IThHasi Kynuypa apesHeli PycH. C6opHHK Kay'fHblX rpynoa. 0TB. pen. B .
.a. KopomoK. KKeB : "HayKosa nyMKa".
CnaBRHcxoe H 6anxaHcxoe R3b/K03HaHHe ... 1977. CnaasiHcKoe H 5anKaHc1<oe
Sl3LlK03HaHHe. KapnaTO-eocTO'fHOCJtaBSIHCKHe rtapa.nnenK. CTpYKTypa 6an-
KaHCKoro TeKCTa. CocT. H OTB. pen. T. M. CynHKK, T. B. UKB&SIH. MocKBa :
1-fonaTeJthCTBO "Hayxa".
CnaBRHcxoe H 6anxaHcxoe R3b/X03HaHHe. .. 1983. CnaesiHcKoe H 6anKaHcKoe
Sl3blK03HaHHe. flpo6JteMbl Sl3blKOBblX KOHT8KTOB. 0TB, pe.a. n. A. fHHllHH,
r. rr. KnenHKOBa. n. r.HeBCKaSI. MocKBa: 113nareJt&CTBO HayKa.
CnasRHcxoe H 6anxaHcxoe R3b/K03HaHHe... 1984. CnaesiHc1<oe K 6anKaHc1<oe
Sl3blK03HaHKe. 5f3b1K e ::i r HoKyJI&TypHow acneKTe. OTB. pen. E. VI. 3eneHHHa,
B. B. Y ca'feaa. T. B.UHBbSIH. Moc1<aa: Vf3naTeJt&CTBO HayKa.
Slawski, Franciszek. 1952-. Stownik etymologiczny polskiego. Zeszyt I (A-
Czar) (19521 2 (Czara-Fqfel) [19s3i 3 (Fqfry-Graf) [19541 V.1 (21: _hlsia-l'.i4tka
2.) [19751 Krak6w : nakladem Towarzystwa mitosnik6w polskiego.
Slovo a slovesnost, Praha.
Snoj, Marko. 1982183. Slovansko *hrpa. *korJSa in germanske *skarpe. Jezik in
slovstvo XXVIlI(l982/83):3,
-.1983. Dva leksema za pojem 'luknja' v slovanskih jezi.kih. revija
31(1983):3. 207-212.
-.1983/84. Kaj se skriva v besedi volkodlak. Jezik in slovstvo XXIX(l983/84):4,
123-126.
-.1984. Indoeuropean e in Luwian. Linguistica XXIV(l984):1, 467-476.
- .. 1989 .. z iz !ndoevropskega s v novejih akcentolokih spoznanj.
DisertaaJa. LJublJana. (Uruverza Edvarda Kardelja v Ljubljani. Filozofska fakulte-
ta, Oddelek za prirnerjalno jezikoslovje in orientalistiko)
-.1991. Nekaj priJ)9mb k izvoru slovanskih glagolov skakati in Jezi-
koslovni zapiski l, 31-40.
- : 1991. Kratka albanska slovnica. Ljubljana : Filozofska fakulteta.
SOL, Zagreb : filozorski fakul tet Zagreb. OOUR i
drutvene znanosti.
CoccJOp, <%>. Jie [F. de Saussurel 1977. Tpyllbl rto Sl3blK03HaHKJO. Ilepeso!lbl c
<f>paHUy3c1<oro S131>11<a rton penaicuHeli H c scrynKTeJt&HOH cnTelt A. A. Xo-
IIOllOBK'<a. MocKBa : 1'13naTemcTso "Tiporpecc".
Cosercxoe cnaBRHoBeJieHHe. MocK.Ba.
Spalatin. Krsto. 1990. europeizama. Kako se prevode hrvatske ne-
prave srodnice na engleski. rrancuski, talijanski i druge
Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske. (Biblioteka
Spence, N.C.W. 1984. Channel Island French. U zb. LB!, 345--351.
744
Sprache. Wtirzburg.
CpaBHHTen&Hasi rpawMaTHKa repMaHCKHX st3blKOB ... 1962. 1963. CpaaHHTeJI&HCIS{
rpa.MWaTHKa repMaHCKHX Sl3blKOB. ToM II: <t>ottonornsi. Ore. pe.a. 3. A. Ma-
1<aee. ToM III: MopcponorHSl. Ore. pe.a. M. M. fyxMaH. MocKea : 1-fo.aa-
Tenbcreo Axa.aeMHH Hayi< CCCP.
CpaBHHTt:111.creo-HcropH'fecxoe H3yW:HHe .. 1981. CpaBHHTeJTbHo-HCTOpH'fecKoe
H3y'feHHe si31i11<oe pa3Kl:iX ceMeH : CoepeMeHHoe COCTOstHHe H npo6ne'Mbl.
Ore. pe.a. H. 3. faJV4(Heea. MocKBa: lfa.aaren&CTBO "Hayi<a".
CpaBHHTeJTbHO-HCTOPH'fecxoe H3Y'feHHe... 1982. CpaBHHTC./IbHO-HCTopH'fec1<oe
H3y'leHHe Sl3b1Koe pa3KblX ceMeH : 3a.aa'fH H nepcneKTHBhl. MocKBa : 1-fa.aa-
TenbCTBo "Hay1<a".
CpaBHHTeJTbHo-HcropH'fecxoe H3Y'feHHe . 1988. CpaeHHTem.Ho-HCTopH'fec1<oe
H3y'leHHe Sl3blKOe pa3HlilX ceMeH: TeopHSl nHHrBHCTH'fecKoK peKOHCTp}'l<UHH.
Ore. pe.a. H. 3. faw1rneea. Moc1<ea: "Hayi<a".
CpaBHHTen&HlilH cnoeap& ryHryco- MaHb'f)l(>1pcKHX Sl3blKoe. 1975. CpaaHHTenb
HlilK cnoeap& ryHryco-MaHb'f)l(>1pc1rnx st3blKOB. MaTepHanbl K 3THMonorn'fe
c1<owy cnoeap!O. ToM I: a-1). 0Te. pe.a. B. l1. liHHUffYC. fleHHHrpa.a : l13.aa-
reJlbcrao "Hay1<a", fleHHHrpa.ac1<oe oT.aeneHHe.
SSS I/1961. II/1964. Slownik staroiitnosci slowianskich. dawniejszych do schylku wie-
ku XII. Pod redakcj<\ W. Kowalenki, G. Labudi i T. Lehr-Splawinskiego. Tom
pierwszy: A-E. Tom drugi: F-K. Wroclaw. Warszawa. KrakOw : Zaklad narodo-
wy imienia Ossolinskich. Wydawnictwo Polskiej Akademii Nauk.
CraxoacKHK, Cr. [S. Stachowskil 1965. 3aMeTKH o Mero.aonornH SlTHMonorn'feCKHX
HCCJle.UOBaHHK TypeUKHX 3aHMCT808aHHK B cep6c1<0-xopBaTCKOM Sl::JblKe. u
zb. 3T}{}(OROIH5l 1965, 56-71.
CTaHKOBCKa. f1y6Hua. 1992. AHTponoHHMHcKara 6a3a x or-/xDT- ::iaCTaneHa ao
MaKe.UOHCKara TOfiOHHMHja. FOnCr 1. 55-81.
CtapocrHH, Cepreii A. 1982. npaeHHCelkKasi peKOHCTPYKUHSl H BHeWHHe CBSl3H
eHHCeHCKHX Sl3bll<OB. u zb. KeTCXHH c6opHHK m. 144-237.
--.1987. "CeaepHOKaBKa3CKHe cnoaapHYe conocraBneHHst". lKomentarl u zb.
Tpy6eu1<oit 1987, 45J-4 65.
--. 1989. PeKOHCTpYJ<UHSl .!lpeeHeKHTaKCKoK <Pottonorn'fec1<0H cHcreMbl. Moc-
KBa : "Hayi<a", f JlaBHast pe.aaKUHSl BOCTO'fHOH JTHTepaTypbl.
Starostin. S. A. 1989. Nostratic and Sino-Caucasian. U zb. flHHrBHCTH'lec1<ast pe1<0H
CTpYKUHst H .apeetteHWast HCTOpHst BocroKa. Te::iHCbl .aoKJia.aoe Me.)!(.ayHa
po.attoil KOHcpepeHUHH. MocKBa. 29 Mast-2 HIOIDI 1989 r. Y:acTb 3. MocKBa :
Axa.aeMHSl ttay1< CCCP, l1HCTHTYT BOCTOKOBe.neHHSl.
CrewoK. B. M. 1987. Onpe.aeneHHe MeCT noceneHHst apeBHHX CJia.BSlH rpaq>oaHa-
JlHTH'feCKHM MeTO.noM. HAH-CfIJl, 46:1, 36-45.
Steensland. Lars. 1973. Die Distribution der urindogermanischen sogenannten Gutturale.
Acta Universitatis Upsaliensis, Studia Slavica Upsalien;ia. 12. Uppsala. .
Stieber, Zdislaw. 1963. Kaszubskie kamo. serbo-chorvacki krdo. U knj. zbornik.
341-343.
Aleksandar. 1985. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
C'Prometej", knjinica temeljnih djela o civilizaciji, kulturi i umjetnosti).
Cron6oaa. O. B. 1987. CpaaHHTen&Ho-HcTopH'lecKast <PoHeTHKa H cnoeap& 3a-
na.aHo'fa.ac1G1x st3blKOB. U zb. AH>I. 30-268.
CrpaHbl H HapoJibl 1978-1984. CrpaHbl H Hapollbl. Hay'fHo-nonyilSlpHoe reorpa-
<Po-nHorpat>H'fec1<oe H3.llaHHe e 20 roMax. ITpe.nc. pe.a. 1<on11erHH IO. B.
EpoMJteH. Moc1<ea : M1>1cn&. _
CrpyKTypa rexcra 1980. CTpyKTypa re1<cra. C6opHHK CTaTeK. OreercTeeHt{blJ{
pe.aaxrop T. B. UHBbstH. MocKBa: l13.naren&CTBO " Hayi<a".
Studia ethnologica. Zagreb.
CynpyH, A.aaw E . AneKCaH.ap M. Kan10Ta. 1981. Bee.aeHHe a cnaesiHCKYIO q,w
llOJlOrHJO. MHHCK : "Bb1W3KWast WKona".
Suvremena lingvistika. Zagreb.
Caaaew. M. (M. Swadesh) 1965. JlHHr,1JKCTH'fec1<He cBst3H AMepHKH H Eepa.3HH. U
zb. 3TH>1onorHH 1964. 271-322. (Coi<paweHHblK nepeso.a K rrpHMe'iaHHSl A. D
745
Uonro non&cKo ro.)
Csecxe (l1HCTHTYTa 3a npoy'faaaH.e HauHoHanHHX o.aHoca UK CKEHX). Sarajevo.
Oswald. 1960. Studies in the lndo-European system of numerals. Hcidel
berg : Cari Winter Universitatsverlag.
Oswald. V.
lllarnpoe. Alo!H K. 1977. 3THWono rH'fecKHK cnoaap& a.IIblrcKHx ( 'fepKeccKHx)
Sl3blKOB U]: A-H. l1::i.aaren&crao "Hayi<a".
Gustav. 1986. ili srpski I Deutsch- kroatisches
oder serbisches Worterbuch. Deseto izdanje. Zagreb : zavod Hrvatske.
lllaHcKHH, HHKOJTaK M. (red.) 1975. 3nn(OJIOrH'feCKHK cnoaap& pycc1<oro Sl3b1Ka.
Tow II. BblITYCK 6: 3. ITo.n pe.aaxuHeif H. M. lllaHc1<oro. : l13.na
TeJlbcrao Moc1<oac1<oro YHHBepcHTeTa.
IllaHcKHK. HHKOJTaK M., BanepHll B. l1aaHoa. Tawapa B. lllattcKast. 1975. KpaT
KHK 3THMonorH'lec1<Hil cnoaap& pycc1<oro st3h1Xa : IToco6He .Mst Y'fHTeneH.
MocKBa : "ITpocaeweHHe".
lllayp, B. [V. aurJ 1973. K aonpocy o pel<OHetpj'KllHH Ha3BaHHH MeCst
ues. u zb. 3THMOROrHR 1971, 93-101.
lllepeaWHn3e, l1. H. 1989. <l>parMeHT 06weT10pKc1<0K neKCHKH: 3aHMCTBOBaHHHH
<PoH.a. Bonpocbl R3b/X03HaHHR 2/1989. 54- 92.
llleaopowKHH. BHTaJJHK B. 1965. l1ccne.aoaaHHSl no .aewmppoeKe 1<apHKCKHX
Ha.anHceH. MocKBa : l13.aaren&crao "Hay1<a''.
--. 1965. Manoa3HHCKHe Sl3blKOBble napann11enH. U zb. 3THMOROIHR 1964, 142-59.
--.1967. flH.UHKCKHK Sl3blK. MocKBa : 113.aaTeJlbCTBO "Hayi<a" . rnaeHast pe-
llaK.UHSl BOCTO'iHOK JlHTeparypbl.
--. 1989. HocTpaTH'fec1<oe Sl3blK03HaHHe H npo6neMbl ceepx.aan&Hero po.ncTea
Sl3blKOB. Bonpocbl R3b/K03HaHHR (uskoro)
ilje, lvan. Ivan Grgesina. 1992. Poznavanje, uzgoj i prerada lje-
kovitog bilja. Zagreb : kolska knjiga. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Mate. 1985. Nepoznata hrvatska osobna imena s XIII OHo-
MaronoLJJKH npHR03H VI, 59-100.
--. 1988. osobnih imena. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
- -. 1985. Naa prezimena : porijeklo. rasprostranjenost. Zagreb : Nakladni
zavod Matice hrvatske.
Petar. 1986. toponimija. Split : Logos. (Logosova
naklada. 10)
ipka. Milan. 1982. o izdanje. Sarajevo : " Svjetlost", OOUR
Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
lllHnoea. EnH3aBeTa H. 1976. Cnoeapb r10pKH3MOB e pyccKoM st3blKe. AJtMa-Ara :
l1::i.aarenbcTeo "Hay1<a" Ka3axc1<oil CCP.
lllHpo1<oa, Oner C. 1981. CoapeweHKble npo6neMbl cpaBHHTen&Ho-HcropH'lec1<oro
Sl3blKoae.aeHHSl. MocKBa : l13.aarenbcreo MocKoacKoro YHHBepcMTeTa.
-.1981. An6atto- 6anro-cnaaS1HC1<He rnorroreHeTH'fecKHe cast3H. 36opHHK 3a
</>HnonorHjy H nHHIBHCTHxy XXIV(l98ll:l, 7- 21.
ferdo. 1990. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. lPretisak izdanja iz
1925.] Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske.
Abdulah. 1989. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku esto izdanje. Sarajevo :
"Svjetlost".
kiljan, Dubravko. 1980. Pogled u lingvistiku Zagreb : kolska knjiga.
lllKH.ar. K. X. [K. H. Schmidt] 1988. 3Ha'feHHe HOBblX aaHHblX .anst peKoHCTpYKltHH
npast3blKa. nepeeen c aHrJTHHCKOro B. A. Y:HpHK6a. Bonpocbl R3b/K03HaHHR
4/1988. 6-25.
Antun. 1976. Geografski termini u toponimiji kajkavskoga U zb. IIpsa
Jyrocn. OHOM. KOH</> . 201-11.
-.1978. Zdravstvena terminologija u starim kajkavskim i
Filologija 8. 323-331.
Marko. 1986. Jezici crne Afrike i njihovi problemi. Sol 211986,
71-84.
TaJ1HN :rpeBHHX nHcb>1eH. 1976. TaiiKH .apealfbCX nHc&MeH. Tipo6ne)(Y .aewKq>-
746
poeKH. C6opHHK CTaTell. CocT., pen., npellHcn. 11. M. lhRKOHOB; nepeeo-
Jlli MocKBa: 113llaTen&CTBo " nporpecc".
Tanocki. Franjo. 1986. rodbinskih naziva. Drugo izdanje. Osijek : Revija, Izda-
centar ''Boidar Adija".
TBaltKonf 1985. Tarptautine konferencija 1985 m. spalio 9-12 ci Praneimq
tezes I Starptautiskii baltistu konference 1985. g. 9-12. oktobri. Referatu tezes I
Me)l{nyHaponmu1 KoHQ>epeHUHSI 6anTKCTOB 9-12 OKTS16pS1 1985 r. Te3HC&I no-
Kna.aoe I International Conference of Balticists. October 9-12. 1985. Abstracts.
CAts. redaktorius Z. Vilnius : Vtlniaus Valstybinis V. Kapsuko Universi-
tetas, TSRS MA Slavistikos ir balkanistikos institutas.
Pavao. 1972. Grammatica storica dell'italiano. Volume ill: Lessico. Bologna :
Societa editrice il Mulino.
- - .1987. Toponomastika u suvremenom studiju retoromanskih govora. Onomastica
jugoslavica 12. 1- 15.
--. 1991. Imena u najnovijem jednog istroromanskog govora. Onomastica
jugoslavica 14, 133-139.
TexcT .. 1983. TexCT: ceMBHTHxa H cTpyXTypa [C6opHHK CTareltl Ore. peII.T.
B. UHe&srn. MocKea: J13nareJTbcTeo "Hayx.a".
TeHHwee, 3IIreM P ., .5ynsiw X. ToIIaeea. 1966. 5i3blK .)KenTblX yltrypoe. MocKBa :
IfanaTen&CTBO "Hayx.a", rnaeHaSI pe.aaKUHSI BOCTO'IHOK JlHTepaTyp&I. (.>f3&1KH
Haponoe A3HH H AQ>pHKH)
TeopeTH'lecXHe ocHoBH xnaccH<j)HX81IHH . 1980. TeqpeTH'lecXHe ocHOBbl xnac-
cH<j)HX81IHH fl3blXOB HHpB. OTB. peII. B. H . .5lpueea. MocKBa : 113IIareJTbCTBO
"HayKa".
TeopeTH'lecXHe ocHoBbl xnaccH<j)HK81IHH ... 1982. TeopeTH'lecxne ocHosbl xnac-
cH<j)HXaJJHH fl3blXOB HHpa : I1po6neMH poJICTBa. OTB. pen. 6. A. Cepe6pew
HHKOB. MocKBa ; l13IIaTen&CTBO "Hayxa".
TepeHr&es, B. A. 1979. HocTpaTH'!eCKHe 3THMonorHH. U zb. 3THMonorHfl 1977,
159-163.
Teak. Stjepko, Stjepan 1992. Gramatika hrvatskoga jezika : za osnovno
obrazovanje. 7 . izmijenjeno i dop\Dljeno izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
THMoQ>eesa, Haran&si K. 1980. P enHrH03Ho-MHQ>onorH'lecKaSI KapTHHa MHpa
3TPYCKOB. HoeocH6HpcK : 113IIareni.CTeo "Hayx.a", CH6HpcKoe orneneHHe.
lischler, Johann. 1980. Hethitisch h lllld die Rekonstruktion des indogermanischen Pho-
neminventars. U zb. Lautgescichte und Etymologie. 495-522.
ToxapcXHe fl3blXH 1959. ToxapCKHe fl3blXH. C6opHHK CTaTeK. non peIIaKUHeH H c
BCTynHTenl>HOH craT&eK B. B. 11saHosa. MocKBa : 113IIareni.cTBo HHOCTpaW
Hoif nHrepaTyp&1.
Tonopos. BnaIIHMHP H. 1963. ToxapcKMl 3THMonornsi 3a llBa.auar& neT. U zb.
3THMonorHJ1 l196Jl 236-49. MocKBa : l13naTen&CTBO AKa.aeMHH Hayx. CCCP.
--1972. o npoHCXO)l(JleHHH HCCKOn&KHX PYCCKHX cnos (K CBSl3SIM c HHllO-
-HpaHCKHMH HCTO'IHHKaMH) u zb. 3THMonorHfl 1970, 21-45.
--.1973. K cppru<HHCKo-6amHifcKHM R3&1KOB&1M napannensnc. U zb .5anKancxoe
R3h/X03HaHHe, J0-63
--.1974. o 6paxMaHe. K HCTOpHH KOHUeTIUHH. u zb. I1po6neMH HCTopHH fl3blKOB
H KYRbTypbl HapoJios HHJIHH. C6opHHK crareJi naMSITH B. C. Bopo6&eea-
llecS1roecKoro. MocKsa ; 113JiaTCJlbCTBO "Hayx.a"' r naaHaSI peJiaKUHSI BOCTO-
'IHOK nHTeparyp&1, 20-74.
--. 1974. CnaesiHcKHe KOMMeHTapHH K HecKon&KHM naTHHCKHM apxaH3MaM. U
zb. 3THHonorHJl 1972, 3-19.
--.1975-. npyccKHif S13&1K. Cnosap& I: A-D. II: E-H. ill: 1-K. IV: K-L. V: L.
MocKBa, HayKa. 1975, 1979, 1980, 1984. 1990.
--. 1976. Ahi budhnya. BMnjak H np. U zb. 3THMonorHfl 1974, 3-15.
--.1978. Ewe pa3 06 H.-e. -oodh- (: U zb. 3THMonorHJ11976, 135-153.
--. 1979. CewaHTHKa MKcponorK'ICCKHX npeJICTaeneKHK o rpK6ax. U zb. Balca-
nica, 234-298.
--. 1980. O 'iHcnoB!iiX MoJienS1x a a;>XaH'IK&IX reKcTax. U zb. Crpyxrypa rex-
cra, 3-58.
747
--.1980. Ewe pa3 o np.-rpe'I. npoHCXO.lKJieHHe cnoea H ero BHYTpeH-
KHH cM&1cn. U zb. CTpyKTypa TexcTa. 148-173.
--. 1981. Ewe pa3 o 6anTHKCKHX H CJlaBSIKCXHX Ha3BaHHSIX 60)l{bCH KOPOBKH
(Coccinella septempunctata) B nepcneKTHBe OCHOBHOro MH<f>a. u zb . .5CH 1980,
274-300.
--.1982. llpeBHSISI MocKBa s 6anTHKCKOR nepcneKTHBe. U zb. EaJITo-cnasRH-
CKHe HCCJTeJIOBBHHR 1981. 3- 61.
--.1983. fanHHll&I a 3anaIIHOil Espone. U zb. J58J1To-cnasflHCXHe HccneJioBa-
HHJl 1982, 129-140.
--.1983. llpeBHHc repMaHUJi B npH'lepHOMOp:&e : pe3yni.raT&1 H nepcneKTHB&I.
u zb.Eanro-cnasRHCXHe HCcneJIOBBHHJl 1982. 227-263.
--.1985. EamHifcKHil KOMMeHrapHH K KeJlbTH6epcKoR Ha.anHCH H3 EoToppHT&1.
TBaltKonf. 229-230.
--.1989. 1'13 cnaBSIHCKOH Sl3&1'1eCKOH TepMHHOnorHH: HHllOeeponeHCKHe HCTOKH
H TeHlleHUHH pa3BHTHSI. u zb. 3THMonorHJl 1986-87, 3-50.
Trombetti, Alfredo. 1922. Elementi di glottologia. Bologna : Nicola Zaniche!L
--.1928. La lingua etrusca. Grammatica. Testi con commcnto. Saggi di traduzione
interlineare. Lessico. Firenze : Rinascimento del libro.
Tpy6a'!es. Oner H. 1963. O B03MO;.KHOCTH aeHrepcKo-roxapcKHX cBR3eH. U
zb. 3TH>1onornR {J96Jl 191-3. MocKBa : 113IIaren&CTBO AKanewHH HayK
CCCP.
--.1965. CnaeSIHCKHe 3THMonorHH 41-47. U zb. 3rHMonorHR 1964, 3-12.
--.1967. 113 CJlaBSIHO-HpaHCKHX /leKCH'leCKHX OTHOWeHHK. u zb. 3THMOnorHfl
1965. 3-81.
--.1974-. 3THMonorH'ICCKHK cnosap& CJlaBSIHCKHX Sl3&1KOB .. Vidi to.
--. 1974. PaKH&le cnaeRHCKHe 3THOHHM&I - CBHIIerenH MHrpauHH cnaesiH. Bo-
rrpoCH Jl3blX03HBHHJl6/l914, 48- 67.
--.1982-85 . .5l3blK03HaHHe H 3THoreHe3 I: llpeBHHe cnaesiHe no aaH-
K&IM 3THMonorHH H oHoMaCTHKH. Borrpocbl R3blX03HBHHJl 4/1982, 10-26; II:
Borrpocbl Jl3h/X03HBHHJI 5/1982, 3- 17; m: BonpOCbl fl3h/K03HBHHfl 211984,
15-30; IV: Bonpocbl fl3h/Ko3HBHHJI 3/1984, 18-29: V: Bonpocbl fl3hlK03HBHHfl
4/1985, 3-17.
--.1983. Illyrica. u zb. CnasflHCKOe H 6anKaHCXOe Jl3h/X03HBHHe. npo6neMhl
Sl3&1KOB&IX KOHTaKTOB, 49-53.
--.1985. npacnaBSIHCKaSI neKCHKOrpa4>HSI. U zb. 3THMODOrHfl 1983, J-19.
--.1988. npacnaeSIHCKaSI OHOMaCTHKa B 3THMOnOrH'leCKOM cnoeape cnaeRH-
CKHX Sl3&1KOB, B&mycXH 1-13. u zb. 3THMonorHR 1985. 3-10.
--.1989. Gennanica H Pseudogermanica B apeeHeit OHOMaCTHKe CeeepHoro npw
'lepHOMOp&SI. 3THMOnOrH'leCKHC KOMMeHTapKH. u zb. 3THMonorHJl 1986-87
50-55.
Tpy6euKoH, HHKonaH C. 1987. l136paHK&1e TpYllli no Q>HnonornH. CocraeneHH(
B. A. BHKorpanoaa H B. n. Hep03HaKa. nepeBOll&I c pa3H&IX Sl3&1KOB. [. ;
MocKBa: "Ilporpecc".
Tschiewskij, Dmitrij. 1969. Die Nestor-Orronik. Eingeleitet lUld komentiert von Dmi-
trij Tschiewskij. Wiesbaden : Otto Harrassowitz. (Slavistische Studienbi.icher, VI)
Turner, Ralph L. 1966. A comparative dictionary of the Indo-Aryan Janguages. Lon
don : Oxford University Press.
Udoiph. Jlirgen. 1979. Studien zu slavischen Gewassernamen lUld Gewasserbezeich-
nlU\gen. Ein Beitrag zur Frage nach der Urheimat der Slaven. Heidelberg : Cari
Wmter Universitatsverlag. (Beitrage zur NamenforschlU1g, Neue Folge, Beiheft 17)
Uhlik. Rade. 1983. Srpskoluvatsko-romsko-engleski : Romengo alavari. Sarajevo :
"Svjetlost". OOUR djelatnost.
Ulving, Tor. 1968/69. Indo-European elements in Chinese? Antluopos. Vol. 63/64
(1968-69). 944-951.
Ural-Al taische Jahrbii::her. Wiesbaden.
Vaillant, 1957. linguistique balto-slave. Filologija I. 23-35.
Vajs, Nada. 1987. O zaboravljenim hrvatskim imenima jadranskih otoka. RZJ 13.
163-73.
I'
748
--.1988. O etimolokim naznakama u hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU.
RZJ 14, 199-215.
)f( . .>K. 1965. JawetKH no cnaasiHcKoH: 3THWOJTOrHH. U zb. 3rnwonorHJI 1965,
27-43.
--.1972. JaMeTKH no CJlaBSIHCKOH ::lTl{}(OJTOrHH. u zb. 3THJIOROrHR 1970. 65--84.
Vasmer. Max. 1941. Oie Slaven in Griechenland. Aus den Abhandlungen der PreuBi-
schen Akademie der Wissenschaften. Jahrgang 1941. Phil.-hist.Klasse. Nr.12. Berlin
: Verlag der Akademie der Wissenschaften.
--. 1963. Serbokroat. "Mahlzeit" unci werwandtes. U knjizi zbornik.
393-395.
Vasmer. Max. Vidi M
BeKcnep, ByHHW X . BnatlKWHp A. IOpxK. 1973. JiaTiiwcKHli Sl3hlK. PHra : Yf3.11a-
ren&crao "3aalir3Ke"
Vendryes. J. 1960. Lexique etymologique de l'irlandais ancien. M. N, O. P. Dublin :
Institute for aclvanced stuiies; Paris. Centre natinal de Ja recherche scientifique.
Ventzel: 1: V. [Tar&siHa B. BeKTeni.l 1983. The Gypsy language. Moscow : "Nauka"
Pubhshing House. Centra! Department of Oriental Literature. [prijevod djela T.
B. BeHruen&. U&1raxcKHli Sl3hlK (ceaepHopyccKKM .axaneKr). MocKBa 1964)
BepHep, r. K. 1977. Bonpoc1i1 :>Bon10uKK o6weeHxceH:cKoro Sl3h1Ka e ceere Ho-
crpatK'ieCKKX peKoHcrpYJ<UKK. U zb. KonljJepeHUHH HocrpaTH'fecxne H3h/XH,
7-10.
BepTOrpanoaa, BKKropxsi B. 1978'. TipaKpHThl. MocKBa : Yf3.11aren&creo "HayKa",
rnaaHasi pe.aaKUKSI BOCTO'fHOH JTKTepatyphl. (Si3hlKH HapOlIOB A3HK H AcppKKH)
Becrnnx 11pesHeii ncropHH, MocKBa.
BerowKKHa, T. JI. 1983. O nxaneKrHow 'iJTeHeHHH acppa3KKc1<oit Sl3hlKOBOK 06-
WHOCTH (no llaKHhlW KYWHTCKOK rnarom.Hoii wopcponornx). U zb. TeHeTH'fe-
cxne, apeanbHhle H THnonorH'fecxne .. . , 265-271.
BHJIOecKH, DO.lKKJiap. 1986. CnaaHCTH'iKa xayKa y caery o MaKellOHCKOM je3HKy.
Csecxe 15, 217-228.
1978. Putovima hrvatskoga knjievnog jezika.
vtJesru prikaz filolokih kola i njihovih izvora. Zagreb : naklada Liber.
(Biblioteka znanstvenih radova)
Vmja. Vojmir. 1986. Jadranska fauna : i struktura naziva. I-II. Split : Lo-
gos. : znanosti i umjetnostil (Djela Jugoslavenske
akadenuJe znanosti 1 umJetnosu. Razred za filologiju. Knjiga 65J-II Biblioteka
2) '
BKt'iaK, K. T. CK.rzysztof Tomasz Witczak] 1989. O nepaoxa'ian&HhlX aexerax. U
zb. 3THWOnorHJl 1986-1987, 107-114.
Josip. 1985. Temelji i putovi Gajeve grafijske refonne. Filologija 13, 7-88.
BopoKHH, Craxxcnaa B. 1982. Ocxoa1i1 cpoHoceMaKTHKH. JieHHHrpa.11 : Yf311aren&-
crao JieKKKrpancKoro yxHBepcHTera.
Vladimir. 1983. Europa ili Evropa? Jezik 31(1983/84):1, 8-14.
Jovan. 1974. Istorija srpskohrvatskog jezika. I dio: Uvod i fonetika. Beograd
knjiga.
Sanja. 1991. hrvatski od Hrvata. Jezik 39/1991-92. 4-10.
Bunpxx. B. <t>., K. tt. Tio3llKSIKOB. 1987. PeKOHCTpYJ<UHSI cpoxeTK'iecKoii cHcte).(bl
npawaxneH. U zb. Al1Jl. 294-356.
Walde, Alois. 1927- 32. Vergleichende Wcirterbuch der indogermanischen Sprachen.
Herausgegeben und bearbeitet von Julius Pokorny. I-III. Berlin und Leipzig : Wal-
ter de Gruyter & Co.
Weekley, Ernest. 1967. An etyirological dictionary of modem English. In lwo volumes.
Volume I: A-K. Volume II: L-Z. New York : Dover Publications, Ine. (1. izd. 1927)
Welt der Slaven. Halbjahresschrin fili Slavistik. Mtinchen.
Wendt. Heinz F. (Hrsg.) 1970. Sprachen. VerfaJ3t und herausgegeben von Dr. Heinz F.
Wendt. (98-105. Tausend: Juli 1970.] Frankfurt am Main : Fischer &icherei KG.
(Das Fischer Lexikon) [I. izd. 1961)
AJica. 1992. Demografske promjene i globalni demografski pro-
cesi u Hrvatskoj u poslijeratnom razdoblju. Encydopaedia Moderna XIll(l992):
749
2(38), 238- 251.
Wiencr Slavistisches Jahrbuch. Wien.
Wittmann. Henry. 1964. Some Hittite etymologies. Sprache X(l964), 144-148.
3anK3HSIK, A. A. 1963. MarepHaJThl nnsi H3}"<eHKSI Mop4>onorx'<ecKoH: crpYJ<TYPY
npeaxerepwaxcKKX cywecraxren&HhlX I. 3rHMonornst 1963, 124-160.
--. 1965. MarepKaJThl nnsi H3}"<CHHSI Mop<t>onorH'ieCKOM CTpYJ<TYP.hl npeaxerep-
MaKCKHX cymeCTBKTen&H.hlX. II. U zb. 3r}()lonorHJ11964, 160-235.
Zamboni. Alberto, Manlio Cortelazzo. Giovan Battista Pellegrini. Paola Beninca. Laura
Vanelli Renzi, GiusepQC Francescato. 1984. Dizionario etimologico storico friulano.
Volume prim:> (A-Ca). Udine : Casamassirna.
3apy6e>KHaJl HCTOpHorpatf>HJI ... 1986. 3apy6e)IO{ asi HCTOpHorpacpHSI CJlaBSIHOBe-
.aeHHSI H 5anKaKKCTHKH. Ora. pe.11. A. C. Mhln&KKKOB. MocKBa: "HayKa".
3aea.aoecKHH:, lOpHii H. 1980. MepoKTCKHH Sl3hlK. MocKBa : lfanaren&crso
"HayKa", rnaeKaSI pe.llaKUHSI BOCTO'<HOH JTKTepatyphl.
Zbornik u Petru Skoku. 1985. - v. Skokovzbomi.k.
36opHHX 3a ljJnnonornjy H nHHrBHCTHKY Marnue cpncxe. Hoax Can.
Slobodan. 1973. Elementi nae mitologije u narodnim obredima uz igru. Zeni-
ca : Muzej grada Zenice. Ozdanja Muzeja grada Zenice. Radovi V)
Benedikta. 1971. Narodni naziv hrvaskog jezika tijekom hrvatske povijesti.
Jezik XIX(l971/72):1:1-18, 2:53-65.
--.1991. je kneza Miroslava? Kolo 1-211991. 136-141.
3KHKSIBH'i!OC, 3. (Zigmas 1984. non&CKO-SITBSVKCKHH cnosapHK? u
zb. Ea.nro-cnaBHHCXHe HCcne110BaHHJl 1983. 3-29.
3y6oaa, TaT&siHa E., JI. <t>. Kxcraxoaa. A. M. c..fanJTS1. 1983. BseneHHe e poMax-
CKYIO <t>xnonorn10. MHHCK : "BxweJ{wasi WKona"
Zvelebil. Marek. Kami! V. Zvelebil. 1988. Agricultural transition and Indo-European
dispersals. Antiquity 620988):574- 583.
Milan. 1985. Latinsko-hrvatski ili srpski Prema izdanju B. Horvat-2.e-
priredio Veljko Gortan. Osmo izdanje. Zagreb : kolska knjiga.
liva anlikll / JKHBa aHTHXa / Antiquite vivante. Skopje.
)f(nyKTCHKO, IOpHH: A . A. B. llByx.lKKnoa. 198 4. <t>pK3CKHH Sl3hlK. Kxes : Hay-
KOBa .iI}'WKa.
JK)'KoBcKasi. JI. n. 1987. Ewe pa3 o crapocnaasixcKow Sl3h1Ke (no nosony KHKr
H. Tora K P. M. UeHTnKH). J1AH-CflJl 46:1. 79-85.
Niko. 1937. barvnega atributa v imenu Crvena Hrvatska". Etnolog
x-xr. 1937-39. 355-376.
)f(ypaanea, A. <t>. 1980. K 3THWOJTOrHH cnaa. "nrxua Passer. eopo6eii". U
zb. 3THwonorHJI 1978, 52-58.
--.1988- JieKCHKOCTaTHCTH'ieCKaSI oueKKa rexeTH'ieCKOH 6nH30CTH CJlaBSI
KCKHX Sl3hll<OB. Bonpoch/ H3hlX03HaHHJ1 4/1988. 37-51.
JKypHHCJ<asi, Mapxxa A., A. YI. HosHKOB, E. tt. Sipocnaaueaa. 1986. 3KUHKno-
ne.aH'iecKoe onxcaxxe Sl3blKOB: TeopeTK'ieCKHe x npxKnanxue acneKthl.
MocKBa : "Ha)'Ka". 1986.
Neke novije i kniige nabavio sam, naalost. prekasno da bi se podaci iz njih
irogli upotrijebiti 1:1 onoliko koliko se irogu - no te sam i knjige ipak
naveo u ovom popisu literature.
751
dargin. darginski hetluv. hetoluvijski,
digor. digorski (osetski) hetitskol uvijski
dlu. hijerluv. hijeroglifski luvijs ki
dnj. hind. hind(skh
hom homerski
dor. dorski
kakav u Ilijadi i
drav. dravidski Odiseji
horezm. horezmijski
egip. egipatski hots(ak). hotan(sk)osakanski
ek. ekavski (hrvatski, hs. hrvatski ili srpski (= h.)
Kratice i znakovi I
srpski) h. hrvatski ili ire,
elam elam(it)ski hrvatski ili
Kratice naziva jezika i dijalekata
I
enec. enecki drugi tokavski
engad(in). engadinski hur. huritski
(retoromanski) hurur. hurit(sk)ourartski
Kratice koje ovdje nisu navedene su odbacivanjem sufiksa -ski.
engl. engleski ia. indoarijski
Ako je u tekstu navedena neka koja se u dva jezika (ili u vie
eol. eolski ie. indoevropski
njih) pie jednako, onda su kratice jezika odvojene zarezom (naprimjer
erzjan. erzjanski (mordvinski) ie. st. indoevropski stariji
(i} ako je kratici jezika dodana jo jedna kratica bez
eskal. eskim(sk)oaleutski ijek. ijekavski (hrvatski.)
zareza, radi se o tome da je primjer iz nekog dijalekta ili govora (naprimjer
esk(im). eskimski ik(av). ikavski (hrvatski)
at. jezik, dijalekt", dijalekt jezika"; to
est. estonski ilir. ilirski
moe pisati i kao (at.)), ili se radi o dopuni podatka (naprimjer hrv. st.
etr. etrurski. indoarij. indoarijski
''hrvatski stariji", tj. primjer je iz jezika pisaca iz starijih vremena i sl.)
ir. irski
even. evcnski iran. iranski
abazin. abazinski balt. balt(ij)ski,
evenkij. evcnkijski 1ron. ironski (osetski)
adigej. adigejski
falisk. f al iskijski isl. islandski
afraz(ij). afrazijski bask. baskijski
fen. ist-
(= semitohamitski) bakir. bakirski
fin. finski istroroman. istroromanski
ahmim ahmimski (koptski} berb. berberski
fr. francuski istrorum. istrorumunjski
akad. akadski beot. beotijski
frig(ij}. frigijski ital. ital ski
alb. albanski biz. bizantski
fu. finougarsk.i itelmen. itelmenski
a leut. aleutski bjr. bjeloruski
g- gornjo- j- juni, juno-
alt. altajski bohejr. bohejrski (koptski)
ga!. galski jagn(op). jagnopski, jagnobi
amer. bret. bretonski
geg. gegijski (albanski) jakut. jakutski
amhar. amharski bug. bugarski I
gel. gel s ki jap. japanski
anatol. anatol(ij}ski burjat. burjatski
glu. gornjol jatv. jatvinki
andij. andijski burm. burmanski
gol. gotski 'jatv.' 'jatvinki'
aphas. aphaski ees. ees ki
(( = jazv. jazvinski (komi)
arabij. arabijski cincar. cincarski
jek. jekavski (hrvatski.)
aramej. aramejski (arumunjski}
gruz. gruzijski jen(isej}. jenisejski
arap. arapski csl. crkvenoslavenski
gurbet. gurbetski (romski)
jon. jonski
a rij. arijski
hantij. hantijski jukagir. jukagirski
arm. armenski
hat. hatski ju- juni, juno
arum. arumunjski (hrvatski}
hebr. hebrejski
juarabij. junoarabijski
(cincarski}
Hes. za osobite kabardin. kabardinski
at.
iz Hezihija kabil. kabilski
av. avestijski ki
(Hes}'khios), ka
avar. avarski d- donjo-
iz V. st. kajk. kajkavski (hrvatski)
azerb. azerbajdanski dag. dagestanski
I ali i
baktr. baktrijski dalmat. dalmatski
iz drugih jezika) kamasin. kamasinski
balk. balkanski dard. dardski
het. hetitski ka rij. karijski
752 753
kart(v). kartvelski negidal. negidalski sin. slovenski t(ur ). turski
kaup. kaupski nenec. nenecki slovin. slovinski tabasaran. tabasaranski
kaz. kazaki nganasan. nganasanski
sogd. sogdijski tad.
kelt. keltski
soma I. somal(ij)ski ta!. talijanski
ket. ketski nivh. nivki sr- srednji, srednjo- tami I. tamil(ski)
kirnr. (velki) nizoz. nizozemski sr tatar. tatarski
kin. kineski nnj.
srir. srednjoirski tib. tibetski
kin. arh. arhajski kineski nortumbr. nortumbrijski (engleski) srnnj. tmand. tungus komandurski
kirg. kirgiski norv. norveki toh. toharski
kl- nostr. srpcsl. srpskocr kvenosl avenski toh. A toharski A
kop t. koptski nperz. novoperzijski srvnj. toh. B toharski B
kor. korejski nvnnj. st- stari, staro- tosk. toskijski (albanski)
kom. korn( vol )ski nj(em). stcsl. starocrkvenoslavenski
krimgot. krimskogotski oj rat. ojratski stegip. staroegipatski tuar. tuareki
krimtatar. krimskotatarski tung. tunguski
ks kasno- o set. osetski sthebr. starohebrejski tur. turski
kur. kurki osk. oskijski stib. sinotibetski turkij. turkijski
kurd. kurdski p. poljski stind. staroindijski turkmenski
ku. kuitski p- pra-
stir. staroirski tuvin. tuvinski
lat. latinski palaj. palajski
stisl. staroislandski ubi. ubiki ( = uhyhski)
!atv. latvijski part. parts ki (i staronordijski) udej. udejski
!eh. lehitski pelazg. pelazgijski stkin. starokineski udmurt. udmurtski
lezb. lezbanski, lezboski perz. perzijs ki stmaked. staromakedonski, uf. ugrofmski
pie. praindoevropski (staro }makedonjanski ugari t. ugaritski
lezgin. lezginski polap. polapski stnord. staronordijski ukr. ukrajinski
lid. lidijski port. portugalski (i staroisl andski)
lik. likijski pra- pra- stperz. staroperzijski umbr. umbrijski
lit. litavski prus. pruski stsas. starosaski ura!. uralski
log(udor ). logudorski (sardinski) psi. praslavenski stsl. staro(crkveno)slavenski urar t. urartski
luv. luvijski r. ruski stturkij. staroturkijski uzb. uz
lu. rom. romski stujg. staroujgurski vahan. vahanski
roman. romanski stvnj. ved. vedski
mak. makedonski saam. saamski, Japanski sumer. sumerski venet. venetski
malajalam malajalam(ski) said. saidski (koptski} svan. svanski vulg- vulgarno-
man. manski sak. sakanski p. panjolski zan. zanski
mand. mandurski samodij. samodijski tok. tokavski (hrvatski) z-, zap- zapadni, zapadno-
mansij. mansijski sardin. sardinski vic. vicarski emajt. emajtski {litavski)
manJ. marijski selkup. selkupski
megl{eno)rum mcglcnorumunjski sem. semitski
megrel. megrelski semh. semitohamitski,
mesap. mesapski afrazijski Kratice i znakovi
mi- sin d. sindski
mlet. (talijanski) sinhal. s inhalski
mok. mokanski (mordvinski) sinokavk. sinokavkaski abl. ablativ atr. atribut
mong. mongolski sinotib. sinotibetski af. afiks augm. augmentativ,
mong. pism. jezik mongolske sjev- sjeverno- ak. akuzativ augment
pismenosti sjevkavk. sjevernokavkaski akc. akcent, akcenatski br. broj
mord. mordvinski skit. skitski akt. aktiv, aktivan buci.
n- novo- skr. sanskrt(ski) aor. aorist, aorisni
nanaj. nanajski sl. slavenski aps. apsolutan dat. dativ
nar- narodski, narodsko- alem a tematski deki. deklinacija
754 755
dem deminutiv, umanjenica nast. nastavak spr. sprezanje -7, preoblika, promjena
dez. deziderativ neg. negacija, negativan sr. (r.) srednji rod
di jal. dijalekt neodr. st. stanje smjer
dir. direktan ncpr. neprelazan st. stari, stariji : prema
dv. dvojina ncskl. nesklonjivka, st. stupanj I oznaka za alternaciju,
ekskl. ekskluziv, ekskluzivan nesklonjiva sub(j). subjektni ili isto to i
el. element nesv(r). nesvreni sugl. suglasnik., [] oznaka za fonetsku
elipt. nom nominativ super I. superlativ transkripciju
enkl. enklitika, obj. objekt, objektan, sv{r). svreni - varira s
ep. epski objektivan atr.
=
jednako je
epit. epitet obi. oblik t. 0 oznaka za nulu (gram),
eufem. eufemizam odglag. odglagolski tema t. tematski za nepostojanje glasa
fig. figurativno odim. odimenski tranz. tranzitiv, tranzitivan
.
ispod slova:
fut. futur odn. odnosni udv. udvojenje, udvojen slogotvornost
gen. genitiv odr. um(anj). umanjenica,

ispod samoglasnika:
ger. gerund, gerundiv opr. opreka, deminutiv neslogotvornost
gl. glagol, glagolski opt. optativ up. upitan
-
crtica iznad
gl. glavni osn. osnova s amo glasnika:
gov. govor pad. pade augmentativ duljina
im. imenica par t. particip V. vidi
V
iznad samoglasnika:
imp. imperativ pas. pasiv, pasivan
I
var. varijanta, kratkost
I
i:{aerf.
imperfekt pejor. pejorativan, pogrdan
I
vez. veznik
*
ispred nekog oblika:
i
in varijanta perf. perfekt
I
vok. vokativ rekonstruiran oblik
ind. indikativ pf. perfekt vr. vrijeme
, '
iza suglasnika:
'
indir. indirektan pj. zaj. palataliziranost
inf. infinitiv poet. poetski zam(j). zamjenica
'
iza suglasnika
inf. infiks, infigiran pogrd. pogrdnica, pogrdan zast. zastario (za hausanski,
inhoat. inhoativan pok. po kazan zb.im zbirna imenica za jezike . ..):
inki. inkluziv, inkluzivan pom. glotal iziranost
instr. instrumental postpoz. post pozitivan . (r.) enski rod jezike, hausanski
iter. iterativ, iterativan povr. povratan > dalo je ispod suglasnika:
j. jezik pozi t. pozitiv < nas talo je od glotaliziranost
jd. jednina ppf. pluskvamperfekt
ka uz. kauzativ pr. proli
kl. prel. prijelazan
kol. kolektiv pren. preneseno Kako se
ko mp. komparativ prez. prezent
kond. kondicional prid. pridjev
konj. konjugacija prijel. prijelazan
I
iz jezika koji se piu latinicom navode se u izvornu obliku, moda
konj. konjunktiv pril. prilog s dodanim znakovima za naglasak, iptonaciju i sl. iz ostalih jezika
konkr. konkretno pri sv. prisvojan
'
transkribiranc su ili transliterirane. Citatelj moe primjere uglavnom
kor. korijen, korijenski prokl. proklitika, otprilike onako kako su napisani (uz jasne izuzetke); to sigurno i otklon
I. lice pro. proli
f
od izgovora u danom jeziku, ali za razumijevanje teksta to nij e bitno.
lok. lokativ razg. razgovoran mora imati na umu da se ovdje ne moe dati potpun i precizan
m. muki rod pregled niti za malen broj jezika. opisi nisu dani
med. medij redupl. rcdupl ikacija,

precizno - naprimjer, staroindijske c, j zapravo se izgovaraju blie naima
mj. mjesto rcdupliciran nego d, ali se u jednoj tradiciji ipak prenose kao d.
mn. mnoina sad. sadanji, sadanjost
m. r. muki rod samog!. samoglasnik, samoglasan Staroindij ski
nagl. naglasak, naglasni skl. skl anjanje, sklonidba bh, dh, gh, ... izgovaraju se aspirirano (sa slabim h}
nar U}. sl. sloen n velarno n, kao u naem jeziku u banka, stanka
756
c, j, fj
if, <Jh, .t.
y
s
h
kao d, nj
cerebralno: vrh jezika uprt je u najvii dio nepca
kao j
kao poljsko s (meke od naega )
kao nae h - se izgovaralo (kao u
naem strah ga je)
h slabo h
Uglavnom podudarno s tim i za dravidske jezike.
A vestijski, st aroperzijski, iranski jezici
8, 8 kao th u engleskom think, thing i this, that
j kao 4
y kao;
x, y velarni spiraniti
XV kao XW
Armenski
h ili c
j
J
C,
i .
i

e, o, a, i
gg, gk
z
ph, th, kh
y
ou
iza suglasnika: aspiriranost
kao dz
kao d
glotal iz i rano
velarizirano 1
raljasto r; kao rr
dugo
kao ng, nk
kao z (u starije se vrijeme izgovaralo kao dz)
upravo tako (a po tradiciji kao f, th, h)
kao ii, a stariji je izgovor bio u
kao u
naglasci (' pie se na kraju umjesto ') . . .
je izgovor no u r je kad je izgovor t1Jec1
bitan, dana transkripcija (ili priblina transkripcija). Treba i to da se .. u
naglasak samo kao ' ili ' ili i sl., na mjestima na koJ1-
ma su se donedavno po tradiciji pisali ' - '.
Albanski
a, i, a
9
dh, th
e
gj
1
li
q
sh
y
zh
xh
nazalno (u gegijskom)
kao
kao th u engleskom this, that i think, thing
kao
kao
kao lj
kao I
kao
kao
u i i (kao u)
kao
kao d
Latinski
Izgovor je bio od tradicionalnog:
c uvijek k
t uvijek t
ae, oe kao ai, oi
U u mnogim primjerima umjesto v stoji u: izgovor je w
Oskijski, umbrijski
c
i
i, u
u
Irski (novoirski)
th
ch
kao k
kao f
e, o
samoglasnika: kao w, v
kao englesko th u think, thing
kao ch u ich
iznad samoglasnika: duljina
757
i ispred samog) asnika
V, 8, y), itd.
umekava ga; h lenira suglasnik (bh, dh, gh jesu
Gotski
p
af, au
ei
gg, gk
kao th u engles kom think, thing
kao e, o
kao i
kao ng, nk
Staronordijski, staroislandski
p kao th u engleskom think, thing
o kao th u engleskom this, that
a, e, i, 6, u dugo (u dananjem islandskom
e kao dugo ii
Y kao ii
Litavski
e dugo e
y dugo i
i, I./ nekad su bili nazalizirani, danas samo dugi
Ja, JO, iu gotovo ja, jo, ju, umekavaju prethodni suglasnik
Oznake za naglaske stavljaju se samo u tekstovima.
Lat vijski
a, e, i, a dugo
o kao w (pa se, iz tradicionalnih razloga, i u ovom
pie w)
<; kao a (u latvijskom se to <; pie kao i e)
f, g kao d
f, I palatalizirani (rj, I;)
zs, s, s na kraju - kao s , ,
Naglasak je u nesloenim uvijek na prvom slogu U primjerima su
i intonacije -, ', '. . . .
su napisane blie izgovoru, no lako se takvo p1sanJe prebaci u
758
pisanje po latvijskom pravopisu: izostave se oznake intonacije, uo o
Pras/a venski, staroslavenski
b, b reducirani samoglasnici, bliski vrlo kratkim u, i
e izgovarao se vjerojatno kao jii ili
(:,
9
nazalizirani e, o
f, palatalizirani
X kao h
y kao rus ko bi
U bugarskom b kao a; u makedonskom K. g meke od ; u slovenskom je
ponekad pisano po izgovoru a na mjestu a, e kad se tako izgovaraju, , pod
e, o ukazuje na otvorenost, . pod e, o na zatvorenost; u f uglavnom
kao jedno , , r, kao je, ' oznaka duljine (a, e, ... ), naglasak uvijek na
prvom slogu; u o kao uo, ' oznaka za duljinu; u i slo-
f, umekani; u poljskom cz, sz kao , t kao , t meke, rz
kao , itd.
je transliterirana ovako (navode se samo vani izuzeci od
nog pisanja ili treba imati na umu da se npr. u ruskom ne
onako kako se pie).
I'
r
f
e
e
c
s
H
i
j'
ii
Hetitski

z
Toharski
ii
ts
c
ii
ukr.g K
ukr. h y
bjr. h [y] li.(
mak.g
r bjr. e [je] b
e Ool
ukr. c [je] bi
mak. dz,3 b
ukr.y
ukr., bjr. i 3
ukr. T[jil JO
j JI
izgovaralo se kao s
izgovaralo se kao c
kao a
kao c
kao
kao nj
Ostale oznake
mak.I<
bjr. u [w]
bug. t,
r ukr., bjr.
bug. 'b [a]
r.
,
r bjr.y
r., ukr., bjr. '
(umekavanje)
e,3
ju
ja
Treba imati na umu da isto slovo moe i vie nego jedan fo
nem/glas - po jedan u jednom jezik\; P.isanje u
moe biti od toga kako se sama nJec p1se po ob1cnu !1e.
kog jezika: u litavskim su primjerima naglasci, latvijski su prtmJerl
dani u zapisu koji je blii izgovoru i s oznakama intonacije (ali se.
iz takva zapisa uspostavi pravi, obicni), itd. Dogodi se i to da je su neki pri-
759
mjeri zapisani po jednom sustavu, a neki pq drugom (aspiriranost suglasnika
u nekim armenskim primjerima ima oznaku h. u nekima <).
o glasovima (i o njihovu biljeenju) v. npr. u 1992,
NG 1991, GHIU 1990, Martinet 1982 (gde se ukazuje i na to kako se to
izgovara).
re. ii
a
b
E
(:, Q
b
I;
I
).
)., V
1)
9
lJ
o
q
y
w
P, T. K, H ..
c
V
, ' '' A - i dr.
w
{3, s. y
samoglasnik a i e,
kao ii, kao englesko a u bad
samoglasnik srednji a i o
bilabijal ni spirant
samoglasnik ii i e
nazalni e, o u psi., stsl., p. itd.;
u nekim jezicima {germanskima npr.) oznake za
otvorene e, o
samoglasnik ui od e, e i i
u arapskom kao di; u turskom kao slabo g
velarno
ukazuje na aspiriranost suglasnika (/11, rh, J!t};
u nekim se jezicima to moe biljeiti kao <
velarno
faringalni okluziv, nastaje faringalnom
kontrakcijom, bez treperenja glasnica; kao u
arapskom; taj se glas moe biljeiti kao x (tako
u fonetskom alfabetu)
tvrdo I (npr. u poljskom), prema w
u kavkaskim jezicima lateralni frikativi tipa ti
u lidijskom /j, nj
kao n u mango, dingo
samoglasnik ui od o
samoglasnik tipa o, ali s prednjim
samoglasnik srednji a i o
u arapskom i dr. - kao k
samog I asnik i r i od i
kao neslogot vorno u u auto, Austrija, Australija;
kao englesko ko w u wind, wing
oznaka za nesigurnostt rekonstrukcije i sl.: npr
P p ili p ili b, i s l.
u rekonstrukcijama i sl., oznaka za neki
suglasnik
u rekonstrukcijama i sl., oznaka za neki
samoglasnik
u nekim jezicima (npr u lidijskom) nazalnost
u raznim jezicima naglasci, tonovi
iznad samoglasnika: duljina
u nekim jezicima znak za duljinu (npr. stvnj.)
iza suglasnika (ili nad njim): palataliziranost
ispod suglasnika: glotaliziranost, ejektivnost,
abruptivnost, faringaliziranost -
ovisno o jezik."U
ispod r, !... - slogotvornost
iza k. ,g ... - labijalizi ranost
spiranti, kao u p. lobo, nj. Wagen
760
3,j,j
3
> ?
.
<
.
a
kao dz, d, d
za stengl., stvnj. - kao s
suglasnik koji nastaje zatvaranjem u glotidi,
glas kao prije kaljanja, ili kao na nj. acht,
ili kao u arapskom
faringalni okluziv, nastaje primicanjem
prednje i stranje stijenke drijela {farinksa);
kao u arapskom
samoglasnik srednji a i a;
u rekonstrukcijama: oznaka za nel<l samoglasnik
kao glas ispred naeg samoglasnog r ili u izgovoru
ba, da, ga, pa, ta, ka ...
a
a :jo
a: abeceda
abeceda
adelfija : dupin
adresa : dres, direktan
adrianski: Jadran
aerodrom : podrum
afinacija : fin
Afrika
agilan : poklisar
agonija : poklisar
akcija : poklisar
aklamacija : reklama
aklamirati : reklama
ako
akrobat : otar
aksa: os
aksijalan : os
akt : poklisar
aktivan : poklisar
aktualan : poklisar
akumulacija: crkva
akustika:
akvadukt : tu
akvedukt : tu
alat
alaun: pivo
alem
alemov : alem
alemperka : alem
alen: alem
aler: alem
Kazalo
alev: alem animalan : duh
alfabet: abeceda ano: a
ali: li,a aorta : vrpca
alijenacija : lani : vampir
alin: alem : vampir
almas: alem aplicirati : plesti
almaz: alem aplikacija : plesti
alogen : lani apokrif: kriti se
aloglot : lani apokrifan : kriti se
alopatija : lani apostol: po
alotropija : lani apoteka
alter ego : ja apozicija : pota
alternacija: utorak april
alternativa : utorak aprili : april, travanj
alternator: utorak aprilsko vrijeme: januar
alveola : ulica aprilveter : januar
alveolaran : ulica aprio : april
aljkav apsorbirati : srkati
ambalaa : bala apsorpcija : srkati
ambasada : poklisar arbor : jarbol
ambasador : poklisar arbul : jarbol
ambrozija : mrtav arbuo : jarbol
ameba : mijenjati argon : srebro
amen arka : rakita
Amerika arkada : rakita
amfiteatar : armija : ormar, rame
amorfan : forma arin : lakat
amputacija : pitati arterija : vrpca
amputirati : pitati artritis : rame
ana: cigla as : kobasica
androgin : narav asket : koda
andrologija : narav asocijacija : sekunda
androsteron : narav aspida : jasika
angina : ui.ak aspik : jasika
angutja : jegulja -ast : kobasica
762
763
-at : kobasica
b
bar 1
bedra : bedro biljan : ozbiljan blezgarija : blesav
ateist: bog bar 2 (ito): brano
bedro: but bilje 1 : blezgariti : blesav
ateizam : duh
baba: batina, djed
bara
beg: bog bilje 2: biti byti blezgati : blesav
atljav : aljkav
babaroga : baba,
barat : baratati
bej: bog biljeg: bubreg, pag blczgav : blesav
atom : ne, tjeme
rugati se
baratati
benzen : benzin biljni : ozbiljan blijed : bijel
audicija : javiti se
babaruga : baba,
barba : brada
benzin bim, bi .. . : biti byti blijesak
audijencija : javiti se rugati se bard: rtva
benzoj : benzin bio: biti byti bliskati : blijesak
audio : javiti se, bacati : bosti barem: bar
besa : bijeda bio bijel : bijel
blistati : blijesak
svaditi se
: boca, baricentar : rvanj
besjeda biologija : iv
bliz : gladak
audiogram : javiti se
: batina barion : rvanj beskraljenjaci : kraljenica biotika : iv
blizak : bliz, gladak,
audiokaseta : javiti se,
badar : bodar barisfera : rvanj besprijekoran : koriti bir: birati
blizna : bliz
svaditi se
Badnjak: dno barili: var bestija : duh : birati
blizno: bliz
audiometrija : javiti se
bagatela bariton : rvanj bestijalan : duh birati
blond: blud
augment : jagoda
bagatelan : bagatela baritona : rvanj bestijarij : duh bistar: hrabar
blondin : blud
augur : jagoda
bagatelisati : bagatela
barjak : zastava betija : duh bistijerna : cisterna
blondina : blud
august
bagatelizirati: bagatela bark: barka bez : razoriti bit : biti byti
blondinka : blud
augut : august
bah: ba barka bezbjedan : bijediti bitanga
blud
augutu : august
bahat barut bezbrian : briga biti 1 byti : boraviti,
bljusti : buditi
aukcija: jagoda
bahati : bahat
basan : basna bezobrazan : sraz
bujati, ozbiljan
blj uvati: pljuvati
auksilijaran: august
bahnuti: bahat
basa ti bezobziran : zreti 1
bit i 2 bedro, fin,
bob : buba
auksin : august
baj ati : basna, bajka
basileus : crkva bezuman : um
Srbin
boba: bob, buba
auksologija : august
bajka : bajati
basma : basna
bezumlje : um
bjanko: blag
boban : balvan
auksopatija : august
bak: buka
basna : bajati, bajka
bezumnost : um
:
bobar : dabar
auktor : jagoda
baka: baba
ba : buktjeti
be: pamuk
bjegati : bjeati
boca:
blag
auktoritet : jagoda
bakar: mjed
batina
biber : papar
blago : blag, novac
bocati : bacati
aula: ulica
baklj a
bat : basati, busati se
bi blija
blagodat : djeti
boca
auto : podrum bakonja : buka
bata : batina
bibliofilija : biblija
blagodet : djeti
bod: bosti
autodrom: podrum baki: bog
batak: bat
bibliografija : biblija
blagodjet : djeti
bodac : bacati
autograf: automat bal: parola
batat : krumpir
biblioteka : biblija, djeti
blagosiljati : slovo
bodar : bdjeti
autohton : automat, bala
batati: bat
biceps : kapa
blagoslavljati : slovo
bog : ban, odoljeti,
zemlja
balada : parola
batina: bat
bicikl : kolo
ubog
autokefalan: automat
balet : parola
bavan : balvan
: biti
blagoslivljati : slovo
bogac: ubog
autokracija : automat
balistika : parola
baviti se : biti byti
:
blagosloviti : slovo
bogat : bog, ubog
: bili byti
blato
automat: automobil
balkon : blazina
bazdjeti : prdjeti
bogec: ubog
bih : biti byti
blaza : sablazan
automobil : automat
balon: bala
bazilej : crkva
boginja : bog
bijah : biti byti
blazan 1 : sablazan
autonomija : automat
baloner : bala
bazilijanac : crkva
bijeda : bijediti, bijes,
blazan 2 : sablawn
bogi nje
autor: jagoda
balvan
bazilika : crkva
budala blazina : bala, balkon,
bogia : boikovina
autoritet : jagoda
baljezgati : blesav
badar : badariti
bij editi : bijeda, bijes
balvan, budet boj : biti 2, Srbin
avangarda : garda
ban : kralj
badarit i
bijel : biljeg, blesav, blijed,
blazniti : sablazan boj a
avet
banak : banka
bdjeti : Badnjak, bodar,
blijesak blenuti: blud boj ati se
avgust : august banana buditi, snabdjeti
bijes : bijeda, kobasica blesan : blesav bok: pazuha
avion banka : banket, bankrot be: abeceda
bik: buka blesuv : bijel bol
azbest: gasiti banket bedak : budala
bilmez : biljeg blesti : blud bolvan : balvan
azbuka:abeceda,bukva bankrot bedarija : budala
bilo : biti blez : blesav boljeti : bol
Azija : Evropa banuti : bahat bedariti se : budala
bilj : ozbiljan blezga : blesav bolji : blag, manji
764
765
boljati : bolji brat i : birati, bora, brak, briti : brijati se, broj, budem : biti byti
c
cigareta : duhan
bolji : bolji fortuna, no, razbor, kratak buditi : bdjeti
cigel : cigla
bomba: bumbar, pamuk
sabor
britva : brijati se
budet : blazina
cigla
:
cafaran : afran
bombarda : bomba brizgati : prskati
buha
caforan : afran
ciglana : cigla
bombardirati : bomba
brav
brian : briga
bubati : buktjeti
cigli
cafran : afran
bombasin : pamuk
bravctina : brav
briljiv : briga
buj: bujati cijediti : ceriti se, cesta,
cahar :
bombast : pamuk
brava
brinik: briga
bujan: bujati cijediti, cijev, tit
cabara :
: pamuk
brazda
brk : brisati, us
bujati cijel: cio
cakara :
bombazen : pamuk
brblati : brbljati
brkati: brk
bujica : bujati
caklen : staklo
cijeliti : cio
bonaca : mlak, sinj
brbljati
brlog: brijati
buka : buktjeti,
cakliti se : staklo
cijena : kajati se,
bor 1
brdo
brijati : mrlja
bukav : bukva
cijepati : cesta, pag,
bor 2 bora : bora : Slaven brod

capa : lopata
tipati, tit
bora: sabor breber : dabar
broditi : brod
buktinja : buktjeti
capati : lopata
cijepiti: cesta, cijepati
brecati: breknuti
car : regija
cijev : cesta, cijepati, iati, boraviti broj : brijati se,
buktjeti : ba, buka, busati
carina: car
borer : boriti se brecnuti : breknuti kratak, drijeb
se, buiti
tipati, tit
boriti se: braniti se, brav, breknuti
bromatologija : grlo
carinik : car
cikla : tikva
bukva
cariniti : car
brazda, brtva
: brati
brtva
bukvan : balvan
cikloida : kolo
bos
brekati : breknuti
brucati : bruka
bukvar : bukva
cavtjeti : cvijet
ciklon : kolo
bosti : bacati, bedro
breknuti
bruce : bruka
ce: abeceda
ciklotron : kolo
bulazniti : sablazan
botati: bat
brcktati : breknuti
bruco : bruka
bum, bu ... : biti byti
cela :
ciklus : kolo
boter: kum
breme : brati
brucoica : bruka
pamuk
celibat : cigli
cikva : cikla
bovan : balvan
brencali : breknuti
brucokinja : bruka
bumbak: pamuk
celisbodan : cilj
cilj
boica : bog, boikovina
breknuti
bruja: brujati
bumbar: bomba, buba
celofan :
cimin: kim
:
brenkati : breknuti
brujati : bruka
bumbain : pamuk
celula:
cimpre :
: Badnjak, bog,
breska : breskva
brujiti : brujati
bumbaina : pamuk
celularan :
cindra : gitara
dno,
bruka : brisati, brk, brijati,
celulit :
cindrati : gitara
:
breskva
brujati
buna : buntovan
celuloid :
cio : cigli, cjelivati
:
brez: bez
brukati : bruka, brus
bunaca : mlak
celuloza :
cipela
:
brez: breza
brus : brisati, bruka
bunar
celj: cilj
cipres :
:
breza : brijest, dabar
brusiti : brus
: pamuk
cendrati : gitara
ciraj:
boikovina
brezen: oujak
brv
bunda
cendrav : gitara
cirulica :
bojak : boikovina
brezenj : travanj
brvno: brv
buniti se : buna, buntovan,
cent: novac
cisalpinski : sad
bour: boikovina
: briga
brz
bun
centilitar : sto
cispadanski : sad
boura : boikovina
brid
buba : bubamara
buntovan
centima : novac
cisterna
brada : bradva
bridak : brid
bubamara: divalj, Juraj,
buntovnik : buntovan
centimetar: sto
citara : gitara
bradva : brada
briga : fragment
mart
bura
cer:
citologija : kutija
brajda
brigada : briga
bubanj : buba
burazer : brat
cerebralan : krava
citoplazma : kutija
brak : nevjesta
brigati se : briga
bubreg
busati se : but
ceriti se: cesta
citra : gitara
bran : braniti se
brijati se : brid, broj
bubrili : bubreg
busiti : busati se
cestu : publika
cjeliv : cjelivati
brana : braniti se
: briga
bucati : bacati
buiti : buktjeti
ceta: novac
cjelivat i : cio
braniti se : boriti se, brdo,
brij eg : obala
boca
but
cica: sisati
cjelov : cjelivati
brijati se, brk, brus brijest : breza
buka
butati : busati se
cicati : sisati
cjelovati : cjelivati
brana: ruka brinuti se : briga : buka
buter : govedo
cifra
cklen : staklo
braskva : breskva brisati : bruka buka
butiga : apoteka
ci[rati se: cifra
cklo : staklo
brano briska : breskva boca
butik: apoteka
cigal : cigla
ckvrknuti :
brat: mati briskva : breskva budala butiti : busati se cigara : duhan cmakati : smokva
766 767
cmok : smokva cura kasati, kos, kosa, kost, hvoja
: kuriti
cmoktati : smokva curiti : cura :
ko, kouta, ipak,

:
cmrek : smreka cvasti: cvijet :
koljka
: :
coforan : afran cvekla : cikla
:
: Slavcn

col: odoljeti cvetanj : travanj :
:

:
cvijet : boja, svijet :

:
:
crekav : crkva : kelj :
1 : bog,

crpsti, crta, guter,

cremo : sremza :
:
2 dio : odoljeti
. harati, hrom, kora,
cremu : sremza
:
kratak, krojiti, krotak,

cremua : sremza cvrka :

:
krpa, krzmati, srp, kare,
:
krt
cremza : sremza cvrkati :
1
: komarac
crema : sremza cvrknuti :
2 >><lio :
:

crepati : crpsti cvrkut :


:
crev : crijevo

:


crevja : crijevo
:


crevlja: crijevo, kornja
..,
: cisterna

tata
c
na
: patriti
crijemua : sremza
luk


crijema : sremza
to

: devet,
: kos
:
crij ep : crpsti, lubanja,

korizma, est
: apa
kob
:

tesati :



:
crijevo : kora
: kaditi
to
: cisterna
:

crimua : sremza :

: nedjelja, tjedan,
krdo
1 :
crimza : sremza
: afran

: krdo
2 :
crjevja: crijevo, kornja :
utorak
: lopata : kazati, pakost : vijek

crkati :
:
:
pag
:
crkvati :


:
: ljem
crki,gen.crkve: crkva
:
:
krdo
:
crknuti : :
crkva : Isus,
:

: cijena, kajati se
crv

bubreg,

kraljenica, tikva,
:
tjedan
:
bum, koljeno
: :
crljen : crven
pakao
:
:
crn 1 : crnomanjast
:

:
crn 2 Crven: crv
:

: :
crnomanjast
:
cura htjeti
crpati : crpsti
bun
kim
:
crpsti : crijep
pag
: kopar
: se :
crta : hrabar
: pag
: cipela, : ceriti se, cijediti, cijev, ki ljiti :
crtati : crta,
kuriti
:
iba, irok, tit
kiljiti : kiljiti
crv : crven, svibanj
:
:
:
crven: crv
: : travanj, svibanj

:
crviti : crven

to
: to
:
ctjeti : <-'Vijet

:

:
cuca: cura :
:
:
cukar : :
:
pn ti
cukor: : hajati, haljina, : hvoja kuriti : utjeti
768
769
d
deci- : deset desno : desni diplomat : diploma dl aka : vukodlak doma: dom
decilitar : deset despot : gospodin dirati : derati dlan : dom, od
da: dalj , no
: decembar deifrirati : cifra direktan : adresa, regija dlijeto: dupsti domah : mahati
da li: li
: dijete deli : desni 2
direktor : direktan dlisti: dupsti domaaj : mahati
dabar: brijest, vukodlak,
: decembar detalj : tanjur
dirhem : kuna dlji: dug domena: don
zvijer
: dijete detec : dijete
dirigent : direktan dljina: dug dominacija : don
dagalj : pakao
defanziva : goniti detekcija : cigla
dirkati : derati dljiti: dug dominij : don
dah : tvor
defenziva : goniti
detektiv : cigla
disati : duh, duli dno: Badnjak, dub, duplja dominion : don
dahati: dah
definicija : fin
detektor: cigla
disciplina : desiti se do 1: da dominirati : don
dahnuti : dah
degustacija : kuati
detonacija : stenjati
disk: daska do 2 tko : tko domet : metali
dahtati : dah
deka: cigla
deva : drmati
diskoteka : djeti
dob: dobar domov: dom
dajati : dati
deka: deset
devet : nov, novembar,
diskrazija : dad
doba: dobar don:dom
dajem: dati
dekagram : deset osam dispozicija : pota
dobar: ako, bolji, debeo, donaati : nositi
dakle: li
dekembar: decembar deziderabilan : sviba distrofija : dad hrabar, mokar
donekle: li
dalek : dug
dekla : dijete deela : drillva diati : disati dobardan :
donijeti : nositi
dalga : talasati se
deklamacija : reklama
se div : dan, divalj, divan :
donositi : nositi
deklamator : reklama
digati : se di valj : boi kovina, :
donji : dol
dalj : dalek
deklamirat i : reklama
dignitet : desit i se
bubamara
dobasati: basati
dopirati : oduprijeti se
dalja : dalek
deklica : dijete
dignuti : se
divan 1 : divalj
dockan : kasan
dopovijedati : pripovijedati
dalje: dalek
dalji : dalek, dug
deklinacija : kloniti se
dih: disati
divan 2 leaj
docne : kasan
dopovjediti : pripovijedati
delfin : dupin, drijebe
dihati
dividenda : udova
docniti : kasan : pratiti
dama: don
delpin : dupin
dividirati : udova

dan 1 : bog, boikovina,
dijafragma : farsa doprijeti : oduprijeti se
div, divalj, divan, jul,
demarkacija : marka
dijak:
diviti se : divan
doprinijeti : nositi
tjedan
demografija : dio
dijakonija :
divizija : udova
dodijati : djeti doprinositi : nositi
dan 2 danak : dar
demokracija : dio
dijamant : alem
divizor : udova
dogma : desiti se
doprli : oduprijeti se
danak: dar
demonstracija : monitor
dijavao :
divji : divalj
dogmatski : desiti se doprtiti : prtiti
danas : dan, sad
demonstrirati : monitor
dijavol :
divo: divan
dohoci : hoditi dopuditi : puditi
dananji: prije, sad
denar : dinar
dijel: dio
dizati : se
dohodak : hoditi :
dano dno : dno
deni: dinar
dijeliti : dio,
djakon: dak
dojiti : djevojka dosaditi : saditi
danji: krn
denijer : dinar
dijet : dijete
djeca : dijete
dojti: : saditi
: opak
dcntist : desni
dijetac : dijete
: dijete
dokle:li segnuti
dar
depo: pota
dijete: djevojka
djed
doksograf: desiti se doseg: segnuti
dar (*da e): bar
deponirati : pota
dika : divalj
djelati: djelo
doktor : desiti se dosegnuti : segnuti
daska
deportirati : sport
dikla : dijete
djelo : nedjelja, radi
doktrina : desiti se dosezati : segnuti
dat i : dar, djeti
depozit : pota
diklica : dijete
djeljati: djelo
dol: talir dosizati : segnuti
deran : derati djetao: una
datoteka : djeti
derati : drljiti, drug
dikobraz: divalj
djetel : una
dolaziti : laziti dosljedan : slijediti
davati : dati
mot ka
dim
djet i : apoteka, djelo,
dolfin : dupin dospjeti : spor
davi t i
derite : derati
dimo(v) : dom
lagoda, pred, srce,
dolihokcfalan : dug dosta: sit
davi: dati
derle : derati
di nar: forint, kuna, novac
temelj, ud, udica,
dolijati: lisica : staza
dad : kia, zdrav
deset: decembar, devet,
dio: udova, usta dolina: dol doljak :
de: abeceda dinar, korizma, sto, tucet
dipla: diple djeva : djevojka dolnji: dol :
debeo: dobar desiti se : desni 1 diple
djevenica: kobasica dolje: dol dotepenac : tepsti
debil: bolji desna : desni dipliti : diple
djever doljnji: dol dotepenec : tepsti
deblji : debeo desni 1 : lijev diploma : diple djevojka dom 1 : don dotepsti se : tepsti
decembar desni 2: jesti diplomacija : diploma dlaga : udlaga dom2:doo dotepuh : tcpsti
770
771
dot icati : taknuti drolje : drljit i dupe : duplja

eksport : sport euritmija : Evropa
dotjecati: tijek dromedar : deva dupi n
ekspozicija : pota curokomunizam : Evropa
dotle: li dronjak : derati dupli : diplc, plesti

eku ( ECU) : tit
eurokrat : Evropa
doturati : turati drozd: kos duplo: duplja

ekumcna : ekonomija eurorakete : Evropa
doturiti : turati drug I motka duplja: dno
:
ci: abeceda evo: e
dovesti I : voditi drug 2: drugi dupsti: crpsti, dubok,
vrag
elaborat : raditi Evropa
dovesti 2 : voziti
drugi
te pst i
: vrag
elektrana : cigla
dovijati se : viti
drum : podrum
dua : duh, duti
:jal
elektricitet :
dovitljiv: vitica
drva: drvo
duiti: dub

elektrika :
f
dovle: li
: drvo
duti : dim, duh
dul: ru.a
elektron :
dovoljno: voljeti
drvo: zdrav
duvan : duhan
: duh, duti
elemenat : element
fabrika : dobar
dovravati: vriti
drvodjelja : djelo
duvati: duh
element : deva
fabula : bajati
dovriti : vriti
drz: drzak
duvna: don
elisa : vliljaii
fah: pazuha
dozoriti: zreti 2
drzak
: dug
e
elmas: alem
fakt: djeti
dozreo: zreti 2
drat i : barjak, drag,
duica : duga
elmaz: alem
falanga : blazina
dozrijevati : zreti 2
drzak, drava dva : alem, se,
em: abeceda
falda: platno
drava : drati
diploma, tucet
e : i, jer
drag
dr.lela : drava
dvakrat : kratak
ebur : element
emigracija : mijenjati
falian : fi n
dragati : drag
dub
dvaput :
eburneizam : element
emigrirati : mijenjati
fa los : blazina
draginja : drag
dubina : dubok
dvar: dvor
ECU (eku): tit
emisija : misa
falta: platno
dragocjen : drag
dveri: dvor, toranj
eda: e
emitirati : misa
falus: blazina
dubiti : dupsti
dragocjenost : drag
dvigati : se
ef: abeceda
en: abeceda
fama : bajati
dublji : dubok
: drag
dubok: lijeb
dvignuti : se
ego :ja
enciklopedija : kolo
famozan : bajati
dragoman :
dubrava : dub
dvizati : se egoist : ja
enklitika : kloniti se
farsa
dragost : drag
dvjesta : sto egoizam :ja
eno:e
fatalan : bajati
dubrava : dub
dragota : drag

dvjesto : sto egzekucija : sekunda
enzim :juha
fatum : bajati
dragulj : drag
dud
dvojnice : diple
ehidna :je
eon :junak
febrar: februar
draguljar: drag
dufin : dupin
dvor ebinodermi : je
epi-: pizda
februa r : duh
drati : derati, roba
dng 1 : dlaka, dug
dvorana : cigla ehinokok : je
epiderm :
federacija : bijeda
draba : drag
dug2
dvorite: dvor ehinus: je
epimorfizam :
femininum : dijete
draiti 1 (razdraivati):
duga
dvostruk: struk ektezija : crkva
epitel :
feud : patriti
drag
: dug
eklezijast : crkva er: abeceda
figa: tikva
draiti 2 : drag
dugme
d
eklezijastik : crkva erbati: grb
figura: zid
dres : adresa
duh : bog, bura, dah, dad,
ekleziologija : crkva eremit : razoriti
fikcija : zid
dreser : adresa
disati, duti,
dafran : afran
ekologija : ekonomija eritrocit :
filijacija : dijete
dresirati : adresa
februar
dak: sako
ekonomija : vas es: abeceda
filijala : dijete
dresura : adresa
duhan
dbun: bun
eks: iz estetika : javiti se
film : platno
drijemnti
duhati: duh
dep
ekscelencija : estrada : strana
filni: fin
drijeiti : rijeiti
dulfin: dupin
deparac : dep
eksk.lamacija : reklama etatizam : dr1.ava
fin
drijeti : derati dulji: dug
dep-parasi : dep
eksk.Jamirati : reklama eto :e
finalan : fin
drijevo : drvo duljina : dug
digara : ikra
ekskrementi : krojiti eufemizam : Evropa
finale : fin
drljati : drljiti dum :don diger : ikra
eksplicirati : plesti eufonija : Evropa
finance : fin
drljiti dumam :don digcrica : ikra
eksplikacija : plesti eugenika : .Evropa
financija : fin
drmati : deva, podrum dumna: don digit : junak
eksponat : pota
euharistija: Evropa
fingirati : zid
drmusati : drmati dunja dil<Yl: jal
eksponent : pota
eukaliptus: Evropa finis: fin
drolja : drljiti dupan : duplja dus: juha eksponirati se : pota
eunuh: Evropa fini: fin
772
773
finitan : kob funta : novac, pedalj garov: pas
glagol : glas, kukolj gluma: gluh, glup golijeno : golijen
fiskultura : biti byti furija: duh gasiti : uas
glagolica : glagol glumpak: glup golin : golijen
filologija : biti byti furiown : duh gasnuti: gasiti
glagoljica : glagol glumpast: glup golobrad : gol
fizika : biti byti furun : grnac gat:
glanc: gledati
glumpav: glup gologlav : gol
fjord : prtiti
furuna: grnac gatati
glancati : gledati
glup: gluma gologuz : gol
flagrantan : blag
fu gavran
glas : glagol, kobasica
gljezno: gleanj golokur : gol
flanel:vuna
fuati: fu gaz: gaziti
glasnik : posao
gljeno : gleanj gololedica : gol
flaster : polje fuer: fu gazda
glava : lijezda
gljiva : glina, glista golopizd : gol
flegma : blag
fueraj : fu gaziti
gledati
gmaz goloruk: gol
: blag
futrola : patriti gdje
glej: glina
gmazditi : gmaz golotrb 1 im. : trbuh
flogiston : blag
futur : biti byti gdjeno: nov
glen: glina
gmaziti : gmaz golotrb 2 pri d. : trbuh
floks: blag
gdunja : dunja
gletav : glista
gmiz: gmaz golub : galeb, jastreb
flota : plivati ge: abeceda
: gljiva
gmiza: gmaz goljenica : golijen
fob : bjeati g
gegati se
glezan : gleanj
gmizati : gmaz gomba : goniti
fobija : bjeati gelbok: dubok glezno : gleanj
gnati : goniti, tko gombalite : goniti
fond: dno gaba : gibanica
gen: zet gleanj : kocka
gnijezdo: njiva gombanje : goniti
forint gabar : grab
genetika : zet glenja : gleanj
gnoj : gnijezdo, gnjiti, znoj gombati se : goniti
forinta : forint
gacati : gaziti
geneza: zet glib : glina
gnus: gnjiti gomila : gmaz
forma : mrak gaziti, gotov, nagao
geniti se: gibati se glibok: dubok
gnjat gomolj : gomila, gust
format : forma
gad: gizda
genuti: gibati se glija : glina
gnjaviti : gnjesti, gnjev
gomolja : gomila
fornjela: grnac gaditi se : gad
geometrija : metar glijeanj : gleanj
gnjecati : gnjesti gomot: gmaz
forte : brijeg, drlati gadlje: gajde
gerontologija : zreti 2 glina : glib, glista, gljiva
gnjecav: glista, gnjesti
gomulja : gomila
fortifikacija : brijeg, drlati : gatati, goditi
geslo gliptika : dubok
: gjesti
gon: goniti
fortuna gaga : gatati
gibak: gibati se, gliptoteka : dubok
gnjesti : gnjaviti, gnjat,
goniti : eti
forum: dvor gagati : gatati, guska
gibanica glista : glina
plesti gora 1 : grd, griva,
fragilan : fragment gaj: gojiti
gibati se : gibanica glianj : gleanj
gnjev
grub
fragment : briga gajde
gigati se : gegati se globa : global, globalan,
gnjevati : gnjev
gora 2 padavica :
frajer : prijat i gajiti : gojiti
gimnastika : nag
globiti, globus, glodati,
gnjiti
zgranut
frakcija : fragment gal: galeb gimnazija : nag
razglabati, zglob
gnjus: gnjiti
gorak: gori, zgranut
fraktura : fragment galama
ginekologija : ena
global : globus
- go- : razgovijetan, to
gord: grd
fratar : brat galeb : golub, jastreb
gingati se: gegati se
globalan : globus
god: godina
gori : gorak, goropadan,
fratrija : brat galiba : halabuka ginuti : gibati se
globati : globiti
gadan : godina
zgranut
globiti : globa, glodati,
goristanje : Uskrs
frikcija : brijati se galoa :
giroskop : gurati
razglabati, zglob
gode : godina
gorjeti : gorak, gori,
friak : prijesan gamad: gmaz gitnra
globulin : globus godi : godina
goropadan, grnac, vreti,
friko : prijesan gamila: deva gizba: izba
globus : globa godina : goditi, kad, kia
zgranut,
frivolan : brijati se gamizatf: gmaz gizd: gizda
glodati goditi : godina, lagoda
goropad : goropadan
friak : prijesan gamziti : gmaz gizda: gad
glog goj: gojiti
goropadan
fuga : bjeati ganglije : gleanj gizdati : gizda
glosa: glog gojan : goj iti
gorostas : stas
fuga (u grad.) : pazuha ganuti : gibati se
gizdav : gizda
glotogonija : glog gojazan : gojiti
gorostasan : stas
fugna : pazuha gao: galeb gizditi : gizda
glotologija : glog gojidba: gojiti
gorati : gori
fukara : gazda garaa : garda glabati : razglabati
glubok: dubok, golub gojiti: iv
gori: gori
fulguracija : blag garda glad 1 : hlad, udjeti
gl uh : gluma, glup gol : golijen gosn: car
fulminantan : blag
garderoba : garda, roba glad 2 gladak: gladak
glubnuti : gluh golem gospa: car
fundament : dno garnitura : garda gladak: jak,
glum 1 im. : gluma golet: avet gospod: gospodin
fundamentalan : dno garnizon: garda gladijator : kladivo
glum 2 pr. : gluma golijen gospoda : gazda, gospodin
774 775
gospodar : drava, gazda, : granica grohot gursar : gusar hapiti : apa hijeroglif: dubok, vojska
gospodin : granica grom : ogroman gusnr : kurs haplologija : poplun hita : kiljiti
gospodin : car, gost,
granj : grana, granica : gromada gusjenica haps : hapsiti hilav: kiljiti
svoj
granja : grana, granica gromada : ogroman guska hapsiti hititi: kiljiti
gospoda : car, gospodin
gravis : rvanj gromaditi : gromada gusle : govoriti harati hiljada
gospon: car
gravitacija : rvanj gromuljica: gromada
gust: tust harfa : krabulja himan : himna
gost: gospodin, hotel, sinj
grb 1: rob gronja : grana gusti : govoriti harmonija : armija, rame himba : hiniti
gotov:
grb 2 leda : grba groza
gustirna : cisterna hartija : karta himen : himna, iti
govedo : govno, gumno,
grba grozd
gua hedonizam : sladak himna: iti
krava
govno : govedo
: grba grode : grozd : guter hedonist : sladak hin 1 m. : hiniti
govor: govoriti
grcati : grlati grtati : grcati
: guter hefa: sedam hin 2 . : hiniti
govoriti : velim
: kri, grub: gruda
gutati : kuati heksagram : est hin 3 pridjev : hiniti
grab
grud: grudi
guter : guja, gu hekto-: sto hina : hiniti
graba
grd gruda : greda, grub, grudi,
gutirna : cisterna hektolitar : sto hiniti
grabar: grab
greben
grumen gut: gutati helenizam : selo hip
grabiti : grepsti
greda
grudao : t ravanj gutaj : gutati helidrom : podrum hiperbola : suveren
grad 1 : mjesto, nagrada
grede : grepsti
gruden : travanj gutati helikopter: podrum, vrtljati hiperfunkcija : suveren
grad 2
grepsti : crpsti, grab,
grudi : gruda gutlaj : gutati heloti mn. : vuk hipermangan : suveren
grad(us) : grcsti
greben, grob grum : grumen gutljaj : gutati hemiplegija : sam hipermoderan : suveren
gradacija: gresti
gresti grumak : grumen gutnuti : gutati hemisfera : sam hipcroksid : suveren
: Slaven
greznut i grume: grumen guz hemoglobin : globus hiperprodukcija : suveren
grafija : drijeb
greiti : greznuli grt1men : grm, gruda guza: guz
hemoglobulin : globus hipertonija : suveren
grafika : drijeb
grickati : gristi grumenj : grumen gu : Badnjak, guja, hepatalgija : ikra hipnoza : san
grafit : drijeb
grub grumik : grumen
jegulja, je
hepatitis: ikra hipodrom : konj, podrum
grah : gristi
grijati : grijeh grupa
guva: gu
herbati : grb hipote1.a : djeti, visok
graja : grajati
grijeh : vihor gruziti : greznuti
gvardijan : garda
heroj: straa hir: svirep
graja t i
grijeiti : grijeh guba: spuva, usta
gvadati : gizda
herpes zoster : pojas hiret: hir
graknuti: grajati
grimiz: crv gubica : guba, usta
gvozd
hetera : gost, posjetiti hirjeti : hir
graktati : grajati
gris: gruda gubiti: gibati se
gvode : gvozd
heterogen : gost hia: hram
gram : drijeb
griskati : gristi gubok: dubok heteromorfan : gost hitar : hitati, mokar
grama : drijeb
gristi : kila, skrb gucati : gutati
h
heteroseksualan : gost hitati: hip
gramad : gromada
griva gucnuti: gutati heterotrofija : gost hititi: hitati
gramada : gromada
griz: gruda guditi : geslo, govoriti heterozigotan : gost hitjeti : hip, hitati
gramatika : drijeb
gria : kila, skrb gudjeti : govoriti ha: abeceda heuristika : sresti hia: hram
gramuda : gramada
grkljan : grlo guj a: gu habat i : hobotnica hidra : vidra, voda :
gran: zrno
grlo: drijeti guli ti : ao
hidroksid : voda : koulja
grana : granica, grozd
grm : grumen, krmelj guma hagiografija : igra hidroliw : voda hl nd
granat : ipak, zrno
grmada : gromada gumb : dugme haj ati hidrologija : voda hladan : hlad
granata : zrno
grmjeti: grom gumno bala : haljina hidromehanika : voda hlam: hum
grandi : gruda
grnnc : gorjeti gunuti : gutati halabuka
hidrometar : voda hlapati : hlapiti
grandilokvencija : gruda
: grnac gunj halj : haljina hidrosfcra : voda hlapiti
grandiozan : gruda
: grnac gunja: dunja halja : haljina hidrostatika: voda hlaptati : hlapiti
granic11 : granica
: grnac gura : gurati halj ina: ohol, skala, ala higijena : iv hlep: hlapiti
: granica grnuti : grtati, grcati gurati : uriti han: cigla hijat : zijevati hlcpiti : hlapiti
: granica grob gurav: gurati hapati: hijerarhija : vojska hlepnja : hlapiti
776
777
hleptjeti : hlapiti hrnkati : hrkati
i
in 2i: i isplahnuti: izlazi ti : laziti
hliditi : oluja hrnm in 3 inje: inje isplaknuti : izlika: lik
hlinuti: oluja hramati : brom
i : e
in ispovijed : pripovijedati izlian: lih
hljeb hrana
: hoditi, ivica, jato,
inad : inat ispovijedati : pripovijedati izlohati se : lo
hmelj hraniti : hrana
kmet
inaditi se : inat ispovijest : pripovijedati izloiti :
hobot : hobotnica hrast : rogoz ideja : vidjeti
inak : in : pratiti imalati : promoliti
hobotnica : habati
hrastovina : boikovina idi: inat ispraznost : sujeta izmaljati : promoliti
: htjeti , vidjeti
hrbat igalo: al
inatili se : inat : napregnuti izmet : metali
hod : hoditi,
igla individualan : ne, udova ispred : pred, prvi izmilati : promoliti
hodati : hoditi
hrelo : krge igo : igla, jaram
individuum : udova isprepletati: plesti izmiriti : mir
hoditi :
hren
igra : mart
infarkt : farsa ispreplitati : plesti izmoliti : promoliti
hoditi
hrestati : hrut
ijunj: jun
infinitiv: fin isprezati: napregnuti iznad: na
: hoditi
hrib: hrbat
ikra
inflacija : blazina isprije : prije iznajmiti : led
hodometar : hoditi
hrid
iks : abeceda
informacija : forma ispuditi : puditi iznijeti : nositi
nemoj
hrkati :
ii :
ini: in istakati : tok iznositi : nositi
hoj: nemoj
hr!: vrlina
ila: inok: in : izobara : utorak
hol: ohol
hrlina : vrlina
ilegalan: ne inokosan : in istegnuti : tanak izogamija: utorak
holiti se : obol illi : i, li inokost: in istepsti se: tepsti izoglosa : utorak
hro: vrlina
homeomorfizam : sam ilo: inokostan : in isti
izohigra : utorak
homeopatija : sam
hrom : skroman,
ilov : insomnija : san isticati : taknuti izohipsa : utorak
epav
homeostaza : sam
hrpa
inempijati : sam istina: isti izoklina : utorak
homeoterman : sam
hruskati : hrut
ilustracija : inter : jetra istirati: trti
izokretali : kretati se
homofonija : sam
hruskav : hrut
ilustrirati : interkalacija : koleda istisnuti : tiskati izometrija : utorak
homogen : sam
hrust : hrut
ilja : interkalar : koleda istjecati: tijek izomorfan : forma, utorak
bomograf: sam
hrustati : hrut
imalac: imati internacionalizam : jetra istok: tok : opak
bomologija : sam
hrut
iman: himna intra- : jetra istopiti : topiti izotema : utorak
homonim : sam imanje : imati intro-: jetra istraga : trag izrabiti : rob
homoseksualac : sam
Hrvat : kravata, sestra,
imatina : imati involucija : valjati isturiti : turati : zrak
Srbin
hop: hip
hrvati (se): riti
imati : imela, osim inje Isus :
hortikultura : grad
htjeti : hitati
ime ipak: opak iao : izrada : raditi
horugva : zastava imela ira: hir
izradak : raditi
hto: tko
bospicij : hotel imenit : kob iseknuti se : seknuti iva : ivica, tis izravan : ravan
hospital : hotel
hud
imetak : imati iskapati : kopati iver izraz: sraz
hospitalan : hotel
hula : hvala, koriti
imigracija : mijenjati iskati : jasan ivica : inje, iver izraziti : sraz
hospitalizacija : hotel
huliti 1 : bula
imigrirati : mijenjati iskinuti : kidati iz : razorit i
izraaj : sraz
hostel : hotel
huliti 2 : kiljili
imna: himna : izagnati : goni ti izricati :
hostija : gospodin
hulj a: bula
imovan : imati iskop : kopati
izaslanik : posao izuditi: ud
hotel
hum
imovina : imati : izba: soba izum: um
hotice : htjeti
humus: zemlja
implicirati : plesti iskra : jasan
izbasat i : basati izumrijeti : mrijeti
hotimice : htjeti
husar : gusar
implikacija : plesti iskrzati se : krzoo : bjefati
izuti se: obuti se
hotjcti : htj eti
hvala : hula, koriti
imponirati : pota islam
izbor: no
izvaditi : vaditi
hotnica : htjeti
hvastati se : hvala import : sport islijediti : slijediti izgon: goniti izvaliti :
hrabar : hrom, mokar,
hvatati : hitati , htjeti impresija : prati : slijediti izim :osim izvaljivati :
krba hvoja : imati isparati : poriti izjaziti : jezero izvanji : van
: hrakati hvojan : hvoja in 1 : cigli, jedan, Slaven ispirati : prati izlagati : izvanjski : van
778
779
izvesti 1 : voditi jama j ebati j etrYa : djever
k
kalodont : desni 2
izvesti 2 : voziti jambor : jarbol j ecati
jezer : jezero kalorija : slana
izvidjeti : vidjeti j antar
: hiljada
k : njedra, od, on, sad
kaloa :
izvijati : viti januar : jecati
j ezero 1 : jaz
ka: abeceda
kalpak: klobuk
izvijen : vitica janje :
jezero 2 : hiljada
kabao: kapa
kalup:
izvijestiti : vijest janjiti se : janje .
j ezik : zvati
kaca: kada

izvirati : vir janjula : jegulja jed :jad
je: gu
kaceta : ljem
kaljati se : kal,
izvit : vitica japno : vapno jedak: jad
jilo :
kacida : ljem
kaljuga : kal
izvitoperiti : vitica j ar I : jal, Juraj, juriti, jutro jedan: jedva
jopojnke : peti kaciga : kotar, ljem
kaljua : kal
izvjestan : vijest jar 2: Juraj, ura jedanput :
jorgovan kacija : ljem
kamate : smjeti
izvor : vreti jara : jar 2, jarac jedini : jedan
j o : a, jedan kacita : ljem
kame!: deva
izvoran: vreti jarac: jar
jot: jo ka
karneta : deva
izvornik : vreti j:1rak :
jote: jo kad 1 : tko, sad
kamen : otar, pramen
: vrgnuti jaram : armija, igo, remen
:
joz ja: ja
kad 2 : kaditi
kamik : jezik
izvrgnuti : vrgnuti jarbo : jarbol
jednolik : lik
jubilej
kad 3 kMa : kada
kami!: deva
izvran : vrh jarbol : rasti jedno :

kada: kotao
kamila : deva
izvriti : vriti jarbor : jarbol
:
:
kadio : kotao
kamilija : deva
izvrtali : vrtjeti
jarbul : jarbol
jednust :
kaditi:
kamp: kut
jarbuo : jarbol
jednusti :
jug : juha, junak, ljeto
kad li: li
kampanja :
jardevan : jorgovan
jedovat : jad
juha : jal, jug, junak
kadno: nov
kanap : konopac
j jare: jarac
jedovit : jad
jul :dan
kadulja : kaditi
kanccr: rak
jargovan : jorgovan
jedro : njedra julej : jul
kafa: kava
kancerogen : rak
ja jariti se : jar, jutro
jedva : jedan juli: jul
kafaz: kavez
kanda: nov
jablan : jabuka jaruga : jarak
jeftin julij: jul
kafez : kavez
kantrida : ljem
jabuka: jablan jas ja: ja
jegulja : gu jun 1 lipanj: moneta
kahva: kava
kantriga : ljem
jabuko : jabuka jasan : iskra, jasen
jela
jun 2: junak, narav
kain: kotao
kao: tko
: jecati jasika : oskorua
jelen
junac: junak
kaj: koji
kap: kopati
: jastreb : ocean
jelka: jela
j unak: juha, jun, narav
kajati se : cijena,
kapa: kaput
jad jastuk
jepsti : jebati
june :junak
kajin : kotao kapati 1 : kopati
jadovit : jad jat: jato
jer: bolji, e, igra, isti, jak,
junej: jun
ka ka t i
kapati 2: kopati
jadranski:Jadran jata: jato
jer, jetrva, k, na, nas, on,
juni: jun
kakav: kao kaplja : kopati
to, vi, za
jagla: igla jato
jera: jer
junica : junak
kaki:kao kapuc: kupus
jagma java : javiti se
jere: jer
junij: jun
kako: kao kapula: luk
jagnje: govedo, janje javi : javiti se
jergovan : jorgovan
junoa : junak
kakov: kao kapusta: kupus
jagoda : august, j aviti se: avet, um
jesam : biti byti
jur:jer kal 1 : kalina, kaput: kapa
jahati : jato jnvor
jesen :
Juraj : koleda, mart, kal 2 : kila, klica kara : naprasan
jajce: jaje jaz 1 : jezero
jesenas: dan, sad
Perun, raj, spor
kalabalak : halabuka karati : koriti
jaje : avion, ptica jaz 2 ja : ja
jesih: ocat
: juriti
kalabaluk: halabuka karcinom : rak
jak jazavac : jazbina
jesik: ocat
juriti: jal, jar, Juraj,
kalabuk: halabuka kardiologija : srce
travanj jazba : jazbina
jest: isti
jutro
kalac: klica karfiol : kelj
jal 1 : jalov, juriti jazbac : jazavac
jesti : desni 2, dupsti, jad,
jurve: jer
kalampier : krumpir kargo : karikatura
jal 2: jalov j nzbi nn : guter, jazavac obad
juni: juba
kalendar : koleda karijera : kurs
jalija: al jaziti : jezero jete: jo
jutranji : sad
kalibar: kalup karikatura : krcati se
jaliti: jal jazva : jazbina jeli, jamcm : imati jutro kali na karikirati : karikatura
jalov : pivo jazvac : jazavac jetra: u jutros: dan, sad kalo: kal kari ti : naprasan
780
781
karmin: crv keva : Slaven klaftcr : globa
klizati : sklizak kockati se : kocka komitet : misa
karmine : krma kevac: Slaven klamat : reklama kliziti : sklizak kotiti se komoliti : promoliti
karta ki: koji klan :
klizma : slavina se komor : tikva
kartel : karta kibla : kabao kJanac
kliznuti : sklizak : se kompaktan : pazuha
karton : karta : kvaka klanjati : kloniti se
kloaka : slavina kodlak : vukodlak kompir: krumpir
kartun : karta kidati : skut klari : koralj
klobasa : kobasica kofer : kompleks: s
kasan : kiseo kihati klaru : koralj kJobuk kohorta : grad
komplcment : pun
kik:
klas : kobasica klon: klati kojariti se : jaram
komplementaran : pun
kasniti : kasan kika: kvaka
klasa : klati klonirati : klati koji :ako,k,kad,kao,
komplet : pun
kastanj : kesten kiklja : aljkav
klasen : travanj kloniti se: kleknuti, kleti
kuda, taj, tko
kompletan : pun
kastrirati : kosa kila
klasti : crpsti, ladica
se, klijet, klupa, sloj, kojit : kajati se
komplimen(a)t: pun
kaalj kilit :
klati : kila, klada, kladivo,
sloni ti kojiti : kajati se
komponenta : pota
kaljati : kaalj, pljuvati kilopond : novac
klanac, klas, klatiti se,
klor: zelen kolac: kelj, se
komponirati : pota
kanjeti : kasan kimati : kita, kovati
klica, klin klorofil : zelen
kompost : pota
klatiti se kloroza : zelen kolak :
kat kim kompot : pota
kataklizma : slavina kimin: kim
klatno : klatiti se klotar: kol eda : crkva, reklama,
kompozicija : po, pota
klato : klatiti se klov : kila, klica zvono
katedra : sjesti, ljem kinematika :
klatvo : klatiti se klub: klupko
kolednjak : koleda
kompoziti : pota
katin : kotao kinematograf:
klaustar: kluba: klupko
kolenda : koleda
kompresija : prati
katran : pakao kinetika :
klaustrofobija: klubak : klupko
kolera:
komprimirati : prati
katrida : ljem kino:
klauzura : klubo: klupko
koleraba : kelj
kompromis : misa
katriga : ljem kinologija : pas
klecati : kleknuti klup m. : klupa
kolerik :
komuna : mijenjati
katunja : dunja kinta : novac
: kleknuti klup . : klupa
kolo:
komunalan : mijenjati
kauguma : vakati kinuti : kidati
: kleknuti klupa
kolobar : kolo
komuniuim : mijenjati
kaucija : kip: krepak
klek: kleknuti klupko
kolofon :
konci! : koleda
kaulin: kelj kiparis : kopar
kleka : kleknuti kljekati : kleknuti
kolor : ljem
koncilijantan : koleda
kava kipjeti : kopar
klekati : kleknuti kljova : kila, klica
koloratura : ljem
konforman: forma
kaverna : upalj
kir: crkva
kJeknuti kleveta, klupa,
kolorit : ljem
konfutacija : bat
kavez kirales :
kler: klati lutrija kolovoz : kolo
kongregacija : sabor
kavolin : kelj kirbaj :
klerikalan : klati
kljuk: kolumna :
kongres : sabor
kavran : gavran kirvaj :
kleti se: segnuti
kljuka : kolumnist : konjugacija : igo
kaz: kir6: crkva
kletva : kleti se kmet kolut: kolo konjunkcija : igo
kazati : kazna,
kisati : kaS(jn, kiseo
klica : klati
kmin: kim koljeno : konop : konopac
monitor, velim kiseo : kasan, kia, kvas
klijent : kloniti se knez : regija kom: konopac : konoplja
kazna : kazati kisik : kiseo
klijeta
knjiga koma: komad konoplja : konopac,
kia: kiseo
klijet
ko: tko komad
kupati se
: cura, jetrva, mati, stric kiati : kia
klijetka : klijet kob : hobotnica, komar : komarac
kontemplirati : tepih
: kvaka kit: tuna
klima : kloniti se
kobac, lutrija komarac :
konsekvenca : sekunda
kek: iv kita
klin
kobac
kombinacija : s
konsekvencija : sekunda
keleraba : kelj kitara : gitara klinika : kloniti se
koban: kob
komesar : misa konsekventan : sekunda
kelj kititi: kita klip : globa, klin
kobasa : kobasica kome: kmet konsternacija : strah
kentum: sto klnda : klatiti se klipa: klin
kobasica : guja, trbuh komet : kosmat konsterniran : strah
keratin : krava kladati : ktasti klisar : poklisar
kobila
kometa : kosmat konstruirati : stroj
kermes: kladiti se : klasti klisnuti : sklizak
kobiti : kobac komin: kim konstrukcija: stroj
kesa kJadivo : klada klistir : slavina
kocka: kost komisija : misa konte: kmet
kesten klaftar : globa klizak : sklizak
kockar : kocka komitat : kmet kontesa : kmet
782
783
konubij : snubiti korpus : crijevo, krepak kotlovina : kotao krasa : krasan kriptogram : kriti se krpa : krplja
konvencija : korpuskula: crijevo, krepak kotna: kotiti se krasan kri : kriom krpati : crijep, krpa
konvenirati : korpuskularan : krepak kotrljati se: krasta krian : kriom krpe : haljina
konzekvenca : sekunda korteks : kora koturati se: krastav : krasta kriom krpice : haljina
konzekvencija : sekunda kos l (ptica) kotva krastavac : krasta kriti se: kriom, krov krplja
konzekventan : sekunda kos 2 (ukoen): kasati, kotvarina : kotva krastavica : krasta
krit ika: krojiti krsman : krzmati
konj : novac, osao
kos kotvite : kotva krasti kriv : grijeh, krilo, kri, krsmati : krzmati
konjak : konj
kosa l (vlasi) : kotviti se : kotva krat : kratak krug, krzmati, srp,
krsnuti : uskrs
kop: kopati
kosa, kosmat
kovati : kelj, kimati, kratak
epav
krst
kopa : kopati
kosa 2 (111 konju): kunjati
krava : Srbin, srna
krivda : vrag
krstiti : krst
kopar: kipjeti,
kosa
kovsa : jastuk
kravata
kriza : krojiti
: krst
kopriva, papar
kosa 3 (planinska): kos
: pag
kravosas : gu
krizma : krzmati
kriti : krhak
kopati : komad, kos
kosan: kos
koza: koa
krcati : karikatura
kri:
krt l

kositi:
kozao: osao

krk:
krt 2: krhak
:
kositi se : kos
koze : boginje


krtica : krt 1
kopito: kopati, apa
koska : kocka
kozel: osao

krke:
krtiti : krt
koplje: kopati
kosma : kosmat
kozice : boginje

krknuti :
krug : krak, kretati se,
kopriv : kopriva
kosmat: kosa, umiti
kozji: koa
krd: krdo
krletka : klijet kriv, kri
kopriva
kosnuti se: kasati, kos
kozlak : vukodlak
krdelo : krdo
krlijei : kraljenica kruh : krhak, krupan
kopsa : jastuk
kost: kocka
kozmos : kosmat, umiti se
krdo
krljak : kriljak krumpijer: krumpir
kora : crijevo,
kostanj : kesten koa: koza
kreacija : kresati krljut : krge krumpir
krasta, oskorua, ko
kouh : pazuha
kredit : srce
krma: trava krumplir: krumpir
kornja, krba
kokati se: kos krabonos: krabulja
kreirati : kresati krma : korijen kruna : dinar, krug, kuna,
koraba : kelj
konica : ko krabulja: harfa, korpa,
krek : kretati se krmaniti : korijen
novac
korak: krak
kota : kuati krabica
krelja : krge krmelj : greznuti
krup: krupan
koral : koralj
kotac : kocka
krabuljni : krabulja
kreljut : krge krmeelj : krmelj
krupa : krupan
koralj
kotica: kocka
:
kreljut : avet, krge krmilo : korijen
krupan : kruh
kordijalan : srce
kotun : kocka
krepak: gladak, krmini : krma
krupje: grupa
korekcija : direktan
kotunj : kocka
: kratak
kresati : krasan, krcati se, krn:
kruiti : kruh
korigirati : direktan
kotunjav: kocka
kradimice : krasti
krezub, krijes, kuriti,
krnonos : krn
krut : kretati se
korijen
koulja : kotar
kradom : krasti Uskrs
krnoruk: km
krv: svekar
korisma : korizma
kouta
: krasti kreendo : kresati
krnozub: krn
krvav : gizda
korist
kot 1 : kotiti se
kraj : krojiti, Slaven kretati se: kronja, krug,
krnozuban: km
krzan : krzno
koristiti : korist
kot 2: kotiti se
krak :
krut
krnj: krn
kri.ati : krzno
koriti : naprasan

krakat : krak
krevet
kroj : krojiti
krzmati
korito
kotao
kralije : kraljenica
krezub
krojit i : kora, kraj,
krzno: vrsti se
korizma : krzmati, Uskrs
kotar: kada, koulja,
kralj : regija, zreti 1
krha: krhak
kratak, krotak, krpa, krt,
ksenofobija : gost
korizmen : korizma
kotao
kralj e : kraljenica
krhak: krt, kruh
poklisar, sremza, kare, kto: tko
korizmenik : korizma kotara : kotar
kraljeak : kraljenica krijep : krepak krge, krilj evac
kub: kvaka
korjenit : kob kotarica : kotar
kraljenica krijepiti : krepak kromid: luk
kubasa : kobasica
korman : korijen kotali se :
kraljenjaci : kraljenica krijes : kresati krompir: krumpir
kubik: kvaka
kormaniti : korijen kotiti se : kotva,
kraljeak: kraljenica krilo : kriv, kriljak krasna : kronja
kubura : bomba
kormilar : korijen
porijeklo kraljenica : kraljenica kriljava : kriljak kronja
: izba, kut
kormilo : korijen kotka : kotiti se kraljenjaci : kraljenica
krimiz: crv krotak
kud: kuda
korona : krug kotlar: kotao kran: dral
kripl: grba krotiti: krotak kuda
korpa : krabulja kotlina: kotao kras : krasan
kriptografija : kriti se krov kudi:kuda
784
785
kufer : kiipiti I : baratati kvasina : kvas
lapra : lopta lenjir: lan
lijen : lcd, libiti se,
kuhati kupi1i 2: skup kvijescencija :
larfa : laskati lcper: leptir ljeto
kuhinja : kuhati, kupjcna : kupina kvijetizam :
larva : laskati Iepetara : leptir
lij ep I : glista, lijepiti
kujit se: kvaka kupus: po kvinkvenij : pet
lasan: lak
lepetati : lebdjeti, lop1a
lijep 2 m. : lijepiti
kuka : kulen, kvaka
kupust: kupus kvinta: pet
lasica : lastavica lepir: leptir
lijepiti : lijep, lipa, slijep
kukolj : glagol, zvono
kur : kurac, kurva kvintet : pet
laska : laskati leptati : lebdjeti, lopta
lij es: lijeska, list
kukumar: tikva kura : siguran kvint il : jul
laskati : lastavica leptir : lebdjeti
lijeska : lijes
kukurijckati: kurac
kurac: kurva kvit:
lasno pril : lasan lepur: leptir
lijevati : liti, loj
kukurikati : kurac
kural : koralj kvitancija :
1as1 : lasan lesto : lasan
lijev: kloniti se, kriv
kula
kuralj : koralj kvrknuti :
lastan : lasan le
lik 1
kulen : kobasica
kuriozan : siguran
lastavica letar : lasan lik 2 : likovati
kulijen : kulen
kuriozitet : siguran
laston : lasan leto: lasan lika : likovati
kulin : kulen
kurir : kurs
I
lastovica: lastavica
!etika : letva
likovati
kulja : kulen
kuriti : korijen, krcati se,
latiti se
letir: leptir limun
kuljati: kvaka
kresati, kvar
labati : lopata
latrina : lug
letjeti : latiti se linearan : lan
kuljav: kulen
kurje oko: kurac
labav
lav: ljut
letka : letva
lingvistika : jezik
kuljava : kulen
kurji : kurac
labud : olovo
lavabo: lug
lctlampa : olovo
linija: lan
kuljen : kulen
kuroptva : kurac
se : latiti se
lazi ti
letovati : olovo
linirati : lan
kum
kurs: gusar, karijera,
ladica
la : lagati, oujak
letva lipa
karikatura, krcati se,
kuma: kum
kurir

laak : oujak
letvica : letva lipanj : lipa, travanj
kumbara : bomba
kurva : kurac
lagak: lak
laica : lica
leucin: lipid : lijepiti
kumbur: bomba
kurvatura : kriv
lagan : lagati, lak
lau jak: oujak, travanj
leukemija :
lipoid : lijepiti
kumer : kumir
kurziv : kurs
lagati: la
lebdjeti : labav, leptir
leukocit: lipom : lijepiti
kumern : kumir
kus: kusati
lagav :
: lebdjeti
leviti : polovan lipsati
kumir
kusak : kusati
laglji: lak
lebedati : lebdjeti
levitacija : Jak
lis 1 : lisast
kumin: kim
kusati :
lagod : lagoda
lebedeti : lebdjeti
leati : laziti, lis 2: lisica
kumor : tikva
kusiti : kuati
Jagoda
lebediti se : lebdjeti
li : a, i
!isa: lisast
kumora: tikva
kuac: kunuti
laguna : lokva
lebetati : lebdjeti
libela: litra
lisac : lisica
kumpijer : krumpir
kuati
Jahak: lak

liber: lub
lisast :
kumulativan : crkva
: guter
lajati
led: lijen
libido: ljubiti
lisica : lis 1
kumulonimbus: nebo
guter
Jak: jak
Iedija :
libiti se lisjak : lisica
kuna: dinar, novac
kucc: kunuti
lakat : gleanj
ledija : leda
libra: lit ra
list 1 : lista
kunac: kuna,
kuin : jastuk
lakom: trom
ledina
lice: lik list 2 brz : lagan
kunem : kleti se
kulec: kunuti
lakomiti se : lakom
lcd6ja : leda
lih : lijek 2, lipsati, liaj
lista
kuna
ku nuti : pusa
lakomost : lakom
ledja : leda
liha : lisica listina : lista
kunja : dunja
kut : kupina,
laki : lak, manji
ledvija : leda
lija: lisica listopad : travanj
kunjado: znati kamp lamati: lom

lijati I : liti lia: liaj
kunjati kutija lamentacija : lajat i
legalan: ne
lijati 2: lisica liaj
kunji: kuna kuina : kuhati hm : lenta
legeor : rogoz
: lijek liac: liaj
kunjiti se : kunjali kvadrat : lanac
legnuti :
lijegati : litar: litra
kup: skup kvaka: kiljiti lane :jelen
lemati : lomiti
lijeha : lasan, lista liti : toj, stoj
kupa : kupina, kupiti, skup kvar : skrnaviti lani : lagoda
leme : lomiti
lijek 1 (za
litra
kupati se : konoplja kvara: kvar lansirati : plakati
leme : lomiti lijek 2 livada
kupijcn : kupina kvas: kiseo lapa : lopata
lenicija : lijen lij ek 2 (mrva): lih lizati : jezik
kupina kvasac : kvas lapati : lopata
lenta: lan lijemati : lomiti lobanja : lubanja
786
787
lohav: lo lujati: oluja ljcsti : laziti
makija : mast 3 osveta : odmazda meneka : hajati
lohotan : lo Inki ljenjak : lijeska
maknuti : m1'ls1iti 1 : odmazda meningitis : meso
logoar : rogoz Jfik 2 : lug 1, luka, ljeto : godina,
maksimum : maj, majstor m<1s1i1i 2: odmazda menta : metvica
loj : lili, sloj
lukav
ljctos: dan, sad
makulatura : mastiti Svetiti : odmazda mentalan : pamet
lom:lomiti
luka:
ljohav: lo
mal: malen mastitis: made mesija : krst
: lomiti
h1k.'lv ljubav: ljubiti
malakologija : mlak maa: misa meso: us
lombarda : bomba
luks: ljubiti
malen : manji, vol : odmazda mesti 1 : dupsti, metali,
lomiti
luksometar: ljuljati
mali: malen se : odmazda
plesti
Iona: lonac
lumbago: leda
ljuska: krge
malin: mlin maina :
mesti 2, metem : mutiti
lonac
lumbalgija : leda ljutiti : ljuska
malomenjak : travanj makara : maska
metar : majstor
longeta : dug
lumbarda : bomba ljutura : krge
malta: mito mata
metal: mjed
longevitet: dug, junak
lumen : ljut : lav
malj matematika metamorfoza : forma
longitudinalan : dug
luminiscencija :
malje materija: mator
metar: mjera
longplej : dug
lumin01.an :
mam 1 : mahati materijal : mator
metati : most, mutiti
lonica: Ion
luna : crn, lisast,
m mam 2: mamiti mati : jctrva,
mete: mutit i
lopata : lopt a
lupnti : lupe, tepsti
mama : batina, djed, mati
mater, stric metla : metali
lopov : pag, takor
lupeki: lupe
mac: mamac: mamiti
matica : mati metnuti : metati
lopta : lopata
lupetvo: lupe
maca: cura mamiti
matka: mati metrika : metar
loptati se : lopta
lupetati : lupati
kotva manifest : drzak
ma tor metva : metvica
lopuh : pazuha
lupe
cura manipulirat i : pun
matura : mator metvica : boikovina
lord: hljeb
lupeati : lupe
: maska manji : malen, minuta
mazati : pakost mezdra : meso
losos
lupeiti : lupe
: mati manji : manji
mazda : odmazda mezon: meda
lo
lupe6: lupe
mao: malen
maznuti : lupe mi : nas
lot 1: olovo
li'lpiti 1 : lupati, lupe
: pazuha marac: mart
kim mica: cura
lot 2 (dionica): lutrija
lupiti 2: lub, lupati, lupe,
made : modar mart
medalja : mjed mig : magla, migati
lotati : olovo
ljuska
madija : margina: marka
medaljon : mjed migati : magla
loto: lutrija
lupkati : lupati
mag: marina : mornar
medicina : meditacija mignuti : migati
loz: lutrija
lupter: leptir
:
mariti : naprasan
medij: migracija : mijenjati
loza : laziti, lijeka
lutati : polovan
magija :
maritiman : mornar
medijana : meda migrirati : mijenjati
loica : lica
lutrija :
magistar: majstor marka medijevalan : junak
loiti:
!ua: kal
magistrat : majstor
markacija : marka
mediokritet : meda mijeh: ovca
lub: lubanja, paluba
tuan : lug 2
magla : migati
markirati : marka
medi tacija : mito mijenjati : odmazda
tuba: lub
luati : lug 2
mah : umiti se marmelada mijesiti
lubanja : lub
luina : lug 2
mahati : mamiti mar : marka mehanika : mijeati : mijesiti
lubenica: lub, lupiti
tuiti: lug 2
mahnuti : mahati
marirati : marka mek
mikro- : manji,
lubina: lub
lunjak : lug 1
mahom : mahati
mart mekinje: mek mikrob:
lucidan : mnhovina : mi, umiti se
masa : mazat i meknuti : mek mikrofilm :
: lisast, luna mnj
masivan : mazati meki : manji mikrofon :
Jj majka: mati
maska mela: imela mikrogram :
:
mnjstor: maksimum
maslac : mazati melin: mlin
mikroklima :
lud ljc: li majstorija : majstor
maslo : mazat i melo: imela
mikrometar :
ludili: lud
ljepir: leptir majstorski : majstor
masovan : mazati melodija : moliti mikroskop : paziti,
lug 1
ljcpolik : lik majstra : majstor
mast 1 : mazati, pakost membrana : meso mikstura : mijesiti
lug 2 ljepi : manji mak
mast 2 boja : memorija : mniti mili- : hiljada
lugar: lug 1 ljepur: leptir maki: crnomanjast, boja mene :ja miligram : hiljada
788
789
milijun : hiljada, novac misliti : morati, nemoj
motriti mukinja : mek nafta
milimetar : hiljada mi modar
mozak muknuti : nag
milina: mio miica: mi modus : meditacija
mozi: nemoj mulj nagadati : gatati
militi 1 : promoliti mi mogu : vidjeti
moda : valjari mundus: umiti se nagao: nag
militi2:mio mika: mi moj: vas
modan : mozak munita : moneta nagnati : goniti
milosrdan : mio
mit:misliti mojstar : majstor
moe: morati munja nagnuli se : gibati se
: mio
mit:miro mokar: mak
: mrak murva nagrada
milostinja : mio
mita:mito moliti
: mrak muslim : islam nagraditi : nagrada
milovati : mio
mitar: mito moma: momak
mrak musliman: islam nagradivati : nagrada
milja (za novac) : novac
miti : umiti se momak
mrav mukar: mu nagrnuti : grlati
miljeti : promoliti
mitnica : mito : momak
mravlja : mrav mukarac: mu nahadati : hoditi
milosrdan : srce
mito : meditacija
momak
mraz mutiti : metali naj: na
mimo: minuti
mitra: mir moneta : monitor
mrea
mu
naj, najte : hajati
se: minuti
mjed
monetaran : moneta
mrijest : nerast najposlije: slijediti
mimogred : gresti
mjehur : mijeh
monet ni: moneta
mrijeti : mart, moriti, najti:
mimogrede : grcsti
mjer;. : mjesec
monitor : moneta
mrtav, smrt
n

minda : cura
mjeriti : metar, mjera
monopol : pl ijen
mrk : mrak
nakaza: monitor
minimum : manji
mjesec : mjera
monstrum : monitor
mrknuti : mrak
na : ime, obuti, za
nakinjovat : kia
ministar: manji
mjeina : mijeh
monument : monitor
mrkva
na!: nov, on
naklada : klasti
minoran : manji
mjetanin : Slaven
monumentalan : monitor
mrlj : mrlja
nabasati : basati
naklon imenica : kloniti
mint : metvica
: mlak
moral : mahati
mrlja
nabor: bora naklon pridjev : kloniti
minus: manji
mlad : junak, made,
moralan: fin
mrljati : mrlja
nabrati : bora nakloniti : kloniti
minuta : manji, sekunda

morati :
mrnar : mornar
nabreknuti : brcknuti naklonost : kloniti
minut i
mlada : nevjesta
more 1 : gori, mart,
mrnarica : mornar
nabubreiti: bubreg nakot : kotiti se
mio
mladleto :
mornar
mrtav : moriti
nabubrili : bubreg nakotiti se : kotiti se
mir 1 :
mladolik: lik
more 2 moe : morati
mrva
nacija: zet nakupiti : skup
mir 2 Zid : mjesto
mlahav : mlohav
morf: forma
mrzak: mraz
: nalagati :
mirakul: smijati se
mlahiv : mlohav
morfem : forma
mrzao: mraz
: nalarfan : laskati
miran: mir
mlak: mlohav
morfologija : forma
mrzjeti : mraz
nalaziti : laziti
mirba: vonj
mlat : malj, mlatiti
moriti : naprasan
mrznuti: mraz
naloiti :
miris: vonj
mlat it i muc:
namakati: mokar
mornar : more
mirisati : vonj
mlav : mlohav
mornarica : mornar
muca:
nad : na, od, pred, ud namamiti : mamiti
miriati : vonj
mlin
mortalitet : smrt

nada: djeti namet : metali
miriiti : vonj
mlohav: mlak
most : metati
1 : mek
nadalje : dalek namigivati : migati
miriljav : vonj
mlva : moliti
mona : monja
2 utjeti :
nadirati : derati namignuti : migati
miriljiv : vonj
mljeti : mlad, mlatiti, mlin,
monice : monja
:
nadjenuti ime: ime namijeniti : mniti
mi rovati : mir
munja
monja

nadjeti ime : ime namiriti : mir
mirovina : mir
mnijenje: mniti
monjica : monja
muda: mudo
nadnijeli : nositi namjera : mjera
ronit i : automat,
mirovinski : mir
matematika, monitor,
morati : metali
mudar : matematika, mniti
nadri- : derati namjeriti : mjera
mirski: mir mudar, nijem, pamet moti ka
mu do
derati namoliti : promoliti
misa: mnog
moto
muha: mi
nadripjcsnik: derati nanijeti : nositi
misal: misa mobilan : automobil moto-: automobil
muk:
naduti se: duti naopak : opak
misao : misliti mobilizacija : automobil motocikl : automobil
muka 1: mek nadvladati : vladati napeti : pcdalj, peta
misija: misa mocija: automobil motor: automobil
muka 2 bran0 : mek nadzirati : zreti 1 naplava : plivati
misionar : misa motorika : automobil
mukao: nadzor: zreti 1 naplavak : plivati
790 791
naplavina : plivati naslada : sladak naviknuti : neo-: nov nicc : : nas
naplaviti : plivati naslanjati: sloniti navirati : vir neobuzdan : uzda nici : nostrifikacija : nas
napolje :van naslijediti : sl ijediti : vlak neologizam : nov : nizak, u nota: znati
napolju : van : slijediti navlaka : vlak : : notes : znati
napor: oduprijeti naslon : sloniti navlas! : vladati neposredan : srijeda nov : devet, nevjesta,
naposlijed : slijediti nasloniti : kloniti, sloniti navlastit : vladati nepotedan : tedjeti nijeh aor. : nositi
novac, slovo, zvati
naposljetku : slijediti naslov : slovo navoj : viti, zavoj nepotizam : nijem
novac : forint
napovijedati : pripovijedati : slijediti navrat : vrat nepovrat : vrat nijemac: nijem
novembar
naprasan naspati se : spati navratiti : vrat nepravda : prav niknuti :
nozdrv: nos
naprasit : naprasan nasred : srijeda : vrgnuti neprikosnoven : kos niktalopija :
nozdrva : nos
napraviti : prav nastajati : stajati navrijeti : vrata nerad : raditi niktofobija:
no
naprait : priti nastava : staviti navrnuti: vrtjeti nerast nimbokumulus: nebo
nu: nov
napraiti : priti nastojati : stajati navriti : vriti nerazuman : um nimbus: nebo
u
napregnuti : gibati se nasumce : mniti, um navrt: vrtjeti nerv : osnova nimfa : snubiti, enik
nuditi
naprezati : napregnuti nasumice: mniti, um navrta : vrtjeti nervirati se : osnova ninja: nov
nudizam : nag
naprijed : pred, prvi nasumnice : mniti navrtak : vrtjeti nervoza : osnova ninjani : nov
nudati : nuditi
naprtiti : prtiti nasuti : sipati navrvjeti : vreva nervozan : osnova niska: niz
nukati: nov
: prtiti na : nas, vas navrvljivati : vreva nestaan : stas nit: osnova
nutkati : nov, nuditi
se rasrditi se : nakoditi : koda nazbilj : ozbiljan nesti 1 : nositi nitko: ne
nuto: nov
natate : tat nazivati : zvati nesti 2 (jaja) : nerast nivelirati : litra
nuan : nuditi
napuditi : puditi
nategnuti : tanak nesuvisao : visjeti nivo: litra
nuda : nuditi
nar: ipak
natepsti se: tepsti nesvijest : vijest niz im. : nizati, razoriti
:
natirati : trti netaj : niz : nizak, u
naranda :
natjecati se : tijek nazor : zreti 1 netopir: leptir niz: nizati nj
narastiti : nerast : tijek nazrijevati : zreti 1 neuk: niza : nizati
narav : nerast
natrag : trag nadrijeti : drijeti neuma : njihati nizak: gnijezdo, njiva njedra : jedro
narava : narav natruniti : trun ne: nijem, sinj, utao neuman: um _ nizati: no njega: nag
naravan : narav natuknica : ne haje: hajati um nii: nizak njihati
naravno : narav
natuknuti : nebo : nafta, pakao neumjean: um no (gdjeno ... ): nov
njiva : nizak, polje, u
naredan : red
naturati : turati nebog: bog, ubog neumnost : um : lagati
njojzi: za
naredati : red naturiti : turati nebuloza : nebo neuredan : red : dan, sad
njuh
naredba : red nauk: : gospodin neurologija : osnova noga : krak, nokat
njuhati: njuh
narediti : red nauka : se : htjeti neuron : osnova nogomet : metati
njuiti : njuh
naredati : red naum: um : htjeti neutralan : ne nokat: noga
njuka : njuh
: red naumiti: um nedjelja nevaljalac: valjati noktambulizam :
njukati : njuh
narisati : risati nautrb : krba nedoumica : um nevaljao : valjati nokturno :
: kob nauiti se : gojiti nego: jer nevin nomenklatura : koleda
naruga : rugati se navaliti : valjati nehote: htjeti nevjesta: brak, voditi nominacija : ime
o
narugati se : rugati se navaljivati : nehotice : htjeti nevjea nor
naruiti : ruho navesti : voditi neimatina : imati nezavisan : visjeti norac: nor o : braniti,
nas: vas : neka : hajati : norec: nor ob-:
nasaditi : saditi navijak : viti nemati : imati nezreo : zreti 2 noriti: nor oba:
nasilan : sila navijati : viti nemir: plah ni:ne nos obad: ovca
nasilje : sila navika : nemoj: nic: nosati : nositi obaditi : svaditi
nasip : sipati navikavati : nemozi : nemoj nicati : nositi : krabulja, nerast obala
792 793
obao: obratiti: vrat odagnati : goniti odvaiti se: vaan okoli: kolo :
obariti : var obraz: sraz odbrana : braniti odvanost : vaan okolica : kolo : cigla
obasjati : obraziti : sraz odbir: birati okoli: kolo opeka : cigla
obasjavati : sjati obrazovanje: sraz odgoj : gojiti odvedak : odvjetak okoliati : kolo opet: peta
obavijati : viti obrazovati se: sraz odijelo : djeti odvesti 1 : odvjetak, voditi
okolo : kolo, ophoditi :
obavijest : vijest obrecnuti se: breknuti odirati : derati
odvesti 2: voziti
okoran : koriti opijelo : pjevati
obavijestiti : vijest obredati : odista : ozbiljan
odvet : odvjetak
okot : kotiti se opirati : oduprijeti
obazirati se: zreti 1 obresti se : sresti, vrata : djeti
:
okotiti se : kotiti se opklada : klasti
obazreti se : zreti 1
obreti se: vrata odjek: jecati
odvikavati :
oktav: osam opna: peti
obdan: obrijeti se : vrata odjekivati : jecati
odvit : odvjetak
oktava : osam opominjati : moiti
obclanica :
obrnuti : vrtjeti odjeknuti : jecati
odvitak : odvjetak
oktet: osam oponent : pota
obdanite :
obrt : vrtjeti odlika: lik
odvjet : odvjedoik
oktobar : osam oponirati : pota
: odvjetnik,
obrtaj : vrtjeti :
odvjetak : odvjetnik
oktogon : osam opozicija : pota
razgovijetan, savjet,
obrtan : vrtjeti odluka :
odvjetnik: savjet
okulist : oko opor : pariti
zanovijetati
obrtati : vrtjeti odmah : mahati
odvratan : vrat
okultan: oporan : pariti
obetati :
obezbijediti : bijediti
obrtnik : vrtjeti odmamiti : mamiti
odvrnuti : vrtjeti
okultizam: oporavak : prav
ruka odmarati : moriti
ofanziva : goniti
okupiti : skup oporaviti : pariti, prav
:
obrv: obrva odmastiti : odmazda
ofenziva : goniti
okusiti : kuati oposun : sunce
:
obrva: brv, us
ofidiologija : gu
: vrgnuti
:
odmazda : osveta, oli : voljeti
: obuti se, u mijenjati
ofiolatrija : gu
oliva: ulje opovrgnuti : vrgnuti
obijediti : bijediti
:
odmazditi : odmazda
oftalmolog : dol
olovo : labud oprcga : napregnuti
obiknuti :
oftalmologija : do
obuti se : ovca odmet : metati
oluja oprez : prezati
obitelj
obuzdati : uzda
odmetnik : metali
oganj : sunce
olupak: IUpati opreza : prezati
objeda : bijediti
obuzdavati : uzda
odmor : moriti
ograda : grad
olupina : lupati oprezan : prezati
: bijediti
objesiti: visjeti
obzir : zreti 1 odmoran : moriti
granica
omah : mahati oproban : prav
obzirao : zreti 1 odnijeti : nositi
: granica
omalen : opseg : segnuti
: vlak
obzor : zreti l odoljeti : dupsti, udlaga
ogrc: ugor
omama: mamiti opskrbiti : snabdjeti
obladati : vladati
ogreznuti : grezouti
obzorje : zreti 1 : desni 2
omamiti : mamiti opskuran : hiniti
oblak : vlak
ogrnuti : grtati
oblakomiti se : lakom
ocat odor : derati
omaka : mahati opiran :
ocean odora : derati, haljina, roba
ogroman
omela : imela optina :
oblast : vladati
: grlati
oblik: lik
odrati : lupe
ogrtati : grtati
omelj : imela optok:
obod
: odraz: sraz
oguglati: gluh
omiliti:mio opuditi: puditi
oboj: zavoj
: odraziti : sraz
ogugnuti: gluh
omiljeti : mio oputa: peti
obojak : zavoj
: odrijeiti : rijeiti
oguhouti : gluh
on: jer, k, na, ovaj, s oputar: peti
obor: vrata
: odrijeti : derati
ohol : haljina, skala, ala,
onomastika: ime orah
oboriti : razoriti
: odulak : lijek 2
koljka
: obuti se orat: orao
:
: batina odulek : lijek 2
oholan : ohol se : opak oralan: usta

kob odulik : lijek 2
oholiti se: ohol opak: pakost
oranada :
: vrat
: pazuha odumrijeti : mrijeti
oholost : ohol opanak : peti
orao: osao
obrada : raditi
od: odupirati : oduprijeti
okean : ocean opas : opasan om ti
obraditi :
oda : moliti, svaditi oduprijeti
okinuti : kidati opnsnn orator : oriti se
obradovati : rad
odabir: birati oduprti : oduprijeti
oklada : klasti opasati : pojas oratorij : oriti se
obrana : braniti se
odagnati : goniti odustajati : stajati oko I : cigli, dalek, opaziti : paziti
orel : orao
obrat: vrat odaja oduzdati : uzda tijelo,
: cigla, obod, vijest,
original : rijeka
obratan : vrat odbir : birati odvaan: vaan oko 2 Okol0 : kolo vlast originalan : vret
794 795
orija ospice : sipati otpor : oduprijeti pacijent : patiti pantokrator : pest patiti
orijent : rijeka ostar : otar otporiti : poriti pacov : takor pantomima : pest patos pod, tlo : put
orijentalan : rijeka ostava : staviti otprcgnuti : napregnuti opak panj : balvan patrijarh : stric
oris : risati ostrabiti : strv otprezati : napregnuti : po papa tata : batina patrioti7,am : stric
orisati : risati ostrvo: struja, tok otprije: prije po papar patriti : novac
oriti se osujetiti : sujeta otpuditi : opak papir patron : stric
oriz: ria osuti : sipati otrov: trovati
padati : goropadan, pasti papirus : papir patvoriti : po, tvoriti
ormar osvaditi : svaditi se otrovati : trovati
l j
padnem : pasti paprika : papar pauk: ugao
ort: rasti osvajati : svoj otrti: trti pagina : pazuha paprika : papar pauza: pust
ortoepija : rasti osvan: osim ocvor : od, rana, vrata
I
paginacija : pazuha paprst: po pavctina : vitica
ortogonalan : rasti : svet ovaditi : svaditi ., paginirati : pazuha pavit : vino, vitica
ortografija : rasti, drijeb osven: osim ovaj : automat, ovaj, on pahati : pijesak par pavitina : vitica
red osveta : odmazda, svet ovan: ovca
'
pajasen: po para 1 pavlaka : vlak
oruje osvetiti: osvetl!, svet ovaplotiti : put
l
pak: opak para 2: dep paziti : zrcalo
os osvim :osim
ovas: zob
pakao parabola : parola pazuh : pazuha
osa 1: vuna osvinj : osim
ovca: obad
paklen : pakao paradajz : pazuha: bok
osa 2 OS : os osvjen : osim
: boikovina
paklina : pakao paradiz: raj pazuho: pazuha
osal: osao osvjenj : osim
ovisan : visjeti
I
pakost : opak paran: par pazvuk: po
osao osvjeavati : svje
ovisok :
pakt:pazuha parati : poriti panja : paziti
osam : oktobar
osvjeiti : svje
ovladati : vladati
palac 1 parcov : takor
osebujan: sebe osvjeivati : svje
ovlastiti : vladati I
palac 2 : pariti se : par pean : pjevati
osck: seknuti, useknuti se osvojiti : svoj
: vladati
parlament : parola skrb
oseka : seknuti, useknuti se osvrnuti se : vrtjeti
ovoj: zavoj
I : plosnat parnjak : par ig
ose!: osao
osvrt : vrtjeti
ovrha : vriti
.
palh: puh paroh : ekonomija
osem:osim
osvrtati se : vrtjeti
oz- : ozbiljan
paliti : pepeo parohija : ekonomija : cigla, kuhati,
osiguranje : siguran
oapiti : apa
ozariti : zreti 1
paluba parojak : po
skrb, ig
osigurati : siguran
oinuti : iba
ozbiljan : ozdo
pambuk: pamuk parola
ped: pedalj
osim
otar : javor, klas,
ozdo : ozbiljan
pamet: automat, mniti, paroak: po
peda : pedalj
osip : sipati ocat, osa ozdol : ozbiljan pakost, pauk, po
plis 1 : losos, pisati, riba
pedalj : novac, puditi
osjem:osim oturet: tur ozgo : ozbiljan pametan : pamet
pas 2: pojas
pegola: pakao
oskorua : jasika ot:od ozgor : ozbiljan
I f
pametiti : pamet
pasha: Uskrs
pegula : pakao
oskruniti : skvrnaviti otac: tata ozlijediti pamtiti : pamet
pasta : pat eta
peh: pakao
oskudan : tedjeti otarasiti se: trsi ti se ozljeda : ozlijediti pamuk
pastar: pas
pehlivan : patriti
oskudijevati : oskudan oteti : imati, od
oednjeti :
panamerikanizam : pest
pastel : pasta pejorativan : pasti
oskudjeti : oskudan od
oica : lica
panarabizam : pest
pastela : pasta peka: skrb
osloniti : sloniti otijatrija : uho
oujak: januar, la pandemija : pest
pasti, paem : pojas pekmez : marmelada
osnivati : osnova otirati : trti pandur : puditi
pl\sti 1, padne : dupsti pelc : platno
osnov : osnova otisnuti : tiskati
I
panoga: po
pasti 2, pase : opasan, pelega : plaa
osnova : nit , snaha otitis: uho p
!1 panorama : garda, pest spasiti, Uskrs pelena : platno
osoba : sebe, sloboda otjecati : tijek pantagana : takor pastila : pasta pelh: puh
osoban : sebe otkinuti : kidati pa- : pauk, po panteizam : pest pastrva : losos, riba
pelig : plaa
osoj: sjati otok: struja, tok pabirak: birati panteon : pest pastuh : pazuha pembe : pamuk
osoja : sjati otologija : uho pabog: po panto: pest paenog: bubreg, pag penbe: pamuk
osoje : sjati otorinolaringologija : uho pacifikacija : pazuha pantofag : pest pateta penezi:novac
ospa : sipati otoskopija : uho pacifizam : pazuha pantograf: pest patak : ptica penitencijaran : patiti
796
797
pentaedar : pet : ria plagirati : plaa
plijeviti : pljeva : pojiti: piti
pentagon : pet pirit : barut plah
plima : pojti:
pentagram : pet pirit i : barut, vampir, bir plah im. : plah
plin : poklade : klasti
pentan: pet pirofobija : piriti plahir : plah
pliskavica : dupin poklisar
pentatlon : pet piroliza : piriti plahnuti : plakati
plitak to poklon : kloniti
penjati : peti pirometar : piriti plahtica : boikovina
plitati : plesti pokoj : kajati se
pepeo : paliti pirosfera : piriti plaj: plaa
plitav : plitak pod : krak, od, pokop : kopati
: put pirotehnika : piriti
plaka :
plivati : plin, plitak,
pjeak, postolar,
pokor : koriti
per o piroza : piriti
plakati 1 : godina
:
pred, ud
pokora : koriti
persekucija : sekunda
pisan : pisati
plakati 2
:
podalje : dalek
pokoran : koriti
perutak: prut
pisanica : pisati
plaknuti :
plod
podesan : desiti se
pokoriti : koriti
Penm 1: boikovina, Juraj,
pisati : pas, pila, pjega
plamen : paliti
: plod
podglav: jastuk
pokuniti se : kunjati
mi, mokar, prati, raj,
piskati : dupin
planika : planina
plodva : plod
podglavac: jastuk
pokunjen : kunjati
stenjati
pismo : pisati
planina :
plodvina : plod
jastuk
pokunjiti se: kunjati
perun 2 : Perun
pismohrana : hrana
planuti : paliti
ploka :
: jastuk
pol 1 : polovan
perunika : boikovina
pir1ti : pizda
plast
plosan : plosnat
podirati : derati
pol 2: kolo
perut: avet
pltnti 1
plastika: polje
plosnat : plaa,
podmet : mctati
polagati:
pesimist : pasti
pitati 2: pitati 1
plaiti : plah
plot : plesti
podmiriti : mir
polakomiti se : lakom
pesimizam : pasti
piti : dijete, pivo, pjevati,
plat
ploviti : plivati
podmukao :
polaziti : laziti
pesnica : pest
trovati
platforma : forma
: plivati
podnijeti : nositi
polaaj : Juraj
pest: pet
pitom : pitati l, trom
plat iti : novac
:
podrijeklo : porijeklo
polemika : plah
pestinja : pitati 1
pitoman : pitati 1
platno : diploma, pelena,
plug
podrijet : porijeklo
poleaj : Juraj
pestovati: pitati 1
pitomac: pitati 1
plat, platiti, plesti,
plural: pun
podrijetlo: porijeklo
polica : pljeti
pet: jul, pest poplun
podrilo : porijeklo
policija : republika
peta
piton: dno
plav l : plijesan, pub pluralizam : pun
podrum
petak : nedjelja, tjedan,
pivnica : pivo
plav 2 : pluti : plivati
podsticati : taknuti
poliklinika : pun
pivo : jalov, piti
polimorfan : forma
utorak
plavca : pluviometar : plivati
poduprijeti : oduprijeti
polis : politika
peteljka : peti
pizda
:
podvaliti : valjati
peti, penjem
pjega : pisati
plaviti : plivati pljeti : pljeva
podvariti : var
politehnika : pun
polit ika : policija, republika
petlja : peti
pjena
plaz : puziti, sanjke pljeva : platno
podvijati : viti
poloj: loj
pezdeti : prdjeti
pjenezi : novac
plaziti : puziti pljusak: plakati
pogibelj : gibati
polovan
pica: pizda
pjesan : basna, pjevati
plazma : polje pljuska :
pognuti se : gibati
polovica : pol
: cura, pizda
pjesma : basna, pjevati
plaa : plosnat pljuskati : plakati
pogodan : godina
polovina : pol
: pitati 1
pjesna : pjevati
plebejski : pun pljutati : plakati
pogon : goniti
poloiti :
pihati: puhati
pjestinja : pitati 1
plebiscit : publika plj uvati: bljuvati
pogorati : gori
polu-: pol
pijesak
pjestovati: pitati 1
plebs: pun
pneumatika :
pogoravati : gori
:
pijetao : boikovina, pjevati
pj eak: pod
platiti, polje pneumonija :
pogreb : grob
poluglas : pol l
pijevac : pjevati
pjcc : pjeak
pleme: plod
po : opak, potomak
: hoditi,
polukrug : pol 1
pila
pjeice : pjeak
plesati pobjeda : bijediti
pohlepa : hlapiti
polumjer: pol 1
pin : pakao
pjeke : pjeak
plesti : diple, platno,
: bjeati
pohota : htjeti
poluotok : pol 1
pinakoteka : panj
pjeti: pjevati poplun
poboljati : gori
pohrana : hrana
polut: avet
pinezi : novac
pjevat i : piti plh: puh
poboljavati : bolji, gori
pohraniti : hrana
polje : pladanj, planina,
pinija : pakao
pladanj : polje : plitak
pobuna: buna
poj : pjevati
plat, platiti, plaa,
pinj: pakao plagijat : plaa plijen
pobuniti : buna
pojas plesati, plosnat, van
pinja : pakao plagijator : plaa plijeniti : plijen
: pojata : jato poljski : daska
pinjuo : pakao plagioklas : plaa plijesan : plav
: pojati : pjevati pomaljati se : promoliti
798 799
pomama : mamiti poraz: sraz postaja : stajati potom : potomak povrtlarstvo: vrt pravda : prav, vrag
pomamiti : mamiti poraziti : sraz postajati : stajati potomak povrtnica : vrt praviti : prav
pomidor : : porijeklo postelj : postelja potomstvo: potomak povrtnjak : vrt pravo: prav
pomidur : poredba : red postelja : stol, stuba potonuti : topiti pozdrav: cjelivati praznn
pomilovati : mio poreklo : porijeklo : staza potonji : potomak pozdravljati : cjelivati praziluk : luk
pominjati : mniti porez: rezati postiditi: stid potop: topiti pozicija : po, pota praznik : prazan
pomiriti : mir poreza : rezati postojati : stajati potopiti : topiti pozitivan : po praznovati : prazan
pomnja : mniti porijeklo posto! : postolar potprti : oduprijeti pozivati : zvati se : kos
pomnjiv: mniti poriluk : luk postola : postolar potraga : trag poznat : znati prdjeti : kurac
porno! : promoliti poriti : pramen postolar potranja : trg pozor: zreti 1 pre : pred, prije
pomola : promoliti porobiti : rob postulat : prositi potreba : trebati pozoran : zreti 1 pre- :
pomoliti : promoliti porota : rata posuda : djeti potreban : trebati pozornica : zreti 1 pred : od, prav, pri, prije,
pomor : moriti porotan : rota posuti: sipati potrebovati : trebati podrijeti : drijeti
prst, prvi, ud
: porotnik : rata posvaditi : svaditi potrijeti: trti poeg:
predak: pred
pomrijeti : mrijeti porta: pri : svaditi potrti : trti poirak : drijeti prednji : pred, prije
pond: novac poruga : rugati se : svet potucati : turati poirati : drijeti predasnik :
ponedjeljak : nedjelja poruiti se : ruho posveta : svet potvora : tvoriti pouda : udjeti
: prije
ponijeti : nositi porta: prtiti posvetiti : svet povaliti : valjati pra-: prav prede : pred, prije
ponoriti : nor portabl : pratiti posvjedjeti: smuditi povariti : var prababa : unuk
predi : pred, prije
pontifikat : put posaditi : saditi posvojiti : svoj : pratiti : prije
ponton: put posao poast: povelja : velim pradjed : prvi, unuk : napregnuti
pontonski : put poseban: sebe pota povetjati : velim prag pregnuti: gibati
ponuda: trg posebice : sebe potanski : pota poveljavati : velim prah pregrt : grtati
ponjava : peti : segnuti potar : pota poveljeti: velim praizvedba : prav prcjaziti : jezero
popaliti : krasti poseg : segnuti potarina : pota povesti : voziti prajezik : prav pred
popeti se : peti posezati: segnuti potedjeti : tedjeti povijati : viti pram : pramen prekinuti : kidati
poplava : plivati posizati : segnuti poten: to povijen : vitica pramak : pramen prekoriti : koriti
poplaviti : plivati posjet : posjetiti potaja : tajiti povijest : vijest pramen prelaziti : laziti
poplcsati : plesati posjeta : posjetiti potajni : tajiti povit : vitica pramen prelja : presti
poplon : poplun posjetiti potamaniti : tamaniti poviti : viti pramik : pramen preminuti : minuti
poplun posjetnica : posjetiti potapati : topiti povlaka : vlak prasac : prase premisa : misa
popon : poplun : potapati : tcpsti povoj : viti, zavoj prJse : proso, svinja premrijeti: mrijeti
popraviti : prav poskok : : povrat: vrat praska : breskva prenijeti : nositi
popuditi : puditi poslanik : posao potegnuti : tanak povratak : vrat praskva : breskva preobraziti : sraz
populacija : publika poslije : prije, slijediti potencija : gospodin povratan : vrat prasluk: luk preobrnuti : vrtjeti
popularan : publika poslijed : slijediti potentan : gospodin povratiti : vrat praak: prah prepirati : prati
popularizirati : publika posluga : sluga potepsti se : tepsti povratnik : vrat praan : prah prepozicija : pota
popularnost : publika posljednji : slijediti potepuh : pazuha, tepsti povraz : vrst i se praina : prah preruiti se : ruho
: publika posprdan : prdjeti poticati : taknuti vrt praiti : prah presahao : suh
populizam : publika posprdavati se : prdjeti potiljak : tili, tust povreda : vrijedati prati : pariti, prag presahnuti : suh
poput:put posprdljiv: prdjeti polirati: trti povrijediti : pratiti : prtiti presavijati : viti
por: luk posred : srijeda potisnuti : tiskati povran : vrh : prati preslica: presti
porabiti : rob posredan : srijeda : tiskati povrina : vrh praunuk: unuk presti : dupsti
poraniti : ran posrednik : srijeda potkivati : kimati povrnost : vrh prav: kriv, lijev prestraviti : strah
poraviti : prav posredstvo : srijeda potok: tok povrtan : vrt pravac : prav prcljen : presti
800
801
: prijati pristav : staviti
prokop: kopati protekcija: cigla, stog prugati : prezati
pretio: titi prijazan 1 pr. : prijati prisvedjeti : smuditi
prolaga : oujak protektor: cigla pruati : napregnuti
pretjecati : tijek prijazan 2 . : prijati prit : prskati
prolaziti : laziti protektorat : cigla prvi: crv, kriv, prav, pri,
preturati: turati prije : poslije, pred pritedjeti : tedjeti
: jesen, usk:rs, protestirati : prosvjedovati
unuk
pretvoriti: tvoriti prijek : prvi pritiskati : tiskati
usmina
proteirati : cigla
priti : napregnuti
prevaliti : prijekor: koriti pritisnuti : tiskati
proljetos : dan, sad
protjecati: tijek
penica : pijesak
: prijepor : prati pritjecati : tijek
promaha : mahati
protok: tok
peno : penica
prevesti I : voditi prijesan priturati : turati
promaja : mahati
protolitje :
ptica
prevesti 2 : voziti prijetvoran : tvoriti priutiti : utiti
promaljati : promoliti se
protuletje:
ptica
previjati : viti prijevoj : viti, zavoj privesti : voditi
promatrati : motriti
protulitje:
pubertet : publika
previrali : vir : privikavati :
promet : metati
proturati : turati
pubcscencija: publika
prevladati : vladati prikladan : klasti priviknuti :
promaljati : promoliti
provaliti : wljati
pubescentan : publika
prevlaka : vlak prikloniti : kloniti : lijep
promoliti
provariti : var
publicirati : publika
prevrnuti: vrtjeti : : vlak
promukao :
provcdjcti : smuditi
publicist : publika
prevrili : vriti prikradati se : krasti privreda : vrijedan
promuknuti :
provesti : voditi
publicistika : publika
prevrtati : vrtjeti prilagati : prizivati : zvati
pronijeli : nositi
provijavati : vonj
publika: republika
prez: bez prilaziti : laziti prizor: zreti I
propaganda : pazuha
provincija : prav
publikacija : publika
prezati : napregnuti, priti prilika : lik prieljkivati : eljeti
proplanak : planina
proz :
pucati :
prezimec : travanj priloiti : prigati :
proponent : pota
proziran : zreti 1
puce: dugme, peti
prezir : zreti 1 primaran : prvi prkljati : prtiti
proponirati : po.ta
prozor: zreti 1
puckarati :
prezirati : zreti 1 primarijus : prvi prkos: kos
propovijed : pripovijedati
: zrak
puckati :
prezreti : zreti 1 primiriti : mir prljati : mrlja
propovijedati : pripovijedati
prozreti : zreti l
pucketati :
preivati : vakati prinijeti : nositi prljav : mrlja
propozicija : po.ta
prodrijeti : grlo, drijeti
1
prgav: priti prinuda : nuditi pro :
propupati : pup
prodrljiv : drijeti
2 i. pukotina:
prh: prah prinudan : nuditi pro-: prost, prvi

prsa
: Slaven
prhak: prah prinuditi : nuditi proba: prav
: prost
prsi: prsa

prhao: prah prionuti: lijepiti probabilan : prav
prosijavati : sjati
prskati : brizgati, prah,
:
prhnuti: prah prioritet : prvi probacija : prav
prosinac : sinj, travanj prit puditi : pedalj
prhut: avet pripitomiti : pitati 1 probati: prav
prositi: naprasan prsnuti: prskati puh: plav
pri: prvi pripor : oduprijeti prodaja : dati
proslijediti : slijediti prst puhati : konoplja
pri ik prije : pred, prije pripovijedati prodati :
proso prljen : presti puk
pripovijest : pripovijedati prodirati : derati
prosperitet : dospjeti prtati : prskati puknuti:
prid: djeti pripovijetka : pripovijedati prodor : derati
prost prtili: prskati pukotina:
pridao : djeti pripovjediti : pripovijedati prodrijeti : derati, nositi
tepih prukat: prut pukovnija : puk
pridijevati : djeti priprijeti : oduprijeti prognanik: goniti
prostirali : tepih prut pulmonija :
pridjeti : djeti priredba : red prognati : goniti
prostirka : tepih pruta: prut pun: plima, plod, puk
pridjev : djeti priseban : sebe progon : goniti
prostor : strana prt: pratiti, prtiti, sport punac: tast
pridonijeti : nositi : segnuti prohtjev: htjeti
prostrijeti : strana, tepih prtina: prt punica : tast
: prije prisega : kleti se, segnuti proizvesti : voditi
prostrt : strana prtiti: prt punt; buntovan
prignuti se : gibati se prisiliti: sila proka?.ati : prost
prosvijetiti : svijet prtiti : epav puntar: buntovan
prigrnuti : grtati prisizati : scgnuti proklamacija : reklama
: svijet prtljag: prtiti puntarija : buntovan
prihadati : prisloniti : kloniti, sloniti proklamirati : reklama
prosvjed: prosvjedovati prtljaga : prtiti puntati : buntovan
prihod: hoditi prisoj : sjati prokleti: kleti se
prosvjedovati prtljati: prtiti, epav pup
prijatan : prijati prisoja : sjati proklinjati : kleti se
prosvjeta : svijet prug: prezati pupak: pup
prijatelj : prijati prisoje : sjati proklitika : kloniti se
protagonist : poklisar pruga : napregnuti pupati :pup
802
803
pupiti: pup radovati se : rad raskoa : rasko
razbucati : bacati razvediti se: smuditi reklnma : koleda
pupolj: pup radoznalost : rad rasoha : soha
razdirati : razoriti razvesti 1 : vOditi reklamirati : reklama
pupoljak: pup radoznao : rad raspametiti: pamet
razdor : derati, roba razvesti 2: voziti rektor : direktan
purgatorij : pitati : rasti rasparati : poriti
razdragati se : drag razvijati : viti rekvijem :
purifikacija : pitati rafinacija : fin raspariti : par
razdraivati : drag razvit : vitica relikvija : lih
puritanizam : pitati rafinerija : fin raspiriti : piriti
razdrljiti : drljiti razvitak: vitica rema: rota
purizam : pitati rafinirati : fin raspirivati : piriti
razglabati razvoj : zavoj remen
pusa : kunuti rahao raspor : poriti
razglobiti : razglabati
razvrat : vrat remi: misa
pusica : pusa raj : bog, republika rasporak: poriti
razgovijetan
razvratan : vrat remik : remen
pusiti : pusa : raj raspored : red
granica
razvratnik: vrat rep
puslica : pusa raji: rad rasporiti : poriti
: granica
vrgnuti replicirati : plesti
pust : prazan rasprava: prati
: granica
razvrgati : vrgnuti replika : plesti
pustiti: prazan rajfati : kvar raspren: prskati
razilaziti se : laziti
razvrgavati : vrgnuti republika: policija, raj
puiti se: puhati r11k: raspriti : prah, prskati
raziti : sraz
razvrgnuti : vrgnuti resa
pukomet : metati rakita: arkada raspuditi : puditi
razjapiti : zjati
ra resan: resa
put 1 ral: orati raspuklina :
razjapljivati : zjati
raanj resati : resa
put 2 : peta, takor ralica : orati rasrditi : srce
razjariti se : jar
raestiti : estok resica : resa
puta: peti ralo: orati rast: rasti
razjaziti : jezero
: ra7..anj resiti : resa
putar : govedo ram.: rub rastepsti se : tepsti
razlik: lik
rdar : bOdar, reeto
putativan : pitati rama: rub rasti : ran
razlika : lik
retor : rota
puter : govedo rame : armija, jaram, raditi rastirati : trti
:
rdit i se : retorika : rota
puzati : puziti ramo: rame
rastok: tok :
: bOdar, rud retuirati : tu 2
puziti ran rastoka : tok :
rebro reuma : struja
pu: puziti
rana : rezati rastrgati : razoriti
:
recentan : revan
ranije: ran rastrti : trti razmatrati: motriti
: porijeklo, rota, velim, revati : revan
raniti: ran
rasturati : turati razmiliti : promoliti
vrisak
revniv : revan
r
rano: ran
rasturiti : turati razmiriti : mir
red : resa
revnjiv : revan
raritet : razoriti
redak: red
revolucija : wljati
rastvor : tvoriti
raznijeti : nositi
redao: red
rez: rezati
rabiti: rob rasaditi : saditi
rastvoriti : tvoriti raznolik : lik
redatelj : red
.
rezati : kratak, regija, sraz
rabo : drijeb rasadivati : saditi
rasulo : sipati
:
redati: red
rezon :
rabota: rob
rasap : sipati
rasuti : sipati :
reditelj : red
reati : rugati se
rabotati : rob rascrvati se :-crven
rasvjeta : svijet
razoriti : rasko, raanj,
redovan : red
reija : regija
rabotiti : rob rascrviti se: crven rat 1: rota rijedak
redovit : red
reim : regija
racionalan : rashOd : hOditi
rat 2: rt razred : red, rezati
redovnik : red
reiser : regija
se : rashodak: hoditi ravan razrednik : red
redati: red
riba: cura
: rashodovati : hoditi ravnatelj : ravan razrok : zreti 1
reforma : forma
: ris, rud
: rasipan : sipati
ravnati : ravan
razuditi : ud
refutacija : bat
rigidan : regija
rad 1: radi rasipati : sipati
ravnica : ravan ud
regent : regija

rad 2 : raditi rasipnik: sipati
ravnina : ravan
razum: um
regijn : adresa, Amerika,
rijednk: razoriti
radi raskalabati se: halabuka
raz : razgovijetan, razoriti,
razuman: um
direktan, rezati
rijeka : porijeklo, roj, rosa,
radije: rad raskinuti : kidati raanj razumijevati: um
regimenta: regija
rota
raditi : radi raskoni : rasko razagnati : goniti razumjeti : um
regula : regija
rijeiti
radnik : raditi raskonia : rasko razbor razuzdan : uzda regularan : regija
rijeti : nositi, porijeklo
rado: rad raskono : rasko razborit : razbor razuzdati : uzda reba : rijedak
rikati : revati
radost: rad rasko razboritost : razbor razvaJiti : vliljati rcbav : rijedak ring : kretati se, krug
804 805
ris
rotilj
s
: vrat sebica : sebe shod : hoditi, sabor
risati
rota: kleti se,
saone: sanjke sebice : sebe : sviba
rit
roian: rota
s: k, kmet, kum, od, on saoni : sanjke : sebe siderit : sidro
ritati: rit
roten: rota
saat: sat
saonice : sanjke secati se: useknuti se siderurgija : sidro
riti : korito, krt, rt, ruho, rotiti se : rota
sabat : subota saonik : sanjke sedam : septembar sidro
runo, rupa, ruiti rotnik : rota
sablazan sapun sedmi : sedam signal :
riza rov : riti, rt sabor: bor sara seg : segnuti signatura :
riznica : riza rovati : riti, rt sabrati : sabor sasma: sav segment : signirati :
: ri?.a rova : drijeb
sastav : staviti segnuti siguran
ria ro: rotilj sad
sastobrinscici : stabar seguran : siguran sigurnost : siguran
: rijedak rodestvo:
sada: nov, sad sat I seknnti : useknuti sijati : sitan, sito, sjeme
rob ronjak : travanj
sadanji : potomak sat 2: sekretar: tajiti : travanj
roba : derati, lupe, riza, rt
sadanji : nov, prije, sad satana : sekstet : est sijed: siv
ruho, rupa
rub
saditi : salo satem: sto sekta : sekunda sijeno
robiti: rob
rubeola: rda
sadati : saditi satirati : trti sekunda : minuta sijevati : sjati
robot: rob
rubiti: rub
sapran : afran satnija : sto sekundaran : sekunda sijevnuti : sjati
robota: rob
rubrika :
sag satnik: sto sekvenca : sekunda sikur : siguran
saharin : satrti : trti sekvencija : sekunda sila
robotati : rob
:
sabat: sat : selo silan: sila
robotika : rob
ruka
sahnuti : suh seljanin : selo siliti: sila sav
robotnik : rob

sabrana : hrana : gibanica, viti sem: osim silovati : sila
robustan : rud
rud : ruda
sahraniti : hrana savijak : viti semafor : divan simo: dan
:
nada: rud
saj, sa, se : sad savijati : gibanica, viti semantika : divan simpleks : sam
rod: rasti
rudar (za novac): novac
sajla: sila savijen : viti semasiologija : divan simplifikacija : sam
roditelj : rasti
rug: rugati se sak: sako savijutak: viti sematologija : divan simplik : sam
roditi : rasti
ruga : rugati se saka: sako savitljiv : vitica semifinale : sam sin: svinja
rog: baba, raanj, rogoz rugati se : baba sakat savjest : vijest semigrupa : sam sinagoga : poklisar
rogoz rugo: rugati se
sako savjet: odvjetnik semipermeabilitet : sam singular : cigli
rogoza : rogoz ruho : riza
sakupiti : skup savladati : vladati semivokal : sam singularitet : cigli
rogozan : rogoz rujan : revati, travanj
salama : salata savnice : sanjke senat: star sinica : galeb
rogozina : rogoz ruka:
salata : sladak
savren : vrh, vriti septembar sinuti
rogoznica : rogoz rukav: ruka
salinac : sanjke
sazdati : zid serio?.an: hir, svirep dan
rogoa : rogoz rumen: rud
salo
sazoriti : zreti 2 serum : kasan sinj : galeb
rogoar : rogoz nmo
salto: slap
sazreo: zreti 2 servilan : straa sipak : sipati
roj: rijeka rupa: roba
sam : s, poplun sazrijevati : zreti 2 servis : straa sipati
samit : visok
saeti : gomila, gust sestra: tri s ipiti : sapun, scati
rojalist : regija rus : kobasica, ris, rud
samouk :
sagan : travanj sipljiv: sipati
rojalizam : regija ruiti 1 : rahao, ruho
san : osnova, spat i
sagati: set : sekunda sir: sirov, surov
rosa ruiti 2: ruho
sandala
scati : sipiti sezati: segnuti : sirota
rost : rotilj ru:
sandalovina : sandala
scena : sjati scanj : segnuti : sirota
rostbif: rotilj rua : hren
sani : sanjke
scijentizam : cesta sfera : oduprijeti sirota
ro : rotilj ruan : rugati se sanice : sanjke
scintigrafija: sinuti shema : kola siromah : sirota
rotel : rotilj ruiti: rugati se santim : novac
scintilacija : sinuti shizma : cesta siromaan : sirota
rotelj : rotilj rvati se : Hrvat, riti sanjati : san
sebe: svoj shizofrenija : cesta sirot : sirota
roter : rotilj r: ra sanjke
sebi: sebe sbi.zotiman : cesta sirota
806
807
sirotak : sirota skijanje : skija skrnav : skvrnaviti slava : Slaven smijeh : smijati se snubok : snubiti
sirotan : sirota skija : skija skrnavan : skrnaviti Slaven : slovo smiliti:mio soba
sirotica : sirota skijati se: skija skrnaviti : skvrnaviti slavina smilovati : mio socijalan : sekunda
sirot inja : sirota skiliti : kiljiti skrnavost : skvrnaviti slaviti : slava smio: smjeti socijalizam : sekunda
sirov : sir, surov skiljast : kiljiti skroman : hrom slepovu : gu smion: smjeti socijetet : sekunda
sisa : sisati skiljeti : kiljiti skrovit : kob slepovu : gu smiriti : mir sociologija : sekunda
sisati : skinuti : kidati skruna : skvroaviti slijediti smjel : smjeti sociometrija : sekunda
sistem : stati skiptar : tap skruniti : skvroaviti slijed : slijediti smjelan : smjeti sok
sit : sklad: klasti skrupula : kriljevac slijedit i : poslije smjelost : smjeti kazati : sokol
sitan skladan : klasti skrupulozan : kriljevac slij ep smjer : mjera sok
sitar (glazbalo): gitara skladatelj : ldasti skruen : kruh slijepa guja : gu smjerati : mjera sogan: luk
sito : sitan skladati : klasti skruiti se : kruh slijepac : gu smjerna : mjera soha
situacija : pota skladba : klasti skuda : tit slika: lik s mjeti : motriti soja Soha : soba
situirali : pota skladiti: klasti skudel : zdjela slim : slina smlaviti: mlohav sojenica : soha
siv: sinj skladnja : klasti skudela: zdjela slina : sklizak : smok sok 1 : jantar, prut
sjaj : sjat i skl izak: slina, suza skup 1 sliva : ljiva smog : smuditi sok 2 sokol
sjajan : blag sklizati se : sklizak sknp 2 : kobila, sabor s loboda : sebe smok : smokva sokol
sjati : sijed, sinuti, sinj , siv,
skliziti : sklizak skupan : skup sloj: loj smokva sol : salata, sladak
sjena
sklizunuti : sklizak skupina : skup slon smola soliti: sol
:
sklo : staklo skupiti : skup slonit i : kloni ti smot riti: spasiti som 1000 : novac
: skup
sklon : kloniti skupljati : skup slovenski : Slaven : mrak somatski : t ijelo, titi
sjediti : besjeda, hoditi,
sklonost : kloniti skuptina: skup, sabor slovinski : Slaven smrad : smrdjeti somnambulizam : san
sjesti
skniti : kasan skut : kidati sloviti : slovo : smreka : san
sjedjeti : grozd, pizda,
: skok skuta: skut slovjeti : slovo : smreka somnilokvija : san
sjesti
sjednuti : sjesti
skoda : koda skutonoa : skut slovo: Juraj smrdjeti sonometar : hula
sjekira :
skok : : sloiti : smrek: smreka sonoran : hula
sjem: osim
skolka : koljka skvro: skvrnaviti : smreka sopran : suveren
sjeme : sijati
skolj ka : koljka skvroa : skvrnaviti : smrekva : smreka sopstven : sebe, sloboda
sjeo: sjena
skomine: skup skvroan: skvrnaviti : smrijek : smreka sopstvo : sebe, sloboda
sjena
: skvroav : skvroaviti slovo : stava, sluati, slutiti smrk : smreka sos: sladak
sjenica : galeb, sinj
skopiti : kopiti skvrnaviti sluga : cigla smrka : smreka sonica : soha
sjesti : crpsti, gnijezdo,
s kor skvrnuti : skvrnaviti sluh : gluh, sluati smrknuti: mrak sotona :
pizda
skorbut skvrnj : skvrnaviti sluat i : slovo, slutiti smrok : smreka sovjet : savjet
sjetiti se skornja: kornja slab sluta : sl utiti s mrt : mrtav sovjetski : savjet
sjever: jug
skotna: kotiti se slad : sladak slutiti : Slaven, slovo smuditi : venuti
spacij : dospjeti
sjut ra : jutro skrabijica : krabica sladak : debeo, pusa slutnja : slutiti
smuk: gu spacionirati : dospjeti
skabijes: habali
skrb : hrabar, krba sladit i : sladak sluz snabdijevanje : snabdjeti spariti : par
skabiofobija : habati
skrbiti : skrb slador : sl uba: sl uga
snabdijevat i : snabdjeti spas: spasiti
skakati : skok
skrbjeti : skrb : debeo, sladak sluiti : sl uga snabdj eti : bdjeti
spasavati : spasi ti
sknla : alica, koljka
skretati : kretati se slagati : smatrati: motriti, spasi ti s naga
spasitelj : spasiti
skaredan : srati skril : kriljevac slama : minka snnha : osnova spasiti
skatol : srati
skrila : kriljevac slana smesti se: mutiti snij eg spasti : spasiti
skatologija : srati skrilj : kriljevac slap smet : metali snijeiti : snijeg s pn ti
skepsa : paziti skriljka : kriljevac slast : sladak smetati : mutiti snovati : osnova spavati : slab
skija skrna : skvrnaviti slati : posao smij at i se snubiti : snaha : paziti
808
809
specijalan : paziti
srdobolja : srce, tat stati : drava, prost, sto : deset, novac, striga : stup: stuba
specijes : paziti srdba : srce
stajati, stan, star, stas,
stobor : stabar strijela
stupanj : stupiti
spektar: paziti srebati : srkati
stasali, zvijezda
stog : cigla, zastava striko: stric
stupati : stupiti
spekulacija : paziti srebro : dlaka, hren, svijet
statistika : stati
: staviti striktan :
stupiti
spekulirati : paziti : sresti, veseo
status: drava
stajati: stajati, stog string: strog
stvar : tvoriti
spekulum : paziti :
statut : stati
stoka: tok SI rizat i : SI
stvarati : tvoriti
spirali : prati sred : srijeda
stav : staviti
stol: daska strka :
stvor : tvoriti
: sredina : srijeda
staviti : stati, zastava
stolac : stol strm
stvoriti : tvoriti
splaka : sredinji : srijeda
stavljati : staviti
stolica : stol strmac: strm
subota : nedjelja, tjedan
stavor : takor
splav: plivati sredite : srijeda
stolovati : stol strmen : strm
s
sptendidan : paliti srednji : srijeda
staza
stopa: stepenica, stupiti
strmenit : strm
sud : djeti, pred
splet : plesti sredstvo : srijeda
: stajati
stopalo : stepenica
strmina : strm
sudjelovati : s
: sremza
stega : teak
stoti: sto
strmoglaviti se : strm suglasnik: s
spaliti : paliti sresti : obresti,
stegno
stotina : sto
strmoglavce : strm
suh
spominjati : mniti sretan :
stegnuti: stegno
stotnik : sto
strog
suita : sekunda
spona: peti sretnuti : sresti
stek: stog
stoac : stog
stroj : streha
sujeta : upalj
spontan : peti srh : strati
stenjati : Perun
stoer : stabar, stog, zastava
strojiti : stroj
sujevjerje : sujeta
spor 1 srijeda: krdo, nedjelja,
stepen: stepenica
: tratiti
suk: soha
stepenica: stabar, stupiti
strnp
spor 2 Sukob : prati
tjedan, utorak
: tratiti
strati : strah
sukati : sukno
spori : spor
srijcd : srijeda
stepka : tepsti
: tratiti
striti : srb
sukno: vlakno
sport
srkati : Srbin
stepsti se : tepsti
stradati : strah
strti: trti
suknja : sukno
sposoban : sebe
srna : krava, Srbin
stereo: strah, strv
strah : stradati, strm,
: struk
sukob: kob
staza
strog
sprava : prav
srp : lijev, srpanj
st id : studen strana : stroj,
: struk
sukobiti se : kob, s
: prdjeti
srpanj : srp, travanj
stidan : stid struna
struk
suma :visok
sprdati se : prdjeti
stabar : stepenica, stog
stiditi : stid strast : strah
strug: strugati
sumce : mniti
sprdnja : prdjeti
stablo
stidjeti se: stid straan : grd, strah
strugati
sumice: um
sprega : napregnuti
stabljika : stablo
stignuti : staza strailo: strah
struja: bistar, struk,
sumnice : mniti
spregnuti: napregnuti
: stabar
stih: staza straiti : strah
drijeti sumnja : mniti, s
sputati : peti
:
stijeg: borugva, zastava stratifikacija : strana
strujati: struja sumnjiv: mniti
spuva : guba stado:
stijena stratokumulus: strana
struk sumrak: mniti, s
sram
stafilokoki : stabar
stijenj stratosfera : strana
struka: struk sunce: mjesec, srce
srati : skaredan, svraka stafilom: stabar
stijenjak : stijenj stratum : strana
strun : struna sunder : spuva
sraz stahor : takor
stik: stog strava : strah
st runa sunuti : sipati
sraziti : sraz stajati : prst
stil : stijenj : strah
: struna s
srbakati : Srbin staklen : staklo
stimul : stijenj straviti : strah
strv: supa : sisati
srbast : Srbin staklo stimulacija : stijenj straa : strog
strvina : strv super : suveren
Srbin strm : stati stimulam;: stijenj stra.ar : stra.a
stub: stuba superarbitracija : suveren
srbovati : Srbin staor : takor stimulativan : stijenj
straariti : straa
stuba superioran : suveren
srce : srijeda, sunce, ud stap : tcpsti stimulirati : stijenj
: strah, strat i
stud: studen superiornost: suveren
srce stapaica : tepsti stimulus: stijenj streha
studen 1 : stid, zdenac superlativ: suveren
: srce
stapajica : tepsti stinuti se : stid stremiti : strm studen 2: studen supermarket : suveren
srdba: srce
star stipendija : stablo strgati : strugati
studenac : studen, zdenac supermen: suveren
srdit : kob, srce stas : stasati stiskati : tiskati strgnuti : strugati studeni: studen superromao : suveren
srditi se : srce stasati : stas stisnuti : tiskati
stric : otac, ujak studiti: studen supraporta: suveren
srdnja: srce stasit : stas stjecati : tijek studjeti: studen suprarcnalan : suveren
810 811
supraica : prili : travanj svrab: svrbjeli ef: kapa kilja : kiljiti mrkav : mrkalj
supremacija: suveren svekar svr.ika ega kiljav : kiljiti ogor : svekar
supremum : suveren svekrva : jetrva, svekar svratiti : vrat ejtan : davol kiljiti olja : alica
supremus: suveren svesrdan : srce
svrbjeti empio: sam koda os: skut
suprug: napregnuti, s svesti l : vOditi
: vrgnuti enuti : epav kOdan : koda pag : dep
supruga : napregnuti svesti 2: vOditi
svrdao : svrdlo epati : prtiti, epav koditi : koda palta : polica
suradnik: s svet : osveta
svrdlo epav kodljiv : koda parati : spor
surevnjiv : revan svetiti : svet
svrgnuti : vrgnuti eprtlja : prtiti, epav kola pekulacija : paziti
surevnjivost : revan
svrha : vrh, vriti eprtljati : prtiti, epav koljka pekulirati : paziti
surov : sir sviba
svren : vrh, vriti erna : cisterna kopiti: habati, epav, tap penadla : osnova
survati se: s svibanj : sviba
svretak : vrh, est kornja : kora : cipela
susjed: s svibov : sviba vriti
eir krabati : krba pigl : zrcalo
suspregnuti : napregnuti svidjeti se : vidjeti svriti : vriti
etati se krabica : krabulja pijun : paziti
sustav : staviti : svijet S6t6ni k : sto
ib : iba krabijica : krabica pital : hotel
suce: travanj svijest : savjest, vijest
iba krb : krba port : sport
suiti: suh svijet : cvijet, kuna,
ibati : mek, iba
krba: skrb potati : pljuvati
sutjeska : ulica
svanuti , svet, svitati
V
ibica : iba krbina : krba rot : kriljevac
s
suton : sunce, tama
svijetao : svijet
ifra : cifra krge tab: stobor, stog
sutra : jutro
svijet iti : svijet
afran ifrirati : cifra krila : kriljevac tacun :

svijet liti: svijet
aka ija krilj : kriljevac takor
suveren 1 pr. : visok
svijetlo : svijet
al ilo: igla, iljak, iti krilja : kriljevac tanga : zastava
suveren 2 im. : suveren
svila
ala iljak
kriljac : kriljevac tap : kopiti
suverenitet : suveren
svinja
alica iljast : iljak
kriljnk te: tat
suverenost:suveren
svirep
aliti se : ala ina: cesta
kriljav : kriljevac tedar : tedjeti
suvisao: visjeti
svitak: vitica
ampanjac : inja : cesta
kriljevac tedjeti : oskudan
suviak: s
svita : sekunda
ampinjon : ip: ipak
krinja : kriv terna : cisterna
suvian: s
svitati : svanuti, svijet
apa : lopata ipak
krljak : kriljak temja : cisterna
suvie: s
svitnjak : vitica
apat : aptati ipar : ipak
krt teta : tat
suza
svjedok
apka: kapa iparac : ipak
kud: tit teti : htjeti
suzica : boikovina
svjedOdba : svjedok
aptati iparica : ipak
kuda: tit tipati : cijepati, iba
suziti : vezati
svjedok : prosvjedovati,
aputati : aptati ipka: iba
kudela: zdjela tit: skija
snubiti
suanj
svjet : savjet
ara iri: debeo
lampast: lampav titi : to
suanjstvo: suanj
svjetlo : svijet
arati : ara irok : dalek, debeo
lampav titka : tit
svadba : svat
svj e
aren: ara iati
: slijediti to 1: k, tko
svadit i se
svjeina : svje
arko: pas iti : himna, igla, sjetiti se,
ljem to 2 tko : tko
svadljiv : svaditi se
vlak
arov: pas
av, ija, iti, urjak ljiva to gOd : godina
svada : svaditi se
svladati : vladali
ari: karikatura
izma : cesta majhlati : minka togod : gOdina
se : svaditi se
svod
arta : karikatura
jor : star majser : topl : stablo
svaliti :
svoj : gost, hitati, htjeti,
ari rati : karikatura
kakljati mekat i : smok tovati : to
svanuti : svijet, svitati
osim, posjetiti, sebe,
av
kamp minka: trajk :
svariti : var sestra, slobOda, smrt, avac: av
kare mrcati : mrkalj trb: krba
svasma: sav svat, svast, svekar : apa
karnicl : karta mrika : smreka : strah
svast svojina : svoj : apa
kart : karta mrk: mrkalj treka : strah
svastika : svast svojiti : svoj cer, rak
kartoc : karta mrknlj triga :
svat: svast svojstvo : svoj : cigla
kilj : k.iljiti mrkati : mrkalj trik:
812
813
tur tajcdan : tjedan tava
teta: tata tjeme : tratiti
turav: tur tajiti tavan
tetac: teta tjerati : trajati trag
uj : lijev, sukno tajna : tajiti te: ti
tetak: teta tjeskoba : tiskati tragati : trag
ujica : lijev tajnik : tajiti tebe: ti
tetiva : tepih, tup tjestenina : tijesto trnjnti : tjerati
uka: kouta tnknuti: tikva, tebeka : hajati
tetka: teta tjei ti : tih, tiskati trak:
um : umjeti tako: kao
tetra-: tko : gdje, k, kao, to traka: trak
uma : umjeti, bun : jer teta
teturati : turati tko god : godina trakt: trag
umjeti talas : talasati teta
teza: djeti
tkogod : godina taktat : trag
unka talasati : tijek, tok
teak : tanak
Ikono: nov traktor : trag
unjati se: njuh talasoterapija : talasati teg: teak
ti
tkunja : dunja tramvaj
up: upalj talasokracija : talasati tehnika : tesat
ticati : taknuti
tlak: transformacija : forma
upak: upalj talasometar : talasati teist: bog
tigan : tiganj
tlaka: transmisija : misa
upalj : kutija, sujeta talac teizam: duh
tiganj : cigla
trapiti : tjerati, trpjeti
ura : urjak talar : talir tek
tigla : cigla
t lo : postolar, utao tratina
urak: urjak taler : talir teka: djeti
tih : tiskati, tjeiti
trna tratina
urjak talijer : talir tektiranje: stog
t ijek:
tobolac tratiti : tratina
urovati : urjak talionica : taliti tektonika : tesati
tijelo
tok trava : travanj
ua: kouta talir : forint tektura : cigla
tijesak : tiskati
tok travica: boikovina
ut: kouta taliti : tajati tele : kotiti se
tijesan : tiskati
travanj : april
utjeti
taljur: tanjur teleskop : paziti
tijesto : tijesan
toga : cigla, stog traven : travanj
utjeti : tama 1: trna teliti se : kotiti se
tijetiti: tiskati
tok : tijek traviti : trava
uvak: lijev
tama 2: trna telur: tlo
tik 1
toke mn. trait i : trag, trg
vapski : sloboda
tamam : tamaniti temelj
tik 2: taknuti
tolar : talir trba: trbuh
taman 1 : tama tempo : tepih
tikati : taknuti
t oliti : talac trbo: trbuh
Liktak : tik 1
taman 2 : tamaniti teogonija : bog
tikula: cigla
tolor : talir trbobolja : trbuh
t
tamaniti teokracija : bog, duh
tikva : cikla, figa
toljar: talir trbonja : trbuh
tamjan: dim teologija : bog, duh
timar: timariti
tom i ti trbosjek : trbuh
ta: taj
tampon: tepati : tepsti
timariti
ton: tetiva trbuh : guja
tabak : duhan
tanak: tiskati tepav : tepati
timjan: dim
t ona: tunel trbulja : trbuh
tabakera: duhan
tanjir: tanjur tepavac : tepati
tinktura : tinta
tonaa : tona : strati
tabla
tanjur: detalj, krdo tepavica : tepati
tinta
tonuti : topiti treba : trebati
tableta : tabla
tapet : tepih tepih
tip
topao : topiti trebati : morati
tablica : tabla
tapeta : tepih tepka : tepsti
tis
topiti : topao : prosvjedovati
tabloid : tabla
tapetar : tepih tepli : topao
tisa: tis
toplana : cigla tren: trti
tabor
tapiserija : tepih tepsti : tepati
tiskati : tijesan, tijesto
topola trenica : trti
taboriti : tabor
tapkati: tepsti ter: jer
tisnuti : tiskati
topot : tepsti treska : klijeta
:
tapati : tcpsti terduman :
trna
topotati: tepsti tresti : trus
tok
tast: svast teren : trijezan titati: tiskati
toptati : tepsti trcwv : trijezan
: taknuti
taka teritorij : trijezan titi : lsus, sav, spasiti,
tor: trti trezven : trijezan
tadanji : potomak
tana : taka termin : trajati
tijelo, toviti,
toranj trg
taj : ako, automat, da,
tat: teta, tur, tast termo- : gorjeti
tust torba : tobolac trgati
dalj, isti, potomak,
tata: tast teror : tresti
titrati totalao: sav, titi trgovati : trg
tjedan, tko tatina : sujeta, tat tesati
tjedan tov: toviti trgovina : trg
tajan : tajiti tat: tajiti tesla : tesati
tjelesan : tijelo tovar tri : prosvjedovati
taj nti : taliti tata : batina, djed, teta test : prosvjedovati
tjelesina : tijelo toviti tribc : trebati
814 815
trice: trti truditi se : trud turanj: toranj ud ultima: lani up: ufati
trijebc : trebati truhao: truo turati udar: derati ultimatum : lani upali: ufati
trijebi : trebati truhle: truo turbina : turati udarac : derati ullra- : lani uperi ti : oduprijeti se
trijebiti : trebati truhliti : truo turbogenerator: turati udaren : sablazan ultramarin : lani upir : vampir
trijem trule : truo turbulentan : turati udariti : derati utrazvuk: lani upiti : vapiti
trijesak : klijeta truliti : truo turbulencija: turati udica uljanik: ulica uplitati : plesti
trijeti : trti truba turen : toranj udio: ulje upor : oduprijeti se
trijezan trun : trti turcnj : toranj uditi: ud uljevi mn. : ulica uprava: prav
trijumf trunak: trun turiti : turati udlaga : odoljeti
uljez: laziti
upraviti: prav
trikrat : kratak truniti : trun tust : udo: ud
uljuniti se : polovan
upravljati : prav
trista: sto trunka: trti, trun tu -1 udova
um
: napregnuti
tristo: sto truo : trska tu2
udovac : udova
umakati : mokar
upregnuti : napregnuti
trka : tnip tue: tu2
udovica : udova
uman: um
uprezati : napregnuti
tri : trljati, trti trupac: trup tuirati : tu 2
udri : derati
umarati : morit i
uprijeti: oduprijeti se
trio: trti truplo: trup
tuta: trna
udriti : derati
um
uprkos: kos
trliti : trljati, trti trus : tresti
tuiti : tanak
ufati
umilj ati se : mio
uprtiti: prtiti
trljati : kouta, trti
trusiti : trus tvar : tvoriti
ugalj : oganj
umiljavati se : mio
: prtiti
trn
trut 1
tvoj: vas
ugao : kut, pauk
uminuti : minuti
ura: jar
trnuti : trti
trut 2 !ruti : trava
tvor: dah
ugljen : oganj
umirati za
uraniti : ran
tro : trljati, trti
trven: trti
tvorac : tvoriti
ugnuti: gibati se
umiriti : mir
urban: grad
troha: troiti
trzati: trgati
tvoran : tvoriti
ugnjetavati : gnjesti
umiroviti : mir
urbanizacija : grad
trom
trite : trg
tvorba : tvoriti
ugor: gu, jegulja, je
umirovljenik : mir
ured: red
trombon : truba
trni: trg
tvoriti : tvrd
ugrk: ugar
umiti : bog, mahovina,
uredan: red
trostruk: struk
trnica : trg
tvornica : tvoriti
uhadati :
mulj, u,
uredba: red
ubog, van
troiti
tucati :
tvrd
uhapsiti : hapsiti
um
urediti : red
trovati
tuce: tucet uho : tijelo
umjeren: mjera
urednik : red
trpjeti : tjerati
tucet uhoda : hoditi
umjean: um
uredovati : red
trs
uhoditi : hoditi
umjetan: um
ures: resa
trsiti se
u
ujac: ujak
umjeti: um
uresiti: resa
trsje: trs

u : ime, jetra, jezik, na,
ujak
umjetnik : um
urgencija : vrag
trska: trs

obuti se, od, on, za
ujna: ujak
umjetnost : um
urgirati : vrag
trst : trska
tud
-u l.Ljd.prez. : vidjeti
ukaljati : kal
umije: um
urisati : risati
trstika : trska
tuga: tanak
ubah: ba
ukleti : kleti se
umnost: um
urna:
trt: trti
tuknuti :
ubijediti : bijediti
se
umor : moriti
urok:
trti : kouta, tratina, tratiti,

ubog : bog, rata,
ukodlak: vukodlak
umoran : moriti
urota : rata
trava, trgati, trijebiti,
tun: tuna tipati, umiti se,
ukop : kopati
umorit i : moriti
urotnik : rota
trljati, trnuti, trom,
troiti, trovati, trud,
tuna uas, van ukor : koriti
umrijeti : mrijeti urtikarija : vreteno
trun, truo, trup tunel : tona ubrljati : brijati ukoriti : koriti
umuknuti: us : gusjenica
truba tunj: tuna : ukotviti se : kotva
unaran: in usahao: suh
truba tunja 1 : dunja : ukras: krasan
: u usahnuti : suh
trubcnta : truba tunja 2: tuna :
ukrcati se : krcati se unifikacija : in usanje : usmina
trubiti: truba tup : oko, u!: ulica uniforma : forma useknuti se : seknuti
trublja : truba tur 1 (govedo) ulaziti : laziti unijeti : nositi : ushit
truckati se : trus tur 2 (stranjica) ulica unuk : otac : ushit
trud turan : toranj : ulite: ulica unutar: u ushit
816
817
ushitili se : ushit utamaniti : tamaniti uzgred : gresti : var
veoma : velik
vijadukt : vojska
usjenica : gusjenica utno uzgrede : gresti varnica: var
veomi: velik vijak: viti
uskladiti : klasti uziti: vezati : var
vepar: svinja vijati l: vihor, viti, vjetar,
uskos: kos uteg: tanak, teak uzor : zreti 1 varcl: grad
verbalan : rota
vonj
uskclen : kos utisnuti : tiskati uzvratiti : vrat vas 1: sav
verifikacija : vjera
vijati 2: vikati
uskrisiti : uskrs utjecati : tijek uzvanik: zvati vas 2 : ekonomija, veriga

Uskrs : kresati, utjeha : tjeiti uas
gospodin, vita vers : vrsta, vrtjeti
vijek :
krijes, kuriti
utoliti: toliti ue : guva, suanj
vasitevs : crkva versifikacija : vrsta, vrtjeti
vijenac : vino
uskrsenje : uskrs
utopiti : topiti ugati :
vaskrs : uskrs vertigo : vrtjeti
vijeno: kupiti
uskrsni : uskrs
utor: trti ui: uzak
va 1 : vas 1
vertikala: vrtjeti
vijest : savjest
: uskrs utorak : nedjeja, tjedan, uiti : gojiti
va 2 U : U
verz : vrtjeti
vijoriti se : vihor
uskrsnuti : uskrs udova uivati : gojiti
vaka: u ver1.al : vrtjeti
vikati : vapiti
uskrnji : uskrs utrina : tratina, trti
vatra verzifikacija : vrtjeti
viknuti :
uslijed : slijediti utrka :
vatromet : metali verzija : vrtjeti
viktimologija: vijek
uslov : slovo utroba : u, udica
V
vazam : uskrs
ves 1: sav 1
vil a 1
usluga : sluga utrti: trti
vazda : sav ves 2: vas 2
vila 2 : vas
usmina 1itva
vaan: vaga vesma: sav
vilemn.
vabiti
usna: usta :
vaiti : vaan veseo : zdrav
vilica: vile
vaditi
vanost : vaan
viljuka : vile
usni: usta uveo: venuti
vaditi se : svaditi se
veslo
vesna :
vime
usnica : usta uvesti 1 : voditi
vaga : vaan, voziti
usnuti : san uvesti 2 : voziti
: jutro
vino
vagon : voziti
vespa: osa
uspavljivati : spati uvirati : vir
: dan
vesti 1 : voziti
vinograd : vino
uspjeh : dospjeti, vihor uvjet : savjet
vajda : gazda

vesti 2 : vezati
vir
uspjeti : dospjeti : vlak
val : va'ljati
vetah: star
visina : visok
usplahiriti : plah uvlaka : vlak
valencija : vladati
:
veteran : star
visjeti : kob
valentan : vladati
usprkos : kos uvrazili : vrsti se

veterina : star
visok: dalek, dubok,
uvrijediti : vrijedati
valjan : wljati
vedah: star
veterinar : star
novac, suveren
usrdan : srce
valjati 1 : obala,
vii: visok
usred : srijeda uvrijeti se : vrata vuna strah
vedar : vjetar
veypoti: ufati
usta: uvrijeiti : vrijea
vehementan : voziti
vez: vezali
vinja
villjati 2
veja : odvjetak
vit: vitica
ustav : staviti uvrnuti : vrtjeti valjda :
vezati : ija, uzak,
vitak: vitica
vektor : voziti uzao, ue
: stol uvrsti : vrsti se vamp : vampir viti : iva, odvjetak, vijenac,
veleban : velik vi: vas
ustroj : stroj uz: za vampir: leptir
vile, vino, zavoj
veli: velik vibrirati : visjeti
ustrojavati : stroj uzak: suanj, ue, vezati van: za
velik : bolji, element,
vic
vitica : zavoj
ustrojstvo: stroj uzao : uzak, vezati vane: van vol
:
vitkost : vitica
usvojiti : svoj uzastopce : stepenica vani : van
velikomenjak: travanj
video: vidjeti
vitoperiti se : vitica
u uzbuna : buna vanku : jastuk
velik
videokaseta : vidjeti
vitraj : svanuti
usta uzbuniti : buna vanjku: jastuk
velmo'la : velik
vidjet i : nevje'la, odvjetak,
vitra: svanuti
unuti se: tipati uzda vanjski : van : februar
pripovijedati, svjedok,
vitrina : svanuti
utap: tipati uzdati se : uzda vanjtina : van : februar vic, vijest, vjet,
viza : vidjeti
utedjeti : tedjeti uzesti : vapit i vetjati :
zavist
vizija : vidjeti
utiti uzeti : imela vapno velji: velik
vidra: voda vizita : vidjeti
utrb : krba uzda: usta var veljotski : star
vidu : vidjeti
utaboriti: tabor
uzdati se: uzda varati : rota velju : velim
vieno: kupiti
vjera
utaja : tajiti
uzeti : brak, imati, imela variti: kuhati, var vem: pripovijedati, vjet vihar : vihor
vjeriti se : vjera
utaman : tamaniti uzgoj : gojiti varivo: var venuti : smuditi
vihor : vjetar
vjerovati : vjera
818
819
vjesiti : visjeti vos: vas vrh : rat, vra,
vrtati : vrtjeti lO zapletati : plesti
vjet : nevjesta, nevjea, vosak
vriti
vrtjeti : rugati se, ruka, : zaplitati : plesti
vic, vidjeti, vijest
votan : vosak
vrhnje: vrh
vrabac, vrat, vreteno,
: :
vjetac : vjet
votanica : vosak
vrhunac: vrh vrgnuti, vrijeme, vrsta
1: ud zapovijed : pripovijedati
vjetak : vjet
voz: voziti
vrtlar: vrl
zad 2 Zid : zid zapovijedati : pripovijedati
vjetica : vjet
vozit i : tramvaj, vaga,
vrijed : vrtulj : vrtjeti
zadah: tvor zapovijest : pripovijedati
vjetina : vjet
vagon, veslo
vrijedan : vrtuljak: vrtjeti
zadirkivati : derati zapovjediti : pripovijedati
vj etar : vedar
vod:
vrijediti : vrijedan
zagon : goniti zaprega : napregnuti
vjeba: vjet
vrabac
vrijedjeti : vrijedan :
zagrcnuti se : grcati zaprezati : napregnuti
: vlak
: rota
: ozlijediti, vrh :
zagutiti (se): gutati zaprijeti: oduprijeti se
vladati
:
vrijeme : vrulja :
zahiriti : hir wr: jer
vladika : motika
:
vrijeti se : vrata vrutak:
zahod : hoditi zarada : raditi
vlaga
:
vrijea vrv: vrpca
zahtjev: htjeti zarana: ran
vlak : vlakno,
vrat
vrijeiti : vrijea vrvjeti: vreva
zaimati : imati zaraza : sraz
vlakno
vrag
vrisak vrzati : vrsti se
zajaziti : jezero zaraziti : sraz
vlas: vlat vriska : vrisak vrzmati se : vrsti se
vlasnik: vladati
vragolan : vrag
vriskati : vrisak vucarati se:
zajebavati : jebati zarez : komad
vlasnitvo : vladati
vragolija : vrag
vrisnuti : vrisak vucariti se :
zajec: zec zarobiti : rob
vlast : vladati
vran : galeb, vrana
vriak : prijesan : vlak, vlakno
: zasaditi : saditi
vlastit : vladati
vrana: gavran, vran
vritati : vrisak vuhati : vonj
zakapati : kopati zaseban : sebe
vlat: vlas
vratvo :
: vujti : umiti se
zaklada : klasti zasebice : sebe

vrat : vrtjeti
vrt : vrlina vuk : vukodlak
zakleti se: kleti se zaslon : sloniti

vrata : rijeiti, veriga,
vrlet : avet vukodlak : dlaka, vampir
zakletva : kleti se zasloniti : sloniti

zaklinjati se : kleti se zasluga : sluga
vod: svod vrlina vukozlak : vukodlak
voda: vidra
vratiti : vrat
vulgaran : velik
zaklon : kloniti se zaspati : spati
vraba : vrag
vrlo : vrlina
:
vodit i : brak, nevjesta, vrnuti se: vrtjeti
vuna 1 : osa, ovca, vlas,
zastava
otxxl, svod, vaditi,
vrada : vrag
vro: vrlina
vlat
: zastaviti : zastava

vrba
vrpca : veriga, vrba,
vuna 2 Strah
zakrabuljiti se : krabulja zastobr6Ski : stabar
: jezero
vrckati se : vrtjeti
vrsti se vusenje : usmina
: zastoj : stajati
vod:

vrst: vrsta vuzem : uskrs
zamahivati : mahati zasuti : sipati
: ban, knez, kralj 1 : vrgnuti
vrsta vu: gu
zamajae: mahati zasunjili : suanj
vojna : vojska 2 :
vrsti se: krzno, vezati,
:
zamarati: moriti zateturati : turati
vojnik : vojska se : vrtjeti vrpca zamaaj : mahati zatiljak : tili, tust
vojska : nevin, vila iver vr: vra zamanjak: mahati zatirati : trti
vojvoda : gazda vrediti vra
z
zamet : metati zator: trti
vol
vraj : zametak : metati zatrovati : trovati
volonter : voljeti vrelo vrak: vrh
za : lagoda, ozbiljan,
zamjera : mjera zatrti: trti
volumen : villjati vreo: vrelo vran: vrh zanovijetati zamjeriti : mjera zat uriti : turati
voljeti : valjati vresenj : travanj vridba : zabasati : basati
zamjerka : mjera zatvor : vrata
volj- volj : voljeti vreteno vriti 1 zabiti zaboravi ti : boraviti wmuknuti : zatvoriti : tvoriti
volja : valjati, voljeti vreti : var, vran, vrelo, vriti 2: zabluda : blud zanovijet : zanovijetati zauzdati : uzda
voljeti : velim
vreva, vrlina, vrljati : zaboravili : boraviti zanovijetati zavaditi : svaditi se
vonku: jastuk
vrt 1 zabrinut : briga zao zavarati: var
vonj vretite: vrt 2 : vrjeti zabrljati : brijati zaova : djever, jetrva zavesti : voditi
vonja: vonj vreva : vrelo vrtal: vrt zabuniti se : buna zapaliti : krasti :
vonjati : vonj vrgnut i : oruje, rugati se vrtao: vrt zabuiti se : buiti zapeti : pedalj zavidjeti : vidjeti
823
Begljanim. : Slaven Burtudizos : brod Curche : kuriti
Belenus : bijel Buane : Slaven Curetes : Hrvat
Belgae : blazina Byzantion : Badnjak. Curibantes : Hrvat
Belgija : blazina dno Cymro : marka
Belokhrobatoi : Hrvat Cymru : marka
Belta : blato
Benetke : c
'
Beocija : biti "udarati"
Beowu!f : vukodlak Cabyle : kobila
Berat : grad Caesar : car : Slaven
Kazalo imena
I
Bersovia : breza Caledonia : klada Cesi : Slaven
Bersula : brz Camblau : politika : Slaven
Berulf : vukodlak Cancia : konj Kal : crv
Berulfus : vukodlak Cancilus : konj

a Anat (<nt) : Isus Autariatae : umiti se Berane : Slaven Cancius : konj
Andreas : narav I Avallon : jablan Bessoparenoi : selo Caravanche : krava
Aballo : jablan Andrea : narav Azarates : jezero Beuvronne : dabar Carigrad : car
Acrronia : kamen Andreja : narav Azija : Evropa Beanim. : Slaven Carolus : kralj :
Adria : Jadran Andrija : narav Biaritz : cer Caruanius : krava :
Adrias : Jadran Angel : pauk
b
Biblos : biblija Caruius : krava
Adriaticum mare : Anglii : pauk Byblos : biblija Celidon : klada
d Jadran Angul : pauk Bievre : dabar Ceres : kresati
Adriatike thalatta : Antai : Slaven Babajaga : baba Birsig : brz Cesti : cesta
Jadran ' Antaib : jebati Babaroga : rugati se Bjelasica : kobasica Cestica : cesta Daidalos : odoljeti
Adriatik6n : Antarktida : vukodlak Babaruga : rugati se BjQrnolfr : vukodlak Ceylon : luka Dajmir : mir
Jadran Antarktik : vukodlak : batina Bneci : Champagne : Dalmacija : dijete
AdriatikOs k6lpos : Antes : Slaven Do : batina Bobr'ane : Slaven Char(a)l : kralj Dalmatae : dijete
Jadran Aorpa : Evropa : batina Bohemia : boj Charles : kralj Damir : mir
Adries : Jadran AozhOu : Evropa : batina Boii : biti "udarati" Charvat : Hrvat Danijel : Isus
Adrion 6ros : Jadran Aphro : april blato : batina Boioi : biti "udarati" Charvati : : Hrvat Danmark : marka
Afer, rnn. Afri : Afrika Aphrodita : april Badnjak : dno Boiotia : biti "udarati" Charwatynia : Hrvat Da.nm;irk : marka
Afganistan : stan Aphrodite : april Baedarus : zvijezda Boiotoi : biti "udarati" Chorvat : Hrvat Daoi : daviti
Africa : Afrika Aphru : april Bahawalpiir : politika Borzdy j : brz Chorvaty : Hrvat Darzales : drati
Afrika Ardennes : rasti Bajan : ban. kralj Bosanski Brod : brod Christ : krst Daunus: vuk
Agnes : janje Arduenna silua : rasti Balakrahiahi : bijel Bonjaci : islam

Christus : krst Debar : dno
Agneza : janje Arktida : vukodlak Balakros : bijel Bourtoudezon : brod Chroati : Hrvat Debeltos : blato
Agram: grub Arktik : vukodlak rmre : blato : bog, dno, Juraj Chroatia : Hrvat Debre : dno, dub
Ahi Budhnya : Badnjak. Arktoilios : vukodlak Bambyke : pamuk Boitjh : Juraj Chrobatia : Hrvat Debbr: dub
gu Artemis : vukodlak Ban: ban : Chruati : Hrvat Dedoane : Slaven
Afdes : vidjeti Arthur : vukodlak Banat : ban Bradanus : brod Chruvati : Hrvat Dedoitji : Slaven
Aja Sofija : igra
''.'
Asia: Azija Bando: ban Bradesa : brOd Churbate : Hrvat Dekkhan : desni
Akheron : jezero Asia: Azija : ban Brattia : Cintus : Delmatae : dijete
Albbu : labud Asia he Mikra : Azija Banija : ban Bretagne : Gntugnatos : Deo- : dan
Albia : labud Asia Miner : Azija Banovac : ban Bretaigne : Cipar: mjed Dervjane : S!aven
Albion : abud Asia Minore : Azija : ban Bretanoi : Cislajtanija : sad Deoo- : dan
Albis : labud Asie Mineure : Azija : ban Bretayne : Cmrok : smreka Deutschland : tud
Al mery : Arnerika Asseriates : jezero Banovina : ban Brettanoi : Corbatia : Hrvat Dexsiva : desni
, Aloa< : Isus Astarte : zvijezda Banska zemlja : ban Brevenne : dabar Crauati : Hrvat Dierna : crn
> : Isus ASuwa : Azija Banja Luka : ban, luka Brigantes : brijeg Cravate : Hrvat Diespiter : dan
Alouth.agos : pivo Atabulus : Banjdvor : ban Britain : Cremona : sremza Dindr'Yme : dan
Amalrik :
: otac Barbaruta : brada Britani : CremCina : sremza Diucentus :
Amaury : Amer Atri : Jadran Bazilej : crkva Britania : Crmnica : crv Diwei : dan
Arnbrosius : mrtav Aufustianus : umiti se Bazilije : crkva
Brod : brod Croate : Hrvat Dobera: dub
Ambroz : mrtav Augustus : august Beber : dabar Broz : mrtav Croatia : Hrvat D6beros : dno
America : Arnerika Aulokenthos : Bebra : dabar
Brtva : brtva Croatia rubea : crv Doberus : dub
Amerigo : Amerika Aurupium : umiti se Bebrina : dabar Bujas : kobasica Crouati : Hrvat Dobromir : mir
Amerika Australia : Bebronna : dabar Burdapa : brod Cruithin : Dojran : dub
Amery : Amerika Austria : Bebrykes : dabar Burgundaib' : jebati . Cruuvati : Hrvat Dokane : Slaven
824
825
Domagoj : : Juraj g : krge Iulius : dan. jul
Jurjev dan : Juraj
Domagojb : : Juraj Hrist : krst : jun. moneta
Jurjevo : Juraj
Domagost& : : Juraj Galind- : Slaven H ristos : krst lOpiter : dan
J&vam. : Isus
DorgobQd& : drag : Juraj Gallia Belgica : blazina Hrovate : Hrvat Iuppiter : dan
Dorgol 'ul:n. : drag Dua : di.Iskati Gardiki : grad Hrvat : kravata. Ivan : Isus
k Dorgomih, : drag : di.Iskati Gebal : biblija sestra. Srbin Ivcin : Isus
Dorgomin. : drag Geminus : januar Hrvate : Hrvat Ivan Kupalo :
DorgoslaVb : drag Grorgios : Juraj Hrvati : Hrvat kupati se Kabyle : kobila
Dorgovih. : drag e : selo Hrvatin : Hrvat
Kadmos : Evropa
Doane : Slaven Gianni : lsus Hrvatska : Hrvat Kalinovica : kalina
Draga: drag Edessa : voda Gibraltar : biblija Hrvat : Hrvat j
Kalinovik : kalina
Dragan : drag Ekhidna : je Giovanni : Isus 'trt : zvijezda Kanbalik : politika
Dragina : drag 'El : Isus Gobi : guter, upa Hvojnica : hvoja Jadran Kanbaluk : politika
Draginja : drag 'ElijahU : Isus Go jrnir : mir Hymen: hinma Jadransko more : Kandaulas : daviti
Dragmil : drag Elbe: labud GQrakhpur : politika Hymenaios : himna Jadran K.anpur : politika
Dragobrat : drag Emanuel : Isus Gorgo : groza Hyperboreoi : gora Jahowah : Isus : kava
Dragobud : drag Emberson : Amerika : grad Xorvate : Hrvat Jajce : jaje Karadorde : crn
Dragoljub : drag Embery : Amerika Gradce : grad Xorvati : Hrvat Jala : jalov Karal : kralj
Dragomil : drag Embry : Amerika Grawath : Hrvat Xuvall> : Hrvat Jan : !su.s Karl : kralj
Dragomir : drag Emerson : Amerika Graz : grad Janko : Isus Karavanke : krava
Dragoslav : drag Emmery : Amerika : grub Janja : janje Karawanken : krava
Dragovit : drag Emrey : Amerika : i Jarilo : Juraj, Perun, Karditza : grad
Dragun : drag Engelanes : jegulja Grenland : grozd raj Karlowe : kralj
Dragutin : drag Englaland : pauk Gruhlfeld : kralj lanu.s : januar Jarilo : Juraj Karpati : Hrvat
Drance : drmati England, : pauk Gruhlstiicke : kralj Iaones : Evropa Jaroslav : Juraj, slovo Karpianoi : Hrvat
Dranse : drmati Enkhelanes : jegulja Gubla : biblija Iesous : Isus JaroslaVb : Juraj Karnaz : crn
Drava : drmati Enkheleis : jegulja Igalo : al "alo" Jarovit : Juraj Karv<lt : Hrvat
Dravos : drmati Erida : rat
h
1han : di.Iskati Jarjla : Juraj Kazahstan : stan
Drawanta : drmati Eris : rat Iisus : Isus Jauia : !su.s Kazimir : mir
Drawe : drmati Eritreja : rda Iis(Js : Isus Jauchen : di.Iskati Kbn : biblija
DregDvitji : Slaven Ernest : rat Hadria : Jadran >fl : Isus Javai:ia- : Evropa Khania : dunja
Drewenz-AuB : drmati Ervat : Hrvat Hatria : Jadran : Jean : !su.s Khoargaros : hrana
Drouance : drmati Eufrat : prtiti, tJatti : gospodin Ilica : Jehan: Isus Khorbatoi : Hrvat
Druentia : drmati rud Hagia Sophia : igra Ilija : lsus, Perun JahOUa' : Isus Khoroathos : Hrvat
OngDvitji : Slaven Euphrates : prtiti, Haides : vidjeti Ilios : Azija Jehova : Isus Khorobatoi : Hrvat
Dubrava : dub rud Hajdes : vidjeti nm : Isus Jau : Isus Khorouathos : Hrvat
Dubravac : dub Euratom : Evropa Hans : lsus Ilova : Jaua' : Isus Khouarsazos : hrana
Dubrov: dub Europa : Evropa Harahvaiti : Hrvat <Jmmanu'el : Isus JeUa' : Isus Khristos : lsus, krst
Dubrova : dub Europe : Evropa Harkii : prijati lndians : Amerika Jezu : Isus Khrobatia : Hrvat
Dubrovina : dub Europe : Evorpa Harudes : Hrvat Indijac : Amerika Jhwh : Isus Khrobatoi : Hrvat
Dubrovnik : dub Eurotel : Evropa Har-vat- : Hrvat Indijanac : Alrerika Joan : Isus Kik:
Dudlebi : Slaven Eurovizija : Evropa Harwatinai : Hrvat Indonezija : snaga Johan: Isus Kikim:>ra : mora
Durance : drmati Evropa : zvijezda Ionion pelagos : Jadran Johann : Isus Kilikia : Evropa
Duria Bautica : blato Evropa : Evropa Hellanes : selo Ionios kolpos : Jadran Johannes : Isus Kiliks : Evropa
Dutch: tud Ezeriti : Slaven Hellenes : selo Ioannes : Isus John : Isus Kipar : mjed
Ezer&ci : Slaven Hera : Juraj Ioannes Baptista : : Evorpa Kir Janja : crkva
d
Herakles : Juraj, slovo kupati se Jouchan : Kleinasien : Azija
f
Hercle : slovo Ioannes Baptistes : Jovan : Isus : Slaven
Diva : Isus Hercules : slovo
kupati se Juan : Isus Klisa : crkva
Oive : Isus Hereka : prijati Ioannis : Isus Jura : Juraj Klotilde : slutiti
Divo : Isus Faunus : daviti Herkja : prijati loanD : Irus Juraj : koleda. mart, Kolubara : bara. kolo
Dore : Juraj FeizhOu : Evropa Hervat : Hrvat Iouis : dan Perun. raj, spor Konstantinos :
abal al-Tarik : biblija Fekete Koros : cm Hervatin : Hrvat Isus Juray : Juraj Korbetha : Hrvat
ubajl : biblija FjQrgyn : Perun Himalaya : zima lsU.s : Isus Jure : Juraj Kore : kuriti
Aorentia : forint Horithi : Hrvat Itar : zvijezda Jurek i Katica : juriti Korent : kuriti
d
Fojnica : Hvoja Horvaty : Hrvat Itall : star Juri : Juraj Koret : kuriti
Francus : Slaven Hrelja : krge Italia : star Jurij : Juraj KOros : crn
: Juraj Fufluna : publika Hreljko : krge Italija : star Jurislav : Juraj Kouta : krava
826 827
Krabati : Hrvat Lug : lug 1 Mede : meditacija MUIJk.s : rmkar Petras : kobasica
RAmpur : politika
Krabatia : Hrvat Lukas : kobasica MEdeia : meditacija Petrus :
Ral)ha : rosa
Krabatoi : Hrvat Lukka- : vuk Media: mjed Pfrimm: crv
R.as : Srbin
Kraul : kralj Lupigolva : Slaven Mediolanum : meda. n Phoinikes : Evropa
Raka : Srbin
Krisos : crn Luitji : Slaven polje
Phoiniks : Evropa
Ratimir : mir
Krist : lsus, Lu:yca : lug i Evropa Natanael : Isus Pho\Jrtas : ptica
Ratomir : mir
krst Lydfa : ljudi Melanezija : malina. Neprunus : nebo Pirwa : Perun
Rav : rosa
Krivitji : Slaven Lyclos : ljudi snaga Natan<el : Isus Plaj : plaa
Rava : rosa
Krobatoi : Hrvat LykaOni : vuk Meliddus : med
NeVio-: nov Plana : planina
Ravo: rosa
crn Lykia : vuk Menerva : abeceda
Nijemac : nijem Planica : planina rbw : Afrika
Krant : kuriti Meones : ljudi NOlarus : nov Plaa : plaa : Slaven
Krsman : krzmati
lj
Mesija : Isus
Nova Ves : vas Plitva : plitak
: krge
Krsmanija : krzmati
Metubaris : bara
Noviodunum : nov Plitvice : plitak
Relja : krge
: krzmati
Mezoamerika : meda
NUvlamiis : nov Pluj : plaa : krge
Kumrovec : kumir Ljubomir : mir Mikronezija : snaga
Podgrad : grad Renos : rijeka
Kupska krajina : ban Ljubovid : prije Milano : meda.
Podgradbc : grad Rha : rosa
Kurent : kuriti : prije politika, o
Podvisoki : grad Rhein : rijeka
Kuret : kuriti Ljubovija : prije polje
Polo..tpska krajina : ban Rim : kri
Kurina : crn L'utitji : Slaven Milidrag : drag Obodriti : Slaven Polabi : Slaven Rostocl< : tok
: kobila L'utorneritji : Slaven Miloclorgi, : drag
Qglitji : Slaven Polonia Minor : Azija Roudus : rud
Kybele : kobila
Milodrag : arag
Oibalos : jebati Pol'ane : Slaven
Kyoones : dunja
Milbdorgi, : drag
Oidipous : jedro Porror'ane : Slaven
KydOnia : dunja m : Slaven
Okean : ocean Pontos Akseinos : sinj s
K)'pron : mjed
Minerua : abeceda
: ocean
Pontos Eukseinos : sinj
Kyrillos : Mada-: mjed MinOs : Evropa
Ongel: pauk Popu!onia : publika Sabelli : sebe
Maclona : clon Miodrag : drag
Qngull : pauk Porades : grad SabinI : sebe
I
Magna Graecia : Azija Miroljub : mir
Orvat : Hrvat : Safinim : sebe
Maia : maj Miroslav : mir,
Qseriates : jezero Pourthatos : ptica Sakalibe : Slaven
Madar: mu to miti
Osterreich : Poarevac : priti Saklab : Slaven
Laba: labud Makedonia : zemlja Mitrah: mir Qfugoi : vuk Poega : priti,
Salvator : Isus, spasiti
Laeuicus : lijev Makedonija : zemlja mir
: Evropa Prag : priti Samnites : sebe
Laeoonicus : lijev Mala Azija : Azija MjQllnir : munja
Praha : priti Samnium : sebe
Laka: luka Malaja Rus' : Azija Mleci :
Pretanoi : Samuel : Isus
Lamka: luka Matopolska : Azija Mneci: p
Prettanoi :
Sarmat- : sestra
Langobard- : Amerika Mam.niena : rmra Mnrva : abeceda
Primantia : crv Sarmatai : Hrvat
Langobardi : Amerika Manegordum : grad Mnw: mu
Paian : pjevati Primia : crv SarpedOn : Evropa
Lailka : luka Manezordum : grad Mojmir : mir
Paieon : pjevati Prims : crv Schirmene : crv
Laoko(w)On : Mannus: mu Moko : IlXlkar
Paion : pjevati Prohn : rrokar Schlavi : Slaven
Lapkat : : mu Mokoica : rmkar
Pakistan : stan Prydain : Schwaben : sloboda
Lastovo : struja Mara : Juraj, mart, *Mokob : Juraj,
Paklenica : pakao Prydyn: Sclauani : Slaven
Latas : kobasica rrora IlXlkar, ovca.
Pakleni otoci : pakao Pupluna : publika Sclauania : Slaven
Lausitz : lug 1 Maras : kobasica Penm
Palestina : plaa Purattu : rud Sclaueni : Slaven
LayalpOr : politika : kobasica Mora : rrora
Parentium : : Badnjak, dno, Sclauenia : Slaven
: Slaven Mare Balticwn : blato Moravjane : Slaven
Parjanal,l : Perun Juraj Sclaui : Slaven
Slaven Mare nostrum : Jadran Morena : rrora
Parun : Perun PYthO : Badnjak, dno Sclauini : Slaven
Leoo : lijev Marena : rmra Morgana : rrora
Peklenica : pakao pythia : Badnjak. dno Sclauinia : Slaven
Leoonicus : lijev Mai'ena : rrora Morgantion : marka
Pelasgoi : plaa Nev(j)ane : Slaven Secenobarbus : brada
Libija : Afrika Marmuriena : rmra Morgentes : marka
Pelastoi : plaa
Seiren : tvoriti
Libya : Afrika Marne: mati Moriseni : selo
Pentateuh : pet
q
Seneca : star
Libye : Afrika Maruxa : rmra Morlak : mrlja
Perako blato : batina
Serbi : Srbin
Litica : lijeska Marz(i)an(n)a : roora Morrigain : rmra
Perkons : Perun
Qafa: kava
serbioi : Srbin
Lombardia : Amerika : kobasica Morta : mrtav
: Perun
Quirinus : mart
Serbja : Srbin
Lothar : slutiti Mat6as : made Monjica : rmkar
Perun : boikovina,
Quirites : mart
: Srbin
Lubena : lub Matrona : mati MQtimin. : mir
Juraj, mi, rookar,
Serebh : Srbin
Lucifer : bor Mauretanija : mrlja Mukus : mokar
prati, raj, stenjati
: svila
: Slaven Mauritanija : mrlja Muriena : rmra
Pen.lllb : Juraj, mi, r
: svila
Ludolf : slutiti Maurovalah : mrlja Musliman : islam
rmkar
: struja
Ludwig : slutiti MavAodou : ljudi Mutimir : mir
Petoporiani : selo Radamanthys : Evropa
: Slaven
828
: Slaven
: Slaven
Shqa : Slaven
: Slaven
Shqeji : Slaven
: Slaven
Slbros : srebro
Siddharta Gautama :
bdjeti
Side : sidro
Singapore : politika
Singapur : politika
Sinje more : Jadran
Siracusa : surov
Sirboi : Srbin
Sirena : tvoriti
Sirmium : struja
: Slaven
: Slaven
Sklabinoi : Slaven
Sklaboi : Slaven
Sklabos : Slaven
: Slaven
Sklauinoi : Slaven
Slaven : slovo
Slavi : Slaven
Slavije : Slaven
Slaviun : Slaven
Slavimir : mir
Slavomir : mir
Slavonija : Slaven
Slavonski Brod : brod
Slavus : Slaven
Slouenzi : Slaven
Slovcik : Slaven
Sloven : Slaven
: Slaven
Slovenec : Slaven
Sloveni : Slaven
Slovenin : Slaven
: Slaven
Slovenka : Slaven
Slovensko : Slaven
Slovenje : Slaven
Slovinac : Slaven
Slovinje : Slaven
Slovjinc : Slaven
Slovjinka : Slaven
Smedovka :
Smedva :
Smolene : Slaven
SOter : spasiti, titi
: Slaven
*Sporyh : spor
Sprev(j)ane : Slaven
Srbadija : Srbin
Srbekanja : Srbin
Srbenda : S{bin
Srbija : Srbin
Srbijanac : Srbin
Srbin : Hrvat
Srbije : Srbin
: struja
SrI Lanka : luka
Srijem : struja
Stauanol : Slaven
: SI aven
Sthlabinoi : Slaven
Sthlaboi : Slaven
Stodor'ane : Slaven
Struga : struja
Strumjane : SI aven
Styks : studen
Suebl : sloboda
Sourak.ousai : surov
Surbi : Slaven
Svaroga :
Svaroitjb :
Swaba : sloboda
S&lezane : Slaven
S&rbi : Slaven

aliat : al
amu>el : lsus
ujica : lijev
umava : umjeti
vaba : sloboda
t
Tabaco : duhan
Tadilcistan : stan
Tara : tjerati
Taros : tjerati
Taru(w}ia : Azija
lbilisi : topiti
terbov{j)ane : Slaven
Tergeste : trg
Teuta :
Teutana : tud
TeUtaros : tud
Teuticus : tud
Thebai : Evropa
: Evropa
Thersites : drzak
1h6r : Perun. stenjati
Thybris : dub
Thyia: duh
liben.ci : Slaven
Tiberis : dub
Tterna : crn
Tig: dan
Ttwaz: dan
Tomislav : tomiti
Tribulium :
Triburium :
Trieste : trg
Troia : Azija
Trst : trg
Tullius : tust
Tulim: tust
Tlirkistan : stan
Tlirkmenistan : stan
Turnu-Severin : toranj
Turopolje : tur
TyphOn : Badnjak,
Juraj
Tyr : dan
u
Uenetl :
Uenus:
Uichan : duskati
lJmdobona : vidjeti
Ukra1na : Slaven
UlfbjQm : vukodlak
Uni : jun
Uolcae : vuk
Uzbekistan : stan
V
Vahid : jedan
Var : vjera
Vasilije : crkva
Vela Luka : velik
Veles : mi, raj
VelCS'b : mi, Perun
Velika Plana : planina
Velyn'ane : Slaven
Venaje : Slaven
Venate : Slaven
Vene : Slaven
Venera :
Venetl : Slaven.
Venetia :
Venezia :
Ventspils : politika
Venus:
Vepriai : vepar
Vescleves : slovo,
veseo
Vesna :
Vetitji : Slaven
Vtktor : vijek
Vtktorija : vijek
Vmdobona : vidjeti
: Slaven
Visoki : grad
Viegrad : grad
Viteliu : star
Vladimir : mir
Vlah: vuk
Voden: voda
Vojnitji : Slaven
Volcae: vuk
Volga : vlaga
Vol:io. : vuk
Vo!oSh : Perun
Voltiomnus : voljeti
Voltisa : voljeti
Voltius : voljeti
Voltixnos : voljeti
Vomavi : Slaven
Vorni : Slaven
Vrgada : rda
Vseslav : vuk
Vuk.as : kobasica
: kobasica
Vuzam : Juraj
Vuzem : Juraj
V&kr'ane : Slaven
w
Wales: vuk
Welsh: vuk
Wenden : Slaven
W enedig :
Weppren: vepar
Wetereiba : jebati
Wielkopolska : Azija
Wien : vidjeti
Wtlios : Azija
Wtlmija : Azija
Wmades : Slaven
Wmden : Slaven
Wmedes : Slaven
Wmedi : Slaven
Wmgarteiba : jebati
Wulfbero : vukodlak
y
Yauna : Evropa
Yavana: Evropa
Yazoou : Evropa
Yon: Evropa
Yona : Evropa
Yonii : Evropa
z
Zagreb : grub
Zeleni Juraj : Juraj
Zeus : dan. Evropa
Zilliacus : crkva
Zlatibor : zlato
Zmaj Ognjeni Vuk :
vukodlak
Zore: Juraj

2.1.0Cino : duska ti
2.1.0Covci : duskati
: duskati
Zuva : Isus
829
Sadraj
PREDGOVOR 5
MIJENA 9
Glasovni zakoni i a1Jalogija 10; i 11;
Ukrtanje 11; etimologija 11
Sastav hrvatskog 12
identitet 13
INDOEVROPSKI JEZICI 15
Pregled indoevropskih jezika 15
lndoarijski jezici 15; (Stari indoarijski jezici 15; Srednji indoarijski jezici 15;
Novi indoarijski jezici 17); Dardski i nuristanski jezici 18; Iranski jezici 19;
(Stmi iranski jezici 19; Srednji iranski jezici 20; Novi iranski jezici 21); Ar-
menski jezik 23; jezik 24; Albanski jezik 25; Paleobalkanski jezici 26;
Italski jezici 27; (Romanski jezici 27); Venetski jezik 32; Keltski jezici 32;
Germanski jezici 34; Baltijski jezici 38; Slavenski jezici 39; Hetoluvijski jezici
50; Toharski jezici 51; ReJikrni jezici 51
Indoevropski prajezik, indoevropska pradomovina i drevne seobe 52
Praslaveni 54
Indocvropski prajezik i indocvropski jezici
Fonologija 56; (Uvod 56); Morfonologija 59; (Prijevoj 59; StrukJura korije-
na 60; Reduplikacija 61; Osnova I i II 61; Naglasak 62); Morfologija 64;
(Imenice i pridjevi 64; Zamjenice 67; Brojevi 67; Glagol 68)
56
832
JEZICI
Pregled jezika
Prvih csl porodica 71; (Afrazijski jezici 71; Kartvelski jezici 77; Indoevrop-
ski jezici 77; Uralski jezici 77; Dravidski jezici 78; Allajski jezici 80); Ostali
jezici 88; (Jukagirski jezik 88; Eskimskoalewski jezici 88;
jezici 88; Nivki jezik 88; Elamski jezik 88; Etntrski jezik 89)
71
71
prajezik 89
Prostor prajezika: kasnija irenja 94
J O DUBLJE 95
Sinokavkaski jezici 96
Sinotibetski jezici 96; Jcnisejski jezici 98; Sjevemokavkask:i jezici 98; Jezici
na-dene 99; Ostali sinokavkaski jezici 100
Druge natporodice 100
Jezik ajnu 100; jezici 101; jezici 104; Australski jezici
106; Kongosaharski jezici 107; Kojsanski jezici 109
HRVATSKI ETIMOLOKI
Literatura
Kratice i znakovi
Kratice naziva jezika i dijalekata 750; Kratice i znakovi 753; Kako se
755
Kazalo
Kazalo imena
111
717
750
761
822