ZDRAVSTVENO VELEUILITE

SMJER: SESTRINSTVO
Ak. god. 2013./2014

Minela Kovaec

UTJECAJ MEDIJA NA FORMIRANJE SLIKE O SEBI,

STAVOVA I VJEROVANJA TE ZDRAVSTVENOG
PONAANJA KOD ADOLESCENATA
Ispitni rad

Kolegij: Sestrinstvo i mediji (redovni studij)

Prof. Jadranka Pavi, dipl. med. tech.

Zagreb, oujak 2014.

SADRAJ:
SADRAJ:..................................................................................................................................2
1.UVOD......................................................................................................................................3
2. KRITIKI OSVRT - UTJECAJ MEDIJA U ADOLESCENCIJI.........................................4
3.ZAKLJUAK..........................................................................................................................6
LITERATURA:..........................................................................................................................7

Kljune rijei: utjecaj medija, adolescenti, zdravstveno ponaanje, samopouzdanje, slika o

sebi (self-image), anoreksija i bulimija

1. UVOD
Svatko od nas ima drugaiju percepciju ljepote. Zato onda tu misao ne moemo
prenijeti na samog sebe i shvatiti da je svatko od nas drugaiji? Zato nismo i ne moemo biti
zadovoljni s onim kako izgledamo? U dananjem svijetu, odgovor je jednostavan zato to
nam tu sliku serviraju mediji. Dobna skupina ljudi u kojoj je utjecaj medija najizraeniji su
adolescenti. Mediji svakodnevno, milijunima ljudi, prikazuju ono to oni smatraju da bi
ljepota trebala biti. Te slike imaju veliki utjecaj na drutvo, posebice na adolescente. Veina
tih slika su nerealne i alju nezdrava oekivanja o tome kako bi trebali izgledati, a samim time
slika o naim tijelima postaje iskrivljena. Ljudi su tada psihiki nesvjesno prisiljeni da troe
vie novca da bi izgledali onako kako mediji prezentiraju da bi trebali. Sve to dovodi do toga
da sve vie mladih ljudi ima probleme u jedenju koji su najvie izraeni u mladih djevojaka
(anoreksija i bulimija).
Slika o sebi je prvotno slika u naoj glavi, psiholokog karaktera, nije rije o tome
kako izgledamo ve kako se osjeamo u svojoj koi. Slika o sebi je uvjetovana vlastitim
samopouzdanjem i samopotovanjem. Zapravo je to jedan zatvoreni krug. Ona je uvjetovana i
trenutnim raspoloenjem i uvjetima u okolini, te iskustvom. Ljudi kojima se adolescenti dive,
njihovi vrnjaci, roditelji i, naravno, mediji utjeu na sliku o sebi. 1 Na primjer, ako svi u
obitelji imaju tamnu kosu, a adolescent ne, to ve moe imati utjecaj na vlastitu tjelesnu sliku.
Meutim, ta injenica se ne temelji na tome kako drugi percipiraju dotinog adolescenta, ve
je to sve u njegovoj glavi. Nerealne slike tijela u medijima mogu poslati negativne signale
mladim djevojkama, koje se trude izgledati poput svoje omiljene manekenke, to sve dovodi
do loeg zdravstvenog ponaanja, psihikih poremeaja, problema u prehrani i malnutricije. O
tim problemima e biti rije u nastavku.

S. Bordo, L. Heywood: Unbearable Weight: Feminism, Western Culture, and the Body (University of
Califronia Press, 1993.)

2. KRITIKI OSVRT - UTJECAJ MEDIJA U ADOLESCENCIJI

Najzahvaenija skupina koja lako pada pod utjecaj medija su adolescenti.
Adolescencija traje do 12 do 19 godine. Naziv adolescencija potjee od latinske rijei
adolescere, to znai sazrijevati, rasti do zrelosti. Obiljeena je brojnim i sloenim razvojnim
zadacima, prilagodbama na razne tjelesne, psihike i emocionalne promjene zato je to
razdoblje puno tjeskoba, sumnji i krivnje. 2 Razdoblje koje je samo po sebi krhko i pogodno
utjecaju okoline, mediji kao irokoprihvaen autoritet mogu samo naruiti ve u startu
smanjeno miljenje i percepciju sebe kao osobe kod adolescenata naglasak je na tjelesnom
izgledu.
Samopotovanje je veoma bitna stavka u normalnom i zdravom razvoju adolescenta.
Kako ga ne naruiti? Kako ne pasti pod utjecaj medija, raznih emisija o ljepoti, izgladnjelim
i anoreksinim manekenkama koje razne modne piste izbacuju pod mjerilo ljepote? Razna
istraivanja u zapadnoj kulturi pokazala su da djevojke tijekom adolescencije imaju znantno
niu razinu samopotovanja od mladia. Dananje drutvo naglaava vanost tjelesne
privlanosti kod ena, a prikazivanjem manekenki i modela, u razliitim asopisima za mlade
djevojke, esto stvara nerealistina oekivanja i standarde u vezi vlastitog izgleda.
Atraktivniji pojedinci prihvaeniji su u drutvu, reflektirajui mit kako je lijepo ujedno i
dobro. Stoga nije zauujue da je procjena fizikog izgleda ujedno i najvie od svih
karakteristika povezana s razinom samopotovanja u adolescenata.3 S obzirom da je
samopotovanje usko povezano sa samopouzdanjem, vrlo ga je lako (npr. raznim reklamama
za mravljenje i iskrivljenim prikazima fizike ljepote) unititi iz razloga to adolescentima
degradiraju sliku o sebi.
Veliki utjecaj na stvaranje poremeaja imaju upravo mediji. Televizija, internet,
novine. Za mlade ljude masovni mediji, posebno televizija i razni asopisi, su najmoniji
prijenosnici sociokulturnih ideala.4 Ovi autori tvrde da je utjecaj televizije i asopisa
posebno negativan zbog toga to se modeli u tim medijima prikazuju kao realistine vizije
stvarnih ljudi, a ne kao manipulirane i umjetno stvorene slike (to zapravo jesu). S obzirom da
je adolescencija razdoblje istraivanja spolne uloge i intenzivnog razvoja identiteta, nije
udno da se utjecaj masovnih medija ne moe zanemariti.
Oglaavanje isto spada u medije i ima velik utjecaj na formiranje slike o sebi kod
adolescenata. Gotovo svi komercijalni mediji usmjereni su na ene, a mladi ljudi i mlade
2

J. Despot Luanin: Uvod u razvojnu psihologiju (Zdravstveno veleuilite Zagreb, 2006.)

M. Karabegovi: Samopotovanje u adolescenciji (Portal Istrazime, 2013.)
4
R. Tolmach Laoff, R. L. Scherr: Face Value, the Politics of Beauty (Routledge & Kegan Paul, 1984.)
3

djevojke su meta takvih oglaivaa. Kae se da je reklama najmonija ruka svih masovnih
medija, a mnogi od nas vjeruju kako smo imuni od njezinih uinaka. Mislim da je ova
pogrena predodba jedan od glavnih razloga zato je tako uinkovita.
Neke od normalnih tjelesnih promjena u adolescenciji su akne, nespretnost kao
posljedica naglog rasta, mutiranje i gubitak glasa kod djeaka, te najkritinija, kojoj mediji
najvie daju podlogu za razvijanje iskrivljene slike o sebi teina i visina. Djevojice u
adolescenciji su najpogodnije razvijanju raznih psihikih poremeaja tijekom razvoja.
Poremeaji uzimanja hrane poput anoreksije i bulimije pogaju oko 3% adolescentske
populacije, dok se dranje dijete i opsesije vezane uz hranu javljaju u svim dobnim
skupinama.5 Uestalost ovih poremeaja je proporcionalna s poveanjem koliine medija,
interneta, modnih asopisa koji propagiraju mravost i koji mladima alju iskrivljene slike o
ljepoti. u sve veem porastu. Iz tog razloga, sve se vie strunjaka interesira za tu tematiku.
Interesiraju se o nainu manifestiranja, osnovnim odrednicama nastanka tih poremeaja, te
isto tako o moguoj prevenciji i lijeenju samih poremeaja u prehrani.
Utjecaj medija na mlade, posebice na djevojice, postaje se vea i opasnija svaki dan.
Oglasi u medijima su tu samo s jednim ciljem: da bi profitirali. Mijenjaju realnu sliku
normalnog fizikog izgleda. Utjeu na um djevojica u negativnom smislu, to esto vodi do
injenice da se djevojice pogledaju u ogledalo i osjete nezadovoljstvo i gaenje. Sve to vodi
do niskog samopotovanja jer ne izgledaju kao svoji idoli, to na kraju dovodi do bulimije,
anoreksije, i openitog nezadovoljstva sobom, pada koncentracije u koli jer je fokus na
fizikom izgledu. 53% djevojica u Americi u dobi od 13 godina je nezadovoljno sa svojim
tijelom, a postotak naraste do 78% u dobi od 17 godina.6
Potonje su navedeni neki od, meni osobno, okantnih podataka vezanih uz fiziki
izgled i medije, pronaeni na internetu.

Veina modela tei prosjeno 23% manje od tipinih ena (prije 20 godina
razlika je bila samo 8%);

Prije 20 godina, biznis sa dijetom nije bio profitabilan kao to je danas (iz
razloga to mediji nisu bili toliko rasprostranjeni kao danas), na godinjoj
razini industrija dijete profitira sa 33 bilijuna dolara;

Vie od polovice ena danas se u medijima prezentira kao seksualni objekti

(poveanje za 60% u zadnjih 25 godina);

5
6

Problemi sa poremeajima u prehrani porasli su za 400% od 1970. godine

John P. J. Pinel: Bioloka psihologija (Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.)

J. Miller: The Media and Body Image

Samo 5% ena u SAD-u zapravo pripada tjelesnom izgledu koji se popularno

oglaava i promovira;

25% djevojica je izjavilo da osjeaju pritisak da imaju savreno tijelo kakvo

se propagira;

69% djevojica je izjavilo da su modeli koje mogu vidjeti u medijima imali

veliki utjecaj na formiranje njihovih stavova o tome kako bi savreno tijelo
trebalo izgledati.

Osim uloge medija, snaan je i utjecaj vrnjaka na psihofiziki razvoj adolescenta. U

adolescenciji je posebice izraena komponenta u kojoj se djeaci i djevojice meusobno
usporeuju, te im je miljenje vrnjaka najvanije. Te injenice mogu doprinijeti
nezadovoljstvu pri pogledu u ogledalo. Meutim, osim gorespomenutog negativnog utjecaja
medija na adolescente, socijalni aspekt medijskog utjecaja moe biti i konstruktivno usmjeren
i pozitivan. Na primjer, ima mnogo dobrih odgojno obrazovnih emisija na televiziji koje su
usmjerene zdravom nainu ivota, zdravoj prehrani, poticanju fizikih aktivnosti u obliku
sporta, te openito koje potiu na zdravo odnoenje prema svom tijelu.

3. ZAKLJUAK
Na temelju napisanog teksta i proitanih knjiga, osobno bih svoje miljenje o
medijima i njihovom utjecaju na adolescente, ovako prezentirala:
MEDIJI

ISKRIVLJENE

PLASIRANJE
SLIKE

LANIH
SEBI

IDEALA

PAD

LJEPOTE

STVARANJE

SAMOPOTOVANJA

NEZDRAVSTVENO PONAANJE ADOLESCENATA POREMEAJI U RASTU I

RAZVOJU (PSIHIKE BOLESTI, NPR. ANOREKSIJA I BULIMIJA)
Te kao zakljuno miljenje bih postavila pitanje koliko zapravo golih tijela vidimo
svaki dan, a da ne raunamo ona koja nam se prezentiraju u medijima? Ovdje se naravno,
iskljuujemo mi, zdravstveni djelatnici. Adolescenti koji jo nemaju formirano miljenje o
sebi, koji lako padaju pod utjecaje drugih, prvenstveno iz razloga da se jo psihiki i fiziki
razvijaju, misle da su tijela koja se prezentiraju u medijima normalna i jedino prihvatljiva.
Takvom masovnom prezentiranju i lanim iskrivljenim prikazima ljepote treba stati na kraj jer
veoma utjeu na openit psihiki i fiziki razvoj i zdravstveno ponaanje adolescenata. Kako

je ve spomenuto, 3% adolescenata razvije neki poremeaj u prehrani, ba iz razloga jer ele

izgledati poput svojih uzora, manekenki i poznatih linosti koji diktiraju kakav izgled je
prihvatljiv.
Teko je zamisliti svijet u kojem potpuno savrena i idealizirana ena ne iskae sa
plakata, naslovnica, televizijskih emisija i internetskih reklama. Sadanja situacija je relativno
nov fenomen. Prije nego je postojao trend velikih medija, nae ideje i vizije ljepote bile su
ograniene na mala drutva. S razvojem fotografije, negdje oko 19. stoljea, situacija se
poela mijenjati jer do tada gola tijela nisu bila eksponirana masama, te to je zanimljivo,
veina ljudi nije posjedovala ni ogledalo.
Kod adolescenata je bitno da im se u obitelji stvori osjeaj sigurnosti, pouzdanosti, da
im se ugradi osjeaj samopotovanja i samopouzdanja, da roditelji pruaju maksimalnu
potporu te stvore dobar odnos sa djecom, kako ne bi pokleknuli lanim idealima ljepote koji
se reklamiraju u medijima.

LITERATURA:

1) S. Bordo, L. Heywood: Unbearable Weight: Feminism, Western Culture, and the

Body (University of Califronia Press, 1993.)
2) J. Despot Luanin: Uvod u razvojnu psihologiju (Zdravstveno veleuilite Zagreb,
2006.)
3) M. Karabegovi: Samopotovanje u adolescenciji (Portal Istrazime, 2013.)
4) John P. J. Pinel: Bioloka psihologija (Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.)
5) R. Tolmach Lakoff, R. L. Scherr: Face Value, the Politics of Beauty (Routledge &
Kegan Paul, 1984.)
6) J. Miller: The Media and Body Image