V1EROZAKONSKO UCEN1E TALMUDA

ili ogledalo civutskog postenja

Po nemackom izradio Vasa Pelagic 1879
Umjestopredgovora i uvoda
Danas kad evropske diplomate, gone Srbiju i Rumuniju da priznaju Civute i njiovu vjeru, kao ravnopravne sa
ostalim drzavljanima pred zakonom - ova je knjizica potpuno umjesna i 'cjelishodna.'
Danas, kad se Civuti sve vise i vise ugnjezdjuju ne samo po varosima, nego i po selima, neophodno je nuzno za
svaku porodicu svih pokrajina, gde Civuta ima, da ovu knjizicu dobro procita i upamti; jer ona je pravilno
ogledalo Civuta, iz kojeg se vidi, da njima i sami bozanstveni njihov zakon-,Talmud'nalaze da varaju, zakidaju,
grabe, zalagivaju, panjkaju, mrze, upropascuju, gule i ubijaju sve narode koji Civuti nijesu.
Danas, kad se Civuti smireno i placno Bogu mole, ne samo u crkvi-sinagogi-nego cak i po ulicama, da ih svijet
vidi kao skromne i pobozne ljude, treba svaki da sazna, sva navedena data i dokaze ove knjizice, pa ce uvideti
strahovite uzase, koje Civuti i njihovo jevandjelje-Talmud, svemu necivutskom svetusprema.
Uz to, iz ove knjizice svak ce uvideti, da ,mudre diplomate'evropske, koje vele, ko djoja, da rade za mir,
sigurnost, moral, pravdu, srecu i blagostanje naroda, da ti mudri drzavnici i krmanosi Evrope, pod zastitom
Civuta i njihove vjere, mozda i nehotice i po neznanju, uzimaju u zastitu prevaru, laz, podlost, grabez, mrznju
zabludu i ubijstvo svih Necivuta, dakle i nas Hriscana, kamo i mi Srbi pripadamo.
Posto oni procitaju ovu knjizicu ili veliku knjigu 'Die Sittenlehre desTalmud`s' stampanu u Berlinu 1876.
godine, uvjerice se o istinitosti nasih rijeci.
A da je ta knjiga i ovaj izvod iz nje potpuno vjerna, svedoce navedeni citati uzeti iz samog bozanstvenog
Talmuda, koga je cijelog svog zivota proucavao dr. August Rolling, a koji je radi boljeg dokaza polozio 1000
talira nagrade svakome onome, koji iznadje da je ma koji citat u njegovoj knjizi lazan. Taku nagradu odredio je
za to, sto Civuti govoreci taocima da su ko bajagi, navedeni citati neistiniti i da toga u Talmudu nema, ali na
zalost njihovu, veli pomenuta knjiga njemacka, jos niko dosada nije mogao pogrijeske naci i nagradu od 1000
talira dobiti.
Stoga je ta knjiga, teski kamen spoticanja za Civute i njihovu vjeru, za njihovo postenje i moral, cim se oni toliko
po svijetuIale i razmecu.
Dr.August Rolling, pisac te za Civute uzasne knjige, morao je pobjeci u Ameriku, zbog osvete ,bogoizabranih'
izrailjcana - koje nas narod zove Civuti, a i svakog onog koji je u sebicnosti njima ravan, krstiojeimenom ,ciIta'.
I cuveni naucar Herderveli u svojoj knjizi 'Ideje za istoriju covecanstva': Mi smatramo Civute, kao parasitsko
bilje, koje se gotovo svima evropskim narodima o vrat objesilo, te im manje vise zivotnu snagu, krv i sok iz tijela
ispija.' I IilosoIi njemacki- Kant i Fihte, tako isto misle o Civutima, veleci, da je to narod prevare, narod kod
koga se gradjanska cast ne trazi.
Zbog toga eto i mi velimo, da je neophodno nuzno, da svak zivi, ko s Civutima i njihovim jednomisljenicima
pazaruje i zivi, dobro izuci sve mjere tezine i duzine i sve racune, koji su nuzni coveku da zna izracunati tacno
sve, sto kupuje i prodaje, jer besavjesna ciItarija uzasno zakida i opkrada jadni narod i pri mjerenju i pri
racunanju.
U ime toga trebalo bi odma ni casa caseci, da opstine, svecenici, uciteljii svi prijatelj inaroda, otvore nedeljne
skole i javna predavanja, da u njima i musko i zensko, i staro i mlado, nauce sve mjere i racune, sto mu pri prodaji
kupovanju treba.
To je, kao i sva ova knjizica, zastitnik od poplave ciItinske prijevare i grabezi. Za ovo bi trebalo i same skupstine
i sabori narodni da se brinu i upustva daju, da bi se sto pouzdanije i skorije do cijeli doslo.
Nek niko ne misli, da smo mi kao ljudi, protivni ravnopravnosti Civuta, jer mi propadamo onim ljudma, koji
propovjedaju ne samoravnopravnost, nego i jednakost i bratstvo sviju ljudi i naroda, dakle i Civuta; ali nikome
ne priznajemo ravnopravnost, koji vjeruje u Talmuda i podobne ludorije, koje propovjedaju: zabludu, omrazu,
laz, prevaru i stamanjivanje svega onoga, sto u Talmuda ne vjeruje. Ravnopravnost treba priznati Civutima samo
onda kad se odreku Talmuda, pa prigrle vjeru istine i pravicnosti, bratstva i jednakosti, jer dotle treba po
Talmudski odmjerivati i suditi svima onima, koji i sami poTalmudski mjere i sude.
V.P.
Rekav toliko umjesto predgovora i uvoda, prelazimo izlaganju navoda, citata i vjerozakonskog civutskog ucenja
Talmuda, koje je u pomenutoj njemackoj knjizi stalno izlozeno. Izvadjanje ovo pocinjemo ovim redom.
1. OCivutima i njihovim bliznjim* uci Talmud ovako : ,Bogu su miliji Civuti no Andjeli' (Tr. cholin I.91.2).
,Da Civuta nema na svijetu, ne bi ni sunce sjalo, ni kisa padala, niti bi ikakva blagoslova bilo na zemlji.' (Tr.
jebam. I.63.1).
,Svaki oni koji nije obrezan po civutski, jeretik je i bezakonik.' (Tr. Berach. Tr. 47.2.)* Za Civute su bliznji samo
Civuti, a svi ostali narodi za njih su nevjernici, jeretici-otpadnici i bezboznici.
,Kao god sto je covek nad zivotinjom, tako je i Civutin nad svim narodima svijeta od Boga postavljen.' (Ib.
I.101.2).
,Koji bi Civuta cusio, osinuo. Tolikoje ucinio grijeha, kao da je samoga Boga osamario' (Tr. Sanch. I. 58.2).
,Kao sto je sin od oceva tijela, tako je i Civutin od bozijega tijela, pa zato svaki Necivutin mora glavom platiti,
koji bi se usudio Civutina tuci' (Ibid).
Sta vise Talmud, opisujuci blage rajske dane veli: ,da su svi narodi, koji Civuti nisu psi i magarci' govoreci da su
blagi dani samo za Civute, a ne za jeretike, za pse (Tr. Megilla. 7.2).
,Kuce Necivuta, kuce su zivotinjske' (Leb. Tob. F. 46.1).
Nikome, ko nije Civutin, ne treba milosti i pomoci ukazivati' (Tr. Jebam I.12).
,Zabranjeno je bezboznika pozdraviti' (Tr. Gittin. I.62.1). ali ipak veli dalje: 'Covek valja da je uvek lukav u
strahu bozijem' (Tr. Berach I.17.1). 'pa stoga, pozdravimo i nevjernika samo zato da mu se pokazemo uctivi,
miroljubivi i prijatelji, i da otklonimosumnjicenja i izazivanja' (Ib. i tr. gillan I. 61.1).
,Dopusteno je pred bezboznikom (necivutinom) pretvarati se, da te ne osteti i ne ujede' (Tr. Lota.I. 41.2).
,Najboljem jeretiku uzmi zivot, samoako mozes' (Tr. Aboda. S. I. 62.2. I Ven.Soph. 13.3.9).
,Slobodno je ubiti onoga koji civutsku vjeru porice' (Tr. pes.I. 122.2).
,Pravedno je u opste jeretika stamaniti' (Ib. I. 4. 2. Tes.).
,Ko proliva krv onih, koji nisu Civuti, vele rabini, Bogu zrtvu prinosi' (8Falk. Schim. I. 247.3; Bemid. b.r.p. 21. I
.229.3).
,Zapovijed ,ne ubi' znaci i vazi samo za Civute, a ne za nevjernike.' (,Orao' Majmonides.Iad. ch. 4.1.I.47.1);
,jer ko ubije jednu civutsku dusu, veli Talmud, tom se racuna, kao da je sav svijet poubijao, a ko odrzi jednu
civutskudusu, taj je uciniodjelo, kaoda je cio svijet odrzao' (Tr. Sanh. F. 37.1).
Ma da Talmud pravi neku razliku izmedju Hriscana i Perzijanaca i Hananaca, ipak veli da su i Hriscani ,jeretici,
neznabosci i nevjernici', dakle i za Hriscana vazi sve ono sto je dovde navadjano. Tako Talmud veli: ,Ma da su
Hriscani neznabosci, ali ipak slobodno je o njihovom prazniku s njima trgovati' (Tr. Aboda s. I.2.1).
ARasi bez okolisanja veli: ,I najboljeg medjuHriscanima treba udaviti' (14. Ed. Am. 7.A).
I tako po bozanstvenom civutskom zakonu - Talmudu, svi narodi, koji nisu Civuti ,bezboznici su, psi i magarci',
koje treba pobiti. No pocem se danas prva pocast odaje velikasima, sto su odozgo, zglave, to u to kolo spadaju i
dobrotvori civutski, gospoda diplomate, koji na kongresu u Berlinu vise radise i vjecase u zastitu Civuta, no o
onoj mnogobrojnoj bjednoj sirotinji, koja je iz nuzde bunu podigla, i koja je u tome istocnome ratu ostala bez idje
icega.
2. O vlastitosti ili privatnoj svojini govori sveto pismo - Talmud ovako: ,Bog je dao vlast i pravo Civutima
(izrailjcima) na zivot i imanje sviju naroda' (Seph. Ik. 3 cp. 25; It. Falk. Schim. I. 83. 3n 533).
,Opljackati nevernika sa svijem je dozvoljeno, a tako isto i nadnicumu zakinuti' (Babam. I. 111.2).
Zapovjed mojsijeva ,ne ukradi' znaci da Civutina ne pokrades i ne ostetis, a ne nevjernika (Saph. Niz. 105.2
'Orao'Majmunides').
Za Civuta kradja, nije i ne moze biti kradja, jer sav svijet pripada od Boga njima u imanje i vlastitost. On uzme
samo ono, sto mu treba i sto je njegovo.
3. Onadjenim stvarima Talmud govori: ,Koji nevjernikovu izgubljenu stvar nadje i povrati mu je, grjesi Bogu,
jer time jaca moc bezboznika' (Orao' Majmonides Ied. Ch. 4.11.3. F. 31.1; i Tr. Sanh. I. 76.2; Tr.Baba. k. I.
113.2).
,Ako Civutin nadje priznanicu svoju, koju je dao nevjerniku za uzajmljeni novac, ne treba mu je vratiti, jer
obveza prestaje cim je nju Civutin nasao. Aako bi nasao sam od sebe, u ime Boga hteo priznanicu natrag vratiti,
to rabin mora reci :,ako hoces da slavis ime Boga, to cini sto ti pripada, to jest, ne jacaj moc nevjernika i zadrzi
ono, sto ti je od Boga po zakonuodredjeno' (Rabi Jeruham.Seph. mesch. 51.4).
4. Okamatama (o interesu) Talmud uci. ,Zabranjeno je neverniku bez interesa (kamate) davati (Tr. Aboda. S. I.
77.1. Psk. Tos. 1). I sam Behaj, koji je drzao za sebe da je nepogrjesiv veli: ,Civutine! Zivot svakog onog, koji
nije Civutin u tvojoj je ruci, a jos vise njegov novac.' (Ib. 24.1).
Ocevidno je da se ovim ne samo daje maha najnecovecnijem interesu, gulenju naroda, nego time se ustupa
Civutinu imetak i krv nevjernika i uci svakom razbojnistvu.
Po svetoj knjizi toj ,izabrani narod' osjeca se pozvan da zivi od odabranih povlastica, gdi se najvise zakajisariti
moze, veleci: 'Nema goreg ni losijeg posla od obradjivanja zemlje, od zemljoradnje; jer kad ko 100 srebrenika u
trgovini ima, moze svaki dan mesa i vina imati; kopak ulozi 100 srebrenika u zemljoradnju, moze samo soli i
kupusa jesti' (Tr. Jebam. I. 63.1).
Jamacno zbog takvog IilosoIiranja Talmudovog, gotovo nidje niko ne moze viditi Civutina da kopa i zanje, a
svaki ih vidi kako jedu zaradu i izradukopaca i zeteoca.
5. Oprevari ovo uci Talmud: ,Civutin moze nevjernika prevariti i oguliti ga, ali svog bliznjeg - izrailjca ne treba
varati' (tr. Baba. m. I. 61.1.Tos; Tr. Megilla 13.2).
Dalje veli Talmud: ,Ako bi Civutin imao neku raspru ili svedocenje s nevjernikom pred sudom, treba da sve
moguce ucinis, da tvoj brat Civutin raspru dobije'
O Rabi Samujilu, jednome od najvecih civutskih patrijaraha, prica Talmud da je rekao:'nevjernika prevariti
slobodno je; te je i sam jednog nevjernika prevario, uzev mu jednu bocu zlatnu za 4 drahme, a on je mislio da je
od tuca i pri tom mu je jos jednu drahmu zakinuo'.
Rabi Brenc pise u svome ,Judenbalg'-u str. 21 ovako: Ako bi Civuti citave nedelje tumarali tamo amo varajuci
Hriscane, to neka se u subotu svi skupa saberu i svoje slavne mariIetluke ispricaju jedan drugome veleci:
'nevjerniku treba i srce iz grudi iscupati i najboljega medju Hriscanima ubiti' -naravno ako se moze.
Etou tome se sastoji civutsko postenje, koje im sveta i bozanstvena knjigaTalmudocinski ulijeva.
Zbog takog slavnog, ili kao sto veli dr. August Rolling sramnog vjeronauka Talmudova, Civuti su mu ostali
neminovno vjerni kroz sva vremena i medju svima narodima. Ali danas i djeca vec uvidjaju da mu ne ostaju
Civuti vjerni sto su pobozni i posteni, vec za to sto im ta sveta knjiga radi bogatstva i opstanka kajisarskog naroda
civutskog svaku podlost dopusta.
6. Obogu civutskom Talmudtakodje do uzasa smjesne slike prica
Ta sveta knjiga ,izbranog naroda bozijeg' evo sta veli o Bogu: Po njoj dan ima 12 sati. Uprva tri sata Bog sjedi i
proucava zakon; u drugim trima satima sudi, u trecim hrani cio svijet, a u poslednja tri sata Bog sjedi i igra se sa
kraljem riba Levijatanom.
Menahem veli uz to da Bog nocuuci Talmud (I. 97.3. p.17)
Za Levijatana veli Talmud da mu je celjust tako velika da riba od 300 milja duzine u njega uci moze i da mu je
Bog zbog te grdne velicine morao zenu oduzeti, jer bi se se svet sa tako pregolemim cudovistima napunio, koja bi
sve potrla. S toga je veliki Bog muskarca zasjekao, a zenskinju utamanio, osolio i ostavio za cast pravednima u
raju. (Tr. Aboda s. I. 3. i Baba b. I. 74.1.2).
,Igra bozija sa Levijatanom trajala je samo do razorenja Jerusalima (Aa. O). Od tog doba Bog se prestao igrati i
sa Levijatanom i sa Evom, sa kojom se odprije igrase,. (Tr. Berach. I 61).
Poslije razorenja Jerusalima i progonstva Civuta po svijetu, place Bog zato, sto je sagrijesio zbog razorenja
civutskog Jerusalima i svoj bogoizbrani narod po svijeturasturio. (Tr. Chagiga I 5.2)
,Taj grijeh boziji tako je veliki da Bog u sva tri dijela noci sjedii rice kao lav, jadikujuci sto je kucu izrailjevu
opustio, crkvu porusio i sagoreo i djecu svoju po svijeturasturio'. (Tr. Ber. ach I 31).
,Od tog doba Bog na ovome svijetu nema vise prostora od 4 milje, a prije toga on je sav svijet ispunjavao'. (Ibid.
I 11.1) i (Tr.Ber. 1. c).
Razorenje Jerusalima i progonstvo Civuta medju otpadnike po svijetu,Bog na osobiti nacin otkajava i grehe
ispasta.
On je svaki dan po dvije suze u more spustio, ali njegove suze sa takim straovitim urnebesom padnu u more da se
cuje po svemu svijetu i da od tog tereta i udara zemljotres biva. (Tr. Berach I 59.1. Chagig. I 5.2).
Po Talmudu i samu zakletvu svoju Bog porice. Tako se bio zakleo, da oni Civuti nece imati vjecnog blazenstva u
raju koji su se u sume razbjegli u vrijeme gnjeva bozijeg, ali docnije vidio je Bog svoju pogrjesku, pokajao se i
uzeo svoju rijec natrag, te tako te Civute pomilovao. (Tr. Sanli I 110.2.) Na drugom mjestu Talmuda stoji da Bog
moze od krive zakletve odustati. Jedan od civutskih mudraca prica, kako je cuo, gdi Bog jadikujuci za
razaranjem Jerusalima vice: ,Tesko meni! ko ce me razrjesiti od nepravo ucinjene zakletve i zadane rijeci'! (Tr.
Baba b. I 74.1). No ima jedan mocni andjeo; zvani Mi, koji sjedi izmedju neba i zemlje i taj je kadar razrjesiti
Boga, od krivo zadane rijeci i ucinjene zakletve. (Meg. Amulek. F. 1.4).
Kao sto se Bog krivo zaricao i zaklinjao, tako je isto i lagao po rijecima Talmuda, a narocito kad je htio da pomiri
Avrama sa Sarom. Usljed toga i sama sveta knjiga, Talmud, dopusta laz, gdi je ona nuzna radi mira. (Tr. Baba m. I
87.1).
Tako eto veli sveto pismo ,izbranognaroda' o Bogu, njegovoj nauci i naravi.
Talmudov Bog izgleda kao djak koji uci, kao kartadzija koji igra s kraljevima riba, kao zenskaros, koji se i sa
Evom igra neki igara, kao laza koji cas obeca, a cas opet porice, kao covek i dijete, koje place i okajava svoje
grije, kao potcinjeni momak, koji dobija oprostaj odAndjela i.t.d. Nakratko reci, civutski Talmudov Bog izgleda
smijesan i naprasit kao dzandrljiv loncar, koji lonce gradi pa ih onda lupa. Zbog svega toga mnogi ce citalac reci:
do vraga i Civuti i Talmud, zajedno sa njiovim tako nakaradnim Bogom!
7. Omesiji veli Talmud ovo:
,Mesija ce doci i povratiti kraljevinu Civutima, a ostali narodi svi ce njemu i njima sluziti i potcinjeni biti'. (Tr.
Scabb. I 120.1; Tr. Sah. I 88.2.99.1)
,Tada ce svaki Civutin imati 2,800 slugu i 310 sluskinja (Falk. Scim. Is. 56.4. n. 359; Bechaj. l. c. I. 168 P. 37. u.a;
Tr. Sanh. I 101.1). Ali prije toga bice uzasan rat, koji ce dve trecine ljudstva stamaniti. Unjemu ce Civuti toliko
oruzja zadobiti da ce trebati sedam godina da ga sagoru i istope'. (Majene jesc. I 74.4.76.1; Abar. b. Mascm. Is. I.
49.1-3).
Pa i sam ,Orao' sinagoge Majmonides vjeruje u svjetsku vladu Civuta, te veli: 'Starim neprijateljima Civuta,
tadce narasti zubi od 22 riIa dugacki' (Ot. Akib. i Schim).
,Kad Mesija civutski dodje, onda ce zemlja roditi s kolacima i vunenim haljinama, a zito ce biti tako krupno kao
dva bubrega od najveceg vola, (Tr. Kethub. I. 111.2; Schabb. 30.2).
,Mesija ce od sviju naroda poklone primati samo od Hriscana ne'. (Tr. pes. I. 118.2).
,Tad ce Civuti neizmjerno bogati biti, jer sve blago svega svijeta doci ce u njihove ruke; a za kaznu, veli sveti
Talmud, da ce tolika velika biti, da ce 300 magaraca trebati da kljuceve nose, i svi ce narodi tada preci u civutsku
vjeru, samo hriscanima nece dopusteno biti, nego ce sa svijem iskorenjeni biti, jer su od djavolskog porekla.'
(Tr. Iebam. I. 24.2; Tr. Aboda s. I. 3. 2; Abarb. Maschm. Is. I. 65; Bechaj. l c. 85.3).
O da hoce taj slavni Mesija skoro doci da Civute sabere i usreci, te bi se bar svijet kuzne civutske atmosIere
kurtalisao!