UVOD

Anatomija je znanost koja prouava oblik i grau ivih bia od cjeline do strukturalnih detalja.
Anatomija je morfoloki dio biologije, sveobuhvatne nauke o biljnom i ivotinjskom svijetu.
snovni i prvobitni metod istraivanja objanjen je u samom nazivu. !o je metod rasijecanja ili
razudbe. "ajstariji podatak o njegovom koritenju datira od #rka koji su ga nazvali anatomijom
$!heophrast% prema rijei anatemneim, &to znai rasijecati.
Anatomija se kao znanost veoma razgranala, pa smo dobili mnotvo naziva koji pojedine grane
anatomije precizno odreuju, kao na primjer' sistematska, topografska, makroskopska,
mikroskopska, itd. anatomija. (lastina $grki' plastes ) kipar, plastike ) kiparstvo% anatomija
ovjeka i ivotinja i usporedna ili komparativna anatomija sadre znanja koja su neophodna u
likovnom obrazovanju.
(lastina anatomija prua osnovna znanja o grai, formama i proporcijama ljudskog tijela i tijela
ivotinja u mirovanju i pokretu. (oto sa svog stanovita objanjava dio likovne problematike,
ona se prouava kao predmet na umjetnikirn kolama i akademijama u poetnim godinama
studija.
*enje same teorije anatomije ne prua, praktino, nikakve koristi. +Ako eli iz anatomije neto
shvatiti, nauiti i objasniti, mora to nacrtati, $-eonardo%
(lastina anatomija ovjeka uzima naunu osnovu iz sistematske anatomije ovjeka i to samo
one njene dijelove, odnosno sisteme koji sudjeluju u grai tijela i odreuju njegovu povrinu. !o
su skeletni sustav sa zglobovima i miini sustav sa koom i potkonim tkivima. stali sustavi
$krvotok, disanje, probava, nervni sustav i osjetila% ne nalaze se u okviru prouavanja plastine
anatomije, ali njihovo poznavanje je znaajnao i upotpunjuje nau predstavu o kompleksnom
ovjekovom organizmu, pogotovo stoga jer bismo trebali biti svjesni injenice da ovjek
nedovoljno poznaje samog sebe.
KOSTUR I ZGLOBOVI
.ovjek ivi u okolini koja je sva, osim zraka i vode, graena od vrste materije. /a bi se u takvoj
okolini mogao kretati uspravno, izvoditi bezbrojne pokrete i nositi teret, potrebno je da i njegovo
tijelo bude opremljeno adekvatnom elastinom vrstoom. !a vrsta unutranja konstrukcija
tijela sagraena je od kostiju. &ve kosti zajedno, kojih ima oko 011 $022 sa svim sitnim kostima%
nazivamo kostur. sovinski kostur svih kraljenjaka, pa i ovjeka, pokazuje zajedniku osnovnu
shemu grae i sastavljen je od kostura glave, trupa i kostura ekstremiteta. Ako usporeujemo
grau trupa ovjeka sa trupom ostalih kimenjaka, razlike nisu velike. 3itne razlike odnose se na
ekstremitete, ovisno o njihovom oblikovanju u neprekidnoj borbi za opstanak.
4ostur daje tijelu vrstinu koja mu je potrebna u vrenju ivotnih funkcija i rada. !a vrsta
konstrukcija u osnovi odreuje oblik tijela, visinu cjeline i proporcije pojedinih dijelova. 4otana
masa je sastav5jena iz mineralnih soli i organske materije ) oseina ) koji joj daje odreenu
elastinost. 6lastiost kostiju opada analogno starenju. (o obliku razlikujemo tri osnovna tipa
kostiju' duge, pljosnate i kratke.
Duge kosti, koje uglavnom grade ekstremitete, imaju dugako, vrsto tijelo i dva kraja. *
upljinama cjevasteg dijela nalazi se kotana sr. 5nteresantna unutranja graa kostiju
prilagoena je zakonima statike i dinamike uz maksimalnu utedu prostora i teine. /uge kosti
nisu elastine samo zbog prisustva oseina, ve i zbog oblika. "ijedna kost nije potpuno prava.
#raena je, obino, u vidu opruge, spirale, koja sa svih strana pokazuje krivine sline slovu +&,.
4rajevi dugih kostiju ne pokazuju meusobno nikakve slinosti, ve iznenaujue razlike, koje
predstavljaju svojevrsne crtake enigme.
Pljosnate kosti grade zidove raznih duplji ljudskog tijela i na taj nain tite unutranje organe
$lubanja, zdjelica, rebra%. /uina i irina su im znatno vee od debljine.
Kratke kosti ire se u sve tri dimenzije i obino su kockatsog oblika $kosti ruja, noja%.
7ana karakteristika kostura je u tome to pojedini dijelovi kosti mogu mijenjati svoj poloaj.
(romijenom poloaja jedne kosti prema drugoj, nastaje pokret. 8jesta gdje se kosti spajaju,
nazivamo zglob. (okretljivost zgloba ovisi nainu na koji se kosti meusobno zglobljavaju, od
oblika povrina kojima se dodiruju. * pogledu zglobljavanja priroda se pobrinula za najveu
moguu raznovrsnost. (ostoje nepokretni, polupokretni i pokretni zglobovi.
!ipian predstavnik nepokretnog zgloba je tzv. av. /vije susjedne pljosnate kosti se svojim
zupastim rubma uvlae jedna u drugu, okotavaju i iskljuuju svaki pokret $avovi na lubanji%.
"epokretan ili veoma malo pokretan zglob je onaj u kome se dvije kosti dodiruju ravnim
povrinama i vrsto su vezane hrskavicom koja se nalazi izmedu njih $preponska simfiza%.
(okretne zglobove dijelimo ili prema broju osovina, oko kojih se pokret izvodi, u jedno), dvo) ili
tro)osovinske zglobove ili prema obliku zglobnih povrina. Kuglasti ili loptasti zglob je tro)
osovinski zglob kaji omoguuje pokret u svim pravcima. (oluloptasta zglobna povrina jednog
kraja kosti ) zglobna glavica ) uvlai se u odgovarajue udubljenje na susjednoj kosti ) zglobnu
aicu. 9glob ramena i kuka su loptasti zglobovi i najpokretljiviji su.
Jajasti i sedlasti zglobovi su dvoosovinski. blici njihovih zglobnih povrina su odreeni samim
nazivom. :aha se u sedlu moe naginjati naprijed i nazad, na jednu ili drugu stranu, a ne moe
se okretati oko uzdune osovine $primjer ) zglob izmeu trapezaste kosti i prve kosti doruja )
palac na nozi%.
(okreti oko jedne osovine izvode se u cilindrinim zglobovima. :edna zglobna povrina ima oblik
valjka, a drugi kraj nosi odgovarajui usjek. "a valjku obino postoji jedno dodatno ispupenje ili
udubljenje. !ime se osigurava preciznost pokreta oko date osovine i iskljuuje se iskliznue kosti
u stranu. Ako je osovina zgloba postavljena okomito na duinu kosti onda takav zglob nazivamo
zglob arke $primjer' zglob lakta, prstiju%. 4ada osovina lei paralelno uz kost govorimo u
tokastom zglobu $gornji zglob bice i lakatnice%.
9globne povrine su pokrivene glatkom hrskavicom, a itav zglob potpuno je uvijen opnastom
vreicom ) zglobnom ahurom. (ored zglobne ahure postoje i zglobne veze ) ligamenti ) koji
uvrsuju zglob i u zajednici sa zglobnom ahurom sprjeavaju prekomjerno pokretanje )
isaenje. *nutranji zid zglobne ahure ) sinovialna opna ) lui sluzavu tenost koja podmazuje
zglob. *nutar zglobne ahure nema zraka uslijed ega u njoj vlada negativni pritisak, koji
sprijeava razdvajanje zglobnih povrina. Zbog nepoznavanja zglobova dogaaju se greke
koje u studijama figure i akta mogu jako smetati jer pokreti djeluju neprirodno!
"aveli smo nekoliko najtipinijih vrsta pokretnih zglobova, koji omoguuju razne pokrete. *
jednoosovinskim zglobovima vri se pokret pregibanja i opru"anja. !o je pokret koji najee
sreemo posebno u ekstremitetima. 8nogo rjei je pokret uvrtanja i izvrtanja. 9globovi sa dvije
osovine, pored pokreta pregibanja o opruanja, mogu jo vriti pokret privoenja ili primicanja i
pokret odvoenja ili odmicanja. :edna vrsta pokreta slina privoenju i odvoenju predstavlja
pokret suprotsavljanja i pokret suprotan njemu. 4ombinacijom prethodnih pokreta dobijamo
pokret kru"enja. 4od troosovinskog zgloba, pored mogunosti prethodnih pokreta, vri se i
pokret oko uzdune osovine i taj pokret nazivamo obrtanje.
Kostur glave
4ostur glave sainjavaju kosti lubanje i kosti lica.
#ubanja je sastavljena od osam kostiju od kojih su dvije parne i etiri neparne. (arne kosti su
tjemena i sljepoona kost, a neparne eona, potiljana, klinasta i sitasta kost!
4osti lica su ugraene na prednjoj donjoj strani lubanje. 5ma ih ;< 5 to est parnih i tri neparne.
"eparne su' donja vilica, ralasta i podjezina kost, a parne su' gornja vilica, nosna kost, suzna,
nepana, jagodina ili jabuna kost i donja nosna koljka.
4omplicirana unutarnja graa glave, prije svega, baza lubanje, nema u plastinoj anatomiji
nikakvog znaaja, dok nam vanjske forme lubanje i lica otkrivaju bezbroj individualnih razlika,
koje odreuju karakter glave pojedine osobe kao i niz zajednikih odlika. 9bog toga je vano da
se u procesu studija glave i portreta sagledaju i ti osnovni anatomski elementi, jer e nam
poznavanje istih omoguiti da sigurnije i preciznije odredimo karakter.
4osti lubanje se tzv. avovima nepokretno zglobljavaju meusobno i grade kotanu ahuru u
kojoj je smjeten mozak $veliki i mali%.
$eona kost zauzima prostor koji nazivamo elo. sim toga, ona se protee i neto dalje nagore,
savija se unazad i zglobljava se sa parnom tjemenom kosti, a sa strane sa klinastom kosti.
9naajno mjesto na eonoj kosti je parno eono ispupenje koje je naroito uoljivo kod djece, a
najmanje kod ena $kod ivotinja na tom mjestu rastu rogovi%. "eposredno iznad oiju nalaze se
vjeni lukovi. * duplji ispod vjenih lukova nalaze se u samoj kosti dvije upljine zvane eoni
sinusi. 8jesto iznad korjena nosa naziva se povije ) mjesto izmeu obrva, nepokriveno dlakama.
.eona kost ima i jedan vodoravni dio koji ne vidimo. !aj dio gradi prednji dio baze lubanje i krov
onih duplji. * sredini se eona kost zglobljava sa nosnom kosti. "a bonim rubma onih duplji
zglobljavajui se sa jagodinom kosti, eona kost se naglo savija unazad, gradei pri tome
poetak s%jepoone linije, koja se penje bono na gore i unazad a produuje se preko tjemene
kosti. &ljepoona linija nastaje kao posljedica naglog savijanja gornje povrine u bonu povrinu.
'jemena kost $parna% etvorauglastog je oblika i konveksnom vanjskom povrinom gradi sa
svojom paricom srednji dio krova lubanje. "alazi se izmeu eone, kljunaste, s%jepoone i
potiljane kosti.
&ljepoona kost, parna, gradi boni dio lubanje i to onim dijelom koji zovemo ljuskom. "a donjoj
unutranjoj strani nalazi se piramida sljepoone kosti! * piramidi je smeteno osjetilo sluha i
ravnotee. d baze piramide prua se nadolje mastoidni nastavak, koji utjee na formu i jasno je
uoljiv kod svih pokreta glave. 5spred mastoidnog nastavka nalazi se vanjski uni otvor. 5zmeu
ovog otvora i donje vilice vidimo jedan tanak kotani nastavak ) stiloidni nastavak. d donjeg
dijela ljuske sljepoone kosti, iznad usnog otvora, odvaja se jedan nastavak koji se prua
vodoravno naprijed i spajajui se sa odgovarajuim nastavkom jabune kosti ili jagodine kosti,
gradi slobodan kotani luk ( jabuni ili jagodini luk, ili most. 5spred stranjeg dijela tog luka
sljepoona kost stvara prostranu zglobnu jamicu, podeenu za zglobljavanje sa donjom vilicom!
Potiljana kost ini stranji dio lubanje. "a donjem vodoravnom dijelu potiljane kosti nalazi se
veliki potiljani otvor, koji predstavlja vezu izmeu lubanje i kraljeninog kanala. 4roz taj otvor
prolazi produ"ena kimena mo"dina. &a obje strane otvora nalazi se po jedno zglobno
ispupenje ) zvano potiljani kondili. (otiljani kondili zglobljavaju se sa prvim vratnim prljenom
) atlasom. "a stranjem dijelu potiljane kosti, koji se naziva ljuska potiljane kosti postoji jedno
ispupenje ) potiljana kvrga. d potiljane kvrge polaze u polje dva para polukrunih linija, tzv.
gornja i donja kriva linija potiljane kosti. * predjelu ovih linija pripajaju se miii zadnje strane
vrata. Klinasta kost je veoma komplicirana po grai. *metnuta je u vidu klina izmeu potiljane
kosti i iza sitaste i eone kosti. &amo njen jedan dio koji se naziva velika krila klinaste kosti
sudjeluje u gradnji krova lubanje i to u predjelu izmedu eone i sljepone kosti. 5nteresantan je
jo podatak da tijelo klinaste kosti na gornjoj strani ima jedno udubljenje, tzv. tursko sedlo, u
kome je smjetena kraljica zlijezda ) hipofiza, koja pored ostalog regulira i rast ovjeka.
&itasta kost ) nigdje ne izlazi na povrinu lubanje. na se nalazi izmeu eone i klinaste kosti.
8oramo je spomenuti zbog toga da bi nam bila jasnija graa cjelokupne lubanje. "a frontalnom
presjeku ona pokazuje oblik trga i sastoji se iz vodoravnog i uspravnog lista i dva bona dijela.
7odoravni ili sitasti list smjeten je izmeu onih dijelova eone kosti. !aj list je izbuen sitnim
rupicama kroz koje prolaze granice mirisnog ivca. 7ertikalni list je u sastavu nosne pregrade.
3oni ijelovi imaju oblik etvorostrane prizme. 7anjska strana te prizme ini unutranji zid one
duplje, a unutranji boni zid nosne duplje nosi, pored toga, i gornju i srednju nosnu ikoljku )
dvije tanke kotane ploice.
(rofil cjelokupnog kostura glave izgleda kao spoj jajastog oblika lubanje i trapezastag kostura
lica. /ua strana trapeza se protee od ela do brade= kraa paralelna je predstavljena zadnjom
ivicom uspravne grane donje vilice. :edna kosa strana trapeza sputa se od korjena nosa do
usnog otvora, a donja strana je donja rub donje vilice.
)osna kost je parna, pljosnata, u obliku pravokutne ploice. 7eliina nosnih kostiju, njihov
nagib i oblik su veoma varijabilni, pa je stoga razumljivo da moemo vidjeti toliko razliitih oblika
noseva, jer ve nosne kosti, iako su male, nagovjetavaju oblik nosa koji je u preostalom dijelu
do samog vrha sagraen od vrlo interesantne nosne hrskavice.
*ornja vilica je takoer parna kost. na zauzima srednji poloaj na licu i sve ostale kosti lica
poredane su oko nje. bje gornje vilice se spajaju du srednje linije, ograniavajui pri tom
krukasti otvor nosne duplje. "a gornjem paetku srednje linije nalazi se nosna bodlja koja
oznaava mjesta gdje se zavrava donja vodoravna rub nosa. !ijelo gornje vilice ima jednu
upljinu ) vilini sinus. #ornja vilica obiluje nastavcima koji se pruaju u svim pravcima. "avie
se prua eoni nastavak, a nanie zubni nastavak. "a rubu zubnog nastavka nalazi se osam,
odnasno ;> alveola ) jamica za smjetaj korjena gornjih zuba. :abuni nastavak se zglobljava sa
jabunam kosti, a nepani nastavak gradi prednji dio tvrdog nepca.
5zmedu gornje vilice, eone kosti i sljepoone kosti smjetena je jabuna ili jagodina kost.
&vojim nastavcima vezuje se sa spomenutim kostima. d naroite je vanosti nastavak kojim se
jabuna kost vezuje sa sljepoonom kosti ) jabunim ili jagodinim lukom, koji utjee na
plastinost lica. !ijelo jabune kosti ini jabuica ili jagodica. d njenog oblika i meusobnog
razmaka uglavnom ovisi da lie lice biti usko ili iroko.
&uzna kost je mala, tanka kost koja se nalazi u unutranjem zidu one duplje, iza eonog
nastavka gornje vilice.
)epana kost, sa svojom parnom kosti, gradi stranju treinu tvrdog nepca. "epana kost ima i
jedan uspravni dio koji ulazi u sastav bonog zida nosne duplje.
Donja nosna koljka je tanak kotani listi povijen u obliku luka privrsen uz donji boni dio
nosne duplje.
4ao i prethodna tri, tako i ralasta kost $neparna% nema utjecaja na povrinu, jer se nalazi u
unutranjosti kostura lica i kao etvrtasta ploica gradi stranji dio nosne pregrade.
Donja vilica $neparna kost% je jedina kost lica koja se pomou pokretnog zgloba spaja sa
lubanjom. &astoji se iz vodoravnog dijela i dva uspravna dijela, koji se nazivaju viline grane. "a
prijelazu vilinog tijela u granu postoji vilini ugao= veliina tog ugla je razliita. 4od odraslog
ovjeka iznosi oko ;01);21 stupnjeva. #rana donje vilice rava se gore u dva nastavka i to
prednji misini nastavak i stranji zglobni nastavak. "a miinom nastavku pripaja se slijepooni
misi. #lavica zglobnog nastavka ulazi u odgavarajui jamicu na sljepoonoj kosti. !ijelo donje
vilice je potkoviastog oblika. &rednji dio tijela ima tzv. bradno ispupenje koje se na dole
proiruje u bradni trokut. !aj prednji dio, koji nazivamo bradom, pokazuje mnoga individualnih
razlika pa je zbog toga veoma znaajan * odreivanju cijelokupnog izgleda lica. /u svoje
gornje ruba tijela nosi ;> jamica za zubne korijene.
Podjezina kost ) neparna kost, smjetena je u muskulaturi prednje strane vrata ispod donje
vilice. !o je jedina kost kostura koja nije neposredno vezana za drugu kost pa se zbog toga na
kosturima najese ne nalazi. (otkoviastog je oblika ili slova +*,. 7ezana je jednom jakom
vezom za stiloidni nastavak sljepoone kosti i veim brojem misia vrata.
4osti lica agraniavaju etiri duplje' dvije one duplje romboidnog oblika, krukasti otvor nosne
duplje i usnu duplju.
Glava kao cjelina
Antropologija prouava lubanju i njene dimenzije u profilu, anfasu i odozgo. 9a nauku je to
znaajno. 8edutim, mi se, shodno naim potrebama, moramo osloniti vie na sopstveni osjeaj
za dimenzije, bitne karakteristike i odnose masa. !rebamo obratiti panju na neke ope
napomene. #lava je, suprotno ostalim dijelovima tijela, pokrivena malim slojevima mekanih
dijelova ) miia i drugih potkonih tkiva. "a velikoj povrini glave kosti izbijaju na povrinu, tj.
ispod same koe, pa zbog toga one odreuju formu. -ubanja moe biti kratka ili dugaka. !reba,
prvo, sagledati njen oblik pa tek onda masu kose. 7aan je odnos povrina koju zauzimaju
lubanja, odnosno kosa i lice. blik lica, takoer, veoma je varijabilan i moe biti izduen, ovalan,
etvrtast, okrugao, itd. 4orijen nosa je vana toka kojom se sluimo prilikom mjerenja i
konstruiranja glave. 4od ena se korijen nosa nalazi, otprilike, na sredini visine od brade do
tjemena. 4od djeteta je gornji dio mnogo vei, jer su kosti lica jo nerazvijene. 4od mukaraca je
donji dio obino dui od gornjeg. ?irinu lica odreujemo mjerenjem vanjskih granica jabunih
kostiju. @azmak izmeu oba oka jednak je, najese, duini jednog oka, ali se i ovaj razmak
mijenja. Ako promatramo tri toke i to obje zjenice i nosnu bodlju, dobijamo interesantan trokut,
koji e nam mnogo pomoi prilikom odreivanja elemenata koji ine karakter jedne odreene
fizionomije. (oetnici veoma teko crtaki uskladuju oba oka. Ali ako oi nisu nacrtane na
dgovarajuem mjestu, one dobijaju plivajue tendencije u crteu. !o se moe izbjei time, da se
tono sagledaju kotane ruba one duplje, pa se zatim, u one duplje ugrade oi, koje e tono
odreenim kotanim prostorom biti ujedno fiksirane. blik i visinu ela, oi, nosa, jagodice, donje
vilice, usne, moemo promatrati i studirati i odvojeno, ali pri tom ne smijemo nikada izgubiti iz
vida njihove meusobne odnose koji su uslovljeni vrstom graom kostiju lica.
Ako promatramo glavu u profilu i zamislimo jednu liniju od nosne duplje do usnog otvora, i drugu
koja prolazi kroz najistureniju toku na elu i prednju granicu gornjih sjekutia, dobijamo jedan
ugao koji nazivamo ugao profila.
(rofilni ugao je razliit. *koliko je manji, brada je isturenija, a zubi obino stre naprijed. 4od
ovjekolikog majmuna taj ugao imosi oka >1A, kod Brnaca oko C1A, kod 6vropljana oko D1A. "a
grkim skulpturama taj ugao je jo vei $oko E1A%, a nos lei u istoj ravni sa elom. (romjena
profilnog ugla uslovljava i promjenu vilinog ugla. 4ada je glava u normalnom poloaju, linija
koja povezuje nosnu bodlju i uni otvor lei vodoravno. !o je od znaaja prilikom postavljanja
modela za poetne studije glave, kada treba izbjegavati neprirodne pokrete glave.
Kostur trupa
4ostur trupa sainjavaju kimeni stup, rebra i grudna kost. 4osti lopatinog pojasa, kao i
zdjelinog pojasa, opisujemo zajedno sa ekstremitetima.
Kimeni stup +kralje"nica, je nosa gornjeg dijela tijela i uz to daje trupu i prilino veliku
pokretljivost. &astavljen je od kratkih kostiju, prstenastag oblika, kimenih prljenova, koji svi
zajedno grade kimeni kanal, u kojem je smjetena lena modina. -ena modina je na taj
nain kotanim zidovima zatiena od vanjskih povreda. *kupan broj kimenih prljenova iznosi
22)2F. "azivaju se po mjestu gdje se nalaze. (rema tome imamo C vratnih, ;0 lenih, <
slabinskih, < krinih i F)< trtinih prljenova. ve grupe prljenova razlikuju se meusobno, ali
imaju i zajednikih osobina, tako da njihovu grau moemo prouiti shematski. (rednji masivni
cilindrini dio, * poprenom presjeku ) ovalan, naziva se tijelo prljena. (rema nazad tijelo se
nastavlja prljenskim lukom koji ograniava prljenski otvor. d prljenskog luka jo dalje
unazad prua se rtni nastavak, a lijevo i desno po jedan popreni nastavak. :edan par zglobnih
nastavaka polazi navie i jedan par nanie. (omou zglobnih nastavaka prljenovi se
zglobljavaju meusobno. 5zmeu dva prljena tijela nalazimo hrskaviavi meduprljenski kolut.
4olutovi osiguravaju kraljenici elastinost i pokretljivost. &a obje strane izmeu prljenova
postoje meuprljenski otvori kroz koje prolaze kimeni ivci i krvni sudovi. Ako promatramo
kimeni stup sprijeda ili straga, on izgleda potpuno prav, ali sa strane pokazuje krivine u obliku
duplog slova +&,. 7ratna krivina je izdubljena unazad, lena krivina je ispupena unazad, slabina
krivina je izdubljena unazad i slabina ispupena unazad. ve krivine se formiraju uporedo sa
razvnojem itavog tijela. !reba neto rei i o pasebnim odlikama kimenih prljenova. 7ratni
prljeni imaji slabo razvijena tijela. @tni nastavci su kratki, osim rtnog nastavka sedmog prljena
koji je dui i jasno vidljiv na prijelazu vrata u lea. "aroitu grau pokazuju prvi i drugi vratni
prljen, (rvi, tzv. atlas $nosa% nema prljenskog tijela. "a gornjoj strani atlasa nalaze se dvije
plitke zglobne jamice za zglobljavanje sa potiljanim kandilima. * tom zglobu se vri pregibanje i
opruanje $klimanje% glave. /rugi prljen $epistropheus% ima na gornjoj strani jedan kotani zub,
koji ulazi u prednji dio prljenskog otvora atlasa. vakav spoj dva prljena omoguuje
maksimalno okretanje glave. -eni prljenovi su srednje veliine i meusobno malo pokretljivi.
"jihovi rtni nastavci su okrenuti koso nadole. "a gornjoj i donjoj rubu bone strane tijela nalaze
se rebarne glaice za spajanje sa glavicama rebara, dok se popreni nastavci zglobljavaju sa
rebarnim kvricama. &labinski prljenovi su najvei. "ose snane nastavke da bi time omoguili
bolji pripoj muskulaturi koja se na njima pripaja. &pomenuti vratni, leni i slabinski prljenovi
nazivaju se pravi prljenovi. &ljedei, krini i trtini su lani prljenovi, jer su izgubili prava
svojstva prljenova. 4rini prljenovi su kotano srasli i grade jedinstvenu krinu kost trokutastog
oblika, sa vrhom okrenutim nadole. &mjetena je u vidu klina izmeu zdjelinih kostiju. "a
gornjoj strani nalazi se glavica za zglobljavanje sa petim slabinskim prljenom, a na bonim
rubma kosti postoji tzv. uvasta glaica za zglobljavanje sa zdjelinim kostima. "a prednjoj strani
krine kosti, na mjestu gdje se zglobljava sa petim slabinskim prljenom nalazi se jedno
ispupenje zvano promontorizm ili zdjelini rt. 5 na prednjoj strani i na stranjoj strani vidimo etiri
para krinih otvora. !o su ostaci meuprljenskih otvora.
*rudna kost je neparna pljosnata kost koja na prednjoj strani du srednje linije zatvara grudni
ko. &astavljena je od tri srasla djela i u cjelini podsjea na ma. !i dijelovi se nazivaju idui od
gore na dole' drka, tijelo i mani nastavak. "a gornjoj rubu drke nalazi se jugularni usjek, koji
je na tijelu uvek jasno vidljiv, pa prema tome predstavlja vanu toku kojom se moemo posluiti
prilikom konstruiranja i crtanja spoja vrata i grudnog koa, i oznaava poetak vane srednje
linije ) simetrale trupa sa prednje strane. /rka ima jo dva para useka i to dva gornja za
zglobljavanje sa kljunjaom i dva donja za zglobljavanje sa prvim rebrom. /rka i tijelo spajaju
se meusobno pod tupim uglom ) zatvorenim unazad. !aj ugao nije isti kod ene i kod
mukarca. !ijelo grudne kosti ene je okomitije i sputeno nadole. @ub tijela ima est usjeka za
smjetaj rebarnih hrskavica. 8ani nastavak je u mladim godinama hrskaviav i tek kasnije
okotava. .esto je savijen malo unazad i gradi jasno vidljivo udubljenje.
-ebra su dugake, savijene kosti sline pljosnatim tapovima, kaji se jednim okrajkom
nastavljaju na lene pr5jenove, a drugim okrajkom vezuju za grudnu kost. 5mamo ;0 pari
rebara. (rvih sedam rebara zovemo pravim rebrima, jer se svojim rebarnim hrskavicama
direktno vezuju za grudnu kost. &ljedea tri rebra ) D, E i ;1)to, su la"na rebra, jer se njihova
hrskavica ne vezuje za grudnu kost, ve se sa njom povezuje posredno, preko hrskavice
sedmog rebra. 7ezujui se, meusobno, grade napred rebarni luk. (rednji okrajci ;;. i ;0. rebra
zavravaju slobodno u muskulaturi trbunog zida, pa se stoga nazivaju slobodnim rebrima.
&tranji kraj rebra ine' glavica, vrat i kvrica rebra. (omou glavice i kvrice rebro se zglobljava
sa odgovarajuim prljenom. !ijelo rebra je u svom stranjem dijelu jae savijeno i gradi rebarni
ugao. (rednji kraj nosi jamicu u koju se uvlai rebarna hrskavica, a rebarna hsrkavica se spaja,
kao to smo ve naveli, sa grudnom kosti.
-eni prljenovi, rebra i grudna kost grade grudni ko, vrst i elastian kotani oklop, koji
zatiuje osjetljive unutarnje organe srce i plua. !reba obratiti panju na to da je gornji otvor
grudnog koa mnogo manji od donjeg i da se gornji otvor sputa koso naprijed, dok je donji,
karakteristinim rebarnim lukom, isjeen na prednjoj strani.7rh grudne kosti nalazi se u visini
drugog lenog prljena, a mani nastavak dopire do visine desetog prljena. (oto se rebra
sputaju u luku, bono nanie, i to samo kotanim dijelom, i sprijeda se, opet, penju nagore,
svojim hrskavicama, stvara se, time, mogunost da se prilikom podizanja rebara osjetno povea
obim grudnog koa. /izanjem i sputanjem rebara omoguuje se disanje.
Kostur gornjih ekstreiteta
Kostur gornjeg ektsremiteta grade. kosti lopatinog pojasa/ kosti nadlakta, kosti podlaktice, kosti
ake!
Kosti lopati!nog pojasa
-opatinim pojasom spojen je kostur gornjeg ekstremiteta sa kosturom trupa. n se sastoji iz
dvije kosti' kljune kosti i lopatice!
Kljuna kost je parna, duga kost, oblika latinskog slova +&,. (rua se popreno izmeu lopatice i
grudne kosti. na je svojim dvjema unutranjim treinama ispupena naprijed, a vanjskom
treinom nazad. 4rajevi su pokriveni hrskavicom, pomou koje se kljuna kost zglobljava unutra
sa grudnom kosti, a spolja sa natplekom lopatice. !ijelo kljune kosti pokazuje vanjskost koja
se pojaava idui prema vanjskom kraju, pa zbog toga opisujemo i donju stranu, prednju i
stranju rub kljune kosti.
#opatica je pljosnata kost trokutastog oblika. (riljubljena je uz stranju stranu grudnog koa i
prua se, u mirovanju, od 55. do 755. iii 7555. rebra. "a njoj odreujemo dvije strane' prednju i
stranju= tri ruba' gornju, vanjsku i unutranju, i tri ugla' gornji, donji i vanjski.
(rednja ili rebarna strana lopatice izdubljena je u tzv. podlopatinu jamu. &tranja strana lopatice
je lopatinim grebenom podjeljena na. dvije jame' nadgrebenu i podgrebenu. #opatini greben
se prua koso nagore i u stranu i zavrava se natple0kom, koji se zglobljava sa kljunjaom i titi
rameni zglob sa gornje strane.
7anjski ugao lopatice nosi zglobnu glaicu, zvanu lopatina aica, koja se zglobljava sa glavom
ramenice. 5znad vanjskog ugla usaen je kljunasti nastavak ili gavranov kljun ) oblika savijenog
malog prsta.
4osti nadlakta
4osti nadlakta predstavljaju se ramenicom.
-amenica je duga kost sa snanim krajevima i tanjim tijelom, koje je trostrano prizmastog oblika,
te ima, prema tome, tri strane' vanjsku, unutranju i stranju. "a gornjem kraju ramenice vidimo
zglobnu, polukuglastu povrinu ) glava ramenice, koja se zglobljava sa lopatinom aicom.
#lava ramenice i lopatina aica grade rameni zglob. 5za glave nalazi se anatomski vrat, spolja
velika kvrga, a sprijeda mala kvrga. 5zmeu kvrga vidimo jedno uspravno udubljenje, koje se
naziva meukvrni lijeb. "eto iznad sredine tijela, na vanjskoj strani nalazi se hrskapavo
deltasto ispupenje gdje se pripaja deltasti mii. /onji kraj je proiren i spljoten i sastavljen je
od srednjeg zglobnog dijela i dva nezglobna dijela. "a unutranjoj strani zglobnog dijela nalazi
se zglobni valjak za zglobljavanje sa lakatnicom, a na vanjskoj ) glavica za zglobljavanje sa
bicom. 3oni nezglobni dijelovi su unutranji i vanjski vor ramenice. "a vorovima se pripaja
vei broj miia koji djeluju na pokretanje ake i prstiju.
Kosti po"laktice
Kosti podlaktice ine spolja "bica, unutra lakatnica. !ijelo ovih kostiju je takoer trostrano )
prizmastog oblika.
#ornji kraj "bice sastoji se od glavice, vrata i kvrge. #lavica bice na svojoj gornjoj strani, ima
plitko udubljenje za zglobljavanje, sa lakatnicom. /onji kraj je znatno masivniji jer se u biti samo
donji kraj bice zglobljava sa kostima ruja. &polja se nalazi iljasti nastavak bice, a unutra
usjek za zglobljavanje sa donjim krajem lakatnice.
#akatnica je neto dua od bice. bje kosti su postavljene tako da gornji kraj lakatnice prelazi
bicu, a u predjelu ruja, bica je dua od lakatnice. #ornji kraj je mnogo masivniji od donjeg i
neobian je po svom obliku. 5ma dva nastavka= na stranjoj strani lakatni nastavak, a na prednjoj
kljunasti nastavak. 5zmedu oba nastavka nalazi se polumjeseasta glaica, koja u vidu klijeta
obavija zglobni valjak ramenice zglobljavajui se sa njim. /onji kraj nosi na strani malog prsta
iljasti nastavak, a unutranji dio kraja zglobljava se sa bicom.
4osti ake sastoje se iz tri dijela' ruja, doruja i lanaka prstiju.
Kosti ruja rasporeene su u dva reda. d ukupno osam kostiju, glaviasta kost je najvea. "a
dlanskoj strani kukasta kost nosi karakteristinu kukicu, koja zadrava tetive pregibaa na svom
mjestu. 4osti prvog reda spajaju se meusobno u blagom luku koji odgovara zglobnoj povrini
donjeg kraja bice.
Kosti "oru!ja
(ostoji pet kostiju doruja koje nemaju svojih posebnih naziva, 3roje se kao 5 ) 7 kost doruja,
od palca prema malom prstu. (rva kost je najkraa i najdeblja, a druga najdua. 4osti doruja su
duge kosti. 4raj koji se zglobljava sa kostima ruja naziva se bazom, a suprotni glavicom. 3aza
je nepravilnag etvorouglastag oblika.
$lanci prstiju! &vaki prst ima tri lanka $sa izuzetkom palca, koji ima dva lanka%. &vaki lanak
ima tijela i dva kraja. (o duini, lanci jednog prsta nisu jednaki. /vije treine duine prvog
lanka predstavlja duinu drugog lanka, a dvije treine drugog lanka jednake su duini treeg
lanka. !rei red lanaka nosi nokatno ispupenje potkoviastog oblika.
Zglob lakta je sloen zglob. :edna zglobna ahura obavija tri zgloba' zglob ramenice i lakatnice,
ramenice i bice i medusobno zglob bice i lakatnice. * zglobu lakta vre se pokreti pregibanja i
opruanja i okretanja bice oko lakatnice. -akatni nastavak zaustavlja pokret opruanja ruke u
laktu. vdje treba napomenuti da podlakat opisujemo uvijek u poloaju kada je ruka slobodno
sputena pored tijela, dlan okrenut unaprijed, a palac ustranu. * takvom poloaju kosti
podlaktice stoje paralelno. 9bog mogunosti okretanja bice oko lakatnice obje kosti se mogu
nai u ukrtenom poloaju. (rimer' poloimo desnu ruku do lakta na stol tako da je dlan okrenut
nagore. Gbica i lakatnica su paralelne. kreemo samo aku do poloaja da dlan bude okrenut
ka stolu= palac opisuje putanju od ;D1A. 4osti podlaktice su ukrtene= time je izvren pokret
uvrtanja. *inimo li suprotno, dobijamo pokret izvrtanja bice, odnosno podlaktice. -akatnica je
snana u predjelu zgloba lakta i nosi glavni teret zglobljavanja. "jena debljina nadole opada,
dak debljina bice raste, kako bi bica u zglobu ake mogla izgraditi osnovnu noseu zglobnu
povrinu. * meusobnom zglobljavanju bice i lakatnice zglobna udubljenja gradi ona kost kaja
ima veu masu, gore lakatnica, dole bica.
Zglob ake pripada tipu jajastih zglobova. 5zmeu prvog i drugog reda kostiju doruja takoer je
mogu pokret pregibanja i opruanja. ?aka u kombinaciji oba zgloba dobija mogunst kruenja.
Amplituda pregibanja 5 opruanja ake iznosi oko ;01A. 4osti doruja nepokretno se vezuju sa
kostima ruja, osim prve kosti doruja, tj. paleve kosti koja se nalazi u pokretnom sedlastom
zglobu i donekle malog prsta, gde je magu ogranien pokret pregibanja i opruanja. 9globovi
izmedu doruja kostiju i prvih lanaka prstiju su kuglasti zglobovi. stali zglobovi izmedu lanaka
prstiju su cilindrini zglobovi koji dozvoljavaju iskljuivo pregibanje i opruanje.
Kostur "onjeg ekstreiteta
djelimo na. kosti zdjelinog pojasa, kosti bedra, kosti potkoljenice, kosti stopala!
Kosti #"jeli!nog pojasa
4ao to se gornji ekstremitet, preko lopatinog pojasa, vezuje za trup, donji ekstremitet se
zdjelinim pojasom vezuje sa njim. * sastav zdjelinog pajasa ulaze dvije zdjelinene kosti. bje
zdjeline kosti zglobljavaju se na prednjoj strani meusobno, a na stranjoj strani sa krinom
kosti, gradei time vrst kostani sklop, koji je sposoban prihvatiti teinu gornjeg dijela tijela i da
istovremeno prui vrstu bazu donjim ekstremitetima.
Zdjelina kost se u biti sastoji od tri kosti' bedrene, sjedalne i preponske kosti. &ve tri kosti
potpuno kotano srastaju u jedinstvenu zdjelinu kost tek u doba puberteta. "a mjestu gde se
ove tri kosti meusobno spajaju u obliku slava +H, grade duboku zglobnu aicu. 9globna aica
i glavica butne kosti koja ulazi u nju predstavljaju zglob kuka. 3edrena kost nalazi se iznad
zglobne aice. #ornja rub bedrene kosti se naziva bedreni greben. 3edreni greben je dosta
irok= prilagoen je veem broju miia koji se na njemu pripajaju. #reben se na prednjoj strani
zavrava veoma vanom prednjom gornjom bedrenom bodljom. 5spod ove bodlje, odvojene
manjim udubljenjem, nalazi se prednja donja bedrena bodlja. &tranji zavretak grebena
predstavlja stranju gornju bedrenu bodlju, a ispod nje je manje vana stranja donja bedrena
bodlja. 5za ove bodlje bedrena kost je isjeena velikim sjedalnim usjekom. &jedalna kost 5ma
tijelo i dve grane. !ijelom nazivamo njen poetak u predjelu zglobne aice. dmah na poetku
gornje grane vidirmo sjedalnu bodlju. #ornja grana se nadalje zavrava snanim hrskapavim
ispupenjem ) sjedalnim ispupenjem. /onja grana se u vidu kuke savija pod pravim uglom
naprijed i spaja se sa odgovarajuom donjom granom preponske kosti. (repona kost ima,
analagno sjedalnoj kosti, takoer tijelo i dvije grane. #ornje grane obje preponske kosti sputaju
se koso nanie, pribliavaju se jedna drugoj i spajaju se du srednje linije, gradei zglob tzv.
preponske simfize, "a vrhu preponske simfize nalazi se preponsko ispupenje. &jedalna i
prepona kost ograniavaju elipsoidni zskaporni otvor.
Z"jelica kao cjelina
bje zdjeline kosti, krina i trtina kost, grade zdjelicu. (o obliku podsjea na lijevak koji je
isjeen i otvoren na prednjoj gornjoj strani i na stranjoj donjoj. *nutranjost zdjelice podjeljena
je graninom linijom na dva prostora' na veliku i malu zdjelicu. #raninu liniju sainjavaju karlini
rt, obje lune linije, oba eljasta grebena preponske kosti i gornja rub simfize. 4od muke
zdjelice granina linija ima oblik srca, dok je kod enske zdjelice vie proirena i ovalna.
snovna razlika izmeu muke i enske zdjelice sastoji se tome da je muka zdjelica via i ua
od enske, koja je prilagoena bioloskorn zadatku. 9bog takve grae zglobovi kuka imaju vee
rastojanje, to doprinosi karakteristinorn izgledu enske zdjelice. 9djelica u tijelu ne stoji
okomito ve je malo nagnuta naprijed. (osljedica takvog poloaja je slabina krivina
kraljeninog stupa, jer se trup, koji se nalazi iznad zdjelice morao prilagoditi teitu. 4od
odreivanja pokreta itavog tijela, moramo jasno odrediti poloaj i nagib zdjelice. 4od
promatranja tijela sa prednje strane, moemo jednom zamiljenom linijom povezati obje gornje
prednje bodlje i ta linija nam jasno odreuje nagib, odnosno pokret zdjelice, isto inimo i kada
zdjelicu promatramo sa zadnje strane, mjesto stranjih gornjih bedrenih bodlji uvijek se dosta
jasno ocrtava. 4od normalnih i debljih osoba vidimo rupice, a kod jako mravih male kvrice.
9amiljeni trokut koji dobijemo, ako povezemo obje bodlje i vrh trtine kosti, objanjava nam i
neto vie. 4od muke zdjelice ugao koji zatvaraju obe bodlje i vrh trtine kosti je mnogo otriji,
a visina trokuta je vea.
Kosti $e"ra
/onji ekstremiteti pokazuju dosta slinosti sa gornjirn ekstremitetima, mada imaju sasvirn
razliite zadatke. &linosti u grai postoje i izmeu ramenice i butne kosti.
1utna kost je najdua kost ljudskog tijela. !ijelo kosti je trostrano prizmatino i blago povijeno
naprijed. &tranja rub mjesta na gornjem dijelu hrskapave linije, koja se tu rava na tri linije, su
esljasta linija i sjedalno ispupenje. "a gornjern kraju, spolja, nalazi se veliki trokanter, koji u
ovorn predjelu utjee na formu i prilikorn crtanja predstavlja veoma znaajno mjesto za
objanjenje i zdjelice i bedra. 8ali trokanter lei neto nie na unutranjoj strani gornjeg kraja i
potisnut je malo unazad. 7eliki i mali trokanter su na stranjoj strani povezani jednim lunim
kotanirn grebenom koji ini razliku izmeu prednjeg i stranjeg izgleda gornjeg kraja butne
kosti. 7rat butne kosti se savija pod tupim uglom od oko ;21A prema tijelu i nosi zglobnu glavicu.
#lavica butne kosti ima povrinu od dvije treine kugle. (rema donjem kraju kotana cijev se iri
u dva masivna zglobna kondila, izmeu kojih se, na stranjoj strani, nalazi meukondilna jama.
"a prednju stranu donjeg kraja nalijee aica, mala kost trokutastog oblika, koja zatiuje zglob
koljena i kao najvea sezamoidna kost sluzi i kao prijenosna ploica u miinoj akciji. (reko
aice se muskulatura prednjeg dijela bedra vezuje tetivom za potkoljenicu. Brtaki je znaajno
da se aica uvijek nalazi na strani butne kosti i da svojim vrhom dopire do sredine zgloba
koljena samo onda kada je zglob korijena opruen.
Kosti potkoljenice/ potkoljenica, lisnjaa +listna kost,
!ijelo potkoljenice je izrazito trostrano prizmatino. tra rub potkoljenice okrenuta je naprijed.
#ornji kraj je snaan i prilagoava se po masi i po obliku kondilima butne kosti sa kojima se
zglobljava. "a prednjoj strani gornjeg kraja nalazi se vano ispupenje ) koljenina kvrga.
(rednja rub tijela potkoljenice tzv. greben potkoljenice, povijena je u blagom luku u obliku slova
+&, i to od gornjeg do donjeg kraja ) donji kraj sudjeluje u grai skonog zgloba a na unutranjoj
strani donji kraj produava se kotanim nastavkom koji se naziva unutranji gleanj.
#isnjaa se nalazi spolja u odnosu na potkoljenicu i malo je potisnuta unazad. 8nogo je tanja ad
koljenjice, a po duini je jednaka sa njom. "e zglobljava se sa butnorn kosti, ve se nepokretno
vezuje sa potkoljenicom i, poto je smjetena neto nie, donji kraj lisne kosti, odnosno vanjski
gleanj dopire nie u odnosu na unutranji gleanj. vaj podatak ima praktian znaaj kod
crtanja stopala. #lenjevi, u vidu klijeta, obuhvaaju skonu kost j pojaavaju skoni zglob.
Kosti stopala
&topalo je sastavljeno od kostiju no"ja, dono"ja i lanaka prstiju
#raa no"ja razlikuje se od grade ruja. @uje ima osam kostiju, a noje sedam. &amo se jedna
kost noja zglobljava sa kostima potkoljenice, a to je skona kost. &kona kost je pokretnim
zglobom vezana za masivnu petnu kost. koja lei ispod i iza nje. 4osti noja po duini zauzimaju
polovinu cjelokupne duine stopala.
4osti dono"ja, kojih ima pet, obiljeavaju se, kao i kosti doruja, rednim brojevima idui od palca
ka malom prstu. (rva je najsnaznija i najkraa, a druga kost donoja najdua. (eta kost donoja
ima na bazi jedno ispupenje koje stri u stranu. no slui kao miini pripoj i na bonoj rubu
stopala utjee na formu.
d zglobova stopala za nas je najinteresantniji skoni zglob.
&koni zglob odgovara zglobu ake, ali je graen drugaije. ?aka se nastavlja u istom pravcu na
kosti podlaktice, a u skonom zglobu stopalo je postavljeno okomito u odnosu na kosti
potkoljenice. * tom zglobu vre se pokreti pregibanja i opruanja, odnosno podizanja i sputanja
stopala. &kona kost u ovom zglobu prihvaa svu teinu tijela na sebe i tek onda je rasporeuje
na ostale kosti noja. /onji skoni zglob je zglob izmeu donje &trane skone kosti i gornje
strane petne kosti. * ovom zglobu vri se pokret uvrtanja i izvrtanja stopala. 4od uvrtanja taban
je okrenut upolje, a kod izvrtanja unutra. stali zglobovi noja i donoja posjeduju minimalnu
pokretljivost i za nas su nevani.
%I&I'(I SUST)V
5zmeu kostiju i povrine tijela nalazi se prostor koji ispunjava mekana masa koja ima dvostruki
zadatak. (rvo, ona u najveoj mjeri oblikuje povrinu tijela, i drugo, ona ima mogunost
stavljanja tijela u pokret. !o su miii.
8iii obavijaju cijeli kostur i samo na pojedinim mjestima dozvoljavaju da i kosti dopru do same
povrine tijela. 4osti su sagraene od vrste materije i prilikom promjena poloaja ne mijenjaju
oblik. 8iii su mekani organi, sastavljeni od popreno)prugastog miinog tkiva, koje u obinom
govoru nazivamo meso. snovno njihovo svojstvo je da imaju sposobnost grenja, skupljanja iii
kontrakcije. #rcenjem postaju krai, all to skraivanje mijenja njihov oblik= postaju deblji. blik
miia u mirovanju i projmena tog oblika u pokretu, su dva vana podruja koja plastina
anatomija ispituje i tumai. :edan mii pripaja se obino na dvjema susjednim kostima. &vojom
kontrakcijom mii povlai jednu kost prema drugoj i na taj nain dobijamo pokret. (rema tome,
svaki mii ima odreeni zadatak u zbiru sloenih pokreta koje tijelo moe izvravati. 9nai,
moramo kao tree objasniti i shvatiti djelovanje, odnosno funkciju pojedinih miia.
8ii je sastavljen od sitnih uzdunih miinih vlakana. 7ie vlakana gradi miine snopie, koji
su obavijeni tankom vezivnom opnom, a vie snopia zajedno predstavljaju tijelo iii trbuh miia.
&vaki mii je obavijen jednom bjeliastom vezivnom opnom koju nazivamo fascija. 7ie miia
koji su obavijeni, pored vlastite, jo jednom zajednikom fascijom, nazivamo grupe miia.
Iascije odravaju miie na svom odreenom mjestu i osiguravaju im nesmetano djelovanje.
7ezivno tkivo koje se nalazi u miiu i oko njega, prerasta na krajevima, u snane, ilave tetive,
pomou kojih se mii vezuje za kosti. !etive ne posjeduju mogunost kontrakcije. 7ezivanje
miia za kost nazivamo pripajanje. naj miini pripoj koji kod grenja ostaje nepokretan,
naziva se toka oslonca ili fiksna toka, a drugi miini pripoj koji se pokree ) pokretna ili
mobilna toka.
(o funkciji koju vre, miii se nazivaju' pregibaki, opruai, odvodioci i primicai, uvrtai 5
izvrtai, itd. 7ea pokretljvost zgloba iziskuje i vei broj miia. "ajvei broj miia grupiran je
oko najpokretljvijih, tj. kuglastih zglobova, i zbog toga se oko tih zglobova nalaze najvee
miine mase.
4od prouavanja miia drimo se istog redosljeda kao kod prouavanja sustava kostura.
svrnut emo se samo na one miie kostura, koji imaju osobiti znaaj. &pomenut emo i one
miie, koji nemaju morfoloki znaaj, ali su zato znaajni zbog funkcije. "eki miii dubokih
slojeva nisu spomenuti. !o pravo plastina anatomija zadrava da ne bi dolo do pretjeranog
usitnjavanja materije na utrb njene preglednosti.
%i*i+i glave i vrata
8iie glave moemo podijeliti u tri skupine'
mii0e svoda lubanje/ mii0e za "vakanje i potko"ne mii0e ili mimine mii0e!
2ii0i svoda lubanje ( eoni mii je paran mii i gradi etvrtastu miinu plou koja pokriva
elo. (rua se od obrva do gornje ruba eonog ispupenja, nabira elo i podie obrvu. #renje
ovog miia daje licu izraz iznenaenja i panje.
Potiljani mii0 je paran mii. (ripaja se u predjelu ljuske potiljane kosti iznad gornje potiljane
linije. /ri ilavu navlaku lubanje sa zadrije strane, povlai je, zajedno sa koom, unazad. .eoni
mii dri navlaku sa prednje strane i povlai je unapijred. (ostoje miii koji su pridodati usnoj
koljki i oni pridravaju tu navlaku sa strane.
2ii0i za "vakanje ( &ljepooni mii je najvaniji i najvei od miia za vakanje. -epezastog je
oblika i svojim gornjim irokim dijelom ispunjava sljepoonu jamu lubanje, a donjim suenim
dijelom prolazi ispod jagodinog luka i zavrava se na miinom nastavku donje vilice. Iunkcija'
istovremenim grenjem svih svojih vlakana podie donju vilicu. #renjem samo prednjih vlakana
povlai donju vilicu naprijed, a grenjerm stranjih vlakana vraa vilicu unazad.
2aseter je kratak, debeo i veoma snaan mii. &astavljen je iz dva sloja. #ornji pripoj je na
donjoj rubu jagodine kosti i jagodinog luka. 7lakna donjeg i gornjeg sloja se kriaju se i
pripajaju dolje na vanjskoj strani donje vilice u predjelu vilinog kuta. Iunkcija'
podie donju vilicu i snano zatvara usta. 4od rnravih osoba je jasno vidljiv, osobito njegova
prednja granica ispred koje je lice udubljeno.
4ada ovjek jede, moemo primijetiti simptome kontrakcije i prvog i drugog miia za vakanje.
2imini mii0i ( !o su mali miii koji su okupljeni oko otvora na glavi. !o nisu pravi miii koji
pokreu kosti. ni se obino samo jednim pripojem vezuju za kosti lica, a drugirn krajem se
zavravaju u potkonom tkivu lica. (o svojoj masi ne utjeu mnogo na forme lica, ali oni
kontrakcijom zatvaraju ili otvaraju otvore na licu i prave bore. !ime daju licu razliite izraze
emocionalnih stanja' tuge, bola, plaa, uasa, smijeha, itd. /jeluju pod kontrolom nae volje ill
bez nje.
Kru"ni kapani mii0 gradi oko oka dvije tanke polukrune miine ploice koje su spojene na
krajevima. Iunkcija' zatvara one kapke.
)abira obrva polazi od korjena nosa i zavrava se ispod koe obrva. Iunkcija' nabira obrve,
pribliava glave obrva jednu prema drugoj i izmedu njih stvara uzduzni nabor.
8ii, obara obrva, polazi od grebena nosa i prua se ka obrvama. Iunkcija' njegovo grenje
stvara horizontalne nabore u predjelu korjena nosa i povlai obrve nanie.
)osni misi0 polazi sa gornje vilice i penje se ka nosnom grebenu. :edan njegov dio iri se ka
vrhu nosa. (rvi dio sputa nosna krilca i suava nozdrve, a drugi ih iri.
Kru"ni mii0 usana gradi oko usnog otvora pljosnat i irok miini prsten. 5stovremenim
grenjem svojih vlakana zatvara usta pribliavajui donju usnu gornjoj.
$etvrtasti mii0 gornje usne prua se od donje ruba one duplje do gornje usne. 8iino tijelo
sastavljeno je iz tri glave. :edna glava polazi od onog kuta, druga sa donje vice onne duplje
trea sa jagodine kosti $mali jagodini mii%. Iunkcija' podie gornju usnu, a prva glava podie
jo i nosna krilca. 4ao mimini mii, svojim grenjem daje licu plaan izraz, neraspoloenja i
prezira.
3eliki jagodini mii0 se prua od jagodine kosti od kutova usana. Iunkcija' on je podiza
kutova usana prema van. (ri jednostranoj kontrakciji krivi usta. (ri obostranoj kontrakciji * vezi
sa miiima onih kapaka i nosa, daje licu izraz radosti i smijeha. 4od smijanja njegova uloga je
znaajnija od miia smijeha.
2ii0 smijeha polazi od uglova usana, iri se lepezasto unatrag i pripaja se na fasciju mesetera.
Iunkcija' povlai kutove usana ustranu, stvara na koi obraza jamicu smijeha.
4bara usnog ugla polazi od uglova usana, a zavrava se na donjoj rubu donje vilice. Iunkcija'
povlai kutove usana nanie i ustranu. &vojim djelovanjem ispravlja krivinu nosnousne brazde i
prema pravcu te brazde daje licu odluan i prezriv izraz. "a donjoj rubu brade stvara brazdu
podvaljka.
$etvrtasti mii0 donje usne je romboidnog oblika. /jelomino je pokriven obaraem usnog ugla.
(rotee se izmeu donje ruba donje vilice i donje usne. Iunkcija' grenjem povlai donju usnu
nadolje i izvre je.
1radni mii0 se spusta uspravno & jedne i sa druge strane srednje linije. (ripaja se ispod
prednje strane donjih sjekutia i u koi brade. Iunkcija' zatee kou, smanjuje reljef brade i
pravi rupicu.
2ii0 obraza polazi sa zubnih nastavaka stranja dva kutnjaka gornje i donje vilice i klinastog
nastavka klinaste kosti. "jegova vlakna pruaju se naprijed i pripajaju na bonoj strani krunog
miia usana! Iunkcija' povlai kut usana u stranu, priljubljuje kou obraza uza zube i time
prazni taj dio usne duplje. "jegova kontrakcija je jasno vidljiva kod trubaa, pa ga neki autori tim
imenom i nazivaju.
2ii0i vrata su, kimenim stupom, podijeljeni na prednje i stranje. 8iii prednje strane vrata
veoma su komplicirano poredani. &a svih strana obavijaju dunik i jednjak 5 sprjeavaju
zatvaranje tih cijevi, tako da kod svih raznih pokreta koje osigurava pokretni vratni dio
kraljeninog stupa, moemo govoritti da diemo i da uzimamo hranu. 8iii grade i pod usne
duplje. 9naajnu ulogu na prednjoj strani vrata ima podjezina kost kao hvatite za ovu
muskulaturu. (rema njoj dijelimo i miie koji se na njoj pripajaju u dvije skupine' u miie iznad
podjezine kosti i miie ispod podjezine kosti.
1oni pregiba glave je plastino znaajan, snaan mii, oblika miine trake. #ore se pripaja
na mastoidnom nastavku, sputa se
bono prema dolje i naprijed. n ima dva odvojena donja pripoja ) prvi na grudnoj kosti i drugi
na unutranjem kraju kljunice.
Iunkcija' pri obostranoj akciji, kad mu je toka oslonca na grudnoj kosti, pregiba glavu. 4ada je
glava podignuta, a kimeni stup nepomian jo vie zabacuje glavu i potiskuje je prema naprijed.
(ri jednostranoj akciji nagiba glavu na svoju stranu a lice okree na suprotnu. "jegove plastine
vrijednosti su uvijek prisutne, pa ak i kada vrat potpuno miruje.
Platizma je paran, pljosnat mii, tanak, i lei ispod same koe vrata. (rotee se od predjela
kljunice prema gore prema donjoj vilici i spaja se sa miminim miiima lica. Iunkcija' ovaj
mii se gri obino pri jakom tjelesnom naprezanju ili jaim duevnim potresima. &vojim
tonusom u mirovanju zaobljuje reljef prednje strane vrata i zatee kou. 4od starijih osoba je
platizma vie oputena i stvara uzdune nabore na vratu.
"a bonoj strani vrata, gradei dno nadkljunjane jame, nalaze se tri skalena miia. &vi
polaze sa poprenih nastavaka posljednjih est vratnih prljenova. /va se zavravaju na prvom
rebru, a trei na drugom rebru. Iunkcija' skalenski miii nagibaju bono vrat. Ako im je fiksna
toka na vratu, podiu gornji otvor grudnog koa i djeluju kao pomoni udisai.
8iii zadnje strane vrata ili miii potiljka
(ostoji nekoliko potiljanih miia, miia potiljka. ni su pokriveni gornjim krajevima lenih
miia, prije svega trapezastog miia i zbog toga ih obino ne opisujemo. &vi zajedno grade
masu potiljka i svojim djelovanjem opruaju i obrn glavu i vrat. d njih su najznaajniji'
Zavojni mii0 ili splenus! (rema pripojima dijeli se na dva miia i to na' zavojni mii glave i na
zavojni mii vrata. (rvi polazi sa rtnih nastavaka pet donjih vratnih i tri gronja lena prljena, a
zavrava se na gornjoj krivoj liniji potiljane kosti. 9avojni mii vrata polazi sa rtnih nastavaka
treeg do estog lenog prljena i pripaja se gore na poprenom nastavku i drugog vratnog
prljena. prua glavu, naginje je i okree na svoju stranu.
lzmeu prednje ruba trapezastog miia i zadnje ruba bonog pregibaa glave, moemo uaiti
pad forme vrata. vo uspravno udubljenje se dolje zavrava nadkljunjanom jamom. 8iinu
osnovu ovag malog udubljenja grade dijelovi sljedeih miia' spleniusa, podizaa lopatice i
skalenskih mii0a!
%i*i+i trupa
8iii trupa su snani pljosnati miii, koji obavijaju trup. "jihove tetive su analogna njihovim
miinim tijelima iroke. !anke i prostrane tetive nazivamo skapaneurozama. #rudni ko je u
cjelini

pokriven miiima. &amo njegova srednja linija, tj. sredina grudne kosti nema miie.
8iie prednje strane trupa moemo podijeliti u dvije skupine i to' miie grudnog koa i miie
trbuha.
3eliki grudni mii0 se nalazi na gornjem prednjem dijelu grudnog koa. ?irok je, pljosnat i
lepezastog oblika. (rua se od kljune kosti $kljuni dio%, od grudne kosti $grudni dio%, od rebara
$trbuni dio%, a zavrni pripoj je na vanjskoj rubu meukvrnog tijela. 8iina vlakna se
koncentrino skupljaju, uvru i grade prednji zid pazune upljine. Iunkcija' veliki grudni mii
sputa podignutu ruku, privodi je i uvre. 4ada je fiksna toka na ramenici, a ruka podignuta,
podie grudni ko i time cijelo tijelo.
2ali grudni mii0 lei ispod velikog grudnog miia. #ornji pripoj je na kljunastom nastavku, a
donji na gornjim rebrima. n povlai rame prema dolje i naprijed. 4od promijenjene fiksne toke
podie rebra i pomae prilikom disanja.
Prednjii zupasti mii0 je etvrtasta miina ploa koja pokriva bone strane grudnog koa. (a
prostranstvu je jako veliki mii, ali je vidljiv samo na prednjem donjem dijelu, jer je pokriven
lopaticom, velikim grudnim miiem i jednim dijelom i najirim lenim miiem. n nosi ime pa
karakteristinim zupastim pripojima na rebrima i to od ;. do E. ili ;1. rebra. !i pripoji su
rasporeeni u bonoj ;unoj liniji koja se savija nadolje i unazad. "ajvie naprijed dopire pripoj
na petom rebru. 8ii se protee unazad ispod lopatice, i pripaja na cijelu duinu unutarnjeg
ruba lopatice. Iunkcija'
kada mu je nepomina toka na grudnom kou, povlai lopaticu prema naprijed, upolje uvis. !a
njegova radnja je suprotna radnji romboidnog miia. /jeluje kao podiza ramena i pridrava
lopaticu priljubljenu uz grudni ko.
8iii trbuha zatvaraju prostor izmeu donjeg otvara grudnog koa i zdjelice. #rade snaan i
elastian trbuni zid koji ima dvostruki zadatak' odrava trbune organe i utjee na njihov rad i
pokree grudni ko prema zdjelici i obrnuto. 8iii trbuha su parni miii i sastaju se du srednje
linije koja ima poseban naziv' bijela linija. tprilike, na sredini te bijele linije nalazi se pupak.
Pravi trbuni mii0 prua se sa obje strane bijele linije, od donjeg otvara grudnog koa do
preponske kosti. 8iino tijelo je kod odrasle osobe iroko oko E cm i dugo oko F1 cm. *zduna
miina vlakna preknuta su na 2 mjesta poprenim tetivama. (rva tetivasta pregrada nalazi se
obino ispod manog nastavka, druga na sredini izmeu manog nastavka i pupka, a trea ide
preko pupka. #ore, mii poinje pripojem na manom nastavku i na rebranim hrskavicama <, >
i C rebra. 9avrava se na preponskom ispupenju preponske kosti. Iunkcija' pravi trbuni mii
je pregiba grudnog koa prema zdjelici i to u sluaju kada mu je fiksna toka na zdjelici. *
obrnutom sluaju je pregiba zdjelice prema grudnom kou. &idjeluje pri disanju i djeluje u
zajednici sa ostalim miiima trbuha na unutarnje organe.
3anjski kosi trbuni mii0 je najpovrniji od tri bona pljosnata miina trbuha. 8esnat je u svom
posljednjem dijelu, a tetivast u prednjem. "jegova vlakna silaze koso nadolje i unutra i ire se od
donje polovine grudnog koa. (ripaja se na vanjskoj strani s posljednjih rebara pomou
mesnatih jeziaka. (rvih pet jeziaka uvlae se u meuprostor izmeu zubaca prednjeg
zupastog miia, a posljednja tri jezica vezuju se za najiri leni mii. /olje se pripaja na
prednjoj strani $polovini% bedrenog grebena. Aponeuroza vanjskog kosog trbuastog miia
obavija pravi trbuni mii sa prednje strane i sastaje se du bijele linije sa skapaneurozom
svog parnog miia sa druge strane. 5zmeu prednje gornje bedrene bodlje i preponske kvrice
aponeuroza ini snanu vezu, tzv. (aupartovu preponsku vezu. (repona veza je vana jer gradi
duboku kosu brazdu kaja je na tijelu uijvek vidljiva. Iunkcija' kod obostrane akcije on sputa
rebra i pregiba grudni ko prema zdjelici. (ri jednostranoj kontrakoiji pregiba grudni ko na svoju
stranu i okree ga na suprotnlu stranu. 4ad je fiksna toka na gornjem pripoju, podize zdjelicu.
Piramidalni mii0 je vrlo mali. "alazi se na prednjoj strani preponske kosti i vezuje se za bijelu
liniju, koju svojom kontrakoijom zatee.
%i*i+i le,a
8iii lea su rasporeeni po slojevima. 8iii povrinskog sloja su tanki i prostrani i pokrivaju
ostale miice, ali nisu u stanju pokrivati u potpunosti i njihove oblike. 7anjski izgled i
djelovasnje miia dubokog i srednjeg sloja, koji su rasporeeni uz kimeni stup, moemo staviti
pod jedan naziv kao najdui leni mii. "ajdui leni mii predstavlja debelu miinu masu
koja lei sa obje strane kraljeninog stupa, izmeu rtnih nastavaka i rebara, i protee se od
krsne kosti do potiljka. Iunkcija' dri uspravno kimeni stup, rotira kimu i regulira sve pokrete
iste. 8ada je itavom duinom pokriven, njegova ovalna forma jasno se izdie pored
kraljeninog stupa, tako da srednja linija, tj. linija rtnih nastavaka postaje karakteristino
udubljenje.
-omboidni mii0 je sastavljen od velikog i malog romboidnog miia. "jegov oblik je objanjen
samim nazivom. *metnut je izmedu lopatice i kraljeninog stupa. (ripaja se na rtnim
nastavcima poevi od >. vratnog do F. lenog prljena. "jegova vlakna se sputaju koso prema
dolje i pripajaju se du cijelog unutarnjeg ruba lopatice. (okriven je trapezastim miiem, osim
donjeg dijela, gdje se pojavljuje u trokutu koji zatvaraju unutarnji rub lopatice, rub trapezastog
miia i gornji rub najireg lenog miia. Iunkcija' antagonist je prednjem zupastom miiu.
&vojim tonusom dri lopaticu uz grudni ko. bostranim djelovanjem pribliava unutarnje rubove
lopatice srednjoj liniji. (ovlai unutra i prema gore donji kut lopatice i time sputa rame.
'rapezasti mii0 je tanak, pljosnati mii, koji se prostire od ramena, kime i potiljka i pokriva
vrat i gornji dio lea. (ripaja se na unutarnjoj treini gornje krivine linije potiljane kosti, na
potiljanoj kvrgi, na stranjoj vratnoj vezi, na sedmom vratnom prljenu dalje na rtnim
nastavcima prvih deset lenih prljenova $moe i od osmog do dvanaestog%= dalje, na gornjem
rubu ;opatinog grebena na vanjskoj treini kljunice. !o je najpovrniji mii lea. !anko
miino tijelo na pojedinim mjestima prelazi u jo tanju eponeurozu, to utjee na reljef miia, i
to osobito u kontrakciji. :edno takvo tetivasto polje romboidnog oblika nalazi se oko rtnog
nastavka sedmog vratnog prljena= sljedee na krajnjem donjem kutu miia, takoer
romboidnog oblika. vo posljednje polje utjee na izgled donjeg pripoja, jer nam se ini da se
mii pripaja sa dva zupca. !ree tetivasto polje nalazi se na poetku lopatinog grebena.
Iunkcija'
trapezasti mii povlai rame unazad i uvruje lopaticu. 4ljuni dio tog miia podie rame.
4ada je fiksna toka na kljunici, kod jednostranog djelovanja savija vrat na svoju stranu, a glavu
okree
na suprotnu. 4od obostranog djelovanja zabacuje glavu. 8iina vlakna srednjeg dijela miia
pomau kod okretanja lopatice i stvaraju mogunost za podizanje ruke iznad vodoravnog
poloaja.
)ajiri leni mii0 je paran, pljosnati mii, trokutastog oblika. (olazi sa donje polovine
kraljeninog stupa, a zavrava se na ramenici. (ripaja se irokom aponeurozom na krsnoj
kosti, na unutarnjoj treini bedrenog grebena i na rtnim nastavcima slabinskih i < do > donjih
lenih prljenova. 9avrava se zajedno sa velikim oblim miiem * meukvrnom lijebu
gornjeg kraja ramenice. Iunkcija' najiri leni mii sputa podignutu ruku, uvre je i povlai je
unazad unutra. 4ada je fiksna toka na ramenici, kada tijelo visi na rukama i sudjeluje u
podizanju trupa naprijed i prema gore.
%i*i+i gornjih ekstreiteta
9bog ;akeg prouavanja i preglednosti, i miie gornjeg ekstremiteta dijelimo kao i kosti, na'
miie ramena, nadlakta, podlaktice i ake. 8iii gornjeg i donjeg ekstremiteta su preteno
vretenastog oblika, sa dugakim tetivama, koje prelaze ponekad i preko vie zglobova.
7retenasti miii prilagoavaju se cilindrinom obliku ekstremiteta prema krajevima ekstremiteta,
miine mase bivaju sve manje, da ne bi vlastita teina onemoguvala pokrete. 9adatak
izvrenja sloenih pokreta upravo zbog toga se prenosi preko dugakih tetiva.
%i*i+i raena
* miie ramena ubrajamo lopatine miie i deltasti mii. -opatini miii polaze sa prednje i
zadnje strane lopatice i zavravaju se na gornjem kraju ramenice, tonije na velikoj i maloj kvrzi
ramenice. /jeluju kao odvoai, primicai i obrtai nadlakta.
Podlopatini mii ispunjava podlskapatinu upljinu i zavrava se na maloj kvrzi. &vojim
djelovanjem privodi i uvre nadlakat. "ije znacajan, jer se nalazi ispod lopatice.
)adgrebni mii0 zauzima nadgrebenu upljinu lopatice. 8iina vlakna pruaju se upolje,
prelaze ispod nadpleke. 9avrava se na prednjem dijelu velike kvrge ramenice. !rapezasti i
deltasti mii ga potpuno pokrivaju. "adgrebeni mii odvodi nadlakat.
Podgrebeni mii0 se pripaja u veem dijelu podgrebene upljine i na velikoj kvrzi ramenice, iza
pripoja nadgrebenog miia. Iunkcija' obre nadlakat upolje.
2ali obli mii0 protee se od sredine vanjske ruba lopatice do velike kvrge ramenice. Iunkcija
mu je ista kao podgrebenom miiu.
3eliki obli mii0 se pripaja u predjelu donjeg kuta i vanjskog ruba lopatice. valnog je oblika i
gradi sa podgrebenim i malim oblim miiem razigran reljef zadnje strane lopatice. *vre se
zajedno sa najirim lenim miiem i prelazi na prednju stranu ramenice, gdje se pripaja na
unutarnji rub meukvrnog lijeba. * zajednici sa najirim lenim miiem gradi stranji zid
pazune upljine. Iunkcija' djeluje, zajedno sa najirim lenim miiem u sputanju nadlakta,
povlai nadlakat unazad, unutra i uvre ga.
Deltasti mii0 je najpavrinskiji mii ramena, trokutastog oblika, sastavljen od sedam miinih
snopia. (olazi sa vanjske strane treine kljune kosti, natpleaka i cijelog donjeg ruba
lopatinog grebena, a zavrava u srednjem dijelu ramenice na deltastom ispupenju. (otpuno
pokriva rameni zglob. "jegov oblik je znaajan i jasan, a takoer moema uoiti njegova tri
sastavna dijela i to' kljuni, nadpleni i lopatini dio. 5zmeu deltastog i velikog grudnog miia
nalazi se podkljunjana upljina. Iunkcija' odvodi ramenicu i podize je do vodaravnog poloaja.
9avisno od mogueg veeg upliva jednog od sastavnih dijelova, odvodi ruku naprijed ili nazad.
8iii nadlakta podijeljeni su na dvije skupine' prednju i stranju.
(@6/":A #@*(A
Dvoglavi mii0 nadlakta je dugaak mii, vretenastog oblika. (olazi sa lopatice, silazi du
prednje strane nadlakta i zavrava na gornjem kraju bice ) na kvrzi bice. #ore ima dva
odvojena pripoja ili glave. /uga glava se prilpaja na nadlaktinom ispupenju. !etiva prelazi
preko ramenog zgloba, uvrujui pri tom zglob, sputa se prema dolje po meukvrnom
lijebu. 4ratka glava se pripaja na kljunastom nastavku lopatice $gavranavom kljunu%. bje glave
se spajaju i sainjavaju snano miina tijelo. "eto iznad lakatnog zgloba tijela se suava i
ponovo prelazi u tetivu, kaja se pripaja, kao to smo ve napomenuli, na bici. d te tetive
odvaja se jedna fibrozna vrpca koso prema fasciji podlaktice, sa kojom se vezuje i uvruje.
Iunkcija' pregiba podlakat prema nadlaktu i vri pri tome malu supinaciju podlaktice. 9bog istog
oblika i jasnog opaanja kontrakcije, dvoglavi mii nadlakta slui nam kao primjer u
objanjavanju oblika i funkcije miia.
Kljunasto(ramenini mii0 je tanak mii, debljine jednog prsta. "alazi se na gornjem dijelu
nadlakta gdje se protee od kljunastog nastavka do unutranje polovine ramenice. 7idljiv je
samo u sluaju kada je ruka podignuta i malo izvrnuta upolje $@aspee%. Iunkcija= podie
nadlakat naprijed, unutra i navie.
-amenini ili nadlaktni misi0! "alazi se ispod dvoglavog misia nadlakta i pokriva prednju donju
polovinu ramenice, odakle se prua na kljunasti nastavak lakatnice, gdje mu je zavrsni pripoj. #'
donjem dijelu nadlakta dolazi do izraaja i ispunjava prostor sa obje strane tetive dvoglavag
miia nadlakta. Iunkcija' pregiba podlakat prema nadlaktu i pomae svojim djelovanjem
dvoglavom misiu.
&!@AG":A #@*(A
'roglavi mii0 nadlakta ( !roglavi mii zauzima cijelu stranju stranu nadlakta. /uga glava
polazi sa podainog ispupenja na lopatici, vanjska glava sa vanjske strane ramenice, a
unutranja sa unutranje strane ramenice. &ve tri glave se sjedinjuju u snano miino tijelo koje
se dosta irokom tetivom zavrava na lakatnom nastavku. 4ada je mis u kontrakciji, iroka
tetiva se naroito jasno ocrtava i lei plie od ostalih misinih tijela. Iunkcija' troglavi mii sno
opra podlakat prema nadlaktu i primie nadlakat prema tijelu.
#akatni mii0 moemo spomenuti na ovom jestu, iako ga mnogi ubrajaju u miie podlaktice.
n je, * stvari, nastavak vanjske glave troglavog miia nadlakta. (olazi sa vanjskeg vora
ramenice, lepezasto se iri prema gornjem kraju lakatnice i lakatnom nastavku gdje se zavrava.
!rokutastog je oblika. Iunkcija' oprua podlakat i zatee zglobnu ahuru lakatnog zgloba, da,
prilikom opruanja, ne bi dolo do njenog ukljetenja.
2ii0i podlaktice podjeljeni su u tri grupe= prednju, vanjsk i stranju. #rupe objnjavamao prema
poloaju podlaktice, kada je gornji ekstremitet sputen, dlan okrenut naprijed, a palac ustranu. *
svakoj grupi postoje miii koji lee neposredno uz kosti podlaktice, tj. u dubokom sloju, te ne
sudjeluju direktno u oblikovanju povrina. 8oramo se osvrnuti na pojedine od njih, jer se njihove
tetive pojavljuju na donjem dijelu podlaktice i na aci.
(@6/":A #@*(A
&vi miii povrinskog sloja prednje grupe kojih ima etiri, imaju zajedniki poetni pripoj )
unutranji vor ramenice. &vi su pregibai, osim prvog.
4bli uvrta podlaktice ( (olazi sa unutranjeg vora, ukrta koso gornju polovinu podlaktice i
zavrava se na gornjoj polovini. bice. Iunkcija' obli uvrta vri pokret uvrtanja podlaktice i
pomae kod pregibanja podlaktice.
3anjski pregiba ake je vretenastag oblika, mesnat u svojoj gornjoj polovini, a tetivast u donjoj.
5ste osobine pokazuju i sljedei miii podlaktice. n polazi sa unutranjeg vora ramenice i
zavrava se na bazi druge kosti doruja. Iunkcija' snano pregiba aku i odvodi je u polje.
Dugi dlanski mii0 je tankog vretenastog oblika, polazi sa unutranjeg vora, a zavrava se
tetivom koja se, kad pree zglob ake, iri i prelazi u trokutastu dlansku aponeurozu. Iunkcija'
pregiba aku prema podlaktu, zatee dlansku aponeurozu, a time i kou na dlanu.
5nutranji pregiba ake ) n zauzima unutranju stranu podlaktice te predstavlja granicu sa
miiima zadnje grupe. #ore se pripaja na unutranjem voru ramenice, na lakatnici, a dole na
grakastoj kosti ruja. Iunkcija' pregiba aku i privodi je.
7A":&4A #@*(A
#radi karakteristinu, jae izraenu formu na gornjem dijelu vanjske strane podlaktice, koja
poinje ve na ramenici.
-amenino("bini mii0 polazi ispod pripoja deltastog miia i iza rameninog miia, sa vanjske
strane ramenice, uvre se naprijed rema prednjoj grupi miia podlaktice i zavrava se na
iljkastom nastavku bice. Iunkcija' pregiba podlakat $ne akuJ% prema nadlaktu i vraa podlakat
u srednji poloaj izmeu uvrnutog i izvrnutog poloaja.
Dugi vanjski opru"a ake nalazi se na vanjskoj strani podlaktice. (olazi ispod ramenino)
binog miia i iznad vanjskeg vora, a zavrava se na stranjoj strani baze 0. kosti doruja.
Kratki vanjski opru"a ake polazi sa vanjskeg vora ramenice, a dole se pripaja na bazi 2. kosti
doruja. Iunkcija' dugi i kratki vanjski oprua ake opruaju aku i odvode je upolje.
6zvrta podlaktice lei duboko, vrlo je kratak, pripaja se na vanjskem voru i na lakatnoj kosti i
obavija vrat bice. n je izvrta podlaktice
&!@AG":A #@*(A
8iii zadnje grupe pripajaju se na vanjskom voru ramenice. /jeluju suprotno miiima prednje
grupe, tj. opruaju aku i prste. * povrinskom sloju nalaze se sljedei miii'
Zajedniki opru"a prstiju polazi sa vanjskog vora ramenice. 8iina vlakna oblikuju prilino
iroko miino tijelo. !etiva se rava na etiri tetive koje se zavravaju na bazi posljednjeg
lanka od 0. do <. prsta. Iunkcija' oprua prste prema doruju i aku prema podlaktu.
Posebni opru"a malog prsta polazi sa vanjskog otvora i zavrava na drugom i treem lanku
malog prsta. 8iino tijelo je vrlo tanko. Iunkcija' oprua mali prst. 8ali prst je pokretljiviji od
prethodna tri prsta.
5nutarnji opru"a ake polazi sa vanjskog vora ramenice i gornjeg kraja lakatnice. /olje se
pripaja na bazi <. kosti doruja.
5zmeu njega i unutarnjeg pregibaa ake nalazi se stranji rub lakatnice koji predstavlja granicu
izmeu prednje i zadnje skupine. Iunkcija' oprua i privodi aku.
* dubokom sloju nalaze se etiri miia' dugi odvodilac palca, kratki opru"a palca, dugi
opru"a palca i posebni opru"a ka"iprsta! ni se ne pripajaju na ramenici, ve nie, na
stranjoj strani lakatnice i bice i na meukotanoj opni. !ijela ovih miia prekrivena su
povrsinskim slojem miia. /ugi odvodilac palca i kratki oprua palca, sa zadnje strane,
prelazi na vanjsku stranu gdje, neto iznad donjeg kraja bice oblikuju jedno malo uzvienje, vrlo
karakteristino za ovaj dio podlaktice. !etive se sputaju preko donjeg kraja bice i zavravaju
se kod dugog odvaaa na bazi ;. kosti doruja, a kratkog opruaa ) na stranjoj strani prvog
lanka palca. 4ad opruimo palac moema primijetiti vrlo snanu tetivu, idui od korjena ake ka
palcu, dugog opruaa palca. & obje strane ove tetive, kod opruanja, pokazuju se udubljenja.
/ublja je ona rupica koja se pojavljuje izmeu tetive dugog opruaa i kratkog opruaa palca.
%i*i+i *ake
8nogi miii koje smo spomenuli pokreu ake i prsti, ali aka i sama ima svoj miini skaparat,
kaji daje prstima jo raznovrsniju pokretljivost. 8iie ake dijelimo na tri skupine' vanjsku,
unutarnju i srednju.
!i miii pojedinano ne utjeu na oblik ake. 9naajan je izgled dlana sa spomenutim miinim
uzvienjima. "a lenoj strani ake mogu se uoiti tetive opruaa prstiju, pogotovo kada se ona
nalazi u akciji. stala obiljeja ake odreena su kosturom ake.
%i*i+i "onjih ekstreiteta
8iii zdjelinog pojasa podijeljeni su zdjelinim kostima u dvije skupine'
unutarnju i vanjsku.
*"*!A@":A &4*(5"A
&7abinsko(bedreni mii0
7A":&4A &4*(5"A
8iii vanjske skupine podijeljeni su u tri sloja. 8iii dubokog sloja nisu vidijivi i ne sudjeluju u
oblikovanju karlinog pojasa.
&rednji sjedalni mii0 pripada srednjem sloju, jer je jedan manji njegov dio prekriven velikim
sjedalnim miiem. n je pljosnat, trokutastog oblika. (ripaja se na vanjskoj strani zdjelice
izmeu prednje i zadnje sjedalne linije. 8iina vlakna se koncentrino pruaju prema dolje,
prelaze u tetivu koja se pripaja na vanjskoj strani velikog trokantera. .itav mii je pokriven
tetivastom opnom, koja se nadolje nastavlja kao butna fascija. Iunkcija' odvodilac je bedra= osim
toga, srednji sjedalni mii igra vanu ulogu kod hodanja, jer zadrava karlicu, ne dozvoljavajui
joj prekomjerno nagibanje na jednu i drugu stranu.
3eliki sjedalni mii0 je najsnaniji i najdeblji mii itavog tijela, romboidnog oblika, prekriven
veim ili manjim slojem masti. (ripaja se, na stranjoj strani bedrene kosti, na krsnoj kosti i
trtinoj kosti. "jegova vlakna sputaju se koso nadolje i upolje. 9avrni pripoj donjih vlakana je
na sjedalnom ispupenju butne kosti, a gornja vlakna se vezuju za butnu fasciju, odnosno za
bedreno)potkoljenini snop butne fascije. Iunkcije' on snano oprua but i izvre ga upolje. 4ad
mu je fiksna toka na butnoj kosti djeluje na zdjelicu i pomae u zadravanju tela u uspravnom
poloaju.
Zateza butne fascije gore se pripaja na prednjoj gornjoj bedrenoj bodlji. 8iino tijelo, dugako
oko 01 cm i iroko < cm, sputa se koso prema dolje i ispod velikog trokantera prelazi u iroku
tanku tetivu, tzv. bedreno)potkoljenicni snop butne fascije. 9avrni pripoj je na vanjskoj strani
gornjeg kraja potkoljenice. Iunkbija' zatee butnu fasciju, oslobaa ostale miie da se ne
zamaraju i pomae pri odravanju ravnotee. (odie but gore i u stranu, a na potkoljenicu
djeluje kao pregiba.
%i*i+i $e"ra
8iie bedra dijelimo prema funkoiji i poloaju na tri skupine i to'
prednju, unutarnju i stranju.
Krojaki mii0 je najdui mii tijela. (olazi sa prednje gornje bedrene bodlje i kao tanka i uzana
miina vrpca sputa se nadolje, savija se unutra, obilazi unutarnji kondil i pripaja se, pljosnatim
tetivama, na unutarnjoj strani gornjeg kraja potkoljenice. 4rojaki mii ini, na prednjoj strani,
granicu izmeu prednje i unutarnje skupine. "jegova funkcija je prilino sloena. n pregiba i
primie but, pregiba potkoljenicu, prebacuje nogu preko noge
dovodi je u poloaj koji imaju krojai prilikom ivanja.
$etvoroglavi mii0 bedra je snaan mii koji pokriva itavu prednjevanjsku stranu. &astavljen je
od tri povrinske glave koje su jasno vidljive i od jedne duboke glave. * predjelu aice sve etiri
glave se skupljaju i prelaze u snanu tetivu, koja se kao tzv. aina veza pripaja na
potkoljeninom ispupenju. (rva glava ili pravi mii bedra pripaja se gore, na prednjoj donjoj
bedrenoj bodlji. 9ateza butne fascije i krojaki mii, koji se pripajaju na gornjoj bodlji,
razdvajajui se na ovom mjestu, zajedno sa gornjim pripojem pravog butnog miia,
ograniavaju malo udubljenje trokutastog oblika. vo udubljenje predstavlja poetak slobodnog
dijela donjeg ekstremiteta. * daljem svom toku nadolje tijelo pravog butnog miia pokazuje
vretenast oblik. tprilike ;1 cm iznad koljena tijela prelazi u iroku tetivu koja se pripaja na
aici. 5spod pravog butnog miia, pripajajui se uz samu kost, poevi od gornjeg kraja, lei
duboka glava ill srednji preponski mii.. 7anjska glava ili vanjski preponski mii pripaja se
gore, ispod velikog trokantera i du hrskapave linije butne kosti. * donjem dijelu vlakna skreu
prema aici. 7anjski preponski mii je najmasivniji i ini itavu vanjsku stranu bedra. "jegov
stranji rub pojavljuje se iza bedreno)potkoljeninog snopa. *nutarnja glava ili unutarnji
preponski mii pripaja se na unutarnjaj strani hrskapave linije. * gornjem dijelu je njegova
miino tkivo pokriveno, ali u donjem dijelu ini vrlo karakteristinu oblu formu kaja dopire do
visine same aice= znai, nie od odgovarajue forme vanjskog stegnenog miia. Iunkcija'
sve etiri glave snano opruaju potkoljenicu prema butu, a prava glava, pored toga, pregiba but
prema zdjelici.
*"*!A@":A &4*(5"A
"a unutarnjoj strani bedra nalazimo pet miia od kojih je samo jedan, a to je unutarnji pravi
mii0 bedra, vidljiv itavom svojom duinom. stali su vie pokriveni i ispunjavaju prostor
izmeu krojakog i unutarnjeg pravog miia bedra. (ripajaju se na preponskoj i sjedalnoj kosti i
na butnoj kosti. "jihov poloaj odreuje i njihovo djelovanje ) primiu but.
5nutarnji pravi mii0 bedra je dugaka, gore iroka miina vrpca, koja silazi sa unutarnje ruba
donje grane preponske kosti, sputa se okomita nadolje, obilazi unutarnji kondil i pripaja se na
unutarnjoj strani potkoljenice, neposredno ispod pripoja krojakog miia. .ini unutarnju granicu
bedra. Iunkcija' primie but i pregiba potkoljenicu=
&!@AG":A &4*(5"A
&vi miii skupine miia bedra polaze sa sjedalne kosti i zavravaju se na gornjim krajevima
potkoljenice i lisne kosti.
Polu"ilavi mii0 #ore se pripaja na sjedalnom ispupenju sjedalne kosti. * svojoj gornjoj polovini
je mesnat, a u donjoj ilav. "jegova tetiva silazi iza unutarnjeg i skree prema unutarnjem rubu
kraja koljenjae, gdje se pripaja, ispod pripoja unutarnjeg pravog miia bedra. !etive krojakog,
unutarnjeg pravog butnog i poluilavog miia pripajaju se na istom mjestu na dolenjai u obliku
guje noge, pa zbog toga ovaj zajedniki pripoj tako i nazivamo.
Poluopnasti mii0 lei ispod poluilavog. #ornji pripoj je isti. (oluopnasti mii odmah ispod
pripoja prelazi u iraku tanku tetivastu opnu, ustupajui prostor tijelu poluilavog miia. !ek u
donjoj polovini prerasta u snano miino tijelo, koje se u svom dijelu bedra plastino odrava
/olje se pripaja na gornjem rubu gornjeg kraja potkoljenice. ba spomenuta miia pregibaju
potkaljenicu. 4ada je potkoljenica u poloaju fleksije, vre i pokret uvrtanja potkoljenice. ni
djeluju i kao opruai na zglob kuka.
Dvoglavi mii0 bedra! Ako stranju stranu bedra podijelimo na pola, onda vidimo da masu
unutarnje polovine ine prethodna dva miia, a vanjsku polovinu predstavlja dvoglavi mii
bedra. /uga glava, koja se pripaja na sjedalnom ispupenju, odgovara masi poluilavog
miia, a kratka glava, sa pripojem na hrskapavoj liniji butne kosti, masi poluskapnostag miia.
bje glave se spajaju i zajednikom tetivom pripajaju se na vrlu glavice lisne kosti. Iunkcija'
dvoglavi mii pregiba potkoljenicu i izvre je, oprua but i uspravlja zdjelicu.
2ii0i potkoljenice podijeljeni su u tri skupine' prednju, vanjsku i stranju. (rednje)unutarnja
strana potkoljenice je bez miia i to itavom duinom, od koljena do unutarnjeg glenja.
Prednji koljenini mii0 priljubljen je uz prednje)vanjsku stranu potkoljenice i prua se od gornjeg
kraja potkoljenice do unutarnjeg ruba stopala gdje se pripaja na prvoj klinastoj kosti i na bazi
prve kosti donoja. 8iino tijelo u gornjem dijelu nadilazi prednji rub potkoljenice, a njegova se
tetiva osobito kada je mii u kontrakciji, jasno ocrtava ispred skonog zgloba. Iunkcija' pregiba
stopala prema potkoljenici i podie unutarnji rub stopala nagore i unutra. Aka je toka oslonca na
stopalu, pregiba potkoljenice prema stopalu $pri klizanju, skijanju%.
Dugi oprua. !ijelo ovog miia je prekriveno od prednjeg potkoljeninog miia i drugog
opruaa prstiju. "jegova tetiva se pojavijuje tek u donjoj treini potkoljenice, prua se pored
tetive prethodnog miia ispred skonog zgloba i zavrava se na bazi drugog ;anka palca.
4ada se mii nalazi u akciji tetiva se jasno vidi itavom svojom duinom. Iunkcija' oprua palac
i pomae prednjem potkoljeninom miiu u podizanju unutarnjeg ruba stopala.
Dugi opru"a prstiju je trei i posljednji mii prednje skupune potkoljenice. #ore se pripaja na
prednjoj strani gornjih krajeva potkoljenice i lisne kosti. /olje se miino tijelo nastavlja dugom
pljosnatom tetivom koja prelazi preko prednje strane skonog zgloba, lepezasto se rava na
etiri zasebne tetive tako da svaki prst osim palca, dobija po jednu, Iunkcija' dugi oprua
prstiju pregiba stopalo prema potkoljenici i podie vanjsku stranu, rub, stopala i oprua prste.
7A":&4A &4*(5"A
/ugi boni lisni mii0, uzan i perastog oblika, pripaja se u gornjoj treini vanjske strane lisne
kosti poevi od glavice. tprilike na sredini lisne kosti mii prelazi u tetivu. !etiva se sputa iza
vanjskog glenja, prelazi na tabansku stranu stopala, kria se sa stopalo i pripaja se na bazi
prve kosti donoja. Iunkcija' dugi boni lisni mii je oprua stopala i sputa unutarnji rub
stopala. Anatagonistiki je mii prednjem golenjnom miiu. 8ii ima i vanu statiku ulogu
jer svojim tonusom odraava konkavnost tabanskog svoda.
Kratkri boni lisni mii0 polazi sa donje polovine vanjske strane lisne kosti. "jegova tetiva takoe
silazi iza vanjskog glenja i pripaja se na ispupenju pete kosti donoja. * gornjem dijelu je
njegovo tijelo djelomino prekriveno dugim bonim lisnim miiem i njegovom tetivom. /onji kraj
lisne kosti ostaje nepokriven miiima i predstavlja granicu izmeu prednje i vanjske skupine
miia potkoljenice. Iunkcija' kratki boni lisni mii podie vanjski rub stopala i okree taban
upolje.
&!@AG":A &4*(5"A
* dubokom sloju zadnje skupine miia potkoljenice nalaze se sljedeci miii' dugi prebiga
prstiju, stra"nji potkoljenini mii0 i dugi pregiba palca! /onji dio ovih miia vidljiv je na posve
malom prostoru, koji ograniavaju donji kraj potkoljenice, Ahilova tetiva i unutarnji rub velikog
lisnog miia.
'roglavi lisni mii0 pripada povrinskom sloju zadnje skupine i gradi cjelokupni oblik posljednje
strane potkoljenice. &astavljen je od dva miia' dvoglavog lisnog i velikog lisnog miia.
/voglavi lisni mii polazi sa po jednom glavom sa posljednje strane unutarnjeg i vanjskog
kondila butne kosti. bje glave se spajaju du srednje linije. *nutarnja glava je dua od vanjske,
to se plastino znaajno manifestira. 7eliki lisni mii se pripaja na glavici lisne kosti i na
stranjoj strani potkoljenice. n lei ispod dvoglavog miia i svojim rubovima izbija na povrinu.
7idi se donji dio njegovog unutarnjeg ruba i cijeli vanjski rub koji sudjeluje u graenju forme. &ve
tri glave se spajaju i zajednikom tetivom pripajaju na petnoj kosti. !etiva troglavog lisnog miia
vrlo je jaka i naziva se Ahilova tetiva. Iunkcija' snano oprua stopalo.
%i*i+i stopala
8uskulaturu stopala ini dvadeset kratkih, malih miia koji su kosturom stopala podijeljeni na
dvije skupine' gornju ili lenu i donju ili tabansku skupinu. * gornjoj skupini nalazi se samo jedan
mii i to'
kratki opru"a prstiju! n polazi sa prednje gornje strane petne kosti. 8iino tijelo mu je kratko i
rava se na etiri tanke tetive koje se vezuju, prva za drugi opruac palca, a druge tri za tetive 0.
2. i F. prsta. Iunkcija' oprua prste, osim petog.
/ok odgovarajui miii na dlanu ine jasnu miinu masu i igraju vanu ulogu u pokretanju
malog prsta, miii malog prsta su zakrljali i mali. !o su' odvodilac, pregiba i suprotilac malog
prsta! &vi ovi sitni miii tabana ne sudjeluju mnogo u graenju forme. (okriveni su slojem
masnog tkiva i debelom koom, koji daju tabanu zavrni oblik.
(@(@B5:6
uenje o proporcijama treba svesti na razumnu mjeru. (okuaji da se sloenost grae
ovjekovog tijela ugradi u vrste kanone, sheme i module, dali su izvjesne rezultate, ali su ti
rezultati u praktinom smislu ostali potpuno nekorisni i neprimjenjivi= izgubili su svoju vrijednost
prestankom stilova i dominirajuih pravaca u umjetnosti.
#lava je dio tijela koji se u procesu rasta i razvoja najmanje mijenja pa se zbog toga visinom
glave, od tjemena do vrha brade, moemo posluiti kao jedinicom $modulom% pri mjerenju
cjelokupne visine tijela. !aj odnos, visina glave prema tijelu, kree se od F glave, kod
novoroeneta, do D glava kod odraslog ovjeka koji je visok oko ;D1 cm. &rednje vrijednosti
koje najee sreemo u ivotu i u praksi kod crtanja modela su C K ili C L glave u odnosu na
visinu tijela. &redinu tijela obino odreujemo prema preponskoj kosti ili bono prema gornjoj
granici velikog trokantera. (reponsko ispupenje ne mora uvijek predstavljati sredinu tijela, ono
ini toku pomou koje najlakse sagledavamo meusobne odnose visina gornjeg i donjeg dijla
tijela.
*sporeujui ensko i muko tijelo, mogue je zakljuiti nekoliko karakteristinih razlika. "a
izvjesne razlike ukazano je ve ranije u tekstu. @od sustava kostura uoljivo je da su kosti
enskog tijela sitnije, oblije, sa manje izraenim kvrgama, vorovima i nastavcima. #rudni ko je
krai, obliji, i donji otvor je manji $nain disanja%. 9djelica je, pored spomenutih razlika, u tijelu
vie nagnuta prema naprijed u slabina krivina kraljeninog stupa je izraenija. @tni nastavci
prljenova su krai, to poveava udubljenje uz kimeni stup. 9bog vee udaljenosti izmeu
zglobova kuka, kosti bedra se kosije sputaju prema koljenu pa je, zbog toga, ea pojava +-.
nogu kod ena sasvim normalna. &linu pojavu pokazuju i gornji ekstremiteti. 4od mukaraca se
kosti podlaktice, u pravoj liniji, nastavljaju na nadlkat, a kod ena je ta linija u zglobu lakta malo
zalomljena upolje $zbog kosije zglobne osovine%. !o osobito vidimo dobro kada se sljedea ena
figura oslanja na jednu ruku.
3itna razlika u miinom sustavu je sljedea' na mukom tijelu vidimo miie, a na enskom
miine skupine. "a ovoj razlici zasnivaju se heterogeni estetski aspekti.lzmeu povrine miia
i koe, tijelo ima mogunost slaganja energetskih rezervi, tj. masnog tkiva, (rekomjerni slojevi
masti magu neoekivano mnogo utjecati na vanjski izgled. Gensko tijelo je vite sklono gojaznosti
od mukog. 4od mladih osoba su tanki masni slojevi difuzno i ravnomjerno rasporeeni,
bezmalo pa cijelom tijelu, to kod ena jo vie zaobljuje obline. (ostoje podruja na tijelu, gdje
se mast moe nagomilavati u veim koliinama' kod ena to su' zdjelica, kukovi, gornji dio
bedra, donji dio trbuha, grudi i stranji gornji dio nadlakta, a kod mukaraca gojaznost proizilazi
najprije na vratu i potiljku, grudima i u gornjem dijelu trbuha.
/rvatsko0 latinski rje!nik
anatoskih i#ra#a upotre$ljenih u tekstu
9nanost o kostima steologia
9nanost o miiima 8Mologia
9nanost o zglobovima &Mndesmologia
kost os, ossis
mii musculus, i
zglob articulatio, onis
tijelo corpus
kraj epiphisis
zglobna povrina facies articularis
zglobna ahura capsula articularis
zglobna glavica put articulare
zglobna aica vea articularis
jednostavan zglob articulatio simpleN
sloen zglob artticulatio composita
pregibanje fleNio
opruanje tensio
uvrtanje pronatio
izvrtanje supinatio
obrtanje rotatio
odvoenje abductio
privoenje, primicanje adductio
kruenje circumductio
suprotstavljanje oppositio
Glava i vrat 1aput et collu
kosti glave ossa capitis
lubanja cranium
lice facies
eona kost os frontale
tjemena kost os perietale
potiljana kost os occipitale
sljepoona kost os temporale
sitasta kost os ethmoidale
klinasta kost os sphenoidale
mastoidni nastavak processus mastiodeus
iljasti, stiloidni nastavak processus stMloideus
nosna kost os nasale
donja nosna koljka concha nasalrs inferiod
suzna kost os lacrimale
jabuna ili jagodina kost os zMgomaticum
gornja vilica maNilla
donja vilica mandibula
zglob donje vilice articulatio temporo)mandibularis
nepana kost os palatinum
ralasta kost vomer
potiljana kvrga protiubernatia occipitalis
podjezina kost os hMoideum
sljepooni mii m. temporalis
mii za vakanje m. masseter
potiljani mii m. occipitalis
nabira obrva m. corrugator supercilii
mii obara obrva m. depressor supercilii
lakatnica ulna
zbica radius
lakatni nastavak olecranon
kljunasti nastavak processus coronoideus
glavica bice capitulum radu
vrat bice collum radii
kvrga tuberositas radii
grudnoOkljuni zglob art. sterno)clavicularis
kljuno)natpleni zglob art. acromioclavicularis
zglob ramena art. humeri
zglob lakta art. cubiti
zglob bice i lakatnice art. radioulnaris
zglob ake art. manus
zglob ruja i doruja art. carpometacarpea
zglobovi korena prstiju art. metacarpophalangeae
zglobovi prstiju art. interphalangeae man
obli uvrta podlakta m. pronator teres
vanjski pregiba sake m. fleNor carpi radialis
dugi dlanski mii m. palmatis longus
unutranji pregiba sake m. fleaor carpi ulnaris
povrsinski pregiba prstiju m. fleNor digitorum superficialis
duboki pregiba prstiju m. fleNor digitorum profdi i
zajedniki oprua prstiju m. eNtensor g torumcommunis
posebni oprua malog prsta m. eNtensor digiti Puinitiproprius
unutranji oprua sake m. eNtensor carpi ulnari
lakatni mii m. anconaeus
ramenino)zbini mii m. brachio)radialis
dugi vanjski oprua sake m. eNtensor carpi radialis langus
dugi odvodilac palca m. abductor pollicis longus
kratki oprua palca m. eNtensor pollicis brevis
dugi oprua palca m. eNtensor pollicis longus
posebni oprua kaziprsta m. eNtensor indicis proprius
kosti ruja ossa carpi
kosti doruja ossa metacarpalia
lanci prstiju phalanges digitorum manus
unasta kost os naviculae
polumjeseasta kost os lunatum
troroglja os triPuatrum
grakasta kost os pissiforme
zadnji koljenini mii m. tibialis posterior
dugi pregiba palca m. fleNor hallucis longus
kosti noja ossa tarsi
kosti donoj a ossa metatarsi
clanci prstiju phalanges digitorum pedis
skona kost talus
petna kost calcaneus
cunasta kost os naviculare pedis
klinaste kosti ossa cuneifermia
kockasta kost os cuboideum
kratki zajedniki oprua prstiju m. eNtensor digitorum brevis
zglobovi stopala articulationes pedis
gornji skoni zglob art. talocruralis
donji skoni zglob art. subtalaris
nono)dononi ili lisfrancov art. tarsometatarseae)
zglob -isfranci
zglobovi donoja sa prstima art. metatarsophalangeae
ravno stopalo pes planus
karlina kost os coNae
bedrena kost os ilium
sjedalna kost os ischu
preponska kost os pubis
granina linija linea terminalis
karlini rt promontorium
prednja gornja bedrena bodlja spina iliaca anterior su
prednja donja bedrena bodlja spina iliaca anterior inf
zandja gornja bedrena bodlja spina iliaca posterior su
stranja donja bedrena bodlja spina iliaca posterior inf
preponsko ispupcenje spina publis
zaporni otvor foramen abturatum
zdjelino)bedreni zglob art. sacroiliaca
preponska simfiza sMmphMsis pubica
zglob kuka art. coNae
bedreno)preponski miic m. iliopsnas
veliki sjedalni mii m. glutaeus maNimus
srednji sjedalni mii6 m. glutaeus medius
mali sjedalni misic m. glutaeus minimus
zateza butne fascije m. tensor fasciae latae
krojaki mii m. sartorius
butna kost femur, oris
veliki trohanter trochanter maior
mali trokanter trochanter minor
unutranji kondil epicondMlus medialis
vanjski kondil epicondMlus lateralis
zglob kolena art. genus
etvoroglavi mii bedra m. Puadriceps femoris
dvoglavi mii bedra m. biceps femoris
karlica pelvis
poluilavi rnii m. semitendinosus
poluopnasti mii m. semimembranosus
eljasti mii m. pectineus
primicai bedra m. adductores femoris
unutranji pravi mii bedra m. gracilis
potkoljenica tibia
lisna kost fibula
koljenino ispupenje tuberositas tibiae
gornji koljenino)lisni zglob art. tibiofibularis
donji koljenino)lisni zglob sMndesmosis tibiofibularis
unutranji glezanj malleolus medialis
vanjski glezanj malleolus lateralis
prednji koljenini mii m. tibialis anterior
dugi oprua palca m. eNtensor hallucis longus
dugi oprua prstiju m. eNtensor digitorum longus
dugi lisni mii $bocni% m. peronaeus longus
kratki lisni mii $boni% m. peronaeus brevis
troglavi lisni mii m. triceps surae
dugi pregiba prstiju m. fleNor digitorum longus