Cetrnaesto Savetovaliste Uzgajivaca Ovaca I Koza U Republici Hrvatskoj I Trinaesta Izlozba Hrvatskih Ovcijih I Kozjih Sireva

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA OVACA I KOZA

etrnaesto savjetovanje uzgajivaa
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
i
Trinaesta izloba hrvatskih
ovjih i kozjih sireva

Pokrovitelji:

Ministarstvo poljoprivrede

Splitsko-dalmatinska upanija

Trogir, 18. i 19. listopad 2012.
etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
Trinaesta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva
Izdava:
Poljana Krievaka 185
48 260 Krievci
Ured u Zagrebu: Ilica 101, 10 000 Zagreb

Organizacijski odbor:

Dr. sc. Zdravko Bara
ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

Danijel Mulc, dipl. ing.
naelnik Odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja

Antun Jurea
predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza

Darko Jurkovi, dipl. ing.
vii struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja

Jasna Daud, dipl. ing.

Tatjana Sinkovi, dipl. ing.

Nataa Ljei, dipl. ing.
struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja

Urednik:

Danijel Mulc, dipl. ing.

Tisak:

ZEBRA tiskarski obrt, Vinkovci

Naklada:
400 primjeraka

etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
PROGRAM
18. 10. 2012. (ETVRTAK)
OD 8:00 Registracija sudionika
10:30 - 11:00 Pozdravna rije gostiju i sveano otvaranje
11:00 - 11:30 Prof. dr. sc. Jasmina Havranek: Rezultati i dojmovi ocjenjivanja sireva i dodjela
priznanja proizvoaima nagraenih sireva
11:30 - 12:45 Razgledavanje i degustacija izloenih sireva
12:45 - 14:00 Ruak
14:00 - 14:30 Predstavljanje novog uzgojnog programa- Program uzgoja koza u Republici Hrvatskoj
14:30 14:40 Danijel Mulc, dipl. ing. i sur.: Aktivnosti Odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i
uzgoja malih ivotinja
14:40 - 15:10 Mr. sc. Marija pehar: Genomska selekcija u ovarstvu i kozarstvu
15:10 - 15:15 Rasprava
15:15 - 15:45 Prof. dr. sc. Boro Mio i sur.: Dalmatinska janjetina
15:45 - 16:15 Prof. dr. sc. Velimir Sui i prof. dr. sc. eljko Pavii: Zatita dobrobiti u odravanju
proizvodnosti ovaca i koza
16:15 - 16:30 Rasprava
16:30 - 16:45 Odmor
16:45 - 17:15 Prof. dr. sc. Zoran Grgi i sur.: Upravljanje trokovima kozarske farme u uvjetima sue
17:15 - 17:30 Rasprava
17:30 - 18:00 Prof. dr. sc. Samir Kalit: Usvajanje i primjena novih znanja u mljekarskoj praksi.
18:00 - 18:30 Prof. dr. sc. Boris Antunovi: Standardi zdravstvene ispravnosti ovjeg i kozjeg sira
neophodni za stavljanje proizvoda na trite
18:30 - 18:45 Dalibor otari dipl. ing.: Cesta sira u Primorsko-goranskoj upaniji
18:45 - 19:00 Predstavljanje sponzora
19:00 Godinja skuptina Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza
20:30 Sveana veera i dodjela zahvalnica sponzorima

19. 10. 2012. (PETAK)
09:00 - 09:30 Doc. dr. sc. Antun Kosteli: Artritis encefalitis koza u Hrvatskoj
09:30 - 10:00 Dr. sc. Branko otari: Grebe ovaca - o bolesti i veterinarskim propisima u
Hrvatskoj
10:00 - 10:10 Rasprava
10:10 - 10:40 Dr. sc. Goran Ki: Zamjenska krmiva u hranidbi ovaca i koza
10:40 - 11:10 Prof. dr. sc. Josip Leto: to posijati za proizvodnju krme u sunim godinama?
11:10 - 11:20 Rasprava
11:20 - 11:30 Odmor
11:30 - 12:00 Prof. dr. sc. Alen Didi: Utjecaj intervala munje na proizvodnju mlijeka ovaca i koza
12:00 - 12:30 Tomislav Ki dr. vet. med.: Zdravstveni statusi stada ovaca i koza
12:30 Zatvaranje Savjetovanja

etrnaesto savjetovanje uzgajivaa
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj

ZBORNIK PREDAVANJA
etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj 5
AKTIVNOSTI ODJELA
ZA RAZVOJ OVARSTVA, KOZARSTVA
I UZGOJA MALIH IVOTINJA
Danijel Mulc dipl. ing.

Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja
Ured u Zagrebu: Ilica 101, 10 000 Zagreb, E-mail: ovcarstvo@hpa.hr, www.hpa.hr
Tel: 01/39-03-152 01/39-03-133 Fax: 01/39-03-198

Djelatnici:
Danijel Mulc, dipl. ing. naelnik odjela
Darko Jurkovi, dipl. ing. vii struni suradnik
Jasna Daud, dipl. ing. vii struni suradnik
Tatjana Sinkovi, dipl. ing. vii struni suradnik
Nataa Ljei, dipl.ing. struni suradnik

Glavne aktivnosti Odjela tijekom 2011. godine bile su provedba Progra-
ma uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj, i Programa gojidbenog
stvaranja koza u Republici Hrvatskoj, organizacija stoarskih izlobi, suradnja
s udrugama uzgajivaa ovaca i koza (Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i
koza), koja se prije svega ogleda kroz zajedniko organiziranje savjetovanja za
uzgajivae i drugih oblika edukacije, organiziranje izlobi ovaca, koza, sireva, a
naroito kroz rad na izdavanju asopisa Ovarsko-kozarski list uzgajivai
kontinuirano educirani i pravovremeno obavjetavani o svim vanim temama
koje se tiu ovarske i kozarske proizvodnje. Jedna od najvanijih aktivnosti je
i rad na izdavanju novog Programa uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj, te
novog Programa uzgoja koza u Republici Hrvatskoj koji e biti prezentiran
uzgajivaima na ovom savjetovanju.
Danijel Mulc dipl. ing.: Aktivnosti odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja
6 etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
Uzgojno selekcijski rad u ovarstvu i kozarstvu
U Republici Hrvatskoj uzgojno selekcijski rad provodi se u populaciji od
46.531 uzgojno valjanih ovaca, kod 524 uzgajivaa i 16 pasmina, dok se uzgoj-
no selekcijski rad u kozarstvu provodi u populaciji od 9.560 uzgojno valjanih
koza, kod 154 uzgajivaa i 6 pasmina.
I tijekom ove godine provedba uzgojno selekcijskog rada se provodi u
skladu sa Programom uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj koji je predstavljen
na Trinaestom savjetovanju uzgajivaa ovaca i koza prole godine i koji
predstavlja temeljni dokument rada u ovarstvu, te Programom gojidbenog
stvaranja koza u Republici Hrvatskoj u okviru slijedeih aktivnosti:
kontrola reproduktivnih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim
ovcama i kozama
kontrola mlijenosti u stadima mlijenih i kombiniranih pasmina ovaca i
koza
provedba performance testa odabrane muke janjadi i jaradi u feeld
uvjetima.
upis novih uzgajivaa u Upisnik uzgajivaa uzgojno valjanih ivotinja.
Pri upisu novih uzgajivaa osnovni kriteriji su:
pri upisu uzgajivaa koji uzgajaju neku od inozemnih pasmina odo-
brava se upis onim uzgajivaima koji nova stada formiraju kupovi-
nom matinih (i mukih i enskih) rasplodnih grla (s dvije poznate
generacije) iz uzgojno valjane populacije ovaca.
pri upisu novih uzgajivaa koji uzgajaju neku od hrvatskih izvornih
pasmina ovaca ili koza ne postavlja se uvjet po kojem uzgajiva
mora posjedovati grla kupljena iz uzgojno valjane populacije za tu
pasminu, ve je osnovni uvjet pri upisu, na temelju vanjtine proci-
jenjena pripadnost pasmini, zatim pozitivno ocijenjena mogunost
provoenja planskog pripusta i stvaranja uvjeta za kontrolu
proizvodnih osobina. Na ovaj nain omoguuje se daljnje stvaranje
i irenje uzgojno valjane populacije hrvatskih izvornih pasmina
ovaca i koza.
Pasmina dalmatinska pramenka s 9.315 grla i lika pramenka s 7.744 grla
predstavljaju glavni dio uzgojno valjane populacije izvornih pasmina, a travni-
ka pramenka s 5.391 grla je najbrojnija inozemna pasmina ovaca.
Sustavan rad na zatiti hrvatskih izvornih pasmina odraava se kroz za-
ustavljanje pada broja grla, iako je dubrovaka ruda i dalje u kategoriji izuzetno
ugroenih pasmina. Kod svih hrvatskih izvornih pasmina ovaca potrebno je i
dalje poveavati broj grla ukljuenih u sustav kontrole proizvodnih odlika.
U pasminskom sastavu uzgojno valjanih koza dominira alpina. Naime u
populaciji od 7.590 grla alpine provodi se kontrola proizvodnih osobina. Ova
pasmina je najzastupljenija u Varadinskoj i Meimurskoj upaniji.
O provedbi uzgojnih programa u ovarstvu i kozarstvu Odjel svake godi-
ne izdaje zasebno godinje izvjee, u kojem su iscrpno opisane sve aktivnosti
tijekom godine.

Procjena uzgojne vrijednosti koritenjem BLUP-a
I u tijeku ove godine Odjel za razvoj ovarstva kozarstva i uzgoja malih
ivotinja je nastavio suradnju sa Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i koza
i Biotehnikom fakultetom iz Domala, Republika Slovenija na provoenju
BLUP-a za mlijena svojstva u ovarstvu i kozarstvu Republike Hrvatske.
BLUP (Najbolje linearno nepristrano predvianje) je utemeljio Henderson 1949.
godine te se smatra najboljom i najobjektivnijom metodom za izraun procjene
uzgojne vrijednosti (UV). Svi uzgajivai matinih stada koza, a od ove godine i
mlijenih pasmina ovaca redovito dobivaju za grla iz svojih stada izraun uz-
gojne vrijednosti uz pomo ove najtonije metode izrauna, te su imali mogu-
nost dobivene rezultate koristiti u odabiru roditelja iduih generacija. Shvaaju-
i vanost i sloenost procjene uzgojne vrijednosti u Hrvatskoj poljoprivrednoj
agenciji je ustrojen odjel koji se baviti iskljuivo ovim poslom i koji je u stanju
obaviti samostalno veinu poslova oko izrauna uzgojne vrijednosti za sva svoj-
stva uz proirenje izrauna u skoroj budunosti i za svojstva mesnatosti i plod-
nosti.

Suradnja s udrugama uzgajivaa ovaca i koza
Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza kao krovna
uzgajivaka organizacija u kojoj su kroz svoje udruge
ulanjeni uzgajivai ovaca i koza postoji od 2005. godi-
ne kada je na inicijativu uzgajivaa i djelatnika Odjela
za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja u
Kalinovici na umberku u Zagrebakoj upaniji odrana
osnivaka skuptina. Od samog osnutka Odjel vrlo
aktivno sudjeluje u svim poslovima kojima se savez ba-
vi. Temeljna aktivnost saveza je uzgoj ovaca i koza, edukacija i informiranje
lanova kroz organizaciju predavanja, izlobi grla ili sira, ureivanjem Ovar-
sko-kozarskog lista, ureivanjem internetske stranice saveza, organizacijom
strunih putovanja u razvijene ovarske i kozarske zemlje Europe, objavljiva-
njem novosti vezanim uz aktivnosti u drugim informativnim medijima, organi-
zacijom manifestacija vezanih uz ovarstvo i kozarstvo, te niz drugih aktivnosti
koje organiziraju udruge lanice. Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja
malih ivotinja e i ubudue pruati potrebnu pomo vezanu uz sve aktivnosti
Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza.

Ureivanje strunog asopisa Ovarsko-kozarski list
U asopisu se osim najnovijih vijesti vezanih uz rad saveza i udruga nje-
govih lanica uzgajivae redovito upoznaje sa novostima vezanim uz ovarsku i
kozarsku proizvodnju, tako da osim informativnog asopis ima sve vie i edu-
kativni karakter. Prvi broj je izaao u svibnju 2006. godine, a izlazi kao dvomje-
senik, na 36 stranica. Velik doprinos u redovitom izlaenju ovog asopisa,
svojim lancima daje znaajan broj naih uvaenih strunjaka s Agronomskog i
Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije
i lanovi uzgajivakih udruga. asopis obrauje teme iz razliitih podruja ov-
arske i kozarske proizvodnje kao to su: proizvodnja mesa i mlijeka, sirarstvo,
hranidba ovaca i koza, zdravstvena zatita ovaca i koza, provedba uzgojnih
programa.

Struno putovanje u Tursku
Tradicija odlaska jednom godinje uzgajivaa ovaca i koza na struno
putovanje u neku od zemalja sa razvijenim ovarstvom i kozarstvom se ove
godine nastavila s posjetom Turskoj. Struni dio putovanja je bio prepun razli-
itih zanimljivih sadraja.
S osnovnim informacijama o turskoj poljoprivredi, naravno s posebnim
naglaskom na ovarsku i kozarsku proizvodnju, nas je upoznao prof. dr. Akin
Pala sa Sveuilita Canakkale onsekiz mart university research center (co-
musam). U Turskoj se uzgaja prema posljednjim podacima 25.000,000 ovaca,
7.000,000 koza, 10.000,000 mlijenih krava i 200.000,000 pilia koji se dre u
intenzivnom uzgoju. Zbog velikog broja ovaca koje se uzgajaju Turska se nala-
zi na estom mjestu po proizvodnji ovjeg mesa u svijetu Tijekom svog boravka
sudionici strunog putovanja su imali prilike posjetiti niz obiteljskih farmi
ovaca i koza, te mljekare u kojima se proizvode tradicionalne vrste turskih sire-
va. Posjetili su:
U gradu Yenisehir Itimatsut mljekaru, jednu od najveih i najsuvreme-
nijih mljekara u Turskoj u kojoj se prerauje uz kravlje i ovje i kozje
mlijeko. Proizvod koji su predstavili bio je kralj turskog stola beyaz
peynir (bijeli sir) koji je nezamjenjiv dio turskog doruka, pa ak i ve-
ere. Posjetili smo jednu od tri govedarske farme u vlasnitvu mljekare
kapaciteta 1.000 mlijenih krava.
Nakon farme krava posjetili smo selo Karakei koji imaju viestoljetnu
tradiciju uzgoja ovaca i koza. U selu se uzgajaju najvie merino ovce
koje su 1928. godine uvezene iz Francuske. Nakon toga su kriane s iz-
vornim pasminama i tako je nastala pasmina Turski merino.
Stado Sanskih koza gospodina Senela koji sa svojih 90 koza spada
meu vee proizvoae kozjeg mlijeka u selu. Sve mlijeko mu otkupi
mljekara Itsimatsut.
Stado ovaca pasmine Turski merino u vlasnitvu gospodina Ibrahima
Oksuza.
Svakako najimpresivniji dogaaj na cijelom putovanju je bio posjet veli-
koj dravnoj farmi u okolici mjesta Karadabei. Ova farma je osnovana
za vrijeme osmanskog carstva 1330. godine. Od stoke uzgajaju se krave,
ovce, anatolijski ovari i arapski konji.
Osim na velikoj dravnoj farmi pasminu Turski merino smo mogli vi-
djeti i na farmi gospodina Imit Hasana koji na svojoj farmi uvodi naj-
suvremenije tehnologije uzgoja.
Da bi se upoznali s uvjetima uzgoja koza posjetili smo farmi sanskih
koza gospodina Mehmeta Koyuncu.
Sudionici putovanja su imali priliku posjetiti i u Turskoj poznatu mlje-
karu Tahsildaroglu u kojoj se dnevno preradi 200 tona mlijeka. Kao i
u veini mljekara u Turskoj glavni proizvod je bijeli-ezine sir.
Osim ovih strunih sadraja sudionici putovanja su imali priliku posjetiti i
nekoliko kulturno-povijesnih znamenitosti koji su se nalazili uz put obilaska
farmi i sirana. Svi sudionici ovog putovanja sloili su se da je ovo putovanje
bilo izuzetno zanimljivo, a u strunom pogledu bogato novim saznanjima.
Nadamo se da e sudionici ovog putovanja barem dio svojih saznanja i iskusta-
va iskoristiti u svojoj proizvodnji i na svojim radnim mjestima za napredak
Hrvatske poljoprivrede, a poglavito ovarstva i kozarstva.

Izvorna pasmina Turskih koza Ovce pasmine Turski merino

Izlobe ovaca i koza
11. izloba rapske ovce kraparice (Rab, 26. svibnja 2012.)
I ove godine su uzgajivai ovaca
ukljueni u udrugu kraparica uz pomo
Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvat-
skog saveza uzgajivaa ovaca i koza orga-
nizirali Izlobu Rapske ovce. Na ovoj
jedanaestoj izlobi po redu prikazano je 10
kolekcija izvornih rapskih ovaca u narodu
na otoku znanim i pod imenom kraparica.
Struno povjerenstvo za ocjenu grla, koje
su sainjavali predsjednik prof. dr. sc. Bo-
ro Mioi i prof. dr. sc. Vesna Pavi s Agronomskog fakulteta sveuilita u Za-
grebu, te lanovi Danijel Mulc dipl. ing. i Dolores Bara dipl. ing. djelatnici
Hrvatske poljoprivredne agencije, izmeu 30 kvalitetnih i dobro pripremljenih
ovaca i 10 ovnova odabrala je najbolja grla. Nagraena su grla slijedeih uzgaji-
vaa:
prvonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Anelka Beg-Valoviia iz
mjesta Mundanije
drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Slavka Perkia iz mjesta
Barbat
treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaice Marije Krstini iz mjesta
Barbat
U konkurenciji rasplodnih ovnova nagraena su slijedea grla:
prvonagraeni ovan uzgajivaa eljka Javorana iz mjesta Banjol
drugonagraeni ovan uzgajivaa Petra Debelia iz mjesta Banjol
treenagraeni ovan uzgajivaa Janka Bega iz mjesta Mundanije
Za ampionsko grlo 11. izlobe rapske ovce proglaen je ovan .b.
411309722 uzgajivaa ime Pljea iz mjesta Supetarska Draga.
Za sva nagraena grla diplome Hrvatske poljoprivredne agencije uruio je
ravnatelj dr. sc. Zdravko Bara, a ampionsko zvono za ovna pobjednika zajed-
no su uruili dr. sc. Zdravko Bara i gradonaelnica Raba Rosanda Krstini -
Gui.

15. meuupanijska izloba (Slavonski Brod 27. svibnja 2012.)
U sklopu sajma Slavonski Brod 2012. je dana 27. svibnja 2012. godine
odrana 15. meuupanijska stoarska izloba. U ovarsko kozarskom dijelu izlo-
be predstavljeno je 4 kolekcije ovaca i jedna kolekcija koza s podruja triju
slavonskih upanija. Prikazane su dvije kolekcije ovaca pasmine njemaki me-
rino (merinolandschaf) uzgajivaice ure Cindri iz Vrbave, te uzgajivaa
Stjepana ivkovia iz titara. Kolekciju mlijenih ovaca istono frizijske pas-
mine izloio je uzgajiva Zvonko Hrsto iz Starog Slatnika, a cigaju, hrvatsku iz-
vornu pasminu predstavilo je Poljoprivredno gospodarstvo Sekuli iz Slavon-
skog Kobaa. S kolekcijom koza burske pasmine predstavila nam se uzgajivai-
ca Lidija Vukovi iz Bizovca. Kao i prijanjih godina ovarsko kozarski dio
izlobe privukao je veliku panju posjetitelja, a posebno male djece.

7. izloba stoke Sisako-moslavake upanije (Popovaa, 2. lipnja 2012.)
Dana 2. lipnja 2012. godine je u Popovai, pod pokroviteljstvom Mini-
starstva poljoprivrede, Sisako-moslavake upanije i Opine Popovaa a u
organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije odrana 7. upanijska izloba sto-
ke Sisako-moslavake upanije. U ovarsko kozarskom dijelu izlobe pred-
stavljene su tri kolekcije ovaca solavsko-jezerske pasmine, jedna kolekcija
merinolandshafa te jedna kolekcija koza burske pasmine. Ocjenjivako povje-
renstvo Hrvatske poljoprivredne agencije
u konkurenciji kolekcija rasplodnih ovaca
prvonagraenom je proglasilo kolekciju
solavsko-jezerske pasmine uzgajivaa Ja-
dranka Venturina iz Potoka, drugonagra-
ena je kolekcija solavsko-jezerske pas-
mine uzgajivaa Vlastimira Zguria, a tre-
enagraenu kolekciju ovaca pasmine me-
rinolandshaf izloio je uzgajiva Rodoljub
Dakula. U kategoriji rasplodnih ovnova
prvu nagradu osvojio je ovan .b. 311272762 solavsko-jezerske pasmine uz-
gajivaa Vlastimira Zguria, drugo mjesto dodjeljeno je ovnu .b. 820179598
merinolandshafe pasmine uzgajivaa Rodoljuba Dakule, treenagraenim je
proglaen ovan .b. 420160637 solavsko-jezerske pasmine uzgajivaa Jadran-
ka Venturina. Za ampionsko grlo izabran je ovan .b. 211197463 solavsko-
jezerske pasmine uzgajivaa Drage Svilkovia.

7. stoarska izloba Splitsko-dalmatinske upanije (Sinj, 30. lipnja 2012.)
Dana 30. 6. 2012. godine na hipo-
dromu u Sinju odrana je 7. upanijska iz-
loba stoke Sinj 2012.. U ovarskom di-
jelu izlobe je sa svojim kolekcijama
ovaca pasmine dalmatinska pramenka su-
djelovalo osam uzgajivaa. Struno povje-
renstvo Hrvatske poljoprivredne agencije
odabrala najkvalitetnija grla. U konkuren-
ciji ovaca nagraene su slijedee kolekci-
je:
prvonagraena kolekcija ovaca eljko Vuleti iz mjesta Maovice
drugonagraena kolekcija ovaca Marija Barii iz mjesta Vojni
Sinjski
treenagraena kolekcija ovaca Ante Petrovi iz mjesta Katela
prvonagraeni ovan .b. 620549600 uzgajivaa Zdravka Samardia
iz mjesta Otii
drugonagraeni ovan .b. 120513816 uzgajivaa Koviljke Perkovi iz
mjesta Koljane
treenagraeni ovan .b. 920476293 uzgajivaa Nediljka Kokana iz
mjesta Dicmo
U kozarskom dijelu izlobe je sa svojim kolekcijama koza pasmine hrvat-
ska arena koza sudjelovalo sedam uzgajivaa.
U konkurenciji koza nagraene su slijedee kolekcije:
prvonagraena kolekcija koza Zdravko Samardi iz mjesta Maovice
drugonagraena kolekcija Koviljka Perkovi iz mjesta Koljane
treenagraena kolekcija koza Nediljko Vojkovi iz mjesta Gala
U konkurenciji rasplodnih jareva nagraena su slijedea grla:
prvonagraeni jarac .b. 830062129 uzgajivaa Ivana Bria iz mjesta
Gala
drugonagraeni jarac .b. 630120578 uzgajivaa Ante Jukia iz mjesta
Ercegovci
treenagraeni jarac .b. 330031632 uzgajivaa Mirka Bria iz mjesta
Gala
Svim nagraenim uzgajivaima je diplome Hrvatske poljoprivredne agen-
cije uruila pomonica ravnatelja dr. sc. Maja Drai. Tijekom i nakon izlobe
odrano je druenje uzgajivaa i posjetitelja uz nastup Udruge za ouvanje
batine Cetinskog kraja.

12. izloba pake ovce i pakog sira (Novalja, 6. srpnja 2012.)
Na izlobi se svojim najboljim grli-
ma predstavilo 12 uzgajivaa pake ovce.
Svaki uzgajiva je izloio kolekciju koju
su inile tri ovce i ovan, tako da je struno
povjerenstvo koje su sainjavali prof. dr.
sc. Vesna Pavi i prof. dr. sc. Boro Mio s
Agronomskog fakulteta sveuilita u Za-
grebu, Danijel Mulc, dipl. ing. i Dolores
Bara dipl. ing. iz Hrvatske poljoprivredne
agencije od 48 izloenih grla nagradilo tri
kolekcije ovaca, tri ovna, a za ampionsko grlo izlobe je proglaen ovan .b.
720128728 uzgajivaa Ivice Oliveria iz Kolana. Osim ampionskog grla
nagraena su i grla slijedeih uzgajivaa:
prvonagraena kolekcija ovaca Vlade Otaria iz mjesta Kolan
drugonagraena kolekcija ovaca Tonia Sabalia iz mjesta Pag
treenagraena kolekcija ovaca Ivana Kustia iz mjesta Caska.
prvonagraeni ovan .b. 120373186 uzgajivaa Krunoslava Vidasa iz
mjesta Novalja
drugonagraeni ovan .b. 911053193 uzgajivaa Vlade Otaria iz
mjesta Kolan
treenagraeni ovan .b. 420245727 uzgajivaa Draena Crljenka iz
mjesta Pag.
Na izlobi pakog sira se svojim proizvodima predstavilo 26 obiteljskih
gospodarstava koji sir jo uvijek proizvode na tradicionalan nain. Sirevi su oci-
jenjeni senzornom ocjenom koja obuhvaa ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa,
stanja sirnog tijesta (konzistencije) te okusa sira. Od ukupno ove godine 26
ocijenjenih sireva 23 je dobilo medalje: 7 zlatnih, 6 srebrnih i 10 bronanih.
ampion ocjenjivanja je paki sir Ivice Oliveria iz Kolana.

6. Izloba creske ovce(Orlec, 14. srpnja 2012.)
Udruga uzgajivaa ovaca Lesa iz Orleca u
suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom,
Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i koza, a pod
pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Primor-
sko-goranske upanije, gradova Cresa i Malog Loi-
nja i njihovih turistikih zajednica, po esti put orga-
nizirale su Izlobu creske ovce.
Na izlobi svoja najbolja grla predstavilo je 10
uzgajivaa creske ovce. Za ampionsko grlo izlobe
proglaen je ovan Daria Toia iz mjesta Vodice.
Osim ampionskog grla nagraena su i grla slijedeih
uzgajivaa: prvonagraena kolekcija ovaca Franka
Jurasia iz mjesta Orlec, drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Daria
Toia iz mjesta Vodice, treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Sandra
Tarabocchia iz mjesta Orlec.
U konkurenciji rasplodnih ovnova nagraena su slijedea grla: prvonagra-
eni ovan uzgajivaa Vjera Tarabocchia iz mjesta Orlec, drugonagraeni ovan
uzgajivaa Maura Hrelje iz mjesta Ivanja, treenagraeni ovan uzgajivaa
Sandra Tarabocchia iz mjesta Orlec. U sklopu ove manifestacije je organizirano
i takmienje u ianju ovaca runim karama, te izloba i degustacija ovjeg
sira izraenog na tradicionalan nain, kao i izloba razliitih predmeta vezanih
uz povijest uzgoja ovaca na otocima Cresko-loinjskog arhipelaga.

Sajam stoke i narodnih rukotvorina Gaul 2012 (29. srpnja 2012.)
I ove godine ve prema tradiciji je u
malom naselju koje se sastoji od kamenih
kuica i torova za stoku, Gaulu koji se
nalazi na visoravni u blizini najvieg vrha
hrvatskih otoka Vidove Gore na Brau
odrana 29. srpnja 2012. u sklopu 19. go-
dinjeg stonog sajma Izloba ovaca
Gaul otok Bra 2012.. Na izlobi se
svojim najboljim grlima predstavilo 10
uzgajivaa. Svaki uzgajiva je izloio ko-
lekciju koju su inile tri ovce i ovan, tako
da je struno povjerenstvo koje su sainjavali djelatnici Hrvatske poljoprivred-
ne agencije Danijel Mulc, dipl. ing., Dolores Bara, dipl. ing. i Petar abi, dipl.
ing. od 40 izloena grla nagradilo tri kolekcije ovaca, tri ovna, te proglasilo
ampiona izlobe.
prvonagraeni ovan .b. 930234641 uzgajivaa Josipa Vrsalovia iz
mjesta Gornji Humac
drugonagraeni ovan .b. 530274304 uzgajivaa Ante Dubravia iz
mjesta Nereia
treenagraeni ovan .b. 430086161 uzgajivaice Radojke Gospodneti
iz mjesta Nereia.
U konkurenciji ovaca nagraene su slijedee kolekcije:
prvonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Marka Buvinia iz mjesta
Pranica
drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Ante Filipi iz mjesta
Nereia
treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Andreja Vranjiia iz mjesta
Nereia.
Za ampiona izlobe proglaen je ovan .b. 530219408 uzgajivaa Mate
Kusanovia iz Sutivana.
Izloba ovaca i koza na 20. jesenskom meunarodnom bjelovarskom
sajmu, (Gudovac, 7.-9. rujna 2012.)
U periodu od 7. do 9. rujna je odran u Gudovcu pokraj Bjelovara 20.
jesenski meunarodni sajam. Ove jubilarne godine zabiljeen je izvrstan odaziv
i elja uzgajivaa stoke da se predstave tako da se sveukupno na ovogodinjoj
stoarskoj izlobi u Gudovcu predstavilo 177 uzgajivaa iz 16 upanija s 521
grlom u 33 razliite pasmine po svim izloenim vrstama stoke. Osim visoko-
proizvodnih pasmina izloena su i grla hrvatskih izvornih pasmina koja su
dokaz nae ustrajnosti da ih razliitim mjerama i programima sauvamo i kao
gospodarski vrijedna grla i kao dio nacionalne kulturne batine. Prigodom odr-
anja jubilarnog 20. meunarodnog sajma u Gudovcu Ministarstvo poljoprivre-
de je nagradilo najbolje poljoprivredne proizvoae. U kategoriji Obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava nagradu za najvie proizvedenog kozjeg mlijeka
je dobio gospodin Stjepan Kovaek iz Svetog Petra Ludbrekog, a ovjeg uzga-
jiva Radovan Ai iz Velikog Grevca.
Od samih poetaka organizacije stoarske izlobe u okviru Jesenskog me-
unarodnog bjelovarskog sajma na Gudovcu uzgajivai ovaca i koza su shvaa-
jui znaaj sudjelovanja na ovakvim velikim i vanim manifestacijama bili
aktivno ukljueni predstavljanjem najboljih grla iz hrvatskog uzgoja. Ove godi-
ne od 25 kolekcija ovaca ukupno 9 kolekcija pripada naim izvornim pasmina-
ma. Izloena su grla naih izvornih pasmina Cigaja, Creska ovca, Krka ovca,
Rapska ovca, Lika pramenka, te tradicionalno i Istarska ovca. Kao i uvijek do
sada znaajno sudjelovanje i uzgajivaa inozemnih pasmina ovaca u ijim se
stadima godinama provodi najintenzivniji uzgojno-selekcijski rad uz praenje
svih znaajnih proizvodnih karakteristika. Iz tog razloga i proizvodni rezultati u
stadima tih uzgajivaa ne zaostaju za onima koji su u zemljama iz kojih su te
pasmine potekle.
Od 5 kolekcija koza koje su izlaene na ovogodinjem sajmu 4 kolekcije
pripadaju dvjema najmlijenijim pasminama na svijetu, alpskoj i sanskoj pasmi-
ni. Od uvoza ovih pasmina u Republiku Hrvatsku poetkom osamdesetih godi-
na prolog stoljea zapoelo se sa intenzivnim praenjem njihove proizvod-
nosti, poglavito karakteristika mlijenosti.
Izloena grla u ovarskom i kozarskom dijelu izlobe je ocjenjivalo stru-
no povjerenstvo koje su i ove godine inili uvaeni prof. dr. Vesna Pavi i
prof. dr. Boro Mio, profesori sa Agronomskog fakulteta, prof. dr. Velimir Su-
i, sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, te naelnik odjela za razvoj ovar-
stva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Hrvatske poljoprivredne agencije Dani-
jel Mulc dipl. ing. U ovarskom dijelu izlobe grla su prilikom ocjenjivanja i
dodjeljivanja nagrada podijeljena u tri zasebne kategorije: 1. hrvatske izvorne
pasmine; 2. pasmina romanovska hrvatski uzgoj i 3. ostale inozemne pasmine
hrvatski uzgoj. Grla izloena u kozarskom dijelu izlobe su se naravno zaseb-
no ocjenjivala. Unutar svake izlobene kategorije birala su se tri najbolja muka
grla (ovna i jarca) i 3 najbolje ocijenjene kolekcije enskih grla, kao i 3 ampi-
onska grla (u ovarskom dijelu posebno za izvorne pasmine i inozemne pasmi-
ne iz hrvatskog uzgoja i jedno za kozarski dio programa).

NAGRAENA GRLA U OVARSKOM DIJELU IZLOBE
(HRVATSKE IZVORNE PASMINE)
OVNOVI
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina
ivotni
broj grla
Uzgajiva
1. Nagrada Istarska ovca 920143282 Branko Radoevi, Grobice 6, 52474
Brtonigla
2. Nagrada Creska ovca 130062366 Mauro Hrelja, Ivanje 21, 51559 Beli
3. Nagrada Rapska ovca 730023737 Slavko Perki, Barbat 485, 51280 Barbat na
Rabu
KOLEKCIJE OVACA
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina Uzgajiva
1. Nagrada Cigaja Gradimir Dori, kolski trg 4, 31204 Bijelo brdo
2. Nagrada Lika pramenka Radmila Kove, Grdun 38a, 47280 Ozalj
3. Nagrada Krka ovca Zoran Mrakovi, Korni 53, 51517 Korni

(INOZEMNE PASMINE HRVATSKI UZGOJ)
OVNOVI
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina
ivotni
broj grla
Uzgajiva
1. Nagrada Suffolk 830093681 Marijana Repusti, reme 1, 44210
reme
2. Nagrada Njemaki merino 820179598 Rodoljub Dakula, Sjeverovac 23, 44211
Blinjski kut
3. Nagrada Solavsko-
jezerska
211338208 Toma Babi, Velika Brljanica 101a,
43282 Velika Brljanica

KOLEKCIJE OVACA
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina Uzgajiva
1. Nagrada Njemaki merino Predrag Uzelac, Novoseljanska 115, 43000 Bjelovar
2. Nagrada Istono frizijska Jure Golek, Kokinac 26, 43000 Kokinac
3. Nagrada Solavsko-
jezerska
Jadranka Oeg, Donja Vrijeska 53, 43508 Donja
Vrijeska

PASMINA ROMANOVSKA HRVATSKI UZGOJ
OVNOVI
Dodijeljeno
mjesto
ivotni
broj grla
Uzgajiva
1. Nagrada 820104721 OPG Prepelec Botkovi, D. Domjania 40a, 33405 Pitomaa
2. Nagrada 120326945 Snjeana Lisak, Pustodol 97 b, 49240 Donja Stubica
3. Nagrada 920104136 Visoko gospodarsko uilite u Krievcima,
M. Demerca 1, 48260 Krievci
KOLEKCIJE OVACA
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina Uzgajiva
1. Nagrada Romanovska OPG Prepelec Botkovi, D. Domjania 40a, 33405
Pitomaa
2. Nagrada Romanovska Zlata Stanec, A. Radia 16, 48350 urevac
3. Nagrada Romanovska OPG Farma ani, Martinac 95, 43240 azma
AMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI
OVARSTVO - IZVORNE PASMINE
ivotni broj 520117539
Kataloki broj 307
Pasmina Cigaja
Uzgajiva Stevo Kuzmanovi, Tvravica 110, 31000 Osijek
AMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI
OVARSTVO - INOZEMNE PASMINE
Kataloki broj 277
Pasmina Njemaki merino
Uzgajiva Mladen Matika, Krievaka cesta 97, 43000 Bjelovar

NAGRAENA GRLA U KOZARSKOM DIJELU IZLOBE
JAREVI
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina
ivotni
broj grla
Uzgajiva
1. Nagrada Sanska 130091955 Jasminka Zadravec, Oporovec 138, 40325
Oporovec
2. Nagrada Burska 220070937 Sandro Zrni, Bestrma 118, 44210 Sunja
3. Nagrada Sanska 430080721 Darko Ornik, Lonjica 95, 10341 Lonjica
KOLEKCIJE JARICA
Dodijeljeno
mjesto
Pasmina Uzgajiva
1. Nagrada Alpina Stjepan Kovaek, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar
Ludbreki
2. Nagrada Sanska Stjepan atrak, Ledine 12, 48213 Cirkvena
3. Nagrada Sanska Jasminka Zadravec, Oporovec 138, 40325 Oporovec
AMPIONSKO GRLO
Kataloki broj 375
Pasmina Alpina
Uzgajiva Stjepan Kovaek, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar Ludbreki

esto dravno natjecanje u strii ovaca (Novalja, 8. lipnja 2011.)
U Novalji je 8. lipnja 2012. u organizaciji Hrvatskog saveza uzgajivaa
ovaca i koza, Udruge uzgajivaa pake ovce i proizvoaa pakog sira Zagla-
va te Hrvatske poljoprivredne agencije, a pod pokroviteljstvom grada Novalje i
Ministarstva poljoprivrede odrano 6. dravno natjecanje u strii ovaca.
U disciplini strie ovaca runim karama prijavilo se ukupno pet
natjecatelja, koji su u kvalifikacijskom krugu strigli po dvije ovce. U zavrnici
su se natjecala tri najbolja natjecatelja koji su strigli tri ovce. U disciplini strie
ovaca elektrinim karama prijavilo se sedam natjecatelja koji su u kvalifikacij-
skom dijelu natjecanja strigli po tri ovce. U zavrnici su najbolji natjecatelji stri-
gli po 5 ovaca. Moramo naglasiti da su i ove godine natjecatelji veliku pozor-
nost posvetili osim brzine i kvalitete strie i nainu postupanja sa ivotinjama, a
svako tee ozljeivanje ovce rezultiralo je diskvalifikacijom iz natjecanja kako
je i predvieno pravilnikom natjecanja.

POBJEDNICI NATJECANJA U STRII OVACA

Rune kare (u zavrnici su striene po 3 ovce)
Mario Blaek, Daruvar 7 min 14 sek
Nedeljko emelji, Kolan 7 min 14 sek
Marin Mri, G. Biljane 7 min 56 sek

Elektrine kare (u zavrnici je strieno po 5 ovaca)
Robert Tkalec, Ivani Grad 4 min 21 sek
Mihael Vuk, Bjelovar 4 min 59 sek
Mario Blaek, Daruvar 6 min 35 sek

Natjecanje je pobudilo interes itelja i posjetitelja Novalje koji su u veli-
kom broju doli bodriti natjecatelje. Natjecanje se organizira ne samo da se uz-
gajivai ovaca educiraju o nainima pravilnog ianja ovaca i uvanja vune, ve
i da se ukae na sve vei ekoloki problem zbrinjavanja vune koja se nekontro-
lirano odlae u okoli. Taj problem je jo vei na otocima gdje se uzgaja veliki
broj ovaca i gdje su prirodni resursi manji, pa je i poveana odgovornost uzgaji-
vaa za njihovo ouvanje. Zahvaljujui upravo i velikom broju predstavnika
medija nazonih na natjecanju iri krug ljudi u Republici Hrvatskoj je upoznat
ne samo s uspjesima takmiara, nego i s osnovnim problemom koji imaju uzga-
jivai ovaca sa plasiranjem vune na trite. lanovi udruge Zaglava kao odlini
domaini u pauzama natjecanja su organizirali nastup novaljske pjevaka klape
Slavuji koja je upoznala nazone sa brojnim lokalnim napjevima i bogatom
kulturnom povijeu ovog kraja.

Suradnja s drugim institucijama
Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja surauje s
drugim institucijama u provedbi nekoliko projekata:
Zatita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj (nositelj projekta je Drav-
ni zavod za zatitu prirode)
Istarska ovca janjetina i sir (projekt odobren od Vijea za istraiva-
nje u poljoprivredi MPRRR, nositelj Agronomski fakultet, Zagreb)
Mesne odlike hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza (projekt ministar-
stva znanosti, nositelj Agronomski fakultet, zavod za specijalno stoar-
stvo)
Uvoenje BLUP-a za mlijena svojstva u kozarstvu Republike Hrvatske
(projket Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog saveza uzgajivaa
ovaca i koza i Biotehnike fakultete iz Domala, Republika Slovenija)
Uvoenje BLUP-a za mlijena svojstva u ovarstvu Republike Hrvatske
(projket Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog saveza uzgajivaa
ovaca i koza i Biotehnike fakultete iz Domala, Republika Slovenija)
Genetski i okolini utjecaji na muznost i morfoligiju vimena ovaca
(Projekt Zavoda za ope stoarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu)
Program iskorjenjivanja artritisa encefalitisa u Republici Hrvatskoj
(Program Zavoda za ope stoarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu)

Adresa autora:
Danijel Mulc dipl. ing.
Hrvatska poljoprivredna agencija
Odjel za razvoj, ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja
Ilica 101
10 000 Zagreb
E-mail: dmulc@hpa.hr
GENOMSKA SELEKCIJA
U OVARSTVU I KOZARSTVU
Mr. sc. Marija pehar
doc. dr. sc. Gregor Gorjanc

Unapreenje stoarske proizvodnje sa genetskog stajalita ima za cilj iza-
brati (selekcionirati) ivotinje poeljnih fenotipova za gospodarski znaajna
svojstva, te ih koristiti kao roditelje slijedeih generacija potomaka. U posljed-
njih nekoliko godina, tradicionalne metode selekcije su nadopunjeme genetskim
analizama organizama temeljenim na otkrivanju gena koji utjeu na izraaj od-
reenih gospodarsko znaajnih svojstava ili odreivanju njihove pribline loka-
cije/regije u genomu. Tako dolazimo do pojma genomike koja prouava genet-
ski materijal neke jedinke na molekularnoj razini cijeloga genoma. Genetski
materijal jedinke ine kromosomi. Njihov se broj razlikuje od vrste do vrste, pa
tako ovce imaju 27 parova (tj. 54 kromosoma), a koze 30 parova (tj. 60 kromo-
soma). Svaki je kromosom izgraen (slika 1a i 1b) od DNA molekule koja ima
izgled duge dvostruke uzvojnice. Ona nosi upute o tome kako ivotinja raste,
razmnoava se i reagira na okoline promjene, kako probavlja i pohranjuje
hranjive tvari i reagira na bolesti.

Slika 1a. Kromosom i njegova graa
(izvor:
http://www.mountsinai.on.ca/care/pdmg/genetics/basic)
Slika 1 b. Slijed nukleotidnih
baza u DNA molekuli (izvor:
http://www.calabriadna.com/)
Mr. sc. Marija pehar: Genomska selekcija u ovarstvu i kozarstvu
U grai DNA molekule varijabilni dio su tzv. nukleotidne baze: adenin
(A), guanin (G), citozin (C) i timin (T). Upravo poredak ovih baza du lanca
DNA molekule je ono to jednu ivotinju ini razliitom od druge i razliitom
od ostalih vrsta. Odreeni broj nukleotidnih baza na odreenoj poziciji du
kromosoma ini gene. Geni su osnovna jedinica nasljeivanja i smjeteni su na
odreenoj poziciji u kromosomu. Mnoge proizvodne osobine ovaca, kao to su
koliina mlijeka, tjelesna teina ne kontrolira samo jedan nego su pod utjecajem
velikog broja gena.
Kao to je ranije napomenuto, genomika omoguila otkrivanje gena odgo-
vornih za izraaj gospodarski znaajnih svojstava ili odreivanje njihove pribli-
ne lokacije u genomu i to koristei genetske markere. Genetski markeri nisu
geni koji utjeu na proizvodna ili druga svojstva ivotinja ve oznaavaju odre-
eno mjesto u genomu gdje se potencijalno nalaze geni. esto se u genomu jav-
ljaju tzv. 'snip' (SNP) markeri (engl. Single Nucleotide Polymorphisms). Ti
markeri oznaavaju promjenu samo jedne nukleotidne baze u molekuli (slika 2).
Jedinka dobije gene (zapisane na molekuli) od oca i majke to je na slici 2 pri-
kazano sa dva segmenta sekvence - tako je npr. kopija 1 od oca, a kopija 2 od
majke. SNP marker oznaava razliku DNA molekule u samo jednoj nukleotid-
noj bazi (C-G kod oca i T-A kod majke). Ovakve razlike u molekuli se esto
kodiraju sa slovima, npr. A i B. Mogue kombinacije su AA (homozigot za
alelu A), AB (heterozigot) i BB (homozigot za alelu B) za svaki SNP marker.

Slika 2. SNP marker genotipa jedne ivotinje (izvor: www.sheepcrc.au)
Poznato je na tisue SNP za koje se zna pozicija u genomu kao i posljedi-
ca promjene nukleotidne baze. Tako npr. ivotinje s teim runom imaju adenin
(A) u odreenom SNP, dok one s lakim runom imaju gvanin (G) u istom SNP.
Meutim, za mnoge SNP se ne zna uzrokuju li bilo kakve promjene u izraaju
nekih svojstava ili su moda samo u blizini nekog gena. Iz tog razloga je testira-
no vie od 50.000 SNP da se vidi njihova povezanost s izraajem odreenog
svojstva. Ovo se testiranje provodi koristei tzv. Illumina SNP50K ip (slika 3).
SNP ip je mala staklena ploa koja ima 12 panela (utora), gdje se testira
50.000 SNP za pojednu ivotinju pokazujui koji je nukleotid prisutan na poje-
dinom SNP poloaju. Prije samog testiranja potrebno je uzeti uzorak tkiva (naj-
ee se koristi krv, sjeme, folikul dlake ili sluznica) iz kojeg se u laboratoriju
izolira DNA i provede genotipizacija (npr. koristei Illumina SNP50K ip). Re-
zultat genotipizacije su signali za svaki od 50.000 SNP markera koji se raunski
pretvaraju u SNP marker genotip (AA, AB ili BB). Time se dobije rezultat
(genotip) za vie od 50.000 SNP markera za svaku genotipiziranu ivotinju Ra-
zvoj Illumina OvineSNP50K ipa je proveden putem meunarodnog konzorcija
za istraivanje genoma ovaca koristei genom 23 pasmine ovaca. Ovaj ip je u
primjeni od 2010. godine. Od jeseni 2011. godine ipovi se koriste i u kozarstvu
- Illumina SNP50K za koze je razvijen koristei genom 25 pasmina koza.

Slika 3. Illumina OvineSNP60K ip (Izvor Sheep CRC)
Nakon provedene genotipizacije i dobivanja SNP genotipa, ove informa-
cije moemo primjeniti u slijedeim podrujima:
Utvrivanje povijesti populacije i raznolikosti pasmina ovaca i koza u
svijetu utvrditi se moe povezanost izmeu jedinki i pasmina, te izra-
unati efektivna veliina populacije;
Provjera podrijetla i spreavanje uzgoja u srodstvu za genotipiziranu
janjad i jarad se moe provjeriti porijeklo pod uvjetom da je DNA do-
stupna za ovnove i ovce;
Tzv. GWAS istraivanja koja ukljuuju brzo skeniranje SNP preko
kompletnog seta DNA sa svrhom pronalaenja genetskih varijacija po-
vezanih s odreenim bolestima (malformacije, kone bolesti), sa rogato-
u/bezronou, prekrivenou klaonikih trupova tzv. utom mau;
Genomska selekcija na podruju genomske selekcije ovaca u svijetu
najvei napredak je ostvaren u Australiji i Novom Zelandu. Trenutno je
u tijeku meunarodni projekt ISGC (International Sheep Genomics
Consortium) u kojem sudjeluju znanstvenici iz Australije i Novog Ze-
landa, ali i ostalih drava i to Austrije, Brazila, Kine, Finske, Francuske,
Njemake, Grke, Indije, Irana, Izraela, Italije, Kenije, Norveke,
panjolske, vicarske, Turske, Velike Britanije i SAD-a. Cilj projekta je
razvoj metoda genomike koja e pomoi pri otkrivanju gena odgovornih
za proizvodna svojstva i otpornost ovaca. U suradnji sa ve spomenutim
Illumina poduzeem izraen je tzv. OvineSNP50 ip koji se koristi za
identifikaciju SNP markera povezanih sa svojstvima otpornosti na
bolesti i poboljanje mesnih proizvoda.
U Europi se po pitanju genomske selekcije kod ovaca najvie radi u Fran-
cuskoj. Za potrebe genomske selekcije koriten je ve spomenuti OvineSNP50
ip u sklopu vie projekata u koje su aktivno ukljuene i uzgojne organizacije u
Francuskoj. Jedan od ciljeva projekata je ukljuenje efekta SNP kao dodatne
informacije za procjenu uzgojne vrijednosti za svojstva mlijenosti za pasminu
ovaca Lacaune na nain kao to opisno prije. Rezultati upotrebe SNP podataka
kau, da je mogue procijeniti uzgojnu vrijednost mladih ivotinja sa relativno
visokom pouzdanou procjene to omoguava poveanje genetskoga napretka.
Razvoj genomske selekcije u ovarstvu, a naroito u kozarstvu odvija se
sporijim tempom nego u govedarstvu. Meutim, ovce i koze ine znatni udio u
ukupnoj svjetskoj proizvodnji mlijeka, mesa i vlakna naroito u zemljama u ra-
zvoju. Stoga je bitno iskoristiti genetsku varijabilnost za poboljanje proizvod-
nje ali i otpornosti na razliite bolesti koristei suvremene metode uzgoja.
Genomska selekcija je svakako jedna od njih.

Adresa autora:
Mr. sc. Marija pehar
Hrvatska poljoprivredna agencija
Odjel za procjene uzgojnih vrijednosti
Ilica 101, 10000 Zagreb
E-mail: mspehar@hpa.hr

Dr. sc. Gregor Gorjanc
Oddelek za zootehniko Biotehnika fakulteta
Univerza v Ljubljani
Groblje 3, 1230 Domale
Slovenija
DALMATINSKA JANJETINA
Prof. dr. sc. Boro Mio, dr. sc. Ivan Vnuec, dr. sc. Zvonimir Prpi,
dr. sc. Zdravko Bara, prof. dr. sc. Vesna Pavi

Uvod
Zbog visokog sadraja bjelanevina, bogatstvu makro i mikrominerala te
vitamina topljivih u vodi i masti, janjee je meso izvrsna, cijenjena i vrlo rado
konzumirana namirnica. Proizvodnja janjeeg mesa, osobito u zemljama europ-
skog Sredozemlja, primarno se temelji na lokalnim ili izvornim pasminama ko-
je su iznimno vane za stvaranje dohotka tamonjeg ruralnog stanovnitva. Va-
nost izvornih pasmina ovaca na tim podrujima ogleda se u njihovom bogatom
genetskom naslijeu koje im omoguava proizvodnju mesa, mlijeka, vune i
koe unato nepovoljnim klimatskim uvjetima i neuravnoteenoj dostupnosti
hrane i vode (Santos-Silva i sur., 2003). Stoga je ovarska proizvodnja u Sredo-
zemlju, kao i u Hrvatskoj uglavnom ekstenzivna i najee organizirana na na-
pasivanju prirodnih panjaka, uz vrlo rijetko ili zanemarivo dodatno prihranji-
vanje ivotinja krepkim krmivima.
Dalmatinska pramenka je nastala i stoljeima se uzgaja na podruju Vele-
bita, Dinare, Svilaje, Kamenice, Biokova, Dalmatinske zagore, Ravnih kotara,
Cetinske krajine te na otocima. Iako navedena pasmina pripada skupini dugore-
pih ovaca kombiniranih proizvodnih odlika, glavni proizvod ove pasmine je
meso, odnosno mlada janjetina (Mio i sur., 2011). Ipak, u pojedinim gospodar-
stvima ovce muzu, a mlijeko najee u vlastitom domainstvu prerauju u sir
ili ga prodaju mljekari. Dalmatinska pramenka je s populacijom od oko 200 000
grla naa najbrojnija izvorna pasmina, a najvie ih se uzgaja na podruju iben-
sko-kninske upanije te znatno manje u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj upa-
niji (HPA, 2012). Struktura i veliina stada dosta su varijabilni; od malih obi-
teljskih stada uzgajanih iskljuivo za podmirenje potreba gospodarstva najee
za mesom, do veih komercijalnih stada (iznad 200 grla). S obzirom da janjeti-
na dominira u ukupnoj proizvodnji mesa ovaca dalmatinske pramenke, u dalj-
njem tekstu podrobnije su opisani klaoniki pokazatelji, odlike trupova i kemij-
ski sastav mesa janjadi ove pasmine. U posljednjih pet godina provedena su
razliita istraivanja s ciljem utvrivanja, definiranja i standardizacije mesnih
odlika hrvatskih autohtonih pasmina ovaca, a to je preduvjet dobivanja neke od
oznaka kvalitete (zatiena izvornost (PDO), zatieno zemljopisno podrijetlo
(PGI)). Budui da je dalmatinska pramenka tek nedavno uvrtena na popis
autohtonih pasmina ovaca, a ujedno je i dosad slabo prouavana, djelatnici Za-
Prof. dr. sc. Boro Mio: Dalmatinska janjetina
voda za specijalno stoarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i
Hrvatske poljoprivredne agencije su u suradnji s Upravnim odjelom za gospo-
darstvo ibensko-kninske i Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske upa-
nije proveli istraivanje ija je svrha utvrivanje mesnih odlika dalmatinske
pramenke.

Odlike uzgoja janjadi dalmatinske pramenke
Tradicija i navike potroaa u Sredozemnom podneblju, pa tako i na i-
rem podruju Dalmacije, uvjetuju proizvodnju laganih do srednje tekih ja-
njeih trupova (od 8 do 13 kg) dobivenih klanjem janjadi u dobi od 90 do 120
dana i tjelesne mase izmeu 18 i 25 kg, hranjene mlijekom uz napasivanje na
prirodnim panjacima, s najee skromnim udjelom krepkih krmiva u dnev-
nom obroku. Meso janjadi proizvedeno na takav nain specifine je svijetlorui-
aste boje i slabo do srednje prekriveno masnim tkivom. Uz presudan utjecaj
genotipa, uzgojno podruje i tehnologija uzgoja ovaca predodreuju masu tru-
pa, odnosno tjelesnu masu i dob janjadi pri klanju.
Uz istraivanja tehnologije uzgoja dalmatinske pramenke, njezine vanjti-
ne i genetskih odlika te odlika mlijenosti, tijekom 2007. godine zapoela su
istraivanja odlika trupova i kvalitete mesa janjadi dalmatinske pramenke, s
krajnjim ciljem standardizacije janjeih trupova i mesa. Rezultati utvreni nave-
denim istraivanjima posluit e za izradu specifikacija potrebnih za dobivanje
neke od oznaka zatite kvalitete. Naime, krajnja svrha tih istraivanja je stan-
dardizacija, zatita, promicanje i popularizacija hrvatske izvorne pasmine
dalmatinske pramenke i njezinih proizvoda, a kroz zatitu pasmine, tehnologije
uzgoja i proizvodnje mlijeka i mesa te sprjeavanje izumiranja tradicijskih teh-
nologija i proizvoda. Na taj nain e se, smatramo, pridonijeti ouvanju okolia
te barem umanjiti ako ne i u potpunosti sprijeiti depopulacija ruralnog stanov-
nitva i pripomoi razvitku ovarstva na irem podruju Dalmacije, openito.
Za ostvarivanje prava na koritenje oznake zatite kvalitete oznake iz-
vornosti ili zemljopisnog podrijetla janjetine, potrebno je zadovoljiti odreene
uvjete. Uz definiranje genotipa, jedan od glavnih uvjeta jest da proizvod, u
predmetnom sluaju janjei trup (dalmatinska janjetina), bude jednolikog izgle-
da (prekrivenost trupa masnim tkivom, boja mesa, razvijenost miia, zamae-
nost zdjelinog dijela trupa, trtice i dr.) te ujednaenih kvantitativnih odlika
(masa trupa, duina, irina i dubina trupa, udio mesa, masnoe i kostiju u tru-
pu). Stoga su u svrhu standardizacije janjeih trupova i utvrivanja kvalitete
mesa na podruju Zadarske, ibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije
obavljena klanja i obrade trupova janjadi dalmatinske pramenke, sukladno

EAAP standardnoj metodi obrade ovjih trupova, uz uvaavanje tradicije uzgo-
ja, dobi i tjelesne mase janjadi pri klanju na irem uzgojnom podruju. Na liniji
klanja utvreni su klaoniki pokazatelji: tjelesna masa (masa janjadi neposredno
prije klanja), masa trupa, masa iznutrica organa grudne, trbune i zdjeline
upljine, zatim masa koe, nogu i rogova, kalo hlaenja, randman, osobine tru-
pa (izgled, duina, irina i dubina, prekrivenost subkutanim lojem i boja trupa),
pH vrijednost mesa (0 i 24 sat). Nakon hlaenja trupa uzeti su uzorci tkiva za
kemijske analize koje su obuhvaale: osnovni kemijski sastav (sadraj vode,
bjelanevina, masti, pepela i neduine ekstraktivne tvari NET), sastav mas-
nih kiselina miine masti i bubrenog loja, sastav aminokiselina te sadraja
makro i mikrominerala. Uz to, u uzorcima mesa utvreni su sadraji tekih
metala kao pokazatelja oneienosti ili ekoloke ouvanosti prostora (tla) u
kojemu dalmatinske pramenke obitavaju i organizira se proizvodnja mesa, ali i
mlijeka (sira) te uzgoj rasplodnog pomlatka.
Proizvodnja ovjeg mesa u izravnoj je svezi s reprodukcijskim odlikama
ovaca i ovisna o broju ojanjene i odbijene janjadi, trajanju meujanjidbenog
razdoblja te intenzitetu rasta, klaonikoj masi i stupnju utovljenosti, kao i utro-
ku hrane po jedinici prirasta. Poznato je da porodna masa i dnevni prirast ja-
njadi ponajvie ovise o genotipu (pasmini), odnosno o tjelesnoj masi odraslih
ovaca (majki). Unutar pojedine pasmine, porodna masa i dnevni prirast janjadi
uvjetovani su hranidbom, spolom, veliinom legla, dobi i razvijenou majke,
sustavom dranja, sezonom janjenja, zdravljem te drugim imbenicima. Pro-
sjena porodna masa janjadi hrvatskih izvornih pasmina ovaca openito, pa tako
i dalmatinske pramenke (Vnuec, 2011) povezana je s prosjenom tjelesnom
masom odraslih ovaca (majki), pri emu je prosjena tjelesna masa janjadi istar-
ske ovce neposredno nakon partusa (2 kg) znatno manja od one utvrene u, pri-
mjerice, janjadi istarske ovce ili janjadi pake ovce. Janjad dalmatinske pramen-
ke je neposredno nakon janjenja teka izmeu 1,2 i 2,6 kg, s tim da je tek oja-
njena muka janjad i enska janjad bila podjednake porodne mase (tablica 1).
Tablica 1. Prosjena porodna masa i prirast janjadi dalmatinske pramenke
JANJAD Porodna masa (kg) Dnevni prirast (g)
Muka 1,930,04 179,496,51
enska 1,910,04 182,267,62
Prosjek 1,920,03 180,664,91
Janjad dalmatinske pramenke neposredno nakon janjenja poprilino je vi-
talna, ivahna i brzo nakon partusa ustaje i teturajui trai sisu te uz majku
ostaje najee sve do klanja ili odbia. Konzumacija mlijeka i dnevni prirast si-
sajue janjadi u prvim tjednima ivota ponajvie ovise o mlijenim odlikama
njihovih majki i dnevnoj uestalosti sisanja. Odlika janjadi dalmatinske pra-
menke je osrednji prosjeni dnevni prirast u prva 3 mjeseca ivota (oko 180 gra-
ma dnevno) kada dostie prosjenu tjelesnu masu od oko 18 kg. Pritom, muka
janjad raste neznatno sporije od enske janjadi (180 : 182 g/dan) te u podjedna-
koj dobi postie klaoniku masu. Takoer, prema podatcima Hrvatske poljo-
privredne agencije (HPA, 2012), odabrana muka janjad dalmatinske pramenke
u performans testu (od partusa do dobi od 105 dana) ostvaruje prosjeni dnevni
prirast od oko 230 g, odnosno postie prosjenu tjelesnu masu od oko 27 kg.

Klanje janjadi i obrada trupova
Dob i tjelesna masa janjadi pri klanju odreeni su ponajvie uzgojnim po-
drujem i ovarskom tradicijom, kao i tehnologijom proizvodnje te neizbjenim
zahtjevima izbirljivih potroaa. Razvijenost i masa ovjeg i janjeeg trupa
izravno ovisi o tjelesnoj masi ive ivotinje neposredno prije klanja te je kao
takva glavni kriterij u klasifikaciji trupova i formiranju cijene mesa na tritu
(Daz i sur., 2005).
Iako u hrvatskom ovarstvu dominira uzgoj izvornih pasmina (ukupno 9
pasmina, odnosno oko 80 % ukupne populacije ovaca) znanstvene spoznaje o
klaonikoj masi i kvaliteti mesa njihove janjadi bile su poprilino oskudne. Po-
znato je da, primjerice, janjad pake ovce kolju vrlo mladu (od 20 do 40 dana) i
laganu (od 7 do 14 kg). Glavni razlog klanja tako mlade i lagane janjadi (sa
sise) je raniji poetak munje i iskoritavanje vrha laktacije za proizvodnju
mlijeka koje prerauju u poznati paki sir. Takoer, u Istri gdje se, kao i na
Pagu, glavnina prihoda u ovarstvu ostvaruje proizvodnjom i preradom mlijeka,
janjad ostaje uz ovce (majke) i sie znatno dulje (od 60 do 90 dana) te ih kolju
pri gotovo dvostruko veoj tjelesnoj masi (od 16 do 24 kg) u odnosu na paku
janjad (Vnuec i sur., 2009). Za razliku od otoka Paga i Istre, u Dalmaciji i na
nekim dalmatinskim otocima (npr. otoku Brau), gdje u uzgoju dominira dal-
matinska pramenka, glavni cilj je proizvodnja mesa tj. janjeeg trupa poeljne
mase za peenje na ranju. Stoga u Dalmaciji janjad kolju s navrenih 90 do
120 dana, odnosno s 18 do 25 kg tjelesne mase (Mio i sur., 2007). Iz navede-
noga se moe zakljuiti da su dob i tjelesna masa janjadi pri klanju rezultat po-
najvie ovarske tradicije, proizvodne namjene i navika potroaa u pojedinim
hrvatskim podrujima.
Uz dob i tjelesnu masu, na odlike janjeeg trupa, boju i kemijski sastav
mesa te koliinu loja i sastav masnih kiselina u mesu utjeu genetski (pasmina)

i negenetski (okolini) imbenici (godina i sezona janjenja, veliina legla, dob i
nain odbia, stupanj utovljenosti, spol, nain obrade i mjerenja). Oblik u koje-
mu trup dolazi na trite uglavnom je odreen tjelesnom masom janjadi pri kla-
nju. Primjerice, trupovi tee janjadi (od 35 do 50 kg tjelesne mase) na trite
dolaze uvijek bez glave i organa prsne i trbune upljine. Meutim, glava je go-
tovo uvijek sastavni dio trupa sisajue i lagane janjadi, a ponekad u klaoniku
masu takvih trupova spadaju i neki organi prsne (plua sa srcem) i trbune
(jetra, slezena) upljine. Trupovi janjadi dalmatinske pramenke na trite do-
laze s glavom, bubrezima i bubrenim lojem te ih se najee konzumira nakon
pripreme (peenja) na ranju.
Istraivanjima klaonikih odlika i razvijenosti trupova bilo je obuhvaeno
ukupno 145 janjadi dalmatinske pramenke (78 muke i 77 enske). S ciljem iz-
bjegavanja utjecaja godine na praene pokazatelje, bioloki dio istraivanja pro-
veden je tijekom triju kalendarskih godina tj. triju sezona janjenja i klanja (tri
istraivaka ciklusa). Sva pokusna janjad uzgojena je na obiteljskim poljo-
privrednim gospodarstvima koja su prema evidenciji Hrvatske poljoprivredne
agencije vlasnici matinih stada dalmatinske pramenke. U razdoblju od janjenja
do klanja janjad je uzgajana sukladno tradicijskoj tehnologiji karakteristinoj za
dalmatinsku pramenku. Nakon janjenja zabiljeeni su slijedei podatci: veliina
legla, spol i porodna masa janjadi te datum janjenja. Uz to, svako janje je ozna-
eno najprije privremenim brojem, a zatim unom markicom od strane djelatni-
ka Hrvatske poljoprivredne agencije i/ili samog uzgajivaa. Dob i tjelesna masa
odabrane janjadi (tjelesna masa prije klanja) bili su u skladu s ovarskom tradi-
cijom uzgojnog podruja, odnosno proizvodnom namjenom stada i navikama
potroaa.
Klanja i klaonike obrade pokusne janjadi obavljena su u ovlatenim kla-
onicama prema uobiajenom postupku. Klasina metoda obrade janjadi obuhva-
a iskrvarenje obostranim presijecanjem velikih vratnih krvnih ila (v. jugularis
externa i a. carotis communis), odsijecanje rogova (u rogate janjadi), odvajanje
koe i donjih dijelova nogu (odrezanih u karpalnom, odnosno tarzalnom zglo-
bu), vaenje organa trbune i zdjeline upljine (predeluci i eludac sa sleze-
nom i crijevima te jetra) te organa prsne upljine (plua s dunikom i srcem).
Neposredno nakon klanja obavljena su pojedinana vaganja organa (eludca i
crijeva, plua s dunikom i srcem, jetre, slezene i testisa mukih grla), rogova,
koe s donjim dijelovima nogu i obraenog toplog trupa. Navedene mjere vane
su za utvrivanje osnovnih klaonikih pokazatelja janjadi kao to su: klaonika
masa, masa trupa, randman i udio pojedinih organa u trupu. Budui da se u Dal-
maciji, kao i na podruju itave Hrvatske, janjetinu najee prodaje u obliku
cijelog trupa s glavom i bubrezima, navedeni dijelovi te bubreni loj nisu odva-
jani niti zasebno vagani.
Nakon klanja i klaonike obrade trupa na miinoj regiji m. rectus abdo-
minis (MRA) i m. semitendinosus (MS) izmjerena je boja mesa, dok je pH
vrijednost utvrena u dugom lenom miiu (m. longissimus dorsi) u visini
izmeu 12. i 13. rebra, unutar 45 minuta nakon klanja. U svrhu prosudbe kvali-
tete janjeeg mesa pomou odgovarajuih kemijskih analiza, na liniji klanja
komisijski je izabrano 30 janjeih trupova (15 od muke i 15 od enske janjadi),
podjednake razvijenosti i zamaenosti, od kojih su uzeti uzorci mesa (m.
longissimus dorsi) u cilju utvrivanja njegova kemijskog sastava.
Rezultati klaonikih pokazatelja i odlike trupova janjadi dalmatinske pra-
menke prikazani su u nekoliko tablica i to u usporedbi s onima janjadi istarske
ovce, uzgajane u slinom mediteranskom okruju, ali zaklane u razliitoj dobi.
Navedene pasmine su razliitih proizvodnih namjena i tehnologija uzgoja. Za
razliku od dalmatinske pramenke koju se primarno uzgaja za meso (ponajvie
janjee trupove), istarsku ovcu se uzgaja gotovo iskljuivo radi proizvodnje
mlijeka, a meso je drugi vaan proizvod. Prosjena tjelesna masa janjadi dalma-
tinske pramenke (17,38 kg) i janjadi istarske ovce pri klanju (20,03 kg) slina je
onoj utvrenoj u janjadi uzgojene i zaklane u odreenim europskim zemljama
sa slinim sustavima uzgoja i proizvodnim namjenama stada. Naime, glavnina
proizvodnje janjeeg mesa u zemljama june Europe po tradiciji se temelji na
klanju lagane janjadi (od 18 do 24 kg ive vage, tzv. light lambs) mlae od 90
dana, hranjene mlijekom, paom i krepkim krmivima (Jurez i sur., 2009). Kla-
oniki obraen trup lagane janjadi teak je od 8,5 do 13 kg, a janjetina proizve-
dena na takav nain specifine je svjetloruiaste boje i slabo do srednje prekri-
vena masnim tkivom. Dakle, janjad dalmatinske pramenke pri klanju prosjeno
je 18 dana starija, ali 2,65 kg ili 26 % laka od istarske janjadi. Manja tjelesna
masa janjadi dalmatinske pramenke pri klanju rezultat je znatno manje prosje-
ne porodne mase (1,92 : 4,25 kg) i manjih prosjenih dnevnih prirasta (180 :
240 g) od onih utvrenih u janjadi istarske ovce. Iz navedenog se moe zaklju-
iti da su pasmina, vrsta (kvaliteta) panjaka, kao i s njome povezana hranidbe-
na vrijednost pae i sustav uzgoja meu najvanijim imbenicima prosjenih
dnevnih prirasta pane janjadi.
U janjadi podjednake dobi pri klanju vea je masa trupa i randman ukoli-
ko je grlo utovljenije dok je u mravih grla uvijek vei udio organa koje se od-
stranjuje negoli u utovljenih. Vano je istaknuti da je utvrena relativno mala
varijabilnost randmana izmeu pojedinih grla unutar iste pasmine, to je ponaj-
vie rezultat ujednaene dobi i tjelesne mase janjadi, kao i istog hranidbenog
tretmana i naina obrade trupova. Janjad dalmatinske pramenke, iako zaklana
pri manjoj tjelesnoj masi, ima znaajno vei randman, odnosno udio mesa u tje-
lesnoj masi, negoli janjad istarske ovce.

Tablica 2. Klaoniki pokazatelji janjadi
Pasmina
Pokazatelj
Dalmatinska pramenka Istarska ovca
Broj janjadi 145 98
Dob janjadi pri klanju, dani 86 68
Tjelesna masa pri klanju, kg 17,38 20,03
Masa trupa, kg 9,79 10,51
Randman, % 56,26 52,41
Tablica 3. Prosjene mase i udjeli pojedinih organa zaklane janjadi
Pasmina
Dalmatinska pramenka Istarska ovca Pokazatelj
kg % kg %
Masa trupa 9,79 56,28 10,51 52,41
eludac i crijeva 3,90 22,64 5,09 25,45
Jetra 0,36 2,06 0,36 1,81
Slezena 0,08 0,46 0,06 0,28
Plua i srce 0,46 2,64 0,60 3,02
Koa i noge 2,22 12,71 2,65 13,28
Testisi 0,07 0,37 0,05 0,25
Iz podataka prikazanih u tablici 3 moe se zamijetiti osjetno manji udio
eluca (predeludaca) i crijeva u tjelesnoj masi janjadi dalmatinske pramenke
od onog utvrenog u janjadi istarske ovce. Pritom je vano napomenuti da ja-
njad u Istri u razdoblju od janjenja do klanja veinom boravi u staji te radi za-
dovoljenja hranidbenih potreba uz punomasno mlijeko konzumira i odreene
koliine voluminozne krme (najee kvalitetnog livadnog i/ili lucerkinog sije-
na) i koncentrata, dok janjad dalmatinske pramenke dre zajedno s ovcama na
panjaku gdje, uz mlijeko, konzumira odreenu koliinu pae. Poznato je da
hranidba vrstim krmivima (voluminoznim i krepkim), osobito sijenom, pozi-
tivno utjee na razvoj predeludaca te da se poveanje zapremine organa pro-
bavnog sustava negativno odraava na iskoristivost trupa. Dakle, navedene raz-
like u randmanu izmeu janjadi dalmatinske pramenke i istarske janjadi djelo-
mino se mogu objasniti injenicom da istarska janjad u razdoblju od partusa do
klanja konzumira znatno vee koliine voluminozne (vrste) krme, poglavito
sijena, negoli istraivana janjad dalmatinske pramenke drana na krtim kame-
njarskim panjacima.
S obzirom da je janjad dalmatinske pramenke zaklana pri prosjeno znat-
no manjoj tjelesnoj masi, razumljivo je da je i udio navedenih organa (7,09 kg)
znaajno manji od onog utvrenog u janjadi istarske ovce (8,81 kg).
Mjerenja dimenzija trupa su vrlo korisna u meusobnom razlikovanju po-
jedinih trupova te ih se koristi za kvantifikaciju opisnih obiljeja, iako su u sla-
boj korelaciji sa sastavom trupa. Mjere janjeih trupova prvenstveno slue kao
pokazatelj ukupne veliine kostura, razvijenosti stranje etvrti i stupnja utov-
ljenosti, odnosno zamaenosti trupa. Poveanjem tjelesne mase janjadi pri kla-
nju poveava se i duljina trupa pa dalmatinska janjad (tablica 4), koja je nepo-
sredno pred klanje bila laka nego istarska janjad, ima manju prosjenu duljinu
trupa te krau stranju nogu i ua prsa. Meutim, bez obzira na razliitu klaoni-
ku masu i duljinu trupa izmeu janjadi dalmatinske pramenke i istarske ovce,
njihovi trupovi se ne razlikuju znatno u dubini prsa i irini zdjelice.
Tablica 4. Prosjene mjere janjeih trupova
Pasmina
Pokazatelj, cm
Duljina trupa 61,19 62,22
Dubina prsa 21,70 21,16
Duljina stranje noge 23,19 23,64
irina prsa 10,94 11,72
irina zdjelice 13,03 12,74

Kakvoa janjeeg mesa
Boja miinog tkiva
Poznato je da potroai prije donoenja odluke o kupnji mesa najprije vi-
zualno procjene njegovu kvalitetu koja upravo najvie ovisi o boji. Na boju
mesa utjee velik broj biokemijskih i fizikalnih imbenika. Poznato je da u do-
bro iskrvarenom trupu boja mesa najvie ovisi o sadraju miinog pigmenta,
mioglobina (oko 90 %). Boja mesa mjerena je na trupovima janjadi istarske
ovce na dva miia 45 min. nakon klanja, i to na m. longissimus dorsi (MLD -
dugi leni mii) i na m. rectus abdominis (MRA - trbuni dio trupa) prema L*,
a*, b* spektru boja. Vrijednost L* predstavlja svjetlinu mesa koja moe biti od
tamnog do svijetlog (vrijednosti od 0 do 100), a za janjee meso poeljna je to

nia vrijednost (svjetlije meso). Spektar od zelene do crvene boje predstavlja a*
vrijednost (crvenilo ili engl. redness) mjernog opsega od -60 do 60, pri emu
nia vrijednost oznaava vie zelene, a manje crvene boje. Spektar od plave do
ute boje predstavlja b* vrijednost (utilo ili engl. yellowness), mjernog opse-
ga od -60 do 60. Nie vrijednosti oznaavaju vie plave, a manje ute boje, a
openito je bolje da meso sadri vie ute, a manje plave boje.
Tablica 5. Pokazatelji boje miinog tkiva janjadi 45 minuta post mortem
(nakon klanja)
Pasmina
Miina regija Pokazatelj Dalmatinska
pramenka
Istarska ovca
m. longissimus
dorsi
L*
a*
b*
44,47 0,25
17,61 0,13
2,34 0,15
47,03 0,24
16,63 0,12
3,23 0,14
m. rectus
abdominis
L*
a*
b*
51,12 0,28

20,36 0,22

2,02 0,15

54,21 0,37

19,32 0,29

1,94 0,19
Meso janjadi dalmatinske pramenke po vrijednosti L* pokazatelja boje na
MRA regiji je usporedivo s mesom janjadi tipinih sredozemnih pasmina, dok
su vrijednosti a* i b* pokazatelja donekle odstupale od predhodnih istraivanja.
Iako se poveanjem tjelesne mase janjadi pri klanju smanjuje L* (svjetloa), a
poveava a* (crvenilo) mesa, to nije dosljedno potvreno u janjadi dalmatinske
pramenke u ijim su trupovima u obje miine regije utvrene manje L* vrijed-
nost od onih u tee janjadi istarske ovce (tablica 5). Suprotno tome, a* vrijedno-
sti obiju miinih regija dalmatinske janjadi neznatno su vie u odnosu na tru-
pove istarske janjadi. Dakle, meso dalmatinske janjadi je manje svijetlo, s jae
izraenom nijansom crvene boje. Dakle, meso janjadi dalmatinske pramenke,
bez obzira na neto nepovoljnije vrijednosti pokazatelja boje mesa u odnosu na
istarsku janjad, takoer pripada istoj kvalitativnoj kategoriji, odnosno njegova
boja se vizualno ni po emu znatnije ne razlikuje od boje mesa istarske janjadi.
Pored tjelesne mase janjadi, sustav uzgoja jedan je od najvanijih imbenika
koji se izravno odraava na boju mesa. Naime, poznato je da je meso preivaa
dranih na panjaku znatno tamnije od mesa ivotinja hranjenih krepkim krmi-
vima i dranih u zatvorenom prostoru - staji (ogranieno kretanje). Uslijed in-
tenzivnije fizike aktivnosti koja rezultira veom koncentracijom pigmenata he-
ma u miiima, meso janjadi othranjene na panjaku je tamnije crvene boje u
odnosu na meso janjadi iz stajskog uzgoja to je sukladno naim rezultatima.
pH vrijednost miinog tkiva
Jedan od glavnih imbenika kakvoe mesa je njegova pH vrijednost zbog
toga to utjee na boju, kapacitet vezanja vode, postojanost, ukusnost i mekou
mesa. Rezultati istraivanja potvruju tezu da je janjad istarske ovce, kao i ovce
openito, slabo podlona stresu i brzi padovi pH vrijednosti miia nakon klanja
nisu karakteristini navedenoj vrsti ivotinja. Utvrene pH vrijednosti miinog
tkiva janjadi dalmatinske pramenke (i istarske janjadi) su uglavnom vie u od-
nosu na one utvrene u mesu tipinih sredozemnih pasmina sline tjelesne ra-
zvijenosti i dobi pri klanju. pH vrijednost miinog tkiva janjadi dalmatinske
pramenke (pH 6,34) bila je u prosjeku nia tek za 0,2 jedinice nego u istarske
janjadi (pH 6,56), premda se utvrena razlika u pH vrijednosti miinog tkiva
ne moe pripisati razliitoj dozrelosti ivotinja koja inae moe biti jedan od
uzroka meu-pasminskih razlika u koncentraciji vodikovih iona, budui da obje
skupine janjadi pripadaju pasminama podjednake dozrelosti. Pored pasmine, na
pH vrijednost mesa utjee i tjelesna masa ivotinja koja je povezana s koncen-
tracijom glikogena u miiima te se poveanjem tjelesne mase janjadi pri klanju
poveava i pH vrijednost mesa, to je vjerojatno povezano s veom osjetljivo-
u starijih ivotinja (janjadi) na stres. Dakle, utvreno odstupanje pH vrijedno-
sti miinog tkiva janjadi dalmatinske pramenke u odnosu na janjad istarske
ovce moglo bi se pripisati manjoj tjelesnoj masi janjadi neposredno prije klanja.

Kemijski sastav mesa
Osnovni kemijski sastojci svjeeg mesa su voda, bjelanevine, masti,
ugljikohidrati i anorganski dio (pepeo). Kemijski sastav ovjeg i janjeeg mesa
uvjetovan je brojnim imbenicima od kojih su najvaniji: dob i tjelesna masa
pri klanju, razina i vrsta obroka, stupanj utovljenosti, anatomski poloaj miia,
pasmina, spol, kastracija, zdravlje i dr. Openito, rezultati analiza osnovnog ke-
mijskog sastava janjeeg mesa vrlo su heterogeni. Meutim, miii janjadi
sadre vie vode, bjelanevina i pepela te manje masti usporedno s cjelovitim
jestivim dijelom trupa. Sadraji vode, bjelanevina i pepela u uskoj su vezi s
postotkom masti u tkivu, odnosno poveanjem udjela masti, smanjuje se udio
vode, bjelanevina i pepela, dok udio ugljikohidrata najmanje oscilira.
Dugi leni mii (m. longissimus dorsi) janjadi dalmatinske pramenke po
kemijskom sastavu se znatnije ne razlikuje od navedenog miia veine sredo-
zemnih pasmina janjadi jednake dobne i teinske kategorije (lagana janjad).
U osnovnom kemijskom sastavu MLD-a janjadi dalmatinske pramenke i istar-
ske janjadi nije bilo znatnijih razlika (tablica 6), bez obzira na utvrene razlike
u dobi i tjelesnoj masi pri klanju, to je u skladu s rezultatima nekih istraivanja

prema kojima pasmina nema znaajan utjecaj na sadraj vode, masti i bjelane-
vina u svjeim uzorcima m. longissimus dorsi. Meutim, iako je bila manje tje-
lesne mase, janjad dalmatinske pramenke imala je za 47 % vie masti u MLD-u
nego janjad istarske ovce. Navedeni podatci upuuju na zakljuak da se koliina
bjelanevina u mesu poveanjem dobi ivotinja bitno ne mijenja, za razliku od
koliine masti koja se znatno poveava.
Tablica 6. Prosjeni kemijski sastav miinog tkiva (m. longissimus dorsi)
janjadi
Pasmina
Sastojak
Voda (%) 75,27

76,44

Suha tvar (%) 24,73 23,56
Bjelanevine (%) 20,36 20,39
Mast (%) 2,91 1,98
Pepeo (%) 1,19 1,17
Bjelanevine (% u ST) 82,53 86,70
Mast (% u ST) 11,57 8,26
Pepeo (% u ST) 4,83 4,96

Sastav miinog tkiva i loja janjadi
Koliina i sastav masti uvjetuju kakvou janjeih trupova i mesa, dok in-
tramuskularna, intermuskularna i potkona masnoa uvjetuju okus, sonost,
teksturu i vizualne osobine mesa. Ukupan udio masnog tkiva u trupu, kao i nje-
gov sastav ponajprije ovise o genotipu, zatim o hranidbi i nainu tova (pani,
stajski, kombinirani), spolu, dobi ivotinja pri klanju i dr. Masne kiseline su
najvanija lipidna frakcija mesa. Sastav masnih kiselina u mesu i masnom tkivu
sisajue janjadi odreen je sastavom masnih kiselina u mlijeku, dok u mesu ja-
njadi dodatno prihranjivane i tovljene iskljuivo vrstim krmivima (voluminoz-
na i krepka krmiva), sastav i omjer zasienih masnih kiselina/NMK (nezasiene
masne kiseline) ovise i o vrsti konzumiranih krmiva. U posljednje vrijeme
uoena je tendencija potroaa, naroito u razvijenim zemljama da sve vie
obraaju panju ne samo na ukupnu koliinu masti u mesu, nego i na njenu kva-
litetu, odnosno zastupljenost pojedinih zasienih i nezasienih masnih kiselina.
Masti trupa janjadi dalmatinske pramenke sastavljene su preteno od
zasienih masnih kiselina (ZMK) i mononezasienih masnih kiselina (MNMK),
dok je udio polinezasienih masnih kiselina (PNMK) znatno manji. Meu zasi-
enim masnim kiselinama u miinom tkivu dalmatinske janjadi najzastuplje-
nije su palmitinska (16:0) i stearinska (18:0) kiselina. Od mononezasienih ma-
snih kiselina najvie ima oleinske (18:1 n-9c), dok je iz skupine polinezasienih
masnih kiselina utvreno najvie linolne (18:2 n-6) i arahidonske kiseline (20:4
n-6). Dakle, oleinska, palmitinska i stearinska kiselina su najzastupljenije ma-
sne kiseline u miinom i masnom tkivu trupova istarske janjadi (tablica 7).
Utvreni sadraj linolne kiseline znatno je nii u mesu dalmatinske janja-
di negoli u janjadi istarske ovce (tablica 7), to se moe pripisati utjecaju hra-
nidbe. Naime, za razliku od dalmatinske janjadi, istarska janjad redovito je kon-
zumirala kukuruz za kojeg je poznato da je bogat linolnom kiselinom. Meu-
tim, miina mast (loj) janjadi hranjene paom (dalmatinska pramenka) sadra-
va znatno vie oleinske kiseline od intramuskularne masti janjadi hranjene i
krepkim krmivima (istarska janjad).
Tablica 7. Sastav masnih kiselina miinog tkiva janjadi (relativni maseni %)
Pasmina
Masna kiselina
12:0 laurinska 0,46

0,56

14:0 miristinska 4,97

5,40

16:0 palmitinska 22,14

21,32

18:0 stearinska 16,09

14,88

18:1 n-9 oleinska 33,21 30,93
18:2 n-6 linolna 5,72

7,73

18:2c9,t11 CLA 1,29

1,40
18:3 n-3 -linolenska 1,73

2,02

20:4 n-6 arahidonska 2,31

2,79

20:5 n-3 EPA 0,63

1,45

22:5 n-3 DPA 0,95

1,25

22:6 n-3 DHA 0,29

0,51

ZMK 46,29

45,03

MNMK 39,74 36,49

PNMK 13,44

17,83

PNMK/ZMK 0,29

0,41

n-6/ n-3 1,15 1,22

Meso dalmatinske janjadi je siromanije sadrajem nezasienih masnih
kiselina negoli meso janjadi istarske ovce, a ujedno meso janjadi dalmatinske
pramenke sadri neznatno vie zasienih masnih kiselina. Takoer, dalmatinska
janjetina sadri manje laurinske i miristinske kiseline koje bitno utjeu na podi-
zanje razine LDL kolesterola u krvi. Meutim, meso dalmatinske janjadi je raz-
mjerno siromano viestruko nezasienim (polinezasienim) masnim kiselina-
ma, poglavito linolnom i -linolenskom kiselinom za koje je dokazano da snia-
vaju razinu ukupnog kolesterola u krvi, ali je bogatije oleinskom kiselinom koja
povoljno djeluje na ljudsko zdravlje budui da sniava koncentraciju kolesterola
i triglicerida u krvnoj plazmi.
Sadraj linolne kiseline u dugom lenom miiu (m. longissimus dorsi)
janjadi znatno je vii od onog utvrenog u bubrenom loju, dok za razliku od
miinog tkiva, u bubrenom loju janjadi -linolenska kiselina nije utvrena.
Naime, dokazano je da miii preivaa imaju prednost pred priuvama masnih
tkiva prilikom ugradnje esencijalnih masnih kiselina zbog toga to navedene
masne kiseline imaju vane metabolike uloge.
Pored ukupne koliine masnih kiselina u mesu i masnom tkivu vana je i
njihova nutritivna vrijednost koja je odreena omjerom polinezasienih i zasi-
enih masnih kiselina (P/S) u mesu. Smatra se da kvocijent PNMK/ZMK
0,45-4,0 te n-6/n-3 < 4 ini poeljan omjer masnih kiselina u prehrani ljudi jer
smanjuje pojavnost kardio-vaskularnih oboljenja. S obzirom da dalmatinska ja-
njetina sadri manje polinezasienih i vie zasienih masnih kiselina nego meso
istarske janjadi, onda je i nepovoljniji kvocijent PNMK/ZMK.
Ugradnja zasienih masnih kiselina u lipide bubrenog loja vea je nego u
miinom tkivu, dok su udjeli dugolananih polinezasienih masnih kiselina
manji u odnosu na lipide miinog tkiva (tablica 8). Zbog toga je kvocijent
PNMK/ZMK u bubrenom loju nii od onog utvrenog u miinom tkivu janja-
di dalmatinske pramenke. Isto tako, priuvno masno tkivo janjadi (bubreni loj)
ima vii kvocijent n-6/n-3 u odnosu na miino tkivo zbog znatno nieg
zbirnog udjela n-3 masnih kiselina, a poglavito -linolenske masne kiseline iji
sadraj u bubrenom loju nije utvren niti u tragovima.
Tablica 8. Sastav masnih kiselina (% metilnih estera) bubrenog loja janjadi
Pasmina
Masna kiselina
12:0 laurinska 0,88

1,21

14:0 miristinska 7,92

9,68

16:0 palmitinska 23,16

22,86

18:0 stearinska 24,02

19,88

18:1 n-9 oleinska 34,87 32,39
18:2 n-6 linolna 1,79

3,80

18:3 n-6 0,86

2,24

20:0 0,56

0,34

20:1 0,13

0,28

20:2 0,05 0,08
20:3 n-3 0,04 0,06
20:4 n-6 0,03 0,08
22:0 0,14 0,10
ZMK 59,64

56,26

MNMK 36,19

36,54

PNMK 2,77

6,23

PNMK/ZMK 0,05

0,11

n-6/ n-3 2,10 1,75

Aminokiselinski sastav miinog tkiva
Janjee meso iznimno je bogato bjelanevinama koje su najvaniji kemij-
ski sastojak miinog tkiva. Hranidbena vrijednost miinih bjelanevina ovisi
o zastupljenosti esencijalnih aminokiselina kojima je ovje meso vrlo bogato.
Najzastupljenije aminokiseline u m. longissimus dorsi (dugi leni mii) istar-
ske janjadi su: glutaminska, asparaginska, lizin, leucin, arginin, alanin i valin,
dok su ostale aminokiseline zastupljene u koliini manjoj od 1 g na 100 g mii-
nog tkiva (tablica 9). Pritom je aminokiselinski sastav m. longissimus dorsi ja-
njadi dalmatinske pramenke bio gotovo identian sastavu aminokiselina istog
miia istarske janjadi, premda uzgajane u razliitim sustavima uzgoja.

Tablica 9. Prosjeni aminokiselinski sastav miinog tkiva
(m. longissimus dorsi) janjadi (g/100 g miinog tkiva)
Pasmina
Aminokiselina
Glutaminska 3,13 3,14
Aspartat 1,91 1,93
Lizin 1,80 1,82
Leucin 1,66 1,66
Arginin 1,36 1,32
Alanin 1,18 1,18
Valin 1,03 1,03
Izoleucin 0,96 0,97
Treonin 0,93 0,93
Glicin 0,95 0,99
Prolin 0,81 0,90
Fenilalanin 0,85 0,85
Histidin 0,86 0,78
Serin 0,80 0,81
Tirozin 0,75 0,75
Metionin 0,60 0,61
Cistin 0,20 0,18

Mineralni sastav miinog tkiva
Anorganski elementi, odnosno minerali su neophodni za normalno odvija-
nje ivotnih procesa svih ivih organizama. Sadraji pojedinih mineralnih tvari,
kao i njihovi meuodnosi u ivotinjskim organima i tkivima vrlo su varijabilni.
Primjerice, sadraj minerala u jetrima, bubrezima, kostima, krvi i dlaci vrlo je
podloan promjenama mineralnog sastava hrane u obroku domaih ivotinja,
dok na mineralni sastav miia navedene promjene djeluju znatno slabije (Mio
i sur., 2012). Meutim, mineralni sastav mesa znatno varira ovisno o anatom-
skom poloaju miia u trupu, vrsti miinih vlakana i fizikoj aktivnosti ivoti-
nje, odnosno pojedinih njenih miia, zatim ovisi o dobi ivotinje, hranidbi,
genotipu, sezoni i geografskom poloaju (Hoffman i sur., 2003). Sadraji makro
i mikro minerala u MLD trupova dalmatinske (i istarske) janjadi prikazani su u
tablici 10. Od makroelemenata, navedeni mii bio je najbogatiji sadrajem
kalija, zatim fosfora, natrija i magnezija, dok je kalcija bilo najmanje. Od
istraivanih mikroelemenata najzastupljeniji je bio cink, zatim eljezo, bakar i
mangan, dok je selena bilo najmanje.
Tablica 10. Mineralni sastav miinog tkiva (m. longissimus dorsi) janjadi

Literatura
Daz, M.T., de la Fuente, J., Lauzurica, S., Prez, C., Velasco, S., lvarez, I., Ruiz de
Huidobro, F., Onega, E., Blzquez, B., Caeque, V. (2005): Use of carcass
weight to classify Manchego suckling lambs and its relation to carcass and meat
quality. Animal Science 80, 61-69.
Hoffman, L.C., Muller, M., Cloete, S.W.P., Schmidt, D. (2003): Comparison of six
crossbred lamb types: sensory, physical and nutritional meat quality characteris-
tics. Meat Science 65, 1265-1274.
HPA (2012): Godinje izvjee za 2011. godinu, Hrvatska poljoprivredna agencija,
Krievci.
Pasmina
Mineral
K mg/100 g 337 342
P 191 194
Na 57 53
Mg 23 22
Ca 2,2 2,8
Zn 1,9 1,8
Fe 1,7 1,5
Cu g/100 g 126 134
Mn 10,1 8,9
Se 5,6 2,7

Jurez, M., Horcada, A., Alcalde, M.J., Valera, M., Polvillo, O., Molina, A. (2009):
Meat and fat quality of unweaned lambs as affected by slaughter weight and bre-
ed. Meat Science 83(2), 308-313.
Mio, B., Pavi, V., Vnuec, I., Bara, Z., Prpi, Z. (2007): Mesne odlike hrvatskih
pasmina ovaca. IX. savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj,
Toplice Sveti Martin, 25. i 26. listopada. Zbornik predavanja, 42-56.
Mio, B., Vnuec, I., Prpi, Z., Pavi, V., Antunovi, Z., Bara, Z. (2009): Effect of
breed on mineral composition of meat from light lambs. Italian Journal of Ani-
mal Science 8(Suppl. 3), 273-275.
Mio, B., Pavi, V., Bara, Z., Vnuec, I., Prpi, Z., Mulc, D., pehar, M. (2011): Pro-
gram uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj. Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i ko-
za u Republici Hrvatskoj, Zagreb.
Mio, B., Prpi, Z., Bara, Z., Vnuec, I. (2012): Istarska ovca hrvatska izvorna pas-
mina. Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, Zagreb.
Santos-Silva, J., Bessa, R.J.B., Mendes, I.A. (2003): The effect of supplementation
with expanded sunflower seed on carcass and meat quality of lambs raised on
pasture. Meat Science 65, 1301-1308.
Vnuec, I., Prpi, Z., Bara, Z., Pavi, V., Mio B. (2009): Hrvatske izvorne pasmine
ovaca: klaoniki pokazatelji i odlike janjeih trupova. XI. savjetovanje uzgajiva-
a ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Zbornik predavanja, 27-40.
Vnuec, I. (2011): Odlike trupa i kakvoa mesa janjadi iz razliitih sustava uzgoja.
Disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet.

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Boro Mio
Zavod za specijalno stoarstvo
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Svetoimunska c. 25
10000 Zagreb
E-mail: bmioc@agr.hr
ZATITA DOBROBITI
U ODRAVANJU PROIZVODNOSTI
OVACA I KOZA
Prof. dr. sc. Velimir Sui,
prof. dr. sc. eljko Pavii

UVOD
Dobrobit ivotinja je stanje u kojem su uvjeti ivota prilagoeni njihovim
potrebama. Openito smatra se da je zatita dobrobiti ostvarena kada je ivoti-
nja zdrava, ako joj je udobno, ako je na odgovarajui nain hranjena i njegova-
na, sigurna je, ima mogunosti ponaati se u skladu sa specifinostima svoje
vrste te ne pati od neugodnih stanja kao to su bol, strah i stres.
Vanost dobrobiti ivotinja i svijest o potrebi njihove zatite neprestano
raste. O tome svjedoi i razvoj sve detaljnjih zakonskih okvira baziranih na
obvezama drave i posjednika ivotinja. Valja istaknuti da spomenuti procesi
nisu posljedica samo etike osvjetenosti o ivotinjama kao osjeajnim biima
ve i dokazanih injenica prema kojima ovjek ivotinju iskoritava na najbolji
nain ukoliko ona pri tome ivi u skladu s njezinom dobrobiti.
U Republici Hrvatskoj zatita ivotinja ureena je Zakonom o zatiti i-
votinja. Njime se odreuju odgovornosti, obveze i dunosti fizikih i pravnih
osoba radi zatite ivotinja, to ukljuuje zatitu njihova ivota, zdravlja i do-
brobiti. Zakon o zatiti ivotinja ima detaljniju provedbenu snagu kroz vie pra-
vilnika meu kojima je za ovce i koze kao proizvodne ivotinje posebno vaan
Pravilnik o zatiti ivotinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje. Pravilnikom
se poblie definira odgovornost posjednika (vlasnik, korisnik ili skrbnik) ivoti-
nja koji mora poduzeti sve razumne mjere da osigura dobrobit ivotinja te da se
tim ivotinjama ne nanosi nikakva nepotrebna bol, patnja ili ozljeda.

DOBROBIT OVACA I KOZA
Uvrijeeno je miljenje kako je dobrobit ovaca i koza manje ugroena u
odnosu na svinje, kokoi i goveda. Poticaj za to je injenica to se ee dre
slobodno, na otvorenom, te su naj taj nain manje izloene nepovoljnim uvjeti-
ma koje sa sobom nose intenzivniji oblici uzgoja i proizvodnje. Sve mnogobroj-
nija istraivanja i praktina iskustva meutim, potvruju kako boravak na otvo-
Prof. dr. sc. Velimir Sui: Zatita dobrobiti u odravanju proizvodnosti ovaca i koza
renom i mogunost kretanja samo djelomno mogu zadovoljiti potrebe dobrobi-
ti koja poiva na vie imbenika. Te imbenike obino povezujemo u sustav do-
brobiti za ije je funkcioniranje potrebno provoditi postupke kojima kod ovaca i
koza ostvarujemo tzv. pet sloboda:
1. Sloboda od gladi, ei i loe hranidbe posjednik mora ovcama/kozama
osigurati dovoljne koliine kvalitetne i higijenski ispravne hrane i vode.
Konzumiranje hrane i vode mora biti po volji i potrebi, odnosno usklaeno
sa dobnom i proizvodnom kategorijom. Ovce i koze u povoljnim uvjetima
hranidbe pokazuju dobar apetit, aktivno hranjenje i preivanje te imaju tjele-
snu masu karakteristinu za pasminu. Suprotno tome, u sluaju ugroene do-
biti zbog gladi i ei moe se opaziti opadanje tjelesne mase i kondicije koji
su popraeni opadanjem proizvodnje te u odreenim sluajevima proljevom
ili zatvorom. Poseban problem predstavlja zadovoljenje potreba za vodom u
uvjetima visokih okolinih temperatura i u vezi s tim dodatnih termoregula-
cijskih zahtjeva u organizmu ovaca/koza.
2. Sloboda od fizike i toplinske neugode ostvaruje se prvenstveno kvalitet-
nim smjetajem koji mora zadovoljiti fizike i termoregulacijske potrebe
ovaca/koza. Preciznije, pod fizikim potrebama podrazumijevamo odrava-
nje prirodnih stavova i poloaja tijela, mogunost okretanja u stojeem i le-
eem poloaju, mogunost protezanja i higijenskih oblika ponaanja. Ter-
mike potrebe ukljuuju postizanje termoneutralne zone, u kojoj nije prevru-
e ni prehladno i u kojoj je potrebna minimlna potronja energije za odrava-
nje povoljne tjelesne temperature. Ostvarivanje slobode od fizike neugode
znaajno je lake u uvjetima kada ovce/koze veinu vremena borave na otvo-
renom i kada najvei problem predstavlja zatita od nepovoljnih klimatskih
pojava (velike vruine i izlaganje sunevom zraenju odnosno zatita od
oborina). U sluajevima dueg boravka ovaca/koza u zatvorenom (hladnija
klimatska podruja ili npr. u sustavima intenzivne proizvodnje) za ostvariva-
nje ovih sloboda potrebno je voditi rauna o kvaliteti objekata koji moraju
zadovoljavati izborom materijala, organizacijom prostora i veliinom. U tom
sluaju kao mjerljivi indikatori dobrobiti obino se utvruju veliina povri-
ne prostora po grlu te ventilacija i osvjetljenost.
3. Sloboda od bola, ozljeda i bolesti postie se izbjegavanjem svih postupaka
koji mogu dovesti do bola i patnje. Ukoliko su takvi postupci neophodni mo-
e ih provoditi veterinar uz uporabu anestezije. Vezano za bolesti, posjednik
je obavezan provoditi sve profilaktike i dijagnostike mjere kao i mjere ne-
odgodivog lijeenja. Ugroeno stanje dobrobiti zbog bola, ozljeda ili bolesti
najee se opaa kao epanje, proljev, zadihanost, kaalj, eanje i gubitak
vune odnosno dlake. Uz ove znakove na samim ivotinjama, dobrobit titimo
i kontrolom automatske i mehanike opreme (aparata za munju), testovima
na mastitis odnosno prisustvo somatskih stanica u mlijeku te pretragom iz-
meta na prisustvo parazita.
4. Sloboda (mogunost) ponaanja svojstvenog vrsti ivotinja mora imati
mogunost iskazati visokomotivirane oblike ponaanja vezane za odmor i
san, reaktivnost, hranidbu, higijenu, kretanje i istraivanje okoline, teritorij,
drutvenost i razmnoavanje. Znanost o ponaanju ivotinja naziva se etolo-
gija (gr. etos obiaj, narav, karakter + logos znanost). Sa stajalita zati-
te dobrobiti ovaca/koza u proizvodnji posebnu pozornost pobuuju ponaa-
nja vezana za socijalno ponaanje, spolno ponaanje, ponaanje majke i mla-
dunadi te ponaanje pri hranjenju. U sluajevima kada ivotinje nemaju
mogunosti oitovati karakteristine oblike ponaanja, javljaju se promije-
njeni (patoloki) oblici ponaanja meu kojima su najei izdvajanje iz sta-
da te ravnoduno ili hiperaktivno (agresivno) ponaanje. Poseban oblik pro-
mijenjenog ponaanja ine tzv. etopatije koje su popraene pojavama grize-
nja repova i papaka kod ovaca, jedenja vune, samoozljeivanja koza, pote-
koa u spolnom ponaanju (ovnova) te problemima vezanim za povezanost
majke i mladunadi (odgoj dvojaka, odgoj janjadi/jaradi bez majke dojilje,
prisvajanje tue janjadi).
5. Sloboda od straha i stresa jedna od bitnih odlika fiziolokog ponaanja
ovaca i koza je oprez. Posljedica je to njihove uestalije izloenosti uvjetima
u kojima postoji opasnost od razliitih vrsta predatora. U uvjetima ekstenziv-
ne i poluintenzivne proizvodnje ta je opasnost i dalje u odreenoj mjeri pri-
sutna zbog dugotrajnijeg boravka na otvorenom. U uvjetima intenzivne pro-
izvodnje i dugotrajnijeg boravka u objektima, odnosno u krugu farme, oprez
je usmjeren prvenstveno prema osobama koji se o njima brinu. Stoga slobo-
du od straha i stresa ostvarujemo prije svega mirnim ophoenjem i fizikom
manipulacijom koja iskljuuje nanoenje bola. Na navedeno treba obraati
pozornost pri svakodnevnoj manipulaciji sa stadom (premjetanje skupina
unutar objekata, izlazak i ulazak u objekte), a posebno pri manipulaciji s in-
dividualnim ivotinjama koja esto zahtjeva hvatanje i obuzdavanje. Strah i
stres koji ovce/koze pri tome osjeaju moe se prepoznati putem karakte-
ristinih ponaanja koja ukljuuju bjeanje i odravanje konstantne udaljeno-
sti od ovjeka, nemir i neprijateljsko ponaanje prema drugim jedinkama u
stadu (hijerarhija i borba za dominaciju) te uestalo mokrenje i defekacija.
Navedeno se najee moe opaziti pri munji prvojanjica/prvojarica za koje
je individualna manipulacija kao i kontakt sa muznim aparatima (promijenje-
na okoline, buka) izvor stresa a time i nie proizvodnje mlijeka. Poseban
problem mogu initi i postupci prilikom utovara, prijevoza i istovara te prije
klanju (omamljivanje) to je regulirano posebnim pravilnicima (Pravilnik o
zatiti ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka; Pra-
vilnik o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju).

NEKI OD INDIKATORA ZA OCJENJIVANJE STANJA
DOBROBITI U SUSTAVU NADZORA ZATITE IVOTINJA
S praktinog stajalita postoji problem kako nadzirati dobrobit na kon-
kretnoj farmi ovaca/koza odnosno pomou kojih pokazatelja ocjenjivati stupanj
postignute zatite dobrobiti. Meu potencijalne pokazatelje dobrobiti ovaca i
koza najee ubrajamo:
Indikatore bolesti: epavost, proljev, zadihanost i kaalj, uprljana i oteena
vuna/dlaka, eanje i opadanje vune/dlake, gnojni vorovi i ozljede koe,
oteeno i bolno vime, naglo opadanje tjelesne mase i kondicije, naglo opada-
nje koliine mlijeka, lo apetit. Navedenome treba pridodati i indikatore koji-
ma se dokazuje provoenje mjera za zatitu dobrobiti (dokumentacija o pro-
vedenoj profilaksi i lijeenju, dokumentacija o provedenom ienju i dezin-
fekciji objekata, dokumentacija o kontroli kvalitete mlijeka i broju somatskih
stanica, dokumentacija o provjeri i odravanju svih automatiziranih aparata
posebno onih koji se koriste pri munji)
Indikatore straha i stresa: bijeg, zaobilaenje i zadravanje na udaljenosti od o-
vjeka, izdvajanje iz stada, ravnoduno ili hiperaktivno ponaanje, samoozlje-
ivanje, agresija prema drugim ivotinjama i ovjeku, uestalo mokrenje i
defekacija.
Indikatore poremetnji u ponaanju: patoloki apetit (grizenje repova, papaka ili
opreme, jedenje vune), samosisanje, stereotipije i obsesivno-kompulzivni po-
remeaji povezani s pobaajima i uspostavom socijalne hijerarhije u stadu,
problemi u ponaanju pri pripustu, problemi u odgoju janjadi/jaradi (odgoj
dva i vie potomka, odgoj janjadi/jaradi bez majke dojilje, prisvajanje
tue janjadi).
Indikatore fizike i toplinske neugode veliina povrine prostora po grlu, in-
deks temperature i vlage
Indikatore gladi i ei duina hranidbenog prostora po grlu, optereenje pa-
njaka, dostupnost vodi (pojilicama), dokumentacija o analizi kvalitete krmi-
va i vode

KAKO UNAPRIJEDITI DOBROBIT U STADIMA OVACA
NAMIJENJENIH ZA PROIZVODNJU MLIJEKA
Primjer: Caroprese i sur. 2009.; Program unaprjeenja dobrobiti u stadima
sardinijske ovce (5 godina):
Izgradnja koridora i prostranog ekalita za pristup munji (izmuzitu)
Kontrola vakuma i uestalosti pulzacija na postrojenjima za munju najma-
nje dva puta godinje.
Privikavanje prvojanjica na munju i njihovo odvojeno dranje od starijih
ovaca
Kontrola mlijeka mastitis testom i analizom uzoraka s obzirom na broj so-
matskih stanica
Dodavanje stelje svaki tjedan te ienje poda i dezinfekcija barem tri puta
godinje
Edukacija osoblja

ZAKLJUAK
Neprikladni smjetaj, njega i briga o ovcama/kozama naruavaju njihovu
dobrobit. Naruavanjem dobrobiti poveava se rizik od stresa koji dovodi do
poremeaja zdravlja i slabijih proizvodnih rezultata. U zatiti dobrobiti ova-
ca/koza kljuna je uloga posjednika ivotinje koji se mora pridravati naela
dobre stoarske prakse odnosno minimalnih standarda za humano i etino po-
stupanje u svim fazama uzgoja i proizvodnje.

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Velimir Sui
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Heinzelova 55
10 000 Zagreb
Tel. 01 2390 220
E-mail: susic@vef.hr
UPRAVLJANJE TROKOVIMA
KOZARSKE FARME U UVJETIMA SUE
Prof. dr. sc. Zoran Grgi, Branka aki Bobi, dipl. ing., dr. sc. Vesna Oi

Uvod
Uvjeti sue u naslovu se naravno ne odnose na uzgoj koza u sunim po-
drujima, nego na ekonomsko objanjavanje kako se upravljajui trokovima
moe prilagoditi sunim uvjetima koji su ove godine zahvatili nau poljoprivre-
du i jo e se odraziti na uvjete poslovanja sljedee godine. Na alost, klimatske
(ne)prilike jednako djeluju na trite stone hrane poveavajui inpute za sto-
arsku proizvodnju i to bez tendencije smanjenja i kad su moda sljedee godi-
ne uvjeti za proizvodnju voluminozne i koncentrirane krme bolji. Posljedica je
to neureenog trita inputa u poljoprivredi, za kojeg se rjeenja ne vide tako
skoro.
Kozarstvo se u veini zemalja svijeta do sada drala vie ekstenzivnom
proizvodnjom u tradicionalnom uzgoju, nego profitabilnom proizvodnjom u
intenzivnom uzgoju. S tog stajalita, praenje trokova i upravljanje trokovima
kozarske farme vrlo je jednostavno kad se radi o ekstenzivnom dranju koza,
preteito na pai, odnosno brstu s djelominim dodavanjem koncentrirane krme.
Vei problem upravljanja trokovima i pozicioniranja proizvodnje za ciljani do-
hodak je kod intenzivne proizvodnje i farmskog dranja koza. Danas se na su-
vremenim farmama, nastoji osigurati punu profitabilnost proizvodnje kombini-
rajui vie proizvoda farme ili ciljajui na maksimalno iskoritenje proizvodnog
potencijala grla u osnovnom stadu porastom intenzivnosti.
Ekonomija je mogunost izbora, odnosno izbor izmeu dvije ili vie mo-
gunosti ostvarenja cilja proizvodnje, u sluaju kozarstva to je proizvodnja mli-
jeka i jaradi kao glavnih proizvoda. Temeljni je cilj upravljanja trokovima po-
stii to veu dugoronu korist od ostvarenog troka ili postii odreeni mena-
derski cilj uz to nie trokove bez dugoronih negativnih posljedica na rezul-
tat poslovanja i konkurentsku poziciju farme. Svako se troenje isplati ako do-
nosi veu dugoronu korist od vrijednosti rtvovanih resursa. Cilj je upravljanja
trokova postii to veu dugoronu korist od ostvarenog troka, a ne racionali-
zacija trokova pod svaku cijenu, tj. redukcija trokova bez kojih se moe.
U suvremenom kozarstvu zapadnoeuropskih zemalja je normalno da pro-
izvoai "tempiraju" svoju proizvodnju sukladno situaciji na tritu, dakle ak-
tivno se prilagoavaju odnosima trokova proizvodnje i prodajnih cijena kozjeg
Prof. dr. sc. Zoran Grgi: Upravljanje trokovima kozarske farme u uvjetima sue
mlijeka i jaradi kao svog glavnog proizvoda. Na alost, u proizvodnji kozarskih
proizvoda (mlijeko, sir, jarad) vrlo esto nismo u mogunosti prodajnu cijenu
bazirati na cijeni kotanja uveanoj za odreeni profit, nego se upravljanje tro-
kovima svodi na pozicioniranje proizvodnje na razinu ispod prodajnih cijena
proizvoda, odnosno usmjeravamo se na odnos uloenog i dobivenog po jednom
grlu osnovnog stada.
Gospodari na farmama se razlikuju po stupnju znanja i vjetina u proiz-
vodnji, ali i upravljanju farmom. Za dobru poslovnu odluku potrebno je i dobro
poznavati kretanje trokova proizvodnje na farmi, a napredniji pristup je kori-
tenjem sloenijih matematikih metoda. Naravno da se od naih gospodara ne
oekuje visoka razina ekonomskih znanja "sad i odmah", ali tu smo da ih ohrab-
rujemo da uvijek idu malo dalje, korak vie, u koritenju razliitih alata kojima
mogu pozicionirati vlastitu proizvodnju tako da bude konkurentna i profitabil-
na. Pogotovo je to vano u uvjetima kakvi su ove godine, kad zbog sue rastu
cijene inputa (stona hrana, ali glavni inputi vlastite proizvodnje stone hrane
sjeme i gnojivo). Za planiranje i ostvarivanje planiranog dohotka je vrlo vano
poznavati osnovne odnose trokova i prihoda na farmi, te prema njima odrediti
stupanj intenzivnosti proizvodnje u narednom razdoblju.

Prosjeni trokovi proizvodnje
- odnos prihoda i trokova s utjecajem sue
Na ekonomiku kozarske proizvodnje najvei utjecaj svakako ima promje-
na trokova hranidbe, odnosno moe se rei i visina prihoda koja se ostvaruje
po jedinici hrane. Naime, u strunoj praksi se koriste razliite kombinacije hra-
ne, za dranje koza, pri emu se ostvaruje razliita koliina mlijeka ili sira, te
prirast jareeg mesa na farmi. U uvjetima krize uzgajivai najee pribjegavaju
smanjenju trokova, odnosno manjem ulaganju u stonu hranu ili preputanju
kozama jeftinije hrane na utrb zadravanja visoke proizvodnosti. U manjim
stadima i ekstenzivnom uzgoju to ne predstavlja problem, koliko je to izraeno
u visokointenzivnoj proizvodnji. Upravo kod te proizvodnje potrebno je savje-
todavnim radom i sustavnom edukacijom trajno unaprijediti poslovanje farme.
Prosjeni trokovi proizvodnje u kozarstvu su na primjeru manjeg stada
od 60 do 90 grla za intenzivni uzgoj i proizvodnju oko 450 kg mlijeka po kozi
rasli u zadnje dvije godine najvie zbog porasta cijena i trokova stone hrane.
Tako su poveani s prosjeno 1.495 kn po grlu u 2010. godini na 1.943 kn po
grlu ove godine. Procjena za sljedeu godinu prema ve uoenom porastu ot-
kupnih cijena koncentrirane krme i smjese je prosjeni porast cijena pojedinog
krmiva za oko 15-20 %. U tim uvjetima se oekuje porast trokova hranidbe na
oko 2.888 kn po kozi. Problem za ekonomiku poslovanja farme predstavlja za-
dravanje istih ili slinih prodajnih cijena, budui da to pokazuju iskustva iz
prijanjih godina.
Tablica 1 Porast trokova hranidbe u posljednje dvije godine i prognoza za
2013.
troak kn po kozi po godinama
Prosjene potrebe hrane kg po grlu
2010 2012 2013*
Sjenaa 1.125 236 281 315
Sijeno livada 787 118 142 159
Sijeno lucerne 90 108 115 129
Kukuruz 202 198 350 420
Zob 202 186 289 347
Jeam 47 42 77 92
Livadna trava 60 5 7 8
Paa 15 1 2 2
Smjesa 400 600 680 816
UKUPNO 1.495 1.943 2.288
* procjena
Grafikon 2 Kretanje prihoda i trokova farme - bez proizvodnje sira (u kunama)

Proizvodnja mlijeka i jaradi na farmi je najee odreenje poslovanja
kod naih uzgajivaa, a u pravilu manji dio se odluuje na relativno sloeniju
proizvodnju kozjeg sira, koja uvjetuje znaajnija ulaganja u kapacitete (objekte
i opremu), te u trokove prodaje kozjeg sira, za razliku od relativno lakog pla-
smana kozjeg mlijeka i jaradi. U takvim uvjetima, gospodarstvu su smanjeni
dohotci u zadnje 2 godine s 926 na 356 kn po kozi. Pretpostavljeni odnosi pri-
hoda i rashoda za sljedeu godinu uzrokovat e gubitke od 192 kn po grlu.
U toj situaciji gospodarstva moraju oko polovice svoje proizvodnje mlije-
ka pripremiti za prodaju u obliku kozjeg sira. Pretpostavka je da se za 1 kg sira
koristi do 11 kg mlijeka, a neto prodajna cijena sira od 75 kn/kg predstavlja
doprinos pokria, jer su stvarne prodajne cijene od 105 do 120 kn/kg umanjene
za troak proizvodnje i prodaje sira na gospodarstvu.

Promjena trokova u uvjetima sue procjena osiguranja dohotka
Za proraunatu razinu proizvodnje mlijeka i prosjenu prodaju sira, jaradi
i izluenih grla u 20 %-tnom remontu farma moe u sljedeoj godini poslovati s
dohotkom, ali dvostruko manjim nego ove godine.
Tablica 2 Pregled prihoda, trokova i dohotka 2010.-2013.
Opis/ Godina 2010 2012 2013*
Prihod mlijeko 900 945 945
Prihod sir 1.534 1.611 1.611
Prihod jarad 1.300 1.365 1.365
Prihod izluena grla 144 144 144
Troak hranidbe 1.495 1.943 2.288
Ostali trokovi varijabilni 449 583 686
Fiksni trokovi 374 427 526
Dohodak 1.561 1.112 564
* procjena
U tom sluaju bolji je poslovni izbor efikasnije koritenje krme s kojom
se postiu vei uinci, odnosno mlijenost po kozi. S preporuenom hranidbom,
ali vie kvalitete i bolje iskoristivosti mogue je ostvariti mlijenost do 600 kg,
to znaajnije mijenja ekonomiku proizvodnje i u oekivanim loijim uvjetima.
Porast proizvodnje mlijeka po grlu do razine od 550 kg, unato porastu
trokova hranidbe moe vratiti visinu dohotka farme na istu razinu koju su
farme s proizvodnjom mlijeka i jaradi, imale prije pogoranih uvjeta poslovanja
u zadnje 2 godine, a posebno u oekivanoj sljedeoj.
Tablica 3 Dinamika prihoda i rashoda s porastom produktivnosti farme
- u kunama
Opis / kg mlijeka po grlu 450 550 600
Prihodi 4.065 4.484 4.754
Mlijeko 945 1.100 1.200
Sir 1.611 1.875 2.045
Ostalo 1.509 1.509 1.509
Rashodi 3.501 3.501 3.501
Hranidba 2.288 2.288 2.288
Ostalo varijabilno 686 686 686
Fiksni troak 526 526 526
Dohodak 564 983 1.254
Tablica 4 Upravljanje trokovima koritenjem pokazatelja proizvodnosti
hrane - u kunama
Opis - za mlijeko /Godina 2010 2012 2013
Troak hrane po kg mlijeka 3,32 4,32 5,08
Troak hrane po kn prihoda 0,46 0,59 0,69
Opis/proizvodnja kg po kozi mlijeko i sir 450 550 600
Troak hrane po kg mlijeka 2,99 3,53 3,81
Troak hrane po kn prihoda 0,56 0,51 0,48
Kako upravljanje trokovima i prema njima pozicioniranje razine proiz-
vodnje djeluju na ekonomsku efikasnost vidljivo je prema podacima u tablici 4.
Troak hrane po kg mlijeka poveava se od 2010. do 2012. godine s 3,32 na
4,32 kn. Za kunu prihoda je potrebno potroiti od 0,46 do 0,59 kuna. U sljede-
oj godini se oekuje troak hrane od 5,08 kn/kg mlijeka (bruto troak, jer
troak umanjen za prihode od jaradi i izluenih grla je neto nii), a troak hrane
bit e 0,69 po kuni prihoda.
U sluaju sadanje proizvodnje od 450 kg ili poveanja proizvodnje mli-
jeka po grlu na 550 kg i sukladno tome porastu prodanog mlijeka i sira, troak
hrane po kg proizvodnje mlijeka se kree od 2,99 do 3,53 kn/kg, to je za 0,33
do 79 kn/kg manje nego kod iskljuivo prodaje sirovog mlijeka. U sljedeoj go-
dini taj e troak biti povean na 3,81 kn, ali i to je za 1,27 kn nie nego kod
prodaje sirovog mlijeka s farme. Najbolji pokazatelj proizvodnosti hrane je kod
poveanja proizvodnje na razinu od 600 kg mlijeka, koji se smanjuje dodatno
na samo 0,48 kn troka hrane po kg prihoda.
Zakljuno
Trite inputa u poljoprivredi u nas nije dovoljno ureeno, pa su prisutna
stalna kolebanja cijena, najee porasti istih zbog stvarnih i umjetnih nestaica.
U intenzivnoj kozarskoj proizvodnji nije dobra poslovna odluka smanjenja
trokova farme reduciranjem trokova hranidbe, koje izravno djeluje na produk-
tivnost osnovnog stada. U pretpostavljenim gospodarskim prilikama sljedee
godine mogue je zadrati istu razinu dohotka kad se u dosadanju proizvodnju
ukljui prerada sirovog mlijeka u kozji sir, te posebno poveanje produktivnosti
rastom muznosti po grlu.
Za poveanje intenzivnosti proizvodnje koje je jo uvijek ispod tehnoloki
mogue razine prema normativima suvremenog kozarstva u zapadnoeuropskim
zemljama potrebno je poveati znanja i poduzetnike vjetine gospodara na
farmama, budui da na sadanjem stupnju nisu skloni izlaganju riziku kod zna-
ajnijeg porasta stupnja iskoritenja kapaciteta i diverzifikacije proizvodnje u
gospodarstvu.

Literatura
Aziz, M. A., 2010, Present status of the world goat populations and their productivity,
Lohman information, Vol. 45 (2), Oct. 2010, Page 42
Analla, M., A. Muaoz-Serrano and J.M. Serradilla, 1995, Dairy goat breeding systems
in the South of Spain. Cahiers Option, Mediterraneenes, 11: 143-154.
Grgi, Zoran, 2012, Upravljanje trokovima mlijene farme jednostavni pristup,
Mljekarski list, 8/2012,
Grgi, Zoran, 2012, Ekonomska efikasnost farme mlijenih koza francuski primjer,
Ovarsko kozarski list, 3/2012
G. Rahmann G, 2009, Performance of organic goat milk production in grazing systems
in Northern Germany, Landbauforschung - vTI Agriculture and Forestry
Research, 2009 (59):41-46

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Zoran Grgi
Zavod za menadment i ruralno poduzetnitvo
Svetoimunska c. 25
10000 Zagreb
E-mail: zgrgic@agr.hr
USVAJANJE I PRIMJENA
NOVIH ZNANJA
U MLJEKARSKOJ PRAKSI
Prof. dr. sc. Samir Kalit

Uvod
Istraivanja openito, pa tako i ona u mljekarstvu, mogu biti: temeljna
(fundamentalna), koja doprinose osnovnom znanju i teoriji, razvojna (npr. ra-
zvoj proizvoda) te akcijsko-istraivaka (rjeavanje konkretnog problema: pro-
blem-rjeenje). Razvijenost neke zemlje, izmeu ostalog, mjeri se brzinom
kojom se neka nova znanstvena spoznaja primjeni u praksi (proizvodnom pro-
cesu), a koja moe imati utjecaj na rjeavanje nekog praktinog problema. to
je vrijeme potrebno da se nova spoznaja primjeni u praksi krae, to je neka zem-
lja razvijenija. Na alost, kroz neposredni rad s proizvoaima/preraivaima
mlijeka vidljivo je da mnogi nai praktiari ne primjenjuju niti ve odavno po-
tvrena znanja, ve eksperimentiranjem - metodom pokuaja i pogreaka, ue
na vlastitim grekama ono to je odavno poznato. Koliko je takav nain ue-
nja skup gotovo svatko tko se okuao u proizvodnji i preradi mlijeka dobro
zna. Prema tome, o emu ovisi brzina prijenosa znanja s onog tko stvara nova
znanja na onog tko znanje treba primijeniti? Prije svega o suradnji izmeu
znanstvenih i strunih institucija te mljekarske proizvoako-preraivake prak-
se. Ako je spomenuta suradnja dobra, tada je mogua brza transformacija i pri-
mjena nove (i stare) znanstvene spoznaje u praktinu proizvodnju. Ako je spo-
menuta suradnja slaba, vrijeme primjene je dugo, a napredak je spor. Prema to-
me, znanje bez primjene nije znanje. S druge strane, proizvodnja bez primjene,
do sada dokazanih temeljnih postulata struke i novih znanja moe biti neprofita-
bilna, sa esto poznatim ishodom prekidom proizvodnje. Primijenjena znanost
je primjena znanstvenih spoznaja u okolini ili nekoj proizvodnji. To moe
ukljuiti primjenu nekog teoretskog modela u praksi ili rjeavanje praktinog
problema primjenom znanosti. Podruje inenjerstva usko je povezano s pri-
mijenjenom znanou. Primijenjena znanost je vana u tehnolokom razvoju, a
tehnoloki razvoj je nuan u osnaivanju konkurentnosti mljekarske industrije.
Njezina primjena u industriji, manjim i malim proizvodnim subjektima za pre-
radu mlijeka esto se naziva istraivanje i razvoj kroz primijenjeno inenjerstvo
koje moe ukljuiti izmeu ostalog razliite treninge, edukaciju, primjenu me-
nadmenta, dizajniranje novih proizvoda, poboljanje procesa prerade, razvija-
nje okusa, arome i teskture mlijenih proizvoda, osiguranje sigurnosti i kvalitete
Prof. dr. sc. Samir Kalit: Usvajanje i primjena novih znanja u mljekarskoj praksi
mlijenih proizvoda te standardizaciju i karakterizaciju tradicionalnih mlijenih
proizvoda u funkciji njihove zatite.

Treninzi i edukacije
Kontinuirana i planska edukacija i treninzi mljekara/sirara praktiara u
Hrvatskoj su na skromnoj razini. U tom smislu svakako treba istaknuti Savjeto-
vanje ovara i kozara koje ve poprima tradicionalne razmjere, a koje se provo-
di jednom godinje. Postoje svega dva programa na kojima mogu sudjelovati
polaznici sa zavrenim fakultetom, a koji se provode na Prehrambeno-biotehno-
lokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Spomenuti programi pokrivaju podru-
ja kvalitete i sigurnosti hrane, te upravljanje hranom. Ovi specijalistiki studiji
nisu namijenjeni iskljuivo za podruje mljekarstva to umanjuje njihov znaaj
kad govorimo o primjeni znanosti u mljekarskoj praksi, iako su vrlo korisni po
svom sadraju za praktine mljekare/sirare. Jedan znaajan nedostatak ovih stu-
dija jest nemogunost da na njemu sudjeluju srednje-kolsko i nie obrazovani
kadrovi koji ine najvei dio kadra u mljekarskoj proizvodnji i preradi u Hrvat-
skoj, osobito u malim i srednjim obrtnikim objektima. Ovaj segment obrazova-
nja (osposobljavanja) nie obrazovanih kadrova u mljekarstvu uspjeno se
rjeava ve nekoliko godina kroz program osposobljavanja odraslih za zanima-
nje Mljekar/ica-sirar/ica koji se verificirao u Agenciji za strukovno obrazovanje
i obrazovanje odraslih od strane vie pukih otvorenih uilita, uilita za obra-
zovanje odraslih i srednjih kola. Sam program je osmiljen unutar znanstveno-
strunih krugova, a na osnovama prikupljenih iskustava o tome to praktinim
proizvoaima/preraivaima mlijeka od znanja najvie nedostaje u naim spe-
cifinim uvjetima proizvodnje i prerade mlijeka. Nedostatak ovog programa je
to nakon provedene teoretske i praktine nastave od 120 sati te nakon polaga-
nja ispita nije predvien nikakav sukcesivni i kontinuirani nastavak obrazovanja
zainteresiranih polaznika. Bez kontinuiranog i stalnog obrazovanja i ono to se
naui i dozna, biva zaboravljeno. Na Agronomskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu povremeno se javljaju kratki teajevi iz podruja proizvodnje i prerade
mlijeka, ali oni takoer nemaju svoj slijed. Na istom fakultetu postoji specijali-
stiki studij iz podruja Stoarstva, no on, kao i ostali ovdje spomenuti specija-
listiki studiji, nisu specijalizirani za podruje proizvodnje/prerade mlijeka te su
ogranieni s obrazovnom na strukturu polaznika.
to znai kontinuirano i plansko obrazovanje mljekara/sirara moemo vi-
djeti na primjeru Wisconsin Center for Dairy Research. Oni, izmeu ostalog,
kontinuirano pripremaju i nude viednevne programe (teajeve) praktinim
mljekarima/sirarima kroz godinu. Svaki teaj se briljivo planira u suradnji sa
sirarima iz proizvodnje na nain da se kontinuirano preispituju potrebe prakse
za novim znanjima. Takvih je teajeva u spomenutom centru desetak kroz
godinu, a zakonom je odreeno da svaki mljekar/sirar praktiar mora od ponu-
enih deset teajeva izabrati barem etiri te ih odsluati i poloiti u jednoj
godini. To je uvjet da bi se netko uope mogao baviti mljekarskom/sirarskom
praksom i ini dio cijelo-ivotnog obrazovanja odraslih. Kroz spomenute tea-
jeve potie se druenje izmeu praktinih preraivaa mlijeka i strunjaka, iz-
mjenjuju se iskustva i tjeraju se, ne samo preraivai mlijeka da su u top for-
mi, ve i strunjaci koji moraju kontinuirano pratiti potrebe prakse i literaturu,
ne samo na razini teorije, nego i primjene. Jedan od takvih teajeva bio je na
temu sireva i fermentiranih mlijeka istonog Mediterana koji je za cilj imao
upoznati preraivae mlijeka iz Wisconsina o specifinostima sireva i fermenti-
ranih proizvoda istonog Mediterana kako bi oni mogli svoju proizvodnju dje-
lom preusmjeriti na ove specifine vrste sireve i fermentirana mlijeka s obzirom
na injenicu da u Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji velika populacija
stanovnitva koji su izvorno sa podruja istonog Mediterana (Balkan, Grka,
Bliski Istok). Prije dvadesetak godina u Wisconsinu se gotovo 100 % mlijeka
preraivalo u sir Cheddar. Meutim, slinim programima proizvoai sira su u
svoju preradu uveli proizvodnju razliitih drugih sireva izvorno sa podruja
vicarske, Francuske, Italije, Nizozemske itd. Danas ovi sirevi u strukturi prera-
de ine 20 % ukupne proizvodnje sira u Wisconsinu, dravi s najveom proiz-
vodnjom sira u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Svaki, i najsitniji aspekt
prerade mlijeka, kao to su primjerice uloga soli u proizvodnji sira, pasterizacija
mlijeka s osvrtom na mikroorganizme kvarenja i patogene mikroorganizme,
odravanje automatske opreme u mljekarstvu, odravanje pumpi, CIP sistemi,
pravilni oblici ienja i sanitacije u pogonu, proiavanje otpadnih voda u
mljekarskim pogonima, proizvodnja topljenih sireva te uloga soli i njezino
koritenje u proizvodnji topljenih sireva, proizvodnja maslaca s naglaskom na
aromu, sastav i trajnost, primijenjena mljekarska kemija u specifinim procesi-
ma prerade, primjena i uloga mljekarskih kultura, dodataka i druge mikroflore
na aromu, okus, teksturu i funkcionalne odlike sira se istrauje te se dobivene
spoznaje prenose na proizvoae praktiare. ini se da ovakav oblik edukacije
nedostaje u uvjetima proizvodnje i prerade mlijeka u Hrvatskoj i da nije mogu-
e oekivati znaajan iskorak u ovom podruju poljoprivredno-prehrambene
proizvodnje bez uvoenja jednog od oblika cijelo-ivotnog obrazovanja mljeka-
ra/sirara specifinog za nae uvjete.

to nam je do sada donijela suradnja struke i
proizvoako-preraivake prakse
u ovarsko-kozarskoj brani
Kao to je poznato tim znanstvenika se na Zavodu za mljekarstvo Agro-
nomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu ve se dvadesetak godina intenzivno
bavi istraivanjem tradicionalnih sireva i njihovom promocijom. Osim znan-
stvenog pristupa postoji tim strunjaka okupljenih u Hrvatskoj poljoprivrednoj
savjetodavnoj slubi pod nazivom Sirarska grupa koja na strunoj razini sura-
uje, prati i primjenjuje znanstvena dostignua iz podruja unapreenja kvalite-
te autohtonih sireva u Hrvatskoj. Valja naglasiti da bi bez spomenute suradnje i
zalaganja mnogih znanstvenika i strunjaka danas neki autohtoni hrvatski sirevi
izumrli. Jedan od postignua ove uspjene suradnje jest 18 strukovnih udruga
koje okupljaju preraivae mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodar-
stvima (OPG), a koje su udruene u Savez malih sirara Sircro. Savez Sircro
educira lanove iz podruja proizvodnje i prerade mlijeka na OPG-ima, promo-
vira preradu mlijeka na OPG-ima, zastupa interese preraivae mlijeka na
OPG-ima i sudjeluje u kreiranju Pravilnika i drugih propisa vezanih uz preradu
mlijeka na OPG-ima. to takav rad konkretno donosi pojasnit emo na jednom
primjeru iz nedavne prolosti. Na jednom hrvatskom otoku pojavio se tim sa-
stavljen od znanstvenika i strunjaka s ciljem unapreenja tehnologije proizvod-
nje autohtonog tvrdog ovjeg sira koji se tamo proizvodi. Tim je radio na je-
dnom tehnolokom projektu financiranom od Ministarstva znanosti, obrazova-
nja i porta. Sirari na OPG-ima bili su sumnjiavi: ovi opet neto hoe, sigurno
e nas iskoristiti za svoje potrebe, zato da im vjerujemo da nam ele dobro,
ve su nas mnogi prevarili, kakva korist od njih, oni nikad nisu proizvodili sir u
ivotu, zar e nas oni iz Zagreba uiti kako se proizvodi na sir Meutim,
malo po malo suradnja je napredovala, stvorilo se povjerenje, prijateljstvo i pro-
izvoai su se otvarali i govorili o svojim problemima. Utvrdile su se mnoge
manjkavosti u procesu prerade ovjeg mlijeka, sirenja, zakiseljavanja, salamu-
renja i zrenja sira koje su se sustavno otklanjale. Nakon dvije godine projekt je
zavrio, a na oprotaju domaini su rekli. Otkrit emo vam jednu tajnu. Mi smo
prije vaeg dolaska svake godine redovito bacali treinu sireva koju smo proiz-
veli u sezoni. O tome nikom nismo govorili. Zato smo bacali toliko sireva,
nismo znali. Znali smo ve prvog dana munje u rano proljee kad smo odbili
janjce od ovaca da emo do kraja sezone morati baciti treinu nae proizvodnje.
To je bilo jednostavno tako svake godine nepisano pravilo. Zahvaljujui vama
danas mi vie ne bacamo niti jedan sir, odlian je i sve se proda. Prevedeno u
novce, radi se o gospodarstvu koje prerauje mlijeko od 100-ak ovaca, odnosno
oko 90 L ovjeg mlijeka na dan u periodu munje od 120 dana. Dakle godinje
se preradi oko 11.000 L ovjeg mlijeka odnosno proizvede se oko 1.600 kg sira.
Treina od 1.600 kg sira jest 530 kg. Svaka kila sira se na tom otoku proda za
150 kn, to je 530 x 150 kn = 80.000 kn godinje. Jedan novi auto! Umjesto
zakljuka postavlja se pitanje da li je sudanja izmeu znanstvenika/strunjaka i
proizvoaa sira potrebna?

Primjena menadmenta (upravljanja)
Status u postupku pridruivanja EU snano utjee na upravljanje i profita-
bilnost mljekarske industrije. Mljekarska industrija u okruenju profitabilnija je
negoli ona u Hrvatskoj, unato komparativno slabijem poslovnom okruenju.
Profitabilnost mljekarske industrije u okruenju posljedica je visokih cijena,
niskih proizvodnih trokova i nedostatka EU zakonodavstva glede konkurencije
i slobodnog trita. Tako su Gugi i sur. (2012) anketiranjem istraivali proiz-
vodna i ekonomska obiljeja ovarske proizvodnje te gospodarski poloaj i ra-
zvojnu usmjerenost uzgajivaa ovaca na podruju otoka Paga. U radu su prika-
zani veliina stada, prihodi i trokovi po farmi. Kao osnovni motiv bavljenja
ovarstvom veina ispitanika navodi isplativost ovarske proizvodnje koja je i
prikazana u radu. Autori zakljuuju da nepostojanje potencijalnog nasljednika u
veini gospodarstava uz visoku prosjenu starosnu dob nositelja gospodarstva
ini bitne ograniavajue imbenike budueg razvoja ovarstva. Kao odgovor
na posljedice ulaska u Europsku uniju svega polovica uzgajivaa namjerava
unaprijediti proizvodnju prilagoavajui ju zahtjevima i standardima Europske
unije. Kako e se u tome uspjeti uvelike ovisi o njihovoj povezanosti sa znan-
stvenicima i strunjacima. Njihova sprega i suradnja biti e presudna za oeki-
vani uspjeh.

Osiguranje sigurnosti i kvalitete mlijenih proizvoda
U procesu postizanja sigurnosti i kvalitete mlijenih proizvoda treba na-
glasiti da je do sada u Hrvatskoj izgraeno, ureeno i opremljeno oko 150 mini
sirana za preradu vlastitog mlijeka pod posebnim uvjetima, a koji su u
potpunosti prilagoeni zahtjevima prerade mlijeka na OPG-ima kakve nalazimo
u ostalim zemljama lanicama EU. Ovaj rezultat izravna je posljedica uske su-
radnje znanstveno-strunih institucija i mljekarske proizvoako-preraivake
prakse. Prije 15-ak godina prerada mlijeka na domainstvima, kako se tada go-
vorilo, a danas na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, odvijala se u
pravilu u kuhinjama, odnosno prostorijama koje su se primarno koristile za sta-
novanje. Takva praksa nikako nije mogla biti garant sigurnosti i kvalitete mli-
jenih proizvoda, a mogua implementacija naela HACCP-a u uvjetima prera-
de mlijeka u prostorijama koji se primarno koriste za stanovanje je nemogua.
Nainjen je veliki pomak u osiguranju sigurnosti i kvalitete mlijenih proiz-
voda, ali ovaj posao jo ni iz daleka nije gotov. To je trajni proces koji se moe
provoditi samo uskom suradnjom proizvoaa/preraivaa, struke i znanosti.
Posljednjih desetak godina proveden je veliki broj senzorskih ocjenjivanja
i izlobi sira s ciljem promoviranja autohtonih sireva, podizanja i standardizira-
nja njihove kvalitete kroz natjecanje meu proizvoaima sira. Ova ocjenji-
vanja provedena su u suradnji sa domaim znanstvenim institucijama i sa stru-
nim ocjenjivaima sireva koji dolaze iz susjednih zemalja, a koji su dobri po-
znavaoci hrvatskih autohtonih sireva. Ocjenjivanje sireva je izvrstan nain ne-
posredne komunikacije izmeu znanstvenika/strunjaka i proizvoaa autohto-
nih sireva. Tijekom ocjenjivanja ukazuje se na sireve loije kvalitete, na nepra-
vilnosti u postupku proizvodnje, i mogue razloge koji su doveli do toga te se
potiu i nagrauju izvrsni, visoko-kvalitetni autohtoni sirevi koji su po svojim
senzorskim parametrima u tipu nekog autohtonog sira s obzirom na podruje s
kojeg dolazi. Takoer se potie inovativnost u preradi mlijeka na OPG-ima kroz
dizajniranje novih proizvoda.

Standardizacija i karakterizacija
tradicionalnih mlijenih proizvoda
u funkciji njihove zatite
Hrvatska je mala, ali bogata zemlja s razliitim autohtonim sirevima zbog
svoje raznolike klime: kontinentalne, planinske i mediteranske. Zbog ove inje-
nice, razvila se tradicija proizvodnje autohtonih sireva na OPG-ima gotovo u
svim dijelovima Hrvatske. Kroz ovakav oblik prerade rjeava se problem otku-
pa mlijeka, osobito u dislociranim planinskim podrujima i jadranskim otocima,
gdje je otkup mlijeka otean i skup. S druge strane postoji veliki broj konzume-
nata meu lokalnom populacijom stanovnitva i turistima kojima je Hrvatska
atraktivna destinacija za odmor, koji ele konzumirati tradicionalnu hrvatsku
hranu gdje sirevi zauzimaju znaajno mjesto. Stoga se zadnjih 15-ak godina su-
stavno istrauju i promoviraju tradicionalni mlijeni proizvodi u cilju njihovog
opisivanja, standardizacije i zatite nekom od oznaka kvalitete (izvornosti, zem-
ljopisnog podrijetla ili garantiranog tradicijskog ugleda). Smisao zatite jest
izdvajanje autohtonih mlijenih proizvoda od industrijski proizvedenih sireva s
ciljem postizanja vee cijene i njihove zatite od imitacije. Izvornost sira na
nacionalnoj i europskoj razini potvruje se sustavnim istraivanjima, koja su i
osnovni preduvjet za stjecanje prava zatite izvornosti. Karakterizacija autohto-
nih sireva provedena je za slijedee sireve. Tounjski sir, Paki sir, Istarski sir,
Krki sir, sir kripavac, Preveli siri, sir iz miine i Leevaki sir. Karakterizaci-
ja svakog sira ukljuuje opis pasmine mlijene stoke ije mlijeko se koristi u
proizvodnju nekog autohtonog sira, kvalitetu mlijeka i tehnologiju proizvodnje
sira (tradicionalnu recepturu). Osim navedenih parametara u cilju karakterizaci-
je nekog sira potrebno je utvrditi njegov fizikalno-kemijski sastav, organolepti-
ku kvalitetu, bakterioloku kvalitetu te biokemijske promjene tijekom zrenja
kao to su proteolitike i lipolitike promjene. S obzirom na injenicu da mnogi
autohtoni sirevi nisu standardizirani, odnosno variraju u parametrima kvalitete
kao to su kemijski sastav i senzorska kvaliteta istraene su preference potroa-
a u cilju utvrivanja tehnologije koja e za posljedicu dati standardizirani
autohtoni sir iji parametri kvalitete potroai najvie preferiraju. Isto tako,
opisan je tehnoloki postupak proizvodnje, utvren je kemijski sastav Istarske i
Pake skute, te na osnovu provedenih analiza i senzorskih ocjena predloene su
vrijednosti za standardizaciju. Opis tehnolokog postupka proizvodnje i pozna-
vanje fizikalno-kemijskog sastava skute predstavlja znaajan doprinos u istrai-
vanju i boljem poznavanju domaih mlijenih proizvoda.

Zakljuak
Svako istraivanje u mljekarstvu potencijalno moe biti primijenjeno
uzevi u obzir injenicu da je mljekarska znanost primijenjena znanost. Meu-
tim, svaki istraiva si treba postaviti pitanje u kojem pravcu usmjerava vlastita
istraivanja i koliko ona zaista mogu u odreenom trenutku biti od koristi prak-
tinom sektoru proizvodnje. Vrlo je teko izmjeriti primjenjivost svakog istrai-
vanja, meutim svaki istraiva moe si postaviti vlastiti kriteriji kao to su
osobna komunikacija sa proizvoaima/preraivaima mlijeka, intenzitet surad-
nje s njima ili koliina vremena prevedenog u nekom mljekarskom pogonu.
Slino pitanje moe si postaviti svaki praktiar (proizvoai). Koliko
esto i koliko vremena je u njihovom objektu proveo neki znanstvenik/stru-
njak. Da li ga trebam i znam li uope iskoristiti njegovo znanje.
Ne treba skrivati da neto ne znamo. Jedni od drugih moramo stalno uiti,
ni koji su svaki dan u praksi od onih koji se preteno bave teorijom i istraiva-
njem i obratno. Uvijek jedni od drugih moemo puno nauiti, ako esto komu-
niciramo i provodimo vrijeme zajedno. Konani cilj treba biti zajedniko podi-
zanje konkurentnosti ovarske i kozarske proizvodnje i prerade, ali i konkurent-
nosti nas znanstvenika i strunjaka. Jedna arapska poslovica kae nije sramota
ne znati, sramota je ne uiti.

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Samir Kalit
Zavod za mljekarstvo
Svetoimunska 25, 10000 Zagreb
E-mail: skalit@agr.hr
STANDARDI ZDRAVSTVENE
ISPRAVNOSTI OVJEG I KOZJEG SIRA
NEOPHODNI ZA STAVLJANJE
PROIZVODA NA TRITE
Prof. dr. sc. Boris Antunovi

Za stavljanje ovjeg i kozjeg sira na trite, neophodno je postii standar-
de koji e garantirati da ovi proizvodi nee predstavljati opasnost za zdravlje
potroaa. Ujedno, postizanje poeljnih standarda zdravstvene ispravnosti sire-
va garantira proizvoau dobru reputaciju i gradi povjerenje kod potroaa. Na-
suprot tome, ak i blage stomane tegobe dovoljne su da potroaa zauvijek
odbiju od kupovine pojedinih proizvoda.
Nasuprot uvrijeenom razmiljanju, najrizinije namirnice za ljudsko
zdravlje dolaze nam iz skupine tzv. zdrave hrane. Tako prema istraivanju
Center for Science in the Public Interest (SAD) sir zauzima visoko esto mjesto
na top 10 ljestvici najrizinijih namirnica s 83 epidemija i 2700 oboljelih u
posljednjih desetak godina u SAD-u. Razlozi za tako veliki broj su sljedei:
Sir nastaje od mlijeka, a mlijeko je jedna od najpogodnijih prirodnih
hranjivih podloga za rast bakterija;
U siru imamo tzv. dobre bakterije koje sudjeluju u zrenju, no mogu se
nai i tzv. loe bakterije koje mogu utjecati na kvarenje sira;
Vrijeme zrenja omoguava bakterijama dovoljno vremena za razmnoa-
vanje;
Zbog razliitih standarda zdravstvene ispravnosti u pojedinim zemljama
na tritu se mogu nai riziniji sirevi iz uvoza;
Sirevi se uglavnom proizvode bez toplinske obrade, koja bi smanjila
broj patogenih bakterija;
esto se mlijeko za proizvodnju sireva koristi bez prethodne toplinske
obrade (pasterizacije);
Sireve esto konzumiraju osjetljivije skupine potroaa (trudnice, dje-
ca, kronini bolesnici);
Uvjeti pohrane sireva su zahtjevni.
Prof. dr. sc. Boris Antunovi: Standardi zdravstvene ispravnosti ovjeg i kozjeg sira neophodni za stavljanje...
Hrvatska se nalazi pred ulaskom u EU i time prihvaa obavezu usklaiva-
nja svojih standarda zdravstvene ispravnosti hrane s onima u EU. To znai da
temeljna naela sigurnosti hrane za EU i Hrvatsku postaju ista. Najvie promje-
na u EU dogodilo se nakon stupanja na snagu tzv. europskog zakona o hrani,
odnosno Uredbe (EZ) 178/02 Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja
2002. godine, koji nalae sustav temeljen na analizi rizika. Zakon je slijedio tzv.
Higijenski paket s tri uredbe: Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog Parla-
menta i Vijea od 29. travnja 2004. o higijeni hrane; Uredba (EZ) br. 882/2004
Europskog Parlamenta i Vijea od 29. travnja 2004. o slubenim kontrolama
koje se provode radi verifikacije potovanja zakona o hrani za ivotinje i hrani,
te propisa o zdravlju i zatiti ivotinja; Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog
Parlamenta i Vijea od 29. travnja 2004. kojom se utvruju posebna pravila
higijene hrane ivotinjskog podrijetla.
Hrvatska je navedene promjene u EU popratila usklaivanjem svoje legis-
lative paralelnim donoenjem Zakona o hrani (NN br. 46/07, 84/08, 55/11), te
higijenskog paketa koji se sastoji od tri pravilnika: Pravilnik o higijeni hrane
(NN br. 99/07, 27/08, 118/09); Pravilnik o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla
(Narodne novine br. 99/07, 28/10, 45/11); Pravilnik o slubenim kontrolama
hrane ivotinjskog podrijetla (NN br. 99/07, 28/10, 94/11). Sigurnost hrane za-
jamena je preventivnim pristupom, putem mjera upravljanja svim postupcima
kojima se dobiva hrana, od proizvodnje do potroaa. Glavnu odgovornost ima
tzv. subjekt u poslovanju s hranom (SPH), koji je obvezan definirati i provo-
diti odgovarajue mjere dobre proizvoake i dobre higijenske prakse te po-
stupke temeljene na naelima HACCP-a, a kako bi se postigli ciljevi sigurnosti
hrane definirani u propisima o hrani. Prema tome, propisano je da glavnu odgo-
vornost za zdravstvenu ispravnost hrane snose upravo SPH, koji su duni uspo-
staviti, provoditi i odravati trajni postupak samokontrole. Nije doputeno stav-
ljati na trite zdravstveno neispravnu hranu.
Po svojoj definiciji, SPH jest fizika ili pravna osoba odgovorna da osigu-
ra nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim uprav-
lja, dok poslovanje s hranom predstavlja poslovni postupak, bez obzira na to
je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se
izvravaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade ili distribucije
hrane.
Propisima koji reguliraju poslovanje s hranom obvezani su svi SPH da
objekte u kojima posluju registriraju ili ishoduju odobrenje za rad. Prema tome,
licencu za proizvodnju i za prodaju mora posjedovati svaki sudionik u prometu
i proizvodnji mlijenih proizvoda, ukljuujui i male farmere koji preteno svo-
je proizvode prodaju na trnicama. Postoje etiri vrste registracije/odobravanja,
obzirom na vrstu djelatnosti i hrane s kojom se posluje (Pravilnik o voenju
upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odo-
bravanja objekata u poslovanju s hranom, NN125/08):
Registracija objekata u Upravi za veterinarstvo (hrana ivotinjskog pod-
rijetla);
Odobravanje objekata u Upravi za veterinarstvo (hrana ivotinjskog
podrijetla);
Odobravanje pod posebnim uvjetima u Upravi za veterinarstvo (hrana
ivotinjskog podrijetla);
Registracija objekata u Ministarstvu zdravstva.
Ovo se odnosi na sve oblike proizvodnje ovjih i kozjih sireva u Hrvat-
skoj, a kojih je trenutno etiri:
1. Kuna proizvodnja iskljuivo svjeih proizvoda;
2. Sirane OPG odobrene pod posebnim uvjetima;
3. Mini mljekare koje u principu moraju ispunjavati iste uvjete kao i
mljekara industrijskog tipa;
4. Velike industrijalizirane i u potpunosti mehanizirane mljekare.
SPH moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u
svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne
proizvodnje i pripadajuih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontro-
lom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s
naelima sustava HACCP-a. Slubene kontrole provode se od strane za to ovla-
tenih laboratorija prema planovima slubenih kontrola, najee metodom
uzorkovanja, i to na temelju analize rizika za pojedini proizvod. U sluajevima
nalaza patogenih bakterija u koliini iznad propisanih, SPH su duni poduzeti
odreene korektivne mjere:
Povlaenje i/ili povrat/opoziv hrane sukladno lanku 21. Zakona o hrani
Utvrivanje i uklanjanje uzroka nezadovoljavajuih rezultata;
Provjera je li proces ponovno pod nadzorom;
Ponovna procjena sastavljenih i primijenjenih mjera za prevenciju poja-
ve opasnosti i upravljanja rizikom (dobra proizvoaka praksa, dobra
higijenska praksa, HACCP) radi eventualnih izmjena i/ili dopuna.
Ako SPH smatra ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo,
preradio, izradio ili distribuirao ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravno-
sti hrane, mora odmah pokrenuti postupak povlaenja te hrane s trita u slua-
jevima kada ta hrana vie nije pod njegovom neposrednom kontrolom, te o to-
me obavijestiti nadleno tijelo. Ako je hrana ve stigla do potroaa, SPH mora
uinkovito i tono obavijestiti potroae o razlogu njezinog povlaenja i ako je
potrebno, od potroaa zatraiti povrat hrane kojom su ve opskrbljeni, kada
ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine zatite zdravlja.
Prema Pravilniku o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla (NN 99/07),
ukupni broj mikroorganizama u mlijeku ovaca i koza ne smije biti vei od
1.500.000/ml. No, ukoliko je sirovo mlijeko namijenjeno proizvodnji proizvoda
koji se prave od sirovog mlijeka postupkom koji ne ukljuuje toplinsku obradu
ukupni broj mikroorganizama ne smije biti vei od 500.000/ml. Ovo se odnosi
na geometrijski prosjek tijekom dvomjesenog razdoblja, s najmanje dva uzor-
ka mjeseno. Broj somatskih stanica u ovjem i kozjem mlijeku nije zakonom
propisan u zemljama EU niti u Hrvatskoj, a prijedlozi gornje granice kreu se
od 250.000 do 1.000.000/ml.
Pasterizacija znaajno smanjuje inicijalnu kontaminaciju mlijeka namije-
njenog proizvodnji sireva, no ona u veine naih manjih proizvoaa nije uobi-
ajena. Slina je situacija i u zemljama EU, a esto se pasterizacija nalae zako-
nom ovisno o vrsti proizvoda. Pojedine zemlje, u emu prednjai Francuska,
nastoje zatititi svoj tradicijski nain proizvodnje sireva bez postupka pasteriza-
cije jer se ovim postupkom mijenjaju senzorska svojstva sira. U SAD-u sirevi
od nepasteriziranog mlijeka moraju proi fazu zrenja od najmanje 60 dana, a
odreene su i temperature i pH pri zrenju proizvoda od sirovog mlijeka. Postu-
pak zrenja mijenja uvjete za razvoj i razmnoavanje patogenih bakterija (vea
koncentracija mlijene kiseline i soli, uz manje vlage). Posebno je u vrijeme
zrenja sireva znaajan nalaz mikroorganizama uzronika kvarenja: koliformnih,
lipolitikih, proteolitikih bakterije, te Clostridium spp., koji imaju negativan
utjecaj na biokemijske promjene koje nastaju tijekom zrenja sireva. Ciljane mi-
krobioloke analize bitne su za proizvoae sireva jer im daju informaciju o
eventualnim propustima tijekom proizvodnje.
Prema tome, s obzirom na pasterizaciju sukobljavaju se zahtjevi standarda
zdravstvene ispravnosti s tradicijskim vrijednostima koje znae ouvanje obi-
teljskih gospodarstava i ruralnog razvoja kroz proizvodnju autohtonih proizvo-
da. Glavnu rije u ovome sukobu trebala bi imati procjena rizika pri proizvodnji
pojedinih proizvoda u suradnji proizvoaa i regulatornih tijela. U skladu s ti-
me, u proizvodnji se moe koristiti samo sirovo mlijeko potpuno zdravih ovaca
i koza koje treba sakupljati i uvati u dobrim, kontroliranim higijenskim uvje-
tima, prema EU i hrvatskim kriterijima kojima mora udovoljavati kvaliteta siro-
vog mlijeka koja se koristiti za proizvodnju mlijenih proizvoda bez toplinske
obrade mlijeka.
U svijetu je prisutan trend vraanja nutritivno gusto bogatih namirnica na
trite, koje uz to potjeu od to prirodnijih naina proizvodnje. Zaklada We-
ston A. Price koja svoje savjete temelji na nutricionistikim spoznajama, izdala
je Vodi za kupovinu u 2012. godini sa sljedeim preporukama za svjei sir:
NAJBOLJE: punomasni domai sir, krem sir i svjei sir panih ivoti-
nja, bez aditiva
DOBRO: punomasni domai sir, krem sir i svjei sir od pasteriziranog
mlijeka, po mogunosti od panih ivotinja, bez aditiva
IZBJEGAVATI: svi niskomasni i nemasni domai, krem i svjei sirevi,
kao i oni s aditivima
Zaklada preporua kupovinu zrelog sira na sljedei nain:
NAJBOLJE: Punomasni sirovi sir od mlijeka panih ivotinja uz upotre-
bu ivotinjskog sirila i biljnog ne GMO sirila.
DOBRO: Isto od nepanih ivotinja. Od grijanog ili pasteriziranog mli-
jeka po mogunosti od panih ivotinja.
IZBJEGAVATI: Niskomasni i preraeni sirevi, sirevi u ploicama; sirni
namazi i ostale tvari s izgledom sira; imitacije sira od soje, badema i
rie.
Mikrobioloki kriteriji za hranu definirani su u EU Uredbom (EZ-a)
2073/2005, 1441/2007 o mikrobiolokim kriterijima za hranu, koju u Hrvatskoj
paralelno prati Pravilnik o mikrobiolokim kriterijima za hranu (NN br. 74/08,
156/08, 89/10). Svi subjekti u lancu proizvodnje hrane koji rukuju hranom,
obrauju ili distribuiraju hranu, moraju poduzimati mjere kako bi osigurali udo-
voljavanje Kriterijima sigurnosti hrane. Mikrobioloke kriterije dijelimo na dva
osnovna:
Kriteriji higijene u procesu proizvodnje odnose se iskljuivo na proiz-
vodni postupak o kojem je rije (ne mogu se primjenjivati za hranu
nakon to napusti objekt u kojem je proizvedena);
Kriteriji sigurnosti hrane primjenjuju iskljuivo na hranu koja je stav-
ljena na trite i to za vrijeme njenog roka trajanja.
Kao jedna od najznaajnijih i najopasnijih patogenih bakterija u ovjem i
kozjem siru izdvaja se Listeria monocytogenes koja je u priblino 1 % sluajeva
uzronik bolesti zbog trovanja hranom, no s najeim smrtnim ishodom koji se
procjenjuje na oko 30 %. Proirena je posvuda u okoliu i njezin je glavni izvor
u gotovoj hrani vanjska kontaminacija. Pravilnik uzima u obzir svojstva hrane i
njenu namjenu, potujui raznolikost hrane koja pogoduje ili ne pogoduje rastu
i razvoju ove bakterije. SPH mora osigurati potivanje kriterija sigurnosti hrane
definiranih Pravilnikom u odnosu na bakteriju L. monocytogenes za cijelo
vrijeme roka trajanja hrane (potujui uvjete skladitenja, transporta, izlaganja i
prodaje kod ostalih SPH koji e njome rukovati te potroaa, a do isteka roka
trajanja). U kategoriji Gotova hrana u kojoj moe doi do rasta bakterije
tijekom roka trajanja granice su postavljene na 100 cfu/g. SPH moe utvrditi i
privremene granine vrijednosti tijekom procesa, koje moraju biti dovoljno ni-
ske da bi jamile da se do kraja roka trajanja nee prijei granica od 100 cfu/g.
Kada SPH ne moe na zadovoljavajui nain dokazati da proizvod nee prijei
granicu od 100 cfu/g, primjenjuje se kriterij odsutnosti bakterije L. monocytoge-
nes u 25 g.
Prema istraivanju Kozainski i Hadiosmanovi (2001.), u Hrvatskoj je
L. monocytogenes izolirana u 13,39 % uzoraka domaih nepasteriziranih mlije-
nih proizvoda. Markov i sur. (2009.) istraivali su prisutnost L. monocytogenes
i drugih kontaminanata u svjeem siru i vrhnju domae proizvodnje s podruja
grada Zagreba. Od ukupno 120 istraivanih uzoraka mlijenih proizvoda, ve-
ina 64 (53 %) bila je kontaminirana patogenim mikroorganizmima, od ega
16 % otpada na svjei sir a 37 % na uzorke vrhnja. ak 39 uzoraka sira i 50
uzoraka vrhnja nije udovoljilo uvjetima propisanim pravilnikom, primarno zbog
kontaminacije kvascima i plijesnima. U 10 uzoraka sira i vrhnja je dokazana L.
monocytogenes. Sir i vrhnje nisu bili u originalnom pakiranju, a bili su izloeni
na nezatienim policama bez hlaenja.

Slika 1. L. monocytogenes Slika 2. E. coli Slika 3. Salmonella spp.
Enterobakterije ili crijevne bakterije uobiajena su mikroflora probavnog
sustava u ljudi i ivotinja i kao takve najei su uzrok zdravstvene neispravno-
sti namirnica. Indikator su slabe higijene tijekom pripreme i uvanja namirnica,
a patogenost je uzrokovana endotoksinima i egzotoksinima. Jedna od najpozna-
tijih crijevnih bakterija je Escherichia coli, ija je prisutnost u vodi i hrani
pouzdan indikator fekalnog oneienja. Najpatogeniji soj je E. coli O157:H7
koja je uzronik hemolitikoga uremikog sindroma. Prema Musladinu (2007.),
E. coli izolirana je iz svjeeg sira u 2,3 % uzoraka.
Staphylococcus aureus smatra se jednim od najopasnijih ljudskih patoge-
na. Bakterija ima sposobnost stvaranja enterotoksina, koji izazivaju brzu pojavu
simptoma. Izvor je ovjek kliconoa, koji kapljinim putem ili kontaminiranim
rukama bakteriju prenosi na sir. U vie od 90 % sluajeva uzronik je klinikog
i supklinikog mastitisa u muznih ivotinja. U istraivanjima Samardije i sur.
(2007.) 54 % uzoraka sireva bilo je pozitivno na prisutnost S. aureus, to autori
objanjavaju koritenjem mastitinog mlijeka kao glavnim uzrokom prisutnosti
te bakterije. Samardija (2005.) je pretraila 42 paka, 34 istarska i 15 brakih
sireva. Od uzronika kvarenja okusa i arome najee su u siru izolirane proteo-
litike i lipolitike bakterije, te Staphylococcus aureus, a rjee Clostridium
spp., Enterobacteriacceae, Micrococcus i koliformni organizmi. U vie od 30 %
sireva utvrena je velika kontaminiranost mikroorganizmima uzronicima kva-
renja (>106/g sira).
Salmonella spp. nalazi svoje prirodno stanite u probavnom sustavu ivo-
tinja, naroito peradi i goveda. Mlijeko se moe kontaminirati tijekom prerade i
rukovanja, posebno ukoliko se radi o nepasteriziranom mlijeku. Uzrokuje tri ti-
pa bolesti - enteralnu groznicu, septikemiju i gastroenteritis. Ispitivanje na pri-
sutnost bakterija Salmonella spp. u ili na hrani, SPH mora provoditi sukladno
planovima uzimanja uzoraka te sukladno Kriterijima sigurnosti hrane i Kriteriji-
ma higijene u procesu proizvodnje. Za kategoriju hrane Sirevi, maslac i vrhnje
nainjeni od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je obraeno temperaturom niom
od temperature pasterizacije postavlje je kriterij odsutnost bakterije iz roda
Salmonella u 25 g. Ovaj zahtjev nije obvezan za onu hranu iz te kategorije za
koju SPH moe dokazati temeljem provedenih ispitivanja da ne postoji rizik od
salmonele zbog odgovarajueg vremena sazrijevanja i aktiviteta vode.
Pravilnik o mikrobiolokim kriterijima za hranu (NN br. 74/08, 156/08,
89/10) definira obavezne mikrobioloke kriterije iskljuivo za hranu i/ili faze u
procesu proizvodnje za koje ne postoji drugi uinkovit nain kontrole i u slua-
ju kada je mogue dokazati korisnost takvog kriterija u osiguranju vee zatite
potroaa.
Tablica 1. Obavezni kriteriji u kontroli mlijeka i sireva na pojedine
mikroorganizme, njihove toksine i metabolite (Pravilnik o
mikrobiolokim kriterijima za hranu, NN br. 74/08, 156/08, 89/10)
Plan
uzimanja
uzoraka
1
Granine
vrijednosti
2 Kategorija
hrane
M
i
k
r
o
o
r
g
a
n
i
z
m
i

/
n
j
i
h
o
v
i

t
o
k
s
i
n
i
,

m
e
t
a
b
o
l
i
t
i

n c m
I
s
p
i
t
n
a

r
e
f
e
r
e
n
t
n
a

m
e
t
o
d
a
3

Faza u
kojoj se
kriterij
primjenjuje
Mjera u
sluaju
nezadovoljav
ajuih
rezultata
Pasterizirano
mlijeko i drugi
pasterizirani
tekui mlijeni
proizvodi
4

E
n
t
e
r
o
b
a
t
e
r
i
a
c
e
a
e

5 2
<
1

c
f
u
/
m
l

5

c
f
u
/
m
l

I
S
O

2
1
5
2
8
-
1

Kraj
proizvodnog
procesa
Provjera
djelotvornosti
termike
obrade i
prevencije
ponovnog
zagaenja,
kao i kvalitete
sirovina
Sirevi nainjeni
od mlijeka ili
sirutke koji su
termiki
obraeni
E
.

c
o
l
i
5

5 2
1
0
0

c
f
u
/
g

1
0
0
0

c
f
u
/
g

H
R
N

I
S
O

1
6
6
4
9
-
1

i
l
i

H
R
N

I
S
O

1
6
6
4
9
-
2

Za vrijeme
proizvodnog
procesa, u
vrijeme kada
se oekuje
da e broj
kolonija
bakterije E.
coli biti
najvea
6

Poboljanja
higijene
proizvodnje i
izbora
sirovina
Sirevi nainjeni
od sirovog
mlijeka
K
o
a
g
u
l
a
z
a

p
o
z
i
t
i
v
n
i

s
t
a
f
i
l
o
k
o
k
i

5 2
1
0
4

c
f
u
/
g

1
0
5

c
f
u
/
g

H
R
N

E
N

I
S
O

6
8
8
8
-
2
Za vrijeme
proizvodnog
procesa, u
vrijeme kada
se oekuje
da e broj
kolonija
stafilokoka
biti najvei
Poboljanja
higijene
proizvodnje i
izbora
sirovina. Ako
se otkriju
vrijednosti
>10
5
cfu/g, ta
serija sira se
mora ispitati
na prisutnost
stafilokoknih
enterotoksina
Plan
uzimanja
uzoraka
1
Granine
vrijednosti
2 Kategorija
hrane
M
i
k
r
o
o
r
g
a
n
i
z
m
i

/
n
j
i
h
o
v
i

t
o
k
s
i
n
i
,

m
e
t
a
b
o
l
i
t
i

n c m
I
s
p
i
t
n
a

r
e
f
e
r
e
n
t
n
a

m
e
t
o
d
a
3

Faza u
kojoj se
kriterij
primjenjuje
Mjera u
sluaju
nezadovoljav
ajuih
rezultata
Sirevi nainjeni
od mlijeka koje
je termiki
obraeno na
temperaturi nioj
od temperature
pasterizacije
7
, te
zreli sirevi
nainjeni od
mlijeka ili
sirutke koji su
pasterizirani ili
jo jae termiki
obraeni
7

K
o
a
g
u
l
a
z
a

p
o
z
i
t
i
v
n
i

s
t
a
f
i
l
o
k
o
k
i

5 2
1
0
0

c
f
u
/
g

1
0
0
0

c
f
u
/
g

H
R
N

E
N

I
S
O

6
8
8
8
-
1

i
l
i

H
R
N

E
N

I
S
O

6
8
8
8
-
2
Za vrijeme
proizvodnog
procesa, u
vrijeme kada
se oekuje
da e broj
kolonija
stafilokoka
biti najvei
Poboljanja
higijene
proizvodnje i
izbora
sirovina. Ako
se otkriju
vrijednosti
>10
5
cfu/g, ta
serija sira se
mora ispitati
na prisutnost
stafilokoknih
enterotoksina
Nedozreli meki
sirevi (svjei
sirevi) nainjeni
od mlijeka ili
sirutke koji su
pasterizirani ili
jo jae termiki
obraeni
7

K
o
a
g
u
l
a
z
a

p
o
z
i
t
i
v
n
i

s
t
a
f
i
l
o
k
o
k
i

5 2
1
0

c
f
u
/
g

1
0
0

c
f
u
/
g

H
R
N

E
N

I
S
O

6
8
8
8
-
1

i
l
i

H
R
N

E
N

I
S
O

6
8
8
8
-
2

Kraj
proizvodnog
procesa
Poboljanja
higijene
proizvodnje.
Ako se otkriju
vrijednosti
>10
5
cfu/g, ta
serija sira se
mora ispitati
na prisutnost
stafilokoknih
enterotoksina
1
n = broj elementarnih jedinica koje sainjavaju uzorak; c = dozvoljeni broj elementarnih
jedinica uzorka koje daju vrijednosti izmeu m i M.
2
Najnia i (m) i najvia (M) granina vrijednost.
3
Primjenjuje se najnovije izdanje norme (meunarodna ili odgovarajua hrvatska norma).
4
Ovaj se kriterij ne odnosi na proizvode namijenjene za daljnju obradu u prehrambenoj
industriji.
5
E. Coli se ovdje koristi kao pokazatelj stupnja higijene.
6
Za sireve koji ne pogoduju rastu i razvoju bakterije E. Coli, broj kolonija E. Coli je obino
najvei na poetku razdoblja dozrijevanja, a kod sireva koji pogoduju rastu i razvoju bakterije
E. Coli to je obino na kraju razdoblja sazrijevanja.
7
Osim sireva za koje proizvoa moe dokazati nadlenom tijelu i/ili drugim tijelima nadlenim
za provoenje inspekcije da proizvod ne predstavlja rizik glede stafilokoknih enterotoksina.
Tablica 2. Preporuene kontrole sireva na mikroorganizme, njihove toksine i
metabolite (Vodi za mikrobioloke kriterije za hranu, MPRRR, 3.
izmijenjeno izdanje, 2011.)
Plan
uzorkovanja Hrana
Mikroorganizmi/ njihovi
toksini i metaboliti
n c
Kriteriji
Escherichia coli 5 2 m=102cfu/g
M=103cfu/g
Koagulaza pozitivni stafilokoki /
Staphylococcus aureus
5 2 m=102cfu/g
M=103cfu/g
Meki (svjei) sirevi
od sirovog mlijeka
Kvasci i plijesni 5 2 m=102cfu/g
M=103cfu/g
Salmonella spp. 5 0 n.n. u 25g
M=102cfu/g
5 2 m=10cfu/g
M=102cfu/g
Kvasci 5 1 m=102cfu/g
M=103cfu/g
Meki (svjei) sirevi
od pasteriziranog
mlijeka
Plijesni 5 1 m=10cfu/g
M=102cfu/g
M=102cfu/g
Sirevi s plijesnima
5 2 m=10cfu/g
M=102cfu/g
M=102cfu/g
5 2 m=10cfu/g
M=102cfu/g
Polutvrdi sirevi
Sulfitreducirajue klostridije 5 1 m=10cfu/g
M=102cfu/g
M=10cfu/g
5 2 m=1cfu/g
M=10cfu/g
Tvrdi sirevi
Sulfitreducirajue klostridije 5 1 m=1cfu/g
M=10cfu/g

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdalo je Vodi za
mikrobioloke kriterije za hranu (3. izmjenjeno izdanje, 2011.), koji je prven-
stveno namijenjen SPH, a s ciljem pojanjenja primjene Pravilnika o mikrobio-
lokim kriterijima za hranu i njime obuhvaenih obveznih kriterija, davanja
pregleda ostalih obveznih mikrobiolokih zahtjeva kao i preporuka u odnosu na
ispitivanje alternativnih mikroorganizama u procesu proizvodnje hrane. Prepo-
rueno ispitivanje alternativnih mikroorganizama pomo je i vana referenca za
SPH pri razdvajanju prihvatljivog od neprihvatljivog odnosno osiguravanju/is-
kazivanju uinkovitosti sustava samokontrole kao temelja za osiguranje zdrav-
stvene ispravnosti hrane.
Osim mikroorganizama, koje smatramo najuestalijim kontaminantima
ovjih i kozjih sireva, SPH duni su osigurati da njihovi proizvodi ne budu tet-
ni za zdravlje i s obzirom na sadravanje ostataka lijekova. Rezidue veterinar-
skih lijekova u mlijeku posljedica su lijeenja muznih ivotinja, a mogu dolaziti
iz grupe antibiotika, sulfonamida, antiparazitika, dezinficijensa, hormona i sl.
Ostaci lijekova u mlijeku i siru mogu djelovati u smislu pojava alergija i anafi-
laksija, kancerogenih efekata, mutagenih efektata, teratogenih efektata, probav-
nih poremeaja ili razvijanja rezistencije na antibiotike. Prema Pravilniku o
mjerama za monitoring odreenih tvari i njihovih rezidua u ivim ivotinjama i
proizvodima ivotinjskoga podrijetla (N.N. 118/04), vlasnici ili odgovorne oso-
be u objektima za obradbu i preradbu proizvoda ivotinjskoga podrijetla moraju
poduzeti sve potrebne mjere, a naroito mjere samokontrole, kako bi u proiz-
vodnji koristili samo one ivotinje za koje njihov proizvoa moe garantirati
da je od zadnjega lijeenja do stavljanja u promet tkiva ili proizvoda koji potje-
u od lijeenih ivotinja, proteklo propisano vrijeme (karencija). SPH trebali bi
pratiti uputstva za primenu lijeka i potovanje karence, obiljeavati lijeene i-
votinje, te ih odvojeno musti u posebne kante ili sabirne bazene. Zdravlje ivo-
tinja, kao i upotrebu veterinarskih lijekova, trebalo bi pratiti kroz uspostavljene
programe praenja. Osobe koje muzu treba educirati o znaaju ostataka veteri-
narskih lijekova, a suradnja izmeu veterinara i SPH mora biti vrsta.
Kontaminanti u mlijeku i siru mogu potjecati ve od polja provlaenjem
ostataka pesticida u lanac prehrane. Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka
pesticida u hrani i hrani za ivotinje (NN 119/2007) podrazumijeva primjenu
sredstava prema naelima integrirane zatite bilja u odreenoj klimatskoj zoni u
skladu s odredbama Zakona o sredstvima za zatitu bilja (N.N., 70/05), kao i
uporabu minimalne koliine pesticida te odreivanje MDK-a (maksimalne do-
zvoljene koncentracije) i privremenih MDK-a na najnioj razini koja omogua-
va postizanje eljenog uinka. Dobra poljoprivredna praksa (GAP) je nacional-
no preporuena, doputena ili registrirana sigurna uporaba sredstava za zatitu
bilja u stvarnim uvjetima u bilo kojoj fazi proizvodnje, skladitenja, prijevoza,
distribucije i prerade hrane i hrane za ivotinje. U mlijeku ovaca i koza, te pro-
izvodima od mlijeka sa sadrajem masti veim od 2 %, ostaci pesticida se
izraavaju na osnovi sadraja masti.
Dodavanje aditiva prilikom proizvodnje ovjih i kozjih sireva regulirano
je Pravilnikom o prehrambenim aditivima (NN 062/2010). Aditivi su materije
koje se namjerno dodaju s ciljem da se poboljaju senzorne osobine, produi
trajnost i olaka uvanje proizvoda od mlijeka. Zabranjeno je dodavanje bojila
mlijeku, djelomino obranom i obranom mlijeku, pasteriziranom ili sterilizira-
nom (ukljuujui i UHT), nearomatiziranom, fermentiranom i nezrelom siru.
Zabranjeno je i dodavanje ostalih aditiva fermentiranim nearomatiziranim mli-
jenim proizvodima i svjeem siru (ostali aditivi koji nisu razvrstani u katego-
riju bojila i sladila).
Osim navedenih, postoje i drugi kontaminanti koji se mogu nai u ovjem
i kozjem siru, a koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe, kao to su npr.
teki metali. Nadalje, strana tijela u siru mogu izazvati znaajne posljedice za
zdravlje (komadii stakla) ili jednostavno gaenje (kosa).
Uvoenje i pridravanje naela dobre higijenske prakse i HACCP sustava
u proizvodnji ovjih i kozjih sireva bitno unaprjeuje sustav osiguranja zdrav-
stvene ispravnosti proizvoda, ime si proizvoai smanjuju rizik od stavljanja
zdravstveno neispravnih proizvoda na trite i jaaju svoju reputaciju.

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Boris Antunovi, dr. vet. med.
Poljoprivredni fakultet
Sveuilite J. J. Strosmayer
Kralja Petra Svaia 1d
31 000 Osijek
E-mail: bantun@pfos.hr
www.pfos.hr
CESTE SIRA
PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
Dalibor otari dipl. ing.

Zahvaljujui razumijevanju i znaajnim ulaganjima Primorsko-goranske
upanije, poljoprivreda na brdsko-planinskom i podruju zaobalja Primorsko-
-goranske upanije sustavno se podupire i razvija sve od 2000. godine kada je
na inicijativu PG i nekoliko lokalnih samouprava sa navedenog podruja
osnovana Ustanova Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu Primorsko-goran-
ske upanije. Kasnije se Centru pridruuju i ostale Opine i Gradovi tako da
trenutno rad Centra podrava dvadeset i devet jedinica lokalnih samouprava sa
podruja Primorsko-goranske upanije na elu sa upanijom.
Centar je smjeten u Staroj Suici, mjestacu udaljenom pet kilometra od
Ravne Gore i trenutano upoljava tri djelatnika. Uloga Centra je provedba u-
panijskih programa razvitka poljoprivrede te Centar u 2012. godini trenutno ra-
di na jedanaest programa od biljne i stoarske proizvodnje.
Programi su usmjereni na obiteljska poljoprivredna gospodarstva s inten-
cijom poveanja kvalitete i obujma poljoprivrednih proizvoda, a izmeu progra-
ma razvoja voarstva, vinogradarstva i vinarstva te maslinarstva nalazi se i
program Razvoj stoarstva.
U Primorsko-goranskoj upaniji najvanija grana stoarstva je ovarstvo.
Ovce se uglavnom uzgajaju na otocima (Krk, Cres i Rab) te krkim podrujima
oskudne vegetacije gdje su manje mogunosti uzgoja krupnijih vrsta stoke. Go-
vedarstvo je po broju gospodarstava koja se njime bave, druga stoarska grana s
time da je glavnina govedarske proizvodnje smjetena u Gorskom kotaru te zao-
balju. U odnosu na otoke ta su podruja znatno bogatija livadama i panjacima
koji omoguavaju preduvjete za proizvodnju voluminozne krme.
U suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu Centar za
brdsko-planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske upanije pokrenuo je pro-
jekt Proizvodnja autohtonih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodar-
stvima i registracija gospodarstva za proizvodnju sira.
Cilj projekta je istraivanje i tehnoloko unapreenje "stare" tehnologije
proizvodnje autohtonih sireva na OPG-u.
Definiranje tehnologije pojedinih vrsta sireva kao npr.: grobniki ovji
sir, creski ovji sir, krki ovji sir, goranski kravlji sir, kvarnerski kozji sir, te
Dalibor otari dipl. ing.: Ceste sira Primorsko-goranske upanije
stvaranje potrebnih uvjeta u pojedinim domainstvima za registraciju istih kao
domainstava za proizvodnju sira u domainstvu.
Istraivanje je provedeno tijekom 2002. pa sve do 2007. godine struno-
istraivakim posjetima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, gdje je
praena tehnologija proizvodnje te uzimanje uzoraka mlijeka za sirenje, sirutke
i sira za fizikalnu, kemijsku te mikrobioloku analizu.
Analitika je provedena u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo
Agronomskog fakulteta u Zagrebu te na Zavodu za higijenu animalnih namirni-
ca na Veterinarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Temeljem rezultata analiza izvrena je modifikacija tehnologije u proiz-
vodnji i preradi mlijeka u cilju poboljanja kakvoe autohtonih sireva.
Edukacijom proizvoaa i tehnolokim unapreenjem proizvodnje ve su
u velikoj mjeri smanjeni gubici nastali pojavom tehnolokih greaka na siru kao
i njihovim kvarenjem, a isto tako postignuti su i zavidni rezultati u kvaliteti sira.
U cilju promocije obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave
proizvodnjom sira, razvoju dodatne destinacije u turistikoj ponudi, poveziva-
nju tradicije i turizma, te u cilju bolje povezanosti gospodarstava na trinim
osnovama, Centar je osmislio i realizirao Ceste sira Primorsko-goranske upa-
nije kao krunu rezultata rada na projektu.
Ceste sira Primorsko-goranske upanije promoviraju devet obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava koja su provela postupak registracije objekta za
proizvodnju sira u registar odobrenih objekata pri nadlenom Ministarstvu.
Ceste sira Primorsko-goranske upanije promoviraju devet obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode autohtone sireve ujednaenog sa-
stava i visoke kakvoe prilagoene propisima kao i sve zahtjevnijem domaem i
stranom tritu.
O tome svjedoe brojna priznanja od bronanih, srebrnih, zlatnih do
ampiona kvalitete za kvalitetu sira gospodarstvima ukljuenim u ovaj Pro-
jekt sa raznih manifestacija, a od kojih je i Savjetovanje uzgajivaa ovaca i ko-
za u Republici Hrvatskoj i Izloba ovjih i kozjih sireva.
U znaku zahvalnosti na ostvarenoj suradnji na projektu redom navodimo
na prikazanom letku obiteljska poljoprivredna gospodarstava ukljuena u
Ceste sira Primorsko-goranske upanije
Dalibor otari dipl. ing.: Ceste sira Primorsko-goranske upanije

Adresa autora:
Dalibor otari dipl.ing.
Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu
Primorsko-goranske upanije
Stara Suica, Karolinska cesta 87
51314 Ravna Gora
Tel./fax. 051/791-066
Mob. 098/1721-256
E-mail: cbpp@cbpp.com.hr
ARTRITIS ENCEFALITIS KOZA
U HRVATSKOJ
Antun Kosteli, Bruna Tariba, Besi Roi,
Ivana Lohman Jankovi, Tomislav Ki, Danijel Mulc

Artritis encefalitis koza (AEK) je neizljeiva virusna bolest koza koja
uzrokuje velike tete u uzgojima mlijenih koza. tete se oituju: uginuem ja-
radi, smanjenom mlijenosti, povienim brojem somatskih stanica, mastitisima,
promijenjenim kemijskim sastavom mlijeka, upalom zglobova, epanjem, sma-
njenom konverzijom hrane.
Bolest je prisutna u veini mlijenih stada irom Hrvatske. U prilog tome
govore rezultati Programa utvrivanja prevalencije artritisa i encefalitisa koza u
Republici Hrvatskoj koji je proveden 2011. godine u veem broju stada koza u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Utvreno je da su sva stada ukljuena u istraivanje
pozitivna na prisutnost AEK. Na problematiku prisutnosti i teta koje uzrokuje
AEK pisano je nekoliko puta u Ovarsko kozarskom listu a bolest je bila tema
nekoliko predavanja uzgajivaima koza izmeu ostalih i na Savjetovanjima uz-
gajivaa ovaca i koza Republike Hrvatske 2007. i 2011. godine. Strunjaci
Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog insti-
tuta proteklih nekoliko godina provode istraivanje o AEK u uzgojima koza ko-
jemu je osnovni cilj pored prisutnosti bolesti utvrditi i tete u proizvodnji. Do-
sadanji rezultati su poraavajui jer osim to je veina stada pozitivna unutar
stada je veliki broj zaraenih ivotinja. Utvreno je da su pojedinim stadima
zaraene sve koze, a napomenut emo da se u pojedinim stadima nalazi preko
100 grla u laktaciji.
U pripremi Nacionalni program iskorjenjivanja artitisa encefalitisa
Iz svega navedenog javila se potreba izrade i provedbe Nacionalnog pro-
grama iskorjenjivanja artritisa encefalitisa koza u Republici Hrvatskoj. U izra-
du programa pored Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu ukljuene su
sve mjerodavne institucije kao to su Uprava veterinarstva Ministarstva poljo-
privrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatska
poljoprivredna komora, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski savez uzga-
jivaa ovaca i koza i Veterinarski fakultet. Pored navedenih institucija izradi
programa podrku je dala najaktivnija udruga uzgajivaa koza RUKA (Regi-
onalna udruga uzgajivaa koza i ovaca Meimurja) te mlijena industrija
Vindija kao najvei otkupljiva kozjeg mlijeka u Hrvatskoj.
Doc. dr. sc. Antun Kosteli: Artritis encefalitis koza u Hrvatskoj
Program predvia vaenje krvi za seroloku pretragu u svim stadima mli-
jenih koza u Hrvatskoj. Na temelju rezultata istraivanja uzgajivai e uz po-
mo veterinarskih strunjaka odrediti naine na koji e postupno ili trenutno iz-
luivati pozitivna grla iz uzgoja. Kako bi sprijeili bilo kakvo manipuliranje
javnosti Program ne predvia trenutno uklanjanje (klanje ili kafilerija) po-
zitivnih koza iz uzgoja, kao to je bio sluaj sa kravama pozitivnim na leukozu,
nego e uzgajivai sami odluiti u kojem vremenskom razdoblju e izluiti
pozitivne koze.
Nadalje, od 2013. godine predviena je obavezna pretraga krvi svih koza
koje idu u prodaju za rasplod. Ovom mjerom e se sprijeiti daljnje irenje
bolesti u Republici Hrvatskoj, a kupcima e biti osigurane zdrave ivotinje.
Ovisno o osiguranim sredstvima za provedbu Programa ideja je da trokove
vaenja i pretrage krvi snosi drava. Jo jednom naglaavamo da nee biti nare-
ena mjera nekodljivog uklanjanja pozitivnih koza nego e uzgajivai i dalje
musti pozitivne koze, a posebnim zootehnikim zahvatima osigurati uzgoj zdra-
ve jaradi namijenjene za obnovu (remont) stada.
Uzgajivaima koza e tijekom 2013. godine biti upoznati sa modelima
iskorjenjivanja bolesti putem strunih predavanja od strane veterinarskih
strunjaka, a takoer e biti izdan prirunik o bolesti i iskorjenjivanju (u pripre-
mi je za tisak). Ono to je za svaku pohvalu je interes uzgajivaa koza, naroito
u Meimurju, da se to prije pristupi iskorjenjivanju AEK. Zanimljivo je da su
uzgajivai sami traili ukljuivanje njihovih uzgoja u istraivanja znanstvenika
Agronomskog fakulteta kako bi to prije poeli sa iskorjenjivanjem bolesti. Za
rasplodnim koza iz Hrvatske pokazale su interes neke zemlje iz susjedstva jedan
od preduvjeta je da su koze slobodne od AEK. Ukratko emo opisati bolest i
njezin utjecaj na zdravlje i proizvodnost koza.

Artritis encefalitis koza
Ukidanjem zakona o ogranienom uzgoju koza u bivoj dravi, a s ciljem
pokretanja intenzivne proizvodnje kozjeg mlijeka, uvezen je veliki broj mlije-
nih koza iz Francuske. Obzirom da se problematici bolesti koza posveivalo
premalo pozornosti meu uvezenim ivotinjama je bilo i inficiranih. Razvojem
intenzivne proizvodnje mlijeka i formiranjem novih uzgoja bolest se irila ku-
poprodajom inficiranih koza jer pretraga krvi nije bila uvjetovana zakonom.
Artritis-encefalitis (lat. caprine arthritis-encephalitis, CAE) je neizljeiva
virusna bolest koza proirena na svim kontinentima, naalost susreemo je i na
brojnim farmama u Hrvatskoj. Obolijevaju iskljuivo mlijene koze neovisno o
starosti i nainu dranja. Kao to je u uvodu navedeno bolest se oituje u neko-
liko oblika kao to su: upala zglobova (artritis), mozga (encefalitis), mravost,
upala plua i otvrdnue vimena, ugibanje jaradi itd.. Bolest nije opasna za
zdravlje ovjeka. Inficirane koze lake podlijeu drugim bolestima kao to je
npr. supklinika (nevidljiva) upala mlijene lijezde koza. Prema nekim istrai-
vanjima inficirane koze u prvoj laktaciji proizvode 100 litara mlijeka manje.

Uzronik i irenje bolesti
Bolest uzrokuje virus koji spada u skupinu tzv. sporih virusa. Do danas
nije utvreno zato se bolest najee pojavljuje kod mlijenih pasmina koza u
odnosu na mesne i one za proizvodnju dlake i kostrijeti. Iako nije utvrena pas-
minska otpornost na bolest pretpostavlja se da je otpornost pojedinih koza uvje-
tovana genetski.
U uzgoje se bolest najee unosi inficiranim kozama (kupoprodaja).
Jarad se inficira prvim mlazovima kolostruma i doivotno je inficirana. Bolest
se iri i kontaktom zdravih i inficiranih ivotinja. Oboljela koza virus doivotno
izluuje kolostrumom i mlijekom, balegom, slinom i sadrajem iz plua ovisno
o obliku bolesti. Iako se iri na vie naina najei je putem kolostruma i napa-
janjem (kantom) jaradi. Virus se meu odraslim kozama iri sporo, a postotak
inficiranih ivotinja u stadu se moe iznositi i 100 %.
Koze mogu vie godina biti inficirane a da pritom ne pokazuju znakove
bolesti. Lo nain dranja i hranidbe, traume zglobova odnosno stres pogoduju
izbijanju klinikog (vidljivog) oblika bolesti.

Znakovi bolesti
Vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih znakova bolesti
iznosi od nekoliko tjedana do vie godina. Kao to smo naveli koza moe biti
inficirana a da pritom ne pokazuje znakove bolesti! Jarad najee obolijeva u
dobi od 2-6 mjeseci sa znakovima paralize, naroito stranjih nogu, zatim ne
mogu ustati niti normalno hodati. Ako ne ugine nakon prvih znakova bolesti,
zbog oslabljenog imuniteta jarad ugiba od drugih bolesti kao to je npr. upala
plua.
U koza starih jednu i dvije godine javlja se upala zglobova, a mogu obo-
ljeti i starije jedinke. Promjene se najee javljaju na karpalnim zglobovima
(Slika 1.) iako mogu oboljeti svi zglobovi prednjih i stranjih nogu (Slika 2).
Upaljeni karpalni zglobovi su veliine loptice za tenis i promjer im moe biti
vei od 10 centimetara.

Slika 1 (Kosteli, 2006.) Slika 2 (Kosteli, 2011.)
Oboljeli zglobovi nisu bolni na dodir, a na pritisak prstima osjea se pri-
sutnost tekuine u oteklini. U sluaju da ispustimo tekuinu iz zglobova ona se
nakon nekog vremena ponovno nakuplja. Oboljele ivotinje mogu epati ili kle-
ati na prednjim nogama. Pored upale zglobova u starijih ivotinja se javlja dje-
lomina i potpuna oduzetost stranjih nogu tako da ivotinja stoji i hoda ukoe-
no s ispruenim stranjim nogama (Slika 3).

Slika 3 (Kosteli, 2006.)
Zbog oteanog kretanja koze manje jedu, postupno mrave i podlone su
infekcijama koje mogu uzrokovati uginue.
Utvreno je da se kao jedan od znakova bolesti moe javiti i otvrdnue
mlijene lijezde. Tako je uzgajivaima koza u Sjedinjenim amerikim drava-
ma godinama veliki problem predstavljalo otvrdnue vimena (eng. hard udder)
iji pravi uzrok nisu znali. Kao to smo u uvodu naveli oboljele ivotinje mogu
dati 100 litara mlijeka manje u prvoj laktaciji. Naknadno je otkriveno da su
promjene na mlijenoj lijezdi povezane sa virusom artritisa-encefalitisa. Vano
je napomenuti da kod takvog oblika bolesti nema znakova upale kao to su ote-
klina, temperiranost (poviena temperatura), bolnost i promjene u konzistenciji
i sastavu mlijeka izuzev povienog broja somatskih stanica.
Pored promjena u samoj mlijenoj lijezdi utvreno je da se u inficiranih
koza uestalije javlja supklinika upala mlijene lijezde. Kao posljedica bolesti
moe se javiti intersticijska upala plua koju dodatno oteava infekcija bakte-
rijama.

Dijagnoza bolesti
Na artritis-encfalitis koza sumnjamo kada su prisutni slijedei znakovi
bolesti:
1. oteklina jednog ili vie zglobova
2. epanje ili ukoeni hod
3. paraliza stranjih nogu
4. otvrdnue vimena bez znakova upale
5. smanjena mlijenost
6. upala plua
7. mravost uz dobru hranidbu
Pojedini simptomi se javljaju i kod drugih bolesti tako zglob moe otei
zbog istegnua ili udarca, mravost moe biti posljedica nepravilne hranidbe ili
invazije parazitima, oteano hodanje (epanje) moe biti posljedica zarazne
epavosti ili listerioze.
Sigurnu dijagnozu bolesti utvrujemo serolokom pretragom krvi u
Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu metodom imunodifuzije u gelu
(GDP- test) za dokazivanje protutijela za virus artritisa-encefalitisa koza (CAE)
u krvnom serumu (CAPRICLEAR, gp135,;lot038). Ova metoda je usklaena s
preporukama Meunarodnog ureda za epizootije.
Obzirom da se inkubacija bolesti kree u vrlo irokom rasponu i da infici-
rane koze ne moraju pokazivati simptome bolesti, pozitivne ivotinje moemo
otkriti iskljuivo serolokom pretragom krvi.

Lijeenje
Kao to smo napomenuli artritis-encefalitis koza je neizljeiva zarazna
bolest to znai da niti jedna metoda lijeenja nee dovesti do izljeenja. ivoti-
nje sa prije opisanim znakovima bolesti moramo nekodljivo ukloniti iz uzgoja
jer su mogui izvor zaraze za ostale ivotinje.

Modeli iskorjenjivanja
Odabir naina na koji bolest moemo iskorjeniti iz uzgoja ovisi o broju
inficiranih ivotinja u stadu. Ako je pozitivan manji broj koza preporua se nji-
hovo trenutno uklanjanje. Kod veeg broja pozitivnih koza uzgajiva moe od-
vojiti odmah nakon poroda ensku jarad od inficiranih majki i hraniti mlijekom
i kolostrumom zdravih koza i postupno izluivati pozitivne ivotinje. Ako su
sve koze pozitivne postoji vie opcija koje ukljuuju odvajanje enske jaradi
nakon jarenja i hranjenje prokuhanim kolostrumom i mlijekom 8mlijenom za-
mjenom). Modeli iskorjenjivanja biti e detaljno opisani u pripruniku za uzga-
jivae koji je u pripremi za tisak.

Preventiva
Preventiva bolesti se temelji na sprjeavanju uvoenja inficiranih koza i
jareva u zdrave uzgoje, zatim kod pokretanja uzgoja koza kupac mora traiti
potvrdu da su koze (jarice) zdrave odnosno da nisu inficirane virusom AEK.

Slika 4 (Kosteli, 2007.)
Zakljuak
Iz svega navedenog vidljivo je da e uzagjivai koji iskorjene bolest iz
svojih uzgoja imati viestruku korist. Uz istu tehnologiju e proizvoditi vee
koliine mlijeka, zatim e imati kvalitetnu rasplodnu jarad za obnovu (remont)
stada (Slika 4). Stjecanjem statusa stada slobodnog od artritisa encefalitisa moi
e nesmetano prodavati rasplodne ivotinje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Adresa autora:
Doc. dr. sc. Antun Kosteli
Sveuilite u Zagrebu
Agronomski fakultet
Zavod za ope stoartsvo
E-mail: akostelic@agr.hr
GREBE OVACA
O BOLESTI I VETERINARSKIM
PROPISIMA U HRVATSKOJ
Dr. sc. Branko otari,
Dr. sc. eljko Mihaljevi

Grebe ovaca je bolest sredinjeg ivanog sistema ovaca koja spada u
grupu bolesti poznatih kao transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE). U
istu grupu spadaju i neke bolesti ovjeka, od kojih je najpoznatija Creutzfeld-
Jakobova bolest, ali i bolest kravljega ludila, za koju je dokazano da se moe
prenijeti na ovjeka, te unekoliko mjeseci zavrava neminovnom smru. Upravo
je bolest kravljega ludila - govea spongiformna encefalopatija (GSE) i injeni-
ca da se moe prenijeti na ovjeka dala veliko znaenje itavoj grupi ovih
bolesti, a time i grebeu ovaca.
Kako su relativno esta pitanja uzgajivaa ovaca vezana uz ovu bolest, to
smatramo probitanim opisati bolest te se posebno osvrnuti na veterinarske pro-
pise koji se odnose na ovu bolest na ovcama.
Grebe ovaca je bolest od koje prirodno oboljevaju uglavnom ovce i zna-
tno rjee koze. U drugih ivotinjskih vrsta nije utvrena kao spontana bolest,
iako se pokusno moe prenijeti na itav niz drugih ivotinjskih vrsta. Treba na-
glasiti da je pokusni prijenos takovoga tipa da ne dolazi u obzir u prirodnim
uvjetima, naime da bi se sa ovce bolest prenijela na pokusnog mia potrebno je
izvaditi uzorak mozga bolesne ovce i prenijeti ga direktno u mozak mia, to
svakako nije mogue u prirodi.
Grebe ovaca je najranije opisana bolest iz TSE grupe bolesti. Sa podru-
ja Ujedinjenog Kraljevstva poznati su opisi bolesti koji datiraju iz 1732. koji
tako detaljno opisuju bolest da je ope prihvaeno da se nedvojbeno odnose na
grebe ovaca. Iz ujedinjenog Kraljevstva bolest se je postupno proirila na osta-
le Europske zemlje, pa ve nekoliko desetljea nakon spomenutog opisa U.K.
postoje opisi bolesti u Njemakoj. Nastavno se bolest izvozom ovaca proirila
po itavome svijetu, tako da se danas slobodnim od ove bolesti smatra samo
Australija i Novi Zeland. U ostalim zemljama svijeta bolest je ili dokazana ili je
vjerojatno da se pojavljuje ali nije prepoznata i dokazana. Bolest je dokazana u
vie zemalja koje okruuju Hrvatsku, i praktiki u svim ostalim Europskim
zemljama.
Dr. sc. Branko otari: Grebe ovaca o bolesti i veterinarskim propisima u Hrvatskoj
Bolest nije do sada nije dokazana u Hrvatskoj, iako postoji velika vjero-
jatnost da se u niskoj incidenciji (vrlo rijetko) javlja i u nas. U svakom sluaju
ne predstavlja gospodarski ili javno zdravstveni problem u Hrvatskoj.
Uzronik bolesti je vrlo slian uzronicima ostalih transmisivnih spongi-
formnih encefalopatija, ali se razlikuje od njih. Uzronik se struno naziva
prion, nije iv u smislu da se moe razmnoavati na nekoj hranjivoj podlozi i
slino. Radi se o vrlo maloj molekuli proteina koja zadrava infektivnost i na-
kon tretmana sa praktiki svim uobiajenim sredstvima i nainima detinfekcije.
Treba naglasiti da se grebe ovaca razlikuje od govee spongiformne encefalo-
patije i da se tu radi o dvije razliite bolesti koje samo spadaju u istu skupinu.
Iako je govedo pokusno prijemivo za grebe ovaca i ovca za goveu spongi-
formnu encefalopatiju ovaj prijenos je mogu samo pod posebnim uvjetima,
kao to 19. Grebe ovaca (scrapie) je ve bilo prethodno reeno. Zajednikom
ispaom ili zajednikim dranjem ivotinja nije mogue prenijeti ove dvije
bolesti bilo sa ovce na goveda ili sa goveda na ovce.
Prirodno se bolest meu ovcama u stadu prenosi kontaktom, majke ju pre-
nose na mladunad, a ovce se mogu zaraziti i na panjaku na kojemu je prethod-
no, ak i prije vie godina, napasivano zaraeno stado. Jednom zaraene ovce
ulaze u period neuobiajeno duge inkubacije, i prvi znakovi bolesti se oituju
polagano. ivotinja nema nagle promjene ponaanja, nema temperaturu i ima
dugo uuvan prohtijev za hranom, a moe ojanjiti vitalnu janjad koja nee zao-
stajati u razvoju. Obino su prvi znakovi bolesti kronini svrbe ovce zbog ega
se ivotinja neprestano ee. To eanje moe biti tako jako da ivotinja zguli
sa veeg dijela tijela vunu i da smravi jer ne jede budui se stalno ee. Engle-
sko ime za bolest - scrapie dolazi od rijei scrape - skreip, to znai strugati
grepsti. Ova faza bolesti moe biti razliitog intenziteta,tako da se neke ivoti-
nje eu manje a neke vie izraeno, i moe trajati od nekoliko tjedana do vie
mjeseci. Obino za njom slijedi ivana faza bolesti za koju je u poetku karak-
teristian hod visokim dizanjem nogu. Ovji hod podsjea na hod izvjebanog
paradnog konja, pa otuda i njemako ime bolesti Traberkrankheit kasaka
bolest, odnosei se pri tome na neprirodni nain hodanja ovaca. Uskoro nakon
poetka ovih simptoma oboljele ovce poinju zaostajati za stadom, da bi tije-
kom narednih tjedana postupno bile paralizirane i konano uginule bez mogu-
nosti dizanja na zadnje noge. Treba rei da itavim tijekom bolesti ivotinja ne
predstavlja opasnost zaraze za vlasnika, niti druge domae ivotinje osim ovaca
i koza. Lijeenje ne dolazi u obzir jer je bolest nije izljeiva. Isto tako bolest se
ne moe prevenirati cijepljenjem kao neke druge zarazne bolesti.
Osnovni nain spreavanja pojave bolesti je odvojeno dranje zdravih od
zaraenih stada i provoenje nareenih mjera koje se u sluaju pojave zaraze
Dr. sc. Branko otari: Grebe ovaca o bolesti i veterinarskim propisima u Hrvatskoj
odnose na eutanaziju ivotinja iz stada i druge zootehniku i zoohigijenske rad-
nje.
Nisu sve pasmine ovaca jednako osjetljive na grebe, tako je ope pozna-
to da je engleska tovna pasmina ovaca suffolk najprijemivija za ovu bolest.
Nadalje nisu niti sve jedinke iste vrste jednako prijemive, tovie postoje je-
dinke pojedinih genetskih konstitucija koje su u potpunosti otporne na bolest. U
zemljama koje imaju prijavljenu pojavu bolesti gdje ona stvara problem provodi
se program genotipizacije rasplodnih ovaca gdje u rasplod ulaze samo jedinke
koje su otporne na bolest. Za sada u Lijepoj Naoj takav program nije obavezan
jer do sada nismo imali potrebe za njim.
Grebe ovaca kao javno zdravstveni problem jo uvijek je predmet mno-
gobrojnih svjetskih znanstvenih istraivanja, ali do danas nije postavljena niti
jedna utemeljena sumnja da bolest uobiajenim putem moe biti prenesena na
ovjeka. (Naravno ako iskljuimo monstruoznu mogunost namjernog poku-
snog intracerebralnog prijenosa).

Donosimo izvadak iz Naredbe za 2012. Godinu koja se odnosi na grebe
ovaca.
(1) Na grebe ovaca (scrapie) moraju biti pretraene sve ovce i koze starije od
18 mjeseci:
(a) koje su pokazivale klinike znakove poremeaja sredinjeg ivanog su-
stava;
(b) uginule iz bilo kojeg razloga;
(c) zaklane u okviru remonta stada;
(d) usmrene u okviru programa iskorjenjivanja neke bolesti.
(2) Trokovi provoenja mjera iz ove toke podmiruju se iz dravnog prora-
una.

Adresa autora:
Dr. sc. Branko otari
Hrvatski veterinarski institut,
Savska cesta 143, 10 000 Zagreb
Tel. 01 612 3633,
E-mail: sostaric@veinst.hr
ZAMJENSKA KRMIVA
U SUNOM RAZDOBLJU
Dr. sc. Goran Ki

U vrijeme sue, te naroito nakon sunog perioda, hranidba ivotinja
predstavlja poseban izazov proizvoaima jer trebaju osigurati dovoljno hrane
za svoje ivotinje, kako bi im osigurali sve potrebne hranjive tvari. Osim sma-
njene koliine krmiva na vlastitom gospodarstvu, poseban problem predstavlja i
manjak krmiva na tritu, to je posljedino povezano i s poveanjem cijene
hrane za ivotinje. Stoga u na sljedeim stranicama pokuati predstaviti i obja-
sniti upotrebu nekih novih i manje uobiajenih krmiva kako bi nakon proteklog
perioda i za budunost proizvoai mogli maksimalno iskoristiti vlastiti poten-
cijal i znanja u hranidbi ivotinja i dohodovno se nastaviti baviti svojim pleme-
nitim zanimanjem.
Mnoga od spomenutih krmiva vrlo su varijabilna u hranjivoj vrijednosti,
te je njihovo vrednovanje i analiza njihovog sastava najee vrlo neophodna.
Proizvoai, prije njihovog koritenja, moraju znati osnovni kemijski sastav,
odnosno, koliinu proteina, energetsku vrijednost, te mikroelemente, kako bi iz
njih mogli sastaviti uravnoteen i ekonomski isplativ obrok. Pri vrednovanju
hranjive vrijednosti krmiva preporuljiva je osnovna kemijska analiza izvedena
klasinim postupcima (mokrom kemijom). Koritenjem suvremenih, sofistici-
ranih metoda (NIRS) moemo kod ovakvih neuobiajenih krmiva dobiti neto-
ne podatke, ukoliko aparatura za analiziranje nije bila izbadarena za svako od
navedenih krmiva. Koje god da zamjensko krmivo koristili na je zadatak da
obrok bude dobar i da podmiruje sve hranjive potrebe naih ivotinja, te da je
sastavljen na nain da smo iskoristili krmiva i dobili obrok sa to je mogue
manjom cijenom.

Voluminozna krmiva i vlaknasti nusproizvodi
preraivake industrije
Peletirana lucerna
Peletirana ili fino usitnjena voluminozna krmiva u prosijeku mogu zado-
voljiti oko polovine potreba ivotinja za voluminoznom krmom u obroku. Uko-
liko koristimo peletirana voluminozna krmiva, koja se vrlo sitne i fine strukture,
neki drugi izvor vlakana u obroku mora biti osiguran. Dehidrirana peletirana
krmiva obino su kvalitetnija od onih dobivenih prirodnim suenjem na suncu.
Dr. sc. Goran Ki: Zamjenska krmiva u sunom razdoblju
Paa lucerna nakon sezone
Nakon to smo pokosili lucernu i gotova je vegetacija, bez opasnosti za
biljke i njihov ponovni rast u proljee, na povrine pod lucernom moemo pu-
stiti i nae ivotinje na pau. Moramo paziti da ivotinje koje putamo na luce-
rita nisu previe gladne. Napasivanje na ovakvim povrinama i iskoritavanje
naknadnog porasta lucerne moemo kombinirati s krmivima loe kvalitete.
Ukoliko je lucerite pod mrazem, ne smijemo odmah putati ivotinje na povr-
inu, kako ne bi dolo do pojave nadama. Moramo obratiti pozornost i na frek-
venciju i intenzitet napasivanja kako ne bi dolo do oteenja lucerita i smanje-
nja prinosa u proljee.

Cijela biljke uljane repice
Uljana repica se moe koristiti u svim oblicima kao i ostala voluminozna
krmiva, odnosno kao paa u naknadnom porastu, i tada se s njom postupa kao i
s naknadnim porastom lucerne. U kasnu jesen ili rano proljee repica daje izvr-
sno rano krmivo. ivotinje se na repicu malo moraju privikavati, te ju je dobro
mijeati s drugim voluminoznim krmivima, sedam do deset poetnih dana, kako
bi izbjegli pojavu nadama. Od biljke repice moe se praviti i sijeno, no kao i
kod lucerne, prije cvjetanja. Repica se jedino teko sui, zbog visokog postotka
vode u biljci. Eventualno spremanje silae mogue je uz oprez na visok udio
odcjedka, zbog visokog udjela vode u biljci, te se zbog toga u silaama repica
kombinira s nekim drugim krmivima. Napasivanje repice nakon etve nije uobi-
ajeno zbog njene niske hranjive vrijednosti. Sadraj proteina slame uljane
repice je samo oko 35 g/kg, dok je ukupna probavljivost samo 20 %.

Biljka suncokreta
Suncokret koji je nastradao od mraza ili na neki drugi nain bio oteen
uslijed vremenskih prilika, kao cijela biljka, moe se pokositi i koristiti kao
zamjensko krmivo u hranidbi ivotinja. Sama biljka, odnosno, stabljika sunco-
kreta trnovita je i za neke ivotinje trnovi predstavljaju ograniavajui faktor u
konzumaciji, no u istraivanjima s ovcama ivotinje nisu odbijale ovo krmivo i
konzumacija je bila slina kao u obrocima zasnovanim na sijenu lucerna. Za
eventualno spremanje silae od biljke suncokreta vrijedi veina pravila kao i za
repicu. Pojedinana biljka je za silau prevlana i preporua se u kombinacija-
ma s drugim krmivima. Konzumacija pojedinane biljke moe biti ograniena,
ovisno o udjelu razvijenog zrna, zbog mogueg vieg sadraja ulja, koji ograni-
ava probavljivost vlakana u obroku.
Sijena strnih itarica
Sijena penice, zobi, jema, tritikalea i rai takoer moemo koristiti u
hranidbi malih preivaa. Konja takvih kultura mora se obaviti izmeu stadija
zrelosti formiranja klasova i mlijene zriobe zrna. Sadraj proteina i palatabil-
nost ovise o stadiju zrelosti biljaka, te je znaajnije opada nakon cvatnje, dok je
energetska vrijednost najvia u kasnijim fazama zrelosti. Kod svih itarica
naroito u vrijeme sua moramo obratiti posebnu pozornost na sadraj nitrata i
prihranu duikom, kako ne bi izazvali trovanja nitritima.

Sirak i sudanska trava
Krmni sirak i sudanska trava krmiva su visokog prinosa i obino se dobro
siliraju. Hranjiva vrijednost znaajno varira ovisno o stadiju zrelosti biljke. Ka-
sno koene biljke sastavom su vrlo sline stabljici kukuruza. Ukoliko se kose u
ranijim stadijima dobar su izvor proteina i energije. Sijena krmnog sirka i su-
danske trave koenih u ranijim vegetativnim stadijima zrelosti sline su hranji-
vosti kao dobro sijeno trava. Kod ovih krmiva potencijalnu opasnost moe
predstavljati prusina kiselina i travanja nitratima. No ovaj je problem rijeen
odabirom hibrida s niskim koliinama prusine kiselina. Djelovanje prusine
kiseline smanjuje se siliranjem ovih krmiva, te naroito njihovim suenjem pri
spremanju sijena.

Cijela biljka soje
U hranidbi ivotinja koristimo i sijeno biljke soje. Sadraj sirovih proteina
slian je lucerni ili djetelinama sa osrednjim vrijednostima probavljivosti. Prili-
kom hranjenja ovim krmivom ivotinje dosta biraju i ne jedu grubu stabljiku,
stoga za poboljanje konzumacije, sijeno soje moramo usitniti. Stabljika soje
ima vrlo nisku hranjivu vrijednost, no cijela biljka je dobre hranjivosti i ne sma-
njuje se sa starenjem, zbog poveavanje udjela zrna u odnosu na cijelu biljku.
Gruba stabljika soje predstavlja problem i pri spremanju sijena u bale jer je
pogodna za penetraciju vode u bale i potencijalna opasnost od kvarenja i pljes-
nivljena sijena.

Slame i ostaci ratarskih kultura
Slame strnih itarica
Slame strnih itarica najei su ostaci koji ostaju na naim poljima i
mogu biti korisni u podmirivanju dijela hranjivih potreba preivaima zimi. Na-
ravno da se uz slame ivotinjama moraju davati i odgovarajue koliine itari-
ca, kao izvora energije, sami ili pogaa uljarica, kao izvora proteina, te mine-
ralni dodaci. Slama zobi je najpalatabilnija i najhranjivija. Po hranjivosti je
zatim slijedi slama jema i penica. Slamna rai je male hranjive vrijednosti.
Slame se u obrocima kombiniraju s ostalim krmivima, kao nadopuna vlakna-
stom dijelu obroka i to najee uz neka sijena.

Ljuske zobi
Ljuske zobi su krmivo koje ostaje nakon prerade zrna zobi. Visokog je sa-
draja vlakana i niske proteinske vrijednosti i probavljivosti. Kako bi im se po-
veala hranjiva vrijednost ljuske zobi, kao i slame, mogu se tretirati amonija-
kom. Samo krmivo je izrazito voluminozno, te je njegov daljnji transport dosta
otean. Zbog toga se ljuske melju, no tada postaju dosta pranjave i za daljnje
koritenje u obrocima dobro ih je kombinirati s nekim vlanijim krmivom.

Ljuske suncokreta
Ljuske suncokreta niske su hranjive vrijednosti i dodaju se obrocima s
uveanim postotkom koncentrata. Koriste se s ciljem poveanja vlakana u obro-
ku.

Mrkva
Ponekad se na tritu moe pojaviti i mrkva, kao ostatak u preraivakoj
industriji ili viak kod proizvoaa. Mrkva ima visok udio vode 85-90 % i oko
100 g/kg ST proteina. Visoko je palatabilna, te vee koliine u obroku mogu
uzrokovati obojenost masnog tkiva janjadi, te se zbog toga treba ograniiti na
20 % obroka. Lie mrkve moe sadravati uveani sadraj nitrata, na to se
mora paziti pri njegovoj konzumaciji.

Krumpir
Hranjiva vrijednost krumpira jednaka je itaricama (npr. jemu). Visoke
je energetske vrijednosti i niskog sadraja proteina. Kako bi se sprijeilo mogu-
e guenje krumpirom prije konzumacije mora ga se usitniti na etvrtine. Uvo-
enje krumpira u obrok mora biti postepeno ili on moe izazvati metabolike
poremeaje u ivotinja. Ukoliko krumpir proklije njegovi izdanci sadre
otrovne alkaloide i treba ih se prije davanja ivotinjama ukloniti. Krumpir se u
obroku moe kombinirati s nekim proteinskim krmivima i voluminoznim krmi-
vima slabije hranjivosti.
itarice i ostaci preraivake industrije
Kruh i pekarski proizvodi
Ovi proizvodi mogu se koristiti i kao hrana za ivotinje u obrocima u
kojima ine izvore energije i proteina. Obzirom na svoju namjenu vrlo su razli-
itog kemijskog sastava i hranjivosti. Openito su bogati energijom i mogu sa-
dravati velike koliine masnoa. Budui da su brzo probavljivi u buragu,
njihova se upotreba treba limitirati na 20 % obroka.

Stari kukuruz
Kukuruz uvan vie od godine dana ima hranjivu vrijednost slinu kao i
novi, ovogodinji kukuruz. Promjena obroka i prijelaz s starog na novi kukuruz
mora se obaviti postepeno. To je nuno zbog moguih razlika u jenosti i sma-
njenja konzumacije, te potencijalnih razlika u vlanosti i fermentabilnosti ova
dva kukuruza. Stari je kukuruz (ovisno o nainu uvanja) gotovo bez vitamina
A, te se prije upotrebe treba pregledati zbog moguih kontaminacija insektima
ili plijesnima.

Krmni graak
Krmni se graak nerijetko sije u kombinaciji s nekom od itarica, te tako
predstavlja visoko proteinsko voluminozno krmivo ili se sije i koristi kao mo-
nokultura, te koristi samo zrno. Zrno graka sadri 200-270 g/kg ST proteina, te
je visoko probavljivo (88-90 %) i ivotinje ga vrlo rado jedu. Najee se kori-
sti u obrocima kad nam je koncentracija hranjivih tvari vana, kao to je sluaj
kod "puzajue" hranidbe mladunadi, sastavljanju dodataka obroku, i sl. U is-
traivanjima s janjadi i teladi utvrena je ista, te ak i lagano bolja ukupna pro-
bavljivost hranjivih tvari u transformaciji u energiju nego to je to za zrno ku-
kuruza.

Zrno sirka
U godinama sa suom kao dobra alternativa namee se sirak, biljka vrlo
tolerantna na suu, koja daje zrno gotovo iste hranjive vrijednosti kao i zrno
kukuruza. Zrno sirka u buragu preivaa fermentira sporije nego jeam ili kuku-
ruz, to je vrlo dobra osobina, naroito u obrocima s vie koncentriranih, krob-
nih krmiva. Zbog osobina grae samog zrna sirak bi se prije hranidbe preivai-
ma trebao usitniti rolanjem ili termiki usitniti. Silaa cijele biljke sirka gotovo
je jednake hranjivosti kao i silaa kukuruza.
Ostaci kukuruza pri mljevenju
Ova kategorija krmiva od kukuruza ini polomljena zrna, dijelove oklaska
i ostali "otpad" koji dobijemo pri mljevenju kukuruza. Energetska vrijednost mu
varira ovisno o udjelu oklaska i drugih primjesa u ovakvom hranjivom materija-
lu. to je nia specifina teina ovog krmiva, nia mu je i hranjiva vrijednost.,
te za koritenje ovog krmiva nije potrebna nikakva prethodna obrada.

Ostaci penice pri mljevenju
U sastavu ovog krmiva glavninu ine polomljeno zrnjevlje i eventualno
sjeme korova, te od njihovog udjela ovisi i njegova hranjiva vrijednost. Budui
da je penica visoke energetske vrijednosti (priblino kao kukuruz) ovo je krmi-
vo visoko energetsko, te bogatije proteinom (130-150 g/kg ST SP) od kukuruza.
Penica u buragu fermentira burno, posebno ako je usitnjena, no ona sadri i u
buragu razgradljivi protein koji nam je potreban kao dodatak u obrocima s vo-
luminozama loije hranjivosti. Openito je pravilo pri koritenju ovog krmiva u
sastavljanju obroka da ga koristimo manje to se udio ostalih itarica poveava.
U hranidbi ovaca zrnjevlje itarica moe biti manje usitnjeno, nego je to potreb-
no za goveda, te one mogu iskoristiti i obroke sastavljene od cjelovitog zrna.

Uljarice i njihovi nusprodukti
Uljana repica
Sjemenke uljane repice koriste se kao izvor proteina, te kao energetski
dodatak obrocima. Dobar je izvor energije zbog svog visokog sadraja ulja (400
g/kg ST). Zrno repice je vrlo sitno i prije koritenja treba ga obraditi, odnosno
usitniti. Budui da sadri visok sadraj ulje njegovo koritenje moramo ograni-
iti na najvie 10 % obroka.

Sama i pogaa uljane repice
Sama repice sadri 400-440 g/kg ST proteina, te predstavlja dobar izvor,
razgradljivih proteina u buragu, posebno u obrocima s voluminoznim krmivima
siromanim proteinima. Procesom dobivanja ulja iz repice u pogaama jo osta-
je oko 80-150 g/kg ST ulja, dok je u procesu ekstrakcije ulje iz repice gotovo
sve izuzeto, te sama sadri samo oko 5 g/kg ST ulja. Ovaj vii sadraj ulje u
pogaama ima za posljedicu nii sadraj proteina, nego je to kod pogaa.

Soja
Zrno soje moe gotovo u potpunosti podmiriti potrebe ovaca za proteini-
ma, te ga je potrebno jo dodavati samo u sluaju nekog izrazito intenzivnog
oblika proizvodnje. Davanje zrna soje ivotinjama u porastu vie nego su nji-
hove potrebe nije preporuljivo, te su u pokusima hranidbe zrnom soje i soji-
nom samom dobiveni bolji rezultati kod obroka koji su sadravali samu. Ovo
se moe objasniti, osim vie proteinske vrijednosti same, viim udjelom ulja u
zrna, ime se u obrocima s poveanim udjelom sojina zrna smanjuje probavlji-
vost vlakana. Termika obrada zrna soje preivaima nije potrebna, te je oni
mogu jesti, zelenog, nezrelog ili ak promrzlog mrazem.

Zrno suncokreta
Cjelovito zrno suncokreta koristi se u obrocima za preivae i kao izvor
proteina, te energije. Koritenje zrna suncokreta trebali bi ograniiti na 10-15 %
obroka. Ono se ne treba preraivati prije koritenja za preivae, te ovisno o
tipu hibrida i koliini ulja, odnosno, energije u njemu koristi u obrocima.

Same i pogae suncokreta
Ovaj nusproizvod nastaje izuzimanje ulja iz zrna suncokreta. Ona mogu
sadravati u prosijeku 335 g/kg ST proteina, te ovaj raspon moe biti i vei, te
se kretati od 280-400 g/kg ST proteina. Ovaj veliki raspon, na koji uzgajivai
pri sastavljanju obroka moraju paziti, uzrokovan je razlikama u obradi samog
zrna suncokreta, odnosno da li je ljuska zrna suncokreta bila oiena u
potpunosti, djelomino ili je zrno bilo sa s ljuskom. Osim smanjenja proteinske
vrijednosti ostaci ljuske na zrnu uzrokuju i smanjenje energetske vrijednosti
takvog krmiva, te je kemijska analiza ovog krmiva, prije svakog koritenja u
obrocima preporuljiva.

Tablica 1. Hranjiva vrijednost krmiva (100% ST)
ST SP NErit NEl Ca P
Krmivo
g/kg Na ST (MJ kg) g/kg na ST
Peletirana lucerna 900 200 2,55 2,88 14 2,7
Paa lucerne 370 190 2,43 2,74 17 3,0
Sijeno uljane repice 880 160 2,80 3,17 13 2,7
Biljka suncokreta 250 120 2,34 2,65 13,0 4,0
Sijena strnih itarica 900 120 2,51 2,84 - -
Sirak i sudanska trava 280 80 2,34 2,65 4,6 4,4
Biljka soje, sijeno 880 170 2,22 2,51 12,5 2,5
Slame strnih itarica 900 40 1,67 1,89 2,0 0,1
Ljuska zobi 920 60 2,38 2,69 1,5 2,0
Ljuska suncokreta 900 50 1,72 1,94 2,6 1,5
Mrkva 130 100 3,60 4,07 3,7 3,2
Krumpir 230 10 3,47 3,92 0,5 2,5
Kruh i pekarski pr. 700 160 4,18 4,73 - -
Stari kukuruz 900 90 3,77 4,26 0,4 4,0
Krmni graak 880 240 4,27 4,82 1,5 4,5
Zrno sirka 880 100 3,89 4,40 0,3 3,3
Ostaci kukuruza 870 90 3,85 4,35 0,5 3,0
Ostaci penice 900 190 3,64 4,11 1,5 10,0
Uljana repica zrno 920 210 5,61 6,34 3,5 7,0
Repica nusproizvodi 900 420 3,14 3,55 6,4 9,8
Soja zrno 910 420 4,02 4,54 2,7 6,3
Suncokret zrno, uljni 950 180 5,94 6,71 2,0 5,7
Sunc. nusproizvodi 900 390 2,72 3,07 4,0 11,0

Adresa autora:
Dr. sc. Goran Ki
Zavod za hranidbu ivotinja
Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet
Svetoimunska 25
10000 Zagreb
Tel: 01/239 3972
E-mail: kis@agr.hr
TO POSIJATI
ZA PROIZVODNJU KRME
U SUNIM GODINAMA?
Prof. dr. sc. Josip Leto
Svjedoci smo sve eih pojava sunih i izrazito sunih godina. U posljed-
njem desetljeu jako suhe godine su bile 2000., 2003., 2007., a i posljednje
dvije godine (2011. i 2012.) mogli bismo okarakterizirati kao katastrofalno su-
he. U odnosu na viegodinji prosjek (1961.-1990.) u posljednjem desetljeu
(2000.-2010.) srednja godinja temperatura je zraka u Zagrebu bila 1,6C vea,
a u Osijeku i Zadru za 1,0C., sa slinim trendom i u vegetacijskom dijelu go-
dine. Ljetno razdoblje bilo je jo toplije (2,2 C via temperatura u Zagrebu,
0,9C u Osijeku i 1,5C u Zadru). Uestalija je i pojava vruih dana, tj. dana s
temperaturama 30C i vie. U viegodinjem prosjeku njihov broj je u Zagrebu
4, a u Osijeku 8, dok je u prosjeku zadnjeg desetljea njihov broj u Zagrebu po-
rastao na 6, a u Osijeku na 12. Samo za usporedbu naglasio bih 2011. godinu u
kojoj je broj vruih dana bio u Zagrebu 14, a u Osijeku 16. Bojim se da ni ova
tekua godina nije nita bolja.
S druge strane oborina je sve manje, njihov raspored sve nepovoljniji za
poljoprivredu, a uestala su i duga razdoblja bez oborina. U vegetacijskom dije-
lu godine (01.04. do 30.09.) u Zagrebu obino padne 500 mm oborine, dok je u
zadnjem desetljeu prosjek bio 471 mm, a u 2011. samo 301 mm. U Osijeku
prosjeno padne 368 mm oborine u tom dijelu godine, u zadnjem desetljeu pa-
lo je prosjeno 415 mm, a u 2011. samo 246 mm. Tekua godina je takoer bila
izrazito oskudna s oborinama.
Posljedice sue na travnjacima
Prof. dr. sc. Josip Leto: to posijati za proizvodnju krme u sunim godinama?
Posljedice klimatskih promjena
Posljedice viih temperatura zraka i manjih koliina i nepravilnog raspo-
reda oborina su ranije kretanje vegetacije, bri prolazak biljaka kroz fenofaze
rasta i razvoja, smanjena lisna masa koja je najvrijedniji dio voluminozne krme,
smanjen prinos, slabija kakvoa krme itd.
Proizvoai nisu u mogunosti spremiti dovoljno krme za zimsku hranid-
bu, a nema dovoljno krme ni za pau tijekom sezone. Najee se dobije 1 ot-
kos, esto puta smanjen i za 50 %, a na panjacima smo prisiljeni dobar dio ve-
getacijske sezone ivotinje prihranjivati konzerviranom krmom (sijeno, silaa,
sjenaa), to znatno poskupljuje proizvodnju. U ovakvim sunim godinama e-
sto puta preko ljeta, dohranom ivotinja, potroimo vei dio spremljene krme za
zimsku hranidbu. Ukoliko nismo u mogunosti spremiti dovoljno voluminozne
krme na vlastitim povrinama moramo je kupiti na tritu, a cijene sijena,
travne ili kukuruzne silae u ovakvim godinama lete u nebo.

Kako rijeiti ovaj problem?
Ostaju nam dva rjeenja:
1. navodnjavati postojee povrine za proizvodnju krme ili
2. planirati sjetvu kultura tolerantnijih na suu.
Poljoprivredne povrine koje se navodnjavaju u RH su izrazito male, bez
obzira na velike potencijalne mogunosti. Navodnjavanjem bi se prinosi veine
travnjaka i krmnih kultura na oranicama mogli poduplati, pa bi se investicija u
navodnjavanje, tamo gdje za to postoje uvjeti, sigurno brzo isplatile.
Dugotrajne sue osim to znatno smanjuju prinose krme, prorjeuju trav-
njak i smanjuju mu regenerativnu sposobnost za naredne godine. Malo je biljnih
vrsta u proizvodnji voluminozne krme koje mogu podnijeti izrazite sue prae-
ne visokim temperaturama kroz dulji rok. Postoje, meutim, vrste sitnozrnih
mahunarka i trava otpornijih na sunije uvjete.
To su sitnozrne mahunarke:
lucerna
esparzeta i
rokasta smiljkita
i trave:
klupasta otrica
trstikasta vlasulja
stoklasa bezosata
francuski ljulj
livadna vlasnjaa
nacrvena vlasulja
sirak i sudanska trava.
Sitnozrne mahunarke (djeteline) otporne na suu
Lucerna je najvanija krmna kultura na oranicama, u narodu esto nazi-
vana kraljica krmnih kultura, te sedmakinja to upuuje na njeno dugo tra-
janje. Za uspjean rast trai duboka, rastresita i plodna tla, s povoljnim vodo-
zranim odnosima. Dobro uspijeva na tlima s neutralnom reakcijom (pH =
7-7.5). Na kiselim tlima (pH<5), a naroito na alkanim tlima uzgoj lucerne se
ne preporuuje. Razvijena je lucerna otporna na niske temperature, ak i bez
snjenog pokrivaa (-20 do -25 C). Podnosi i visoke temperature, ako je tlo do-
voljno opskrbljeno vlagom (ak i 40-50 C). Iako je veliki potroa vode, dobro
podnosi suu i to znatno bolje od mnogih drugih kultura zbog dubokog i razgra-
natog korjenovog sustava. Uspijeva u podrujima s 400-800 mm oborina godi-
nje (optimalno 600-700 mm). Za uspjean razvoj treba 280-380 mm oborina ti-
jekom vegetacije, s pravilnim rasporedom. Izvrsno reagira na navodnjavanje,
pri emu dolazi do poveanja prinosa za 80-110%. Koristi se prvenstveno ko-
njom, u monokulturi ili u smjesi s drugim mahunarkama i travama, a u SAD su
razvijeni i kultivari tolerantni na napasivanje. Koliina sjemena luceme u sjetvi
varira, ovisno o nainu sjetve, pripremi i tipu tla, svrsi sjetve i klijavosti sjeme-
na. U SAD-u se sije od 12 do 15 kg ha, u Rusiji od 15 do 20 kg ha. Ranije se u
nas preporuivalo oko 30 kg ha sjemena, u elji da se osigura gui sklop za vi-
sok prirod, meutim, sjetvom 12 - 18 kg ha
-1
kvalitetnog sjemena moe se po-
stii optimalni sklop i u sluaju da nikne 50 % posijanog sjemena. Optimalan
rok konje 1. otkosa lucerne je puno pupanje, a u ostalim otkosima poetak
cvatnje.

Puno pupanje lucerne Lucerna
Rokasta smiljkita je dugotrajna mahunarka i uspijeva u ekstremno ne-
povoljnim prilikama, gdje uspjeno konkurira lucerni i crvenoj djetelini. Prirod-
na stanita su joj suha i ocjedita tla, a nalazi se posvuda od vrlo suhih do zamo-
varenih tala. Dolazi i na vrlo plitkim tlima i kamenjarima.
Rokasta smiljkita
Izvanredno podnosi suu, a vrlo je otporna i na zimu. Uspijeva i na veli-
kim nadmorskim visinama od 2000-3000 m. Moe se sijati u monokulturi, ali
najee u smjesama s travama i drugim mahunarkama, za spremanje sijena,
silae/sjenae, ali isto tako dobro i za napasivanje. Na svjeijim i teim tlima sa
smiljkitom se mogu uzgajati: livadna vlasulja, maji repak i trstikasta vlasulja, a
na sunijim: stoklasa bezosata, klupasta otrica ili francuski ljulj. Za sjetvu
smiljkite u istoj kulturi dovoljno je 5-7 kg, budui da ima sitno sjeme i izrae-
nu sposobnost stvaranja velikog broja stabljika. Navedena koliina sjemena e
biti nedovoljna, ako uvjeti za sjetvu nisu idealni i ako se sjetva ne obavlja preci-
znim sijaicama. U takvim, manje povoljnim uvjetima kada postoji opasnost da
znaajan dio sjemena ili klijanaca propadne, za sjetvu je potrebno 10-14 kg/ha
sjemena. Po sadraju sirovih proteine i energije smiljkita je slina crvenoj
djetelini, dakle visoko kvalitetna.
Esparzeta je znaajna krmna kultura toplijih i sunijih poloaja na plit-
kim, kamenitim vapnenim tlima. Dugotrajna je na livadama, a viegodinja (4-7
godina) na oranicama. Sjeme u promet dolazi veinom u obliku jednosjemenih
mahuna, a sije se 180-200 kg/ha, dok je oljutenog sjemena potrebno upola ma-
nje 90-100 kg/ha (u naim trgovinama se naalost ne prodaje). Poljoprivredni
proizvoai mogu samostalno proizvesti sjeme, tako da drugi otkos puste da se
osjemeni i sjeme sazrije, a anje se itnim kombajnom.
Esparzeta daje veinom 2 dobra otkosa godinje. Kosi se u stadiju pupa-
nja do poetka cvatnje. Koristi se u zelenom stanju, kao i za sijeno ili silau.
Nije prikladna za trajniju ispau. Dobra je i kao pelinja paa. U intenzivnoj po-
ljoprivredi istisnula ju lucerna, no na suhim oranicama kra, gdje lucerna nema
uvjete za uspjean rast, te openito na siromanim tlima s ploastom i kamenom
podlogom, ona je nezamjenljiva kultura. Bolje podnosi jake sue i zime nego
lucerna. Zahvaljujui jakom korijenovom sustavu posjeduje zavidnu otpornost
na suu. Osjetljiva je jedino u godini sjetve. Proirena je i u nizinskim i u
visinskim poloajima.

Jednosjemene mahune esparzete Esparzeta

Trave otporne na suu
Francuski ljulj (rana pahovka) spada u najvie trave (50-180 cm). U
prirodi najee nastanjuje ocjedita (svjea) tla, ali se moe nai i na vlanim i
na suhim tlima. Najvie je rairen na nizinskim poloajima, ali i na niim visin-
skim poloajima. Livade francuskog ljulja su najee pretvorene u oranice, jer
su tla ispod ove vrste idealna oranina tla. Odlino podnosi suu. Due ga golo-
mrazice oteuju. Kao biljka za zasnivanje livada naputen je u mnogim zem-
ljama i teko se dolazi do sjemena. Koristi se prvenstveno za konju tj. za spre-
manje sijena ili sjenae/silae. Ranozrela je vrsta, a poslije konje se brzo
obnavlja. Na livadama je dugotrajna, a u DTS viegodinja vrsta (4-5 godina).
U monokulturi se sije 50 kg/ha sjemena.
Francuski ljulj
Klupasta otrica
U prirodi se ova visoka trava moe sresti gotovo posvuda, ali idealna su
joj stanita ocjedita i vlana ilovasta tla, a uspijeva i na suhim tlima. Rairena je
u nizinama, u visinskim i donekle predplaninskim i planinskim poloajima.
Suu podnosi bolje od veine visokih trava. Dobro podnosi zimu, pogotovo ako
je pod snijegom. Sporo nie, ali u drugoj godini rano poinje s razvojem i po-
staje vrlo agresivna vrsta. Jedna je od najranijih vrsta. Koristi se za konju i na-
pasivanje. U monokulturi se sije 25-30 kg/ha sjemena. Optimalan rok konje: u
stadiju neposredno pred pojavljivanje metlice iz rukavca zadnjeg lista.

Optimalan stadij zrelosti trava za konju Klupasta otrica
Poslije klasanja brzo gubi hranjivu vrijednost, pa treba dobro paziti kod
odabira pravilnog roka konje. Ukoliko se napasuje optimalna visina biljaka je
15-20 cm, a regeneracija traje 4-6 tjedana, ovisno o agroekolokim uvjetima.
Dugotrajna je vrsta (obino se koristi 4-7 g.).

Trstikasta vlasulja
I ova se visoka trava moe sresti na razliitim stanitima: od zamovare-
nih i poplavnih do suhih, ak i vrlo suhih tala. Dobro podnosi suu i mrazeve
(ak i temperaturne ekstreme). Podnosi i visok nivo podzemnih voda kao i plav-
ljenje do 30 dana. Tolerantna je na kiselost tla, uspjeva na tlima pH 4,6-9,5. U
proljee sporo nie i sporo se razvija. U 2. godini rano poinje s vegetacijom.
Dolazi na nizinskim i visinskim poloajima. Dugotrajna i vrlo prodorna u
kasnijim godinama. Dugo je smatrana manje vrijednom vrstom zbog alkaloida
koji potjee od infekcije endofitskom gljivicom Neotyphodium coenophialum
koja ivi u simbiozi s biljkom, a izaziva zdravstvene tegobe ivotinja. Danas se
sorte ove vrste bez endofitskih gljivica uzgajaju na velikim povrinama u vie
europskih zemalja, SAD, Australiji itd. pogotovu u sustavu krava-tele. Njena
kvaliteta uvelike ovisi o pravilnom koritenju. Za sijeno ili silau pokositi ju
treba najkasnije prije pojavljivanja metlice iz rukavca zadnjeg lista. S ispaom
trstikaste vlasulje poeti ranije nego s klupastom otricom i skratiti vrijeme
ponovnog porasta (regeneracije travnjaka). U monokulturi se sije 20-25 kg/ha.

Trstikasta vlasulja Livadna vlasnjaa
Livadna vlasnjaa je najvanija i najkvalitetnija niska trava na lakim i
sunijim tlima. Optimalna stanita su joj vlana i svjea tla, a dolazi i na mo-
krim tlima (ukoliko su laka). Kao samonikla vrsta sree se od mora do velikih
nadmorskih visina. U dugotrajnim sunim uvjetima zastane u vegetaciji, ali rast
nadoknauje kod nastupa kia. Vrlo dobro podnosi smrzavicu. Prvoklasne je
kvalitete i vrlo ukusna. Ima bujnu regeneraciju, ali joj je proizvodni potencijal
nii nego kod engleskog ljulja. Dugotrajna je vrsta. U proljee rano poinje s
rastom, rano cvate. Nakon sjetve dugo klija i vrlo lagano se razvija, pa dosegne
puni razvoj tek za nekoliko godina (nije za kratkotrajne smjese). Izvrsno podno-
si napasivanje, te je na panjacima, gdje ne uspijeva engleski ljulj (suniji uvje-
ti), naa najbolja trava. Ne preporua se, meutim, ni preniska konja ni preni-
sko napasivanje, jer slabo regenerira, pa moe nestati iz travnjaka. Sije se 8 do
12 kg ha
-1
sjemena u istoj kulturi.
Bezosata stoklasa je dugogodinja visoka trava (10-12 i vie godina) s
podzemnim vrijeama. Otporna je na suu i golomrazice i dubok snjeni pokri-
va. Stanite: rahla, laka, pjeana i pjeskovito-ilovasta, suha i ocjedita tla. Do-
lazi i na tekim tlima, ako su bogata CaO. Za visoke i planinske poloaje ne od-
govara. Sporo se razvija poslije sjetve. U povoljnim uvjetima za svoj razvoj je
agresivna vrsta. Ima znatnu vrijednost u krkim krajevima (u smjesi s esparze-
tom i smiljkitom) i na vrlo suhim tlima. Prodornost joj je osrednja, pa je vrlo
prodorne trave u smjesama mogu potisnuti. Podnosi ispau, no jo bolje podno-
si konju. Koliina sjemena za sjetvu 25-30 kg/ha ako se sije preciznim sijai-
cama, inae 50 kg/ha.
Bezosata stoklasa
Nacrvena vlasulja je niska trava. Stanite: svjea i vlana tla, donekle i
suha, rjee mokra stanita. Dugotrajna je (7-10 god.). Na kiselost nije osjetljiva.
Biljka je skromnih zahtjeva. Uspijeva na razliitim tlima, pa ak i na plitkim i
kamenitim. Dobro podnosi suu i mrazeve. Njen znaaj raste poveanjem nad-
morske visine, a posebno u teim uvjetima proizvodnje stone hrane. Koristimo
je za zasnivanje panjaka i livada, kao i u DTS za napasivanje ukoliko nismo si-
gurni u uspjeh kvalitetnijih trava (engleskog ljulja, livadne vlasnjae). Nacrvena
se vlasulja rijetko sije sama za proizvodnju voluminozne krme, ve se sije u
smjesama s drugim travama i mahunarkama za popunjavanje donjih etaa trati-
ne. Za proizvodnju voluminozne krme sije se u istoj kulturi od 25 do 30 kg ha
-1
sjemena.

Vrste roda Sorgum (sirak)
Najznaajnije vrste iz ovog roda su krmni sirak i sudanska trava. Siju se u
vie rokova sjetve:
- kao glavni usjev - sredinom svibnja,
- kao naknadni usjev - krajem svibnja ili lipnju,
- kao postrni usjev - iza strnih itarica ili uljane repice.
U prosjenim agroekolokim uvjetima, uz zadovoljavajuu agrotehniku
mogu dati visoke prinose. Meutim, prinos krme esto varira u ovisnosti od
uvjeta uspijevanja, prije svega sume i rasporeda oborina i temperatura. U odnosu
na kukuruz, krmni sirak i sudanska trava imaju vee zahtjeve prema toplini, a
znaajno manje zahtjeve prema vodi, to je u naim agroekolokim uvjetima od
posebnog znaaja, s obzirom da se proizvodnja odvija, uglavnom, bez navodnja-
vanja. Sirak i sudanska trava mogu podnijeti dugotrajnu suu, to je uvjetovano
njihovom morfologijom (razvijenost korijenovog sustava) i podrijetlom. U uvje-
tima, kada je hibridima kukuruza do zrelosti zrna potrebno 8.000 do 10.000 m
3
/ha
vode, sirku je potrebno od 3.500-4.000 m
3
/ha vode, ili za 50 % manje. S obzi-
rom na skromnije zahtjeve prema vodi, znaaj im je vei u aridnijim podrujima
i u sunijim godinama.
U proizvodnji stone hrane, sirak i sudanska trava mogu se koristiti kao
zelena krma (hranjenje u tali ili za ispau), kao silaa, a sudanska trava i hibri-
di sirka i sudanske trave mogu se uspijeno koristiti u proizvodnji visoko kvali-
tetnog sijena. Glavni rok sjetve se najee koristi za proizvodnju silae, a na-
knadni i postrni za zelenu masu ili proizvodnju sijena Po kemijskom sastavu
biljke iz roda Sorghum su, prije svega, ugljikohidratna (energetska) krma, te su
posebno znaajne za proizvodnju kvalitetne silae.
Kod koritenja ovih vrsta treba se, prije svega, pridravati preporuka
vezanih za visinu biljaka i vrijeme konje. Ne preporua ih se koristiti za ispau
dok biljke ne dostignu visinu od 50 cm. Sa daljim porastom biljaka dolazi do
proporcionalnog poveanja prinosa, a koncentracija cijanovodine kiseline se
svodi na razinu koja nije opasna za domae ivotinje. Krianjem sirka zrnaa,
kao majke i sudanske trave, kao oca dobiven je veliki broj hibrida visokog tipa
rasta, s velikim udjelom lista u ukupnoj masi, vrlo dobrog nabusavanja, s tanjim
stabljikama koja je u mladih biljaka meka i sona, pa ih preivai rado konzu-
miraju zbog slatkog soka. Sirak je kultura koja i u stepskim uvjetima (400 - 500
mm oborina), koji su za veinu kultura presuhi, daje zadovoljavajue rezultate.
Sirak ima velike zahtjeve prema toplini (strada pri -2C). Za klijanje i ni-
canje treba temperature 12C. to je via temperatura bre nie. Vrlo brzo ra-
ste i razvija se na 25C. Raste ak i na temperaturama iznad 30C. Ako nastu-
pi suno razdoblje uvije lie i uspori rast. U sunim uvjetima titi se votanom
presvlakom od prevelike transpiracije. I prema tlu sirak ima manje zahtjeve od
kukuruza i uspijeva na vrlo suhim i propusnim, pjeskovitim tlima, dajui nie
urode, ali i na tekim oglejenim tlima Posavine, na kojima daje visoke urode.


Sudanska trava (izvor Internet)

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Josip Leto
Zavod za specijalnu proizvodnju bilja
Svetoimunska c. 25
10000 Zagreb
E-mail: jleto@agr.hr
UTJECAJ INTERVALA MUNJE
NA PROIZVODNJU MLIJEKA
OVACA I KOZA
Prof. dr. sc. Alen Didi

Uvod
Interval izmeu munji je glavni imbenik koji regulira koliinu i kvalite-
tu proizvedenog mlijeka ukoliko su hranidba, dobrobit, zdravlje i okoli ivoti-
nja adekvatni. Interval izmeu dvije munje pri munji i ovaca i koza je uobia-
jeno 12 sati. Utjecaj produenog intervala izmeu munji takoer ovisi o vrsti,
pasmini i genetskim karakteristikama ivotinje.
Treba napomenuti da je munja najtei posao na svakoj farmi, te smanje-
nje tog posla bi svakako utjecalo i na kvalitetu ivota farmera. S obzirom na ve-
lik udio rada prilikom munje (vie od 50% ukupnog posla na farmi), u Europi
su poeli razmiljati o smanjenju broja munji na nain da se koliina pomue-
nog mlijeka, kao i njegova kvaliteta ne smanji. S tim u vezi razvijeno je par si-
stema munje sa razliitim intervalima koji rezultiraju smanjenjem ljudskoga
rada, tj. manjim brojem munji u odnosu na uobiajeni svakih 12 sati. Sve se to
zbiva pod krilaticom novog naina upravljanja minimalan troak maksimal-
na dobit!
Najee se koriste etiri naina munje:
1) Munja jednom dnevno (plus period sisanja) interval izmeu munji 24
sata
2) Tri munje u dva dana munja svakih 16 sati
3) Jedna munja manje tjedno kako bi se utedilo vrijeme preko vikenda -
trinaest umjesto etrnaest munji tjedno munja svakih 21 sat u prosjeku.
4) Munja jednom dnevno svakih 24 sata.
Prvi nain munje se koristi prvenstveno kod munje ovaca i to osobito u
poetku laktacije. Eksperimentalno se dokazalo da je utroak rada u ovakvom
sustavu u Francuskoj manji za ak 27 %. Kakava je situacija to se proizvodnje
tie u usporedbi sa klasinom dvokratnom munjom kada se janjci odvoje ve
prvi dan? Proizvodnja se smanjila za 40 do ak 60 %. Ukupna koliina proteina
se smanjila za 53 % to je izuzetno bitno za proizvodnju sira. Smanjenje u pro-
izvodnji mlijene masti je bilo 31 %. Isto tako treba imati na umu da postoji i
Prof. dr. sc. Alen Didi: Utjecaj intervala munje na proizvodnju mlijeka ovaca i koza
kod ovce i kod koze mogunost smanjene proizvodnje mlijeka kod ovakvog
mijeanog modela munje zbog uvanja mlijeka za potomstvo. Ovakav su-
stav u intenzivnoj proizvodnji nije poeljan jer je dokazano da ostvaruje gubitke
u proizvodnji mlijeka.
Drugi nain munje sa 16 satnim intervalom je interesantan zbog anatom-
skih karakteristika vimena i njihovog utjecaja na proizvodnju mlijeka, ali se
munja, ako se taj sustav striktno provodi, mora obavljati nou. Ovaj sustav nije
testiran kod koza, dok kod ovaca nije utjecao na smanjenje proizvodnje mlijeka,
kao i na zdravlje vimena.
Trei nain munje kod kojega se izostavlja jedna munja u tjednu, i to
veinom jedna nedjeljna munja se tek nedavno ozbiljno izanalizirala. Rezultati
eksperimenta pokazali su da kod Sardinijske ovce i Alpina koza dolazi do sma-
njenja proizvodnje mlijeka u iznosu od 1 do 13 %. Interesantno je ovdje istaknu-
ti da je kod mesne pasmine ovaca u Francuskoj koja je imala znaajno manju
cisternu mlijene lijezde taj gubitak bio ak 26 %. Oito ivotinje sa veom
proizvodnjom i veom cisternom imaju manje problema sa ovakvim sistemom
munje.
etvrti nain munje je najvie istraivan jer se u njemu ukupna koliina
posla smanjuje za ak 50 %, te ga ini najinteresantijim za promatranje. Veina
studija u kojima se testirao taj nain munje ovaca je obavljen sedamdesetih i
osamdesetih godina prolog stoljea. Smanjenje u proizvodnji mlijeka u odnosu
na tradicionalnu dvokratnu munju je bilo izmeu 5 i 41% (vidi tablicu 1).
Tablica 1: Smanjenje proizvedene koliine mlijeka ovaca tijekom cijele
laktacije tijekom jednodnevne munje (Marnet i Komara, 2008).
Smanjenje proizvodnje mlijeka (%) Pasmina
5 - 41 Sardinijska ovca
10 -19 Lacaune ovca
18 Awassi ovca
13 - 28 Chios ovca
Isto tako je dokazano da su manje gubitke imale ovce sa veom cisternom
mlijene lijeze. Prvojanjke su imale vee smanjenje u proizvodnji mlijeka od
odraslih ovaca. S tim u vezi predloena je dvokratna munja u poetnim mjese-
cima laktacije koja bi odmah nakon dostizanja vrne proizvodnje u laktacije se
zamijenila u jednokratnu munju.
Starija istraivanja kao i ova kod ovaca pokazala su gubitke u proizvodnji
od 6 do 36 % (vidi Tablicu 2).
Tablica 2: Smanjenje proizvedene koliine mlijeka koza tijekom cijele
laktacije tijekom jednodnevne munje (Marnet i Komara, 2008).
Smanjenje proizvodnje mlijeka (%) Pasmina
15-36 Alpina
26 Sanska
18 Murciano Granadina
6-8 Canarian
6-7 Damascus
No, u novije vrijeme provedeno je opseno trogodinje istraivanje na
Alpina pasmini koza koja je u prosjeku proizvodila 850 l mlijeka u laktaciji i pri
jednokratnoj munji zabiljeen je gubitak u proizvodnji od samo 15 % u odnosu
na dvokratnu munju. Interesantno je da je taj gubitak bio podjednak tijekom
cijele laktacije. Koncentracije masti i proteina u mlijeku su bile podjednake, kao
i koliina proizvedenog sira bez utjecaja na zdravlje vimena.

Interval izmeu munji u istraivanjima u Hrvatskoj
Sukladno navedenim istraivanjima, obavljena su dva istraivanja na ko-
zama i ovcama u Hrvatskoj. Prvo istraivanje obavljeno je na pasmini koza
Alpina gdje se usporeivao interval munje i njegov utjecaj na proizvodnju mli-
jeka.
S obzirom na to da su koze pomuzene ujutro nakon dueg vremenskog in-
tervala (14 h) u odnosu na veernju munju (10 h) imaju i vee vrijednosti naj-
veeg i vrnog protoka mlijeka (vidi Tablicu 3).
Tablica 3: Utjecaj intervala izmeu munji na muzne karakteristike koza
pasmine Alpina (Bai i sur. 2009)
Interval izmeu munji
Muzne karakteristike
14 sati 10 sati
Najvei protok mlijeka (kg/min) 0,70 0,60
Prosjeni protok mlijeka (kg/min) 0,50 0,41
Koliina mlijeka (kg) 0,80 0,58
Trajanje munje (min) 2,21 1,88
Izmuzivanje (kg/min) 0,11 0,10
Kako je i koliina pomuzenog mlijeka vea u jutarnjoj negoli u veernjoj
munji, vidljiva je ovisnost prosjenog i maksimalnog protoka o koliini pomu-
zenog mlijeka. Dulji interval izmeu munji rezultirao je veom koliinom po-
muzenog mlijeka, najveim protokom, ali i duljim trajanjem strojne munje ko-
za.
Drugo istraivanje obavljeno je na farmi ovaca i to tropasminskih kria-
naca Istarske x Awassi x Istono frizijske ovce i dobili smo neto slabije muzne
karakteristike (vidi Tablicu 4) nakon 8-satnog intervala u odnosu na 16- satni
interval.
Tablica 4: Utjecaj intervala izmeu munji na muzne karakteristike krianaca
ovaca Istarske x Awassi i Istono frizijske pasmine
Interval izmeu munji
Muzne karakteristike
16 sati 8 sati
Najvei protok mlijeka (kg/min) 0,72 0,65
Prosjeni protok mlijeka (kg/min) 0,50 0,39
Trajanje munje (min) 0,55 0,51
Oito da su gubici u proizvodnji i u naim sustavima munje ovaca i koza
slini kao i u prethodno navedenim europskim istraivanjima. Naravno, bilo bi
poeljno napraviti ovakav eksperiment tijekom cijele laktacije kod nai autohto-
nih pasmina da bi se moglo odluiti za promjenu dosadanjeg sistema.

Zakljuak
Uzimajui u obzir sve navedeno dolazimo do zakljuka da munju je-
dnom dnevno (interval izmeu munji 24 sata) moemo primijeniti pri munji
koza. Nadalje, svi ostali navedeni sistemi munje se mogu koristiti i kod ovaca
uzimajui u obzir ekonomske i socijalne prilike lokalne zajednice u kojoj se
farma nalazi.

Adresa autora:
Prof. dr. sc. Alen Didi
Zavod za ope stoarstvo
Svetoimunska cesta 25
10000 Zagreb
E-mail: adzidic@agr.hr
NACIONALNI PROGRAMI
KONTROLE BOLESTI
ZDRAVSTVENI STATUSI STADA OVACA I KOZA
Tomislav Ki, dr. med. vet.,
Tihana Miki, dr. med. vet., dr. sc. Silvio pii

Uvod
Zdravlje ivotinja najznaajniji je imbenik uspjene stoarske proizvod-
nje, posebice u proizvodnji mlijeka i mlijenih proizvoda. Samo zdrava ivoti-
nja moe dati higijenski ispravan, zdrav i kvalitetan proizvod. Pitanje zdravlja
ivotinja ima prije svega vanu javnozdravstvenu dimenziju, u smislu sigurnosti
zdravlja ljudi. No za samog proizvoaa jednako je vaan i ekonomski uinak
bolesti. Svaka bolest u veoj ili manjoj mjeri utjee na smanjenje proizvodnje,
na kvalitetu proizvoda, kao i na iskoristivost ostalih elemenata koji su sastavni
dio uspjene stoarske proizvodnje (prehrana, tehnoloki postupci, genetski po-
tencijal ivotinja). Iz tog razloga, zdravstveni statusi po pitanju pojedinih, oso-
bito vanih bolesti, u pojedinih vrsta domaih ivotinja regulirani su i zakon-
skim propisima, u cilju to uinkovitijeg zdravstvenog nadzora nad prometom
ivih ivotinja i njihovih proizvoda te spreavanja pojave i irenja bolesti.

Nacionalni programi kontrole bolesti i dodjela statusa stada
Potvrivanje statusa stada vana je sastavnica programa iskorjenjivanja te
ujedno logian slijed programa kontrole neke zarazne bolesti. U pravilu se poi-
nje provoditi tek kada je od odreene bolesti slobodno najmanje 90 % stada u
nekoj regiji ili itavoj zemlji. Stada koja sudjeluju u programu certificiranja sta-
tusa moraju biti registrirana, a sve ivotinje u stadu oznaene sukladno zakon-
skim propisima. Za poetak provedbe programa neophodna je i uspostava susta-
va koji e kontrolirati i registrirati sve migracije ivotinja, donoenje jasnih pra-
vila o nainu provedbe predvienih mjera (propisani dijagnostiki testovi i in-
tervali izmeu pojedinih pretraga), kao i procedura u sluaju potrebe za privre-
menim oduzimanjem ili ukidanjem jednom dodijeljenog statusa.
Usklaivanjem zakonskog okvira s propisima EU, u radzoblju od 2007.
2009. godine ostvaren je vaan uvjet za poetak provedbe mjera po pitanju sta-
tusa stada, na nain propisan u zemljama lanicama EU. Drugi kljuan pre-
duvjet za poetak provedbe nacionalnih programa bila je puna funkcionalnost
Tomislav Ki, dr. med. vet.: Nacionalni programi kontrole bolesti
Jedinstvenog registra domaih ivotinja (JRD), uspostavljenog u suradnji s
Hrvatskom poljoprivrednom agencijom (HPA). Tek uspostavom funkcionalne
raunalne baze ostvarena je osnova za mogunost nadzora kako nad prometom
registriranih ivotinja, tako i nad provedenim dijagnostikim pretragama po
pitanju pojedinih bolesti.
Od konca 2009. godine Uprava veterinarstva pokrenula je program pro-
vedbe mjera u svrhu dodjele statusa u odnosu na tuberkulozu goveda, 2011. go-
dine zapoeti su programi u odnosu na brucelozu i enzootsku leukozu goveda, a
tijekom 2012. godine i po pitanju bruceloze ovaca i koza, kao zdravstveno
najznaajnije bolesti malih preivaa. Na taj nain programima su obuhvaene
sve znaajne bolesti domaih preivaa koje su kao takve prepoznate od strane
zemalja lanica EU i regulirane posebnim propisima. Sve mjere po pitanju
ostvarivanja uvjeta za dodjelu statusa stada podmiruju se iz sredstava dravnog
prorauna, no za uspjenu provedbu potrebna je puna suradnja i potivanje za-
konskih propisa od strane posjednika ivotinja. U sluaju ovaca i koza to se pr-
venstveno odnosi na potivanje novih zakonskih propisa po pitanju oznaavanja
ivotinja.
Vano je napomenuti da je ostvarivanje statusa pojedinih stada, a u kona-
nici itave drave, u odnosu na B. melitensis, praktiki neizostavan uvjet za
neometanu i zdravu proizvodnju u budunosti. Do danas taj je status, na ni-
vou drave, ostvarila veina kako starih tako i novih zemalja lanica EU.
Tablica 1.: Trenutni statusi pojedinih zemalja EU u odnosu na B. melitensis
DRAVA Status (B. melitensis) DRAVA Status (B. melitensis)
Austrija Slubeno sl. drava Rumunjska Slubeno sl. drava
Luksemburg Slubeno sl. drava Litva Slubeno sl. drava
Belgija Slubeno sl. drava Poljska Slubeno sl. drava
Nizozemska Slubeno sl. drava Estonija Slubeno sl. drava
eka Slubeno sl. drava Latvija Slubeno sl. drava
Ujed. Kraljevstvo Slubeno sl. drava Francuska Slubeno sl. regije
Danska Slubeno sl. drava panjolska Slubeno sl. regije
Slovaka Slubeno sl. drava Italija Slubeno sl. stada
Finska Slubeno sl. drava Cipar Slubeno sl. stada
Slovenija Slubeno sl. drava Grka Slubeno sl. stada
Maarska Slubeno sl. drava Portugal Slubeno sl. stada
vedska Slubeno sl. drava Bugarska Slubeno sl. stada
Njemaka Slubeno sl. drava Malta Slubeno sl. stada
Irska Slubeno sl. drava
Bruceloza ovaca i koza (B. melitensis) aktualno stanje
Bruceloza ovaca i koza (B. melitensis) posljednjih godina u Hrvatskoj se
javlja sporadino, u pravilu na pograninim podrujima Hrvatske prema Bosni i
Hercegovini. Najvaniji faktor u irenju bolesti jest ilegalan promet ivotinja,
odnosno nepridravanje mjera prijave migracija i obavljanja propisanih pretra-
ivanja ivotinja prije prometa. Posljednji sluajevi zabiljeeni su 2010. godine,
tijekom koje je bolest potvrena u ukupno est stada, na podruju Liko senj-
ske i Splitsko dalmatinske upanije. Ekstenzivan nain dranja ovaca i koza,
uz neadekvatnu hranidbu te este parazitoze i avitaminoze, takoer takoer utje-
e na slabljenje imuniteta ivotinja, pa tako i na lake irenje bruceloze unutar
stada. Za uinkovitu kontrolu i suzbijanje bolesti vrlo je vano i potivanje
obvezne prijave pobaaja i poremeaja u reprodukciji nadlenoj veterinarskoj
slubi (pretrage u sluaju pobaaja financiraju se u potpunosti iz sredstava
dravnog prorauna!).

Provedba mjera predvienih u 2012. i 2013. godini
Akcijom uzimanja uzoraka krvi radi pretrage na B. melitensis u 2012.
godini obuhvaena su sva stada mlijenih ovaca i koza iz kojih se mlijeko ili
mlijeni proizvodi stavljaju u javnu potronju. Prvo uzimanje uzoraka krvi za-
poeto je u rujnu ove godine i trajat e do poetka prosinca, a drugo uzorkova-
nje bit e provedeno u proljee 2013. godine. Uzorkovanjem je obuhvaeno oko
60.000 70.000 mlijenih ovaca i koza, odnosno oko 15 % ukupne populacije
ovaca i koza u Hrvatskoj. U stadima obuhvaenima programom testiraju se sve
ivotinje koje su na dan provedbe mjera starije od est mjeseci. Prije uzimanja
uzoraka krvi sve ivotinje moraju biti oznaene sukladno zakonskim propisima.
Razmak izmeu dva provedena testiranja treba iznositi ne manje od est
mjeseci.
Vano je napomenuti da je posjednik ivotinja zakonski odgovoran kako
za oznaavanje ivotinja, tako i za provedbu mjera predvienih programom
(propisanih godinjom Naredbom), odnosno za omoguavanje potrebnih uvjeta
za provedbu mjera od strane nadlene ovlatene veterinarske organizacije, na
svim ivotinjama u stadu. Posjednici ivotinja su ravnopravna, vrlo vana
karika u sustavu provedbe mjera po pitanju zatite zdravlja ivotinja te
moraju biti svjesni svojih prava, obaveza i odgovornosti.


Obzirom na povoljne podatke o rasprostranjenosti bolesti posljednjih go-
dina, oekuje se da e provedbom predvienih mjera sva obuhvaena gospodar-
stva do konca lipnja 2013. godine ostvariti uvjete za dodjelu statusa stada slu-
beno slobodnih od B. melitensis. Na taj nain do sredine idue godine, prije
dana pristupa Hrvatske EU, svi proizvoai mlijeka i mlijenih proizvoda imaju
priliku ispuniti odredbe propisane pravilnicima higijenskog paketa, te bez
ogranienja plasirati svoje proizvode na trite.
Dodatna vrijednost sustavne provedbe programa (uzimanja uzoraka krvi)
o kojoj je potrebno razmisliti, jest u injenici da velik broj uzetih uzoraka krvi
daje mogunost da se uz pretrage na B. melitensis uzorci krvi eventualno iskori-
ste i za pretragu po pitanju nekih drugih bolesti, znaajnih u proizvoakoj
praksi. Na taj nain vrlo ekonomino se u najkraem roku moe uiniti velik
napredak i po drugim pitanjima u smislu zdravstvenog statusa pojedinih stada.
Budui da propisi o obveznom oznaavanju ovaca i koza u praksi jo nisu
u potpunosti implementirani, program u ovom trenutku nije mogue provesti na
cjelokupnoj populaciji. Iz tog razloga, kao i iz razloga udovoljavanja propisa-
nim visokim zdravstvenim standardima, u prvoj fazi programom su obuhvaena
iskljuivo mlijena stada ovaca i koza. Mjere na svim stadima ovaca i koza u
zemlji bit e provedene im zakonski propisi budu u potpunosti prihvaeni i na
preostalom dijelu populacije. Pod time se podrazumijeva prvenstveno pravilno
oznaavanje i upis svih oznaenih ivotinja u JRD, te kontrola migracija u i iz
stada, kao najuinkovitiji nain suzbijanja i iskorjenjivanja ne samo bruceloze,
nego i ostalih zaraznih bolesti.

Zakljuak
Zdravstveni status Hrvatske po pitanju B. melitensis jest povoljan, no
sukladno propisima potrebno ga je i slubeno dokazati i potvrditi, provedbom
dijagnostikih pretraga prema propisanim uvjetima. Cilj prve faze programa jest
osigurati status slubeno slobodnih stada svim uzgojima mlijenih ovaca i koza
u zemlji do dana pristupa EU, te na taj nain ostvariti potpunu usklaenost s
europskim propisima po pitanju javnog zdravlja (stavljanje mlijeka i mlijenih
proizvoda u javnu potronju), a takoer i mogunost pristupa hrvatskim
proizvodima na EU trite. Krajnji cilj programa jest ostvarivanje i odravanje
statusa drave slubeno slobodne od B. melitensis, ukljuivanjem u program
itave populacije ovaca i koza.
Kljuni preduvjeti za ostvarenje cilja i mogunost provedbe programa na
propisan nain jesu puna funkcionalnost registra ovaca i koza (oznaavanje svih
ivotinja, kontrola migracija) te jaanje svijesti posjednika o potrebi suradnje s
veterinarskom slubom po pitanju zatite zdravlja stada (prijava pobaaja, pro-
vedba nareenih mjera). Ostvarivanje statusa stada u odnosu na B. melitensis
temeljni je zdravstveni uvjet u proizvodnji mlijeka i mlijenih proizvoda, a
dobrom koordinacijom provedbe mjera otvaraju se mogunosti unaprjeenja
zdravlja stada i po pitanju drugih bolesti znaajnih za uzgoje ovaca i koza.

Adresa autora:
Tomislav Ki, dr. med. vet.
Ministarstvo poljoprivrede - Uprava veterinarstva,
Sektor za zatitu zdravlja ivotinja
Planinska 2a, Zagreb
E-mail: tomislav.kis@mps.hr


REZULTATI OCJENJIVANJA

IZVJEE STRUNOG POVJERENSTVA
O REZULTATIMA OCJENJIVANJA
OVJIH I KOZJIH SIREVA
Na temelju Vae zamolbe Struno povjerenstvo u sastavu:

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek, predsjednica
Prof. dr. sc. Dubravka Samarija, lan
Prof. dr. sc. Neven Antunac, lan
Prof. dr. sc. Bogdan Perko, lan
Prof. dr. sc. Samir Kalit, lan
Dr. sc. Nataa Mikulec, lan
Dolores Bara, dipl. ing., lan
Ruica Gagi, dipl. ing., koordinator
Dr. sc. Jasminka poljari, struni suradnik
ocijenilo je ovje i kozje proizvode povodom manifestacije Izloba hrvatskih
ovjih i kozjih sireva 2012.. Ocjenjivanje je odrano 19., 20. i 21. rujna 2012.
godine na pokualitu Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu u Jazbini.
Na ocjenjivanje je dostavljen 171 proizvod od ovjeg i kozjeg mlijeka:
167 sireva, tri fermentirana mlijeka i jedan proizvod s vie vrsta mlijeka. Od
167 sireva najzastupljeniji su polutvrdi sirevi sa i bez dodataka njih 96, u kate-
goriji tvrdih bilo je 29 sireva, dok u kategoriji svjeih sireva, skuta, namaza i
sireva u ulju bilo je 46. Diskvalificirana su dva namaza i etiri sira.
Kvaliteta proizvoda utvrena je temeljem postignutog broja bodova, pre-
ma 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoe
mlijeka i mlijenih proizvoda. Dodijeljena su 92 odlija: 54 zlata, 25 srebrnih i
13 bronanih.

Broj ocijenjenih i nagraenih sireva:
Ovji sir Kozji sir Mijeani Ukupno sireva
Ocijenjeno sireva 32 138 1 171
Nagraenih sireva 18 74 92
Zlatna medalja 11 43 54
Srebrna medalja 5 20 25
Bronana medalja 2 11 13
Popis izlagaa sireva s ostvarenim nagradama
IZLAGA ADRESA NAZIVPROIZVODA PLAKETA

SLANIZRELIKOZJISIR ZLATNA
ELIKSIRAFRODIZIJAK,KOZJIKOLOSTRUM,
MAGAREEIKOBILJEMLIJEKO,ULJECRNOGKIMA,
KONCENTRATKOPRIVE,KADULJEIMELISE
ZLATNA
SKUTANAMAZODKOZJEGMLIJEKAS0,5%MM SREBRNA
JOGURTODPASTERIZIRANOGKOZJEGMLIJEKA SREBRNA
POLUTVRDIKOZJISIRSATARTUFIMA
SVJEIKOZJISIRODPASTERIZIRANOGMLIJEKA
POLUTVRDIKOZJISIRSDODATKOMTANDOURII
SAMBALOOLEK
POLUTVRDIKOZJISIR
AMBIENTPARK
DOMINIEVODVOJAK6
10360BUDENEC,
SESVETE
POLUTVRDIKOZJISIRSMASLINAMA,MAJINOM
DUICOM,ORIGANOPROVINCIALE
POLUTVRDIDIMLJENIKOZJISIR ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRSACRNIMVINOM SREBRNA
MEKIKOZJISIRSVLASCEM SREBRNA
MEKIKOZJISIRSKOPROMIENJAKOM BRONANA
JOGURTODKOZJEGMLIJEKA ZLATNA
ANDREAGETO
.PETEFIJA29
31328LUG
POLUTVRDIKOZJISIRUBILJNOMULJUS
DODATKOMPAPRIKE,OCTA,SOLI
ANTEDONADI
JURECRLJENKA8
23250PAG
PAKISIR
ANTEPRTORI
RIBARSKA7
23251MANDRE
PAKISIR BRONANA
KOZJISIRUTIPUKRIPAVCA BRONANA
KOZJASKUTA SREBRNA DRAGANMILJU
D.HUMAC33
21423D.HUMAC
KOZJISIR
KOZJISIRSMESOMIZTIBLICEISVJEOM
CRVENOMPAPRIKOM
ZLATNA
KOZJISIRSBIBEROM ZLATNA
DIMLJENIKOZJISIR SREBRNA
KOZJISIRUBUINOMULJU(VELIKAPOSUDA) SREBRNA
KOZJISIRUBUINOMULJU(MALAPOSUDA) SREBRNA
KOZJISIRSBUINIMKOTICAMAIBUINIM
ULJEM
KOZJISIRSAILIPAPRIKOM
URAJOVANOVI
V.NAZORA22
40322PODBREST
POLUTVRDIKOZJISIR
FRANKOCETINA
GURAN21
52215VODNJAN
PUNOMASNIISTARSKIOVJISIR,GURAN
FRANJOZUBOVI
ZUBOVIEVIDVORI4
23251KOLAN
PAKISIR ZLATNA
GORANTONINI
KIRIJA35
52434BOLJUN
MJEANITVRDISIR
GORANZRILI
POPOVII74
23420POPOVII
POLUTVRDIKOZJISIR ZLATNA
KOZJIKUHANISIR SREBRNA
KOZJABASA
TVRDIKOZJISIR IVANMITROVI
ZELENGRADBB
23450OBROVAC
TVRDIKOZJISIRSMLJEVENOMCRVENOM
PAPRIKOM
IVICAOLIVERI
FIGURICA11
23251KOLAN
PAKISIR SREBRNA
JAGODANAKIEN
BANJEVCI
23422BANJEVCI
POLUTVRDIKOZJISIR
KOZJISIR
POLUTVRDIKOZJISIRTURU
MLADIKOZJISIR
NAMAZNISIRSDODATKOMPAPRIKE
JASMINKA
ZADRAVEC
OPOROVEC138
40325OPOROVEC
NAMAZNISIRSDODATKOMVLASCA
JOSIPOTARI
PARUNKA12
23250KOLAN
PAKISIR SREBRNA
KRUNOSLAVVIDAS
T.UJEVIA1
53291NOVALJA
PAKISIR
LAZOMAMULA
J.MAMULE78
51327GOMIRJE
TVRDIOVJISIR
UKARSKIOVJISIR
MALIKIRESUL
GORNJESELO,PILATI5
51414MALAUKA UKARSKIOVJISIRUSALAMURI
OVJABASA
KOZJISIR
TVRDIKOZJISIRSMLJEVENIMENJAKOM
OVJISIR
MARIJAMITROVI
ZELENGRADBB
23450OBROVAC
TVRDIKOZJISIRSMLJEVENIMORASIMA
MARIJA
RADMILOVI
NADVODA
23450OBROVAC
POLUTVRDIKOZJISIR
MARJOKUZMANI
HRVATSKIHRTAVA2
21400SUPETAR
BRAKISIR ZLATNA
MARKOBUVINI
15.PRANICA
21412PUIA
BRAKISIR ZLATNA
MATEFRANULI
KOPILA2
21423NEREIA
POLUTVRDIOVJISIR SREBRNA
KUHANIKOZJISIRUOBLOZIODMASLINOVOG
ULJA,PEPELAIZAINSKOGBILJA
ZLATNA
SKUTAODKOZJEGMLIJEKA ZLATNA
KOZJISIRUMASLINOVOMULJUSABILJNIM
ZAINIMA
SREBRNA
SVJEISIRODKOZJEGMLIJEKA SREBRNA
KOZJISIRUMASLINOVOMULJUSENJAKOM,
LJUTOMPAPRIKOMIRUMARINOM
MIODRAG
NINKOVI
SILBA307
23295SILBA
TVRDIKOZJISIRODNEPASTERIZIRANOGMLIJEKA
KOZJIKUHANISIR ZLATNA
KOZJISIRSVLASCEM BRONANA
KOZJISIRSVIEVRSTABIBERA
SVJEIKOZJISIRUTIPUKRIPAVCA
SVJEIKOZJISIRSASIRILOM
NADABAJEVI
GRANIARSKA82
43280GARENICA
SVJEIKOZJISIR(SPONTANOKIS)
NEDELJKOAI
LATIN42A
47304PLAKI
OVJISIR
KRKISIR AMPION
OVJISIRUORAHOVULISTU,RNIBODUL ZLATNA OPG"MAGRI"
17.TRAVNJA9
51517KORNI
OVJISIRURUMARINU,ZELENIBODUL ZLATNA
KOZJISIRSPAPROM
KOZJISIRSLANENIMSJEMENKAMA
KOZJISIRSVLASCEM,EKOPROIZ
POLUTVRDIKOZJISIR
KOZJISIRSMASLINAMA
OPGANDRAEK
MALAGORICA133
44250PETRINJA
KOZJISIRSPAPRIKOM,EKOPROIZ
OVJISIRIZMIINE ZLATNA OPGANTE
PETROVI
ZORIII27
22320PAKOVOSELO OVJIPOLUTVRDISIR ZLATNA
OPGBRUSNICE
MILOVII20
51511MILOVII
KRKISIR
POLUTVRDIMLADIKOZJISIR ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRSASVJEIMGROEM ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRPIKANTSAFEFERONIMA ZLATNA
KOZJISIRSAVLASCEM ZLATNA
POLUTVRDIDIMLJENIKOZJISIR ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRSBOSILJKOMIBIBEROM ZLATNA
OPGURKOVI
B.RADIA53
31227MARJANACI
POLUTVRDIZRELIKOZJISIR SREBRNA
OPGEMILOTARI
UPRAHINIDVORI11
23251KOLAN
PAKISIR ZLATNA
KOZJISIR SREBRNA
KOZJISIRSTARTUFIMA
KOZJISIRSASEZAMOM
OPGGREVI
GRADECPOKUPSKI12
10451PISAROVINA
KOZJIDIMLJENISIIR
KOZJISIR BRONANA
KOZJASKUTA ZLATNA
SVJEIKOZJISIRIZPASTERIZIRANOGMLIJEKA ZLATNA
SVJEIKOZJISIRIZPASTERIZIRANOGMLIJEKASA
ZELENIMMASLINAMA
BRONANA
NAMAZODSVJEEGKOZJEGSIRAS
MEDITERANSKIMZAINIMAIBIBEROM
MLADIKOZJISIRIZPASTERIZIRANOGMLIJEKA
OKRUGLICEODSVJEEGKOZJEGSIRAUMASLINO
VOMULJUSDODATKOMBOSILJKAIENJAKA
OPGKATICAI
NIKICA
AMPERA
MAN142
23282MAN
KOZJISIR
PUNOMASNIKOZJISIR ZLATNA
PUNOMASNIKOZJISIRSMASLINAMA ZLATNA
DIMLJENIKOZJISIR ZLATNA
PUNOMASNIKOZJISIRSPORTUGISCEM SREBRNA
OPGMARIJAN
LADAI
STANKOVO1B
10450JASTREBARSKO
PUNOMASNIKOZJISIRSVLASCEM BRONANA
OPGMATEIKATE
SUPEC8
51516VRBNIK
KRKISIR ZLATNA
KOZJISIRUTIPUFETE ZLATNA
KOZJIPOLUTVRDISIR SREBRNA
SVJEIKOZJISIR ZLATNA
KOZJASKUTA ZLATNA
SVJEIKOZJISIRUVOSKUSBIBEROMI
ENJAKOM
ZLATNA
SVJEIKOZJISIRUVOSKUSBIBEROMI
MJEAVINOMZAINA
ZLATNA
MEKANIKOZJISIRSDODATKOMARENOGPAPRA ZLATNA
MEKANIKOZJISIRSDODATKOM
PROVANSALSKOGBILJA
ZLATNA
NAMAZODKOZJEGMLIJEKASDODATKOM
BUINOGULJAIBUINIHKOTICA
ZLATNA
VLASCA
ZLATNA
ENJAKA,LJUTEPAPRIKE,BIBERA
ZLATNA
NAMAZODKOZJEGMLIJEKASDODATKOMHRENA ZLATNA
OPGMORAVEC
PRERADAMLIJEKAI
PROIZVODNJASIRA
F.BOBIA8
42206NOVAVES
PETRIJANEKA
DIMLJENIKOZJISIR
POLUTVRDIKOZJISIRMEDITERANSDODATKOM
MEDITERANSKOGBILJA
BRONANA
POLUTVRDIKOZJISIR BRONANA
KOZJISIRUULJUMEDITERANSDODATKOM
PERINA,MAURANA,RUMARINA,BOSILJKAI
ORIGANA
BRONANA
PAPRENKOPOLUTVRDIKOZJISIRSDODATKOM
BIBERA,PAPRIKAIORAHA
POLUTVRDIKOZJISIRPIKANTSPAPRIKOMI
ZAINSKIMBILJEM
POLUTVRDIKOZJISIRMIX
POLUTVRDIDIMLJENIKOZJISIR
KOZJISIRUULJUPIKANTSDODATKOMPERINA,
ILIA,VLASCA,LJUTEPAPRIKE,BOSILJKAIENJAKA
OPGRADOAJ
BATNOGA179
47222CETINGRAD
ORKOPOLUTVRDIKOZJISIRSDODATKOMORAHA
MLADIPOLUTVRDIKOZJISIR ZLATNA
TAHYKOZJIKUHANISIR ZLATNA
KEFIRODKOZJEGMLIJEKA
DIMLJENIKOZJISIR
MEKOMEE,POLUTVRDIKOZJISIR
SVJEIMASNIKOZJISIRZAMAZANJE
OPGZLATNAKOZA
HRUEVEC208
49245DONJA
STUBICA
SVJEIMASNIKOZJISIRZAMAZANJESAZAINIMA
SINIAMILI
MILII18
23451BOGATNIK
OBROVAC
KUHANIKOZJISIR ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRIZNEPASTERIZIRANOG
MLIJEKA
ZLATNA
KOZJISIRUTIPUFETE,NEPASTERIZIRANOMLIJEKO ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIRUTERANU ZLATNA
POLUTVRDIKOZJISIR,NEPASTERIZIRANOMLIJEKO SREBRNA
SVJEIKOZJISIRIZNEPASTERIZIRANOGMLIJEKA
SDODATKOMISTARSKOGAFRANA
AMPION
ROLADAODSVJEEGKOZJEGSIRIZNEPASTERIZIRA-
NOGMLIJEKASCRNIMPAPROM,PAPPARFELIX2.
ZLATNA
SVJEIKOZJISIRIZNEPASTERIZIRANOGMLIJEKAU
LISTULOZE,COMPARISCA
ZLATNA
KOZJASKUTA ZLATNA
SVJEIKOZJISIRIZNEPASTERIZIRANOGMLIJEKA
SAPLEMENITOMPLIJESNI,STRAIBOGOLO
STANCIJA
KUMPARIKA
D.O.O.
COKUNI25
52208KRNICA
POLUTVRDIKOZJISIR,NEPASTERIZIRANOMLIJEKO
SVETLANA
BOROVI
BJELOVARSKA32
53291NOVALJA
PAKISIR BRONANA
TEREZAVIDAS
PUHALOVI
B.RADIA38B
53291NOVALJA
PAKISIR
KOZJISIRSDODATKOMZAINA:PERIN,VLASAC,
PAPRIKA,LJUPAC,PASTRNJAK,MRKVA,LUK,
CELER,KOPAR
SREBRNA
KOZJABASA SREBRNA
KOZJEKISELOMLIJEKO BRONANA
VESNAKESI
SLJEMENSKA19
23440GRAAC
KOZJISIR
MEKIKOZJISIR
ZLATKOVARI
OSLOBOENJA19
31227ZELIN
KOZJISIRSACRVENOMPAPRIKOM
KOZJISIRSPERINOVIMLISTOM SREBRNA
KOZJISIRSKUKURUZOM BRONANA
KOZJISIRSENJAKOM
KOZJISIRSAUNKOM
KOZJISIRSASVJEOMPAPRIKOM
ZLATKOIKATICA
POTOKI
ZLATKABATAKOVIA39
32238MIKLUEVCI
KOZJISIRSKULENOM
ARKOMILI
EGAR1
23450OBROVAC
KUHANIKOZJISIR ZLATNA
TVRDIOVJISIR SREBRNA
POLUTVRDIOVJISIR ZLATNA
POLUTVRDIOVJISIRSPISTACIJEM SREBRNA
TVRDIOVJISIRSMALINAMA
POLUTVRDIOVJISIRSMALINAMA
ELJKOKOLENI
LOVAKA9
53260BRINJE
TVRDIOVJISIRSJAGODAMA

Senzorna ocjena obuhvaala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, sta-
nje sirnog tijesta (konzistencija), okusa sira. Kvaliteta proizvoda utvrena je
temeljem postignutog broja bodova, prema 20 bodovnom sistemu, a u skladu s
Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoe mlijeka i mlijenih proizvoda. Znaajka
ovogodinjeg ocjenjivanja je dosta velika ujednaenost kvalitete, raznolikost
asortimana, bolja kvaliteta sireva (posebice mikrobioloka) u odnosu na pret-
hodna ocjenjivanja.
I ovogodinje ocjenjivanje bilo je uspjeno. Oito je da svi proizvoai
koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje potuju osnovne kriterije kakvoe
mlijeka koje koriste za preradu u sir. Veseli injenica da je za ovogodinje
ocjenjivanje i izlobu prijavljeno 172 proizvoda i da je vie od 50% proizvoda
zavrijedilo jedno od priznanja.
I ovo ocjenjivanje potvruje kako Hrvatska svojim prirodnim bogatstvima
prua znatne mogunosti u proizvodnji mlijeka i preradi u sir. Od velike vrijed-
nosti bilo bi sauvati izmeu ostalih etnikih blaga i autohtone sireve. Ovo trai
sustavna viegodinja istraivanja, kako bi se izuila tehnologija, odnosno do-
bili standardi, te organizirala bolja i kvalitetnija proizvodnja po pojedinim loka-
litetima, za svaki pojedini sir.
S obzirom na na budui razvoj i izbor poljoprivrede i turizma, ponudom
ovakvih proizvoda jo jednom moemo potvrditi nau pripadnost visokocivilizi-
ranim narodima. Hrvatska moe i mora dio mljekarskih programa usmjeriti pre-
ma proizvodnji autohtonih proizvoda.

AMPIONOMKVALITETE
ovogodinjegocjenjivanjaproglaenisu
ukategorijisvjeihsireva
SVJEISIRIZKOZJEGMLIJEKASDODATKOMISTARSKOGAFRANA
StancijaKumparikad.o.o.izCokuna,Istra
ukategorijitvrdihsireva
KRKISIR
OPGMagriizKorniasotokaKrka
estitamo svim proizvoaima na sudjelovanju,

a posebno nagraenima na izvrsnoj kvaliteti sireva!

Predsjednica
Povjerenstva za ocjenu sireva:
Prof. dr. sc. Jasmina Havranek


Zahvaljujemo se sponzorima

"etrnaestog savjetovanja uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj" i
Trinaeste izlobe hrvatskih ovjih i kozjih sireva"

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
Domovinskog rata 2,
21 000 Split
BIO PHARM VET d.o.o.
Medvedgradska 1c
10 000 Zagreb
NATURAL TRGOVINA d.o.o.
Kvintika 10
10 000 Zagreb
GOSPODARSKI LIST
Trg Bana Jospia Jelaia 3
10 000 Zagreb
BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA
Trg P. Kreimira IV br. 1
35 000 Slavonski Brod
PROBIOTIK d.o.o.
Ulica grada Gospia 3
10 000 Zagreb
FANON
Radnika cesta 1a
10 000 Zagreb
ZAGREBAKA UPANIJA
Ulica grada Vukovara 72/V,
10 000 Zagreb
GUMEX EKO
Vulineva 10
10 310 Ivani Grad
LUB d.o.o.
Lovretska 25
21 000 Split
HRVATSKA GOSPODARSKA
KOMORA
Roosveltov trg 2
10 000 Zagreb
PAH NETHERLANDS T3 B.V.
Radnika cesta 80
10 000 Zagreb
POKROVITELJ

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA

Splitskodalmatinska upanija je administrativ
noteritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa
sjeditemuSplitu.Prostornojenajveahrvatska
upanija, ukupne povrine 14.045 km
2
od ega
4.572 km
2
otpada na kopno. Godine 2001. je
imala463.676stanovnika.
upanija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko
zaleeDalmatinskazagorasbrojnimkrkimpo
ljima,uzaki gustonaseljenobalnipojas,teoto
ke. Dio Dinarida ini granicu s Bosnom i Herce
govinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo
razdvajajuobalnipojasodzalea.
upaniju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagraena autocesta Split Zadar
KarlovacZagrebsetiritrake,kaoilikaeljeznica.MeunarodnazranalukaSplit
Katelakoristiseuglavnomzaturistikeletoveljeti.Postojiimanjeasfaltiranouzleti
tenaotokuBrau.

SPONZORI

NATURAL TRGOVINA D.O.O.
10 000 ZAGREB, Kvintika 10
Tel/fax: 00 385 1 4550 783
mob: 00 385 (0) 91 205 6 260
E-mail: natural@zg.t-com.hr

BROJ 1 U OZNAC AVANJU STOKE U HRVATSKOJ I SVIJETU


ZAGREBAKA UPANIJA


Tel/fax: 021 772 046 web: www.lub.hr e-mail: lub.split@gmail.com
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Kao i ranijih godina, i ovim savjetovanjem nastojali smo okupiti

najistaknutije uzgajivae ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, kako bismo
im omoguili da nizom strunih predavanja, neposrednim kontaktima s
naim vodeim strunjacima i meusobnim kontaktima poboljaju,
odnosno unaprijede proizvodnju na svojim gospodarstvima.
Zahvaljujemo se svim predavaima, prof. dr. sc. Bori Miou, prof.
dr. sc. Vesni Pavi, prof. dr. sc. Velimiru Suiu, dr. sc. Branku
otariu, prof. dr. sc. Samiru Kalitu, prof. dr. sc. Josipu Leti, prof. dr.
sc. Zoranu Grgiu, doc. dr. sc. Antunu Kosteliu, dr. sc. Goranu Kiu,
mr. sc. Mariji pehar, prof. dr. sc. eljku Paviiu, prof. dr. sc. Borisu
Antunoviu, prof. dr. sc. Alenu Didiu, dr. vet. med. Tomislavu Kiu i
Daliboru otariu dipl. ing. to su nali vremena da svojim
predavanjima utjeu na unaprjeenje proizvodnje hrvatskih uzgajivaa
ovaca i koza.
Uz savjetovanje, na 13. izlobi ovjih i kozjih sireva ponovo smo
pokazali koliko je Hrvatska bogata ovim proizvodima, ali i injenicu da
se radi o proizvodnji koji jaa iz godine u godinu, podiui i razinu
proizvodnje i kvalitetu na tritu ponuenih proizvoda. Kao i ranijih
godina u realizaciji izlobe sireva nesebino nam je pomagala prof. dr.
sc. Jasmina Havranek, pa joj se i ovim putem zahvaljujemo.
Zahvaljujemo se i ostalim lanovima povjerenstva za ocjenu ovjih i
kozjih sireva.
Zahvalnost dugujemo pokroviteljima i sponzorima koji su podrali
nau manifestaciju, kao i medijima koji su nae aktivnosti na promociji
hrvatskog ovarstva i kozarstva predstavili iroj javnosti.
Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji nain pomogli u
organizaciji i odravanju etrnaestog savjetovanja uzgajivaa ovaca i
koza i Trinaeste izlobe hrvatskih ovjih i kozjih sireva.

Organizacijski odbor

Cetrnaesto Savetovaliste Uzgajivaca Ovaca I Koza U Republici Hrvatskoj I Trinaesta Izlozba Hrvatskih Ovcijih I Kozjih Sireva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Cetrnaesto Savetovaliste Uzgajivaca Ovaca I Koza U Republici Hrvatskoj I Trinaesta Izlozba Hrvatskih Ovcijih I Kozjih Sireva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA OVACA I KOZA

Dr. sc. Goran Ki: Zamjenska krmiva u sunom razdoblju

Na temelju Vae zamolbe Struno povjerenstvo u sastavu:

IZLAGA ADRESA NAZIVPROIZVODA PLAKETA

Trinaesta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva

estitamo svim proizvoaima na sudjelovanju,

Trinaesta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Kao i ranijih godina, i ovim savjetovanjem nastojali smo okupiti

You might also like