http://www.fsb.unizg.hr/kziha/shipconstruction/kbuu458hrnv/poglavlje5/poglavlje5.

htm
5. DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
KONSTRUKCIJE RATNOG BRODA
5.1. Openito
Elementi brodske konstrukcije dimenzioniraju se u pravilu na dva naina,
ovisno o vrsti i namjeni broda. Komercijalni brodovi, uobiajene namjene (tankeri,
brodovi za prijevoz rasutog tereta, brodovi za prijevoz opeg tereta i sl.)
dimenzioniraju se u skladu s pravilima nekog svjetskog Registra (Dn, !lo"d#s, $
itd.), a brodovi specijalni% namjena, u koje spadaju i ratni brodovi, dimenzioniraju se
direktnim proraunom, koji se provodi koristei saznanja iz nauke o vrstoi i vrstoi
broda.
Direktne proraune mogue je, u pravilu, podijeliti na proraune koji pripadaju
tzv. opoj vrstoi broda (uzdu&noj ili poprenoj vrstoi broda) te lokalnoj vrstoi
broda, a za ratne brodove, osim navedeni% i uobiajeni% provodi se i niz specijalni%
prorauna.

5.2. Po!"#ni "$%toe
Op! "$%to! &o'!
' uzduna vrstoa:
a) (roraunom raspodjele optereenja po du&ini broda dobiva se razlika
raspodjele te&ine i raspodjele uzgona predoeni% linijom te&ine i krivuljom
uzgona broda po jedinici du&ine. Konanu raspodjelu svi% te&ina broda
prikazuje raspodjela povr)ine ispod linije te&ina. *e&i)te broda i %vati)te sile
uzgona le&e na istoj okomici, pa i te&i)te povr)ine ispod linije te&ina i te&i)te
povr)ine ispod krivulje istisnine moraju le&ati na istoj okomici. Kad je brod u
ravnote&nom polo&aju razlika izme+u ordinata linije te&ina i krivulje uzgona
daje ordinate krivulje koja prikazuje raspodjelu optereenja broda po du&ini,
q.
b) (roraun momenata savijanja i popreni% sila mogue je provesti iz
poznate linije optereenja q koristei izraze,
i
-ntegracije se izvode obino numeriki. .a dugake i vitke brodove kakvi su
ratni, maksimalne momente savijanja daje proraun na valni dol.
c) (roraun normalni% naprezanja vr)i se po osnovnim /ormulama za savijanje
grede. (roraun normalni% naprezanja s u pojedinim poprenim presjecima
brodskog trupa svodi se uz poznatu raspodjelu momenata savijanja na
odre+ivanje momenata tromosti, odnosno momenata otpora ti% presjeka. 0
raun za moment tromosti presjeka ulaze samo uzdu&ne veze broda koje se
prote&u po dovoljnoj du&ini broda i ispunjavaju uvjete kontinuiranosti.
d) (roraun smini% naprezanja rauna se prema elementarnoj teoriji
savijanja po /ormuli,
gdje je,
' suma debljina svi% limova koje za%vaa %orizontalni presjek
(oznavanje tangencijalni% naprezanja slu&i pri dimenzioniranju spojni%
sredstava uzdu&ni% veza.
e) (roraunom ugibne linije brodskog trupa dobiva se krivulja koja spaja
te&i)ta pojedini% presjeka savinutog nosaa. 1ju treba odrediti jer njene
ordinate ne smiju prijei propisanu veliinu zbog ugradnje propelerski%
osovina, ili ure+aja za ga+anje. (rema di/erencijalnoj jednad&bi elastine
linije,
Dobiva se krivulja ugiba 2 dvostrukom integracijom iz M3EI. Kako je modul
elastinosti
E 4 const. nanosi se u dijagram raspodjela vrijednosti M3I po du&ini broda.
/) 5sim u vertikalnom smjeru brodski trup se savija i u %orizontalnom zbog
razliiti% visina valova na oba boka broda, a tako generirana naprezanja
treba ustanoviti proraunom momenata savijanja u %orizontalnoj ravnini.
Dobar izraz za to je,
6jerenja na brodovima pokazala su da maksimalni momenti savijanja u
%orizontalnoj ravnini nastupaju kad brod plovi pod kutom 789:8; na valove,
a mogu iznositi i do <8= izmjerenog maksimalnog vertikalnog momenta
savijanja.
g) (roraun torzijski% momenata provodi se kod brodova s velikim palubnim
otvorima. 1aime, kad valovi nadolaze koso, brod je izvrgnut torzijskim
momentima jer sile uzgona u pojedinim presjecima trupa ne djeluju u
uzdu&noj simetralnoj ravnini, nego s jedne ili druge njezine strane. 0tjecaj
valova na torzijski moment najvei je kad oni dolaze u smjeru dijagonale
paralelepipeda opisanog brodskoj /ormi i kad je du&ina vala malo vea od
)irine broda $
(slika :.>). -zraz za izraun torzijskog momenta je,
Kad je izraunat torzijski moment, tangencijalna naprezanja koja on
prouzrouje mogu se izraunati po /ormuli za torziju tankostijenog
sanduastog nosaa.

?lika :.>. 5dre+ivanje torzijskog momenta brodskog trupa

' poprena vrstoa:
0 poprenom smjeru brodski nosa, kao )to je spomenuto optereen je
pritiskom vode, teretom na palubi i u unutra)njosti te vlastitom te&inom i
dinamikim silama. *a optereenja preuzimaju uglavnom poprene
pregrade, te popreni okviri. 1a ratnim brodovima, gdje su razmaci
pregrada mali, @8= poprenog optereenja preuzimaju poprene
pregrade, te proraun okvira i nema smisla, pa se rebra, rebrenice i sponje
raunaju samo kao lokalno ukrepljene oplate. .bog toga se za ratne
brodove obino i upotrebljava uzdu&ni sistem gradnje.
.a brodove gra+ene po uzdu&nom sistemu, kakvi su uglavnom ratni
brodovi mo&e dokovanje predstavljati najnepovoljniji sluaj optereenja za
%rptenicu, poprene pregrade i okvirna rebra, pa je ono zbog toga i
mjerodavno za nji%ovo dimenzioniranje. (roraunom odre+en raspored
pritisaka od potklada (slika :.7) slu&i pri proraunu %rptenice kao nosaa
na vi)e oslonaca, a kao /iksni oslonci %rptenice slu&e poprene pregrade.
(oprena pregrada se smatra nosaem na dva oslonca (vanjska oplata)
optereena koncentriranom silom od pritiska potklada (slika :.A), a osim
naprezanja od savijanja treba jo) proraunati i dodatna naprezanja od
pritiska u vertikalnom smjeru zbog lokalnog djelovanja sile P.

?lika :.7. Raspored pritisaka od potklada prilikom dokovanja
?lika :.A. 5ptereenje popreni% pregrada pri dokovanju

Lo(!)n! "$%to! &o'!
(roraun vrstoe elemenata brodske konstrukcije sastoji se od prorauna ploa i
sistema nosaa na savijanje. 5sim toga potrebno je odrediti i kritina naprezanja pri
izvijanju kako za pojedina polja ploa i pojedine nosae, tako i za sklopove oplate
ukrepljene sistemom nosaa. 0 veini sluajeva treba, za iole toniji proraun,
promatrati ne pojedine nosae zasebno, nego nji%ove sklopove. 5ni mogu biti
povezani u okvire9rebrenica, rebra, sponje, ili ine re)etku, tj. sklop dvaju sistema
paralelni% nosaa koji se me+usobno sijeku pod pravim kutom9konstrukcija dna,
konstrukcija palube i konstrukcija bokova broda.
a) (roraun okvira svodi se na odre+ivanje dijagrama momenata savijanja
svi% dijelova okvira. (ri tom se zanemaruju, preluk sponja, mala zaobljenja
na uzvoju, utjecaj koljena, izreza itd.
b) (roraun re)etki na savijanje rje)ava sistem ukr)teni% nosaa (dno,
palube) bilo metodama koje se osnivaju na Brossovom postupku
iteracionog odre+ivanja momenata savijanja (koje su razvijali 1ijemci) ili
se koriste metode koje se osnivaju na savijanju grede na elastinoj podlozi
(razvili i% Rusi).
c) (roraun slo&enog savijanja rezultira naprezanjima od savijanja zbog
ukupnog momenta savijanja od poprenog i uzdu&nog optereenja. 1aime,
u brodskim konstrukcijama esto se pojavljuju nosai izlo&eni istovremeno
djelovanju popreni% i uzdu&ni% sila (proveze, podveze itd.). 0zdu&no su
napregnuti silama savijanja brodskog trupa, a popreno silama pritiska
vode i tereta.
d) (roraun stabilnosti greda, nji%ovi% sistema te izvijanja )tapova rezultira
kritinom silom ' najmanjom silom pritiska, pod kojom, bez poprenog
optereenja, mo&e nastati jedan od glavni% oblika savijanja.
.natan dio elemenata brodske konstrukcije izvrgnut je velikim silama
pritiska. Kako se obino radi o vitkim elementima (pro/ilima, ploama)
postoji opasnost da se oni izviju. *o dolazi sve vi)e do izra&aja u modernim
konstrukcijama ratni% brodova, zbog nastojanja da se minimalnim
dimenzioniranjem )to vi)e smanji te&ina broda. (ri proraunima stabilnosti
koriste se obino energetske metode (Ritz, *imo)enko) ili metoda
Calerkina za pribli&no integriranje di/erencijalne jednad&be.
1a savijanje su naroito osjetljive palubne podveze zbog optereenja
silama pritiska od uzdu&nog savijanja brodskog trupa.
e) (roraun vrstoe ploe daje uvid u iznos i raspored naprezanja u njoj kao
i veliine pomaka pod optereenjem. ?vaki elini brod sastoji se od
velikog broja pravokutni% ploa privr)eni% o nosae koji i% podupiru i na
koje se prenosi kontinuirano optereenje (npr. pritisak vode). 5sim tog
optereenja ploe su napregnute i u vlastitoj ravnini zbog savijanja
brodskog trupa. .bog slo&eni% optereenja kojima su izlo&ene, kao i zbog
ukruenja poprenim i uzdu&nim ukrepama razliiti% krutosti (ortotropne,
izotropne) nji%ov proraun relativno je slo&en, i u openitom sluaju te)ko
je pronai rje)enje u zatvorenom obliku koje bi zadovoljavalo postavljenu
di/erencijalnu jednad&bu i sve rubne uvjete.
/) (roraun izvijanja ploa ima za cilj utvrditi kritinu silu nakon koje nastupa
gubitak stabilnosti ploe. (od djelovanjem uzdu&ni% sila pritiska limovi
palube ili dna broda izvijaju se, a uslijed male torzijske krutosti ukrepa,
rubovi ploe nisu znatnije uklije)teni, pa se ploa rauna na izvijanje kao
da su joj rubovi zglobno polo&eni.

Po!"#n "$%toe po*e'ini+ e)e,en!t! &o'%(e (on%t#(-i*e
a) (roraun palube ' paluba je podvrgnuta naprezanjima u uzdu&nom
smjeru, jer je ona element trupa kao nosaa, a u vertikalnom smjeru je
optereena te&inom vlastiti% konstrukcijski% elemenata i teretom koji se
na njoj nalazi. 0zdu&ne sile u ravnini palube odre+uju se raunom uzdu&ne
vrstoe broda. 1epropusne palube treba raunati za optereenje od
pritiska vode prilikom ispitivanja nepropusnosti, a ispod vei%
koncentrirani% tereta stavljaju se posebna ukrepljenja. 5plata palube
rauna se na slo&eno savijanje, te se dobivena naprezanja u uzdu&nom
smjeru zbrajaju s naprezanjima iz uzdu&ne vrstoe. .a slo&eno savijanje
raunaju se tako+er podgrednjaci, iji raspon izme+u pregrada dijele na
manje dijelove upore, a one se raunaju samo na pritisak i izvijanje.
b) (roraun konstrukcije bokova i dna u biti se svodi na proraun vrstoe
limova vanjske oplate analogan proraunu oplate palube, a konano je
mjerodavan poredbeni napon koji ne smije biti vei od dopu)tenog.
Dormule po kojima se kontrolira izvijanje limova vanjske oplate uzimaju u
obzir linearnu raspodjelu normalni% i tangencijalni% naprezanja, pa se zato
razlikuju od analogni% /ormula za kontrolu stabilnosti paluba i dna broda.
0zdu&na rebra konstrukcije moraju tei neprekidno da bi se mogle uzeti u
raun vrstoe za puni presjek. (oprena rebra raunaju se kao dio okvirne
konstrukcije rebrenica9rebro9sponja. 5kvirna rebra se u proraunima
smatraju krutim okvirima kojima kao /iksni oslonci slu&e uzdu&ne pregrade
i vorovi u kojima se spajaju palube i dno broda s bokovima, a upore
izjednauju progib palube i dna broda i smatraju se pominim osloncima.
c) 1epropusne pregrade i pregrade tankova ' pri proraunavanju vrstoe
pregrada razlikuju se pregrade koje su stalno pod pritiskom, kao )to su
one koje ograniuju tankove za vodu ili ulje, i pregrade koje dobivaju
pritisak samo u sluaju o)teenja broda. (regrade pod stalnim pritiskom
proraunavaju se redovito na osnovu elastini% de/ormacija kao i ostali
elementi brodskog trupa. .a pregrade koje dobivaju puno optereenje
samo u sluaju o)teenja, mo&da jedanput u &ivotu broda, dopu)taju se
plastine de/ormacije pod optereenjem, jer male de/ormacije pri
statikom optereenju ne smetaju ako je sauvana nepropusnost
pregrade.
d) ?redstva spajanja ' sa stanovi)ta prorauna vrstoe zavareni% spojeva u
brodogradnji se razlikuju ovi tipovi spojeva,
' )avovi koji spajaju pojas pro/ila sa strukom
' eoni )avovi po cijelom opsegu (sueljci vanjske palube)
' eoni )avovi samo po jednom dijelu presjeka (sueljci pojasa nosaa)
' boni )avovi samo po jednom dijelu opsega (spoj uzdu&ni% rebara s
nepropusnim pregradama)
' boni )avovi po cijelom opsegu (uvr)enje upora)
Eavovi koji spajaju pojedine elemente pro/ila i )avovi vanjske oplate
napregnuti su smicanjem, a u proraun ulazi cijeli presjek s time da se
dobivena naprezanja usporede s dopu)tenim naprezanjima posebno za
zavareni )av, a posebno za materijal konstrukcije.
0z pret%odno spomenute proraune vrstoe koji se provode u pravilu za
svaki brod nestandardne konstrukcije, za ratne jedinice vr)i se jo) cijeli niz
specijalni% prorauna i to,
' proraun temelja topova
' specijalni prorauni uzdu&ne vrstoe za brze lake jedinice
' dinamiki proraun jarbola
' proraun vrstoe i dinamiki proraun skrokova
' proraun temelja motora i diesel agregata
' proraun vrstoe kormila (statiki i dinamiki)
' proraun vlastite /rekvencije trupa
' proraun vlastiti% /rekvencija i oblika vibriranja temelja &iroskopa
' proraun temelja ni)anskog radara
' proraun ope vrstoe nadgra+a i kuica itd.

5.. Po!"#n #/'#0ne "$%toe &/i+ )!(i+ *e'ini-!
Dimenzioniranje elemenata konstrukcije na osnovu pret%odno spomenuti% i
pobrojani% prorauna vrstoe odnose se na povr)inske ratne brodove uobiajeni%
/ormi trupa i uobiajeni% brzina. 1oviji trendovi razvoja manji% ratni% mornarica
ukljuujui i %rvatsku R6, ukazuju da se one sve vi)e oslanjaju na manje i brze
jedinice gliserske /orme, pa su, zbog novi% uvjeta optereenja, za takve brodove
razvijene i posebne metode dimenzioniranja konstrukcije. 0obiajeni proraun
uzdu&ne vrstoe deplacementski% brodova, tj. proraun naprezanja na valnom
brijegu i valnom dolu, ne mo&e se primijeniti na glisere, zbog toga )to na ove pri
plovidbi bilo mirnim, bilo uzburkanim morem, djeluju znatne dinamike, dodatne, sile.
(roblem je ove dodatne sile predoiti na takav nain, da se mo&e pristupiti
standardnom proraunu uzdu&ne vrstoe. 5penito se dinamike sile izraze s
pomou Fpoveani%F te&ina broda, uvjetovani% udarima broda o susretne valove.
?vaki se brodski element, udarom o val, ustvari zakoi (uspori) u svom gibanju, a ta
usporenja (uvrije&io se pogre)an naziv FubrzanjaF) mogu iznositi i do nekoliko
ubrzanja zemaljske sile te&e g (7g, <g, Gg i sl.). 5va su usporenja ' mjerenjima
dokazano ' vea u tokama bli&im pramcu, a pri krmi su zanemarivo mala, praktiki
oko 8 g. Dakle /aktor FpoveanjaF te&ina pri krmi je jednak jedinici, a na pramcu je
najvei. -zme+u ove dvije vr)ne vrijednosti usporenja se interpoliraju. Hko se, dakle,
svaku brodsku te&inu (bilo elementa trupa, bilo neke opreme, stroja i sl.) pomno&i s
/aktorom, koji odgovara za tu toku brodske duljine, te se nanesu na bazu u obliku
krivulje te&ina, dimenzije (t3m), dobije se ta osnovna krivulja, ali s uraunatim
dinamikim ' dodatnim ' optereenjima.
5vim poveanim te&inama broda mora dr&ati ravnote&u neka druga sila, kojoj i
%vati)te i veliina odgovaraju dinamikim te&inama broda. *o, dakako, ne mo&e biti
klasino s%vaen uzgon (volumen iz $onjeanovi% krivulja za brijeg i dol), jer bi tako
potreban uronjeni volumen prema)io i ukupni volumen broda. Rije je dakle o
dinamikom uzgonu, prikazanom s pomou razdiobe pritisaka na brodskom dnu, kao
krivulja tog uzgona u dimenziji (t3m).
?ada se mo&e pristupiti proraunu uzdu&ne brodske vrstoe klasinim
postupkom, jer su se dinamike pojave svele u statiki okvir.
0pravo prikazani nain prorauna dati e pouzdanije rezultate, im su toniji
podaci o usporenjima i razdiobi pritisaka na brodskom dnu. *u se javljaju pote)koe,
koje se mo&e sa&eti u problem,
' razdiobe usporenja du& broda,
' razdiobe pritisaka du& brodskog dna na mirnom moru i valovima,
' du&ina glisiranja po uzburkanom moru,
' kut glisiranja po uzburkanom moru,
' kriterij naprezanja brodske konstrukcije.
alja izriito naglasiti da je ovaj izvje)taj rezultat prouavanja dostupne
literature, u kojoj nema ni)ta ili jako oskudno podataka pogotovo o du&ini i kutu
glisiranja, a o kriteriju naprezanja nigdje se i ne govori. ?toga je ovo pregled onoga
)to mo&e biti interesantno pri /ormiranju metode prorauna uzdu&ne vrstoe.
1ajvi)e, ipak, podataka ima o razdiobi pritisaka du& brodskog dna, ali i tu
na&alost, veina autora obra+uje mirno more, dok uzburkano jedva netko i spomene.
i)e o tome ima u projektnim metodama, ali su tu uzete %ipotetske vrijednosti kako
za pritiske, tako i za ubrzanja, da se zadovolje za%tjevi projektiranja.
1a temelju podataka, prikupljeni% u literaturi, ini se da bi metoda, oznaena u
ovom izvje)taju kao metoda FDF, bila ta, koja daje istini najbli&e podatke. ?vakako
treba istaknuti, da nju mogu potvrditi samo mjerenja u naravi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Brodskivijak
Brodski vijak
!zvor: "ikipedija
#ko$i na: orijentacija% tra&i
Brodski vijak.
Vijak je na suvremenim brodovima najra'ireniji tip brodskog propulzora i gotovo jedino
sredstvo poriva. (o&emo ga predo$iti kao vijak koji na osovini okre)e brodski stroj i tako
okre)u)i se u vodi kao matici% snagu brodskog stroja pretvara u kretanje% tj. ostvaruje poriv.
*od ve)ih izvedbi% potisna snaga brodskog vijka prenosi se preko osovine na odrivni le&aj a
odatle na brodski trup% a ne izravno na stroj $ime je osigurana za'tita brodskog pogonskog
stroja. #astoji se od glavine i dva do osam%
+,-
a kod podmornica i sedam% listova. .ni s
glavinom $ine jedno tijelo% a prema tehni$koj izvedbi danas susre)emo:
/ijke kod kojih su krila izlivena zajedno s glavinom ili 011 vijci. 2o su tzv. vijci s
fiksnim krilima.
/ijci s prekretnim krilima ili tzv. vijci s upravljivim usponom ili 311 vijci% kojima se
zakretanjem krila mo&e mijenjati uspon.
Sadraj
, 1rednosti i nedostatci
4 /rste vijaka
o 4., 5esnookretni vijak
6 7tjecaj vijka na manevriranje brodom
4 Bo$ne sile u vo&nji naprijed
o 4., #ila zapljuskivanja kormila
o 4.4 #ila otpora u vo&nji naprijed
5 #ila zapljuskivanja krme
o 5., #ila otpora u vo&nji
8 .kret na mjestu broda s jednim vijkom
9 (anevarske osobine broda s dva vijka
8 1ogledaj tako:er
; !zvori
,< /anjske poveznice
Prednosti i nedostatci [uredi]
#vaki od navedenih vijaka ima svoje prednosti i nedostatke. /ijak s fiksnim krilima najvi'e se
upotrebljava% najjeftiniji je% najmanje podlo&an kvarovima i ima najve)i stupanj iskoristivosti.
Brodski vijak na desantno juri'nom brodu
/ijak s prekretnim krilima ima prednost 'to se s pomo)u takvog vijka mo&e jednostavnije
upravljati strojem i to izravno sa zapovjedni$kog mosta. =ije mu potreban sustav za
prekretanje stroja iz vo&nje naprijed u vo&nju krmom i obratno jer se osovina okre)e uvijek u
istom smjeru. /o&nja krmom ostvaruje se prekretanjem krila pomo)u hidrauli$nog ure:aja u
osovini i glavini vijka. .vakvi vijci i ure:aji skuplji su od obi$nih vijaka. .sim toga%
nedostatak im je i taj 'to takvi vijci zbog lak'eg prekretanja krila redovito koriste krila s
manjom povr'inom% a ve)im brojem okretaja vijka. >bog toga po valovitom moru ovakvi
brodovi vi'e gube na brzini.
/ijci s krilima pri$vr')enim na glavinu pomo)u vijaka imaju prednost 'to se u slu$aju
o'te)enja jednog krila isto mo&e jednostavnije zamijeniti% ali mu je nedostatak manji stupanj
iskoristivosti. .vakvi se vijci veoma rijetko koriste.
Vrste vijaka [uredi]
?azlikujemo desnookretne i lijevookretne vijke.
Desnookretni vijak [uredi]
5esnookretni vijak onaj je koji se u vo&nji naprijed okre)e desno% tj. u smjeru kazaljke sata
gledano s krme prema pramcu. #vako krilo ima svoj ulazni @uA i izlazni @iA brid. 7lazni brid
onaj je koji zahva)a vodu% te je preko tla$ne plohe lista potiskuje prema izlaznom bridu.
?azlikujemo i usisnu i tla$nu stranu lista. 7sisna strana prednja je strana lista @okrenuta prema
pramcuA. =a njoj se u vo&nji naprijed stvara razrje:enje @podtlakA. #trana vijka okrenuta
prema krmi naziva se tla$na strana. .va zahva)enoj vodi daje ubrzanje i potiskuje je prema
krmi. =a njoj je podru$je visokog tlaka.
*orak vijka linearni je pomak koji vijak pro:e u jednom punom okretu za 68<B. *orak ovisi o
usponu krila. >a ve)i korak potreban je ve)i uspon. Brodski vijak nikad nema u$inak punog
koraka. 1rve teorije o djelovanju pojavile su se pri samom izumu. 1retpostavilo se da brodski
vijak djeluje kao prirodni vijak% koji se navija na maticu. !z toga bi sljedilo da je prije:en put
broda jednak
/ C nDED8< / ,854 +voz /h-
/ F brzina
n F broj okretaja
E G korak
*ada bi voda bila H$vrstH medij% korak bi bio potpun% tj. prije:eni put brod bio bi jednak
koraku pomno&enom s brojem okretaja vijka. (e:utim% u vodi koja nije H$vrstH medij nego je
teku)ina% korak nema punu vrijednost. Iubitak u koraku zove se skliz ili slip. .n iznosi od
,<J pa navi'e. #kliz je najve)i u po$etku kada stroj tek zaveze% a brod jo' uvijek stoji. 2ada
iznosi ,<<J. *ako se brzina pove)ava skliz se postepeno smanjuje i najmanji je kod
optimalne brzine pri mirnom vremenu. #kliz uglavnom ovisi o brzini% broju okretaja vijka%
podvodnom obliku broda @glavnom o otporu brodaA% usponu vijka itd. #kliz je manji kod
manjeg broja okretaja vijka. *od naro$ito optere)enih vijaka% npr. teglja$a% po&eljno je da broj
okretaja bude manji% a povr'ina krila ve)a. .sim toga% brodovi s ve)om povr'inom krila i
manjim brojem okretaja manje gube na brzini u nevremenu. 2akvi brodovi bolje se
zaustavljaju voze)i krmom% tj. imaju kra)i zalet.
2o je zbog toga 'to se ve)i vijaku moru HoslanjaH na ve)u povr'inu krila% a s ve)om
povr'inom krila zahva)a ve)u koli$inu vode. 1ored navedenog% kod vijaka s velikim brojem
okretaja uvijek postoji bojazan od kavitacije. 1od kavitacijom se podrazumijeva promjena
strujnog toka vode uzrokovana padom tlaka do tlaka isparavanja teku)ine. 2akav pad tlaka
nastaje na pojedinim mjestima oko vijka. >bog nedovoljno brzog pritjecanja teku)ina tlak
padne ispod tlaka koji omogu)ava stvaranje vodene pare% te dolazi do tzv. Hhladnog vrenjaH.
?adi% te pojave strujanje vi'e nije homogeno% pa se mijenjaju karakteristike djelovanja vijka i
nastaje pad u porivu. .sim toga% na mjestima gdje dolazi do stvaranja vodene pare nastaju
mjehuri)i koji eksplodiraju na povr'ini krila vijka% te tako nastaju o'te)enja na krilima u
obliku rupica% a mo&e do)i i do loma.
1rije nego do:e do kavitacije javljaju se 'umovi i vibracije. 2lak je najmanji kada se krilo
nalazi u gornjem vertikalnom polo&aju i to na obodu krila gdje su kutne brzine najve)e. /rlo
razvijena kavitacija stvara jak 'um koji se dobro $uje na krmi broda.
*ada )e se upotrijebiti koji tip vijka ovisi o nizu $imbenika% a prije svega o tipu i veli$ini
broda% njegovoj namjeni% zahtjevnoj brzini i o podru$ju u kojem )e ploviti.
Utjecaj vijka na manevriranje brodom [uredi]
#ila poriva jedina je korisna sila koju stvara vijak. .na je po snazi najja$a i $ini ukupno vi'e
od ;5J energije koju proizvodi vijak. 5jeluje u smjeru osi vijka @uzdu&nice brodaA i ostvaruje
vo&nju broda. 5ok se vijak okre)e na prednjoj plohi lista dolazi do sna&nog pada tlaka% a na
stra&njoj plohi dolazi do pove)anja tlaka. 1ad tlaka na usisnoj strani ve)i je od pove)anja tlaka
na tla$noj strani% zbog $ega ve)i dio poriva ostvaruje usisna strana vijka.
.sim ove najja$e i jedine korisne sile okretanjem vijak na brod djeluju ostale ranije
spomenute sile. 5a bi se brodom moglo uspje'no manevrirati potrebno je znati i njihovo
djelovanje @smjer i ja$inuA i to kako u vo&nji naprijed% tako i u vo&nji krmom.
Bone sile u vonji naprijed [uredi]
Sila zapljuskivanja kormila [uredi]
#vojim okretanjem vijak uzrokuje kru&no ili% bolje re$eno% spiralno gibanje $estica vode koje
sna&no izba$ene udaraju i na gornju i na donju plohu kormila. Kestice vode koje udaraju u
donju plohu kormila djeluju ja$e jer je na ve)oj dubini ve)i tlak. .sim toga% u gornjem
polo&aju voda se lako izdi&e i odbacuje u obliku pjene. *ao posljedica djelovanja ove sile jest
da kod desnookretnog vijka krma izbija u lijevo% a pramac u desno. *od lijevookretnog vijka
situacija je obratna.
Sila otpora u vonji naprijed [uredi]
#ila otpora @bo$ni otporA nastaje zbog toga 'to pojedina krila vijka rade istovremeno na
razli$itim dubinama pa se kao posljedica toga javljaju i razli$iti otpori na svakom pojedinom
krilu. 5onje krilo najdublje je uronjeno i ono mora savladati najve)u silu otpora jer radi u
podru$ju najgu')e vode @najve)eg tlakaA. Iornje krilo mo&e vodu lako izbaciti prema
povr'ini. .sim toga% kod donjeg krila potisnuta voda lako se i brzo nadomje'ta jer tu zbog
u&eg podvodnog oblika broda lak'e pritje$e voda% dok na gornjoj strani% gdje je krma 'iroka%
voda sporije pritje$e% posljedica toga bit )e da je otpor na krilu 6 ve)i od onog na krilu ,% pa
)e kod desnookretnog vijka zbog sile otpora @bo$nog porivaA krma izbijati desno% a pramac
lijevo. *od lijevookretnog vijka situacija je obrnuta.
.tpor na krilu 4 jednak je po snazi onom na krilu 4% ali suprotnog smjera te se oni me:usobno
poni'tavaju i ne djeluju na izboj. *rilo 4 nastoji krmu izroniti% a krilo 4 uroniti. *ao
posljedica toga javljaju se vibracije krme.
7spore:uju)i u$inak sile zapljuskivanja kormila i sile otpora @bo$nog otporaA u vo&nji
naprijed vidi se da je njihovo djelovanje suprotnog smjera. 1o snazi su pak te dvije sile
razli$ite pa )e zbog toga krma broda izbijati desno ili lijevo ovisno o tome koja je od njih ja$a
u odre:enom trenutku.
.p)enito je poznato da je sila otpora ve)a u samom po$etku. *ako brod postupno dobiva na
brzini tako postupno raste sila zapljuskivanja% a slabi sila otpora% pa iz toga proizlazi da kod
desnookretnog vijka u vo&nji naprijed kada se stroj pokrene% krma izbija desno% a kada brod
dobije brzinu lijevo.
Sila zapljuskivanja krme [uredi]
*od vo&nje krmom vijak HusisavaH vodu s krmene strane i sna&no je spiralno potiskuje
naprijed @prema pramcuA. 5esnookretni vijak okre)e se u protivnom smjeru kazaljke sata
gledano s krme. *rilo 4 potiskuje vodu ispod kobilice% dok krilo 6% a naro$ito krilo 4% baca
vodu u desni krmeni bok broda% stvaraju)i tako vrlo jaki izboj krme u lijevu stranu. *od
lijevookretnog vijka situacija je obrnuta.
Sila otpora u vonji [uredi]
Budu)i da se u vo&nji krmom vijak okre)e u suprotnom smjeru nego u vo&nji naprijed%
logi$no je zbog toga zaklju$iti da )e sila otpora na krilima biti suprotnog smjera nego u vo&nji
naprijed% tj. kod desnookretnog vijka otpor na krilu 6 ve)i je nego na krilu ,. >bog toga krma
izbija lijevo.
!z izlo&enog mo&emo zaklju$iti da u vo&nji krmom obje sile stvaraju izboj u lijevu stranu% pa
kao zaklju$ak slijedi da brod s desnookretnim vijkom u vo&nji krmom ima vrlo jako izbijanje
krme u lijevu stranu. *od lijevookretnog vijka situacija je suprotna.
Okret na mjestu broda s jednim vijkom [uredi]
Brodovi s jednim vijkom nisu u stanju izvesti okret na mjestu. !pak% taj se prostor mo&e
smanjiti vo&njom naprijed G krmom% koenjem. .kret broda lak'e se izvodi i potreban prostor
za okret broda manji je preko strane smjera okretanja vijka @preko desne strane za brod s
desnookretnim vijkomA. Brod najprije zaveze svom snagom naprijed s kormilom sve desno%
zatim svom snagom krmom s kormilom sve lijevo% ponovno svom snagom naprijed itd.
/o&nja strojem mora biti kratka da brod ne dobije zalet% ve) samo zakretni moment.
Manevarske osobine broda s dva vijka [uredi]
*od brodova s dva vijka vijci su postavljeni simetri$no s obje strane uzdu&nice broda i to tako
da se na desnoj strani nalazi desnookretni vijak% a na lijevoj lijevookretni. 7 vo&nji naprijed
vijci se okre)u prema vani% a rijetko prema unutra. .vakvim na$inom posti&e se bolji zakretni
moment% jer sve bo$ne sile na obje strane poma&u okretanju.
*ori'tenje dva vijka na brodovima danas je vrlo $est slu$aj% pogotovo na onim koji $esto
pristaju u lukama @putni$ki% trajekti% Ro-RoA. 2o je zbog toga 'to s dva vijka imaju mnogo
bolje manevarske sposobnosti od brodova s jednim vijkom.
*ada jedan stroj vozi naprijed% a drugi krmom% stvara se spreg sila koji brod okre)e gotovo na
mjestu bez upotrebe kormila. .kretljivost je bolja 'to je ve)a snaga strojeva i 'to je ve)i
razmak izme:u vijaka. 2o proizlazi iz izraza o momentu okreta koji je zadan izrazom:
(ok C 1 L ,
1 C 1l M 14
1rednosti su brodova s dva vijka u tome 'to nemaju negativan izboj% krug okreta mo&e se
svesti na du&inu broda% lako se manevrira u uskom akvatoriju% ve)a sigurnost pogona i
mogu)nost kormilarenja strojevima%
=edostaci su brodova s dva vijka visoka cijena% vijci su izlo&eni o'te)enjima jer se nalaze
bli&e bokovima% te pogonski strojevi i osovinski vodovi zauzimaju vi'e prostora. Brodovi s
dva vijka imaju daleko ve)e prednosti% a pogotovo s gledi'ta manevriranja brodom.
Poledaj tako!er [uredi]
1ropeler zrakoplova
"zvori [uredi]
,. N
http://www.riteh.uniri.hr/zavkatdsluz/zvdbrodingmorteh/katedre/tehorg/mater
ijali/kolegiji/strucniJ4<BI/1lovniJ4<objekti/predavanja4<,</po4hidrodinamika
J4<iJ4<propulzija.pdf
Vanjske poveznice [uredi]
=a >ajedni$kom poslu&itelju
postoji jo' multimedija vezanih
uz: Brodski vijak
!nformacije o propelerima zrakoplova (engl.)
!zgra:ivanje vlastitog vijka (engl.)
1ropeleri s 2itanica (engl.)
http://www.burzanautike.com/povijest/nautickaGpovijestGpropeler
Propeler
Izum koji je promijenio brod
#je$enje nedoumice
/elika otkri)a uz sebe vuku i one manje lijepe stvari kao 'to su prepcavanje i poku'aji kra:e
zasluga% a i pitanje prvenstva. *ako bismo jednom za svagda razrije'ili pitanje kome pripada
$asni naslov izumitelja propelera moramo krenuti malo u povijest. 2o$no je da se ne'to kao
propeler vidjelo i prije. ?ije$ je o $uvenoj podmornici H*ornja$aH 5avida Bushnella iz ,995.
g. koja je te rukom pokretane HpropelereH koristila za pogon po horizontalnoj i vertikalnoj osi.
=o ?esselov propeler iz ,849. je bio prvi zaista u$inkoviti i za'ti)eni patent koji brod $ini
ovakvim kakvim ga i mi danas poznajemo% s propelerom uronjenim duboko na krmi ispred
kormila. !pak ?esselu se poku'alo Hpridru&itiH podosta ljudi.
1oznaju)i britansku glad za novim% &elju za prvenstvom u pomorstvu i dobro razra:enu mre&u
'pijuna% ne $udi da je vrlo brzo nakon ?esselovih javnih pokusa propeler HizumljenH i u
Ongleskoj. (nogi Onglezi )e i danas re)i da je izumitelj propelera 0rancis 1etit #mith.
! Pve:ani su se tako:er upleli u tu igru% tvrde)i da je izumitelj propelera Qohan Oricsson. !stina
je da su i jedan i drugi konstruirali propeler i da su njihovi izumi bili u$inkoviti% ali su se
odigrali tek nekoliko godina nakon 'to je ?essel plovio 3ivettom po 2r')anskom zaljevu.
Onglez je kasnio ;% a Pve:anin $ak punih ,4 godina.
Motovun
!ako je svijet zadu&io svojim izumom propelera% mnogi% a pogotovo !strani iz okolice
(otovuna vi'e cijene njegov 'umarski rad i uspjeh koji je postigao melioracijom i
po'umljavanjem doline (irne% na mjestu koje je danas znano kao (otovunska 'uma. =isu
samo !strani zahvalni ?esselu na tome% ve) i svi ljubitelju tartufa% jer je upravo ta 'uma jedno
od najve)ih nalazi'ta najkvalitetnijih tartufa u svijetu.
1osebice je zna$ajan taj dio ?esselova &ivota. =aime za slu&bovanja u (otovunu postigao je
velike uspjehe u po'umljavanju i o$uvanju istarskog i slovenskog kr'a. 5anas mu se jedan dio
(otovunjana odu&io na taj na$in 'to je glavna nagrada i simbol me:unarodnog filmskog
festivala koji se odr&ava u (otovunu ni manje ni vi'e nego ?esselov najpoznatiji izum G
propeler.
%otora&ije

2ekst: "vo Boovi'

Burza =autike broj: <84 @str: ,<6G,<5A
Veliko je veselje vladalo u obitelji (ntona i Marije (ne #essel kada se )*+
lipnja ,-*.+ rodio mali /oe& 0udovik %ranti$ek+ 1r$ten je odma2
drui dan u crkvi "skupitelja na$e 3ospodina u rodnom
istonoe$kom radi'u 42undrumu5 dana$nji 42rudim+ 6ada je
poela jedna od najve'i2 pria o pomorstvu koja naoiled s morem
ba$ i nema prevelike veze
!ako mu je otac bio dr&avni slu&benik% Qosipova je obitelj neprekidno &ivjela na rubu
siroma'tva. 7nato$ tome% otac Rnton je dao sve od sebe da mu se sinovi 'koluju. 2ako je
Qosipov stariji brat /ojteh zavr'io u sjemeni'tu% te se kasnije i zaredio% a mali je Qosip nastavio
sa 'kolovanjem kod ku)e i o$evih prijatelja sve do ,8<8. kada odlazi u gimnaziju u Sintz. 7
to ga se vrijeme pamti kao iznimno bistra i vrijedna dje$arca sitne gra:e. *ao
'esnaestogodi'nji mladi) stupa u dvogodi'nju vojnu slu&bu pri 4. topni$koj pukovniji carske
vojske u Budjejovicama% mjestu danas poznatom po pivu koje je ime dobilo po
germaniziranom obliku imena toga gradi)a G Budweis. 7brzo se isti$e kao pitomac iznimno
nadaren za ra$unanje% geometriju i tehni$ko crtanje. !ako je sve izgledalo kao da je pred njim
sjajna $asni$ka karijera% do toga nije do'lo% prvenstveno zbog Qosipove preslabe gra:e za
carsku vojsku. !ako ga je to poprili$no pogodilo% mladi Qosip nije klonuo duhom te je na
o$evu preporuku i uz te'ku financijsku &rtvu obitelji% akademske godine ,8,4/,6. po$eo sa
studijem ra$unovodstva% kemije% veterine% agronomije% arhitekture i 'umarstva. !ako je
njegova &elja bila studij medicine% priklonio se o$evoj &elji. =a&alost% ve) potkraj sljede)e
godine% obitelj zapada u te'ku financijsku krizu% tako da je Qosip izgubio nov$anu potporu.
!ako se jo' nije dao% poku'ao se sam uzdr&avati krasopisanje% maketarstvom i crtanjem za
druge studente. =a kraju je ,8,4. morao odustati. =o% Qosipu se ipak osmjehnula prilika da
nastavi svoje 'kolovanje i to na novoosnovanoj Pumarskoj akademiji pokraj Be$a. =a o$ev
savjet poslao je molbu da mu dozvole pristup% ali je ponovno% kao i u vojsci odbijen zbog
svoje slabe gra:e% ovaj put pod izgovorom da ima Hpreslaba plu)a za 'umaraH
=o% sre)a voli uporne i hrabreT 1ri$a ka&e da je jedna od njegovih maketa% i to ona koja je
prikazivala nedavnu bitku kod Seipziga% nekako dospjela do ruku cara 0ranje !% a za maketom
je stigla i pri$a o Qosipovom mukotrpnom probijanju kroz &ivot. #re)a je htjela da se caru
maketa toliko svidjela da je odlu$io pomo)i Qosipu i omogu)iti mu nastavak 'kolovanja%
plativ'i za maketu sumu novaca dovoljnu za dvogodi'nje studiranje na 'umarskoj akademiji.
=o time njegovi problemi ni izbliza nisu stigli svome krajuT .bitelj je bila na rubu gladi i
Qosip ju je odr&avao na &ivotu danono)nim crtanjem sve do svr'etka 'kolovanja i odlaska u
#loveniju kamo je poslan kao okru&ni 'umar. 2o je bio po$etak Qosipovog slu&bovanja ovim
krajevima. 5obar dio svog &ivota proveo je slu&e)i kao 'umar u !stri i primorskoj #loveniji.
>a slu&bovanja u (otovunu ,84,. &eni se Qakominom .rebi) koja nedugo nakon toga umire.
/e) ,86<. se &eni po drugi put% ovoga puta sa #lovenkom 2erezom *a'telec. 1o$etkom ,86;.
g. ?essel je dobio slu&bu u /eneciji i imenovan je glavnim 'umarom austrijske ratne
mornarice. =jegova je zada)a bila da pazi i odabire drva za gradnju brodova.
.dan poslu putovao je svim krajevima carstva u potrazi za kvalitetnom gra:om i stablima
pogodnim za jarbole. =a jednom takvom putu u Sjubljanu Qosip ?essel obolijeva od malarije.
!onako slaba'an i relativno krhka zdravlja% bolest ga je potpuno shrvala tako da je ;. listopada
,85;. i umro. 1okopan je na ljubljanskom mjesnom groblju zapam)en kao mornari$ki 'umar%
a ne izumitelj. 1ro'lo je gotovo pola stolje)a dok mu se nije priznalo prvenstvo izuma
propelera.
/osip #essel 7 izumitelj
Qo' nikada nisam $uo za izumitelja koji je napravio samo jedan izum. #vi su oni nanizali
mno'tvo izuma koji su manje ili vi'e pomogli svijetu% ali su uglavnom po jednom ostali
zapam)eni do dana'njih dana. =i Qosip ?essel nije iznimka. 1rije no 'to se usredoto$imo na
njegovo najva&nije otkri)e spomenimo one manje znane izume koji vi'e uveseljavaju ljude
koji se dr&e stare HEvali more dr&U se krajaH.
?essel je prije svega bio 'umar% stoga ni ne treba $uditi $injenica da se ve)ina njegovih izuma
ve&e uz 'umarstvo. *opaju)i po raznoraznim arhivima do'lo se do lijepog broja od $ak 6<
za'ti)enih patenata.
Qo' dok je slu&io u topni$koj pukovniji po$eo je razmi'ljati o tome kako pobolj'ati postoje)e.
2ako je kasnije prona'ao poseban tip brodskog topa na lafetu.
Qedan od izuma koji nije nai'ao na razumijevanje bila je njegova pneumatska po'ta. /i'e je
uspjeha imao s rotacionom pre'om i valjkastim mlinom. 5alje su se tu nanizali zanimljivi
izumi me:u kojima se posebno isti$u valjkasti i kugli$ni le&ajevi. !zme:u ostaloga unaprijedio
je proizvodnju sapuna i prona'ao jednostavan pouzdan i brz na$in za mjerenje povr'ine 'ume.
1ojava parnog stroja koji je u #loveniju% u kojoj je ?essel slu&io stigao relativno rano% tijekom
drugog desetlje)a devetnaestog stolje)a% bitno je ozna$ila &ivotni put mladog 'umara punog
ideja kako da ju usmjeri i iskoristi. ?essel se s parnim strojem prvi puta susre)e ve) ,8,8. g.
kada je prvi parni brod uop)e stigao u 2rst. .d toga dana ?essel je mnoge od svojih izuma
temeljio upravo na parnom pogonu.
#labo je znano da je upravo ?essel izumitelj cestovne parne lokomotive. =jegova je
lokomotiva bila pogonjena jednim od tri parna stroja koja je tako:er sam i patentirao.
>animljivo je da je jedan od tih parnih motora bio na &ivu.
1rovode)i ve)inu svog &ivota na kr'u i promatraju)i mukotrpni rad te&aka ?essel se potrudio
da im 'to je vi'e mogu)e olak'a &ivot. 2ako je unaprijedio% prilagodio kr'u ili potpuno
izmislio mnoge alate% izme:u ostalih pre'u% vjetrenja$u% plug% pumpu% pilu... =e bi li 'to bolje
iskoristio nepredvidive i neuhvatljive kr'ke ponornice prona'ao je na$in na koji se energija
vode mo&e prenijeti $ak i do ,5< kilometara daleko.
Beskonani vijak
.no 'to je pomorstvu omogu)ilo da postane ovakvim kakvim ga danas poznajemo nije
zasigurno samo jedan mali izum. ?ije$ je o $itavom sklopu okolnosti koje su se poklopile u
datom trenutku. 1arni pogon je ve) bio svakodnevica i redovito se susretao% makar u literaturi.
1rincip pogona je bio prisutan% sada je jo' samo preostala sitnica na tome kako ga
naju$inkovitije primijeniti. Qosip ?essel se odu'evljeno bacio na osmi'ljavanje na$ina
kori'tenja te nove pogonske energije. Qedan od tih na$ina iskori'tavanja parnog pogona bio je
i potpuno novi% revolucionarni sustav propulzije koji bi energiju trebao iskori'tavati puno
u$inkovitije i tako neprakti$ne lopatice po boku broda poslati u ropotarnicu povijesti i prije no
'to se udoma)e.
=a propeleru je ?essel po$eo raditi ve) na samom po$etku studija ,8,4. =o kako mu &ivotna
situacija nikada nije dopu'tala potpun i predan istra&iva$ki rad% propeler je svoju priliku
do$ekao tek s ?esselovim stupanjem u 'umarsku slu&bu u #loveniji. 1rve pokuse ?essel je
napravio upravu u #loveniji i to na rijeci *rki blizu *ostanjevice. =akon 'to se uvjerio da
njegov izum ima smisla% ,848. 'alje svoju molbu u 3arski patentni ured u Be$u% s
obja'njenjem izuma i molbom za za'titu patenta. Sicencu je dobio u velja$i sljede)e godine.
1ropeler je u patentnom zavodu zaveden kao Hbeskona$ni vijak koji mo&e pogoniti plovilo i
naprijed i nazadH.
=adolaze)e godine ?essel je iskoristio za pobolj'avanje svog izuma. 5obar dio usavr'avanja%
osim sve bolje ra$unice% odnosio se i na eksperimentiranje s materijalima i s obrtnicimaG
kova$ima koji su bili spremni i dovoljno vje'ti da bi izveli ne'to tako neobi$no.
=a po$etku je svoje pokuse radio na malim ribarskim pasaricama% a propeler je bio pokretan
rukom. *ako se usavr'avao propeler% tako je i ?essel sve vi'e radio na povezivanju brodskog
parnog stroja i osovine propelera. 2o je i uspio% kada je ,84;. g. parnu brodicu 3ivetta
opremio propelerom. 1okus je izveden...% ali s kakvim ishodomV 2o je sad malo slo&enije
pitanje. =aime% pokus s propelerom je pro'ao vi'e nego dobro. (ala 3ivetta je zaplovila
2r')anskim zaljevom nakrcana s $etrdesetak ljudi i postigla je fantasti$nu brzinu od 8
$vorova.
! koliko mu je to moglo pomo)i u promicanju izuma% toliko mu je problem s parnim kotlom
koji je eksplodiralo G odmoglo. >a paniku i vriskove dama i gospode koji su se odjednom
na'li u oblacima pare i dima% nije optu&en pravi krivac% ve) Hprokleta novotarijaH G propelerT
1olicija je napravila istragu i odlu$ila da je najsigurnije da se tom ludom izumitelju
onemogu)i da ponovi takvo ne'to. 2ako su ?esselu zabranjeni daljnji pokusi. Budu)i da su
mu pokusi zabranjeni% pisanih tragova nema% ali postoje neke% relativno vjerodostojne
pretpostavke da je obavio jo' $itav niz uspje'nih pokusa u skrovitosti kanala #v. Rnte ispred
Pibenika.
2ada se usmjerio na svoja druga otkri)a% ali se nikada nije odrekao zamisli i% makar teoretskog
rada na unapre:ivanju propelera.
*asnije desetlje)e donijelo je HizumeH propelera i u drugim dijelovima Ourope. =akon toga
po$inje njegova masovnija upotreba u pomorstvu. 1rvo je% kako to obi$no biva% u'ao u vojnu
upotrebu% tako da ve) ,888. brodovi s propelerom odigravaju najva&niju ulogu u jednoj bitki.
Bila je to bitka kod otoka /isa.
.tkri)e propelera% kako se kasnije pokazalo% zna$ilo je prekretnicu u pomorskom prometu. 7z
paru% propeler je taj koji je jedrenjake zauvijek poslao u povijest. 1ropeleru mo&emo zahvaliti
na mnogo$emu. 2jeraju)i brodove ispred sebe% prevezao je milijune tona dobara i milijune i
milijune ljudi% ali je jednako tako% poput ve)ine dobrih i velikih izuma iskori'ten u one% ne
tako plemenite% ratne svrhe. (o&da je najprepoznatljiviji kao pogonsko sredstvo jednog od
najrazornijih pomorskih oru&ja G torpeda.
http://www.brighthub.com/engineering/marine/articles/49,;5.aspL
1oje su razliite vrste propeleri dostupni na tri$tu8
Autor: Raunekk Uredio: Lamar Stonecypher
Aurirano 27. lipanj 2011
Si !namo upora"u propelera u "rod# ali kako "i $mo $a!nali kaka propeler je
prikladan !a odre%enu r$tu "roda. &aj 'lanak $e "ai ra!li'itim r$tama propelera i
njihoa primjena u $kladu $ r$tom $hip.Let na$ imaju kratak pre(led.
Uvod
)rilikom projektiranja "roda# i!no$ otpora proi!odi i di!ajn "rod$ke linije $u da
ana 'im"enika koji tre"a u!eti u o"!ir. &"a oa *aktora oi$e !na'ajno o r$ti i
"roju propelera kori$ti. +i$oka u'inkoito$t propelera po$ti,i u okiru poeljnih
tro-koe i najmanje upora"e $troja $na(e je krajnji cilj $ako( "roda di!ajnera. .!"or
propelera u(lanom oi$i o r$ti i nacrt "roda.
imbenii koji utje!u na izbor
Ako "r!inu i $na(u !ahtijea "rod je kao i dopu-teni nacrt je i$oka# to je imperati
da kori$tite da propelera $ promjerom koji $e moe lako "iti $mje-teni u nacrtu.
/0in ili i-e ijkom propeleri $e o"i'no kori$te kada je $tupanj pou!dano$ti potre"no
je i-e ili u $lu'aju ru-enja# tro-ak o'ekuje mo"ilno$ti o!ila !a poprake ,e "iti
i!nimno i$oka# npr. linije kr$tarenje. +i-e ijak propeleri $u tako%er o"i'no kori$te u
o!ilima (dje je ri!ik od ne$re,e je i$oka ili tamo (dje $u i$oke -an$e !a dio ili
ma-inerija "rod do"iti o-te,ena# npr. rat i led "aterije "rodoa.
"a#t $#arter %artini&ue
000.autremerconcept.com
1are "oat 2acht charter 3re0ed charter
Ad$ "y 4oo(le
+i-e ijak propeleri $u tako%er kori-teni u kojima !ahtje !a "olje i (latke okretno$t je
i$oka. 1r!ini maneriranje mo(u "iti kontrolirani od $trane pramca thru$ter$ ili
i$okih per*orman$i kormilo# ali elikom "r!inom maneriranja tre"a i-e ijak
propelera.
'ontrolirati propeler sa zakretnim lopatiama
&aj tip propelera kori$ti $e u$prko$ $oje ni$ke u'inkoito$ti !"o( (latka i lako
upraljio$ti prua# o$o"ito kada "rod mora 'e$to $e kre,u u o(rani'enim odama.
&o propeler $e tako%er kori$ti kada $e "rod mora kontinuirano raditi na jednom
"r!ine ili !a (oria ra!lo(a# (dje je "rod mora premje$titi na ra!li'itim "r!inama i
ra$eljaanje. &aj propeler $e 'e$to kori$ti u ratni "rodoi# (dje "r!ina kr$tarenja je
pola punoj "r!ini. 5ontrolirati propeler $a !akretnim lopaticama $pre'aa
prekomjerno tor6uin( od kr$tarenja propelera koje "i mo(le "iti u!rokoane *ik$ni
propeler $a !akretnim lopaticama.
Alternatia da propeler $a !akretnim lopaticama ,e $e $ dije "r!ine okir opremu.
(rlo ukoso propeler
+rlo i$kriljen propelera moe "iti *ik$ni propeler $a !akretnim lopaticama ili
kontrolirati propeler. Uko-eno$ti doprino$i !anemario poe,ati u'inkoito$t
propelera# ali i(ra anu ulo(u u $manjenju propelera $ile na trupu. &aj tip
propelera u(lanom je opremljen na kr$tarenje "rodoima ili putni'ki "rodoi# (dje
i!"je(aanje i"racije od naje,e ano$ti.
Samo pit#ing propelera
&e r$te propelera $e o"i'no kori$te !a male $na(e ploila. &ni $u rlo $e nala!e u
jahti# odno$no manja ploila# kao -to $u e,e -an$e pred mehani'ke po(re-ke kada
$e kori$te u te-kim i i$oke po0ered ploila. 7animljia $tar je da &pen 8ater
u'inkoito$t do"iti na krmi je i$to kao da je pred nama.
)stale vrste propeler
/u je do-lo do (olemo( napretka u inoacije i ra!oj propelera !a poe,anje
u'inkoito$ti. 9eki od noora!ijeni propeleri $u tip rtlo(a "e$platno :/+;< i
uranoteena poti$kom utoar :1/L< propelera. &ni ni$u toliko op$eno kori$ti kao
oni ne pruaju r$tu u'inkoito$ti koje o"e,aaju.
=o- jedna r$ta propelera je kontraindikacija rotiraju,i propeler koji $manjuje
rotacij$ko( (u"itke i time poe,aa u'inkoito$t. &aj tip propelera o"i'no $e kori$ti
u i!ranom elektri'ni po(on propelera# (dje upotre"a mjenja'ke kutije mo(u $e
i!"je,i. &ni $u op,enito opremljena na manjim "rodoima. &aj tip propelera# ako
$e kori$ti u e,im "rodoima do"ia $uo'eni $ pro"lemima# kao -to $u i$oka
mehani'ka $loeno$ti# i$oke cijene mjenja'ke kutije i o$oin$ko( oda i propelera
(ranice. /ako $u $e u manjim "rodoima $ manje $na(e i i-e upralja'a
per*orman$e !ahtje.
http://www.marineinsight.com/sportsGluLurW/eXuipment/propellerGtWpesGofGpropellersGandG
constructionGofGpropellers/
Eome 5om
(arine "orld (orski #vijet
Sife Rt #ea Yivot na moru
(arine Onvironment (orskog okoli'a
(arine 1iracW (arine 1iratstvo
(aritime EistorW 1omorske povijesti
2Wpes of #hips /rste brodova
(arine 3areers (arine *arijere
0ree ?esources Besplatni resursi
.ffshore .ffshore
#hipping 7tovar
#hipping 4.< 5ostava 4%<
#hore .bala
(arine (atters (arine pitanja
(arine =avigation (arine =avigation
(arine #afetW (arine sigurnost
(aritime Saw 1omorskog zakonika
=aval Rrchitecture Brodogradnje
?ecreation Z Eumour ?ekreacija i Eumor
(arine =ews (arine vijesti
0eatured !staknuti
Ireen #hipping >elena 5ostava
Eeadline =aslov
1ress ?eleases 1riop)enja za javnost
!=(O[ =ews !=(O[ vijesti
/ideos /ideo
(arine 2rends (arine 2rendovi
Boating /o&nja $amcem
3ruise !ndustrW 3ruise industrije
OXuipment .prema
0uturistic #hipping 0uturisti$ki 5ostava
\achting Qedrenje
(arine 2echnologW (arine tehnologija
RuLiliarW (achinerW 1omo)ni strojevi i ure:aji
(ain Ongine Ilavni motor
(arine Olectrical (arine Olectrical
1rocedure/(aintenance 1ostupak / .dr&avanje
?efrigeration Z R3 ?ashladna i klima
3ontact 7s *ontaktirajte nas
Rdvertise on (arine !nsight .gla'avajte se na moru !nsight
Qobs G ?egister 0ree 1oslovi G ?egistracija besplatno
(arine 0orums G Qoin 0ree (arine 0orum G Besplatna registracija
0ollow ](arine!nsight #lijedite ] (arine!nsight /rh obrasca
)retraianje
5no obrasca
Eome ^ OXuipment 1o$etna stranica ^ .prema
1ropeller% 2Wpes of 1ropellers and 3onstruction of 1ropellers 1ropeler% /rste propeleri i
graditeljstva 1ropeleri
bW Rnish 4 5ecember 4<,< po Rnish 4. prosinca 4<,<
<diggsdigg
R propeller is a rotating fan like structure which is used to propel the ship bW using the power
generated and transmitted bW the main engine of the ship. 1ropeler je rotiraju)i ventilator kao
struktura koja se koristi za pogon broda pomo)u snage generira i prenose glavnog motora od
broda. 2he transmitted power is converted from rotational motion to generate a thrust which
imparts momentum to the water% resulting in a force that acts on the ship and pushes it
forward. 1renosi mo) pretvara iz rotational motion za generiranje potisak koji daje zamah
vode% 'to je rezultiralo sila koja djeluje na brod i to gura naprijed.
R ship propels on the basis of BernoulliUs principle and =ewtonUs third law. Brod pokre)e na
temelju Bernoullijev na$ela i =ewtonov tre)i zakon. R pressure difference is created on the
forward and aft side of the blade and water is accelerated behind the blades. ?azlika tlaka se
stvara na naprijed i nazad strani o'trice i vode ubrzan iza lopatice.
2he thrust from the propeller is transmitted to move the ship through a
transmission sWstem which consists of a rotational motion generated bW the main engine crank
shaft% intermediate shaft and its bearings% stern tube shaft and its bearing and finallW bW the
propeller itself. 1otisak od propelera se prenosi da pokretu brod kroz transportni sustav koji se
sastoji od rotacijskog gibanja generirani od strane glavnog motora ru$ica osovine% srednje
osovine i le&ajevi% krmena cijev vratila i le&aja i na kraju sam propeler.
(aterial and 3onstruction of 1ropeller (aterijal i graditeljstva od propelera
(arine propellers are made from corrosion resistant materials as theW are made operational
directlW in sea water which is a corrosion accelerator. (orski propeleri su izra:ene od otporne
na koroziju materijala kao 'to su oni napravili operativni direktno u morskoj vodi koja je
korozije akcelerator. 2he materials used for making marine propeller are alloW of aluminium
and stainless steel. (aterijala za izradu brodskih propelera su legure aluminija i nehr:aju)eg
$elika. .ther popular materials used are alloWs of nickel% aluminium and bronze which are
,<_,5 J lighter than other materials and have higher strength. .stali popularan upotrijebljeni
materijali su legure nikla% aluminija i bronce koje su ,< _ ,5J lak'i od drugih materijala i
imaju ve)e snage.
2he construction process of the propeller includes attaching a number of blades to the hub or
boss bW welding or forging in one piece. Iradnji od propelera uklju$uje pridaje broj lamela na
hub ili 'ef zavarivanjem ili kovanjem u jednom komadu. 0orged blades are highlW reliable and
have greater strength but are eLpensive as compare to welded ones. *ovani no&evi su vrlo
pouzdani i imaju ve)u snagu% ali su skupi kao usporediti to zavarenih one. R marine propeller
is constructed bW sections of helicoidal surfaces acting together to rotate through water with a
screw effect. (orski propeler je konstruirao dijelovi helicoidal povr'ina djeluju zajedno kako
bi se rotirati kroz vodu s vijkom u$inak.
2Wpes of 1ropeller /rste propelera
1ropellers are be classified on the basis of several factors. 1ropeleri su se klasificiraju na
temelju nekoliko $imbenika. 2he classification of different tWpes of propellers is shown
below: *lasifikacija razli$itih tipova propelera je prikazano u nastavku:
RA 3lassification bW =umber of Blades Rttached: A *lasifikacija po broju lopatica 1rilo&eno:
1ropeller blades maW varW from 6 blade propeller to 4 blade propeller and sometimes even 5
blade propeller. Sopatice propelera mo&e varirati od 6 do 4 propelera blade lopatica propelera%
a ponekad $ak i 5 o'trica propelera. Eowever% the most commonlW used are 6 blades and 4
blade propellers. (e:utim% naj$e')e se koriste tri o'trice no&a i 4 propelera.
6 blade propeller : 6 blade propelera:
R 6 blade propeller has following characteristics: 6 no& propeler ima sljede)e karakteristike:
G 2he manufacturing cost is lower than other tWpes. G 2ro'kovi proizvodnje ni&i od drugih
vrsta.
G Rre normallW made up of aluminium alloW. G .bi$no se sastoji od aluminijske legure.
G Iives a good high speed performance. G 5aje dobre performanse velikih brzina.
G 2he acceleration is better than other tWpes. G 7brzanje je bolje od drugih vrsta.
G Sow speed handling is not much efficient. G =iska brzina rukovanje nije puno u$inkovitiji.
4 blade propeller : 4 blade propelera:
R 4 blade propeller has following characteristics: 4 no& propeler ima sljede)e karakteristike:
G 2he manufacturing cost is higher than 6 blade propellers. G 2ro'ak proizvodnje je ve)i od 6
o'trica propelera.
G 4 blade propellers are normallW made up of stainless steel alloWs. G 4 no&a propeleri obi$no
su izra:ene od nehr:aju)eg $elika legura.
G Eave better strength and durabilitW. G !maju bolje snagu i izdr&ljivost.
G Iives a good low speed handling and performance. G 5aje dobar niske brzine upravljivost i
performanse.
G Eas a better holding power in rough seas. G Qe li bolje dr&i vlast u grubo morima.
G 4 blade propeller provides a better fuel economW than all the other tWpes. G 4 o'trica
propelera pru&a manju potro'nju goriva od svih ostalih vrsta.
5 blade propeller : 5 o'trica propelera:
R 5 blade propeller has following characteristics: 5 o'trica propeler ima sljede)e
karakteristike:
G (anufacturing cost is higher of all. G 2ro'ak proizvodnje je ve)i od svih.
G /ibration is minimal from all the other tWpes. G /ibracija je minimalan od svih ostalih vrsta.
G 5 blade propellers have better holding power in rough seas. G 5 o'trica propelera imaju bolje
dr&i vlast u grubo morima.
BA 3lassification BW pitch of the blade : BA *lasifikacija prema pitch o'trice:
1itch of a propeller can be defined as the displacement that a propeller makes for everW full
revolution of 68< I. 1arcela od propelera mo&e biti definirana kao pomak koji propeler $ini za
svaki puni revoluciju od 68< I. 2he classification of the propellers on the basis of pitch is as
follows. *lasifikacija propelera na temelju parcele je kako slijedi.
0iLed 1itch 1ropeller : 0iksni 1itch propelera:
2he blades in fiLed pitch propeller are permanentlW attached to the hub. Sopatice u fiksnoj
propeler sa zakretnim lopaticama trajno priklju$eni na koncentrator. 2he fiLed pitch tWpe
propellers are casted and the position of the blades and hence the position of the pitch is
permanentlW fiLed and cannot be changed during the operation. 0iksne parcele tipa propeleri
su lijevanog i polo&aj lopatica% a time i polo&aj parcele trajno je fiksna i ne mo&e se mijenjati
tijekom operacije.
0iLed pitch propellers are robust and reliable as the sWstem doesnUt incorporate anW
mechanical and hWdraulic connection as in 3ontrolled 1itch 1ropeller @311A. 0iksni teren
propeleri su robustan i pouzdan 'to je sustav ne uklju$uje bilo kakve mehani$ke i hidrauli$ke
veze kao u kontroliranim propeler sa zakretnim lopaticama @311A. 2he manufacturing%
installation and operational costs are lower than controlled pitch propeller @311A tWpe.
1roizvodnja% instalacija i operativni tro'kovi su ni&i nego kontrolira propeler sa zakretnim
lopaticama @311A tipa. 2he manoeuvrabilitW of fiLed pitch propeller is also not as good as
311. (anevriranja fiksnih propeler sa zakretnim lopaticama tako:er nije dobar kao 311.
3ontrollable 1itch 1ropeller : *ontrolirati 1itch propelera:
!n 3ontrolled 1itch tWpe propeller% it is possible to alter the pitch bW rotating the blade about
its vertical aLis bW means of mechanical and hWdraulic arrangement. 7 kontroliranim propeler
pitch vrsta% mogu)e je mijenjati visinu okretanjem o'trice oko svoje vertikalne osi pomo)u
mehani$ke i hidrauli$ke dogovoru. 2his helps in driving the propulsion machinerW at constant
load with no reversing mechanism reXuired as the pitch can be altered to match the reXuired
operating condition. .vo poma&e u vo&nji pogonskih strojeva u stalnim optere)enjem bez
unazad mehanizam potreban kao teren mo&e biti promijenjen kako bi odgovarao potrebno
pogonsko stanje. 2hus the manoeuvrabilitW improves and the engine efficiencW also increases.
2ako upravljivost pobolj'ava i u$inkovitost motora tako:er pove)ava.
2his drawback includes the possibilitW of oil pollution as the hWdraulic oil in the boss which is
used for controlling the pitch maW leak out. 2o uklju$uje nedostatak mogu)nost nafte
one$i')enja kao hidrauli$no ulje u 'ef koji se koristi za kontrolu terena mo&e istjecati. !t is a
compleL and eLpensive sWstem from both installation and operational point. 2o je slo&en i
skup sustav s obje instalacije i operativne to$ke. (oreover% the pitch can get stuck in one
position% making it difficult to manoeuvre the engine. Ptovi'e% igrali'te mogu zaglaviti u
jednom polo&aju% $ine)i ga te'ko za manevriranje motora.
!f Wou liked this article% Wou maW also like to read 7nderstanding sacrificial anode on a ship .
Rko vam se svidio ovaj $lanak% vi svibanj tako:er &eljeli $itati razumijevanju &rtvene anode
na brodu .
?eferences ?eference
` Z R on marine diesel engine bW #tanleW g. ` Z R na brodski dizelski motor #tanleW g. Z
=aval architecture bW ?eeds ! brodogradnje od trske
!mage credits #lika kredita
mhi (E!
rosserdesign rosserdesign
busWtrade busWtrade
bentleWGmarine BentleWGmorski
?elated posts: 1ovezani postovi:
#igma 5riveG Rvoiding 1ropeller #haft (isalignment #igma 5riveG!zbjegavanje kardansko
vratilo pomaka
Bow 2hrusters: 3onstruction and "orking Bow thrusters: !zgradnja i rad
"hat is a 1rop IuardV Pto je 1rop stra&eV
2Wpes of Eeat OLchangers on a #hip /rste izmjenjiva$a topline na brodu
IangwaW and 2Wpes of IangwaWs 7sed in the #hipping "orld 1asarela gangwaW i vrste
prolazi se koriste u svijetu 5ostava
5o Sike 7s on 0acebook =e svi:a nam se na 0acebook
0ollow 7s on 2witter 1ratite nas na
2witteru
0ollow ](arine!nsight #lijedite ] (arine!nsight
2ags: 6 blade propeller % 4 blade propeller % 5 blade propeller % controllable pitch propeller %
311 % fiLed pitch propeller % 011 % main engine % propeller % propeller construction % propeller
material % propeller tWpes % ship propeller % variable pitch propeller 2ags: 6 o'trice elise %
propeler blade 4 % 5 o'trica propelera % propeler sa zakretnim lopaticama kontrolirati % 311 %
fiksni propeler sa zakretnim lopaticama % 011 % glavni motor % propeler % propeler izgradnju %
propeler materijala % propeler vrsta % brodski propeler % propeler sa zakretnim lopaticama
promjenjive
http://en.wikipedia.org/wiki/3ontrollablepitchpropeller
Brodovi
Brodski propeler sa zakretnim lopaticama kontrolirati
*ontrolirati teren propelera @311A za brodskih pogonskih sustava su dizajnirani da daju
najvi'e propulzivne u$inkovitosti u odnosu na 'irok raspon brzine i optere)enja. *ad je brod
u potpunosti u$ita s teretom pogon potrebna u odre:enom brod brzina je puno ve)i nego kada
se plovilo prazna. 1ode'avanjem lopatice% optimalnu u$inkovitost se mo&e dobiti i gorivo
mogu biti spremljene. 2ako:er% kontrolirati propeler sa zakretnim lopaticama ima HlopaticaHG
stav% 'to je korisno u kombinaciji sa jedrilice / motorni plovila taj stav daje najmanje
otpornosti na vodu kada se ne koriste propelera @npr. kad se jedra se koriste umjestoA.
0iksni propeler sa zakretnim lopaticama @011A je u$inkovitiji od kontrolirati propeler sa
zakretnim lopaticama pod odreenim okretaja i optere)enja stanje. 7 tom okretaja i
optere)enja% mo&e 011 prijenos snage u$inkovitije od 311. 7 bilo kojem drugom okretaja% ili
bilo koji drugi brod utovara% 011 ne)e biti u$inkovitiji% ili se preko kosi ili pod utabore.
1ravilno dimenzioniran kontrolirati propelera terena mo&e biti u$inkovit za 'irok raspon
brzine vrtnje% jer smola se mo&e podesiti da apsorbiraju sve snage da je motor sposoban za
proizvodnju u gotovo bilo kojem okretaja.
311 tako:er pobolj'ava upravljivost broda. *ada manevriranje plovila prednost 311 je brz
promjena smjera pogon. #mjer potisak mo&e se mijenjati bez usporavanja propelera i ovisno
o veli$ini 311 mo&e se promijeniti u otprilike ,5 do 4< sekundi. 1ove)ane manevarske
sposobnosti mo&e eliminirati potrebu za pristajanje teglja$e % dok priveza.
7nazad opremu ili reverzibilni motor nije potrebno za brodove kori'tenje 311% 'tedi novac za
instaliranje i usluga te komponente. .visno o glavnim brzinu vrtnje motora i veli$ina 311%
smanjenje brzina i dalje mo&e biti potrebna. 311 ne zahtijeva hidrauli$ni sustav za kontrolu
polo&aja lopatica. 311 ne proizvodi vi'e ili manje tro'enje i stresa na kardansko vratilo ili
pogonskih motora od 011. #toga to ne)e biti argument birati izme:u 011 ili 311.
/eliki brodovi koji $ine dugim putovanjima u stalnom usluga brzinu% primjerice nafte
tankerima ili najve)i kontejnerski brodovi % ne koristiti 311% budu)i da je koli$ina energije
generirane prema'uje trenutni 311 dizajna sposobnosti. 311 se obi$no nalazi na luku ili
oceanski teglja$i% bageri % putni$ke brodove % trajekte % teretne brodove i ve)i ribarski brodovi
koji plove do luke s ograni$enim ili nikakvim teglja$a pomo)i. 1rije razvoja 311% neki
brodovi )e naizmjeni$no Hbrzina kota$aH i Hvlast kota$aH propelera ovisno o zadatku.
2renutni 311 dizajna mo&e tolerirati maksimalnom snagom od 44.<<< k" @8<.<<< *#A.
Bruntons% in&enjering tvrtka u OsseLu% je patentirao HRuto1ropH% brodskih propelera% gdje
lopatice okretati slobodno i automatski postaviti na ispravan kut. Rutoprop je pogodan za
male i srednje jahti i brodica% a posebno je koristan za *R2R(R?R=!
http://en.wikipedia.org/wiki/3ontrollablepitchpropeller
Brodovi
Brodski propeler sa zakretnim lopaticama kontrolirati
*ontrolirati teren propelera @311A za brodskih pogonskih sustava su dizajnirani da daju
najvi'e propulzivne u$inkovitosti u odnosu na 'irok raspon brzine i optere)enja. *ad je brod
u potpunosti u$ita s teretom pogon potrebna u odre:enom brod brzina je puno ve)i nego kada
se plovilo prazna. 1ode'avanjem lopatice% optimalnu u$inkovitost se mo&e dobiti i gorivo
mogu biti spremljene. 2ako:er% kontrolirati propeler sa zakretnim lopaticama ima HlopaticaHG
stav% 'to je korisno u kombinaciji sa jedrilice / motorni plovila taj stav daje najmanje
otpornosti na vodu kada se ne koriste propelera @npr. kad se jedra se koriste umjestoA.
0iksni propeler sa zakretnim lopaticama @011A je u$inkovitiji od kontrolirati propeler sa
zakretnim lopaticama pod odreenim okretaja i optere)enja stanje. 7 tom okretaja i
optere)enja% mo&e 011 prijenos snage u$inkovitije od 311. 7 bilo kojem drugom okretaja% ili
bilo koji drugi brod utovara% 011 ne)e biti u$inkovitiji% ili se preko kosi ili pod utabore.
1ravilno dimenzioniran kontrolirati propelera terena mo&e biti u$inkovit za 'irok raspon
brzine vrtnje% jer smola se mo&e podesiti da apsorbiraju sve snage da je motor sposoban za
proizvodnju u gotovo bilo kojem okretaja.
311 tako:er pobolj'ava upravljivost broda. *ada manevriranje plovila prednost 311 je brz
promjena smjera pogon. #mjer potisak mo&e se mijenjati bez usporavanja propelera i ovisno
o veli$ini 311 mo&e se promijeniti u otprilike ,5 do 4< sekundi. 1ove)ane manevarske
sposobnosti mo&e eliminirati potrebu za pristajanje teglja$e % dok priveza.
7nazad opremu ili reverzibilni motor nije potrebno za brodove kori'tenje 311% 'tedi novac za
instaliranje i usluga te komponente. .visno o glavnim brzinu vrtnje motora i veli$ina 311%
smanjenje brzina i dalje mo&e biti potrebna. 311 ne zahtijeva hidrauli$ni sustav za kontrolu
polo&aja lopatica. 311 ne proizvodi vi'e ili manje tro'enje i stresa na kardansko vratilo ili
pogonskih motora od 011. #toga to ne)e biti argument birati izme:u 011 ili 311.
/eliki brodovi koji $ine dugim putovanjima u stalnom usluga brzinu% primjerice nafte
tankerima ili najve)i kontejnerski brodovi % ne koristiti 311% budu)i da je koli$ina energije
generirane prema'uje trenutni 311 dizajna sposobnosti. 311 se obi$no nalazi na luku ili
oceanski teglja$i% bageri % putni$ke brodove % trajekte % teretne brodove i ve)i ribarski brodovi
koji plove do luke s ograni$enim ili nikakvim teglja$a pomo)i. 1rije razvoja 311% neki
brodovi )e naizmjeni$no Hbrzina kota$aH i Hvlast kota$aH propelera ovisno o zadatku.
2renutni 311 dizajna mo&e tolerirati maksimalnom snagom od 44.<<< k" @8<.<<< *#A.
Bruntons% in&enjering tvrtka u OsseLu% je patentirao HRuto1ropH% brodskih propelera% gdje
lopatice okretati slobodno i automatski postaviti na ispravan kut. Rutoprop je pogodan za
male i srednje jahti i brodica% a posebno je koristan
http://www.rollsGroWce.com/marine/products/propulsors/propellers/cpp/
. (arine
(arine vijesti
1roizvodi
o Rutomatizacija i upravljanje
o Se&ajevi i brtve
o 1aluba strojevi
o Olektri$na snaga sustava
o (otori
o Iears
o 1ropulsors
Rzimut potiskiva$a
(ahunast propulsors
1ropeleri
1odesiva bolted propelera
*ontrolirati nagib propelera
=aval 31 propellers =aval 31 propelera
.il distribution sWstems 7lje distribucijskim sustavima
0iksni parcele propelera
"aterjets
2unel potiskiva$a
1romas
o Broda
o #hiplifts
o #tabilizaciji i manevriranje
o 1odmornica oprema
Broda dizajn i sustavi
7sluge
?ad s na'im kupcima
*ontrolirati 1itch 1ropeleri
?ollsG?oWce kontrolirati teren propelera @311A su prikladni za pomorska i komercijalna plovila% gdje fleksibilnost na vlasti
/a&no je kontrolirati. .ni su dostupni za ovlasti od 5<<k" bez gornje granice.
7kupno 45G$vori'te dizajni su dostupni sa 4 i 5 o'trica mogu)nosti% korisnicima omogu)uje odabir optimalne veli$ine za
primjenu.
#tandardni *amewaGkoncentratore idealni su za brzine do 6< $vorova% za ve)e brzine E koncentrator je dostupna.
GKvori'te ima pobolj'ani odnos snage i mase od 4< posto u odnosu na biv'eg [05 sredi'te i novi oblik razvijen s najnovijim
305 alate kako bi se smanjila povuci i pobolj'ati propulzivne performanse.
Blade stopala le&aj povr'ine tako:er su pove)ane kako bi osigurao jo' ve)u snagu i habanje otpora. 31 propeleri su dostupni
u nikalGaluminijGbronce ili nehr:aju)eg $elika i su optimizirane za sve vrste instalacija% od ne led led najvi'e klase% tijekom
brzine.
2ri nafte distribucije teren opcije kontrole su dostupne G mjenja$% osovine ili integralni.
.ptimalni no& / $vori'te kombinacija za plovila obi$no se obra$unava i dizajn prilago:en da zadovolji individualne zahtjeve
kupaca na standarde koji uklju$uju 3omfort klase ,.
9naajke
*ompaktan dizajn s ispresjecan smanjena te&ina i izvanredne hidrodinami$ke u$inkovitost
=ormalna regulacija visine glasa s punim o'tricom zastavicama mogu)nost
!zbor tri sustava distribucije nafte
7$itaj sensing hidraulika daju nisku razinu buke i vibracija uz malu potro'nju energije
45 $vori'te veli$ine osigurava optimalne veli$ine za odabir
.'trice i blade pe$ata mo&e se mijenjati podvodni
.tvori vode% mlaznica i led klase opcije
*amewaG$vori'te zadovoljava ameri$ke mornarice standardima% uklju$uju)i IradeG'ok (!SG# ili ;<,5.
1ro$itajte vi'e o brodogradnje 31 propeleri i 7# =avW IradeG(!SS 'okG# ili ;<,5