Struni lanak / Professional paper

UDK/UDC 621.43 : 620.1

mr. sc. Branislav Ori
1
mr. sc. Marina Tevi
2
ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA
KOMPONENTAMA TURBINE
Analysis of Crack Initialization on Gas
Turbine Components
SAETAK: Plinska turbina namijenjena je za brzi start i postie nominalno optere-
enje u vrlo kratkomvremenu. Uslijed takvog rada turbine, turbinske lopatice, rotor,
dijelovi komore izgaranja, visokotlani pregrija itd., podvrgnuti su visokim toplin-
skim i mehanikim optereenjima koja mogu otetiti komponente stvarajui na nji-
ma inicijalne pukotine. Pojava i ocjene propagacije pukotine neizostavni su dio
analiza planiranog vijeka trajanja turbine. U radu je dan prikaz jedne od metoda
analize bazirane na Neuberovoj zakonitosti, koja za aproksimaciju krivulje napre-
zanja koristi Ramberg-Osgoodov model za elastino i plastino podruje ponaa-
nja materijala. Metoda je testirana na modelima primjenom MKE linearnom i neli-
nearnomanalizomizotropnih materijala sa i bez srednjeg/prosjenog efekta napre-
zanja.
Kljune rijei: propagacija pukotine, vijek trajanja, Ramberg-Osgoodov model,
Neuberova zakonitost
ABSTRACT: Gas turbine is able to start quickly and reach the nominal load in a ve-
ry short time. Therefore, turbine blades, rotor, combustor, high pressure super hea-
ter, undergo high thermal and mechanical loads that can provoke initial cracks and
damage components. Analysis of crack initialization and their propagation is a
mandatory portion of gas turbine life assessment. The paper presents one of va-
rious methods of strength analysis based on Neuber rule that is using Ramber-
g-Osgood model for elastic-plastic area of material properties. Method was tested
on models by FEM linear and non-linear analysis of isotropic materials.
Keywords: crack propagation, life assessment, Ramberg-Osgood rule, Neuber rule
1. UVOD
Zahvaljujui svojstvima termomehanikog ciklusa i kompaktnoj konstrukciji,
plinska turbina moe u vrlo kratkomvremenu postii nominalno optereenje. Uslijed
Stranica 31-41 31
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE
1
Alstom Hrvatska d.o.o., branislav.orcic@power.alstom.com
2
Veleuilite u Karlovcu, marina.tevcic@vuka.hr
takvog radnog ciklusa turbinske komponente, kao npr. lopatice, rotor, komora izga-
ranja, podvrgnute su visokim toplinskim i mehanikim optereenjima. Ta opteree-
nja mogu stvoriti visoke amplitude naprezanja i deformacija na nekimmjestima kom-
ponenata, koja su iznad granice elastinosti materijala.
Uzastopnim ponavljanjem radnog ciklusa: start - rad pri nominalnom optereenju
- stop, na tim mjestima mogu se pojaviti oteenja u vidu inicijalnih mikro pukotina.
Tako nastale mikro pukotine posljedica su nisko ciklikog zamora (NCZ)
3
materija-
la. Daljnjimuzastopnimponavljanjemradnog ciklusa, nastale mikro pukotine se pro-
dubljuju ili produuju do kritine veliine opasne za daljnji rad. Svaka komponenta
turbinske konstrukcije ima planirani radni vijek. Radni vijek odreen je brojem rad-
nih ciklusa i satima rada.
U dananjim uvjetima primjenom odreenih metoda i odgovarajuih kompjutor-
skih programa, mogue je procijeniti vijek rada svakog konstruiranog elementa. Iz-
nosi naprezanja i deformacija potrebni za ocjenu vijeka rada mogu se za jednostavni-
je modele izraunati analitikim putem, a za sloenije koriste se numerike metode.
Jedna od najee koritenih numerikih metoda je metoda konanih elemenata
(MKE). Primjenom MKE mogue je simulirati tranzijentna toplinska i mehanika
optereenja, te odrediti mjesta s najveim naprezanjima. Osnovni zadatak tih analiza
je procijeniti broj radnih ciklusa do pojave mikro ili kritine pukotine, te odrediti pot-
rebne konstrukcijske izmjene u cilju poveanja broja radnih ciklusa ili radnih sati do
pojave pukotine.
Za analizu naprezanja iznad granice elastinosti aproksimira se promjena vrstoe
u ovisnosti o deformaciji prema zakonitosti Ramberg-Osgooda
4
ili Von Misesa. Kod
veih modela takve analize zahtijevaju desetak i vie sati rada raunala. Radi skrae-
nja potrebnog vremena obavljaju se prorauni vrstoe na osnovi linearne teorije
elastinosti materijala. Tako dobiveni rezultati na kritinim mjestima preraunavaju
se primjenom Neuberove
5
i Ramberg-Osgoodove zakonitosti na elastine i plastine
komponente. Dobivene vrijednosti ulazni su podaci za procjenu broja ciklusa i sati
rada do pojave mikro ili kritine pukotine.
2. OPIS MODELA CIKLIKOG OPTEREENJA
Radni ciklus je cikliko optereenje turbinskih komponenti tijekomrada. Tijekom
jednog radnog ciklusa u ovisnosti o vremenu mijenjaju se temperature, tlakovi, koli-
ine medija, brzine vrtnje rotirajuih komponenti, itd. Primjer promjene temperature
kod visoko tlanog grijaa u kombiniranom postrojenju plinske i parne turbine u jed-
nom radnom ciklusu dan je Slikom 1.
32 Godina II. Broj 1 (2012.)
ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU
3
ASM Handbook,Volume19, Fatigue and Fracture, ASM International, Metals Park, 1996., str. 527-543.
4
Dowling, N. E.: Mechanical Behaviour of Materials, Prentice-Hall, New Jersey, 2001., str. 565-568.
5
Dowling, N. E.: Mechanical Behaviour of Materials, Prentice-Hall, New Jersey, 2001., str. 626-629.
Termiki prorauni neke komponente provode se MKE
6
u elastinom podruju
materijala u jednoj od varijanti:
tranzijentni termiki prorauni;
prorauni za stacionarno termiko stanje.
2.1. Tranzijentni termiki proraun
Tranzijentni termiki prorauni rade se za razliita vremena tijekom starta, punog
optereenja i faze zaustavljanja. Rezultati takvih pojednostavljenih prorauna su cik-
like temperature i termomehanika naprezanja (TMN) komponenata u ovisnosti o
vremenu, kao to je prikazano na Slici 2.
Stranica 31-41 33
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE
Slika 1. Promjena temperature pare na ulazu i izlazu iz grijaa
Izvor: Obrada autora u programskom alatu Microsoft Excel
Slika 2. Prikaz TMN pri tranzijentnim ciklusima rada komponente
Izvor: Obrada autora u programskom alatu Paint
6
Spyrakos, C., Raftoyiannis, J.: Linear and nonlinear finite elements analysis in engineering practice, Algor
publishing, Pittsburgh, 1995., str. 152-160.
*
ij
(t
1
), *
ij
(t
2
) - tenzori naprezanja u karakteristinim tokama komponente;
7
t
1
, t
2
- vrijeme;
T
1
, T
2
- temperature.
2.2. Proraun za stacionarno termiko stanje
Proraun se aproksimira na dvije radne toke turbinske komponente. Prva toka u
vremenu t
1
ima temperaturu okoline T
1
i nema naprezanja u komponenti. Druga to-
ka u vremenu t
2
ima temperaturu okoline T
max
i komponenta je maksimalno opteree-
na. Rezultati takvih prorauna grafiki se predoavaju pravcem kao to je prikazano
na Slici 3.
3. PRORAUN AMPLITUDE NAPREZANJA I
DEFORMACIJA U ELASTINO-PLASTINOM
PODRUJU
MKE najvie se koristi za izraunavanje toplinskih ili mehanikih veliina u ne-
koj komponenti turbine. Proraunski modeli su prostorni, a rezultati naprezanja i de-
formacija dani su u vorovima modela. Svaki vor takvog modela opisan je tenzori-
ma naprezanja i deformacija. Da bi utvrdili da li su izraunate veliine nie ili vie od
granice teenja materijala potrebno ih je usporediti s mehanikim karakteristikama
materijala. Mehanike karakteristike materijala dobivaju se ispitivanjima specijalno
izraenih uzoraka iz tog materijala u laboratorijskimuvjetima. Ispitivanja uzoraka su
jednoosna i dobiveni podaci su za jednoosno stanje naprezanja i deformacija. Za us-
poredbu izraunatih podataka s laboratorijski dobivenim podacima, potrebno je svih
est veliina naprezanja i deformacija u jednom voru preraunati na ekvivalentne
jednoosne veliine.
Prorauni za procjenu broja ciklusa do pojave mikro pukotine mogu se provesti na
modelu koji uzima u obzir elastino-plastinu promjenu materijala. Meutim, takva
analiza zahtijeva dosta radnog vremena raunala, pa se u praksi veinom izvode pro-
34 Godina II. Broj 1 (2012.)
ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU
Slika 3. Prikaz TMN pri stacionarnom radu turbinske komponente
Izvor: Obrada autora u programskom alatu Paint
7
Lematie, J., Chabache, J.: Mechanics of solid Materials, Cambridge University Press,1999., str. 51-58.
rauni koji se temelje na linearnoj teoriji elastinosti materijala. Nedostatak tih prora-
una je to ne uzimaju u obzir granicu teenja i elastino-plastino podruje deforma-
cija materijala komponente. Da bi se dobilo stvarno stanje naprezanja i elasti-
no-plastinih deformacija, proraunomdobiveni podaci preraunavaju se primjenom
Ramberg-Osgoodove i Neuberove zakonitosti
8
.
Princip Ramberg-Osgoodove i Neuberove zakonitosti temelji se na odrivosti
unutarnje potencijalne energije nastale djelovanjem vanjskih optereenja kao to je
prikazano na Slici 4.
Na Slici 4. unutarnja elastina potencijalna energija oznaena je rafiranim troku-
tom i iznosi:
U =
1
2


(1)
gdje su:
* - linearno elastino naprezanje;
* - linearna elastina deformacija.
Iznad granice teenja materijala ne vrijedi Hookova linearna elastina zakonitost,
pa e daljnja elastino-plastina promjena deformacije
tot
biti aproksimirana krivu-
ljom koja se bazira na Ramberg-Osgoodovoj zakonitosti:

tot
n
E K
= +

1
(2)
Stranica 31-41 35
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE
Slika 4. Prikaz Ramberg-Osgoodove i Neuberove zakonitosti
Izvor: Obrada autora u programskom alatu Paint
8
ASM Handbook,Volume19, Fatigue and Fracture, ASM International, Metals Park, 1996., str. 428-430.
gdje su:

tot
- ukupna deformacija;
E - modul elastinosti materijala;
- stvarno naprezanje;
K - koeficijent vrstoe;
n - deformacijski faktor ukruenja.
Dakle, elastino-plastina deformacija e
tot
zbroj je elastine * i plastine
p
de-
formacije:

tot p
= +
*
(3)
Uelastino-plastinompodruju unutarnja potencijalna energija Uodgovara pov-
rini zasjenenog trokuta (v. Slika 4.) i iznosi:
U
tot
=
1
2
(4)
Budui da je unutarnja potencijalna energija posljedica reakcije unutarnjih nape-
tosti i deformacija na vanjska optereenja, vrijedi:

* *
= =
tot
const (5)
U podruju linearne elastinosti materijala deformacija * iznosi:

*
*
=
E
(6)
pa iz jednakosti (5) vidimo da u tom podruju vrijedi:
( )
*

2
=
tot
E (7)
Daljnjim uvrtavanjem jednakosti (2) u jednakost (7) dobivamo izraz:
( )
*


2
1
= +

E
K
n
(8)
Pokazalo se da je prihvatljivije
9
ukupnu deformaciju
tot
raunati prema izrazu:

tot
p
m
E r R
= +

02
(9)
gdje su:
- faktor koji opisuje ponaanje materijala u plastinom podruju;
R
p02
- granica teenja materijala;
36 Godina II. Broj 1 (2012.)
ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU
9
Muecke, R., Bernhardi, O.E.: AMethod to Estimate the Inelastic Response in Notched Structures of Anisot-
ropic Materials with Elastic-Plastic Behavier, Proceeding Applied Mechanics 2, 2003., str. 284-295.
m - eksponent ukruenja;
r - faktor ukruenja.
Nadalje, uvrtavanjem jednakosti (9) u jednakost (7) dobivamo izraz:
( )
*


2
02
= +

E
r R
p
m
(10)
Iz jednakosti (10) nekom od iterativnih metoda nalazimo nepoznatu veliinu,
stvarno naprezanje , a zatim iz jednakosti (2) nalazimo ukupnu deformaciju
tot
.
4. BROJ CIKLUSA DO POJAVE PUKOTINE
Nisko ciklika optereenja javljaju se u ciklusima od 1 do 30000 ciklusa u radnom
vijeku neke komponente. Obavljen je velik broj pokusa i analiza da se utvrde zakoni-
tosti pojave pukotina i loma kod tako optereenih materijala. Analize upuuju da je
za ocjenu mogueg broja radnih ciklusa do pojave pukotine potrebno promatrati
Goodmanov ili Smithov dijagram naprezanja. Meutim, u praksi se pokazalo da je
kod elastino plastinih deformacija povoljnije mjerilo za ocjenu mogueg broja cik-
lusa do pojave pukotine ukupna deformacija
tot
. Iznos broja ciklusa N ne ovisi samo
o veliini deformacije, ve i temperaturi materijala. Ovisnost broja radnih ciklusa No
deformaciji i temperaturi ispitivanog uzorka materijala grijaa pare iz primjera danog
u radu, predoen je na Slici 5.
Stranica 31-41 37
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE
Slika 5. Ovisnost broja radnih ciklusa N do pojave oteenja materijala
Izvor: Obrada autora u programskom alatu Microsoft Excel
Sigurnost da se u predvienom radnom vijeku nee pojaviti pukotina na kompo-
nenti uslijed nisko ciklikog optereenja raunamo sljedeim izrazom:
S
N
n
i j
i j
i j
,
,
,
= (11)
gdje su:
S
i,j
- sigurnost u odnosu na broj ciklusa do pojave pukotine;
N
i,j
- broj ciklusa koje materijal moe izdrati do pojave pukotine kod i- tog ni-
voa deformacija i j-tog uvjeta temperature;
n
i,j
- broj radnih ciklusa koje ima komponenta kod i- tog nivoa deformacija i
j-tog uvjeta temperature.
Iz praktinih razloga povoljnije je definirati iscrpljenost materijala komponente
D
i,j
kao recipronu vrijednost sigurnosti na nain:
D
n
N
i j
i j
i j
,
,
,
= (12)
U sluaju da cikliko optereenje sadri vie razliitih nivoa optereenja, za izra-
unavanje sigurnost koristi se Minerova metoda linearne sumacije iscrpljenosti
10
:
S
D
n
N
i j
i j
i j
i j
,
,
,
,
= =

1 1
(13)
U praksi se pokazalo da sigurnost broja ciklusa do pojave pukotine treba biti
S
i,j
10.
5. PRIMJER
Na primjeru visoko tlanog grijaa pare u sklopu kombiniranog postrojenja plin-
ske i parne turbine prikazat emo izraun naprezanja i deformacija koritenjemRam-
berg-Osgoodove i Neuberove zakonitosti, te procijeniti sigurnost do pojave pukoti-
ne. Komponenta je optereena nisko ciklikim optereenjem s povienjem tempera-
ture, tlaka i protoka medija tijekom jednog radnog ciklusa. Na Slici 1. prikazane su
promjene temperatura pare na ulazu i izlazu iz grijaa.
Prorauni su provedeni u vremenskom rasponu od 44. do 87. minute, a potom s
drugim nivoom optereenja u vremenskom rasponu od 336. do 386. minute. U vre-
menskimrasponima od starta do 44. minute, od 87. do 336. minute, te od 386. minute
do poetka zaustavljanja, optereenje komponente se ne mijenja.
Programskim paketom Autodesk Multiphisics 2012, metodom konanih eleme-
nata izvreni su tranzijentni termiki i prorauni naprezanja za linearno elastian mo-
del.
38 Godina II. Broj 1 (2012.)
ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU
10
Dowling, N. E.: Mechanical Behaviour of Materials, Prentice-Hall, New Jersey, 2001., str. 402-406.
Na Slici 6. prikazane su temperature modela u 71. minuti, a na Slici 7. naprezanja u
tom vremenu.
Iz rezultata prorauna vidljivo je da se najvea naprezanja i deformacije nalaze na
unutarnjem platu grijaa na mjestu kontakta s graninikom, oznaenog s brojem
vora #10742. Dobivene vrijednosti naprezanja i deformacije dane su u Tablici 1.
Stranica 31-41 39
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE
Slika 7. Naprezanja u modelu u 71. minuti
Izvor: Obrada autora u programskom paketu Autodesk Multiphisics 2012
Slika 6. Temperature modela u 71. minuti
Izvor: Obrada autora u programskom paketu Autodesk Multiphisics 2012
Tablica 1. Vrijednosti najveih naprezanja i deformacije u platu
Vrijeme u
minuti (min)
Temperatura
(
0
C)
Mjesto oko vora #10742
(MPa) (%)
71
366 198 0,116
386
600 276 0,184
Funkcija graninika je da onemogui vibracije plata pobuene nestacionarnim
strujanjem medija i Carmanovim vrtlozima. Kontakt (plat-graninik) prikazan je na
Slici 8.
Naprezanja dobivena proraunom via su od granice teenja materijala. Stvarni
iznosi naprezanja i deformacija raunaju se prema formulama (9) i (10). Broj radnih
ciklusa oitava se, iz dijagrama prikazanog na Slici 5., u ovisnosti o temperaturi i ukup-
noj deformaciji. Procjena sigurnosti do pojave pukotine rauna se koritenjem for-
mule (13).
Potrebni podaci za izraun stvarnih naprezanja i deformacija kao i mogui broj
ciklusa do pojave pukotine predoen je u Tablici 2.
Tablica 2. Podaci za vor #10742
Vrijeme u
minuti
Temperatura E Rp02 r m tot N
(min) (
o
C) (MPa) (MPa) (-) (-) (-) (MPa) (%) (-)
71
366 170000 130 1,34 12,3 0,2 156 0,147 100000
386
600 150000 114 1,15 12 0,2 135 0,38 2900
Procjena sigurnosti do pojave pukotine prema izrazu (13) iznosi:
40 Godina II. Broj 1 (2012.)
ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU
Slika 8. Prikaz kontakta plata grijaa i graninika
Izvor: Obrada autora u programskom paketu Autodesk Multiphisics 2012
S
n
N
n
N
2 2
1
1
2
2
1 1
10000
100000
10000
2900
0282
,
, =
+
=
+
=
Procijenjena sigurnost je prema izraunu 0,282 i u odnosu na preporuenu vrijed-
nost (S
i,j
10) vrlo je niska. Provedeni prorauni ukazali su na kritina mjesta s viso-
kimdeformacijama. Konstrukcija tog visoko tlanog grijaa pare izmijenjena je u ci-
lju sniavanja deformacija i poveanja sigurnosti do preporuene vrijednosti. Nakon
provedene rekonstrukcije, ponovno su obavljeni svi prorauni koji su dali sljedee
zadovoljavajue rezultate:
Tablica 3. Podaci za vor #10742 nakon rekonstrukcije
Vrijeme u
minuti
Temperatura E Rp02 tot
N2
(min) (
o
C) (MPa) (MPa) (MPa) (%) (-)
386
600 150000 114 59,6 0,039 10
6
Izraunato naprezanje iznosi 59,6 MPa, nie je od granice teenja materijala i ne-
ma plastine deformacije. Za tako izmijenjenu konstrukciju sigurnost je vea od 10 i
u granicama je preporuene vrijednosti.
6. ZAKLJUAK
Analize naprezanja metodom konanih elemenata za sluajeve nisko ciklikog
optereenja uz primjenu Ramberg-Osgoodove i Neuberove zakonitosti, koriste se u
fazi konstruiranja turbinskih komponenata. Taj postupak ubrzava dobivanje relevan-
tnih podataka za procjenu radnog vijeka konstruiranih komponenata i ukazuje na di-
jelove komponenti koje zahtijevaju rekonstrukciju u cilju poveanja broja radnih cik-
lusa.
Literatura
1. ASM Handbook, Volume 19, Fatigue and Fracture, ASM International, Metals Park, 1996.
2. Boyer, E. H.: Atlas of Stress-Strain Curves, ASM International, Metals Park, Ohio, 1997.
3. Collins, J. A.: Failure of materials in mechanical design, Wiley&Sons, New York, 1998.
4. Dowling, N. E.: Mechanical Behaviour of Materials, Prentice-Hall, New Jersey, 2001.
5. Lematie, J., Chabache, J.: Mechanics of solid Materials, Cambridge University Press, 1999.
6. Muecke, R., Bernhardi, O. E.: A Method to Estimate the Inelastic Response in Notched Structu-
res of Anisotropic Materials with Elastic-Plastic Behavier, Proceeding Applied Mechanics 2,
2003., str. 284-295
7. Neuber, H.: Kerbspanungs-lehre, Springer Verlag, Berlin, 1985.
8. Spyrakos, C., Raftoyiannis, J.: Linear and nonlinear finite elements analysis in engineering prac-
tice, Algor publishing, Pittsburgh, 1995.
Stranica 31-41 41
B. Ori, M. Tevi: ANALIZA POJAVE PUKOTINA NA KOMPONENTAMA TURBINE