l'.

tst:ki, Suslav graditta na xlvinjslrom poclruju

FI istria rchacojogica' 97/ 1996' str. 19-99
UDK
UN
905. 5/ .5 (497.5-2 Roinj) " 6 57'
SUSTAV GRDI NA NA RovI NJSKoM PODRUJU
Luka BEKI C
Pregledni rac)
Article synoptique
Primlieno - acccpl : 17.11.1997'
Luka Bekic,
Slanoverka 177
10040 Zagreb, HI I
Na rovinjskom
podru ju nalazi se velik broj
prapovijesnih na] azi ta, uglavnom iZ ruzdoblja
bron anog doba. Meunalazi tima se posebno isti u
gradine, nekad utwena naseLja prapovijesnih ljudi
koja su doivljavala svoje pregradnje kroz razna
razdob] ja. Posebna panja posvecena
je
tLocrtima
1radina
a pI onaeni provr inski na] azi pomau u
w e m ensk o m o dr e iv anj u nal azi t a.
WOD
Rovinjska opina se prostorno irila ili smanjivala tijekomwemena' pa se
u ovom radu ne bi oslanjali na administrativne
granice' ve bi se bavili
rovinjskim podrujem, koje otpril ke svojim prostorom obuhvaia veliku
skupinu
gradina i ostalih nalazi ta iz prapovijesti. Kad kaemo
"rovinjsko
podruje'', mislimo na podru je koje
je
omedeno: na s;'everu Limskim kanalom'
na istoku cestom Brajkovii - Bale, na
jugu
cestom Bale - Kolone, a na zapadu
Jadranskim morem. Pow inom obuhvaa oko 146 etvornih kilometara kopna.
Navedeno
podru je smo malo pro irili i izvan spomenutih granica, zbog
obuhvaianja svih poznatih nalazi ta, koji tvore tu skupinu gradina.
Naje a nalazi ta iz prapovijesti su gradine i grobni humci, a postoji i
nekoliko
peiina te nalazi ta na otvorenom' bez dokazanih ostataka gradevina.
Graine se po nadmorskoj visini kreiu u rasponu od 24 metra visine (uz more),
do25o metara (u unutra njosti)'
19
I '' tseki , Sustav
!1raiina
na royitljslon yndnlju
:a,27/ 1996, str. l9-92
Vremenski, nalazi ta Se mogu smjestiti u razdoblia od neolitika' preko
bronanog doba, do razviieno8 eljeznog doba.
od istraivaa trebo bi spomenuti, na prvom mjestu, Carla Marchesettija,
koji
je
sa svojim djelom "I
Castellieri preistorici di Tbieste e della Regione
Giulia'' izdanom
jo
1905. u tstu, do danas oStao nezaobilazan za svakog koji
Se po inje baviti prapovije u I stre. Zat m bi, kronolo kim redom trebalo
spomenuti Antona Gnirsa, Borisa Baia' I kistinu Mihovili i Andreu
Cardarellija, koji su takoer objavili ljuna djela zarazumljevanje prapovijesti
I stre.
Veiina nalaza iz rovinjskog podruja nalazi se u Arheolo kom muzeju
I stre u Puli, te u rovinjskomZavi ,ajnom muzeju.
PRAPOVI JE SNA NALAZI TA ROVI NJSKO G PODRU JA
ovdje su nabrojena sva nalazi ta koja su pronadena, izvori podataka, te
svi daljnji podaci koji su objavljeni' Skraeni Su Samo podaci za Monkodonju,
am| jak,Maklal.un, Noveruk, Sveti Mi el te Mali Majan koji su op irnije opisani
u dostupnoj literaturi. Dalje u tekstu iznl1eLa su vlastita zapaanja sa terena.
Prilikom navodenja imena te nadmorske visine poloaja uzet su podaci
sa karte Geodetskog zavoa Rijeka iz 1980. u mjerilu 1:25 000. Na toj karti su
i oznaena sva nalazi ta. Navedena su i sva ostala imena poloaja, i to u slu aju
da
je
ime ili visina kote drugaija. ostale karte kojima Smo se sluili su: HDK
1:5 000, stara talijanska 1:25 000, Geografskog instituta JNA iz 1957 1:50 000,
Vojno Geografskog instiittaiz7978.- 1:50 000 i 1:200 000, Hidrografskog instituta
JRM iz 1986.- 1:200 000. I (ori tena su i imena nalazi ta pod kojima Su poznata
u arheolo koj literaturi'
Tlocrte smo crtali na uveane karte HDK 1:5 000. Upozorili bi da su zidovi
koje su nacrtali geodeti nepouzdani. Na nekim mjestima su sasvim neprecizno
ili nepotpuno ucrtani. Takve smo u sluaju da su unutar kruga gradine
ispravljali. Narar.no, treba uzeti u obzir da
je
teren na nekim mjestima gotovo
potpuno neprohodan. Tlocrte zidova koje smo crtali provjeravali
smo do pet
puta pa se nadamo da ce, ako se moda za
jo pokoji otkrije da
je prapovijesni,
moi biti uklju en u priloen tlocrt.
Zidovi koji su po na em mi I jenju gradinski, dodatno su oznaeni
to kicama. ostale Smo Samo nazna ilitanjom crtom, zbog lak e orijentacije
na terenu' Uz to ucrtali smo i odreene zgrade ili neke druge pojave na poloaju,
toierrisnotprij e bile naznaene.
Prilikom odredivanja vremenskog okvira gradine, koristili smo se
povr inskim kerami kim na| azimakoje smo na li prilikom obilaska gradina.
Tinalaz sastoje se od preko 210 komada keramike, nekoliko metalnih, ko tanih
20
L. Bdric, suslav gradina na rovhljslrom
;sotlrujtt
Histria rchacoI ogica, 97/ 1 996' slr' 19-92
21
L. Bekic, suslav qradina na rovittjsl<otn poclruju
I I i stri a,1 rcl t at:o I o gi t:a, I 7/ 1 99 6, sL r. 1 9-92
i kamenih predmeta. I Jztenalaze, student arheologije Goran Skelac poklonio
je
muzeju u Rovinju 57 komada keramike koji su nam pomogli u odredivanju
pa mu se Zahvaljujemo' Za datiranje keramikih ulomaka kori tena su u
najveioj mjeri djelaAndrea Cardarellija1, Kristine Mihovili i Borivoja oviia5.
1. Majerov vrh 70.6 (Monmaggiore, Monmaior 72)
Gradina koju autori samo spominju kao takvu.'r
2. Fratuca (zapadno od kote 97)
I straeni grobni humak' B. Baiii
je pregledao grob uni ten vadenjem
kamena. Gomila
je
bila uklonjena i otvorena komora
je pokazivala
skelet u
sjedeem polo a)u s orijentacijom I -Z' Bai smatra da
je grob iz ranog
bronanog doba
jer je
skeletumjesto pravilnim plo ama opkoljen bezoblin m
kamenj em r azrre debljine.5
5. Koren 154.1 (M.Goren, Goren vrh)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti. Kartu
je
izradio D.
Mato evii' po podacima iz literature i po informacijama od arheologa iz
Arheolo kog muzeja I stre. Karta nije objavljena' sva nalazi ta nisu provjerena,
pa slui samo kao pomoi pri rekognosciranju terena.
4. kandali ta_pecine
Vi e peiina s nalazima iz prapovijesti. U pilji s dva u] aza nasuprotzadnjeg
hote] skog objekta u Limu, visoko na stijenama'Baci
je prikupio povr inske
nalaze bronanodobne keramike koja
je
sada u AMI .6 Bio
je
i u Romualdovo;'
p eini u koj oj
je
ve kop ao Malez i na ao o statke ovj eka, spilj sko g me d eda
i neke artefakte.T
cARl)^ ltELLl
^ .,
Caslel] ieri nelCatso e ne] ] 'I slt a. Cronologia clcgliinscdiarnenLi lr'a rncclia etij dcl bronzo
e pritna ct tlt:l crro, Prcislorja dcl Caput Atlr'iat:,'lYiesLc 1985' (87-104)'
lt't tn o v t t't !(, Nckropda Gradine iznat] Limskog ka nala,l I istria archaco t oglca lll/ 2,l'u] a 1972 .
ovI r; s., I slarska kullurna skupina, llegionalne gt'u1lc ranog bnlnzanog tlolla, Srednjc bronzano cloln u
slr'i, Praisklriia jugoslavt:nsl<ilr zernalja lV, Sarajevo 1983.
M^ RC H l'Sl''| "| 'I C., l caslell eri preislorici r] i'] 'rieslP dclla lk:gionc ciulia. AlLi clel M ustlo civico tli s[ oria
naLurale di
'l} 'iest()''fricste
1905' )9i Kll'.l^ N M.' L'lslr' a ncl] a p oloslo ia c ncll't:tA probanlica,
^ LLi
dc.|
q:nlro
cli riccrche s[ orichc 10, l1ovinj l980' ti5; l\ l^ '| 'l'l^ Sl(] l\ ., A14cri anLi kilt kolortija lbla i Parenliunl,
l-atina cI Gracca Vl, Zagrcb 1988, 59.
n.tt, tl.'l] :rcnsl<i izvjc taji u At'ttcolo ltoln tlluzejLt ls[ r'c (naclaljc'| 'lAN4l), llr' 834,1g77.
u,t lc, rt,Lul' llr.555, 1969.
BAl,'| 'lA M l, t>t'. 854', 1977.
1
2
5
4
5
6
7
22
l'' tscki' suslav
[ 1 a(lina
tta rol,itljslttlttl ptlrlrujtl
l:listria tlrdraeolop4ica, 27/ 1 996, slt. 1 9-92
D. Mato evii usmeno svjedoi da se na tom poloaju nalazi vi e peina pa
bi ih trebalo to nije popisati.
5. Sv.Martin25O.5 (M.S.Martino (di Leme), Sv.Markin)
Grana. Bez opisa donosi
je
u svom popisu Marchesetti.8 Gnirs
je
spominje
u kontekstu teorije da su kr ianske crkvice na gradinama potvrde da
je
to
mjesto odavna (od prapovijesti) sluilo kao kultno mjestog' a K. Mihovili i S'
Gabrovec dodaju da su po Terenskim izvje tajima Arheolo kog muzeja I stre
iz PuI e: Baiia, Maru ia i Mlakara, na Sv.Martinu otkriven arni grobovi.1()
51. 1 Prvi naseobinski nasip na gradini Sv.Martin (nal.br. 5).
Mjesto gdje je prokopan nasip.
M^ ltCHl'Slll"| 'l C., Rclazionc sufli scavi p] 'eistorici cscguiLi negl} anni 1889,1890 c 189 , rcheogra b
tr'icslino X VI lt, 'lrieste 1892' 262; MRC H llsl''lT C.'o.c'' 1903'99.
GNI RS 4., lstria pracrornana, I (arlsbacl 1925,144.
CABRoVl'C S. - 1\ '1lI I oVlLI (] ll., [ starska grup, l'faisLorija jugoslovcnsl(ih Zemalja 1987' 298.
I
I
10
25
L' l3t:ki , Suslav gratlilla na roviI ljslQn podntju
Histria Art:ltaeolog,ica, 27/ 1996, slr. 19-92
J
-\ T
\ '
''

N
t
J
J
I NKVA
-t,,J,
ll
I nrvt^ ta\ Y/
'/ '{
-
6
4@11
-.
PraPovijesni
zid
........
pretpostavljeninastavakprapovijesnog zida
-
kasniii zid
granice novog iskopa
D
objekti
'"lltl
ponor
:
Puteljak
5. Sv.Martin 230.5
24
L' Bcki , Sustav gratlina ila loiDjskoln
] )od] 'LljU
flistria Archaeologica, 27/ 1996, slr. 19-92
Sveti Martin
je gradina na najvi em poloaju na ovom podru ju. Zapravo
Se nalazi blie unutra n;'osti gdje su i ostala brda vi a' Medutim, Sveti Martin
nadvisuje Limski kanal, te ima izvanredan pregled nad njegovom sjevernom
stranom' na lro;'oj supronaena daljnja naseljaveiegzna enja. U blizini postoji
zvor vode koji
je
vidljiv i na ovoj karti.
Na gradini nisu Sauvani ostaci suhozidnog bedema osim u tragovima. Na
tlocrtu su oznaena dva glavna naseobinska nasipa na ijim se rubovima nalaze
recentni zidovi, ako ih ima. Naime, gradina se nalazi blizu dana njeg sela
Bubani te su seljaci ogradili svoje posjede zidovima koji uglavnom idu u
okomitom smjeru, na brdo. Prvi naseobinski nasip (toka 1) nalazi se pri clnu
brda te
je
i naj iri (vidi Sl' 1)' Drugi
je
slroro pri vrhu i manjeg opsega (toka
2). Na vrhu se nalaze crkvica Sv. Martina (toka 5) te nedavno sagradeni
repetitor (toka 4),zbog kojeg
je prokopana gradina to
je
i vidljivo na tlocrtu.
Na zapadnoj strani, novija cestica (toka 5) probija naseobinski nasip i uspinje
se na vrh. Starija (toka 6) nastavlja ravno ali
je
zarasla u makiju. I spod nje
ini se, prekida se nasip,
jer
lagani uspon postaje Stlmiji' te se brdo
"ru i'' u
Limski kanal' Na sjevernoj strani, nemoe Se prepoznati mjesto na kojem
je
bio bedem, osim kodtoke 7, gdje, ini se, postoje tragovi zida, mada su obzirom
na svoju veliinu, moda i kasniji.
Keramike
je
nadeno mnogo, zahvaljujuci dubokom prokopavanju
brda
prilihom izgradnje repetitora. Keramika pokazuje bogatstvo oblika, fahture i
uzoraka. I mamo metliasto ukra avanje, ukra avanj e utiskom prsta,
ukra avanje bijelom pastom, utisnutim linijama te plastinim
aplikacijama'
Po keramici bi se moglo zakljuiti da
je gradina bila naseljena od razdoblja
neolitika do razvijeno gel'1eza i to u pojednakom opsegu, a ne to rijei nalazi
anti ke lreramike kazuju da se ivot nije sasvim prekinuo i lrasnije. Jedan
eneolitiki komad keramike (T1,3)+, pripada
"Jadranskom
tipu'' Ljubljanske
krr] ture. od ostalih zanimljivih komada keramike trebo bi izclvojitl dva komada
uvoZne
j
unoitalske keramike.
Na gradini smo prona li i dva bronana predmeta' Jedan predstavlja lunu
Sponu (T.I a, 8), koja
je
kasnije, kada
je
igla pukla, svinuta te iskori tena kao
vezica za pojas u obliku alke. Slinu lunu Sponu ime Batovic pripisuje
Liburnima i datira u 8. stoljeie prije Krista.rr
Drugi predmet
je
mala bronana ipkica (T.I a,7) sli na onima kakve su
nala ene u Vuedolu i za koje R.R.Schmidtkae da su "minijaturne ibkice za
prijenos metala''.12 A. Durman za njih pretpostavlja da su bakrena ila ili klinovi
Crtci; lvanioa Milanovi, l'ulra l] cki.
tl,Lrovtr] ., i ostali, Nakit na tlU sjcverne Dalnlacijt:0(] prapovijesli r1o rLanas, Nar'otlni rrtuzcjuZarlt'tt,
Larlar 1981,sl. 8-2, 4,-4,.
S(] I 1 M I I ] 1' R. l1, / ] ic l] U r g v u e d o ] , Zag'r eb 1 94 5, 1 7 7, lal' 4 8; 21
i
22; 25

11
12
25
l'. l3t:ki' slrslav qraclina na rulvinjs} <otn ptlclruju
I tislt'ia / lt'chacolo14ica, 27/ 1 996, s| r. 1I -92
a ne ingoti' zakoje misli da
jo
nisu poznati u vrijeme kasnijeg neolitika'15
Sli ne ipkice rrala erre su na istarskim nalazi tima, ali vee i drugog oblika'
Za te istarske ipkice tipino
je
da osim krunog presjeka' na suprotnoj strani
zavr avaju
plo asto ili tupo. Dakle iste
jo
nisu pronadene ili objavljene u
I stri. I sto vrijedi za lunu Sponu.
Moda bi se mogao i spomenutinalaz
polvice kamene kuglice, promjera
5 cm. Naime, na Limskoj gradini, u paljevinskom groblju, kao est t:'alaz, l
funkciji grobnog priloga, nalaene su lramene lruglice promjera od 2 do 2.5
cm.la Na ovoj gradini su isto nalaeni paljevinski grobovil5 pa nam se uinilo
korisnim to spomenuti.
6. Monter 125.7 (Fratuca, Montero, Munter)
Gradina. Pr"vi
je
navodi Marchesettild, zarim Benussi prenosi Puschija koji
kae: grandioso castelliere era a Montero11, De Franceschi pi e Kandleru o
gradini S dvosarukim ak trostrukim zidom1{ , Baii navodi gradinu s
bron anodobnom i staroeljeznodobnom keramikom pronaenom na
povr inilg, a M. tritjan
ju
samo navocli.2o
ova
je gradina s obzirom na svoju visinu i poloaj uZ more gdje su brda
nia, uistinu na dominantnom
poloaju. Pogled s nje prua se, prema zapadl,
na puinu, te prema
jugu gotovo do Pule, a u svakom sluaju clo Brijuna. Sa
sjeverne strane vide se i dijelovi Limskog kanala. U blizini nema drugih graina,
to
je
neobi no, ali Se vjerojatno radi o nedovoljnoj istraenosti tog podruja.
Samo
po sebi' brdo
je
dosta Strmo te
erojatno
nije bilo potrebe graditi masivne
obrambene zidove kojima nismo na li uoI jive tragove.
Zid koji
je
oznaen brojem
jedan-1 najvjerojatnije
je
novijeg porijekla.
Samo dijelovi ziclova (tolra 2) koji su vidljivi na sjevernoj strani mogli bi biti
prapovijesni,
jer je po toj strani najlak i prllaz' Toke 2,5 i 4 oznaavaju ne
ba pravilne naseobinslre terase, koje islrori tavaju
prirodne terase brda. Na
samom vrhu postoji zanimljiva etvrtasta iva stijena (toka 5) koja bi mogla
biti umjetno doraena, te iskori tena kao temelj zgrae ili kao ista terasa
(vidi Sl. 2). Zato naalost nema neke
j
a e potvrde,
j
er nedostaj e kamenj e koj e
bi tvorilo zidove.
DUltMAN L., Metalurgija Vut:dolskog ktllturnog komplcksa, o1lusctrla
^ rchaoologica
8,Tagrcll 1985,57,
58,4,6.
I 'llnovil,tc, o.c.,1972.
l,ttt tOVt LtC - CABROVI I C, o.c., l 987, 298.
MAllClltSli l"l'1, o.c., 1901.99.
BEN tlSSf 8., Dallt: annotazioni di Albcrlo Pusclti pcr I a t:arla arclrcdogica dt:ll'lstria, A rcht:ogralb lriestirlo
sel I I l,XI V,'lriesLc 1 927 / 8.
l'etterc di Car] o De h7'anceschi a Pielro lhndlcr ed alLil, ALli t: Mernor t: della SocieL isLriana tli arolrcologia
e storia patria (claljc AMSI ) Xl', Pat'enzo 7928,255.
n,tI i u', Shcclc - opisi lokaliteta u AN4l
Potpisani
od B. Bacjca
I ( I l,'lAN,o.c., 1 980, 65.
13
14
15
16
17
18
19
20
26
[ '. tsd<i , sustav
4ladiI la
na roinjslrotn podluju
l lislria fchaeo] ogica, 27/ 1996' str 19-92
Jr)
rL.
f
+
4o0
t=] ] rl;
prapov esnizid
........ prpostav| eninastavakprapovijesnog zida
=-:
granic novog iskopa
tr
objekti
'ullll ponor
:
puteljak
6. Monter 123.7
5
?,
(
\
a\ a3r;'| t=;''f
-
..'
/ ,
-
-
- -'
.
\ -.--.---------/
/ .
'\ ...
'\ -------'_
-,/
l' l)ckir:, Sustav grad na tta rovittjslulllt
1lotlrujtt
l lislria ,| rt:ltaull0{ : (:il, 97/ 1996, st ' 19-92
Na gradini smo na li Samo manje komadice keramike to oteava njihovo
Vremensko odreivanje. Po toj keramici gradina bi se mogla staviti u srednje
do kasno bronano doba. Baic u Svojim shedama kae da
je prona ao i
star o e| j ezno do bnu keramiku.
2 l
7. Gradina (k 201, M.Gradina 209)
Gradina. Kao gradinu navodi
je
Marchesetti'22 Ba i potvruje
i pronalazi
povr inske nalaze keramike koji su sada u Arheolo kom muzeju I stre u Puli
(dalje AMI )23, a ttit. tritjan
ju
navodi.2a
8. Sv. Fuma (kod uvale Soline)
Nekropola. Po Gnirsu, pred tom sada poru enom crkvicom, nalazi se
"predrimska
nekropola
".
Otkrio
ju j
e tako, da
je
u Kandlerovim rukopisima u
Tlstu proitao da
1'e
Kandler uoio brojne udubine isklesane u ivoj stijeni za
koje su seljaci govorili da su pojili ta za stoku. Gnirs obilazei poloaj zaklju uje
da se tu radi o predrimskoj nekropoli koja
je
imala grobove uklesane u ivoj
stijeni, napravljene i iz dodanih plo a kao u Puli i Nezakciju. Takvo groblje,
21 BCl. shccltl
22 MARCltllslll"l'1, o.c., 1905,99
23 ttA tC, slrecte'
sq' lttl'.l.iu\ , o.c., 1980, 65.
28
S] . 2 iva stijena na whu gradine Monter (nal.br. 6)
l'' Bclric, suslav gradina tta roviltjsllotll podrujtl
Histria rchactllog ca' 27/ 1996' str' 19-99
po njemu' sli i onom u Picugima a u blizini mora biti i naseobina.25 Ponovo
upozorava na Svoje otkrie26 aZatim ga prenose: Bai koji zakljuuje da Se
radi o staroel)eznom dobu - ilirskoj kulturi27, Gabrovec i K. Mihovili28 te R.
Matija i.'9
Ta vijest o nekropoli
je
sumnjiva
jer
se grobovi kakve
je
on opisao lako
mogu zamijeniti zarr)pe od iskopavanja kamena. Cijela okolica (U.Kri i
U.Soline)
je puna tragova vaenja veih i manjih blokova kamena. Poloaj
smo pregledali i nismo mogl ustanoviti nikakve tragove nekropole. Dodatnu
sumnju budi i to da Gnirs nije prona ao niti
jedan
sauvan grob (kae da ih
je
bilo preko 100), niti bilo kakav trag kostiju, nekog grobnog priloga ili urne.
9. K. 25.9,
jlno
od Sv. Fume (k27.9,k28)
Gradina. ovo se nadovezuje na prethodni poloaj. Gnirs
je posumnjao da
na toj koti postoji gradina vei u "Mitteilungen
der Zentralkomission"s0, medutim
tek
je
kasnije napisao da
ju je prona ao i to zahvaljujui tome to se na njenoj
istonoj strani prostire
pekropola. Dodaje da se na samoj gradini nalaze dvije
rimske cisterne te ostaci podz a, temelja od kvadara koji bi mogli, misli on,
bitiostaci monumenta] enKu] tbaukojejeizgradilojo predrimskostano-r,rri tvo.
Time on nagla ava svoju teoriju o nastavljanju svijesti o
"svetim
mjestima''.
Crkvica Sv.Eufemije ispod brda bila bi zadnja u tom ttizrr.31
10. Montelongo 65.8 (Mon Longo, M.Longo)
Grobni humak. K. Mihovilii
)e
zapazila manji grobni humak na vrhu.52
Sada
je
na tom poloaju vodosprema i tog humka vi e nema.
11. Mompaderno 61.4 (Mon Paderno, Monpaderno)
Gradina. Marchesetti
ju
navodi kao
"najo uvaniju''
gradinu, visine 65 m.33
K. Mihovilii
je
1981' b la na uviaju u vezi s izgradnjom vodospreme te
je
nakon pregleda, prilikom kojeg
je
zakljuila da
je
rije o najo uvanijoj gradini'
u dogovoru s izvoa ima radova "premjestila''
vodospremu na susjedni vrh
Montelongo.54 M. skiljan navodi nalazi te'55
25 GNI RS
^ -, ^ nt ltt:
sie(lllrn sp] Lzc int I (stengclliet zwischen l1tlvigno und Cana] e di Leme, Mitteilungen
der Zcn tral- l( orl ission 5 b5ll Wit:rt19O4',477
'
26 GNI RS, o.c., 1925, 14'4.
27 B I i, shtrlc'
zs v trtovtt,t
_
C^ BlloVEC, o.c.,7987
,297.
zs Nl,A'rrrA, t, o.c., 1988,59.
50 CNI RS, o.c., 7904', 4'77.
51 GNI RS, o.c., 1925, 14'4'.
lz vlHovtlt ,'| 'lAJ\ 4l, l98l.
55 l\ lt^ RcHESET'I '1, o.c., 1905, 102.
st' ulHovtl.l,TlAMl, l98l.
55 Kll,JAN, o.c., 1980,65.
29
l'. Bt:lrk| , Suslav grad tla na ] lvinjsl@ I l podruju
llistria Archacolos ca' 27/ 1996' stt
'l9-99
ova gradina se ne istie posebno sYojom visinom, ali
je
opkoljena veiim
poljima to
joj je
davalo Znaaj' Postoji i cisterna Za Yodu (to ka 1) koja
je
uklesana u ivu stijenu. Cisterna ne izgleda posebno velika (oko 5 etvorna
metra) ali bi mogla biti duboka, to nismo mogli ustanoviti
jer je
zatrpana.
Sami zidovi nisu posebno
jaki,
ali na sjeveru postoji dubok ponor uz samu
gradinu to
je
olak avalo obranu. Na zapadu se nalazi ulaz koji uz sebe ima
temelje nekih dodatnih gradevina (toka 5). Posebno
je,
mislimo, bitna ona s
brojem 4
jer podsjea na slu aj na Monkodonji,
gdje je
Boris Bai otkrio uz
ulaz temelje neke zgrae, za koju kasnije Mladin kae da
je predstavljala
neku vrstu kule'36 Taj e se sluaj ponoviti na
jo jednoj gradini iji tlocrt
donosimo, na gradini Konjski wh. Na istoku pak, postoji na zidu, i uz sami zid
groma a, iju svrhu nismo mogli odrediti, ali bi mogla predstavljati zatrpan
isto ni ulaz (toka 6). Zid koji okruuj e gradinu u lo em
j
e stanju
j
er se stalno
uru ava. Zgodno
je pripomenuti da
je
kamen kojim
je graena razliit od
onoga koji
je
upotrebljen na ostalim gradinama.
Keramika na ovoj gradini moe se pripisati ranoj i sredn;'oj bronci a moda
i kasnijoj bronci. Na nekoliko komadica (T.I I I ' 2) primjeuje se plitko
barbotiniziranje
povr ine, mada
je
to upitno
jer je
keramika
jako
usitnjena.
Neizrazit barbotin spominj e Covi.57
12. Mari ovica (Mari evica 155.7, M.Clemen, S.Clemente)
Gradina' K. Mihovili
je
ustanovila manju gradinu sa irokom okruglom
terasom i prolazom kroz bedem na
jugozapadu. Prona la
je
i pow inske nalaze
keramike,58 medu kojima se nalazila i
"metliasta''
keramika.59
15. Kara tak (M.Carasta 2oI , Karastak, Carastac)
Graina. Prwi ga navoi Marchesetti kao grainu,ao zatim ga Battaglia navoi
na svojoj karti kao bronanodobni tumul ili tumulnu nekropolu'aI Benussi
spominje i piatti tripodi,az gradinu spominje i Schiavuzzi.a5 Bai kae da se
radi o bron anodobnoj gradini s povr inskim nalazima keramike koji su sada
u AMI ,aa a u Svome djelu o prapovijesnom utvrdivanju gradina meu ostalim
l\ { L^ l)lN .1., Cradinska nasdja u lstri, ls[ arsl(i rnozailt, 1 9ti7, 4'fi.
ovtrl, o.c., 1g85, 127.
u t Hovtt'l,'t't,qMl, br. 554, 1 987.
uun lr] -ut'rt't.t,t lI (''Laccra-icai)strialurcin/ s lria'
^ ttitlcllaXX Xriunion0scicnI i 'icla,l,'irt:nzt:1994,
255.
N'I r\ ltC l l llSE'f'l't
,
o.c., 1892,262i l\ 't^ ll(l H I tS llT'l l, o.c., 1 905, 99.
B^ '| '| 'AGLl^ l\ ., t\ iccrc} rc di palctlltllogia cl 'O] C] oristica, ecc., AMSl 56/ ll, ljula 1926'26.
UENUSSI , o.c., 1927,7L
SCI tI / 'VU7,7,l, Archeografo'l'riestino NS XVI I I .
u,{ rc] , rt'\ x4t, s59, 1964; lt,ql sneoc.
36
37
38
39
40
41
42
4l
44
50
t'. Bt)ri , susLav gradina na rovit'ljslrtltn poclttt ju
Hislria Archacolorlica, 27/ 1996, slr. 1 9-!)9
-/ ,----
--'--./ --
--.--.--
/ '
--'--

N
a\

N
lao
yt
--
Prapovijesni
zid
........
pretpostavlieni nastavak
prapovijesnog zida
-
kasniji zid
----] granice novog iskopa
tr
objekti
.,,llll
ponor
D eliak
11. Mompaderno 61.4
51
I '. l] ekic, Sustal,
B:radina
na rcinjskon potlruju
llislria Archacologica, 27/ 1996, str. 19-92
opisuje dva ulaza graine Kara tak i daje naznake ofazamaizgradnjeZidova,as
aZatimponovo spominje okomite kamene ploe.a6 u. tritjan ga spominje,a7 K.
Bur ii-Matija ic u Svom terenskom izvje taju pi e o velikim kamenim
blokovima od kojih neld imaju uklesane utore.48 Referat
"Kameni blokovi na
gradini Kara tak-Rovinj'' oran ye na znanstvenom skupu
"Harmonija u
kamenu" u Puli od 28. do 50. studenoga 1996,4e
Naalost i ova gradina je prokopana prilikom gradnje vodospreme. Vel ki
kameni blokovi istonog, glavnog bedema su prevrnuti, a ulazni
"I abirint''
kojeg
je
svojevremeno crtao Baii skoro sasvim sravnjen sa zemljom. Meu
povr inskim nalazima bron anodobne keramike na la se i kamena kugla
promjera 5 cm.
14. K. 52.7 (Salterlja 52.7, M.Salteria 65)
Grobni humak, po navodima Baiia, Mladina i Pauletia (biv i direktor
Zaviajnogmuzeja u Rovinju) koji su ga obi li.5c
obi av i ta) po| oaj trebalo nam
je
dosta vremena da uvidimo na ta su
gore navedeni mislili. Gomila koju su i oni vjerojatno uo ili bila
je
sastavljena
od sasvim sitnog kamenja to nije tipino za ostale grobne humke u rovinjskoj
okolici. Sada
je
humak gotovo sasrrim poravnat/ sru en i zauzima povr inu od
10 do 15 metara. Odmah uz humak nalazi se drevna cisterna, sad dijelom
poru ena.
lS.Mondelako 57.2 (k 58.1, Mondelacco 59)
Gradina. Baiii i Maru ii Su ustanovili gradinu kojoj
je
sredi nji dio
podijeljen bedemom na dva ili tri dijela. Dio gradine je
uni tio kamenolom i u
tom presjeku, po njihovom mi l;'enju, mogla bi se nai stratigra ija. Pored toga,
navode prianja seljaka po kojima se kostrrrno groblje s dolmenskim grobovima
nalazi izmedu Staro8 kamenoloma i sredi njeg platoa na poloaju Bareda'51
Brdo na kojem se nalazi gradina ima prilino mnogo ziova, koji su
podjednako dobro o uvani. Medutim, gradina se dosta lako prepoznaje po
svojem uobiajenom tlocrtu. Zidove na sjevernom dijelu (tolia 1) nismo skloni
pripisati prapovijesnom periodu. Najgornja terasa (toka 2) bi bila u sklopu
B^ ClC l] ., I Jr lozi poznavarljU praistorijsl{ a t'ortilikacije U I sui, Adriatica praehislorica et arrtiqua' Zap;rr:ll
1s70,219,220.
BACI C, o.c., 1984, 55.
titt'.t,li'l, o.c.,'| 980, 15, 16, 68, 65.
euR t- Nl^ l't,] ^ . t, uq'ltl, br.760, 1989'
uun t- N4A'| 'lJA l, u tiskU.
ttect, n'rt,,qotn'
pnulprti,
rtlMl, br. 502, 1968.
n,t t, ttt,,t.nu t,'lnmt, br. 158, 1955.
45
4,6
47
48
49
5tt
51
32
l'. l] eki '
c'uslav
4radi] 7a
na ntviltjskom potlrujtl
l listl' i a l| rcl l ae O l o g t:a, 27/ 1 99 6, slr 1 9 -92
-'
N'lL"';
-1.
:-.'t
rlr
.) o
Mnnalllca'--
G
prapovijesni
zid
........ pretpostavljeni
nastavak prapovijesnog
zida
::::=:
granice novog iskopa
D
objekti
'nttll
ponor
:
puteljak
5. Mondelako 57.2
53
l, Belrjc, sUsta| l gndilla na xll' tljslitltt'l
pod| U)Ll
I lislria,lt r:lta<vtlopica, 27/ 1996, slt l9-92
gradine' a i na njoj se nalazi closta koma la
prapovijesne keramjke. Srecti nja
(toetra 5) i najdoljnja (toka 4) nisu puno nie' moda najvi e do 10 metara
visine. Ziovi Su i clanas dobro ouvani (vj li Sl. 5),rno aZaLo
jer
se anas
koriste kao obor Za konje. originalne ulaze nismo prona li' ini se c1a su ovi
koji se danas korisLe noviii. Medutim,
postoje dva zanimljiva m;'esta,
jedno je
oznaeno brojern 5 a drirgo brojem 6. obje Su gomile od pravilno sloenog
kamenja. Mjesto 6 nismo slrloni
pripisati Zatrpanom ulazu. Mcdutim, toka 5
bi se rnogla zamisliti kao ulaz, u ovom s
hameni
prolaz. S vanjshe strane
gracline se nalaz
bi mogli
titi ostatak ulaznog "labirinta'''
Na
jug pribliio
gladinskom zidu (toka 7) na svega clva metra.
Keramika na ovoj gradini ima oblike, koje
je
bilo te ko oclrecliti po
poStojeim tipologijama. Ve] ilra veina mogla bi se datirati u srcdnje bronano
oba. Ncki oblici se
javljaju i u rano, a naroilo r-r kasnije bronano doba.
Zanimljiv
je
ostatak keramikog trono ca 1li pei (T. I v' 5)' te nckoliko ciijelova
ruba posucle sa "slijepim''
X - rulricama (T. I V' 1).
sI ' 5 Zid izrnedu
gornje i sredi nje naseollinske t.e| ase na graclini x4ondelako
(nal.br' 15)' Visina zida do rlt'a metta'
54.
l'. Bt:ki , susla| l gl' 1diilil na rovinjsl(Olll
1lotlruju
I lisLila ] lilltacologica, 27/ 1996, sl,t. I 9-92
16. Konjski vrh 87.4 (Monte Kavale, M. delle Cavalle 90)
Gradina' Prilikom terenskog istraivanja ustanovljeno
je grainsko naselje
s
jednim pretpovijesnim povr inskim nalazom keramike.59
Gradina Sa vrlo neobinim tlocrtom. Ne oikuje se poloajem na posebnoj
visini, ali predstavljakljuno mjesto rr] aza urovinjsku dolinu (polja oko poloaja
Pod Ttrrninom) sa sjeverne strane i za pregled polja oko crkvice Sv.Ciprijana.
Svoj nedostatak u visini odnosno strmini, ona nadoknauje vrstim zidovima
koji su najvi i i naj iri od svih gradina koje smo na ovom
podruju pregledali
( irina clo 4 a visina o 2,5 metra). Naravno,
pitanje
je
u kojoj mjeri su zidovi
nestajali na pojedinim gradinama. Najjai zidovi su oko toaka 1, 2 i 5. Na
to ki 4 nalazise
jednostavan ali vrst gradinski ulaz' Daljnjillazi su, ini se,
bili dodatno osigurani kulama, ako ih moemo
pripisati pretpovijesti.53 Poku ali
smo na licu mjesta ustanoviti da li su nadograene na zid ili su mu istowemene
i ini se, naro ito za6, da su gradene kad i zid. Sa sjeverne strane zid (to ka
7)
je
ne to slabiji,
jer je
ispod njega provalija duboka od dva clo etri metra. Na
jlnoj Strani (toka 8) nalaze se prirodne terase koje se i danas koriste kao
maslinik i vonjak' Da li su zidovi na istonoj strani ovoga kompleksa isto
pretpovijesni, nismo sigurni (neoznaeni tokicama),
jer
izgledaju kao obini
zidovi Za ogradivanje zemlji nih
posjeda. Medutim, nekada su mogli biti dio
gradine. Posebno zanimljivapojava
je
kameni objekt (toka 9) na sjevernom
dijelu gradine. Sastavljen
je
od uredno sloenog kamenja, u obliku | eeeg
polumjeseca bez o trih krakova. Visina
je
ne to vea od metra' te isto tako i
irina. Nismo mu uspjeli odrediti nikakvu odledenu funkciju, pa Se ini da bi
ga Se moglo gledati u svjetlu radova Petra orea o pretpovijesnim sveti tima.
Nalazi sizrazito oskudni. Na gradini smo uspjeli
pronai Samo nekoliko
malih komada prapovijesne keramike i dva komada kunog lijepa. I Jz to,
prona li Smo i dva komada eljezne Zgure. Slian sluaj imamo na gradini
Mongrego5a. To
je jo jedan
tazlog da se zapitamo kakva
je
bila funkcija ove
gradine. Moda
je
sluila Samo kao privremeno, kratkotrajno pribjei te, ili
obrambena ispostava neke druge gradine. Mislimo da se u ovom sluaju cijela
fturkcija gradine ne bi mogla pripisati kultnim Swhama' kako
je
Gnirs poku ao
zaMaliMajan.ss
N'l,{ lo EVr, M l u ovtt't , L uno -MoNllA nDlN, TI M , b r. 7 04, 1 987.
Viclizabilje ke za Monkodonju, Monpaderno; MLAI ] I N' o.c'' 1967' 4ti'
Vicli popis nalazi ta broj 51.
CNI RS, o.c., 1925, 111, 712.
52
51
54
55
55
l,. Bekic' Sustav gradina na rol,injskom poclruju
I listfia Archaeologica, 97/ 1996, sLt'. 19-92
56
L- l] eki ' suslav gwdina na rovinjskon p} d] 'LtjL|
llistria Arcltaeologica, 97/ 1996, slr. 19-92
7.Peri eva glav 158 (Periina glavica, M.Perici, Periciza g| avizza,
Pericina Slaizza)
Graina. Prwi
je
navodi Marchesetti,56 azatimje Benussi navodi kao Pericina
Slavizza, su] ] e carte Gomi] aikae da se nalaze mnogobrojne crne posude i
keranjika.57 Ba u shedama datira gradinu u bronano doba.58
18. Velika gomila 185.2 (Gumila 179.9, M.Gomila,M.Grumazzo)
Grad na. Navodi
je
Marchesetti,5g De Franceschi pi e Kandleru i kae da
je
na tom poloaju prona ao gomilu kamenja v sine 5 tesei iroku 10. Uoio
je
i mjesto gdje su kopali "tragai
Z| ata" gdje je
bio i dio zida od buke za koji
je
mislio da
je
to kula' opseg zida1e brojao 400 Stopa in giro, a injlo mu se da
je
gradina imala dijelom dvostruki ili trostruki zid.60 Bai 7970. dolazina uviaj
zbog grobnog humka u kojem su seljaci prona li dva groba i dodaje da se
slikar Brajnovi sprema graditi lruu na gradini.61 Sljedeie godine Maru ii
ize tava da
je
Brajnovi sru io gomilu a netko
je
"oistio''
grobnicu.62
19. La tre 65.7 (Monzenestre 64.4, Monestaso)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti na
"koti
60 iznad kolodvora
",
i dodaje da
je
"pretvorena
u oranicu'',65 u njega prenosi M. kiljan.64
Gradina se, naalost, nalazi na kljunom mjestu za opskrbu Rovinja i
okolice vodom i strujom, tako da se s njega ire alr pet voclova za vodu i
dalekovod za struju. Jzvrh sagradeni su bili neki novodobni objekti turistiko
_
zabavnog karaktera, sada su napu teni i propali. Tako
je gradina sasvim
prekopana, azidovi suuglarmom uni teni' Medutim, ouvan
je jedan
gradinski
ulaz,moda dva, koji su zanimljivi
jer
moemo naii sline na ovom podru ju
i povui neke paralele.Ulaz 1 slii llazu 2 sa gradine Monvi, pa i ulazu 4 na
Konj skom vrhu. Postoji
j
o
j
edan ulaz (to ka 2)' koji
j
e pomalo
neobian, ako
je to uope ulaz,
jer
se za titni zid koji ide u
"L'',
ini se, namjerno prekida na
sjevernom dijelu, bez a
je
na njega djelovalo prokopavanje kanala. Ti zidovi
se ne nastavljaju sa sjeverne strane tog prokopa. I sto tako nestaje i
jedan
drugi
zidna toki 5. Ziovi sa istone strane (toka 4) nisu tako jaki
kao oni na
56 MARCI I DSFI 'l"t'1, o.c., 1905, 99.
57 llI I NUSSI , o.c., 1927,254'.
5s nI C,sncac.
59 N4ARCI I ESE'l"l'1, o.c., 1905, 99.
60 l't:ttcrc t] i Carlo dc l'ranceschi a PicLro lhnr] ] er a,lrl a/ lri, AMSl Xl'/ l, 1928,277
61 u,tt,'rla.l'tt, br 5ti9, ] 970.
62 N1Alru lC,'| 'lAMl, lrr. 653, 1971.
65 MAI I CLI ESlt'l"l'1, o.c., 1905, 102.
o+ tttl'l'rn, o.tl.,'| 980, 58, 65.
57
L. l3t:ki, suslav gradina na rovilljsktlm
;sodruju
Histria Arcbacologica, 27/ I 996, str. 19-92
-tt'-
s :'
\ -----..
T
-gl
_,- +--=--\ / -\ \ ,,
---:] granice novog iskopa
tr
objekri
{ tlul ponor
-
Duteliak
19. La tre 63.7
58
L' ] ] ekic, Suslav gradina na rovittjskom
1lodrujtt
[ I istria Archau 27/ 1996, str. 19-92
19. La tre 63.7
Pretpostavljena situacija sa ostalim zidovima, na sjeveru i sjeverozapadu'
rt
N
?/
7/
")t
?
59
I '. I } ekic' Sustav graclina na rovinjskotn potlruju
r] i slria A rcl t aeo l o g,i c a' 2 7 / 'l 9() 6' s tr'' 1 9 - )2
Zapadnoj. Naroito
je jak
krajnje Zapadni zid (toka 5)' koji Zavr ava ulazom.
irok
je
oko dva metra' a na nelrim mjestima se vide pro irenja, tako da
je
drugi zid naslonjen na osnovni.
Ht o bih i upozoriti da smo i na niim dijelovima brda uoili sustave
jakih
zidova, ali njihov tlocrt, zbog sumnje u njegovu preciznost, ne donosimo na
karti s osnol'rrim tlocrtom, ve na dodatnom crteu. Zioi se nalaze na zapadu,
sjeverozapadu i sjeveru. Na karti su ih geodeti pogre no ucrtali.
Keramika
je
na ovorn nalazi tu lo ije fakture nego inae. Vremenski bi
spadala u srednje i kasno odnosno zaw no (bronzo finale) bronano doba, po
Cardarelliju.6s Uz to korisno
je
spomenuti da ne samo ulaz, vei i keramika
sli i onoj sa gradine Monvi.
20. Muvica 176.8 (Novica)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
21. Rovinj (kod Sv. Eufemije-Stari grad)
B. Co navodi Rovinj i okolicu Rovinja kao kasnobronanodobna nalazi ta,
i kae da su na oba nalazi ta pronadene pojedinano bronane sjekire sa
zaliscima,66 Gabrovec i K. Mihovilii navode da su po izvje tajimaBaia,
Maru ica i Mlakara u AMI arni grobovi pronadeni kod
"Sv.Fume u Rovinju''.67
u' tritjan pretpostavlja da Rovinj vue porijeklo od gradine
sude po
rasporedu ulica, a dalje u knjizi da
je
Rovinj tipino mjesto za gradinu.68
22. Turnina I 05.7 (TUrnina llg-2, M.della Torre, Torre di boraso)
Gradina' Prvi
je
navodi Marchesetti.69 Benussi kae da se gradina nalazi
unutar recentnog zicla antikog kasteljera, da ima mnogo keramike, metalnih
i kamenih predmeta te cla
je
znaajan na] 'az male bjelkaste vaze, mo da
predrimslre;70 Bacic i Maru i su ustanovili gradinu koncentrinog tipa s trojnim
bedemom, irokim platoom i s dvije terase te s ma] o povr inskih
nalaza
keramike koja
je
sada u AMI ,7I a Baii u shedama zakljuuje da
je
rije o
bronanodobnoj i sI aroeljeznodobnoj gradini.72 M. Skiljan
ju
navodi,75 kao i
Matija i.?a
ti5 CARD/ \ nlil,l,l, r,.c
,
1985.
oo ovtr;, o c., 1985, 285,2g2.
oz rrtuovtt-l - C^ BRovI .] C' o.c., 1987,298'
tis ttI t''t,Llt, o'c', 1980, 18,20,22.
69 MARCHESETTI , o.c., 1905, 102.
70 llENUSS| , o c, 1927,257.
zl snt
_
u,Lnu t, rLtMl, br. 158, 1955.
zs B^ I ,shcdc.
zo tttt,.tAN, o.c., 1980, 15, 16, 58, 65.
za, ru,trI .l,,t' t , o c' 1988, 59.
40
L. Bek ' sUslay gndiI la,ta rovinjskom po 'L] jl)
l listria rlrdtautlotlica, 27/ 1996, su'. 1 9-92
.--
--'
G
PraPovijesni
zid
........
pretpostavljeni nastavak prapovijesnog zida
-
kasniji zid
granice novog iskopa
g
objekti
,u,,,1
oono,
g Puteljak
22.Turnina 1O5.7
4',|
L' Beki , suslav
sft11liila
na | )vinjsl{ om podnljLl
I istria t| rcltaeoI ogica' 27/ 1996' stt'' 19-92
Gradina na izrazito dominantnom poloaju. Pod sobom ima rovinjsku
dolinu i pregled na irok dio obalnog podruja. I ztograzloga se na gradini jo
dugo ielo i dogradivalo kroz sva kasnija vremena. Na gradini su zabiljeeni
ostaci anti ke, bizantske te srednjovjekovrre sakralne arhitekture
'75
Zbogtoga
je
izvorni sklop gradine pretrpio mno8e promjene. Po na em mi ljenju, zidovi
7,2,5 i 4 bili bi osnovni zid pretpovijesne gradine. Zidovi broj 1 i 2 kori teni su
i kasnije, pa su i danas u relativno dobrom stanju. Drugi sluaj
je
sa zidovima
2 i 5
,
sa kojih
je
uzimano kamenje za izgradniu recentnog obrambeno g zida
(to ka 5) i velikog objekta od kojeg
je
i danas dosta sa uvano (to ka 6)' Za
dodatnu ograenu pow inu (toka 7) nisam siguran iz kojeg wemena potjee,
ali sam
je
sklon pripisati prapovijesti. Dana nji ulazi su vjerojatno kasniji' ali
postoje tragovi udnog sklopa (toka 8) koji bi se moda mogli pripisati nelrom
starijem ulaznom sklopu. osim velikog objekta' postoje i ostaci manjih (to ka
9). Na sjeveru
je
iskori tena provalija koja pada, na nekim mjestima i oko pet
metara u dubinu (to ka 10).
Gradina bi se mogla datirati u bron ano doba, te ko bi se mogli opredijeliti
u koju fazu, ali nekoliko komada keramike ostavljaju otvoreno pitanje mogu li
se moda staviti u eneolitik. Naime
jedan
djelii (T. VI ' 2)
je pripadao maloj
ru kici, koja
je postavljena odmah uz rub, usta, posude. Drugi pak ima tragove
metliastog uzorka (T. VI , 5). Takve pojave imamo u eneolitiku ili ranom
bronanom dobu'76 Keramike ima izuzetno malo na povr ini ili
je
slabo
sauvana tako da
je
i dalje upitno kojem vremenu
je gradina pripadala.
Napominjemo da
] 'e
po Baievim shedama gradina iz bronanog i
staro el)eznog doba.
25. imetov vrh 162 kod Kalcijana (S.Canz ano, Kancijan, Canciano)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti i opisuje
je
kao gradinu s dvostrukim zidom
od velikih blokova,77 Battaglia to nalazi te uvr tava u svoju kartu tumula ili
tumulnih nekropola78 a Benussi pi e o gradini od velikih kamenih blokova s
puno keramike.Ts
Za otkrivanje poloaja gradine Canziano zahvaljujem D. Mato eviu koji
je
nedarmo dobio tu vijest usmeno.
,vt xrI .l''t t, o.c', 1 988, 57.
s,t'rovlc; ., ocJnos
jadranskog pritnorja prcma pod] 'ujU ju8oislornih A] pa u Deo] iI u icneolilu, rht:olo lri
vesLnil{ -Acta archaeologica XXI Y, 1975/ 5; COVI C, o.c., 1 985.
l\ 4^ R(lH lLSl ; l"l'1, t-r.c., I 905, 99.
lt'vl"| 'AGLl^ . o.c.' l92ii' 'ig. l0.
B0NUSSI , o.c., 7927, 255.
75
76
77
78
7lt
42
l'. lltkit:, Sustav
i4ratlittit
tla rol'iltjskoln podllljLl
l lislria l| rcltaeo] o lit:il, 97/ 1996' st| ' 1 9-92
24. Sv. Katarina, 24.7 (I s.Caterina)
Gradina. Marchesetti
ju
navodi kao najniu gradinu nepravilnog oblika i
opisuje sistem Za skupljanje vode isklesan u stijeni.80 Gnirs kae da
je prona ao
tragove prethistorijskog, neolitikog (?) naseljavanja na ostacima naselja, na
rovinjskim otocima medu kojima
je
i Sv.Katarina,81 a Benussi pi e o
mnogobrojnim
posudama isklesanim u stijeni, keramici i sje ivima od
kremena.82 Petri navodei Gnirsa, kae da su na Sv.Katarini nadeni slu ajni
na| azi kamenih sjekira, noeva i strelica'85 Canarella takoer pi e o sistemu
za skupljanje vode.s't nl. tritjan navocli gradinu.s5
25. Jar 127 (M.Siar Gr)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
26. Monvi 64.5 (Mon
yi
54.3, Mondi, Monve)
Gradina. Spominje
je
Marchesetti koji kae da
je jedva
prepoznatljiva.86
Baii
je
u shedama datira kao bronanodobnu i staroeljeznodobnu gradinu
sa pow inskim nalazima keramike,'' a M' t<itjan1e navodi.88 K' Mihovili i D.
So ic su obi li gradinu u vrijeme izgradnje vodospreme i tom je prilikom K.
Mihovili ustanovila gradinu sa tri koncentrina bedema s ispranim najvi im
platoom.89 Zatimsu na uvidu bile K. Mihovilii i K. Bur ii-Matija i,90 a prilikom
samih radova prisutna je
bila K. Bur i-Matija i koja
je
prikupila nalaze i
zapisala omjere izmedu zidova lroji su bili ru eni.91
Gradina s
jednim
od najzanimljivijih zidn h sklopova. I ma ak tri ulaza.
Prui, sada dijelom zatrpan zahvaljujuinavaanjuzeml'p i stijena prilikom
iskopa za suvremenu vodospremll, nalazi se na sjeverozapadu. Po na em
mi ljenju, to su zapravo temelji uskog hodnika kakvi su pronaeni
na
Makadanju. odvojeno od nas do slinog zakljuka do ao
je
i Damir Mato evi,
prilikom svog obilaska gradine. Drugi uJaz (2) se nalazi u samoj blizini, pa to
navodi na pomisao da
je
moda
jedan
od ovih laan, sagraen u svrhu
zavaravanja, ili moda graen u kasnije vrijeme. Naime, svaki ulaz previ e
80 14^ llcLltlslt'l"l'1, o.c., 1905, 102, 118, 123.
81 GNI RS, o.c., 1925,70.
82 BllNl.SSl, o.c., 1927,251.
ss
po'l'Rt,
o.c., 1967
'
4'4'3
84 CAN^ lll1l,l,A, o.c., 1968.
85 tttt,'l,tt'l, o.c., 1980,80, l5' ] 6,58,65.
sti M^ RCl tESll'l"l'1, o.c., 1903, 102
87 l] (] . stlcdc.
as tttt,.l,Llt, o.c., l980, 58, ti5.
89 MI FI oVl l,I . TI AM l 5.10.198 1/ 55g.'1981.
go
n'rtHovtltr; - tlu n' tr;-l,txt'l.l
^ I ,
1l^ l\ 4 l, br. 215, 1984
9] tluR tc-N4,{ rt'l'{ l , peL'I 'LAMl otl 14'.4'. tio 2 7.198ti i b .899, 198tj
45
L' Bcki , suslav qradina na rcvi] Ljsl{ om podruaju
I lis'ia Archaeo] ogica, 27/ 1996' str 1 9-92
ll
i* (Q
I rr

N
-
l-r-t-t-r
'lom
prapovijesni zid
pretpostavljeni nastavak prapovijesnog zida
kasniji zid
granice novog iskopa
tr
objekti
.,,rrrr
ponor
-
Puteljak
26. Monvi64.3
44
l'. I ] cki, Sustal, gradina tta rovinjskon podruju
l ] istria A chae0)o1| it:a, 27/ 1996, slt'. 19-92
bio bi luksuz koji bi stanovnici u sluaju iznenadne navale Skupo platili. Theci
az (5) rralazi se na Zapadu, i taj
je jednostavne'
ali robustne izrae. U obliku
je
lijevka, to
je
ve vieno na drugim gradinama, ali su zidovi ovdje naj iri.
Na gradini postoji jo jedno
mjesto (a) koje povla i daljnja pitanja' Zidovi,
(nisu ucrtani) za koje mj se ini da su isto prapovijesnog porijekla, idu dalje'
prema
jugu,
i mogue ih
je pratiti sve do oblinjeg vtha, na kojem se nalazi
novija vodosprema' u turisti kom naselju karaba. oni bi mogli biti gledani u
sYjetlu teorije o dugim obrambenim zidovima koji pokrivajuvi e whova' Najblii
poloa)
"priI odtle''
vode tzv' "lokve''
koj smo mogli ustanoviti nazi se nekoliko
stotina metara sjeveroisto no od gradine, u ipraju kod dana njih teniskih
igrali ta.
Keramika s ove gradine uglarmom
je
slabije kvalitete, odnosno fakture, i
po tome slii onoj s gracline La tre. Vremenski gradina pripada srednjem
bronanom dobu, amoda traje i kroz kasno bronano doba. Bai
je
osim u
bron ano doba datira i u staro eljezno doba'92
27. V.Valtida 84-4 (Valtida, M.Valteda Gr. 86)
Gradina. Marchesetti
je
navodi,g5 aBaiije uw tavau svoje shede datirav i
je
u bronano doba i priopiava da se na njoj nalaze pow inski nalazi keramike,ga
ttl. tritjan
je
navodi.95 Prilikom izgradnje vodospreme K. Mihovilii
je
uspjeta
ishoditi da se ona gradi izvan bedema gradine.e6
28. Pod V.Valtidom
Gradevina. Baiii
je prilikom izgradnje vodospreme na V.Valtidi otkrio
prethistorijski objektizvan okvira gradinskog naselja naValtidi, koji se nalaz
na spojuvodovodnih linija "Valtida-
Polari'' i
"Rovinj-Polari'''
(posljednja l nija
ide usporedo s cestom).s7
29. Monkodonja 81.2 (Monkodonjo, M.Mocodogno, Mokadonj,
Makadanj, Makadonski vrh)
I straena gradina. Gradinu
je
istraio Boris Bacii ali nije objavio op irne
rezultate.g8 Nedavno
je
KJara Bur ii-Matija ii obradila na| aze i zapise o
iskopavanjima do kojih
je
mogla doii. Ukratko, gradina je
krunog tipa sa
dvostrukim ili trostrukim suhozidom i dva zanimliivo doradena ulaza. Na
9Z nACtC,sneac.
95 M^ ltCHESETTI , o c., 1905, 99.
9,t, sAtC, sheae.
gs
ttlt'.t'tlt, o'c., 1980, 58, 65.
9 j MtltovlLlC"llAMI ' 5.10.1981.
gz
a,ct , rI ^ .Ml, br.587, 1970.
98 Osirn o1risa ulaza u graclinu, tl,tt tszo
45
l,. l)t:ltir:, StlsLal, gratlitltt tta rol,itljsl;tlllt pOd] 'uju
l I isI r l I n:llatLlI tlg ca' 27/ 1!)96, slr l9-92
Sredi njem platou Su istraene dvije kue pravokutnog tlocrta, u kojima su
meu ostalim pronaeni kameni nmjevi, ognji ta, bronana sjekira tepeza
keramilru' Gradina Se datira u bronano cloba, ali
je
zanimljiva napomena
ime Batovia lroji dvije posucle datira u eneolitiko razdoblje s neolitiI rom
tradicijom. I Jz ttt napomenu trebalo bi i rei da Josip Mladin raspolaegg
podatkom da su uz nekoliko ulaza pronadeni temelji nekog manjeg objekta,
jedne
vrste hule.r00 Ostalu literaturu samo nabrajam.to'
51. 4 Sada nji izgLed zapadnog u] aza na gradinu Motlkodonja (naL.br. 29)
99 Podatakjevjerojatnodobiousrrreno,jcrgaBaiitinemauopisuMonkotlonjskcforti ikacije.
100 l\ 'tl,AI llN, o.c., 1967, 45, 46, 48.
10'1 BI C-l't'tnu I ,TTMl,br. 158, 1955; BI ,TI ^ MI ,br. 151,1954,; utHovtt,I ,'| 'lAMI ,br.554,1987;
nuR t _nlt,,rt'tJ,q. t, 'rt,,t l'tt, br. 150, 199'l
;
StJ lMN E., L'lslna n el} a preistoria, AMSlA XvI I l, Venczia 1970,
25; BToVlC' o.c.,7973,88; l,oNZA B., A1lpunti sui castclI it:ri dell'lslria e rlella p'roincia tli Triestq
'lYiesLe 1977,46; Pll'l'RlC N., Prilozi prclpot,ijesli I stre, Jariranshi zbornik, 1978,442:. SKll,,lAN, o.c., 1gtJ(),
15...,58, ii5; COVI C, o.<;., 1985, 25...,285...; lll.lNAC 4., Lll.vrde.na praistorijska rtaselja u zapadrutnt dijt:ltt
'lLtgoslavije,
SAl).l t\ 'taterijali XXll, No Satl l986; C^ BR0VEC S, obranbni sj.slenll v prazgodovi!] i v
sevet'oza;;adnetn delu Jugoslavijc, SAD'l iV aterijali X X ll, Novi Sad 1986; MlllovtLI C K., I stra u prapovijesti,
rheologija i ulnjetnost lstre, Ar'lrertlo ki rnuzej I strc] , Pula 198(i; NI I ] l()YI LLC K., l'rcgletl prallistorije lslre
orJ starijc5 ncoliti] n
(lo poclka rornanizacije, lzrlanja Hrvatsl(og arheolo kog dl'u tva 1 1/ 1
,
Pula 1987, 1 7,
4b.
46
l'' Bck <:, Suslav graditta tta rovittjsktltlt pldru jL!
l lislria Arcltat:olo 4 ca' 27/ 1996' stl'' 1 9-92
50. Mu ego 105.7 (Mon Sego, M.Sego)
Gradina s grobnim humcima. Baic kae da na brdu Sego postoji vi e
tumula veoma velikog opsega i visine, te da sa njih seljaci nisu odvozili
kamenje.l02 Suran navodivelike tumllle,1o5 a M. kiljan Sego navodi kao gradinu
te ka e da se tu nalaze veliki neotvoreni tumuli.10a Bai dodaje da su
porazmje teni po itavom breuljlru,105 a Matija ii kae da M.Sego predstav] ja
prethistorijsku gradinupo TI AMI br. 880 od 1979.106
51. Kalma (Della Carme 60, M.Carma)
Gradina. Kao gradinu
je
navodi Marchesetti.r0T
52. Crveni otok / Sv.Andrija 7.5 (I .S.Andrea)
Gradina. Burton kae da Se po Kandleru, na otoku nalaz7| a gradina,1o8
Moser pak obavje tava da suprilikom
gradnje vile Htitterott pronaeni komadi
opsidijana, ali da on ne moe zakljuiti da li
je
to prvi puta ugledalo svjetlo
dana ili
je
to ostatak iz rimskog doba.r0e Marchesetti se takoder poziva na
Kandlera ali priznaje da gradini nije na ao traga.1r0 Gnirs pak tvrdi da na
ostacima nestalih naselja na rovinjskim otocima (ukljuuje i Sv.Andriju) moe
pratiti tragove prethistorijskog, neolitikog (?) naseljavanja''11 Koro ec poku ava
nai vi e podataka o Moserovoj vijesti, ali ne uspijeva.1'9
Prije nekoliko gona prona Li Smo u blizini kule na otoku opsiijan veliine
manje ake, meutim, sticajem okolnosti on
je
nestao, te nismo u prilici
napraviti analizu podrijetla kojom bi konano rije ili taj problem. tagove
nekog eventualnog naselja nismo prona li.
55. Ma kin (I .Maschin)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
tos en t B., Novi
9rolxlvi
iz bronanog rJoba u I stri, V^ I lD 2, 1957,23.
105 SURAN, o.c.., 7970,24'.
lrtl' rtl.l,ttl' o.c., 19f] 0, 15, 16,26,50' 58' 65.
tos n,ttc B
,
PraI storija, Vocli lll, rheolo lri muzci lstre, Pula 1984,55'
ttlo v,lrt'l.ll I rj' o.c., 1988, 58.
107 I VI ARCHt'lsl.l'l'T] , o.c., 1905, 102.
108 BUl foN R' ll' ,ryole sopra i casle] ] icri o rovine prcistoriche dclla penisola istriana,I bylar 1877,37.
109 MOSER l(., Der I krst urul seine Holen, Tfiestc 1899, 5ti.
110 MARCHESETTI , o.c., 1903,102.
111 GNI PS, o.c., 1925, 10.
112 l(oRo EC J' Arlreolo ki vcstnik I I l/ 2,'1952.
47
L' Bt:ki, Sustav gl'atlina na rovinjskoltl porlrujtt
Histila Archaeologica, 27/ 1996, str. 19-92
54.Mt\ a 46.7 (M.Muggia, Rovinal)
Gradina. Prvi
je
navodi Marchesetti, kao gradinu na brdu Rovinal k 59,113
Schiavuzzi
je
spominje,ttn
pa i Gnirs.115
Z a to no o dre ivanj e p oloa) a Rovinal a zahvalj uj em D. M ato eviiu ko
j
i
j
e
to ime prona ao na nekoj starijoj karti. Da
je
to toan podatak potvrduje i
injenica da Schiavuzzikae da
je
Ve tar okruen Rovinalom, Monsporcom i
MonVestre.
55. ariol86 (Cima 85.1, Monberlin)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti'
Malena gradina
ko
ja
neo doljivo
podsjea na onu kod
Stancije Gati. Nalaze
se i sasvim blizu
jedna
drugoj. Razlika
je
u
tome da suna ariolu
kod ulaznog sklopa za
zidove kori tene
kamene ploe, koje se
ponavljaju jo
na
Kara taku i Kau.
Ulaz
je
zatrpan i
dijelom zara ten, ali
in se da se u gradinu
ulazilo kroz uski
prolaz izmeu ploa
(to ka 1)' (vidi Sl. 5)' i
irokog bedema
(to ka2). D. Mato evii
je
u ao dublje u prob-
lem ulaza na ovoj
gradini pa se nadamo
Sl.5 Okomito
postav] jene
floe
kod
ulaza na gradinu
ario| (nal.br. 55)
115 MRCI { ESETTI , o.c.' 1905,1o2.
114 SCHI LyUZZI B., Attraverso l'agro, AMSI A XXI V, 1908.
115 GNI RS, o.c., 7925, 107.
48
L' Be'kit:' sustav gndina na il)irjs] { On po(lru ju
I I isl a Ardtac} logit:a, 97/ 1996, s| r. 19-92
{ .
N
tEl' :J,
prapovlesnizid
........
pretpostavljeni
nastavak prapovijesnog
zida
-
kasniji zid
--:-j_:: granice novog iskopa
D
objekti
','llll
ponor
-
outeliak
35. ariol86
49
L Beki , Sustav gradina na rovinjskom porlruju
I lislila A ,27/ 1996,
str. 19-92
da e rje enje uskoro i obja ti' U sreini naseobinskog
platoa (to ka 3),nalaze
se Zara tene
gromae' pa Se ini da bi tu mogli naii na zanimljive nalaze kao
to su kue i slino. Ne vjerujemo da bi nekada nji stanovnici usred sYog
naselja drali bespotrebne
gomile kamenja. Na
jugu gradine je
netko po eo
graditi vei objekt (toka 4),zahvaI iv i dijelom drugi, vanjski zid gradine' U
profilu tog iskopa nismo prona li mno tvo' ve samo nekoliko komadia
pretpovijesne keramike. U toku pisanja
jo
nije poznato radi li se o stambenom
ili o ugostiteljskom objektu to bi bilo puno lo ije Za gradinu'
Na gradini nismo skupili mnogo komada keramike
pa ni datacija ne moe
biti dovoljno sigurna. Pretpostavljamo da bi gradina vremenski pripadala
bron anom dobu i to kroz sve tri glavne faze.
56. Sv.I van 21.8 (I .S.Giovanni 18)
Gradina. Marchesetti navodi Kandlera, ali kae da sam nije na ao traga
gradini.1'6 Petri, navodei Gnirsa, kae da su na Sv. I vanu pronaeni sluajni
naI azikamenih sj ekira, rroev a i strelica'
l 1 7
57. Mon porko 82.6 (Monsporco)
Gradina, Kao grainu
je
navodi Marchesetti,118 zatimSchial'uzzi,119 a Gnirs
dodaje da se moe
po tipu povezati s gradinama Mandriol i Gra iovwh.120 M.
ti5an1e spominje.191
58. Kod Stancije Gati 75.8 (Mon Ka telir, M.Castellier 74)
Gradina. Navodi
je
Marches etti,122 i M. kiljan.193
Gradina
je
na mjestu koje
je
te ko branjivo,
jer padinu ima samo s dvije
strane, istone i
june.
Meutim, te padine se spu taju u iroku, obradivu
clolinu' Gradina
je
wlo dobro sa uvana' ima dvostrulri
prstenasti bedem s tim
da
je
onaj vanjski slabije ouvan' Posebno bi trebalo naglasiti SauYan ulazni
labirint na
jugoistoku. Po na em mi ljenju' prvo se ulazilo krozllaz kod toke
I izatim desno
pa lijevo izmeu zidova do krajnjegl| aza (toka 2) koji
je
sada
Zarastao i
jednim
dijelom Zatrpan. Ziovi oko to ke 2 su do krajnosti poja ani.
116 MARCHESET'I 't, o.c., 1905, 102.
117 PETN, o.c., 1967, 445.
118 MARCI -I ESETTI , o.c., 1905, 102.
119 SCHI AVUZZI , o.c., 1908,97.
120 GNI RS, o.c., 1925, 107.
lst ttI t-.l,Ax, o.c., 1980, 15, 16' 58' 65.
122 MI 1CI I ESETTI , o.c., 1905' 102.
tzs I ttt'.l''Ltl, o.c., 1980, 58, 65.
50
L' Beki , Sustav gradina na rcvinjs] om podruju
Histria Archaeologica, 27/ 1996, str. 1 9-92

Stanc$a
,G

l..rl
1 n
G
Prapovij6ni
zid
........
pretpostavljeni nastavak
prapov'.'jesnog zida
--
kasniji zid
---=:: granice novog iskoPa
tr
obiekti
{ tlul ponor
-
outeliak
38. kod stancije Gati k75.8
=;.:5-
51
L. Beki' sustav gladilla na rovinjskom podruju
Hislri a A rch ae o I o gica, 27/ 1 99 6, str. 1 9-92
To
je
samo prijedlog Za rje avanje' a do kona nog zaklju ka e se morati doii
iskopavanjem. U sredinj gradine nalaze se gromae (toka 5) kao i na ariolu.
Keramika s ove gradine po oblicima upuuje na srednje bronano doba,
ali poliranje pow ine, koje se
javlja
na vi e komada, moglo b pomaknuti
dataciju
ne to ranije' u rano bronano doba.
59. Mulem 125.1 (M.Leme 126)
Gradina' Prvi
je
navodi Marchesetti,lza zattm Schiavuzz ,l2'j Gnirs,tzo i
''
ki| an.127
40. Sv.I van na pu ini (S.Giovanni in pelago/ pelagio)
Naselje. Gnirs kae da na ostacima nestalihnaselja na rovinjskim otocima,
me u koj e uklj uv1 e i Mar as s o (S. Giov anni in p el agi o), mo e pratiti tra g ove
prethistori] ' sko g, ne oliti ko g (?) naselj avanj a.
128
Njegov Marasso po imenu moe sliiti Ma kinu, to bi imalo vi e smisla
jer je
Sv.I van na puini zapravo vea hrid te bi tu te ko bilo zamisliti naselje.
Moda misli na Sv' I vana koji
je
sus] 'edni' veci otok'
4I . Parai 58 (M. Paradiso 59)
Gradina. Matija ii kae govorei o Ve tru: Za] ede se uzdie na dvije terase
na padine gradine Monte Paradiso (Paradi) i Monte Lesso..129
obi li smo vrh Parad ai n smo uspjeli naii spomenutu gradinu, ali smo
primijetili vi e manj h groma a.
42- Le o 56.7 (M.Lesso 58)
vidi 41.
45. Gra i ov vrh 61.5 (M.delle Arche)
Gradina' Prvi
je
navod Marchesetti,''o pa Schiavuzzi.l5l Gnirs dodaje da
se po tipu moe usporediti sa gradinama Mandriol i Mon porko.152 M. titjan
je
spominje.l35
124 MARCHESETTI , o.c., 7905,102.
125 SCHTAVL)ZZI , o.c., 1908,95.
126 GNI RS, o.c., 1925, 707.
rsz ltI ] ,.] '\ N' o.c., 1980, 15' 16,58, 65.
128 GNI RS, o.c., 1925, 10.
tss N4,{ rtr^ t, o'c., 1988,57'
150 MARCHI lSll'l"l'1, o.c., 1 905, 102.
131 SCHI LYI JZZI , o.c., 1908,97.
152 GNI RS, o,c., 7995, 707.
tss ttI l.l,q.l, o.c., 1980, 15, 16, 58, 65.
52
L' Beki , suslav
Bradina
na rovi] I jsl@m
} )otlfLllju
Histria Arcleologica' 27/ 1996' str. 19-92
44. Monbrodo 50.6 (Monbrdo)
Gradina. Baiii
je
ustanovio gradinu karakteristi nog oblika, dobro
sa uvantt, sa starogradinskom i anti kom keramikom u ve] ikom broju'11a
Gradina
je
smje tena uZ samo more' blizu poloaja Cisterna, na kojem i
danas ima podzemn izyor vode' i uz velika polja sa vrlo plodnom zemljom.
ograena
je gla'r.rrim obrambenim bedemom (toka 1), i manjim pregradnim
zidom (to ka 2) na samom naseobinskom
platou. I zmeu ta dva zida nema
visinske razlike. Svakako najzanimljivija
pojava je
ulazni slrlop na
jugu grane
(toka 5). Sa desne strane prolazanalaze Se kamene gromae koje bi mogle
predstavljati sru ene objekte li baremvisoke bedeme koji su okruivali prolaz.
I rrlaz u samu sredinu gradine (to ka 4) ima lramenu gromau ije bi postojanje
trebalo razjasniti' Na sre njem
prostoru nalaz se nekoliko manjih gromaa
(toka 5) koje bi mogle' mo da, prestavljati grobne humke. Zanimljiv
je
i
nagli prijelaz u rini zida kod to ke 5.
Po keramici, ova gradina bi svoj poetak imala u eneolitiku, ali to ne
moemo twditi svelikom sigurno u. U svakom sluaju, najvi e nalazaimaiz
srednjeg bron anog doba, a ne to i iz kasnog te zavr nog (bronzo finale)
bronanog doba. Prona li smo i dijelii uvezene
junoitalske posude koja bi se
mogla pripisati etvltom, treiem ili moda drugom stoljeu prije I kista. Na
gradini ima i dosta anti ke
_
rimske keramike. od ostalih zanimljivih nalaza
izdvojili bismo kameni brus za ko tane izradevine i komad el)ezne zgure.
4 5. Kalonika_Mon
gri ej a 6 5.4 (S. C anonic a-M.G arze| 67)
Gradina' Prvi
je
navodi Marchesett ,131 zatim Schiavuzzi koji kae da
je
crkujca S.Canonica okruena gradinom,156 pa Gnirs koji ovaj primjer pribraja
medu ona mjesta koja su poznatapu anstvu kao "Sveta'' ak do danas.137
Poloaj Kalonika se Zapravo nalazi ispod vrha Mongri eja pa bi poloaj
grad ne trebalo provj eriti'
46. Kod Stancije Grzota k49.6 (Grzotovica 48.1, Stanzia la Garzotta)
Gradina. Navodi
je
Schiavuzzi.l5s
rsq' tl,tI c,'t't,tMl, br. 154, l954'
155 MARCI I ESI T'I "| l, o.c., 1905,99.
156 SCI I I AYLI ZZI , o.c., 1908,97.
157 GNtRS, o.c., 1925, 707, 14'5.
158 SCrI lVUZZl' o'c.' 1908,97.
55
L. Bekiti, suslav gratl na na rovinjskom
1)odruju
27/ 1996, s. 19-92
^
N
1...1
4oo n
-
Drapovrlesni zid
........
pretpostavljeni nastavak
p aovijesnog zida
-
kasnili zid
-:::
granice novog iskopa
tr
obiekti
.,rlul
ponor
-
outeliak
44. Monbrodo 30.6
54
L. Beki , suslav
+radiila
na rol,injskom
1lodtuju
Histria Archaeologic.a, 27/ 1 996, stt. 19-92
47. Pisulj (Pissuglio 6, Pisuj)
Nalazi te. o nalazu pretpovijesne keramike, s urezanim' rova enim i
inkrustriranim ornamentima, koja
je
sada uAMI , ize tava Matija i,159 zatim
na otoii dolazi K. Mihovili koja to potwuje.140 Matija i obavje tava o nalazu
prapovijesne keramilre,la1 a potom i K. Mihovili koja dodaje da se taj neolitiki
materijal mije a s eneolitikom i bronanim dobom' a uglavrrom ima elemente
Danila, Hvara, Nakovana, Brijuna.la2
48. V.Majan 76.7 (Manjan, M.Magnan
gr.)
Grobni humak' Gnirs kae da
je
1904' otkrio tumul na V.Majanu koji
je
visok 15 a u Svom dnu irok 40 metara, te dodaje da
je
samo zbog njeg Veliki
Majanvei od Malog Majana, eleii
erojatno
objasniti za to se gradina nalazi
na Malom. Navodi da
je
do 1914. tumul bio sa uvan ali da se boji da su tokom
Prwog svjetskog rata tumuli bili uni teni.143 Battaglia navodi Gnirsa, s tim da
dodaje iz1avu austrijskog ininjerijskog satnika koji
je
1915. prekopavajuii za
izgradnju vojnih poloaja raskopao i dva velika grobna humka (jedan
je
V.Maj an) za koj e
j
e rekao da su Sejn t urme s mit Mens ch enknochen. B atta glia
kae da
je
satnik misleii da
je prona ao
"krunu
kulu'' Zapravo prona ao
casitu to mu
je potvrdio i Gnirs.laa
Provjerili smo taj poloaj, ali nismo prona li nikakav suvisli trag velikome
grobnom humku. Na brdu se danas nalazi nekada nja vojna utvrda, sa
pozemnim hodnicima i visokom nadgradnjom'
49. M.Majan 75.6 (M.Magnan piccolo, Manjan)
Gradina. Prvi
je
navodi Marchesetti,ra5 medutim, on
je
navodi navisini od
79 metara, koja bi se mogla odnositi na V.Majan pa na tu pogre ku upoZorava
Gnirs koji u poglavlju Vll Der Kastellier des Monte Magnan piccolo opisuje
gradinu, Ukratko, grad na se sastoji od tri terase i
jednog platoa na vrhu. Gn rs
nije siguran radi I i se ovdje o naselju, sjedi tu "kneza"
ili o kultnom mjestu
jer
je gradina zrazito posebna po gradtii
"megalitskih''
zidova.1a6 od ostalih,
gradinu spominju SchiavuzziI 47 te M. Skiljan, koja prepri ava Gnirsa.I a8
tss N4A rtr,4. t,'| 'l AMl, 50.6. 1 981.
t+o l,t tHovI t-t,'fl^ MI , 22.7. 1 981.
tq t v,lr'l:,r t, tr.c., l988,56.
t.ts N4tuovtl't, o.c., 1987, 50.
145 GNTRS, o-c-, 1925, 107....
144, I lAf'lACLlA
,
o.c., 1926, 72,73.
145 NlAltcI llislt'l"l'1, o.c., 1905, 102.
14ii CNI RS, o.c., 1925, 1Oti.
147 SCHI iV UZZI , o.c., 1908, 99.
l,ts tttt-.l,cN, o.c., l980, l10.
55
L' Beki' Suslav glarlina na rol',:ljs] Om podruju
I Tistria Archaeohgica, 27/ 1996, str. 19-92
Gn rs
je
ovu grainu Smatrao toliko bitnom da
jojje posvetio cijelo poglavlje
u Svojoj knjizi1ag u kojem
ju je
usporedio alr s Nezakcijem. Njemu su
najupe atliivije djelovali "kiklopski
zidovi'' (Zyklopenmauerwerk), sagradeni
velikim monolitima od dva metra duine na 0.6 rrisine i debljine. Pita se da li
je
moguce da se na tako malom prostoru (unutar zidova) i s obzirom na snagu
bedema nalazilo obino naselje ili lrako se njemu ini sjedi te kneza
(F rstensit), odnosno kultno mjesto (Ktt1tsttte). Naroito mu Se svida ova
posljednja ideja pa povla i paralele od fuma do Engleske.
Naalost, gradina je
danas potpuno uni tena. Na brdu
je
austrougarska
vojska sagradila svoje utvrdenje te
je,
doslovno, prekopala cijelo brdo. Na
povr ini se nalaze nebrojeni rovovi i tran eji pa se ini da se stratigrafija vi e
ne bi mogla pronaci. Bedemi o kojima govori Gnirs vi e ne postoje jer je
sve
kamenje upotrebljeno za rovove i ostale gradnje. To kao da nije bilo dovoljno
pa je
nedawro na brdu sagraena vodoSprema, prilikom koje su strojevi iskopali
ogroman rov koji vodi na vrh i na drugu Stranu s njega. Zbog tih injenica i
na tlocrt
je
siroma an. Na toki 1 i 2 postoje tragovi mjesta na kojima se
nekad nalazio bedem' a 5 i 4 su samo naznalre nekada njih naseobinskih
terasa.
Mno wo keramike pobija Gnirsovo razmi ljanje da Se tunije moglo nalaziti
obi no naselje, ali ipak nalazi lreramike govore cla se radilo o
jednom
izvanredno zna ,ajnom naselju na ovom podru ju. I (eramika ukazuje da
je
graina ela i kroz bronano i kroz el1ezno doba. Najvi e keramike pripada
srednjem bron anom dobu, ali ima i svih oStalih faza bronanog doba. Nekolilro
komada keramike pripadalo bi el'1eznom dobu' Postoje i nalazi koji su
neodredivi po domacim tipologijama i mogli bi biti uvezeni.
Posebno
je
znaajanna| az zvrsno o uvane lepezaste kamene sjekire, koju
smo prona I i na doljnjoj naseobinskoj terasi (T'XI ' 1). Podatke o porijeklu
kamena potraili smo na geolo lrom odjelu PMF-a u Zagrebu' Profesor Jakob
Pamii,
jedan
od najznaajnijih strunjaka za stijene, pretpostavlja da se radi
o vulkanskoj stijeni - andenzitu (bazaltu?) koji se
javlja
u ofiolitnim
lrompleksima, a najblii su u Hrvatskom Zagorju ili Liguriji (I talija)' Prof. dr.
Tihomir Marjanac se slae s takvim odreenjem, ali potpuno sigurno odreenje
bi postigli tek s metodama koje bi o tetile sjekiru.
50. Pa trovicev wh 65 (M.PeI osa 66)
Grobni humak. Mogui poloaj grobnih humaka koje Gnirs navodi kao
Monte Pastrovicchio, u kontekstll Svog straha cla su tumuli vjeroj atno uni teni
izgradnjom vojnih poloaja.
| '| !)
149 CNI RS, o.c., 1925,.109.
56
L. Bekic, Sustav gratlina na rovinjsl<om porlrujtt
Histria Archaeologica, 27/ 1 996, stI '. 19-92
ol
o
o
---
------.----/
o...
^N
_
p apovijesni zid
........
prpostavlieninastavakp apovijesnog zida
granice novog iskopa
tr
objekti
',tllll
ponor
D eliak
49. MaliMajan 73.6
ct
L. Beki' slslav qradina na rovinjskoln
I sotlntju
Hi stri a Arch a e o l o gi ca, 97/ 1 996, str. 1 9-99
51. Mongrego 46.8 (Mon Grego 49.8, M.Greco 49)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
Usmeno smo dobili podatak od Kr stine Mihovili, koja
je
bila na tom
poloaju, da se radi o gradini na kojoj nije pronaen niti
jedan povr inski
nalaz keramike to
)e
za ovo podruje rijedak slu aj' Dakle slino kao na
Konjskom.w'hu.
52. Ba o 59.5 (M.Basso)
Grobni humci. Gnirs ih na karti donosi tri (poloaj Basso 62), a opisuje
jednog
koji
je
visok 4 a 50 metara irok na dnu, a na njemu se nalazi dodan
jo
jedanvisok
6 a irok 15 metara. I zan'1ega se boji da bi mogao biti uni ten
vojnom izgradnjom.rso Battaglia ga navodi na svojoj karti kao tumul ili tumulnu
nekropolu.151
55. Paravij a 58. 1 (M.Paravia)
Grobni humci' Gnirs na svojoj karti navod 15 tumula na tom poloaju,
dodajui da su izmeu 1905. i 1906. uni teni.159 Neke
je
uspio pregledati i
objaviti.155 Ttrmule navodi Schiavuzz ,t54 koji kae da su 1905. u tumulima
pronaene ljudske kosti i grubo izradene posude. Battaglia tumul svrstava u
ivoju
grupu tumula a casite,te donosi njegov opis,155 a M. kitjan ih navodi.156
54. kod uvale Bus
Grobni humci' Gnirs navodi 5 tumu] a u unutra njosti uvale Bus.157 Battaglia
ga prenosi.l58
55. Grmae SZ (M. Pastrovicchio)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti (Vidi popis nalazi ta
broj 50 - Pa troviievvrh).
56. Grma e JI k57.9
I sto kao i 55.
150 GNI tls, o.c.,
'1925,
107....
151 B/ fl-Gl,lA' o.c.' 1926' fig. 10.
152 GNI PtS, o.c., 1925, 107....
155 A. GNtRS, 'litmulusgracltcr aus cler l(astcllic:rzeil lstricns, Mitteilung tlcr ZenLral l(ornission, Wien 1906,
500.
154' SCHI AYL)ZZI , o.c., 1 908, 99.
155 B'l"l} ,GLlA, o.c., 1926, 72, fl'g, 9, 10.
156 I (I LJN, o.c', 1980,26,58, 65.
157 GNI PS, o.c., 1925, 107.
158 B/ I TTAG| ,lA, o.c., 1926, fig.10.
5
L. I ] eki' Sustav gradina na rovinjskon;ndruju
I 7isia Archaeolo14ica' 27/ 1996, slr. 19-92
57. Mandriol74.5
Gradina. Prwi
je
spominje Marchesetti,lss zatim Schiavuzzi, koji dodaje
razvoj naziva pod kojim
je poznato brdo; Montariol, Mont Ariol, Monte delle
Are, te da
je gradina okruena sa dva bedema.160 Gnirs kae da
je
rije o
tipinoj gradini, koja se moe usporediti po tipu s Gra ievim vrhom i
Mon porkom' a na kojoj
je
od da'rryrina bilo seosko gospodarstvo.161 Slijedei
je
Benussi koji pak ustwduje da se rai o gradini save] ikim tijelom i tri bedema.162
ttl' t<itjan
je
navodi'165
58. Tirrnina 165.8 (od Gajane)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti,l6a
pa zatim Schiavuzzi'165 M. kil;an
ju
navodi.l6ti Matija i ka epozivajuii se na izvje taj u ] \ ,{ I 167 da se radi o gradini
krunog tipa s tri prstena bedema.168
59. Veliki Vrh 195 (M.Massimo)
Gradina. Prwi
je
spominje Marchesetti,lrs a zatim Schiavuzzi.'70 Navodi
je
i M. kiljan.1?1
60. Main 175.5 (M.Masino 176)
Nazna eno kao nalazi te na radnoj arheolo koj kart .
61. Sv.Mi el na Forke (Sv.Mihovil2oo.2, M.S-Michele o delle Forche
201)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti,172
paZatim Gnirs, koji kae da se unutar
ctvojnih zidova gradine nalazistara crkvica, koja se uklapa u njegorr1 teoriju o
,,svetim
mjestima''. Dodaje da bi ta gradina mogla biti srei nja to ka za skup nu
gradina sjeverno od ove'175 Battaglia oznauje po| o aj M'S'Michele kao tumul
159 MAI iCHESET'J'| , o.c., 1903, 102.
160 SCHI AVUZZt, o.c., 1908,97.
1tj1 CNllis, o.c., 1925, 107, 109,14,7
162 BENtlSSl, o.c., 1927, 97.
los tttt',t,qtl, o.c., 1980, 58, ti5.
164 MARCttESE'l"l'1, o.c., 7905, 1 02'
165 SCHI ^ VUZZt, o.c., 1908,99'
toti tttl.llll, o'c., 1980, 58, 65'
167 TI MI 158'1955.
los ltxrtll t , o.c., 1988,56.
169 MARCHESDTTI , o.c.' 7905,702.
170 SCHI LYUZZI , o.c'' 1908,99.
lzr ttI ue.ll, o.c., 1980, 58, 65.
1 72 NI ARCHESET'| I , o.c., 7903, 102.
175 CNtRS, o.c., 1925, 107, 14'5, 74'6.
59
L' Bt:ki ' suslav gradina na rovinjskom podruju
Histria Artlacolo | ica' 27/ 1996' slr' 19-92
ili tumulnu nekropolu.1?aBaciima dvije shede s imenom Sv'Mihovil. Na
jednoj
je gradina s dvojnim vijencem z ova, datira se u bronano i staro eljezno
doba, sa pow inskim nalazima keramike koji su sada u AMI ' Na drugoj su
upisana dva bron anodobna tumula'175 tu. tritjan ga navodi kao gradinu.176
Godine 1992. Mato evii
je
sondirao na tom poloaju, a rezu] tati njegovih
istra vanja objavljeni su u kataloguizlobe - Sveti Mihovil, prapovijesno naselje
kraj Bala. Pronadena
je
neolitika keramika svih razdoblja te eneoliti ka -
ranobronanodobna.
l 77
62. Forke 206 (Sv.Mihovil206.7, M.S.Michele o delle Forche 207)
Grobni humak. Marchesetti kae da e nastaviti iskopavanja na grainama
kod Ba gdje je
otkrio brojne tumu] e koje ce poku ati otvoriti slijedee gone,178
a Schiavuzzikae da su u blizini (presso) gradine pronadena dva tumula.179
Mato evi smatra da se tu nalazi prapovijesni tumul,I 80
obi av i ovaj poloaj ustanovili smo da se radi o
jednom
grobnom humku
irokom 21 a visokom oko 3,5 metra. Cini nam se da nije otvaran' a na njemu
se nalazi betonirana to ka za topografska mjerenja.
65. Bale (isto na padina)
Gradina. Gnirs kae da prvo naselje na mjestu dana njih Bala potjee iz
wetnena kasteljerate da
je
kao takvo pripadalo skupini gradina Sv.Mihovila, a
kasnije u knjizi govori da nam na gradinu na ovom mjestu, osim poloaja i
povr inskog stanja sredi ta gradia, ukazuje i tipino paljevinsko groblje
"kasteljerske
kulture'' iz prvog razdoblja eljeznog doba koje
je
otkriveno
slu ajno, prilikomwtnih radova 1901. na istonoj strani Bala.18] Baii u shedama
spominje otkriie z 790| '182, a nl. t<itjan spominje tumule
"kod Bala'', te
pretpostavlja da gradii, sudeci po rasporedu ulica vu e porijeklo iz
prapovijesti.lss
174 BATT GLI ^ , o.c., 1926, lig. 10.
t z5 s^ .ct ' shodc.
lzo tilt'l,ttI , o.c., 1980, l5, 16,58,65.
tzz l] . n'r.tro ovl, syet' Mihovil, prapovijesno naselje kraj Bda,Zaviajni nuzej grada ltovinja' Rovinj
1956/ 7.
178 MARCI I ESE'l"l'1, o.c., 7892, 258.
179 SCI I I LY UZZI , o.c., 1 908, 97.
tso ttl,tro uvti, o.c., 1996, 1.
181 GNI RS, o.c.,1925,106, 145.
tsz n,ttc'shede'
ls: tttl-.l'\ N, o.c.' 1980, 16,26.
60
l,. l] t:kitj, sustav g!'a(.lila tta rolittjskotn podrujL]
Mslria Archail)logica, 27/ 1996, str 19-92
64. K 189.4 (kod Finuca2OO, kod M.dellaPichinizza2OS)
Grobni humci.
Nismo sigurni da
je
oYo novo otkriveno
nalazi te,18a zbog
nepreciznosti
starijih autora
prilikom navoenja
nalazi ta u oYom
p o druju (vidi
nalazi te 60 i 61)'
Radi se o dva
grobna humka,
jedan
irok 18 a
visok 2,5 metra,
drugi irolr 19 a
visok 2 metra, koji
su lak e o teieni
(raskopani na par
mjesta), ali mislim
da bi grobne
lromore mogle
jo
biti netaknute.
vidi sl. 6.
Sl. 6 Jedan od dva
grobna humka na
I ( 189.4 (nil.br. 64).
U pozadini Sv. Mi e]
65. Vrh Dorine 146.6 (Picconizzi)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
Vidi ubani.
66. Grabrovac 20t.2 (Krepac 205, M.Crepazzo 2O2)
Gradina. Navodi
je
Gnirs.185
l84 Prorradeno zalrvatjujuii radniku unlarije Andriji'lYinajstjcu
185 CNllts, o.c., 7925, 107.
61
L' I ] eki' Suslav gradina na roinjskom podruju
Hislria Archaeologica, 97/ 1996' s. 19-92
67 . rnjin wh 225 (M.Grande)
Gradina, Navodi
je
Gnirs na poloaju M.Grande 228.186
68. Monka tel 252 -4 (Mamoluzzo)
Nazna eno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti'
69. Grabrovac (Monbrova 244)
Gradina. Prvi
je
spominje Marchesetti kao Monbrovaz'187 Bai, o njoj govori
u svojim shedama i datira u bronano i staro eljezno doba te pi e da postoje
povr inslri nalazikeramike'188 M. kitjan
je
navodi.189
70. Ska ota 175.9 (M.Squaccota 178)
Nazna eno kao nalazi te na radnoj arheolo koj kart .
71. Matakorno (Moncorno 176)
Nazna eno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
72. Pianovac 190.9 (M.Pisana)
Nazna eno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
75. Ka 171.6 (M.Cas 172, Kaz)
Gradina. Prvi
je
navod Marchesetti,190 zatim Battagl a koji na podacima
zahvaljuje Bruni Tamaro te opisuje iskopanu etvrtastu kuu povr ine 4x6
metara koja
je
pod imala iskopan u ivoj stijeni. U kui, u crnoj zemlji, iskopano
je
mnogo keramike zakoje Tamarova smatra da su isti kao i oni s M.Ursina
(kod Jur ia). U neposrednoj blizini Kaanalaze se tumuli koji, kao i oni kod
M.Ursina, nisu imali unutarnje zidove, pa bi se mogl datirati u wijeme nastanka
gradina, tj. bronano doba.19l Baii dolazi do slinihrezu] tata kao i Battaglia'92'
Lonzajllspominje,195 M. ki5an
je
navodi,19a a Cardarelli objavljuje keramiku
naenu za Marchesettijevih istraivanja koju
je
datirao u srednje bronano
doba.l95 ovi spominje pronadenu kuiu,l96 a Baiii okomito postavljene kamene
186 CNI RS, o.c., 1925, 107.
187 MARCHESETTI , o.c., 1905, 109.
tsa e,{ tC. sheae.
ta9 tttl'.lnN, o.c.,
'l980,
58, 65'
190 MAllclI ESETTI , o.c., 1905,99.
191 B,,lJl"fAGl,lA, o.c., 7926, 42, 43, 71, 73.
tsz sA,tC,'| 'TAMI , br. 585, 797Oibr. 880, 1979.
195 I ,ONZ^ , o.c., 1977,42.
lg.t rI ulel, o.c., 1980, 16, 58' 65.
195 CAnD^ RllLLl, o.c., 1985, 104.
tstj ovt, o.c., 1985,987'
62
L. Beki , Sustav grarlina na rovinjskon
1lodruju
HistI ia Archaeologica' 27/ 1996' s, 19-92
plo e kao zidove'197 K' Mihovilii osw ui se na otkopanu kuiu i pregradne
plo e kae da se Ka moe datirati samo do eljeznog doba.lg8
Benussi p e o gradini Mon Cas (Moncalvo) u blizini Rovinjskog sela na
ijoj se zapadnoj strani nalazi stanzia Pedena. Poslije dodaje da se dvije milje
.1uni'1e
od Moncalvanalazi Campo Bataja (Battaglia). Nije ba najjasnije na
koje se nalazi te misli
jer je
stanzia Pedena vjerojatno zapadno od Maklavuna
(oboje blizu Rovinjskog sela), a Moncalvo
je
staro imeza Gola . Jedino su
Campi Battaia (po staroj karti)
juno
od Kaa, ali on u tom sluaju govori
isklju ivo o Moncalvu. Gradina o kojoj pi e je
ogradena velikim kamenim
blokovima i plo ama, a na njoj se nalazi mno tvo keramike i razliiti bron ani
predmeti.lee
74. Pudarica (La Podariza I 55)
Navodi se kao nalazi te na radnoj arheolo koj kart .
75. Y.Gola 251 (Moncalvo gr.)
Gradina. K. Bur ii-Matija i navodi da
je
K. Mihovilii prilikom
rekognosciranja na la keramiku s metli astim ukrasom.200
76. kod Pisarovica (S.Croce,/ Ruderi)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti,2o1 a zatim i Gnirs kojem je
i taj poloaj
primjer za"syeto mjesto'', dodajui da se ime S'Croce u I stri ponavlja osam
puta na mjestima gdje su gradine. I ovr gradinu svrstava u skupinu gradina
Sv.Mihovila.eoe
77. Noveruk (M.Castelnuovo 210, Novigrad, Krmedski Novi Grad)
Grobni humci. Grobni humak istrauje i op irno objavljuje Baii.205 M.
tritjan ga navodi kao gradinu i kao poloaj tumula.zoa Covi se poziva na
Baia'205
197 RA(llC, o.c., 1984', 55.
lgg N,llHovtt,l, o.c., 1986,59; MlHovllji, o'c., 1987,519
199 lll,lNUSS| , o.c., 1927,254.
200 BU R I -M/ | t.l n l, o.c., 1984,, 255.
201 l\ 4 AI I CHI tSE'I "| '1, o.c., 1905, 102.
202 GNI RS, o.c., 1925, 745, 14'6.
zor llel, o.c., 1957,20,21.
zo.t' tttt';,4'll, o.c., 1980, 16, 26, 50, 58, 65.
sos ovI C, o.c., 1985, 256, 259, 285, 287.
65
L. Beki, Sustav gradina na rovinjskom
] lodruju
I lisia Archaeologica, 27/ 1996, str 19-99
78. Stari g a 252.7 (M.CastelYecchio 251)
Graina. Marchesetti
je
navodi na svoioj karti.206 M. Skiljan
je
nabraja.907
79.Mrvazin 206.1 (M.Versin 205, Vr in, Monversino, Marvezin)
Gradina. Navodi
je
Marchesetti.208 K. Bur i-Matija ii
je
ustanovila da se
radi o gradini s promjerom srei njeg platoa oko 100 metara, sa povr inskim
nalazimakeramike.eoe
80. M.Gola 187.5 (Moncalvo piccolo)
Grobni humak' K. Mihovilii kae da
je po Baiiievim podacima prona I a
tumul sa sandukom od tankih lramenih ploa.210
8I . amljak 197.7 (M.Zabn1aco, amnjak, abnjak)
Grobni humak. Bai kae da ga navodi ve Marchesetti, a on ga otvara i
op irno objavljuje.'9l1 Kasnije njegove na\ aze navode ostali.212 M. kitjan kaze
da su na Zam| jaku gradina i tumuli, te da su na tom poloaju pronaeni
kerami ki ltezi za mr e l i pe za p osude.21
3
82. bp (M.Mamu 198)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
85. kod Raavac (190)
Naznaeno kao nalazi te na radnoj arheolo koj karti.
84. Mompeter 208.1
Grobni humak. Spominje ga Marchesetti te kae da
je jo
netaknut.2la M.
tritjan ga navodi.915
206 MARCtI I aSET'f I , o.c.,1905.
zoz ttlt'.l,ttl, o.c., 1980, :lii, 58, ti5.
208 I \ 4AI I CHESE'| 'T| , o.c., 1905, 99.
gos
suR l-N,{ ^ Tt.l..t. t, rt.cn4l, br. 760, 1980.
210 MI HOVI LI C, TI AMI , lr. 554, 7987.
ztt s,{ tB.,'lbmuliizhroncanogdobanaMaklavunuiamnjakuujunojlstri,JadranskizbornikI V,Bjjeka-
Pula 1960, 197; BACI C, o.c., 1984,55.
9,t2,ovl, o.c., 1985, 722, l24,125, TxI I l,295; MlHovI Ll, o.c., l984', l8,47; BUR l_naert.l,l t r.,
Prapovijesn
janlani Dakit s podruja I slre i Cresa, Hislria
^ rchacologica20-2l,1989/ 90'
64.
grr
rtt,.l,LN, o'c', 1980, 16, 26, 45,44, 58, 65.
21 4' N,l AllCLl ltshl'| .'l'1, o.c., 1905, 99.
215 Kll,.l^ N, o.c., 1980, 58, 65.
64
L' Bekic, suslay grad na na rovitljskotn podruju
lils[ 'ia rcltacologica, 27/ 1996, slr 19-92
85. Maklavun 2I I .6 (M.Maclavun)
Grobni humak, Prvi ga navodi Marchesetti,216 a 1960, Bai ga otvara i
op irno objavljuje rezultate istraivanja .917 ovi datira tumul ufazulstra 2,
dakle u rano bronano doba'21s K. Mihovili ga spominje,''n a M. kiljan kaze
da su na Maklavunu gradina i vi e tumula.22o
NALAZI TA BEZ ODR-EDENOG PoLOAJA
--Kod Rovinja
Covi navodi nalaz bron ane sjekire iz
"okolice
Rovinja'',92r navodeii uz
nju
jo po jednuiz
Ro nja i ubanakod Rovinja.I unekim drugim sluajevima
autori poloaj odreduju kao
"kod
Rovinja''.
.- Kod Rovinjskog sela
Grobni humak. Razni autori navode
jedan
ili vi e tumula u najblioj okolici
Rovin;'skog sela. Marchesetti
je
moda najodreeniji to se tie njegovog
polo a)a, staviv i ga u obliku kriia na svoju kartu, odmah
jugozapadno
od
Rovin;'skog sela, a u tekstu ga je postavio t immediate vicinanze della Villa.222
- Stanzia Pedena
Grobni humak. Marchesetti kae da se
jedan
od velikih tumula nalazi u
blizini Stanzie Pedene iz kojeg
je
uspio
"spasiti''
izvrsno o uvanu lubanju'223
Benuss pak kae da
je
u Stanzii Pedeni otkrivenvelik tumul, a u njenoj okolici
ih ima vi e. Dodaje da ako se otvaraju, u njima se nalaze grobnice
od kamenih
ploa s ljudskim kosturom.99a
Stanzia Pedena bi se mogla nalazitlna dana njem poloaju Putini, zapadno
od Maklavuna. Naime, u tekstu, Marchesetti
je
navodi u blizini Maklavuna i
Rovinjskog sela. Nadalje, na svojoj karti
je
u okolici Rovinl'shog sela ucrtao
nekolilro kriiakoji ozna avaju grobne humke. onajjugozapadno mogao bi
biti onaj navedeni u pro lom stavku, ona tri
jugoistono
bi bili na poloaju
izmedu Velike gomile i imetovog wha, a onaj istono od Kara taka, oznaen
odmah znad dana njeg po| oa'1a Putini, mogao bi biti taj kojeg mi traimo'
216 MARCHESET'] '| , o.c., 1905.99.
zlz tlttl,o.c., 1 960.
zts ovt, o c., 1985, 122.
st ' N4tlI ovtll, o.c., 1987, 50.
szo tttt,Je \ , tl'c., 1980, 16,26.
zzl our:, o.c., 1985, 295.
222 l\ 4^ RCllllsti'l"l'1, o.c., 1905, 99.
225 MAnCHDSD'l"l'| , o.c., 1905, 99.
224 llDNUSSI ,,r.(., 1927, 274.
65
L' I ] eki, suslav
4radina
na rovinjskom
1)odruju
Hisia Archacologica, 97/ 1996, slr. 19'99
Dodu e, Zbog nepreciznosti njegove karte to bi mogao biti i Maklavun. Benussi
koji dodu e m je aKa (Cas), Gola (Moncalvo) iMaklal'un (Maclal'un),mo da
ipak misli na Maklavun kada kae aje Stanzia Pedena odmah Zapadno od
nlega.
- ubani
Nalazi te. Schiavuzzi kae da Se na poloaju Ciubani kod brda sa
grad'inom' rralazi mnogo prapovjjesnih predmeta medu kojima
je
zna ajna
bronana sjekira sa zaliscima.225 Coviu
je
to nalazi te kasnog bron anog doba
na koj em
je pronaena bron ana sjekira sa Zaliscima'2'6 Mat-ija i,227 isitavajui
Schiavuzzija, ubane stavlja oko 100 metara od Stancije Cubani, pored ceste
Rovinj-Bale, s im bi se i mi sloili
jer
bi navedena gradina u blizini mogla biti
Yrh Dorine, ali Covi na svojoj karti to nalazi te stavlja otprilike kod brda
Muuban (Mon Cuban 95'1) sjeverno od Rovinja.
_
Ve tar
Sam
poloaj Ve tra nije upitan, ali smo ga ipak stavili izvan cjeline
jer
Benussi donosi vijest da su na tom poloaju pronaeni komadi opsidijana, a to
Samo po sebi ne Znai da su to tragovi prapovijesnog pu anstva.228 Naime, u
razgovoru s profesorom dr. Tihomirom Marjancem sa Prirodoslovno-
matematikog fakulteta, odsjek Za geologiju i petrografiju, saznali smo da se
otprije zanimaZanalaze opsidijana S rovinjskog
podruja'
jer
mu se ini da bi
oni od tamo mogli i potjecati.
- Bogunov
,lTh I 24 (Mon erlon1o 125.7, Moncerlongo nord)
ovaj
poloaj
jo
nije zabiljeenu literaturi. obilazeci ga' ustanovljena
je
etvrtasta "utvrda''
koja se proStire istono od samog vrha. Na samom whu se
naI azimanja
gromaa Za koju nismo sigurni
predstaYlja I i grobni humak ili
ne.
ovclje
je priloen tlocrt, apoloaj na karti nalazi ta nije posebno oznaen.
etwtastog tlocrta, "utvrda''
nije tipina Za granska naselja,929 niti smo
prona li bilo kakve fragmente keramike na pow ini' koji bi
je
lrao takvu mogli
potvrditi. Medutim, misli se da
je
mogla sluiti u obrambene sYrhe' moda u
kasnija vremena'
jer
su zidovi na nekim mjestima iroki do tri metra, visoki
do dva (toka 1) te kvalitetno sloeni .
"LJtvrda''
ima odlian pregled ulaza u
rovinjsku dolinu Sa isto ne Strane' kroz koju se i c1an danas u] azi (cesta Ro njsko
225 SCI I I AVUZZI , o.o., 1908,98.
zzt ovrc:, o.c., 1985, 285,292,
zzz tvtl'ru,q l, rl.c', l988,57.
228 BENUSSI , o.c., 1927, 254'.
229 MLADI N, o.c., 1967,45. Mladin navodi d je takvc - Vucigrad i'| 'imaj.
66
L. ] ] ekic' sustav
8] 'adina
na rovinjskom potlru jLt
I lislria Archacologica, 27/ 19!)6, slr. 19-92
*
---
-/
-/
r0t.
'*
-.-
-,?-
a,
,t
N
l..rt
700 m
f#,
Prapovijesni
zid
........
protpostavljena nastavak prapovijesnog zida
-
kasniji zid
oL
----. granice novog iskopa
tr
objekti
',tllll
ponor
-
outeliak
bb Bogunov vth 124
'&
RL
Qr
67
l,. Bdric, Sustav gratlina na roviltjdtom
;lodrtlju
27/ 1996. slr. 19-92
selo - Rovinj)' i to ba iznad mjesta
gdje cesta ulazi u klanac. Nije postavljena
na samrrrh' ve
je pomaknuta prema cesti Zbog lak eg plegleda' I ztograzloga
najja i zid'
je
onaj koji
je podignut prema vrhu. U blizini Se nalazi Tlrrnina'
navodno bizantsko utvrdenje ili sjedi te bizantskog vojnog Zapovjednika
(magister mi1itum) Za I stru,950 te
je
ovaj poloaj mogao biti kori ten kao ispostava.
Zaniml)ivo
je
i da sam vrh nema Zemljani pokrov (to ka 2)
'
nego
je
na irokoj
povr ini iva stijena. Mogue tumaenje ove pojave bilo bi da su korisnici
"utvTde''
oistili wh od raslinja Zbog vlastite Sigurnosti (to su u svakom sluaju
mori napra ti)
pa Su tijekomWemena atmosferilije raznijele Zemljani pokrov.
I sti sluaj
je
s prostorom ispred "utvrde''
(to ka 5) koji gleda na klanac.
o PR{ POuJESTI ROVI NJSKOG PoDRUJA...
Zasad ne postoji rad koji bi sustavno i op irno
pokrio Sve ili bar veinu
graina i ostalih
prapovijesnih nalazi ta na istarskom poluotoku, kao naprimjer
Beneva "Utvrena ilirska naselja'' (1985). Problem
je,
kako to lrae Kristina
Mihovili, u nedoStatku monografskih obrada kljunih nalazi ta. I stra
je
slabo
istraena a
jo
slabije "objavljena''.
osim nekoliko korr] rretnih opisa iskopavanja
i pronaenog materijala' ostalo su poku aji sinteza i dono enja zakljuaka sa
premalo podataka.
Zato se ovdje ne ele prepisati opiepoznate sinteze
prapovijesti I stre, ve
Se malo clotaknuti nekih Zan mljivijih
pitanja iZ tog podruj a.
Jedno od glamih pitanja su medusobni oclnosi
gradina. Gnirs ih
je
redovno
poku avao uvrstiti u grupe koje
je podijelio po imenu njemu najzna ajnije
grane u grupi. I drugi su uglavnom bili mi ljenja da Se gradine mogupod jeliti
u grupe. Ta opce prihvaena teorija glasila bi otprilike ovako: okolo plodne
doline, na svim istaknutijim vrhovima, staiale su gradine, obaYezno u
meusobnoj vizuelnoj vezi,te bi se puanstvo u sluaju neke opie opasnosti'
koja bi bila dojavljena s
jedne gradine svima ostalima,
povuklo u svoje gradine
i spremilo na obranu.
Zasad Se takvo tumaenje u I stri ne moe odbaciti
jer
nije precizno
obraena niti
jedna grupa gradina. Ne znamo, dakle, niti da li su postojale u
isto vrijeme. I sto tako ne zrramo da li su i etniki bile
jednako
naseljene.
Medutim, ne:moe se odbaciti injenica da su gradine iz nekog razloga uistinu
grupirane, i to ne samo zbog prirodnog rasporeda uzvisina. S ovim radom se
Zapoelo na puno manjem podruju, ali moralo
8a
Se
je pro iriti i na ona
nalazi ta
juno
od linije Kolone - Bale i isto no od linije Bale - Brajkovii.
Uinilo se
je
da ovih nekol ko nalazi ta ude u kontekst oStalih naYedenih.
zso l't,lrl.ta t, o.c., l988,60.
6B
l'. Bekic, SUsLav grad Da na O| lit] jslton
] )odruju
I I isltiil Arcltau)lDrlica, 27/ 1996, str. 1 9-99
Naime,
gledajuii rasprostranjenost
nalazi ta, ini se da od ove velike
"grupe''
nadaleko Temanalazi ta,izuzevnjihnekoliko,
koj se ipaknalaze s one strane
Limskog kanala. Nedostatak istraivanja daje nam pravo da se zapitamo o
nekim stvarima.
Prwo, kako
je
do lo do osnivanja takve grupe? Marchesetti, pa i drugi,
Smatraju da su dodatni
prstenovi graina bili kasnije dograivan zbog uveanja
broja stanovnika Zakoje nije vi e bilo mjesta na sredi njem
platou, a i svaki
dodatni bedem bi zahtijevao dodatne ljtde za njegovu obranu. Ne vjerujemo
da bi se zasad mogao odrediti toan broj stanovnika na gradini jer
nije poznaL
broj, raspored
pa ni povr ina kua na gradinama .231 Lollza (197D upoZorava
da su sluili za obranu stoke od zvijeri, to isto stoji, ali ne mora pobijati prvu
twdnju. Ako
je tako, onda su i dodatne
gradine mogli naseljavati ljudi iz matine
gradine, alro prihvatimo obinu
pretpostavku da se broj ljudi u povijesti
poStupno poveavao.
Tu
je
zanimljiv
primjer gradine kod Stancije Gati i gradine Sariola (vidi
ljucti moda morao naseliti na susjedno brdo, gdje bi im se otvarala nova dolina
za kori tenje.
Medutim,ljudsku
zajednicu nije mogue Zamisliti bez sukoba. Grainski
oblik naselj avanjaprije svega
8ovori
o sto arskom karakteru gospodarstva.
Moda su se i tako srodne populacije otimale,
prije svega, Za zajedni ke
pa njake. Poveanje broja stoke na
jednoj gradini ugrozilo
je
opstanak ostalih.
Poznato
je
iz opisa klasinih
pisaca da su plemena (dakte gradine) o tro
medusobno ratovala (Mutila - Faveria)' Ako su se i suzdrali od sukoba unutar
sa susi
er
je
to
ini se
ili manje u blizini, neki izvor vode. Danas su to mala
jezerca
ili bare, zvana
I okve, iz kojih pije stoka' Uglavnom su iskopane u ivoj stijeni i] i na nekom
mjestu
gdje se zadr ava voda. To nisu izvori tekue vode ali su im svakako
tada sluile zapice, Autori Su Se op irnije bavili tim problemom te Su naYeli
dovoljno naina da si svaka
pojedina gradina pribavi vodu'252
251 Glavni autori navode i raspravljaju o izgledu i nainu gradnjc
MARCHI I SET'I '| , o'c., 1905; B,{ f'fAGLlA' o c, 1928, irlrugi'
252 M^ RCFI ESUTTI , o.c., 1905; GNI RS, o.c.,1925i LONZA' o'c', 1977'
kuia, ali hez konanog odgovora
69
L' I ] eki , Suslav gradina lla rovilljslton po(I lujU
Histria Archaeolo* ica, 27/ 1996, stt. 1 9-92
Dakle, ini se vjerojatnije da su ti impresivni z dovi sluili vi e Za obranu
od bliskih susjeda nego od neke nepoznate druge velike
"kulture"
protivkoje
su se zajedno organizirali' Zidovi su' kao to
je poznato, gradeni
u suhozidu, s
promjerom od metar i pol na vi e. Visina
je
nepoznata' a Marchesetti ih moe
"zamisliti''
i do deset metara. I sti pretpostavlja da su dodatno bili za tiieni
dr"venim palisadama i trnjem,935 kako i danas seljaci obi avaju tititi svoje
posjede. Bacii
je
oti ao dalje i opisao nekoliko fazau gradnji zidova, ali posebno
zbunjuje njegova tvrdnja da se zidovinalaze na kulturnom sloju koji sadri
nalaze kao i na pow ini.23l on to opravdava iznenadnom potrebomzaobranom
dotad neobzidanog naselja. Ali kako onda opravdati injenicu da su naselja u
po etku osnivana na uzvisinama? osim toga, trebalo bi onda i skratitiwijeme
zaizgradn)u ogromnih zidova (od kamenih blokova 2x0.6x0.5 m, i kamenih
ploa koje su zasigurno trebale obradu) i dodanih zidova od kojih su neki bili
dugi i 1270 metara.235 Uzto, trebalo bi i u krai vremenski razmak staviti i sve
faze izgranje i pregradnje ulaza s labirintima. A grobni humci? Neki su bili
iroki 40, a visoki 15 metara! Za malenbroj stanovnika kakvim ga pretpostavlj
a
Lonza,236 koji su se u svom siroma tvu morali brinut za prehranu, iznenadujuie
je
i da su za 800 godina, na koliko moemo razyui bronano doba, to sve
sagradili. ovo se odnosi na rovinjsko podru je, na kojem
je
od 85 nalazi ta
samo na nekoliko dokazano eljezno doba.
Takve nejasnoie
javljaju
se u mnogim temama u pretpovijesti
I stre.
Duhovna situacija nam
je
takoer velika nepoznanica. Za eljezno doba
je
lak e povui neke paralele. Meutim, u bronanom dobu
jedini
itljivi izvori
Su nam grobni humci. Baii
je
do ao, istra ujuii oprezno grobne
humke, do
nekih naznaka kakvi su se obredi tamo vr ili. Bilo
je
rtvenih paljenja
na
grobu, a u sam grob su osim ostalih priloga prilagane pernate
ivotinje.237
Skelet
je polagan u grob u skvr enom sjedeem ili leeiem poloaju.
Bilo
je
i
naknadnih i grupnih ukopa ispod velikih grobnih humaka, koji su postavljeni
osamljeno na vrhove brda.258 Neki grobovibez humaka pronaeni
su unutar
prwih, vanjskih zidova gradina, u blizini llaza.25g ovi se dvoumi da I i bi te
grobove pripisao monicima ili razlikama u narodnosti. Neki su pak
,,grobni
humci" pronadeni u gradinama,
a tih
je
nekoliko otvorio Marchesetti2a0 te nas
255 M^ l{ CtlESli'f'I i, o.c., 1905, 116.
234 B^ CI C' cr.c., 1970,222. Gradi tc l(unci, Prnjansltc gracline.
255 MARC I ] lS| aT'l'l, o.c', 1903' 69. Monte Lacina.
236 LONZ(, o.c., 1977,96. Sela a ne gradovi.
zsl le . o.c.' l957: BA , o.c', l960'
258 U gradnji osalnljenih grol)nih humaka postoji oclredena pravilnost, po kojoj bi sc i isto topo8ral ki moglo
otlrcditi koji pripada odrcdenoj grani.
zss ovlc, o.c., 1985, 256,2g8'
240 MARCHESET'I '1, o.c., 1905,99.
70
L' Beki , Suslav gratlitla la rovinjskom
1lodruju
Histria A rchacologica, 27/ 1 996' sL , 1 9-92
izvje tava da nemaju kasetu Sa skeletom' ve Samo ostatke skeleta i pokoji io
posude. Kakvi Su se tamo obredi odravali ostaje nam samo da razmi ljamo.
Po materijalnim ostacima' u poglavlju o kasnom bronanom dobu Covi
zaklj u uj e da su spjral ni privj e s ci b i] i v e z ani UZ o b o av anj e sunc a.24
1
Kao samostalno kultno mjesto iz bron anog doba poznato nam
je,
Zasigrilno'
samo
jedno' To
je
MaI i Sv.Andeo u pore kom podTu ju. To nalazi te
je
vjerojatno
;najvailuijekultno
mjesto istarskog bronanog doba, ako Mladinova teorija (i
ostalih starijih autora) da su kameni spomeniciizYiza,a bron anodobni,
otpada, kako uvjerava K' Mihovilig42 i ostali. Nadamo se da takvo mjesto nije
jedino i da ie daljnja istraivanja
pokazati vi e.
Gnirs
je
bio relativno hrabar
prilikom atribuiranja nekih mjesta kultnim.
Za rovinjsko
podruje, njemu Se to inilo ZaMaI iMajan, to
je'
usuujemo se
reci, u njegovom kontekstu nepravilno. Drugo miesto bila bi kota kod crkvice
Sv.Fume kod uvale Soline.2ai Sam vrh brda nije Se stiglo obii, pa ne moe se
donositi zakljuke, ali pla i njegov put do zakljuka' Njemu se ini da su
gradine manjeg promjera bile uwrena kultna mjesta, ili su sluila samo kao
povremeno skloni te. Pritom nas podsjeia na primjer rimskog Kapitola i sline
lueajeoe. I arheolog Dubravka Balen upozoraYa na sluajeve iz unutra njosti
Hr-vatske
gdje su naseobine bile u dolini a Sama gradina
je
sluila samo kao
zaklon. Meutim,
prilikom obilazaka, nije se uspjelo ustanoviti neko naselje u
dolini ispod gradina, mada gradine Sv.Martin i Mali Majan imaju naj ire
naseobinske
platoe pred dnom btda. Za razliku od njenih iskustava, da se u
tim sluajevima najvi e nalazaprona lo u naseobini u dolini a ne na vrhu, u
slu aju Sv.Martina i Malog Majana najvi e nalazabilo
je
ba na najvi em platou,
aizeml)aje bila potpuno crrrLzarazliku od niih platoa. Jedini sluaj da su
na ovom
podru ju pronadeni naI azi u dolini
je
sluaj iz do| ne lrod Velike
Valtide kada
je
Baci prona ao pretistorijski objektizvan okvira gradinskog
nase| ja naVelikoj Vdtidi,z44 aliiztog sluaja nejasno
je
da I i se radi o pravom
naselju.
Ne samo zatadvaspomenuta
mjesta (Sv.Martin, kod Sv.Fume, Sv.Miel),
Gnirs smatra da su kr ianske crkvice na ili u blizini nekih brda nastavak
svijesti u puanstvu o svetosti odredenog mjesta. Tako bi po njemu, zna ,
bronanodobno
pa eljeznodobno naselje, odnosno kultno mjesto, kroz rimsku
vladavinu do lo do srednjoekovne crlrvice' Zasad takva situacija nije nigdje
dokazana
pa su i nova istraivanja u prostoru antikih hramova u Pore u
odbacila
prija nje mi ljenje da se na tom mjestu nalaz o pretpovijeSni hram.2a5
slt ovt, o.c.,'l985, 298.
z,ls N{ tHovtl-t
_
C^ BRovEC, o'c',1987,527
245 Vidi popis nalazi ta bloi 9.
244' vidi popis rralazi La broj 27.
245 I (I LJAN, o.c., 1980,21.
71
L' Beki, Sustav gradina na rovinjskom
1)odru jlt
Hislria Archaeologica, 27/ 1996, sl] ", 19-92
Mada ne bi bilo nemogue dokazivati Gnirsovu teoriju, misli se da su te crkvice
tamo sagraene samo zato
jer je
(u ovdje navedenim slu ajevima, i i u drugim)
graditeljima na raspolaganju bio gradevn materijal sa ru evina rimskih zdanja
i gradina.
Smatra se
jasnim
da su na in ivotai, to
je posebno zallas tu bitno' na in
upotrebe gradina, bili bitno drugaiji u bronanom nego u el;'eznom dobu
I stre. Zasad se posie Za argumentima iz
jednog
doba dokazujuci neke pojave
iz drugog doba' ovdje se ni to nije moglo razjasniti' Problem
je
u tome to
je
u
I stri velik broj gradina bio nastanjen kroz oba ta perioda, ili nije sa sigurno iu
odredeno izkojeg su doba. Ali, ako se za rovinjsko podru ;'e
dokae da su
gradine ili grupe gradina bile naseljene samo u bronano doba, kako se sada
ni, te se istrae, to ie biti oslobaanje od nezgrapnog usporeivanja s
gradinama eljeznog doba' ko se uzmu u obzir Baiceve shede, od ukupno
90 nalazi ta rov njskog kraja, lel)ezno doba nastanjeni su bili kako se ini
Sv.Martin, Mali Majan, moda Monbrodo, te Monter, Tirrnina, Sv.Mi el,
Grabovac i Monvi.
72
L' Beki, Sustav grarlilta na rol,iltjskonl podrujtt
I I istria Archaeologica, 27/ 1996, slr. 19-92
RI ASSUNTO
I L SI STEM DI CASTELLI ERI
SUL TERRI TORTO ROVI GNESE
Luka BEK
I l territorio rovignese, situato nella parte croata clell'I stria, rappresenta un
importante insieme sia in senso naturale che in senso
Seografico,
insieme che
come tale ha condizionato un suo specifico sviluppo storico. Nel periodo preistorico,
che viene qui trattato, il territorio gravitante intorno a Rovigno particolarmente
interessante per la ricchezza e la densit dei rinvenimenti dell'et del bronzo. Nel
Rovignese risultano essere stati finora registrati una novantina di siti archeologici
che nella loro quasi totalit hanno restituito dei rinvenimenti appartenenti all'et
del bronzo. Nel corso delle indagini sono venuti alla luce anche dei reperti neolitici,
eneolitici e reperti clell'et del ferro, comunque non tanto numerosi come quelli
dell'et del bronzo. La gran parte dei siti costituita da castellieri con i pertinenti
tumuli, distribuiti su alture circostanti. Si sono avuti clei rinvenimenti anche nelle
grotte e all'aperto,
generalmente sulle isole.
Riguardo la vita sui castellieri non possecliamo ancora sufficienti conoscenze
in merito, poich mancano delle approfondite indagini nei singoli castellieri.
Costruzioni destinate al culto non sono state assodate con certezza, come ad esempio
nel caso della localit Mali Sveti Anel (Piccolo Sant'Angelo)
presso Pore (Parenzo).
Sappiamo invece che i riti clel culto venivano celebrati in occasione clelle
sepolture nei tumuli, e determinati oggetti clel culto sono stati scoperti nell'ambito
dell'area abitativa degli insediamenti.
I motivi che avevano portato gli abitanti clell'epoca a costruire i castellieri vanno
probabilmente ricercati nei conflitti tra I e varie famiglie clella stessa stirpe o trib
conhnanti intorno ai pascoli per gli animali, essendo stato I 'allevamento del bestiame
il ramo principale clell'economia dell'epoca. I castellieri venivano fortificati in vari
modi, dall'erezione cli grosse mura alla costruzione di complessi ingressi nei
castellieri che in alcuni casi fanno pensare a clei labirinti. La scelta del colle sul
quale si sarebbe dovuto vivere non era per nulla casuale e quando il castelliere per
un qualche motivo veniva a trovarsi su un'altura che si poteva difendere con una
certa difficolt allora veniva protetto con mura pi vigorose e con complicati ingressi.
Non ancora possibile clare una spiegazione esauriente riguardo la disposizione o
distribuzione stessa clei castellieri nell'ambito del detto territorio, essendo che si
attende di scoprirne clei nuovi, va comunque notato il fenomeno di una cosi grancle
clensit di siti archeologici in detto territorio, circonclato da uno spazio relativamente
vasto in cui non sono stati constatati dei siti archeologici.
75
L. Bekic, Sustav gradina na rovinjskom podru1ju
Histria Archacologica, 27/ 1996, str. 19-92
T.I
5c^
3
Sv.Martin
74
l'. l] ckic' Sustav gtadina na rovitljskonl potlnlju
Flisl a Archaeologic'a' 27/ 1996' sLI '. 19-99
T.I a
7 i 8 bronca, ostalo keramika.
Rxdf,Ka.!A
Sv.Martin
ti)
L. Beki' Sustav gradina na rovinjskom podruju
Llistria Archaeologica, 27/ 1 996, slr. 19-92
T.I I
5"m
Monter
76
] '. tst)<ic, suslav
gradina na rovinjdrcm podrujll
T.I I I
27/ 1996, str. 19-92
5aq
3
Monpaderno
77
L' Bcki , suslav gradiila na rovinjskom podru ju
27/ 1996, str. 19-92
T.I V
4
5.q
Mondelako
78
L. Be] <i' sustav
Bradt)a
na rovinjskom podruju
Histria Archaeologica, 27/ 1996, str. 19-92
T.V
5en
La tre
79
L. Beki' sustav gradina na roviniskom
] lodruju
Histria A chaeologica, 27/ 1996' st . 19-99
T.VI
Turnina
5cm
BO
I '. Bek , Suslav gtadina na rovinjskon podrujtt
Hisl ia Archaao] ogica' 27/ 1996, sh.. 19-99 T.VI I
5cq
3
4
Monvi
81
L- Bckic, Sustav gratlina na roinjskon podruju
T.yI I I
I 7ist ia
^ rchaeologica,
27/ 1996' str. 19-92
1
ariol
82
l'. l} ckiL1' Suslav graditta tta rovilljskom podruju
l ] isL a Arcl] ae)logica, 27/ 199ti, str' 19-92
T.I X
5
kod Stancije Gati
5cn
85
L, Beki, Sustav gradina na rovinjskom podtuju
I listria Archaeologica, 27/ 1996, str. 19-92
T.X
Q
%Z
,4
3
Monbrodo
5en
84
L. Bt)ri , SusLav gritdina tla rov ttjsltottt
1loclrujtt
T.XI
] 1 sLila / | rct] acologjca, 27/ 1996, sL] '' 19-92
1 kamen. ostalo keramika
5c-t
3
a^
ous
] .
oo0
85
L. Bt:kir:, Sustav graditta na rulvilljsktlnl podruju
I I isLria A rchaeolop4it:a, 27/ 1996, sLr.'l 9-92
T.XI a
Mali Majan
86
L' Bck c, Sustav graclina na rovinjskom podru ju
Histria AI chaeoloAica' 97/ 1996' sl . 19-92
T.XI b
\
/
MaliMajan
87
Vt
N
n.
-..,1