/

U znak sjeanja na Branka Fuia

povodom desete obljetnice njegove
smrti u Malinskoj je odran trodne-
vni meunarodni znanstveni skup u
organizaciji Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, Instituta za povijest umjetnosti,
Katolikoga bogoslovnog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, Staroslavenskog instituta, Sveu-
iline knjinice u Rijeci te opine Malinska-
Dubanica. Znanstveni skup bio je popraen
izlobom u prostoru Glagoljice Sveuiline
knjinice u Rijeci, gdje je 31. sijenja pred-
stavljen zbornik Slova na dar Branku Fuiu koji
je uredio akademik Josip Bratuli. Zbornik
je obogaen nosaem zvuka dokumentarne
radiodrame Mladena Kueca Gospodin Branko
Fui.
Prigodna izloba, zbornik i CD pokazali
su se kao pun pogodak ovoga ambicioznog i
dobro organiziranog projekta o emu je svje-
doio veliki broj zainteresiranih posjetitelja,
meu kojima je bilo i onih koji zbog guve
nisu mogli ni proviriti u napuenu dvoranu.
Kongresne dvorane hotela Malin, gdje su se
odravala izlaganja ak 76 prijavljenih sudi-
onika, s druge su pak strane bile polupraz-
ne, to zbog njihove prostranosti, to zbog
udaljenosti od Rijeke, tako da su, uz ponekog
studenta, fotografa, novinara ili rijetkog
znatieljnika, strukturu sluaa inili sami
sudionici skupa.
Velik broj izlagaa, meu kojima i stru-
njaka iz Rusije, Bugarske, Austrije, eke,
Njemake, bio je razlog podjele rada u sekcije
pod nazivima: Vita opusque, Ars historiaque,
Slavistica et croatistica, Etnografica et alia, Scientiae
auxiliares historiae et alia, Epigrafica glagolitica
Fuiiana. Upravo takva raznolikost grupaci-
ja ponajbolje odraava svestrani duh ovoga
velikog ovjeka i znanstvenika. Prvi dan
meunarodnog skupa bio je u znaku sagleda-
vanja ivota i rada Branka Fuia (vita opus-
que), gdje je veina izlagaa toplim notama
nanizala sjeanja na grinog diaka ija se
prisutnost, doslovce, mogla osjetiti. Snaan
emocionalan naboj strujao je dvoranom, a u
tom tonu nastavilo se i drugi dan na pred-
stavljanju zbornika Slova na dar Branku Fuiu
u kojem su prikupljene uspomene i sjeanja
njegovih prijatelja (Ljiljane Jerki, Bonaven-
ture Dude, Anice Nazor, Marijana Jurevia,
Bernarda Balona). Nakon rijeke epizode u
prostorima Glagoljice Sveuiline knjini-
ce skup se ponovo seli na Krk, u kongresne
dvorane hotela Malin gdje se sekcije odvijaju
paralelno, to je nastavljeno i zadnjeg dana
susreta. Budui da, naalost, jo uvijek ne
postoji mogunost istodobnog bivanja na
dvama razliitim mjestima, u recima koji
slijede dan je kratak prikaz sekcije Ars histori-
aque, posebno zanimljive za nas povjesniare
umjetnosti. Meu izlagaima velik je bio
broj konzervatora, mladih znanstvenika, ali
i onih s puno iskustva, koji su svaki na svoj
nain, sljedei tragove barba Branka, pokuali
dati vlastiti doprinos struci. Subotnje poslije-
podne bilo je obiljeeno izlaganjima koja su
se veinom doticala graditeljske batine, dok
je nedjelja bila u znaku priloga o slikarstvu.
U prvom izlaganju, koje je odrala Ankica
Klemenc, proitana su pisma to ih je Branko
Fui uputio svom mentoru Francetu Steleu
90
Nina
epi
Od sjeanja
do novih otkria
Az grini diak Branko pridivkom Fui,
meunarodni znanstveni skup
Malinska, 30.1.-1.2.2009.
te je tako nastavljen emotivni niz iz prethod-
nog dana, gdje ravnodunosti nije bilo mjes-
ta. Uslijedio je Ivan Basi, koji na primjeru
ranosrednjovjekovnog sarkofaga iz Bala, to
ga stilski i kronoloki odreuje unutar korpu-
sa srodnih ostvarenja na istonoj obali Jadra-
na, promilja o razvoju skulpture tzv. prije-
laznog razdoblja (7. i 8. st.) upozoravajui na
niz varijabilnosti i neoekivanih odmaka od
strogo zadane kompozicijske sheme, uobia-
jene na skulpturi tog vremena. Klara Buri-
Matijai osvrnula se na Fuieve doprinose
iz razdoblja prapovijesti, a dan kasnije Vesna
Bauer Muni na ona vezana uz liburnijske
komune, poglavito Kastav, Lovran i Brse.
Korisno je bilo podsjetiti se Fuievih etnji,
zapaanja i promiljanja o prapovijesnom
slogu i batini liburnijskih gradia, ali bi bilo
jo korisnije da su se ta izlaganja odrala dan
ranije jer su tematski blia sekciji oslovljenoj
Vita opusque. Ranko Starac predstavlja rezulta-
te najnovijih arheolokih istraivanja rano-
kranskih sakralnih objekata na podruju
otoka Krka s naglaskom na tri lokaliteta:
Cickini - Sv.Vid-Miholjice, gdje je pronaeno
dvjestotinjak ulomaka kamene plastike, Sv.
Petar u Kanajtu kraj Punta s veoma rijetkim
i inovativnim primjerom zavretka svetita
dvostrukom apsidom, a kao posljednji lokali-
tet izdvaja nalazite starokranske bazilike
na ulazu u Baku. Ovaj je primjer ujedno i
najimpresivniji zbog veliine same bazilike
(28m duine i 13m irine) te zbog dobro ou-
vanih i kvalitetnih mozaika koji se proteu
na 20 etvornih metara s 14 posvetnih natpi-
sa, ali i zbog pronalaska kamenog sarkofaga
koji je drugi te vrste na otoku Krku, nakon
onoga pronaenog na lokalitetu Mirine kraj
Omilja. Nino Novak, iz rijekoga Konzer-
vatorskog odjela, tematski se nadovezao na
Ranka Starca, izloivi veoma zanimljivu
prezentaciju o ranokranskom kompleksu
sv. Marka u Baki gdje je predoio sustavna
arheoloka istraivanja voena od 2002. do
2007. godine, potom konzervatorske zahvate
na objektu, da bi na kraju interpretirao kom-
pleks uz poseban osvrt na krinu krstionicu.
Novak istie kako postojanje ovog kompleksa
znanstveni i struni skupovi 91
k
v
a
r
t
a
l

V
I

-
1

|

2
-
2
0
0
9
t
Sudionici skupa pred rodnom kuom Branka Fuia, Malinska
pokazuje kontinuitet i duboku ukorijenjenost
kranstva na tom prostoru ve od 5. stoljea.
Pavua Vei izlaganjem o trima romanikim
trikonhosima prilae jo jednu potvrdu o
vezama umjetnikih oblika na kvarnerskim
otocima sa zadarskim kulturnim krugom u
srednjem vijeku, prikljuivi crkvama sv.
Krevana na Glavotoku i sv. Nikole kraj Nina
sestru blizanku crkvicu sv. Tome pored
sela Vrsi nedaleko Nina. Marijan Bradano-
vi, u izlaganju o graditeljstvu Dubanice iz
razdoblja renesanse naglaava prvenstvo i
znaenje samostana sv. Marije na Glavotoku
u prihvaanju novih graditeljskih modela na
podruju krkog otoventa, potom upuuje
na utjecaj i prisutnost creskih majstora u
tom dijelu otoka te na kraju analizira sa-
mostanski kompleks u Portu i ostatke crkve
sv. Apolinara. Petar Runje iznosi podatke iz
dokumenta iz 1491. gdje se stanovnici Duba-
nice obvezuju pomagati biskupiju. Zanimlji-
vo je kako neka prezimena navedena u tom
spisu jo i danas nose itelji Dubanice. Ti
izvorni podaci vaan su prilog buduem istra-
ivanju povijesti ovog kraja.
Drugi dan sekcije otvorilo je izlaganje
Janeza Hflera koji je apostrofirao vanost
sjevernjakih grafikih predloaka u sred-
njovjekovnom zidnom slikarstvu istarskog
zalea, koji mu daju poseban peat i kulturo-
loku dimenziju. Slijedi metodoloki veoma
zanimljivo izlaganje Nikoline Marakovi o
zidnim slikama u crkvi sv. Martina u Svetom
Lovreu s ciljem njihova kontekstualiziranja
u okvirima europskog stvaralatva 11. stolje-
a. Radovan Otri izvijestio je o rezultatima
najnovijih restauratorskih radova u crkvi sv.
Prima i Felicijana u irkotima kod Zavrja
koji su obavljeni u ljeto 2008. godine kada su
na cijeloj povrini apside otkrivene i pre-
ventivno konsolidirane zidne slike, kao i na
sjevernom zidu crkve. Otri naglaava vrije-
dnost fresaka u tehnici a secco na sjevernom
zidu (Judin poljubac, Krist pred Pilatom) koje
pripadaju starijem sloju (otprije je poznato
da se u crkvi nalaze dva sloja zidnih slika), a
koje izlaga stilski odreuje rustikom ro-
manikom zapadnog tipa. Na to se predavanje
nadovezala Dolores iki iz Konzervatorskog
odjela u Rijeci, koja je provela istraivanje o
mogunosti datacije na temelju vojne opre-
me likova i to upravo onih prikazanih na
novootkrivenim freskama u crkvi sv. Prima i
Felicijana u Zavrju. Milan Pelc svoje je istra-
ivanje usmjerio na detalj koji je naslikan u
unutranjosti crkve sv. Marije na krilinah,
kraj junog ulaza s desne strane, a koji pri-
kazuje mukarca kojeg Fui identificira kao
ludu, nazivajui ga insipiensom, odnosno
onim koji nijee Boje postojanje. Nizom
primjera i komparativnim materijalom Pelc
nastoji dokazati kako beramski lik ne odgova-
ra tipologiji insipiensa kao ni luaka (luda)
u likovnoj umjetnosti kasnog srednjovjekov-
lja, ve nudi drugaije tumaenje tog lika za
koji vjeruje da bi mogao predstavljati Jumisa,
boanstvo vezano uz etvene sveanosti s
klasjima ita na glavi koje se nenametljivo
uvuklo u slikarski ansambl ovog zdanja, o
ijem etikom i retorikom itanju fresaka
izlae Marija-Ana Drrigl.
Meu najznaajnijima, ako ne i najzna-
ajnija, istraivanja su mladog konzervatora
eljka Bistrovia u crkvi sv. Marije na Bojem
Polju kraj Viinade, tonije, zidnih slika u
svodu svetita o kojima je svojedobno pisao i
Branko Fui. Najnoviji restauratorski radovi
na tim freskama kao i istraivanja spome-
nutog konzervatora dovela su do zanimljivih
otkria koja opovrgavaju dosadanju Fuievu
atribuciju slika radionici arenog majstora. Za
freske na svodu, kao i za one kasnije otkrive-
ne na zidovima prezbiterija, Bistrovi kae
da su plod puno kvalitetnije radionice Ivana
iz Kastva koja djeluje krajem 80-ih godina
15. stoljea koristei se predlocima Israhela
van Meckenema za prikaz Simbolum Aposto-
lorum i junoekih Bogorodica kao tipolo-
kih uzora za prikaze svetica. Lavinia Belui
izlagala je o ciklusu zidnih slika u svetlovre-
koj crkvi sv. Blaa, jednom od malobrojnih
neobraenih i neobjavljenih djela u bogatom
opusu istarskoga zidnog slikarstva. Uz preciz-
nije datiranje ciklusa Belui odreuje ikono-
grafske teme i likovne predloke te na kraju
i utjecaje, uz zakljuak da se ciklus moe
92
pripisati venetskom slikaru s pomonicima,
najvjerojatnije friulanskom, koji je poznavao
mletako gotiko i ranorenesansno narativno
slikarstvo ranog 15. stoljea kao i ono mle-
take terraferme. Marina Vicelja-Matijai u
svojem je izlaganju ponudila rjeenje cjelovi-
ta itanja ikonografskog sadraja prozorske
rue s proelja upne crkve u Omilju identi-
ficirajui lik kojeg Fui opisuje kao svetog
biskupa s mitrom na glavi kojega kuhaju u
loncu i uz to ga mue tako da mu ila zabijaju
pod svaki nokat na rukama kao sv. Erazma.
Iako se tek usputno doticao teme drvenih
oltara i skulpture 17. stoljea u Istri, Fui je
za oltar Ruarice u Plominu posebno istakao
njegova dekorativna svojstva. Upravo je taj
oltar bio okosnica izlaganja Vlaste Zajec koja
ga je povezala s oltarom sv. Aurelija u upnoj
crkvi sv. Jurja u Brseu upozorivi na njihovu
podudarnost, dosad nezamijeenu u litera-
turi. Uz stilsku analizu Zajec je razmotrila
i pitanje datacije plominskog oltara. Bilo je
to zadnje izlaganje u sekciji Ars historiaque.
Sudei prema odazivu izlagaa i zanimljivosti
referata, kao i vanih otkria za struku, mis-
lim da bi i jor Branko mogao biti zadovoljan
rezultatima ove sekcije.
I na kraju, pohvala organizacijskom odbo-
ru koji je omoguio odravanje ovako znaaj-
na i ambiciozna skupa, upozorivi na njegovu
potrebu. alosno je, meutim, to se sline
manifestacije ovakva opsega u ast Branku
Fuiu nisu dogodile puno prije. Stoga je ovo
trodnevno druenje s dragim prijateljem na-
doknada za proputene prilike.
93
k
v
a
r
t
a
l

V
I

-
1

|

2
-
2
0
0
9
t
znanstveni i struni skupovi