PERUN

(Petroselinum sativum Hoff., fam. Apiaceae)

Opis biljke - Perun u prvoj godini razvija korijen i lisnu rozetu, a u drugoj
cvjetonosnu stabljiku. Korijen kod lisnatog peruna je iliast, jako razgranat, a
kod korjenastog zadebljao. Boja korijena je bijela ili ukasta. Veliina korijena
varira ne samo u odnosu na sortu, ve i u velikoj mjeri zavisi i od uslova
uspijevanja, prije svega temperature, vlanosti i primijenjene agrotehnike. List
peruna je prost, ali je sitno izdijeljen tako da ima perast izgled. Kod nekih formi i
sorti je vie izdijeljen i naboran, a kod nekih manje. Lisna rozeta kod korjenastog
peruna sastoji se od 15 20 listova, a kod lisnatog u toku vegetacije formira se i
do 180 listova. Povrina liske je glatka ili ravna, kod nekih sorti naborana.
Cvjetonosno stablo izrasta iz glave korijena u drugoj godini. Moe biti uspravno i
razgranato, a dostie visinu 100 150 cm. Grananje poinje od polovine stabljike,
a svaka grana se zavrava titastom cvasti. Cvijet je sitan, utozelene boje,
petodijelan. Cvjetovi su skupljeni u cvast titastog izgleda. Cvjetanje je
postepeno od periferije cvasti prema centru. Plod se sastoji od dvije sjemenke i
plodne drke. Sjeme je ovalnog oblika, jedna strana je ispupena, a druga
ulegnuta. Po ispupenoj strani jasno su izraena uzduna rebra. Boja sjemena je
sivo smea do zelenkasto smea. Sjeme peruna je po formi slino sjemenu
mrkve, s tim to je neto sitnije i jae ispupeno, i nema izraslina bodlji. Cijela
biljka je otporna na niske temperature tako da bez problema prezimljava pod
snjenim pokrivaem.
Gajenje peruna
Zemljite Perun se gaji na dubokim, rastresitim i normalno vlanim zemljitima.
Ako se gaji na jako tekim i jako kiselim zemljitima brzo dolazi do truljenja
korijena. Osim toga, ako se proizvodi korijen teko ga je vaditi iz sabijenog
zemljita. Optimalna kiselost je pH 6 8. To je biljka umjerenog podneblja. Prema
visokim temperaturama je relativno otporan, dok suu slabo podnosi. Za
optimalan razvoj treba birati lokalitete sa mnogo svjetlosti.
Porijeklom je sa Bliskog istoka da bi se rairio po cijeloj Evropi. Prvi kolonisti su ga odnijeli
i u Ameriku, gdje je takoe veoma rado prihvaen. Divlji perun se i danas sree u
planinskim dijelovima oko Sredozemnog mora, od Italije do Grke. Perun pripada
povru koje se dugo godina koristi u ishrani, posebno kao zain. Upotreba peruna see
daleko u prolost, tako da je poznato da se koristio u staroj Grkoj i u doba Rimskog
carstva. Perun spreava nadimanje, umiruje greve i djeluje blagotvorno na apsorpciju
hrane u crijevima. Ve male koliine peruna mogu izazvati probavne procese. Pomae
kod taloenja vode u organima i tijelu uopte. Perunov list izuzetno podstie izluivanje
tetnih materija iz organizma, a povoljno utie na cirkulaciju kao i kod sranih smetnji.
Gladijatori u starom Rimu su jeli perun prije borbi da bi im dao dodatnu snagu. Za
proizvodnju eterinog ulja ili kao povre od znaaja su samo dva varijeteta: var.
tuberosum, koji se gaji radi proizvodnje zadebljalog korijena, i var. foliosum, koji se gaji
radi proizvodnje listova karakteristinog, prijatnog mirisa i ukusa. Prvi varijetet se naziva
perun korijenja, a drugi liar.
Izradu ovog materijala je omoguio projekt Fostering Agricultural Markets Activity (FARMA)
sponzoriran od strane Agencije za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID) i
vedske agencije za meunarodni razvoj (Sida). Stavovi sadrani u ovom materijalu nuno ne
odraavaju stavove vlada USA i kraljevine vedske, agencija za meunarodni razvoj ovih drava
kao i Chemonics International Inc.
Vrijednost proizvodnje
Vrijednost proizvodnje Koliina u kg Cijena u KM
Ukupno u KM
Proizvodnja u 1. godini
20 000 kg sirovog lista
0,20 4 000,00
Proizvodnja u 2. godini
2 400 kg sirovog lista
0,20 480,00
8 000 kg sirovog korijena
0,70 5 600,00
A.Vrijednost proizvodnje u 2 godine 10 080,00 KM
B. Ukupni trokovi 1 + 2 + 3 7 700,00 KM
Dobit A-B 2 380,00 KM
Plodored - Perun treba obavezno gajiti u plodoredu. Jednogodinje
leguminoze i ubrene okopavine su najbolji predusjevi za perun. Na istom
zemljitu se moe gajiti tek poslije 4 godine.
Obrada zemljita Zemljite za gajenje peruna treba poorati u jesen na dubinu
od 30-40 cm. Uzorana parcela se ostavlja da prezimi i izmrzne. Rano u proljee
se vri predsjetvena priprema. Zemljite treba maksimalno usitniti i izravnati,
poto je sjeme peruna veoma sitno.
ubrenje Poeljno je da se perun sije na parceli na kojoj je prethodna kultura
bila ubrena stajnjakom. Povoljno reaguje na ubrenje mineralnim ubrivima, a
koliine treba utvrditi na osnovu analize zemljita.
Sjetva- Sjetva se obavlja rano u proljee ili krajem ljeta i poetkom jeseni u
redove, sa razmakom od 3050 cm. Sije se po povrini jer sjeme bolje klija na
svijetlosti. Ljetnja i jesenja sjetva mogu da se izvode ako je parcela potpuno
ista od korova i ako je obezbjeeno navodnjavanje. Proljena sjetva se
obavlja u martu, odnosno u prvoj nedelji poljskih radova. Poslije sjetve zasijanu
parcelu treba odmah povaljati. Za povrinu od 1 ha potrebno je 4-5 kg
sjemena. Sjeme nie za 2-3 nedjelje.
Njega Mjere njege podrazumjevaju unitavanje pokorice, okopavanje,
plijevljenje, navodnjavanje, prorjeivanje i prihranjivanje. Unitavanje pokorice
se skoro uvijek primjenjuje da bi se olakalo nicanje peruna. Okopavanje je
obavezna mjera njege, a naroito u poetnim fazama razvoja peruna kada su
mlade biljke najosjetljivije na korove. Ova mjera se izvodi 3-4 puta u toku
vegetacije u zavisnosti od zakorovljenosti zemljita. Perun se prihranjuje dva do
tri puta u toku vegetacije sa KAN-om. Perun dobro reaguje na navodnjavanje,
tako da ako postoji mogunost navodnjavanja, ovu mjeru treba praktikovati.
Prilikom proizvodnje peruna korjenaa obavezna mjera je prorjeivanje. Ako se
perun ne prorijedi, razvija se veoma mali korjen koji se teko isti i prerauje.
Prorjeivanje se vri dva puta u toku vegetacije.
Berba Berba lia za suenje se obavlja u vie navrata. Prva berba se vri kad
biljke imaju 10-20 stalnih listova, a meuprostor je pokriven. Prva berba se mora
obavljati paljivo jer korjen u ovoj fazi jo nije dovoljno ojaao pa moe doi do
upanja cijele biljke. Naredne berbe se vre im lie odraste dovoljno da se
ponovo moe brati. U povoljnim godinama moe se dobiti 3-5 berbi. Treba
voditi rauna da donji listovi ne ponu da ute, poto takav materijal nije za
trite. Lie se sui u suarama i odmah nakon suenja odvaja od stabljike.
Korjen se vadi u jesen, krajem septembra ili poetkom oktobra. Korijen se vadi
mainski, pomou vadilica. Nakon vaenja, korijen se pere, sijee i sui. Ako se
perun proizvodi za ulje, koristi se cijeli nadzemni dio biljke. anje se u momentu
kada plodovi ponu da mijenjaju boju od zelene ka mrkoj. Za jedan kg suvog
lista potrebno je oko 10 kg svjeeg, a kod korjena ovaj odnos je 5:1.
Prinos Sa jednog hektara moe da se dobije do 3.000 kg suvog lista, ili 2.000-
4.000 kg suvog korijena ili 50-70 kg eterinog ulja.
Predraun za podizanje 1 ha zasada peruna
Trokovi u 1. godini
Trokovi u 2. godini
I Jedinica mjere 1 ha
Cijena u KM Trokovi u KM
/ ha
1. Materijal
Sjeme peruna kg 10 60,00 600,00
Stajnjak t 30 40,00 1200,00
Voda za zalijevanje l 200,00
SVEGA 2000,00
2.Rad traktora
Oranje na 25 cm Radni dan 0,6
Tanjiranje " 0,3
Rasturanje stajnjaka " 1,0
Zaoravanje stajnjaka " 0,5
Sjetva 0,1
Meuredna obrada " 1,0
Koenje zasada " 1,0
Ostali radovi " 1,0
SVEGA 5,5 180,00 990,00
3. Rad radnika
Rasturanje stajnjaka Radni dan 12 30,00 360,00
Sjetva " 2 30,00 60,00
Utovar / istovar " 5 30,00 150,00
Okopavanje,plijevljenje " 20 30,00 600,00
Kupljenje sirovine sa njive " 10 30,00 300,00
SVEGA 1470,00
Ukupni trokovi /1+2+3/ 4460,00
I Jedinica mjere 1 ha
Cijena u KM Trokovi u KM
/ ha
1. Materijal
Stajnjak t 10 40,00 400,00
Voda za zalijevanje l 200,00
SVEGA 600,00
2.Rad traktora
Rasturanje stanjaka " 1,0
Zaoravanje stajnjaka " 0,5
Koenje zasada " 2,0
Vaenje korijena 1,0
Ostali radovi " 1,0
SVEGA 5,5 180,00 990,00
3. Rad radnika
Rasturanje stajnjaka Radni dan 5 30,00 150,00
Okopavanje, plijevljenje " 20 30,00 600,00
Kupljenje sirovine sa njive " 10 30,00 300,00
Kupljenje i pranje korjena 20 30,00 600,00
SVEGA 1650,00
Ukupni trokovi /1+2+3/ 3240,00