GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE
III. GRAEVINSKI ELICI
PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
1. TEMELJNI POJMOVI
elik legura eljeza, ugljika, prateih i legirajuih elemenata
Sirovo eljezo eljezo iz visoke pei koje jo nije dalje obraeno
Visoka pe poetak proizvodnje elika pri temperaturi od 1600 C
dodavanjem eljezne rudae, koksa i vapna
Sirovi elik dobiven proiavanjem iz sirovog eljeza, ali u sebi ima
previe kisika
Proiavanje postupak kojim se obrauje sirovo eljezo da postane sirovi elik;
sagorijevanjem se ugljik i pratei elementi uklanjaju ili reduciraju
Dezoksidacija postupak kojim se u sirovom eliku nakon proiavanja
smanjuje prisutnost kisika
elini lijev tekui metal koji se dobiva lijevanjem, a ne podvrgava se
daljnjim preradama
3
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
1. TEMELJNI POJMOVI
Proizvodnja
elika u
eljezarama
proizvodnja elika prolazi kroz tri osnovne faze:
- prva faza - visoke pei,
- druga faza - eliane,
- trea faza valjaonice.
Prva faza U visoke pei ubacuje se eljezna ruda, koks i vapnenac.
Pri temperaturi neto veoj od 1600 C eljezo se skuplja na dnu pei, dok veina drugih
materijala izau kao plinovi ili se skupe u obliku drozge. Sirovo eljezo se lijeva u kalupe,
a sadri 3.50-4.25% ugljika. Prva industrijska proizvodnja eljeza poela je 1735. g.
Druga faza Obrada sirovog eljeza vri se u elianama, gdje se smanjuje postotak ugljika
u eljezu ispod 1%. U meuprocesu se mora elik osloboditi znatnih koliina kisika
(dezoksidacija). Imamo nekoliko postupaka: Thomasov, Siemens-Martin i druge.
Redukcijom ugljika u sirovom eljezu (ispod 1.7%) dobiva se elik. elik su kovne slitine
eljeza s ugljikom obino do 1.7% (2.06%) ili neto vei pri veem sadraju dodatnih
elemenata.
Trea faza Daljnja obrada elika se vri u valjaonicama, gdje se iz ingota dobivaju
konani valjani profili.
4
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
1. TEMELJNI POJMOVI
Shema proizvodnje elika:
5
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2. POSTUPCI PROIZVODNJE ELIKA
POSTUPCI
PROIZVODNJE ELIKA
Bessemer
Birne postupak
(1855.)
Siemens-Martin-ov
postupak
(1865. g.)
Thomas-ov
postupak
(1880. g.)
Linz-Donawitz
postupak
(1950. g.)
Elektro pei
6
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2. POSTUPCI PROIZVODNJE ELIKA
Bessemer-Birne (1855. g.)
Proiavanje sirovog eljeza obavlja se dovodom zraka pod pritiskom u kiselo ozidanoj
krukastoj pei - konverteru. Potrebna je rudaa iz vedske jer postupak zahtijeva
sirovo eljezo siromano fosforom.
7
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2. POSTUPCI PROIZVODNJE ELIKA
Siemens-Martin (1865. g.)
Proiavanje sirovog eljeza obavlja se u ognjitu pomou ostatka zraka u plamenu plina
i dodatku elinog otpada. Dobiva se troska dobre kvalitete.
8
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2. POSTUPCI PROIZVODNJE ELIKA
Thomas (1880. g.)
Kod ovog postupka upotrebljava se sirovo eljezo s velikim postotkom fosfora.
Slian je Bessemer-ovom postupku osim to je konverter bazian i to se za trokovni
materijal upotrebljava vapno.
Linz-Donawitz (1950. g.)
Proiavanje puhanjem tehniki istog kisika na tekue sirovo eljezo (kod temperature
cca 2500 C). elik siromaan ugljikom je tei i tone. Kvalitete je kao elik dobiven
Siemens-Martinovim postupkom, ali je proizvodnja 10 puta kraa.
9
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
2. POSTUPCI PROIZVODNJE ELIKA
Elektro pei
Ograniena primjena zbog skupe proizvodnje. Primjenjuje se za dobivanje legiranih
elika, gdje je potrebna velika vrstoa i tonost proizvodnje.
Dupleksni postupak
Kombinacija dva procesa proizvodnje elika naziva se dupleksni postupak. Tako, na
primjer, kombinacija Bessemer i Siemens-Martinovog postupka poluuje utedu goriva,
produava vijek pei, ali su potrebni i veliki investicijski trokovi.
10
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
3. LIJEVANJE ELIKA
elik s niskom postotkom ugljika sadrava nakon proienja previe kisika. Budui da
postoji opasnost tzv. crvenog loma, takav se elik mora dezoksidirati. Stoga se pri kraju
proiavanja u konverter dodaje feromangan.
Radi skruivanja sirovi se elik lijeva prema jednom od dvaju moguih naina:
blokovima u kokilni lijev
kontinuirani u bezdani lijev
11
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
3. LIJEVANJE ELIKA
UMIRENI elik nastaje kad se tekui elik polagano hladi i prelazi u kruto stanje bez
naglog razvijanja plinova u materijalu. Ovo se postie pomou dezoksidacijskih
sredstava, kao to su silicij i aluminij, koji vezuju plinove stvarajui ljaku. Ukoliko se
kao dezoksidacijsko sredstvo koristi silicij dobiva se umireni elik, a ukoliko se koristi
aluminij dobiva se dvostruko umireni elik. Ovako se smanjuje mogunost formiranja
plinovitih mjehuria u eliku, oko kojih se mogu koncentrirati neistoe (kao. npr.
sumpor), koje imaju tetni utjecaj na elik pri valjanju i varenju.
Kokilni lijev
Umireni elik je namijenjen za zavarene konstrukcije i konstrukcije za koje se trai vea
ilavost elika, npr. za konstrukcije na temperaturi ispod -30C, kao i za elemente
izloene dinamikim i ciklikim djelovanjima.
12
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
3. LIJEVANJE ELIKA
Kokilni lijev
Ukoliko se skruivanje u posudi kokili dogaa tako da elik kipi, dobiva se elik za koji
se kae da je NEUMIREN. Ovaj elik moe se upotrebljavati za elemente koji se ne
zavaruju.
POLUUMIRENI elik nije potpuno dezoksidirao. Upotrebljava se za glavne nosive
elemente u visokogradnji (nosae, reetke, okvire i sl.)
13
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
3. LIJEVANJE ELIKA
Bezdani lijev
To je moderni postupak kod kojeg se sirovi elik u tekuem stanju kontinuirano lijeva u
velike ploe koje se potom izrezuju u manje komade.
14
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
elik legura eljeza, ugljika, prateih i legirajuih elemenata
eljezo osnovni metal, vrlo mekan i ne moe sluiti kao graevinski
materijal
15
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Ugljik
Ugljik je najvanija komponenta elika. Ve vrlo mala
promjena ugljika u sastavu elika znatno mijenja njegova
mehanika svojstva.
Poveava: - tvrdou,
- granicu poputanja,
- vlanu vrstou,
- otpornost na habanje.
Sniava: - ilavost,
- izduenje,
- obradljivost,
- izvlaenje,
- zavarljivost.
16
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Ugljik
Ovisnost mehanikih karakteristika
elika i koliine ugljika
Dijagram f
u
i
u
u ovisnosti
o % C
17
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Pratei
elementi
poeljni i nepoeljni
mangan
silicij
fosfor
sumpor
kisik
duik
vodik
18
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Mangan
Poveava vrstou i openito poboljava zavarljivost. Slui takoer za dezoksidaciju
i vee nepoeljni sumpor u MnS.
Silicij
Poveava tvrdou, vlanu vrstou i granicu poputanja.
Meutim, silicij smanjuje relativno izduenje i sposobnost hladnog oblikovanja.
Koliina iznad 0.5% smanjuje zavarljivost.
19
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Fosfor
Sklon je segregaciji u pojedinim dijelovima elinog profila. Osjetno sniava ilavost,
ali poveava postojanost na koroziju.
Sumpor
Jo je vie od fosfora sklon segregaciji; smanjuje sposobnost zavarivanja i ilavost.
Kisik
Oksidi i silikati, koji nastaju tijekom dezoksidacije, mogu stvoriti vlaknastu strukturu u eliku,
slinu strukturi drva, koja djeluje tetno zbog mogunosti pojave terasastog loma.
20
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Duik
Moe biti nevezan u eliku to je tetno, jer poveava mogunost pojave krtog loma
i sklonost starenju (sniava se ilavost).
Ukoliko je duik kemijski vezan u obliku aluminijskog nitrata onda djeluje povoljno.
Kemijskom analizom se ne moe utvrditi da li je duik u eliku prisutan u vezanom
ili nevezanom obliku.
Vodik
Sniava ilavost i dovodi do krtosti materijala. Ima nepovoljan utjecaj na
sposobnost zavarivanja.
21
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
Postotak nepoeljnih elemenata u eliku ogranien je za:
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
sumpor (S) < 0.05 do 0.06%,
fosfor (P) <0.05 do 0.06%,
duik (N) <0.008 do 0.012%.
22
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Legirajui
elementi
dodaju se prema potrebi, da bi se ciljano poboljala
odreena svojstva elika.
krom
nikal
molibden
bakar
vanadij
volfram
aluminij
23
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Krom
Poboljava vrstou, otpornost protiv korozije i habanja.
Nikal
Spreava krtost kod niskih temperatura.
Molibden
Obino dolazi u kombinaciji s drugim legirajuim elementima, u konstrukcijskim
elicima spreava smanjenje ilavosti. Javlja se u koliinama od 0.2% do 0.5%.
Bakar
Poveava otpornost elika protiv korozije tako da je obvezatno prisutan u tzv. elicima
otpornim na koroziju.
24
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
Vanadij
Poveava otpornost prema starenju.
Volfram
Poveava vrstou na obinoj i povienoj temperaturi, tvrdou i otpornost prema habanju,
uz neznatno smanjenje izduenja kod loma.
Aluminij
Slui za dezoksidaciju kod proizvodnje umirenog elika. Vee slobodni duik i stvara
Al-nitrite. Ovi spojevi stvaraju sitnozrnatu strukturu koja daje poboljanu ilavost,
otpornost na starenje i dobru zavarljivost.
25
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
Ovisno o postotku legirajuih elemenata elike dijelimo na:
4. UTJECAJ PRATEIH I LEGIRAJUIH ELEMENATA
NA OSOBINE ELIKA
obine ugljine (postotak legura mali; to su svi tzv. graevinski elici),
niskolegirajue (postotak legura <5%),
visokolegirajue (postotak legura >5%).
Graevinski elici za nosive konstrukcije su ugljini elici s postotkom ugljika <0.25%.
26
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
27
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
28
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
29
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
30
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Strukture elika
31
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Strukture lijeva
32
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
5. METALOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Dvofazna legura eljeza
PODRUJE GRAEVINSKIH ELIKA
0.10 0.25 % C
33
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
0
100
200
300
400
500
600
0 5 10 15 20 25
Relativna deformacija [%]
N
a
p
r
e
z
a
n
j
e

[
M
P
a
]
Podruje teenja

= E
Poetak suenja (kontrakcije)
poprenog presjeka
Izduenje prije suenja g e
Elastino izduenje el Plastino izduenje pl
Izduenje pri lomu
34
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
370
380
390
400
410
420
430
0.4 0.9 1.4 1.9 2.4 2.9
Relativna deformacija [%]
N
a
p
r
e
z
a
n
j
e

[
M
P
a
]
G
o
r
n
j
a

g
r
a
n
i
c
a

p
o
p
u

t
a
n
j
a
D
o
n
j
a

g
r
a
n
i
c
a

p
o
p
u

t
a
n
j
a
Podruje teenja
35
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Vlano ispitivanje,
Ispitivanje savijanjem,
Tlano ispitivanje,
Ispitivanje udarom po Charpy-u,
Ispitivanje trajne statike vrstoe,
Ispitivanje dinamike vrstoe,
Ispitivanje tvrdoe po Brinell-u,
Ispitivanje tvrdoe po Vickers-u,
Ispitivanje tvrdoe po Rockwell-u,
Odreivanje mehanikih i kemijskih svojstava elika vri se putem sljedeih metoda:
a) Mehanika ispitivanja:
Magnetsko ispitivanje,
Ispitivanje ultrazvukom,
Ispitivanje rendgenskim zrakama,
Ispitivanje zrakama,
b) Ispitivanja bez oteenja materijala:
Kemijska analiza,
Spektralna analiza,
Ispitivanje iskrenja pri bruenju,
Metalografski pregledi mikroskopski.
c) Ispitivanja sastava materijala:
36
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Vlano ispitivanje
Ispitivanje epruveta na vlak provodi se u skladu s EN 10002-1.
Proporcionalna okrugla epruveta
5
10
50
d
L
0
0
= =
Lc=55 4 25 4 25
Lo=50
R
1
0
1
2

1
0

37
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Vlano ispitivanje
38
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Strain
S
t
r
e
s
s
[
M
P
a
]
0 1 2
0
100
200
300
400
500
S4
Static test, 16 MPa/s
FE 510
S1
S2
S3
Vlano ispitivanje
39
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje ilavosti
Ispitivanje udarom po Charpy-u provodi se u skladu s EN 10045-1, a slui
za odreivanje ilavosti materijala.
Ukoliko ne moe doi do pojave teenja materijala postoji opasnost da
doe do loma bez plastine deformacije. U tom sluaju granica
poputanja f
y
poklapa se sa vrstoom materijala f
u
. Ova pojava naziva se
krti lom.
Svojstvo da materijal zadri plastina svojstva i pod nepovoljnim
uvjetima zove se I L A V O S T.
40
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje ilavosti
h2
h1
1
2
r
( )
1 2
E G h h =
Udarni rad bata:
k
2
z
E J
a
A cm

=


ilavost izmjerena na Chapy-evom ureaju:
a
k
nije definirana fizikalna veliina nego samo mjera za odreivanje sklonosti krtom lomu
41
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje ilavosti
Epruveta za ispitivanje po Charpy-u
42
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje tvrdoe
Ispitivanje tvrdoe elika obavlja se utiskivanjem eline kuglice ili dijamantne
piramide u uzorak.
Postupci za odreivanje tvrdoe elika:
Brinell,
Vickers,
Rockwell,
Poldy.
43
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje tvrdoe po BRINELL-u (ROCKWELL-u)
Ispitivanje tvrdoe elika po Brinell-u obavlja se utiskivanjem eline kuglice promjera
D (mm) odreenom silom F (N), dok se za ispitivanje po Rockvell-u koristi stoac ili
kuglica.
Mjera Brinell-ove tvrdoe:
( )
2 2
d D D D
2
F 102 . 0
A
F 102 . 0
HB

=

=
44
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje tvrdoe po BRINELL-u (ROCKWELL-u)
45
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje tvrdoe po VICKERS-u
Ispitivanje tvrdoe elika po Vickers-u obavlja se utiskivanjem dijamantne piramide (s
kutom 136) odreenom silom F (N).
46
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje tvrdoe po POLDY-u
Ispitivanje tvrdoe elika po Poldy-u obavlja se utiskivanjem zakaljene eline kuglice
udarom ekia u etalon i materijal koji se ispituje.
47
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Magnetsko ispitivanje
Magnetsko ispitivanje slui da se otkriju eventualne pukotine u strukturi elika.
48
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Ispitivanje ultrazvukom
Ispitivanje ultrazvukom slui nam za otkrivanje pukotina u materijalu i to najee u
dodatnom materijalu (zavaru).
49
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
6. KARAKTERISTINE VELIINE I DEFINICIJE
OSNOVNIH SVOJSTAVA
Metalografski pregledi mikroskopski
50
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA
51
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA
52
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA
53
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA WHLEROVA LINIJA
54
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA WHLEROVA LINIJA
55
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA WHLEROVA LINIJA
56
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMORNOST MATERIJALA WHLEROVA LINIJA
57
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMARANJE PRI KONSTANTNIM AMPLITUDAMA
58
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMARANJE PRI KONSTANTNIM AMPLITUDAMA
NAPREZANJE VIJEK TRAJANJA (LOM)
59
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMARANJE PRI VARIJABILNIM AMPLITUDAMA
60
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMARANJE PRI VARIJABILNIM AMPLITUDAMA
61
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
7. UMARANJE PRI VARIJABILNIM AMPLITUDAMA
NAPREZANJE HIPOTEZA AKUMULACIJE OTEENJA
VIJEK TRAJANJA (LOM)
62
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
8. VRSTE GRAEVINSKIH ELIKA
Standardne kvalitete
63
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
8. VRSTE GRAEVINSKIH ELIKA
64
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
8. VRSTE GRAEVINSKIH ELIKA
65
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
8. VRSTE GRAEVINSKIH ELIKA
66
III. GRAEVINSKI ELICI PROIZVODNJA I
SVOJSTVA
8. VRSTE GRAEVINSKIH ELIKA
67
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
UVOD
68
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
REZERVE SIROVINA
69
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
PODRUJE PRIMJENE
70
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
OSNOVNI MATERIJAL
71
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
PROIZVODNJA ALUMINIJA
72
III. KONSTRUKCIJE IZ ALUMINIJSKIH
LEGURA
MEHANIKE OSOBINE
73
III. OSTALI METALI U
GRAEVINARSTVU
OLOVO
74
III. OSTALI METALI U
GRAEVINARSTVU
BAKAR
75
III. OSTALI METALI U
GRAEVINARSTVU
CINK
76
III. OSTALI METALI U
GRAEVINARSTVU
BRONZA
77
III. OSTALI METALI U
GRAEVINARSTVU
MJED (MESING)