o SV. VLAHAIZ XIV.

I POJASU
VinicijeB. Lupis
Dravni arhivuDubrovniku
HR,20000Dubrovnik
Sv. Dominika l
vinicije.lupis@du.htnet.hr
UDK:739.1.046 (497.5 Dubrovnik)"13"
Izvorniznanstvenirad
Primljeno: 20. ll.2006.
25. ll.2006.
Autor razdoblje zlatarstva u Dubrovniku, se na primjere internaci-
onalnoga stila i u Dubrovniku nekoliko umjetnika koji su stvarali tijekom prve polo-
vice i u prvoj droge polovice XIV Unutar u prvostolnici autor
je tri skupine XIV Prvu skupinu tvore pripisani Majstoru
klarisa, koji su bili vezani uz klarisu Pribu Ruskovu (De) Sorento iz samostana sv. Klare, a kojoj pripada
i kale, dar poljskoga kralja Kazimira Velikog iz Kielaca, i tri toraksa iz
sv. Zenobija (CLXIV), sv. Stjepana (CXXJX) i sv. Augustina (LXI.).
dvije skupine su cijela Majstora I. i Majstora II. bestijarija. Majstori su
raspolagali najsloenijim ikonografskim programom sojisticiranoga internacionalnoga stila.
Starijem Majstoru I. bestijara pribrojena su dva glava (CLXII. I CLXVI.) svetih
Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha, koji se danas u prvostolnice. Najblia
likovna paralela ovih dvaju poznati pojas, koji se u Muzeju hrvatskih arheolokih
spomenika u Splitu, nastanak se na osnovi primjera u prvu polovicu XIV sto-
u radionicama.
sv. Vlaho, glava, pojas, bestijarij.
Treba vrijemekojenamjepobjeglouistraivanjunaegastarijegzlatarstva,kojejeususjednim
europskim zemljama odavno temeljito katalogizirano. Nama predstoji tek sadaprvi putobjavljivati
umjetninekojebi ususjednimzemljama odavnabileukatalozimaiosnovnimpregledimarazvojapri-
mijenjenihumjetnosti.RazdobljeXlV. jeurazvoju zlatarstva,ujedno
ivrhunac sakralnog zlatarstva, gdje se zlatarski utjecaji . Brojnost sa-
zlatarskih umjetnina povezanajes ekonomskim prosperitetom Dubrovnika XIII., xrv. i XVI.
kada se razvija proizvodnja, a prosperitetseodrazio ina razvoj pomorstva. Tijekom
XlV. usvimlukamaSredozemljamoguse trgovci. DubrovnikjeuXlV.
i pomorski grad s vlastitom organizacijom svojih proizvoda i
trgovinom IstokaiZapada. Sasvojom mornaricom,pomorskimtrgovcimatepomor-
skimi organizacijama,Dubrovnikjetadabio naSredozemlju.IsprednjegasubiliMletci
iGenova.Takavgospodarskirastuvjetovaojesnanukulturnuaktivnostiprimanje najsuvreme-
nijih likovnihutjecaja. Tako sebiljeikulminacijanabave uprvostolnici tijekom XlV.
sveUkupno ihjetridesetisedam,aneto ihjemanje naprijelazuXlV. uXv.
XlV. st. josnanu struju u zlatarstvu najbolje
ilustrira glave sv. Andrije (CXXII.), djelo zlataraNikole Paskova Papaca (umro
Skup mjestonakojemse dakle riznica uDubrovniku nazivalase: Shranaili, po starom
Sveta Blagajna. Stoga,autoru tradiciji prostorijuukojoj se naziva
187
Starohrvatska prosvjeta !JI/33 (2006.)
1348.godine), prvoga zlatara kojeg moemo povezati sa umjetninom.
2
U isto
vrijeme brojnaje i skupina konzervativno s medaljonima na vrhu, i to s naprednim
motivimaustilu internacionalnegotikebliske predlocima. su motivi
ivotinja. Navrhu nogesv. Nikole Putnika(CXVI.),3 iz prvostolnice,na-
lazi se kruni medaljons raskriljenimzmajemu esterolistu izrazite stilizacije;precizno gadati-
ramooko godine 1346.Isti su medaljon, kaojedan iz serije, aplicirali glasoviti talijanski zlatari Pietro i
PaoloAretinoizArezzauToscanina sv. Donata(1346.),koji sedanas uupnojcrkvi,ataj
jasniuzorgovoriobrojnosti likovnihuzorau zlatarstvu,kojejeimalo vrlosloeni likovni
razvoj.4
Kadsegovorio zlatarstvuiizradbi nipotosenesmijuzapostavitidvijegrane
obrademetala, ato su numizmatikaisfragistika, kojesu seodrazile inaizbormotivaiorna-
menatana liturgijskimpredmetima.
Dubrovnikje,kaosamostalnadrava,gotovopetstotinagodinakovaosvoj novaciudravnoj kovnici
zapoljavao kalupare i zlatari su kalupe za novac Dubrovnika, Ulcinja i
Kotora, itojebiojedanod kakojeDubrovnikdolazioukontaktsnovimstilskimmijenama. Du-
brovnikjenesumnjivobiosreditegdjesu se zasrpsku,bosansku, humsku idukljansku
vlastelu.
5
Tako valja primijetiti daje banaPavla iz Zadra
6
stilski ivremenski
XIVst.),suporabomdvijurascvjetanih veomablizakmedaljonuna glavesv. Petrunje-
le (LXV)iz Cijeliniz izDubrovnikaimaiskucanelimove
simbolimaorlova,zmajeva, lavovai ivotinja.Veliki knezaAndrijeHumskognalazise
napoveljiizdanojuDubrovniku 1247.-1249.,smotivomorlanapolarairenihkrilakojistoji narairenim
nogama i odupire se o rep. 7Na liku orla odraavase stanovita stilizacija, koja ipak ne umanjuje reali-
zamcjelovitogprikaza. Vrlo blizaklikovniprikaz orlapojavljujese na CXXVI.,
CXLIII. iCXXIViz prvostolneriznice.
Tasretnaokolnostiznova vezu izlataraliturgijskihpredmeta.Visokurazi-
nu zlatara ivijestdajebosanskibanStjepanII. podkonacsvojevladavinezaposlio
na izradbi kalupa za inovce Dobru Taj zlatarivioje14
godinau Bosni (1346.-1359.), a iu Dubrovniku se bavio izradbomkalupa za novac. zlatar
RadojekovaojeTvrtkuL 1365.godinesdoputenjem vladekalupezanovac.NadvoruStje-
pana duejeboravioiradiofl.andrijski majstorizlatarVachterRambotinjegovsinuvrijemekad
su onamodolazili zlatari StjepansRadainom iNikola

Lijep primjer dvorske gotike nalazimo na kraljevske AllUvinaca u arhivskoj seriji
Isprave i akti Dravnog arhiva u Dubrovniku. inim poveljamakraljiceMarije nalazi se broj
kvalitetnih uvosku koji su svojim likovnimansamblommogliutjecati na zlatare.
9
Na
povelji hrvatsko-ugarske kraljice Marije, datiranoj 17. travnja 1389., veliki je s s njezinim
likom na bogato ukraenom tronu, a na stranjoj strani nalazi se kvadrilob sa titom na
kojemujedvogredi ugarski kri. Iznadjefino modelirani lik kraljasasjekiromisferomuruci. su
dvafino rezana raskriljena a u donjoj zoni dvije krilate ivotinje. Unutarkvadriloba
na mreastoj podlozi i ljiljanimaprikazjelava idva noja koji u kljunu nose potkovu, a isti
znaknalazi se i na raci sv. imuna. Ovaj nastao u stilu dvorske gotike, po artikulaciji
likovablizakje rukesv. MarijeMagdalene(XXV),izdrugepoloviceXIV
a rezanja poprsjanaovom blizakjeiskupini kojejedarovala klarisa
Lupis 1999B,43-46
pokazatelj broj inventara prvostolnice.
Lupis2004, str. 45-47
1970,str. 1,125; 1971,str. 171-184
1965,str. 159-167
1948,str. 135
8 1970, str. 103
9 Takacs2006, str. 60
188
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Pribe Ruskova ( de) Sorento sedamdesetih godina XIV te trima toraksima svetih Augustina, Stje-
pana i Zenobija (LXI., CXXIX. i CLXIV) i kaleu poljskoga kralja Kazimira Velikog. 10
Internacionalna gotika je u na cijeloj skupini na
nozi vjerojatno sv. Tri kralja (CXI!.), nozi sv. Zenobija (XII.), nozi sv. Vladislava (XVII.), ruci sv. Nikole
i Barbare (XXI.), nozi sv. Nikole Putnika (XXVI.), nozi sv. Pankracija (XLIII.), glavi sv. Eustahija (LV),
glavi sv. Petrunjele i Domicile (LVIII.), glavi sv. Petrunjele (LXIV), ruci sv. Kvirina i sv. Margarete
(LXXXI.), ruci sv. Dimitrija (LXXXXVI.), ruci sv. Urule i sv. Bartula (CX.), glave sv. Uru-
le (CXXXVIII.), glavi Petilovrijenaca (CXLVIII.), nozi sv. Zenobija (CLIX.) i ruci nepoznatog sveca
(CLI.). Oni tvore veliku skupinu s brojnim vrstama likova, koju karakteriziraju
brojni figuraini prikazi profanog karaktera i sloena simbolika uz izvedbu kovinskih vrpci s
raznolikim biljnim ornamentom.
Unutar prvostolnog ustanovljena je bogata slojevitost s bar tri skupine
nika XIV uz majstora Guljelma, autora glave sv. Lovrijenca (LXXIV) iz 1349." i,
moda, XCII. Tu je jo i majstor koji se moda zvao Nupertus i koji je autor
LXXXIX.
Jedan nepoznati majstor koji bi se mogao nazvati Majstor klarisa izradio je skupinu
nika: LXXII., LXXVIII., CLXXI. i CIX., a moe mu se pripisati i kale iz poljskoga grada Kielca, dar
poljskog kralja Kazimira Velikog.12 Majstor klarisa blizak je kotorskim zlatarima Meli i Radoslavu
I3
(ali mnogo kvalitetniji od njih), koji su rabili dvije matrice iz iste serije s prikazima Krunjenja
Bogorodice i a djelovao je tijekom XIV u Dubrovniku. Predloen je
naziv Majstor klarisa jer su iz ove skupine vezani uz donaciju plemkinje i klarise
Pribe Ruskove (De) Sorento iz samostana sv. Klare, sedamdesetih godina 14.

dominikanac Serafin (1686.-1759.), u svojem djelu o mo-
u Dubrovniku i okolici naslovljenom Prolegomena in sacram metropolim Ragusinam al illustran-
dam Ragusinae Provinciae Pontificum Historiam necessaria edita a F S. M C. R. o. P C. Ragusij Anno
Domini MDCCXLIV, na stranici 254. i 255. navodi popise izrijekom iz crkve sv. Stjepana
i samostana sv. Klare. Tu su taksativno navedeni darovi Pribe Ruskove (De) Sorento iz samostana
sv. Klare i dva glava svetih Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha iz crkve sv. Stjepana na Pustijemi
(CLXII. I CLXVI.).'5
Uz ovu skupinu vezuje se posebna podskupina od tri i to toraksa: sv. Zenobija (CLXIV),
sv. Stjepana (CXXIX.) i sv. Augustina (LXI.), jer se na toraksu sv. Zenobija
pojavljuju isti prizori Navjetenja i kao i na koje je darovala Pribe Ruskova (De)
Sorento. Ova tri sve su se vrijeme u prvo sto Inom da bi se nakon zatvaranja
samostana sv. Klare svi iz iste radionice nali na okupu u primjeri govore
o visokoj likovnoj razini ovog razvijenog ikonografskog programa, uz nekoliko upotrijebljenih
zlatarskih tehnika.
Jedan vrlo zanimljiv majstor, kojeg bismo mogli nazvati bestijari-
ja, djelovao je oko sredine i u drugoj polovici XIV Trebalo bi Majstora J. i Majstora II.
Naime, Majstoru J. bestijarija, koji je djelovao u prvoj polovici XIV treba pripisati
dva sv. Vlaha, sv. Stjepana, sv. Nereja i sv. Ahileja (CLXII., CLXVI.) iz
prvostolnice, a Majstoru II. bestijarija trebalo bi pripisati iz prvo-
stolnog VII., XXV, XXXIX., LVI. I CLXII., CLXVI. i ruke iz dominikanskog samo-
stana.
16
10 Lupis 1997, str. 25-34
II 1949,208-209; 1987,368
12 Lupis 2005 A, str. 17-24
13 Lupis 1997, str. 23-24
14 Lupis 2003, 131
15 Lupis 2005B, str. 132
16 Lupis 2003, str. 131. Autor je prvi put definirao hipotetski likovni opus nekoliko zlatara XlV. i nazvao
nepoznate zlatare hipotetskim imenima zbog lakeg snalaenja u brojnim umjetninama riznice.
189
Starohrvatska prosvjeta IIIIJJ (2006.)
U punom smislu ovdje je o internacionalnoj gotici uz bogati ansambl motiva srednjovjekovne
likovne imaginacije. Ova skupina, podrijetlom iz crkve sv. Klare i sv. Stjepana na Pustijerni,
ubraja se u vrh zlatarstva. Majstori J. i II. bestijarija, koji su djelovali u prvoj
i oko sredine XlV te druge polovice XIV raspolagali su najsloeni-
jim ikonografskim programom, uz sloeni ivotinjski svijet i figuralne prikaze sofisticiranoga
dvorskog ivota i lova na sokolove. sv. Marije Magdalene (XXV), umjetnina pripisana Majstoru
II. bestijarija, vrhunac je zlatarstva i vrhunac u hrvatskim zemUa-
ma svojega vremena, a blizak je herald bestijariju i umjetnosti obrade kovina dvorske sfragistike,
kojoj je Dubrovnik bio veliko i sredite.
Dva u obliku glava Majstora J. bestijarija upravo su Nereja, Ahileja,
Stjepana i Vlaha (CLXII. i CLXVI.) i oni biti tema nae daUnje rasprave. Najvjerojatnije su nastali
poslije 19. 1314. godine, kada je Veliko donijelo odluku o popravku iz crkve sv.
Stjepana na Pustijerni nakon velike

Na glave svetih Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha, izvedenom u tehnici iskucanoga, gravira-
noga i srebra i emaj la translucide (13 cm, ir. 19,5 cm i 17 cm) prepoznatljiv je novi pokret
u razvoju zlatarstva i tehnici emajla; se pod rednim brojem CLXII. u a nastao je u
prvoj XIV Ne spominje se u prvom popisu prvostolnoga iz 1335.
godine,18 i to zato to je kao i drugi (CLXVI.) pripadao crkve sv. Stjepana na Pustijerni,
kako smo naveli, jer ga Serafin navodi u svom djelu.
Kalota na tjemenu ima kruni otvor, uokolo kojega gornja reUefna vrpca izvedena "na proboj" s
prepletom vitica sa irom, zoomorfnim enskim likovima s kapicama na glavama, svojevrsnom verzijom
harpija. Ovdje je o motivima bliskim onima s pojasa otkrivenoga na nekropoli sv. Spasa u Vrh Riei/
Vrlici, ukraenoga ivotinjama - bestijarijem internacionalnog stila.
19
Vrlo blizak
likovni uzor za kovinske vrpce s nestvarnim bestijarijem su dva glava sv. Vlaha, sv.
Nereja, sv. Ahileja i sv. Stjepana moe se minijaturama s XIV u Psalteriju iz
St. Petersburga na stranici "B "eatus vir. Upravo su to tipovi vitica i oblici ivotinja kojima
se u sloju internacionalne gotike prvostolnice mogu analogije.
20
Tipovi vitica i oblici ivotinja iz ovog rukopisa svoju primjenu u zla-
tarstvu. je da su minijature rukopisa koji su stizali sa studentima i crkvenim prelatima sa sjevera
snano likovno utjecale na motive u zlatarstvu.
21
likovni predloci kolali su onodobnom Europom,
a potvrda takvog kolanja je i u Dubrovniku, jer je ista kompozicija Pranja nogu iz samostana
Sigurata u Dubrovniku (XV st.) izvedena na translucentnim emajliranim velikoga i glasovitoga
Svetog tjelesnika u prvostolnici u Orvietu, to ga je godine 1338. izradio Ugolino di Vieri.
22
O
zlatarskim predlocima razdoblja XIV u posljednje je vrijeme dosta pisano, poglavito o
zlatarstvu anuvinskog razdoblja, o kojemu dosad nije dovoljno pisano, to jest ulozi koju su Dubrovnik i
druga dalmatinska sredita odigrali u irenju novog stila u odnosu na kraljevski dvor.23
Vratimo se naem na kojemu se u srednjoj zoni, donje reljefne vrpce, koja je izve-
dena na jednak kao i gornja, sa zoomorfnim likovima, nalaze kruna medaljona sa irokom
perforiranom vrpcom i nizom upljikavih Sredinji je lik biskup sv. Vlaho, lica stisnutoga u
grimasu, s pastoralom i natpisom u kapitali, to tvori gotovo oris trona - "SANTUS BLASI-
US", okruen prstenom ornamenata na crvenom emajlU. Tamni emajl svih reljefa jedino
lj Lupis 2005B, str. 137
18 Dravni arhiv Dubrovnik, XlV. 1, Reliquie s.s, corporum repertae in Ecclesia Cathedrali S. Mariae Maioris d. d. 1335.
19 1996, str. 104, 105, 161-168
20 Martindale 1990, str. 139
21 De Benedictis 2000, str. 107-135. motivi ivotinja s diptiha zborne crkve Santa Maria Assunta u Fumone
Pietra Teutonica neodoljivo na ivotinje s dva glava CLXII. i CLXVI. Ovaj majstor,
u Friburgu, unosi u svoju umjetnost ono to se naziva i upravo ta linearnost otrih bridova
znakovita je za opus ovog umjetnika, koji je djelovao krajem XIII. i u prvoj XlV.
22 White 1993, str. 467
2J Takacs 2006, str. 68-86. Poglavlje: Kbnigshof und hofkunst in Ungar in der spaten anjouzeit, raspravlja o luksuznim
predmetima nastalim u dvorskim radionicama, kao to su raskone
190
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha ...
je oivljen crvenim krunim prstenima. Dva kruna reljefa od emajia s motivom tordiranog ueta imaju
mladolike likove svetaca s titulusima: "SANTUS NEREI" i "SANTUS STEF(ani)". Graciozno izvedeni
pokret sv. Ahileja - "SANTUS ARHILEI" , odaje vrsnog umjetnika prve XIV
kojeg hipotetski nazivamo Majstor 1. bestijarija.
Drugi (CLXVI.), glava svetih Vlaha, Nereja,Ahileja i Stjepana (vis. 12,8 cm, ir. 19,5, ir. po
sredini 16,7 cm), izveden u istim zlatarskim tehnikama, parnjakje prije razmatranom
Kalota dekorirana je s pet prstenastih zona, a na tjemenu ima okrugli otvor za U tehnici
"na proboj" izvedene su ivotinje, gorgone i bazilisci, izmijeani s biljnom ornamentikom na
vrhu tjemena. Izmjenjuju se potom glatka zona s drugom reljefnom vrpcom, na kojoj su prikazi
ivotinja i potom slijedi najiri pojas, s reljefa od emajia uokvirena pravokutnim perfo-
riranim okvirom.
Rub od crvenog emajia na svakoj od njihje a pozadina je svima iste, crne boje. "SAN-
TUS BLASIUS", sa svim simbolima svoje biskupske u armenskoj Sebasti, ponavlja se s
parnjaka. Uzdignutim prstom rimskog blagoslova i stroga pogleda uprtog u gledatelja, odaje onu
nu lik sv. Stjepana s tonzurom na glavi i u haljini, okruen
je natpisom: "SANTUS STEFANUS". Dva mlada ratnika sveca, Sv. Nerej i Ahilej: "SANTUS ARCHI-
LEN" i "SANTUS NEREI" na ovom su prikazani poput mladih svetih s
krinjicama i palmama sa Sv. Kuzmom i Damjanom. Ta dva mladolika
vojna rimska iz vremena cara Dioklecijana, povezani u sa Sv. Pankracijem i Sv.
Domicilom i Petrunjelom, tvore drevni panteon. Romejski car Konstantin VII . Porfirogenet
u svojem djelu De administrando Imperio, kada govori o u Dubrovniku, spominje
sv. Pankracija; danas su u prvostolnoj riznici ovi sv. Pankracija:
XLIII., LXII., LXVn. i CXLIII.
glave svetih Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha izradio je isti Majstor J. bestija-
rija kao i prethodno opisani pod rednim brojem CLXn. iz iste riznice. ostalim
dalmatinskim ovi (CLXII. i CLXVI.) jedinu bliu likovnu paralelu imaju u poznatooj
krinjici sv. Krevana iz riznice zadarske katedrale, koja je nastala 1326. godine, s od emaj la i
bestijarijem.
24
Ta bliskost se u istoj tehnici emajla, formiranju antropomorfnog reljefa
i primjene bestijarija na liturgijskom predmetu.
Izvan liturgijskih predmeta najbliu paralelu nalazimo u profanom zlatarstvu - bliski motiv vrpce s
ivotinjama nalazi se na bogatom pojasu ispod u Vrlici . O tom
se srebrnom pojasu mnogo pisalo i vezivali su ga za brojne radionice. Prihvatljivije je miljenje Ive Petri-
ciolija i Nikole koji nastanak ovih pojaseva povezuju uz zlatarske radionice Zadra i Dubrovnika.
Nikola je miljenja da pojas treba vremenski opredijeliti u drugu polovicu XIV je polo-
en uz pokojnika na nekropoli kraj crkve sv. Spasa na vrelu Cetine na XIV i XV

Cvito
je drao da se radi o neposrednom zapadnoeuropskom podrijetlu umjetnine, uz na
brojna iz arhivske dalmatinskih komuna, gdje se spominju srebrni pojasevi. 26 Marian
Wenzel dva bosanska pojasa iz Stare Bile kraj Travnika i Ravne Trenje kod Soli (Tuzle) te pojas iz Vrlike
pripisuje balkanskim francuskoga stila ranog XIV M. Wenzel pojas je datirala oko
godine 1330., se na modne odlike ljudskih figura izvedenih u translucentnom emajlU na
kom pojasu, argumentaciju prikazom grifona kao odlikom francuskih zlatarskih rukotvorina
do sredine XIV. U svom radu Wenzel dva pojasa koja su a to su
primjerci iz Clevelend Museum of Art u Ohiju, podrijetlom iz Gruzije, i iz Metropolitan Museum of Art
u New Yorku, koji je podrijetla.
27
Miljenje Marian Wenzel koja pojas iz Vrlike smatra doma-
radom koji je pratio tadanju modu, a ne umjetninom nastalom u stranim radionicama, da
su dalmatinski majstori pratili suvremena likovna kretanja, kako sugerira i zbirka likovnih predloaka iz
24 Lupis 1999 A, str. 1-4; Lupis 200 l A, str. 22, sl. 43-46; 200 l , str. 165-200
25 Petrinec/ 1996, str. 104, 105, 161-168
26 1964-65, str. 31 - 31; 1967, str. 152
27 Wenzel 1987, str. 29-54
191
Starohrvatska prosvjeta 111/33 (2006.)
xv. poznatakao kodeks iz ibenika.
2s
Srebrnipojasiz RavneTrenjekraj Soli(Tuzle)
najbliijepojasu izVrlike, ito po likovnoj artikulaciji te impostaciji likovai imaginarnog
bestijarija;autorovaj nalazvezujeuz kolonijuu Solima(Tuzli).29
Tijekom XlV. Dubrovnik ima sve ulogu u trgovanju kovinama iz bosanskih rud-
nika, a trgovcima se obitelj koja se tijekom XlV. iXv. orijentirala
na trgovinu bosanskim olovom. U XlV. intenzivno se po Bosni osnivaju kolonije:
Olovo,Soli,Srebrenica,Visoko,Vrhbosna,FojnicaiDrijeva.NajvanijerudekojesuseizvozileizBosne
susrebroiolovo. ZlatosevadilouokoliciFojnice,ali umalim

ObogatstvuBosnepie
uZivotu sv. Olive AntunJosip 1761.: (..)Bi/aje nigda Bosna glasovita, zlatom, srebrom
(..).31 Opsenaregulativa Republikeravnalajeprometomkovina,posebnosrebra,koji,dola-
skomTurakaezdesetihgodinaxv. zamire.Upravokonjunkturatrgovineplemenitimkovinama
nalajesvoj odrazu ukojemje broj umjetninaupravo izXlV.
ixv. sveprije iposlijetoganije tako brojno.
U povijesnimdokumentimaspominjuse pojasevi,posebni"slavenskisrebrnipojasevi"u XIII. stolje-
a u Xv. "bosanski pojasevi srebrom". Tako herceg Stjepan u svojoj
oporuci iz godine 1466. svojoj eni Ceciliji ostavljadvasrebrnapojasa, asinu Stjepanu broj
pojaseva,posebno pojaskojije bio zaBarbaru,Stjepanovumajku.32 Srebrni
pojasevibili suveoma dioopremeodXIII.doxv. TakojekotorskizlatarAndrijaBenedik-
tov izradiogodine 1441. emajlirani pojas iz Drobnjakaisrebrni pojasVukoslavu
Vukainu iz u nekadanjoj Trebinjskoj oblasti.
3
) CvijetoFrana okovaojesrebrom
pojas AntunuM. a zlatarMarin 1504.spominjeenskisrebrnipojaskoji
nijeuspiodovriti .
34
Ovihnekolikopovijesnihvijestiosrebrnimpojasevimakojesu
ikotorski zlatari tezu o porijeklu pojasa.
Iz arhivskih vijesti saznajemo da su zlatari radili i na teritoriju Huma. Tako se, prema
jednomarhivskom izvoru, 5. oujka 1352. udruuju dvojica zlatara, Stjepan i radi
odlaskauneretvanskotrgoviteDrijeva.
35
NekiLazar, zlatarpozanimanju,boravio
jeu Neretvi ("citadino nostro di Ragusa chehabita in Narenta"). Dana 17. svibnja 1380. mu je
pozivdavratidugLukiBogdanovuuDubrovnik.Pismomuje 20.svibnjauNeretvi.
36
Onizlatar
Pripko kao osobe stalno nastanjeneu trgovitu Neretva, spominju se 17. svibnja 1380. i5. li-
stopada 1382. UNeretvisespominjeizlatarVukan U kolonijamadjelovaoje
broj zlatara,to odisperzijizlatarskihumjetninanastalihuradionicama zlatara,
kojimasetakoirilainternacionalnagotika.
Vratimo se pojasu i njegovoj analizi u usporedbi s umjetninama nastalim u
istomvremenu, potosmosekratkoosvrnulinapovijesnefakterazvojazlatarstvauDubrovnikuinjego-
vimkolonijamaXlV. Na pojasupojavljujuseprikazizmajevaizvedeni"naproboj",po
artikulacijibliski reljefimas CLXII.,CLXVI.Na sepojasu aplika
sazmajevima nalaze manje aplike sasredinjim medaljonom unutar kojegajeugraviran lik
zmajaduga ipovijenarepa. lik zmajaugraviranjena osam medaljonas glave sv. Ursu-
le (CXXXVIII.) iz prvostolnice, kao ina ruke sv. Domicile(CLIV.). Na
glatkoj povrini kalote sv. Ursule (CXXXVIII.) nalazi se osam srebrnih medaljona s reljefnim
prikazimazmajevakoji su bili prekriveni translucentnimemajlom,kao iprimjeri na pojasu.
28 Gamulin 1961,str. 9-14
29 Gamulin 1987,str. 38-39
)0 1961,str. 10-11
) 1 Tatarin2002,str. 311
)2 Si 2000,str. 81
)3 1938,str. 17; 1968,str. 67-75
)4 1949,str. 186
)5 DAD,DiversaCancelariae,sv. XVII,29
36 DAD,Letteredi Levante,sv. ll, 134
)7 1979, str. 127
192
V. B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Motiv zmaja povijena repa pojavljuje se i na prsta sv. Dominika iz dominikan-
skog samostana, kojemu je vremenska paralela pastoral kol nskog nadbiskupa Heinricha von Virnerburga
nastao oko godine 1322., s istovjetnim reljefima ivotinja.
J8
je zlatar raspolagao
matricom koju je prekrivao champ/eve emajlom za plemenite kovine. autor smatra da je li-
kovni prizor s ivotinjama ovog pastorala francuskog podrijetla, a ta tvrdnja bi mogla biti
prihvatljiva i za hrvatske primjere. Moramo se sjetiti da je to i vrijeme avignonskog suanjstva rimskih
papa. dosad je bio poznat kao nepoznata sveca iz Xv.

Prema da-
nanjem stanju prsta sv. Dominika smjestiti bismo u XlV. negdje oko druge
prve polovice. to se komparativnog materijala iz Kotora, stanje kotorskog
odnosno umjetnina iz XlV. ne moe nam potvrditi vezu s pojasom,40 za
razliku od primjera; na osnovi likovnih paralela stojimo na stajalitu da se ovdje radi
o radu, za pripadnika lokalnog plemstva iz srednjovjekovne Vrhri.ke.
glava (CLXII. I CLXVl.) zanimljiv su spoj sakralnoga i profanog zlatarstva, gdje je nepoznati
zlatar, hipotetski nazvan Majstor l. bestijarija, u ukraavanju uporabio tance s
ivotinjama koje su se rabile za pojaseve. Njihov bestijarij nastao je zasigurno
prema likovnim predlocima koji su kolali, i irenje internacionalne gotike u sve pore tadanjeg
svijeta. Translucenti emajli s i s pojasa visoke su i pripadaju istom
tehnolokom stupnju s osnovnom tarrmom bojom, kao bi se mogli bolje istaknuti reljefni figuraini prikazi.
Majstor l. bestijarija iz Dubrovnika, aktivan u prvoj polovici XlV. svojim je likov-
nim blizak majstoru pojasa, koji pripisujemo radionici,
raniju dataciju M. Wenzel oko 1330. godine, to odgovara nastanku
Svi nabrojeni primjeri zlatarstva u Dubrovniku tog vremena ocrtali su irinu likovnih utjecaja
i visoku umjetnina, opravdavi tvrdnju o autorstvu umjetnine iz cetinskoga kraja.
Nastanak pojasa iz Vrhirke (Vrlike) nipoto ne moemo datirati u kasnije razdoblje, a vrijeme od nabave
do polaganja u grobnicu, moglo je biti hipotetski i due i ovisno o duljini ove dragocjenosti
unutar hrvatske obitelji iz cetinskoga kraja
) 8 Von Knesebeck 1999, str. 491
) 9 1987, str. 374; 2002, str. 71
40 Lupis 2001 B, str. 47-52
193
Starohrvatska prosvjeta Ill/33 (2006.)
LITERATURA
1970
P. Srednjovjekovni iz Bosne i Hercegovine, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Her-
cegovine, Djela XXXVIII, odjeljenje drutvenih knjiga, Sarajevo 1970, I, 125
2001
J. Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Split 2001, 165 - 200
1965
J. hrvatskog bana Pavla / Bribirskog iz Zadra, Diadora, 3, Zadar 1965, 159-167
De Benedictis 2000
C. De Benedictis, Percorso di fra Petro Teutonico devozione e artiganato, Mitteilungen des Kunsthi-
storischen institutes in Florenz, XLIV, sv. I, Firenza 2000, 107-135
- 1971
M. - Predstave grbova na prstenju i drugim predmetima materijalne kulture u
srednovjekovnoj Srbiji, O knezu Lazaru, skup u Kruevcu, 1917, Filozofski fakultet, odeljenje za
istoriju umetnosti, Narodni muzej Kruevac, Beograd 1971, 171 - 184
1948
G. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, glasnik Zemaljskog muzeja, NS. I, Sarajevo
1948, 135
1949
C. zlatari od XIII. Do XVII. Starohrvatska prosvjeta 1, Split, 1949,
186
1964
C. Les artistes Jrant;ais en Dalmatie du Xl/e au XVIIe siecle, Annales de l'Instituit franc;ais
de Zagreb, 2e Serie. - No 14-15-16-17, Zagreb 1964-65, 31 - 32
1967
C. Francuski i renesansni majstori u Dalmaciji, XIV, Split 1967, 152
Gamulin, 1961
G. Gamulin, Kodeks biskupa Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta
u Zagrebu, 3, Zagreb 1961,9 - 14
Von Knesebeck 1999
H. W. von Knesebeck, Gothic Goldwork, The Art of Gothic, Architecture, Sculpture, Painting, Koln
1999,491
1961
D. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Djela III, drutvo NR Bosne I Hercegovine,
knj. 13, Sarajevo 1961, 10 - II
1968
R. Andrija Izat, kotorski zlatar XV veka, Zbornik Muzeja primjenjenih umetnosti, 12, Be-
ograd 1968, 67 - 75
194
V. B. LUPIS, O Sv. Vlaha ...
2002
S. Dominikanski samostan u Dubrovniku, Dubrovnik 2002, 71
1987
I. Zlatarstvo, Katalog Zlatno doba Dubrovnika, Zagreb 1987,368,374
Liepopili 1934
A. Liepopili, O razjanjenje nekih pitanja, Dubrovnik 1934, 31
Lupis 1997
V. B. Lupis, Prilog poznavanju zlatarstva XIV Peristil 39, Zagreb 1997, 23
-24
Lupis 1999 A
V. B. Lupis, Emajli na sv. Vlaha (katalog izlobe), Dubrovnik 1999, 1 - 4
Lupis 1999 B
V. B. Lupis, Nikola Paskov Papac, zlatar iz prve polovice XIV Radovi Instituta za
povijest umjetnosti 23, Zagre, 1999,43 - 46
Lupis 2001 A
V. B. Lupis, Emajli na sv. Vlaha, Dubrovnik 2001, 22, 23
Lupis 2001 B
V. B. Lupis, Marin De Gosti - darovatelj dvaju kotorskoj prvostolnici tijekom prve polovine
14. Radovi Instituta za povijest umjetnosti 25, Zagreb 2001,47 - 52
Lupis 2003
V. B. Lupis, prvostolnice, doktorska disertacija, Zadar, 2003, 131
Lupis 2004
V. B. Lupis, Prilog poznavanju utjecaja toskanskog zlatarstva na zlatarstvo XIV
Dubrovnik 4, Dubrovnik 2004, 45 - 47
Lupis 2005 A
V. B. Lupis, Dubrovnik i Poljska, o kulturnim i vezama hrvatskog juga i Poljske, Zagreb
2005, 17 - 24
Lupis 2005 B
V. B. Lupis, Historijat istraivanja i novi prilozi poznavanju najstarijeg sloja
prvostolnice, Starohrvatska prosvjeta, III. serija, 32, Split 2005, 132
Martindale 1990
A. Martindale, Arte gotica, Milano 1990, 139
1996
M. PetrinecIN. Kasnosrednjovjekovno groblje kod crkve Sv. Spasa na Vrh Riei, III. serija, SHP
23, Split 1996,104,105,161-168
2000
M. Oporuka i smrt hercega Stjepana Motrita 18, Mostar 2000, 81
195
Starohrvatska prosvjeta llJl 33 (2006.)
1938
I. Katedrala sv. Tripuna, Split 1938, 16 - 17
Takacs 2006
I. Takacs, Sigismundus Rex et Imperator, Kunst und Kultur zur Zeit Sigismundus von Luxemburg 1387
-1437, BudapestILuxemburg 2006,60,68 - 86
Tatarin 2002
M. Tatarin, Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Hrvatska knjievna batina, I,
Zagreb 2002, 311
1979
trga Drijeva, Godinjak Drutva BiH XXXXIV, Sarajevo 1979,127
Wenzel 1987
M. Wenzel, Bosnian History and Austro - Hungarian policy: some Medieval Belts, the Bogami! Ro-
mance and the King Tvrtko Graves, Peristil 30, Zagreb 1987,29 - 54
White 1993
J. White, Art and architecture in Italy 1250 - 1400, Hong Kong 1993,467
196
fl B. LUPiS, O Sv. Vlaha ...
Summary
On the Dubrovnik Reliquaries of St Blazius's Cathedral from the 14th Century and the Vrlika
Belt
Key words: St. Blasius, reliquary, head, belt, Fabulous Beast.
The author in this work addresses the period of Gothic gold working in Dubrovnik, concentrating on
examples of international Gothic style and noticing in Dubrovnik several artists who were active during
the first half and the first quarter of the second half of the 14th century. In the reliquarium of Dubrovnik
cathedra l the author noticed three distinct groups of 14th century Gothic reliquaries. The first group is
made up of reliquaries attributed to the "Klarisa Master", and which were connected with the Franciscan
nun Priba Ruskova (De) Sorento from the convent ofSt Clare to which also belongs a Gothic chalice whi-
ch was the gift ofPolish King Kazimir the Great from Kiel and three thorax reliquaries from Dubrovnik's
Reliquarium: St Zenobia (CLXIV), St Stephen the Martyr (CXXIX) and St Augustin the Teacher (LXI.).
The following two groups are the first and second "Fabulous Beast Masters". These masters had at their
disposal the most complex iconographic programme of international Gothic style. To the older "Fabulous
Beast Master" are attributed two reliquary heads (CLXII and CLXVI) of saints Nereus, Achilles, Stephen
and Blasius which are today kept in the Reliquarium of Dubrovnik Cathedra!. These two reliquaries have
their closest artistic parallel in the famous Vrlika belt which is kept in the Museum of Croatian Archaeo-
logical Monuments in Split, and whose creation on the basis of examples from Dubrovnik is confinned as
the first half of the 14th century in a Dubrovnik workshop.
Translation: Nicholas Philip Saywell
197
- - ----- - - - - ----- - -
Starohrvatska prosvj eta /ll/33 (2006.)
--._-._----- - - - -----_._ -
Sl. I.a. Minijatura "B "eat us vir iz Psa/terija koji se u v u St. Peterburgu
198
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Sl. l.b. Detalj stranice Psa/terija iz St. Peterburga s prikazom harapija
Sl. 2. Stranja strana s povelje koju je izdala kraljica Marija 17. IV 1389. (Dravni arhiv
Dubrovnik, isprave, XIV, br. 99.) (foto: B.
199
Starohrvatska prosvjeta lIJ/33 (2006.)
Sl. 3. Kale poljskoga kraljaa Kazimira Velikog iz poljskoga grada Kielca
(joto: Janusz Kaminski, Studio "Kamyk).
200
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Sl. 4. Detalj kalea iz Kielca s prikazom (foto: Janusz Kaminski, Studio "Kamyk ")
201
Starohrvatska prosvjeta 111/33 (2006.)
Sl. 5. Detalj kalea iz Kielca s prikazom o r e e n j a (foto: Janusz Kaminski, Studio "Kamyk")
202
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Sl. 6. Detalj kalea s prikazom (foto: Janusz Kaminski, Studio "Kamyk")
203
Starohrvatska prosvjeta 111/ 33 (2006.)
Sl. 7. pojas iz MHAS-a, XlV. st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. 8. Detalj pojasa s reljefima izvedenim u translucentnom emajlu, XlV. st. (foto: Z. Alajbeg)
204
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Sl. 9. Detalj pojasa s reljefima izvedenim u Sl. 10. Detalj pojasa s prikazima zmajeva, XlV
translucentnom emajlu, XlV st. (foto: Z. Alajbeg) st. (foto: Z. Alajbeg)
Sl. J 1. Dvodijelna pojasa, XIV st. (foto: Sl. J2. Dvodijelni pojasa, XlV st. (foto:
Z. Alajbeg) Z. Alajbeg)
205
Starohrvatska prosvjeta IIII33 (2006.)
Sl. 13. glave CLXl1. svetih: Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha, Majstor bestijarija l, XIV st.
(foto: B.
Sl. 14. Tjeme glave CLXI1. s reljefom izvedenog "na proboj" harapija (foto: B.
206
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha ...
Sl. 15. Medaljon s translucentnim emajlom sv. Vlaha s glave CLXII. (foto: B.
Sl. 16. Medaljon s translucentnim emajlom sv. Stjepana s glave CLXIl. (foto: B.
207
Starohrvatska prosvjeta III/JJ (2006.)
Sl. 17. Medaljon s translucentnim emajlorn sv. Ahileja s glave CLXJI. (joto: B.
Sl. 18. Medaljon s translucentnim emalom sv. Nereja s glave CLXJl. (joto: B.
208
V B. LUPIS, O Sv. Vlaha...
Sl. 19. glave CLXVl. svetih: Nereja, Ahileja, Stjepana i Vlaha, Majstor bestijarija 1, XlV st.
(foto: B.
Sl. 20. a,b, TJeme glave CLXVl. s reljefom harapije izvedene "na proboj" (/oto: B.
209
Starohrvatska prosvjeta IIJ/33 (2006.)
Sl. 21. Medaljon s translllcentnim emajlom sv. Stjepana Sl. 22. Medaljon s translllcentnim emajlom sv. Vlaha s
s glave CLXV1. (jato: B. glave CLXV1. (foto: B.
Sl. 23. Medaljon s translucentnim emajlom sv. Ahileja s Sl. 24. Medaljon s translucentnim emajlom sv. Nereja s
glave CLXV1. (foto: B. glave CLXV1. (foto: B.
210
V. B.LUPIS, O Sv. Vlaha...
I\bJEd.eD..
11 o. )0rt) .fllj Ct";?' ""(jf>.-,,/ ...'C
1
"#o,.,J'3o)
11- o ();. .
JI- I "M") .....

lJ. 1btt.:..- ."."".,? .....
tJ o.(l6 a, (t1J)
Ift;Jwn..'I.{.Ql.
(2.7 .u.. ('3(l)
(J. '6 ,.AvI,.k:,/t-.vt-: tf
4- -+ IU'.) J..-
JJ- S 1*,,1.:..-.
1I!"'i
.t"l.9 ./J.....
tt6 .... . .

t)o fu,-,.".:i.;, (lj.
J ,.ft..)
-+, j)., (t;f) .
Jr'" .)(j..VN.,..":V'J..- .,,
t;I'l.
11 J'u.-n-:A.;tV9no--:A:J.{ (()1)
.....,.;.......
rp ,M-, .
tJ.q- .;11..'..),/,;.,.:/"""
"
,SJ ,+ . '
" .
.
. , , J I ' .:- I l
fti tIf(jM\w"7'
t> j(ut:. OM. ,
.".. ,- .".'
fi4)ol,..,..;t(Q;
"O r'fd:i.44 Mo'. . . .y
,}7 tUvM,.4;'.- A
r+ Oj,
S' .J(r(":'
/, 'tAm.:J.,.: (,.,7)
r;j .'p";"/N"iii .11.. Lt1f).
, . .
SS.. _.
/-11f f'7J14jJd' , s".bl l/1.,,)
'J/ ,.fI,J ..
J1S". f{; -et...,)."" .11f".;flol.IV1'}.1;/:",(-Ji.".,..
/tJ5o. "L4.Ai /Jv..,,1,,,,- /tsf'! 6'1 .(-h:..
11,tl.(lJ 0(..."...,').- ?1V7...- ..
. SS"MM +0
jfl)tI.o+ jUn' 11')}.b1 .L..c.-...."'4j' f.5r.u-1.:_ " 0
+J ./fcu Of' ..o",. .Jlu;.'Mo Jt>t. 1J.'.., (4-tl)
.... lo .... ,.1 ., -J ; ,,,,i <-
HOl) -(IY'.:JJ.J:A. ,il-'v
/t'1,)D.07 '..&>r.'{ .f!JSD.71l 1)':-.. _ \ . '
J,..,j) .. JJ 14.,{;7t3
Sl. 25. Popis prenesenizcrkvesv. StjepanaII prvostolnicu, izS. M Prolegomenain
SacramMetropolimRagusinam.... (dubrovac"ki dominikanskisamostan)
211