MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 95

Beleke:

9. STABILNOST POTPORNIH ZIDOVA

Potporni zid se obino primenjuje kao trajna konstrukcija koja podupire vertikalne ili strme zasipe
terena, ili nsaut materijal. Njima se osiguravaju slobodne povrine oko objekta, karpe nasipa i useka
saobraajnica itd.

Slika 9.1 Sile koje deluju na potpornu konstrukciju

9.1 Rankin-ova teorija pritisaka

Koeficijent aktivnog pritiska:
( ) 2 / 45 tan
sin 1
sin 1
K
0 2
a

=
+

=
Veliina aktivnog pritiska:
a a a
K c 2 z K p =

Rezultanta sila aktivnog pritiska E
a
jednaka je integralu horizontalnih napona po visini pa se dobija:
a
2
a a
K H c 2 H K
2
1
E =

Koeficijent pasivnog otpora:
( ) 2 / 45 tan
sin 1
sin 1
K
0 2
p

+ =

+
=
Rezultanta sila pasivnog otpora:
p
2
p p
K H c 2 H K
2
1
E + =

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 96
Beleke:

9.2 Kulman-ov postupak

Kulman-ov postupak je grafiki postupak odreivanja aktivnog pritiska na potporni zid. Sastoji se u
traenju kritine klizne ravni za koju e se dobiti najvea sila aktivnog pritiska tla E
a
koja e zadovoljiti
uslove ravnotee.

Slika 9.2 Kulman-ova metoda za odreivanje aktivnog pritiska
Postupak:
Nacrta se presek zida i terena u odgovarajuoj razmeri.
a) Iz take A se povue pomona linija pod uglom prema horizontali.
b) Iz take B povue se pomona linija pod uglom + u odnosu na zid.
c) Iz take A se povue 5-6 kliznih povri do preseka sa konturom terena.
d) Izraunaju se teine blokova izmeu konture terena i kliznih povri.
e) Nanesu se u razmeri teine blokova na pomoni pravac pod uglom .
f) Projektuju se teine blokova paralelno sa pomonim pravcem pod uglom + na pretpostavljene
pripadajue klizne povri i odrede presene take.
g) Povue se linija kroz dobijene presene take. Maksimalna ordinata tzv. Culmann-ove linije, u
usvojenoj razmeri daje silu aktivnog pritiska.
MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 97
Beleke:

9.3 Stabilnost potpornog zida

Masivni potporni zid oslonjen na temeljno tlo treba da zadovolji dva osnovna zahteva: prvi je da ne
doe do klizanja zida po temeljnoj spojnici, a drugi da se ne prekorai doputeno koso optereenje
temeljnog tla tj. da ne doe do preturanja zida rotacijom oko spoljne ivice temelja.

Faktor sigurnosti protiv klizanja:
5 . 1
T
E tan N
F
p
k
>
+
=


gde je:
N - normalna komponenta rezultante R upravna na temeljnu spojnicu
- ugao trenja izmeu tla i zida
T - smiua sila paralelna sa temeljnom spojnicom

Faktor sigurnosti na preturanje:
5 . 1
M
M
F
p
s
p
> =

gde je:
M
s -
moment stabilnosti tj. moment usled sila koje spreavaju preturanje zida oko
ivine take.
M
p
- moment preturanja tj. moment usled sila koje tee da preture zid oko ivine
take.

Predpostavljajui linearnu raspodelu kontaktnih napona, naponi u temeljnoj spojnici su:

=
B
e 6
1
B
N
q
2 . 1

gde je:
e - ekscentrinost rezultante,
B - irina temelja potpornog zida.













MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 98
Beleke:

Zadatak 9.1 Na zadati potporni zid (A i B) odrediti aktivni i pasivni pritisak tla po odgovarajuoj metodi
(Rankin-a ili Culman-a). Odrediti intezitet, napadnu taku i smer sile aktivnog pritiska kao i intezitet i
napadnu taku teine zida (W
G
). Zanemarujui pasivni otpor tla u podnoju leve strane zida, potrebno je
izraunati:
faktor sigurnosti potpornog zida protiv smicanja (F
K
),
faktor sigurnosti potpornog zida protiv preturanja (F
P
),
raunske kontaktne napone (q)






MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 99
Beleke:

Reenje zadatka 9.1











































MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova 100
Beleke: