/ v

Sadrzaj
Upoznajmo komunikacije 9
Z
I
Povezivanjc 10
Rijci i jezik 12
Govor tijela 14
Znakoviisimboli 16
Kodirane porukc 18
Zapisivanjc 20
Alat za pisanjc 22
Slanje pisma 24
T iskanc rijc i 1 slike 26
Citanjc novina 28
C)gl:1avanjc 30
Zvukovi i signali 32
Primjena radija 34
T clcfonskalinija 36
Usrnjc-':1'avanjc poziva 38
Satcliti 40
'3 . . . .
Strlpovl, crtam lmovl
i dugometraini lmovi 42
T elevizija 44
Sluienje ra unalima 46
Q 3} Ra unala u komunikaciji 48
Internet S0
Beii no doba 52
N3]0Vl]8 tchnologija u komunikacijama 54
0
Glosar klju nih rijc i 56
\___; ;_ j Indeks 57
UPO ZNAJ M O
Komunikcije
Dok smo malcni, brzo u imo tisu e rijc i
da bismo mogli izrc i to mislimo. Vjcibamo
ih pisati jcdnostavnim sredstvima kao to
su kreda i olovka te crtamo da bi nae poruke
bile razumljivije. U imo komunicirati.
Danas sc u svijctu rije i i slike prenose putem radija,
telcvizije i interncta. Knjigc, novine i Easopisi
ire informacijc i nude razonodu. Inc porukc
mogu trenuta no prije i cijeli svijet i to putcm
relefona ili ra unala.
K" KO M UNIKACIJ E
Povczivanje
$3Ljudi rnedusobno komuniciraju na
*' ,
mnogo na ina. Na po etku su to inili
gestama, pokretima tijcla i govorom, t0
su i danas najjednostavnije metode
komunikacije. No izumi kao to su pisanje,
tisak, telefon i internet ponudili su nam
drugs naiine kako da stupimo u kontakt
jedni s drugima. Danas moiemo slati
poruke ili telefonirati s pomo u ra unala
i interneta, a meciunarodni pozivi
tako budu jeftiniji.
00000601
\_LLL-/
SLIKE U PO KRET U
O bicne antene, S21I lI[ Si( C 111 kabelska,
S3. i]Ll zvuk 1 sliku telcvizorima
Na suyctu p0S[ O ] tisucc tel:-:\1z1]si< 1h
kanaia i\/Ili1]3. l Ci. C l}ud1 CiO b1\'a]U.
mformacijc 1 zabavliayu se pona;pri|c
glcdzquci I i6VlZl]Ll
Spomocu kamere,
zcz relejbnukz razgovw,
da mzzmo 1 J frieu
?*
%
Q
%
1 25
KUCNIURED X
M oderna rchnologija d0puta
ljudima da rade kocl ku c i da
buclu u kontaktu s vanjskim Prfje" " / __*_ "
svijetom. O sobnim raunalom mmmalo
i brzom internctskom vczom -
ljudi mogu komunicirati ~$i ~ /
i razmjenjivari podatke.
T lefaks falje /
i dobiva 512'/eeputem
telcrzske [ imje
Raditi kod ku e
2144"
? Y ;\ ,;'l:< k;'3\ -+
09w 0005 / I-O
so if
wig!
~. ___1_. . .
Y
_ i
-
9"
SLANJ E PISAM A
Suvremenc o tanske mreic roteiu
P P
se 0 ci'elom svi'cru. L'udi l< 0'i iclc
J
komunlcirati pismima moraju
'edn0stavn0 na isati oruku na
P
komad papira, staviti ga u kuvertu
na kojoj su markica i adresa re ubaciri
pismo u potanski sandu i .
Ravni ekrzm zrmzima
mmijc mjesta
4Stable racunalo
PO VEZIVANJ E _
L
M 1
///4 ur- gm
9
4 I , NEVJ ERO J AT NE
In//A Cm ENICE 2
N 1 I
Ea Prvu pohansku sluzbu lmali su
\ drevnl Eglp ani ptlje 4000 g Kmeska
Q posta nastala ] otpnlike 1000 g
II poslqe.
*Do prije 200 godina trebalo jc dva
' I*1 mjeseca da pismo iz sjeverne Europe
' stigne u Indiju. Danas slanje faksa ili
e-poruke traje nekoliko sckunda.
/M ali zvu nici
Slike s digitalnog
/fbtoaparam magu se
/ / prebaciti mz rar'zma/0
4M obiteli 014125 'u
korrzzzrzikacijrl medu Qdim. /1
Glazbu moidprebaciti
na M p3 /eaji nosif sa mbom
. . . . . . . oozum VIE i
M odemxomogurujuslanjezpnmavzje VEL|KUzUM hE H _
mmranye
Pi " " k Pmem " 'l " k" " Z" : vsum PUT NICI| IST RAZIVACI= J am
In
pa/mvgujePadrztke
Potanski
sandu i i
uz put u
Australiji
T ELEFO NSKIRAZGO VO RI
Itclefonska mreia, poput one po tanske,
spaja milijarcle Ijudi diljcm svijeta. N0
njezina je prcdnost u tome to pruia
trcnutanu komunikaciju i omogu uje
njezinim korisnicima da razgovaraju.
u $11
9'
Rije i jek
Ii jlezik, zubi, usne i grlo, koje trebamo da
mozemo jesti, piti i disati, sluze nam i za
govor. U dobi od 5 g. ve ina Ijudi zna
izgovoriti mnogo rije i, ocl kojih svaka ima
posebno zna enje. Postoji mnogo jezika.
O sobc koje govore dva jezika zovu se
bilingvisti. O sobe koje govore vie od dva
jezika zovu se poligloti.
SIRENJ E J EZIKA
Prvi jezici vjerojatno su se sastojali od
jednostavnih zvukova to su ih izgovarali
i razumjeli samo pripadnici jcdnog plemcna.
Kako su ljudi pofieli putovati i medusobno
trgovati, i jezici su se po eli Eiriti i postali
su sve sloieniji.
jezike
i M alo je ljudi jezici se su irili kako su trgovci
gnvorilo Prg u ili nova jezikc radi trgovanja
__. ~" '. -{! 3 ,\'5- \_
/I . '
\'\\__:B'c;: ~. :'. m -,_:_~'
. . . . . . ! ? \_= ;'~_;'= a M , . ; " v_ _ ,,_. _-2 . _. 1- ,_
Knpge pn. d0. Ill]_8le .
5ll'BIl]I. l ]ez1ka . ??H-* j __< ,-/
-::= '\>i,-1r3J '3 -:-
-;::= ':'-': -;v. < ~>'_ __ -
9'
GO VO R
Govor se sastoji od zvukova koji
nastaju u grkljanu, u kojemu su
smje tenc glasnice. O ne vibriraju
ili se mieu prema naprijcd ili prema
natrag kako zrak prolazi kroz njih.
T i sirni pokreti proizvodc zvukove.
,
Kada demo, glanzice se odmgiqiu,
/eada gm/orima, spajaju se '
Giasnice dok
govorimo
_ Grklfmje
u grlu
/
9'
IZGQVARANJ E
RIJ ECI
M ijenjaju i obiik usta
E poloiaj jezika, moiemo
mijenjati zvukove. Zelimo
ii razgovarati, moramo
spajati te zvukove u rije< ':i.
Za slovo O morai zaobliti
usne i spustiti jczik
Ljudi razgovaraju
:" . 5~\
I " '-. . _
Izubipoma u
u stvaranju
odredem'l'1
glasova
if RIJ ECII. IEZlK,_
Za slova M mm
mora driati
zaworena usta
4
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
Za slovo E morai *Danas u svijctu govori so izmedu
ddazi poluzatvorcna
usta
Iakfe Eei nekogn mzumjeti
budef /i promatma njegoua
gestikuliranje
Za dobar razgovar
\ \ b K
PO D ?NO J EPO ZUT NO
slufari
M enjanjem palozqfa
jazz /ea i oblika usta
profzvodimo razliiite
g/asove
5 000 i 6 000 jezika.
J EDANJ EZIK ZA SVE
Vc ina jezika razvila se prirodno, no esperanto
i Bahasa Indonesia izmiIjeni su jezici. Esperanto
je nastao kao svjetski jezik 1887 . , no govori ga
samo otprilikc milijun ljudi. Bahasa je postao
sluibeni jezik Indonezije 1945. g. Izmi ljen
jc kako bi svi Indoneiani mogli medusobno
razgovarati. Zajedno
govore vi e od 250 jezika,
a sada mogu komunicirari ; d
siuie i se samo jednim. i -
\.
\~ . ~'
. 34 { \
J
F \
Zdravo na esperantu '
4
I-
D O ZN IJ V I5 E
LJ UDSKO T IJ ELO : Grkljan
I CARST VO SISAVACA: Gest:
I
I___________________--
1. 119 QM
iKomumsgi
Govor jela
osimt0 komuniciraju rije ima, ljudi Q
to ine i tijelom. Geste i izrazi lica, kao to '
su mahanje i osmijeh, mogu pokazati kako
se ljudi osje aju ili to misle. Bebe se mr te,
a da to nisu nau ile od odraslih. Neki
su oblici govora tijela isti svuda u svijetu,
a drugi se mijenjaju iz mjesta u mjesto.
NEV]ERO ]AT NE
CINJ ENIO E
*Ljudi alju tri put: vie poruka
govm-om tijcla nego rije ima.
-F" @ i. ;= '
*Izrame lica mijenjamo s pomo u
otprilike 100 facijalnih miia.
T T
Ljudi komuniciraju
jezikom i govorom tijcla
Zena sjedi i osje a 1
se ugodmje 011' Eoqjeka
koji stoji
tijela za njih vaian na in sporazumijevanja.
~ su bijcsni, a spuste ih kada su spremni
Price pjevaju i razme u se perjcm kako
bi privukle partnera.
i " Zivotirfc ne zna'u Voriti te 'e vor + - ' \ . / 1. . ~. i;_ 5" & ?3
1 J so 1 so I = ~ _ . $i.
0 ~ , ,< ~ ~
\. ) i 4*
/ \
pokoriti se. Zivotinje komuniciraju P35 < _33hE
i s pomo u njuha i isputaju i zvukove. kadie
uzbuden
Sman pas
. . I 7 _g~',_- _-4 _; g _ . r-~f; J ( i;_'1lT __:~ __ _ _E ;_ ; - I?. -; ,1|_' ;,T _ _-A iqm- ~. ~:j;j> gr
Y I " *;~?- Y B J ~'~. '
I 2*ZZZZ L?\e i
I
, cI_: '|; ,
. . . _',-. 2 . 1-_. .
Neki psi podiiu ui kako bi pokazali da P - 1*" ;
. >1, _. I
V, I K
J } '
. o~.
_L .
Y
*1 , ;__-, ;
T QIQ;-L. /i
F
. > I
1 I
I I
4
1
I
I
I
. ,\-
NECUJ NIJ EZIK
Govor tijela moie otkriti kako
se netko osje a. Na in na koji sjedi
ili kako drii ruke i glavu moie
pokazati to uistinu misii iako tvrdi
suprotno. Neki ljudi, na primjer
policajci, nau c itati govor rijela
da mogu razockriti osobu koja laie.
O smeb maa
razveseliri nds
, 1' potaknuti ih
ii na mzgowr
Labavo spuitene
= _ ruke znafe da je
'1 opuftma
\'1'
. 43-,
____ M 543 ' :1:
. K.
_ V \I
>-,_
J
. ; . .
I R 1-I. -y "
\\ ;?- H > .
. I
L2 , ' . I
. > . 1.
> 1
\
Q . .
f. "
i. '" - '5' D
I -I. ?. \_. '-= 2; '
Y
:' N?"
Ls -_1f'l H\t
SIGNALIRUKU IGLAVE ,. ;
Ljudi se Eesto sluic pokrctima glavc i
ruku kako bi objasnili to to iele re i.
Neke od tih gesta koriste se gotovo
svuda u svijetu. Drugc se razlikuju
ovisno 0 zemljama. < 2
|,> V. ,L
\ 7 -. -1. V1.
:4. " $2,
I
\i ' '1
I
Gledanje upad maze
Y . \ \\\ znaiiti da je osobu
1
4-
~ . :_4-, ,4/1;
Q55 _
_
iii
\
b ';_-'- _
= > ;;
Palac prema clolje O tvorcni dlan obi no Kimanje glave u ve ini
csto znaii da ne. to ma i ST U]
nije dobro
= zabrmuta 1/2 tuina
Prekri ene ruke mogu ______
_zna5iti a'a je amba _ _
usredatofena ili da eli
da je se ostavi rm miru
PO ZDRAVLJ ANJ E
Ljudi se na mnogo na< ':ina pozdravljaju
rabe i tijelo. Klanjanje, rukovanje,
grljenje i ljubljenje najuobi ajcniji su i
na ini pozdravljanja. M ahanje moze . f-
zna iti zdrava ili do:/idenja. Na Novom F
Zelandu M aori se pozdravljaju trljaju i \_\
nosove.
driava zna i NE
Dvojica M aura se pozdravljaju
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . __:
Kadaosobnstojiprekri enib pgzpuu y|55 |
impala, znadi da ne ieli /eamunicirati cansrvo SISAVACA
I
= Covjeknliki majmuni
I LJ UDSKO T UELO : O sje aji
I. ------------------- - -
'
I
$3Siikovni znakovi sluie za priop avanje
Q \A i ii
granama.
-/" Komuuumcus. -= = -1.
Znakovi i simboii
obiiinih pojmova na brz i jednostavan na in.
M ogu davati upute izbliza, a faZL1II11]ll 1h Zmvaujedinjmih nmdh
1 i]LlCil i( O ]l ne znaju citati. T o su oblcno km" ii< = *a1" ~%= " am= $1i" " m
. . . . . . gmclcom
znakovi za ST O P 111 znakovi smjerova i( 1 t9. I1]3. ,
poput znaka za iziaz u slu aju poiara. Znakovi
mogu imati i sloienije zna enje. M aslinova ZAST AVE
V. , , Svaka driava, pa ak i mnoge
gfanclca Znak J 6 In1ra- organizacije, imaju svoje simboie
u obliku zasrava. Zastave su
ve inom jednostavne i iarkih
boja kako bi bile prepoznacljive.
SVAKO DNEVNI '--"
ZN Prometm znakovi
U svakodnevnom iivotu u pmmcmo] ha
siuiimo se tisu ama
znakovima. O ci obi nih
strelica koje ozna avaju
smjer kretanja do znakova
koji se koriste u znanosti,
matematici ili gospodarskim Q
J
Smjer
O PE-@ 1109 Zenski i muiki Izlaz u slu aju Plus ili znak
WC opasnosti In zbrajanje
Hi
ZNAKO VI| SIM BO LI
Zasmua na /cocks
aznaiava kraj utriee
BRZA KO M UNIKACIJ A
Na automobiiskim utrkama zastavama
se saiiu vazne poruke vozacima Plava
zastava znaci da yedan vozac zeli
preteci drugog, crvena da ye utrka
Z& l. lSIElVi][ 1;1, a zuta poziva na oprez
Automobilska utrka
SVJ ET LQSNIZNAKO VI 5" " " 1 " 3" 1" J "
Semafori razlicitim iI)O j21Ii13 I CgL1ilf21]U prom/ V aummoblld
protok . 1l1[ O I I10bli2l 1 picsaka Na
uhcama diljem SVl] E2l cweno znaci
sro] a zeleno krenr
/Svjetlo M pjesake Kdj na sem ru crvena,
govorz 4'/udrma kzzda autamnln/z se zaustaz/[ yap
Pomorac drii svjctle u ra. ketu
9'
mi-ya prgerr mm 1 pr0p1lSt_]ll pjmzke
ZNAKO VIO PASNO ST I
Pomorci ispaljuju svjetle e rakete
kako bi pozvali pomo i kako
bi ih spasioci lake pror1ali. Crvcne
svjerle e rakete koriste se no u,
a naran aste danju.
NEV]ERO ]AT NE
CINJ ENICE
*Priroda ima svoje znakove za
upozoravanje. iute i crne pruge na osi
upozoravaju grabeiljivce da ti kukci
bodu. Zelena boja nekih gutera zna i
da nisu ba ukusni za jelo.
D O ZN R J V I E |
DJ ECR SVIJ ET FH Zaszavc
KUKCIIPAUCI: Na ini ohrane
iklv
-QZPK
I KO M UNIKACIJ E
K0dirane oruke
P NEVJ ERO J AT NE
0d je sustav rije i, slova ili CINJ ENIQE
znakova koji se koristi u komuniciranju *M M amm ko mm, 1,99
I0bi< ':n0 pismo vrsta je kocla. Svaka
rijee na ovoj stranici sastoji se ocl slova,
a svako siovo je znak. Samo ljudi koji
znaju c':itati mogu razumjeti te znakove
M nogi kodovi izmi lljeni su za slanje
tajnih poruka. T ajni agenti sluie
se kodom da bi sa uvali tajne 0d
neprijatelja, a voza i kamiona da
rneciusobno razgovaraju putem radija.
g razbilo ] I3]! ! ! kod americke
vlade Za to su mu trebala 22 sata,
a provieravao )6 245 mllljafdl sifra
M a mar zasawzcama
zspnuje J im/0 X
komumcira
Slgn3llZ& Cl]Skll l l
zastavicama
i. . $= ;?i
9'
I4;
" 3:
UPO RABA ZAST AVICA
S1gl'i& ilZ& C1ja CiV]Cl'l'1& zastavicama ili
SV] IiO 'l konsti se za male udaljenosti \
medu ljudima i( 0]l su precialeko 1 ne
mogu se cum SV] Ii3. ili zastavice
e-a aw \-. ,. .
u razlicitim p0i0Z3. ]ll'I'i3 pI CdS[ 2lVi]3. jU
razlicita slova Pomorci su se do pnie "
100 g tako Sp0f3ZLll'11l]CV3. i! I13. mom. _ I mm
'
KO DIRANE PO RUKE __. @
T elegrafski operate:
podcra] 19 stoljeca
konsu se M orseovim
r
0 v" 1IIIIO
i ,1 eggvvs
M orseov znak
~ P
,_" " " " -. . -. . _ 4! _ ~" 3N' ,_. _ '
T O CKICE ICRT ICE
Prije nego to je izumljen telefon, najbrii na in
komuniciranja meciu gradovima bio je putem
relegrafa. Poruke su se slale putem kabela u
M orscovu kodu. M orseov kod sastojao se od
dugih i kratkih elektri nih impuisa ( to kica i
M orruzrz na malzm
l{( 1! Z F?10J fI?( i
leonzmzzurrrju
fig-?'Zt1i'lZ( lf'i:]I1{f??I
crtica) koji su predstavljali slova. Ina brodovima
sluiili su se njime, no umjesto elektri nih
impulsa rabili su svjetiosne ili radijske valove. I, , <
%i3 _i
;. _
_ y ~ , , _,. 5! >P\ ~
I '> ', I
_ 1 2,. . i_ gm. = 1 _ . 11 wq _.
D _ " " 'f* " -- -9-1 11$- ~2r~ I i J
Q I" __ -_-3a-v$ . - I i '5 ' Y _
L I" l. L- _,,4;,,,____b _ ;~ ' i ' ' " I_. ,_ . __ _ xi. \ '__
- " " --~~ ~01 *= --= ~ *-r -- -fe Iv = 4 i " .
~ " " _ -~-L 5" - ~ - 1- \ '-- -
at _" _ - '--I-" *" " " ' Pi.
. ~rl_
_ . :. _
: 'l.
p( 7 '34r T 7
K
g.
'3 . _. 1. -' _
--. v -___ -611$ ;\';if4i%;R_ 7 . -
-4
, .
z= :5V
M *f [ ;*f@ 'T '7 " M ' M " 'i= ,_; Brailleovo pismo omogucuje Siijplfflll
' " 1-4 *" '*_. ,,;. _ = ah-~ ~= - '- 5'" . 5?-. *. ,;. 5 . " f'. v_= - cla Eitaju. Sastoji se 0d izbocma na
1 '>
2. . . use-:15:-. . . 5:-_ >1 _ L1, uh ,,_A -
_ '_ - _ _. . 3* metaiu iii papiru i( 0j p1'CCiS[ 3Vi]3}u
- -21-= ~1_ . . _ " razliitasiovz-1ibro|eve L]U( ilClI 1_|L1
-" -- ___ . . :. . ll > V 4 . _u1_ ;:'T %?I _ H 7 l W _ _
= 5 M - i M -J I-';-5:7 i ~I" _;'i" >
r I - g?1 " iii . I . '. -;r:. = " . . :. ;" -. *~t" " 'nL-it;
_ > _; -. -;;. -_;;'>. . ~__ -. -,~ r_ " __ ; _ . -. - :
i # ;;n$i,qJ ,i_3:,,::;= ~*s= 1 \ e_e I ;;-5; O PIPAVANJ E RIJ ECI
M E$ ll '' " " 5i" " tako cla reiaze prstlma preko tih
_ _" ' ' ' izbo ina.
_ _y A Citanje knjige
_; ____;j,; _ ' '" _ na Brajlleovu pismu
E -( L _
= - Zdravq
' ZNAKO VNIJ EZIK \\ '
E
1:
-. -. -13$
'%----uw- -- E ~ ~,. .
Q1
Kako se zoves P
\
1. I
Giuhonijemi ljudi ne mogu V - 4 1
T __v razgovarati jer ne Euju. Zato
_ komuniciraju znakovnim
_ ]CZikO l'I1 koji se sluii brzim
" pokretima ruku. Znakovni
jezik moie imati i do 4 000
znakova.
Razgovor na znakovnom ]ez. |ku
DO ZN M J V IE E
uuosxo T IJ ELO vld
_. -- '- ie_
T RANSPO RT Brodon
= " KO M UNIKACIJ E
Zapisivanjc
igyiagovi na ostacima kostiju dokazuju
da su ljudi zapisivali i prije 20 O O O godina.
N0 pravo pismo izumljeno je prije samo
5 O 00 goclina na Bliskom istoku. Slikovni
simboli predstavljali su ne ija dobra, na
primjer, ovce. Qdonda razvilo se jo mnogo
vrsta pisama. T isu ama godina samo ih je
maio ljudi moglo rabiti. Danas u mnogim
zemljama ve ina djece u i pisati u koli.
HIJ ERQGLIFI
Drevni Egip ani i M aje iz Sredi nje
Amerike pisaii su rabe i posebne crteie
koje zovemo hijeroglifima. Neki su bili '
sloieniji i predstavljali su rije i iii Etak ;
pojmove, dok su drugi predstavijali I
pojedine zvukove.
1
- I'= ' *1 -Iii] 1. ! -1
1& 4
{as
Ii
' 1:. -- - 1 1;, F 1 m
In - = 11-/:;_. Lg?1; 2 _ Klesuudeevnom
= ,. ' _' 4_ Q, -f_-. _ 1 " Egiptu klese slike
Q:-H _;'ii-k Q; j;" ihijeroglife
-5! i. . _'\" '}'':/. -:~ -' ii" -" " i1'1l -
Hijerogli na rukopisu M aja
oslikanom izmedu 14. i 15. stolje a
i i iii W ?: __}. I '2 -
-;1- 5 Klesar kles'e //i~ /
IQ 1%/1 \~ r
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
*Prva poznata abeceda
nastala je u Siriji prije otprilike
37 00 godina. Sastojaia se od
22 slova.
*Danas u svijctu koristi
se vie od 60 abeceda.
~9 " @ i *
- T "
Faraon na 21-mm
,- ;. ;L. ,;_r;_= ;P- -1 __
I _
,;. *'
_, _w
' '1' " _',-Z"
*1
I;I
L. 2-:
1 , ______-_-
,. _'/
IIL
\i_' ' M \ \ \~\
[ ~ ~ ,2
. I7 - I
_. '~" v \ 5" _ 1
\. _. __ i. 1
Li _. _,
Al
F1
+ 1
" " ~ zazsanje
( ZAP|s! vANJ 5-g
" ~;3; E*i '
BRO J EVI
Ljudi su nekada brojili tako
da su za svaki predmet stavljali
simbol, na primjer crticu.
Uporaba arapskih brojcva ra irila
se po svijetu u 10. stolje u.
Brojevi zauzimaju manje mjcsta
od simbola.
to je broj ve i.
ima viie simbol;\\* I1
J edan arapski broj zamjenjuje Cetiri simbola
8 8= 2
8 I8= 3
/ 1
' SLIKO VNO PISM O
Neki raniji oblici pisma sastojali
. su se 0d piktograma - sitnih crtcia
koji su ncto prcdstavljali. Pil< to-
grami su s vremenom postali svc
= manjc prcpoznatljivi. N0 kincsko
pismo jo slii piktogramima od
kojih jc nastalo.
Kineski piktogrami i pismo
Slu auka njeguje
fkraomwu vlasuu
__,_- I-
qjp- )
F
T *5? .
I I - . _
%
;n. _~. ;. I 7 a s
11," . . . . . _. _ _
. ' - w
3'1" ,-a-'\. '1. _
-2- -_\ - , 1. . " :5. " -,.
_ \_ . - Y
. . _______ r
-'< 1 f- um-,. >. '?. . ! :i3" -L-' ! ; _ 6 :
1" -|'E-'. :' gl-' - . E- V'~. - " - _
~.
< ~ - " Q3:
\3\ :
. - -;7
AF,'_" " _f-.
t " 5" . " " ! ~. ;. . . -. -I.
. 3 " .
14+ .x" --\. 4 _;, . ; IIHPRAQ
J 14 1W? . - ;'_< " 14
V -,__= / ~. - ~.
H 1-; . 4 E -. v- _. 1
A__ . . 4-L; '2. __ - _ ''. ;
',,;-:- . ---. _ ;~ |-,=
. ~' --. - v_v_- ' in
I. - -. ( :. ~ E;-. '. \. _. . l'- --. {-.
r '- 1 -< '~" 'v ~ gr! "
5 3 2 ,5 *2: . . ! j- 1
\ . X--.
. _. Q.
N
- J . \'.
; 1 " 1- . 5 , 1 . ,
,= , V, __
- F . 1 , .
a 11 ? # 6 .
= ; . B. :. ~:,'*l -
. 1-: ii
1" ;' V,- - __ {J 1 5'5}!
V I
,_: _ _ y- " I-D;-$7 fir. . . ,
L _~-~ . * K K - - i . = ' -:1 -,< . -_ H5?'1
" ;h Li \
Dio arapske abeccde
- " 11. , m. . ;%
Aa Bb Cc
v - ~_ . . ~ - .
-: - V " - 7 . 1- '- '-. . ,. . ' ,
~ 4 . ~ ~ := -" = . 4
-~ . . 2:-. ' --,-. T -~ * '
" J ul. ,, 1," '
,:iIL;| L-
;-__:_ __ K;_. . _____ M - ili?H-:2: L _ 12. . . . . ,;_.
' f- . . * -. -" :1 , ' E. 111 ;_. = :
'-L J ? 'j:. = ;= *4 . ,q
_' :1 - l 1 . . . .
J \ x
' ~ " = f :" & i:df; . L???-wj. ; *'( E6 Ff
Ha= ~g1wk1~= ;~w-l D. I . .
uprstenu predstavljaju ' gum
zmonovo ima
9-'
. . ,,od 16. do ll. ,,Da. nas
stolje a prije Krista
u_:
jedan do dmgog
Veda
E???
_&
ABECEDE
M nogi jczici za pisanjc koristc abcccdu.
Svako slovo prcdstavlja jcdan zvuk ili
vi e njih. Arapska abeccda ima 28 slova.
Latinica, koja sc koristi u gotovo svim
europskim jezicima, ima ih 26. Kineski
jczik ncma abcccdu. O n sc sasroji od
otprilike 50. 000 znakova. M nogi od njih
prcdstavljaju cjclokupnc rijc i ili pojmove,
ali ne i zvukove.
0 0 z n A 1 v | 5 E }
SLIKANJ E IKIPARST VO : Kaligraja
| O DKAM ENO G DO BA DO SVEM IRSKE ERE:
:I Zapisi na kosti
-ggziw
" KO M UNlM yi
Alat za, pisanja
$3 Sve t0 ostavlja trag na povr ini moie
biti alat za pisanje. Prvi pisci rabili su
zailjene trstike za pisanje. Poslije su ih
zamijenili, najprije pcrom za pisanje, a onda
kemijskim olovkama. Izumi pisa eg stroja
i ra unala omogu ili su brie i lakc pisanje.
9'
PRVE M ET O DE
Prvi pisci na Bliskorn istoku trstikom
su urczivali simbolc na komadima
glint koje zovcrno plo icc. Drevni
Egip ani umakali su pera u tintu
i pisali na tankom papirusu ili
iivotinjskoj koii koju zovemo
pergament. Rimljani su drvenim
pisaljkama u obliku olovke strugali po
vosku, a klesali su i rijc i u kamen.
-\
Pisalo se ml mekoj
glini /eoja se poslije
stav jala u pa
A . lg
Glinene _
plo ice Z" ~" '1-I
mzi/ea
,. *_
f x
1ii>?7 Q W\ ' a u
*5:-l < N-q4< $ g :53:
fa w~\;;. X . .
2? T rstika zapisanje
Y ;" L;. :
K
Grztne
~= -. 1
b
&
10- W-( qr
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
*GuEje pero je 1300 g. , od 6
do 19. stolje a, bilo najkoriten. i]|
alat za pisanje gotovo svuda u
svijetu.
*Svake godine proizvede se
vie od clvije milijarcle kemijskih
olovki.
_ + --. . ,_' _
G 0 R ' Rimska kamena
' E 0 T plo ica
Dlfjeto za
Hesanfe xlzwa
Q Cekz' kojim
ma se udara 0 dlzjeto
7 :1
\\~@ '
-r*--rw| nI- . n. ||1n n n. in
9'
Ki ALAT ZA PISANJ E
M EHANICKO PISANJ E
Prvi pisa i stroj upotrijebljen je 187 4. g.
Imao je valjak za drianje papira i red
metalnih tipki. Na svakoj tipki bilo jc
jedno slovo. Kada bi osoba pritisnula /-
tipku, ona bi udarila 0 vrpcu s tintom
koja bi ostavila [ rag na papiru. Ra unala
su danas potpuno zamijenila pisa c
strojcve jer mogu pohraniti, obraditi
i tiskati rijc i.
PISANJ E DANAS
Neki ljudi toliko su se naviknuli
raditi na ra unalu da im je postalo
tc ko pisati rukom. N0 j0 mnogo
ljudi pic kcmijskom olovkom.
Kcmijskc sadriavaju kuglicu putcm
kojc boja dospijcva na papir.
Nalivpcra piu s pomo u tintc,
koja moie biti u bo icama ili
patronama.
Kemgjska olov/ea
Pisanje kemijskom
olovkom
Patrons s tintom
za na/ivpero
P@ I1'
_1" ) _, Naliupero \
. 2" ;}
I. -
,-. . ,_____
/Pqzir ide
ispad vaka
Sta. ri pisa i stroj
iz 19. stolje a
\)\. All
\l \" .
= *x *. \
O lovke u bojl sadriavaju pigment
,,SNAGA O LO VKE
O bine olovke za pisanje
sadriavaju grafir, meku rvar
na injenu od ugljika. Lako
ostavlja trag na papiru, a moie
sc brisati gumicom. Bojicc
sadriavaju pigment, prirodne ill
umjctnc tvari kojc daju boju.
rihiag V ,. --' \ $ VELlKl|ZUM l:Flomasler
_ i : sLAv~|uuo|;m. @ a
2 " " " " " " " " " "
,/ nozmu v|Sz-:
. \ ikzs
Vrpcaje umocena
u rimu
_ Na tipkovnicz
m brajevi, znakow
interpurzkczje i slam
K" KO M UNIKACIJ E . .
Sianje pisma
Na pismo napiem0
g]: Neki drevni narodi, na primjer r'a?:cf :;::;Y C':
Egip ani, imali su po tansku sluibu. i;;**;F2" P *" *k
?[ | .
Europski trgovcl u srednjem vijeku
( / /\
dogovarali su poslove slanjcm pisama. '
M oderne p0tanske sluibc mnogo
su brie, pogotovo zbog izuma
vlaka, automobila i aviona. 5'7 ;
Danas se po ta razvozi diljem ~ -' > -
svijeta. Zra na p0ta moie
prije i tisu e kilomctara
u jednome danu. _;
_,'
Put koji prijede \2 Pisma se pokupe i odnesu u ured
, za sortiranjc. Sva poita koja ide
zra na Pow " - 4 u isti grad ili'is|:u. drZavu 1
vre u. Lokalna p0t transporrira se
_' - __ _ kainionima ili vi/akg%>( 1 ona zra na
PISM A SPAJ AJ U LJ UDE M " ' -
Sve driave u W" tu sloiilc su sc da H
. -.
. 11 M ,
c isporucivati p0tu iz cijeloga svijcta
na pravu adresu. T o zna i da ako ljudi
isle poslati pismo ili paket, moraju
samo kupiti markicu svojc driavc. _ - \ < -
i 15-
M arkica PO T ANSKA
= " " " = ' ~= PRIST O BA
M arkice su 1:-J lrvi put kori tcnc
u Velikoj Britaniji 1340. g.
Danas svaka driava tiska svoje
\ 7 K . . .
. vf0. \;\( -0 markicc. Svaka markica ima
svoj dizajn i boju. Skupljanjc
markica popularan je hobi.
> . . _. ,
1. .
\'-!
Zra na pot:\ ide u tovami
3prosror aviona. Ve ina zra nc
pote odlazi u inozemstvo. iako
se neke velike dr-lave sluie avionima
za isporuku potc unutar granica.
T RKACE DIO NICE
U 15. i 16. stoljc u Inks iz juine
Amerike imale su kurire koji su
dostavljali porukc. Svaki kurir nosio
je poruku svojom dionicom puta.
Svi kuriri zajedno pokrivali su oko
240 km dnevno.
Kurir Inka
predaje pismo
SLANJ E PISM A
V .
V ' Iamr
\ /dolamkpu. i':ir'i u rag ' -. _.
' C _,y. _ _. = g;-;. . -. 1. 5, -
7
\. . ;7 . 7 __
. . 3
7 ii 1f \
ii
CJ PW
-11,; . \. ~
. iii
i" .
! >~ ~ . A ' ,I f'. ' -_. <
~ V }\ ' i L"
. S. ~-
_
\
/~\*
\
\
/
\
4Kada pota stigne do
odredita, oper se sortira,
a onda jc potari raznosc do
ku a, urcda, k0la, bolnica
i ubacuju u potanskc sandu i e
starnbenih zgrada.
\-. _-
\~'\/ " " '\
m
. ' I
; " :>-.
A
\
\
ii
- s
- ~ " A _- _ 0"
/-I _F ,_. 1 - . \__ .
_ ,. -- _ K
. . -~
. \
. " 41$
an H?" \ 1 J _ _ _ - .
. ' - _ ' . " 4,-_. ;_--_. __|A_ :. -r ,,--. . \\_lL;\
- -5;:-'= 1. . \
I \-;- " 5-
'*. _~. = \Drugi/eurirprzlorema '- iii;
. ' " fii
> 3 1'. " ' ' " P 352
-W4
;1_ _. ' --_
> i _ 1 A ,1 L se preuzm puma
_ *_ " P . '\_\. *> ,
Y I J v~ \ r r
NEVJ ERQJ AT NE *
CINJ ENICE
*Potanska sluiba Pony
Express po ela je s radom
I860. g. ll SAD-u. J aha i su
putovali stotinama kilometara
i putem su mijenjali konje.
" L-3-'~=
. 15 4 1'
Q
\ _ -If
]| " \ ( ;,. _--. - . . - '~\1s-?. . -
GO LUBO VIPISM O NO E
Golubovi sc znaju vratiri ku i i kada
su kilometrima daleko 0d cioma.
U kriiarskim ratovima re u Prvom
i Drugom svjctskom ratu koristiii
su se njima za slanje poruka.
)~ Golub . _
pismonoa I7 ; ~,;,
r -- ,' \
' - 1'1. _ .
. _j X Q.
Paruka na \\
rwzi go/u/m _,_ KEx,r__
-------------------- --1
I
D O ZN R J V Ig E 1
PT ICE: Scuba
: CDKAM ENO G DUBA DO SVEM IRSKE ERE: Ink:
L------------------- --
*2s i
/' KO M UNIKACIJ E ,>
T iskanc rijciii
i slike
ii;;ii;; 9
Prije izuma tiskarskog stroja
u 15. stolje u sve knjige pisale su
se ru no. Bile su rijetkc i skupe
415%
PRVE T ISKANE KNJ IGE
Prve tiskane knjige nasrale su u J apanu i Kini u
8. stolje u. Znakovi su se urezivaii na komadima
drva koje bi umo ili u rintu pa orisnuli na papir.
J ohannes Gutenberg 1457 . . ,;,,v,= v_ . _ _.
g. otiskao jc prvu knjigu i;
_ . . ,. W. ,-. . . . . . . . e. . . . . . :_. ;,. . ;
u Europi. :::. '. a. = :. i . '. 'i1Y -';*:t. . " . ':. . _. . . . . .
',-:;:_:t. : . 1j. ;. ';'. '. '. f;I. . '. . . . . ;. . . . . .
-. -'-. ~= ~~-. -< 1;-'. '. ';:. *;'a'. :'. :rt
:. :*:. ::= . . :-. *. ;';. . . . . . . . = . . . -. ;-1
Km51:13:. -.
:;z'::~r. :. :*. -r. . :. . " ;r'-" = 6- F-fl
,, ,,_,,,,,__,,,,. ,. ,. = ~--|-. -1-. 1
M _,,,,,_,_w'_ t ,. ,, ,,,,. . -. ,. . i. = -
-p--. |. -,. -. . -~~r-. -= = |----
. . " '= :. 1:-n|,*--" ii
:1 . < -; '--. . . Q1: -.
,. . ,_ .
- _ ,. ,. . . . .
i < = = >$= :. ::;-12::
1 E- || -" -. . -. = ; -. . |
i samo ih je malo ljudi moglo Eitati. ;L. ;;i=
Knjige su danas dostupnije rnnogo ve em
broju ljudi. T iskarski strojevi brzo su napre-
clovali. U tiskarama se danas tiska brzo i u
boji, 9. tiskaju se novinc, asopisi i knjigc. Svc
rnogu e tiskovine izlaze iz tiskara svaki clan.
Prve kope Iwima, . _
were knjige muslimana, ,, V __ H x imy
bile su mfno napisane
mz arapskam U '4
5;: 1 mi. 531. ;
QY -_ Ru no napisan Kuran tiskarski Sn-oi \
-'. ', . -1-,-" I-. -in
I 1* '1" ';;:& -1::-'i'$3-5':
Stranica iz stare engieske ' ',. -' . '|'\ rA--3;;-_-;,;~;;-A
Biblije kojuje otiskao _ _ ' i 3 Li-2-f-Z-'Z. '. Z . " .
William Caxton1490. g. ' 1 H
F F ! " 7 I i
A 1| Cetverobojni
Ljubiiasto-crvena b0ja__
M etalnaprevlaka
aka urz1_'jka \
-____
\ \i
Bffeli / $'
papir
'1. -. k \. , Danas konsumo mnoge nskarke strojeve, O V1SI'10
. \ 5; ' " " - K. . . rF" ! ;,?-. - . , . . . . . .
. _ 1; K ;jg_;I 0 tome sto ielimo tlskau. Pfli se svaka bola moraia
. - ; - ' -\_ . _ _. _-. fg;,," '1 . . . . . , .
\. _~. \_ J _->1} 3 _ U posebno pO lT |1}CS2lfl. i\/i0d I'l1CIChl1lkEO l'1'10gUCLl]U
'1 " 1'-it-. 1 I! \'1= . '. - '. . . . . . . . .
5 _ _ nskanie u svim boiama sa samo ceuri osnovne boie.
\
'* = ;;;\_ Y ' I_- Kineska drvena
J ,P M O DERNIT ISKARSKIST RO J EVI
-. koclmzatislmnje
26
-4!
\+
/T 1s1< ANE RIJ ECII_SLll( E_/'1
Llublcastm Zeleno plava
CIVCIIIQ
Zuta Crna
<
. " xi
i
K?" -
" .
i 1
Zavrna slika
I i
V E sadriava sve
I etiri boje
PO ST UPAK S CET IRIBO J E
Posebna raunala razcivajaju slike u boji u Eetiri
posebne bojez zeleno plavu, ljubi asto-cwenu, iuru
i crnu. Slike se zatim tiskaju na Eetverobojnom
tiskarskom stroju.
* -~ . Zeleno-pbwa boja / Cma baja
$
K
\
Vaakprebacuje
timfu rm sli/Bu
/ Vfz[ ]akpren'osz
s/zku na papzr
Zanatlija ru no uvezuje staru
" *-~
i dragocjenu knjigu
%
-\_
\ '*< . __ ____ ___ SAVIJ ANJ E IUVEZIVANJ E
i *~_~. _\___ O tisnuti papir prervara se u knjigu 111
Easopis tako da se veliki otisnuti hstovi
savijaju u stranice. Zatim se podrczuju
da budu iste veli ine te sa iju, pricvrsre
ili zalijepe po redu. Na kraju se ClO Ci3. jLl
meke ili tvrde korice. T aj posao uglavnorn
obavlja stroj. Samo se posebne kfljlg
uvezuj u ru no.
O tiskana
sli/ea
l\-----
ZNANO ST O KO NAS: Boja
DO ZN A J V | g E
VELIKIIZUM I: T iskarski strojevi
I
I
. 1. -|. ; ;\_; .
' KO M UNIKACIJ E -
Citanje novina
g Radio i televizija mogu prenijeti vijest
Eim se neto clogodi ili ak tijekom dogadaja.
N0 podaci u novinama podrobniji su i mogu
se pro itati bilo gdje i bilo kad. U svijetu
dnevno izlazi vie 0d 8 O 00 novina, koje
se tiskaju u najmanje 500 milijuna primjeraka.
Ljudi koji imaju posebne interese Eitaju
Easopise. Casopisi se obi no tiskaju u boji
i na sjajnom papiru.
Veliki naslov
3 . .
Fotogrqslzkqu
_ 5* dogadlgje
M
. hp Y " _ I /L
' ,,~. -" jl 1-';_;_; _ /X-1
V. ~1" " - '
'7 : ,5
Q \
. ~ 1
1%/1?; 1. 1
: " _ Fotograf
an
' ~ - . . . . " 1 1 1::
T ' -, V f V /Izvjestzteljz -5 i>-" " ~ -
IV 17 ' . 1 . . }_~ lgg;" } . [ V . _ .
. I 1); _' 1-gr , 1r1'erz1]1:>1riz]z1~, I
pr! /azl[ u/1 /u rznjenm
1' pifu 0 njima
. " 3
i
__. -V /1
F 1-an-u-. . Q
V _ 1', J
-_. - 11 . 1 5' * " J
1 - --_:-s ,
Izvjestitelj ; . f; . 1 T *'
* aw .
i. ! IW\5\'\/n _ _. -
?: 2 4-T -E
\ _
U PO T RAZIZA PRICO M
lzvjestirelji i Fotografi pronalaze pri e
i fotograje za novine i asopise.
Neki novinski ianci mogu se na i
na medunarodnoj mreii koja nudi
vijesti iz cijeioga svijeta.
234?
_/
Citanje novina
. min; -" ' _ e . . 3 " ll 1
,_,,,. e. . - ,,. _.
-or-" ,1' -" V ' 2- ; . k
---= - V -1 '~ ;. - ' . --~ . 2
_ . Y - V < I ' 1
--1 _ -
; 4.
. . 4 ___. 7 < _.
ii
ii
:2. 1'~>" '13" -'=
e?;J ! i 11
1
i-x--I---1,'-| __ 2T |" if
. *~;1" . . -~~ . "
' . ' *' -' H; bf 1 Y -. 1 -,,,J --
:. ;'. 7 _ . ;. i. - _
igrriw
L
ii"
. -," '. . . L. I V if . L}-. _'. _~,. ->_ fi
- V. _. '\
Y -" " " -. 1 2-
f. . {I= j e :'5T i. ;:, 1~,_. --*/1'1/I
__. 1. ___r_'_ V _ '_ . . /1
->_______. . . *- |. _ I
Kiosk s novinama
9"
PRO DAJ A NO VINA
Avioni. vlakovi i kamioni raznose
novine i asopise iz riskarc 11 trgovine
iii kiosks da ih to vi e ljudi moie
pro itati. Neki kiosci nude i storine
razli irih novina i asopisa.
bnzak nudi
. . . . . . ~-
\. 1I'1\1L \|. \Pi S
Prizl/a 1'pnz0z'rz0st ' h :f0'mj . .
' / 5 -_ ~- wmi
\_ ,1 " - - I1i',',|;' 5. 11
\\| -V-Z. ;- . 9\q@ is J -
- -1% H " 'i ;_. - V-. H 1 -
M 11:-" ' N U. ( 111; -= . '_" " * ?1 %/I -; :3?_ 1 . ---
. ,~\-. *" ~'-. . :f -;:l. z 1 -- " ,. . -. V. . . . ; l -
M -\ . - . 1 - _. . --4
u4\q. onlu- \'\ IIlll4 HA4:
H
rw--n-:a~
f/H GT ANJ E NO VINA -HQ)
( WU
Q1;
la? V i
M 4 . ,
i -1
1__ . . 4
f~_
_;__h . 1. . .
i
UredmcxErtqup1-we : \ . . -
i 0://zlfujri /J ofe /i i/J 3 i i
. . . _ - _ -. 1
zmrstm u novine 1 .
1 Urednik V
Nmvn 1
" 151 ," " i- I'm, ';- . .
L m M m H lb
Fotogrqf
. w V. " -4-3UI. |N;y';, . ' E 1 -
. '~" _-= :I " '-" -" -*- " F '1' . . . " -1 \
. -~. . ~- i . . " Graikz uredmcz I . J
. . ;:. . _-;. :
. . . . . . ~. -. .
' 3-4-" . . _' ; - . :
. '-' V'. -ii /NI
' ;-V :. ;i1. - iF- I
A" : :5 Y ?J rm strmzici navinrz 1 _ V
'1'
raspareduju prife,
nagmje i re/e/ame
~1 ;>' i;.
" " . < \. '
_;. ). . | S . J
Grafki urednik '
1:- Ea: __
1-. E1
1 T UREDIVANJ E NO VINA 1';
,.
e.
-. 4
7 " ?-_
-;~,V Urednici itaju pri e i biraju
i *w_l *': = = 'V najboiju. Zatim lektori ispravljaju
. . -0-u--1-
~*;. _l. _~
i alju tekst gra kini urednicima.
1 NEV]ERO ]AT NE
CINJ ENICE
*Prve tiskane novine izale su 1609.
_" u Njema koj.
*J edno stablo daje dovoljno papira
za otprilike 400 novina.
-0
citanye novina u Wuhanu, u Kini
ZIDNE NO VINE
U mnogim zemljama. primjerice
u Kini, novine budu izloiene na
javnim mjestima. T ako ih mogu
pro itati i ljudi koji si ih ne mogu
priutiti. Citatclji esto raspravljaju
0 tome t0 su pro itali.
IZVIKIVANJ E
VIJ EST I
Nekada su europski graclovi i sela
imaii svoje izvikivae vijesti koji
su zvonom skretali pozornost
na sebe. Vikaii su da ih svi mogu
Euti.
\<
Gradski lzvikival V t
iz 17 . stoljeta ' \ _'
i . . \<
:3. H ' \ ~ I = .
L -.
- I
!
Q.
1" /'3 *
1'
Q~
I
DO ZN A1 V IQE I
CUDESAN SVIJ ET BILJ AKA: Biljai proizvndi
PLANET ZEM LJ A: Rccikliranje
29 ,9
' KO M UNIKACIJ E
O glaavanje
-Q3 0giaavanje je posebna vrsta Q
komunikacije. Njezina je svrha privu i ljude
cla kupe odreciene proizvode ili da se sluie
oclredenim uslugama, poput bankarskih.
T vrtke pla aju oglase na televiziji, radiju i u
novlnama, gdje ih puno ljudi moie
pnmi etiti.
LO GO T IPI
T vrtke se trude da kupci ne pobrkaju
njihove proizvode s onima konkurencijc
M noge tvrtke stavljaju prepoznatijive
simbole, poznare kao logotipi, na svoje
proizvode. Logotip moie biri sumo slika
iii kombinacija slika i rije i.
11-1
. . k
T O Y O T A tiiiilifillioiiia
9"
Bljeitava neonska svjetla
priv/air pazornost 14 mm/eu
GRADSKA PRO DAJ A
Stanovnici velikib gradova okruieni
su reklamama. Golemi reklamni panoi
i bije tavc neonske rcklame poreclani su
uzdui giavnih ulica. Autobusi, vlakovi
i automobili oblijepljeni su reklamama.
U izlozima trgovina izloieni su
proizvodi, a trgovci reklamiraju robu
koju prodaju.
Plakzdi rza re/zlamnim panaima
mz'oz1ito se mzjenjaju
Nmpm na trgavmama
1 11]:/201': zz/oz: pzzv/ace
pazarnost prulaznikzz
Ulicne reklame
-Ian;rntnnniiilijraplii\. *~\. *-Iia1:1-I-1- -1.
K" 0< s1. ASA\iAm__.
0 kulinarstvu.
Zaposlenlcu agencije biraju dopadljive slike
za novu reklamu
AGENCLEIZA
O GLASA ANJ E
Ve inu oglasa osmi ljavaju agencijc
specijalizirane za ogiaavanje. Njihov *jedna ml najsmrijih
je posao kreiranje slogana ili kratkih reklama datira iz 1. scolje a
fraza i slika koji e pomo i odredenom polij Krista 338 j ll grad
proizvodu ili brendu da se istaknc. P'11Pi ii" i Imliii
Agencije odlu uju i 0 tome gdje e 5 Pli" *lai Ii - dc da P5i
reklamirati proizvod. Prehrambeni '" ' idm gmd
proizvod reklamirat e u asopisu
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
u blizini.
Ime sponzora
na dram
Reklmne ml ogradi I
aka 7 10 omemo terena
SVJ ET SKIPRO IZVO DI
Neki proizvodi veiikih, medunarodnih tvrrki mogu
se kupiti svuda u svijetu. Iako im se katkad rckiame
razlikuju, osim natpisa
na etiketi, izgledaju uvijek
isto.
Y IAQNARINO D
Etiketa za Coca-Colu " '
na arapskom
T naiiem
Etiketa za Coca-Colu ' Etiketa za Coca-Colu "
na engleskorn na tajlandskom

L-.
Sponzorirana nogometna utakrnica
SPO RT SKO
SPO NZO RST VO
T vrtke koje iele da se za njih pro uje
Eesto sponzoriraju sportske morn adi
ili sportske clogadaje, a ime zvrtke
pojavljuje se na reklamama ili clresovima
igra a i vide ih milijuni gledateija.
0 0 z N A J v Ii E I
DJ ECA SVIJ ET A: Gradovi
: VELIKIPUT NICIIIST RAZIVACI: Brm I-mu-1a
L- - - - - - - - - - - - - - - - - - - --
~;,u
KO M UNIKACUE
Zvukovi
Li signali
]L1( ll ne mogu n1 V1Cl]C[ l
ni Euti na velikoj udaljenosti.
N0 razni nam uredaji danas pomaiu
da aljem0 slike i zvuk kilometrima
claleko. PW0 ih moramo pretvoriti
u elektrine signale.
M ikrofoni pretvaraju zvukove u elektri ne
signale, koji putuju telefonskim linijama ili
racliovalovima. T elevizijske kamerc pretvaraju
slike u signals, koje televizor opet prctvori u
slike. Iza slike i zvukove na internetu zasluini
su elektrifini signali.
11. ?-Y
' _" \ Vibracgje dopiru do
/" \ - , . H . , .
E5 - myu : rujemo zuuk
' , . J V
\i$\
'l - _ i 1 Cinela
\
* \
ii , _. - Vi . vibrim
'-. '
1:1 ~
$ J 1 ;i\\
> V l Palica udara u inelu
V _ kaja pofne uihrirati
|
. Sviranje
iii" ; I Einelc
1: :l -
. _'~ _
1: \
_" I: p dn 7 ,
O
324--
5;
O BRACANJ E SKUPU
LJ UDI
M ikrofoni, poja ala i zvu nici
omogu uju nam da se obratimo
skupu ljudi, a da se ne moramo
derati. O ve uredaje zovemo
razglasnim sustavom.
Zvuinikpretvara
ele/etric'ne xignale
iz pojafala u zvuk\\
" 7
ZVUCNIVALO VI
Zvuk putujc 11 obliku valova promjenjivog rlaka
zraka. Kako valovi puruju kroz zrak, 011 vibrira
ili se pomi e naprijed ili natrag. Zrak vibrira
na razli ite na ine ovisno 0 zvukovima.
/' 5 \ \
Y 1 g A1
1 1 .
. 1 I
\ . . ~
Niski tonovi izazivaju sporo
vibriranje zraka
ili ( Ix [ ill N if my all ll U Elli
1| . I l
ix 1\ _\ $-'7 A} X
T ihi zvukovi izazivaju sitne
varijacije u tlaku zraka
L
ffffff 1* \ %\
~__\ ___
,|. |. .
'\ 1 . -. \1. , . -" 1 1 1
Visoki tonovi izazivaju
brzo vibriranje zraka
/ / 1 \\ \,
1 ,1 , _. k
F E
~f 1 l if
. 1 . '- :17 :-V . ,
\
1 . _____/ . ___/
Glasni zvukovi izazivaju ve e
promjene u tlaku zraka
--. '\
R
-\\
vurm valovz pomzcu
Zvuxovu | SIGNALI
--. . M zkrofbn-fretvara
gh: go! /aritika '
u elekzri izelsigixale Drianje govora
Pojaialo pojalava
slab: signale
iz mikrafona
ra unala mijenjaju zvukovc u nizove
E go ' M a, Sustavi digitalnog zvuka s pomo u
brojeva. O ni sc mogu slati putem
radija ili kabela i onda se ponovno
pretvaraju u zvukove. Digitalni zvuk
obi no bude i i.
Zvu ni va. lovi pretvoreni
u digitalni signal
U digitalnom signalu
,/ . . . . . .
/" brojeur se mgenjaju om:/eo
2 3' ka/ea se zvufni val 7 7 11:/t)l_]'{I
Zvufni 1/alovz'-= = ~" " _' I
ulrzze u mikrafbn }*%- _
Upna vibrira/" " '// " L " '
gore i a'o{je J ?
M agnets/2L0 pojfzialo
premara z/zbrrzrge
opne 11 e/ektrirze sigrra/e
Elektroniiki s/clap
ops( >rb[ juje nzagnets/:0
poja alo strujom
Kako izgleda mikrofon
1 ZVUKO VIU SIGNALE
Zrak u mikrofonu vibrira zahval]u|uc1
zvukovima, a vibracijc izaz1va|u p0rrm'. an]c
tanks opne u mil< r0F0nu. Uredaj k0]:
zovemo magnersko poja alo prervara
vibracije opne u elekrri ne mgnale Zaurn
se ti signali alju u pojaalo
DO ZN A J V IS E
uuosxo T IJ ELO sum
: Cum ZNAN0ST l:Z\-u mva1ov1
I- - - - - - - - - - - - - --
IQ: Radiosignali, poput zvuka i svjetlosti,
WV
Primjena raeiija ( (
putuju u obliku valova, no ljudi ih ne mogu
ni Euti ni vidjeti. Radiovalovi putuju jako brzo
i clugo im se ne gubi signal. Kada dodu u doticaj
s elcktri nim vodi ima, kao t0 je bakrena iica,
proizvode sitna strujanja. T a se strujanja mogu
poja ati i pretvoriti u zvukove u radiju ili
mobitclu.
I I
Zvuk ulazi /\,/\/\/\/-\
R miknm LPromjenjivi signali RA-DE
il mi1< r0f0H= *--- ;;; I Postoji tisu e radiopostaja u svijetu
E} koje cmitiraju govor, drama, vijesti,
W\/W . . obrazovnc cmisijc i giazbu. Nckc
" '1 " < 1 " 11 ' ' " s -= kaslu'b
___Pomiieaju sesvalom poja ava 0 n]: ,_ Pl'll" I\j& 1'1CC . v; ts _ a
4 . _ l msi0cem___ iemidm BBC-a 1 GlasAmcr1kc, C1'! l1If1l'3jLl
putem program: na cijclom planecu.
/\/iVA " |im_ No ve ina njih lokalne su radiopostajc
M ikrofon K kw mdmval Eiji slu atelji iive u blizini.
. . . kako bi se proizveo V
prilagodeni elektri ni A
signal. . .
K4>'A>I1>1>7 4>:<
Gumbi napalm
za miksajf slu e L
uoditelju da
A kontrolira zvuk
Znansrvenici romatra'u iivotin'e
1
da sc upoznaju s njihovirn
p0naanjem. Dupine moiemo I
pratiti tako da na njih sravimo i 4 . . .
ploicc koje odailju radiosignale. \ j_
_ L _. , Q -
Kada znanstvenici lociraju 5 ; -i-
radiosignalc, locirali su i dupina. Znanstvenici stavljaju i \ i-" " >
plo icu na dupina >
-g CD-pIqyer_ '1
Radijski voditelj
u studiju
Anrerzaprmza
mdmmlove zz
J vlh SPT J J FT UUR
*i>|
i__r_
. 1. ';- Y 'F 5;;5flg;fDi_
n ?i~;'l. ~22. ~"
Kako izgleda *3
l. '3. d10 {I 1%
Prednjz dm A '
( " -

V0 dtf bgo var:

M mlkm m Radski uoditelj u sluialice
//prirrza te/ems/ee poziz/e. Euje kalege
iz reiije i g/azlm kaju ili pustiti,
i to we dokje u ereru
RADIJ SKE EM ISIJ E
Radijski voditcij vodi vc inu
PRIM J ENA RAlJ l_,lA__
V
PRIM ANJ E SIGNALA
Elektroni ki skiopovi u radiju
odvajaju zvu nc signals od valova
nosiiaca i pretvaraju ih natrag u rije i
i glazbu koje ujemo putcm zvu nika.
Gumb za
Z''" " Pt" " 9 trzzzenje strznim
efektrrcne signals
Pilot razgovara
s kontrolorima lcta
NEV]ERO ]AT NE
CINJ ENIO E
*U svijetu se slua vie
od 1,9 milijardi racliopostaja
dnevno. T o je vie ad
udvestru enog broja televizora
PQM O C PUT EM
RADIJ A
Radio moie spa avati iivote.
O sobljc u koiima himc pomo i
purcm radija javlja bolnici u kakvom
jc stanju pacijcnt, a policajci
pozivaju poja anjc. Piloti putem
radija komuniciraju s konrroiorima
lcta kako bi doznali gdie su drugi
avioni i izbjcgli sudar.
radijskih cmisija, kojc se
studija opremljenih mikr0-
Fonima, magnctofonima,
CD-playerima i puitom za
miksanje prcko kojcg voditelj
odrcdujc to e slu atclji < ':uti
DO ZN A J V IQE
VELIKIIZUM I: Guglielmo M arconi
SVEM IR: Radioteleskopi
emitiraju iz zvu no izoiiranih
9'
KO M UNIKACIJ E
->T
elefoni omogu uju ljudima da
razgovaraju tako da govor pretvaraju
u elektri ne signale i obrnuto. Signali
putuju kroz iice ili opti ke kabelc koji
prenose signale u obliku svjctlosti.
Signali mogu putovati i zrakom u obliku
radiovalova, putem sateiita ili antena.
T eiefaks omogu uje slanje i primanjc
dokumenata putem telcfonskih linija.
Imodemi omogu uju slanje podataka
s raiunaia putem telefonskih linija.
T ELEFO NSKIRAZGQVO R
T clefonska siu aiica sadriava mikrofon
Razgovaranje
telefonom
i zvu nik koji omogu uju telcfonski razgovor. M zkram , /
M ikrofon proizvocli clckrrinc signaie koji prrma zvu/P
putuju kroz mreiu. Zvu nik u slu alici prctvara
signals s drugs stranc linijc u zvukove.
U e spg'a slusalwu J * *" "
i bazu relqfbna
Ubazi telefona
v/ ' smjeiteni su elektrorm/er
sklapovi za obradu
zuu/eoz/a 1' biranje
re/erm/21'! ) brajeva
K" T ELEFO NSKA_ 1-
ST ARO INO VO
kot Alexander Graham Bell,
izumitelj telefona, prvi jc put
predstavio kako aparat radi
187 6. g. Njcgov tclcfon nijc
imao broj anik, a razgovaralo
se tako cla sc govorilo u mikro-
fon i prislanjalo slualicu na
V uho. M obitcli su izumljcni
197 9. Svake godine osmi ljavaju
/ se modeli koji su svc manji
i koje je lak e nositi.
Bell prv| put razgovara
na telefon 187 6 g
T EKST UALNE PO RUKE
M obiteli nam sluie za razgovor i da
moicmo slati porukc. T ako moiemo
i sudjciovati na natjccanjima i glasovati.
" " 3
M obitel iz 2006. g
QQQQQQ
QQ QQ
@ @W
Q
Q
l
O
T ipkovnica za slanje
faks ova
PO RUKE " Y *-
PUT EM T ELEFAKSA
T elefaks u itava ili ,,Eita slikc i rije i sa stranice
i Ealjc njihov kodirani opis u obliku clektri nih
signala putem telefonske linije. Uredaj koji prima
Q ';,< ;i;;,v;,~/e NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
[ *Bell je registrirao svo]
ll ' izum clva sata prije svog
\/K ameri kog supamika Elishe
DO ZN A J V IQE
VELIKIIZUM IA]exs. nderG Bell
PO l'l. ll( Ll Sigl'13l Pf WO fl U SU'3l'1lC1. l. I KAKO |:|J NKc|QN|R_qJ U 51-RQ_|EV|
I
( ii &
Q I Q
Usmjerlavanjei poziva
g Kada god biramo tclefonski broj,
signali prolaze kroz lokalnu centralu
koja usmjerava poziv prcma odredi tu.
T isu e telefona spojene su na jednu
centralu, a one su mcdusobno spojcne
u svjetskoj mrcii. Ve i dio mreic
povezan je kabelima, a neki su dijelovi
povezani radiovalovima. M edunarodni
pozivi Eesto idu putem satelita.
PO VEZANO ST
CENT RALA
Lokalna centrala LlSl'I'1] 1'9. V3.
pozivc tclefonskih l1l'Cd3. ]21 na
tom podruqu M cdunarodni
pozivi salyu se u vccu, glavnu
ccntralu l( 0j3 spaja sve lokalne
-
_. . . --
o
Primanjc poziva
L
PO ZIVANJ E
O PERAT ERA
Ljudi su gotovo do 1950. g.
nazivali opcratere kojima su
govorili broj koji isle nazvati,
a operateri su ru no prespajali
iicc i usmjcravali pozivc.
Spajanje poziva 1943. g.
Lakalna centrala /
prepaznaje bra]
i usmjerava pazzv
Szgnalz mogu ban
elekmmz u zzcama xix
svjetlasnz u optic/um
Si nali utuu rema/
Z P J P
lokalnoj central:
< U'. 5l\IlJ ERA_\{_A! \l. j_l*1J ZI_V_,'
I A
5
la
Glazma centrala sae
ZSatelitska antenal prima
__, -3'" medzlnaradne pazwe
if '
r , _
I I ,
'- ;_Y ' f_= 5I H
" ~' 1 -. 4
. 1: '= *-$5.
_ ~, '= . f,(
- . 1__ _ _'
KRO ZZRAK
M obitcli alju signal: u obliku radiovalova.
Najbliia antena ih pokupi i kroz kabele
usmjeri prema lokalnoj tclcfonskoj centrali.
Signali idu i iz antcne u mobirel. Antene
mobilnih opcratcra smjetenc su na
stambenim zgradama ili na zgradi glavne
telefonske centrale.
Antene na krovu
stambene zgrade ,
poziu u lakalnu cenmzlu na , . i_ '
\ F W
kaju je spojena prxjate'ica _ l - - it
Y ! E
Antene primzju ifalju >
I _ 1 u
pozive mobitelima
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENIO E
*Pogrebnik Almon B. Strowger
1891. g. izumio je automatsku
telcfonsku centralu, nakon to
je otkrio da je lokalni operatcr
usmjeravao njegove poslovne pozive
41.
i~;
. _. - 3.
,i\
l
Lokalna centrala
usmjerava poziu prema
mobitelu putem antena
na kroz/u zgrade
- . _ T ] '
-_. ____ I -
*1;
( W"
Signaliprema
mobirelu 3' iz
rzjega :1 obliku
radiawziawz
i/:15

-e T i \\-@ -
-; ),
suP8-rni kom Poduze u. ii " 1 " 1\ ' ~
Prijateljica pi-ima
kroz tri centrale
_ i poziv koji je pi-oao -J 1
y /
PO DZEM NE PO RUKE
T elefonski signali putuju od jedne centrale
do drugs putem milijuna kilometara
kabela ispod gradskih ulica. T o su
uglavnom bakrcni kabeli jer je bakar
clobar strujni vodi. No najnoviji
kabeli od optikih vlakana
prenosc poruke u obliku
svjctlosnih signala.
Radnici pnstavljaju
kabele opti kih vlakana
. _. _. \,. _, -5? A . . i
~ IT \. . '_. -
,- -ii _. \f'I__. l
if " " " ! \,
. . }~ e. _. -. _ Ex:
4-
45'!
-------------------- _-1
I
0 0 z N A J v | S E '
| CUBA ZNANO T |ZVntliili, 0[ J ti< ':lu\ vlalma
|
II Q $
q*L. . 35 ,--. . . ~>
KO M UNIKACIJ E
Safelili Q
'55; Satsliti su tijsla koja kruis oko
Zsmljs. Neki jako brzo kruis oko njs,
a drugi istom brzinom kao i planet,
ts uvijsk stojs iznad istog mjssta.
Komunikacijski satsliti prsnoss ili salju
tslsvizijsks ili tslsfonsks signals diljsm
svijsta. Neki satsliti fotograraju da
znanstvsnici mogu promatrati svsmir,
Zsmlju ili prognozirati vrijsms.
T ELST AR
T elsnzr Iprvi js pravi lcomunikacijslci satslit. SADga
is lansirao 1962. g. . a trsbao js primati i slati signals
prsko Arlantskog ocsana. i
M ogao js uspostaviti najviss l
sssr tslsfonskih poziva ili
smitirati jsdan tslsvizijski i
kanal.
lnienjeri prekrivaju
T elstar 1 prije lansiranja
J
\.
1. .
Zsmljs za 90 minuta.
*Sateliti svakoclnsvno fotograraju
povr inu Zemlje.
401*
PRIJ ENO S INFO RNIACIJ A
Komun1l\1s1;sl< 1 s1tsl1r1 kao sto is
Intelsat ( msdumrodni tslsl\omun|-
l< ac1|sl\1satsl1t) omogucu]u
uspostavl|an]s rslsfonskih pozna
1 pr1]cnos I l \1L1]Sl\1l1 programs
1 podataka s r1cun. 1l. 1 s l( O I1[ 1! l l1EJ .
n1 l\ont1mnt Qatslit pri
ll1l( )fI'1L1)6 u obliku
sto 1h s1l]u mrsns na
Intelsat kruzi
Suntan: panel:
J sarelzt
energzjam
to *Najbrii satelit napravi krug oko
_ N,
-arr
U1:
1 . _
1
su kamunikargfski .
i ( /0 35 840 /em 3'7 ; " I 1'1
dd/ska 01/ Ze'm/is .
J ! T shnlfzar provjsrava antsnu
T ELEVIZIJ SKE ANT ENE
Kako bi bils sigurns da s njihovs
P0113-nigigdrmmnju rsporrais stic'i do T V postaja, rslsvizijsks
sate/it 1m mjmu skips prijsnosnim anrsnzima salju sliks
SAT ELIT I J
Kw \ \ ' \
s1@ 1@ p1,'i1}};___T _J _ -_ = __ __
1: \\\ _ . .
*0
__j// . I-I
' . _.
i zvu ns signals satsliru.
$1-5;,
4 1 \r
PRO M AT RANJ E
ZEM LJ E
Promatra ki satsliti promatraju
Zsmlju iz svsmira i Fotograraju
njszinu povrsinu. Fotograiijs
pruiaju podatks o promjsnama
u okolisu.
Satelitska fotograja Lisabona u Portugalu
Satelitskiprzjamnik IQ
prinm i z'r1n11 J ig/111/e -E
rm Zsmlju Q
-
I
Q
$3
" 3
mte/irxki " '" ~~______. & )_ )5
ri'1mni/e ** - 1" ' l ~3
P 1 / - 1
1 1
%
in/ju re/euiz1'j. \'ke
sate/im 1' prim1;1ju
i/9 mzlmg
Pas-ta'e naZeml'i DO ZNAJ WSE
J J PLANET ZEM LJ A: Vremenska prngnnza
_ _ _ l SVEM IR: T elsslcnp Hubble
1 re/zjonske szgrzzz/e L_________
# 41
KO M UNIKACIJ E
Slflpov1, crlam
Y ilm f ov1 1
Sumo-hrva i Eitaju stripovs
sis" ?olugomcirazm
l7 1lmov1
rtani lmovi H21St21j11 od crtsza
kop sc pI 1l( 21ZLl]L1 ]E1l{0 brzo, J sdan za
drugim, kako b1 ss postigao ( lO ]3II1 Prozimwmn
O M ILJ ENO ST IVO
Stripovi i asopisi popularni su svuda
u svijstu. Iodrasli ih vols. Zapravo.
mnogi stripovi napisani su i nacrtani
possbno za odrasle, pogotovo u japanu.
kl t l /is! ili mluioid
M nogi clanasnji ]l. 1l18. C1 crtanlh filmova dugo
/{A
E:/ xi
su ss I'3ZVI]21ll Walt Disney js prijs v1s __ '_ : j
ocl 7 0 g 0SIT llSll0 misa l( 0]l J 6 l)l0 glavni junak J
njsgovih lmova Prvi M 1141 M aus izglsclao i _ - J
js znatno clrul< c1]s od onog kojsga poznajsmo 7 " Y F i
Zvufm zqus
/20]: pramlm
Svaka slzka

Rupzce u wpc: g
Evrsta drze vrpru
1: prajektom, SI1" 0_]U
kn]: prxkazujelm
- . _ - 1--
Celuloiclna
/
a" 5" " 1iia \\Predmetz k0]:
se miiu 1' /my su
Komad lmske vrpcs O znalze za centriranje u pozfidim ml
drzs cs/ulozd rm rnjextu 5?'1' gmgam
l !
cefu/ordu
CRT ANIFILM O VI
Crtani lmovi funkcioniraju tako
da jako brzo prikazuju kaclrovs
jsdan za drugim. Svaka sli ica
pomalo ss razlikujs od prsthodns,
no ne moiemo vidjsti razliku kada
ss ns mi u. Najmanjs 16 sli ica
mora pro i u sskundi da bismo
dobili dojam krstanja.
U kinotlvorani
ST RIPO VI, CRT ANIFILM O VIIDUGO M ET RIQNIFILM O VI
/ /my )
9'
FILM O VINA VELIKO M
PLAT NU
Filmovi priiiajii uzbudljivo iskustvo
zbog vslikih slika i doimljivog zvuka.
Prvi filmovi nisu imali zvuk i zvali
su ss nijsmi iilmovi. Zvuk ss u lm
poso ubacivati u kasnim 20-ima.
J ig ,' '.
__. . __. _- . -, - . ;. .
DIVO VSKIFILM O VI
Najvs a filmska platna 11a svijstu vslika
su poput ssstsrokzltnics. Zahvaliujii i
possbnim O M NIM AX-o\'im kamsrama
i projsl-ctorima. moismo glsdati lmovs
na golsmim platnima koja okruiuju
glsdatsljs. Platna su roliko vslika da 5s,
kada ss slika miss, glsdatsljima ini kao
da ss i oni miu.
. '. '. -. ~32;<
f*-;1. < ,
Prikazivanje O M NIM AX-ova filma u kinu
u Sjevernoj Karolini, SAD
I. . _ . ,-__. __. _ q
hunt-|u|-Iwnn J -I-IIIn|| ||||-1|-iv-IIvuj- Inna;-nil;-in
KO M UNIKACIJ E :1 1
_ . " _" -- _ in \
I I l 1
/J rzjamnz/ea do mtelzra - -7
slsvizija js danas najvainiji msdij
6 a Signfzli rglzikr?/a/fa va \ _
T pusujzla mrezrs ag
u komunikaciji. O mogu ujs nam da uiivo 31" ! ~isn= li
glsdamo dogadajs u svijstu, prikazujs filmovs,
kvizovs i drugi zabavni program da ss moismo
suzu u satslit.
opustiti. T slsvizija ss smitira putsm . 1 _'___:. _
. ' A " -Q *7 ?.
radlovalova 1 mikrovalova putsm kabsla a
- s -*--:4???~ 5* :- _
i satslita. M ilijuni ljudi glsdaju 1; jg
. 33. -Igm-~ -1,. _
najpopularnijs smisijs.
\- -- -- " ~ " *- . '
2Sa:elirski pri;@ im1~" '" " _" j" ;I
ima antenu koja proizvod_i,,;;_al1P; _,V ' _
Xmikrovalne signals. " * -- ' 7
z, - . Video-
_ _____. . _L ' ,4 _> " ;, ~ kamera

SNIM ANJ E U PRIRO DI ( * _
Snin1:1tsl'*ka sk' a mois svucla nositi Qi l -j '7 J 3
\_ l 11 ' 1 __ *_-5; ;_:_. ;-. 1:-. -"
\ .
4 9 I
. _- 1;;
- = . " -< \11-
. |-+ '= --1* l = 1
. . < _. rI',|-
. . -11. , '
l
Z. '~:1"
_ .
1::
. = - = 1-= = --I----,_*
--sq-I-_
. -. g
4_! . .
H _ ' \~ .
ls ll) i , . \. / }:= -. 1; 5- :. " __= ,. z~" -= ~'ll. 4" - 7 __-" -~ ?'-
kamsrs i mikrofons. Njszin kombi -_ R :1} a I *_j~-'- '7
vrsta js prijsnosnog studija i oprsmljsn -~_ _ A-, -{_lf5}> ,;-" '~ . 1. _____ V . __ '1; . . __ " " " _. '-. . __;f_;_3;_
js da mois snimati i slati snimks T V " i " __ 1 - " f'_
postaji kao dio prijsnosa uiivo. 1/ s J 11 , . [ _ Z1 ~ _;~ --:_ 5-= . ;_" = - -. **. 1i -D.
Snimateljski ' ~_ . j~_1 '1 : '
kombi T V signali se u kombiju _ _ _
1 pretvaraju u mikrovalnc K3-ko snlmanle U Prlrodl
signals stiie do nasih televizora
9" V
REZIJ A
Sliks iz T V kamsra stiiu
u prostoriju u kojoj js pult
s mnogo cslsvizijskih skrana.
Ekipa rsdatslja i tshni ara bira
kadrovs i dodajs possbns sfskts.
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENIO E
*Slika na T V ekranu
na injena je od samo crvenih,
zclsnih i plavih tokica svjetla.
:. ;. = s*
l 111
*Najmanju telsviziju na >
svijetu moiemo nositi na zglobu,
a njszin ekran vslik je 3,5 cm.
Rsiija uT ivednoj afnsri koj
- postap
T ELEVIZIJ A
EM IT IRANJ E
i _ IZST UDIJ A
M nogs l'ClC VlZl] l( L Cl l5l]( . ( . IT ll[ l-
11111 ss 1/ st11d1|1 tucl1o mois
i - bin mala soba 1l1 vsl1l< a dvorana
____ 7 . 1 mnogobromu publ1l\u l\ao
u l< Vl7 0\ll I 1d 111 u talk 5/101001/mm
/L
l
Komunzkacysk:
;( m= [ ;,t 5( f[ ]g 51'g7 ;{1[ g Studio informauvnog programa
;. ] ( ll\ amerlckc l'V postajs J 1"
nrztmg rm Zemlyu
12
na Zembz xa
(
Postaya na Zemlp
17 satelita 1 S2ll]C 1h * J
:clsv1z1;sko| posta|1
4-~_. __
" --= 3: I i:1 -1-1 :_,
1'3-so 1 ~ '1
1 _ J EL --_ T H-T _--' _
$& " 3$*< _
" " '
- " _ -11$-H
if _-1 i
vi; -__ $313
T elevizor |z 40 ih
vellkje otprilike
ST ARO INO VO
Prvi tslsuaori nasiali su 30-1h godma proslog
st0l)sca Bile su to \( lll( L dnmns kurqs, 21
prikazlvali su samo Cl'[ " iO lJ l]Ll( . Sl1l( L 111 m" 1l11n
skramma M odsrni tslsuzori
mnogo su l\ompal< m1]1
M nogi lII 1l]Ll ostru sliku
1 stereo z\ ul\ Neki su nko
mali da smnu u disp
Diepni
televizor
u boji
T ClCVlZl]i1 dobwa
1 pnl\\11||e \lll\L
1/\11l\0\1. 11d:1l:. l\1
D O ZN A J V I E
VELIKIIZUM I Prn tslevimr
| KAKO FUNKCIO NFRAJ U ST RO J EVI lslsuzor
-----.
KA 1< < >r1911! 1< es1~s= @
Siliuiienjs ra unalima
lg?Ra unala sulibila projsktirana da rjssavaju
tssks matsmati ks problems, no danas obavljaju
svakojaks zadatks. Ra unala za to trsbaju uputs u
bl k ftv 1 Procesor obava
o i u so sra i i programa. A trsbaju i odrsdsns ,7 -,,,,,,,,1,,,,,1,,,,,,,,
podatks ili informacijs kojs s mo i obradivati. P'j1'P" d"
T o mogu biti slova, sliks ili signali. Sva ra unala T kmkimvj
mogu pohranjivati podatks, obradivati ih ts
izbacivati rszulrats.
$11
_/
xiv
1. _ L_ /
Citai uiitava /
slike :4 nziunalu
PO HRANA PO DAT AKA
Ulazni su podaci svi oni kojs pohra-
njujsmo u ra unalu. O ni mogu biti na
DVD-1. 1, CD-RO M -u ili mogu biti
rijs i kojs smo utipkali na tipkovnici
ili nssto sto smo prsuzsli s intsrnsta
{
. I H. p '_g ::l;ill|':j( rlIll3. ra umala
I
' ~. .
zislza Erojez/e,
rzjeii 1' 111'/as 5]
/-
,1;
e
I. " ___
'1
. lf'1J /-Will.
1;
1
/_.
5
//////I/N13
O je ugaieno 1 je upaljeno
DIGIT ALNIPO DACI
Ra unala pohranjuju i obraduju
podarks cligitalno ili kao brojsvs.
Ra unalo rabi binarni sustav
( brojsvs 0 i 1) jer moie biti samo
( SLUiENJ E RACUNALIM N
Racunzila su obicrio umrszsna l'3. Cl1
razmjsns podaraka 1 D3d0gf3dlV3H]3
bazs podataka Zics Spj lju racunalns
terminals ili korisnicks postaie u lSIO ]
zgradi Golsmi tslsfonski kabsli
povszu|u mrszu prsko Cl]Cl0g2l SV1] [ a
Racunalna mrsza u ] dllO II1 uredu
upaljsn i uga sn. Korists i 1-azli iis
kombinacijs 0 i 1, moismo
prikazati svs brojevs.
CINJ ENICE
Danasnja osobna racunala
-M 97 539? T lpkvwllf $11451 vise su od 2000 puta ]3C3 od onih
Prllkazujf Z'P m]" 1 d m]" prvih iz 1981
teilut 1' Silk? uputg
/ 1
f T i_r I
1?
lkckg/'
5??
_: i / _> F,-Q
' . ~; -'~'. ~i* - ,
,;':_-" /
I xv _ VJ
IZBACIVANJ E
_ PO DAT AKA
M onitor ili skran pl'1l{9. ZL1]
podatks l( 0]C is racunalo pohranilo
ili obradilo T iskarskim strojsm
ll'1 mozsmo Z2lL1Vl] l( ZElbll]CZltl
na papiru Podatks IZracunala
mozsmo pohraniri 1 na DVD
CD-RO M ili lI'iE I'l'l I
\\ 1
M zfem pomi emo kursorpb
ekranu i iramo Em Eemo kliknuti
DO ZN A J V I E
VELIKIIZUM I Racunala
KAKO FUNKCIO NIRAJ U ST RUlEV|
KO M UNIKACIJ E
Raiiunala u
lxomunilwciji
\/elike tvrtks sluie se mrsiama
povezanih ra unala kako bi lakse
vodils posao. Ra unala putni kih
agsncija povezana su sa srsdisnjim
raunalima vslikih zrakoplovnih
tvrtki zbog uvicla u broj sloboclnih
mjesta u avionu.
Najvs s mrsis povszuju raunala u gradovima
diljem svijera. Neke od tih mreia, kojima
se sluie i vojne organizacije ili prognozeri
vremena, povezane su sa srstlisnjim super
ra unalom kojs js tisu u puta ja e od
obi nog osobnog ra unala.
Zr V _'~_.
Dio superraeunala koji sluii
za prognoziranje vrsmsna
484-
Djsvojeica is visa
od jakog ra unala
VIDEO KO NFERENCIJ E
Ako sc ljudi ns mogu susrssti, mogu
razgovarati s pomo u rauiialnih mreia.
telsvizijsldli kamera i mikrollona. T akvi
sastanci l< 'e zovsmo vids0l< onFcrsiici'am' . . , 0| | ,1,
omogu uju ljudima koji iivs na razliitiin
kontinentima da lako stups u konrakt.
Vidsokonfsrencija izmedu Europe i SAD-a
Znbrjev kori. wnika
11//zrzi :1 1ml>mf':i11 I3,/1r. = il'r1
BANKARSKA M REZA
Banks svakodnevno izxirsawiju milijuni:
transakcija. Ra< ':unalne mrsizs poniafui
im da imaju uvid 11 poslovanjs. Raiuiiala
u glzivnim ursdima, podruinicama
i bankomatima isdovito ss msciiisobno
naclograduju kziko bi sve stimalo.
T 110/eounica na
Ban/zomat izdrfje kojoj Il'oi-rimi/1*
garovirzu i [ I0l'( 'Z( IN jr z1tipl~i;;. 1,1 [ i( )( ( lf/( ( 1
s rru mm/om /mnke 1
Z
is!
-ljesnapodruinica
rmdagmduje svoju
bazu poebzraka >_
/ .
,. . *. -_. - 1
/3/T '1' i
x
\ 1
\
Rb
3 V .
bdgovor ban/ze I
mi zabijev ilrorisriika " " 7 52 1,5. _ -J ,
ids 12 podrirziizice zr gsdirts
-X
\
\
R'ACu1~1A1. A u KO M UNIKACU
AUT O M AT SKA
INVENT URA
Na blagajnama u trgovinama lassrski
ita i u itavaju bar kodovs, skupove
okomitih crtica na pakovanjima
proizvoda. Bar kod im ,,kaie koliko
stoji proizvod. Zahvaljuju i bar
kodovima, u trgovini znaju i kad
is vrijsme da napuns police.
Blagajnik u itava bar kod
3! _ In
Pi
l
Zrposleriiripndru nite
izbrzcuju u rrzfmm/0 podarke
0 ialterskom parlovmzju
. -30' I - _ .
s, , .
Put koji prolazi
transakcija \
1. , --. 1 . 1 r . . *~= __ , ,.
K, - ' , -
*" / imss / *'~?& ,. , % ~
RACUNAIA SA ZASLO NO M
O SJ ET LJ IVIM NA nonm
Nska ra unala imaju zaslone koji su
osjstljivi na doclir. Korists ss na javnim
mjestima, l-cao sto su muzsji, a posjstitelji
ns trsbaju ripkovnicu ili misa cla clodu
do informacije.
Citanje karte na zaslcmu
koji je osjetljiv na clodir
4.
\ .
\\
Glavni ured lumke gaffe
mc'umz/a _p0/iranjuju dmz ie
svi/1 mfzma 1' podatke za
/eorisrzike
DO ZN A J V | S E
| CUDA ZNANO ST I: Laseri, optika vlakna
|
# 49
PO VEZIVANJ E IT RAZENJ E
K" _ KoM uN
*1:/0111. 1) WIDE WEB
) Internet je divovska mreia raeunala
koja omogu uje ljudima diljem svijeta brzo
komuniciranje. Poruke i informacije salju
se putem kabela ili satelita. Raeunala se mogu
spojiti na internet putem telefonske linije ili
zasebnim kabelima i putem satelitskih kanala.
Internet nam pruia elektronieku postu ili
e-postu i veliku svjetsku mreiu World VVia'e Web, I \ I l
golemo spremiste poclataka
Ve ina osobnih ra unala spaja se na provider
ko'i nudi uslu s ristu a internetu utsm
Elf kl. k. pl. . . p. . Progmmza
ts e ons e inije. ns its svizori lIT l8. ]L1F:T lSIl1. P Prma l-van]-B omagu uje
internetu. S pomocu programa za pl'C[ l 3. ZlV8. I1]C ,( ,,,,,-,,,,-[ ,~,,,,,1,,,',,,,},,
moismo prona i podatks na raeunalima diljem dokumeniima
5vijg[ a_ na internetu
A dresa odredenog
remrsa poma e
pretraiioa u do
pronadepoaiarke
Vs ina podataka na internetu izlazi
na intsrnstskim stranicama koje nam
pruia posluiitelj. Svaka intsrnstska
stranica ima svoju adresu, :1 povszaria
js i s ostalim stranicama.
. . 1]:
__ -
:. :. _. ::. _. -. - __ I
'-
" 1_'i I1,-
Putem asobnag rairmala
1' internera mo ema obavljati
bankaime transa/eczje i kupoi/arr
. . - -M -1. . -nu,
_\ _. -\- nu -. -he
- -um-v. --> -_ _---. . -
v-H--___n - -. . --_. -
un--_~--no-_ up A-oi ~a~u;- Q
. . . - - _~. -_. . _---.
-an _. . -1. . m. >n--n_'q
Elektroniikapofta ( 2-poira)
brzje 1' lagan na in rlzmja poruka
M o emo /zopn-at: zlz
,,skinuti jiodatke no suoje
rafumzlo
|NT ERNET .
if-
PRET RAZIVANJ E
IKO M UNICIRANJ E
Internet cai mjesto je gdje ljudi za
malo novca imaju pristup ra unalu
i intsrnetu. Korisnici mogu uiivati
u i u i pi u i pretraiivati internet
ili provjeravati e-postu.
11'
Internet caf
Video telefon /zorisnika
irirernets/ei/J stranim
,\
, ,_ i \_
I '\,?4" '" .
rxrr-= < = -5 -_\,
M noge internetske
rtmnice nude uzjesti
1' Z11/mvni mdrrlj
41"
Kmr2era
# 3 *- . _. __ . . _- . ,v
K A-I-1-~ :,\,1-tee
a 1
. J '
J EZIK INT ERNET A
Korisnici interneta sluie ss posebriim
simbolima i terminima. Neki su
potrebni iz tehni kih razloga, a drugi
olaksavaju razumijevanje internsta ili
su zabavni.
Adrese 0-poito uvijek
sadriavaiu ovaj sirnhol
i korisnikovu lokadju
Hypertext transfer
protocol osnovni je
protokol za pristup
I O vo ima vise smlsla
I1 ako ga gledamo boino
- Izna i sretnn
WWW
Veelna lnternetskih
stranica 1. 1 sebi ima
ave inieijale koji znaie
World Wide Web
Pretraiivanje AK
. _ . 5 . , ~,
--__ _ l " " " i'. - /I. - w-__ '
I_;1 :11 1;; 1. ? - _~ . " 1-{" 12 , -C1,, interneta g
4 U
,9) g. __ . ' ix 4. g _'_/
-,,. 1 '" w 1 ~ * ti
,~ 1. ~_ ~s -
5
_Q" = 5 ?L V - 5'' '7 1,12} Ill
. ' T IQLQ5 IL_ A. i Ii,

e11, 1 1 '

I
' " 2
1
L \
__ _ ' 1
1
I
41 ; f Q
I1
1-, ts e -0/ V,
-. 1. /J
, '1 0
ffdl -Kb/'/:1/( ','J 1/5! /- /5 _

\ 1 i
, 1 --------------------
ur- " " -" " 110
NEVJ ERO J AT NE I
CINJ ENICE
i
*Internet je nastao 1969. g.
u SAD-u kao vojni sustav koji je ]
trebao inkcionirati i u slueaju )
nuklearnog rata. P0520 ss
koristiti u svijetu tek u 90-ima
i sada nikomu ne pripada.
DO ZNAJ VlE
,_. , ~, , _ V _= ,:. _
' ' 5 4/' KAKO FUNKCIO NIRAJ U ST RCUEVI:
. ,1 |
1 19:! |
. '1: :~_,-= 9,-_-= >. >551 ,1
. 4 1 1/
' ;," ' I, 5l1" :]1 J /"
- x n _
M
. - . , - ,-1. 1 - 1 I-
1. . J . ,. : 51- 1 ; = . , 1- J
i
E-poita, virrualna srvarnost
~
KO M UNIKACIJ E
Bcii no cloloa
g" ) Stru njaci prcdvidaju da je pred
nama novo informacijsko doba koje
e j0 vi e promijeniti na in na koji
komuniciramo. U tom beii nom dobu
imat emo pristup informacijama bilo
kojcg oblika, bilo kad i bilo gdje.
\ .
-

is-*1.
$1
HO T SPO T S
T o su mjesta, kao to je ova] u parku, gdje
imamo pristup beiifznom intcrnetu. Postoje
i popisi takvih mjesta da moiemo prona i
onaj najbliii nama.
S1us'a1:'ca
,,SLO BO DNIH *
RUKU L F
veoma je korisna ' j_"
,1 . , . . . I ,-
/ voznjl razgovaraju 5
Pramnik na mobitcl.
M ali __
mikram
_ Pretra iuanje ,2
interneta u rirodi
P
FVQ
O prema poput ovc __%1:;;.
r 1' ~:
$/
osobama kojc u 1,?
_\
41/
{-4
Ve ina clektroni kih uredaja mo i e as w
i medusobno komunicirati te slati signals
dalekim ra unalima bez ljudskog %" '
p0SI CdO V21l ljE1. _a " ~
'
Q}?Q -, . :' % ,,,
rl -r
. ,\ '
< 7
I e'- -
~
- '1
|'
f_.
1 -
,-
4 .
" 4

M - _
*. = ~
\"
\\" \ 5. ,
. |
. _,-
: \\
/ . 5. 1. ;
_ -
--~
DO ST UPNO ST
DILJ EM
PLANET A
*f,'. -4'? ;-= 4
T akve antene postavljaju '1
se i na najudaljenijim -~ -
mjestima kako bi ljudi
mogli telefonirati gdje
god sc nali u svijctu.
BEZICNO |:>oaAi
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
Antena mobilnog opcratera * . . h I
Bezi na te no ogija prvi
je put korihena prije vie od 1)
100 g. za prijenos M orseova
Hands free A ntenapru a usluge koda utsm mdiovalova
aprema za beiinog interneta na P '
relqrnirargie / udaljenosti ad oko 460 km
UU3
E5
__;_
r_
_ '_ _ i
\
I
\
T
1
/ /
I
/ :1-_= -= * '- mi. _. _v
1 . = 1-~-;. . 3= 4-~_
" * V
4.
_. -,
j \_/ _/
\< ~. /~
~_
Y i
M ALA RACUNALA
Dlanovnici su nekacla sluiili kao rokovnici
u kojima su ljudi zapisivali kontaktc
i pohranjivali podatke. Danas su postali
i tclcfoni i multimcclijalnc sprave, a mogu
se i spojiti na inrcmct.
-
. ~\__ Dlanovnik
~4/ I " . 7
1/ 7 W > F '5 r -X /.
K 1 n'i1i. W = + '1 ~' \
. :. , '_
' I Rt
. . L \ I /'-7 _ _= \ j _
S i > -I, > A : VEL|Kl|ZUM |:lhdio
-_ 1 ---' J ) ___________________ __
_ ~>~ ~ k
" ' .
_ J _, . ---db, . .
- ,_ , Nqnovgx aumcz
; _ + 3?- A
_. _5. i_. --__- r$f'. - \
D O ZN A J V Ig E
KAKO FUNKCIO NIRAJ U ST RO J EVI: M p3
_'* imaju 1' pristup intemetu
55. . --F
< " " _KoM uu|mgii_,;p
Najnovija febnologija
u komunikacij ama
-QPIzumitelji prou avaju nove na inc
k0ritenja ra unala u svrhu k0muni-
ciranja. Internetski preglednici koji
stanu u clicp, automobili koji sami
voze i filmovi koji izgledaju stvarno
mogli bi biti naa budu nost.
Ve je mogu e skinuti ili kopirati
knjige s interneta i razgovarati
s ljudima putem videotelefona.
O vi izumi pron-lijgnit e nan-1 iivot. nanoplo icu koii bi slali signal:-: ?re. dinj0i biizi
\
GPS
9' .
PRO NALAZENJ E SM IERA
Autonavigacija ve pomaie voza ima da se snadu
u prometu i izbjegavaju guivc na ccsti. J ednoga
dana moida cmo mo i spojiti te elektronike
karcc s upravlja em i motorom automobila koji
e se tada krctati s pomo u scnzora za otkrivanje
iokacije i uvjcta na cestama.
9" .
M ikrop
NANO PLQCICE
Svaki predmet koji budemo kupovali u rrgovini
mogao bi u budu nosti sadriavati rnali Eip ili
podataka. T akvi b1 podaci rnogli b1t1 konsnl
dobavlja ima, proizvodaima ili davatcljima usluga
Senzor ofita
mikro ip
i s kins iznos
Sluienje parnetnom
karticom u autobusu
PAM ET NE KART ICE
Plasti ne karticc kojc u scbi imaju mcmoriju u
obliku elekcroni kog mikro ipa mogu pohraniti
puno podataka. M ogle bi zamijcniti putovnice,
bankovne raunc i osobnc karte re pomagati policiji
u pronalaienju ncsralih osoba.
. _ ET ' - \
J fl O VIJ A T EHNO LO GIJ A u KoM _uiI|KAcuAmA
Q
M uskarac gleda
holografski lm
Gledatefj vzdz realzstzcnu,
:1 odzmenzmmz/mi slzku
KUCNIHO LO GRAM I
Ljudi u budu nosti mo i e kod
ku c glcdati 3Dfilmovc. Lascrski
snopovi proizvodit e hologramc
ili trodimcnzionalnc slike kojc vise
u zraku. Izgledat c uvjcrljivo
i druk ijc, ovisno 0 kutu s kojeg
c se promatrati, ba kao stvarni
predmcti.
Halogrqkz projektar /
pro1zv0d13D:1:/ve u zraku
g ?
,;u" " :e-'3
NEVJ ERO J AT NE
CINJ ENICE
Danas racunala Eesto
l'] S3. V3. ]ll 1 medicinske problems
*Rad! se 1 na osobnom
racunalu k0] e biti tako malo
( la e stati u ruku
$5
. " @ i'
DO ZNAJ VlE
KAKO FUNKCIO NIRAJ U ST RO J EVI
Nanotehnologija
T RANSPO RT Promema kontrola