Tomas Man je rodjen 6. juna 1875. godine u Libeku, u Njemackoj, a umro je 12.

avgusta 1955. godine u sanatorijumu u i!"bergu, kod #iri"a. $n je, sta!no

%isuci i cesto u&imajuci rijec u k!jucnim javnim %itanjima, do&ivio i %re&ivio sva
cetiri osnovna ra&dob!ja savremene njemacke istorije. ' carstvu (oenco!erma
%roveo je m!ade godine i dobar dio &re!osti, a takodje je dobio visoke %o"va!e &a
svoje knj&evno stvara!astvo.)je!a i& tog %erioda su* +$M,N-* .udenbrokovi
/19011, ra!jevsko visocanstvo /19091,2+-2$3-45T5* Tonio reger /19061,
7mrt u 3eneciji /191218 2$L-T-#$95754-7T-#- 72-7-* :ridri" i 3e!ika
koa!icija /19161, +a&matranja neo%o!itickog /19181. ' 3ajmarskoj +e%ub!ici
%ro&ivio je &re!o doba. .i!o je to ra&dob!je ve!ikog ug!eda i brojni" %ri&nanja*
.onski univer&itet mu je dodije!io titu!u %ocasnog doktora 1929. godine, medju
%rvima je %ostao c!an $dje!jenja &a knji&evnost nove 2ruske akademije
umjetnosti 1926. godine, rodni grad Libek mu je dodije!io %oc;asnu %ro<esuru
1926. godine, a 1929. godine dobio je Nobe!ovu nagradu &a knji&evnost. cesto
je %utovao i dr&ao %redavanja %o &a%adnoj 5vro%i.
)je!a i& tog %erioda su* +$M,N* #arobni brijeg /192=18 2+-2$3-45T,* Mario i
madjioniar /19601 >odine Treceg +aj"a %roveo je u i&gnanstvu. .io je u
otvorenom sukobu sa nacistickim re&imom, a njegove rijeci su i& godine u
godinu sve je cesce i ostrije sadr&ava!e %rok!etstvo &a (it!erovu dr&avu.
oristeci se si!om koju su ima!i, novi v!astodrsci su mu odu&e!i njemacko
dr&av!janstvo i sve %ocasti koje je dobio do tada. >odine 1967. Man je u&eo
ce"os!ovacko dr&av!janstvo, a %osto je njegova otad&bina %osta!a ugro&ena, on
je 1968. %resao u 7,).
$d 196=919=6. godine i& stam%e je i&is!a T5T+,L$>-4, 4osi< i njegova braca,
a 1969. godine +$M,N Lota u 3ajmaru.' ratu na%isan +$M,N )oktor
:austus %ojavio se 19=7. godine.
Tomas Man imao je bogat %rivatni &ivot. ' su%ru&i je imao sebi doras!og
sa%utnika, a %etoro njegove djece dje!i!o je uvjerenja, sudbinu i s!avu svoga
oca. 4edan od dva brata, (ajnri", bio je takodje s!avan %isac i ve!iki "umanist
kao i njegov sa%utnik tokom rata. Me?djtim, bi!o je i teski" i tu&ni" trenutaka u
Manovom &ivotu, %ocevsi od sukoba s bratom %reko sinov!jevog samoubistva
sve do trenutka kada mu i najbo!ji %rijate!ji okrecu !edja na &aj"tjev mocnog
re&ima.
'%rkos tome, Tomas Man je bio covjek koji se u&di&ao i&nad vremena ve!iki"
borbi i %ometnji i koji je nasao i&!a& u radu i stvaranju svoji" ve!iki" i
svevremenski" knji&evni" dje!a.
#,+$.N- .+-45>
/-storijska osnova romana1
Tomas Man je jedan od %rvi" %isaca koji su sag!eda!i o%asnost od %rvog
agresora, <asi&ma, i koji su knji&evnim dje!om usta!i u borbi %rotiv njega. Ta
borba cini osnovu romana #arobni brijeg.
+ad na romanu &a%oceo je u ju!u 1916. godine i do i&bijanja rata nasta!a je ,
mo&da, trecina romana, a!i je samu ideju dobio jos krajem %ro!jeca 1912.
godine, kad je boravio u )avosu gdje se !ijeci!a njegova &ena. @ato se mo&e
reci da je roman sastav!jen od autobiogra<skog i neautobiogra<skog. $no sto je
autobiogra<sko je sam boravak u )avosu, gdje je Man u%o&nao majku dva
bo!esna sina, madam 7osa, 7%anjo!ku, te u%ravnika kojeg je identi<ikovao sa
.erensom. +as%rava $ .o&joj dr&avi i &!om s%asenju ima s!icnosti sa javnom
ras%ravom oko demokratije koju je Man vodio sa bratom (ajnri"om.
$cevidno Aroman jednog vremenaA govori o tome da se bije bitka i&medju
"umanosti i ne"umanosti, s!obode i nes!obode, a!i i da "umanost i s!oboda
nemaju borca koji bi se &a nji" us%jesno i&borio. -&medju <rontova je obican
njemacki gradjanin, cesto %oko!eban i &bunjen, koji se ne mo&e o%redije!iti ni &a
tota!itari&am ni &a s!obodu i demokratiju. (ans astor%, g!avni junak ovog
romana, je, u stvari, %redstavnik ove gradjanstine, a 7etembrini i Na<ta su
o!icenje si!a koje se ne%restano bore i sukob!javaju. )ak!e, #arobni brijeg
vecinom sadr&i s!iku svoga vremena.
nji&evno sredstvo &a stvaranje ove s!ike %ru&io je rea!isticki %ostu%ak u %rika&u
!ikova. Takodje je sam ambijent &acarane %!anine %os!u&io da %rica bude
i&dvojena i& svakodnevice i da se stvore us!ovi &a ra&matrajnja sustine.
astor%, 7etembrini, Na<ta, 7osa, .erens, rokovski, #imsen, 2e%erkorn, ,!bin,
3e&a!, :erge, gdja 7ter i svi drugi, samo nai&g!ed vode obican &ivot bo!esnika u
sanatorijumu a, u stvari, %redstav!jaju s!iku bo!esne 5vro%e %red 2rvi svjetski
rat. 7anatorijum %redstav!ja ne&dravu ratnu sredinu u kojoj se &ara&i svako ko
boravi u njoj. +oman %rika&uje vrijeme %o!iticki" netr%e!jivosti8 u njemu su
ugro&eni covjek i covjecnost, ,vetinjski svijet bo!esni" o!icava te&inu i %rob!em
rata. $tuda je %ravi smisao ras%rave $ .o&joj dr&avi i &!om s%asenju u
o%omeni* "oce !i se u novu istorijsku e%o"u uci sa ocuvanim covjecnim
dostignucima dosadasnje istorije i!i be& nji"B
Tomas Man je u svom dje!u ras%rav!jao ve!ika %itanja e%o"e kao %rob!em
covjeka i %oka&ao se kao mis!i!ac koji duboko tumaci svoje vrijeme. ' vecini
svoji" romana, on je kro& svakodnevne !iterarne teme o%isivao ve!ike istorijske
%re!ome.
+,T, 7,)+@,4 +$M,N,
+oman #arobni brijeg je t&v. roman 9 rijeka, jer u tancine o%isuje %rocese
/umotavanje u deku, dorucak1 i ra&mis!janja koja se odnose na strucne ideje
/<i!o&o<ija1. $n je takodje i roman 9 esej jer daje <i!o&o<ski %og!ed na obicne
&ivotne teme. $snovu romana cine dija!o&i i ras%rave 7etembrinija i Na<te u koje
%ovremeno uk!jucuje astor%, te vrijeme kao g!avni motiv. A$vdje se na%rosto
igraju vremenom, %rosto da ne vjerujes. Tri nedje!je su &a nji" kao jedan dan.A
$vo je rekao (ans astor% kada je dosao u .erg"o< sanatorijum u %osjetu
rodjaku 4oakimu. 4oakim #imsen smatra da na brijegu vrijeme ne %ostoji, vec
da je samo A%resi%anje i& su%!jeg u %ra&noA. &ivot na brijegu je &a njega
negacija stvarnost.
$vo dje!o %ostav!ja mnogo <i!o&o<ski" %itanja, narocito %itanja %re&iv!javanja i
nad&iv!javanja smrti, bo!esti i %ro!a&nosti. Tome u romanu mnogi %osustaju
%ocevsi od gdina ,!bina koji dr&i %isto!j %ri ruci, ako mu dosadi &ivot, %reko
Menera 2e%erkorna, koji se ubija otrovom, %a do Na<te koji u dvoboju i&vrsava
samoubistvo.
Poverite cenu za svaki slucaj na http://www.faceyubook.com
@ivot na carobnom brijegu sastoji se od !e&anja na ba!konu, boravka u tr%e&ariji,
mjerenja tem%erature, te od!aska u setnju. (ansov &ivot je %oma!o bio drugaciji,
jer je on redovno od!a&io u %osjete 7etembriniju i Na<ti i, &a ra&!iku od drugi", je
bio &a!jub!jen u !avdiju 7osa koja ga je %odsjeca!a na djecaka (i%ea i&
njegovog djetinjstva. $n joj je na 3a!%urginu noc, na maskaradi i&javio !jubav, a
ona njemu da od!a&i. Na od!asku joj je %ok!onio svoj Aunutrasnji %ortretA 9
rentgen s!iku. 4os jedno mjesto gdje su se svi oku%!ja!i bi!a su %redavanja dr
rokovskog, najcesce %redavanja o !jubavi, te!e%atiji, "i%no&i, tumacenju sna. '
roman %isac uvodi <antasticno u onom trenutku kada su u& 5!inu %omoc %ri&iva!i
du"ove. 2rvi se javio %jesnik (o!ger koji im je recitovao %jesme. Na seansi su
%usta!i mu&iku sa %!oca koje su dobi!i na %ok!on. @a vrijeme %ojav!jivanja %!oce
:aust (ans je %ri&vao 4oakima, da bi se na kraju %okajao i mo!io ga &a o%rost.
+oman &avrsava %ot%unim %reobra&ajem (ansa astor%a. $n mijenja svoje
navike * %restao je da %usi Mariju Mancini i %oceo @ak!etvu na +i%!iju. @a njega
je sta!o vrijeme simbo!icnim %restankom rada njegovog sata, od!a&i u rat a!i ne
&!ovo!jan vec %jevajuci. 2reobra&io se u novu !icnost &a"va!jujuci boravku u
.erg"o<u i !judima sa kojima je tamo bio.
(,N7 ,7T$+2
(ans astor%, g!avni junak romana, je veoma m!ad covjek /na %ocetku romana
bi!e su mu 26 godine1 i %otice i& bogatog gradjanskog s!oja grada (amburga.
sto se tice struke, &avrsni je student te"nike /brodogradnje1. 2o naciona!nosti
bio je Nijemac, a %o!itcki je bio neo%redije!jen8 stajao je i&medju Na<te i
7etembrinija. 2rika&an je kao veoma rado&nao, inte!igentan i sa i&u&etnom moci
&a%a&anja.
Man ga u roman uvodi odma" na %ocetku o%isujuci njegov do!a&ak u .erg"o< s
namjerom da %osjeti svoga rodjaka 4oa"ima #imsena na tri nedje!je. Tamo je
smjesten u sobu 6= u kojoj je %rije njega boravi!a jedna &ena koja je %reminu!a,
sto istovremeno mo&e da simbo!ise %ro!a&nost &ivota i ne%ro!a&nost bo!esti, jer
astor% &au&ima njeno mjesto. Nakon o%isa (ansovog djeda i njegovi"
%o!iticki" uvjerenja, Man se %onovo vraca u sanatorijum gdje nas u%o&naje sa
dr .erensom i rokovskim, te sa bo!esnicima koji tu borave. $dma" %o
astor%ovom do!asku, .erens mu je %re%orucio da %ocne mjeriti tem%eraturu,
cime ga %oistovjecuje sa osta!im bo!esnicima. -ako u .erg"o< do!a&i &drav,
astor% kao jedinka nije mogao da o%stane vec je %o%rimio osobine sv" oni" na
brijegu.
>!avni akter romana nije astor%, nego vrijeme. $no je %si"o!oska kategorija,
bit koja odredjuje sve jedno!icnost &ivota kojoj je sve %otcinjeno.
#ovjek ima osjecaj da je %ro%adanje veoma s%oro. To je astor% %ro&ivio kada
ga je &a vrijeme skijanja u"vati!o nevrijeme. Tada je, nakon sto je na skijama
kru&io do u nedog!ed i sku%!jen %ored ko!ibe sanjao, s"vatio da je to traja!o
samo 10 minuta, a njemu se cini!o kao vjecnost.
astor%, kao g!avni !ik, najaktivnija je !icnost u romanu. $d!a&io je u setnje, u
%osjetu 7etembriniju i Na<ti, citao encik!o%edije i naucnu !iteraturu, te %omagao
bo!esnima. ' duge i ra&no!ike ras%rave i&medju 7etembrinija i Na<te u%ustao se
%ovremeno ne stajuci ni na ciju stranu, jer je 7etembrinija smatrao verg!asem i
vjetro%irom, a Na<tu &estokim ma!im je&uitom i teroristom, te s%anskim
mucite!jem i batinasem. 2ri tom mu je 7etembrini bio !judski b!i&i, a Na<ta
dje!ovao ubjed!jivije. Nakon 7 godina %rovedeni" u .erg"o<u, (ans je otisao u
rat, sa vise &nanja i iskustva, %jevajuci, i tim gestom %ru&ajuci ot%or &!u i
obe&vredjujuci ga sa %onosom i dostojanstvom.
N,:T,
Leo Na<ta, Aru&an ma!i je&uit i teroristA, kako ga na&iva (ans astor%, bio je
susta su%rotnost 7etembriniju i sa njim je u sta!noj ras%ravi. -ako se %ojav!juje u
drugom dije!u romana, on je veoma &nacajan &a %rika& vremena u kojem je
&ivio %isac. Na<ta je ve&an &a srednji vijek, sa ci!jem da stvori sutrasnjicu.
:i!o&o<ski, on je bio najdub!ji od svi" !icnosti romana. 7!u&eci se dua!istickim
<i!o&o<iranjem o su%rotnosti duse i tije!a, dogmatski je i&vodio covjekovu s!obodu
u ideji %omocu %ri&navanja kosmicnosti duse i transcendenta!nosti
ovo&ema!jskog &ivota. 2rema Na<ti %ro!eterijat se u&digao Ada us%ostavi teror
radi s%asa svijeta i da %ostigne 7%asite!jev ci!j8 &ivot u bogu, be& dr&ave i
k!asni" ra&!ikaA.
$n je smatrao da je covjek a%straktna ideja u kojoj je ova%!ocena %riroda i da
ga, kao takvog, treba u&eti &a idea!. -& svega ovoga vidi se da Na<ta &astu%a
smjesu kato!icanstva i komuni&ma koji su otje!otvorenje sna&nog tota!itari&ma
koji je %ro%ao sam &bog sebe, kao i Na<ta kad je is%a!io sebi metak u g!avu u
dvoboju sa 7etembrinijem.
75T5M.+-N-
Lodoviko 7etembrini bio je inte!igentan, obra&ovan, encik!o%edijski ucen i
%o!iticki dobro obavijesten. .io je mudar i %ronic!jiv %osmatrac i o !judima i&
svoje oko!ine imao mnoga ironicna &a%a&anja. -mao je A%rodu"ov!jen i&ra& !icaA i
A!ije%o dr&anjeA, iako je bio siromasno obucen. 2o naciona!nosti bio je -ta!ijan, a!i
je i&vrsno govorio njemacki je&ik. ' tr%e&ariji sa 7 sto!ova setao se sa Arukama
u d&e%ovimaA i Acaka!icom medju &ubimaA, %ri!a&io svakom i sa njim %rijate!jski
ra&govarao.
$d!ikovao se o%timi&mom i vjerom u svoje idea!e 9 istinu, %ravdu, re%ub!iku
svijeta. ' ras%ravi je bio %osten, govorio je iskreno i branio se otvoreno. Njegov
!ik u&digao se u dvoboju s Na<tom kada nije "tio da %uca nego je is%a!io metak
u va&du". ' Na<tinim ocima on je bio kukavica, a!i u o%ste!judskim "umanista.
@astu%ao je &astarje!i !ibera!i&am, "umane idea!e. @a!ago se &a Aobjektivnu
naucnu istinuA a %o!iticku buducnost svijeta vidio je kao Asvetu a!ijansu
gradjanski" demokratijaA.
M5N5+ 2525+$+N
$n je bio %ostariji (o!andjanin, koji je dosao u .erg"o< u %ratnji madam 7osa.
2risao je uvijek sa narocitom gestiku!acijom, A&austavio bi ra&govor, na%ravio
%au&u...A i rekao* A)obro, sve dobro. 7vrseno.A
ANije nista ka&ao, a!i njegova g!ava i&g!eda!a je nesumnjivo &nacajna, njegova
mimika i gestovi tako od!ucni, u%ecat!jivi, i&ra&iti da su svi mis!i!i, %a i (ans
astor%, da su cu!i nesto i&vanredno va&no.A
7a (ansom je najcesce ra&govarao o madam 7osa. (ans ga je %ostovao i
smatrao genijem, %a&!jivo ga s!uao i bio jedini koji ga je ra&umijevao. 2e%erkorn
je umio da <i!o&o<ira, a!i ne na nacin na koji su to radi!i Na<ta i 7etembrini. $n je
govorio Aneobicno %reci&nim i sa&etim sti!om 9 ne%ove&anosti nije gotovo ni
bi!oA. .io je obra&ovan, sto se vidi u ra&govoru sa (ansom o kininu i otrovima.
$n sam dao je na%raviti me"ani&am na %rinci%u &mijski" &uba u koje se si%a
otrov. 4edne noci tom s%ravom i&vrsio je samoubistvo.
#-T,T-
A3o!jeti !ice &naci vo!jeti dusu.A
A@ar odvratan covjek nije covjekBA
A@ivot nije materija, a nije ni du", on je nesto i&medju toga dvoga, <enomen
nosen materijom, kao duga nad vodo%adom, i kao %!amen.A
A$n je %otajno osjecajno kretanje u cednoj "!adnoci, studeni svemira, %o&udno
skrivena necistoca usisavanja i i&!ucivanja materije.A
ALjubav se su%rotstav!ja smrti, samo je ona jaca od smrti, a ne ra&um. - !ije%o
%onasanje %otice samo i& !jubavi i dobrote8 !ije%o %onasanje i u!judnost ra&umne
i %rijate!jske &ajednice i !ije%e !judske dru&be 9 sa diskretnim ob&irom na krvavu
go&bu.A
A3jera je organ sa&nanja, a ra&um je drugoste%enog &nacaja, jer je vo!ja
%rimarna, a ra&um mo&e da je %retrese - doka&e.A
A7mrt je dostojna %ostovanja kao ko!ijevka &ivota, kao majcina utroba
obnav!janja.A
A.ogovi i smrtnici is!i su %onekad u carstvo sjenki i us%je!i da se vrate. ,!i
%od&emni bogovi &naju da onaj ko okusi %!odove nji"ova carstva ostaje &auvijek
nji"ov.A
A7im%tom bo!esti je samo %reruseno !jubavno dejstvo, a svaka bo!est
%reobra&ena !jubav.A
A.o!est je u najveCoj mjeri covjecna, jer biti covjek &naci biti bo!estan.A
A)usa be& tije!a je isto tako necovjecna kao i tije!o be& duse, a uosta!om ovo
%rvo je rjedji i&u&etak, a drugo %ravi!o.A
ANaoru&ajte tije!o i du" ne%ovjerenja i uvijek budite s%remni da ga kritikujete i da
mu se odu%rete.A
A+a&um je g!u% %red smrcu, jer on nije nista drugo nego vr!ina, a smrt je
s!oboda, be&ob&irnost i %o&uda.A
+,T, +,72+,3, $ #'L' 3+5M5N,
A$no sto na&ivamo dosadom 9 dugim vremenom 9 %rije je u%ravo neko bo!esno
osjecanje ra&onode 9 skracivanje vremena us!jed monotonije* ve!iki ra&maci
vremena, kad imaju ne%rekidno jedno!ik tok, sku%e se na nacin koji do smrti
&astrasi scre8 kad je jedan dan kao svi, onda su svi kao jedan8 a u savrsenoj
jedno!ikosti i najdu&i &ivot %ro&ivio bi se sasvim br&o i minuo &a tren oka.
Navikavanje je obamr!ost i!i %ak ma!aksa!ost cu!a vremena, i sto nam u m!adosti
godine %ro!a&e !agano, a kasnije &ivot sve br&e %romice i juri, i to mora da
%ociva na navikavanju.A