OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI:

FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu, disciplina koja

prouava najopenitija najapstraktnija! pitanja postojanja, naziv nastao od "rki# rijei filia
(ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrost
"lavne $ilozo$ske discipline% &'(AFIZI)A, A*(+O,OLO-IJA, -*O.'OLO-IJA,
'(I)A, '.('(I)A
ostale $ilozo$ske discipline% FILOZOFIJA ,OLI(I)', FILOZOFIJA ,O/IJ'.(I,
.O0IJAL*A FILOZOFIJA, FILOZOFIJA Z*A*O.(I, FILOZOFIJA J'ZI)A,
FILOZOFIJA O1-OJA222
M!"#FIZIK# ili prva $ilozo$ija, prva i najopenitija $ilozo$ska disciplina koja se 3avi
najapstraktnijim $il2 pitanjima, npr2 pitanjima 3itka, kretanja, sluajnosti i nunosti, 3o"a,
svijeta222
3avi se onim 4to je s one strane $iziko" promjenjivo"!, tj2 onim 4to pripada 3iima po
nji#ovoj 3iti
ima poddiscipline kozmolo"iju, teolo"iju i ontolo"iju, a svojedo3no se pod meta$iziku
poddisciplinu svrstavala i antropolo"ija
o KOZMOLO$IJ# poddisciplina meta$izike koja se 3avi pitanjima kozmosa
ure5eno" svemira! prvo razdo3lje antike $ilozo$ije je kozmolo4ko razdo3lje jer je
ovo pitanje na prvom mjestu od miletske 4kole do atomista!
K#OS
LO$OS
o "!OLO$IJ# ("!OLO$IK#) poddisciplina meta$izike koja se 3avi pitanjima
3o"a, $ilozo$ski "ovor o 3o"u
javljaju se razliita "ledi4ta, npr%
teolo4ki a"nosticizam ne moe se znati postoji li 6o" ili ne, i ako da
na koji nain djeluje, on je nespoznatljiv
deizam 6o" je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok
svijeta koji se onda odvija po zakonima prirode!
teizam 3o" je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta
panteizam 3o" je u svijetu, 3o" jest svijet, priroda
ateizam ne"iranje 3oije" postojanja suvremeni
o ON"OLO$IJ# ili ope meta$izika, najvanija poddisciplina meta$izike koja se
3avi 3itkom i slinim pitanjima, pro"ovara o 3iu kao 3iu
BITAK A+07', .8,.(A*0IJA! ono po emu jest sve 4to jest, ono z3o"
e"a postoji sve 4to postoji, 3itak daje postojanje, sve 4to postoji ima 3itak
zato postoji!, ono 4to postoji samo po se3i, a sve ostalo postoji po njemu
- 3it 3ia kao 3ia
- *A.(AJA*J'
BIE postojee, 3ivstvujue!, sve 4to postoji nije 3itno na koji nain
moe 3iti i ivo i neivo!, sve ono o emu se moe rei da jest, 3ez o3zira na
koji nain jest
BIT su4tina, esencija!, ono po emu je ne4to 3a4 to 4to jest, ono z3o" e"a
je ne4to 3a4 to, a ne ne4to dru"o, ono po emu se neko 3ie razlikuje od
dru"o"a, osnovne karakteristike nee"a
O*(OLO9)' )O*0',0IJ' varijante po pitanju kvantitete 3itka%
&O*IZA& ontolo4ka koncepcija po kojoj postoji samo : 3itak
sve je nastalo iz jedno" izvora! npr2 miletska 4kola, .pinoza222
18ALIZA& ont2 koncepcija po kojoj postoje ; 3itka sve je nastalo
iz dva principa, izvora! npr2 1escartes
:
,L8+ALIZA& ont2 koncepcija po kojoj postoje vi4e od ; 3itka
mpr2 'mpedoklo, atomisti, Lei3niz222
O*(OLO9)A -L'1I9(A varijante po pitanju kvalitete 3itka%
&A('+IJALIZA& ontolo4ko "ledi4te koje istie da je 3itak
materijalan npr2 voda, atomi, elementi222! &A('+IJA<t/A+
o ,+'1&'(
o ,+'1&'(*O.(
I1'ALIZA& ont2 "ledi4te koje istie da je 3itak ne4to
nematerijalno npr2 3o", ideja, lo"os, ener"ija222!
o o3jektivni idealizam ovjek je produkt nematerijalno"
3itka, on nije tvorac svijeta npr2 ,laton, .c#ellin"222!
o su3jektivni idealizam svijest je ono primarno, z3ilja je
idejna tvor3a su3jekta ili a"re"at osjeta, 3itak ovisi o ovjeku
npr2 3erkele=, Fic#te222!
#N"%OPOLO$IJ# $ilozo$ska disciplina koja se 3avi ovjekom, tj2 trai 3it ljudsko" 3ia
4to je tipino i speci$ino ljudsko!, $ilozo$ija ovjeka
o esto je odre5enje ovjeka kao 3ia slo3ode slo3oda kao stvaralo4tvo, od"ovornost,
samoodre5enje autonomija!, slo3oda iz3ora, slo3oda od o"ranienja! ili slo3oda za
stvarala4tvo i preuzimanje od"ovornosti!
!"IK# $ilozo$ska disciplina koja se 3avi podrijetlom, motivima normama i svr#om
moralno"a djelovanja i prosu5ivanja, $ilozo$ija morala
o auto&om&a et'a autonomija morala! izvor morala je u samom ovjeku
o (etero&om&a et'a izvor morala je ne4to izvan ovjeka dru4tvene norme, autoritet,
korist, uitak222!
eudajmo&)am * cilj moralno" djelovanja je srea 3laenstvo! ono"a koji
djeluju
(edo&)am * cilj moralno" djelovanja je dosezanje u"ode uitka! i
iz3je"avanje neu"ode 3oli!
utltar)am * cilj moralno" djelovanja je ostvarivanje koristi )O+I.*O.(!
svi# koji su djelovanjem za#vaeni
per+e',jo&)am * cilj moralno" djelovanja je usavr4avanje, napredak na
nekom polju222
o du-&ost * nunost djelovanja iz po4tovanja moralno" zakona, odnosno osjeaj
o3aveznosti da se djeluje onako kako to za#tijeva moralno naelo2
o vrl&a ('repost) *stalno usmjeravanje volje na do3ro, moralno, udoredno, dakle,
sposo3nost pojedinca da valjano djeluje, da se pridrava moralni# naela i vrijednosti
!S"!"IK# $il2 disciplina koja se 3avi ljepotom i umjetno4u, $ilozo$ija lijepo"a ili
$ilozo$ija umjetnosti
o ispituje 3it, uvjete i kriterije stvaranja, doivljavanja i prosu5ivanja lijepo", odnosno
umjetnosti
$NOS!OLO$IJ# ili spoznajna teorija, $il2 disciplina koja se 3avi porijeklom, izvjesnosti i
dose"om ljudske spoznaje te pro3lemom istine
o -*O.'OLO9)' )O*0',0IJ' prema od"ovoru na pitanje 4to je izvor spoznaje
razlikujemo%
+A0IO*ALIZA& "noseolo4ka koncepcija po kojoj je razum ratio, um!
"lavni izvor ljudske spoznaje npr2 .okrat, ,laton, 1escartes222! > &I9LJ'*J'
'&,I+IZA& "nos2 koncepcija po kojoj je iskustvo "lavni izvor ljudske
spoznaje npr2 Locke, 7ume, 6erkele=222!
;
.'*Z8ALIZA& "nos2 koncepcija po kojoj su osjetila, (J2 O,A?A*J'
"lavni izvor spoznaje npr2 so$isti, epikurejci222!
)+I(I0IZA& )antova kritika sinteza empirizma i racionalizma po kojoj
su3jekt spoznaje ovjek! spoznaji daje o3lik racionalizam!, ali o3jekt
spoznaje joj daje sadraj empirizam!
I*(8I0IO*IZA& koncepcija po kojoj je intuicija put do najvaniji# i
najdu3lji# istina npr2 6er"son!
I+A0IO*ALIZA& zajedniko ime za sve ideje koje izriito nijeu primat
razuma pri spoznavanju, npr%
&I.(I0IZA& "nos2 koncepcija da stanje ekstaze, transa i sl2 jedino
daje pravi uvid u svijet pa je zato najvaniji izvor spoznaje npr2
,lotin!
/OL8*(A+IZA& "nos2 koncepcija po kojoj je volja "lavni izvor
spoznaje npr2 Aurelije Au"ustin, 1uns .cot, .c#open#auer,
*ietzsc#e222!
o -*O.'OLO9)A -L'1I9(A razlikuju se s o3zirom na pitanje o dose"u
"ranicama! ljudske spoznaje
1O-&A(IZA& mo"ua je si"urna i potpuna spoznaja
.)',(I0IZA& nije mo"ue spoznati o3jektivnu istinu, i<ili istine niti
neme
)+I(I0IZA& sinteza do"matizma i skepticizma ideja da je spoznaja do
neke "ranice si"urna, ali nakon nje posve nesi"urna esto se za takvu ideju
koristi i naziv a.&ost,)am @ $il2 uenje koje nijee mo"unost potpune
spoznaje 3iti svijeta, ono" apsoluto", uenje da postoji neprekoraiva "ranica
spoznaje!
:2 A*(IA)A FILOZOFIJA
A) KOZMOLOKO RAZDOBLJE
> poetak $ilozo$ske misli
> poinje u B2 st2 p2 )2
> $ilozo$ija se javlja naspram mitu i mitolo4kom o3ja4njenju svijeta
> prouava se fysis - priroda
> spadaju%
i2 &iletska 4kola
ii2 ,ita"orejska 4kola
iii2 7eraklit
iv2 'lejska 4kola
v2 ,osrednici 'mpedoklo i Anaksa"ora!
vi2 Atomisti
MIL!"SK# /KOL# predstavnici% (AL'. 0ota, +lo)o+jeC, jedan od sedam le"endarni# "rki#
mudraca! , A*A).I&'*, A*A).I&A*1A+
> osnovno pitanje% 9to je ar(e prauzrok, pratemelj sve"a, naelo stvari,
izvor, poetakD
> od"ovori% voda (ales!, )ra' Anaksimen!, apero& Anaksimandar!
> apeiron ne4to 3eskonano, kvalitativno neodre5eno iz e"a je
izdvajanjem suprotnosti toplo" i #ladno" sve nastalo
> ontolo4ka koncepcija% monizam
> ontolo4ko "ledi4te% materijalizam
E
> svi zastupaju (lo)o)am ideju da je svaka stvar proeta ivotom, tj2 da
je sve nastalo od oivljene materije
> tvorci pojma prirode +1ss, kao nee" 4to uzrokuje jedinstvo svijeta sve
nastalo iz isto" ar#ea!
PI"#$O%!JSK# /KOL# predstavnici% ,I(A-O+A I FILOLAJ
> )roton juna Italija!, B2 i F2 st2 p2 )2
> razmatrajui "laz3ala uvidjeli da postoji suodnos izme5u duljine ice i
visine tona zakljuak% vanost 'ol2&s'( od&osa
> osim u "laz3i i u matematici, astronomiji i te#nikim umjeima postoje
neke mjere koliinski odnosi! koji se mo"u iskazati 3rojevima
> 3roj je 3it sve"a
> itav je svemir #armonija i 3roj > Sve to se spoznaje ima broj, jer se
bez njega ne moe nita ni shvatiti ni spoznati, Cijeli nebeski svod je
sklad i broj
> osnovna kate"orija nji#ove $ilozo$ije 'va&tteta ('ol'o3a!
> za4li u mistiku 3roj :G smatraju savr4enim
> u nji#ovom razlikovanju 3roja pojmovno"! i stvari pojavno"! mno"i
vide korjene idealizma
4!%#KLI" 5 '$es sada4nja (urska!, B2 i F2 st2 p2 )2
> 'reta&je je 3it svijeta sve tee H,anta reiC!
> sve je u neprekidnom procesu promjene ma kako one moda 3ile spore
ili oku nevidljive!, ni4ta nije statino i nepromjenjivo
> zato je nemo"ue imenovati 3itak za sim3ol praelementa uzima vatru
naj3olje doarava vjeno kretanje i kruni tok izmjene tvari
> HSunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo
> promjene nastaju jer se odvija 3or3a suprotnosti koje tee #armoniji kao
4to su suko3ljeni elementi u #armoniji kod luka ili kod lire!
> ove promjene su mani$estacija lo.osa jedinstveno" svjetsko" zakona po
kojem se sve z3iva (Svi se zakoni hrane od onog jednog boanskog
> suprotnosti suko3i, 3or3a, rat! pokreta su i me5uljudski# odnosa
> veina ljudi ne s#vaa lo"os ne s#vaaju kakav je svijet uistinu!
> do lo"osa se moe doi samo racionalnom spoznajom
> osjetilna spoznaja nije dovoljna HOi i ui su ljudia !li s"j#do$i% a&o
iaju 'a('a(s&# du#))
> spoznaje se kroz suprotnosti *+I# ,(a"d# ljudi -# 'i ,o!-a"ali &ad -# 'i
'ilo -#,(a"d#))
> poznati citati !a sam prou"io sama sebe, Sunce nije samo svaki dan
novo nego je uvijek i neprestano novo, #anta rei, $arod valja da se
bori za svoj zakon kao za zidove svoje, %ranice due ne&e idu&i
prona&i, pa ako i svim putovima prolazi' tako dubok logos ima , (me
pravde ne bi ljudi poznavali kad ne bi bilo nepravde, .ij# o/u0# d"a
,u1a s1u,i1i u is1u (ij#&u, Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan
bog i ni jedan "ovjek, nego je oduvijek bio i jest, i bit &e vatra vje"no iva,
to se s mjerom pali i s mjerom gasi

!L!JSK# /KOL# * KS!NOF#N6 P#%M!NI76 Z#NON
> 'leja juna Italija!, B2 i F2 st2 p2 )2
I
> )seno$an% HSve (to pan je jedno, oblika kugle, ograni"eno))) vje"no)))
potpuno nepokretnoC
> ,armenid spjev HO prirodiC > razlikuje mnijenje doksu! i istinu
alet#eju!
> do'sa privid, varka, dolazi ako vjerujemo osjetilima
> alet(eja Hpravo znanjeC, dolazimo samo razumom
> sve 4to postoji je 3itak, ne postoji ni4ta jer ako postoji nije ni4ta ve ne4to
a to je 3itak! * bta' jest6 &ebta' &je
> pravo se mi4ljenje racionalno utemeljeno! podudara s 3itkom isto je
misliti i 3iti! HIs1o j# ilj#-j# i 'i1a&)
> nema 3ivanja nema promjene, nastajanja i nestajanja to je prijelaz iz
nie"a u ne4to i o3rnuto, a to je nemo"ue!
> nema mno4tva sve je 3itak, on sve o3u#vaa
> Zenon 3rani stavove uitelja aporijama aporje > nedoumice,
Hza"onetkeC 3ez konano" rje4enja!, indirektni dokazi koji pokazuju
neodrivost suprotno" "ledi4ta > paradoks
> zaetnik dijalektike po Aristotelu!
> najpoznatije aporije% A#ilej i kornjaa ako joj da prednost A#ilej nikada
nee prestii kornjau, njena e se prednost smanjivati ali nikada nee
posve nestati! , 1i#otomija, .trelica, Aporija protiv mno4tva222
> zaslu"e % pokazali da kretanje nije samorazumljivo, sluili se indirektnim
dokazima i lo"ikim naelom proturjenosti
POS%!7NI8I * !MP!7OKLO6 #N#KS#$O%#
> F2 st2
> posreduju izme5u ekstremni# stavova 7eraklita i elejaca
> od elejaca pri#vaaju da je 3itak vjean, a od 7eraklita da se do"a5aju
promjene spajanjem i razdvajanjem 3itka!
> pluralisti i materijalisti
> 'mpedoklo 3itak su 9 eleme&ta * vatra6 voda6 )emlja )ra'
> pokreu i# ; sile % Ljubav spaja, privlana sila! Mr-&ja razdvaja,
od3ojna sila! I kozmika razdo3lja ovisno o prevlasti neke od sila
> sve do novo"a vijeka dralo se kako postoje I elementa peti element, tzv2
kvintesencija 3ila im tvar iz koje nastaju zvijezde!
> Anaksa"ora 3itak su (omeomerje sjemena, estice
> pokree i# &us o3jektivni, svjetski um koji se sam od se3e pokrenuo i
dao poticaj za prvo "i3anje
> svijet je ure5en teleolo4ki svr#ovito!
> kakva je jedna stvar kao cjelina, takva je u svakome svome dijelu
#omeomerija!
> o3ojica odvajaju tvar ono materijalno! od sile ono nematerijalno! koja
pokree materiji nema vi4e #ilozoizma!
#"OMIS"I * L!:KIP I 7!MOK%I"
atomizam
> F2 I I2 st2 p2 )2
> dijeljenje materije na sve sitnije i sitnije dijelove mora imati svoj kraj
> postoje estice koje su nedjeljive atom atomos > "r2 nedjeljiv!
> vjeni su, nepromjenjivi, materijalni, od nji# je sainjeno sve 4to postoji
oni su 3itak!
> postoje samo atomi i pra)a& prostor ontolo4ki ne3itak! u kojem atomi
pravocrtno padaju, sudaraju se, od3ijaju ili spajaju
F
> atomi se me5uso3no razlikuju po primarnim kvalitetama o3liku,
veliini, teini, pokretu i tvrdoi
> sekundarne kvalitete 3oja, miris, okus, temperatura, nisu ne4to 4to imaju
atomi, pa ak ni stvari same po se3i ve su posljedica me5udjelovanja
karakteristika atoma i na4i# osjetila, te su karakteristike, zato, su3jektivne
i nestalne
> + 2o -ij#-ju 'oja% ,o -ij#-ju sla1&o% ,o -ij#-ju /o(&o% a uis1i-u
a1oi i ,(a!-i-a)
> *sjetila, pak, govore razumu ovako' +ijedni razume, od nas si uzero
dokazala i sad smjera da nas time obori) ,voja pobjeda tvoj pad
> svijetom vlada me#anicistika uzronost 2 H$ijedna stvar ne biva bez
uzroka, nego sve s razlogom i po nudi, -olio bi na&i jednu jedinu
uzro"nu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvoC > ne vlada nikakav 3o",
nikakva smislenost i svr#ovitost, ali ni sluaj, ve se sve do"a5e
automatski na temelju zakona koji je dan koliinom same materije
> postoje mra2&a prava spo)&aja
> mrana je osjetilna i njome ne dolazimo do 3itno", o3jektivno" i
nepromjenjivo"
> prava je racionalna i njome spoznajemo atome
> osjetilna spoznaja se 3azira na tome da kroz osjetila prodiru u nas sliice
stvari Hteorija sliicaC
> etika tre3a zanemariti osjetilne uitke i vi4e se starati za du4u ne"o za
tijelo
> ovo je najistaknutiji materijalistiki sustav staro"a vijeka
B) A.TRO2OLOKO RAZDOBLJE
> ovjek u sredi4tu
> centar $ilozo$ije postaje Atena
> sredi4nja pitanja su pitanja morala, politike, zakona, od"oja222
> svodi se na pitanje% )ako tre3a ivjeti, tj2 kako postii A+'(' vrlinu!D
> predstavnici%
i2 .o$isti
ii2 .okrat
iii2 )irenska 4kola
iv2 )inika 4kola
SOFIS"I * P%O"#$O%#6 $O%$IJ#6 "%#SIM#46 4IPIJ#6 K#LIKL!;;;
> sofos "r2 mudrac, znalac
> prvi plaeni uitelji
> pouavaju retor'u oso3ito te#niku uvjeravanja ar"umentiranje,
po3ijanje, dokazivanje222!
> svakoj se tezi moe pronai jednako uvjerljiva antiteza teza i antiteza su
u ravnotei!
> erst'a isprazno nadmudrivanje, 3r3ljanje radi 3r3ljanja, dokazivanje
ver3alne superiornosti 3ez podlo"e u injenicama
> protivnici% .okrat, ,laton, Aristotel so$izam namjerni krivi zakljuak!
> ,laton veli za nji#% da nisu vo5e ne"o zavodnici, oni su zalju3ljenici rijei
$ilolozi!, a ne lju3itelji mudrosti $ilozo$i!,
B
> osnovni pojam relatv)am
> ni4ta ne postoji apsolutno ve se samo procjenjuje u odnosu s neim
dru"im
> mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek homo mensura ,rota"ora%
+3o"j#& j# j#(a s"i4 s1"a(i% o-i4 &oj# j#su da j#su% o-i4 &oj# -isu da
nisuC
> spoznajni relativizam sva spoznaja se 3azira na osjetilima
se&)ual)am! koja su su3jektivna,tako da nema prave istine
> -or"ija krajnje radikalni, ni#ilistiki stav% H.#a is1i-#% a da j#
i#% -# 'i s# o/la s,o!-a1i% a &ad 'i s# o/la s,o!-a1i% -# 'i 'ila
,(io,0i"a)
> etiki relativizam razliiti krajevi i razliiti ljudi imaju razliito
poimanje 4to je do3ro, a 4to zlo
> politiki relativizam .to koja drava dri da je pravedno i lijepo, to i
jest za nju tako i dok joj se svidi (#rotagora, #ravednost ))) korist
ja"ega (,rasimah, /akon je silnik nad prirodom "ovjeka (0ipija
SOK%#"
> F2 st2 p2 )2
> porijeklom puanin majka primalja!
> nije zapisivao ideje ve i# je 4irio dijalo"om knji"a 4uti kad je se pita!
> ,latonov uitelj iz nje"ovi# spisa najvi4e saznajemo o .okratovim
idejama!
> optuen da 222C&e vjeruje u bo.ove u 'oje vjeruje dr-ava 'var
mlade-C222
> sam ispio vr otrova tre3a po4tovati zakone, 3olje je nepravdu podnositi
ne"o je nanositi!
> vrlina mu je smisao ivota
> cilj $ilozo$ski# raz"ovora mu je razvijanje vrlina kod su"ovornika
> vrl&a = )&a&je
> onaj tko zna 4to je do3ro, init e do3ro, onaj koji ne ini do3ro, u stvari,
ne zna ili ima krivo znanje
> 4to vee znanje to vea vrlina
> uro5eno je ovjeku izme5u do3ra i zla iza3rati do3ro, a izme5u dva zla
manje etiki intelektualizam i optimizam kao razumna 3ia s umnim
uvidom poveavamo i moralnost!
> ro&ja kae se jedno, a misli se suprotno HZ-a da -i1a -# !-aC >
uvi5anje neznanja prvi je korak u procesu stjecanja znanja
> majeut'a porodiljska metoda, .okrat pitanjima vodi su"ovornika dok
sam ne do5e do istine, svatko tre3a HporoditiC ono to ve zakopano u se3i
nosi, kao 4to primalja 3a3ica! pomae enama da ra5aju, a ne ra5a sama,
tako i .okrat pomae Htrudnom duhu da rodi mudrostC
> lo"iki doprinos% pojam, de$inicija, indukcija
> pojmovi 3it mi4ljenja je spoznaja ope", pojmova, ono"a 4to nije
relativno i promjenjivo kontra so$istima! on to prvi tako odredio
> raz"ovor tee &du'tv&o od primjera prema opim odre5enjima! i
zavr4ava u opem de+&,j neko" pojma nedvosmisleno odre5ivanje
sadraja neko" pojma! odre5uje se 3it nee"a eidos!
> iako racionalist spominje i svoj unutarnji "las, savjest HdemonaC >
daio-io-a!
> estoko "a iskritizirao *ietzsc#e jer je previ4e stavio na"lasak na
racionalnu stranu ovjeka
J
KI%!NSK# /KOL# * #%IS"IP6 4!$!ZIJ#;;;
> (edo&)am u"oda uitak! je moralno do3ro, a neu"oda 3ol! je zlo
> #edone naslada
> tre3a kalkulirati da u konanici ve4e uivamo, a manje patimo ne tre3a
doi do to"a da se uicima ro3uje i to je neu"oda!
KINI<K# /KOL# * #N"IS"!N6 7IO$!N (IZ =#<V!)
> bespotreb&ost 4to manje potre3a, te nji#ovo zadovoljenje na 4to
skromniji nain asketizam!
> kultura i civilizacija vode na krivi put
5) O.TOLOKO RAZDOBLJE
> iz"radnja veliki# $ilozo$ski# sustava s jakom ontolo4kom podlo"om
> predstavnici%
i2 ,laton
ii2 Aristotel
PL#"ON
platonizam
> F2 i I2 st2 p2 )2
> .okratov uenik, Aristotelov uitelj
> utemeljitelj #'ademje $il2 4kole! u vrtu posveenom junaku Akademu
> djela% > prvi $ilozo$ski spisi sauvani u cijelosti, sauvano EF djela i :E pisama najpoznatije je
H.edmo pismoC!
> 0Fedo&> (o du?)6 0Fedar>6 0$o)ba> (0Smpo)j> 5 o ljubav)6 07r-ava> (o praved&ost)6
H,armenidC o idejama!, H,rota"oraC o vrlini!, H(eetetC, H.o$istC o znanju!, HZakoniC, HO3rana
.okratovaC HApolo"ija .okratovaC!
> &'(AFIZI)A > 3itak I7!J! istinski 3itak svijeta i 3it sve"a postojee"
> one su vjene, savr4ene i nepromjenjive za razliku od sve"a postojee" u
ovom svijetu!
> opim pojmovima pridaje se vrijednost samostalni#, izvorni# opstojnosti
> uinio je ideje 3iima entitetima!
> dio su tzv2 svijeta ideja meta+)2' svjet! koje su uzrok i uzor sve"a u
na4em svijetu +)2' svjet! teza o podvojenosti svijeta, ali to nije
horismos apsolutna odvojenost! jer ideje uzrokuju ovaj svijet i
participiraju u njemu
> ne4to, npr2 stolica, postoji jer postoji ideja stolice, ali je konkretna stolica
preslika, kopija ideje stolice, i nuno zaostaje za ori"inalom
> stvarna stolica je onoliko Hdo3raC koliko se poklapa sa savr4enom idejom
stolice
> u $izikom svijetu ne postoje dva savr4eno jednaka drveta, ovaj svijet je
svijet prostora i vremena koji stalno tee i prolazi, a svako je drvo samo
od3ljesak vjene i nepromjenjive ideje
> kao 4to se portret prepoznaje i razumije samo prema portretiranome, tako
i on sve stvari svijeta tumai kao kopije vjeni# prauzora,
podrazumijevajui time da ono vremensko nastaje iz ono" vjeno"
K
> najvi4a je deja dobra sudjeluje u svim ostalim, o3u#vaa i# jer do3ro
je ono po emu ne4to jest 3a4 ono 4to jest stolar je stolar ako je do3ar
stolar!
> ispravno, tj2 do3ro je na ovaj nain uzdi"nuto u kraljevstvo idealni# 3iti,
idealno" 3itka postoji ovjek po se3e, pravednost po se3i, lijepo po se3i,
dakle, ono apsolutno
> sve 4to u ovom svijetu jest 3arem minimalno zaostaje od ovakvo" ideala
> u tom smislu ,laton povremeno ideju do3ra izjednaava s idejom 3o"a
on je do3ro po se3i i sto"a temelj svako" temelja, ideja svi# ideja! za
na4 ivot samo 3i nam ono apsolutno ideje, 3o"! mo"li 3iti pravi uzor i
mjera a ne ovjek kao kod so$ista! zato za ,latona u stvari vrijedi da je
3o" mjera svi# stvari
> kraj HFedonaC > H* dragi boe, i svi ostali bogovi ovoga mjesta, daj mi
da postanem lijep u svojoj nutrini1 izvanjska dobra to ih imam neka
budu u skladu s mojim bi&em) 2aj da mi bogat izgleda mudrac) 3dijeli
mi samo toliko tereta zlata koliko umjeren "ovjek moe nositi
> osim ovakve konstrukcije 3o"a kod ,latona je vaan 7!MIJ:%$
3oansko 3ie koje je o3likovalo vjenu materiji po uzoru na ideje
naravno, ne potpuno uspje4no! demijur" nije stvoritelj ve o3likovatelj
svijeta
> ovo je o3jektivni idealizam i pluralizam
> 7irsc#3er"er o tome kae% H(o je 3itak koji me "ledamo i ne "ledamoL
koji nas vodi i koji je strivenL koji je vjean i ulazi u vrijemeL koji je
neprostoran, a pojavljuje se u prostoruL nepromjenjiv a ipak nikad krut i
nepokretljiv2 ,laton taj 3itak naziva ideja, HidealniC 3itak to je,latonov
svijet ideja kosmos noetos!C
> du# ovjeka jest ono 4to u s#vaanju vrijednosti zna za idealne sadraje
pojam 3itka drukije s#vaen no kada se samo usmjerava 3iu prirodni#
stvari nema 3itak samo stolica, drvo i sl2 ve i mudrost, vjernost,
ljepota222!
> -*O.'OLO-IJA dvije osnovne vrste spoznaje%
> @) m&je&je (do&sa) usmjerenost na $iziki svijet i iskustvenu, osjetilnu
spoznaju rezultira varkom, mnijenjem, doksom, sve do e"a ovakvom
vrstom spoznaje moemo doi je%
i2 vjerova&je o konkretnim stvarima, pojavama
ii2 &a.aAa&je > o sjenama ti# stvari
> ;! um&a spo)&aja (-o#sis) jedina spoznaja koja vodi do prave istine, i
ona se oituje u dva vida%
i2 )&a&je o idejama jedino pravo!
ii2 predo2va&je podruje matematike, svijet matematiki#
predod3i ne postoji u osjetilno>opaajnom svijetu ni jedan
istinski pravac ili krunica ali mi svejedno imamo predod3u o
njima jer su to pojmovi koji su u svojoj istoi dani samo u
mi4ljenju
> u konanici spoznaja ideja 3udui da i# nema u $izikom svijetu koje"
smo dio! nije ni4ta dru"o ne"o sjeanje "!O%IJ# #N#MN!Z!
> ljudska du?a je nematerijalna, nedjeljiva i 3esmrtna te izme5u $iziki#
e"zistencija 3oravi u carstvu ideja "dje neposredno motri isninu!
> ljudska du4a je ono u nama najvrijednije, a tijelo je samo privid, sjena,
tamnica za du4u
> u ovom se svijetu javlja prisjeanje du4e na sadraje svijeta ideja
M
> 6loc# tu teoriju naziva apriorizmom zado 4to se iskazuje prednost
3iv4e" nad 3uduim
> sve du4e koje po prvi put sa svoje zvijezde silaze na ovu Zemlju imaju
mo"unost iz3ora, ali kad 3iraju lo4e zavedene poudom i varljivim
prividom, tada se zapliu sve vi4e i vi4e i nji#ov uitatk postaje nji#ov
teret i nji#ova kazna
> zato ovjek ne tre3a initi ono 4to mu sklonost ili raspoloenje nalae,
ne"o tre3a Hiniti svojeC > 4to mu um spozna kao istinsku 3it ovjeka
> u H(eetetuC ,laton kae da takav ivot u svom savr4enstu jest Hpostajanje
sli"nim +ogu, koliko je ta za nas mogu&e, tj) da postanemo sveti i
pravedni na temelju uvida i mudrosti
> 7IJ#L!K"IK# nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se
raz"ovorom, do3ro postavljenim, usmjernim i promi4ljenim pritanjima
izaziva u du4i sjeanje na svijet ideja
> !%OS (LJ:=#V! $ilozo$ska tenja za spoznajom, mudro4u, trajnim,
lijepim, do3rim, 3esmrtnim222
> u H.impozijuC razvrstava lju3av i dolazi do ideje erosa kao $ilozo$ske
udnje za idejama .okrat je olienje erosa!
> $ilozo$ija istraivanje, traenje istine
> O7$OJ konana zadaa mu je pro3ijanje privida i dolazak do istinko"
3itka, prauzora, s#vaanja ideja, no mora 3irti $ilozo$ski nain ivota,
"ledanje 3iti stvari, odvija se kroz dijalektiku
> veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem
H:sporedba sa spljom> iz H1raveC! mi smo ljudi nalik
zaro3ljenicima koji se nalaze u podzemnoj spilji i od ro5enja smo
privezani tako da se ne moemo ni okrenuti, ne"o uvijek vidimo samo
sjene koje padaju na zid, a koje su produkt stvarni# stvari
> u takvim okolnostima svi vjeruju da je svijet sjena jedini stvarni svijet
> pojedinac koji 3i uspio izai iz spilje tre3ao 3i vremena da se navikne na
stvarni svijet pod .uncem ideja do3ra!, a ostali 3i te4ko povjerovali u
nje"ovo svjedoanstvo da svijet na koje" su navikli nije jedini i nije
stvaran
> '(I)A I FILOZOFIJA ,OLI(I)'
> udorednost se moe postii samo u do3rom dru4tvenom ure5enju
> jedinstvo etike i politike jedina ispravna politika je moralna politika te
vrlina se moe oitovati samo u zajednici!
> 1+?A/A nastala iz potre3e za podjelom rada, vele3na or"anizacija na
putu ka do3ru ideja drave
> ljudi prirodno nisu jednaki i svatko 3i tre3ao 3iti po sposo3nostima
raspore5en na odre5eni posao%
.(AL'
?
1O&I*A*(*I
1IO 189'
1O&I*A*(*I
1IO (IJ'LA
,+I,A1AJ8NA
/+LI*A
proizvoditelji poudni tr3u# umjerenost
vojnici voljni prsa #ra3rost
vladari umni "lava mudrost
> iz ove tri vrline nastaje pravednost sve zajedno su poznate kao 2etr
'ard&al&e 'repost)
> drava je do3ra ako je umjerena, #ra3ra, mudra i pravedna
> ,+A/'1*O.( svatko radi posao za koji je sposo3an i ne ometa dru"e
:G
> "lavna $unkcija drave je od.oj .raAa&a, do3ar od"oj jamstvo je
odranja zakonitosti jer se njime razvija smisao za zajednicu
> od"oj djece je zajedniki
> privatno vlasni4tvo imaju "a samo proizvoditelji, ali ne i vojnici i
vladari da ne 3i mo"li iskori4tavati poloaj za vlastite materijalne
interese!
> vladari +6"# do& "lada(i -# ,os1a-u filo!ofi ili filo!ofi "lada(i% s"ij#1
-#0# 'i1i 'oljiC
> 4koluju se ak do FG>e "odine
> ,latonova je drava primjer aristokracije "dje vlada ona manjina koja je
zaista naj3olja
> utopija nje"ov nacrt idealne drave smatra se prvom idejom utopije
> totalitarizam "lavna zamjerka ,latonovoj ideji drave je ta 4to se
zanemaruje pojedinac i nje"ove elje te se sve stavlja u ruke dravi i
podre5uje njenim interesima
> o3lici drave%
i2 aristokracija vode du#ovno i moralno naj3olja manjina
ii2 monar#ija vlada jedan od naj3olji#
iii2 timokracija vladavina asto#lepni# izvitopereni o3lik vladanja
oni# kojima je voljni dio du4e dominantan!
iv2 oli"ar#ija vladavina 3o"ate manjine
v2 demokracija ako vlada svjetina tada nitko ne zna ni red a ni
obaveze i dunosti, ve& samo ivi dan na dan u razonodi i dobrom
raspoloenju, i to naziva milim, slobodnim i blaenim ivotom
vi2 tiranija krajnje izopaenje, nastaje kad se demokracija pretvori
u svoju suprotnost jer H#rekomjernost u pretjerivanju stvari
obi"ava se okrenuti i u suprotnost, imaju&i protuudarac za
posljedicu tako je u vremenskim prilikama, u rastu bilja i tijela,
a nita manje i u ustavima > tu su svi ro3ovi, ak i sam tiranin
koji je ro3 svoji# strasti, to traje sve dok Hnarod ne spozna kakva
je zloduha stvorio i u to je on izrastao
> '.('(I)A izraena kritika umjetnosti%
> o&tolo?' pr.ovor umjetnost opona4a stvarnost teorja mme)e
mimesis, a stvarnost je opona4anje svijeta ideja
> dakle, umjetnost je dvostruko udaljena od svijeta ideja, ona je sjena sjene,
kopija kopije222
> dda't2' pr.ovor mno"a umjetnika djela lo4e utjeu na ljude jer
daju lo4e primjere 7omera 3i ,laton najprije ovjenao lovorovim
vijencem po3jednika, ali 3i "a zatim istjerao iz drave!
> prava umjetnost je pouna pa 3i ,laton u svojoj idealnoj dravi tono
propisao za koji 3i stale 3ila po"odna koja umjetnost
#%IS"O"!L
> I2 st2 p2 )2
> otac lijenik na makedonskom dvoru
> ro5en u sj2 -rkoj
> ;G "odina najistaknutiji uenik Akademije sve do ,2 smrti
> E "odine uitelj Aleksandra makedonsko" > on je A2&2 "rke $ilozo$ije ujedinio sva znanja
kao 4to je ovaj ujedinio svijet
> ,OLI7I.(O+ > $izika prvi prirodoslovac koji ne zanemaruje osjetilno "leda i prouava
svijet!, astronomija, meteorolo"ija, zoolo"ija, 3otanika @ pravi sistematiar, osniva lo"ike
> 4kola u "aju Likeju Liceju! 4etali i $ilozo$irali 4etali4te P!%IP#"!"I<K# /KOL#
::
> djela:0Or.a&o&> HOru5eC > z3irka B lo"iki# spisa!6 0F)'a>6 0O du?>6 0Meta+)'a>6
0N'oma(ova et'a>6 0!udemova et'a>6 0Polt'a>6 0%etor'a>6 0Poet'a>
> po3je"ao iz Atene nakon A2&2 smrti > antimakedonsko raspoloenje H$e&u im dozvoliti da
po 4) put ogrijee o 5ilozo5iju6C! umro za "odinu dana u rodnom kraju
> dijeli $ilozo$iju na% teorijsku matematika, $izika, meta$izika!, praktinu ekonomija, politika,
etika!, pojetika poetika, retorika222! O lo"ika
> )+I(I)A ,LA(O*A% > HD(a/ i j# 2la1o-% ali i j# d(a7a is1i-a8)
> nemo"unost odvojenosti svjetova, pojma i predmeta otkud kretanje iz statini# ideja, o :
stvari<oso3i ima vi4e ideja, pri"ovor tree" ovjeka, odvojenost 3iti i 3itka od pojavno" @ sve
je to nemo"ue konani zakljuak, tj2 polazi4na toka% ,+I+O1A J' .(/A+*I ./IJ'(
> preduvijet $ilozo$ije je i poznavanje lo.'e logos "rki od legein @ "ovoriti! oru5e
$ilozo$ije HOr"anonC
> najvi4i rodovi su K#"!$O%IJ! (kate"orija doslovno nain izraavanja!% supstancija<ousia
ovjek!, kvaliteta 3ijelac!, kavantiteta :,KJ!, relacija upola mla5i od mene!, mjesto u
parku!, vrijeme danas!, poloaj lei!, imanje ima oruje!, injenje 3aca smee!, trpljenje
3iva u#ap4en!
> najvanija je supstancija > jedino je to su3jekt, dru"o sve predikati, akcidencije su3jekta
> @; S:PS"#N8IJ# pojedinane stvari, pravi, stvarni konj, iskustveno provjerljiv dakle,
suprotno ,latonu, 3itak nije ideja ve konkretna osjetilno>opaajna pojedinost!
> B; S:PS"#N8IJ# pojmovi o pojedinanim stvarima, vrste i rodovi, vi4e znanje, odnosi se
na vi4e stvari, pojmovna konstrukcija nastala na osnovu iskustva tu5e" ili vlastito", nema
uro5eni# ideja!, time 3arata nauka i iz ope" se moe deduktivno doi do pojedinano"
deduktivna lo"ika > silo"istika npr2!
> ipak > pojmovi ne e"zistiraju sami po se3i prvo3itno je ;2 supstancija izvedena iz :2
supstancije i tu kritika ,latona! taj proces naziva apstrakcijom
> pojedinane stvari se mijenjeju, HtekuC kroz vrijeme, pojmovi za#vaaju prolazni svijet
odjednom i najedanput, izvlae openito, ono svojstveno rodu ili vrsti
> odredio strukturu lo.2'e de+&,je utvrdi se naj3lii rod lat2 genus pro7imum! i onda "a se
o"ranii s vrsnom razlikom lat2 di55erentia speci5ica! da 3i taj pojam razlikovali od ostali#
pojmova koji imaju isti naj3lii rod
> sud sveza pojmova koja vodi do tvrdnje o z3ilji, po njemu, dakle, tvrdnje suda tre3aju 3iti
istinite
> )a'lju2a' (slo.)am) opisao tipine varijacije s#eme silo"izama po njemu postoje E
$i"ure silo"izma svaka po I modusa!
> razlikuje prednji, srednji i zadnji pojam u silo"izmu
> ako se pojmovi i sloeniji o3lici misli poklapaju s :2 supstancijom, dakle ako su u skladu sa
stvarno4u oni su istiniti I.(I*A sla"anje misli i stvari, pojma i predmeta @ "!O%IJ#
#7!KV#8IJ!
> &'(AFIZI)A nadovezuje se na teoriju supstancije
> za nje"a je meta$izika istraivanje, tj2 znanost koju valja prouavati iza $izike koja je znanost
o $=sisu, prirodi uope! i to zato 4to vodi du3lje ne"o li $izika
> $izika se 3avi samo jednim odre5enim sluajem 3itka osjetilno>opaajnim vidom 3itka!, a
meta$izika istrauje ono sloenije 4to se nalazi ispred 3itka koji se pojavljuje u pojavnome
> z3ilja, starnost, realnost je jedinstvo 3iti i pojavem ope" i pojedinano" 3it je u pojavi ,
ope 3it! je u pojedinanom pojavnom!
> sve 4to e"zistira ima zajednike principe, tzv2 Hnaela 3itkaC, moe se sa"ledati kroz I
principa, uzroka to je "!"%#K#:Z#LNI SKLOP%
> 9: $ausa a1#(ialis materija, tvar, od e"a je ne4to to je ono pojedinano, neposredno
iskustveno, vidljivo
o ne4to poput stalno tekue" kontinuuma u koju se unose stalni o3lici do3ivajui jedno
jedinstveno mjesto i tako se individuirajui
o sve tvari su o3likovane
:;
> ;: $ausa fo(alis $orma, o3lik, 3it to je ono ope o3lik u 4irem smislu one
karakteristike koje 3i tre3ale pripadati nekoj vrsti Hpo prirodiC > npr2 u prirodi je koko4i da
le"u laja! ne, dakle, samo isti o3lik plastina koko4 nije koko4! ve i npr2 $unkcija,
o3iljeja
o po o3liku se razlikuju vrste skup 3ia jednaki# osnovni# karakteristika, npr2 klupa,
ovjek, pas222! materija "ra5evna tvar ovo"a svijeta! rukovodi se jednim smislenim
naelom koje uvijek iznova dopu4ta nastanak isti# o3lika
o nema tvari 3ez o3lika o3lik ne djeluje u svojoj openitosti ve samo u svome
upose3ljenju, po kojem je ostvaren u prostoru i vremenu
o suodnos i jedinstvo materije i $orme @ (lemor+)am
> <: $ausa #ffi$i#-s > pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene za4to je 3ilo mo"ue da se
ne4to do"odi, 4to je 3io preduvjet 3ivanja, do"a5anja i sl
o 2svaka je promjena prijelaz iz mo"unosti u z3iljnost ime materija zado3iva nove
o3like
> =: $ausa fi-alis > svr#a, cilj promjene, telos po A2 to je ono za4to ne4to jest teleolo4ko
"ledi4te!
o i priroda i ovjek djeluju svr#ovito Sve si bivanje kr"i put iz ne"ega ka ne"emu)))
od ne"eg prvog to se kre&e a to ve& ima odre8eni oblik opet prema obliku ili
sli"nom telosu
> sva I uzroka postiu da je ne4to pojedinano takvo kakvo jest o svemu postojeem se moe
"ovoriti u ova I smisla to su aspekti cijele stvarnosti
> :2 supstancija je uvijek J'1I*.(/O &A('+IJ' I FO+&' a ;2 supstancija je ista $orma,
misao nastala na osnovu :2 supstancije!
> materija uvijek ima neki o3lik, $ormu, materija 3ez o3lika apeiron! je apstrakcija, ma kako to
3io rijedak o3lik on jest, i ta e materija 3iti odre5ena svojim o3likom vanija je c2 $ormalis
taj o3lik daje na4e pripadanje odre5enom rodu ili vrsti
> materija je pasivna , svoje karakteristike do3iva ovisno o o3liku, ona moe poprimiti odre5en
3roj $ormi, promjenjiva je svaka materija moe imati vi4e od : $orme!
> $orma je aktivna , ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva stalnost karakteristika je i
ini tono odre5enom $ormom o3lik stupa ne moe previ4e varirati, a da ne4to i dalje ostane
stup
> sposo3nost materije da poprimi razliite $orme jest njena PO"!N8IJ#CMO$:DNOS" da
3ude ne4to dru"o
> potencijali svake materije su o"ranieni od drveta nikad neemo do3iti staklo!, mo"unosti
najvee kod ljudi nespecijalizirana 3ia! najkompleksnije $orme
> ako se neka mo"unost ostvari primi novu $ormu, oso3inu! onda je ta m2<p2postala
#K":#LNOS"CZ=ILJNOS"
> prijelaz iz mo"unosti u z3iljnost, tj2 iskori4tenje neke mo"unosti nije ni4ta dru"o ne"o
K%!"#NJ!CP%OMJ!N#C7O$#E#NJ!
> svaka aktualnost je potencijalnost nee" dru"o"
> postoje vi4e i nie $orme $orma student je vi4a od $orme uenik kao 4to je $orma stup vi4a od
$orme klesani kamen, kamen i stijena! postoji 7IJ'+A+7IJA FO+&I vi4e $orme ve u
se3i pretpostavljaju one nie moi razmi4ljati pretpostavlja moi disati, percipirati2222!
> cilj nije kvantiteta, isto "omilanje prije5eni# $ormi, cilj je 3a4 taj napredak koji se do"a5a
time 4to se prelazi u sve vi4e i vi4e $orme, sve smo vi4e je tvar proeta o3likom
> sve to nije sluajno, u svemu je vidljiv neki plan, neka unaprijed pretpostavljena svr#a
> svijet je ustrojen "!L!OLO/KI sve se do"a5a s tono odre5enom svr#om
> e&tele(ja ono 4to je o3likovano prema svrsi, svr#ovito ostvarenje, 3itnost p#=sis ono 4to
je nastalo! neke stvari kojoj je 3itak stvoren prema neemu te ve sto"a sadri u se3i svr#u
o savr4eno ne stoji na kraju ve na poetku, u procesima u prostoru i vremenu dolazi tek
na vremenskom kraju, ali u lo"iko>ontolo4kom mi4ljenju 3itka dovr4eno stoji kao
smisao 3itka na poetku i Hpo svojoj je prirodi prijeC
:E
> sve vee proimanje materije $ormom vodi u istu apstrakciju, oslo3o5enje od materije, isto
nematerijalno, isti o3lik kr4ani pri#vatili!
> ta ista $orma, vr#unac #ijerar#ije o3lika, jedino postojee koje nije jedinstvo c2m2 i c2$orm2
jest =O$
> on je dakle konana svr#a sve"a, c2 $inalis cijelo" kozmosa, ne4to savr4eno, samo svoj uzrok
sve na ovom svijetu ima neki uzrok, a :2 uzrok, uzrok samom se3i jedino je 3o"!
> A2 "a odre5uje kroz ; atri3uta, on je MI/LJ!NJ! MI/LJ!NJ# > ista $orma, mi4ljenje o
$ormi 3ez materije, jedino 4to je o3lik 3ez sadraja je on sam misli samo" se3e nije kr42
3o" koji 3ilo 4to re"ulira!
> N!POK%!"NI POK%!"#< on je nepokretan jer je svako kretanje prijelaz materije u
novu $ormu, on je 3ez materije, ista $orma, savr4en, nema vi4e mo"unosti, on je ista
z3iljnost
> on je pokreta cijelo" svijeta, ne svojim djelovanjem ve svojim postojanjem to potie
kretanje prema savr4enstvu, neiva priroda se mijenja uslijed vanjsko", a ne unutarnje"
uzroka!
> svijet ima o3lik ku"le, u sredini je statina Zemlja koja je okruena s FB koncentrini# s$era
ljuske! koje se vrte oko njene osi
> svo kretanje ovisi o kretanju krajnje ljuske, tzv2 prvom ne3u, a prvo je ne3o pokrenuto samim
nepokretnim pokretaem
> 3o" pokree svijet kao ono 4to voli, ne pokree "a me#aniki ve kao idealni cilj sve"a
nastajanja o3lika uope
> * takvom na"elu ovisi i nebo i priroda
> svo kretanje, pa i to, tumai se kao udnja materije u se3i za o3likom materija tei tome da
3ude o3likovana i to na sve kompleksniji i kompleksniji nain!
> ,.I7OLO-IJA HO du?>
> du4u psi#u! ima sve 4to ivi 3iljne, ivotinjske i ljudske du4e
> du4a H#rva entelehija organskog 5izi"kog tijelaC
> stupnjevi du4e%
o ve.etatv&a du?a ima sposo3nost rasta, primanja #rane i razmnoavanja
3iljke imaju samo ovakve sposo3nosti
o se&)tv&a du?a osjetilna, ima sposo3nosti tenje, samoaktivno" kretanja, spolni
na"on te Hprirodne poticajeC kao 4to su a"resivnost, prkos, smjelost222
imaju je ivotinje
o ra,o&al&a du?a razumska, tipina samo za ljudsku vrstu
nakon smrti individualna ljudska du4a ne ivi kontra ,latonu!
ovjek je ZOON LO$ON !K4ON 3ie koje razmi4lja i "ovori
imamo razum, um i slo3odnu volju
razum diskurzivno mi4ljenje koje se kree u pojmovima, sudovima i
zakljucima
um "ledanje najvi4i#, vjeni# naela istinito"a i do3ro"a, dakle,
Hne4to 3oanskoC
slo3odna volja mo"unost oda3ira
ove karakteristike ljudske du4e su u stvari ljudska causa $ormalis, du4a je
o3lik tijela, to je na4a 3it
> svaki vi4i stupanj du4e u se3i sadri sposo3nosti nii# stupnjeva
>'(I)A cilj moralno" djelovanja postizanje vlastite sree, 3laenstva "ledi4te o srei kao
konanom is#odi4tu moralnosti zove se !:7#IMONIZ#M najvi4oj srei vodi najmoralnije
djelovanje
> eudamo&ja doslovno H3la"i pravi! du#, srea, 3laenstvo
> tim pojmom potaknuta sva "rka etika
:I
> srea ne lei u uitku, posjedovanju ili u"ledu ve u potpunom aktiviranju ovjekove
speci$ine 3iti kroz vrline
> neemo 3iti moralni da 3ismo 3ili sretni ve e, ako smo moralni, srea pratiti na4 ivot
> dvije vrste vrlina%
o !"I<K! praktine prakticiraju se u zajednici moral u uem smislu te rijei!
> najvanije je nai P%#V: MJ!%:6 )lat&u sred&u )meAu 'raj&ost ni previ4e ni
premalo
> npr2 #ra3rost kao sredina izme5u kukaviluka i nepromi4lljene ludosti, srljanja u opasnost,
velikodu4nost 4krtost i rasipnost!, pravednost nano4enje i trpljenje nepravde!
> razumom emo odrediti tu mjeru, sredinu, ali da promi4ljeno provedemo u djelo 3itan je
oda3ir volje protiv sokratovsko" idealizma da sama spoznaja do3ro" vodi u do3ro djelovanje,
ni4ta ako se voljno ne odluimo za to, motiviramo da to uinimo!
o 7IJ#NO!"I<K! razumske! teorijske tiu se pojedinca, na4a od"ovornost
prema samima se3i
> to su umnost, znanje, raz3oritost vana za politiki ivot!, mudrost presudna za $ilozo$iju!,
umijee
> koliina ovi# vrlina ovisi o individualnim potencijalima pojedinca
> ,OLI(I)A protiv ,2 ideje da unutar stalea 4to vea jednakost, ljudi su individue, svi se
me5uso3no razlikujemo
> ovjek je ZOON POLI"IKON 3ie zajednice, dru4tveno, Hpolitiko 3ieC
> moe preivjeti $iziki i psi#iki! samo s dru"im ljudima, a ne sam, HT&o o7# 7i"j#1i sa
-ij# o"j#&% o- j# ili !"ij#( ili 'o/C zvijer nia od ovjeka, 3o" vi4e!
> sklonost ka dravi je usa5ena u ovjeka iako joj o3itelj pret#odi u vremenu
> ljudi ive zajedno, udruuju se u o3itelji i polis radi 1O6+O- ivota, zato jer im tako 3olje, a
4to je nekom narodu do3ro na taj se nain i tre3a udruiti i or"anizirati dravu
> tek se u zajednici do3ro uspostavlja u najveoj mjeri pa je onaj koji je prvi stvorio dravu 3io
tvorac najvei# vrijednosti
> drava 3i tre3ala 3iti savr4enost ljudsko" morala
> do3ar je onaj o3lik ure5enja "dje vladari vladaju za do3ro3it svi#, a ne u vlastitu korist, 3roj
vladara nije presudan
> do3re vladavine kraljevstvo, aristokracija, repu3lika!
> lo4 o3lik tiranija, oli"ar#ija, demokracija neosvje4tena svjetina u kojoj svako "lasa za ono
4to njemu samom koristi ne uzev4i u o3zir ope do3ro!
> i kod nje"a je 3itna $unkcija drave od"oj H9li oni koji u odgoju svojih sinova previe
vanosti polau na tjelesni odgoj i ratni"ku izobrazbu, da bi ih u potrebnom ostavili
neobrazovane, "ine iz njih ograni"ene ljude
> '.('(I)A 0Poet'a> 5 o pjesnikom umijeu samo dio o tra"ediji, pitanje je li ikad zavr4eno
> kasnije mno"e interpretacije primat tra"ino", uenje o jedinstvima
> teorija &IM!Z! kao i ,laton! opona4anje, ali ne ono" 4to se stvarno do"odilo ve ono"
mo"ue", stvaralako i idealizirano
> tako tra"edija opona4a ljude 3olje od nas, a komedija lo4ije
> de$inicija tra"edije %
o opona4anje oz3iljne radnje
o odre5ene veliine
o uzvi4enim "ovorom
o kroz djelovanje likova ne prepriavanje!
o postie se 'atar)a proi4enje kroz stra# 4to e se do"oditi tim plemenitim
ljudima! i saaljenje stradali z3o" sud3ine! to je psi#olo4ki uinak na pu3liku ona
su uivljava u situaciju likova i time u 3iti 3ezopasno isti
:F
D) ETI3KO RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO-RIM6KE @ILOZO@IJE
> #elenizam mje4anje kultura uzrokovano stvaranjem svjetske drave
Aleksandra /eliko"a
> "rki du# se 4iri, ali i utjecaj istoka na -rku
> procvat specijalizirani# znanosti matematika, $izika, "eotra$ija2222!
> praktina $ilozo$ija pomo u ivotu, 3ri"a za du4u ovjeka
> osjeaj dezorijentiranosti ideal je mudra, koji je sretan, sta3ilan,
miran222
> mudrac je mudrac jer posjeduje vrlinu koja im je svima ideal
#"#%#KSIJ# * &epomu3e&ost6 stanje 3ez strasti, du4evni mir222
> sve vei uspon kr4anstva smanjuje utjecaj $ilozo$ije F;M2 zatvorena je
Akademija po Justinijanovu nalo"u
> predstavnici%
i2 .toici
ii2 'pikurejci
iii2 .keptici
S"OI<K# /KOL# * Z!NON () Kto&a)6 KL!#N"6 4%IZIP6 rms'a stoa * !PIK"!" * rob
(0Mal prru2&'>)6 S!N!K#6 M#%KO #:%!LIJ! (0Samomu seb>)
> I2 st2 p2 )2 ;2 st2
> vrlo popularni u +imu
> razlikuju se E stoe
> s1oa trijem, "alerija nadsvo5ena sa stupovima stoa poikile H4arena
dvoranaC!
> 6oetije i# zove Htmurnim starcimaC, a dru"i istiu H3a#atost u vrlinamaC
> lo"ika sudova Aristotelova je 3ila lo"2 pojmova! uvi5aju da konkluzija
sljedi iz konjunkcija premisa > A 6!0
> voljni element odluke vaan je dio suda
> nadovezuju se na 7eraklita u pitanjima meta$izike
> materijalnim svijetom upravlja sveo3u#vatni kozmiki zakon lo.os6
sudb&a (+atum!, 3o", svjetski um222
> Hspermatiki lo"osC > lo"os je kao sjeme u svemu pa&te)am), sve se
do"a5a po njemu, nuno je i od strane ljudi nepromjenjivo +atal)am)
> mo"ua je H'atalept2'a> spo)&aja jasna i iva, istinita, mo"ua jer je
ljudski um iste "ra5e kao i lo"os svijeta
> ipak po 7irsc#3er"eru! stoici svoju spoznaju 3aziraju na osjetilima
teorija odslikavanja pri#vaena u srednjem vijeku, ali priprisana
Aristotelu!
> izlau i visolo cijene ar"ument o su"lasnosti svi# consensus omnium!
> cilj je pomiriti se sa sud3inom i zadrati mirnou
> vrline% #:"#%KIJ# samodostat&ost samostalnost, skromnost, 3ez
ovisnosti o 3ilo emu izvan nas
> #"#%#KSIJ# du4evni mir, konani cilj, stanje 3ez a$ekata strasti!,
3esstrasnost, ravnodu4nost ak apatinost!
> I ,latonove vrline% umjerenost, #ra3rost, mudrost, pravednost
> 'o)mopolt)am jednakost svi# ljudi, ideja "ra5anina svijeta svi smo
jednaki po tome 4to smo pod vla4u lo"osa!
> ud(a$u j# doo"i-a i1a" s"ij#1
:B
> esto im karakteriziraju etiku kao etiku dunosti jer se mudrac mora
HodricatiC i HpodnositiCm smije vladati samo razum i osjeaj dunosti 4to
iz nje"a proizlazi
> proturjeje meta$izike i etike etika koja "ovori H(i mora4PC
pretpostavlja slo3odu, a nji#ova meta$izika istie da je sud3ina sve u
ivotu te da slo3ode nema
> .eneka% H$ije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koju udi vie
> 6ud'i-a "odi o-# &oji 1o 4o0#% a "u# o-# &oji 1o -#0#)
!PIK:%!JSK# /KOL# * !PIK:%6 "I" L:K%!8IJ! K#% spjev HO prirodi stvari!
> od I2 st2 p2 )2
> senzualizam > opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam si"naliziraju
je li ne4to do3ro ili lo4e za nas, takva je na4a prirodna "ra5a
> iz to"a zakljuuju da je u"oda do3ro, a neu"oda zlo #edonizam
> P%O7:4OVLJ!NI 4!7ONIZ#M cilj je odsustvo 3ola, a ne
naslade, od3acuju tjelesne uitke kao mjerodavne kratkotrajni, vode u
ovisnost, esto vode u du"oronu neu"odu222! i istiu du#ovna, trajna
zadovoljstva mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota222!
> H.av iz3or i svo nastojanje idu za do3ro3iti tijela i mirom du4eL jer to je
telos sretno" ivota2 A ono 4to inimo, inimo zato da 3ismo iz3je"li
nezadovoljstvo i da 3ismo na4li du4evni mirC > i oni tra"aju za
atara'sjom
> atomistika meta$izika sve je od atoma koji padaju u praznom prostoru
> razlika od klasino" atomizma atomi pri pretanju mo"u skrenuti s puta
*d#$li-a1io! i spojiti se nepredvidivo unutar zakonitosti mo"ua je
sluajnost nije sve nuno, ne4to je i slo3odno, ovo je oslo3o5enje od
vjeno iste nunosti stoiko" $atuma
> i du4a od atoma uklanjaju stra# od smrti HDo& so i -#a s(1iA a
&ad -as1u,i s(1% 1ada "i# -#a -as8)
> 3o"ovi su u me5usvjetskim prostorima prikriveni ateizam!
> esto 3ili krivo interpretirani #edonizam!
SK!P"I8I * PI%ON6 S!KS" * !MPI%IK H,ironove postavkeC!
> I2 st2 p2 )2 ;2 st2
> SK!PS# sumnja
> :G tropa naini kojima skeptik dolazi do suzdravanja od dono4enja 3ilo
kakvi# sudova
> relativizam teza i antiteza u 3ilo kojem pitanju u konanici su u
ravnotei
> ni4ta nije si"urno, nema istine, sve je relativno222
> atara'sja du4evni mir je produkt uvi5anja sveo3u#vatnosti skepse,
nepomuenost kroz $le"matinost i ravnodu4nost222
> epo(e vrlina suzdravanja od dono4enja sudova
> 'o&+orm)am 3udui da ni4ta nije si"urno, oko nie"a se ne vrijedi
nervirati, a lak4e nam je kad se prila"odimo okolini i njenim o3iajima
E) RELIBIOZ.O RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO RIM6KE @IL:
> predstavnici%
i2 ?idovska $ilozo$ija reli"ije Filon
ii2 novoplatonizam
5 FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira i# u du#u "rke $ilozo$ije
:J
> Filonov bo. je istaknutiji od $ilozo$sko" 3o"a potpuno transcendentan,
3olji od do3ro"a, savr4eniji od savr4eno"a, moemo mu se o3raati kao
oso3nom 3o"u
> 3o" jo4 uvijek ne stvara svijet ni iz e"a ve iz vjene materije slino
"rkom demijur"u!
> 3o"a i svijet povezuje lo"os ideja nad idejama, najvi4i me5u an5elima,
posrednik 3oji, prvoro5eni sin 3oji, dru"i 3o", po njemu je svijet
stvoren, on je du4a svijeta koja svemu daje ivot
5 NOVOPL#"ONIZ#M (N!OPL#"ONIZ#M)
> PLO"IN "lavni predstavnik
> poku4aj da se konkurira kr4anstvu o3novom stari# $ilozo$a
> Hapsolutni monizamC > sve nastaje iz Jedno" 3itak! procesom isijavanja
emanacije!
> zove "a J!7NO da 3i na"lasio ne"aciju mno4tve, i u smislu prvo"a od
sve"a
> izraeno je to odvajanje 3o"a od svijeta 3o" jedno! je iznad 3ia, o
njemu se ne moe izrei nijedna kate"orija
> !M#N#8IJ# isijavanje kojim sve nastaje iz Jedno", ona povezuje
Jedno 3o"a! i svijet dolazi do imanencije transcendentno"a
> slinost s ,latonom da 3i se mislilo ono prolazno, mora se misliti
vjeno, mora se najprije misliti savr4eno da 3i se razumjele preslike
H!edno je sve i nita od svega1 mnotvo je sli"no !ednome, ali !edno nije
sli"no mnotvu
> isijavanjem Jedno ne "u3i ni4ta od svoje supstancije
> stupnjevi emanacije % 8m, ideje, du4a, materija to su o3lici 3itka
4i,os1a!#!
> ovjek se moe vratiti Jednom a to jedino vrijedi! mistinom ekstazom
stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom trajno mo"ue tek
nakon smrti!
> !KS"#Z# stapanje s Jednim, s jedinom pravom du#ovnom
domovinom, to nas privlai eros!
> put ekstaze je tako5er stupnjevit%
i2 via purgativa i4enje od materijelno"
ii2 via illuminativa prosvjetljenje
iii2 via unitiva povratak u sjedinjenju
iv) "ista ekstaza
7OV7! "%!=# N#:<I"I Z# /KOLSKO N#"J!8#NJ!FFF
@) KRA.6KA @ILOZO@IJA > 2ATRI6TIKA
> :2 K2 st2 P#"%IS"IK#
> kronolo4ki spada dijelom u antiku, a dijelom u srednji vijek
> ; "lavna cilja djelovanja%
o o3rana kr4anstva od razl2 sekti
o iz"radnja i razrada cjelokupno" kr42 .ustava > do"me
> ime po latinskoj rijei patres crkveni oci
> '(I)A LJ86A/ I%
o primat onostrano" nad ovostranim ivot po 6o"u, smisao ovo" svijeta i ivota daje
ne4to onostrano
:K
o povezanost me5u tima svjetovima ivot Isusa )rista primjer cjelokupni ivot
moe 3iti proet reli"iozno4u
o 3o" doveden u svijet novost
o E6?ATOLOBIJA uenje o posljednjim stvarima
smisao sada4njosti odre5uje se iz pozicije 3udue"a i to ono" krajnje",
posljednje" posljednji sud i ivot nakon smrti, kraj svijeta
konana pravda mo"ua tek izvan i iza ovo"a svijeta
> osnovni preduvijet za do3ar ivot je LJCBAD% H/oli "ospodina 6o"a svo"a222C, H/oli
3linje"a svo"a kao samo"a se3ePC
> ideja 3ezuvijetne lju3avi prema svima i onima koji to ne zasluuju okretanje dru"o" o3raza!
> O1*O. ,+'&A FILOZOFIJI%
> u poetku upitno je li uope potre3na ili ak 4tetna H.vaki kr4anski tesar je 3lie 6o"u od
,latonaPC!
> na"la4avanje primata vjere $ides! @IDEIZAM
o ona iznad znanja i kriterij za znanje
o ako ne vjeruje4 nee4 ni razumijeti
o natprirodna o3java omo"uuje vjeru pa tek iz nje mi4ljenje, znanje, spoznaja222
o vjerovanje je dovoljno za spas to je in volje
> ipak takav odnos prema $ilozo$iji ne pri#vaaju svi podjednako ; s#vaanja%
o B.O6TI5I spoznajom se isto moe doi do o3javljeni# istina
> tre3a iz $il2 preuzeti ono do3ro i korisno 4to podupire kr42 "ledi4ta
> neki $ilozo$i su u stvari slini .Z prorocima jer najavljuju kr42 samo u jo4 zamuenoj viziji
u stvari "r2 $il2 je i nastala iz stare #e3rejske $il2 &ojsije pret#odi "r2 3o"ovima!
> oso3ito je do3ar ,laton i 7eraklit, a lo4 je 'pikur
o A2OLOBETI 3ranitelji vjere
> istiu primat svako" izvorno reli"ijsko" iskustva te "a pretpostavljaju svakoj znanstvenoj
i $ilozo$skoj spoznaji
> $il2 i rel2 nemaju ni4ta zajedniko
> (ertulijan rel2 je superiorna i jedina ispravna
> H/jerujem jer je apsurdnoPC > para$raza uenja paradoks
> 6O- de$iniranje 6o"a kao du#a, on je u odnosu na svijet transcendentan, vjean, apsolutan,
neizmjeran i svemoan
> nje"ovo je djelo stvaranje i to ni iz e"a
> omiljena je teza o istovremenom stvaranju koje se do"a5a izvan vremena jer vrijeme posrtoji
tek od stvaranja
> dok u antici u redi4tu $il2 interesa stoji pojam $iz=sa prirode! u sredi4tu srednjovjekovno"
razmatranja svijeta i ivota jest pojam 3o"a
> )+9NA*.)I )OZ&O,OLI(IZA&
#:%!LIJ! #:$:S"IN
> najznaajniji predstavnik patristike
> I2 i F2 st2
> pod nje"ovim utjecajem ipak se a$irmira pristanak na $ilozo$iju H&i ne elimo "ovoriti samo
autoritetom .veto" pisma ne"o i na temelju ope" ljudsko" razuma z3o" nevjernikaC
> oso3ito cijeni ,latona i platoniste H*itko nam se nije tako pri3liio kao oviC, ali uzima u
o3zir i stoike
5 0IspovjestC 0on$essiones! > auto3io"ra$ija "rije4na, #edonistika mladost, mani#ejska
lutanja te preo3raenje na kr4anstvo
> HO =o-joj dr-avC H1e civitate 1eiC! tim djelom osnovao FILOZOFIJ: POVIJ!S"I
kao vanu $il2 disciplinu
o u svim povijesnim do"a5ajima pronalazi se zajedniki smisao
o za A2 A2 to je ostvarenje 6oje" plana
:M
o sva pov2 je 3or3a do3ra i zla i ljude dijeli na Hone 4to ive po 6o"uC i Hone 4to ive
po ljudimaC! sile do3ra se moraju stalno 3oriti sa silama zla i ta se cjelina do"a5anja
o3likuje u $ilozo$iju povijesti
o zemaljska drava interesi, )ain, rat i 3ijeda! nikad nije kao ne3eska lju3av, A3el,
mir! koja e na kraju po3ijediti
o svjetsku povijest promatra kao cjelinu koja ima svoj poetka, sredi4njicu i kraj > svaki
se pojedinani do"a5aj promatra po tome koliko slui cjelini
o time ustanovio, tzv2 LI*'A+*O .7/ANA*J' /+'&'*A kasnije pri#vaeno i u
ne>kr4anskom i ak ateistikom poimanju
o vrijeme mu je ne4to posve dru"o u odnosu na vjenost vjeni se 3itak posjeduje u
jednome i odjednom, a vremenski je 3itak razdijeljen, sam se3e tek sustie, tek nastaje
> u toj 3or3i do3ra i zla onima na strani do3ra tre3a pomo, posredni4tvo u odnosu s 6o"om to je
ulo"a 8%KV! najvanija institucija za pri3liavanju 6o"om time uvr4uje ulo"u 0rkve u
kr4anstvu
> i u uenju o pov2 vidljiv "!O8!N"%IZ#M ideja da je 6o" u svemu i izvor sve"a u etici to
znai da je izvor sve"a do3ro"a, a zlo je nedostatak do3ro"a do3ro je dano vjenim zakonom> le7
aeterna
> prvi istaknuti VOL:N"#%IS" isticanje primata vjere nad razumom, vjerom se dolazi do
spoznaje, a da 3i se vjerovalo tre3amo samo #tjeti H6,o!-aj da 'i "j#(o"ao% "j#(uj da 'i s,o!-ao)
> volja nije suprostavljena razumu volja je razumna, a ono 4to je razumno ima volju
> HDj#(a 1(#'a !ado'i1i u"id8) - po Anselmu ove su Au"ustinove rijei "eslo cijelo" srednje"
vijeka
> I.(I*A OA/I0'*A
> na4a svijest o Ja sadri troje% z3iljnost, samostalnost i trajanje
> ,oznate izjave%
o 6u-ja% da&l# j#sa8)
o +Ja 7#li s,o!-a1i Bo/a i duu: Za( -i1a "i#E 6a"(#-o -i1a "i#8)
o +Lju'i i i-i 1o 4o0#8)
o $itko nije po prirodi, u kojoj je +og najprije stvorio "ovjek, rob nekoga "ovjeka ili
grijeha
o +.#1&o o7# d"oji1i u 1o 4o0#% ali o 1oj d"oj'i -# o7# d"oji1i)
o $e trai vani, vrati se u sebe, u "ovjekovoj nutrini stanuje istina
5 =O!"IJ!
> zovu "a H,osljednji +imljaninC
> preveo Aristotelove lo"ike spiseu zatvoru, ekajui smrt pi4e HC1j#4u filo!ofij#C > do3ar je
jai i sretnijiL nje"ovo pravo je nje"ova mo i nje"ova srea
> PS!:7O57IONIZIJ! #%!OP#$I" u sr2 vijeku vrlo poznat i priznat, veliki platonovac
B; S%!7NJI VIJ!K
SKOL#S"IK#
> srednjovjekovna kr4anska $ilozo$ija od M2 st2 do renesanse!
> $ilozo$ija je predmet 4k2 pouavanja, a ne istraivanja
> 24iloso,4ia a-$illa 14#olo/ia# > $ilozo$ija je sluavka teolo"ije, $raza je pripisana Petru
7ama&u preuzima se ono 4to podupire i ilustrira ve poznatu reli"ijsku istinu
> Aristotel postaje najvaniji $ilozo$
> sve je ukomponirano u o3razovni proces
> osnova G slobod&( vje?t&a%
o trivijum "ramatika, dijalektika, retorika
;G
o kvadrivijum aritmetika, "eometrija, "laz3a i astronomija
> izvo5enje nastave%
o lectio predavanje
o disputatio seminarske vje3e
B .lav&a pta&ja%
:2 O7NOS VJ!%! I :M# 4to ima primat pri spoznavanju "noseolo"ija!
;2 PI"#NJ! :NIV!%Z#LIJ# ,ostoji li ne4to ope ili je sve pojedinanoD meta$izika!
+azdio3a skolastike upravo s o3zirom na :2 pitanje!%
:2 +A*A .)OLA.(I)A M2>:;2 st2 podudaranje vjere i uma
;2 Z+'LA .)OLA.(I)A :E2 st2 djelomino podudaranje vjere i uma
E2 +A.,A1 .)OLA.(I)' :I2 st2 renesansa suprostavljanje vjere i uma
%#N# SKOL#S"IK#:
:2 IV#N S8O" !%I:$!N# sla"anje uma i vjere o3a izvora spoznaje imaju izvor u
3oanskoj mudrosti, ipak $ilozo$ija nije podre5ena teolo"iji
;2 #NS!LMO 8#N"!%=:%HJSKI naziva se i ocem skolastike jer od nje"a potjee
skloastiki slo"an +Dj#(a 1(#'a !ado'i1i u"idCP
> H*e nastojim spoznati da 3i# vjerovao, ne"o vjerujem da 3i# spoznao, i ovo jo4 vjerujem%
ako najprije ne 3udem vjerovao, neu moi spoznatiC
> +O&tolo?' do'a)C za postojanje 6o"a ako postoji pojam savr4enstva, onda postoji i
savr4enstvo jer je u okviru pojma savr4enstva i karakteristika da to 3ie postoji
E2 P!"#% #=!L#%7 racionalist sklad vjere i uma je provjerljiv razumom pri#vaamo
ono 4to 6o" rekao jer se moemo uvjeriti da je to istinito!
> HSumnjaju&i dolazimo do istraivanja, istrauju&i spoznajemo istinuPC
> po pitanju univerzalija nominalist
> o3novio etiku kao $il2 disciplinu "rije# zlo! je u namjeri, nakani, za procjenu moralnosti
presudni su motivi z3o" koji# netko ne4to ini
> HPovjest &evolja>6 0Psma #belarda 4elo)eC
> velike prepirke s 6ernardom iz 0lairvauQa vatrenim mistikom i propovjednikom kriarski#
vojni
I2 4!%M#N 7#LM#"IN > pojava prvo" #rvatsko" $ilozo$a
> :;2 st2, ro5en u Istri, djeluje u 0#artresu poznata $ilozo$ska 4kola, jaka prirodnoznanstvena
orijentacija i istraivanje antiki#, idovski# i arapski# spisa!
> preveo H)urRanC i 'uklida
> spajao teolo"iju s ,latonom i astronomijom
Z%!L# SKOL#S"IK# * sve vea ulo"a Aristotelove $il2, procvat sveuili4ta
> Aristotela upoznavali preko prijevpda s arapsko" vani su Avicenna i Averroes i
nji#ovi komentari
> tek u :E2 st2 zav4eno prevo5enje s "rki# ori"inala
> poznata sredi4ta su 3ila u ,arizu i u OQ$ordu
> ,redstavnici%
:2 %O$!% =#8ON $ranjevac, tre3a manje znanja izvlaiti iz knji"a, a vi4e promatranjem
prirode i eksperimentom, ipak, unutarnje iskustvom ekstazom vodi do spoznaje natprirodno"
;2 =ON#V!N":%# tal2 $ranjevac, nadmo vjere nad znano4u
> H-alja se "uditi sljepo&i razuma koji ne promatra ono to vidi prije svega drugoga i bez "ega
ne moe spoznatiC > $ilozo$ija poinje sa savr4eno4u kao drvom dato4u
> ni4ta u svijetu ne moe 3iti vjeno jer je 3ar dijelom materijalno, ne postoji tzv2 prva materija
u smislu neke potpune neodre5enosti
> ivot ovjeka je putovanje k 6o"u samo ako ima oi da vidi 3itak i prodre u vrijednosti u
nji#ovoj pravoj 3oanskoj jez"ri
;:
> raspravlja o pro3lemu analo"ije vana tema u sklolastici! analo"ija je analo"ija slinosti, tj2
participacija u mi4ljenju i ni4ta vi4e
E2 #L=!%" V!LIKI njemaki dominikanac, z3o" uenosti nazvan Hdo$1o( u-i"#(salisC
> odvaja $ilozo$iju od teolo"ije u2e&je o dvostru'oj st&
> teolo"ija se 3azira na o3javi, a $ilozo$ija na lo"ikim dokazima
> H:ora znati da se u 5ilozo5iji samo onda dolazi do savrenstva ako se posjeduje znanje
obojice, 9ristotela i #latona
I2 "OM# #KVINSKI tal2 dominikanac, najvei kr4anski $ilozo$, Ha-F#os&i ui1#ljC, uenik
Al3ertove $il2 4kole
> uveo Aristotela kao najvee" $ilozo$a
> .,OZ*AJA%
> Ist&a &e mo-e proturje2t st&
> do odre5eno" nivoa um i vjera se podudaraju, ali vjer ima vei domet i njome se moe
spoznati ono 4to je umu nedostino
> visoko vrednuje i osjetilnu spoznaju, ona nam donosi predod3e izvana, tzv2 $antazme 3ez
koji# du4a nikad ne misli
> ipak djelatni um je aprioran
> dakle u konanici, um je ipak podre5en vjeri, on 3rani vjeru i uvr4uje je npr2 dokazi o
postojanju 6o"a!
> do'a) )a postoja&je =o.a * 0Pet putova ' =o.u>:
> :2 Ko!olo&i do&a! > sve je pokrenuto, a prvi pokreta je nepokrenut od nee" izvanjsko"
to moe 3iti samo 6o"
> ;2 6o" je prvi uzrok on sam niim uzrokovan!
> E2 sve je nuno po neem izvan se3e, jedino je 6o" nuan sam po se3i
> I2 jedino savr4enstvo
> F2 krajnja svr#a 1#l#olo&i do&a! u svijetu postoji red i tenja za ciljem
> &'(AFIZI)A orijentiran na Aristotelovo uenje o I uzroka, i kod nje"a prisutan
(lemor+)am svaka je tvar o3likovana, o3lik individuira tvar, uenje o suuzronosti tvari i
o3lika kod kretanja
> meta$iziki dodaci na Aristotela%
o 3itak je stvoren tipino kr4anski, stvoren je slo3odnim 6ojim djelovanjem, stvari
imaju svoju vlastitu prasliku 3iti, Hprede"zistirajuiC u 6o"u, dok u
prostorno2vremenskoj stvarnosti e"zistiraju samo u Hnez3iljskomC smislu
o analo"ija 3itak se analo"no priroe, podrijetlo analo"ije i njen pravi smisao je misao
participacije neka ideja participira u nekoj dru"oj na slian nain!
o stupnjevito vrednovanje 3itka to mu je platonovski element, 3itak moe 3iti
Hu"lednijiC i manje u"ledan
(znad beivotnih tijela nalazimo biljke, iznad njih iva bi&a bez razuma, a
iznad njih opet bi&a obdarena razmom) ( svuda opet postoji razli"itost, ovisno
o tome jesu li bi&a manje ili vie savrenaC
najvi4i stupnjevi su tra&s,e&de&talje odre5enosti koje se potpuno nalaze
na svakom 3iu2 (o su%
HjednoC
HistinitoC
Hdo3roC
HstvarC
Hne4toC
o naela 3itka kod stvoreni# stvari postoji realna razlika izme5u 3iti i e"zistencije,
samo je kod 6o"a e"zistencija sama 3itL 6o" je itav a$1us ,u(us, on je 3ie, tj2 3ie
koje je tu prisutno% ego sum ;ui sum jesam koji jesam!
u podruju stvareni# stvari moe se zamisliti svaka 3it, a da se pritom ne mora
istodo3no misliti na e"zistenciju H!a mogu lijepo zamisliti to su "ovjek ili
5eniks, a da ne znam imaju li 5eniks ili "ovjek stvarnu egzistencijuC
;;
> ,.I7OLO-IJA pojam du4e mu jo4 sadri 4irinu antikno" pojma% i 3iljke i ivotinje imaju
Hdu4uC, ali ljudska du4a tvori pose3an sluaj% ona je HumnaC, tj2 du#ovna du4a
> du(ov&a du?a je nematerijalna i 3esmrtna, ona je istodo3no i o3lik tijela, $unkcije nie du4e
aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti! u njoj su prevladane
> '(I)A najvi4a 3udored&a &a2ela postoje kao 4to postoje i najvi4a teoretska naela,
zakoni lo"ike i sl2
> ta naela prikazuju sudjelovanje ljudsko" du#a u 3oanskom du#u, u njim apostoji ispravan
razum ratio recta! i ona ine jez"ru savjesti
> udoredna naela su poznata svim ljudima i ne mo"u se iz nji#ovi# srca iz3risati ve i# samo
moramo slijediti
> udoredno do3ro svodi na prirodu ovjeka, a tima na 3itak etiko tumaenje se 3azira na
ontolo"iji!
> ,+A/O I 1+?A/A u dravi stra# od kazne tre3a privesti ovjeka se3i samome, svojem
vlastitom 3oljem razumi, kako 3i do3rovoljno inio ono 4to tre3a initi
> pravo nositelj je moi, ali je vi4e od same moi, ono je idealni red zajednice
> prrod&o pravo prrod& )a'o& ; konstitutivna naela nje"ove $ilozo$ije prava
> zakoni koji se suprostavljaju 6ojem pravu, nisu pravo i ne tre3a i# slijediti
> najopenitije naelo% HDo'(o 1(#'a i-i1i% a !lo i!'j#/a"a1i)
> cijeli dekalo" :G 3oji# zapovijedi! su prirodni zakon
> dr-ava kao i kod Aristotela ona je pravo i udore5e, ona od"aja "ra5ane za sretan i vrijedan
ivot
> proizlazi iz ivotne nunosti ali ima cilj u Hdo3romC ivotu
> nije sam iskon prava to je 6oje pravo!, ve je nje"ov tuma i nositelj prava i nje"ovo" po
se3i vjeno" reda
> HSumma t(eolo.,a> (0"eolo?'a suma>)5 "lavno djelo
> :KJM2 tomizam je postao slu3eno uenje katolike crkve
F2 7:NS S8O" (omin oponent, +do$1o( su'1ilis)
> nastavljai su'ob tom)ma intelektualizma! i s'ot)ma voluntarizma! unutar crkve
> +lo)o+ja teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj% !-a-j#
> teolo.ja praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj%
lju'a" vi4e od znanja!
> samo su prve E zapovijedi dekalo"a prirodni zakon
> u odnosu ovjeka prema 3o"u vanija je lju3av ne"o vjera i razmi4ljanje o 6o"u
> osim volje voluntarist! istie i &dvdual&ost 3ilo u spoznavanju, u 3iu ili na podruju
etiko"a!
> B2 M!IS"!% !8K4#%" * "lasoviti srednjovjekovni mst'
> usprkos tome 4to se dosta razlikuje od ostali# $ilozo$a svo" do3a ipak potpada pod skolastiku
tradiciju
> O*(OLO-IJA novoplatonistika tradicija javlja se u nje"ovu ontolo4kom uenju
> 3itak stvari ima svoju mjeru u vjenosti, a ne u vremenu i od iz "ornje s$ere silazi i daje
vidljivome, konkretnome, individualnom u prostoru i vremenu nje"ov pravi i istiniti smisao
> vidi istinski 3itak u 3iima i mno"im stvarima
> promatra "a kao svim stvarima imanentnu istinitu 3it, koju 3ismo svi tre3ali vidjeti kad ne
3ismo imali samo tjelesne oi ve i du#ovne
> %OE!NJ! =O$# : <OVJ!K: H+olje je pruiti hranu gladnome nego se istodobno
predati unutarnjem razmatranju) ( kad bi "ovjek bio u zanosu, kao sveti #avao i znao za
nekog bolesnika kojemu je potrebna juha smatram dako je mnogo bolje da iz ljubavi ostavi
znanost i slui mu u to ve&oj ljubavi
> 6o" se ra5a u nama kada se mi ra5amo u milosti 6ojoj za novi i 3olji, istiniti 3oji 3itak, za
#ram 1u#a .veto"a
> kada se mi milo4u ponovo ra5amo u 6o"u tada 6o" u nama ra5a svo"a .ina kao se3i
jednako"a%
;E
o Sve to +og *tac eli u"initi, ra8a u Sinu, da bi se on rodio u naoj dui))) tako dua
postaje stan vje"nog boanstva
o ,o to je +og upravo +og tomu sam ja uzrok) 2a nema mene, tada ne bi bilo +oga
> unutarnja 6oja narav je na4a vlastita praslika, na4e 3olje ja
> ovakva razmi4ljanja navodila mno"e da "a optue za panteizam
I; %#SP#7 SKOL#S"IK!
:2 SILLIA& O00A& Hdo$1o( i-"i-i$a'ilisC nepo3jedivi uitelj!
> znanost i vjera su #etero"eni, otvara put samostalnim znanostima i $ilozo$skim istraivanjima, ali i
slo3odi reli"iozni# uvjerenja
> porie odrivost skolastiko" pro3lema odnosa vjere i uma
> spoznaja svo znanje dolazi iz osjetilno" opaanja, ne tre3a nam ni4ta vi4e ne"o zor
izvanjsko"a svijeta i unutarnju re$leksiju o tako do3ivenim predod3ama i ljudska je spoznaja
dovr4ena
> o'am)am uenje za3ranjeno u :2 pol2 :I2 st2 u ,arizu, ali se ipak 4iri
> potpuni nominalizam kod samo" Occama to tek naznaeno!
;2 *I)OLA )8ZA*.)I 3avi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom
> "lavni predmet interesa ljudski um, on je $ilozo$ du#a
> 8A'*J' O J'1*O& kroz raz"ovor Hmalo" laikaC i Hveliko" "ovornikaC koji sjede u
rimskoj pivnici i "ledaju do"a5anja na trnici na Forumu romanumu! iznosi ideju da svi
3rojevi proizlaze iz jedno", tj2 zastupa o3ja4njenje sloeno"a iz jednostavno"a
> ideja koja o3u#vaa sveopost sve"a 3itka omnitudo realitatis!
> razum > taj z3o" koje" stvari doivljavamo razdvojeno, on je mjesto suprotnosti
> um ponovo slae i spaja suprotnosti
> ,OJA& 6O-A 6o"a imamo i nemamo, uvijek smo na putu k njemu, ak i kad "a ve
posjedujemo
> na4i su sadraji koje o njemu izriemo o"ranieni jer smo i mi o"ranieni prostorno i
vremenski!, tako da ne moemo opisati 3eskonano
> 3o" je omninomina3ilan morao 3i se nazvati svim imenima
> 7O8"# I$NO%#N"I# Hueno neznanjeC > tre3amo mno"o uiti i znati da 3ismo s#vatili
vlastito neznanje
> 6o" je prava mjera sve"a kontra ,rota"ori, ovjek moe 3iti mjera svi# stvari ukoliko je
slika 3oanske praslike
%#SP%#V# O :NIV!%Z#LIJ#M#
> postoji li i4ta ope i ako postoji u kojem je odnosu s pojedinanimD
:2 REALIZAM ope postoji
a! ').(+'&*I +'ALIZA& preuzimaju ,latonovo uenje
> ope postoji i to prije i neovisno od pojedinano", ope uzrokuje pojedinano kao ,latonove
ideje! to je i 3it i 3itak Huniversalia ante resC!
> 'riu"ena, Anselmo sve prvo postoji u 6ojem umu potom u stvarnosti pa u ljudskom
umu!
3! 8&J'+'*I +'ALIZA& (oma
> ope postoji, ali sve pojedinano ima u se3i svoju 3it, opa 3it se individualno o3likuje u
svakoj pojedinoj stvari Huniversalia in re3usC!
;2 .OMI.ALIZAM nema ope" po se3i
a! ').(+'&*I *O&I*ALIZA& postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo
rije, ime nomen! kojima i# imenujemo
3! 8&J'+'*I *O&I*ALIZA& )O*0',(8ALIZA& ! ope postoji u umu kao
pojam koncept!, ali u stvarnosti postoje pojedinane stvari koje imaju svoj 3itak u
se3i Huniversalia post resC!
;I
> ipak nisu samo puke rijei
> A3elard
> u ::2 st2 crkva osu5uje nominalizam jer je protiv neki# temeljni# kr42 do"mi trojedinstvo
3o"a, sakramenta priesti222!
I; NOVOVJ!KOVN# FILOZOFIJ#:
A! FIL2 +'*'.A*.'
6! '&,I+IZA& I +A0IO*ALIZA&
0! ,+O./J'(I('LJ.(/O
1! )LA.IA*I *J'&AA)I I1'ALIZA&
> u sredi4tu cijele novovjekovne $ilozo$ije jest pojam ovjeka
@; FILOZOFIJ# %!N!S#NS!
o preporod
o :F2 i :B2 st2
o 8r'va .ub &tele'tual& mo&opol uzdrmana vi4estoljetna ukorijenjena slika
svijeta%
mo uzdrmana raskolom protestantizam
tiskarski stroj knji"e dostupne i izvan crkve
svjetovna sveuili4ta
znanost po3ila neke postavke 0rkve vi4e nisu neupitan autoritet Zemlja je
okru"la, #eliocentriki sustav222!
javlja se knjievnost na narodnim jezicima
svjetovni vladari postaju autonomniji
otkria > 4ire se perspektive i prostorno *ovi svijet! i vremenski HotkrivaC se
antika!
drukije poimanje ovjeka%
tjelesnost antika!
anatomija &ic#elan"elo!
jaanje svjetovne gospodarske mo&i namu$akture, tr"ovina,
3ankarstvo222!
a&tropo,e&tr)am umjesto teo,e&tr)ma
> !:%OPSKI FILOZOFI %!N!S#NS!:
5 $IO%7#NO =%:NO > dominikanac
> pro"anjan od inkvizicije, 3jei po 'uropi ?eneva, ,ariz, 'n"leska222!
> u#vaen u /eneciji
> optu3a % H*auava nauku o 3eskonanosti svemira i mno4tvu svjetovaC
> spaljen :BGG2 na 0vjetnom tr"u u +imu
> panteizam 3o" jest priroda, svijet, kozmos a ne 3ie odvojeno od svijeta! H2(i(oda j# Bo/
u s1"a(ia)
> stvaralaka mo -a1u(a -a1u(a-s) stvarena priroda -a1u(a -a1u(a1a)
> svemir je 3eskrajan s mno4tvom svjetova, Zemlja samo jedan od nji#, nije u sredi4tu slijedi
)opernika!
> svijet se sastoji od monada minima atoma koji su centri sila!
> ovjek kao mikrokozmos je o"ledalo makrokozmosa
> moe po3olj4ati svijet svojim trudom i radom, "radi svoju sud3inu i sreu on je (omo5
+aber ovjek>radnik!
;F
5 PL!"4ON -rk koji potaknuo interes za "rku $ilozo$iju i kulturu
5 NIKOL# K:Z#NSKI ovjek i svijet se 3aziraju na jedinstvu suprotnosti
5 NI88OLO M#84I#V!LLI $irentinski $ilozo$, politiar na dvoru &edici! i knjievnik
> odvaja politiku od etike djelo H/ladarC
> politika je praktina metoda vladanja i ostanka na vlasti politika kao mo!
> para$raza H0ilj opravdava sredstvoC
5 "4OM#S MO%:S utopist djelo H8topijaC > vjeruje da u idealnoj dravi nee 3iti privatno"
vlasni4tva
> smaknut za 7enr=ja /III jer 3io protiv odvajanja od katolianstva
5 "OM#SSO 8#MP#N!LL# utopija H-rad suncaC
5P#%#8!LS:S osniva moderne medicine, mistik i ma"iar prirode
> $ilozo$ija mu 3ila neka vrsta tajno" nauka pa "a mno"i smatrali doktorom Faustom
5 MI84!L 7! MON"#I$N! H'sejiC HO"lediC! tvorac esejistiko" diskursa znanstveni O
knjievni!, skeptik H<ilozo5irati zna"i sumnjati
5 4:$O $%O"I:S utemeljitelj me5unarodno" prava
> pi4e o pravu rata i pravu mira
> poku4ava naspram pozitivno" prava i vladavine moi postaviti teoriju prirodno" prava koje
osi"urava dostojanstvo i slo3odu ovjeka
> 4%V#"SKI FILOZOFI %!N!S#NS!:
> ,'(A+ ,A/AO /'+-'+IJ' utemeljuje #umanistike o3razovne ideale studia
#umaniora! u svom poznatom djelu HO plemenitim o3iajima i slo3odnim umijeimaC
> I/A* .(OJ)O/IN vjerojatno prvi #rvatski 4kolovani teolo" studirao u ,adovi!, poznat po
velikoj 3i3lioteci klasini# djela
> zauzima se za izvorne vrijednosti crkveno"a uenja naspram #erezama i svjetovnom
djelovanja crkve
> *I)OLA &O1+89)I dvije s$ere spoznaje% spoznaja vremeno" racionalna! i spoznaja
nadnaravno" i vjeno" intelektualna spoznaja!, oslanja se na Aristotela ali prednost daje
kr4anskom uenju jer H*ijedan $ilozo$ nije spoznao ovjekovu svr#uC
> I/A* A'.&IA)I JA*8. ,A*O*I8.! najpoznatiji #rvatski #umanist u 6udimu,3iskup i
slavonski 3an
> pjesniki platonizam, i sam je pjesnik

> I/A* ,OLI)A+, .'/'+I(A* stoika etika s epikurejskim dodacima o 3ezrazlonosti
stra#a od smrti, politiki savjeti jo4 uvijek promi4ljaju odnos vladara spram podanika a ne
spram ouvanja vlasti kao &ac#iavelli!
> M#%KO M#%:LID * +C,u0i"a-j# u #s1i1 i 'la7#- 7i"o1 ,o ,(ij#(ia s"#1a$a)% > vo4e
od IG izdanja u :B2 i :J2 st2
> spaja stoicizam i platonizam s kr4anskom $ilozo$ijom, tvorac rijei psi#olo"ija
> polazi od ovjekovi# pouda i strasti% elementi prosu5ivanja se "rije# i otkupljenje, a vjera,
lju3av i sasenje su osnovne odrednice moralno"a ivota
;B
> F+A* (+A*)/IL A*1+'I. djelo H(re3a li $ilozo$iratiDC > motrenje 6oansko" uma
noesis noeseos! najvi4a je vrlina koja se odre5uje u skladu s kr4anskim naukom
> 6'*)O 6'*)O/IN $ranjevac iz Zadra
> kao Hprvak znanostiC djeluje na .or3onni
> naspram skolastikom intelektualizmu zastupa voluntaristiko s#vaanje
> djela iz"u3ljena
> F+'1'+I) -+I.O-O*O spis HO ljudskoj sreiC, zvjezdoznanstvo astrolo"ija! mu je
najvi4a znanost, a ona se 3azira na matematici po kojoj postajemo svjesni zakonitosti svemira2
1akle, matematikom moemo providjeti determinizam prirodni# z3ivanja, a astrolo"ijom
predvidjeti 3udue do"a5aje2
> J8+AJ 186+O/AA*I* nazivan philosophus orator, protivnik astrolo"ije, zalae se za
prirodoznanstveni aristotelizam
> &A(IJA F+)IN djelom H,eripatetika istraivanjaC eli ojaati aristotelizam
> F%#N! P!"%ID rodom sa 0resa
> djela% utopija H6(#1a- /(ad)% "lavno djelo H.o"a s"#o,0a filo!ofija) veoma kritizirano djelo,
kasnije na popisu za3ranjeni# knji"a!, H,eripatetike raspraveC, HO poeticiC
> pro$esor platonike akademije u Ferrari
> izraziti ,latonist, 3or3eni antiaristotelovac Aristotelova znanost zapravo je mnijenje i
meta$izika nikako ne moe 3iti jedinstvena znanost!
> aristotelizam mu izvor 3ez3onosti
> u djelima se slui trima metodama%
o aristotelovska od 3ia ka uzroku
o vlastita srednja! o 3iima koja su i osjetilna i nadosjetilna svjetlo, du4a, prostor222!
o platonika od uzrokado sveukupnosti uzrokovano"
> (eorija ema&a,je% iz Jedno" izvire prvi um .in ili +ije!, pa dru"i um 1u# ili Lju3av!2
/jeruje u postojanje kozmike du4e a-ia u-di! koja proima i neivu tvar
pa&ps()am2
> 8 estetici zastupa a&tmmet2'u teorju umjetnost tre3a prikazivati nevjerojatno, udesno,
jer u5enje je pravi izvor i pjesni4tva i $ilozo$ije2
> prvi $ormulirao tezu o 3i3liotekarskom podrijetlu naslova Aristotelove H&eta$izikeC
> J8+AJ 1+A-I9IN prijatelj o3itelji &edici, 3ranio ,ica della &irandolu i -2 .avonarolu,
na4 najvei renesansni lo"iarL dijeli lo"iku na kate"orije i uenje o sudu lo"ica vetus! te
analitiku i topiku lo"icae novae!2 ,oznati an"elolo" prouava psi#olo4ka i meta$izika
pitanja o naravi an5ela kao du#ovni# 3ie
> *I)OLA -8A'(IN nakon 6o4kovia najznaajniji du3rovaki $ilozo$, rasprava HO
upravljanju o3iteljiC > ekonomsko>politiko>peda"o4ka studija pisana po uzoru na prve knji"e
Aristotelove H,olitikeC2
> )omentari psalama u kojem dokazuje pro"re4nost protestantski# postavki
> esto pi4e u o3liku dijalo"a
> A*(8* &'1O smatra da je Aristotel sve od Aleksandra A$rodizijsko" i ,or$irija 3io krivo
tumaen tre3alo je staviti na"lasak na spoznaju pojedinano" i konano"!
> &I7O &O*AL1I jedan od osnivaa prve dalmatinske akademije Accademia dei
0oncordi2 HO imoviniC > djelo u o3liku raz"ovora u kojem istie svezu ekonomski# odnosa i
politiko" ure5enja2
;J
> 'pikurejsko s#vaanje uivanja kao cilja, a najvee" 3la"ostanja i 3laenstva preko do3ro" i
raz3orito" kori4tenja do3ara2
> *ajvei doprinos mu je dijalo" HIrena ili o ljepotiC "dje raspravlja o umjetnikom stvaranju2
> ,ovezujui ljepotu s umnim i najvi4im, spaja platonika s#vaanja sa srednjovjekovnom
estatikom i ontolo"ijom transcendentalija2
> M#"IJ# VL#<ID ILI%IK iz La3ina, protestant, suradnik &artina Lut#era
> ontolo4ki utemeljuje $atalizam i pesimizam kao o3iljeja protestantizma ljudska volja nije
slo3odna, sve je determinirano
> djelo HKlju *!a 1ua#-j# 6"#1o/ ,isa))
> vjeruje da se .v2 pismo moe razumjeti iz nje"a samo"a u skledu s idejom da se ono mora
prevoditi na narodne jezike!, ne tre3aju nam tumaenja i crkveni autoriteti da 3ismo "a
s#vatili
> utemeljitelj novovjekovne (erme&eut'e znanost o tumaenju teksta, ope metoda
razumijevanja! ne smije se upati iz konteksta
> pojedina rije se razumijeva tek u reeninoj cjelini, reenica u 4iroj povezanosti itd2
> stalno moramo pred so3om imati du# spisa, svr#u, smisao, nasmisao cjeline, tj2 evan5eosku
poruku
> H1u# .veti je istodo3no autor i izla"atelj ,ismaC
> H6oansko se ,ismo uz vidljivo" i nevidljivo", naime iz tijela koje je vidljivo pismo, te iz
du4e, koja je smisao koji se nalazi u tekstu, i nakraju iz du#a, koji u se3i sadri ne4to ne3eskoC
> krajnja svr#a ostvariti ivot prema 'van5elju praktina strana kr4ansko" uenja!
> 8 djelu H1ijalektike dopuneC "ovori o srednjem pojmu u silo"izmu te postavlja svoju teoriju
znanosti2
> ,A/AO .)ALIN autor termina HenciklopedijaC, vei dio ivota protestant pred kraj
ponovo katolik!, i on se 3avi tumaenjem teksta, smatra da je zadaa vremena upoznati sve
drevne i suvremene nauke, sa3rati i# i pokazati kako se oituje 6oanski "ovor2
> znanje ne napreduje pravocrtno, ve zmijoliko zato moramo raunati i na uspje#e i na
neuspje#e!
> 1O&I*I. &A+)O A*(8* *eTton "a je nazvao vir celeberrimus, splitski nad3iskup,
kritiar crkve kao politike zajednice, emi"rant i #eretik spaljen nakon smrti na lomai,
na"la4ava analizu i eksteriment kod promatranja du"ini# 3oja kasnije se na to poziva
*eTton!
> F#:S" V%#N<ID iz 9i3enika, autor petojezino" rjenika
> djelo H.o"i s1(oj#"iC > nacrti za ke#nike konstrukcije najpoznatiji pado3ran, iz to"a
de$inicija ovjeka kao (omo vola&sa2
> jo4 i nacrti za% mostove, mlinove, nasipe, kanale, dizalice, satove, pre4e222
> .matra da te#tniku i znanost tre3a utemeljiti na osnovama #umanistiko" o3razovanja
> &A+I* -'(AL1IN smatra se preteom 1escartesa na podruju analitike "eometrije,
optikim pokusima i izradom para3olini# zrcala palio predmete i talio kovine
> .(J',A* -+A1IN poev4i od -alilejeve $izike razvija vlastite ideje u djelu HAetiri
$iziko>matematike raspraveC, npr2 o upravljanju 3roda kormilom, zakon slo3odno" pada,
-alilejev paradoks jednakosti toke i crte222
6! !MPI%IZ#M I %#8ION#LIZ#M
> "lavni pro3lem% pro3lem metode spoznaje
> dva od"ovora razumom racionalisti! ili iskustvom empiristi!
;K
> racionalisti vide uzeo za $ilozo$sku metodu i zakonitost u racionalistiki konstuiranoj
stvarnosti matematike
> empiristi svoje metode 3aziraju na promatranju i eksperimentu skloniji prirodnim znanostima
ne"o $ormalnoj matematici!
> racionalisti%
o 1escartes
o ,ascal
o .pinoza
o Lei3niz
> empiristi%
o Locke
o 6acon
o 6erkele=
o 7ume
o 7o33es
%!N! 7!S8#%"!S vrsni matematiar, otac analitike "eometrije
> H+asprava o metodiC, H&editacije o prvoj $ilozo$ijiC
> metod2'a sum&ja ('arte)ja&s' s'ept,)am) kori4tenje sumnje kao metode sredstva
kojem je konani cilj dolaenje do nepo3itni# i si"urni# istina
> o3lik produktivne sumnje, za razliku od sumnje skeptika kojima je cilj dokazati da ni4ta nije
si"urno
> zapoinje s korjenitom ili apsolutnom dvoj3om od3acuje sve naueno, osjetilnu spoznaju
ono 4to nas jednom zavaralo ne moe 3iti kriterij!, cijelu stvarnost Je li mo"ue da nas 6o"
stvorio tako da se u svemu varamo!, nije li i ivot jedan sanD HOnda u pretpostaviti da me ne
vara do3ri 6o", ve nekakav zao du# koji je moan i lukav222C!
> 1escartesov cilj pronai ono 4to je toliko jasno i raz"ovjetno da se ne moe u to posumnjati i
to uzeti kao poetnu istinu
o jasna spoznaja > 222Cpozornom du#u iva i otvorenaC222
o raz"ovjetna spoznaja > 222C ona spoznaja koja je pored jasnoe od sve"a dru"o"a tako
odijeljena i rastavljena da u se3e sadri samo ono 4to je jasnoC
> ,+A/ILA &'(O1'%
o jas&o3a ra).ovjet&ost samo to pri#vaamo kao istinito
o pravlo a&al)e sloene pro3leme tre3a ra4laniti do jasni# i raz"ovjetni# dijelova
o pravlo s&te)e jednostavne dijelove tre3a pravilno poopiti
o pravlo provjere sstemat)a,je
> sumnja u se3e vodi do apsurda
> ako postoji misao makar i za3luda! postoji i onaj koji misli 5OBITO% ERBO 6CM
*MI6LIM% DAKLE JE6AM)
> prva nepo3itna istina mu je dokaz o samoizvjesnosti svijesti svijest dokazuje postojanje se3e
same, kao i nositelja svijesti! 222
> ovo je intuitivna istina, apsolutna, si"urna
> ontolo4ki dokaz 6o"a ako ja kao nesavr4eno 3ie imam ideju savr4enstva ona ne moe
potjecati od mene i mo" iskustva ve je morala 3iti usa5ena od takvo" savr4eno" 3ia, dakle,
opstojnost 6oja slijedi iz ideje 6o"a kao najsavr4enije" 3ia to je isti idealrealizam!
> ideja najsavr4enije" 3ia sadri 3eskonano mno"o stvarnosti da ne moe 3iti produkt nas koji
smo konana 3ia, uzrok ideje 6o"a mora sadravati 3arem toliko z3iljske Ho3jektivne
stvarnostiC! koliko mi zami4ljamo stvarnosti u ideju 6o"a
> savr4eni 6o" ne 3i mo"ao HnapravitiC ovjeka tako da se on vara 6o" nam daje sredstva
kojima moemo doi do istine, tj2 spoznati svijet kakav uistinu jest
> to sredstvo je na4 razum ako "a koristimo pravilno pridravamo se pravila metode! doi
emo do istine to nam jami 6o" savr4en je, dakle, do3ar i ne 3i nas varao! 6o" je jama,
st&tost
;M
> uroAe&e deje 5 one do koji# se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto
mi4ljenje ideja o samom se3i, 6o"u, podruje matematike222! dokaz da je ljudska spoznaja u
prvom redu produkt razuma, to su krajnje jednostavne, jasne i raz"ovijetne predod3e
> sistematizirajui i# navodi E osnovne% 6o" 3eskonana supstancija, najpotpuniji 3itak koji
postoji sam po se3i!, protena stvarnost materijalni svijet oko nas!, mislea stvarnost svijest,
ideja o samome se3i kao du#ovnom 3iu!
> iako daje primat dedukciji primat po vanosti, ne nuno kronolo4ki! priznaje i vanost
indukcije
> dedukcija postupak izvo5enja istine iz prvi# intuitivni#, oevidni# istina, uro5eni# ideja
> &'(AFIZI)A% > dualizam postoje dvije supstancije 3itka! koji su nesvedive jedna na
dru"u ,+O('?*A .(/A+ res eQtensa! I &I.L'NA .(/A+ res co"itans!
> protena stvar sve materijalno 4to zauzima neki prostor protee se u prostoru!, kod ovjeka
tijelo, $unkcionira po zakonima me#anike, svu materiju moemo kvanti$icirati i me#anicirati
> mislea stvar du#, ljudska speci$inost koja se oituje kroz mo"unost spoznavanja razum!
i #tijenja volja!
> $ajve&e je savrenstvo"ovjeka to radi slobodno, tj) po svojoj volji) ,ime postaje vrijedan
pohvale ili prijekora))) $e hvale se automati to to"no izvode sve kretnje za koje su udeeni)))
> pro3lem nemo"unost o3ja4njenja me5udjelovanja supstancija jedne na dru"u kod ovjek
najasna ideja o epi$izi!
> ako je supstancija ne4to posve samostalno i ne tre3a ni4ta izvan se3e a du# i tijelo su
1escartesu dvije odvojene supstancije! onda ne postoji izme5u nji# uuzajamno djelovanje
P#S8#L
> djelo H&emorijalC
> ovjek $enomenolo4ko" zapaanja detalja Hdu# tankoutanC! i ujedno jedan od prvi#
reli"iozni# "enija svi# vremena
> 6o" reli"ije je vi4e od 3o"a $ilozo$a H+og 9brahamov, +og (zakov, +og !akobov, a ne bog
5ilozo5a i znanstvenika
> postoje mo razuma i mo srca, s tim da Hlo.'a sr,aC ipak upravlja ljudskim ivotom
=#%:84 7! SPINOZ#
> ?idov iz *izozemske
> ekskomunikacija izopenje iz idovske zajednice jer reli"ijske spise promatrao s povijesno"
aspekta, a idovstvo i kr4anstvo kao prekrute i $ormalne
> "l2 djelo 0!t'a (.eometrjs'm redom )lo-e&a)> > iz de$inicija i aksioma izvodi postavke
> cilj je ljudska srea koja je mo"ua samo kad se prona5e jedinstvo s 3itkom 3o"om! H,o4to
me iskustvo pouilo da je sve ono 4to se ini uo3iajeni sadraj ivota i ni4tavno222 odlui# se
konano istraiti postoji li uope ne4to 4to je istinsko i znatljivo do3roC, H*o ono 4to 3i ta
priroda 3ila, pokazat emo prema mjestu "dje se nalazi, naime u spoznaji jedinstva du#a s
itavom prirodomC!
> monizam postoji jedna S:PS"#N8IJ# Hs1"a( &oja ,os1oji 1a&o da joj !a ,os1oja-j# -ij#
,o1(#'-a -i&a&"a du/a s1"a(C uzrok same se3e $ausa sui! koju izjednaava s 6o"om i
prirodom pa&te)am! +og ili priroda ili supstancijaC > 3o" je sve ne4to, on je sveukupnost
nee"a ili sve stvari, odnosno sve su stvari 3o"
> mani$estira se na ; ljudima spoznatiljiva naina atri3uti
> atrbut m?lje&ja atrbut prote-&ost
> supsatncija i atri3uti su stvaralaka priroda natura naturans
> nji#ov produkt su modus konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije,
stvorena priroda natura naturata
EG
> modusi mi4ljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju i jedni i dru"i izraz su
jedno" 3o"a, jedne prirode, jedne supstancije! to je $ilozo$ija identiteta > HR#d i "#!a id#ja
su j#d-a&i &ao (#d i "#!a s1"a(i)
> 3o" priroda! djeluju preko prirodni# zakona koji sve odre5uju, tako da ni4ta nije sluajno ve
uzrokovano nizom neiz3jeni# kauzalni# veza 1'('+&I*IZA& H8 prirodi stvari ni4ta
nije sluajnoC!
> '(I)A slo3oda je spo)&ata &u-&ost prirodni zakoni! H$emogu&e je da "ovjek nije dio
prirode i da ne ide za njenim op&im redom
> ivot u skladu s njima je najslo3odniji
> tre3amo se vladati po razumu, a od3aciti zamuenost koju nam daje vladavina a$ekata
> usavr4avanjem razuma 3olje s#vaamo svijet i time smo sretniji
> 3udui da je ovjek modus prirode etika mora poeti s ontolo"ijom
> ,OLI(I)A H(eolo4ko politika raspravaC
> pod 7o33esovim utjecajem u prirodnom stanju svatko ima pravo uiniti sve 4to moe uiniti
zakon jae"a!
> ipak, nastankom drave prelazi se s prirodno" na mno"o razumnije, "ra5ansko pravo
> dravi je svr#a jamenje sloboda .raAa&ma (a ne dranje u stra#u!% H3 slobodnoj dravi
svakome je doputeno misliti to ho&e i govoriti to misli
$O""F%I!7 JIL4!LM L!I=NIZ
> Hposljednji poli#istorC > pravo, diplomacija, matematika in$initezimalni raun!, $izika,
kemija, 3iolo"ija, "eolo"ija, psi#olo"ija, lo"ika
> osniva 6erlinske akademije znanosti i umjetnosti
> ideja o ujedinjenju kr4anstva i 'urope HShvatio sam da ve&ina sekta ima pravo u ve&emu
dijelu onoga to pozitivno tvrde, a manje u onome to osporavajuC!
> ,+A/O carstvo istine i savr4enstva je carstvo prava, pravo je mudrost i do3ro
> &'(AFIZI)A%
> djelo HMo&adolo.jaC, H(eodicejaC, H*ova istraivanja o ljudskom razumuC
> pluralizam i idealizam o3jektivni ! svijet se sastoji od 3eskonano" mno4tva supstancija
MON#7# du#ovni# atoma, neproteni# i aktivni#, nositelja sila dinamizam!
> :onade su dakle istinski atomi prirode, jednom rije"ju, elementi stvariC
> svako je tijelo zapravo jedinstvo uinaka, uvijek z3roj sila, samo du4evno, kao ne4to
nedjeljivo i injenino djelujue moe 3iti supstancija
> nje"ova de$inicija supstancije% H+i&e sposobno za djelovanjeC
> svaka od ni# ima mo3 per,ep,je predoavanja! i po-ude uvjet za prijelaz jedne percepcije
ka dru"oj!
> svaka monada predouje itav kozmos mikrokozmos jednak makrokozmosu!, ali ovisno o
svom savr4enstvu predoava na jasan ili manje jasan nain
> 7IJ'+A+7IJA &O*A1A naj3rojnije su monade koje sainjavaju ono 4to nazivamo
materijalnim H"ole monadeC!, zatim Hdu4evne monadeC te H3oanske monadeC
> to su sve stupnjevi du4evno"a, tj2 modus mo&ada
> "ole monade "otovo nemaju predod3enu sna"u, one vi4e su , recimo, dio ljudske du4e, a u
naj"ornjemu redu stoji monada koja je isto mi4ljenje i ista djelatnost 3oja monada!
> s o3zirom da monade ne utjeu jedne na dru"e H222 nemaju ni vrata ni prozoreC222! kretanje se
o3ja4njava kroz P%!S"#=ILI%#N: 4#%MONIJ: 6o" je predodredio i uskladio svaki
in svake monade tako da se sve odvija tako da nam se ini kao da monade utjeu jedne na
dru"e, pojam koji iskazuje svezu cjelinu svijeta slino kao 4to nam se ini da ako vi4e satova
pokazuju isto vrijeme da postoji veza me5u njima, a u stvari jedina je veza u tome da i# je
uskladio isti urar!
> time o3ja4njava svezu cjeline svijeta
E:
> sve je ure5eno od strane 6o"a +:::O"o j# -aj'olji o/u0i s"ij#1:::) - da 3i to uvidio ovjek
samo mora 3iti du#, mora se samo preko tame osjetilnosti izdii do jasnoe ume, onda e moi
vidjeti istinski o3lik svijeta, vjeno do3ro i 3oansko
> -*O.'OLO-IJA%
> ; vrste istine%
o I.(I*' 8&A nune, provjera po &a2elu proturje2&ost nemo"ue suprotno! to
su uro5ene ideje, daju uvid u nune, 3itne sveze
o I.(I*' I.)8.(/A sluajne, provjera po &a2elu dovolj&o. ra)lo.a (ratio
su$$iciens!
> H8 razumu nema nie"a 4to prije nije 3ilo u osjetilima, osim razuma samo"C polemika s
Lockeom!
'&,I+I.(I%
F%#N8IS =#8ON
> H*ovi or"anonC ili upute za tumaenje prirode, novo oru5e
> eli o3noviti znanost i $ilozo$iju, pronai novo oru5e znanosti jer stara silo"istika
deduktivna! lo"ika ne moe doi do novo" znanja
> HZ-a-j# j# o0PC, H,rirodu savladavamo ako joj se pokoravamoC
> I.(I*.)A I*18)0IJA postupno zakljuivanje od pose3nije" prema openitijem,
jedinstvo eksperimentalne i racionalne sposo3nosti
> nuno znati i sa3irati podatke i pravilno i# preraditi pela!
> razum ne smije 3rzati ne dajmo mu krila, radije olovne ute"e!
> nastavlja J2 .2 &ill :M2 st!
> I7OLI ljudske po"re4ke koji# se tre3a oslo3oditi, I vrste%
o dol pleme&a tipine za ljude kao po"re4ivu vrstu, unosimo vi4e reda ne"o "a u
svijetu ima, pojednostavljujemo stvaramo o "rupama ljudi predrasude
o dol splje za3lude tipine za svako" pojedinca, proizlaze iz od"ora, autoritete,
utjecaja knji"a2222
o dol tr.a najtei, produkt neadekvatne komunikacije
o dol teatra $il2 do"me i teorije ideolo"ije i svjetonazori! koji rezultiraju posve
iskrivljenom slikom ivota i svijeta
JO4N LO8K!

> 0O.led o ljuds'om ra)umu>6 0Psmo o tolera&,j>6 07vje rasprave o vladC
> utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne $il2 discipline (:oja je namjera da istraim
porijeklo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje
> utemeljitelj empirizma najistaknutiji empirist, utemeljio "a kao sustavni "nos2 pravac
> kritika racionalista ne postoje uro5ene ideje, a kamoli naela i principi nema to"a o emu se
svi slau! Lei3niz od"ovara% H)ad 3i uro5ene ideje 3ile ono 4to Locke pod njima razumije,
tad i# uope ne 3i ni 3iloC
> tipian primjer za ono 4to se naziva en"leskom $ilozo$ijom% usmjerenje na iskustvo, smisao za
z3iljnost, nesklonost pretjeranoj spekulaciji, uravnoteenost suda, sretno povezivanje
tradicionalno" i napredno" mi4ljenja, li3eralnost i tolerancija222
> tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je du# sve dok "a ne Hispi4emoC
iskustvom
> H.#a -i#/ u (a!uu 1o ,(ij# 1o/a -ij# 'ilo u osj#1ilia)
> ; vrste iskustva, naziva i# i predod3ama idea! %
o )va&js'o osjetilno sensation!, izvanjsko osjetilon zamjeivanje preko tjelesni#
or"ana njime saznajemo o svijetu, do3ivamo dvije vrste kavaliteta, svojstava%
E;
primarne kvalitete prvotna svojstva! vrstoa, protenost, o3lik,
pokretljivost222 o3jektivne do3ivamo kom3inacijom vi4e osjetila
sekundarne kvalitete dru"otna svojstva! 3oja, miris, okus2222 su3jektivne
do3ivamo samo : osjetilom
o u&utar&je re$leksija ili samoopaanje! kojom kom3iniramo in$ormacije do3ivene
osjetilnim iskustvom, unutarnje osjetilno zamjeivanje u samoopaanju, tj2 opaamo
da vidimo, ujemo, osjeamo, imamo strasti222
> ovakvom podjelom napravio okret od 3itka ka svijesti empiristi se ne zamaraju 3itkom ve se
3ave spoznajom, tj2 aktom na4e svijesti!
> 3avio se i pro3lemima apstra',je supostoja&ja predod-b
o apstrakcija postupak kojim iz mno4tva jedanakovrsni# predod3i izvlaimo ono
zajedniko a odstranjujemo razliito s Lockeom nastaje moderni pojam apstrakcije!
o supostojanje predod3i za4to kad mislimo na neku stvar sumislimo iste predod3e,
npr2 za zlato odre5enu teinu, 3oju, vatrootpornost222!, po emu znamo da su te
predod3e supripadneD
> E stupnja spoznaje %
o &tutv&a najsi"urnija opaanje, uvid je li ne4to slino ili ne slau li se ili ne
slau dvije ideje!
o demo&stratv&a potre3no vi4e od ; ideje zakljuivanje, dokazivanje
o se&)tv&a otkrivamo ne4to novo, novo" pripadnika neke vrste npr2 upoznajemo
neko" ovjeka!, pojedinanu e"zistenciju konani# 3ia izvan nas
> ma kako iz"ledalo paradoksalno u isto vrijeme i kritiar i apolo"et ljudsko" razuma HRa!u
o(a 'i1i -a -aj"ii suda$ i "odi u s"#u)
> LI6'+ALIZA& zaetnik li3eralne teorije drave
o prirodno stanje slo3oda i jednakost me5u ljudima, ali svatko mora 3rinuti o svojim
pravima
o dru4tveni u"ovor uklanjanje to" nedostatka, unaprije5enje
o drava svr#a joj za4tita ivota, slo3ode i vlasni4tva, izvor joj lei u pojedincima i
nji#ovoj slo3odnoj volji to je novost!
o suveren narod, uvijek ima pravo mijenjati vladara ako ne ispunjava svoju svr#u
o podjela vlasti zakonodavana, izvr4na i $ederativna
o tolerancija oso3ito vjerska, tre3a odvojiti crkvu od drave, izriito protiv 3ilo
kakvo" vjersko" $anatizma
o utjecao na prosvjetitelje
> '(I)A kao i inae u en"leskoj $ilozo$iji s#vaena eudaimonistiki, 4to vodi u #edonistiku
teoriju, ali prema kriteriju u"ode za zajednicu% H $azivamo dobrim ono to je prikladno da
nam stvori ugodu ili daje pove&a, odnosno umanji neugoduC
> s o3zirom da je kriterij dru4tvo, svodi etiku na sociolo"iju
$!O%$! =!%K!L!H
> S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M krajnji empirizam
> postoji samo na4e doivljavanje koje povezujemo i onda imenujemo kao odre5enu stvar
> stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su opaene 3iti@3iti opaen!
> na"lasak je na du#u koji sve to doivljava svi do"a5aji su u du#u!
> materija je Hu"aoni kamenC ateizma, Hzvuk prazna imenaC
> SOLIPSIZ#M spoznajnoteorijsko "ledi4te po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo
svijest sa svojim doivljajima i ni4ta vi4e izvan njesolus, ipse @ jedini, sam!
> nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju 6o"a on je 3iskup! koji je izvor osjeta
7#VI7 4:M!
EE
> HIstraivanje o ljudskom razumuC
> svi predmeti ljudsko" uma su ili odnosi ideja neka matematika naela! ili injenice
> sve injenice proizlaze iz iskustva
> svjee, izvana prido4lo osjetilon zamjeivanje je osjetl& dojam (mpresso&!, a
reproducirani sadraj to" dojama je predod-ba (dea)
> impresija i ideja zajedno ine svjest l opa-a&je (per,epto&)
> predod3e se slau u stvarne pojmove pomou aso,ja,ja po slinosti, po prouzroenosti, po
doticanju u prostoru i vremenu!
> svo iskustvo $unkcionira na temelju *AA'LA 8Z+OA*O.(I
> uzrono>posljedine veze uope nisu tako si"urne kako nam se ini
> poivaju na ob2aju l &av, oekujemo da e 3iti onako kako smo ve vi4e puta doivjeli!
> doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i nje"ovu nunost
> nemo"ua je si"urna spoznaja uzronosti .)',(I0IZA&
> svi su pojmovi relativni, jer vae samo onoliko koliko vai nji#ova iskustvena podlo"aL sva je
istina psi#olo"izirana, jer se z3o" navike sastoji samo od osjeaja oekivanjaL sva prirodna
znanost tre3a 3iti samo uvjerenje, jer iza nje ne stoji ni4ta vi4e od oekivanja
> u meta$izici supstancija je povezivanje predod3i i ni4ta vi4e% ona njema nije ni4ta ontolo4ko,
ve samo psi#olo4ko, du4a je Hsveanj opaajaC
> u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan kontra
Lockeu i prosvjetiteljima!
> utjecao na )anta H7ume me tr"nuo iz do"matsko" drijemeaC!, pozitivizam i pra"matizam
> kod nje"a se iz sumnje u meta$iziku razvija opi skepticizam, na mjesto ontolo"ije nastupa
psi#olo"izam, du# se razumije samo jo4 senzualistiki i me#anicistiki, etika je utilitarizam
"4OM#S 4O==!S
> o3navlja teorije materijalizma i naturalizma
> HLevat(a&C > 3i3lijska starozavijetna morska neman
> P%I%O7NO S"#NJ! stanje prije uspostave dru4tva i drave, u njemu se oituje prava lj2
priroda nema zajednice, o3iaja, reli"ije, udorednosti, prava, zakona222!
> svatko moe ono 4to #oe, tj2 koliko mu nje"ova mo dopu4ta tu smo svi jednaki, svi imamo
jednako prirodno pravo!
> po 7o33esu prirodno vlada zakon jae"a H?oo 4oi-i lu,us)% ovjek je e"oistino,
se3ino, po potre3i nasilno 3ie potencijalni rat svi# protiv sviju!
> 7%:/"V!NI :$OVO% prvi do"ovor me5u ljudima kojim izlaze iz prirodno" stanja
> utemeljuje se drava
> suveren najvi4a vlast vladar
> naj3olja apsolutistika vlast 4to je vladar moniji, ljudi e se vi4e 3ojati, a to je jedini nain
da 3udu poslu4ni i ne napadaju se stra# od kazne!
> po prirodi ljudi koji zakljuuju takav u"ovor ostaju ono 4to su 3ili prije vukovi!, ali se sad
3oje kazne pa se pona4aju dru"aije divljaci ostaju divljaci, samo odijevaju 3olja odijela!
> ovom teorijom "ra5ani, drava, zakoni i pravo su u stvari izvorno naprosto mo, zatim
preo3likovana mo, preo3likovana opet radi moi, ali 3olje, tj2 vee i uspje4nije moi
> &'(AFIZI)A I .,OZ*AJA cjelokoupno uenje o z3iljnosti kod nje"a je uenje o tijelu%
H<ilozo5ija je racionalna spoznaja u"inaka ili pojava iz njihovih poznatih uzroka))) $o u"inci i
pojave su sposobnosti ili mo&i tijelaC
> 7o33esove kate"orije su samo jo4 kate"orije koliine, prirodna spoznaja tre3a mjeriti i 3rojiti
> senzualizam citavo se mi4ljenje du#a 3azira na adiranju i suptra#iranju predod3i
> moderni nominalizam samo je tijelo, konkretna pojedinana stvar stvarno, ono ope je samo
misao
> pojmovi ope! su kao papirnati novac, dok se dri valuti i papir ne4to vrijedi, ali po se3i,
samo je papir raspadne li se konvencija vrijednosti, raspada se i vaenje rijei i pojmova
EI
5)2RO6DJETITELJ6TDO
> ,O/IJ'.*' O)OL*O.(I period koji se ome5ava en"leskom revolucijom :BKK! i $rancuskom
revolucijom :JKM2! ,oinje u 'n"leskoj, najjae je u Francuskoj, a za#vaa i *jemaku2 Izrazito
"ra5anski i svjetovni pokret2
> O.*O/*' O1+'1*I0' +AZ1O6LJA%
+AZ8& tre3a znati koristiti vlastiti razum, pro>svijetliti se, osamostaliti se2 Ljudski
je rod do4ao do stupnja da to moe2
H,rosvjetiteljstvo je izlaz ovjeka iz nje"ove samoskrivljene
nezrelosti2 .apere audeP Imaj sranosti da se slui4 vlastitim
razumomP to je dakle krilatica prosvjetiteljstvaC )ant!
O,(I&IZA& vjera u pozitivni is#od ovakve razumske o3nove
.LO6O1A oslo3oditi se stari# svjetonazora i reli"ijski# predrasuda te nepravedni#
dru4tveni# poredaka
A*(I&'(AFIZIA)A O+IJ'*(A0IJA 3ave se onim 4to je u okvirima ljudsko"
iskustva, 4to potre3no za stvarni ivot, za praksu, a meta$izika im pitanja
neinteresantna jer su preapstraktna
1I1A)(IA*O.( dru4tveni an"aman prosvjetitelja jest u tome da o3razuju i
prosvijetle 4ire narodne mase, tako da su im djela proeta pouavanjem
> '*-L'.)A -LA/*' I1'J'%
o 1'IZA& 3o" me#anicistike slike svijeta koji je izradio svjetski stroj, ali taj stroj
radi sam, 3ez prekida i vodstva, od vjenosti do vjenosti
spominje se Hprirodna reli"ijaC ili Humna reli"ijaC
o LI6'+ALIZA& o temeljnjim pravima neotu5iva prava na slo3odu
vrlo utjecajna koncepcija, tad se $ormira ideja o onome 4to nazivamo
temeljnim ljudskim pravima i slo3odama oni se tu nastavljaju na Lockea!
> F+A*08.)A > -LA/*I &I.LIO0I%
MON"!SK:I!: 8 svom djelu HO du#u zakonaC donosi ideju o trodob vlast na
zakonodavnu, izvr4nu i sud3enu
7I7!%O" I 7L#L#M=!%" urednici H'nciklopedijeC koja izlazila ;G "odina i
izdano je EF svezaka
L#M!""%I! u djelu HAovjek strojC iskazao materijalistiku koncepciju analo"ije
ljudsko" tijela sa strojem
4OL=#84 izraziti me#anicistiki materijalist i otvoreni ateist
VOL"#I%! pravo ime Francois &arie Arouet
> najpoznatiji prosvjetitelj, najvei autoritet prosvjetiteljstva, vrlo poznat u cijeloj 'uropi
> pisao u novim, kraim $il2 $ormama pisma, $il2 romani, eseji, drame222
> istupao kao javna oso3e oso3na promocija vlastiti# $il2 ideja
> vrlo do3ro pri#vaen jer su mu misli jednostavne, a stil lako itljiv +ekao za se3e% HJa
sam kao "orski potok2 6istar sam, ali nisam du3okPC!
> djelo HD7#,-i filo!ofs&i (j#-i&C > za3ranjeno i spaljeno
> ulazi u siko3 s 0rkvom z3o" razliiti# ideja o 3o"u
> kod /oltairea je prisutan 7!IZ#M koncepcija tzv2 prirodne reli"ije, ideja da je 3o"
kreator svijeta, ali se vi4e ne uplie u z3ivanja na svijetu
> time se pro4iruje ideja o ovjekovoj slo3odi i mo"unosti da kreira svoj ivot i unaprijedi
svijet
> slo3odni ovjek koristei +AZ8&, stjeui Z*A*J' moe stvoriti 3olji svijet, da je
svijet ve sad do3ar je iluzija
EF
> +6,ali1# "a# !a&o-# i -a,(a"i1# -o"#8 Oda&l# u!#1i -o"#E I! (a!ua8)
> na optu3e crkve da je ateist od"ovara% HDa -#a 'o/a 1(#'alo 'i /a i!isli1i: 3o"j#&
u"ij#& 1(#'a -#&u &o-i$u) odnosi se na moralni autoritet koje" imaju reli"ije!
> djelo H=9S#=9-9 * ,*>?=9$C(!(C > izraziti za"ovaratelj vjers'e tolera&,je
> izvor tolerancije vidi u +AZ8&8 koji ako vodi ljude vodi do promi4ljenosti,
ar"umentirano" dijalo"a i opra4tanja
> najvei izvor netolerancije u povijesti mu je )atolika crkva
> ini mu se da se kroz povijest kriarski ratovi, inkvizicija, suko3i s #u"enotima222! oni
pokazali krajnje netolerantni, uplitali se u sve, pro"onili dru"e koji i# nisu uope
u"roavali
> zato kae za crkvu HC'ij1# '#s1id-i$u8)
> jedina pri#vatljiva netolerancija je ona kad smo netolerantni prema netolerantnima
(&etolera&,ja spram &etolera&t&()
> $il2 roman H5A.DIDE ILI O O2TIMIZMCC > polemika s Lei3nizovom idejom da je ovo
naj3olji mo"ui svojet
> /oltaire smatra da je to naivno, svjet &je &ajbolj mo.u3, ali moe postati 3olji ako se
oslonimo na svoje sna"e i napredujemo a ne ekajui 3oju pomo ili razvijejui
$atalistiki po"led na svijet!
> dru"a djela% H'n"leska $ilozo$ska! pismaC, HFilozo$ neznalicaC
J!#N * J#8K:!S %O:SS!#:
> uvi5a i neke nedostatke prosvjetiteljske misli preveliko oslanjanje na razum, a ne"acija
dru"i# aspekata ljudske oso3e!
> poziva na novu osje3aj&ost kao pravi put HJulija ili -o"a ?#loi!aC se danas smatra
prvim djelom predromantizma
> 07%:/"V!NI :$OVO%> I 0O PO7%IJ!"L: N!J!7N#KOS"IC > djela u kojima
iznosi svoju teoriju dru4tva i drave
> ,+I+O1*O .(A*J' za nje"a je to 3ilo idealno stanje prije dru4tva i drave!, ljudi su
prirodno pozitivni, u prirodnom stanju vlada% jed&a'ost6 sloboda surad&ja
> izvor sve nejednakosti i, potom, suko3a me5u ljudima je pojava prvat&o. vlas&?tva
> 3ilo 3i divno da je netko sprijeio ono"a tko je za3iv4i kolce u zemlju rekao da je to sad
nje"ovo .# "j#(uj1# "a(ali$i8 2(o,as1 0#1# a&o s#1-#1# s ua da ,lodo"i ,(i,adaju
s"a&o i da !#lja -ij# -iija6
> z3o" razlika u vlasni4tvu nastaje nejadnakost i suko3i me5u ljudima
> ljudi traei izlaz stvaraju drave koje i# tako5er svojim propisima i samovoljama vladara
ine neslo3odnima 3o"j#& s# (aFa slo'oda-% ali j# ,os"uda u o&o"ia>
> produkt trke za vlasni4tvom je udaljavanje od prirode, ovjeka od svoje 3iti
> kod +ousseeaua se osjea zasienje itavom kulturom, dravom, dru4tvom, reli"ijom i
svim isnstitucijama, jer sve to pretstavlja izo3lienje prirodno" ovjeka
> kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slo"an 0.a1(a/ & ,(i(odi6
> prirodan ovjek, iskonski ovjek je pozitivna projekcija, takav je postojao samo u trenutku
ro5enja% kasnije je ve stupio u dru4tvo i povijest
> 6loc# za +ousseaua% H,riroda je +ousseauu svakako 3ila 3ojni polklik prema
3udunostiPC
> )ako drava tre3a iz"ledatiD
> 1+89(/'*I 8-O/O+ o3lik udruivanjas svako"a sa svakim radi si"urnosti i za4tite2
.vatko, ujedinjujui se sa svima, odstupajui od prava od koji# odstupaju i dru"i u stvari
ostaje slo3odan
> time se stvara suvere& to je ,jel&a &aroda, suverenost je nedjeljiva i neprenosiva
> suveren tre3a djelovati putem op3e volje ("olo-1# /#-#(al#) sve volje koje kao motiv
imaju zajedniki interes ope do3ro!, a ne putem volje sv( *"olo-1# d#s 1ous) z3roj
volja u kojem svatko "leda samo svoj interes
EB
> /LA1A/I*A drava se ustanovljuje time 4to narod suveren! predaje izvr4nu vlast
nekome
> zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora 3iti narod i to u cjelini
> protiv je ono"a 4to mi nazivamo predstavnika demokracija, a zalae se za ono 4to
nazivamo &eposred&om demo'ra,jom * zakone donose "ra5ani, nema parlamenta kao
predstavniko" tijela
> takvu dravu naziva republ'a
> ovisno kojem je 3roju ljudi predana izvr4na vlast razlikuje%
o monar#ija jedan nositelj izvr4ne vlasti
o aristokracija manje od FGU "ra5ana su nositelji izvr4ne vlasti
o demokracija vi4e od FGU
> svjestan da takav sustav mo"u samo u malenim dravama s malim 3rojem stanovnika
> 3udui da ni"dje u 'uropi ne donose zakone oni na koje se zakoni primjenjuju zakljuuje
da nijedna drava nema prave zakone i da su ljudi i dalje neslo3odni
> svjestan je da je prvat&o vlas&?tvo tada nemo"ue ukinuti jer postoji od davnina iako
je nje"ov nastanak naj"ore zlo 4to je ovjeanstvo sna4lo!
> predlae o"raniavanje priv2 vlasni4tva 2> svi moraju 3iti vlasnici, nitko ne smije 3iti tako
3o"at da moe kupiti dru"o"a ili nje"ova prava i nitko ne smije 3iti tako siroma4an da
mora prodavati se3e ili svoja prava koje kao dio suverena ima
> FILOZOFIJA O1-OJA 0!mle l o od.oju
> prrod& od.oj ljudi su uro5eno pozitivni i cilj od"oja je sprijeiti da se dijete udalji od
svoje prirode
> od"ojitelj je o3likuje novu oso3u ve tre3a samo uklanjati sve prepreke koje se javljaju
> time e se omo"uiti razvoj prirodni# sklonosti svako" djeteta
> ,+I+O1*A +'LI-IJA i reli"ija je stvar osjetilnosti, osjeaja, srca
> djelo HIspovjest savojs'o. v'ara>
5 *J'&AA)O ,+O./J'(I('LJ.(/O
> predstavnici% 02 (#omasius, 02 Sol$$ 4kolski racionalizam!, +eimarus, &endelsso#n,
Lessin" zalae se za Hnovu vjeruC, vjeru uma, sve dru"e reli"ije su relativne!
> 7+/A(.)A I ,+O./J'(I('LJ.(/O%
o %:E!% JOSIP =O/KOVID * najvei #rvatski $ilozo$ svi# vremena
> porijeklom iz 1u3rovnika djelovao u Italiji, Francuskoj i 'n"leskoj
> izumitelj i inovator iz"radio opservatorij, sta3iliziralo kupolu ckva sv2 ,etra u +imu
sistem klinova i o3rua koji jo4 danas $unkcionira!
> "lavno djelo HT#o(ija ,(i(od-# filo!ofij#)
> A(O& osnovni pojam, to su &eprote-&e to2'e koje su odijeljene u praznom prostoru
diskontinuiranost prostora!
> suprostavlja se tada vladajuoj korpuskularnoj teoriji
> atomi se kreu ovisno o djelovanju sila koji# su sami nositelji
> vladaju prvla2&a odboj&a sla me5u atomima
> ta sila ovisi o me5uso3noj udalje&ost atoma ako su atomi 3lizu raste od3ojna sila koja
sprijeava da atomi padnu jedni u dru"e oni su nepronini!, ako su atomi udaljeni raste
privlana sila me5u njima
> odnos me5u atomima se moe prikazati neprekinutim krivuljama privlaenje i od3ijanje!
> takva atomistika koncepcija naziva se d&am2' atom)am
D)KLA6I3.I .JEMA3KI IDEALIZAM
> :JK:2 iza4la )antova H)ritika isto" umaC! :KE:2 7e"elova smrt!
EJ
> procvat njemake $ilozo$ije i umjetnosti romantizam!
> predstavnici%
)ant
Fic#te
.c#ellin"
7e"el
IMM#N:!L K#N"
> "lavna djela su mu tri kritike koje od"ovaraju na temeljna $ilozo$ska pitanja%
> 1o o/u !-a1iE * 0Krt'a 2sto.a uma>
> 1o 1(#'a i-i1iE * 0Krt'a pra't2&o.a uma>
> 3#u s# sij# -ada1iE * 0Krt'a rasud&e s&a.e>
> ova se tri pitanja sjedinjuju u najvi4em $il2 pitanju 1o j# 1o o"j#&E
> -*O.'OLO-IJA
> K%I"I8IZ#M naziv za )antovu $ilozo$iju kojim se na"la4ava nje"ov kritiki pristup,
poku4aj da propita um sam, nje"ove mo"unosti i "ranica
> to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se od3acuju ekstremne postavke
o3a pravca
> cilj% dokazati 4to je ljudska spoznaja, a 4to nije, razluiti izme5u ono"a 4to se moe
spoznati i ono"a 4to se ne moe H%lavno pitanje ostaje uvijek kako i koliko um i razum
smogu spoznavati neovisno o svemu iskustvu
> "lavno pitanje% )ako su mo"ui sintetiki sudovi a prioriD
> u spoznaji je nuno i iskustvo i razum
> svaka se spoznaja sastoji od .A1+?AJA i O6LI)A spoznaje
> sadraj ono 4to spoznajemo, npr2 ovaj ovjek je takav i takav! do3ivamo iskustvom, a
o3likujemo npr2 u o3lik suda! razumom
> sadraj spoznaji daje O6J')( .,OZ*AJ', a o3lik je kao produkt na4e" razuma, dakle,
proiza4ao od .86J')(A .,OZ*AJ'
> +Zo(o"i '#! ,ojo"a su slij#,i% ,ojo"i '#! !o(o"a su ,(a!-i)
> KOP!%NIK#NSKI O=%#" 3udui da je ipak na"lasak na su3jektu koji o3likuje
spoznaju ovisno o vlastitim spoznajnim karakteristikama )ant uvi5a da je u "noseolo"iji
proveo spektakularni o3rat
> izokrenuo je odnos su3jekta i o3jekta kao i )opernik odnos Zemlje i .unca!
> do tad se smatra da je o3jekt ono vrsto emu se su3jekt, ako "a eli spoznati, mora
prila"oditi
> )ant kae da se svijet o3jekt spoznaje! naprosto prila"o5ava na4im spoznajnim moima
> dakle, o3jekt se prila"o5ava su3jektu, o3jekt krui oko su3jekta, a ne o3rnuto
> H#rije se smatralo da se sva spozaja mora ravnati prema predmetima) -alja jednom
pokuati, ne bismo li u zadacima meta5izike bolje napredovali, prihvatiti da se predmeti
moraju upravljati prema naoj spoznaji
> "%#NS8!N7!N"#LNI O=LI8I MISLI (:VJ!"I SPOZN#J!) to je ono emu se
o3jekt prila"o5ava
> transcendentalno a pror&o, prediskustveno
> na4i o3lici misli spoznajne moi! postoje%
o neovisno o iskustvu
o omo"uuju iskustvo
o ne prekorauju "ranice iskustva
> naspram tome, iskustvo je uvijek iz neko" do"a5aja to je a posteriori
> transcendentalni uvjeti spoznaje su %
o O=LI8I OP#M#NJ# * prostor vrjeme
EK
opaaji
izvan prostora i vremena ne moemo ni4ta doivjeti, to je zato jer su oni
dio nas, a ne dio svijeta
oni tek omo"uuju iskustvo
o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a #s1#1i&aC
o O=LI8I MI/LJ!NJ# * 'ate.orje ra)uma
:; kate"orija kao :; vrsta sudova!
kate"orije doslovno iskazni o3lici
najznaajnija je kate"orija kauzaliteta o3jektivnost kauzaliteta u pitanje
doveo ve 7ume, zato )ant veli% H?u# # 1(/-uo i! do/a1s&o/
d(ij##7a))
ovjek kate"orijama uvjetuje i odre5uje vlastito iskustvo
zato je on u stvari zakonodavac prirode Ra!u -# $(,# s"oj# !a&o-#
*a ,(io(i) i! ,(i(od#% -#/o i4 -joj ,(o,isuj#)
o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a a-ali1i&aC
> svijet, dakle, doivljavamo u skladu sa svojom prirodom, svojim nainom spoznavanja, a
nikad ne moemo 3iti si"urni kakav on uistinu jest
> ono 4to mi o svijetu doznajemo to su samo POJ#V! (P4!NOM!NI)
> kad 3ismo spoznali svijek kakav on uistinu jest 4to je nemo"ue jer ne moemo napustiti
svoje vlastite karakteristike! spoznali 3i S"V#%I O S!=I (NO:M!NONI)
> nikad neemo spoznati o3jekt neovisno o su3jektu, dakle, stvar o se3i e nam uvijek ostati
nepoznanica
> stvarna stvar o se3i postoji )ant nije su3jektivni idealist! i od nje otjee podraaj
ljudskim spoznajnim moima, no taj podraaj je 3ezo3lina sirova tvar koju o3likuje
spoznajui ovjek svojim apriornim o3licima spoznaje
> stvari o se3i su mislive, ali u svojemu 3itku nisu HspoznatljiveC nespoznatljivost stvari o
se3i > a"nosticizam!
> "noseolo"ija, dakle, istrauje pojave, ne moemo istraiti svijek kakav je po se3i, ali
moemo tono odrediti kakav je ljudski nain spoznavanja
> "%#NS8!N7!N"NO * &ads'ustve&o, ono 4to prekorauje "ranice iskustva
> o takvim stvarima nikad neemo doi do si"urne spoznaje jer nam nedostaje iskustvo koje
je nuni element svake spoznaje
> o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a dijal#&1i&aC
> ipak, mi teimo tome da spoznamo upravo takve I7!J!:
o slo3oda volje
o 3esmrtnost du4e
o savr4eno 3ie
> kad o njima razmi4ljamo um nam se zaplie u proturjeja #N"INOMIJ! isto" uma
zaplitanje uma u proturjenosti sa samim so3om, proturjeja stava samo" sa so3om, svi
dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi npr2 proturjene tvrdnje HIma na
svijetu uzroka pomou slo3odeC i H*ema slo3ode, sve je prirodaC! te u paralo"izme
po"re4ne zakljuke!
> "lavne I antinomije%
o svijet je u prostoru i vremenu o"ranien svijet nije o"ranien u prostoru i
vremenu
o svaka je sastavljena supstancija 3eskonano djeljiva nije 3eskonano djeljiva
o sve se do"a5a nuno mno"o to"a se do"a5a iz slo3ode
o postoji za svijet nuno 3ie takvo 3ie ne postoji
> iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje tre3a od3aciti, one
nam tre3aju 3iti %!$:L#"IVN# N#<!L# u djelovanju, praksi se tre3amo pona4ati
kao da postoji slo3odna volja, 6o"222, oni su na4i vodii ivota, vjeni ciljevi i zadae
> HMo(ao sa% da&l#% o/(a-ii1i !-a-j# da 'i4 do'io j#s1o !a "j#(o"a-j#)
> '(I)A vrlo stro"a i 3eskompromisna, naj"lasovitiji dio nje"ovo" uenja
EM
> 7O=%# VOLJ# jedino na svijetu 4to moe 3iti do3ro 3ez o"ranienja, jer je do3ro po
se3i
o nije do3ra po samom inu, ve po #tijenju
o #tijenje je do3ro ako u sa3i nosu svoju svr#u, a to je ispunjenje dunosti
o H$e postoji uop&e nita u svijetu, "ak ni uop&e neto to bi se moglo zamiljati
izvan njeg, to bi se bez ograni"enja moglo smatrati dobrim, osim samo dobre
voljeC
o volja je onda po se3i do3ra ako je Hista voljaC, tj2 ako um sam daje zakon
o Hvolja je neka vrsta kauzaliteta ivih bi&a,ukoliko su umnaC
> 7:MNOS" 2unost je nunost djelovanja iz potovanja prema zakonu
o =adi prema dunosti iz dunosti
o dunost je a priori, ona je 3ez o3zira na HiskustvoC
> dvije vrste etiko" djelovanja %
o #:"ONOMN# !"IK# 5 moral& 2& uinjen iskljuivo IZ 18?*O.(I
ovjek moe sam se3i 3iti moralni zakonodavac i razumom doi do to"a
4to mu je dunost
moralni in nema nikakvu vanjsku potkrijepu na"radu! kao motiv
o 4!"!%ONOMN# !"IK# * le.al& 2& uinjen samo ,+'&A 18?*O.(I
ne4to izvan ovjeka je moralni zakonodavac, npr2 okolina, korist, uitak222
naje4e je to iz3je"avanje kazne i tenja za nekim o3likom na"rade
od3acuje 3ilo kakav Hmoral plaeC
ovjek ima ispravni in, ali iz krivi# motiva, takav in ne moe 3iti
istinski moralan, on je najvi4e le"alan samo u skladu sa zakonom!
vrlo stro"o odre5enje etiki ri"orizam
> K#"!$O%I<KI IMP!%#"IV 3ezuvjetna zapovijed kojom moemo provjeriti 3ilo
koji postupak je li ispravan ili ne
> H%ad samo prema o&oj ma'sm )a 'oju ujed&o mo-e? (tjet da (tvojom voljom)
posta&e op3 )a'o&>
> ovo je nje"ov etiki $ormalizam
> ispravna je samo ona maksima su3jektivni princip djelovanja! za koju 3i #tjeli da je svi
ljudi primjenjuju u slinim situacijama moe postati opi zakon!
> dru"a $ormulacija: 0%ad ta'o da ljuds'ost u tvojoj osob u osob sva'o.a dru.o.a
sva.da ujed&o u)ma? 'ao svr(u6 a &'ada samo 'ao sredstvoC
> svi moemo initi do3ro, moralni je zakon u nama HD"ij# s1"a(i is,u-jaju duu u"ij#&
-o"i i s"# "#0i udi"lj#-j# i s1(a4o,o1o"a-j#% 1o s# "i# i us1(aj-ij# (a!ilja-j#
'a"i -jiaG !"j#!da-o -#'o -ada -o i o(al-i !a&o- u #-i8)
> reli"ija ni4ta dru"o do udorednost, u njoj se udoredni zakoni sa"ledavaju ujedno kao
6oje zapovijedi
> ovjek sa svojim karakteristikama pripada u dva svijeta%
o osjetilno 3ie pripada svijetu prirodne nunosti, usmjerava se srei i u"odi
o 3ie slo3ode pripada umnom svijetu, nezavisnost od kauzaliteta prirode
> '.('(I)A 3ezinteresno svi5anje o3lika je osnova doivljaja ljepote
> HLij#,o j# o-o 1o s# s,o!-aj# '#! ,oja &ao ,(#d#1 -u7-o/ s"iFa-ja)
> o3lik $orma ini umjetnost umjetno4u
> FIL2 ,OLI(I)' ne"ativno odre5enje prava% #ravo je sadraj uvjeta pod kojima je mogu&e
ujediniti volju jednoga s voljom drugoga u op&i zakon slobodeC
> sto"a pravo postaje stvar izvanjski# prisilni# mjera i ne dosee dalje od to"a
> pravo se tako raz"raniuje od morala koji je jedini u odnosu s unutarnjim dunostima
> drava H3jedinjavanje ljudi pod pravne zakone
> pokreta drave je anta"onizam sna"a, vai zapovijed H$ikoga ne povrijediC
> cilj svjetske povijesti je uspostava naj3olje" dravno" sustava save) &aroda vje2&o.
mra
IG
> u toj e dravi istinski vladati moral
> poznati jo4 i citati% H#rosvjetiteljstvo je izlaz "ovjeka iz njegove samoskrivljene
nezrelosti))) 6a,#(# aud#8 (maj sr"anosti da se slui vlastitim razumom6 to je dakle
krilatica prosvjetiteljstva2C, H8zaludno je htjeti hiniti ravnodunost u pogledu
istraivanja "iji predmet ljudskoj prirodi ne moe biti ravnoduan
JO4#NN $O""LI!= FI84"!
> prvi rektor 6erlinsko"a sveuili4ta
> H-ovori njemakoj nacijiC, H8enje o znanostiC
> '(I)A etike pro3leme smatra "lavnima
> sredi4nja pitanja% ovjek, ovjekova ulo"a u svijetu i u povijesti
> postoje samo dvije $ilozo$ije do"matizam i idealizam, a samo idealizam posve oslo3a5a
ovjeka
> Ka&"a s# filo!ofija oda'i(#% !a"isi od 1o/a &a&a" j# 1&o o"j#&, jer 5ilozo5ski sustav nije
komad poku&stva koje se moe odloiti ili prihvatiti kako nam je po volji, nego je
oduhovljen duom "ovjekovom koji ga ima
> #romatraj samoga seba1 odvrati pogled od svega to te okruuje i upravi ga na svoju
unutrenjost' prvi je zahtjev koji 5ilozo5ija postavlja svom u"eniku) %ovor nije ni o "emu
to je izvan tebe, nego samo o tebi samome
> @ovjek nije zato tu jer treba da bude neto drugo, nego je naprosto tu jer ba on treba
da postoji
> @ovjek mora uvijek biti sam sa sobom istovjetan' on nikada ne smije sebi proturje"iti
> Aona"na je svrha "ovjeka da sebi podvrgne sve neumno i da time slobodno prema
svojim vlastitim zakonima vladaC (a svr#a je ipak nedostina, inae 3i ovjek postao
6o"om!
> N#<!LO 7OSLJ!7NOS"I Fic#etov 'ate.or2' mperatv%
o +Radi 1a&o da 'i o/ao a&siu s"oj# "olj# ,oilja1i &ao "j#-i !a&o- !a
s#'#8)
o +Is,u-i s"a/da s"oj# od(#F#-j#8)
> P%#K"I<KI :M korjen svako" uma
> mi smo djelatna 3ia, a svijest je pratiteljica djelovanja
> 2& pret(od 2&je&,
> djelovanje praksa!, dakle, pret#odi spoznaji teorija!
o :i ne djelujemo jer spoznajemo, nego spoznajemo jer smo odre8eni da
djelujemo
o ,voje djelovanje i samo tvoje djelovanje odre8uje tvoju vrijednost
o 3 po"etku bijae djelo
> *'-I+A*J' H.(/A+I O .'6I C > HStvar o sebi prosta je izmiljotina i nema nikakva
realiteta) *na se ne javlja u iskustvu
> radikalno provodi kopernikanski o3rat, prije spoznaje se ne moe pretpostaviti stvar te
spoznaje
> iako se u mno"ome ne slae s )antom se3e smatra nje"ovim nastavljaem H!a sam
odvajkada govorio, pa to opet kaem, da moj sustav nije nikakav drugi nego Aantov, tj) on
sadri isti nazor o stvari, ali je u svome postupku posve nezavisan od Aantova
prikazivanja
> S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M apsolut je svijest
> ta je svijest nadindividualna nije svijest pojedinca!
> svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree
> nakon to"a Ja postavlja kao svoju ne"aciju Ne5Ja sve ono 4to nisam Ja, sve izvan mene!
> to *e>Ja je antiteza
> tako su3jekt postavlja o3jekt
I:
> u konanici se i teza i antiteza do"a5aju u nama samima pa sintezu predstavlja
prevladavanje protuslovlja i jedinstvo jedno" vi4e" Ja sveo3u#vatno Ja!
> du# mu je ono 4to je 6o" u 6i3liji du# proizvodi svijet iz ni4ta
> postoji samo Ja du#a i kroz to Ja nastaje svijet
> ovakvim promi4ljanjima Fic#te postaje )a2et&' djale't2'e metode klasino"
njemako" idealizma
> 3eskonaan tro2la& djale't2' &)%
o teza
o antiteza
o sinteza
> )8L(8+A vodi pro"resu, ovjek kao umno 3ie vjeruje da se nje"ovo djelovanje
odnosi prema 3oljem svijetu 3udunosti
> jamstvo napretka je u 4irenju o3razovanja
> velika je od"ovornost i ast 3iti uenjak
F%:!7%I84 JIL4!LM JOS!P4 S84!LLIN$
> od svi# predtavnika klasino" njemako" idealizma najvi4e vezan uz roma&t)am
> sve promatra kroz divljenje 2RIRODIG
o priroda je sve oko nas, a ovjek je dio produ#ovljeno" velianstveno" svemira
o otklanja Fic#teovu ideju da je priroda tek antiteza Ja, dru"o3itak svi5a se
romantiarima! H$aem srcu nije dostatan puki duhovni ivto) 3 nama je neto to
nas tjera na bitniju stvarnost222C
o promatrajui prirodu i z3ivanja u njoj zakljuuje da ona u se3i nosi du#ovne elemente
i zato je razumljiv i razvoj ovjeka kao du#ovno", a opet prirodno" 3ia
o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono 4to o3likuje i upravlja materijom
primarne su sil# slino Lei3nizu i 6o4koviu! idealizam o3jektivni!
o materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja anta"onistiki# sila
privlane i od3ojne!
o u prirodi se sve do"a5a svr#ovito teleolo4ko "ledi4te!, a konana je svr#a
ostvarva&je de&tteta, tj2 jedinstva, #armonije suprotnosti, jer jedno 3ez dru"o" ne
moe i razvija se kroz svoju antitezu npr2 vidljivo nevidljivo, svjesno nesvjesno,
su3jekt o3jekt222!
o npr2 znanje poiva na podudaranu su3jekta s o3jektom
o 3itak je, dakle, ono 4to or"anizira to jedinstvo, jedinstven stvaralaki princip po kojem
nastaje i $unkcionira ure5eni kozmos, a to je svjets'a du?a
o s o3zirom da stalno na"la4ava identitet, podudaranje i to najvi4e izme5u ono"
materijalno" i du#ovno" nje"ova se $ilozo$ija esto naziva FILOZOFIJ#
I7!N"I"!"#
o o tome nam "ovori i poznati citat% H2(i(oda j# "idlji"i du4% du4 j# -a"idlji"a ,(i(oda)
,akozvana priroda nije, dakle, nita drugo donedozrela inteligencija, zbog
"ega u njenim pojavcima jo nesvjesno ve& probija inteligentni karakter4
#riroda je utisnuti oblik to se ivu&i oblikuje
Sve se sada nastoji nadmaiti s boanskom odvano&u' voda eli ozelenjeti
ono to je neplodnote i svako slablo ivi
> stvarala4tvo prirode se u ljudskom du#u najvi4e mani$estira kroz CMJET.O6T to mu je
najvi4i vid ovjekove djelatnosti!
o estetika $ilozo$ija umjetnosti je zavr4ni kamen cijelo" $ilozo$sko" svoda!
o umjetnik je najsliniji prirodi jer i on stvara kao i ona
o umjetnost je o3java apsoluta, 3oanstva
o i umjetnik kroz djelovanje postie identitet i to de&ttet slobode &u-&ost
o djelo proizlazi iz stvaralake sna"e "enija slo3oda!, ali on nije tu posve slo3odan jer
u stvari kroz nje"a djeluje stvaralaka sna"a prirode nunost!
I;
o HLj#,o1a j# i!(a! '#s&o-a-o/ u &o-a-o8) > 3eskonana je stvaralaka svjetska
du4a, a konano je to 4to je u um2 djelu ona izraava o"raniena medijem npr2 slika,
pjesma, roman222!
o od svi# dru"i# produkata ljudsko" du#a umjetnost jedina &ema va&js'u svr(u, njena
svr#a je u njoj samoj, niemu ne slui
> ,+O6L'&I '-ZI.('*0IJ' > u posljednjoj $azi .c#ellin" se priklanja vi4e misticizmu i
kritizira 7e"elovu $ilozo$iju
o tu se vi4e zalae za po)tv&u +lo)o+ju iskustva jer smatra da um ne moe s#vatiti
e"zistenciju i slo3odu u nji#ovu iracionalnom temelju
$!O%$ JIL4!LM F%I!7%I84 4!$!L
> posljednji $ilozo$ klasino" njemako" idealizma
> "lavna djela% 0Fe&ome&olo.ja du(a>6 0!&,'lopedja +l; )&a&ost>6 0Os&ov&e ,rte
+lo)o+je prava>
> ne pri#vaa )antovu ideju da je nemo"ue spoznati stvar o se3i, niti Fic#teov su3jektivni
idealizam, a niti .c#ellin"ovo apstraktan i iracionalan apsolut H$o& u kojoj su, kao to se
obi"ava re&i, sve krave crne
5 #PSOL:"NI I7!#LIZ#M naziv za $ilozo$ski sustav koji je razvio
> "lavni pojam cijelo" sustava, nje"ov 3itak jest I7!J#
> ona je um, umnost, 3it i 3itak sve"a
> "lavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, u-os1 koja se ispoljava u stro"o
strukturiranom svjetskom procesu
> ideja je sveopa 3it prirode i du#a, o3jekta i su3jekta, svijeta i svijesti, ali tako da se ta 3it
razvija i tak na kraju procesa postaje ono 4to jest
> spoznaja 3udui da postoji identitet svijesti i svijeta umnost i z3ilja se podudaraju! spoznaja
je mo"ua
o ovjek je umno 3ie% +6"# 1o j# u-o uj#d-o j# i !'iljs&o% s"# 1o j# !'iljs&o uj#d-o
j# u u-o)
o *no istinito se treba shvatiti i izraziti ne samo kao supstancija nego i kao subjekt
o zakoni spoznavanja su i zakonitosti z3ilje
> ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o se3i, tek je na svr4etku ono 4to doista jest
> P#NLO$IZ#M > tako 7e"el naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom
umno4u i cjelokupna ljudska povijest i dosti"nua ljudsko" roda nisu ni4ta dru"o ne"o
stupanj u samorazvoju ideje
o )a'o&tost spo)&aje je ujed&o )a'o&tost )blje
> sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno 3ie, mi4ljenje i 3itak su istovijetni
o #ojmiti ono to jest zada&a je 5ilozo5ije, jer ono to jest jest um
o um vlada svijetom, on je temelj svijeta, sve" 3ia i svjetske povijesti
> taj svjets' pro,es ima tono zadani kraj "dje e se ispoljiti prava 3it sve"a, tada e svijet doi
do svo"a cilja i svr#e, ideja e se napokon razviti do svo" isto" o3lika, do same se3e
> ideja povijesti%
o povijest ini du"aak lanac misli i do"a5aja koji iskazuju sve vei napredak, ideja je
pro"resivna
o povijesni napredak, povijesnost
o ipak proces napretka nije jedinstven, ravan, 3ez skretanja, ali ta skretanja su nevana
ako se "ledaju s "lo3alno" motri4ta, ona mo"u usporiti ideju, ali je ne mo"u zaustaviti
ili izmijeniti npr2 neki ratovi i sl2!
o u tom smislu 7e"el razlikuje pojave )blj&ost
pojava * sve sluajne i prolazne e"zistencije,
)blj&ost * ono nuno, ono 4to ima 3itak ideju! u se3i, vaan dio lanca
samorazvoja svijeta
IE
5 IS"IN# >istina je cjelina, a Hnije komad novca koji se gotov moe dati i primitiC
> apsolutno je rezultat, tek je na kraju ono 4to uistinu jest
> najvi4i vid prouavanja, prouavanje istine i ideje jest $ilozo$ija> +Dolo j# "(ij## da s#
filo!ofija u!di/-# do !-a-os1i)
> ideja se razvija kroz 7IJ#L!K"I<KI P%O8!S, to je zakonitost odvijanja sve"a i iskazana je kroz
neprekinuti proces u kojemu se moe razlikovati%
> nije samo metoda ve sveo3u#vatna zakonitost po pojoj se sve z3iva, to je put samora)vt'a bt'a
> kretanje 3itka on sam se3e ini samo momentom razvoja, postaje se3i ne4to dru"o da 3i se
4to vi4e pri3liio onome 4to uistinu jest
o Stvar naime nije iscrpljena u svom cilju, nego u svome izvo8eju1 niti je rezultat
zbiljska cjelina, nego je zbiljska cjelina on zajedno sa svojim postuajanjem
o :iljenje je, doista, u biti negacija onoga to je neposredno pred namaC
> trolani dijalektiki niz%
> te)a a$irmacija!
> a&tte)a ne"acija teze!
> s&te)a (ne"acija ne"acije!
> svaki pojam, stajali4te ili do"a5aj teza! ima svoju suprotnost antiteza!, ali postupno dolazi do
sinteze koja poni4tava sve nevano i u tezi i u antitezi, ouvava ono 3itno i to jo4 uzdie na vi4i stupanj
> nakon neko" vremena sinteza postaje teza kojoj se suprostavlja nova antiteza i tako svjetski proces
napreduje
+2(i(oda du4a dad# s# s,o!-a1i -j#/o"o ,o1,u-o o,(#&o: &ao 1o j# su,s1a-$ija a1#(ij#
1#7i-a% 1a&o j#% o(ao (#0i% su,s1a-$ija% 'i1 du4a slo'oda)- du4-,(i(oda
> 7e"el cijeli svijet promatra kroz dijalektiki proces razvitka ideje H2(a"i li& u &oj#u #/!is1i(a
is1i-a o7# 'i1i sao -j#!i- !-a-s1"#-i sus1a")G
> S4!M# S:S"#V# %
Osnovni dijalektiki niz%
:2 LO$IK# tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna se3e i dru"o"a
;2 FILOZOFIJ# P%I%O7! priroda mu je dru"o3itak, ne"acija ideje jer se ideja u prirodi
nalazi otu5ena, izvan se3e zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo4
nesvjesna
E2 FILOZOFIJ# 7:4# % > ideja je konkretna i svjesna
> LO-I)A nauka o 3itku kvaliteta, kvantiteta, mjera!, nauka o 3iti 3it, pojava, z3iljnost! i
naouka o pojmu su3jektivni pojam, o3jekt, ideja!
> FILOZOFIJA ,+I+O1' me#anika, $izika, or"anika
> FILOZOFIJA 187A %
:2 subje'tv& du( antropolo"ija, $enomenolo"ija, psi#olo"ija
;2 obje'tv& du( pravo, moralitet, udorednost
E2 apsolut& du( %
a2 umjetnost o3lik zora!
32 reli"ija o3lik predod3e!
c2 $ilozo$ija o3lik isti# pojm ova!
> %!LI$IJ# > cijeli je sustav proet organolokim miljenjem koje svoj korijen ima ve u
6i3liji
o u or"anskom je ivotu ro5enje O smrt @ ivot npr2 )rist!
o vee se za Ivanovo evan5elje> na poetku je lo"os 6o", ideja222!, izjednaavaju se
6o" i du#, istina, ivot i put
II
o $ilozo$ski H/eliki petakC > tako 7e"el oznaava trenutak u kojem stupa u $ilozo$ska
kretanja svoje"a do3a
o cilj mu 3io Hpro3uditiC 6o"a na novi ivot jer i to je rekao prije *ietzsc#ea =o. je
mrtavF)
o to nije ne4to udno i ne"ativno u 3iti je 6o"a da umire i da opet oivi
> FILOZOFIJ# najvi4i o3lik apsolutno"a du#a
o apsolutna spoznaja apsoluta, zakljuak umno" razvoja ideje
o povjest +lo)o+je pose3na $il2 disciplina, to je $ilozo$ija $ilozo$ije
o slijed $ilozo$ski# sustava slijed je razvoja ideje
o H2o "(##-u ,oslj#d-ja filo!ofija (#!ul1a1 j# s"i4 ,(#14od-i4% ,a j# oda1l#
-aj(a!"ij#-ija% -aj'o/a1ija i -aj&o-&(#1-ija)
> ,rimjeri dijalektiko" trokraja %
o pravo * moraltet * 3udored&ost
pravo o3jektivni du# koji re"ulira vanjskim pritiskom i poiva na do"ovoru
ljudi da slo3odnu volju za4tite od samovolje
moralitet ne"acija vanjsko" pritiska, ono vlastito i unutarnje
udorednost sinteza vanjsko" i unutarnje" u o3licima u kojima pojedinac
ivi, a to su%
o3itelj
dru4tvo
drava
o obl, dr-ave:
istonjake despocije samo : slo3odan
-rka mno"i slo3odni, ali mno"i ro3ovi
"ermanska tek su germanske nacije u kr&anstvu dole do svijesti da je
"ovjek kao "ovjek slobodan
> #oliti"ka sloboda u dravi ima tamo svoj po"etak gdje se individuum osje&a kao
individuum, gdje subjekt zna sebe kao takvog u op&enitosti
o 'a)&e&o pravo * &epravda * 'a)&a ponovna a$irmacija prava!
o obl, umjet&ost%
sim3olina umjetnika $orma ideja jo4 u se3i samoj nije na4la $ormu
tipino za arhitekturu
klasina umjetnika $orma predstavljanje ideje u ljudskom liku ali taj je lik
jo4 uvijek partikularan a ne apsolutan!
tipino je kiparstvo
romantina umjetnika $orma sinteza, ideja stjee svoju istinsku realnost
o3lici%
o slikarstvo
o glazba
o poezija
S:V%!M!N# FILOZOFIJ#
#%"4:% S84OP!N4#:!%
> nazvao se Hneprijatelj 7e"ela i nje"ove sviteC
5 +6"ij#1 &ao "olja i ,(#dod7'a
IF
> VOL:N"#%IZ#M svijet je iracionalan, tako i na4 ivot, u ivotu nas vodi sljepa be)um&a
volja )a -votom slijepa, nedu#ovna, 3esmislena222! , volja je jaka, a to vodi u patnju volja proizlazi
iz nedostatka i nikad ne moe 3iti do kraja zadovoljena!
> volja je tenja i otpor, osjeaj, intuicija, na"on222 H-olja predstavlja gospodara, a intelekt slugu,
1o ,(o1i"(j#i s($u% -# ula!i u /la"u)% -olja zabija zube u vlastito meso ne znaju&i da uvijek samo
povre8uje samu sebe, Dolja j# s,o!-aja a ,(io(i 1ij#la% a 1ij#lo s,o!-aja a ,os1#(io(i "olj#)
> volja nije pod kontrolom, ona nije slo3odna .#op2 je jedan od najo4triji# protivnika slo3ode volje!
5 P!SIMIZ#M svijet je jedno "rozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna 3ijeda, a svjetski povijest
3esciljno je lutanje H.est dana bijede i sedmi dan dosade, Sunce ee vje"ito podne, O"o j#
-aj/o(i od s"i4 o/u0i4 s"j#1o"a)
> besmsle&ost -vota ovjek je uvijek napu4ten i u"roen, ivotni tijek mu je usporeni pad, a ivot
od"o5ena smrt, prepu4ten je se3i, posvuda "a pro"oni samo 3ri"a
> '(I)A jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje 3udistika
&rva&a nijekanje indivuduacije!, suosje3a&je s patnjama dru"i# trenutani eskapizam, svi smo
3raa po patnji! i doivljavanje 'atar)e u umjetnosti oso3ito "laz3i!
- +O-o 1o s# !-a ia d"os1(u&u "(ij#d-os1 a&o s# uj#d-o !a o-o 1o s# -# !-a ,(i!-aj# da s# -# !-aC
>+3o"j#& slii -#&o# &oji o'ila!i o&o !a&# u!alud 1(a7#0i ula! i s&i$i(aju0i sao fasadi: A i,a& j#
1o ,u1 &oji su ili s"i filo!ofi ,(ij# #-#)
<ilozo5ski je pisac vodi", a njegov "italac putnik
SO%!N KI!%K!$##%7
> H,rvi $ilozo$ e"zistencijeC
- +61(a4 i d(41a-ja)% +Ili-ili)% +2oja 1j#s&o'#)% +61adiji -a 7i"o1-o ,u1u)% +Bol#s1 -a s(1)
5 "J!SKO=# proizlazi iz mo"unosti slo3ode, "rije#a, odluivanja i od"ovornosti2 *e moe se
iz3jei, to nam je temeljno stanje kao du#ovnim 3iima
> Aoga strepnja(tjeskoba oblikuje, oblikuje ga mogu&nost, i samo onaj koga je oblikovala
mogu&nost oblikovan je prema svojoj beskona"nosti) Stoga je mogu&nost najtea od svih kategorija
5 !$ZIS"!N8IJ# e"zistencija je pojedinana opstojnost jedincatost ja i nje"ovi# odluka!
> e"zistencija mu je polazni i sredi4nji pro3lem
> Aovjek je 3ie mo"unosti, slo3ode i oso3ne od"ovornosti2 On je uvijek izuzetak e"zistencija kao
eQ>sistere!2
> H*no to opstoji uvijek je pojedinac1 apstraktno ne opstoji, *no to u mojoj 5ilozo5iji nije moje, to
je pogreno, (stina je istina samo kada je istina za me, Svako spominjanje vieg jedinstva,
objedinjavanje apsolutnih opreka, meta5izi"ki je atentat na etiku
> +azvijamo je u razliitim stadijima2 !stets' stl je usmjeren k prolaznim uicima 1on Juan!, et2'
u dosljednosti i od"ovornosti .okrat!, a rel.o)& u distanciranju od ovo"a svijeta )rist!
> H#ovijest pojedina"nog ivljenja napreduje kretanjem od stanja do stanja, Svatko od ovih stanja
dosee se skokom
> )+I(I)A 0+)/' svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s 3o"om, za to ne tre3a institucija,
oso3ito ne 0rkva koju je )2 optuio za prila"o5avanje ispraznim svjetovnim vrijednostima
> #oe novu reli"ioznost, za#tjeva sasvim novo kr4anstvo H2uhovno, ono koje &e mo&i razdvojiti
mnotvo i u"initi ga pojedina"nim)))
> ,A+A1O). izlaz je u paradoksu naspram racionalno" svijet nije lo"ian!, izlaz je vjera koja se
uope ne moe razumjeti
> +Bi1i ui1#lj% 1o -# !-ai sj#0i &ao -a ,a-ju 1"(d-jaa% -i da"a1i l#&$ij# da s# -au#A 'i1i ui1#lj% 1o
!-ai !ais1a 'i1i u#-i&)
B Aad bih smio neto zaeljeti, ne bih zaelio ni bogatstvo ni mo&i,nego strast za mogu&im' zaelio
bih oko, to vje"no mlado, vje"no gori od elje da vidi ono to je mogu&e
F%I!7%I84 NI!"ZS84!
IB
> +RoF#-j# 1(a/#dij# i! du4a /la!'#)% +Ta&o j# /o"o(io Za(a1us1(a)% +Dolja !a o0)% +6 o-# s1(a-#
do'(a i !la)% +B#-#alo/ija o(ala)% +A-1i&(is1)% +Ljuds&o > od"i# ljuds&o)
> NI4ILIZ#M *2 kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije
doveli2 .matra da se iskvarila prvo3itna umjetnost i sustavi pona4anja2
> H!ednom &e se za moje ime vezati sje&anje na neto "udesnoga, na jednu krizu kakve nije bilo na
zemlji))) ja protuslovim kako se nikada nije protuslovilo)))
> Za tu su situaciju oso3ito krivi .okrat inzistira na dominaciji racionalno" nad neracionalnim! i
kr4anstvo propa"ira moral sla3osti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan
ovo"a!2 (o tre3a uni4titi, prevred&ovat sve uvrje-e&e vrjed&ost i postaviti novi sustav2
> )8L(8+A I 8&J'(*O.( poiva na skladu do&)js'o. sna"a, na"on, strast222! i apolo&s'o.
apolinijski! razum, smirenost, pravilo222! elementa sklad naru4en ve kod .okrata inzistiranjem na
premoi apolinijsko" elementa
> sklad se tre3a vratiti jer ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski $enomen, samo s
umjetno4u moemo podnijeti ivot i svladati pesimizam
> H$ita nije lijepo, samo "ovjek je lijep' na toj naivnosti po"iva sva estetika, to je njena prva
istina) 2odajmo odmah i drugu' nita nije runije od "ovjeka koji izobli"uje time smo
postavili granice carstva esteti"koga suda
> >jepota "uva i od prehlade6
5 VOLJ# Z# MOD volja k moi! *ietzsc#eovski voluntarizam2 Osnova nas kao ljudi i "lavni
pokreta na4e" pona4anja je volja za moi2 .vi ele mo i ele je 4to vi4e2 +azlika je samo u tome 4to
to neki ne ele priznati ili je ne mo"u do3iti pa lau da je u stvari niti ne ele2 Lani kr4anski! moral
je moral sla3i# koji na taj nain ele drati u pokornosti jake2
> svijetom ne vlada lo"os, ne"o kaos > I.(I*A
> H#ovijest borbo morala protiv osnovnih instikata ivota najve&i je nemoral za koji je ikad
znao svijet
5 N#"<OVJ!K n2 ideal nove aristokracije2 ,rirodno superiorni pojedinci kojima se mora omo"uiti
slo3odno napredovanje2 Oni mo"u sru4iti staru lo4u! kulturu i sposo3ni su stvoriti novu2 *adljudi
mo"u vi4e od ostali#, oni su sposo3niji, kreativniji i odluniji od ostali#, oni mo"u podnijeti vi4e
od"ovornosti i mo"u trpjeti vi4e od dru"i#2
> H.a1o"j#& j# sisao !#lj#)% +Bo/ j# (1a" > ui "as -a1o"j#&u8)% +3o"j#& j# -1o 1o
1(#'a 'i1i ,(#"lada-o: 1o s1# "i ui-ili da 'is1# /a ,(#"ladaliE)
> Svaki "ovjek dobro zna da na svijetu ivi samo jednom, da je on neto jedinstveno, i da ni u
najrje8em slu"aju ne moe od tako divne arolike raznovrsnosti po drugi put nastati neto
tako jedinstveno kao to je on
> JA)I .LA6I do3ro je sve 4to jaa, sve 4to sla3i je lo4e amoralnost, ekvivalentno teoriji prirodne
selekcije! H*no to pada valja jo i gurnuti6 $e tedite blinjega svoga6 *noga koga ne moete
nau"iti letjeti, toga mi nau"ite brzo padati6
> tre3aju vladati jaki, "ospodari, poduzetni, veliki, aristokrati, a ne ro3ovi, sla3i, stado
> stado poku4ava sputati jake razvijaju sla3u mo! moralom suuti
> jaki znaju da je ovaj svijet jedini H#reklinjem vas, bra&o moja, ostanite vjerni zemlji i ne
vjerujte onima koji vam govore o nadzemaljskim nadama6 ,rova"i su to svjesno ili nesvjesno
(/aratustra
> 2rava je najhladnija od svih hladnih nemani) i hladno lae' i ova la gmie iz njenih usta'
!a, drava, ja sam narod
> VJ!<NO V%#D#NJ! IS"O$# Hnevinost 3ivanjaC! sve se ponavlja i vraa2 HSve se slama, sve
se opet slae' vje"no se gradi ista ku&a bitka)))
> samo natovjek moe podnijeti vjeno vraanje isto"a, on voli svoju sud3inu H<ormula za veli"inu
"ovjeka je ao( fa1i))

)#%L M#%N
> djela% H)apitalC, H+ani radoviC
> L81SI- F'8'+6A07 &arQov uzor, oso3ito u pitanjima reli"ije2 F2 kae% H$e stvara bog
"ovjeka, nego "ovjek boga
IJ
> FILOZOFIJ# P%#KS! ovjek je 3ie prakse, nje"ov se smisao moe samo tako s#vatiti, a svijet
se moe izmjeniti samo kroz djelovanje
- +@ilo!ofi su s"ij#1 sao (a!lii1o 1uaili% ali (adi s# o 1o#% da /a s# i!ij#-iC
> 4IS"O%IJSKI M#"!%IJ#LIZ#M povijest je u stvari proces razvoja proizvodni# sna"a i njima
prikladni# proizvodni# odnosa odnosa me5u klasama!
> ovjekova je 3it u sveukupnosti dru4tveni# odnosa
> ovjek je povijesno determinirano 3ie
> H$e odre8uje svijest ljudi njihov bitak, nego obrnuto, njihog drutveni bitak odre8uje njihovu
svijest
> nje"ov je materijalizam materijalizam sui "eneris ne izvodi ovjeka iz anor"anske prirode
ve "a odre5uje kao dru4tveno 3ie, ukupnost dru4tveni# odnosa, su3jekta prizvodnje
> osnova povijesni# promjena je odre5ena razvojem proizvodni# odnosa tko 4to posjeduje, tj2
koje su klase i odnos me5u njima! to je ba)a
> promjenom 3aze mijenja se nad"radnja sve 4to iz 3aze proizlazi!
> &ad.rad&ja su% pravo, reli"ija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, $ilozo$ija2222
> oso3ito o4tar prema reli"iji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske 3ijede, a dijelom poku4aj
3ije"a od nje HR#li/ija j# o,iju !a -a(odPC
> O":E!NJ! (#LI!N#8IJ#) ovjek je otu5eno 3ie jer nije vlasnik svo"a rada, proizvoda svo"a
rada pa svime time niti se3e samo"a
> Z3o" kapitalistiko" sustava radnik se otu5uje od svo"a rada postaje ro3a na tri4tu!, od
dru"i# ljudi, pa i se3e samo"
> on je u okviru 8arstva &u-&ost
5 %!VOL:8IJ# nain preo3raz3e dru4tva
> proletariojat je ona povijesna materijalna sna"a koja e oz3iljiti ideju slo3ode
> H<ilozo5ija se ne moe ostvariti bez ukidanja proletarijata, proletarijat se ne moe ukinuti bez
ostvarenja 5ilozo5ijeC
5 %#ZO":E!NJ! (7!Z#LIJ!N#8IJ#) mo"ua samo kroz ukidanje privatno" vlasni4tva, dakle
dosizanjem 3esklasno", komunistiko" dru4tva
> #rije svega treba izbje&i da se drutvo ponovo 5iksira kao apstrakcija nasuprot individui
> $a mjesto starog buroaskog drutva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa
udruivanje u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvjet slobodnog razvitka za sve
> tek e to 3iti 8arstvo slobode tu prestaje rad koji je odre5en nevoljom i vanjskom svrsis#odno4u
POZI"IVIZ#M *#; 8OM"!6 J; S; MILL6 4; SP#N8!%
5 ISK:S"VO pozitivizam za#tijeva da se $ilozo$ija o"ranii samo na ono 4to je mo"ue empirijski
provjeriti veri$icirati!
> za#tjeva da spoznaja ostane kod Hpo)tv&( 2&je&,aC i nji#ova opisa
> HZ-a1i da 'i s# ,(#d"idj#lo% ,(#d"idj#1i da 'i s# dj#lo"alo*0omte!
> #N"IM!"#FIZI<KI S"#V pitanja meta$izike su neprovjerljiva pa se od3acuju2 *e moe se
si"urno od"ovoriti na pitanje HZa4toDC pa se ne tre3a ni poku4avati od"ovoriti, tre3a ostati kod
H)akoDC (*dsada ljudski duh naputa apsolutna traganjaC A2 0omte!
> ele $ilozo$iju svesti na znanost vjeruju u modernu e"zaktnu znanost!
> 0O&(' jedina si"urna osnova sve zananstvene spoznaje je ono po)tv&o da&o, tj2 ono 4to se
osjetilno pojavljuje i 4to je osjetilno zamjetljivo
> tr +a)e ra)vt'a du(a%
> mitolokoBteoloka ovjek svodi prirodna z3ivanja na vi4e oso3ne moi $eti4izam>
politeizam> monoteizam!
> meta5izi"ko doba apstraktno mi4ljene sile, 3itnosti, ideje to su sve izmi4ljotine!
> pozitivno doba ovjek se o"raniuje na Hneposredno datoC
> zalae se za HpozitivnuC reli"iju
> dru"i vaan $rancuski pozitivist Jean>&arie -u=an
> JO7* .(8A+( &ILL vidi osnovu svake zanaosti u trenutnom zamjeivanju jer je to jedino
pozitivno dano
IK
> znanost mora 3iti &du'tv&a i na tome &ill "radi svoju lo"iku &illove induktivne metode!
> utltar)am korisnost koja se 3azira na #edonistikoj ideji o 4to vi4e uitka, 4to manje 3oli po
Fautovom pravilu!
> 7'+6'+( .,'*0'+ nositelj dvaju "esla tipini# za ;G2 st .eslo o ra)vt'u .eslo o &apret'u
misli na posvema4nji razvitak i posvema4nji napredak!
> $il2 povijesti povijest je kultura i civilizacija, a smisao joj je usavr4avanje optanka ovjeka
> nastavljai pozitivistike misli 0arnap, +ussell, Sitt"enstein, +eic#en3ac#
=!!%"%#N7 %:SS!LL
> do3itnik *o3elove na"rade za knjievnost
> paci$ist, protivnik vojne o3aveze, vo5a antiratni# kampanja i pokreta za za3ranu atomsko"
naoruanja
> "lavno djelo s A2 *2 S#ite#eadom H2(i-$i,i a1#a1i&#) > matematika aksiomatika i sim3olika
lo"ika, poznata i H#ovijest zapadne 5ilozo5ijeC
5 LO$I<KI #"OMIZ#M svijet se sastoji od me5uso3no nezavisni# dijelova u kojima analizom
otkrivamo konane jednostavne lo"ike elemente lo"iki atomi
> stvarni svijet se mani$estira kao%
o stvar imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim me5uodnosima
o 2&je&,e jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite, istiniti ili neistiniti su
tek sudovi nji# istinitima ili neistinitima ini odnos prema injenicama
> injenice i sudovi se dijele na jednostavne atomske! i sloene
> 0&eospor&e datostC > naj3olja polazna toka za lo"iku analizu, prva neosporna datost od
koje poinje analiza svijeta je HSvijet sadri "injenice koje jesu to to jesu ma to mi o njima
mislili te tako8er postoje vjerovanja koja se odnose na "injenice i u odnosu prema
"injenicama ta su vjerovanja istinita ili neistinita)
> FILOZOFIJA u prvoj $azi vjeruje da je prava $ilozo$ija znanstvena i da su osnovni pro3lemi
lo"ike prirode i tiu se spoznaje
> kasnije $ilozo$ija je ne"dje Hu sredini izme5u znanosti i teolo"ijeC > spekulira o onom o
emu nemamo vrsti# znanja
L:7JI$ JI""$!NS"!IN
> slavno djelo H(ra$1a1us Lo/i$o-24iloso,4i$us) HFilozo$sko> lo"iki traktatC!
5 J!ZIK u H(ractatuC sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom
> svijet je skup injenica, a ne stvari
> vjertnu lo"iku sliku svijeta daje "ovor
> on se sastoji od elementarni# stavova sudova! i pripadajuim elementarnim injenicama
atomskim!
> HSva je 5ilozo5ija kritika jezika))) cjelokupnost istinitih stavova jest cjelokupnja prirodna
znanost))) 5ilozo5ija nije jedna od prirodnih znanostiC
> +O-o 1o s# uo,0# o7# (#0i o7# s# (#0i jas-o% a o-o o #u s# -# o7# /o"o(i1i% o 1o# s#
o(a u1j#1i)
> +ormal)ra& je)' umjetan, idealan, jasan, jedinstven, jednoznaan
> vjeruje da "a je mo"ue razviti i time 3i se smanjili pro3lemi koji izviru iz mno"oznanosti
svakodnevno" jezika
> kasnije s#vatio da to nemo"ue jer je jezik o3lik ivljenja i kako ivljenje nikad ne moe 3iti
jednoznaan
> ob2a& .ovor on je pretpostavka svi# znanstveni# jezika, znaenje pojmova se $ormira
ovisno o situaciji, tj2 o tome kakva se Hi"ra njima i"raC
> 0je)2&e .re> > npr2 uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje222
> H3potreba rije"i u jeziku njezino je zna"enje
IM
> $ilozo$ija tre3a opisivati postojei o3ini jezik i o3jasniti nje"ova pravila, a ne stvarati novi
jezik
o $ilozo$ija moe 3iti teorija ili aktivnost
o 3udui da smatra da je svr#a $ilozo$ije lo"iko razja4njavanje misli za nje"a $ilozo$ija
nije teorija ve a'tv&ost
%:7OLF 8#%N#P
> LO-IA)I ,OZI(I/IZA& jedan od "lavni# predstavnika, centar im je 3io u 6eu i od tud im ime
H=e2' 'ru.>
> osim 0arnapa jo4 i% .c#lick, *eurat#, +eic#en3ac#, A=er, +=le i rani Sitt"enstein
> ele pomou lo"iko" $unkcionalizma staromu pozitivizmu pruiti novi, 3olji smisao jer je
stari pozitivizam jo4 uvijek pre3lizu 3itku zato i# zovu i &ovopo)tvst!
5 P%IN8IP V!%IFIK#8IJ! pri#vaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno
provjerljvi, tj2 mo"u se moi provjeravati
> veri$ikacija je pojmovna, jezina, lo"ika analiza, metoda posredno" provjeravanja
> H$izikalizamC > navo5enje empirijske znaajke za predmet o kojem se "ovori, jedino ako se taj
uvjet moe ispuniti onda su stavovi provjerljivi
> nikad krajnja si"urnost da je ne4to apsolutna istina, ni kod provjerljivi# i vi4e puta provjereni#
stavova
> =!SMISL!NI S"#VOVI &eprovjerljv jer u 3iti ni4ta ne tvrde, to su%
o stavovi umjetnosti
o stavovi reli"ije za 3o"a se ne mo"u navesti empirijski podaci
o stavovi tradicionalne meta$izike i oni "ovore o neemu 4to je izvan iskustva, pa
stavovi nisu ni istiniti ni neistiniti, to su Hpseudopro3lemiC
> izraavaju samo emocionalna raspoloenja, ali ne pruaju nikakvo znanje, zato lo"2 pozitivisti
od3acuju meta$iziku i $ilozo$iju vrijednosti jer je prepreka napreku znanosti
> Hjedinstveni jezik znanostiC > najsliniji im jeziku $izike
K#%L POPP!%
> iza4av4i iz H6eko" kru"aC stvara svoju teoriju znanosti HK%I"I<KI %!#LIZ#MC ili
racionalizam! nastavljai% Lorenzen, .ta"muller, Lenk
> P%IN8IP F#LSIFIK#8IJ! (OPOV%$LJIVOS"I) ne tre3a provjeravati moemo u
3eskonano! ve tre3a poku4ati ne4to po3iti, opovr"nuti
> ako to ne uspijemo to tre3amo pri#vatiti kao istinito
> tre3a kritiki provjeriti sve, ni ako ne uspijemo opovri ne4to ne znai da je to konana istina,
ali kao takvu je tre3amo pri#vatiti
> :oemo li uop&e neto znatiC))) :oemo u"iti na svojim grekama) #ribliavanje istini je
mogu&e))) ali nam je pouzdano znanje uskra&eno) $ae je znanje kriti"ko naga8anje, mrea
hipoteza, splet slutnjiC
5 0O"VO%!NO 7%:/"VOC > idealno dru4tvo, dru4tvo 3ez ideolo"ija, u njemu je iva samo
racionalna kritika, koriste se znanstvene #ipoteze i ui na "re4kama
> on svoje djelo i o3ja4njenje povijesti posveuje svim rtvama stari# ideolo"ija $a4istike i
komunistike! koji su postali rtve z3o" za3lude o neumoljivim zakonima povijesne sud3ine
> K%I"IK# 4IS"O%I8IZM# pod #istoricizmom podrazumjeva tenju da se ostvari
povijesno predvi5anje i koje vjeruje da se mo"u otkriti ritmovi o3rasci, zakoni, trendovi222!
koji lee u osnovi revolucije povijesti
> ini mu se da je Hvjera u povijesnu sud3inu puko praznovjerjeC
> tok ljudske povijesti nikako se ne moe predvidjeti
FG
P%#$M#"IZ#M * 8(; S; P!I%8!6 J; J#M!S6 J; 7!JJ!H6 F; 8; S; S84ILL!%
5 P%#$M# "r2 rad, djelovanje, djelo, in, uspje#
> pravac zapravo zaeo jedan od utemeljitelja novokantovstva Fr2 A2 Lan"e
> ,%#K"I<N# KO%IS" slino pozitivistima dre se injenica i konkretno", ali ponajprije vode
rauna o praktinoj koristi neke teorije2 *a4i sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne
praktine posljedice2 > I.(I*A
> HBolji j# /(a is&us1"a -#/o 1o"a( 1#o(ija) 1eTe=!
> ovladavanje pojavama > ne eli samo opisivati pojave te iz provjeravati, ve njima ovladati i
omo"uiti ljudima da njima rukuju kao 3i se 4to 3olje osjeali u ovom svijetu
> optimistika vjara u modernu te#nolo"iju industrijske civilizacije
> ideja je u stvari plan djelovanja, njena vrijednost ovisi o njenom uinku
> sve 4to ne dovodi do konkretni# praktini# posljedica npr2 meta$iziki sporovi! su samo 3esmislena
ma"ija rijei
> 1'S'V znaajan za peda"o"iju
> &strume&tal)am istina je oru5e i sim3ol za na4e za#tjeve i potre3e
> H $ae greke, naposljetku, nisu tako strano vane stvari) 3 jednom svijetu gdje ih, unato" svom
oprezu, ne moemo izbje&i, "ini se da je odre8ena mjera bezbrine lakoumnosti zdravija od pretjerano
iv"anog straha
4!N%I =!%$SON
> najznaajniji $rancuski prilozo$ prve pol2 ;G2 st2, do3itnik *o3elove na"rade za knjievnost
5 djelo 0Stvarala2'a evolu,ja>
> IN":I8IJ# jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je 3it ivota, isto trajanje kontinuitet,
vrijeme, razvoj, stvaranje, slo3oda, stvaralaka evolucija222!, ona je H6ljesak samooi"lenostiC,
neposredno" suosjeanja, uivljavanja u strujanje svijesti, s#vaa ono neponovljivo i jedino njome
$ilozo$ija moe prodrjeti do du3ina i spoznati apsolut
5 0traja&je> (duree) vlastito vrijeme, preuzimanje vremensko" protoka u se3e, ali i nje"ovo
nadivljavanje
> stvarala2' polet ivotna sila, elan vital! pokreta razvoja, 3itak nije ni4ta dru"o ne"o to
> inteli"encija je primjerena znanosti i zato uvijek ostaje na povr4ini, apstraktna je, izmie joj 3it z3ilje
B ivot stoji iznad materije
B (nteligencija i instinkt skre&u u dva suprotna pravca, inteligencija prema nepokretnoj materiji, a
instinkt prema ivotu
> FILOZOFIJ# MIVO"# nje"ovu $ilozo$iju svrstavaju u $ilozo$iju ivota jer u prvi plan stavlja
pojedinca i nje"ov doivljaj svijeta2 Oso3ito utjecao na ,rousta2
> spada u $rancusku $ilozo$iju ivota zajedno s Maur,eom =lo&delom
> Ostale podvrste $il2 ivota%
> du(ov&o)&a&stve&a +lo)o+ja -vota u Njema2'oj Jl(elm 7lt(e1 sredi4nji pojam
H+azumijevanjeC, razumjeti ivot 3ez apriorni# ili meta$iziki# ili vrijednosni# pretpostavki!,
-2 &isc#, 62 -roet#u=sen, '2 .pran"er, 72 Leise"an", A2 1emp$
> &aturalst2'a +lo)o+ja -vota OsOald Spe&.ler djelo HPropast )apadaC!, L2 )la"es
> o3ojica vjeuju u propast zapadne kulture i civilizacije
F'*O&'*OLO9)I ,O)+'(%
!7M:N7 4:SS!%L
> osniva $enomenolo4ko" pokreta
> djelo HLo.2'a stra-va&jaC
5 IN"!N8ION#LNOS" SVIJ!S"I jedinstvo svijesti i ono"a o sadraju svijesti ono"a o emu je
ona svijest! svijest je uvijek svijest o neemu
F:
> nastojanje da se prevlada odvojenost su3jekta i o3jekta svijesti u stvari ponovo se stavlja
na"lasak na o3jekt!
> svijest nije apsolutna, uvijek je intencionalno odreena usmjereno4u su3jekta prema nekom
predmetu
> intencionalnost je konstitutivni akt
> lo"ika je autonomna znanost o Hidealnim znaenjimaC, tj2 znanost o HmislimaC kao idealnim
predmetima
5 =I"I $enomenolo"ija ne vidi se3e kao promi4ljanje o injenicama ve kao znanost o 3itima, 3iti se
u na4oj svijesti pokazuju kao $enomeni
> 3it /(: #idos eidetske znanosti su matematika lo"ika i $enomenolo4ka $ilozo$ija
> krilatica% .a1(a/ & sai s1"a(ia H*dbaci prazne analize rije"i) :i moramo pitati za
stvari same) natrag k iskustvu, k zoru, koji jedini moe dati naim rije"ima smisao i razborito
pravo) (zvrsno6 9li to su stvari i kakvo je to iskustvo kojem se moramo vratitiC
> eidetska redukcija
> kako doi do 3iti%
:! M!"O7# Z#$%#EIV#NJ# (!PO4!! metoda promatranja svijeta na taj nain da se Hstavi u
za"radeC sve empirijsko i psi#olo4ko jer je sluajno i ne3itno! te da se suzdri epo#e! od izricanja
svakida4nji# stavova i mi4ljenja te e se time doi do 3iti
> dva sloja pojava%
o empirijsko dostupno osjetilnosti, injenice
o 3ivstveno dostupno uvidu i du#ovnom zrenju, 3iti
> metodom za"ra5ivanja otkrivamo iste 3iti, a ne injenice
>;! %!SI7::M > ostatak, ono do3iveno metodom za"ra5ivanja, do4av4i do residuuma do4li smo do
3iti
M#N S84!L!%

> djela% HFormalizam u etici i materijalna vrijednosna etikaC, 0Polo-aj 2ovje'a u 'o)mosu>
> #N"%OPOLO/KI O=%#" temeljno je pitanje H9to je ovjekDC, tei o3likovanju $ilozo$ske
antropolo"ije kao zase3ne i najvanije discipline jer 222C-i u j#d-o "ij#&u -isu -a!o(i o 'i1i i
,od(ij#1lu o"j#&a 'ili -#si/u(-iji% -#od(#F#-iji% (a!-oli&iji -#/o u -a#::: i so ,("i "ij#&::: u
&oj# o"j#& "i# -# !-a 1o j#s1 -o uj#d-o !-a da -i1a -# !-a
5 7:4 jedina kvalitativna razlika izme5u ovjeka i dru"i# ivi# 3ia
> moe se suprostaviti 3iolo4kim porivima i na"onima, odmaknuti se zavisnosti od okoline
> ovjek je Hotvore& spram svjeta> > svijet mu postaje predmetom, ne urasta u okolinu kao
ivotinja, moe mu se suprostaviti jer ))) samo "ovjek ukoliko je osoba moe se uzdii
iznad sebe))) moe sve, pa i sama sebe u"initi predmetom svoje spoznaje
> ta Hodma'&utost od svjeta> > ideja koja postaje osnovnim motivom i predmetom sve" dalje"
santropolo"ijsko" mi4ljenja u ;G2 st2
> ostale znaajke ovjeka kao du#a %
o izme5u 6o"a i ivotinje
o H"ranicaC
o HprijelazC
o izuzetak
o zadatak
o za#tjev
o nastojanje
o iz3or2222
> vr#unski produkt ljudsko" du#a kroz povijest je K:L":%# od ovjeka stvoreni svijet koji
konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture
5 M#"!%IJ#LN# V%IJ!7NOSN# !"IK# moralnost ima svoju 3azu ne u razumu, ve u
emocijama
F;
> '&O0IJ' su materijalne sadrajne! vrijednosti, a vrijednosti su u se3i apriorne, npr2 lju3av,
prijateljstvo222
> apror&ost evidentnost neko" stava o se3i, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni
dokazati
> vrijednosti su obje'tv&e bt jer se premda sadrane u iskustvu apriorne i neovisne o
spoznavatelju nji#ova je o3jektivnost intuitivno dostupna u neposrednom doivljaju i
osjeajima
> one ne tre3aju nikakvu o3vezatnu zapovijed, ve su u se3i samima ono idealno 4to tre3a 3itak,
4to eka na ostvarenje putem ljudsko" djelovanja
> Hlo.'a sr,aC namjesto Hlo"ike umaC > lju3av je osnovni nain pri#vaanja vrijednosti
> HSrce ima svoje razloge o kojima razum nita ne zna i nikada ne moe neto znati) Srce ima
razloge, tj) stvarne i o"evidne uvide o "injenicama za koje je sam razum slijep tako
slijep kao to je slijepac slijep za boju, a gluhak gluh za ton,
> 6($# osj#0a Bo/a% a -# (a!uA u 1o# s# sas1oji "j#(aB 6o" $ilozo$a nije 6o" reli"ije
> evolu,js' pa&te)am i sam 6o" dolazi k se3i tek kroz mno"e za3une i nevolje i kao
navlastito 3oanstvo stoji tek na kraju du"o" razvitka
> pre$eriranje vrijednosti na4a ljestvica vrednota
> iza3iranje vrijednosti konkretne vrijednosti koje nastojim o postii ne podudara se nuno s
pre$eriranom vrijednosti!
> oso3a uvijek ne4to 4to djeluje, oso3a je akt
o nije podvr"nuta uzronoj determinaciji, naslje5u ili okolini ve je slo3odna
o slo3oda o3u#vaa vrijednosni svijet te tako ostvaruje ovjeka u nje"ovoj posljednjoj
vrijednosti > vrijednosti oso3e
o oso3e HnisuC, one H3ivajuC
> spo)&aja nema spoznajno" ina 3ez emocija, svaki spoznajni doivljaj ukljuuje i neki
vrijednosni odnos
> ak i isto emocionalni akti imaju spoznajnu $unkciju
> znanje ne 3i tre3alo 3iti mo, ve 3io znanje tre3alo 3iti lju3av
4!LM:"4 PL!SSN!%
> !KS8!N"%I<N# POZI8ION#LNOS" za razliku od dru"i# ivi# 3ia nemamo postojani
centar koji 3i nam 3io potporanj
> mi smo i zvan i unutar se3e, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni
> 8/J'(I &O-8N*O.(I LJ81.)O- 8ON7I"IO 4:M#N#) %
o razlikovanje no"e i ruke
o suradnja oka i ruke
o uspravan stav
o jezik
o odnos prema okoline
o reakcije smije#a i plaa
o povijesnost
> +6ao o"j#& ia "isi-u s &oj# o7# ,as1i)
#%NOL7 $!4L!N
5 <OVJ!K * M#NJK#VO =ID! u na4oj vrsti dolazi do Hprjevreme&o. roAe&jaC > u prvoj
"odini smo posve nesposo3ni za preivljavanje, a i niz "odina kasnije nismo sposo3ni za samostalan
ivot
> spram ivotinja smo H&espe,jal)ra&a b3aC, dakle, nedostatna, izloena, rizina222
> nedostatke kompenziramo inteli"encijom, svije4u, jezikom te zajednikim nastojanjima oko
institucija pravo, moral, reli"ija, umjetnost, drava, 3rak222!
FE
> &sttu,jama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje se3i od"ovarajui poredak sredine i
od"ovarajue o3like pona4anja koji mu omo"uuju si"urnost i sta3ilnost
> osnovne $unkcije nune za preivljavanje i napredak% radnja i djelovanje
> 'ultura ukupnost za ivot prera5ene prirode, tj2 dru"a priroda
> +Hi"o1i-ja ia o&oli > o"j#& ia &ul1u(u)
> u svemu je vidljivo usmeravanje ka 3udunosti jer je ovjek sam se3i zadaa
> '(IA)I ,L8+ALIZA& I tipa etosa%
o etos uzajamnosti
o etos do3ro3iti i sree
o etos #umanizma
o etos institucija njemu naj3olji jer samo ako se ovjek poistovijeti s velikim
zadaama stjee dostojanstvo
> protiv% industrijalizma, te#nicizma, su3jektivizma, propadanja institucija222
M#N 4O%K4!IM!%
5 F%#NKF:%"SKI K%:$ skupina na elu s 4or'(emerom koji je nastao oko :MEG2 oko
HInstituta za socijalna istraivanjeC i HAasopisa za socijalna istraivanjaC
> nji#ov se pravac naziva jo4 i )+I(IA)A ('O+IJA
> ostali lanovi% "; #dor&o6 4; Mar,use6 !; Fromm;;;
> marksistiki orjentirani
> 3itna djela% HPomra2e&je uma> (7ork#eimer)6 07jale't'a prosvjetteljstva> 7ork#eimer i
Adorno!
>O=J!K"IVNI I S:=J!K"IVNI :M od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subje'tv& um
vidljiv u pozitivizmu i pra"matizmu! koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima,
zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a za3oravljen je obje'tv& um koji tei istini radi istine same i u
kojem je istina cjelina, um je 3itno svojstvo o3jektivno" svijeta, naelo stvarnosni same, a svijet je
#armonina cjelina
> krizu suvremene civilizacije vidi 3a4 i krizi vjere u o3jektivni um
> POKO%NI "IP I "IP O"PO%# pokorni tip se slui su3jektivnim umom, nastoji se prila"oditi
okolini, "u3i individualnost i oituje se kao lan or"anizacije, a tip otpora vjeruje u o3jektivni um, ne
prila"o5ava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udo3an ivot
> analiziraju sud3inu Zapada, krizu suvremene civilizacije i krizu njene vjere u um znanstveni
napredak vodi u de#umanizaciju! H#ri"a o dje"aku koji je gledao nebo i pitao' ,ata, to mjesec
treba da reklamiraC jest alegorija o onome to se desilo izme8u "ovjeka i prirode
> poziva se na )antovu maksimu HJedino je jo4 kritiki put slo3odanC > $ilozo$ija mora 3iti H'ore'tv
svjest>
4!%=!%" M#%8:S!
> djelo 0<ovje' jed&e dme&)je>
> :$O7N# N!SLO=O7# prevladavajui osjeaj kod veine potlaeni# u industrijskim,
kapitalistikim potro4akim! dru4tvima2 Ljudi su neslo3odni, ali to"a nisu niti svjesni jer imaju
HzadovoljavajuiC ivotni standard!2 Oni su izmanipulirani kroz sustav potre3a2
> H3 razvijenoj industrijskoj civilizaciji prevladava ugodna, uhodana, razumna, demokratska
nesloboda) ,o je znamen tehni"kog progresaC
5 L#MN! PO"%!=! razvijene od strane kapitalistiko" dru4tva preko kulture i medija2 (jeraju
ljude da ele ne4to 4to im u stvari nije potre3no, pa zato ljudi rade i zara5uju s jedinim ciljem da kroz
potro4nju te potre3e zadovolje 4to je proces 3ez kraja!
> H,reba razlikovati istinske od krivih potreba
> J!7NO7IM!NZION#LNI <OVJ!K tipian za suvremena kapitalistika dru4tva "dje je oso3a
ak dra"ovoljno! svedena na svoju potro4aku dimenziju
FI
> u Hjednodimenzionalnom dru4tvuC i ovjek je Hjednodimenzionalni ovjekC Hovjek jedne
dimenzijeC
> te#nolo4ki totalitarizam Hekonomsko>te#nolo4ka koordinacija koja djeluje posredstvom
manipuliranja potre3aC, djeluje kroz 3eskonani rast proizvodnje i potro4nje
> contra naturam suvremeno industrijsko dru4tvo tretira prirodu kao o3jekt i nemilosrdno je uni4tava
> skraenje radno" vremena prvi uvjet slo3ode, u sada4njem poretku to je jedna od "lavni# injenica
represije, iako 3i slraenje vodilo do smanjenja standarda, povealo 3i stupanj slo3ode
!%NS" =LO84
> djela H7u( utopjeC, H,rincip nadaC, H.u3jekt>o3jektC, H(u3in"enski uvod u $ilozo$ijuC
5 :"OPIJ# priro5eno je ovjeku da stvara idealne nacrte 3udunosti, snivanje unaprijed je istinski
ljudsko2
> utopija mu je sredi4nji pojam i centar nje"ovo" interesa i $ilozo$sko" djela
> Omalovaavanje utopije je stra# od 3udunosti2
> marP)am je konkretna utopija, $ilozo$ija istinske 3udunosti2
> jo?5&e5bta' 3itak 3iva, on je otvoren u vremenu, zato je utopija 3it 3itka nje"ov idealni
nacrt u 3udunosti!
> H?ua-i!a j# od(as1ao u u1o,ijiC
5 N#7# ovjek ne moe 3ez nade, to je 3itna struktura ljudsko" 3ia2 *ikad se ne mirimo sa
svijetom kakav jest, uvijek teimo vi4em2 ,ri tome nam pomau utopijski koncepti 3udunosti2
5 V%IJ!M! vrijeme je 3it ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na 3udunost
> H-rijeme jest samo po tome to se neto doga8a i samo tamo gdje se neto doga8a
B >oe putovati zna"i kao "ovjek ostati pri tome nepromijenje) ,akav putnik samo mijenja okolinu ne
mijenjaju&i s njom i sebe samog
> povijesno vrijeme "usto>puno>tijesno>3o"ato, ispunjeno z3ivanjima, ljudsko
> prirodno $izikalno! vrijeme tromo, HpovijestC prirode, spore izmjene
> N#P%!7#K naalost, u povijesti mo"ua ponavljanja, ak i nazadovanja
> pravi napredak ima svoj ,lj6 svr(u smsao
> smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slo3ode
> samo tamo je ovjek ovjeku ovjek 4oo 4oi-i 4oo!
> H,ristupimo li ivotu zlo i naopako, on postaje sve "ori2 *o pametno i do3ro djelo 3ilo je u
stanju da tok stvari skrene na 3oljeC
FILOZO@IJA EBZI6TE.5IJE
> jedan od osnovni# pro3lema $ilozo$ije ;G2 st2 je pro3lem e"zistencije
> e"zistencija naroit nain opstanka svojsten ovjeku
> svoje izvore ova orijentacija du"uje $ilozo$skoj tradiciji )ierke"aarda i *ietzsc#ea
> ispoljava se u nekoliko o3lika%
o FILOZOFIJA '-ZI.('*0IJ' )arl Jaspers, -2 &arcel222
o '-ZI.('*0IJALIZA& J2 ,2 .artre, A2 0amus, &2 &erleau>,ont=222
o '-ZI.('*0IJAL*A FILOZOFIJA &2 7eide""er
> reakcija su na racionalizam i $ilozo$iju apsoluta, ali i na znanstveni pozitivizam
> tipine He"zistencijalne situacijeC > oaj, tjesko3a, 3ri"a, stra#, lom, dosada, munina, apsurd,
ni4ta222
> te4ko im svima nai vrste zajednike toke, ipak, zajedniko je odricanje od stare meta$izike
3iti, o3jektivno" i su3jektivno" kova te volja s apsolutno novomu
> esto su cilj marksistike kritike, npr2 6loc# kae% Hona e"z2 $il2! je najveim dijelom
odslikavanje 3eziz"lednosti "ra5anske klase222 kojoj ni4ta vi4e ne preostaje do strepnja,
ni4tavnost, nestalnost i i z"u3ljenjostC
K#%L J#SP!%S
FF
> FILOZOFIJ# !$ZIS"!N8IJ! ime za Jaspersovu $il2 orijentaciju
> e"zistencija je sui"ra ivota i du#a
> um i e"zistencija su veliki polovi opstanka i svaki se "u3i ako je dru"i iz"u3ljen
> H?gzistencija se samo kroz um osvjetljuje, um samo kroz egzistenciju zadobiva sadrajC
> 0osvjetlje&je e.)ste&,jeC > oslanjanje na svoje sna"e, nastavak napete i"re ivota,
nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom222
> HBi1i o"j#& !-ai ,os1aja1i o"j#&oC
> <ilozo5ija se ti"e "ovjeka kao "ovjeka
> ?gzistencija je jedna od rije"i koje ozna"uju stvarnost, s akcentom koji joj je dao
Aierkegaard' sve to je bitno stvarno za mene je stvarno samo po tome to sam ja ja samC
> ivot nije jednostavan sve oko nas je sim3ol i 4i$ra
> spoznaja je 222H3eskonana i"ra 4i$riC222
> prouava se pojedinac u svom o3jektivnom i su3jektivnom vidu
> pronicanje u 3it svijeta i ivota mo"ue je samo intuitivnim razumijevanjem
> izlaz je ustrajanje u paradoksima ivljenja te uspostava kontakta s transcencencijom
o3u#vatnim Jednim 3o"om
> H+lo)o+s'a vjeraC > sav ljudski 3itak u se3i posjeduje mo"unost da se pri3lii 6o"u kad je
ve sve 4i$ra, moramo 3a4 ostati kod mita i ne moemo ni4ta dru"o uiniti ne"o ojaati mit
mitom!
> Z*AAAJ)' '-ZI.('*0IJ'%
o 'omu&'a,ja neposrednost i lju3av
o sloboda e"zistencija jest slo3oda, tj2 mo"unost da se 3ude ono 4to nije i da se ne
3ude ono 4to jest
o .ra&2&e stua,je > ivotna vori4ta u kojem svi nasluujemo $il2 pitanja smisla i
svr#e, npr2 stra#, patnja, smrt222
> izvori $ilozo$ije% > ono 4to nas vue da $ilozo$iramo, ve Aristotel "ovorio o u5enju
divljenju!, a Jaspers dodaje jo4%
o sumnja dvoj3a! ne pri#vaanje sve"a zdravo za "otovo, produktivna sumnja kojoj
je cilj samostalno propitati i doi do istine
o potesenost emotivna reakcija na ivot i svijet
> $%#NI8! ZN#NOS"I iako je potre3na kod znanosti valja uoiti njene "ranice
> znanost ne moe dati od"ovor o smislu, ne moe o3u#vatiti i s#vatiti e"zistenciju
> ona ne moe dati od"ovor na pitanje o vlastitom smislu kao 4to ne moe odrediti ciljeve ivota
> to je zato jer je svaka znanost partikularna ne za#vaa cjelinu, totalitet svijeta i ivota! ve se
o"raniava na usko podruje sa tono odre5enim metodama prouavanja to" podruja
5 7!4:M#NIZI%#NI SVIJ!" kritika suvremeno" svijeta u kojem je sve proeto ma4inizacijom,
sve je omasovljeno, "u3i se pojedinac22
> )))ivot u kojem kao da vie nitko ne postoji kao li"nostC
> ipak, potre3a za smislom i o3ja4njenjem postoji oso3ito kod mladi#!, a to im moe ponuditi
upravo $ilozo$ija
> to nije $ilozo$ija koja tei tome da slii e"zaktnim znanostima
> <ilozo5ija zna"i' biti na putu) $jena su pitanja bitnija od njenih odgovora, a svaki se
odgovor ponovo pretvara u novo pitanje))) #ut k 5ilozo5iranju ne moe se na&i mimo puta koji
vodi kroz njenu povijest

J!#N5P#:L S#%"%!
> djela% H=ta' &?taC, H'"zistencijalizam je #umanizamC, H)ritika dijalektiko"a umaC
> '-ZI.('*0IJA speci$ino ljudski nain postojanja
> jedino kod ovjeka e.)ste&,ja pret(od ese&,j > to da postojimo 3aeni smo u svijet!
pret#odi onome 4to u 3iti jesmo, odnosno onome 4to tek moemo postati
> na4a esencija je produkt ono"a 4to sami inimo, sud3ina nam ovisi o nama
FB
> na4 je 3itak supstancijalno dru"aiji od 3itka okruujue" svijeta
> dvije vrste 3itka%
o 3itak po se3i masivni 3itak, materija, ono "njecavo, prostorno
o 3itak za se3e svijest, e"zistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja 3itku po se3i
> samo se stvari uspostavljaju prema odre5enim s#emama, za ovjeka s#eme ne vae, nema
nikakve 3itnosti kao ivotno" cilja ili o3aveze ili vrijednosti
> ovjek je Hpukotina u masivnom 3itku po se3iC > on je dakle, ono 4to tek tre3a 3iti, vjeno u
suko3u i proturjeju
> svijet nema smisao sam po se3i, sve je dio Hsavrene bezrazlonostiC
5 M:<NIN# osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve 3esmisleno, tj2 da nema vi4e" i du3lje"
smisla izvan nas, da naprosto e"zistiramo
5 SLO=O7# osu5eni smo da 3udemo slo3odni, ne moemo iza3rati da ne 3udemo slo3odni, jedino
o"ranienje slo3ode je slo3oda sama
> s o3zirom da ovjek uope nema ni4ta vi4e 4to 3i mu 3ilo unaprijed dano i po emu 3i se morao
usmjeriti ni istine, ni vrijednosti, ni svijeta , ni 3o"a! on je okruen s ni4ta pa mu slo3oda vi4e nije
poklon ve prokletstvo
5 "J!SKO=# * osjeaj koji se javlja kad spoznamo da na4a esencija smisao! ovisi o nama samima,
da smo osu5eni da 3udemo slo3odni i da donosimo odluke i da smo za nji# samo mi od"ovorni
> O,(I&IZA& iako me muno i tjesko3no, e"zistencijalizam se vidi kao ideja akcije, slo3oda je
te4ka , ali smo u konanici produkt svoji# vlastiti# ina
> &no"o poznati# izjava%
> H6"a/da !a &u&a"i$u o,s1oji o/u0-os1 da "i# -# 'ud# &u&a"i$a% a !a 4#(oja da ,(#s1a-#
'i1i 4#(oj#
> 3 tjeskobi "ovjek dolazi do svijesto o svojoj slobodi, ili, ako se ho&e, tjeskoba je na"in bitka
slobode))),
> Sve je bezrazlono, ovaj perivoj, ovaj grad i ja sam) Aada se dogodi, da to "ovjek uvidi, to
vam prevr&e utrobu i sve po"ne lebdjeti))) eto :u"nine)
> #ostojati, to zna"i piti bez e8i
> >judska je zbiljnost uzaludan napor postati bogom
> 3o"j#& j# osuF#- da 'ud# slo'oda-)
> HA&o dois1a #/!is1#-$ija ,(#14odi #s#-$iji% o"j#& j# o-o 1o j# ,(oj#&1i(ao da 'ud#)
> >judi "itaju brzo, loe, i sude prije no to su shvatili) #o"nimo dakle od po"etka) ,o ne&e biti
zabavno ni za koga, ni za mene) 9li treba pogoditi klin u glavu
> Svaka je 5ilozo5ija prakti"na, "ak i ona to se ispo"etka "ini da je najkontemplativnija
> A2 0A&8. H: svjetu be) lu)ja 2ovje' je stra&a,>
> &A+).IZA& nazvao "a Hnenadmaivom 5ilozo5ijom nae epoheC
> u dru"om dijelu stvaranja sve se vi4e priklanja marksizmu, ali ne od3acuje ni
e"zistencijalizam H0istorijski materijalizam prua jedino valjano tuma"enje povijesti, a s
druge strane egzistencijalizam ostaje jedini konkretni pristup zbiljnosti
> e"zistencijalizam je nuna nadopuna marksizma
M#%"IN 4!I7!$$!%
5 <OVJ!KOV OPS"#N#K ovjek jest opstanak, e.)ste&,ja6 on se pita o 3itku i nastoji "a
s#vatiti
> samo mi imamo e"zistenciju speci$ino ljudski nain postojanja!, ta e"zistencija je ujedno ek>
sistencija, postavljanje pitanja o 3itku, odnos s 3itkom
> 2a bi se ujedno odnos bitka prema biti "ovjeka, i bitno odnoaj "ovjeka prema otvorenosti
bitka kao takva, skupa i u jednor rije"i pogodio, to se za bitno podru"je u koje "ovjek za bitak
obBstoji kao "ovjek izabralo ime opstanka
> tipine za e"zistenciju su ustrajanje 3ri"a! i podno4enje ono" krajnje" 3itka za smrt!
> =%I$# nain 3itka, i to 3itak ono" 3ia koje stoji otvorena za otvoreni o3zor 3itka, ukoliko
u njemu izdrava, 3ri"a je upravo to izdravanje
FJ
o ekstatika 3it opstanka pomi4lja se iz 3ri"e, a 3ri"a se moe dostatno iskusiti samo u
svojoj ekstatikoj 3iti
> istina otkrivenost, neskrivenost smisla vlastito" opstanka, a onda i 3itka samo"
> *'A8('*(IA*A I A8('*(IA*A '-ZI.('*0IJA %
> &eaute&t2&a je ona u kojoj se ne 3rinemo istinski o dru"ima, u kojoj se pasivno povodimo za
dru"ima, a "ovor nam je isprazno 3r3ljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari
> aute&t2&a je ona u kojoj stvarno 3rinemo i pomaemo dru"ima da na5u se3e i istinski
raz"ovaramo, tu se ostvaruje slo3oda kao 3it opstanka
> autentina e"zistencija ne iskljuuje tjesko3u%
o ,jeskoba je emocionalna situacija koja uspijeva odrati otvorenom trajnu i korjenitu
prijetnju koaj prozlazi iz najvlastitijeg i izoliranog bitka "ovjeka
5 =I"#K osnovna $ilozo$ska kate"orija, kritizira $ilozo$iju jer je za3oravila na to osnovno pitanje
*+!a'o(a" 'i1&aC!2 6itak je u vremenu 3udunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i
pro4losti i sada4njosti! $undamentalna ontolo"ijA najvanija poddisciplina jer se 3avi 3itkom
> "lavno dijelo H=ta' vrjemeC
> 0Bo"o( j# &u0a 'i1&a u kojoj stanuju&i "ovjek ekBsistira dok, "uvaju&i je, slua istinu bitka
> @ovjek je, tovie, od samoga bitka ba"en u istinu bitka, kako bi ekBsistiraju&i na taj na"in
"uvao istinu bitka, da bi se u svjetlu bitka pojavljivalo bi&e kao bi&e to jest
> 3o"j#& j# ,as1i( 'i1&a) !edino na to pomilja +itak i vrijeme kada se ekstati"na
egzistencija iskuava kao briga
> ('7*I)A I 8&J'(*O.( svijetom sprava i naprava te#nolo"ija ini i ovjeka pukim oru5em i
3iem rada
> planetarna te#nika je epo#alna sud3ina zapadne civilizacije *A,+'1A) ('7*I)'
> te#nika prua po"odnosti, ali nosi opasnost da nas na4a poma"ala zaro3e i uine ljudski
praznima
> umjetnost Hse3e>u>djelo>postavljanje istine 3itkaC
> sainjanje istine u "ovoru kao kui 3itka
> veliki pjesnici otvaraju ovjeku nje"ovu povijesnu dimenziju
> u um2 djelima se istina oituje kao neskrivenost i ono je istodo3no raskrivanje i zakrivanje
4#NS5$!O%$ $#7#M!%
4!%M!N!:"IK# pro3lem razumijevanja razla"anja, tumaenja i interpretiranja! osnovni je
pro3lem, a ona se upravo time 3avi
> svako tumaenje razumijevanje! uvijek je ne4to dru"aije od puke reprodukcije, uvijek se
unose i vlastite pretpostavke
> predra)umjeva&je sve 4to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti
sami se3e, pa ak i neke predrasude ne moraju 3iti lo4e produktivne predrasude!, svako je
razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja ono" koji razumijeva%
> to je (erme&eut2' 'ru.
> za svako razumijevanje je presudno iskustvo ono"a dru"o"a
> >o je hermeneuti"ar tko sebi umilja da bi mogao ili morao re&i zadnju rije"C
5 $OVO% svo ovjekovo iskustvo z3iva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom
> "ovor je #ermeneutiki $enomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je
univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izla"anje
> %#Z5$OVO% dijalo" je vr#unac "ovora jer ukljuuje mno"ostrukost odnosa
> ideal .okratovski dijalo", nje"ova dijalektika postavljanja pitanja i davanja od"ovora
> kad interpretiramo tekst sam tekst nam postavlja pitanja
5 POVIJ!SNOS" simultanost pro4losti, sada4njosti i 3udunosti
> ljudska e"zistencija je povijesna i konana
> povijest nije Ho3jektivno z3ivanjeC
> H8m je za nas samo realni povijesni um, #ovijest ne pripada nama, nego mi njojC
> i "ovor razumijemo onoliko koliko to na4e konano povijesno 3ie uspijeva raza3rati
> .ovor je ra)umlje& bta'
FK
> :MJ!"NOS" vrelo istine kojemu su o3iljeja%
o i"ra djelatnost koja je sama se3i svr#om
o sim3ol um2 djelo se uvijek nadovezuje na ne4to dru"o 4to valja prepoznati
o sveanost zajedn4tvo i prikaz to"a zajedni4tva u savr4enu o3liku
J:%$!N 4#=!%M#S
> praktian ljeviarski an"aman
> vodei mislilac dru"e "eneracije $rank$urtske 4kole
> K%I"I<KO POS%!7OV#NJ! izme5u%
> :! kritike teorije dru4tva i #ermeneutiko"a uenja
> ;! $ilozo$ije jezika, pra"matizma i an"lo>amerike $ilozo$ske tradicije
5 POLI"IK# tre3a iznova promisliti 3it politiko"a, trai ponovnu a$irmaciju praktine $ilozo$ije
koja je, naalost, postala vje4tina te#niko" ure5enja vlasti i dru4tva
> K%I"IK# POS"MO7!%N! od3acuje ideje postmoderne o tome da vi4e nema istine,tj2 da je
do4ao Hkraj svi# veliki# istinaC
> smatra da je jo4 i moderna nedovr4eni projekt
> zalae se za novi pojam umnosti utemeljen na ja>ti dijalo"u
> on kritizira instrumentalni um koji je postao mjerilo
> alternativa je izlaz, a to su%
o intersu3jektivnost
o komunikativno djelovanje,
o komunikativni um ja>ti dijalo"!
5 "!O%IJ# KOM:NIK#"IVNO$ 7J!LOV#NJ# rezlikovanje rada i interakcije
> rad instrumentalno djelovanje
> &tera',ja komunikativno djelovanje jezik, lju3av, i"ra222!
o komunikacija o3lik op#o5enja uzajamno ravnopravni# su3jekata, svaki je su3jekt
izvor stvaralako" akta, spontanosti
o smisleno sao3raanje mo"ue jedino na temelju pravila na kojima tradicionalno
djeluju akademske zajednice
o Hzajednica istraivaaC > komunikacijski model
o rekonstrukcija univerzalni# uvjeta ljudske komunikacije kroz%
univerzalna pra"matika analiza jezini# situacija
poopivost interesa na polju socijalno" i politiko" djelovanja, poopivi su
oni interesi za koje mo"u #tjeti ili dopustiti da i# svatko dru"i u zajednici ima
> S"#":S SVJ!"SKO$ $%#E#NS"V# svako demokratsko dru4tvo mora mu pripremiti put
> to je nunost HSvjetskoBgra8ansko stanje nije vie puki 5antom, premda smo od njega jo daleko)
2ravljanstvo i svjetsko gra8anstvo tvore kontinuum koji se ve& iskazuje u konturamaC
!MM#N:!L MO:NI!%
> 0#N$#MI%#N# FILOZOFIJ#> > konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima H,ko se
ne bavi politikom, radi pasivno za politiku uspostavljene vlasti
> osniva 0P!%SON#LIS"I<KI POK%!"C i vrlo utjecajan asopis +Es,(i1C
> istovremeno antiindivudualizam i antikolektivizam
> poku4ava nadvladati i e"zistencijalizam i marksizam preko nji#ove kritike sinteze
> najvea kritika usmjerena je na te#niku civilizaciju i kom$or%
o H9ko se suvie prilagodima, predajem se u ropstvo stvarima) @ovjek kom5ora doma&a
je ivotinja svih predmeta svoga kom5ora) @ovjek sveden na svoju proizvodnu 5unkciju
samo je kota"i& stroja
o @ovjek koji je izgubio ljubav, kr&anin bez nemira, nevjernik bez strasti, prevr&e
svijet vrlina zbog svoje lude trke prema beskona"nom oko jednog malog sistema
FM
psiholokog i socijalnog spokojstva' sre&e, zdravlja, zdravog razuma, ravnotee,
slatkog ivota, kom5ora) Aom5or je gra8anskome svijetu ono to je heroizam
renesansi, a svetost srednjovjekovnom kr&anstvu' posljednja vrijednost, motiv
akcije
> ne tre3a se prila"o5avati slijepo svijetu, najvi4i cilj je ostvare&je svjeta osob&ost jer je samo
tada mo"ue samostal&o jed&stve&o djelova&je osobe
> uvi5a vanost podjele na 3lokove lijevi i desni 3lok istie svoje vrline, sustave, vlasni4tvo222
> des& blo' preistaknut individualizam
> ljev blo' preistaknut kolektivizam
> +a?)am &a,)am su tako5er pretjerano isticali kolektiv i nje"ov Hkult rase, nacije, drave,
volje za moi, anonimne discipline, vo5e, sportski# uspje#a i ekonomski# osvajanjaC
MI84!L FO:8#:L"
> AFI+&A0IJA POS!=NI4 LJ:7SKI4 P%#V# 3orac za prava razliiti# dru4tveni# "rupa%
ena, manjina, svi# seksualni# orijentacija (;ueer)))
> moraju se a$irmirati jer ona poivaju na pravu na razliku
5 SM%" <OVJ!K# ne promatra ovjeka kako smo to tradicionalno navikli, ne vrijedi klasicni
prosvjetiteljsko>racionalni pojam ovjeka i nepromjenjive Hljudske prirodeC koja vrijedi univerzalno
> tre3a promatrati ono razliito, pose3no, su3jektivno z3iljski ivue" ovjeka u nje"ovoj
neposrednoj ivotnosti
5 0#%4!OLO$IJ# ZN#NJ#> > tra"a za naelima koja su 3ila tipina za pojedina razdo3lja, npr%
o renesansa odnosi slinosti
o klasicizam statika naela nepromjenjive reprezentativnosti
o moderno vrijeme dinamiko naelo promjenjivosti, tj2 evolucije, dijakronije
> dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve poseb&e
povjest6 npr%
o povijest ludila
o povijest zatvora
o povijest medicinski# s#vaanja
o povijest seksualnosti222
> u svemu tome istina nije sla"anje misli i stvari ve *no to misao prisiljava da misli na odre8eni
na"in, a istodobno briga za sebe i druge
5 ZN#NJ! I MOD mo se uvijek oituje kao odnos sna"a
> ona se ne posjeduje, ona se vr4i
> poveanje znanja razra5uje i uvr4uje te#nike moi da 3i ostvarili volju za moi tre3amo
prvo stvoriti volju za znanjem!
> stvara se razra5eni sustav metoda za kontrolu nad odre5enom skupinom, npr2 u o3itelji, 4koli,
vojsci, 3olnici, zatvoru, tvornici222
> dru"i o3lik moi jest stvaranje uvrijeeno" mi4ljenja o nekim pojavama koje se onda "rupiraju
u normalne i nenormalne
> zapadna kultura oso3ito represivno pristupa razliitim aspektima $enomena seksualnosti
> Hm'ro+)'a mo3C > prodiranje moi i u najsitnije se"mente dru4tva
LI*-/I.(I)A I .(+8)(8+ALIZA&
> LI*-/I.(I)A pristupa jeziku s nje"ove te#nike strane
> razvija se u ?enevi lin"vist F; 7! S#:SS:%!
> jezik je sustav znakova koji djelomino ovise o sporazumu, a djelomice o prirodnim
sklonostima
> razlikovanje o)&a2e&o. stvar, npr2 stol! i o)&a2telja rije s>t>o>l!
BG
5 N; 84OMSKH pojam HLIN$VIS"I<K! :NIV!%Z#LIJ!> > ono 4to ini kostur svi# jezika i
omo"uuje uenje strani# jezika, postoji jedinstveni jezini ustroj koji je podudaran u svim jezicima
svijeta
> .(+8)(8+ALIZA& oznaeno je samo pomoni pojam kori4ten da 3i se mo"la pro$ilirati
nje"ova opreka > znak
> stavlja se na"lasak na )&a', a ne na oznaeno
> centri% ,ariz i ,ra"
> otac strukturalizma 02 L'/I>.(+A8..
> poznati strukturalisti% +2 6A+(7'., L2 -OL1&A**, J2 LA0A*
> 4ire djelovanje od $ilozo$ije knjievnost, sociolo"ija, etnolo"ija2222
> razlau ono 4to je HdanoC i potom slau prema elementima, trae se en"rammi utisci, slike
sjeanja!
> razumijevanje svijeta ne nalazi se u svijetu ve u ovjeku i onomu 4to on o svijetu promi4lja
J#8K:!S 7!%%I7#
> vodei mislilac poststru'tural)ma
> 7!KONS"%:K8IJ# dovodi pismo u sredi4te #ermeneutike $ilozo$ije misli
> ne vidi izvor "ovora u rijei ne"o u izvornom pismu ar(e5psmo
> pismo je izvorni tra", a izvorni tra" nije nikada tra" prisutnosti ne"o uvijek tra" odsutnosti
> iako u sklopu #ermeneutike tradicije na"la4ava kako u 3ilo kojem pristupu moramo odustati
od to"a da emo nai put u sredi4te, osnovnu istinu i slino
> tekst nema vrstu jez"ru poput "lavice luka!
> kod pristupa e uvijek iskoiti u prvo plan od.aAa&je zatezanje, razlikovanje!, tj2 stalna i"ra
smjena osje4ivanja i potiskivanja
> cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono 4to on direktno "ovori ve 4to on skriva, koje su
mu praznine i proturjeja
> H2iso j# s&(i"#-a is1i-a /o"o(a: (zravnost govorenja jest prikrivanje ovisnosti iskaza o
sustavu razlika, uvijek ve& prethode&em procesu proizvodnje zna"enja
J;5F; LHO"#%7
> poststrukturalist
> djelo% H,ostmoderno stanjeC, H,ostmoderna protumaena djeciC
> 7!KONS"%:K8IJ# 0V!LIKI4 POVIJ!SNI4 P%I<#C > nastoji o3jasniti posmodernu i njeno
izvori4te vidi u sintezi triju veliku# uenja%
:2 prosvjetiteljsko uenje znanje je le"itimno ako podrava emancipaciju
"ra5ansko" dru4tva
;2 idealistiko uenje znanstvena spoznaja je le"itimna jer ona nema speci$ine
svr#ovitosti i nepristrana je
E2 marksistiko uenje preuzima i :2 i ;2 s ciljem oslo3odilake misije
proletarijata
> sva ta /elika uenja su u stvari o3ine predznanstvene /elike prie
> nastupa vrijeme mal( prpovjest l pluralteta mtova
> postmoderna je raspad vjere u stalni napredak 4to je 3io osnovni postulat moderne!
> H?mancipacijske ideje Slobode, !ednakosti, +ratstva ve& su od svoga postuliranja u vlastitim
njedrima nosile sjeme svoje propasti, navlastito ve& u jakobinskom teroru koji je bio tek
prethodnicom mnogih nadolaze&ih totalitarizama do kojih &e posljedi"no dovesti ideje
:oderne u svojoj najinherentnijoj biti, nezavisno od mogu&e (nepobitneD zlouporabe
prvobitnih humanisti"kih namjera
JO4N %#JLS
B:
> djela H"eorja praved&ost> 0Polt2' lberal)amC
>uz 0#omsko" se smatra najutjecajnijim $ilozo$om kraja ;G2 st2
> "!O%IJ# P%#V!7NOS"I odvojio teoriju do3ra i teoriju prava te pravu dao prednost
> prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju "ranice
dopustivim nainima ivota nedopustivo iza3rati onaj nain koji 4teti dru"ome!
> praved&ost nepristranost, o3jektivnost, estitost, ono 4to ovjeku omo"uuje da valjano
prosu5uje o onome 4to je za nj praktiki vano
> primarna dru4tvena do3ra oso3ne, politike, inelektualne i sline slo3ode, mo"unosti,
zdravlje, do#odak, 3la"ostanje222
> ,reduvjeti naela pravednosti%
> :2 svi su ljudi u osnovi racionalni s o3zirom da ne znamo 3udunost racionalno je pristati na
pravedno pona4anje da 3i iz3je"li nepovoljne rezultat za se3e
> ;2 svi su ljudi sposo3ni za osjeaj pravednosti pristajemo na jednakost povoljno" minimuma,
oprez kori"ira po#lepu to je HmaksiminC strate"ija
> ,retpostavke da 3i ljudi iza3rali naelo pravednosti%
o 0veo &e)&a&ja> )vor&( pre.ovara2a ne znamo 3udunost i svoj poloaj u njoj!
pa emo nadvladati strasti radi du"oroni# interesa
o vlastto samouva-ava&je u.ovaratelja nitko ne eli u 3udunosti situaciju u kojoj
3i se mo"li odrati samo uz 4tetu za vlastito samouvaavanje
> 1va o3lika naela pravednosti%
o &a2elo jed&a'( os&ov&( sloboda
Svatko ima pravo na najiru temeljnu slobodu spojivu s istom slobodom
drugih ljudi
Svaka osoba ima jednako pravo na najiri potpuni sustav jednakih osnovnih
prava i sloboda sukladan s jednakim takvim sustavom prava i sloboda za sve
o pr&,p prav2&e jed&a'ost mo.u3&ost pr&,p ra)l'e
Sva se socijalna dobra trebaju raspodijeliti jednako osim ako bi nejednaka
raspodijela ila svima u prilog, ili, pak, ako bi ila u prilog
najneprivilegiranijoj skupini u drutvu
Socijalne i ekonomske nejednakosti imaju se tako urediti da se one odnose
na poloaje i slube koje su dostupne svima pod uvjetima pravi"ne jednakosti
mogu&nosti i da su one na najve&u dobrobit najslabije stoje&ih "lanova
drutva
*O/IJA 7+/A(.)A FILOZOFIJA%
> F+A*JO &A+)O/IN pjesnik i politiar, prvi pro$2 $ilozo$ije na o3novljenom
&udroslovnom $akultetu
> najvi4e se 3avio estetikom
> W8+O A+*OL1 ud3anik iz lo"ike i meta$izika rasprava HZadnja 3iaC
> ve pred kraj :M2 st2 upozoravao da suvremene znanosti odvojene od $ilozo$ije "u3e iz vida
ovjeka
> or"anizirao prvi peda"o4ki seminar za toretsku i praktinu izo3raz3u srednjo4kolski#
nastavnika
> AL6'+( 6AZALA H,ovijest $ilozo$ijeC > temelji $ilozo$ske terminolo"ije na #rvatskom
jeziku
> osniva puko" sveuili4ta
> zastupnik aktivistiko" voluntarizma
> ,A/AO /8)>,A/LO/IN oso3ito aktivan u pitanjima $ilozo$ije od"oja
> od"oj je stvarala4tvo, djelovanje usmjereno 3udunosti, dakle, nikad zavr4eno
B;
> z3o" stavova iz3aen sa sveuili4ta
> /LA1I&I+ FILI,O/IN $ilozo$ija od"oja, aksiolo"ija $ilozo$ija vrijednosti! i $ilozo$ija
kulture
> Jo4 neki citati%
> H*i"dje nas ne prati "las 6o"a, "otovo ni"dje vi4e ne osjeamo prisustvo ovjeka i nje"ovi#
dijela2 Jedna etvrta sila sila> te#nika nainila je prve korake i sprema se da vladaC )ostas
AQelos!
> H1ivljaci ostaju divljaci, odijevaju samo 3olja odijela2 Zauvijek vai stav% ovjek je ovjeku
vuk2 7o33esov naturalizam drave nije samo o3ja4njenje ve i opravdanjeC 7irsc#3er"er!
> H8itelj, ako je doista mudar, ne nudi ti da u5e4 u kuu nje"ove mudrosti ne"o te radije vodi
do pra"a tvoje"a du#a222 jer vi5enje jedno"a ovjeka ne uzajmljuje svoja krila dru"ome
ovjekuC 7alil 1u3ran!
> HFilozo$ija je ovjek sam koji postaje pro3lemom sam se3i i trei razlo"e i osnove svo" 3itkaC
*2 A33a"nano!
> HZa smisao ivota ne pita nitko tko ne osjea potre3u za nje"ovom promjenom2 (o"a se
pitanja klone svi koji su smisao ivota na4li u produavanju postojee" stanjaC L2
)olakoTski!
> H.misao ivota ne moe 3iti dan ovjeku 3ez nje"ova udijela2222 *itko se ne ra5a s "otovim
smislom ivota to je stvar iz3oraC L2 )olakoTski!
MEME.TO > 6KRAE.A DERZIJA 6DEBA8
OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI:
FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu,
filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrost
M!"#FIZIK# ili prva $ilozo$ija,
o KOZMOLO$IJ# pitanja kozmosa ure5eno" svemira!
o "!OLO$IJ# ("!OLO$IK#) $ilozo$ski "ovor o 3o"u
teolo4ki a"nosticizam ne moe se znati postoji li 6o" ili ne
deizam 6o" je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok s
teizam 3o" je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta
panteizam 3o" je u svijetu, 3o" jest svijet, priroda
ateizam ne"iranje 3oije" postojanja
o ON"OLO$IJ# ili ope meta$izika, najvanija poddisciplina meta$izike koja se
3avi 3itkom i slinim pitanjima, pro"ovara o 3iu kao 3iu
BITAK ono po emu jest sve 4to jest, 3it 3ia kao 3ia
BIE postojee, 3ivstvujue!, sve 4to postoji
BIT su4tina, esencija!, ono po emu je ne4to 3a4 to 4to jest
O*(OLO9)' )O*0',0IJ' varijante po pitanju kvantitete 3itka%
&O*IZA& samo : 3itak
18ALIZA& ; 3itka
,L8+ALIZA& vi4e od ; 3itka
O*(OLO9)A -L'1I9(A varijante po pitanju kvalitete 3itka%
&A('+IJALIZA& 3itak materijalan
I1'ALIZA& 3itak ne4to nematerijalno
o o3jektivni idealizam ovjek je produkt 3itka
o su3jektivni idealizam 3itak ovisi o ovjeku
#N"%OPOLO$IJ# $ilozo$ija ovjeka
!"IK# $ilozo$ija morala
o auto&om&a et'a izvor morala je u samom ovjeku
BE
o (etero&om&a et'a izvor morala je ne4to izvan ovjeka
eudajmo&)am * cilj moralno" djelovanja je srea 3laenstvo! ono"a koji
djeluju
(edo&)am * cilj moralno" djelovanja je dosezanje u"ode uitka! i
iz3je"avanje neu"ode 3oli!
utltar)am * cilj moralno" djelovanja je ostvarivanje koristi svi# koji su
djelovanjem za#vaeni
per+e',jo&)am * cilj moralno" djelovanja je usavr4avanje, napredak na
nekom polju222
!S"!"IK# $ilozo$ija umjetnosti
$NOS!OLO$IJ# ili spoznajna teorija
o -*O.'OLO9)' )O*0',0IJ'
+A0IO*ALIZA& razum "lavni izvor ljudske spoznaje
'&,I+IZA& iskustvo "lavni izvor
.'*Z8ALIZA& osjetila "lavni izvor spoznaje
)+I(I0IZA& )antova kritika sinteza empirizma i racionalizma
I*(8I0IO*IZA& intuicija put do najvaniji# istina
I+A0IO*ALIZA& nijee primat razuma
&I.(I0IZA& stanje ekstaze, transa i sl2
/OL8*(A+IZA& volja "lavni izvor
o -*O.'OLO9)A -L'1I9(A
1O-&A(IZA& mo"ua je si"urna i potpuna spoznaja
.)',(I0IZA& nije mo"ue spoznati o3jektivnu istinu
)+I(I0IZA& sinteza do"matizma i skepticizma a.&ost,)am @ postoji
neprekoraiva "ranica spoznaje
:2 A*(IA)A FILOZOFIJA
KOZMOLOKO RAZDOBLJE
MIL!"SK# /KOL# (AL'. 0ota, +lo)o+je! , A*A).I&'*, A*A).I&A*1A+
> ar(e prauzrok, pratemelj
> od"ovori% voda (ales!, )ra' Anaksimen!, apero& Anaksimandar!
> apeiron 3eskonano, kvalitativno neodre5eno
> monizam i materijalizam
> (lo)o)am svaka stvar proeta ivotom
> pojam prirode +1ss
PI"#$O%!JSK# /KOL# predstavnici% ,I(A-O+A I FILO*
> vanost 'ol2&s'( od&osa
> 3roj je 3it sve"a
> osnovna kate"orija 'va&tteta ('ol'o3a!
> mistika 3roj :G savr4en
4!%#KLI" 5 'reta&je je 3it svijeta sve tee H,anta reiC!
> vatra sim3ol kretanja
> 3or3a suprotnosti koje tee #armoniji
> svijetom vlada lo.os
> veina ljudi ne s#vaa lo"os > tre3a racionalna spoznaja
BI
!L!JSK# /KOL# * KS!NOF#N6 P#%M!NI76 Z!NON
> do'sa privid, varka, od osjetila
> alet(eja Hpravo znanjeC, od razuma
> bta' jest6 &ebta' &je
> HIs1o j# ilj#-j# i 'i1a&)
> nema 3ivanja i nema mno4tva sve je 3itak, on sve o3u#vaa
> Zenon aporje > nedoumiceC 3ez konano" rje4enja
> A#ilej i kornjaa
POS%!7NI8I * !MP!7OKLO6 #N#KS#$O%# 5 pluralisti i materijalisti
> 'mpedoklo 3itak su 9 eleme&ta * vatra6 voda6 )emlja )ra'
> pokreu i# ; sile % Ljubav spaja, privlana sila! Mr-&ja razdvaja, od3ojna sila!
> Anaksa"ora 3itak su (omeomerje sjemena, estice
> pokree i# &us o3jektivni, svjetski um koji se sam od se3e pokrenuo i dao poticaj za prvo "i3anje
#"OMIS"I * L!:KIP I 7!MOK%I" 5 postoje 2est,e 'oje su &edjeljve * atom (atomos 5 .r2;
&edjeljv)
> postoje samo atomi i pra)a& prostor ontolo4ki ne3itak! u kojem atomi pravocrtno padaju, sudaraju
se, od3ijaju ili spajaju
> primarne kvalitete o3lik, veliina, teina, pokret i tvrdoa
> sekundarne kvalitete 3oja, miris, okus, temperatura, posljedica me5udjelovanja karakteristika
atoma i na4i# osjetila, su3jektivne
>me#anicistika uzronost
> mra2&a prava spo)&aja
A.TRO2OLOKO RAZDOBLJE
SOFIS"I * P%O"#$O%#6 $O%$IJ#6 "%#SIM#46 4IPIJ#6 K#LIKL!;;;
>pouavaju retor'u oso3ito te#niku uvjeravanja
> teza i antiteza su u ravnotei!
5 erst'a isprazno nadmudrivanje, 3r3ljanje radi 3r3ljanja
> osnovni pojam relatv)am
> mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek homo mensura
> spoznajni relativizam se&)ual)am!
> -or"ija krajnje radikalni, ni#ilistiki stav
> etiki relativizam
> politiki relativizam
SOK%#"
> optuen da 222C&e vjeruje u bo.ove u 'oje vjeruje dr-ava 'var mlade-C222
> vrl&a = )&a&je 5 etiki intelektualizam i optimizam
5 ro&ja HZ-a da -i1a -# !-aC
5 majeut'a porodiljska metoda, .okrat pomae Htrudnom duhu da rodi mudrostC
> pojmovi 3it mi4ljenja je spoznaja ope", pojmova
> raz"ovor tee &du'tv&o i zavr4ava u opem de+&,j neko" pojma
KI%!NSK# /KOL# * #%IS"IP6 4!$!ZIJ#;;;
5 (edo&)am u"oda uitak! je moralno do3ro, a neu"oda 3ol! je zlo
KINI<K# /KOL# * #N"IS"!N6 7IO$!N (IZ =#<V!)
> bespotreb&ost 4to manje potre3a, te nji#ovo zadovoljenje na 4to skromniji nain asketizam!
BF
O.TOLOKO RAZDOBLJE
PL#"ON
> utemeljitelj #'ademje $il2 4kole!
> 0Fedo&> (o du?)6 0Fedar>6 0$o)ba> (0Smpo)j> 5 o ljubav)6 07r-ava> (o praved&ost)6
H,armenidC o idejama!, H,rota"oraC o vrlini!, H(eetetC, H.o$istC o znanju!, HZakoniC, HO3rana
.okratovaC HApolo"ija .okratovaC!
> &'(AFIZI)A > 3itak I7!J! istinski 3itak svijeta i 3it sve"a postojee"
>dio su tzv2 svijeta ideja meta+)2' svjet! koje su uzrok i uzor sve"a u na4em svijetu +)2' svjet!
> najvi4a je deja dobra sudjeluje u svim ostalim
5 7!MIJ:%$ 3oansko 3ie koje je o3likovalo vjenu materiji po uzoru na ideje
> o3jektivni idealizam i pluralizam
> -*O.'OLO-IJA dvije osnovne vrste spoznaje%
> @) m&je&je (do&sa) osjetilna spoznaja
i2 vjerova&je o konkretnim stvarima, pojavama
ii2 &a.aAa&je > o sjenama ti# stvari
> ;! um&a spo)&aja (-o#sis)
i2 )&a&je o idejama jedino pravo!
ii2 predo2va&je podruje matematike
> "!O%IJ# #N#MN!Z! * teorija sjeanja, svo znanje je u stvari pro3u5eno sjeanje jer ljudska
du?a je nematerijalna, nedjeljiva i 3esmrtna te izme5u $iziki# e"zistencija 3oravi u carstvu ideja
5 7IJ#L!K"IK# nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se raz"ovorom, do3ro
postavljenim, usmjernim i promi4ljenim pritanjima izaziva u du4i sjeanje na svijet ideja
5 !%OS (LJ:=#V! $ilozo$ska tenja za spoznajom, mudro4u, trajnim, lijepim, do3rim
> veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem H:sporedba sa spljom>
> '(I)A I FILOZOFIJA ,OLI(I)'
> jedinstvo etike i politike jedina ispravna politika je moralna politika!
.(AL'
?
1O&I*A*(*I
1IO 189'
1O&I*A*(*I
1IO (IJ'LA
,+I,A1AJ8NA
/+LI*A
proizvoditelji poudni tr3u# umjerenost
vojnici voljni prsa #ra3rost
vladari umni "lava mudrost
> +6"# do& "lada(i -# ,os1a-u filo!ofi ili filo!ofi "lada(i% s"ij#1 -#0# 'i1i 'olji
> primjer aristokracije
> '.('(I)A umjetnost opona4a stvarnost teorja mme)e mimesis, a stvarnost je opona4anje
svijeta ideja, umjetnost je sjena sjene, kopija kopije222
5 mno"a umjetnika djela daju lo4e primjere
#%IS"O"!L
> P!%IP#"!"I<K# /KOL#
> djela:0Or.a&o&> HOru5eC > z3irka B lo"iki# spisa!6 0F)'a>6 0O du?>6 0Meta+)'a>6
0N'oma(ova et'a>6 0!udemova et'a>6 0Polt'a>6 0%etor'a>6 0Poet'a>
> ,+I+O1A J' .(/A+*I ./IJ'(
> najvi4i rodovi su K#"!$O%IJ! * najvanija on nji# je supstancija
> @; S:PS"#N8IJ# pojedinane stvari
> B; S:PS"#N8IJ# pojmovi o pojedinanim stvarima
> odredio strukturu lo.2'e de+&,je utvrdi se naj3lii rod lat2 genus pro7imum! i onda "a se
o"ranii s vrsnom razlikom lat2 di55erentia speci5ica!
> )a'lju2a' (slo.)am) opisao tipine varijacije s#eme silo"izama po njemu postoje E
$i"ure silo"izma
> I.(I*A sla"anje misli i stvari, pojma i predmeta @ "!O%IJ# #7!KV#8IJ!
> &'(AFIZI)A nadovezuje se na teoriju supstancije
BB
> z3ilja, starnost, realnost je jedinstvo 3iti i pojavem ope" i pojedinano" 3it je u pojavi ,
ope 3it! je u pojedinanom pojavnom!
> Hnaela 3itkaC, moe se sa"ledati kroz I principa, uzroka to je "!"%#K#:Z#LNI
SKLOP%
> 9: $ausa a1#(ialis materija, tvar, od e"a je ne4to to je ono pojedinano,
> ;: $ausa fo(alis $orma, o3lik, 3it to je ono ope
> <: $ausa #ffi$i#-s > pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene
> =: $ausa fi-alis > svr#a, cilj promjene, telos
> materija je pasivna , svoje karakteristike do3iva ovisno o o3liku, ona moe poprimiti odre5en
3roj $ormi, promjenjiva je svaka materija moe imati vi4e od : $orme!
> $orma je aktivna , ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva
> sposo3nost materije da poprimi razliite $orme jest njena PO"!N8IJ#CMO$:DNOS" da
3ude ne4to dru"o
> ostvarivanje mo"unosti > #K":#LNOS"CZ=ILJNOS"
> prijelaz iz mo"unosti u z3iljnost, je K%!"#NJ!CP%OMJ!N#C7O$#E#NJ!
> postoji 7IJ'+A+7IJA FO+&I vi4e $orme ve u se3i pretpostavljaju one nie
> svijet je ustrojen "!L!OLO/KI sve se do"a5a s tono odre5enom svr#om
> e&tele(ja ono 4to je o3likovano prema svrsi, svr#ovito ostvarenje
> ta ista $orma, vr#unac #ijerar#ije o3lika =O$
> konana svr#a sve"a , sam svoj uzrok, on je MI/LJ!NJ! MI/LJ!NJ# misli samo" se3e
> N!POK%!"NI POK%!"#< ista z3iljnost, pokreta, ne djelovanjem ve postojanjem >
,.I7OLO-IJA HO du?>
> stupnjevi du4e%
ve.etatv&a du?a * mo"unost rasta
se&)tv&a du?a osjetilna
ra,o&al&a du?a razumska
ovjek je ZOON LO$ON !K4ON 3ie koje razmi4lja i "ovori
>'(I)A cilj moralno" djelovanja postizanje vlastite sree, 3laenstva !:7#IMONIZ#M
najvi4oj srei vodi najmoralnije djelovanje
> dvije vrste vrlina%
o !"I<K! praktine nai P%#V: MJ!%:6 )lat&u sred&u )meAu 'raj&ost
ni previ4e ni premalo
> npr2 #ra3rost , velikodu4nost, pravednost
o 7IJ#NO!"I<K! razumske! teorijske
> to su umnost, znanje, raz3oritost, mudrost, umijee
> ,OLI(I)A >ovjek je ZOON POLI"IKON 3ie zajednice, dru4tveno, Hpolitiko 3ieC
> do3ar je onaj o3lik ure5enja "dje vladari vladaju za do3ro3it svi#, a ne u vlastitu korist, 3roj
vladara nije presudan
> do3re vladavine kraljevstvo, aristokracija, repu3lika!
> lo4 o3lik tiranija, oli"ar#ija, demokracija!
> '.('(I)A 0Poet'a> 5 o pjesnikom umijeu samo dio o tra"ediji
> teorija &IM!Z! opona4anje, ali ne ono" 4to se stvarno do"odilo ve ono" mo"ue",
stvaralako i idealizirano
> postie se 'atar)a proi4enje kroz stra# i saaljenje
ETI3KO RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO-RIM6KE @ILOZO@IJE
S"OI<K# /KOL# * Z!NON () Kto&a)6 KL!#N"6 4%IZIP6 rms'a stoa * !PIK"!" (0Mal
prru2&'>)6 S!N!K#6 M#%KO #:%!LIJ! (0Samomu seb>)
> s1oa trijem, "alerija nadsvo5ena sa stupovima
BJ
> nadovezuju se na 7eraklita u pitanjima meta$izike > materijalnim svijetom upravlja sveo3u#vatni
kozmiki zakon lo.os6 sudb&a (+atum!,
>vrline% #:"#%KIJ# samodostat&ost i #"#%#KSIJ# du4evni mir, 3esstrasnost
> 'o)mopolt)am jednakost svi# ljudi, ideja "ra5anina svijeta
!PIK:%!JSK# /KOL# * !PIK:%6 "I" L:K%!8IJ! K#% spjev HO prirodi stvari!
>senzualizam > opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam si"naliziraju je li ne4to do3ro ili lo4e > >
P%O7:4OVLJ!NI 4!7ONIZ#M cilj je odsustvo 3ola, a ne naslade, od3acuju tjelesne uitke
kao mjerodavne > i oni tra"aju za atara'sjom
> atomistika meta$izika jedina razlika atomi pri kretanju mo"u skrenuti s puta
> uklanjaju stra# od smrti HDo& so i -#a s(1iA a &ad -as1u,i s(1% 1ada "i# -#a -as8)
SK!P"I8I * PI%ON6 S!KS" * !MPI%IK H,ironove postavkeC!
> SK!PS# sumnja
> :G tropa naina za suzdravanje od suda
> relativizam
5 atara'sja du4evni mir je produkt uvi5anja sveo3u#vatnosti skepse
5epo(e vrlina suzdravanja od dono4enja sudova
5 'o&+orm)am ni4ta nije si"urno, lak4e nam je kad se prila"odimo okolini i njenim o3iajima
RELIBIOZ.O RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO RIM6KE @IL:
5 FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira i# u du#u "rke $ilozo$ije
5 NOVOPL#"ONIZ#M (N!OPL#"ONIZ#M) 5 PLO"IN "lavni predstavnil
> Hapsolutni monizamC > sve nastaje iz Jedno" 3itak! procesom isijavanja emanacije!
> stupnjevi emanacije% 8m, ideje, du4a, materija to su o3lici 3itka 4i,os1a!#!
> ovjek se moe vratiti Jednom a to jedino vrijedi! mistinom ekstazom stanje izvan i iznad
svijesti, stapanje s apsolutom trajno mo"ue tek nakon smrti!
KRA.6KA @ILOZO@IJA > 2ATRI6TIKA
o B.O6TI5I spoznajom se isto moe doi do o3javljeni# istina
o A2OLOBETI 3ranitelji vjere
#:%!LIJ! #:$:S"IN
5 0IspovjestC 0on$essiones! > auto3io"ra$ija i HO =o-joj dr-avC H1e civitate 1eiC! tim
djelom osnovao FILOZOFIJ: POVIJ!S"I kao vanu $il2 disciplinu
o sva pov2 je 3or3a do3ra i zla
o zemaljska drava interesi, )ain, rat i 3ijeda! nikad nije kao ne3eska lju3av, A3el,
mir! koja e na kraju po3ijediti
uvr4uje ulo"u 0rkve u kr4anstvu
>"!O8!N"%IZ#M ideja da je 6o" u svemu i izvor sve"a
> istaknuti VOL:N"#%IS" H6,o!-aj da 'i "j#(o"ao% "j#(uj da 'i s,o!-ao)
5 =O!"IJ! 5 ekajui smrt pi4e HC1j#4u filo!ofij#
B; S%!7NJI VIJ!K 5 SKOL#S"IK#
o 24iloso,4ia a-$illa 14#olo/ia# > $ilozo$ija je sluavka teolo"ije
B .lav&a pta&ja%
@; O7NOS VJ!%! I :M# 4to ima primat pri spoznavanju "noseolo"ija!
B;PI"#NJ! :NIV!%Z#LIJ# ,ostoji li ne4to ope ili je sve pojedinanoD meta$izika!
+azdio3a skolastike upravo s o3zirom na :2 pitanje!%
BK
+A*A .)OLA.(I)A M2>:;2 st2 podudaranje vjere i uma
Z+'LA .)OLA.(I)A :E2 st2 djelomino podudaranje vjere i uma
+A.,A1 .)OLA.(I)' :I2 st2 renesansa suprostavljanje vjere i uma
%#N# SKOL#S"IK#:
IV#N S8O" !%I:$!N#
#NS!LMO 8#N"!%=:%HJSKI naziva se i ocem skolastike jer od nje"a potjee skloastiki
slo"an +Dj#(a 1(#'a !ado'i1i u"idCP
+O&tolo?' do'a)C za postojanje 6o"a
P!"#% #=!L#%7 racionalist
> "rije# zlo! je u namjeri, nakani
4!%M#N 7#LM#"IN > pojava prvo" #rvatsko" $ilozo$a
> Z+'LA .)OLA.(I)A
%O$!% =#8ON
=ON#V!N":%# tal2 $ranjevac, nadmo vjere nad znano4u
#L=!%" V!LIKI njemaki dominikanac, z3o" uenosti nazvan Hdo$1o( u-i"#(salisC
> odvaja $ilozo$iju od teolo"ije u2e&je o dvostru'oj st&
"OM# #KVINSKI tal2 dominikanac, najvei kr4anski $ilozo$, Ha-F#os&i ui1#ljC
> uveo Aristotela kao najvee" $ilozo$a
> Ist&a &e mo-e proturje2t st&
> u konanici, um je ipak podre5en vjeri,
> do'a) )a postoja&je =o.a * 0Pet putova ' =o.u>:
> :2 Ko!olo&i do&a!
> ;2 6o" je prvi uzrok on sam niim uzrokovan!
> E2 sve je nuno po neem izvan se3e, jedino je 6o" nuan sam po se3i
> I2 jedino savr4enstvo
> F2 krajnja svr#a 1#l#olo&i do&a! u svijetu postoji red i tenja za ciljem
> najvi4i stupnjevi su tra&s,e&de&talje odre5enosti koje se potpuno nalaze na svakom 3iu2 (o su%
HjednoC
HistinitoC
Hdo3roC
HstvarC
Hne4toC
> du(ov&a du?a je nematerijalna i 3esmrtna, ona je istodo3no i o3lik tijela, $unkcije nie du4e
aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti! u njoj su prevladani
> ,+A/O I 1+?A/A u dravi stra# od kazne tre3a privesti ovjeka se3i samome, svojem
vlastitom 3oljem razumi, kako 3i do3rovoljno inio ono 4to tre3a initi
> najopenitije naelo% HDo'(o 1(#'a i-i1i% a !lo i!'j#/a"a1i)
> cijeli dekalo" :G 3oji# zapovijedi! su prirodni zakon
> HSumma t(eolo.,a> (0"eolo?'a suma>)5 "lavno djelo
> :KJM2 tomizam je postao slu3eno uenje katolike crkve
7:NS S8O" (omin oponent, +do$1o( su'1ilis)
> nastavljai su'ob tom)ma intelektualizma! i s'ot)ma voluntarizma! unutar crkve
> +lo)o+ja teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj% !-a-j#
> teolo.ja praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj%
lju'a" vi4e od znanja!
M!IS"!% !8K4#%" * "lasoviti srednjovjekovni mst'
%#SP#7 SKOL#S"IK!
:2 SILLIA& O00A& Hdo$1o( i-"i-i$a'ilisC nepo3jedivi uitelj!
> > znanost i vjera su #etero"eni,
> o'am)am uenje za3ranjeno u :2 pol2 :I2 st2 u ,arizu, ali se ipak 4iri
;2 *I)OLA )8ZA*.)I 3avi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom
> 8A'*J' O J'1*O&
BM
> 3o" je omninomina3ilan morao 3i se nazvati svim imenima
> 7O8"# I$NO%#N"I# Hueno neznanjeC > tre3amo mno"o uiti i znati da 3ismo s#vatili
vlastito neznanje
%#SP%#V# O :NIV!%Z#LIJ#M#
REALIZAM ope postoji
').(+'&*I +'ALIZA&
> ope postoji i to prije i neovisno od pojedinano"
8&J'+'*I +'ALIZA&
> ope postoji, ali sve pojedinano ima u se3i svoju 3it
.OMi.ALIZAM nema ope" po se3i
').(+'&*I *O&I*ALIZA& postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo rije,
ime nomen!
8&J'+'*I *O&I*ALIZA& )O*0',(8ALIZA&! ope postoji u umu kao pojam
I; NOVOVJ!KOVN# FILOZOFIJ#:
FILOZOFIJ# %!N!S#NS!
> !:%OPSKI FILOZOFI %!N!S#NS!:
5 $IO%7#NO =%:NO
> optu3a % H*auava nauku o 3eskonanosti svemira i mno4tvu svijetovaC
> panteizam 3o" jest priroda, svijet, kozmos H2(i(oda j# Bo/ u s1"a(ia)
> ovjek moe po3olj4ati svijet svojim trudom i radom, "radi svoju sud3inu i sreu on je
(omo5+aber ovjek>radnik!
5 NI88OLO M#84I#V!LLI odvaja politiku od etike djelo H/ladarC
> para$raza H0ilj opravdava sredstvoC
5"4OM#S MO%:S utopist djelo H8topijaC
5 "OM#SSO 8#MP#N!LL# utopija H-rad suncaC
5P#%#8!LS:S osniva moderne medicine, mistik i ma"iar prirode
5MI84!L 7! MON"#I$N! H'sejiC HO"lediC!
54:$O $%O"I:S utemeljitelj me5unarodno" prava
> 4%V#"SKI FILOZOFI %!N!S#NS!:
> M#%KO M#%:LID * +C,u0i"a-j# u #s1i1 i 'la7#- 7i"o1 ,o ,(ij#(ia s"#1a$a)% > spaja
stoicizam i platonizam s kr4anskom $ilozo$ijom, tvorac rijei psi#olo"ija
5F%#N! P!"%ID rodom sa 0resa
> djela% utopija H6(#1a- /(ad)% "lavno djelo H.o"a s"#o,0a filo!ofija)
o izraziti ,latonist, 3or3eni antiaristotelovac
> (eorija ema&a,je% vjeruje u postojanje kozmike du4e a-ia u-di! koja proima i neivu
tvar pa&ps()am2
> 8 estetici zastupa a&tmmet2'u teorju umjetnost tre3a prikazivati nevjerojatno, udesno,
jer u5enje je pravi izvor i pjesni4tva i $ilozo$ije2
5 M#"IJ# VL#<ID ILI%IK iz La3ina, protestant, suradnik &artina Lut#era
> ,ostavlja protestantski pesimizam i $atalizam
> djelo HKlju *!a 1ua#-j# 6"#1o/ ,isa))
> utemeljitelj novovjekovne (erme&eut'e znanost o tumaenju teksta, ope metoda
razumijevanja! ne smije se upati iz konteksta
>F#:S" V%#N<ID iz 9i3enika, autor petojezino" rjenika
> djelo H.o"i s1(oj#"iC > de$inicija ovjeka kao (omo vola&sa2
!MPI%IZ#M I %#8ION#LIZ#M
%!N! 7!S8#%"!S >H+asprava o metodiC, H&editacije o prvoj $ilozo$ijiC
JG
> metod2'a sum&ja ('arte)ja&s' s'ept,)am) kori4tenje sumnje kao metode sredstva
kojem je konani cilj dolaenje do nepo3itni# i si"urni# istina
> 1escartesov cilj pronai ono 4to je toliko jasno i raz"ovjetno da se ne moe u to posumnjati i
to uzeti kao poetnu istinu
> ,+A/ILA &'(O1'%
o jas&o3a ra).ovjet&ost samo to pri#vaamo kao istinito
o pravlo a&al)e sloene pro3leme tre3a ra4laniti do jasni# i raz"ovjetni# dijelova
o pravlo s&te)e jednostavne dijelove tre3a pravilno poopiti
o pravlo provjere sstemat)a,je
> ako postoji misao makar i za3luda! postoji i onaj koji misli 5OBITO% ERBO 6CM
*MI6LIM% DAKLE JE6AM) - dokaz o samoizvjesnosti svijesti svijest dokazuje postojanje
se3e same, kao i nositelja svijesti!
> ontolo4ki dokaz 6o"a ako ja kao nesavr4eno 3ie imam ideju savr4enstva
> 6o" je jama, st&tost
> uroAe&e deje 5 one do koji# se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto
mi4ljenje
> &'(AFIZI)A% > dualizam dvije supstancije 3itka! ,+O('?*A .(/A+ res eQtensa! I
&I.L'NA .(/A+ res co"itans!
> protena stvar sve materijalno 4to zauzima neki prostor
> mislea stvar du#, ljudska speci$inot, spoznavanje razum! i #tijenja volja!
P#S8#L 5 postoje mo razuma i mo srca, s tim da Hlo"ika srcaC ipak upravlja ljudskim ivotom
=#%:84 7! SPINOZ# 5 ekskomunikacija
> .l; djelo * 0!t'a (.eometrjs'm redom )lo-e&a)
> monizam postoji jedna S:PS"#N8IJ# Hs1"a( &oja ,os1oji 1a&o da joj !a ,os1oja-j# -ij#
,o1(#'-a -i&a&"a du/a s1"a(C $ausa sui! koju izjednaava s 6o"om i prirodom pa&te)am!
> mani$estira se na ; ljudima spoznatiljiva naina atri3uti
> atrbut m?lje&ja atrbut prote-&ost
> supsatncija i atri3uti su stvaralaka priroda natura naturans
> nji#ov produkt su modus konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije,
stvorena priroda natura naturata
> modusi mi4ljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju > to je $ilozo$ija identiteta >
HR#d i "#!a id#ja su j#d-a&i &ao (#d i "#!a s1"a(i)
> 3o" priroda! djeluju preko prirodni# zakona koji sve odre5uju, tako da ni4ta nije sluajno ve
uzrokovano nizom neiz3jeni# kauzalni# veza 1'('+&I*IZA& H8 prirodi stvari ni4ta
nije sluajnoC!
> '(I)A slo3oda je spo)&ata &u-&ost prirodni zakoni!
> tre3amo se vladati po razumu, a od3aciti a$ekte
> ,OLI(I)A dravi je svr#a jamenje sloboda .raAa&ma
$O""F%I!7 JIL4!LM L!I=NIZ
> &'(AFIZI)A%
> djelo HMo&adolo.jaC
> pluralizam i idealizam o3jektivni ! svijet se sastoji od 3eskonano" mno4tva supstancija
MON#7# du#ovni# atoma, neproteni# i aktivni#, nositelja sila dinamizam!
> svaka od ni# ima mo3 per,ep,je predoavanja! i po-ude uvjet za prijelaz jedne percepcije
ka dru"oj!
> svaka monada predouje itav kozmos mikrokozmos jednak makrokozmosu!, ali ovisno o
svom savr4enstvu predoava na jasan ili manje jasan nain
> 7IJ'+A+7IJA &O*A1A naj3rojnije su monade koje sainjavaju ono 4to nazivamo
materijalnim H"ole monadeC!, zatim Hdu4evne monadeC te H3oanske monadeC
J:
> monade ne utjeu jedne na dru"e H222 nemaju ni vrata ni prozoreC222! kretanje se o3ja4njava
kroz P%!S"#=ILI%#N: 4#%MONIJ: 6o" je predodredio i uskladio svaki in svake
monade
> sve je ure5eno od strane 6o"a +:::O"o j# -aj'olji o/u0i s"ij#1
> -*O.'OLO-IJA%
> ; vrste istine%
o I.(I*' 8&A nune, provjera po &a2elu proturje2&ost nemo"ue suprotno!
o I.(I*' I.)8.(/A sluajne, provjera po &a2elu dovolj&o. ra)lo.a
'&,I+I.(I%
F%#N8IS =#8ON
> H*ovi or"anonC
> HZ-a-j# j# o0PC
> I.(I*.)A I*18)0IJA postupno zakljuivanje od pose3nije" prema openitijem,
> I7OLI ljudske po"re4ke koji# se tre3a oslo3oditi, I vrste%
o dol pleme&a ljudi su po"re4iva vrsta, unosimo vi4e reda ne"o "a u svijetu ima
o dol splje za3lude tipine za svako" pojedinca, proizlaze iz od"oja
o dol tr.a najtei, produkt neadekvatne komunikacije
o dol teatra $il2 do"me i teorije

JO4N LO8K! 0O.led o ljuds'om ra)umu>6 0Psmo o tolera&,j>6 07vje rasprave o vladC
> >utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne $il2 discipline i utemeljitelj empirizma
> tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je du# sve dok "a ne Hispi4emoC
iskustvom >H.#a -i#/ u (a!uu 1o ,(ij# 1o/a -ij# 'ilo u osj#1ilia)
> ; vrste iskustva, naziva i# i predod3ama idea! %
o )va&js'o osjetilno sensation!
primarne kvalitete o3jektivne do3ivamo kom3inacijom vi4e osjetila
sekundarne kvalitete su3jektivne do3ivamo samo : osjetilom
o u&utar&je re$leksija ili samoopaanje! kojom kom3iniramo in$ormacije
> E stupnja spoznaje %
o &tutv&a najsi"urnija opaanje,slau li se ili ne slau dvije ideje
o demo&stratv&a potre3no vi4e od ; ideje zakljuivanje, dokaziva
o se&)tv&a otkrivamo ne4to novo, novo" pripadnika neke vrste
> LI6'+ALIZA& zaetnik li3eralne teorije drave
drava svr#a joj za4tita ivota, slo3ode i vlasni4tva, izvor joj lei u pojedincima i nji#ovoj slo3odnoj
volji to je novost!, suveren narod, podjela vlasti
$!O%$! =!%K!L!H
> S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su
opaene 3iti@3iti opaen!
> SOLIPSIZ#M spoznajnoteorijsko "ledi4te po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo
svijest sa svojim doivljajima i ni4ta vi4e izvan njesolus, ipse @ jedini, sam!
> nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju 6o"a on je 3iskup! koji je izvor osjeta
7#VI7 4:M!
> svo iskustvo $unkcionira na temelju *AA'LA 8Z+OA*O.(I
> uzrono>posljedine veze uope nisu tako si"urne kako nam se ini
> poivaju na ob2aju l &av, oekujemo da e 3iti onako kako smo ve vi4e puta doivjeli!
> doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i nje"ovu nunost
> u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan kontra
Lockeu i prosvjetiteljima!
J;
"4OM#S 4O==!S
> HLevat(a&C > 3i3lijska starozavijetna morska neman
> P%I%O7NO S"#NJ! stanje prije uspostave dru4tva i drave
> po 7o33esu prirodno vlada zakon jae"a H?oo 4oi-i lu,us)% ovjek je e"oistino,
se3ino, po potre3i nasilno 3ie potencijalni rat svi# protiv sviju!
> 7%:/"V!NI :$OVO% prvi do"ovor me5u ljudima kojim izlaze iz prirodno" stanja
> suveren najvi4a vlast vladar
> naj3olja apsolutistika vlast 4to je vladar moniji, ljudi e se vi4e 3ojati, a to je jedini nain
da 3udu poslu4ni i ne napadaju se stra# od kazne!
2RO6DJETITELJ6TDO
> -LA/*I &I.LIO0I%
MON"!SK:I!: trodoba vlast na zakonodavnu, izvr4nu i sud3enu
7I7!%O" I 7L#L#M=!%" urednici H'nciklopedijeC
L#M!""%I! HAovjek strojC
4OL=#84 otvoreni ateist
VOL"#I%! pravo ime Francois &arie Arouet
> 7!IZ#M koncepcija tzv2 prirodne reli"ije, ideja da je 3o" kreator svijeta, ali se vi4e ne
uplie u z3ivanja na svijetu
> za"ovaratelj vjers'e tolera&,je, izvor tolerancije vidi u +AZ8&8 koji ako vodi ljude
vodi do promi4ljenosti, ar"umentirano" dijalo"a i opra4tanja
> za crkvu HC'ij1# '#s1id-i$u8)
J!#N * J#8K:!S %O:SS!#:
> nova osje3aj&ost kao pravi put HJulija ili -o"a ?#loi!aC
> 07%:/"V!NI :$OVO%> I 0O PO7%IJ!"L: N!J!7N#KOS"IC
> ,+I+O1*O .(A*J' za nje"a je to 3ilo idealno stanje% jed&a'ost6 sloboda surad&ja
> izvor sve nejednakosti pojava prvat&o. vlas&?tva
> 3ilo 3i divno da je netko sprijeio ono"a tko je za3iv4i kolce u zemlju rekao da je to sad
nje"ovo
> 3o"j#& s# (aFa slo'oda-% ali j# ,os"uda u o&o"ia>
> kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slo"an 0.a1(a/ & ,(i(odi6
> 1+89(/'*I 8-O/O+ time se stvara suvere& to je ,jel&a &aroda, suverenost je
nedjeljiva i neprenosiva
> suveren tre3a djelovati putem op3e volje sve volje koje kao motiv imaju zajedniki
interes ope do3ro!, a ne putem volje sv( z3roj volja u kojem svatko "leda samo svoj
interes
> /LA1A/I*A drava se ustanovljuje time 4to narod suveren! predaje izvr4nu vlast
nekome
> zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora 3iti narod i to u cjelini
> FILOZOFIJA O1-OJA 0!mle l o od.oju
> prrod& od.oj ljudi su uro5eno pozitivni i cilj od"oja je sprijeiti da se dijete udalji od
svoje prirode
>
> 7+/A(.)A I ,+O./J'(I('LJ.(/O%
> %:E!% JOSIP =O/KOVID
> "lavno djelo HT#o(ija ,(i(od-# filo!ofij#)
> A(O& osnovni pojam, to su &eprote-&e to2'e koje su odijeljene u praznom prostoru
diskontinuiranost prostora!
> vladaju prvla2&a odboj&a sla me5u atomima
> ta sila ovisi o me5uso3noj udalje&ost atoma
> takva atomistika koncepcija naziva se d&am2' atom)am
JE
D)KLA6I3.I .JEMA3KI IDEALIZAM
IMM#N:!L K#N"
> "lavna djela su mu tri kritike koje od"ovaraju na temeljna $ilozo$ska pitanja%
> 1o o/u !-a1iE * 0Krt'a 2sto.a uma>
> 1o 1(#'a i-i1iE * 0Krt'a pra't2&o.a uma>
> 3#u s# sij# -ada1iE * 0Krt'a rasud&e s&a.e>
> ova se tri pitanja sjedinjuju u najvi4em $il2 pitanju 1o j# 1o o"j#&E
> -*O.'OLO-IJA
> K%I"I8IZ#M naziv za )antovu $ilozo$iju kojim se na"la4ava nje"ov kritiki pristup,
poku4aj da propita um sam, nje"ove mo"unosti i "ranica
> to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se od3acuju ekstremne postavke
o3a pravca
> svaka se spoznaja sastoji od .A1+?AJA i O6LI)A spoznaje
> sadraj ono 4to spoznajemo, npr2 ovaj ovjek je takav i takav! do3ivamo iskustvom, a
o3likujemo npr2 u o3lik suda! razumom
> sadraj spoznaji daje O6J')( .,OZ*AJ', a o3lik je kao produkt na4e" razuma, dakle,
proiza4ao od .86J')(A .,OZ*AJ'
> +Zo(o"i '#! ,ojo"a su slij#,i% ,ojo"i '#! !o(o"a su ,(a!-i)
> KOP!%NIK#NSKI O=%#" izokrenuo je odnos su3jekta i o3jekta kao i )opernik
odnos Zemlje i .unca!, o3jekt krui oko su3jekta
> "%#NS8!N7!N"#LNI O=LI8I MISLI (:VJ!"I SPOZN#J!)
> transcendentalno a pror&o, prediskustveno
> na4i o3lici misli spoznajne moi! postoje%
o neovisno o iskustvu
o omo"uuju iskustvo
o ne prekorauju "ranice iskustva
o O=LI8I OP#M#NJ# * prostor vrjeme
o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a #s1#1i&aC
o O=LI8I MI/LJ!NJ# * @B 'ate.orja ra)uma
najznaajnija je kate"orija kauzaliteta
o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a a-ali1i&aC
> ono 4to mi o svijetu doznajemo to su samo POJ#V! (P4!NOM!NI)
> kad 3ismo spoznali svijek kakav on uistinu jest spoznali 3i S"V#%I O S!=I
(NO:M!NONI)
> "%#NS8!N7!N"NO * &ads'ustve&o, ono 4to prekorauje "ranice iskustva
> o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a dijal#&1i&aC
o kad o njima razmi4ljamo um nam se zaplie u proturjeja #N"INOMIJ!
zaplitanje uma u proturjenosti sa samim so3om, proturjeja stava samo" sa
so3om, svi dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi
> iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje tre3a od3aciti, one
nam tre3aju 3iti %!$:L#"IVN# N#<!L# u djelovanju, praksi se tre3amo pona4ati
kao da postoji slo3odna volja, 6o"222, oni su na4i vodii ivota
> '(I)A 7O=%# VOLJ# jedino na svijetu 4to moe 3iti do3ro 3ez o"ranienja, jer je do3ro po
se3i, nije do3ra po samom inu, ve po #tijenju
> dvije vrste etiko" djelovanja %
o #:"ONOMN# !"IK# 5 moral& 2& uinjen iskljuivo IZ 18?*O.(I
o 4!"!%ONOMN# !"IK# * le.al& 2& uinjen samo ,+'&A 18?*O.(I
> K#"!$O%I<KI IMP!%#"IV H%ad samo prema o&oj ma'sm )a 'oju ujed&o
mo-e? (tjet da (tvojom voljom) posta&e op3 )a'o&>
JI
> dru"a $ormulacija: 0%ad ta'o da ljuds'ost u tvojoj osob u osob sva'o.a dru.o.a
sva.da ujed&o u)ma? 'ao svr(u6 a &'ada samo 'ao sredstvoC
> '.('(I)A 3ezinteresno svi5anje o3lika je osnova doivljaja ljepote
> FIL2 ,OLI(I)' > cilj svjetske povijesti je uspostava naj3olje" dravno" sustava save) &aroda
vje2&o. mra
JO4#NN $O""LI!= FI84"!
5 N#<!LO 7OSLJ!7NOS"I Fic#etov 'ate.or2' mperatv%
o +Radi 1a&o da 'i o/ao a&siu s"oj# "olj# ,oilja1i &ao "j#-i !a&o- !a
s#'#8)
o +Is,u-i s"a/da s"oj# od(#F#-j#8)
> P%#K"I<KI :M korjen svako" uma
> 2& pret(od 2&je&,
> > *'-I+A*J' H.(/A+I O .'6I C
> S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M apsolut je svijest
> ta je svijest nadindividualna nije svijest pojedinca!
> svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree
> nakon to"a Ja postavlja kao svoju ne"aciju Ne5Ja sve ono 4to nisam Ja, sve izvan mene!
> to *e>Ja je antiteza
)a2et&' djale't2'e metode klasino" njemako" idealizma
> 3eskonaan tro2la& djale't2' &)% tez, antiteza i sinteza
)8L(8+A vodi pro"resu
F%:!7%I84 JIL4!LM JOS!P4 S84!LLIN$
> vezan uz roma&t)am
> sve promatra kroz divljenje 2RIRODIG
o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono 4to o3likuje i upravlja materijom
primarne su sil# slino Lei3nizu i 6o4koviu! idealizam o3jektivni!
o materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja anta"onistiki# sila
privlane i od3ojne!
o u prirodi se sve do"a5a svr#ovito teleolo4ko "ledi4te!, a konana je svr#a
ostvarva&je de&tteta, tj2 jedinstva, #armonije suprotnosti > FILOZOFIJ#
I7!N"I"!"#
> stvarala4tvo prirode se u ljudskom du#u najvi4e mani$estira kroz CMJET.O6T to mu je
najvi4i vid ovjekove djelatnosti!
o de&ttet slobode &u-&ost
o HLj#,o1a j# i!(a! '#s&o-a-o/ u &o-a-o8)
o jedina &ema va&js'u svr(u, njena svr#a je u njoj samoj, niemu ne slui
$!O%$ JIL4!LM F%I!7%I84 4!$!L
>"lavna djela% 0Fe&ome&olo.ja du(a>6 0!&,'lopedja +l; )&a&ost>6 0Os&ov&e ,rte +lo)o+je
prava>
5 #PSOL:"NI I7!#LIZ#M naziv za $ilozo$ski sustav koji je razvio
> "lavni pojam cijelo" sustava, nje"ov 3itak jest I7!J#
> "lavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, u-os1 koja se ispoljava u stro"o
strukturiranom svjetskom procesu
> spoznaja 3udui da postoji identitet svijesti i svijeta umnost i z3ilja se podudaraju! spoznaja
je mo"ua
o ovjek je umno 3ie% +6"# 1o j# u-o uj#d-o j# i !'iljs&o% s"# 1o j# !'iljs&o uj#d-o
j# u u-o)
> ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o se3i, tek je na svr4etku ono 4to doista jest
JF
> P#NLO$IZ#M > tako 7e"el naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom
umno4u i cjelokupna ljudska povijest i dosti"nua ljudsko" roda nisu ni4ta dru"o ne"o
stupanj u samorazvoju ideje
o )a'o&tost spo)&aje je ujed&o )a'o&tost )blje
> sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno 3ie, mi4ljenje i 3itak su istovijetni
> taj svjets' pro,es ima tono zadani kraj "dje e se ispoljiti prava 3it sve"a, tada e svijet doi
do svo"a cilja i svr#e, ideja e se napokon razviti do svo" isto" o3lika, do same se3e
> ideja povijesti%
o pojave )blj&ost
pojava * sve sluajne i prolazne e"zistencije,
)blj&ost * ono nuno, ono 4to ima 3itak ideju! u se3i, vaan dio lanca
samorazvoja svijeta
> 5 IS"IN# >istina je cjelina
> ideja se razvija kroz 7IJ#L!K"I<KI P%O8!S, to je zakonitost odvijanja sve"a i iskazana je kroz
neprekinuti proces > put samora)vt'a bt'a
> trolani dijalektiki niz%
> te)a a$irmacija!
> a&tte)a ne"acija teze!
> s&te)a (ne"acija ne"acije!
> S4!M# S:S"#V# %
Osnovni dijalektiki niz%
I2 LO$IK# tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna se3e i dru"o"a
F2 FILOZOFIJ# P%I%O7! priroda mu je dru"o3itak, ne"acija ideje jer se ideja u prirodi
nalazi otu5ena, izvan se3e zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo4
nesvjesna
B2 FILOZOFIJ# 7:4# % > ideja je konkretna i svjesna
> LO-I)A nauka o 3itku kvaliteta, kvantiteta, mjera!, nauka o 3iti 3it, pojava, z3iljnost! i
naouka o pojmu su3jektivni pojam, o3jekt, ideja!
> FILOZOFIJA ,+I+O1' me#anika, $izika, or"anika
> FILOZOFIJA 187A %
:2 subje'tv& du( antropolo"ija, $enomenolo"ija, psi#olo"ija
;2 obje'tv& du( pravo, moralitet, udorednost
E2 apsolut& du( %
a2 umjetnost o3lik zora!
32 reli"ija o3lik predod3e!
c2 $ilozo$ija o3lik isti# pojm ova!
> ,rimjeri dijalektiko" trokraja %
o pravo * moraltet * 3udored&ost
o obl, dr-ave:
istonjake despocije samo : slo3odan
-rka mno"i slo3odni, ali mno"i ro3ovi
"ermanska tek su germanske nacije u kr&anstvu dole do svijesti da je
"ovjek kao "ovjek slobodan
o 'a)&e&o pravo * &epravda * 'a)&a ponovna a$irmacija prava!
o obl, umjet&ost%
sim3olina umjetnika $orma > ar#itektura
klasina umjetnika $orma kiparstvo
romantina umjetnost
JB
o slikarstvo
o glazba
o poezija
S:V%!M!N# FILOZOFIJ#
#%"4:% S84OP!N4#:!%
5 +6"ij#1 &ao "olja i ,(#dod7'a
> VOL:N"#%IZ#M svijet je iracionalan, tako i na4 ivot, u ivotu nas vodi sljepa be)um&a
volja )a -votom slijepa, nedu#ovna, 3esmislena
5 P!SIMIZ#M svijet je jedno "rozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna 3ijeda, a svjetski povijest
3esciljno je lutanje O"o j# -aj/o(i od s"i4 o/u0i4 s"j#1o"a)
> besmsle&ost -vota
> '(I)A jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje 3udistika
&rva&a nijekanje indivuduacije!, suosje3a&je s patnjama dru"i# trenutani eskapizam, svi smo
3raa po patnji! i doivljavanje 'atar)e u umjetnosti oso3ito "laz3i!
SO%!N KI!%K!$##%7
- +61(a4 i d(41a-ja)% +Ili-ili)% +2oja 1j#s&o'#)% +61adiji -a 7i"o1-o ,u1u)% +Bol#s1 -a s(1)
5 "J!SKO=# proizlazi iz mo"unosti slo3ode, "rije#a, odluivanja i od"ovornosti2 *e moe se
iz3jei, to nam je temeljno stanje kao du#ovnim 3iima
5 !$ZIS"!N8IJ# e"zistencija je pojedinana opstojnost jedincatost ja i nje"ovi# odluka!
> +azvijamo je u razliitim stadijima2 !stets' stl je usmjeren k prolaznim uicima 1on Juan!, et2'
u dosljednosti i od"ovornosti .okrat!, a rel.o)& u distanciranju od ovo"a svijeta )rist!
> )+I(I)A 0+)/' svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s 3o"om, za to ne tre3a institucija,
F%I!7%I84 NI!"ZS84!
> +RoF#-j# 1(a/#dij# i! du4a /la!'#)% +Ta&o j# /o"o(io Za(a1us1(a)% +Dolja !a o0)% +6 o-# s1(a-#
do'(a i !la)% +B#-#alo/ija o(ala)% +A-1i&(is1)% +Ljuds&o > od"i# ljuds&o)
> NI4ILIZ#M *2 kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije
doveli
> krivi .okrata inzistira na dominaciji racionalno" nad neracionalnim! i kr4anstvo propa"ira moral
sla3osti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan ovo"a!2 (o tre3a uni4titi,
prevred&ovat sve uvrje-e&e vrjed&ost i postaviti novi sustav2
> )8L(8+A I 8&J'(*O.( poiva na skladu do&)js'o. sna"a, na"on, strast222! i apolo&s'o.
razum, smirenost, pravilo222! elementa sklad naru4en ve kod .okrata inzistiranjem na premoi
apolinijsko" elementa
> ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski $enomen, samo s umjetno4u moemo
podnijeti ivot i svladati pesimizam
5 VOLJ# Z# MOD *ietzsc#eovski voluntarizam2 Osnova nas kao ljudi i "lavni pokreta na4e"
pona4anja je volja za moi2 .vi ele mo i ele je 4to vi4e2 Lani kr4anski! moral je moral sla3i# koji
na taj nain ele drati u pokornosti jake2
5 N#"<OVJ!K n2 ideal nove aristokracije2 ,rirodno superiorni pojedinci kojima se mora omo"uiti
slo3odno napredovanje2 .poso3niji, kreativniji i odluniji od ostali#, oni mo"u podnijeti vi4e
od"ovornosti i mo"u trpjeti vi4e od dru"i#2
> H.a1o"j#& j# sisao !#lj#)% +Bo/ j# (1a" > ui "as -a1o"j#&u8)
> VJ!<NO V%#D#NJ! IS"O$# Hnevinost 3ivanjaC! sve se ponavlja i vraa2 > samo natovjek
moe podnijeti vjeno vraanje isto"a, on voli svoju sud3inu H<ormula za veli"inu "ovjeka je ao(
fa1i))

)#%L M#%N
JJ
> djela% H)apitalC, H+ani radoviC
> FILOZOFIJ# P%#KS! ovjek je 3ie prakse, nje"ov se smisao moe samo tako s#vatiti, a svijet
se moe izmjeniti samo kroz djelovanje
> 4IS"O%IJSKI M#"!%IJ#LIZ#M povijest je u stvari proces razvoja proizvodni# sna"a i njima
prikladni# proizvodni# odnosa odnosa me5u klasama!
> osnova povijesni# promjena je odre5ena razvojem proizvodni# odnosa tko 4to posjeduje, tj2
koje su klase i odnos me5u njima! to je ba)a
> promjenom 3aze mijenja se nad"radnja sve 4to iz 3aze proizlazi!
> &ad.rad&ja su% pravo, reli"ija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, $ilozo$ija2222
> oso3ito o4tar prema reli"iji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske 3ijede, a dijelom poku4aj
3ije"a od nje HR#li/ija j# o,iju !a -a(odPC
> O":E!NJ! (#LI!N#8IJ#) ovjek je otu5eno 3ie jer nije vlasnik svo"a rada, proizvoda svo"a
rada pa svime time niti se3e samo"a > on je u okviru 8arstva &u-&ost
5 %!VOL:8IJ# nain preo3raz3e dru4tva
> proletariojat je ona povijesna materijalna sna"a koja e oz3iljiti ideju slo3ode
5 %#ZO":E!NJ! (7!Z#LIJ!N#8IJ#) mo"ua samo kroz ukidanje privatno" vlasni4tva, dakle
dosizanjem 3esklasno", komunistiko" dru4tva
> tek e to 3iti 8arstvo slobode tu prestaje rad koji je odre5en nevoljom i vanjskom svrsis#odno4u
POZI"IVIZ#M *#; 8OM"!6 J; S; MILL6 4; SP#N8!%
5 ISK:S"VO pozitivizam za#tijeva da se $ilozo$ija o"ranii samo na ono 4to je mo"ue empirijski
provjeriti veri$icirati!
> za#tjeva da spoznaja ostane kod Hpo)tv&( 2&je&,aC i nji#ova opisa
> HZ-a1i da 'i s# ,(#d"idj#lo% ,(#d"idj#1i da 'i s# dj#lo"alo*0omte!
> > #N"IM!"#FIZI<KI S"#V pitanja meta$izike su neprovjerljiva pa se od3acuju2
=!!%"%#N7 %:SS!LL
> "lavno djelo s A2 *2 S#ite#eadom H2(i-$i,i a1#a1i&#)
5 LO$I<KI #"OMIZ#M svijet se sastoji od me5uso3no nezavisni# dijelova lo"iki atomi
> stvarni svijet se mani$estira kao%
o stvar imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim me5uodnosima
o 2&je&,e jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite
> FILOZOFIJA u prvoj $azi vjeruje da je prava $ilozo$ija znanstvena i da su osnovni pro3lemi
lo"ike prirode i tiu se spoznaje
> kasnije $ilozo$ija je ne"dje Hu sredini izme5u znanosti i teolo"ijeC > spekulira o onom o
emu nemamo vrsti# znanja
L:7JI$ JI""$!NS"!IN
> slavno djelo H(ra$1a1us Lo/i$o-24iloso,4i$us) HFilozo$sko> lo"iki traktatC!
5 J!ZIK u H(ractatuC sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom
> svijet je skup injenica, a ne stvari
> vjernu lo"iku sliku svijeta daje "ovor
> +O-o 1o s# uo,0# o7# (#0i o7# s# (#0i jas-o% a o-o o #u s# -# o7# /o"o(i1i% o 1o#
s# o(a u1j#1i)
> ob2a& .ovor on je pretpostavka svi# znanstveni# jezika, znaenje pojmova se $ormira
ovisno o situaciji, tj2 o tome kakva se Hi"ra njima i"raC
> 0je)2&e .re> > npr2 uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje222
> $ilozo$ija tre3a opisivati postojei o3ini jezik i o3jasniti nje"ova pravila, a ne stvarati novi
jezik
o $ilozo$ija nije teorija ve a'tv&ost
%:7OLF 8#%N#P
JK
> > LO-IA)I ,OZI(I/IZA& jedan od "lavni# predstavnika, centar im je 3io u 6eu i od tud
im ime H=e2' 'ru.> zovu i# i &ovopo)tvst
5 P%IN8IP V!%IFIK#8IJ! pri#vaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno
provjerljvi, tj2 mo"u se moi provjeravati
5 =!SMISL!NI S"#VOVI &eprovjerljv jer u 3iti ni4ta ne tvrde, to su%
o stavovi umjetnosti
o stavovi reli"ije za 3o"a se ne mo"u navesti empirijski podaci
o stavovi tradicionalne meta$izike
K#%L POPP!%
> iza4av4i iz H6eko" kru"aC stvara svoju teoriju znanosti HK%I"I<KI %!#LIZ#MC
> P%IN8IP F#LSIFIK#8IJ! (OPOV%$LJIVOS"I) ne tre3a provjeravati moemo u
3eskonano! ve tre3a poku4ati ne4to po3iti, opovr"nuti, ako to ne uspijemo to tre3amo pri#vatiti kao
istinito
5 0O"VO%!NO 7%:/"VOC > idealno dru4tvo, dru4tvo 3ez ideolo"ija
5 K%I"IK# 4IS"O%I8IZM# ini mu se da je Hvjera u povijesnu sud3inu puko praznovjerjeC
P%#$M#"IZ#M * 8(; S; P!I%8!6 J; J#M!S6 J; 7!JJ!H6 F; 8; S; S84ILL!%
5 P%#$M# "r2 rad, djelovanje, djelo, in
> ,%#K"I<N# KO%IS" slino pozitivistima dre se injenica i konkretno", ali ponajprije vode
rauna o praktinoj koristi neke teorije2 *a4i sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne
praktine posljedice2
> HBolji j# /(a is&us1"a -#/o 1o"a( 1#o(ija) 1eTe=!
4!N%I =!%$SON
> djelo 0Stvarala2'a evolu,ja>
> IN":I8IJ# jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je 3it ivota, isto trajanje kontinuitet,
vrijeme, razvoj, stvaranje, slo3oda, stvaralaka evolucija
> stvarala2' polet ivotna sila, elan vital! pokreta razvoja, 3itak nije ni4ta dru"o ne"o to
B inteligencija je primjerena znanosti
> FILOZOFIJ# MIVO"# nje"ovu $ilozo$iju svrstavaju u $ilozo$iju ivota jer u prvi plan
stavlja pojedinca i nje"ov doivljaj svijeta
F'*O&'*OLO9)I ,O)+'(%
!7M:N7 4:SS!%L
> osniva $enomenolo4ko" pokreta
> djelo HLo.2'a stra-va&jaC
5 IN"!N8ION#LNOS" SVIJ!S"I jedinstvo svijesti i ono"a o sadraju svijesti ono"a o emu je
ona svijest! svijest je uvijek svijest o neemu
5 =I"I $enomenolo"ija je znanost o 3itima, 3iti se u na4oj svijesti pokazuju kao $enomeni
> 3it /(: #idos
krilatica% .a1(a/ & sai s1"a(ia
> M!"O7# Z#$%#EIV#NJ# (!PO4!! metoda promatranja svijeta na taj nain da se Hstavi u
za"radeC sve empirijsko i psi#olo4ko jer je sluajno i ne3itno! te da se suzdri epo#e! od izricanja
svakida4nji# stavova i mi4ljenja te e se time doi do 3iti
> metodom za"ra5ivanja otkrivamo iste 3iti, a ne injenice
>%!SI7::M > ostatak, ono do3iveno metodom za"ra5ivanja, do4av4i do residuuma do4li smo do 3iti
M#N S84!L!%
djela% HFormalizam u etici i materijalna vrijednosna etikaC, 0Polo-aj 2ovje'a u 'o)mosu>
> #N"%OPOLO/KI O=%#" temeljno je pitanje H9to je ovjek
5 7:4 jedina kvalitativna razlika izme5u ovjeka i dru"i# ivi# 3ia
o ovjek je Hotvore& spram svjeta> > svijet mu postaje predmetom, to je
Hodma'&utost od svjeta>
JM
> vr#unski produkt ljudsko" du#a kroz povijest je K:L":%# od ovjeka stvoreni svijet koji
konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture
5 M#"!%IJ#LN# V%IJ!7NOSN# !"IK# moralnost ima svoju 3azu ne u razumu, ve u
emocijama
> '&O0IJ' su materijalne sadrajne! vrijednosti, a vrijednosti su u se3i apriorne, npr2 lju3av,
prijateljstvo222
> apror&ost evidentnost neko" stava o se3i, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni
dokazati
> vrijednosti su obje'tv&e bt
> Hlo.'a sr,aC namjesto Hlo"ike umaC > lju3av je osnovni nain pri#vaanja vrijednosti
> evolu,js' pa&te)am i sam 6o" dolazi k se3i tek kroz mno"e za3une i nevolje i kao
navlastito 3oanstvo stoji tek na kraju du"o" razvitka
4!LM:"4 PL!SSN!%
> !KS8!N"%I<N# POZI8ION#LNOS" za razliku od dru"i# ivi# 3ia nemamo postojani
centar koji 3i nam 3io potporanj
> mi smo i zvan i unutar se3e, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni
#%NOL7 $!4L!N
5 <OVJ!K * M#NJK#VO =ID! u na4oj vrsti dolazi do Hprjevreme&o. roAe&jaC > spram
ivotinja smo H&espe,jal)ra&a b3aC, dakle, nedostatna, izloena, rizina222
> nedostatke kompenziramo inteli"encijom, svije4u, jezikom te zajednikim nastojanjima oko
institucija pravo, moral, reli"ija, umjetnost, drava, 3rak222!
> &sttu,jama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje se3i od"ovarajui poredak sredine i
od"ovarajue o3like pona4anja koji mu omo"uuju si"urnost i sta3ilnost
> 'ultura ukupnost za ivot prera5ene prirode, tj2 dru"a priroda
M#N 4O%K4!IM!%
5 F%#NKF:%"SKI K%:$ skupina na elu s 4or'(emerom ,ostali% "; #dor&o6 4; Mar,use6 !;
Fromm;;;
> 3itna djela% HPomra2e&je uma> (7ork#eimer)6 07jale't'a prosvjetteljstva> 7ork#eimer i
Adorno!
>O=J!K"IVNI I S:=J!K"IVNI :M od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subje'tv& um
vidljiv u pozitivizmu i pra"matizmu! koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima,
zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a za3oravljen je obje'tv& um koji tei istini radi istine same
> POKO%NI "IP I "IP O"PO%# pokorni tip se slui su3jektivnim umom, nastoji se prila"oditi
okolini, "u3i individualnost i oituje se kao lan or"anizacije, a tip otpora vjeruje u o3jektivni um, ne
prila"o5ava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udo3an ivot
4!%=!%" M#%8:S!
> djelo 0<ovje' jed&e dme&)je>
> :$O7N# N!SLO=O7# prevladavajui osjeaj kod veine potlaeni# u industrijskim,
kapitalistikim potro4akim! dru4tvima
5 L#MN! PO"%!=! razvijene od strane kapitalistiko" dru4tva preko kulture i medija2
> J!7NO7IM!NZION#LNI <OVJ!K tipian za suvremena kapitalistika dru4tva "dje je oso3a
ak dra"ovoljno! svedena na svoju potro4aku dimenziju
> te#nolo4ki totalitarizam
> contra naturam suvremeno industrijsko dru4tvo tretira prirodu kao o3jekt i nemilosrdno je uni4tava
> skraenje radno" vremena prvi uvjet slo3ode
!%NS" =LO84
> djela H7u( utopjeC, H,rincip nadaC, H.u3jekt>o3jektC, H(u3in"enski uvod u $ilozo$ijuC
5 :"OPIJ# priro5eno je ovjeku da stvara idealne nacrte 3udunosti
> marP)am je konkretna utopija, $ilozo$ija istinske 3udunosti2
KG
> H?ua-i!a j# od(as1ao u u1o,ijiC
5 N#7# ovjek ne moe 3ez nade,2
5 V%IJ!M! vrijeme je 3it ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na 3udunost
> povijesno vrijeme "usto>puno>tijesno>3o"ato, ispunjeno z3ivanjima, ljudsko
> prirodno $izikalno! vrijeme tromo, HpovijestC prirode, spore izmjene
> N#P%!7#K smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slo3ode
> samo tamo je ovjek ovjeku ovjek 4oo 4oi-i 4oo!
FILOZO@IJA EBZI6TE.5IJE
> ispoljava se u nekoliko o3lika%
o FILOZOFIJA '-ZI.('*0IJ' )arl Jaspers, -2 &arcel222
o '-ZI.('*0IJALIZA& J2 ,2 .artre, A2 0amus, &2 &erleau>,ont=222
o '-ZI.('*0IJAL*A FILOZOFIJA &2 7eide""er
o
K#%L J#SP!%S
> FILOZOFIJ# !$ZIS"!N8IJ! ime za Jaspersovu $il2 orijentaciju
> 0osvjetlje&je e.)ste&,jeC > oslanjanje na svoje sna"e, nastavak napete i"re ivota,
nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom222
> HBi1i o"j#& !-ai ,os1aja1i o"j#&oC
> H+lo)o+s'a vjeraC > sav ljudski 3itak u se3i posjeduje mo"unost da se pri3lii 6o"u
> Z*AAAJ)' '-ZI.('*0IJ'%
o 'omu&'a,ja neposrednost i lju3av
o sloboda e"zistencija jest slo3oda, tj2 mo"unost da se 3ude ono 4to nije i da se ne
3ude ono 4to jest
o .ra&2&e stua,je > ivotna vori4ta u kojem svi nasluujemo $il2 pitanja smisla i
svr#e, npr2 stra#, patnja, smrt222
> izvori $ilozo$ije%
o sumnja dvoj3a! ne pri#vaanje sve"a zdravo za "otovo, produktivna sumnja kojoj
je cilj samostalno propitati i doi do istine
o potesenost emotivna reakcija na ivot i svijet
> $%#NI8! ZN#NOS"I >znanost ne moe dati od"ovor o smislu, ne moe o3u#vatiti i s#vatiti
e"zistenciju
> svaka znanost partikularna
5 7!4:M#NIZI%#NI SVIJ!" kritika suvremeno" svijeta u kojem je sve proeto ma4inizacijom,
sve je omasovljeno, "u3i se pojedinac22
J!#N5P#:L S#%"%!
> djela% H=ta' &?taC, H'"zistencijalizam je #umanizamC, H)ritika dijalektiko"a umaC
> '-ZI.('*0IJA speci$ino ljudski nain postojanja
> jedino kod ovjeka e.)ste&,ja pret(od ese&,j > to da postojimo 3aeni smo u svijet!
pret#odi onome 4to u 3iti jesmo, odnosno onome 4to tek moemo postati
o 3itak po se3i masivni 3itak, materija, ono "njecavo, prostorno
o 3itak za se3e svijest, e"zistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja 3itku po se3i
5 M:<NIN# osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve 3esmisleno, tj2 da nema vi4e" i du3lje"
smisla izvan nas, da naprosto e"zistiramo
5 SLO=O7# osu5eni smo da 3udemo slo3odni, ne moemo iza3rati da ne 3udemo slo3odni, jedino
o"ranienje slo3ode je slo3oda sama
5 "J!SKO=# * osjeaj koji se javlja kad spoznamo da na4a esencija smisao! ovisi o nama samima,
da smo osu5eni da 3udemo slo3odni i da donosimo odluke i da smo za nji# samo mi od"ovorni
> &A+).IZA& e"zistencijalizam je nuna nadopuna marksizma
K:
M#%"IN 4!I7!$$!%
5 <OVJ!KOV OPS"#N#K ovjek jest opstanak, e.)ste&,ja6 on se pita o 3itku i nastoji "a
s#vatiti
5 =%I$# nain 3itka, i to 3itak ono" 3ia koje stoji otvorena za otvoreni o3zor 3itka, ukoliko u
njemu izdrava, 3ri"a je upravo to izdravanje
> *'A8('*(IA*A I A8('*(IA*A '-ZI.('*0IJA %
> &eaute&t2&a je ona u kojoj se ne 3rinemo istinski o dru"ima, u kojoj se pasivno povodimo za
dru"ima, a "ovor nam je isprazno 3r3ljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari
> aute&t2&a je ona u kojoj stvarno 3rinemo i pomaemo dru"ima da na5u se3e i istinski
raz"ovaramo, tu se ostvaruje slo3oda kao 3it opstanka
5 =I"#K osnovna $ilozo$ska kate"orija, kritizira $ilozo$iju jer je za3oravila na to osnovno pitanje
*+!a'o(a" 'i1&aC!2 6itak je u vremenu 3udunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i
pro4losti i sada4njosti!
> ('7*I)A I 8&J'(*O.(
> planetarna te#nika je epo#alna sud3ina zapadne civilizacije
> umjetnost Hse3e>u>djelo>postavljanje istine 3itkaC
4#NS5$!O%$ $#7#M!%
4!%M!N!:"IK# pro3lem razumijevanja razla"anja, tumaenja i interpretiranja! osnovni je
pro3lem, a ona se upravo time 3avi
> predra)umjeva&je sve 4to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti
sami se3e, svako je razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja ono" koji razumijeva%
> to je (erme&eut2' 'ru.
5 $OVO% svo ovjekovo iskustvo z3iva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom
> "ovor je #ermeneutiki $enomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je
univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izla"anje
> %#Z5$OVO% dijalo" je vr#unac "ovora jer ukljuuje mno"ostrukost odnosa
> ideal .okratovski dijalo",
5 POVIJ!SNOS" simultanost pro4losti, sada4njosti i 3udunosti
> povijest nije Ho3jektivno z3ivanjeC
> :MJ!"NOS" vrelo istine kojemu su o3iljeja% i"ra, sim3ol i sveanost
J:%$!N 4#=!%M#S
> K%I"I<KO POS%!7OV#NJ! izme5u%
> :! kritike teorije dru4tva i #ermeneutiko"a uenja
> ;! $ilozo$ije jezika, pra"matizma i an"lo>amerike $ilozo$ske tradicije
5 POLI"IK# tre3a iznova promisliti 3it politiko"a
> K%I"IK# POS"MO7!%N! od3acuje ideje postmoderne o tome da vi4e nema istine,tj2 da je
do4ao Hkraj svi# veliki# istinaC
5 "!O%IJ# KOM:NIK#"IVNO$ 7J!LOV#NJ# rezlikovanje rada i interakcije
> rad instrumentalno djelovanje
> &tera',ja komunikativno djelovanje jezik, lju3av, i"ra222!
o komunikacija o3lik op#o5enja uzajamno ravnopravni# su3jekata, smisleno
sao3raanje Hzajednica istraivaaC > komunikacijski model
> S"#":S SVJ!"SKO$ $%#E#NS"V# svako demokratsko dru4tvo mora mu pripremiti put
!MM#N:!L MO:NI!%
> 0#N$#MI%#N# FILOZOFIJ#> > konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima > osniva
0P!%SON#LIS"I<KI POK%!"C i vrlo utjecajan asopis +Es,(i1C
> najvea kritika usmjerena je na te#niku civilizaciju i kom$or%
> ne tre3a se prila"o5avati slijepo svijetu, najvi4i cilj je ostvare&je svjeta osob&ost jer je samo
tada mo"ue samostal&o jed&stve&o djelova&je osobe
> uvi5a vanost podjele na 3lokove
K;
MI84!L FO:8#:L"
> AFI+&A0IJA POS!=NI4 LJ:7SKI4 P%#V# 3orac za prava razliiti# dru4tveni# "rupa%
ena, manjina, seksualni# orijentacija (;ueer))) > ona poivaju na pravu na razliku
5 SM%" <OVJ!K# tre3a promatrati ono razliito, pose3no, su3jektivno z3iljski ivue" ovjeka
u nje"ovoj neposrednoj ivotnosti
5 0#%4!OLO$IJ# ZN#NJ#> > tra"a za naelima koja su 3ila tipina za pojedina razdo3lja
> dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve poseb&e
povjest6 npr%
o povijest ludila
o povijest zatvora
o povijest medicinski# s#vaanja
o povijest seksualnosti222
5 ZN#NJ! I MOD mo se uvijek oituje kao odnos sna"a
> poveanje znanja razra5uje i uvr4uje te#nike moi > stvara se razra5eni sustav metoda za
kontrolu nad odre5enom skupinom, npr2 u o3itelji, 4koli, vojsci, 3olnici, zatvoru, tvornici222
> Hm'ro+)'a mo3C > prodiranje moi i u najsitnije se"mente dru4tva
LI*-/I.(I)A I .(+8)(8+ALIZA&
> LI*-/I.(I)A pristupa jeziku s nje"ove te#nike strane
> razvija se u ?enevi lin"vist F; 7! S#:SS:%!
> razlikovanje o)&a2e&o. stvar, npr2 stol! i o)&a2telja rije s>t>o>l!
5 N; 84OMSKH pojam HLIN$VIS"I<K! :NIV!%Z#LIJ!> > ono 4to ini kostur svi# jezika
.(+8)(8+ALIZA& oznaeno je samo pomoni pojam kori4ten da 3i se mo"la pro$ilirati nje"ova
opreka > znak
> stavlja se na"lasak na )&a', a ne na oznaeno
> otac strukturalizma 02 L'/I>.(+A8..
> poznati strukturalisti% +2 6A+(7'., L2 -OL1&A**, J2 LA0A*
J#8K:!S 7!%%I7#
> vodei mislilac poststru'tural)ma
> 7!KONS"%:K8IJ# dovodi pismo u sredi4te #ermeneutike $ilozo$ije misli
> ne vidi izvor "ovora u rijei ne"o u izvornom pismu ar(e5psmo
> tekst nema vrstu jez"ru
> od.aAa&je zatezanje, razlikovanje!, tj2 stalna i"ra smjena osje4ivanja i potiskivanja
> cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono 4to on direktno "ovori ve 4to on skriva, koje su
mu praznine i proturjeja
> H2iso j# s&(i"#-a is1i-a /o"o(a:

J;5F; LHO"#%7
> poststrukturalist
> djelo% H,ostmoderno stanjeC, H,ostmoderna protumaena djeciC
> 7!KONS"%:K8IJ# 0V!LIKI4 POVIJ!SNI4 P%I<#C
> /elika uenja su u stvari o3ine predznanstvene /elike prie
> nastupa vrijeme mal( prpovjest l pluralteta mtova
> postmoderna je raspad vjere u stalni napredak 4to je 3io osnovni postulat moderne!
JO4N %#JLS
> djela H"eorja praved&ost> 0Polt2' lberal)amC
> "!O%IJ# P%#V!7NOS"I odvojio teoriju do3ra i teoriju prava te pravu dao prednost
> prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju "ranice
dopustivim nainima ivota nedopustivo iza3rati onaj nain koji 4teti dru"ome!
> praved&ost nepristranost, o3jektivnost, estitost
> ,retpostavke da 3i ljudi iza3rali naelo pravednosti%
KE
o 0veo &e)&a&ja> )vor&( pre.ovara2a ne znamo 3udunost i svoj poloaj u njoj!
pa emo nadvladati strasti radi du"oroni# interesa
o vlast.to samouva-ava&je u.ovaratelja nitko ne eli u 3udunosti situaciju u kojoj
3i se mo"li odrati samo uz 4tetu za vlastito samouvaavanje
> 1va o3lika naela pravednosti%
o &a2elo jed&a'( os&ov&( sloboda
o pr&,p prav2&e jed&a'ost mo.u3&ost pr&,p ra)l'e

KI
KF