Rotary club

R
OTARY-KLUBOVI se brzo ire po svem svijetu. Ve je g.
1928, postojalo 2641 tih klubova i to u Sjedinjenim drava-
ma 2088, Kanadi 85, Engleskoj 254 i 214 po ostalom svijetu
(38 narodnosti). Prvi je ovakav klub osnovao Pavao P. Harris, od-
vjetnik, s 3 svoja druga u Chicagu 23. veljae 1905. (drugi g. 1908.
u San Franciscu). Za 10 godina porastao je broj lanova od 4 na
15 tisua, a kroz 23 godine na 132 tisue. Klubovi su se rairili
najprije u Sjedinjenim dravama, zatim na Filipinskim otocima, u
Porto Rico, Kubi, Haitiju, Mexicu, Panami, Urugvayju, Argentini,
u Kini, Norvekoj, britskoj Indiji, paniji, Francuskoj, Danskoj,
Australiji, Novoj Zelandiji, Peru, junoj Africi, Japanu, Nizozem-
skoj, Brasilu te Njemakoj. Englez J. Henderson otvorio je g, 1932.
vi Milanu prvi Rotary Club u Italiji. Nakon 6 godina bilo je u Ita-
liji 19 klubova. I u Jugoslaviji postoji nekoliko tih klubova.
to su Rotary-klubovi? Mogu li katolici u nje stupiti?
1. Rotary i masonstvo.
Civilta cattolica donijela je g. 1928.
1
dva odu'lja lanka, u
kojima iznosi ove etiri stvari: 1. Masoni su osnovali Rotary; 2. u
mnogim zemljama Rotary podrava s masonstvom najbolje odno-
aje; 3. u nekojim su zemljama nastupili sasvim neprijateljski pro-
tiv katolike Crkve i 4. rotarski moral je suvrstica masonskoga
lajikog morala. Na to su talijanski Rotary ustali na svom sastan-
ku 2. sijenja 1929. i u svom se slubenom glasilu II Rotary po-
zvali ak na meksiki Glasnik presv. Srca Isusova E1 Mensa-
jero del Corazon de Jesus, koji da je g. 1925. donio protivne do-
kaze. Civilta cattolica je na to odgovorila u svom broju od 16.
veljae 1929. ovo: Istina, spomenuti Glasnik donosi 8 svjedo-
dbi klerika i lajika katolikih, anglo-amerikih u prilog Rotaryja
g. 1925. u studenskom broju, ali je Joaquin Cardoso S. 1, u velja-
kom broju 1926. objelodanio u istom Glasniku kao njegov ured-
nik posebni lanak Otra vez la question de los Rotarios i stvar
razbistrio. On je naime u kolovozu 1925, u Mensajero pisao o
Rotarima i nazvao ih una franc-masoneria nueva. To je Rotare
uznemirilo i gg. Ignacije Armida i Franjo Coudourier su doli u
urednitvo, donijeli 8 svjedodbi i traili, da Mensajero to obje-
lodani. Cardoso je tada bio otiao s hodoaem u Rim, pa je nje-
gov zamjenik zadovoljio elju spomenute gospode. Cardoso je vra-
tivi se doma opet iznio svoje sumnje i dokaze, i Rotari su zau-
tjeli. Rotari u Italiji ne e da budu u vezi ili ovisnosti s framasuni-
ma, jer je moni Mussolini zabranio framazunstvo. G. 1928, je En-
1
16. lipnja i 21, srpnja.
ROTARY CLUB
glez Stanley Leverton pohodio Rotary-klubove po Italiji, te je iste
godine iznio svoj izvjetaj u The Rotary Wheel, slubenom
glasniku britanskih Rotara. On veli i ovo: Regbi da Rotary u
Italiji ne vue s nama istu lau. No ima i razloga, da bude tako.
Lukavost im tu odreuje pravac. Ali to ne dokazuje, da Rotary-
klubovi nemaju veza i odnoaja s framazunstvom. Evo samo neko-
liko zanimljivih injenica!
Pariski je katoliki list La Croix donio,
2
da je Harris, osni-
va rotarslva, bio framasun; isto i njegovi prvi drugovi; pae prvi
su rotarski sastanci bili framasunski. Jo vie! Vrhovni su upravi-
telji meunarodnog Rotaryja osobe, iza kojih masonstvo gospodari
i iri masonski duri. Ovo otvoreno pisanje uglednog lista nije nitko
uspjeno oborio. Civilta cattolica
3
dodaje: S druge strane zna-
mo i to, da su masoni barem nekoji generalni predsjednici i glavni
upravitelji.
Wiener Freimauer - Zeitung u jednoj svesci g. 1928, iznije-
la je ovu injenicu: Amerika je masonerija izmislila razne orga-
nizacije, koje stoje u upravnoj ili neupravnoj ovisnosti od frama-
sunstva; te su organizacije za: mladie, djevojke, ene, ljude svih
slojeva. Za ljude se osnivaju klubovi raznih tipova. Bulletin!
meunarodnog masonskog udruenja u Genevi veli u lipanjskom
broju 1923,, da su klubovi dodatak loe, i da moraju prihvatiti
10 taaka bratinstva prema odredbi godinje skuptine 1923.
Za Italiju stoji u rimskom asopisu Rasscgna massonica, da je
jj. 1923. amerika loa unijela i osnovala u Italiji omladinsko udru-
enje Order of De Molay.
Framasun Robert A. Greenfield priznao je 20. prosinca 192?.
H svom spisu Vjersko pitanje u Meksiku (New - York), da se
rramasunstvo slui s poznatom protestantskom organizacijom
; Y. M, C. A. i Rotarskim klubovima u Meksiku i drugim kraje-
vima latinske Amerike. Slino
4
veli Alpina, sredinji organ fra-
raasunstva u vicarskoj, da su framasuni u rotarskim klubovima
brojno zastupani, te primjeuje: To je uostalom i shvatljivo, kad
se uoe rotarska naela.
I framasunski slubeni asopis u Madridu Boletin oficial y
Revista masonica del Grande Oriente Espanol
6
pie: Nema
mnogo vremena, to je masonerija otvorila svoja vrata Dr, V. Da-
vili, predsjedniku venezuelskog Rotary. Milo nam je bilo, kad emo
uli, da su framasuni osnovali ovaj vani klub i da su ostali kao
starija braa prema Kotarima, te da tolike dodirne take postoje iz-
meu jedne i druge ustanove. Svibanjski broj 1928. bekog gla-
sila Wiener Freimaurer Zeitung donosi, da u Londonu postoji
ak posebna loa, koja je rezervirana samo za lanove Rotare.
-' 15. travnja 1925.
3
21. srpnja 1928,
1
30. travnja 1927.
3
11. sijenja 1928.
172 ROTARY CLUB
Rotary-klubovi boje se u nekim zemljama svoga srodstva s
framazunstvom, te se rado dadu fotografirati skupa s katol. sve-
enicima i to onda ire. Tako ine u Italiji, kako veli Civilta cat-
tolica.
0
G. 1927. donijele su panjolske novine, da je ezdeseti
rotarski distrikt odrao u svibnju svoj kongres u Barceloni i otvo-
rio ga s pjevanjem Veni Creator. Madridski je E1 siglo f u turo
to razbistrio: Kad je odran banket na svretku toga kongresa i
to u jednom restaurantu u Monserratu, kongresisti su pohodili on-
dje glasovito svetite. Tada su nekoje gospoe, rodbina i pratnja
kongresista, zapjevale Salve a la casita.
Prijatelji Rotara iznose, da je g. 1927. Mister Harr Rogers,
predsjednik meunarodnog Rotaryja i framasun, izjavio, kako fra-
mazunstvo ne utjee na rotarstvo. No to je isto, kao da upitamo kr-
mara, je li njegovo vino dobro.
8
2. Rotarski i framsstmski moral.
Rotarski je osniva Harris kazao: Naa ustanova iskljuuje
svaki Cr e d o , velia djela, otvorena je protestantima, katolici-
ma, Zidovima, kranima, budistima." H. Dous dodaje: Rotarski
moral nema narodnosti, nema vjere, ne pripada nijednoj stranci;
on je zaudno i stoiki neutralan. K tome je on openit, pa se za-
to Rotary moe i iriti i postati meunarodnom akcijom.
10
Rotary ima svoj dekalcg Rotary Code of Ethic. Tekst glasi:
1. Moram smatrati svoj stale asnim, ukoliko mi prua prigodu te mo-
gu sluiti drutvu.
2. Moram sebe usavriti, poveati svoju sposobnost i rairiti krug svoje
slube i tako inom pokazati, da se uzdam u temeljno rotarsko naelo: Tko
bolje slui, vie se okoristi.
3. Moram biti ovjek poslova i eljan uspjeha; ali nadasve poten o-
vjek, koji ne hlepi ni za kakvom dobiti, to se ne upire na najveu pravednost
i moralnost.
4. Moram biti uvjeren, da izmjena moje trgovine kao i mojih ideja i u-
sluga, to idu za dobiti, valja da bude legitimna i moralna, te se tako okoriste
svi oni, koji su interesirani u toj izmjeni.
5. Moram upotrijebiti svu snagu, da pridignem poloaj, u kome se nala-
zim, i uredim voje poslove tako, te svi iz istog stalea primaju, da je korisno,
rasborito i potrebno, ako se natjeu s mojim primjerom.
6. Moram urediti svoje poslove tako te uzmognem pokazati savresu
posduibu, jednaku i pae veu negoli je u mog konkurenta. U sumilji valja da
poveam svoju poslubu navie negoli je moja stroga dunost i obveza.
2i. srpnja 1928., str. 101.
7
12. travnja 1928.
8
Razon y Fe, 10. ibtopada 1927.
9
Cir. Razon y Fe, 25. rujna 1927.
10
Cfr. Independence Beige, 9. lipnja 19?7.
ROTARY CLUB
7. Moram biti uvjeren, da su profesioniste ili poslovnom ovjeku prijate-
lji jedna od prvih koristi, a dobit, koju stiemo pomou prijateljstva, da je sa-
svim doputena i prikladna.
8. Moram drati sigurnim, da izmeu pravih prijatelja ne smiju posto-
jati meusobne izlike, te, tko iskoristi ma rio prijateljevo pouzdanje, rada pro-
tiv duha i protiv kodeksa rotarskog morala.
9. Moram drati, da nije ni zakonito ni doputeno, ako se okoristimo
stalnim socijalnim poloajem, u kojem se drugi ne nalaze; niti je doputeno
okoristiti se stalnim zgodama sumljivog morala, od koga drugi zaziru.
10. Ne smijem smatrati, da sam ue privezan uz brata Kotara negoli ma
uz k-oig drugog lana ljudskog drutva; duh je naime ratarski duh saradnje a
ne konkurencije. Provincijalizmu ne moe biti mjesta u ustanovi, kakova je
Rot ary. Rotari tvrde, da se ljudska prava ne steu na Rot ar y Cl ub
aego obuhvaaju sve ovjeanstvo. Razlozi, zato je netko lan Rotaryja, nalaze
se u uzvienim ciljevima; odgoj svih ljudi i svih ustanova.
11. Napokon smo uvjereni o univerzalnosti onoga zlatnog naela; Ui-
te drugima ono, to biste eljeli, da drugi vuna uine, i tvrdimo, da ljudska
zajednica ne e sve dotle biti usko povezana, dok svi ljudi ne budu imali zgo-
de da jednako uivaju od prirodnoga zemaljskog bogatstva.
Na prvi pogled ova naela vrlo idealno zvone. Ali sjetimo
se, da sve to visi u zraku, jer nema nikakova temelja, dogmatike,
ma kojem bi se osnivala, te prema tome niti kakove prave sankci-
je. Lako je onda zamisliti, kako e s tim naelima biti u praksi!
Napose bismo istaknuli ovo:
Prvo: plod ne pada daleko od stabla. Ako ovaj moral pore-
dimo s moralnim naelima iz Code Maonnique-a, opazit emo,
da je to nalije iste dekoracije. N. pr. prva zapovijed rotarskog
morala odgovara ovoj iramasunskoj : Ako se stidi svog stalea,
to je oholost (Si tu rougis de ton tat, c' est orgueil); druga je
slina iramasunskoj kao jaje jajetu. U Code Maonnique glasi :
Rapporter tout a 1' utilit de tes frres, c' est travailler pour toi -
mme). Drugo slijedi iz prvoga: Rotarski moral ne shvaa moralni
ivot, kako to inimo mi krani i spiritualiste. Rotarima je temelj
u moralu isti individualni utilitarizam. To dodue prikrivaju for-
mulom praznoga humanitarnog idealizma, koja veli kao i formula
Masonskog kodeksa: Tko bolje slui, ima vie koristi.
Rotari su g. 1923. na svom opem sastanku u St. Louis u ovo
proglasili ivotnom svojom filozofijom: R o t a r y je u svom te-
melju n o v a i v o t n a f i l o z o f i j a , koja tei da poravna
vjeni konflikt, koji postoji izmeu elje za vlastitom dobiti i du-
nosti i dosljedno nagona da slui iskrnjemu. Ova filozofija jest f i-
l o z o f i j a s l u b e : Da t i o d s e b e p r i j e n e g o l i i mi-
s l i na se, a njoj je temelj ono udoredno naelo: T k o bo-
11
Cfr, Civilt cattolica, 21, srpnja 1928, str. 102.
174 ROTARY CLUB
I j e s l u i , i ma v i e k o r i s t i . Isti je sastanak i to odlu-
io, da svi Rotari moraju prihvatiti tu rotarsku filozofiju slube a
bez tajne zakletve, bez dogme i vjere, nego svak na svoj nain.
1
'
Nekoje su rotarske zapovijedi oevidno naopake. Tako 4.
zapovijed postavlja za konani cilj trgovakog udorea korist, a
taj se svodi na vlastiti profit. I to pravilo ne vrijedi samo za ma-
terijalne poslove nego i za svaku drugu trgovinu intelektual-
nu, socijalnu ili religioznu, kako je to priznao i predsjednik ratar-
skoga kongresa u Ostendi g. 1927. Nadalje lanak 7. veli, da je
dobit steena pomou prijatelja nesarno doputena i potena ne-
go nadasve moralna. Oevidno su Rotari izgubili smisao za moral.
Rotarizam u svom 10. lanku prisvaja zadatak odgajati ljude i sve
ljudske ustanove, kao da je s neba dobio openitu misiju te pone-
se u svijet novu rije o savrenosti, koje ljudi doslije nijesu pozna-
vali. Rotarstvo propovijeda, da veza u socijalnom ivotu nije na-
elo auktoriteta i pravednosti nego neka jednakost prava, za ko-
je se zapravo ne zna ni to je ni dokle see.'-'
Rotari ispovijedaju dogmatsku toleranciju; sve su mu vjere
jednake. To je protiv kranske nauke. Mi po toj nauci razlikuje-
mo dvije tolerancije: praktinu (graansku) i dogmatsku (vjerske
nauke). Po prvoj potivamo osobe, iako se ne slau s naim nae-
lima, ili kako je govorio sv. Augustin: Occide errorem, non erran-
tem! A masonska i rotarska dogmatska tolerancija ue, da su sve
vjere jednake, i da se na njih ne treba ni obazirati; one poznaju
samo svoju vjeru i svoj moral: humanitet i masonsko bratstvo.
Framazun Albert Lantoine
1
' priznaje: Masonska se vjera razli-
kuje od svih drugih vjera u tome, to se osniva na toleranciji i to
neumoljivo poradi svojih naela. Jer tko priznaje, da n e p r e -
s t a n o t r a i i s t i nu, ne moe kazati, da posjeduje istinu, pa
se ne moe podvri nijednoj dogmi. Ovo je oevidna apostazija
od prave vjere, od kranstva, od Boga. Tu apostaziju uvodi fra-
mazunstvo svojim stavom, a u tom ga pomae i rotarstvo.
3. Crkva i Rotary.
panjolski nadbiskupi, okupljeni oko kardinala Segura y Sa-
enza u Toledu, osudili su 23. I. 1929. Rotare te su naveli i razloge
tog postupka: Biskupi su ve dugo vremena zabrinuti, vele oni,
to se u paniji neke ustanove neutralnoga karaktera ire meu
katolicima, te su na svojim sastancima vijeali, koja bi sredstva
upotrijebili, da sprijee pogibelj. Naa je sveta dunost, da prema
kanonu 336., paragrafu 2., bdijemo, te se u kleru i puku ouva
istoa vjere i udorea, pa stoga smatramo potrebnim, da sve
12
Cl. 11. cfr. Civ. catt., 1. c. 103.
13
Bulletin, Organe officiel de 1' Association Mac. Internationale, Gen
ve 1923, p. 139.
ROTARY CLUB 17 5
vjernike upozorimo na tono vrenje kanona 684. kanonskoga pra-
va, koji veli: Hvale su vrijedni oni vjernici, koji se pridrue udru-
enjima, to ih je Crkva ustanovila ili barem odobrila; ali neka pa-
ze, da se ne upiu u udruenja tajna, osuena, zavodljiva, buntov-
na, s umi j i v a i l i t a k o v a , k o j a n a s t o j e da i z ma k -
nu z a k o n i t o m n a d z o r u Cr kv e . Udruenje zvano
I n t e r n a t i o n a l R o t a r y Cl ub , a meu nama poznato
pod imenom Rotarios, koje su nekoji biskupi nai ve osudili,
ispovijeda apsolutni lajicizam, opi vjerski indiferentizam, te svo-
jata moralno odgajanje pojedinaca i ljudskoga drutva, a pri tome
se nimalo ne obazire na nau sv. Majku Crkvu katoliku; Ly-
c e u m enski panjolski klub ima pravila, koja proskribiraju
svaku vjersku tendenciju; udruenje Li ga d o b r o t e poka-
zuje jednaki moral i jednako moralno odgajanje osobito djeaka
pomou istoga neutralnog i lajikog morala. Sva ta drutva pripa-
daju onim udruenjima, kojih se vjernici moraju uvati prema spo-
menutom kanonu 684.
Ta udruenja pod izlikom trgovine, zabave, pedagogije, fi-
lantropije, internacionalnosti, neutralnosti, ali sve to lajiki, jer se
toboe ne obaziru na vjeru, ili su im sve vjere indiferentne, ipak
ispovijedaju moral bez vjere, da postignu opi mir, i tako skrivaju
negaciju pravog morala i prave vjere, koju hoe da zamijene s mo-
ralom i vjerom razliitom od morala i vjere Isusa Krista. Rimski
su Pape vie puta osudili ovu vjersku neutralnost, osobito Leon
XIII. u svojoj enciklici Hum an um g e nus , gdje veli: Otva-
raju vrata svakoj vjeri i tako uvode u due veliku modernu zablu-
du vjerskog indiferentizma i jednakosti svih kulta. Samo je to kri-
vo naelo kadro oboriti sve vjere, posebice katoliku, koja je je-
dina prava, pa je stoga teka nepravednost stavljati je u isti red
s ostalim vjerama.
Malo dana nakon ove osude izala je i osuda sv. Stolice;
Kongregacija consistorialis zabranila je 4. veljae 1929, svee-
nicima, da se upiu u rotarske klubove ili barem prisustvuju ro-
tarskim sastancima.
Odluka glasi: Ab hac s. Congregatione Consistoriali non pau-
ci sacrorum Antistites, pro sua pastoralis officii religione, exqui-
sierunt: An Ordinarii permittere possint clericis ut nomen dent
Societatibus, hodiernis temporibus constitutis, quibus titulus Ro-
tary Club, vel ut earumdem coetibus saltern intersint. Sacra au-
tem haec Congregatio Consistorialis, re mature perpensa, respon-
dendum censuit: No n e x p e d i r e.
4. Rotary-klubovi u Jugoslaviji.
Rotary-klub osnovan je u Zagrebu g. 1929. i odrao je svo-
ju prvu sjednicu 4. veljae u restauraciji City (Juriieva ulica).
Veliki je zagrebaki upan odobrio klubska pravila. Prvi su la-
novi bili: ing. Radovan Alaupovi, dr. Franjo Hanaman, dr. Antun
176
ROTARY CLUB
Drai, dr. Ivo Belin, Lav Kalda, ing. Jaro Dub$ky, dr. Marko
Kostrcni, ing. Frank Viktor, dr. Stjepan Mlinari, dr, Vladimir
Leustek, f Toni Schlegel, dr. Branko enoa, dr. Ivo Stern, Pavle
Ostoi, Jovan Rai, dr. Branko Pliveri, dr. Aleksandar mit, Ve-
Iimir Vasi, Ilija Vurdelja, ing. M. alogovi, dr. Edo Markovi.
Ukupno 21 lan.
Ovaj se klub brzo preselio u hotel Esplanade i dri svoje sa-
stanke svake sedmice. Ve kroz 1929. je unilo 55.447,40 d. Za
korespodenciju imaju posebno lice s mjesenom nagradom. Svi
lanovi imaju svoje znake, a predsjednik eki. Nerijetko prire-
uju i svoje izlete, dre u hotelima Ladies Night. K sjednicama, u
javnom dijelu, imaju pristupa i dva novinara: dr. Maixner od Ob-
zora i Jutria od Novosti.
Prva je uprava kluba bila: prof, dr. Hanaman (inae brat
i veliki asnik Vel. loe Jugoslavija), predsjednik, dr. Branko
Pliveri, podpredsjednik, Vladimir Leustek, tajnik, Pavle Ostoi,
blagajnik, Edo Markovi, obrednik (ceremonijar).
Na svretku g. 1932. ovi su lanovi zagrebakog Rotary-
kluba: ing. Alaupovi Radovan, direktor Acetik d. d., ing. Ale-
ksander Drago (za mlinarstvo), Au Aleksander (za pivarstvo),
Axelrad Mavro, dr. Bai Ivo, sekretar I, hrv. tedionice, dr. Be-
lin Ivan, tajnik zagrebake burze, Bauer Marko, komesar u za-
vodu za osiguranje radnika, Brovet Kreimir, trgovac, ing. alo-
govi Milan, prof. na tehnici, ing. Dubsky Jeromir, grad. ininjer,
Frank Viktor, drvotrac, dr, Hanaman Frane, prof. na tehnici,
Heinrich Otto, glavni ravnatelj tt. Travers d. d., ing. Horvat Vik-
tor (za svratita), dr. Leustek Vladimir, advokat, Markovi Edo,
direktor Jugoslavenske banke, dr. Markovi Miljenko, tajnik Sa-
veza novanih osigur. zavoda, Metrovi Ivan, umjetnik, dr. Mli-
nari Stjepan (orieva ul. 2), dr. Moskovi Armin, urednik
Novosti, Musulin Stjepan, direktor gimnazije, Mutafelija Andri-
ja (prodaja eira), Ostoi Pavle, zastupnik Saveza britanskih tr-
govaca, dr. Pliveri Branko, generalni direktor I. hrv. tedionice,
dr. Pliveri Vladimir, lijenik, dr, Poduje Josip, advokat, Puki
Andrija, konzul ehoslovake republike, dr, Rai Jovan, proku-
rista tand, Oil Comp., dr. Spii Boidar (ortopedija), Srebre
Egon, dr. enoa Branko, direktor Umjetn, akademije, dr. enoa
Slavia, prof. veterine, Sirca Stanko, dr. mit Aleksander, odvjet-
nik (za kriminalno pravo), ing. neller Mate, Tomljenovi Dragan,
trgovac boja, Vasi Veljko, knjiar, Vurdelja Ilija, trgovac, dr. Zo -
rii Milovan, komesar u Ruhrskom podruju.
Umrli, odnosno otpali ili se preselili iz Zagreba: Toni Schle-
gel, dr. A. Drai, Ivo Stern, dr. Marko Kostreni, arh. Lav Kal-
da, dr. i prof. Edo Radoevi, Kreimir Baranovi (direktor za-
grebake opere), Stevan Hadi.
Sada postoje Rotary-klubovi u Splitu i Dubrovniku, na Su-
aku, u Sarajevu, Osijeku i Varadinu, Karlovcu i Vukovaru, Ba-
nja Luci i Novom Sadu, u Subotici, Beogradu, Panevu i Skoplju,
ROTARY CLUB
Ljubljani i Mariboru. U tim mjestima postoje i framasunske loe.
U splitskom su Rotary-klubu ovi lanovi: ing. Dane Matoi,
dr. Lujo Rismondo, Slavko Radi, dr. Vjekoslav Maixner, dr. Eda-
ard Grgi, dr. Mihovil Abrami, dr. U, Stanger, Frano Aljinovi,
dr. Bonacci, advokat Stipevi, ing. Mardei, A. Uvodi.
U Dubrovniku klub jo nije formalno ureen. Dr, Vodojevi
i dr, Bubalon skrbe za daljne korake.
U Banja Luci pripadaju rotarskom klubu: piro Bocari, dr.
Stevo Malevi, Antun Burda, ing. Josip Kovaevi (gener. direk.-
tor u Tesliuj, ing. Lazar Markovi, Makso Gjurkovi, dr. Todor
Jeremi.
U Sarajevu je predsjednik kluba Nikola Berkovi, a pomau
ga A. Knez, Milan Jojki, dr. Vojislav Be'sarovi.
Na Suaku je predsjednik kluba Milan barun Turkovi, prof.
Ivan Sveska tajnik, lanovi su: Oigrija P. Nikola, dr. Viktor Ru-
i, Nikola Bolf, Milorad Smokvina.
U Varadinu je predsjednik kluba dr. Ernest Krajarski, la-
novi su Alfred Leitner, Franjo Fragner i t. d.
U Osijeku su lanovi kluba: dr. Milan pinterovi, dr. Vjeko-
slav iiengel, Dragan Hru, Ruaolf Kneevi, F. K. Schmidt, dr.
Kaiser i t. ci.
U Subotici su dua kluba: dr. Schuiman i Conen; u Panevu
Jefta Spaji; u Novom Sau Nikola Heller i V. Nenadovi; u Sko-
piju Tasa Tasi i ing. Mihajlovi.
U Karlovcu se istiu: ing. Jamnicki, dr. Radeke, Dragan
Hrua i dr. A. Leitner; u Vukovaru Jovan Rogali, Alfred Popp i
Hinko Steine; u Mariboru je predsjednik dr. Shoty, tajnik ing. Do-
lenc, pomau ih dr. Nikola Jurkovi i ing. Dra kao lanovi.
Beogradski Rotary-klub je brojan, a glavni su mu lanovi: dr.
Tomii (ef za spoljnu trgovinu), Josip Schulz, dr. Kujundi, dr.
Cuii, Milan Marjanovi (novinar), dr. M. Stojadinovi,
I ljubljanski je klub jak; glavnije su linosti; dr. Kveji, J.
Kavi, dr. irovnik, dr. Boi, Alfonz Lorger, M. Poli, dr. Ma-
rio Dobrila i t. d.
Ovdje, kako se vidi, nijesmo naveli imena svih lanova u
Rotaryju u Jugoslaviji, jer bi nas to predaleko odvelo.
5. Zavretak.
Hrvatska Straa spomenula je na poetku sijenja o. g. u
polemici s Jugoslavenskom Rei o framazunstvu usput i to, da
je rotarstvo u odnosu s framazunstvom. Na to je 25, sijenja pred-
sjednik rotarskoga zagrebakog kluba, odvjetnik dr. Jozo Poduje
pohodio urednitvo Hrvatske Strae i izjavio, da rotarstvo ne-
ma nikakve veze ni javne ni tajne, izravne ni neizravne s maso-
nerijom, Meutim, kako smo vidjeli, injenica je; da su framasuni
osnovali rotarstvo, da rotari u nekim zemljama nastupaju protivu-
IVOT Godite XIV. god, 1933, br. 4. 8
BILJEKE
katoliki u uskoj vezi s framasunima. Pae uzevi sve u obzir doi
emo do barem vrlo vjerovatnog zakljuka, da je Rotary samo
sredstvo za masonski prozelitizam, kola, koja ima da duhove po-
malo preparira za istu ideologiju. A ve i stoga, to je Rotary
drutvo, u koje Crkva nema uvida, ne moemo ga katolicima ni-
kako preporuiti pogotovu, kad za sveenike postoji ak i zabra-
na crkvena. A. AMirevi D, i.
::0 B I L J E K E > - 0 X X {
HRVATSKI STALEI I REDOVI ZA ISUSOVCE.
Tamo na poetku godine 1693. alju hrvatski stalei i redovi, izmueni
vjenim ratovanjem i vjenim ratnim trabinama, bekom dvoru svoje poslani-
ke, da izrade osloboenje od novih tereta. Poslanici bijahu hrvatski podban
Stjepan Belai i varadinski podupan Franjo rnkoci. Teda negda vraaju
se poslanici iz Bea i na saboru kraljevine, dranom u Zagrebu 22. lipnja te
godine, izvjeuju o svome radu i uspjehu donesavi d,
;
a dekreta, kojima re
Hrvatima daje olakica.
A bio je poslanicima u Beu posao muan i teak, kako istie i sabor-
ski zapisnik od toga dana. No nali su u tom svome tekom poslu lijepu i iz-
danu pomo kod bekih dvorskih Isusovaca. To daje povod hrvatskim stalei-
ma i redovima, te iz zahvalnosti primaju nae hrvatske Isusovce u sabor kra-
ljevine Hrvatske. O tome govori lanak 3. u zapisniku reenoga sabora od 22.
lipnja 1693.:
> Gospoda su stalei i redovi iz izvjetaja gospode poslanika kraljevine,
a i s drugih strana razumjeli, da su preasni dvorski oci iz Drube Isusove u
opem poslu kraljevine iskreno, spretno i naporno pomagali i kod Njegova pre-
svetoga Velianstva i kod visokih vlasti i kod ministara uzvienoga dvora. I
gospoda stalei i redovi u ime zahvalnosti primaju sami od sebe (motu pro-
prio) u smislu lanka posljednjega sabora pounskoga taj Sveti red u Svoju
Sredinu i u Svoja prava. Pae odreuju, da valja sadanjega asnog oca rek-
tora zagrebakoga i njegove nasljednike pismeno pozvati u sabore kraljevine
(Prothocolla congregationum regni, knjiga IV. str. 49. u zagrebakom r.
arkivu).
Prvi puta dolaze rektori zagrebakoga i varadinskoga isusovakoga ko-
legija u sabor kraljevine Hrvatske, to je dran u Zagrebu 11, veljae 1697,, te
hrvatski stalei i redovi i tom zgodom istiu svoju naklonjenost Drubi Isuso-
voj, odreuju im mjesto u saboru i utvruju neke pojedinosti o njihovu pravu
glasa. Saborski se lanak, to o tome govori, poinje ovako; Da gospoda sta-
lei i redovi i ovom prilikom uzmognu posvjedoiti naklonjenost, to ih snano
vee sa svetim redom Drube Isusove, to oni veleasnim oima rektorima kole-
gija zagrebakoga i varadinskoga daju kod svoga saborskoga siola mjesto iza
ostalih mueva crkvenoga i redovnikoga stalea. (L. c. str. 215. s.)