Prikaz najpoznatijih modela osiguravanja kvalitete

(ISO 900:2000)






















Rijeka, 30.4. 2014.
Saetak

U radu se daje kratak pregled razvoja ISO standarda i same organizacije. Prikazuje se
kategorizacija standarda (ISO 9000, IS0 9001, IS0 9004) te se u kratkim crtama opisuje na
koji nain standard ISO osigurava kvalitetu u visokokolskim ustanovama i objanjava se
proces uvoenja ISO standarda u jednu visokokolsku ustanovu.


ISO stoji za International Organization of Standardization, organizaciju koja je nastala netom
nakon zavretka Drugog svjetskog rata. ISO je osnovan 1947. zbog potrebe razvijanja
meunarodnih normi, koje ova organizacija samo donosi, ali ne nedgleda njihovu provedbu i
ne vri certificiranje, nego se time bave druge institucije. Povijest samog standarda ISO 9000
poinje neto kasnije. Kao ishodina toka njegovog razvoja uzima se godina 1963. Tada
poinje razvijanje normi ISO 9000, koje su nastale kao odgovor na tada nadolazeu
globalizaciju i poveanje obujma meunarodne trgovine. Usljed globalizacije i stvaranja
jedinstvenog meunarodnog sustava u politikom i ekonomskom smislu, javila se i potreba za
jedinstvenim meunarodnim sustavom osiguranja kvalitete to rezultiralo stvaranjem normi
ISO 9000. Hrvatska je lanica ISO-a od 1993. godine.
Stdandard ISO 9000 svjetlo dana kao jedinstven sustav normi ugledao je po prvi puta tek
1987. godine kada je slubeno izdan. Iako je prvenstveno bio namijenjen poslovnom sektoru,
ISO 9000 svoje mjesto vrlo brzo pronalazi i u obrazovnom sustavu u kojem se kao standard
osiguravanja kvalitete etablirao ve 90-ih godina 20. st. Od tada do danas doivio je dvije
revizije i to 1994. i 2000. godine. Upravo se zbog ove posljednje revizije standard se naziva
ISO 9000:2000. Revizija iz 2000. nije samo znaajna zbog promjene naziva standarda, nego
je bitna i zbog injenice da je kao temeljno naelo upravljanja kvalitetom uvela procesni
pristup. Takvo naelo podrazumijeva da u svakoj organizaciji postoji mrea procesa i da svaki
od tih procesa ima "vlasnika" odnosno odgovornu osobu. U toj reviziji dolo je i do nove
kategorizacije normi. Norme ISO 9001, ISO 9002 i ISO 9003 objedinjene su u ISO
9001:2000 i odnose se na zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom, dok se ISO 9004:2000
odnosi na upute za poboljavanje sposobnosti tog sustava, a ISO 19011 obuhvaa upute za
ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom.
Kod primjene ISO standarda 9000 u visokom obrazovanju postoji problem, odnosno
specifinost da se teko definira proizvod obrazovnog sustava. Lako je proizvod definirati
npr. u tvornici koja se bavi proizvodnjom ljekova, ali u sutavu obrazovanja definicija
proizvoda je neto sloenija. S vremenom su se razvile tri vrste proizvoda, a to su znanje
odnosno konani "output" obrazovanja, program obrazovanja i sam proces obrazovanja. Na
bilo kojoj od ove tri vrste proizvoda obrazovanja moe se temeljiti upravljanje sustavom
kvalitete. U prvom sluaju tesitranja se odnose na znanje studenata, a u druga dva sluaja
tesitranja su usmjerena na pojedine dijelove obrazovnog programa. U sustavu obrazovanja
umjesto termina proizvod, esto se koristi termin usluga.
Istraivanje provedeno u Visokoj koli za sigurnost u Zagrebu pokazalo je da se uvoenje
standarda ISO 9000 u visokokolske ustanove obino odvija tako da uprava visokokolske
ustanove kroz definiranje politike kvalitete donese odluku o primjeni standarda ISO
9000:2000. Zatim se oformi radni tim na elu s voditeljem koji je prije svega zaduen za
definiranje, uvoenje i odravanje sustava kvalitete. Sama politika kvalitete proizlazi iz norme
ISO 9001:2000 kojom je odreeno da ta politika mora biti u skladu s oekivanjima
zaposlenika, studenata i poslovnih partnera. Pri definiciji politike kvalitete potrebno je polaziti
od naela procesnog pristupa to podrazumijeva podjelu procesa visokokolske ustanove na
glavne i pomone procese. Glavni procesi su oni koji se odnose na osnovnu djelatnost
visokokolske ustanove primjerice provoenje diplomskog studija, a pomoni procesi su oni
koji slue provedbi glavnih procesa kao to su upis studenata, promocija itd.
to se tie ciljeva kvalitete oni moraju biti usklaeni s politikom kvalitete te, ono to je
posebno vano, moraju biti mjerljivi. Razlikuju se strateki ciljevi i godinji ciljevi. Strateki
ciljevi odnose se na dugorono poslovanje Visoke kole za sigurnost, dok se godinji ciljevi
formiraju u skladu s politikom kvalitete za svaku akademsku godinu zasebno. Potonji ovise o
glavnim i pomonim procesima visokokolske ustanove i o zahtjevima studenata i
zaposlenika.
Temeljna poruka politike ISO-a bila bi da je za vrhunsku kvalitetu proizvoda ili usluge
potreban kvalitetan sustav upravljanja i organizacije. Temeljno naelo kojim se vodi ISO od
samih poetaka svog postojanja jest univerzalnost, odnosno uspjena primjenjivost normi bilo
gdje u svijetu bez obzira na kulturu i specifinosti sustava poslovanja.



Literatura:

Knjige
Funda, D. (2008). Potpuno upravljanje kvalitetom u obrazovanju. Zagreb, Kigen.
Mishra, S. (2007). Quality Assurance in Higher Education: an Introduction. Bangalore, India.

Rad u asopisu
Sisek, B.. (2005). Toni Lazibat: Sustavi upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju.
Ekonomski pregled, 56, 1101-1105.
Tunji, ., Ki, D., Kljajin, M. (2007). Sustav upravljanja prema normi 9001:2000 na
primjeru Visoke kole za sigurnost u Zagrebu. Tehniki vjesnik 24, 53-57

Mreni izvori
Procesni pristup (2012)
Preuzeto 29.4.2014. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/497-
procesni-pristup