Sveuilite u Rijeci

Pomorski Fakultet u Rijeci

Mjerenje dubine mora u pomorstvu
Seminarski rad
Kolegij: Plovidba broda
Mentor: dr. sc. Mirano Hess
Studenti: Antonio Matulja Mario Kamauli !ario Host
Rijeka svibanj "#$%.
SADRAJ
$. &'(! )
". (S(*+,- .'&KA & M(RSK(/ '(!+ )
). 0RA,S!&1-R+ 2PR-0'(R,+1+3 4
%. ,A5-6A M/-R-,/A !&*+,- $"
7. .AK6/&5AK $7
"
$. &'(!
Mjerenje dubine mora je jedan od 8undamentalni9 :adataka u ;omorstvu i :a9tjeva
;o:navanje medija ;odvodne akustike i ni:a ure<aja koji se u tu svr9u koriste. (no je
;odjednako va=no i :a sam ;roces navigacije kao i :a 9idrogra8iju u svr9u i:rade
batimetrijski9 karti 2koje se u navigaciji koriste :a us;oredbu s ;odacima ne;osredno
dobivenim od dubinomjera3.
Mjerenje dubine mora se u ;oetku vrilo runo ;omo>u motke :a mjerenje ili
s;utanjem kono;ca s olovnim ute:ima u sluaju ve>i9 dubina. ,a taj nain dubina se
mjerila u 9vatovima a lan ;osade :adu=en :a mjerenje dubine je ;o ;otrebi glasno
i:vikivao i:mjerene vrijednosti. (d sredine dvadesetog stolje>a u o;>oj su u;otrebi
ultra:vuni dubinomjeri u ;oetku na mornarikim ;lovilima a ;oslije i na trgovakim.
*e: ob:ira na injenicu da su se tijekom ;oslijednja dva desetlje>a ;ojavili i:ra:ito
na;redni ure<aji :a mjerenje dubine mora ;o;ut M*-S ure<aja koji alju vie sno;ova
u svr9u mjerenja kao i laserski9 A6S ure<aja kakvi se koriste :a :ranu i:radu
batimetrijski9 karata u ;omorstvu se i dalje tradicionalno koriste sonari. (ni su u
me<uvremenu tako<er bili ;redmetom ra:voja od analogne ka digitalnoj te9nici ime je
;ove>ana nji9ova ;reci:nost us;oredo s dodatnim 8unkcijama koje im ;roiruju o;seg
djelovanja.
Sonar je kratica kojom se na:ivaju oni sustavi koji se u svom radu oslanjaju na
odailjanje i ;rijem akustine energije unutar vode. (vaj se i:ra: esto koristi kako bi se
o;isali svi suvremeni sustavi koji alju akustinu ili elektromagnetnu energiju kro:
morsku vodu u svr9u utvr<ivanja br:ine ;lovila ili dubine vode is;od kobilice.
(b:irom da te9nologija dubinomjera ;odra:umjeva ;rijenos akustine energije kro:
vodeni medij :a us;jeno mjerenje dubine mora je ;otrebno ;o:navati osobine irenja
akustine energije morskom vodom.
". (S(*+,- .'&KA & M(RSK(/ '(!+
Kako bi stekli ;reduvjete :a ra:umjevanje osobina irenja :vuka morskom vodom
;otrebno je :nati kako okolina utjee na to. &s;rkos tome to su karakteristike irenja
elektromagnetni9 valova vakuumom i :rakom i:vanredne oni se teko ire teku>inama.
Me<utim i :vuni i ultra:vuni valovi us;jeno ;enetriraju teku>ine i dobro se njima
ire kada se ;ostigne vibriranje takvi9 medija i:laganjem ra:likama u ;ritisku. 'e>ina
sen:ora koji se koriste :a mjerenje dubine mora koriste :vune valove.
Faktori djelovanja okoline ukljuuju guenje signala salinitet vode br:inu :vuka u
morskoj vodi re8lektivnu ;ovrinu morskog dna kao i um. Guenje signala je
;romjenljiv 8aktor koji ovisi o sna:i odaslanog signala o 8rekvenciji odailjanja i
re8lektivnoj ;ostojanosti morskog dna. Salinitet vode je ;romjenjljivi 8aktor koji utjee
kako na br:inu tako i na guenje :vunog vala. Salinitet je mjera koliine oto;oljeni9
soli i drugi9 minerala u morskoj vodi te se obino de8inira kao sveuku;na koliina
)
oto;ljeni9 vrsti9 tvari u morskoj vodi a i:ra=ava se u ;romilima. Prosjeni salinitet
morske vode je oko ).7 ;romila a ;romjena od samo jednog ;romila dovodi do ra:like
od oko $.) m?s u br:ini kretanja :vuka. Brzina zvuka u morskoj vodi ;ri $7@1 i
atmos8erskom ;ritisku i:nosi $7#7ms
A$
no dubinomjeri se uglavnom kalibriraju na
:aokru=enu vrijednost od $7##ms
A$
. Am;lituda re8lektirane energije se mijenja s
reflektivnom postojanou morskog dna. um koji je sam ;o sebi ;risutan kao i um
u:rokovan odailjanjem :vuni9 valova dovode do degradacije omjera signala i uma
;a se stoga slabi e9o signali mogu i:gubiti u umu. 0em;eratura na ;ovrini vode se
mijenja sa :emljo;isnim ;olo=ajem godinjim dobima ;a i unutar istog dana.
!ubinomjeri su osjetljivi na takve ;romjene ;a tako ra:lika od samo jednog stu;nja
1elsiusa dovodi do ra:like od oko %.7 m?s u br:ini :vuka to je naj:naajniji 8aktor :a
ra:liku u br:ini :vuka i:me<u ;ovrine i donje granice termokline 2termoklina je
;odruje u moru A okomiti stu; A u kojem ;ostoji i:ra:iti tem;eraturni gradijent tj.
;romjena tem;erature3.
Pored ovi9 8aktora u ob:ir treba u:eti i frekvenciju odailjanja koja se ra:likuje od
sustava do sustava ;a tako nije ista :a dubinomjer i :a !o;;lerov br:inomjer. 0ako<er
u ;ogledu kuta nagiba akustikog snopa energija koja se odra=ava od morskog dna
raste s ;ribli=avanjem ovog kuta okomitom.
Slika 1. inearni grafikon koji prikazuje omjer apsorpcijskog gubitka i odabrane
frekvencije odailjanja !u uvjetima normalnog saliniteta na temperaturi vode od 1"#$.
(d kljunog je :naaja 8rekvencija akustine energije koju odailje dubinomer. Kako bi
se ;ostigao usko usmjeren sno; energije ;retvornik :raenja 2transducer3 je obino
velik u odnosu na valnu duljinu signala ;a je ;otrebna kombinacija visoke 8rekvencije
odailjanja i dovoljno velikog uskosno;nog transducera. 0ako<er visoka 8rekvencija
;ovoljno utjee na omjer signala i uma ob:irom da se ambijentalni um javlja ;ri dnu
8rekvencijskog s;ektra. ,a=alost to istovremeno :nai i da se s ;ovienjem 8rekvencije
;ove>ava i guenje signala kao to je ;rika:ano na slici $. Pri i:boru 8rekvencije
odailjanja treba voditi rauna o ;osti:anju kom;romisa i:me<u veliine ;retvornika
;ri9vatljive koliine uma i to manjeg guenja signala. & sluaju veliki9 ;lovila
8rekvencije koje se koriste :a dubinomjere se obino kre>u u s;ektru i:me<u $7 i B#
kH:.
%
Mala lagana ;lovila koriste dubinomjere koji odailju u ;ojasu od "## do %## kH:. 0o
omogou>ava koritenje kom;aktni9 elektrostriktivni9 ili keramiki9 ;retvornika na
;lovilima s ogranienim ;rostorom. *r:inomjeri koriste 8rekvencije u ras;onu od )##
kH: i $ MH: ovisno o i:vedbi te ne moraju nu=no biti sonari u u=em smislu.
irenje ili zraenje odaslanog snopa je neovisno o 8iksnim ;arametrima ;o;ut
8rekvencije ali ovisi o udaljenosti i:me<u ;retvornika i morskog dna. to je ve>a
dubina sno; se vie iri a ;osljedica toga je ;ad ;ovratne energije. ,a a;sor;ciju utjee
i temperatura vode. 0em;eratura na ;ovrini vode se mijenja sa :emljo;isnim
;olo=ajem godinjim dobima ;a i unutar istog dana. !ubinomjeri su osjetljivi na takve
;romjene ;a tako ra:lika od jednog stu;nja 1elsiusa dovodi do ra:like od oko %.7 m?s u
br:ini :vuka to je naj:naajniji 8aktor :a ra:liku u br:ini :vuka i:me<u ;ovrine i
donje granice termokline 2termoklina je ;odruje u moru A okomiti stu; A u kojem
;ostoji i:ra:iti tem;eraturni gradijent tj. ;romjena tem;erature3. S ;adom tem;erature
;ada i guenje signala. &tjecaj ;romjene tem;erature je ne:natan i u ve>ini sluajeva
:anemariv ;remda su suvremeni sonarski ure<aji o;remljeni s tem;eraturnim sen:orom
kako bi ;rocesoru dostavili ;odatke ;otrebne :a korekturu.
Re8lektivne osobine morskog dna se mjenjaju s njegovom ;ostojano>u. Cuenje je
najve>e u sluaju muljevitog dna neto manje kada je dno ;jeano a najmanje kada je
stjenovito. kao to je ;rika:ano na tablici $.
%ablica 1. &ostojanost morskog dna i guenje signala
Postojanost Cuenje 2d*3
Mekani mulj
Mulj ? Pjesak
Pjesak ? Mulj
Pjesak
Kamen ? Stijene
$7
D
B
)
$
(b:irom da dubinomjer 8unkcionira ;omo>u ;reci:nog i:rauna vremena koje je
;otrebno im;ulsu energije da ;utuje do morskog dna i natrag svaka odstu;anje br:ine
:vunog vala u odnosu na o;>e;ri9va>enu kalibriranu br:inu od $7##ms
A$
>e dovesti
do ;ogreke u mjerenju dubine. *r:ina :vuni9 valova u morskoj vodi se mijenja s
tem;eraturom ;ritiskom i salinitetom. Slika " ;rika:uje odstu;anje br:ine u:rokovano
;romjenom saliniteta morske vode.
S ;ove>anjem saliniteta br:ina vala sonara se ;ove>ava uslijed ega se mjeri dubina
koja je manja od stvarne ;remda u ;raksi takve greke u:rokovane ;romjenom
saliniteta ne i:nose vie od #.7E. 0akve se greke mogu :anemariti osim u situacijama
kada ;lovilo ;rela:i i: morske vode u slatkovodne ;redjele gdje >e i:mjerena dubina
biti oko )E ve>a od stvarne dubine. Promjena br:ine vala s ;ritiskom i dubinom je
;rika:ana na gra8ikonu na slici ).
7
Slika '. &rikaz utjecaja temperature i saliniteta na brzinu zvuka.
Slika (. )dstupanje brzine zvuni* valova s promjenama pritiska.
Fum koji je ;risutan u morskoj vodi tako<er ima ne;ovoljan utjecaj na uinkovitost
sonarske o;reme ;ri emu treba obratiti ;a=nju na dva ra:liita i:vora uma
ambijentalni um koji je sve;risutan i i:a:van ;rirodnim ;ojavama te reverberacijski
um !um odjeka+ koji je i:a:van ras;rivanjem signala koji sami odailjemo.
Kao to je ;rika:ano na slici % am;lituda ambijentalnog uma ostaje ista s ;ove>anjem
ras;ona dok se am;lituda jeke i ra:ina odjeka 2reverberacije3 linearno smanjuju s
B
ras;onom. &slijed irenja sno;a ;ove>ava se ras;rivanje signala ;ri emu am;lituda
uma odjeka ;ada s;orije od am;litude signala jeke.
Slika ,. -sporeda statikog uma. uma odjeka i amplitude signala.
Ambijentalni um odnosi se na um koji ostane nakon to se eliminiraju svi ostali
identi8icirani i:vori :vuka. +:vori ambijentalnog uma mogu biti ;rirodni ili umjetni.
&mjetni i:vori su ;rije svega i:a:vani brodskim ;rometom i mani8estiraju se na niskim
8rekvencijama a na 8rekvencijama i:nad $## H: naglo o;ada. Prirodni i:vori
ambijentalnog uma su mnogobrojni A od u:burkanosti morske ;ovrine kretanja jata
riba ili morski9 sisara sei:miki9 aktivnosti morskog dna djelovanja vjetra na morskoj
;ovrini i termike buke. ,a ;rimjer &daranje ka;i kie o ;ovrinu mora mo=e
u:rokovati ak i deseterostruko ;ove>anje ra:ine uma ;ri dnu s;ektra 8rekvencija 2na
oko $# kH:3. (mjer signala i uma se mo=e ;oboljati slanjem ve>om snagom to se
mo=e ;osti>i ve>om uestalo>u im;ulsa ili ;ove>anjem am;litude ili trajanja im;ulsa.
Sve navedene metode re:ultiraju u boljem omjeru signala i uma no :a ;osljedicu imaju
i ;ove>anje am;litude uma odjeka 2reverberacije3.
Fum odjeka 2reverberacije3 nastaje uslijed ;ovratnog ras;rivanja odaslanog signala.
(no ;o emu se ra:likuje od ambijentalnog uma i to ga ini ;roblematinim :a
mjerenje dubine mora je injenica da mu je am;lituda sra:mjerna am;litudi odaslanog
signala obrnuto ;ro;orcionalna ;rije<enoj udaljenosti ali je ;o 8rekvenciji identian
8rekvenciji koja se koristi :a transmisiju. 0o je ra:log :bog kojeg se ovaj um ne mo=e
ni elimirati ni umanjiti slanjem sna=niji9 signala jer je snaga uma sra:mjerna sna:i
odaslanog vala. (b:irom da je ovaj um ;osljedica ras;rivanja signala on se ;ove>ava
i s ;ove>anjem dometa jer se s ;ove>anjem mjerenog dometa ;ove>ava i irina sno;a
us;rkos tome to se i am;lituda jeke i ovog uma smanjuju s ;ove>anjem dometa.
& svr9e mjerenja dubine mora ra:likuju se tri vrste uma odjeka. &ovrinska
reverberacija nastaje ;ri ;ovrini mora i najsna=nija je u loim vremenskim uvjetima
kada je ;ovrina mora u:burkana. /olumenska reverberacija je ;rije svega u:rokovana
morskom 8aunom koja nije ravnomjerno ras;ore<ena morskim dubinama. (b:irom da
je morska 8auna osjetljiva na svjetlost dubina na kojoj je naje>e ;risutna se mijenja
tijekom dana. Pored toga koliina ras;rivanja ovisi o 8rekvenciji aktivnog signala
2signala kojeg aljemo3. ,a;oslijetku reverberacija s morskog dna ovisi o ;rirodi
morskog dna ;ri emu >e vrsto dno u:rokovati :natno ve>e ras;rivanje od mekog.
G
). 0RA,S!&1-R+ 2PR-0'(R,+1+3
0ransducer je jedna od kom;onenata ultra:vunog dubinomjera a njegove kom;onente
odre<uju radne osobine dubinomjera ;a je stoga i:u:etno va=no ;o:navati nji9ova
radna naela i karakteristike. 0ransduceri su ure<aji koji se koriste :a slanje i ;rijem
akustiki9 ;ulseva a rade na ;rinci;u ;retvaranja elektrine energije u me9aniku
energiju ;retvaraju>i elektrine ;ulseve s nekog generatora signala u longitudinalne
2u:du=ne3 vibracije koje se ire vodom u obliku tlanog vala. & obrnutom smjeru
tlani valovi se ;retvaraju u elektrine signale.
Kada se RF energija ;rimjenjuje na agregat ;retvornika ona >e u:rokovati oscilaciju
takve jedinice na njenoj ;rirodnoj re:onantnoj 8rekvenciji. &koliko se odailjaka ;lo9a
te jedinice dovede u dodir s morskom vodom ili u njenu bli:inu oscilacije >e dovesti do
toga da se :vuni valovi alju u vodu. *ilo kakva re8lektirana akustina energija >e
u:rokovati reci;ronu aktivnost transducera. Ako re8lektirana energija do<e u dodir s
;lo9om transducera ;onovno >e se stvoriti ;rirodne re:onantne oscilacije. (ve
oscilacije :au:vrat u:rokuju stvaranje sitne elektromotorne sile koju ;rijemnik ;otom
obra<uje kako bi ;rika:ao neo;9odne ;odatke.
& ;raksi se koriste tri vrste ustrojstva transducera: elektrostriktivni ;ie:oelektriki
re:onator i magnetostriktivni. -lektrostriktivni i ;ie:oelektriki re:onatori se i:ra<uju
od ;ie:oelektriki9 keramiki9 materijala.
0agnetostriktivni transducer se sastoji od =elje:ne osovine i :avojnice od nikla.
+stosmjerna struja ili ;uls kro: osovinu stvara magnetno ;olje koje :au:vrat dovodi do
kontrakcije a time i do smanjivanja njenog ;romjera. Kada se struja du= osovine
:austavi :avojnica se vra>a u svoje ;rvobitno stanje. Primjena i:mjenine struje
u:rokuje kontrakcije i ;roirenja u skladu s osobinama odaslanog signala. Am;lituda
tako i:a:vane vibracije >e biti najve>a kada je jednaka ili 9armoniki ;ove:ana s
;rirodnom re:onantnom 8rekvencijom materijala. Slika 7. ;rika:uje ;olugu od
8eromagnetskog materijala oko koje je ovijena :avojnica. Ako je ;oluga uvr>ena a
:avojnicom se ;ro;usti jaka struja magnetsko ;olje koje se na taj nain dobije >e
u:rokovati ;romjenu du=ine ;oluge. 0akva mala ;romjena mo=e biti ;rodu=ivanje ili
skra>ivanje ovisno od materijala koritenog :a i:radu. Poka:alo se da je =areni nikal
najbolji materijal :a maksimalnu ;romjenu du=ine :a :adani ula:ni signal ;a se stoga
esto koristi u i:radi brodski9 transducera.
Fenomen koji u:rokuje ;romjenu du=ine ;oluge ;od utjecajem magnetskog ;olja :ove
se HmagnetostrikcijaH i ;o;ut ve>ine :akona me9anike ima osobinu reci;rociteta. Kada
:vune vibracije u:rokuju ste:anje ;oluge na njenoj ;rirodnoj re:onantnoj 8rekvenciji
se oko :avojnice stvara i:mjenino magnetsko ;olje. 0o dovodi do ;rotoka slabe
i:mjenine struje kro: o;rugu i stvara se slaba elektromotorna sila. (na se ;otom u
obliku jeke ;ojaava i obra<uje u ;rijemniku.
4
Slika ". !a+ &oluga od feromagnetskog materijala sa zavojnicom !b+ )dnos izme1u
snage magnetskog polja i promjene du2ine.
Magnetostriktivni transduceri su i:ra:ito robusni to i9 ini idealnim :a koritenje na
velikim ;lovilima gdje bi sila udaraca morske vode o ;lovilo mogla unititi ne:ati>eni
elektrostriktivni ti; transducera. (vi se transduceri esto koriste s ure<ajima :a mjerenje
dubine jer se :a koritenje na niskim 8rekvencijama mogu svesti na ;ri9vatljivu
veliinu i mogu ;odnijeti veliku snagu kakvu koriste sustavi :a mjerenje dubine.
Me<utim magnetski gubitci se ;ove>avaju s viom 8rekvencijom ;a uinkovitost
magnetostriktivni9 transducera ;ada is;od uobiajeni9 %#E na 8rekvencijama i:nad $##
kH:. +:nad te 8rekvencije se obino koriste elektrostriktivni transduceri.
Slika 3. &opreni presjek magnetostriktivnog transducera
D
(dre<eni materijali ;o;ut natrijAkalijevog tartarata i kvarca ;oka:uju ;ie:oelektriki
e8ekt kada su i:lo=eni me9anikom na;re:anju. (vaj je 8enomen ;osebno ;rimjetan u
kemijskom s;oju ;o imenu olovo cirkonat titanat. Rije je o materijalu ija je u;otreba
ras;rostranjena u i:radi osjetljivi9 elemenata u suvremenim elektrostriktivnim
transducerima. 0akav se materijal na:iva 8eroelektrikim :bog njegove slinosti s
8eromagnetskim materijalima.
,a slici B. je ;rika:an elektrostriktivni 8enomen. Prirodna re:onantna 8rekvencija
;loica kristala je obrnuto ;ro;orcionalna nji9ovoj debljini. Pri visokim 8rekvencijama
;loice kristala stoga ;ostaju kr9ke uslijed ega i9 se ne mo=e koristiti u ;odrujima
i:lo=enim velikim silama na;re:anja. 0o je ;roblem ukoliko se transducer treba ugraditi
na ;rednju stranu velikog trgovakog broda gdje na;re:anje uslijed ;ritiska mo=e biti
nei:dr=ivo. Kr9kost kristala tako<er name>e ogranienja u ;ogledu odailjake snage
jer je me9aniko na;re:anje i:ravno ;ove:ano sa snagom. 0ako nametnuta ogranienja
snage ine elektrostriktivni transducer ne;odoban :a koritenje u dubinomjerima koji su
namijenjeni mjerenju veliki9 dubina. Pored toga ob:irom da ultra:vuni dubinomjer
koristi niske 8rekvencije odailjanja takav bi transducerska ;loica kristala morala biti
;retjerane debljine i :a9tjevala bi vrlo veliku vrnu snagu odailjanja da bi dolo do
osciliranja. Ploica kristala se na;re=e uslijed na;ona na oba kraja. Stoga to je deblja
;loica kristala ve>a je snaga koja je ;otrebna da bi se on na;regnuo.
Slika 4. 5lektrostrikcija
-lektrostriktivni transduceri se u velike trgovake brodove ugra<uju samo kada je snaga
koja se odailje niska a 8rekvencija visoka to je kombinacija 8aktora koja je ;risutna
kod !o;;lerovi9 br:inomjera a rijetko kod dubinomjera. 0akav se transducer i:ra<uje
ugradnjom dvije kristalne ;loice u sendvi i:me<u dva cilindra od ner<aju>eg elika.
&na;rijed se ;rovodi ;redna;re:anje itave jedinice umetanjem :avrtnja od ner<aju>eg
$#
elika kro: sredite aktivne jedinice na nain koji je ;rika:an na slici G.
Slika 6. 7etalji izrade keramikog elektrostriktivnog transducera.
&iezoelektriki transducer koristi 8leksibilnost kristalne ;loice. Ako se keramiki
kristal ;ostavi tako da se mo=e gibati na svojoj vlastitoj re:onantnoj 8rekvenciji mogu
se ;roi:vesti :vune oscilacije. !jelovanje je o;et reci;rono. Ako se keramika
kristalna ;loica uvrsti samo na kutovima a na;re:anje se ;osti=e vanjskom silom
stvara se ra:lika ;otencijala ;reko rubova elementa. (va se ;ojava esto koristi u
industriji :a ;roi:vodnju ;redmeta ;o;ut elektronski9 u;aljaa i 8undamentalni9
kristalni9 oscilatorski9 jedinica :a digitalne satove. Me<utim keramika kristalna
;loica koja se koristi na ovaj nain je ;odlo=na ranije s;omenutim :akonima
me9anike. Fto je via 8rekvencija oscilacije ;loica mora biti tanja ime se ;ove>ava i
o;>i ri:ik lomljenja uslijed i:vanjskog na;re:anja. +: ti9 ra:loga ;ie:oelektriki
re:onatori se rijetko koriste na moru.
Pored i:bora transducera va=no ;itanje koje se name>e je i smjetaj transducera.
Kljuno je da aktivna ;lo9a transducera bude u dodiru s vodom ali je va=no i ugraditi
jedinicu to dalje od ;odruja u kojem se stvaraju turbulencije koje u:rokuju um.
Pojava mje9uri>a :raka je najve>i ;roblem s kojim se susre>u loe smjeteni
transduceri. Mje9uri>i :raka u vodi be: ob:ira na to ime su u:rokovani mogu ;rola:iti
u bli:ini ;lo9e transducera i djelovati kao re8lektor :vune energije te time dovesti do
;ogrenog oitanja dubine.
Pojava mje9uri>a :raka je najve>i ;roblem s kojim se susre>u loe smjeteni
transduceri. Mje9uri>i :raka u vodi be: ob:ira na to ime su u:rokovani mogu ;rola:iti
u bli:ini ;lo9e transducera i djelovati kao re8lektor :vune energije. 0ijekom ;lovidbe
se stvaraju sna=ne turbulencije. 'oda koja sadr=i velike koliine :raka ;rola:i is;od i
du= tru;a. Pramani val sadr=i :rak ob:irom da se dijelom nala:i i:nad vodene
;ovrine a ;otom ;rola:i du= tru;a. 'al se vra>a u vodu na ot;rilike tre>ini du=ine
;lovila mjere>i od ;ramca. 0ransducer koji je ugra<en i:a mjesta na kojem se ;ramani
$$
val vra>a u vodu bi imao veliki9 ;roblema s mje9uri>ima :raka. +dealno bi bilo ugraditi
transducer is;red te toke ;a ak i na ;ramani bulb. 0reba me<utim imati na umu da
>e ;ovremeno biti ;otrebno odr=avanje a ;ramani bulb bi mogao biti ne;ristu;aan.
0ransducer koji je ugra<en i:a mjesta na kojem se ;ramani val vra>a u vodu bi imao
veliki9 ;roblema s mje9uri>ima :raka. +dealno bi bilo ugraditi transducer is;red te
toke ;a ak i na ;ramani bulb. 0reba me<utim imati na umu da >e ;ovremeno biti
;otrebno odr=avanje a ;ramani bulb bi mogao biti ne;ristu;aan. !rugi i:vor
mje9uri>a :raka je kavitacija. 0ru;ovi ;lovila gotovo nikad nisu glatki ;a >e svaka
udubina ili neravnina ;ogodovati stvaranju mje9uri>a :raka koji >e dovesti do ;roblema
na ;lo9i transducera. 0eko je ukalkulirati neravnine na tru;u broda jer one nisu
svojstvo i:vorne konstrukcije ;lovila.
%. ,A5-6A M/-R-,/A !&*+,-
.vuna energija se okomito ;renosi sa transducera na morsko dno. !io odaslane
energije se re8lektira i transducer ga ;rima kao jeku. (;>e;ri9va>ena br:ina :vuni9
valova u svr9e kalibracije u morskoj vodi je $7##ms
A$
. Po:navanje te injenice i
s;osobnost ;reci:nog mjerenja vremenskog odmaka i:me<u odailjanja i ;rijema
omogu>ava tono mjerenje dubine vode.
;rije<eni ;ut I br:ina J vrijeme ? "
;ri emu je br:ina $7##ms
A$
u morskoj vodi vrijeme je vrijeme ;ovratka signala u
sekundama a ;rije<eni ;ut je dubina is;od transducera u metrima. Prema tome ako
vrijeme i:nosi $ s dubina vode is;od transducera je G7# m. Ako je vrijeme #.$ s dubina
je G7 m itd. (dailja i transducer moraju biti u stanju ;ru=iti dovoljno snage a
;rijemnik mora biti dovoljno osjetljiv kako bi nadvladao sve gubitke u mediju
transmisije 2morska voda i morsko dno3. Mogu>e guenje signala uslijed gubitaka
o;isani9 u ;rvom dijelu ovog ;oglavlja je ono to odre<uje s;eci8ikacije o;reme koja
>e se ugraditi na trgovaki brod.
(dailjanje :vune energije u svr9u mjerenja dubine se mo=e vriti ;omo>u
kontinuiranog valnog sustava ili ;ulsnog sustava. & kontinuiranom valnom sustavu se
koriste dva :asebna transducera od koji9 jedan slu=i :a odailjanje signala a drugi :a
;rijem jer jedan transducer ne bi mogao istovremeno slati i ;rimati stalni signal.
!ubina se i:raunava ;omo>u 8a:ne ra:like i:me<u odaslanog i ;rimljenog signala. &
;ulsnom sustavu se koristi samo jedan transducer koji odailje i ;rima kratke ;ulseve
visokog inten:iteta a dubina se i:raunava mjerenjem vremenske ra:like i:me<u slanja
i ;rijema.
&ulsni sustav se e>e koristi. & ovom sustavu odailja alje signale tijekom
odre<enog vremenskog ra:doblja a ;otom se gasi. Puls ;utuje do morskog dna i
re8lektira se natrag gdje ga ;rima isti transducer koji je sada ;rebaen u modus ;rijema.
0rajanje odailjakog ;ulsa i 8rekvencija ;onavljanja ;ulsa 2PRF3 su osobito va=ni
;arametri u ovom sustavu. 0rajanje ;ulsa u biti odre<uje ra:luivost o;reme. (vo u
$"
s;re:i s metodom koja se koristi :a ;rika: omogu>ava da se objekti koji se nala:e u
bli:ini drugi9 objekata kao i objekti u bli:ini morskog dna ;re;o:naju kao :asebni
objekti. 0o se na:iva diskriminacijom mete ili jeke. (vaj je 8aktor ;osebno va=an u
ure<ajima :a ;ronala=enje riba gdje se koriste ;ulsevi vrlo kratkog trajanja 2obino #."7
ili #7 ms3.
!iskriminacija jeke je:
2u metrima3
;ri emu je ' I br:ina :vuni9 valova. a l I du=ina trajanja ;ulsa.
.a ;uls trajanja #.7 ms:
.a ;uls trajanja " ms:
(igledno je da je kra>e trajanje ;ulsa ujedno i bolje u situacijama kada se objekti koje
treba ;rika:ati nala:e u bli:ini jedni drugi9 u vodi. Kratkotrajni ;ulsevi se obino
koriste u sustavima :a ;ronala=enje riba.
Kratkotrajni ;ulsevi tako<er ;oboljavaju kvalitetu ;ovratne jeke jer >e um odjeka
2reverberacija3 biti manji. Fum odjeka je ;ro;orcionalan sna:i signala ;a stoga
skra>ivanje du=ine trajanja ;ulsa smanjuje snagu signala ime se smanjuje i um.
,a=alost smanjenje snage signala smanjuje i uku;nu odaslanu energiju ime se
ograniava maksimalna dubina s koje se jeka mo=e ;ou:dano ;rimiti. (igledno je da je
;otreban kom;romis. 'e>ina dubinomjera je o;remljena nainom kojim se trajanje
;ulsa mo=e mijenjati s ras;onom. & ;li>oj vodi u svr9u boljeg utvr<ivanja koriste se
kratki ;ulsevi. Kada je ;otrebno mjeriti velike dubine koriste se du=i ;ulsevi.
.a bilo koje :adano trajanje ;ulsa PRF u biti odre<uje maksimalnu dubinu koja se
mo=e i:mjeriti. 0o je mjera vremenskog ra:doblja koje ;rotekne od :avretka slanja
kada ;rijemnik eka ;ovratnu jeku. Maksimalni ;rika:ani ras;on 2MaJimum range
indication3 se mo=e utvrditi koritenjem slijede>e 8ormule:
;ri emu je v I br:ina :vuka u morskoj vodi 2$7##ms
A$
3 a t I vrijeme i:me<u ;ulseva u
sekundama. Ako je PRF jedan u sekundi 2PRF I B#3 maksimalna i:mjerena dubina je
G7# m. Ako je PRF dva u sekundi 2PRF I $"#3 maksimalna i:mjerena dubina je )G7 m.
Maksimalni ;rika:ani ras;on nije isto to i maksimalna dubina. ,a ;rimjer ako je PRF
jedan u sekundi maksimalni ;rika:ani ras;on je G7# m. Ako je stvarna dubina 47# m
jeka >e se vratiti nakon to je drugi ;uls ;oslan i nakon to je ;rika: ras;ona vra>en na
$)
nulu. +:mjerena dubina bi ;o tome bila $## m. Problem takvog 2;ogrenog3 ;rika:a se
rjeava sustavom K8a:irani9K ras;ona ;ri emu se ;okretanje ;rika:a odga<a :a
una;rijed odre<eni vremenski ;eriod nakon odailjanja. .vuna energija se iri okomito
;rema dolje od transducera u obliku snopa energije. Kao to je ;rika:ano na slici 4
glavni sno; se iri centralno od ;lo9e transducera a stvaraju se i ;ostranine resice.
Firina sno;a ne smije biti ;reuska jer bi se u su;rotnom mogla ;ro;ustiti jeka a osobito
u loim vremenskim uvjetima kada se ;lovilo valja. ,iski PRF u s;oju s velikom
br:inom broda u nekim uvjetima mo=e dovesti do toga da ;lovilo K;objegneK jeki.
(;>enito irine sno;ova mjerene na toki ;olusnage 2A) d*3 a koje se koriste u
dubinomjerima su i:me<u $7@ i "7@. Kako bi dobili takvu relativno usku irinu sno;a
transducer mora biti ;roi:veden u veliini jednakoj mnogim valnim duljinama
8rekvencije koja se koristi. (va injenica uvjetuje da transducer mora biti 8i:iki velik
:a niske :vune 8rekvencije kakve se koriste u dubinomjerima. Kako bi smanjili
veliinu transducera i :adr=ali usku irinu sno;a mogu>e je ;ovisiti 8rekvenciju
odailjanja. Me<utim guenje signala koje i: toga ;roi:la:i ;onitava ovu ;romjenu i u
;raksi se ;onovo mora ;osti>i kom;romis i:me<u 8rekvencije veliine transducera i
irine sno;a. Slika D. ;rika:uje ti;inu irinu sno;a :a nisko8rekventni dubinomjer 27#
kH:3 i :a dubinomjer etverostruko vie 8rekvencije.
Slika 8. )daslani snop s postraninim resicama
Slika 19. %ipine irine snopa za ultrazvune dubinomjere koji odailju niske i visoke
frekvencije.
$%
7. .AK6/&5AK
Prilikom mjerenja dubine mora u ;omorstvu u ob:ir treba u:eti itav ni: 8aktora koji
utjeu na ;reci:nost mjerenja. (b:irom da ultra:vuni dubinomjeri :a mjerenje dubine
mora koriste akustinu energiju ;otrebno je :nati kako ;romjene uvjeta u morskoj vodi
utjeu na osobine :vuka. 0ransduceri su :naajna kom;onenta dubinomjera a u ;raksi
se i:ra<uju od 8eromagnetski9 materijala i keramiki9 kristala ;ri emu se koristi
;ie:oelektriki e8ekt ti9 kristala. (visno o sustavu mogu>e je koristiti jedan ili vie
transducera. Ako se koriste dva transducera rije je o kontinuiranom valnom sustavu u
kojem jedan transducer slu=i kao odailja signala a drugi kao ;rijemnik. ,a ;lovilima
se me<utim e>e u;otrebljava ;ulsni sustav ;ri emu isti transducer odailje i ;rima
signal u ra:macima.
$7