R.

Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove

Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
31
Ratko Zelenika
1
Prethodno priopenje
UDK 001.8
KAKO KONCIPIRATI, PISATI I DIZAJNIRATI
KVALITETNE ZAVRNE RADOVE NA
SPECIJALISTIKIM DIPLOMSKIM
STRUNIM STUDIJIMA
2
SAETAK
Rezultatima istraivanja predstavljenim u ovom lanku ostvarivana je primarna misija istraivanja:
ponuditi studentima i njihovim mentorima najvanija pravila, primjere, modele, prijedloge, savjete i
sugestije ... kako bi se educirali, osposobili, znanstveno i struno opismenili za brzo, uspjeno, kvalitetno
i racionalno primijenjeno i struno istraivanje te koncipiranje, pisanje i dizajniranje kvalitetnih
zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima. U lanku su elaborirane najvanije
znaajke o pisanim djelima na specijalistikim diplomskim strunim studijima i to: programima,
referatima, pristupnim i seminarskim radovima. Posebna je pozornost posveena koncipiranju,
pisanju i dizajniranju specijalistikih zavrnih radova. Elaborirano je vie tematskih jedinica o
zavrnim radovima: pojam, misija, bitni dijelovi, dokumentacijska osnova, dizajniranje teksta i obrana
specijalistikih zavrnih radova. Predstavljen je reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnoga
rada. Navedene su konkretne aktivnosti koje bi trebali poduzeti: ministarstvo znanosti i obrazovanja,
vijea i agencije za znanost i visoko obrazovanje, sveuilita, veleuilita i veleuilini nastavnici i
studenti, kako bi se poveala znanstvena i struna pismenost veleuilinih nastavnika i studenata te
kvaliteta specijalistikih zavrnih radova.
Kljune rijei: specijalistiki diplomski struni studiji, specijalistiki zavrni radovi
1. UVOD
U obrazovnoj industriji vie desetljea armiraju se klasini struni i specijalistiki
diplomski struni studiji. Kvaliteta profesionalnih kompetencija osoba koje su zavrile
takve studije relativno je zadovoljavajua, no njihova znanstvena i struna pismenost
veoma je skromna. To jednako vrijedi i za neke njihove profesore, osobito one koji se javljaju
u funkcijama mentora. Ova dijagnoza proizlazi iz analize i ocjene vie od 100 zavrnih
radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima sa stajalita metodologije
i tehnologije znanstvenoga istraivanja koji su obranjeni na pet veleuilita u Republici
Hrvatskoj (Zelenika, 2011:111).
1
Dr. sc., redoviti profesor, znanstveni savjetnik, profesor emeritus, Rijeka, Hrvatska. E-mail: zelenika.ratko@gmail.com
2
Datum primitka rada: 17. 1. 2013.; datum prihvaanja rada: 3. 4. 2013.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
32
U konstelaciji takve problematike u ovome lanku odreen je problem istraivanja:
kvaliteta zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima vrlo je skromna
jer studenti i njihovi mentori ne posjeduju kvalitetna znanja i vjetine o metodologiji i
tehnologiji znanstvenoga i strunoga istraivanja.
Sukladno takvoj problematici i problemu istraivanja deniran je projektni zadatak: istraiti
aktualne probleme koncipiranja, pisanja i dizajniranja zavrnih radova na specijalistikim
diplomskim strunim studijima, predloiti primjerena pravila, modele, primjere ... izrade
takvih kvalitetnih radova te konkretne aktivnosti za promicanje i armaciju znanstvenoga i
strunoga opismenjavanja.
Problem istraivanja i projektni zadatak odnose se na dva primarna objekta istraivanja:
specijalistike diplomske strune studije i specijalistike zavrne radove.
Problem istraivanja, projektni zadatak i objekti istraivanja predstavljaju znanstvenu
paradigmu za postavljanje temeljne hipoteze: koncipiranje, pisanje i dizajniranje kvalitetnih
zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima pretpostavlja izvrsne
profesionalne kompetencije i kvalitetna znanja studenata i njihovih mentora o metodologiji
i tehnologiji znanstvenih i strunih istraivanja.
Da bi se rijeio problem istraivanja i projektni zadatak te dokazala postavljena hipoteza,
mora se ostvariti misija istraivanja: znanstveno utemeljenim rezultatima istraivanja
ponuditi studentima i njihovim mentorima najvanija pravila, primjere, modele, prijedloge,
savjete, sugestije ... kako bi se educirali, osposobili i znanstveno opismenili za brzo, uspjeno,
kvalitetno i racionalno primijenjeno i struno istraivanje te koncipiranje, pisanje i dizajniranje
kvalitetnih zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima.
Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja u odgovarajuim kombinacijama
upotrebljavane su ove znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna
metoda, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda
klasikacije, komparativna metoda i metoda modeliranja.
2. TEORIJSKE ZNAAJKE O PISANIM DJELIMA NA SPECIJALISTIKIM DIPLOMSKIM
STRUNIM STUDIJIMA
U etiri tematske jedinice predstavljaju se rezultati istraivanja o pisanim djelima na
specijalistikim diplomskim strunim studijima i to: 1) pojam djela na specijalistikim
diplomskim strunim studijima, 2) temeljna obiljeja djela na specijalistikim diplomskim
strunim studijima, 3) vanost djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima i 4)
vrste djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima.
2.1 Pojam djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Temeljne spoznaje o misijama specijalistikim diplomskih strunih studija i nastavnim
programima predmeta na takvim studijima te kompetencijama koje studenti stjeu
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
33
tijekom studiranja stvaraju znanstvenu platformu za deniranje pojma strunih pisanih
djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima (Zelenika, 2011-b:74): struna
pisana djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima jesu djela osrednjih
metodolokih, znanstvenih, aplikativnih, razvojnih i inih referencija koje piu studenti
pod vodstvom mentora, odnosno profesora, nositelja odreenoga predmeta tijekom
studiranja sukladno nastavnim programima dotinih predmeta, u kojemu opisuju,
elaboriraju, predstavljaju... poznate rezultate istraivanja, utemeljene na znanstvenim
metodama, u obliku podataka, informacija, injenica, stavova, sudova, pravila, miljenja,
naela... o objektivnoj stvarnosti prirodnih i drutvenih pojava i fenomena o prolosti,
sadanjosti i budunosti s ciljem produbljivanja znanja, saznanja, vjetina... te stjecanja
odgovarajuih kompetencija u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i
kvintarnim djelatnostima.
2.2 Temeljna obiljeja djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Temeljni je zadatak izrade djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima:
prikupljanje i interpretiranje ve poznatih injenica, spoznaja, zakona, zakonitosti, rjeenja,
modela ... te nastojanje njihove implementacije u praksi. To, u biti, znai da je njihova
osnovna misija u primjeni poznatoga, i irenju i populariziranju aktualnih znanstvenih
injenica, znanstvenih zakona, zakonitosti i slino. U djelima na specijalistikim diplomskim
strunim studijima ne otkrivaju se, u pravilu, nove, izvorne i originalne spoznaje, ali ona
sadre spoznaje koje su u nedavnoj prolosti predstavljale visoku znanost.
Svaka vrsta djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima u svakom znanstvenom
podruju, svakome polju i grani znanosti odreenoga podruja znanosti ima odreene
posebnosti koje se u konkretnim djelima moraju potovati. Ona, meutim, imaju i svoja
zajednika obiljeja, a mogu se sustavno predstaviti u nekoliko skupina i to:
1. U svim vrstama pisanih djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima opisuju
se, elaboriraju, predstavljaju ... poznate ili inovirane injenice, poznate ili inovirane spoznaje,
poznate ili inovirane zakonitosti, poznate ili inovirane teorije..., ali prema pravilima
suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga i strunoga istraivanja.
2. Rezultati istraivanja koji se elaboriraju i predstavljaju u pisanim djelima na specijalistikim
diplomskim strunim studijima moraju imati svoju misiju, moraju rjeavati odreene
sloenije i zahtjevnije praktine probleme odreenih zahtjevnijih hipoteza, u funkciji
poveanja kompetencija studenata i slino.
4. Pisana djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima moraju sadravati rezultate
istraivanja utemeljene na pravilima, naelima, procedurama... meusobno povezanih,
kvantitativnih, kvalitativnih i specijaliziranih znanstvenih metoda.
5. Formuliranje i dizajniranje rezultata istraivanja u pisanim djelima na specijalistikim
strunim studijima mora biti utemeljeno na procedurama, postupcima... suvremenih
tehnologija znanstvenoga istraivanja.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
34
6. Svako pisano djelo na specijalistikim diplomskim strunim studijima moralo bi sadravati
najmanje pedeset posto rezultata istraivanja na terenu, a posebno rezultata istraivanja u
velikim i uspjenim poduzeima, kompanijama, korporacijama, ustanovama, institucijama.
Prethodno navedena obiljeja o djelima na specijalistikim diplomskim strunim studijima
moraju izvrsno poznavati i studenti i njihovi mentori jer se na takvim studijima obrazuju
i osposobljavaju vrhunski specijalisti za mnogobrojna specijalistika struna zanimanja,
bez kojih nije mogue racionalno poslovanje gospodarskih subjekata u primarnim,
sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, odnosno poslovanje ustanova i institucija u
kvartarnim i kvintarnim djelatnostima.
2.3 Vanost djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Pisana djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju iznimno veliku vanost
i vrijednost u odgoju, obrazovanju, osposobljavanju, opismenjavanju... studenata tijekom
studiranja na veleuilitima.
U odnosu na znanstvena, znanstvenostruna i struna pisana djela (Zelenika, 2011-a),
posebno ona objavljena, djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima nemaju
osobitu i direktnu teorijsku i aplikativnu vanost i vrijednost, ali je zato njihova indirektna
i edukacijska vanost i vrijednost neupitna.
Premda svaka vrsta pisanih djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima ima
svoju posebnu misiju, vanost i vrijednost u svakom znanstvenom podruju, u svakom
polju i grani znanosti, kao i u svim ljudskim aktivnostima, mogue je njihovu misiju,
vanost i vrijednost elaborirati u nekoliko posebnih skupina i to (Zelenika, 2011-b:75):
1. Misija, vanost i vrijednost pisanih djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
oituje se u neprijepornoj injenici da ona omoguuju studentima na visokim kolama i
veleuilitima da uspostavljaju ravnoteu izmeu steenog znanja i vjetina koje usvajaju
tijekom studiranja i testiranja svojih znanja i vjetina u realnim i praktinim situacijama
u poduzeima, ustanovama i institucijama. Pisanjem takvih djela studenti se obrazuju,
usavravaju, osposobljavaju ... i tako stjeu specijalistike kompetencije u svojim strunim
zanimanjima.
2. Pisanje djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti se osposobljavaju
za kvalitetno obavljanje veoma zahtjevnih, sloenih, dinamikih, odgovornih zadaa i poslova
u primarnim djelatnostima: poljoprivredi, lovu, umarstvu, ribarstvu, rudarstvu i vaenju.
3. Izradom djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti stjeu dragocjena
i kvalitetna eksplicitna i implicitna znanja i vjetine za obavljanje visokososticiranih
zadataka i poslova u sekundarnim djelatnostima, odnosno u preraivakoj industriji, u
opskrbi elektrinom energijom, plinom i vodom te u graevinarstvu.
4. Pisanjem kvalitetnih djela studenti na specijalistikim diplomskim strunim studijima
stjeu specijalistike kompetencije za kreativno i praktino obavljanje zahtjevnih, sloenih,
dinamikih, odgovornih... drutveno i gospodarskih korisnih zadataka i poslova u tercijarnim
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
35
djelatnostima, a osobito u trgovini, transportu, prometu, u skladinim, distribucijskim,
pediterskim i agencijskim djelatnostima, u turizmu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu... bez kojih
ne mogu postojati i funkcionirati realni i javni sektori.
5. Tijekom studiranja i pisanja djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
studenti stjeu kvalitetna eksplicitna i implicitna znanja i vjetine za obavljanje kvalitetnih,
kreativnih i praktinih zadataka i poslova od posebnoga drutvenoga interesa u kvartarnim
djelatnostima, odnosno u odgoju i obrazovanju, u kulturi, zdravstvu i sportu..., u komunalnim,
stambenim i kuanskim djelatnostima.
6. Pisana djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju svoju iznimno vanu
misiju i u kvintarnim djelatnostima. Zato? Zato to studenti tijekom pisanja svojih djela
stjeu kvalitetna eksplicitna i implicitna znanja i vjetine za operacionalizaciju iznimno
vanih, sloenih, odgovornih, zahtjevnih... zadataka i poslova u javnoj upravi, u vojsci,
sudstvu, sigurnosti, lizingu, u politikim, sindikalnim i vjerskim organizacijama i slino.
2.4 Vrste djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Budui da ne postoji slubena klasikacija djela na specijalistikim diplomskim strunim
studijima, ini se primjerim na osnovi empirijskih istraivanja klasicirati sva pisana djela,
koja obvezno izrauju studenti na visokim kolama i veleuilitima, u pet temeljnih
vrsta i to (Zelenika, 2011-b:17113): 1) programi na specijalistikim diplomskim strunim
studijima, 2) referati na specijalistikim diplomskim strunim studijima, 3) pristupni radovi
na specijalistikim diplomskim strunim studijima, 4) seminarski radovi na specijalistikim
diplomskim strunim studijima i 5) zavrni radovi na specijalistikim diplomskim strunim
radovima.
2.4.1 Programi na specijalistikim diplomskim strunim studijima
I na specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti su obvezni iz odgovarajuih
nastavnih programa, odnosno predmeta, pisati posebne programe. Programe piu, u
pravilu, kao obvezu iz vjebi nekih predmeta, slino programima klasinih strunih studija.
Programi na specijalistikim diplomskim strunim studijima mnogo su zahtjevniji nego
programi na klasinim strunim studijima. To je i razumljivo ako se uzmu u obzir razlike
u zahtjevnosti nastavnih programa klasinoga i specijalistikoga diplomskoga strunog
studija te oekivanih kompetencija strunjaka zavrenih prvih i drugih studija.
Sukladno navedenome, programi na specijalistikim diplomskim strunim studijima jesu
konkretni praktini, teorijski ili hipotetiki zadaci iz tematskih jedinica nastavnih programa
koje studenti izrauju pod vodstvom mentora (tj. profesora kao nositelja dotinoga
predmeta) na osnovi steenih znanja i vjetina te rezultata istraivanja za stolom i na
terenu. Za svaki pojedinani program mentor mora pripremiti veoma konkretan, jasan,
precizan i nedvosmislen zadatak. Takav zadatak, primjerice, moe biti: 1) optimalizirati
instradaciju 100 kontejnera (50 kontejnera po 20 stopa, 10 kontejnera po 30 stopa i 40
kontejnera po 40 stopa) iz mjesta X u sreditu Kine do kupca u Frankfurtu...; 2) izraditi
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
36
softverski program za razmjenu zatienih podataka poduzea X kojemu je sjedite u
Rijeci, a odabrano je izmeu deset protnih centara, od kojih su: dva centra u Sloveniji,
dva centra u vicarskoj, jedan centar u Maarskoj, dva centra u Srbiji, jedan centar u
Bosni i Hercegovini, jedan centar u Zagrebu i jedan centar u Splitu.
2.4.2 Referati na specijalistikim diplomskim strunim studijima
I studenti na specijalistikim diplomskim strunim studijima piu, osim programa,
pristupnih, seminarskih i specijalistikih zavrnih radova, i svoje referate. Referati na
specijalistikim diplomskim strunim studijima po svim relevantnim obiljejima slini su
onima na klasinim strunim studijima, samo to su oni prvi mnogo zahtjevniji od onih
drugih.
Referati na specijalistikim diplomskim strunim studijima jesu, ustvari, malo zahtjevnija
struna pisana djela koje studenti piu i predstavljaju, odnosno referiraju, javno izlau
pred drugim studentima o nekom aktualnom problemu i/ili fenomenu kao svoju obvezu
iz nastavnih programa odreenih predmeta. U svojim referatima studenti na osnovi
rezultata istraivanja za stolom i na terenu moraju rijeiti odreeni problem i dokazati
postavljenu hipotezu.
I referati na specijalistikim diplomskim strunim studijima mogu biti: samostalni ili
individualni referati (takve referate piu i izlau pojedini studenti kao svoj samostalni rad)
i timski referati (takve referate piu i izlau timovi studenata, najee takve timove ine
tri studenta).
Opseg samostalnih i timskim referata ne bi trebao biti vei od deset stranica (tj. kartica).
Svaki takav referat mora imati svoje bitne elemente i dijelove, slino seminarskim radovima
na specijalistikim strunim studijima i to: 1) naslov, 2) uvod, 3) povijesno-teorijski,
retrospektivni i eksplikativni dio, 4) analitiko-eksperimentalni dio, 5) perspektivni dio, 6)
zakljuak, 7) literatura i 8) primjer (ako postoji).
U samostalnim i timskim referatima studenti tijekom studiranja na specijalistikim
diplomskim studijima moraju rjeavati zahtjevnije strune probleme i dokazivati
zahtjevnije radne hipoteze koje od njih zahtijevaju istraivanja i za stolom i na
terenu.
Koncipiranje, pisanje i referiranje samostalnih i timskih referata te njihova misija i vanost
na specijalistikim diplomskim strunim studijima veoma je slina takvim referatima na
klasinim strunim studijima ili, primjerice, na prijediplomskim sveuilinim studijima,
pa, sukladno tome, nema potrebe za posebnim elaboriranjem na ovome mjestu. Umjesto
toga, u nastavku se navodi nekoliko naslova referata na specijalistikim diplomskim
strunim studijima, koji zadovoljavaju temeljne propozicije takvih strunih djela i to: 1)
Analiza i ocjena likvidnosti i solventnosti poduzea X, 2) Ocjena boniteta poduzea X,
3) Izraunavanje cijene kotanja prometnih proizvoda u poduzeu X, 4) Izraunavanje
prodajne cijene prometnih proizvoda u poduzeu X i 5) Racionalno upravljanje fondovima
u osiguravajuem drutvu X.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
37
2.4.3 Pristupni radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Veoma esto studenti tijekom studiranja na specijalistikim diplomskim strunim
studijima kreiraju, koncipiraju i piu pristupne radove kao svoju obvezu iz odreenih
nastavnih programa i predmeta. Pristupni radovi na specijalistikim diplomskim strunim
studijima vrlo su slini takvim radovima, samostalnim referatima i seminarskim radovima
na klasinim i specijalistikim diplomskim strunim studijima. To je razlog da se na ovome
mjestu nee elaborirati sve znaajke i svi elementi pristupnih radova na specijalistikim
diplomskim strunim studijima.
Za sve pristupne radove na svim specijalistikim strunim studijima vrijede i odreene
posebnosti, kao to su na primjer: takva pisana struna djela piu studenti individualno i
ona ne mogu biti timska; nastavnici kao nositelji predmeta studentima odreuju naslove
takvih djela, ali veoma esto i probleme istraivanja, zadatke istraivanja i radne hipoteze;
takva struna djela maksimalno su sadrajem i zahtjevnou prilagoena specijalistikom
zanimanju studenata iz odreenoga nastavnog programa i predmeta; takvi pristupni
radovi predstavljaju, u pravilu, jedan od relevantnih uvjeta da bi studenti mogli pristupiti
polaganju ispita iz nekoga predmeta. Ilustracije radi navodi se jednostavan naslov takvoga
pristupnoga rada: Racionalizacija multimodalnoga lanca s deset karika.
2.4.4 Seminarski radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Na specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti piu, osim programa, referata i
pristupnih radova, i seminarske radove kao svoju obvezu iz odreenih nastavnih programa
i predmeta. Takve radove studenti piu iz gotovo svih predmeta.
Seminarski radovi na specijalistikim strunim studijima mnogo su zahtjevniji nego
programi, referati i pristupni radovi, ali su manje zahtjevni od specijalistikih zavrnih
radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima.
Budui da seminarski radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju
iznimnu vanost i misiju za studente tijekom studiranja te da izravno sudjeluju ne samo u
njihovom profesionalnom osposobljavanju nego i u njihovom strunom opismenjavanju,
potrebno je ukratko elaborirati nekoliko tematskih jedinica i to:
1. Pojam, karakteristike i vanost seminarskih radova na specijalistikim diplomskim
strunim studijima. to je seminarski rad na specijalistikom diplomskom strunom studiju?
Evo odgovora: seminarski radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima jesu
struna djela koja studenti kreiraju, koncipiraju i piu tijekom studiranja pod voditeljstvom
mentora, odnosno profesora, sukladno nastavnim programima odreenih predmeta, u
kojima na osnovi provedenih istraivanja, a prema temeljnim pravilima metodologije i
tehnologije znanstvenoga istraivanja opisuju, elaboriraju, predstavljaju... poznate spoznaje,
poznate injenice, poznate informacije... o objektivnoj stvarnosti prirodnih i drutvenih
pojava i fenomena o prolosti, sadanjosti i budunosti s ciljem produbljivanja znanja,
saznanja, vjetina... te stjecanja odgovarajuih kompetencija.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
38
Najvanija obiljeja seminarskih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima
jesu: studenti u njima opisuju, elaboriraju... poznate spoznaje...; studenti rjeavaju odreene
praktine probleme koji moraju biti u funkciji proirenja i produbljenja praktinih spoznaja
odreenoga nastavnoga programa...; u njima rezultati istraivanja moraju biti utemeljeni
na temeljnim pravilima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja;
takvi radovi morali bi sadravati najmanje pedeset posto rezultata istraivanja na terenu
(tj. u reprezentativnim poduzeima, ustanovama ili institucijama).
I seminarski radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju svoju odgojnu
i obrazovnu misiju jer osposobljavaju i opismenjavaju studente tijekom studiranja i
pripremaju ih za obavljanje sloenih, zahtjevnih i odgovornih poslova u primarnim,
sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima.
2. Svrha i ciljevi izrade seminarskih radova na specijalistikim diplomskim strunim
studijima. Kreiranjem, koncipiranjem, pisanjem, predstavljanjem... svojih seminarskih
radova tijekom studiranja na specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti
produbljuju i proiruju svoja znanja i vjetine, stjeu dragocjenu praksu u uoavanju i
formuliranju problema, deniranju konkretnih zadataka, postavljanju radnih hipoteza,
rjeavanju postavljenih zadataka, koritenju tuih znanja, saznanja, modela... u rjeavanju
novih ili slinih problema i zadataka itd. Tako oni stjeu specijalistike kompetencije za
svoja struna zanimanja.
Svrha i ciljevi izrade seminarskih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima
stvaraju logine pretpostavke za posebno vanu injenicu, a to je da takvi radovi mogu
biti: samostalni ili individualni radovi (piu ih, brane ili predstavljaju studenti pojedinano
kao samostalni rad) i timski radovi (piu ih, brane ili predstavljaju timovi studenata, a
najee takve timove ine tri studenta, iznimno etiri ili maksimalno pet studenata ...).
Ekspertni timovi studenata imenuju jednoga studenta kao voditelja ekspertnoga tima.
3. Bitni elementi i dijelovi seminarskih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima.
Najvaniji elementi seminarskih radova na specijalistikim diplomskim studijima jesu: 1) naslov,
2) naslovnica (tj. korice), 3) podnaslovnica (tj. potkorice) i 4) kazalo (tj. sadraj). Kazalo (tj.
sadraj) takvih radova mora imati ove dijelove: 1) uvod, 2) povijesno-teorijski, retrospektivni i
eksplikativni dio, 3) analitiko-eksperimentalni dio, 4) perspektivni dio, 5) zakljuak, 6) literatura,
7) popis ilustracija, 8) popis primjera, 9) popis priloga, 10) kazalo kratica.
Kada se raspravlja o bitnim elementima i dijelovima seminarskih radova na specijalistikim
diplomskim strunim studijima, ini se zanimljivim usporediti takve elemente i dijelove s
ostalim radovima na klasinim i specijalistikim strunim studijima (cf. infra shemu 1).
4. Svaki seminarski rad na specijalistikim diplomskim strunim studijima mora imati naslov.
Naslov, ustvari, predstavlja ime i prezime takvih radova. Mora imati dva meusobno
povezana objekta istraivanja koji se eksplicitno javljaju u naslovima glavnih dijelova te u
tekstu seminarskih radova. Ako se analizira naslov sljedeega primjera Uloga peditera u
meunarodnom multimodalnom prometu uoava se sljedee:
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
39
1) objekti istraivanja jesu: pediter i meunarodni multimodalni promet i 2) naslov ima
pet rijei, a one dominiraju u naslovima dijelova i tekstu seminarskoga rada.
5. Svaki seminarski rad na specijalistikim diplomskim strunim studijima mora imati uvod.
Uvod obvezno sadri ove dijelove: 1) problem, predmet i objekti istraivanja, 2) radna
hipoteza i pomone hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4) znanstvene metode i 5)
struktura rada.
6. Opseg seminarskih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima, u pravilu,
iznosi oko 20 stranica (tj. kartica).
7. Dokumentacijska osnova rukopisa seminarskih radova na specijalistikim diplomskim
strunim studijima obuhvaa sljedee: 1) pravila citiranja tuih znanja, saznanja, injenica
... (tj. europski sustav citiranja ... u uglatoj zagradi, europski sustav citiranja... u podnoju
teksta i ameriki sustav citiranja ... u maloj zagradi ...) i 2) pravila dizajniranja i inkorporiranja
ilustracija u tekst seminarskih radova itd.
2.4.5 Zavrni radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima
Izradom, predajom i obranom zavrnih radova studenti na specijalistikim diplomskim strunim
studijima zavravaju svoje studije. Za studente koji su tijekom studiranja na klasinim strunim
studijima pisali programe, referate, pristupne, seminarske i zavrne radove, odnosno studente
koji su na specijalistikim diplomskim strunim studijima pisali programe, referate, pristupne
i seminarske radove te tako stekli enciklopedijska znanja i vjetine o temeljnim pravilima
suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, koncipiranje, pisanje i
dizajniranje specijalistikih zavrnih radova predstavlja samo kvalitetnu nadogradnju prethodno
spomenutih strunih radova. Ali i pored toga studenti specijalistikih diplomskih strunih studija
moraju imati i posebna znanja o pojmu, obiljejima i vanosti specijalistikih zavrnih radova.
Ako se uzmu u obzir najvanije spoznaje o nastavnim programima specijalistikih diplomskih
strunih studija, oekivanim strunim kompetencijama studenata... te najvanijim obiljejima
pisanih djela na specijalistikim diplomskim strunim studijima, moe se denirati pojam
specijalistikoga zavrnoga rada: specijalistiki zavrni radovi na specijalistikim diplomskim
strunim studijima jesu kvalitetna struna djela koje studenti piu na kraju svojih studija pod
voditeljstvom mentora, odnosno profesora, sukladno nastavnim programima odreenoga
predmeta, u kojima opisuju, elaboriraju, predstavljaju... preteito poznate spoznaje, injenice,
rjeenja, modele ... o objektivnoj stvarnosti prirodnih i drutvenih pojava i fenomena o prolosti,
sadanjosti i budunosti, s ciljem homogeniziranja kvalitete steenoga znanja, saznanja, vjetina...
te dokazivanja odgovarajuih specijalistikih strunih kompetencija, koje mogu uspjeno
primjenjivati u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima.
I specijalistiki zavrni radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju
mnogobrojna i specina svoja obiljeja, a navode se samo ona najvanija i to: 1) studenti u
njima na osnovi steenih strunih znanja, saznanja i vjetina... opisuju, elaboriraju... preteito
poznate spoznaje, injenice, modele, rjeenja..., 2) studenti u njima rjeavaju odreene
praktine probleme u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
40
djelatnostima, 3) rezultati istraivanja u takvim radovima moraju biti utemeljeni na
pravilima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, 4) takvi
radovi moraju sadravati najmanje pedeset posto rezultata istraivanja na terenu (tj. u
reprezentativnim poduzeima, ustanovama i industrijama) itd.
Specijalistiki zavrni radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima imaju
iznimno vanu odgojnu i obrazovnu misiju jer osposobljavaju, opismenjavaju ... studente,
ali ih i pripremaju za visokososticirane, specijalizirane, odgovorne ... zadae i poslove
operativnoga i kreativnoga znaenja u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i
kvintarnim djelatnostima, sukladno njihovim strunim zanimanjima.
3. KONCIPIRANJE, PISANJE, DIZAJNIRANJE I OBRANA ZAVRNIH RADOVA NA
SPECIJALISTIKIM DIPLOMSKIM STRUNIM STUDIJIMA
Studenti i njihovi mentori moraju posjedovati, osim kvalitetnih, profesionalnih kompetencija,
i izvrsna znanja o koncipiranju, pisanju, dizajniranju i obrani zavrnih radova na
specijalistikim diplomskim strunim studijima, a to se elaborira u sljedeim tematskim
jedinicama: 1) svrha i ciljevi izrade specijalistikih zavrnih radova, 2) bitni elementi i ciljevi
specijalistikih zavrnih radova, 3) dokumentacijska osnova rukopisa specijalistikih zavrnih
radova, 4) dizajniranje teksta specijalistikih zavrnih radova, 5) obrana specijalistikih
zavrnih radova i 6) reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnog rada.
3.1 Svrha i ciljevi izrade specijalistikih zavrnih radova
Izradom i obranom svojih specijalistikih zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim
studijima studenti dokazuju kvalitetu svojih znanja, saznanja, vjetina, kompetencija... koje su
stekli tijekom studiranja, za odreena specijalistika struna zvanja i zanimanja. U njima moraju
svojim steenim kompetencijama dokazati kvalitetu znanja, saznanja, vjetina... i u uoavanju i
formuliranju odreenih sloenih, vanih... praktinih problema, postavljanju konkretnih zadataka,
postavljanju radnih hipoteza, rjeavanju postavljenih zadataka, dokazivanju postavljenih
hipoteza, koritenju tuih znanja, saznanja, modela... u rjeavanju novih i/ili inoviranih problema
i zadataka... u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima,
odnosno u podruju svojih specijalistikih zvanja i zanimanja.
Svrha i ciljevi izrade specijalistikih zavrnih radova odreeni su nastavnim programima, tematskim
jedinicama odreenih predmeta, ali i granama, poljima i podrujima znanosti. Misija takvih radova
konkretizira se deniranjem problema, projektnih zadataka, postavljanjem radnih hipoteza i pomonih
hipoteza ... koje se moraju odnositi na odreene i meusobno povezane objekte istraivanja.
3.2 Bitni elementi i dijelovi specijalistikih zavrnih radova
Specijalistiki zavrni radovi na specijalistikim diplomskim strunim studijima mora imati ove bitne
elemente:
3
1) naslov, 2) naslovnicu (tj. korice), 3) podnaslovnicu (tj. potkorice) i 4) kazalo (tj. sadraj).
3
Cf. infra Reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnog rada (dio 3.6).
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
41
Kazalo (sadraj) svakoga specijalistikoga zavrnoga rada na svakom specijalistikome diplomskom
strunom studiju mora imati sljedee dijelove:
4
1) predgovor, 2) saetak, 3) summary, 4) kazalo, 5)
uvod, 6) povijesno-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio (samo jedan dio, u pravilu), 7) analitiko-
eksperimentalne dijelove (samo dva takva dijela, a izuzetno tri dijela), 8) perspektivni dio (samo jedan dio),
9) zakljuak, 10) literaturu, 11) popis ilustracija, 12) popis primjera, 13) popis priloga i 14) kazalo kratica.
Studenti na specijalistikim diplomskim strunim studijima moraju prilikom kreiranja,
koncipiranja, pisanja i dizajniranja teksta specijalistikih zavrnih radova dobro poznavati i
dosljedno primjenjivati temeljna pravila suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenih
istraivanja, a posebno: 1) misiju i vanost svakoga dijela specijalistikoga zavrnog rada, 2)
koherentnost svih dijelova i elemenata specijalistikoga zavrnog rada i 3) udio opsega svakoga
dijela u ukupnom opsegu specijalistikoga zavrnog rada.
Kvalitetno koncipiran, strukturiran i napisan specijalistiki zavrni rad trebao bi imati opseg od
otprilike 50 kartica.
Zanimljivo je usporediti strukture (elemente, dijelove, opseg ...) specijalistikih zavrnih radova,
klasinih zavrnih radova i seminarskih radova na strunim studijima (cf. shemu 1).
3.3 Dokumentacijska osnova rukopisa specijalistikih zavrnih radova
Prilikom kreiranja, koncipiranja, pisanja i dizajniranja teksta specijalistikih zavrnih radova na
specijalistikim diplomskim strunim studijima studenti moraju posebnu pozornost posvetiti
dokumentacijskoj osnovi rukopisa specijalistikoga zavrnog rada. To u biti znai da studenti moraju
znati primjenjivati temeljna pravila pisanja i dizajniranja teksta specijalistikih zavrnih radova, a
posebno sljedea pravila (Zelenika, 2011-c:145): 1) pravila citiranja tuih znanja, tuih saznanja,
tuih modela, tuih zakona... a mogu primjenjivati tri sustava citiranja i to: (1) europski sustav
citiranja u uglatoj zagradi (tzv. racionalni sustav citiranja), (2) europski sustav citiranja u podnoju
teksta i (3) ameriki sustav citiranja u maloj zagradi te 2) pravila dizajniranja i inkorporiranja
ilustracija (tj. tablica, grakona, shema, zemljovida...) u tekst specijalistikim zavrnih radova.
3.4 Dizajniranje teksta specijalistikih zavrnih radova
Studenti na specijalistikim diplomskim strunim studijima moraju iznimno veliku pozornost
posvetiti kreiranju, koncipiranju, pisanju, dizajniranju, uvezivanju i predaji svojih specijalistikih
zavrnih radova. Zato? Zato to njihov specijalistiki zavrni rad predstavlja integralnu osobnost
svakoga studenta, takvi su radovi ogledalo svakoga studenta, iz njih se mogu iitati: znanja i
vjetine studenta, karakter studenta, intelektualne i specijalistike kompetencije studenta,
opa i posebna pismenost studenta, darovitost i nadarenost studenta, organiziranost studenta,
ambicioznost studenta, kulturu komuniciranja studenta itd.
Da bi studenti postigli maksimalnu kvalitetu svojih specijalistikih zavrnih radova, moraju potovati
mnogobrojna pravila suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, a od kojih se
navode ona najvanija (Zelenika, 2011-b): 1) pravila dizajniranja naslovnice (tj. korica) specijalistikoga
4
Cf. infra Reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnoga rada (dio 3.6).
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
42
zavrnog rada, 2) pravila dizajniranja podnaslovnice (tj. potkorica) specijalistikoga zavrnoga rada,
3) pravila pozicioniranja dijelova, odnosno elemenata specijalistikoga zavrnoga rada, 4) pravila o
vrsti, tipu i veliini slova u naslovima i podnaslovima u kazalu i tekstu specijalistikoga zavrnog rada,
5) pravila o vrsti, tipu i veliini slova teksta specijalistikoga zavrnog rada, 6) pravila o pisanju teksta
specijalistikoga zavrnog rada tzv. europskim pismom, 7) pravila o pisanju teksta specijalistikoga
zavrnog rada tzv. amerikim pismom, 8) pravila o pisanju pasusa i njihovom broju na jednoj stranici
(tj. kartici) specijalistikoga zavrnoga rada, 9) pravila o dizajniranju i inkorporiranju ilustracija u tekst
specijalistikoga zavrnog rada, 10) pravila o pisanju tekstu specijalistikoga zavrnog rada sukladno
naelima znanstvenoga stila i jezika, 11) pravila o lekturi i korekturi teksta specijalistikoga zavrnog rada,
12) pravila o opsegu teksta specijalistikoga zavrnog rada, 13) pravila o dizajniranju teksta na stranicama
specijalistikoga zavrnoga rada i 14) pravila o uvezivanju i predaji teksta specijalistikoga zavrnog rada.
Shema 1: Struktura (elementi, dijelovi, opseg ...) specijalistikih zavrnih radova, klasinih zavrnih radova i
seminarskih radova na strunim studijima
R
E
D
N
I

B
R
O
J
VRSTA DJELA
OPSEG
ELEMENTI
SEMINARSKI RAD ZAVRNI RAD
SPECIJALISTIKI
ZAVRNI RAD
UDIO STRANICA UDIO STRANICA UDIO STRANICA
% MIN. MAKS. % MIN. MAKS. % MIN. MAKS.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. PREDGOVOR ? ? ? 2,0 0,60 0,8 2,0 0,8 1,00
2. SAETAK ? ? ? 1,5 0,45 0,6 1,5 0,6 0,75
3. SUMMARY ? ? ? 1,5 0,45 0,6 1,5 0,6 0,75
4. KAZALO 5,0 0,75 1,0 5,0 1,50 2,0 5,0 2,0 2,50
5. 1. UVOD 10,0 1,50 2,0 8,0 2,40 3,2 8,0 3,2 4,0
6. 2. POVIJESNO-TEORIJSKI,
RETROSPEKTIVNI I
EKSPLIKATIVNI DIO
15,0 2,25 3,00 15,0 4,50 6,0 15,0 6,0 7,5
7. 3. ANALITIKO-
-EKSPERIMENTALNI DIO
40,0 6,0 8,0 18,0 5,40 7,2 18,0 7,2 9,0
8. 4. ANALITIKO-
-EKSPERIMENTALNI DIO
- - - 17,0 5,10 6,8 17,0 6,8 8,50
9.
5. PERSPEKTIVNI DIO 15,0 2,25 3,0 15,0 4,50 6,0 15,0 6,0 7,50
10.
6. ZAKLJUAK 8,0 1,20 1,6 8,0 2,40 3,2 8,0 3,2 4,00
11. LITERATURA 5,0 0,75 1,0 5,0 1,50 2,0 5,0 2,0 2,50
12. POPIS ILUSTRACIJA 0,5 0,08 0,1 1,0 0,30 0,4 1,0 0,4 0,50
13. POPIS PRIMJERA 0,5 0,07 0,1 1,0 0,30 0,4 1,0 0,4 0,50
14. POPIS PRILOGA 0,5 0,07 0,1 1,0 0,30 0,4 1,0 0,4 0,50
15. KAZALO KRATICA 0,5 0,08 0,1 1,0 0,30 0,4 1,0 0,4 0,50
16. UKUPNO 100,00 15,00 20,00 100,00 30,00 40,00 100,00 40,00 50,00
Izvor: Zelenika (2011-b:42)
Prethodno navedena pravila, kao i druga pravila, primjeri, prijedlozi, sugestije ... elaborirani u ovoj ediciji
utemeljeni su na naelima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja. I ne samo
to. Pravila su vie desetljea vericirana u praksi edukacije i opismenjavanja mnogobrojnih narataja
studenata na studijima visokih uilita. No, bez obzira na to, studentima se preporuuje da tekst svojih
specijalistikih zavrnih radova dizajniraju prema pravilima svojih matinih visokih kola i veleuilita. Na
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
43
to ih obvezuju posebna pravila takvih ustanova, pa i onda kada nisu sukladna naelima suvremenih
metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja.
3.5 Obrana specijalistikih zavrnih radova
Svako veleuilite na kojima se obrazuju i osposobljavaju studenti specijalistikih diplomskih strunih studija
ima svoja posebna pravila, procedure i postupke obrane specijalistikih zavrnih radova. Takvih se pravila,
procedura i postupaka moraju pridravati i studenti i njihovi profesori (nastavnici).
U praksi veleuilita u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim dravama u kojima se primjenjuje Bolonjski
proces, obrana specijalistikoga zavrnog rada operacionalizira se pred posebnim povjerenstvom za
obranu takvih radova, koje, u pravilu, ima tri kompetentna lana. Pojednostavljena procedura obrane
specijalistikoga zavrnog rada sastoji se u sljedeem: 1) predsjednik povjerenstva za obranu specijalistikoga
zavrnog rada otvara postupak obrane zavrnog rada, 2) student podnosi uobiajen ekspoze (u kojemu
navodi naslov, problem, predmet i objekte istraivanja, dokazuje postavljenu radnu hipotezu i pomone
hipoteze ...) koji traje oko petnaestak minuta, 3) lanovi povjerenstva za obranu specijalistikoga zavrnog
rada postavljaju pitanju (o kojima se raspravlja ...), 4) predsjednik povjerenstva za obranu zavrnog rada (to
moe ali i ne mora, biti mentor) priopuje ocjenu studentu ... i 5) lanovi povjerenstva estitaju studentu
na postignutom strunom nazivu.
Veleuilita vode odgovarajuu evidenciju o obranjenim specijalistikim zavrnim radovima. Veleuilita
vie puta u akademskoj godini organiziraju sveane promocije studenata koji su uspjeno obranili svoje
specijalistike radove.
3.6 Reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnog rada
Na osnovi prethodno elaboriranih tematskih jedinica o koncipiranju, pisanju i dizajniranju specijalistikih
radova predstavlja se reprezentativni primjer specijalistikoga zavrnog rada (cf. primjer 1).
Primjer 1: Najvaniji elementi i dijelovi specijalistikoga zavrnog rada s naslovom
ULOGA AKTURA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
Navode se primjeri sljedeih elemenata i dijelova specijalistikoga zavrnog rada i to:
1) Primjer 1/1: Naslovnica (korice, omotnica ili vanjska stranica) specijalistikoga zavrnog rada.
2) Primjer 1/2: Podnaslovnica (potkorica ili prva, unutarnja stranica) specijalistikoga zavrnoga rada.
3) Primjer 1/3: Kazalo (sadraj, struktura ili kompozicija) specijalistikoga zavrnog rada.
4) Primjer 1/4: Radna hipoteza i pomone hipoteze specijalistikoga zavrnog rada.
Slijede prethodno navedeni reprezentativni primjeri najvanijih elemenata i dijelova
specijalistikoga zavrnog rada naslova
ULOGA AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
44
1) Primjer 1/1: Naslovnica (korice, omotnica ili vanjska stranica)
specijalistikoga zavrnoga rada
VELEUILITE U RIJECI (14)
PODUZETNITVO (12)
ALBERT ZELENIKA (12)
ULOGA AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI (16)
SPECIJALISTIKI ZAVRNI RAD (12)

RIJEKA, 2012. (12)
Napomena: Brojevi na desnoj margini znae veliinu slova font 12, 14 i 16.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
45
2) Primjer 1/2: Podnaslovnica (potkorica ili prva unutarnja stranica)
specijalistikoga zavrnog rada
SVEUILITE U RIJECI (14)
PODUZETNITVO
ALBERT ZELENIKA (12)
ULOGA AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI (16)
SPECIJALISTIKI ZAVRNI RAD (12)

Predmet: Ekonomika osiguranja
Mentor: red. prof. dr. sc. Ratko Zelenika
Student: Albert Zelenika
Indeks br. 1000/2007
Smjer: Poduzetnitvo (12)
RIJEKA, listopad 2012. (12)

Napomena: Brojevi na desnoj margini znae veliinu slova font 12, 14 i 16.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
46
3) Primjer 1/3: Kazalo (sadraj, struktura ili kompozicija) specijalistikoga zavrnoga rada
ULOGA AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
KAZALO

Stranica
PREDGOVOR III
SAETAK IV
SUMMARY IV
KAZALO V
1. UVOD 1
1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAIVANJA 1
1.2 RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE
1.3 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
1.4 ZNANSTVENE METODE
1.5 STRUKTURA RADA
2. TEORIJSKE ZNAAJKE OSIGURANJA, REOSIGURANJA I OSIGURATELJNE
INDUSTRIJE
2.1 VANIJA OBILJEJA OSIGURANJA
2.1.1 Pojam i funkcije osiguranja
2.1.2 Vanost osiguranja u gospodarstvu i drutvu
2.1.3 Temeljne vrste osiguranja
2.2 TEMELJNE ODREDNICE REOSIGURANJA
2.2.1 Pojam i funkcije reosiguranja
2.2.2 Vanost reosiguranja u gospodarstvu i drutvu
2.2.3 Osnovne vrste reosiguranja
2.3 PRIMARNE ZNAKOVITOSTI OSIGURAVATELJNE INDUSTRIJE
2.3.1 Pojam i misija strukture osiguravateljne industrije
2.3.2 Specinosti industrije ivotnoga osiguranja
2.3.3 Posebnosti industrije neivotnoga osiguranja
3. PREMIJA FINANCIJSKA POLUGA PROFITABILNOGA POSLOVANJA
3.1 POJAM I MISIJA PREMIJE OSIGURANJA
3.2 STRUKTURA PREMIJE OSIGURANJA
3.3 PREMIJA KAO CIJENA PROIZVODNJE OSIGURAVATELJNIH PROIZVODA
3.4 PREMIJA KAO ELEMENT UGOVORA O OSIGURANJU
3.5 UPRAVLJANJE PREMIJOM OSIGURANJA
3.6 MEUODNOS PREMIJE OSIGURANJA I PRODAJE OSIGURAVATELJNIH PROIZVODA
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
47
4. AKTUARI EKSKLUZIVNI KREATORI PREMIJA OSIGURANJA
4.1 POJAM AKTUARA I OVLATENOGA AKTUARA
4.2 IMPLEMENTACIJA AKTUARSKE MATEMATIKE U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
4.2.1 Pojam aktuarske matematike
4.2.2 Misija tablica smrtnosti u osiguravateljnoj industriji
4.2.3 Izraunavanje premije u osiguravateljnoj industriji
4.2.4 Izrada cjenika osiguravateljnih proizvoda
4.2.5 Izraunavanje doplatka i popusta u osiguravateljnoj industriji
4.3 AKTUARI U FOKUSU POSLOVANJA OSIGURAVAJUIH DRUTAVA
4.3.1 Aktuari kao procjenitelji obveza osiguravajuih drutava
4.3.2 Misija aktuara u menadmentu osiguravajuih drutava
4.4 SPECIFINOSTI AKTUARISTIKE U INDUSTRIJI IVOTNIH OSIGURANJA
4.4.1 Rizici ivotnog osiguranja
4.4.2 Cijena proizvoda ivotnoga osiguranja
4.4.3 Kvaliteta ulaganja matematike priuve
5. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA AFIRMACIJU AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ
INDUSTRIJI
5.1 AKTIVNOSTI NACIONALNIH AKTUARSKIH DRUTAVA
5.2 AKTUALNOSTI NACIONALNIH AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA
5.3 AKTIVNOSTI U SUSTAVU PRAVA OSIGURANJA
5.4 AKTIVNOSTI U OBRAZOVANJU I OSPOSOBLJAVANJU AKTUARA
5.5 AKTIVNOSTI SUDIONIKA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
6. ZAKLJUAK
LITERATURA
POPIS TABLICA
POPIS GRAFIKONA
POPIS SHEMA
Napomena:
Sve naslove dijelova u kazalu i tekstu na prvoj razini pisati velikim tiskanim slovima
font 14.
Sve naslove dijelova u kazalu i tekstu na drugoj razini pisati velikim tiskanim slovima
font 12.
Sve naslove dijelova u kazalu i tekstu na treoj razini pisati malim slovima font 12.
Sve naslove dijelova u kazalu i tekstu na etvrtoj razini pisati malim italic slovima
font 12.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
48
4) Primjer 1/4: Radna hipoteza i pomone hipoteze specijalistikoga zavrnog rada
Naslov je specijalistikog rada:
ULOGA AKTUARA U OSIGURAVATELJNOJ INDUSTRIJI
1.2 RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE
Problematika, problem, predmet i objekti istraivanja odredili su objektivnu podlogu
za postavljanje radne hipoteze:
Konzistentnim spoznajama o najvanijim znaajkama osiguranja, reosiguranja i
osiguravateljnoj industriji openito, a posebno o premiji kao nancijskoj poluzi protabilnoga
poslovanja osiguravajuih drutava te aktuarima kao ekskluzivnim kreatorima premija
osiguranja, mogue je predloiti aktivnosti za armaciju aktuara u osiguravateljnoj industriji.
S etiri pomone hipoteze (kr. P. H.) mogue je konkretizirati postavljenu radnu
hipotezu i to:
P. H. 1: Rezultati istraivanja o najvanijim teorijskim znaajkama osiguranja i
reosiguranja i osiguravateljne industrije predstavljaju objektivnu platformu za
odreivanje uloge aktuara u osiguravateljnoj industriji (ova P. H. postavljena je za
2. dio).
P. H. 2: za 3. dio
P. H. 3: za 4. dio
P. H. 4: za 5. dio
Svaka P. H. mora imati kljune rijei dijela na koji se odnosi!
Napomena: P. H. za 3., 4. i 5. dio moraju postaviti studenti specijalistikih diplomskih
strunih studija.
4. PROMILJANJE AKTIVNOSTI O POVEANJU KVALITETE ZAVRNIH RADOVA
NA SPECIJALISTIKIM DIPLOMSKIM STRUNIM STUDIJIMA
Budui da je u tranzicijskim obrazovnim i znanstvenim industrijama i obrazovnim i
znanstvenim sustavima oko 80 % znanstveno nepismenih intelektualaca (Zelenika,
2011) te da samo oko 30 % zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim
studijima zadovoljava minimalna pravila i standarde suvremenih metodologija i
tehnologija znanstvenih i strunih istraivanja (Zelenika, 2011-b:111), sve mjerodavne
strukture, ustanove i institucije moraju bez odlaganja poduzeti odreene aktivnosti za
dugorono znanstveno opismenjavanje studenata, magistranada, doktoranada, mladih
intelektualaca. O toj se problematici rezultati istraivanja elaboriraju u est tematskih
jedinica i to: 1) aktivnosti ministarstva za znanost i obrazovanje u promicanju znanstvene
pismenosti, 2) aktivnosti nacionalnih vijea i agencija za znanost i visoko obrazovanje
u armaciji znanstvene pismenosti, 3) aktivnosti sveuilita u armaciji znanstvene
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
49
pismenosti, 4) aktivnosti veleuilita u znanstvenom i strunom opismenjavanju studenata i
nastavnika, 5) aktivnosti veleuilinih nastavnika u individualnom znanstvenom i strunom
opismenjavaju i 6) aktivnosti veleuilinih studenata u individualnom znanstvenom i
strunom opismenjavanju.
4.1 Aktivnosti ministarstva za znanost i obrazovanje u promicanju znanstvene
pismenosti
injenica da je znanost poluga odrive egzistencije ovjeanstva (Zelenika, 2011) i da
je znanje temelj drutva blagostanja (Zelenika, 2007) obvezuje svako ministarstvo za
znanost i obrazovanje da konkretnim aktivnostima dugorono promie znanstveno
opismenjavanje uenika, studenata, magistranada, intelektualaca jer jedino znanstveno
pismeni ljudski potencijali mogu stvoriti temeljne pretpostavke za nastajanje i odrivi rast
i razvoj drutava znanja i drutava blagostanja. Radi toga takvo ministarstvo mora stvoriti
institucionalnu i pravnu paradigmu za dugorono promicanje znanstvene pismenosti.
4.2 Aktivnosti nacionalnih vijea i agencija za znanost i visoko obrazovanje u
armaciji znanstvene pismenosti
I nacionalna vijea i agencije za znanost i visoko obrazovanje moraju svojim konkretnim
mjerama i instrumentima utjecati na armaciju znanstvene pismenosti u primarnim,
sekundarnim i tercijarnim obrazovnim i znanstvenim industrijama, odnosno primarnim,
sekundarnim i tercijarnim obrazovnim i znanstvenim sustavima.
4.3 Aktivnosti sveuilita u armaciji znanstvene pismenosti
Sveuilita kao visokososticirane tvornice za proizvodnju kvalitetnoga i aktualnoga
znanja znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih pisanih djela obvezni su konkretnim
aktivnostima promatrati i armirati znanstveno opismenjavanje studenata, magistranada,
doktoranada, mladih doktora znanosti, mladih sveuilinih nastavnika, znanstvenika,
istraivaa. Takvu svoju obvezu mogu operacionalizirati sveuilita putem svojih sastavnica
(tj. fakulteta i odjela) i to: uvoenjem obveznih predmeta s tematikom metodologije i
tehnologije znanstvenoga istraivanja i/ili osnivanja posebnih modela na prijediplomskim
i diplomskim sveuilinim studijima i/ili osnivanje posebnih poslijediplomskih
specijalistikih i doktorskih studija... s programima suvremenih metodologija i tehnologija
znanstvenoga istraivanja.
4.4 Aktivnosti veleuilita u znanstvenom i strunom opismenjavanju studenata i
nastavnika
I studenti i nastavnici svih veleuilita moraju, osim specijalistikih profesionalnih
kompetencija, posjedovati i kvalitetna znanja, saznanja, vjetine ... o opim i posebnim
metodologijama i tehnologijama znanstvenih i strunih istraivanja. Oni bez takvih
kompetencija, znanja, vjetina... nisu osposobljeni za uoavanje, determiniranje, rjeavanje...
aktualnih problema i zadataka u podruju svojih zvanja i zanimanja. U znanstvenom i
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
50
strunom opismenjavanju studenata i nastavnika veleuilita moraju poduzeti odreene
i konkretne aktivnosti, kao na primjer: uvoenjem obveznih predmeta na treoj godini
klasinih strunih studija i prvoj godini specijalistikih strunih studija s tematikom
metodologije i tehnologije znanstvenih i strunih istraivanja.
4.5 Aktivnosti veleuilinih nastavnika u individualnom znanstvenom i strunom
opismenjavanju
injenica da se intelektualci obrazuju i opismenjavaju cijeli svoj ivot obvezuje i veleuiline
nastavnike da se posebnim teajevima i posebnim specijalizacijama i/ili svojim aktivnim
sudjelovanjem u ekspertnim timovima, i/ili izradom ekspertiza, studija, projekata, lanaka,
udbenika ... individualno znanstveno i struno opismenjavaju.
4.6 Aktivnosti veleuilinih studenata u individualnom znanstvenom i strunom
opismenjavanju
I studenti klasinih strunih studija i specijalistikih diplomskih strunih studija moraju
se pravodobno i aktivno ukljuiti u procese cjeloivotnoga uenja, obrazovanja te
znanstvenog i strunog opismenjavanja. To moraju initi formalnim, neformalnim i
informalnim obrazovanjem. Studenti bi morali cijeli svoj ivot biti znatieljna djeca. Ne
mogu, primjerice, pisati program, referat, pristupni i seminarski rad te zavrni rad, a da si
ne postave nekoliko pitanja i da na njih, uz pomo nastavnika i mentora i/ili individualno,
ne pronau kvalitetan odgovor, a pitanja, primjerice, mogu biti: to je seminarski rad, koja
je misija izrade seminarskog rada, koji su bitni dijelovi seminarskog rada, kako koncipirati
i dizajnirati seminarski rad, kako predstaviti individualni ili timski seminarski rad..., kako
korektno preuzimati tua znanja... i njima dokazivati postavljene hipoteze?
5. ZAKLJUAK
Profesionalne kompetencije osoba koje su zavrile klasine strune i specijalistike
diplomske strune studije relativno su zadovoljavajue, ali je njihova znanstvena i struna
pismenost veoma skromna. To jednako vrijedi i za neke njihove profesore u nastavnim
zvanjima predavaa, vieg predavaa i profesora visoke kole, posebno onih koji se javljaju
u funkciji mentora. Takvu negativnu dijagnozu potvrdili su rezultati istraivanja o kvaliteti
obranjenih specijalistikih zavrnih radova na veleuilitima u Republici Hrvatskoj. Ocjena
kvalitete takvih radova glasi: samo oko 30 % specijalistikih zavrnih radova zadovoljava
minimalna pravila i standarde suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenih i strunih
istraivanja (Zelenika, 2011-b:111).
Denirani problem istraivanja i projektni zadatak, koji se odnose na dva primarna objekta
istraivanja specijalistiki diplomski struni studiji i specijalistiki zavrni radovi te
postavljena temeljna hipoteza, odredili su koncepciju, kompoziciju i sadraj ovoga lanka.
Nakon elaboriranja najvanijih znaajki o pisanim djelima na specijalistikim diplomskim
strunim studijima (tj. programima, referatima, pristupnim, seminarskim i specijalistikim
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
51
zavrnim radovima), posebna je pozornost posveena koncipiranju, pisanju i dizajniranju
specijalistikih zavrnih radova. Koncipiranje, pisanje i dizajniranje specijalistikih zavrnih
radova pretpostavlja izvrsne profesionalne kompetencije i kvalitetna znanja studenata i
njihovih mentora o metodologiji i tehnologiji znanstvenih i strunih istraivanja.
Specijalistiki zavrni radovi imaju iznimno vanu odgojnu i obrazovnu misiju jer
osposobljavaju... studente, ali ih i pripremaju za visokososticirane, specijalizirane,
odgovorne... zadae i poslove operativnoga i kreativnoga znaenja u primarnim,
sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima, sukladno njihovim
strunim znanjima, zvanjima i zanimanjima. Izradom i obranom svojih specijalistikih
zavrnih radova studenti moraju dokazati kvalitetu svojih znanja, vjetina, sposobnosti...
za odreena specijalistika struna zvanja i zanimanja.
I studenti i njihovi mentori moraju posjedovati ne samo izvrsne profesionalne
kompetencije nego i kvalitetna znanja o svim dijelovima specijalistikih zavrnih radova,
a osobito: 1. o predgovoru, 2. o saetku, 3. o kazalu, 4. o uvodu, 5. povijesno-teorijskom,
retrospektivnom i eksplikativnom dijelu, 6. analitiko-eksperimentalnim dijelovima, 7.
perspektivnom dijelu i 8. zakljuku itd. Oni, takoer, moraju posjedovati i izvrsna znanja
o sustavima citiranja te mnogobrojnim pravilima o dizajniranju teksta, ilustracijama, vrsti,
tipu i veliini slova naslova, podnaslova, obliku pisma (europskog i amerikog...) i slino, a
bez kojega ne mogu izraditi kvalitetne specijalistike zavrne radove.
U ovome je lanku naveden i hipotetiki primjer specijalistikog zavrnog rada s najvanijim
elementima i dijelovima koji moe studentima i njihovim mentorima posluiti kao ogledni
model. U njemu su, takoer, promiljane konkretne aktivnosti o poveanju kvalitete
zavrnih radova na specijalistikim diplomskim strunim studijima.
LITERATURA
Zelenika, R. (2007) Znanje temelj drutva blagostanja Obrazovna i znanstvena industrija, Rijeka: Sveuilite u Rijeci,
Ekonomski fakultet i IQ PLUS d.o.o. Kastav.
Zelenika, R. (2011) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela ZNANOST POLUGA ODRIVE
EGZISTENCIJE OVJEANSTVA peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, knjiga trea, Rijeka: Sveuilite u Rijeci,
Ekonomski fakultet i IQ PLUS d.o.o. Kastav.
Zelenika, R. (2011-a) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela ZNANSTVENA,
ZNANSTVENOSTRUNA I STRUNA PISANA DJELA peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, knjiga etvrta, Rijeka:
Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet i IQ PLUS d.o.o. Kastav.
Zelenika, R. (2011-b) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA STRUNIM I
SVEUILINIM STUDIJIMA , peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, knjiga peta, Rijeka: Sveuilite u Rijeci, Ekonomski
fakultet i IQ PLUS d.o.o. Kastav.
Zelenika, R. (2011-c) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA
POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJIMA peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, knjiga
esta, Rijeka: Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet i IQ PLUS d.o.o. Kastav.
R. Zelenika: Kako koncipirati, pisati i dizajnirati kvalitetne zavrne radove
Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, pp. 31-52
52
Ratko Zelenika
1
Preliminary communication
UDC 001.8
HOW TO CONCEIVE, WRITE AND DESIGN GOOD
QUALITY SPECIALIST DIPLOMA THESIS AT SPECIALIST
GRADUATE PROFESSIONAL STUDIES
2
ABSTRACT
With the results presented in this paper the primary mission of this research has been fullled: to provide
students and their thesis supervisors with the most important rules, examples, models, proposals, pieces of
advice, suggestions in order to educate and qualify them to become scientically and professionally competent
for fast, successful, good quality and efcient application of professional research as well as to be able to
conceive, write and design good quality specialist diploma thesis at specialist graduate professional studies.
Te paper develops in details various most important features of written assignmenets such as: programmes,
term, admission and seminar papers. Special attention has been given to the steps in conceiving, writing and
designing specialist diploma thesis. Several topics concerning specialist diploma thesis have been developed
in details: notion, mission, important parts, documentation, text designing and defence of specialist diploma
thesis. A representative example of a specialist diploma thesis has been given. Specic activities have been
listed that should be undertaken by: the Ministry of Science and Education, Council and Agency for Higher
Education, Universities, Polytechnics and the teachers at Polytechnics and their students to develop scientic
and professional competence of the teachers and students of polytechnics and consequently the quality of their
specialist diploma thesis.
Key words: specialist graduate professional studies, specialist graduate diploma thesis
1
PhD, Full Professor, Scientic Adviser, Professor emeritus, Rijeka, Croatia. E-mail: zelenika.ratko@gmail.com
2
Received: 17. 1. 2013; accepted: 3. 4. 2013