You are on page 1of 2

Uređenje dvorišta

U gradskoj sredini veliki problem predstavlja manjak prostora. To se odnosi ne samo na ve-
like zelene površine koje značajno doprinose životu u gradu već i na male, privatne zelene po-
vršine. Tako se dešava da dvorišta imaju svega po nekoliko desetina kvadratnih metara, a veli-
kim dvorištima se u tim slučajevima smatraju površine od par stotina kvadratnih metara.

Kako ze zima bliži kraju počinje se sa pripremama za uređenje dvorišta. Uvek treba imati u
vidu da su kasna jesen i rano proleće najbolji periodi za sadnju biljaka. Stoga sa pripremama i
uređenjem dvorišta treba početi na vreme kako bi i prijem biljaka bio osiguran. Ukoliko ono
nije uređeno onako kako to vlasnik želi ili ako vlasnik nema ideja kako da ga sredi najbolje je
da se obratiti stručnjacima. Velike površine mogu da se podele na manje pri čemu će svaka
imati svoju namenu. Manje površine su mnogo nezgodnije jer nema dovoljno prostora za sad-
nju velikih biljaka.

Na malim površinama najbolje su se pokazale puzavice, povijuše, uzane forme srednje viso-
kog i niskog četinarskog drveća, niske i mini forme raznih vrsta žbunja, cveće i perene i svaka-
ko dobar travnjak. Takođe treba imati u vidu i detalje koji mogu da doprinesu lepoti prostora,
kao što su na primer panjevi, pergole, žardinjere raznih oblika i veličina, specijalni elementi
koji mogu vizuelno da povećaju prostor i td.

Usklađivanje vrsta biljaka, formi i oblika na malim površinama svakako predstavlja izazov
za svakoga ko se bavi ovom profesijom. Puzavice se koriste radi isticanja vertikala i skrivanja
fasada okolnih objekata. Pritom uvek treba imati u vidu da im je neophodan oslonac kako bi se
obezbedilo dovoljno strujanja vazduha između objekta i biljke i ublažilo zadržavanje vlage na
zidu. Navedene forme četinarskog drveća, niske forme žbunja, cveće i perene usklađuju se sa
puzavicama. Ukoliko u vrtu ima dovoljno prostora mogu se čak posaditi i kalemljene forme
lišćarskog drveća, kao što su na primer kuglasti javor i jasen, žalosna breza i dr. Takođe se u
rubnim delovima vrta ili kao centralna kompozicija mogu posaditi neke vrste visokog žbunja,
kao što su albicija, magnolija, hibiskus formiran kao drvo ili specijalno orezivane forme nižih
četinara i td. Izbor vrsti biljaka, oblika i formi je veliki, a šta će se iskoristiti zavisi od želje i fi-
nansijskih mogućnosti vlasnika.

U nekim vrtovima se mogu izgraditi i dekorativne česme, manje fontane ili bazeni, svojim
dimenzijama usklađeni sa veličinom dvorišta i raspoloživim prostorom. Kao dodatni elementi
tu su i staze, manji platoi sa dekorativnim popločavanjem, zidane ili mobilne žardinjere, pergo-
le kao nosači puzavica iznad terase i td. Sve ovo treba da bude usklađeno sa biljkama jer je
pravi vrt harmonija žive i nežive prirode.

Kod većih vrtova prvo se cela površina deli na manje, a one se dalje uređuju prema zahtevi-
ma, mogućnostima i potrebama vlasnika. Na primer obično se jedan deo površine popločava,
gradi se pergola sa nadstrešnicom ili se sade puzavice za zasenu. Odatle vodi staza ka drugim
delovima dvorišta. Dalje je prostor predstavljen većim travnjakom koji je od ostalih delova od-
vojen kompozicijama žbunja, drveća, cveća i perena. Često se dekoriše elementima za razono-
du vlasnika i njegove porodice, kao npr. manji bazen ili jezerce sa fontanom, plato sa klupama
ili baštenskim setom, veliki travnjak za igru dece, kućice na drveću, malo igralište sa ljuljaš-
kom i peščanikom i td. Mogućnosti je puno a ideja još više. Na ovakvim površinama moguća
je i sadnja većih biljaka te maltene nema ograničenja u izboru.

Sledeći deo se uređuje kao intimno dvorište, prostor koji zadovoljava duhovne potrebe čla-
nova porodice. To je nejdekorativniji deo površine, često podeljen na manje površine kompo-
zicijama drveća i žbunja i sakriven od pogleda. Ovaj deo kod nas često izostaje a površina se
koristi kao bašta ili voćnjak u zavisnosti od sklonosti i potreba domaćinstva.

Samo uređenje dvorišta predstavlja veliki izazov za svakog vlasnika. Ukoliko se želi pravi
vrt koji predstavlja odraz porodice potrebno je dosta truda i vremena. Sam početak uređenja je
mnogo jednostavniji od održavanja tokom niza godina koje slede i usklađivanja sa pravom vi-
zijom koju vlasnik ima pred sobom.

Nataša Špica, dipl. ing. pejz arh.


„MODUS“
časopis gradjevinarstva i arhitekture

You might also like