1

SUVREMENA RJEENJA
ZA PROTUPOTRESNU GRADNJU
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


1











prof.dr.sc. Draen Anii









POTRESNA OTPORNOST ZGRADA
OD
PORASTOGA BETONA

























Zagreb, 02. svibanj 2012.
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


2

Sadraj

1 Uvod

2 Odredbe Tehnikog propisa za zidane konstrukcije i norma HRN EN 1996-1-1 i HRN
EN 1998-1 o zidanim konstrukcijama od porastoga betona

2.1 Tehniki propis za zidane konstrukcije

2.2 Norma HRN EN 1996-1-1
2.2.1 Openito
2.1.1 Tlana vrstoa zida
2.1.2 Posmina vrstoa zida
2.1.3 vrstoa zida na savijanje
2.1.4 Vlana vrstoa zia
2.1.5 Proraun omeenog zia
2.1.6 Oblikovanje pojedinosti omeenog zia i odstupanja od pravila norme

2.3 Norma HRN EN 1998-1

2.4 Provjera otpornosti

3 Ispitivanje modela zgrade od porastoga betona na potresnoj platformi

4 Zakljuci modelskih ispitivanja

5 Zakljuci za Hrvatsku





























YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


3

1 Uvod

Republika Hrvatska nalazi se u potresnim podrujima u kojima se oekuju tektonski potresi koji
oslobaaju veliku energiju i koji na graevinama mogu prouzroiti znatna oteenja pa i ruenja.
Prema seizmolokoj karti intenziteta potresa koja je jo uvijek na snazi oko 95 % hrvatskog
teritorija nalazi se u potresnim podrujima intenziteta VII., VIII. i IX. stupnja ljestvice MSK-64. Tim
intenzitetima dodijeljena su u nacionalnom dodatku za primjenu norme HRN ENV 1998-1-1
ubrzanja temeljnog tla 0,1g, 0,2g i 0,3g. Iako su izdanja konanih verzija eurokodova prihvaena i
objavljena u Hrvatskom zavodu za norme, njihova primjena bit e mogua tek nakon prihvaanja i
objavljivanja nacionalnih dodataka u obliku posebnih norma. Jedna od njih, HRN EN 1998-1/NA,
sadravat e i novu seizmoloku kartu pripremljenu s vrijednostima ubrzanja temeljnog tla.

Ope je uvjerenje graevinskih strunjaka da su zidane zgrade manje otporne na djelovanje
potresnih sila. Takvo se stajalite zasniva za promatranju ponaanja oteenja starijih zidanih
graevina ili novih graevina izgraenih bez poznavanja osnovnih naela gradnje u potresnim
podrujima. Suvremena teorijska i eksperimentalna istraivanja kao i odredbe europskih norma za
projektiranje graevina (eurokodova) pokazuju, meutim, da se gradnjom zidanih zgrada moe
postii zadovoljavajua i zahtijevana otpornost na djelovanje potresnih sila. Pri tom je nuno
pridravati se odreenih naela oblikovanja nosive konstrukcije, ugraivati primjerene materijale i
zgrade izvoditi tako da zahtjevi projekta budu potivani.

Zidane je zgrade mogue graditi uporabom est vrsta zidnih elemenata: openih,
vapnenosilikatnih, betonskih, uz uporabu elemenata od porastoga betona te od umjetnog i
prirodnog kamena. Ovaj dokument obrauje gradnju zgrada primjenom zidnih elemenata od
porastoga betona i potvruje da se tim materijalom mogu, s konstrukcijskog stajalita, graditi
zgrade jednakovrijedne zgradama izgraenim od openih zidnih elemenata. Toplinsko-izolacijska
svojstva i poarna otpornost dvaju materijala u ovom se dokumentu ne usporeuju. Dokument se
zasniva na Tehnikom propisu za zidane konstrukcije (NN 1/2007), normama HRN EN 1996-1-
1:2008, HRN EN 1998-1:2008 i Izvjetaju Zavoda za gradbenitvo Slovenije (ZAG), Ljubljana,
sijeanj 2010., broj P 0891/08-650-1 "Obnaanje YTONG hi pri potresni obtebi: Modelne
preiskave na potresni mizi" (Ponaanje kua od YTONG-a pri potresnom optereenju: Modelska
ispitivanja na potresnoj platformi). Taj izvjetaj zasnovan je na ispitivanjima koja su pripremili,
proveli i rezultate obradili prof.dr.sc. Miha Tomaevi i dr.sc. Matija Gams. U ovom su dokumentu
primijenjene i druge suvremene norme koje se odnose na djelovanja (niz HRN EN 1991),
betonske konstrukcije (niz HRN EN 1992), geotehnika pitanja (niz HRN EN 1997) i norme za
proizvode i metode ispitivanja.

Dokument je namijenjen projektantima zidanih zgrada izvednih sa zidnim elementima od porastoga
betona u potresnim podrujima, kao i svima koji ele saznati vie o tom svestranom materijalu.
















YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


4

2 Odredbe Tehnikog propisa za zidane konstrukcije i norma HRN EN 1996-1-1 i HRN
EN 1998-1 o zidanim konstrukcijama od porastoga betona



2.1 Tehniki propis za zidane konstrukcije

Tehniki propis za zidane konstrukcije (TPZK) (NN 1/2007) propisuje tehnika svojstva za zidane
konstrukcije u graevinama i to zahtjeve za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost,
odravanje i drugo. Propis obrauje zahtjeve za ispunjenje prvog bitnog zahtjeva (mehanika
otpornost i stabilnosti graevine) i drugog bitnog zahtjeva (zatita od poara - pasivne mjere
zatite).

Zidana se konstrukcija moe izvesti od nearmiranog, omeenog, armiranog i prednapetog zia.
Ovaj dokument obrauje zgrade izvedene od omeenog zia (tj. zia pojaanog horizontalnim i
vertikalnim serklaima), sa zidnim elementima od porastog betona, tankoslojnog morta u
vertikalnim i horizontalnim sljubnicama, betona i eline armature. Svi ti graevni proizvodi izrauju
se u tvornici (pogonu) a ugrauju se na gradilitu u zidanu konstrukciju. Graevni proizvodi moraju
biti sukladni odgovarajuim tehnikim specifikacijama (normama ili tehnikim doputenjima).

Projektom se moraju obuhvatiti sva djelovanja kojima e konstrukcija biti izloena tijekom svog
uporabnog vijeka koji iznosi najmanje 50 godina. Propisani bitni zahtjevi dokazuju se proraunima
graninih stanja nosivosti i graninih stanja uporabljivosti. Za tzv. "jednostavne zidane zgrade" (vidi
normu HRN EN 1998-1, toka 9.7) koje ispunjavaju odreene uvjete nije, za djelovanje potresa,
obvezna provjera mehanike otpornosti i stabilnosti proraunom. Za zidane se konstrukcije
poarna otpornost moe dokazivati primjenom tablinih vrijednosti u skladu s normom HRN EN
1996-1-2. Prorauni se po potrebi dopunjuju ispitivanjima. U ovom se dokumentu rabe rezultati
ispitivanja iz izvjetaja ZAG-a navedenog u uvodu.

Osim otpornosti na djelovanje potresnih sila utvrene ispitivanjima, ovim se dokumentom, na
osnovi rezultata ispitivanja, dokazuje mogunost i opravdanost odstupanja od odredaba TPZK-a
koje se odnose na izvedbu vertikalnih serklaa "sa zubima" (toka J.2.1.18), najmanju plotinu
njihova poprenog presjeka (150 mm x 150 mm), plotinu armature vertikalnih serklaa (ovisnu o
katnosti) i razmak spona armaturnog koa serklaa (toka J.2.1.19). Ta se odstupanja zasnivaju
na odrebi lanka 17(2) TPZK-a koja doputa primjenu drugih pravila projektiranja zidanih
konstrukcija koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga "I" Propisa, ako se
dokae da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi Propisa najmanje na razini odreenoj
hrvatskim normama iz Priloga "I".


















YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


5

2.2 Norma HRN EN 1996-1-1

2.2.1 Openito

Norma HRN EN 1996-1-1:2008, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija - Dio 1-1: Opa
pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije sadri 9 poglavlja (oko 100 stranica). Ovdje
e se prikazati samo formule za proraun karakteristinih vrstoa zia. Formule se primjenjuju
kad nema dostupnih rezultata ispitivanja. Ako su ispitivanja provedena, treba im dati prednost pred
formulama. Ispitivanja se provode u skladu s normom HRN EN 1052-1 za odreivanje tlane
vrstoe, normama HRN EN 1052-3 ili HRN EN 1052-4 za odreivanje posmine vrstoe i
normom HRN EN 1052-2 za odreivanje vrstoe na savijanje.

2.1.1 Tlana vrstoa zida

Karakteristina tlana vrstoa zida od porastog betona i tankoslojnog morta odreuje se iz
formule (3.3) norme:

f
k
= 0,80 f
b
0,85
(1)

gdje je:
f
b
normalizirana srednja tlana vrstoa zidnog elementa.

Primjer:
Za zidni element objavljene tlane vrstoe 2 MPa (normalizirane tlane vrstoe 2,5 MPa) karakteristina tlana
vrstoa zida iznosi f
k
= 1,74 MPa.
Za zidni element objavljene tlane vrstoe 4 MPa (normalizirane tlane vrstoe 5 MPa) karakteristina tlana vrstoa
zida iznosi f
k
= 3,14 MPa.

Iz formule proizlazi da tlana vrstoa tankoslojnog morta nema nikakav utjecaj na tlanu vrstou
zida. Uobiajene tlane vrstoe tankoslojnog morta su 5-10 MPa. Propisana je samo debljina
sljubnice koja mora biti od 0,5 do 3 mm i najvee zrno agregata ( 2 mm). Normalizirana tlana
vrstoa je vrstoa utvrena ispitivanjem ispitnih uzoraka u skladu s normom HRN EN 772-1
svedena na veliinu kocke brida 100 mm. Zidni element mora biti sukladan s normom HRN EN
771-4.























YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


6

2.1.2 Posmina vrstoa zida

Karakteristina posmina vrstoa zida od porastog betona i tankoslojnog morta odreuje se iz
formule (3.5) norme:

f
vk
= f
vk0
+ 0,4
d
0,065 f
b
i f
vlt
(2)

gdje je:
f
vk0
karakteristina poetna posmina vrstoa za
d
= 0 koja prema tablici 3.4 norme iznosi f
vk0

= 0,3 MPa

d
proraunsko tlano naprezanje okomito na ravninu posmika u elementu na promatranoj
razini, uzimajui odgovarajuu kombinaciju optereenja utemeljenu na prosjenom
vertikalnom naprezanju na tlanoj duljini zida koja osigurava posminu otpornost
f
vlt
granina vrijednost za f
vk
. Vrijednost je definirana u nacionalnom dodatku, u normi HRN EN
1996-1-1/NA i iznosi f
vlt
0,065 f
b
.

Primjer:
Za f
vk0
=0,3 MPa,
d
= 0,1 MPa i f
b
= 2,5 MPa: f
vk
= 0,34 MPa > 0,0652,5=0,16 MPa. Mjerodavna vrijednost je 0,16 MPa.

2.1.3 vrstoa zida na savijanje

Vrijednosti se odnose na savijanje zida u smjeru okomitom na vlastitu ravninu. Karakteristina
vrstoa na savijanje zia od porastog betona i tankoslojnog morta odreena je iz tablinih
vrijednosti u toki 3.6.3(3) norme:

f
xk1
= 0,15 MPa (3.a)
f
xk2
= 0,20 MPa za < 400 kg/m
3
(3.b)
f
xk2
= 0,30 MPa za 400 kg/m
3
(3.c)

gdje je:
f
xk1
vrstoa na savijanje kada je ravnina sloma uporedna s horizontalnim sljubnicama morta
f
xk2
vrstoa na savijanje kada je ravnina sloma okomita na horizontalne sljubnice morta
obujamska masa zidnih elemenata.

Doputena je i primjena sljedeih formula ako je tlana vrstoa tankoslojnog morta 5 MPa:

f
xk1
= 0,035 f
b
za ispunjene ili neispunjene vertikalne sljubnice (4.a)
f
xk2
= 0,035 f
b
za ispunjene vertikalne sljubnice (4.b)
f
xk2
= 0,025 f
b
za neispunjene vertikalne sljubnice. (4.c)

















YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


7

2.1.4 Vlana vrstoa zia

Europska norma EN 1996-1-1 ne predvia odreivanje vlane vrstoe zia a ne postoji ni
europska norma za metodu ispitivanja tog svojstva. Nacionalni dodatak tj. norma HRN EN 1996-1-
1:2008/NA navodi da se vlana vrstoa moe odrediti ispitivanjem.

Vlana vrstoa zia (potrebna za proraun na djelovanje potresnog optereenja) odreuje se na
osnovi provedenog ispitivanja iz formule Turneka i aovia (1970.):


0

f
t
= -
____
+ [(1,5
R
)
2
+ (
0
/2)
2
]
0,5
(5)
2

gdje je:

0
= N
d
/ A
w
(6)


R
= H
u
/ A
w
(7)

0
normalno naprezanje zida za odgovarajuu proraunsku situaciju

R
posmino naprezanje u trenutku vlanog sloma ispitnog uzorka zida uz
otvaranje jedne ili vie dijagonalnih pukotina uz istodobno konstantno vertikalno
optereenje zida koje daje normalno naprezanje
0
i horizontalnu silu pri vrhu zida H
u

N
d
proraunska vrijednost vertikalne sile (uz
S
= 1,0)
H
u
horizontalna sila u trenutku sloma zida
A
w
plotina poprenog presjeka zida (A
w
= x t).

Transformacijom izraza (5) dobiva se granina vrijednost posminog naprezanja:

f
t


R
=
_____
[ 1 + (
0
/ f
t
) ]
0,5
(8)
1,5

odnosno ako se iz vie ispitivanja iz vrijednosti f
t
statistikom obradom podataka ili inenjerskom
procjenom utvrdi karakteristina vrijednost vlane vrstoe f
tk
moe se odrediti proraunska
vrijednost posmine otpornosti zida

f
tk


Rd
=
________
[ 1 + (
0

M
/ f
tk
) ]
0,5
(9)
1,5
M


a proraunska nosivost na horizontalnu silu dobiva se iz izraza

H
Rd
=
Rd
A
w
, (10)


gdje je:

f
td
= f
tk
/
M
(11)

f
td
proraunska vrijednost vlane vrstoe zia

M
parcijalni koeficijent za materijal (npr.
M,a
=(2/3)
M
= (2/3)2,0=1,33,
ali ne manji od 1,5 za izvanrednu proraunsku situaciju, vidi t. 9.6
norme HRN EN 1998-1).



YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


8

2.1.5 Proraun omeenog zia

Norma HRN EN 1996-1-1 u toki 6.9 daje jednostavna pravila za proraun omeenog zia.
Proraun elemenata omeenog zia mora se temeljiti na slinim pretpostavkama kao za elemente
od nearmiranog i armiranog zia. Za vertikalno optereenje proraun omeenog zia ni u emu se
ne razlikuje od prorauna nearmiranog zia. Postojanje vertikalnih serklaa ne uzima se u obzir.
Kod horizontalnog optereenja vertikalni serklai pridonose poveanju duktilnosti zia, a zatim i
poveanju otpornosti na djelovanje poprene sile a otpornosti na djelovanje momenta savijanja u
ravnini zida samo djelovanjem armature na vlano napregnutom rubu.

Kod provjere otpornosti omeenog zia optereenog savijanjem i/ili uzdunim optereenjem
usvajaju se pretpostavke navedene u normi HRN EN 1996-1-1 za armirano zie. Pri odreivanju
proraunske vrijednosti otpornosti presjeka na djelovanje momenta savijanja u tlanom se
podruju smije pretpostaviti blok tlanog naprezanja koji se zasniva samo na vrstoi zia. Beton
tlanog vertikalnog serklaa i tlanu armaturu treba zanemariti.

Kod provjere posmine otpornosti u vlastitoj ravnini otpornost na posmik treba odrediti kao zbroj
posminih otpornosti zia i betona omeenih elemenata. Proraun posmine otpornosti zia
provodi se kao za nearmirano zie izloeno posminom optereenju, uzimajui u obzir samo tlano
optereenu duljinu zia l
c
. U proraunu doprinosa posmine otpornosti betona serklaa vrijede
pravila dana u normi HRN EN 1992-1-1. Armaturu omeujuih elemenata (serklaa) ne treba uzeti
u obzir. Posmina otpornost omeenog zia stoga iznosi

V
Rd, mc
= V
Rd,m
+ V
Rd,c
(12)

gdje je:
V
Rd,m
= V
Rd
proraunska posmina otpornost zida
V
Rd,c
proraunska

posmina otpornost dvaju vertikalnih serklaa.

V
Rd
= f
vd
t l
c
(N) (13)



f
vd
proraunska posmina vrstoa zida, dobivena iz jednadbe (2) za prosjeno vertikalno
naprezanje tlano optereenog dijela zida; f
vd
= f
vk
/
M

t debljina zida
l
c
duljina tlano optereenog dijela zida, zanemarujui sve vlano naprezane dijelove zida

M
parcijalni koeficijent za materijal (npr.
M
=2,0 za kategoriju zidnih elemenata I. i odabrani
razred izvedbe).


V
Rd,c
= 2 A
c
(v
min
+ k
1

cp
)

(N) (14)

prema toki 6.2.2 norme HRN EN 1992-1-1, gdje je:
A
c
plotina poprenog presjeka jednog vertikalnog serklaa (mm
2
)
v
min
= 0,035 k
3/2
f
ck
1/2
(N/mm
2
)
k
1
= 0,15

cp
= N
Ed
/A
c
(N/mm
2
)
k = 1 + (200/d)
0,5
2,0 uz d u mm (d = 150 mm, promjer vertikalnog serklaa krunog presjeka)
f
ck
karakteristina tlana vrstoa betona vertikalnog serklaa.

Kako se izraz k
1

cp
u formuli (14) moe zanemariti jer je vertikalni serkla
neznatno optereen vertikalnim optereenjem pa je
cp
0, dobiva se

V
Rd,c
= 2 A
c
v
min


(N)
(15)
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


9


Vrijednost v
min
0,50 N/mm
2
za beton C25/30 pa se jednadba (15) pretvara u

V
Rd,c
= A
c


(N) (16)

za A
c
u mm
2
. Kako je za d=150 mm A
c
= 17663 mm
2
dobiva se doprinos posmine otpornosti
jednog vertikalnog serklaa V
Rd,c
18000 (N).

2.1.6 Oblikovanje pojedinosti omeenog zia i odstupanja od pravila norme

Norma HRN EN 1996-1-1 u toki 8.4 daje pravila za oblikovanje pojedinosti (detalje konstruiranja)
omeenog zia.

Vertikalni i horizontalni serklai moraju sa ziem koje omeuju djelovati kao jedinstveni
konstrukcijski element. Oni se moraju izvesti nakon to je zie sazidano tako da su meusobno
valjano povezani. Serklae treba predvidjeti na razini svakog stropa, na svakom krianju zidova i
na objema stranama svakog otvora koji ima plotinu veu od 1,5 m
2
. Smiju se predvidjeti i dodatni
serklai u zidovima tako da je njihov najvei razmak u horizontalnom i vertikalnom smjeru 4,0 m.

Horizontalni serklai trebaju imati plotinu presjeka 225 cm
2
, s najmanjom stranicom od 15,0 cm i
uzdunu armaturu s najmanjom plotinom 300 mm
2
(410), vidi t. 9.5.3(6) norme HRN EN 1998-1.
Treba takoer postaviti spone promjera ne manjeg od 6 mm na razmaku ne veem od 300 mm.
elik za armiranje je B500B ili B500C u skladu s normom HRN EN 1992-1-1, tablica C.1.





Kod zgrada izvedenih od porastoga betona doputena su odreena odstupanja od zahtjeva norme
koji se odnose na vertikalne serklae. Odstupanja su uzrokovana namjerom da se zadovolje
zahtjevi za toplinskom izolacijom, zahtjevi za spreavanjem pojave toplinskih mostova i radi
jednostavnosti i praktinosti izvedbe. Tehniku opravdanost odstupanja nuno je dokazati
ispitivanjima. Dokazivanje je provedeno modelskim ispitivanjima zgrada na potresnoj platformi
prikazanim u ovom dokumentu.

Prostor za izvedbu vertikalnog serklaa oblikuje se izradom vertikalne krune buotine promjera
150 mm u zidnom elementu vanjskog zida zgrade debljine 300 mm. U tako dobiveni uplji valjkasti
prostor, u njegovoj osi, postavlja se jedna armaturna ipka (120) elika B500B ili B500C koja
zamjenjuje armaturni ko. upljina se zalijeva betonom s odgovarajuim najveim zrnom agregata.
Presjek armaturne ipke uvijek je isti tj.neovisan je o broju katova zgrade. Nuno je osigurati
kontinuitet armature vertikalnog serklaa po visini zgrade, preklopom ili mehanikim spajalom i
povezivanje s armaturom horizontalnih serkaa. Poloaj ipke u osi uljine treba osigurati
odgovarajuim razmanikom.

Odredba norme o izvedbi vertikalnih serklaa oko svakog otvora veeg od 1,5 m
2
ini se vrlo
ograniavajua i konzervativna, bar u odnosu na dosadanju domau praksu, jer znai da se oko
svakog prozora uobiajene veliine 140x140 cm i oko svakih vrata jednakih ili veih od 0,8x2,0 m
mora izvesti vertikalni serkla. Dok se ova odredba norme ne revidira moe ju se protumaiti
ovako:

a) ako su uz otvor plotine >1,5 m
2
izvedeni vertikalni serklai i ako serklai
postoje uz druge vertikalne rubove toga zida, zidovi uz otvor smatraju se
omeenim


YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


10

b) ako uz otvor plotine >1,5 m
2
nisu izvedeni vertikalni serklai, zid se smatra neomeenim bez
obzira to se vertikalni serklai nalaze u istom zidu na drugim mjestima (npr. uz njegove druge
rubove ili na mjestu krianja zidova meusobno okomitih smjerova).

Razmatranjem tako definiranih omeenih i neomeenih (nearmiranih) zidova projektant e odluiti
hoe li zgradu proraunavati kao da se ona izvodi od nearmiranog ili od omeenog zia.

Konstrukcijske pojedinosti (detalji) povezivanja armature stropnih ploa, vertikalnih i horizontalnih
serklaa moraju biti u projektu razraene crteima tako da je osigurana cjelovitost svih nosivih
elemenata pri djelovanju stalnih, uporabnih i izvanrednih djelovanja.

2.3 Norma HRN EN 1998-1

Norma HRN EN 1998-1, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 1. dio: Opa
pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade u 9. poglavlju odreuje posebna pravila za zidane
zgrade koje se grade u potresnim podrujima. Ovdje se daju samo odredbe primjenjive na
proraun omeenog zia od porastog betona.

Norma u toki 9.2.2 navodi preporuene minimalne vrijednosti normaliziranih tlanih vrstoa
zidnih elemenata i to:

- u smjeru okomito na horizontalnu sljubnicu: f
b,min
= 5 N/mm
2

- u smjeru usporedno s horizontalnom sljubnicom u ravnini zida: f
bh,min
= 2 N/mm
2
.

Objavljena tlana vrstoa zidnih elemenata od porastog betona je 2 MPa ili 4 MPa (odnosno
normalizirana tlana vrstoa je 2,5 ili 5 MPa) pa zidni elementi objavljene tlane vrstoe 2 MPa
ne bi uklapali u preporuene vrijednosti. Kako je tlana vrstoa zbog prirode zidnih elemenata od
porastog betona (puni elementi) jednaka u oba smjera u toki 2.42 Nacionalnog dodatka tj. u normi
HRN EN 1998-1/NA navedeno je da se prihvaaju preporuene vrijednosti osim za zidne elemente
od porastoga betona za koje vrijedi f
b,min
= f
bh,min
= 2 N/mm
2
. Time je doputena uporaba zidnih
elemenata od porastoga betona i u potresnim podrujima.

Za tankoslojni mort, u Nacionalnom dodatku norme prihvaena je, u toki 2.43 za omeeno zie,
normom preporuena najmanja tlana vrstoa f
m,min
= 5 N/mm
2
.

Povezivanje zidnih elemenata u zid ostvaruje se mortom pri emu vertikalne sljubnice moraju biti
potpuno ispunjene mortom. To pretpostavlja da zidni elementi nemaju spoj na pero-utor ali mogu
imati rukohvat. Djelomino ispunjene, neispunjene vertikalne sljubnice i neispunjene sljubnice s
mehanikim zahvaanjem izmeu zidnih elemenata nisu predviene za izvedbu u potresnim
podrujima.

Potresne sile odreuju se u skladu s normom uz primjenu faktora ponaanja za omeeno zie
q=2,5. Ta je vrijednost u preporuenom rasponu vrijednosti danom u tablici 9.1 (2,0 - 3,0), a
prihvaena je u toki 2.48 Nacionalnog dodatka i potvrena modelskim ispitivanjima zgrada
opisanim u ovom dokumentu.

Ukupna potresna sila u podnoju zgrade po visini se raspodjeljuje tako da su veliine katnih sila
raspodijeljene po obrnutom trokutu. Bona krutost konstrukcijskih elemenata odreuje se uzimajui
u obzir deformiranja zbog savijanja i posmika. U proraunu horizontalnih pomaka smije se uzeti
elastina krutost neraspucalih presjeka ili, emu se daje prednosti i to je
realnije, krutost za raspucalo stanje. Time se u obzir uzima raspucavanje
zia tijekom potresa. Bona krutost za raspucalo stanje moe se uzeti kao
polovina elastine krutosti neraspucaloga presjeka.


YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


11

Tako dobivena raspodjela katne sile na pojedine zidove smije se preinaiti tako da se naini
preraspodjela i to tako da poprena sila ni u jednom zidu nije smanjena za vie od 25 % i da nije
poveana za vie od 33 %. Uvjet je za postojanje preraspodjele horizontalno kruta stropna
konstrukcija.


2.4 Provjera otpornosti

Otpornost zgrade (tj. njezinu mehaniku otpornost i stabilnost) valja provjeriti za dvije proraunske
situacije: a) stalnu i prolaznu, tj. za stalna i uporabna djelovanja i b) za izvanrednu, u ovom sluaju
za djelovanje potresa. Za svaki nosivi element provjerava se je li R
d
S
d
tj. je li otpornost vea od
djelovanja. Pri tom se rabe parcijalni koeficijenti za djelovanja i za materijale kao u tablici 1.

Tablica 1 - Parcijalni koeficijenti za djelovanja i materijale

- za uobiajenu proraunsku situaciju
- za stalno djelovanje
G
= 1,35
- za uporabno djelovanje
Q
= 1,5
- za zie
m
= 2,0 *
)

- za elik
s
= 1,15
- za izvanrednu proraunsku situaciju
- za stalno i uporabno djelovanje
G
=
Q
= 1,0
- za potresno djelovanje
E
= 1,0
- za zie
m
= 1,5 **
)

- za elik
s
= 1,0
*
)
Parcijalni koeficijent odnosi se na kvalitetu izrade zidnih elemenata I. i odreeni razred izvedbe zia iz
Nacionalnog dodatka HRN EN 1996-1-1/NA.
**
)
Preporuena vrijednost parcijalnog koeficijenta za
m
je 2/3 vrijednosti specificirane u normi HRN EN
1996-1-1/NA, ali ne manje od 1,5.

Proraunska provjera otpornosti za djelovanje potresa nije potrebna ako se radi o tzv.
"jednostavnoj zidanoj zgradi" koja ispunjava uvjete navedene u toki 9.7 norme HRN EN 1998-1.
Ta se pravila u ovom dokumentu ne navode. Uvijek je, meutim, nuno provjeriti nosivost na
vertikalna djelovanja u skladu s normom HRN EN 1996-1-1 jer u nastavku navedena tablica 2 ne
obuhvaa oslobaanje od proraunske provjere otpornosti za vertikalna djelovanja.

U toki 2.52 norme HRN EN 1998-1/NA dana je tablica koja za "jednostavne zidane zgrade" daje
ovisnost broja katova, najmanjeg omjera plotine nosivog zia svakog glavnog smjera u odnosu na
bruto plotinu kata i ubrzanja temeljnog tla. Ta tablica ne daje podatke primjerene za zie od
porastog betona pa su ovdje u tablici 2 dani odgovarajui podaci. Te podatke treba smatrati
orijentacijskim jer se ne navode u spomenutoj normi i jer ne uzimaju u obzir mogue dodatne
utjecaje kao to je torzija zbog nepoklapanja sredita krutosti i sredita masa i rasipanje vrijednosti
vlane otpornosti zia.



















YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


12



Tablica 2 - Najvei broj katova, najmanji omjer plotine poprenog
presjeka nosivih zidova u svakom smjeru i bruto plotine kata
i ubrzanja temeljnog tla za jednostavne zidane zgrade
(Omeeno zie od porastog betona - orijentacijski podaci)

Omjer plotine poprenog presjeka nosivih zidova u svakom smjeru
i bruto plotine kata u postotku
Proraunsko ubrzanje (m/s
2
) a
g
= 0,5 a
g
= 1,0 a
g
= 2,0 a
g
= 3,0
S
d
(T
1
) = a
g
S x (2,5/q) 0,6 1,2 2,4 3,6
Broj katova n
1 2,0 2,0 2,0 3,0
2 2,0 2,0 3,5 5,0
3 2,0 2,5 4,0 6,5
4 2,0 3,0 5,0 7,0
Napomena 1: Prizemlje se rauna kao kat. Ne rauna se prostor ispod krova a iznad punog kata (mansarda).

Napomena 2: Za tip B temeljnog tla S=1,2
Napomena 3: Za omeeno zie q=2,5 pa je S
d
(T
1
) = 1,2 a
g
Napomena 4: Faktor vanosti zgrade
I
= 1,0 pa je proraunsko ubrzanje a
g
=
I
a
gR
= 1,0 a
gR

Napomena 5: Karakteristina tlana vrstoa zia za zidne elemente vrstoe f
b
=4 MPa je f
k
= 2,6 MPa.
Napomena 6: Karakteristina posmina vrstoa zia je f
vk
= 0,13 MPa, vidi t. 2.1.2 ovog dokumenta.
Napomena 7: Parcijalni koeficijent za djelovanje potresa je
m
=1,5
Napomena 8: U proraunu potresne sile za sve je katnosti uzet koeficijent =1,0 (formula 4.5 u normi HRN EN 1998-1).


3 Ispitivanje modela zgrade od porastoga betona na potresnoj platformi

Jaki potres u zidanoj zgradi uzrokuje inercijske sile koje dovode do oteenja nosive konstrukcije.
Zgrada iz linearnog prelazi u nelinearno podruje ponaanja. Zbog jednostavnosti proraun se
provodi kao za linearni sustav a pritom se rabe odreeni parametri koji takvo pojednostavnjenje
omoguuju. Ti su parametri za zidane zgrade nedovoljno poznati pa ih treba provjeriti ispitivanjima
od kojih su najsloenija ona kojima se na potresnoj platformi ispituje veliki model zgrade sve do
faze ruenja. Preslikavanjem (pretvorbom) izmjerenih vrijednosti od modela na prototip u skladu sa
zakonima modelske slinosti dobivaju se vrijednosti koje pokazuju otpornost prototipne zgrade.

Projektant se redovito susree s dilemom odabira graevnog materijala (graevnih proizvoda) za
zidanu zgradu a kad donese odluku eli saznati ispunjava li odabrani proizvod sve bitne zahtjeve
(njih est) koji se postavljaju na graevinu u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.
S obzirom na prvi bitni zahtjev (mehanika otpornost i stabilnost) osobito je vano ustanoviti do
koje se katnosti moe graditi u odreenom potresnom podruju te kolika je potresna otpornost zia
uz uobiajene omjere plotine nosivog zia i bruto plotine kata.

Ispitana su tri modela: modeli M1 i M2 imaju tri etae (P+2) i mansardu a model M3 etiri etae
(P+3) i mansardu. Model M1 ispitan je u dva navrata (M1 i M1a). Prototipne zgrade sustava
YTONG projektirane su s plotinom zia u smjeru x od 5,8 % a u smjeru y od 8,3 % bruto plotine
kata. Tlocrtne dimenzije prototipne zgrade su 6,85 x 8,75 m a katna visina 2,70 m. Zidni elementi
su blokovi dimenzija lxtxh=625x300x250 mm a tlana vrstoa elemenata je 4 MPa. Za vezivo rabi
se tankoslojni mort M10. Vertikalni serklai izvedeni su krunoga presjeka, za modele M1 i M2
160 mm a za model M3 100 mm.

Posebna znaajka zgrade sustava YTONG je armiranje parapeta u drugom i
treem redu zidnih elemenata ispod otvora, u pripremljenom lijebu, jednom
ipkom 8 mm i njezinim sidrenjem na obje strane u zid na duljini od 500
mm. Stropne konstrukcije modela M1 su "bijeli stropovi" (predgotovljene
stropne konstrukcije s ispunskim elementima od porastog betona bez tlane
ploe) a modela M2 i M3 monolitne armiranobetonske. Tlocrt na kojem su
pokazana mjesta vertikalnih serklaa prikazan je na slici 1.
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


13

Uzbuda potresne platforme odabrana je tako da odgovara zapisu tipinog kratkoperiodinog
potresa (potres Crna Gora, 15.4.1979., Petrovac, smjer N-S, a
max
=0,43g) koji se smatra tipinim za
uzbudu zidanih zgrada. Amplitude ubrzanja poveavane su na potresnoj platformi postupno u
nekoliko koraka sve do ruenja modela pri emu je viestruko premaeno najvee ubrzanje
izvornog zapisa.


Slika 1 - Karakteristini tlocrt prototipne zgrade i poloaj vertikalnih serklaa

Ispitivanja predoena u ovom dokumentu pokazuju da su zidane zgrade izgraene od porastoga
betona po svojoj potresnoj otpornosti istovrijedne zgradama izgraenim od opeke i da se
parametar ponaanja konstrukcije q nalazi na gornjoj granici vrijednosti preporuenih u normi
Eurokod 8, HRN EN 1998-1. Pravila prorauna u skladu s tom normom doputaju da se otpornost
konstrukcije dokazuje za sile koje su manje od onih koje bi nastale pri elastinom odzivu. Stoga se
elastine sile umanjuju faktorom ponaanja konstrukcije q koji je priblino jednak omjeru sila pri
elastinom odzivu i proraunskih sila i koji ispunjava naelo ogranienog opsega oteenja nosive
konstrukcije koja se jo ne smatraju ruenjem.


Vrijednost faktora q mogue je odrediti samo ispitivanjima iz idealiziranih krivulja sila - pomak tako
da se izjednai energija pri elastinom i neelastinom odzivu. Na slikama 2 do 4 prikazane su, za
ispitane modele, ovisnosti koeficijenta poprene sile u prizemlju (BSC, engl. base shear coefficient)
i horizontalnog pomaka koji je izraen kao postotak omjera pomaka i visine modela (/H). Zelene
crte prikazuju idealizirani elastini odziv, plave odziv utvren eksperimentalno a crvene idealizirani
elastoplastini odziv. Pri tom se najvei horizontalni pomak ograniuje na trostruku vrijednost
pomaka na granici ispitivanjem utvrenog poputanja, ime se ispunjava naelo ogranienog
opsega oteenja pri potresu. Prikazane vrijednosti koeficijenta BSC odnose se na modele a za
pretvorbu ("preslikavanje") u vrijednosti koje vrijede za prototip nuno je
primijeniti zakone modelske slinosti. Taj postupak ovdje nije prikazan.

YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


14




Slika 2 - Model 1a: ovisnost koeficijenta poprene sile i horizontalnog pomaka






Slika 3 - Model 2: ovisnost koeficijenta poprene sile i horizontalnog pomaka
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


15



Slika 4 - Model 3: ovisnost koeficijenta poprene sile i horizontalnog pomaka
Poprena sila u podnoju prototipne zgrade u trenutku dostignua najvee otpornosti izraena
bezdimenzijski kao koeficijent poprene sile prikazana je u tablici 3. Koeficijent BSC omjer je
poprene sile u prizemlju i teine zgrade te je primjeren za izravnu usporedbu s proraunskim
silama utvrenim u skladu s normom.



















YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


16




Model 1 prije poetka ispitivanja



Model M1a - faza ruenja
















Model M2 - faza ruenja


Model M3 - faza ruenja

Slika 5 - Modeli zgrada prije poetka ispitivanja i u fazi ruenja

Slika 5 prikazuje neoteeni model M1 i modele M1a, M2 i M3 u posljednjoj
fazi ispitivanja odnosno u fazi ruenja modela (krajnja toka plavih crta na
slikama 2 do 4)
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


17

Tablica 3 - Koeficijent poprene sile u podnoju zgrade BSC
max


Prototip koji odgovara modelu M1 M1a M2 M3
BSC
max
0,68 0,70 0,51 0,35

Proraunska potresna sila u podnoju zgrade, F
b
u kN, odreuje se za zidane zgrade u skladu
formulom (4.5) u normi HRN EN 1998-1:

F
b
= S
d
(T
1
) m (17)

gdje je:
S
d
(T
1
) ordinata proraunskog spektra za period T
1

S
d
(T
1
) = a
g
S (2,5/q) (18)

a
g
proraunsko ubrzanje temeljnog tla za tlo tipa A; a
g
=
I
a
gR

S faktor tla
popravni faktor za viskozno priguenje; = 1,0 za priguenje 5 %
q faktor ponaanja konstrukcije (odreen u skladu s normom ili eksperimentalno)

I
faktor vanosti zgrade;
I
= 1,0 za stambene zgrade
a
gR
referentno (poredbeno) vrno ubrzanje temeljnog tla za tlo tipa A u m/s
2

m ukupna masa zgrade iznad temelja ili iznad krutoga podruma odreena za izvanrednu
kombinaciju djelovanja; m = W/g
W teina zgrade
g gravitacijsko ubrzanje
popravni faktor koji iznosi
= 0,85 ako je T
1
2 T
C
za zgrade koje imaju vie od dva kata
= 1,0 za zgrade s jednim i dva kata
Uvjet T
1
2 T
C
redovito e biti ispunjen za zgrade do pet katova.

Za zgradu na tlu tipa B kod kojega je brzina rasprostiranja poprenih potresnih valova 360-800 m/s
a mogu je jaki potres magnitude M > 5,5 faktor tla je S=1,2. Ako se prihvati srednja preporuena
vrijednost iz norme za zgrade od omeenoga zia, q=2,5, kao u normi HRN EN 1998-1/NA a za
proraunsko ubrzanje temeljnog tla uzme a
g
= 0,30g, ordinata proraunskog spektra iznosi

S
d
(T
1
) = 0,30 g 1,2 1,0 (2,5/2,5) = 0,36 g

Potresna sila u podnoju za zgrade s tri ili etiri kata tada je prema formuli (5)

F
b
= 0,36 g (W/g) 0,85 = 0,306 W

Proraunski koeficijent u podnoju tada je

F
b
/W = 0,306


Usporedba s vrijednostima koeficijenta poprene sile iz tablice 3 pokazuje da je otpornost ispitanih
prototipova odreena preslikavanjem (pretvorbom) iz rezultata ispitivanja modela u svim
sluajevima vea od djelujuih sila, ime je bitni zahtjev (mehanika otpornost i stabilnost)
zadovoljen. Dapae, kod zgrada koje imaju prizemlje, dva kata i mansardu
(modeli M1 i M2) zaliha otpornosti jo uvijek je dovoljno velika pa se u obzir
mogu uzeti i neki dodatni uinci potresa (tlocrtna nesimetrija, torzija itd.).

Iz podataka ispitivanja takoer se zakljuuje da je kapacitet duktilnosti u
skladu sa zahtjevom ogranienog oteenja.
YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


18

4 Zakljuci modelskih ispitivanja

Zakljuci modelskih ispitivanja provedenih u ZAG-u, Ljubljana:

4.1 Na potresnoj platformi Zavoda za gradbenitvo Slovenije (ZAG) u Ljubljani ispitana su tri
modela tipine zgrade graene u sustavu YTONG. Iako su tipski projekti morali biti prilagoeni
dimenzijama i mogunostima potresne platforme, modeli su zadrali sve znaajke prototipova. Dva
modela visine P+2+mansarda razlikovala su se meusobno po stropnim konstrukcijama: u prvom
modelu stropovi su bili izraeni kao "bijeli strop" (predgotovljena stropna konstrukcija s ispunskim
elementima od porastog betona bez tlane ploe) a u drugom kao krino armirane betonske ploe.
Prvi je model ispitan uzbudom u osi simetrije a drugi u smjeru okomitom na prvi. Trei je model bio
jednak drugomu no imao je jedan kat vie a ispitan je u smjeru okomitom na os simetrije.

4.2 Modele su u laboratoriju ZAG-a zidali zidari - instruktori tvrtki XELLA POROBETON SI i
XELLA POROBETON HR u mjerilu 1:4. Zbog tehnolokih potekoa materijal modela nije bilo
mogue izraditi tako da ispunjava zahtjeve potpune modelske slinosti pa su modeli zidani zidnim
elementima koji su se, s obzirom na razred vrstoe, vie ili manje, pribliili zahtjevima
modeliranja, no mehanike su znaajke zia izgraenog od tih zidnih elemenata bile uglavnom
sline znaajkama prototipa. Kako je kljuni parametar koji odreuje ponaanje ovakvih zgrada pri
potresu vlana vrstoa zia, koja je na ziu modela bila izmjerena i bila praktino jednaka vrstoi
prototipa, pri preslikavanju rezultata upotrijebljena su pravila jednostavne odnosno ope modelske
slinosti. Osim toga, ispitivanja prototipova zidova izvedenih od zidnih elemenata razliitih razreda
tlane vrstoe koji se nalaze u literaturi pokazuju da je vlana vrstoa zia gotovo neovisna o
tlanoj vrstoi zidnih elemenata odnosno zia.

4.3 Ispitivanje modela M1 s "bijelim stropovima" (predgotovljenim stropnim konstrukcijama s
ispunskim elementima od porastog betona bez tlane ploe) izvedeno je u dvije faze: u prvoj su na
stropne konstrukcije bile privrene dodatne mase kojima se nadomjestilo stalno i uporabno
optereenje u skladu s pravilima potpunog modeliranja. Kada se pokazalo da su pri potresnoj
uzbudi uz maksimalnu mogunost potresne platforme na modelu nastala samo manja, nevana
oteenja, odlueno je da se inercijske sile pri jednakoj uzbudi potresne platforme umjetno
poveaju tako da se na model privrsti dodatna masa. Tako je postignuto da je u nastavku
ispitivanja model sruen, a pri preslikavanju rezultata na prototip u obzir je uzeta dodatna
korekcija. Druga dva modela, trokatni model M2 s punim ploama i etverokatni model M3 ispitani
su samo s dodatnom masom.

4.4 Ispitivanja modela na potresnoj platformi i preslikavanja rezultata na prototipne zgrade
pokazala su da se zgrade zidane od porastog betona u sustavu YTONG pri potresnom optereenju
ponaaju u skladu s oekivanjima za zidane zgrade. U nelinearnoj fazi ponaanja mehanizam
ruenja tipini je posmini mehanizam kojeg u zidovima postavljenim u smjeru potresa
karakteriziraju dijagonalne pukotine. Osim posminog mehanizma vertikalni omeujui elementi
(serklai) uvaju cjelovitost konstrukcije i osiguravaju manje smanjenje nosivosti pri poveanju
pomaka, ime se poveava kapacitet duktilnosti i troenja energije. Analiza rezultata modelskih
ispitivanja i njihovo preslikavanje na prototipne zgrade pokazuje sljedee:

4.4.1 Zidane zgrade zidane u sustavu YTONG pri potresu se ponaaju u skladu s oekivanjima.
Mehanizam ruenja je katni posmini mehanizam pri kojem je kritini element otpornost donjega
kata dok vertikalni omeujui elementi (serklai) i armatura u parapetima omoguuju prijenos
optereenja, bolju iskoristivost kapaciteta otpornosti konstrukcije a time i
nastanak oteenja u zidovima vieg kata. Katni posmini mehanizam
karakterizira nastanak posminih, dijagonalno usmjerenih pukotina u
zidovima postavljenim u smjeru potresne uzbude.




YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


19

4.4.2 Dinamiko ponaanje zgrada zidanih u sustavu YTONG pri potresnom optereenju
primjereno je ponaanju drugih vrsta zidanih zgrada iako je omjer mase zia i stropova radi manje
mase porastoga betona drukiji. Ispitivanja pokazuju da je dinamiki odziv na potres slian kao pri
slinim zidanim konstrukcijama pravilnoga tlocrta. Pri vibraciji prevladava prvi vlastiti period, a kao i
kod drugih zidanih konstrukcija s omeenim ziem slian je posmini mehanizam ruenja.

4.4.3 etverokatne zidane zgrade zidane u sustavu YTONG, projektirane kao zidane konstrukcije
od omeenog zia, imaju dostatnu potresnu otpornost i za podruja s najveom oekivanom
potresnom opasnou u Sloveniji. Analiza rezultata modelskih ispitivanja i njihovo preslikavanje na
prototipne zgrade pokazuje da postignute vrijednosti koeficijenta poprene sile u prizemlju (od
BSC=0,51 do 0,70 za trokatnu zgradu i BSC=0,35 za etverokatnu) premauju vrijednosti koje se
zahtijevaju pri projektiranju zidanih konstrukcija od omeenog zia i za potresom najvie ugroena
podruja Slovenije, graenih ak i na slabijim tlima.

4.4.4 "Bijeli strop" (predgotovljena stropna konstrukcija s ispunskim elementima od porastog
betona bez tlane ploe) ispunjava zahtjeve za monlitnim djelovanjem i djeluje kao kruta
horizontalna dijafragma i pri najjaem potresu.

4.4.5 Dimenzije i koliina armature vertikalnih serklaa prema sustavu YTONG zadovoljavaju
oekivano djelovanje serklaa u viekatnim zgradama graenim na podrujima najvee oekivane
potresne opasnosti iako po dimenzijama i koliini armature odstupaju od zahtjeva eurokodova.
Ispitivanja na potresnoj platformi pokazala su da su vertikalni serklai nakon nastanka veih
oteenja u nosivim zidovima uspjeno povezali zie, sprijeili raspadanje dijelova zidova
oteenih pukotinama i osigurali cjelovitost ponaanja zgrade sve do ruenja.

4.4.6 Mehanizam dinamikog ponaanja i posmini mehanizam ruenja omoguuju da se
ponaanje zidanih zgrada zidanih u sustavu YTONG pri potresu moe analizirati jednakim
proraunskim alatima i da se otpornost na djelovanje potresa moe provjeravati na jednak nain
kao i kod drugih zidanih zgrada.

4.4.7 Ako se za analizu potresne otpornosti zgrade rabi metoda postupnog guranja (engl. push-
over), kapacitet duktilnosti i troenja energije omoguuju da se pri provjeri potresne otpornosti
moe uzeti vrijednost fakora ponaanja konstrukcije q=2,5. Ispitivanja modela na potresnoj
platformi daju naznake da bi se mogla upotrijebiti i vrijednost na gornjoj granici podruja kojeg
preporuuje Eurokod 8, tj. q=3,0 iako bi prethodno bilo potrebno provesti neka dodatna ispitivanja.
Ako se potresna otpornost provjerava klasinim metodama koje ne uzimaju u obzir preraspodjelu
potresnih sila na zidove, moe se vrijednost na gornjoj granici preporuenoga podruja upotrijebiti
bez potvrde dodatnim ispitivanjima. Ispitivanja na potresnoj platformi su pokazala da se pri
potresnom optereenju, zgrade izgraene od porastoga betona u sustavu YTONG ponaaju
jednakovrijedno ponaanju zgrada od openoga zia. Razlog je, s jedne strane manja masa
materijala zia zgrade pa su pri proraunskom potresu potresne sile manje, a s druge strane
posmina otpornost zia koja nije nita manja od posmine otpornosti zidova iz openih zidnih
elemenata. Vlana vrstoa zia je zbog manje tlane vrstoe primjerena vrijednostima utvrenim
na slinom ziu od openih zidnih elemenata. Kako nema dovoljno eksperimentalnih podataka
potrebno je u vezi s tim u budunosti podrobnije ispitati ovisnost tlane i vlane vrstoe zia od
porastog betona."










YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


20

5 Zakljuci za Hrvatsku

5.1 Zakljuci iz toke 4.4 primjenjivi i na zgrade koje se grade u potresnim podrujima
Hrvatske.

5.2 Zakljuak iz toke 4.4.3 primjenjiv je na zgrade zidane u sustavu YTONG u Hrvatskoj za
sluajeve kada je koeficijent poprene sile u prizemlju BSC 0,51 za trokatne, odnosno BSC
0,35 za etverokatne zgrade. Time je praktiki omoguena gradnja u sustavu YTONG u svim
potresnim podrujima na tlima tipa A, B i C.

5.3 Vertikalni serklai krunog presjeka promjera 150 mm ispunjeni betonom, armirani ipkom
120 mm kvalitete elika B500B ili B500C po cijeloj visini zgrade, potpuno zadovoljavaju
zahtijevanu funkciju serklaa pri djelovanju potresa pa se, kao inovativni konstrukcijski element,
mogu primijeniti unato odstupanju od zahtjeva norme HRN EN 1998-1. Plotina ipke 120 mm
jednaka je plotini armature vertikalnog serklaa kvadratnog presjeka (410 mm) koja se zahtijeva
u toki 9.5.3(6) norme HRN EN 1998-1. Na modelu M3 promjer vertikalnog serklaa bio je 100 mm
to dokazuje da presjek betona za funkciju serklaa nije bitan, ali kako norma odreuje najmanju
dimenziju stranice vertikalnog serklaa 150 mm i kako je potrebno osigurati zatitu od korozije
preporuuje da promjer vertikalnog serklaa krunog presjeka bude 150 mm, osim ako se na drugi
nain osigura zatita armature od korozije.

5.4 Horizontalni serklai armiraju se na uobiajeni nain s 410 mm elikom B500B ili B500C.

5.5 Zakljuci iz toke 4.4.7 za primjenu u Hrvatskoj prilagouju se tako da se pri provjeri
potresne otpornosti uzima vrijednost faktora ponaanja konstrukcije q=2,5 neovisno o tome je li u
obzir uzeta preraspodjela potresne sile na zidove kako to doputa norma HRN EN 1998-1 ili
preraspodjela nije uzeta u obzir.

***

YTONG HR - Suvremena rjeenja za protupotresnu gradnju


21

Prilog 1

Seizmoloka karta Hrvatske

podruje 6 a
gR
= 0,05 g ili 0,5 m/s
2

podruje 7 a
gR
= 0,10 g ili 1,0 m/s
2

podruje 8 a
gR
= 0,20 g ili 2,0 m/s
2

podruje 9 a
gR
= 0,30 g ili 3,0 m/s
2


a
gR
referentno (poredbeno) vrno ubrzanje temeljnog tla za tlo tipa A
2
Y
t
o
n
g

j
e

r
e
g
i
s
t
r
i
r
a
n
a

r
o
b
n
a

m
a
r
k
a

X
e
l
l
a
.
S
v
i
b
a
n
j
,

2
0
1
2
.
Ytong porobeton d.o.o.
Kovinska 4a
10090 Zagreb
Hrvatska
Telefon: +385 1 3436 800
Telefax: +385 1 3464 920
Besplatni info telefon: 0800 7000
info.hr@ytong.com
www.ytong.hr
www.gradnjakuce.com
www.renoviranje.hr
facebook.com/YtongHrvatska