ZDRAVSTVENO VELEUILITE

SMJER: SESTRINSTVO
Ak. god. 2013./2014

Minela Kovaec

ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA S TUMOROM MOZGA

Seminarski rad

Kolegij: Zdravstvena njega odraslih II (redovni studij)

Prof.dr.sc. Biserka Sedi

Zagreb, oujak 2014.

SADRAJ:
SADRAJ:..................................................................................................................................1
1. SAETAK...........................................................................................................................2
2. UVOD.................................................................................................................................2
3. KLINIKA SLIKA.............................................................................................................3
3.1. Znakovi i simptomi tumora mozga..................................................................................4
3.2. Dijagnostika tumora mozga.............................................................................................5
3.3. Lijeenje...........................................................................................................................5
4. SESTRINSKE DIJAGNOZE..............................................................................................6
4.1.
Smanjena mogunost brige za sebe............................................................................6
4.2.
Bol...............................................................................................................................7
4.3.
Anksioznost.................................................................................................................7
5. SESTRINSKE INTERVENCIJE........................................................................................7
6. ZAKLJUAK.....................................................................................................................9

Kljune rijei: zdravstvena njega, pacijent, tumori mozga, vrste tumora, kemoterapija

1. SAETAK
Pacijenti s tumorom na mozgu mogu imati blage do teke manifestacije simptoma koji
prate ovu bolest. Pravovaljano prepoznavanje simptoma koji pokazuju mogunost prisutnosti
tumora na mozgu, te multidisciplinarni kolaborativni nain pristupanja lijeenju neophodan je
zajedno s pravovaljanim sestrinskim intervencijama s ciljem zadovoljavanja potreba pacijenta
potujui holistiki pristup. Osim naina prepoznavanja, dijagnosticiranja i lijeenja tumora
na mozgu, medicinska sestra - tehniar mora posjedovati znanje i vjetine kako bi pacijentu
bilo mogue pruiti sveobuhvatnu skrb prema njegovim potrebama.

2. UVOD
Tumori mozga najee se jo nazivaju i skupnim imenom ekspanzivni intrakranijalni
procesi. To znai da u intrakranijalnom prostoru postoji novotvorina koja uzrokuje lokalne i
udaljene promjene. Lokalne promjene uzrokuju promjene na mjestu svoga rasta, a udaljene
promjene uzrokuju popratni edem mozga te poremeaj protoka likvora i krvi. Tumori mozga
vaan su medicinski problem, esti su, obuhvaaju 10% svih tumora uope, a od toga su 20%
metastaze drugih primarnih malignih tumora. Od ukupnog broja umrlih u bolnicama 1-1,5%
smrti uzrokovano je tumorom mozga. Intrakranijalni tumori pojavljuju se u osoba svih dobnih
skupina, no najvea je incidencija u osoba u drugoj polovici prvog desetljea i tijekom
etvrtog i petog desetljea ivota. Uzrok tumora mozga je u veini sluajeva nepoznat.
Odreeni tumori su kongenitalni i nasljedni, a razliiti autori navode razliite uzrone
imbenike. Teorija o tumorima kao posljedici nenormalnog razvoja zaostataka embrionalnih
stanica, nasljedni faktori, trauma, a navodi se i povezanost kemijskih i virusnih uzronika,
radijacije, kemoterapije i upotrebe imunosupresivne terapije. Tumore mozga moemo
klasificirati prema patohistolokom nalazu, predilekcijskim mjestima i dobnim skupinama u
kojim se javljaju. Tumori mogu biti benigni i maligni. Tumor mozga, bio on histoloki
benigan ili ne, po svojoj lokalizaciji on je maligan. Histoloki dijeljeno tumori mozga su
gliomi (imaju najveu incidenciju), meningiomi, neurinomi, pituitarniadenomi, kongenitalni
tumori, angiomatozni tumori i metastaze.

Prema predilekcijskim mjestima tumori mozga dijele se na neuroektodermalne,

mezodermalne i epitelne tumore. U odreenim dobnim skupinama postoje izvjesne
zakonitosti o uestalosti pojedinih vrsta tumora. Tako su u djece i mlaih do 20 godina esti
meduloblastomi. U srednjoj ivotnoj dobi oligodendrogliomi, meningenomi i neurinomi, a u
involucijskoj dobi javljaju se maligni glioblastomi i metastatski tumori. 20% svih tumora
javlja se u 6. desetljeu ivota. Metastatski tumori najee nastaju metastaziranjem tumora iz
bronhogenih tumora, tumora dojke i gastrointestinalnih tumora.

3. KLINIKA SLIKA
Klinika slika tumora dobiva se na temelju opih i lokaliziranih simptoma. Opi
simptomi su takoer i rani simptomi te oni nastaju zbog mehanikog djelovanja tumora na
mozak ili zbog bloka cirkulacije likvora. Obino je to glavobolja koju pojaava bilo kakva
aktivnost koja dovodi do povienja intrakranijalnog tlaka. esti su jo simptomi: munina,
povraanje (neovisno o jelu), psihika usporenost, lako zamaranje i drugi. Lokalizirani
simptomi oituje se pri veoj ekspanziji tumora kada dolazi do progresivnog veeg razvoja ili
disfunkcije modanog tkiva. Ovisno o mjestu ekspanzije izraen je gubitak ili funkcija dijela
mozga, npr. kod ekspanzije frontalnog renja poremeeno je mentalno stanje, postoji defekt
memorije, izraene su promjene raspoloenju, kod tumora lijeve strane mozga dominantne
strane, javljaju se konvulzivni napadi te poremeaji govora. Javljaju se kontralateralne
hemipareze, oteenja senzibiliteta, pozitivni babinski refleks, motorni i senzorni napadi,
afazija, agnozija (mogunost neprepoznavanja predmeta, nereagiranja na osjetilne podraaje).
Kod cerebralnog edema takoer dolazi do smanjene razine svijesti, smanjenja ili gubitka
reakcije zjenice na svjetlost, nejednake veliine zjenica, gubitka ili smanjena motornih
funkcija, promjena respiratorne funkcije i promjene vitalnih znakova kao to su bradikardija,
hipertenzija. Znakovi i simptomi povienja intrakranijalnog tlaka razviti e se sa irenjem
mozga. Sporo rastui tumori omoguiti e veu kompenzaciju intrakranijskog sadraja nego
brzo rastui tumori. No, kada se dosegnu granice prilagodbe, poveat e se intrakranijalni tlak
i simptomi e postati oiti. Pritisak tumora lokalno na dio mozga, ivca ili krvne ile moe
izazvati odreeni neuroloki deficit, ishemiju, disfunkciju.
Kada se tumor klasificira kao benigan, dolazi se do zakljuka da je potpuni oporavak
mogu, dok maligno upuuje na slabu prognozu. No, kada je tumor lokaliziran unutar mozga,
drugi faktori uzimaju se u obzir. Tumor za koji se smatra da je histoloki benigan moe biti

kirurki nedostupan, na primjer u sluaju dubokog tumora mozga gdje se zahtijeva duboka
disekcija tkiva ili tumor koji je lokaliziran u vitalnim podrujima kaoto je modano deblo ili
lena modina. Benigni tumor e nastaviti rasti, uzrokujui poveanje intrakranijalnog
pritiska, neuroloki deficit, sindrom uklijetenja i naposlijetku smrt. Budui da bolesnik gubi
neuroloke funkcije i ivot, izraz benigan u ovim sluajevima tumora mozga nije primjeren.

3.1. Znakovi i simptomi tumora mozga

U anamnezi tumora mozga pronalazi se razvijanje progresije simptoma gdje brzina
progresije ovisi o lokaciji, brzini rasta tumora i vrsti tumora. Neki tumori rastu prikriveno i
asimptomatski sve dokle god ne postanu izrazito veliki. Tumori koji su lokalizirani u blizini
vitalnih podruja svoje prisustvo kliniki prikazuju vrlo brzo zbog svojeg prodiranja u vitalna
podruja. Najei inicijalni znakovi i simptomi su glavobolja, povraanje i disfunkcija
kognitivnih funkcija. Glavobolja moe biti generalizirana ili lokalizirana u frontalnoj ili
subokcipitalnoj regiji te je najee opisana kao intermitentna i blaga, obino gora ujutro zbog
iritacije i kompresije na sinusedure ili krvnih ila. Povraanje je povezano sa povienjem
intrakranijalnog tlaka i kompresijom modanog debla. Munina i abdominalna nelagoda
mogu biti povezani sa povraanjem.
Promjene kod osobnosti su: gubitak sposobnosti suzbijanja emocija, oteenje raznih
intelektualnih funkcija i poveanje neurotskih osobina linosti su podruja mogueg nastanka
deficita. Poveanje intrakranijalnog tlaka ili fokalna lezija u modanim polutkama, posebice
uprednjem renju, stvaraju deficite osobnosti. Lokalna ometanja normalnih neurolokih
funkcija mogu biti irokog raspona i varirati ovisno o lokaciji i veliini neoplazme, motorna i
senzorna disfunkcija, disfunkcija lubanjskih ivaca te promjene svijesti, u sluaju tumora
stranje jame mogua je disfunkcija lubanjskih ivaca, ataksija i nekoordiniranost pokreta.

3.2. Dijagnostika tumora mozga

Prvi korak u dijagnozi tumora mozga se poduzima u primarnoj zdravstvenoj zatiti.
Uzima se bolesnikova anamneza i obavi se fizikalni pregled bolesnika, ime se otkrivaju
znakovi i simptomi neuroloke bolesti. Slijedei korak je upuivanje bolesnika neurologu na
daljnje pretrage i postavljanje konane dijagnoze.
U odraslih, pojava napadaja u anamnezi je zabrinjavajui nalaz povienog
intrakranijskog tlaka, lokaliziranog neurolokog deficita i promjena u ponaanju. Kako bi se
potvrdila dijagnoza tumora mozga obavljaju se slijedee pretrage: magnetska rezonancija,

pregled vida i vidnog polja, kompjuterizirana tomografija, elektroencefaalografija, cerebralna

angiografija, lumbalna punkcija i analiza likvora.

3.3. Lijeenje
Jednom kada je dijagnoza tumora mozga potvrena, zapoinje se sa specifinim
lijeenjem. Tri metode lijeenja tumora mozga su: operativni zahvat, radijacija i kemoterapija.
Ove metode mogu se koristiti zasebno ili u kombinaciji. Varijable koje se koriste za odabir
odgovarajueg lijeenja su vrsta tumora, lokacija, veliina, simptomi i ope stanje bolesnika.
U veini sluajeva, operativni zahvat je posljednji korak prema pozitivnoj dijagnozi tumora
mozga. Biopsijom tkiva i identifikacijom tumora histoloki dobiva se znak o prognozi. No,
malignost i kirurka dostupnost su takoer vani faktori u donoenju prognoze. Neki tumori,
iako histoloki benigni, ne mogu se kompletno ukloniti, ali se mogu privremeno olakati
simptomi.
Kod radijacijske terapije cilj je je unitenje tumorskih stanica bez unitenja normalnih
stanica. Tumorske stanice su radiosenzitivnije od netumorskih stanica. Slijed radioterapije
moe poveati stopu preivljavanja nakon operativnog zahvata. Doza radijacije tumora ovisi o
nekoliko varijablikao to je histoloki tip tumora, reakcija tumora na radijacijski terapiju,
lokacija i razina tolerancije.tumori koji dobro reagiraju na radijacijsku terapiju su:
meduloblastom i neke metastatske lezije. Naalost, neki bolesnici ne reagiraju dobro na
radijacijsku terapiju, to stvara probleme u zbrinjavanju.
Uporaba kemoterapije u lijeenju tumora mozga je ope prihvaeni pristup u lijeenju
malignih tumora mozga, a najbolje utjee na meduloblastom i glioblastom. No, nuspojave
kemoterapeutika ograniavaju dozu lijeka. Najee nuspojave su munina, povraanje,
dijareja, depresija kotane sri, alopecija, stomatitis i neuroloko propadanje. O mogunosti
kemoterapije bolesnik se suoava odmah nakon konane dijagnoze tumora mozga. Operativni
zahvat i eventualna radijacijska terapija prethode planu kemoterapije. Bolesniku je potrebno
pruiti potrebne informacije o kemoterapiji, kao i mogunost nastanka nuspojava
kemoterapeutika. Uloga medicinske sestre tijekom kemoterapije je ista kao i uloga u sluaju
radijacijske terapije. Dodatne mjere su usmjerene prema zbrinjavanju stomatitisa, alopecije i
smanjenog broja krvnih zrnaca. U sluaju stomatitisa potrebno je esto voditi brigu o usnoj
upljini i primjene raznih povrinskih aplikacija (glicerin, ksilokain...). Alopecija moe
stvoriti probleme u tjelesnom imidu bolesnika i samopoimanju te ga je potrebno savjetovati o
noenju perika ili privlanih alova/ kapa.

4. SESTRINSKE DIJAGNOZE
S obzirom na polagani nain rasta tumora i vrlo esto prisutnu polaganu progresiju
bolesti, kod pacijenata se prvo javlja potreba za zadovoljavanjem potreba s viih razina prema
Maslowljevoj listi motiva. Naime, kod pacijenata se prvobitno javljaju ispadi u senzomotorici
te kognitivno perceptivnim funkcijama, kojih je pacijent svjestan, da bi se postupno javljalo
pogoranje, a s njim i potreba za rjeavanjem problema s niih razina Maslowljeve liste
motiva.
Najee sestrinske dijagnoze su:

SMBS (u/s opom slabou)

SPN

Bol

Neupuenost o osnovnoj bolesti u/s nedostatkom specifinog znanja

Strah u/s neizvjesnou ishoda lijeenja 2 bolesti

Visok rizik za ozljedom u/s epileptikim napadom

Socijalna izoliranost

Bespomonost (spada u vie razine zadovoljavanja ljudskih potreba po Maslowljevoj

listi motiva)

Anksioznost u/s procesom lijeenja

Nadalje su detaljnije objanjene neke od najeih sestrinskih dijagnoza.

4.1. Smanjena mogunost brige za sebe

Poremeaji intelektualnih funkcija mogu utjecati na smanjenje sposobnosti bolesnika
da obavljaju aktivnosti vezane za zadovoljavanje fiziolokih funkcija, usporenost pokreta,
poreaje vizualnog prepoznavanja, poremeaji orijentacije oteavaju bolesniku oblaenje,
presvlaenje i provoenje osobne higijene.
Zaboravljivost i dezorijentiranost esto rezultiraju i nemogunou zadravanja
mokrae i stolice. Ako bolesnik ima problema s guranjem ili zadrava hranu u ustima jer je
zaboravi progutati, moe doi do aspiracije hrane. Psihiki poremeaji, naravno, znatno utjeu
na odravanje verbalne komunikacije bolesnika.
Intervencije bi bile: neposredna fizika pomo, poticati bolesnika da postigne najvei
stupanj samostalnosti te ukljuiti i educirati obitelj u pruanju fizike pomoi.
6

4.2. Bol
Bol se moe javiti u obliku glavobolje, poslijeoperacijski ili kao emocionalna bol.
Intenzitet i trajanje boli mogu bitno utjecati na ope psihofiziko stanje bolesnika kao i na
pojavu emocionalnih smetnji odnosno, bol moe biti etioloki initelj za pojavu emocionalnih
problema kod bolesnika.
Intervencije bi bile: predoiti bolesniku sve postupke koji se mogu primijeniti za
ublaavanje boli, educirati bolesnika o boli i uzrocima boli, ublaiti strah i anksioznost,
poduiti bolesnika o relaksaciji, procijeniti kako lanovi obitelji diivljavaju bolesnikovu bol i
imaju li neke zablude o boli, te primjeniti propisane analgetike.

4.3. Anksioznost
Svako bolesno stanje dovodi do poremeaja emocionalne ravnotee u linosti, a
neizbjeivo se odraava i na njezinu okolinu. ovjek doivljava volest ne samo kroz ono to
ona trenutno zaista jest, nego i kroz ono to bi ona mogla u budunosti donijeti, kroz odricanja
i frustracije koje je prate. esto je vea i tea ona patnja koju prouzroe emocionalne reakcije
na bolest od onekoju bolest nosi sama po sebi.
Bolesnici koji imaju dijagnosticiran tumor mozga, bilo da su lijeeni ili da ih lijeenje
tek oekuje, nose u sebi strah od same dijagnoze.
Sestrinske intervencije bi bile: poticati bolesnika da verbalizira strah i tjeskobu,
ukljuiti u rad s bolesnikom klinikog psihologa, te aktivno ukljuiti obitelj da prui podrku
oboljelom i da tako pozitivno utjee na psiholoko stanje bolesnika.

5. SESTRINSKE INTERVENCIJE
S obzirom na gore navedene, najee sestrinske dijagnoze/probleme pacijenta,
terapijski postupak te nuspojave istih, intervencije medicinske sestre - tehniara trebaju biti
usmjerene na promatranje takovoga bolesnika, pruanju podravajue (suportivne) skrbi,
edukacije i unaprjeenje kvalitete ivota istom.
A. Promatranje ukljuuje:

Promatranje pacijentovog odgovora na terapiju. Biti spreman na mogunost promjene

u razini svijesti, neurolokih deficita, povienog intrakranijalnog tlaka (jutarnje
glavobolje, povraanje, pogoranje opeg stanja), abnormalne respiracije. Prijavak

bilo kojeg znaka poveanog intrakranijalnog tlaka (smanjenje razine svijesti, povienje
temperature, bradikardija, iregularne respiracije, razliita veliina zjenica, glavobolja,
povraanje) ili trenutano ozbiljnog pogoranja stanja. Promatranje i uoavanje
toniko - klonikih greva i osiguranje adekvatne terapije u sluaju javljanja
epileptikog statusa

Mjerenje balansa tekuina i elektrolita u svrhu prevencije dehidracije

B. Suportivna skrb ukljuuje:

Primjena analgetika i postupaka za oputanje prema razini boli (po odredbi lijenika
osigurati tihu okolinu u svrhu poveavanja bolesnikove tolerancije boli, osigurati
isplanirane faze odmaranja u svrhu pomaganja pacijentu da se odmori od stresa uslijed
boli, te zamraiti prostoriju i/ili osigurati sunane/zatamnjene naoale ukoliko je
pacijent fotofobian)

Uputiti pacijenta da lei s operiranom stranom glave prema gore

Uzdignuti glavu od ravnine kreveta za 15 do 30 u svrhu redukcije kongestije vratnih

vena, ukoliko je pacijent disfagian ili bez svijesti, okrenuti glavu postrance kako bi
sprijeili zapadanje jezika i aspiraciju

Postaviti disfaginog pacijenta uspravno i uputiti ga na uestalije gutanje kako bi si

olakao hranjenje; osigurati pripravan kisik i ureaj za sukciju sa strane kreveta u
sluaju aspiracije, te je kaasta dijeta preporuljiva ukoliko pacijent osjea bol dok
vae

Ukoliko pacijent ima deficit vidnog polja, postavljati sve predmete u podruje
njegovog vidnog polja, poduiti pacijenta da ''skenira'' i druge strane osim vidljive u
vidnom polju

Postaviti titnike na stranice kreveta kako bi se izbjeglo ozljeivanje pacijenta u

sluaju javljanja napadaja
C. Edukacija pacijenta i unaprjeenje kvalitete ivljenja ukljuuje:

Objasniti i educirati pacijenta o bolesti, njezinim nainima lijeenja i drugim za

pacijenta bitnim informacijama

Objasniti pacijentu nus efekte tretmana, kao to su munina, povraanje, alopecija i dr.

Ohrabrivati pacijenta u njegovim odlukama oko daljnjeg tretmana

Objasniti vanost kontinuirane primjene kortikosteroida i kako upravljati nus efektima

kao to su dobivanje na teini i hiperglikemija

Ohrabriti i educirati pacijenta da koristi resurse zajednice u svrhu fizike i psiholoke

podrke, kao to su prijevoz sanitetskim vozilom do medicinske ustanove, kuna
njega, razne support grupe i sl.

6. ZAKLJUAK
S obzirom na relativno esto dug vremenski period od pojave prvih simptoma pa do
zavretka lijeenja ili pak smrtnog ishoda bolesti, nakon kratke akutne faze, pravovaljan
pristup rjeavanju svih pacijentovih problema nadasve je neophodan. Medicinska sestra tehniar koja se skrbi o ovakvim bolesnicima, osim optimalne koliine znanja iz neurologije,
sestrinskih vjetina i procesa zdravstvene njege mora posjedovati i zavidnu koliinu
iskustveno - empatijskih vjetina kao i odgovarajue naine pristupu pacijentu ovisno o stanju
u kojem se isti nalazi.