www.chikaasistent.

com

KONCENTRACIJA NAPONA kako, ko i gdje ???
Ono ega se bilo koji mainski ininjer koliko toliko sjeti kada su u pitanju mainski elementi onda je to
zasigurno pojam Koncentracije napona. Pojava koja je mnogima uzrokovala glavobolje, obnovu
godine studiranja a nekim ipak ostala u sjeanju kao interesantna pojava koja uslovljava izgled
mnogih konstrukcija koje nas okruuju. U cilju boljeg i potpunijeg razumijevanja kreemo dugakim
stazama shvatanja pojave Koncentracije napona ...

Na ta sve moe biti optereen mainski dio?
Prvo da se rijeimo definicije mainskog elementa! Mainski element predstavlja dio koji se u istom ili
slinom obliku ponavlja u sklopu (maini). Tokom svog radnog vijeka, maina a time i mainski
elementi unutar nje bivaju izloeni eljenim i neeljenim optereenjima. Kada se spomene pojam
eljena optereenja onda se on vee za samu funkciju ureaja dok su neeljena optereenja vezana
za nepredvidive procese (udari, razne oscilacije itd.). Shodno tome kako sile i momenti iz okolnog
svijeta napadaju na mainski dio, mogue ih je svrstati u normalne (F

) i tangencijalne (F

) sile
odnosno momente (M

i M

).











Zatezanje () (Ekstenzija) je aksijalno naprezanje usljed isteuih aksijalnih sila.
Pritisak () (Kompresija) je aksijalno naprezanje usljed sabijajuih sila.
Savijanje () (Fleksija) je naprezanje izazvano spregovima sila koji se nalaze u jednoj od uzdunih
ravni razmatranog dijela.
Uvijanje () (Torzija) je naprezanje izazvano spregovima sila koji se nalaze u poprenoj ravni
razmatranog dijela.
Smicanje () (Sekcija) je naprezanje koje izaziva sila djelujui u poprenom presjeku razmatranog
dijela.
Izvijanje () (Deflekcija) nastaje kod vitkih dijelova optereenih sa aksijalnom silom pritiska.

Ova optereenja prouzrokuju naponska stanja unutar mainskog elementa koja, ako se prostiru po
normalnoj povrini presjeka u promatranoj taki predstavljaju normalni napon (). Ukoliko se projekcija
nastalog napona ipak prostire po tangentnoj povrini poprenog presjeka onda je rije o
tangencijalnom naponu ().












www.chikaasistent.com

Praksa potvruje Hookov zakon nije obuhvatio sve!!!
Meutim, znati samo na ta je neki mainski element optereen nije dovoljno! Fundamentalna
saznanja o nekim mehanikim karakteristikama pojedinih materijala dobivena Hook-ovim dijagramom
vrijedi za statiko optereenje tj. kada se optereenje linearno poveava sve do loma epruvete. Podaci
koji se dobiju ovakvim pokusom se odnose na statike osobine materijala tj. na zateznu vrstou
M

(MPa) i granicu razvlaenja
V
(MPa). Meutim, dosadanjim mjerenjima je bezbroj puta utvreno da
pri dovoljno velikom broju uzastopno ponovljenih optereenja, probna epruveta se prekida pri mnogo
manjem naponu (Whler-ova kriva), nego to puca pri naponu utvrenim sa zateznom vrstoom
dobivenom za statike uslove ispitivanja. Ako se ovom doda jo i injenica da veina mainskih
elementa u stvarnom radnom okruenju rade sa znatno manjim optereenjima koja se manifestuju
prema odreenom zakonu promjene onda razlika izmeu statikog i dinamikog optereenja postaje
znaajna. Koliko su znaajne razlike izmeu jednog i drugog reima rada (statiki i dinamiki) treba da
pokae naredni primjer.
Proraun prvih avionskih motora, koji bez imalo sumnje rade u dinamikom reimu rada, vren je na
osnovu statikih rezultata ispitivanja. Iz sigurnosnih razloga bilo je uobiajeno da se pri proraunu
takvih dijelova uzimaju vrlo niske vrijednosti dozvoljenih napona. Prividno velika sigurnost konstrukcije
dobijala se tada na raun njene ekonominosti. Tako su npr. prvi avionski motori imali 20 puta veu
teinu po 1KS nego dananji.
Ovo je bio jedan on naina sa kojim su se ininjeri pokuavali suprotstaviti tada nepoznatom
fenomenu Koncentracije napona. Drugi pristup je dat u narednom primjeru...
itajui knjigu iz 1974 godine na tematiku Koncentracije napona, Chika Asistent je naiao na sljedei
odlomak:Usljed okolnosti to tap sa zarezom ima veu statiku vrstou nego glatki tap, u
mainstvu se znaaj zareznog djelovanja sve doskora jako potcjenjivao pa se i proraun dijelova
izloenih promjenljivim silama vrio prema statikoj vrstoi. Kada bi se prividno pravilno proraunati
dijelovi pri radu prelomili, obino se tada pribjegavalo ablonskom poveanju ugroenih presjeka, pa
kad su se dijelovi, bez obzira na ovu mjeru, i dalje lomili zadatak bi izgledao prilino nerjeiv. injenica
da su se u takvim sluajevima dijelovi lomili bez obzira na vrlo niske vrijednosti nominalnog napona
(pretpostavljala se ravnomjerna raspodjela napona) ukazivala je na to da je materijal na nekim
mjestima ipak bio preoptereen. Razlog je, dakle, leao u zanemarivanju vrnih napona i u
nedovoljnom poznavanju prirode dinamike vrstoe materijala.
Da bi krenuli ispravnim stazama shvatanja Koncentracije napona potrebno je krenuti od osnove koju
ine VRIJEME. Optereenje se mijenja u vremenu i to je osnovna razlika u odnosu na prvobitne
pristupe u dimenzionisanju mainskih dijelova preko Hookovog zakona. Stoga, je potrebno izvriti
klasifikaciju na sljedee tipove optereenja: Konstantno, Jednosmjerno promjenljivo, isto
jednosmjerno promjenljivo, Naizmjenino promjenljivo i isto naizmjenino promjenljivo. Sama
aproksimacija dinamikih promjena sa sinusoidealnim zakonom je ininjerska greka koja se smatra
zanemarivom za studentski nivo. Detaljan pregled pojedinih tipova optereenja je dat u Tabeli 1.

Tip optereenja
Statiki
Jednosmjerno
promjenljivo
isto
jednosmjerno
promjenljivo
Naizmjenino
promjenljivo
isto
naizmjenino
promjenljivo

Nazivne veliine

a
=0

max
=
min
=
sr

=const.

sr
=(
max
+
min
)/2

a
=(
max
-
min
)/2

sr
=
max
/2

a
=
max
/2

min
=0

sr
=(
max
-
min
)/2

a
=(
max
+
min
)/2

min
<0

a
=
max
=
min

sr
=0
Opti sluaj

2

min max
a
min max
sr

Tabela 1 Pregled tipova optereenja

www.chikaasistent.com

Dinamika optereenja u svjetlu dijagrama DINAMIKA IZDRLJIVOST
Kao to je ve spomenuto u prethodnom tekstu, ukoliko se epruveta izloi prethodnom trajnom
stalnom promjenljivom optereenju, vremenom e slabljenje materijala usljed ega e doi do
smanjenja njegove izdrljivosti.
Jedan od prvih i najpoznatijih pristupa u ispravnoj analizi dinamikog optereenja je dao August
Whler jo 1871 godine. Prema Whler-ovom dijagramu izdrljivost epruvete raste sa smanjenjem
napona
a
i obrnuto. Meutim, njihova meusobna ovisnost nije linearna. Whler-ova krivulja se
asimptotski pribliava vrijednosti naprezanja koja se naziva "dinamika izdrljivost". to je
a
manje to
e i epruveta izdrati vei broj ciklusa do loma. Dinamika izdrljivost R
d
je ono najvee promjenljivo
(dinamiko) naprezanje koje materijal moe da izdri uz praktino beskonaan broj ciklusa bez pojave
loma.










Razumom obdarenom ovjeku treba da bude jasno da se prilikom ispitivanja ne moe ispitivati
beskonano dugo. Zbog toga se odreuje N
g
- granini broj ciklusa, za koji se smatra da ukoliko
epruveta izdri tu vrijednost, da je dinamiki izdrljiva. Vrijednost graninog broja ciklusa iznosi:
Ng=n10
6
ciklusa pri emu je n predvieni radni vijek mainskog dijela.
Dakle, R
d
predstavlja mehaniko svojstvo koje karakterizira otpornost materijala u uvjetima
dinamikog naprezanja odnosno otpornost prema umoru materijala. Svakako treba razlikovati
dinamiku izdrljivost od statike izdrljivosti koja predstavlja otpornost prema puzanju materijala.
Ovdje istiemo dva velika pojma a to su ZAMOR i PUZANJE. ZAMOR je pojava loma usljed
dugatrajnog dinamikog optereenja dok je PUZANJE pojava loma usljed dugotrajnog statikog
optereenja (pri povienoj temperaturi). Ova razlika izmeu jednog i drugog mehanizma loma nije
samo terminolokog karaktera. Pri vizuelnoj defektoskopiji statiki lom (PUZANJE) se moe jasno
razlikovati od dinamikog (ZAMOR).
















Za statitki lom je karakteristina surova, hrapava povrina loma dok je dinamiki lom poseban po
svojoj glatkoj i finoj prelomnoj povrini jer se samo optereenje odvijalo dugotrajno kao i kod statikog
ali u dinamikom reimu. Meutim, Whler prilikom sastavljanja svog dijagrama je uzimao u obzir
www.chikaasistent.com

samo jedan tip optereenja tj. nacrtani dijagram vrijedi samo za jedan tip optereenja (JP, JP,NP ili
NP). Upravo ovdje lei glavni razlog zbog ega se koriste drugi dijagrami dinamike izdrljivosti
poput Smith-ovog (openito za sve mainske dijelove), Haigh-ovog (openito za sve mainske
dijelove), Moore-Kommers-Jasper (za varove) i Goodman-ov (za opruge).

ika SMITH
Obzirom na navedeni nedostatak Whler-ove krive u praksi evropskog podneblja je najee
zastupljen SMITH-ov dijagram. Budui da su u eksploataciji mainski dijelovi esto podvrgnuti
razliitim tipovima promjenljivog (dinamikog) optereenja to je bilo potrebno iznai jedan dijagram koji
e obuhvatiti sve tipove optereenja. Upravo to omoguava SMITH-ov dijagram.














Smith-ov dijagram daje ovisnost dinamike izdrljivosti R
d
o srednjem naponu prouzrokovanog od
statikog predoptereenja
sr
. to je
sr
vee dozvoljena je i manja amplituda naprezanja
a
. S gornje
strane je Smith-ov dijagram ogranien s vrijednou granice razvlaenja R
e
(kod esto
V
), budui da
materijal ne smije ui u podruje plastinih deformacija. Teoretski kraj SMITH-ovog dijagrama
(crtkano) je vrijednost zatezne vrstoe R
m
(kod nas esto
M
).

Pokuajmo shvatiti teoriju SMITH-ovog dijagrama na sljedeem praktinom primjeru. Imate mainski
element (tap) koji treba ugraditi u odreenu mainu (sklop). Nakon to tap biva ugraen on je
statiki predoptereen (
sr
) tj. na njega djeluje optereenje bilo da maina radi ili ne. Ukoliko to
predoptereenje raste (
sr
se poveava) onda je potrebna manja dodatna sila (
a
) da bi se slomio
tap. Upravo ovakav zakljuak se dobija posmatranjem SMITH-ovog dijagrama. Poveavanjem
sr
(predoptereenje) se smanjuje
a
(dodatno vanjsko optereenje) koje je potrebno da bi se tap slomio.

Nain na koji SMITH-ov dijagram omoguava oitavanje dinamike izdrljivosti za sve tipove
optereenja je sljedei. Iz tabele 1 zakljuujemo da je
sr
za NP jednako nuli dok je za ostale tipove
razliito od nule. Mijenjajui ovaj parametar po apscisi mogue je dobiti pregled dinamike izdrljivosti
za sve tipove optereenja.

Konano ... KONCENTRACIJA NAPONA
Nakon definisanja osnovnih pojmova i opisa same problematike elimo dati narednu predstavu o
stvarnom naponskom stanju vrstih predmeta (solid) koji nas svakodnevno okruuju. Naime, svako
tijelo je sastavljeno od elementarnih estica atoma koji su opet povezani preko molekula u jednu
kompaktnu cjelinu. Da bi skup molekula mogao opstati na okupu izmeu pojedinih molekula moraju
vladati meumolekularne sile koje nee dozvoliti njihovo rasipanje tj. da tijelo ostaje vrsto. Ako se
uzme u obzir da je tijelo sastavljeno od ogromnog broja molekula koje su naredane u odreene
slojeve, jedan iznad drugog, onda je mogue shvatiti da se stvori naponska linija proistekla iz niza
meumolekularnih sila koje dre tijelo na okupu. Upravo ovaj pojam naponska linija je sve oko ega
se vrti pria.

www.chikaasistent.com

Radi lakeg shvatanja mogue je naponske linije sebi zamjeniti sa tokom vode. Neka voda
(naponske linije) tee iz jedne u drugu stranu, Kada voda naie na odreenu prepreku tj. promjenu
korita rijeke onda e se ona poeti skupljati (koncentrisati) na tom mjestu. Termine voda i skupljati
samo prenesite na naponske linije i Koncetraciju napona. Na ovaj nain ste shvatili ta znai
KONCETRACIJA NAPONA, estitamo vam !!! (Slika 1)














Slika 1 Naponske linije se skupljaju KONCENTRIU na mjestu promjene geometrije


Sada, kada ste shvatili ta znai Koncetracija napona lagano je izvesti zakljuak da se naponi
koncentriu na mjestima gdje se prekida kontinuitet oblika (prelaz manjeg presjeka u vei), gdje se
prekida kontinuitet nosive povrine (zasjeci, popreni otvori) ili gdje se prekida kontinuitet u strukturi
materijala (lunkeri, mjehuri, grafitna gnjezda). Upravo na tim mjestima konstrukcije se pri promjenjivom
optereenju razvijaju naprsline u materijalu. Kada najvei napon prekorai granicu razvlaenja (desi se
udarno optereenje), materijal se na tim mjestima plastino deformie. Ukoliko doe do ee
uestalosti ovakvih preoptereenja, vremenom u oblasti najveih napona, materijal poputa (grublja i
manje ilava struktura) ... poinje ZAMOR.

Radi jo bolje predstave o raspodjeli napona slijede nekoliko primjera. Primjetite da se, bez obzira na
vrstu optereenja, boje (naponi) mijenjaju na mjestima gdje se mijenja vanjska kontura ili poprena
nosivost (izbuena rupa) to je u skladu sa gornjom definiciji.












Istezanje Uvijanje














Istezanje Istezanje

www.chikaasistent.com


Da bi se uzeo u obzir uticaj geometrije elementa na konanu vrijednost radnog (vrnog) napona uvodi
se pojam geometrijskog faktora koncentracije napona
K
koji se odreuje eksperimentalno. Ovaj faktor
ovisi iskljuivo o geometriji datog dijela i o vrsti optereenja. On ne uzima u obzir vrstu materijala,
povrinsku hrapavost, vitkost elementa i sl. Nekoliko primjera dijagrama za njegovo odreeivanje dato
je na sljedeim slikama.

















Glavni zakljuak iz ovih dijagrama je sljedei: Geometrijski faktor koncentracije napona (
K
) je utoliko
vei (a stime i ukupni radni napon) ukoliko je radijus zaobljenja (r) u prelaznom presjeku manji. Osim
toga vrijedi i naredni zakljuak: Geometrijski faktor koncentracije napona (
K
) je utoliko vei (a stime i
ukupni radni napon) ukoliko je promjena poprenog presjeka (D/d) vea.
Primjer: Epruveta 1 krunog poprenog presjeka je izloena torziji: D=100 mm; d=50 mm; r=5 mm.
Epruveta 2 krunog poprenog presjeka je izloena torziji: D=70 mm; d=60 mm; r=10 mm.

Epruveta 2 e imati manju Koncentraciju napona jer je radijus zaobljenja (r) vei a promjena
poprenog (D/d) manja nego za Epruvetu 1. (Odgovor je mogue provjeriti iz priloenih dijagrama)

Za vjebu:
Epruveta 1, krunog poprenog presjeka, je izloena savijanju: D=155 mm; d=58 mm; r=7 mm.
Epruveta 2, krunog poprenog presjeka, je izloena savijanju: D=170 mm; d=150 mm; r=6 mm.
Epruveta 3, krunog poprenog presjeka je, izloena savijanju: D=100 mm; d=30 mm; r=9 mm.
Na osnovu zadatih podataka i raspoloivih dijagrama odrediti koja e epruveta imati najveu vrijednost
Koncentraciju napona?

Nije sve u
K
...
Veliina vrnog napona ne zavisi samo od oblika ve i od materijala konstrukcionog dijela. Ukupni
uticaj (materijala i geometrije) odreuje se preko efeketivnog faktora koncentracije napona
K
koji se
odreuje eksperimentalno. Meutim, radi breg odreivanja ukupnog vrnog napona na raspolaganju
stoji analitiki obrazac
K
=1+(
K
-1)
K
.
www.chikaasistent.com

Pri tome je
K
stepen osjetljivosti materijala na koncentraciju napona. Ovaj faktor je blii nuli za krte
materijale (sivi liv, keramika itd.) koji svakako u svojoj unutranjosti imaju grublju strukturu dok je blii
1 za materijale sa visokom granicom razvlaenja (legirani elici, aluminijum itd.). Uzimajui u obzir i
materijal, mainski element koji prema geometrijskim karakteristikama (D,d i r) ima jako povoljne
uslove za nisku vrijednost radnog napona, moe na kraju imati povean radni napon zbog odabira
odreenog materijala koji je osjetljiv na koncentraciju napona!

Ostali faktori
Zbog velikih izdataka koji su u vezi sa odreivanjem vrstoe oblika, obino se pri proraunu polazi od
vrijednosti dinamike vrstoe materijala, dobivene pomou probnih epruveta na mainama za zamor
materijala i od laboratorijskih podataka o faktorima koji utiu na dinamiku izdrljivost. U posebnim
sluajevima, pri odreivanju dinamike izdrljivosti predmeta treba da se uzme u obzir i uticaj visoke
temperature, uticaj termike obrade, veliine napregnutog presjeka, kvalitet povrinske obrade,
uestanost amplitudnih napona i sl.

Kako svaka hrapavost na povrini elementa konstrukcije djeluje kao zasjek, dijelovi sa loe
obraenom povrinom imaju manju dinamiku izdrljivost nego to je imaju polirani probni tapovi.
Pod neobraenom povrinom se podrazumijeva povrina sa korom od valjanja odnosno livenja.
Naroito su elici visoke zatezne vrstoe (kvalitetni elici) jako osjetljivi na povrinske zareze i stoga
moraju imati fino obraenu spoljanu povrinu. U protivnom im moe dinamika izdrljivost opasti do
vrijednosti koju imaju jeftini ugljenini elici.

Brojnim mjerenjima je utvreno da dinamika vrstoa opada sa poveanjem poprenog presjeka
kontrukcionog dijela. Vea elastinost tanjih predmeta omoguuje ravnomjerniju raspodjelu napona u
ugroenom presjeku. Kod krutih, glomaznih dijelova, ne moe se Koncentracija napona ublaiti na
slian nain.

Korozija vrlo nepovoljno utie na dinamiku izdrljivost dijelova. Pri oscilatornim optereenjima, male
korodirane povrine se naizmjenino ire i skupljaju te, ako su u dodiru sa mazivom ili kakvom
tenou, naizmjenino siu i istiskuju tenost tj. djeluju kao crpke. U takvim okolnostima upljine se
sve vie proiruju, a usljed toga i zarezno djelovanje neprekidno raste a dinamika izdrljivost opada
sve do preloma usljed zamora. U ovakvim sluajevima proraun se vri samo prema vremenski
ogranienoj dinamikoj vrstoi. Ta vremenska dinamika izdrljivost manje ovisi od same dinamike
izdrljivosti materijala ve od njegove otpornosti prema koroziji. Iz ovoga slijedi da u sluajevima gdje
se korozija ne moe izbjei, kao kod poljoprivrednih maina, brodova i sl. ne moraju se uvijek koristiti
skupi legirani elici, poto su najeftiniji ugljenini elici i obino liveno gvoe najmanje osjetljivi prema
koroziji.

Kako suzbiti koncentraciju napona ???
Dinamika izdrljivost dijelova se moe popraviti na nekoliko narednih nain:
- Podesnim oblikovanjem,
- Hladnom obradom ugroenih mjesta,
- Podesnom toplotnom obradom,
- Poboljanom strukturom materijala.
- Pri oblikovanju dijelova treba postii to manji faktor Koncentracije napona. U prvom redu treba
izbjegavati nagle prelaze jednih presjeka u druge. Potom, na prelazima treba predvidjeti podesna
zaobljenja koja bi naponskim linijama omoguavala, poput ljeba rastereenja, to blai prelaz iz
jednog presjeka u drugi. Na taj nain se izbjegnu visoki radni naponi na mjestima gdje se obino javlja
zamor materijala i odakle se razvijaju naprsline.














www.chikaasistent.com



Vrlo nepovoljan sluaj nastupa na mjestu prelaza stabla zavrtnja u glavu. Koncentracija napona na
ovom mjestu moe da se ublai izradom jakog zaobljenja koje postepeno prelazi u ljeb rastereenja.
Radi osiguranja centrinog poloaja ovakvih zavrtanja, na stablu treba na nekoliko mjesta predvidjeti
podebljanja podeena prema otvoru kome je zavrtanja namijenjen. Vrlo visoki radni naponi nastupaju i
u navojnom spoju zavrtanja navrtka. U takvom sklopu se, pored koncentracije uslovljene oblikom,
javlja i koncentracija usljed neravnomjerne podjele optereenja po koracima navoja. Opasnost od
dinamikog loma zavrtnja na ovom mjestu najae koncentracije napona smanjuje se primjenom
navrtke sa ljebom rastereenja.
Jaka koncentracija napona postoji kod optereenog zavrtnja i na mjestu izlaza navoja. Meutim, ako
se navoj (bilo da je valjan ili rezan) izradi na podebljanom dijelu stabla, umjesto na izlazu navoja u
dovoljnoj mjeri se rasteretiti od radnih napona. Pored toga, vijak se vrsto pritegne uz dno otvora, ime
se postie ravnomjernija raspodjela napona po koracima navoja.
















Kod koljenastih vratila najopasnija mjesta su prelazi izmeu cilindrinih dijelova vratila i ruica tj. gdje
se naponske linije skreu pod pravim uglom i gdje se najee javljaju lomovi.































www.chikaasistent.com


Jako zaobljenje prelaza na mjestu ili ak lijeb rastereenja znatno ublauju skretanje toka sila i
ublauju Koncentraciju napona. Drugi primjer gdje se javljaju visoki radni naponi jesu mjesta
naglavljivanja tokova i sline konstrukcije, to takoer uslovljava skretanje naponskih linija pod
pravim uglom. Naglo skretanje naponskih linija na ulazu u glavinu ima znaaj otrog zareza sa
velikim porastom napona na tom mjestu. Ovo mjesto moe se u znatnoj mjeri rasteretiti ako se pritisak
napresovanog dijela skrene prema sredini glavine, to se postie ili primjenom ljeba rastereenja
(b), ili na taj nain to se vratilu u sredini glavine doda vei prenik nego na njegovim krajevima (c).
Pravilno iskontruisan prelaz omoguava povoljan tok naponskih linija i ublauje radne (stvarne)
napone. U vezi sa ovim treba napomenuti da korist od upotrebe skupih visokokvalitetnih elika moe
doi do izraaja samo onda ako se u konstrukciji dijelova mogu izbjei nagli prelazi i druga mjesta sa
koncentracijom napona. Ovo objanjenje proizilazi iz injenice da su visokokvalitetni elici mnogo
osjetljiviji na zarezno djelovanje nego manje kvalitetni materijali (manja zatezna vrstoa i granica
razvlaenja). Kod njih, pri malim zaobljenjima, koncentracija napona raste mnogo bre nego kod
konstrukcionih elika male zatezne vrstoe.









Ovdje treba napomenuti da koncentracija napona nije uvijek povezana sa nedostatcima. Naime, vie
uzastopno poredanih izvora koncentracije napona mogu da interferiraju te na takav nain se
ponitavaju sami izvori koncentracije napona to je esto koriteno u praksi. Najbolji primjer za to jeste
navoj u samoj navojnoj vezi.








- Ako se iz konstrukcionih razloga ne moe izraditi prelazno zaobljenje ili primijeniti lijeb rastereenja,
dinamika izdrljivost mainskog elementa se moe poveati hladnom obradom mjesta jake
koncentracije napona putem presovanja, valjanja, razvlaenja i sl. Nakon takve obrade materijal dobija
svoj sopstveni sistem unutranjih napona. U takvom sistemu glavni znaaj imaju naponi od pritiska koji
inae nisu opasni po sigurnost konstrukcionog dijela, jer ne izazivaju naprsline u materijalu. Unutranji
naponi, preostali u materijalu iza hladnog presovanja, imaju zadatak da se suprostave naponu od
zatezanja izazvanom radnim optereenjem. Na ovakav nain se suzbiju radni naponi od zatezanja,
koji bi se inae pojavili na ugroenom mjestu konstrukcije. Time se u znatnoj mjeri popravi dinamika
izdrljivost konstrukcionog dijela. Ovakvo poveanje izdrljivosti ima trajnu vrijednost, ali se gubi na
viim temperaturama (iznad 250C).
www.chikaasistent.com


Jedan od primjera ovakve hladno plastine obrade u cilju poveanja dinamike izdrljivosti daje tzv.
autofretaa. Rije je o procesu plastine deformacije koji se primjenjuje za ojaavanje topnikih cijevi.
Naime, topnike cijevi rade u dinamikom reimu rada gdje se optereenje mijenja po zakonu JP (pri
opaljenju optereenje biva maksimalno te potom opada na nulu). Samoojaana (autofretovana) cijev
je izraena od jednog komada. U fazi izrade njezin kanal se podvrgava dovoljno visokom (najee
hidraulikom) pritisku od nekoliko hiljada bara, koji u njenoj stjenci do odreene dubine prouzrokuje
trajnu deformaciju.

Vjerovali ili ne, BiH posjeduje agregat koji je u stanju da proizvede dovoljno veliki pritisak za proces
autofretae. Prema Chika Asistentovim zadnjim informacijama (2012) postrojenje je jo uvijek u
funkciji i nalazi se na sigurnoj lokaciji na teritoriji BiH.

Izvan deformiranog sloja, nakon prestanka djelovanja hidraulikog pritiska, ostaje napregnuti sloj na
istezanje. Pri opaljenju, naprezanja prouzrokovana pritiskom barutnih gasova se sumiraju sa
naprezanjima stvorenim samoojaanjem. Na taj nain se naprezanje u samoojaanoj cijevi smanjuje,
pa samoojaana cijev ima veu vrstou od neojaane cijevi. Nedostatak samoojaanih cijevi je u
tome to je tehnologija njezine izrade znatno sloenija od izrade monoblok (jednodijelnih) cijevi to
naravno povlai za sobom i veu cijenu.








Ovakav postupak ovrivanja povrinskog sloja, odnosno stvaranja sopstvenog sistema unutranjih
napona u materijalu, uspjeno se primjenjuje kod prelaznih zaobljenja, krunih ljebova, zavarenih
avova i slinih mjesta koncentracije napona. Operativna iskustva ukazuju na injenicu da se hladno
plastinom obradom kritinih mjesta, dinamika izdrljivost moe poveati i do 40%.
- Pravilno primjenjeno mjestimino kaljenje, nitriranje i slini postupci termike obrade, pomou kojih
se u materijalu stvori pogodan sistem unutranjih napona, imaju naroito povoljan uticaj na dinamiku
izdrljivost mainskih dijelova.Tako npr. uticaj postupka nitriranja objanjava se stvaranjem zatitne
prevlake koja se ovim termikim postupkom stvori na povrini dijelova. Usljed toga se potpuno poniti
uticaj sitnih povrinskih zasjeka, a u velikoj mjeri se smanje i vea zarezna djelovanja. Zbog toga, kod
onih mainskih dijelova gdje se ne mogu inae izbjei zarezi (naprsline na povrini), nitriranje
predstavlja pouzdano sredstvo za suzbijanje opasnog djelovanja radnih napona. Tako npr. primjenom
nitriranja na dijelove sa navojem se postie osjetno poveanje granice dinamike izdrljivosti tih
dijelova. Uloga nitriranog sloja, kao zatitne prevlake, je naroito znaajna kod dijelova izloenih
oscilatornim optereenjima pri istovremenoj koroziji. To dolazi usljed toga to se nitriranjem zatvore
siune upljine korodirane povrine i na taj nain se ukloni njihovo zarezno djelovanje. Tada ovi
dijelovi postaju praktino neosjetljivi prema koroziji.
- Grafitna gnijezda u masi livenog gvoa djeluju kao zarezi. Usljed toga to grafitna gnijezda
prekidaju tok naponskih linija, materijal moe da primi samo neznatne zateue sile i stoga je njegova
vrstoa neznatna. Meutim, kod livenog gvoa sa dodatkom magnezijuma, grafit se izluuje u obliku
kuglica. Tada e se naponske linije, poto lahko mimoilaze kuglice, ravnomjernije rasporediti u masi
livenog gvoa i njihov tok e biti u znatnoj mjeri slian onom od elika. Na ovaj nain se zarezno
djelovanje kod livenog gvoa svede na najmanju mjeru. Posljedica toga je znatno poboljanje
mehanikih osobina kod ovog tzv. nodularnog liva. Poveava se vrstoa i granica razvlaenja. S
obzirom na prirodu svoje strukture, materijal se stvarno zove sivi liv sa sferoidnim grafitom. Jedno od
rjee spomenutih metoda za poveanje dinamike izdrljivosti jeste tzv. treniranje materijala. Ono se
sastoji u sporom i postepenom poveanju naizmjeninih naprezanja sve do granice zamora. Na ovaj
nain se dinamika izdrljivost materijala moe poveati do 25%.

by Chika Asistent