Znaaj i uloga nautikog turizma i marina u razvitku

pomorskog i gospodarskog sustava

- seminarski rad -
http://www.maturski.org
SADRAJ
1. Uvod
2. Povijesni elementi razvoja nautikog turizma
3. Pojam i mjesto nautikog turizma u suvremenom turizmu
4. initelji razvoja nautikog turizma
4.1 initelji razvoja nautikog turizma na strani potranje
4.2 initelji razvoja nautikog turizma na strani turistike ponude
4.3 ponuda privatnih rekrea!ijskih i drugih sadraja i usluga
". #ospodarsko znaenje nautikog turizma
".1 neposredni ili izravni utje!aj nautikog turizma
".2 utje!aj nautikog turizma na poslovanje luka nautikog turizma
".3 utje!aj nautikog turizma na poslovanje i razvitak uslunih djelatnosti
".4 utje!aj nautikog turizma na poslovanje $rodogra%evne industrije
"." utje!aj nautikog turizma na poslovanje i razvitak $rodarskih i remontnih poduze&a
".' posredni utje!aji nautikog turizma
'. (rste nautikog turizma
'.1 )veliki* ili $rodski nautiki turizam
'.2 )mali* nautiki turizam
'.3 nautiki turizam u unajmljenim plovilima
+. ,autiki turizam u repu$li!i hrvatskoj
+.1 pojava i razvoj
+.2 karakteristike i znaenje nautikog turizma u hrvatskoj
+.3 konkurentnost hrvatskog nautikog turizma
+.4 gospodarsko znaenje i sla$osti u razvitku nautikog turizma
-. ,aziv pojam vrste i uloga marina u razvitku nautikog turizma
.. /skazivanje mjerenje i analiza uspje0nosti poslovanja marine
..1 prihodi tro0kovi 1rashodi2 i poslovni rezultat marine
..1.1. Poslovni rezultat marine
..1.2 tro0kovi poslovanja marine
13. 4akljuak
11. 5iteratura
2
1. UVOD
6urizam $rzo i nepovratno mijenja ekonomsku i so!ijalnu sliku svijeta. 4naajan udio
u !jelokupnom svjetskom turizmu zauzima nautiki turizam te kao takav predstavlja
vaan im$enik razvitka svjetskog pomorskog i gospodarskog sustava.
u ovom seminaru poku0ati &emo vam po$lie prikazati razvoj nautikog turizma i
njegov stvarni znaaj u stvaranju pomorskih i gospodarskih sustava kako regionalnih
i tako i svjetskih.
3
. !OV"J#S$" #%#&#$'" RAZVOJA $AU'"()O* 'UR"Z&A
(e& u starom vijeku nalazimo $rojne zapise o pomorski putovanjima.
7pomenimo poznato 8omerovo putovanje opisano u epu )9diseja* koji vraaju&i se
iz 6rojanskog rata doivljava itav niz pustolovina. 7redi0te pomorske plovid$e tog
vremena je sredozemlje i #rka. Pored toga valja ista&i da postoje podat!i o
veslakim takmienjima u okviru raznih svetkovina na vodi u antikoj #rkoj :imu
;giptu <ini itd.
Poetkom novog vijeka iskustva plovid$e od antikog preuzimaju =rapi i
prenose u >panjolsku. <asnije se talijanski gradovi poglavito #enova i vene!ija
javljaju kao pomorske sile na sredozemlju. Poznata su razna veslaka takmienja
koja se osim na 7redozemlju $rzo pro0irila u ;ngleskoj. ,a 6emzi je oko 1"33.
godine $ilo vi0e od 3233 ovla0tenih la%ara koji su am!ima na vesla prevozili putnike
i ro$u. Prvo za$iljeeno veslako takmienje na 6emzi odrano je 1+1". godine. 6a
tradi!ija odrala se i do danas. 6radi!ija veslakih natje!anja studenskih klu$ova u
;ngleskoj datira iz 1'. i 1+. stolje&a.
U vrijeme velikih otkri&a tei0te pomorstva pomaklo se iz sredozemlja u
Portugal gdje je sredinom 1". stolje&a datiraju i prve pomorske karte sa detaljnim
uputama za plovid$u na tada poznatim podrujima svijeta. ?agellan na put oko
svijeta kre&e 1"1..-22. godine koriste&i kartu svijeta koju je 1"1". godine napravio
5eonardo da (in!i. Pronalaskom tiska ve& u drugoj polovini 1". i 1'. stolje&u tiskani
su i $rojni priruni!i za plovid$u.
U vrijeme znanstvenih putovanja poznatog moreplov!a istraivaa i
avanturiste ;ngleza @. Aooka 1++.. godine pomorska plovid$a koristila se
suvremenim metodama naviga!ije koje su kasnije samo usavr0ivane pojavom novih
tehnolo0kih otkri&a.
Prva trans o!eanska krstarenja koja se ujedno mogu i smatrati i preteem
suvremenog nautikog turizma za$iljeena su krajem 1-. stolje&a. #odine 1-''.
=merikan!i 8udson i Bit!hem pre0li su =tlantik za 3- dana a 1-+3. godine
4
Cu$rovaki kapetan ,iko Primora! prvi je jedrili!om pre0ao iz ;urope u =meriku.
>est godina kasnije jedan ri$ar iz =merike je na $rodi!i od ' metara doplovio do
;urope.
4natno jai izazovi $ili su putovanja oko svijeta. 6ako je npr. =merikana!
kapetan @. 7lo!um 1-.". godine prvi sam plovio 0portskom jedrili!om )7praD* duine
11.2 m oko svijeta. 9vo putovanje dugo 4' tisu&a ,? trajalo je ne0to vi0e od 3
godine i dalo veliki poti!aj razvitku nautikih sportova i o!eanskim krstarenjima.
,akon toga je 7lo!um plovio po <ari$ima a 1.3-. godine izgu$io mu se svaki trag
kod Eahama. Crugi =merikana! 8. Pidgeon uputio se na put oko svijeta 1.21.
godine $rodom duine 13." metara. Putovanje je trajalo 4 godine.
Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na 8rvatskoj o$ali potvr%uje i
veliki $roj luka i lui!a. 7toga su turistike organiza!ije na o$ali '3 tih godina razvijale
vlastiti plovni park koji se koristio za izlete i iznajmljivanje. 9$novljena je i doma&a
)mala Flota* a strane jahte sve e0&e plove du na0e o$ale. 9$novljena je i doma&a
proizvodnja plovila za sport i razonodu. '3 tih godina Formiraju se neke nove ili
prilago%avaju stare luke za suvremeni nautiki turizam.
Prvi prostorni planovi jadranskog podruja poznati kao )Projekt @uni @adran*
11.'"2 i )Projekt #ornji @adran* 11.+22 predvi%aju i loka!ije na o$ali namijenjene
izgradnji luka nautikog turizma. Co 1.+-. godine na 8rvatskoj o$ali pu0teno je u
promet " novih nautikih turistikih luka 1Punat ?. 5o0inj 4adar 7plit i Cu$rovnik.2
5
+. !OJA& " &J#S'O $AU'"()O* 'UR"Z&A U SVUR#&#$O& 'UR"Z&U
9!eani mora jezera i rijeke nisu samo ogromna vodena prostranstva koja
zauzimaju preko +2G ukupne zemljine povr0ine ve& jedan od $itnih elemenata
ljudske egzisten!ije. ,a o$alama mora i uz rijeke 1,il ;uFrat 6igris i dr.2 nastala su
prva ljudska naselja i razvile se najstarije kulture. Co uspostave kopnenih putova
more je predstavljalo jedinu prometnu vezu me%u narodima. U zemljama koje je
priroda o$darila atraktivnim o$alama mora i jezera te rijekama pogodnim za sportska
natje!anja i rekreativnu plovid$u u posljednje se vrijeme razvija nautiki turizam kao
nova vrsta turizma. 6e $lagodati naj$olje su osjetile drave na o$alama ?editerana
<ari$a i =ustralije gdje je pose$no izraen turistiki promet u okviru kojeg znaajan
dio predstavlja nautiki turizam. ,autiki turizam ili )turizam na vodi* kako ga
pojedini autori nazivaju nastao je kao masovni Fenomen nakon Crugog svjetskog
rata. U praksi su prisutni i drugi nazivi za ovu pose$nu vrstu turizma kao 0to suH
maritimni primorski i jahting turizam za$avna naviga!ija pomorsko-sportska
plovid$a i drugi. 7am naziv )nautiki turizam* upu&uje i podsje&a na temeljni sadraj i
nain zadovoljavanja turistikih potre$a uesnika ove vrste turizma pa ima odre%enu
prednost u odnosu na druge nazive. Pod pojmom )nautiki* podrazumijeva se ne
samo plovid$a i kretanje ve& i sta!ionirano mirovanje i $oravak u nekoj marini lu!i
lui!i i sl. 7ama injeni!a da se turistika potre$a moe zadovoljiti jedino pomo&u
odgovaraju&eg plovila predstavlja spe!iFinost koja ovaj vid turizma izdvaja iz )op&eg
turizma* kao njegovu pose$nu vrstu. 6erminolo0ka oznaka )nautiki* za ovu vrstu
turizma potjee od grke rijei nutas 1mornar2. 9znaava vje0tinu naviga!ije nauku
o pomorstvu. Po dana0njem shva&anju to je ustvari pose$na vrsta turizma koji se
temelji na rekreativnim sadrajima vezanim uz plovid$u na morima jezerima i
rijekama. 7am se pojam nautiki turizam moe deFinirati na vi0e naina. ,aj$itnije je
da se deFini!ijom istakne njegovo znaenje za odmor i rekrea!iju pomo&u kori0tenja
sportskih $rodova ili tzv. )male Flote*. /nteresantna je deFini!ija =. 6urine koji pod
nautikim turizmom podrazumijeva putovanja morem i to sljede&im prijevoznim
sredstvimaH
a2 jahtama jedrili!ama skuterima i sportskim am!ima
$2 putovanje $rodovima koje organiziraju o$alne linijske slu$e ili kruna
putovanja
6
!2 teretnim $rodovima koji primaju i odre%eni $roj putnika
d2 pose$nim plovilima za krstarenje za jedrenje za ri$olov i ostale turistike
razonode na vodi od izleta i 0etnja do prired$a spe!iFinog karaktera s
raznovrsnim programima koji se izvode na moru.
Pod nautikim turizmom podrazumijeva se ukupnost aktivnosti i odnosa koji su
uzrokovani $oravkom turista-nautiara u lukama nautikog turizma i plovid$om na
vlastitim iznajmljenim i tu%im plovnim o$jektima radi rekrea!ije sporta i razonode.
,autiki turizam u odnosu na kupali0ni i druge vrste turizma poglavito se razlikuje
po spe!iFinim uslugama koje se turistima-nautiarima pruaju u lukama nautikog
turizma i plovnim o$jektima. 6uristike usluge u nautikom turizmu suH
12 iznajmljivanje veza uz ure%enu i djelominu ili potpuno za0ti&enu o$alu za
smje0taj plovnih o$jekata i turista nautiara koji $orave na njimaH
22 iznajmljivanje plovnih o$jekata za odmor i rekrea!iju 1!harter !rusing i sl.2I
32 usluge skiperaH
42 prihvat uvanje i odravanje plovnih o$jekata na vezu u moru i suhom vezu
na kopnu
"2 usluge sna$dijevanja nautiara sa strujom plinom vodom gorivom
namirni!ama rezervnim dijelovima opremom i sl.H
'2 ure%enje i pripremanje plovnih o$jekataH
+2 davanje razliitih inForma!ije nautiarima kao 0to su vremenska prognoza
vozni redovi poda!i o kulturno-povijesnim spomeni!ima i raznim prired$ama
i maniFesta!ijama i sl.
-2 0kole jedrenja o$uka za skipere i voditelji!e $rodi!aH
.2 ostale turistike usluge za potre$e nautikog turizma 1iznajmljivanje
sportskih terena pri$ora i opreme za kupanje i skijanje na vodi sun!o$rana i
lealjki zdravstvene usluge organiza!ija sportskih kulturnih prired$i i
maniFesta!ija i sl.2
,adzor i kontrolu nad pravnim Fizikim oso$ama koje pruaju nautiko-turistike
usluge u :epu$li!i 8rvatskoj vr0e upanijski uredi za poslove turizma luke
kapetanije o$alna straa odgovaraju&a ministarstva 1za turizam promet i veze
Finan!ije i sl.2 turistiki inspektori i drugi inspektori svaki u okviru svoje nadlenosti
sukladno pose$nim propisima.
7
,. ("$"'#%J" RAZVOJA $AU'"()O* 'UR"Z&A
9sim initelja koji utjeu na razvoj turizma op&enito na razvoju nautikog
turizma imaju jak utje!aj i pose$ni initelji. 4a nastavak i razvitak nautikog turizma
imaju jak utje!aj i pose$ni initelji. 4a nastanak i razvitak nautikog turizma u nekoj
zemlji uem ili 0irem podruju ili regiji moraju postojati odgovaraju&i initelji i to
kako na strani potranje tako isto na strani ponude.
4.1 initelji razvoja nautikog turizma na strani potranje
,autiki turizam kao i drugi o$li!i turistikog prometa javlja se u trenutku kada za to
postoje dru0tveni ekonomski i tehniko-tehnolo0ki uvjeti. Cinamika je njegova
razvoja usko povezana uz niz endogenih i egzogenih initelja. ,a razvitak nautikog
turizma u nekoj zemlji osim initelja koji utjeu op&enito na razvitak turizma
presudni su i pose$ni initelji. Pose$ni initelji se mogu razvrstati u tri temeljne
skupine kao 0to suH
1. initelji proizi0li iz odre%ene razine razvoja gospodarstvaH
2. initelji proizi0li iz odre%ene razine razvoja turizmaH
3. initelji proizi0li iz odre%ene razine razvoja dru0tva u 0irem smisluH
,autiki turizam kao o$lik turistike potranje a i ponude logina je posljedi!a
sveukupnog gospodarskog razvoja u svijetu. =naliziraju&i gospodarski razvoj kao
initelja turistikog razvoja nautikog turizma moe se zakljuiti da je njegov utje!aj
vi0estruk. 7 jedne strane gospodarski razvoj uvjetuje stvaranje slo$odnih Finan!ijskih
sredstava za kupnju plovila i slo$odnog vremena za plovid$u 0to je temeljna
pretpostavka za nastanak nautiko-turistike potranje. 7 druge strane pove&anjem
industrijaliza!ije ur$aniza!ije i zaga%enja ivotne sredine 0to sve uvjetuje
gospodarski razvitak popra&eno je ne samo ve&im intenzitetom rada na radnom
mjestu nego ve&im ili manjim stupnjem psiholo0kog stresa i raznih drugih o$oljenja.
Psiholo0ki stres i druge psihoFizike i zdravstvene te0ko&e koje izaziva gospodarski
razvitak mogu&e je ako ne otkloniti onda $ar u$laiti promjenom mjesta $oravaka
pri emu nautiki turizam ima pose$no znaenje. 6ehnolo0ki razvoj kao sastavni dio
8
ukupnog gospodarskog razvitka pose$no utjee na razvoj nautikog turizma kroz
nove materijale tehnologije i metode gra%enja plovila ekolo0ke pokrete itd. Pojavom
plastinih masa i novih metoda gra%enja plovila za sport i razonodu su postala
jeFtinija i pristupana za sve 0ire slojeve dru0tva. :anije su $ila dostupna samo
uskom krugu $ogatih ljudi. 6o je stvorilo pretpostavke za nastanak i dinamian
razvitak nautikog turizma. @edna od osnovnih determinanta razvoja nautikog
turizma jest postojanje i razvoj turizma uop&e kao svjetskog pro!esa masovnih
migra!ija i zadovoljenja odre%enih turistikih potre$a putem $rodarenja radi odmora i
razonode. Put razvitka nautiko-turistike potranje je toliko dug i mukotrpan koliko i
ulazak pojedinog dru0tva ili na!ionalne zajedni!e u krug visokorazvijenih zemalja.
injeni!a je nautiki turizam $ez o$zira na konstantnu stopu rasta jo0 uvijek nema
masovni karakter u svjetskim razmjerima. 9n je privilegij srednje i vi0e klase.
?e%utim u posljednje vrijeme prisutna je tenden!ija njegova 0irenja i na nie slojeve
puanstva. 4ato tre$a usmjeriti istraivanja u smjeru $udu&e turistike potranje
kako $i se mogla Formirati adekvatna nautiko-turistika ponuda.
4.2 initelji razvoja nautikog turizma na strani turistike ponude
Cok initelji potranje utjeu na stvaranje potre$a initelji ponude uvjetuju da
se te potre$e ostvare. Primjena ovih postavki na razvoj nautikog turizma govori da
nisu dovoljna samo odgovaraju&a slo$odna novana sredstva za kupnju plovila
psihoFizika potre$a da se plovi moda da se plovi tehnolo0ki napredak u gradnji
plovila Fond slo$odnog vremena za plovid$u stupanj razvoja turizma i slino ve& i
turistika ponuda koju o$uhva&a kako prirodne i antropogene atraktivne uvjete tako
i ponudu odgovaraju&ih nautiko-turistikih privatnih rekrea!ijskih i drugih sadraja i
usluga.
4.3 Ponuda privatnih rekrea!ijskih i drugih sadraja i usluga
Prisustvo prirodnih uvjeta na nekom podruju ima vanu ulogu pri Formiranju
nautiko-turistike ponude. Ponuda privatnih rekrea!ijskih i drugih sadraja
sredstava i usluga omogu&uje $oravak i plovid$u nautiara izvan mjesta $oravka. U
nautiko-turistiku ponudu spadaju gotovo sve gospodarske djelatnosti i razne
negospodarske aktivnosti koje uestvuju u Formiranju nautikog proizvoda.
9
-. *OS!ODARS)O Z$A(#$J# $AU'"()O* 'UR"Z&A
6urizam $rzo i nepovratno mijenja ekonomsku i so!ijalnu sliku svijeta. Prema
istraivanjima doprinos turizma u $ruto-na!ionalnom proizvodu u turistikim
zemljama iznosi od ' do preko 13G. 6uristiki Fenomen 1kao i nautiko-turistika
plovid$a2 ve& je davno transFormiran u oz$iljnu dru0tveno-ekonomsku djelatnost koja
zadire gotovo u sve pore dru0tveno ekonomskog ivota pojedinih podruja. Pomo&u
nautikog turizma koriste se i napla&uju prirodne atraktivnosti i drugi raspoloivi
nautiko-turistiki resursi. <roz nautiko-turistiko tri0te potranje potie se razvitak
drugih gospodarskih grana i djelatnosti. Colaskom i $oravkom nautiara u akvatoriju i
marinama $rojna inae neprivredna do$ra i djelatnosti re!ep!ijske zemlje pretvaraju
se u izda0ne gospodarske resurse koji $ez nautikog turizma ne $i uop&e ili $i u
znatno manjem opsegu $ili komer!ijalizirani. <roz potro0nju nautiara 1pose$i!e
inozemnih2 ostvaruju se $rojni neposredni i posredni uin!i na pojedine gospodarske
su$jekte i na gospodarstvo zemlje u !jelini.
".1 ,eposredni ili izravni utje!aj nautikog turizma
,eposredne ili izravne koristi od potro0nje nautiara imaju gospodarski su$jekti
koji neposredno prodaju proizvode ili usluge nautiarima kao 0to suH
a2 luke nautikog turizma koje prodaju nautiko-turistike usluge nautiarima
$2 turistika turistiko-ugostiteljska i trgovinska poduze&a uslune radnje i drugi
su$jekti koji pruaju usluge nautiarima
!2 $rodogra%evna i $rodarska poduze&a te o$rtnike radnje koji proizvode i
prodaju plovila vr0e njihov remont i popravke servisiraju i odravaju plovila
nautiara i pruaju druge razliite usluge
".2 Utje!aj nautikog turizma na poslovanje luka nautikog turizma
7uvremena marina je temeljni o$lik luke nautikog turizma. 9na je vrlo
kompleksan o$jekt nautiko-turistike re!eptive u kojoj se nautiarima nudi i realizira
itav niz usluga nautikog sportskog rekreativnog i za$avnog karaktera. <apital
uloen u izgradnju marina ima ve&u stopu proFita$ilnosti od onog uloenog u druge
vrste turizma. U lukama nautikog turizma pruaju se $rojne nautiko-turistike
10
usluge kao 0to suH usluge veza za plovila s opskr$om vode prodaja goriva i
elektrine energije odravanje i servis plovila usluge iznajmljivanja plovila i
posredovanja u njihovoj prodaji usluge 0kole jedrenja i o$uke za skipere i voditelje
$rodi!a usluge davanja vremenskih prognoza i raznih inForma!ija nautiarima
usluge teleFona teleks te prodaja suvenira i $es!arinske ro$e te razne druge usluge.
,ajpovoljniji eFekti od nautikog turizma postiu se u organiziranom !harteru tj.
najmu $rodova nautiarima kojima vi0e odgovara plovid$a u iznajmljenom nego u
vlastitom plovilu.
".3 Utje!aj nautikog turizma na poslovanje i razvitak uslunih djelatnosti
U nautikom turizmu realiziraju se $rojne ugostiteljske trgovinske o$rtnike i
druge sline usluge. 6o stimulativno djeluje an razvitak turistike ugostiteljske
trgovinske Frizerske i drugih djelatnosti koje su nune za zadovoljavanje potre$a
nautiara. 4ato se u lukama nautikog turizma otvaraju $rojni ugostiteljski i trgovinski
o$jekti i razliite radnje. U lukama nautikog turizma tre$a organizirati trgovaku
mreu koja je u stavnju kvalitetno opskr$iti nautiare potre$nim prehram$enim i
higijenskim artiklima ako 0to suH kruh mlijeko mlijeni proizvodi povr&e vo&e vo&ni
sokovi meso ri$a sapun deterdenti paste za zu$e tisak i drugi proizvodi i razne
potrep0tine.
".4 Utje!aj nautikog turizma na poslovanje $rodogra%evne industrije
,autiki turizam moe povoljno utje!ati na razvoj $rodogra%evnih poduze&a
1pose$no male $rodogradnje2 industrije i o$rta ukoliko su u Funk!iji proizvodnje i
odravanja plovila i opreme za potre$e nautikog turistikog turizma. 9sim prodaje
plovila sve e0&e se grade $rodovi za !harter. U posljednje vrijeme sve je ve&a
potranja za ve&im i luksuznijim plovilima kao 0to su $rodovi za krstarenja i izlete i
luksuzno opremljene jahte. ,e zaostaje potranja i za manjim sportskim i luksuznim
am!ima gliserima i jedrili!ama 1sa i $ez motora2. /zgradnja plovila za potre$e
nautikog turizma u odnosu na plovila za druge namjene pokazala se je daleko
renta$ilnijom. 6ako prodajna !ijena jednog ku$nog metra tankera iznosi 3333J a
ku$ni metar jahte prodaje se po !ijeni 33 333J.
11
"." Utje!aj nautikog turizma na poslovanje i razvitak $rodarskih i remontnih
poduze&a
Erodarska poduze&a ukljuena u nautiki turizam u posljednje vrijeme tako%er
$iljee dinamian razvitak. 6ako je amerika kompanija za organiza!iju krunih
putovanja Aarnival sa sjedi0tem na Bloridi 1..4. godine ostvarila prihod od 1.-
milijardi od ega je proFit iznosio 3-3 miliona dolara. 4$og velikog $roja razliitih
tipova plovila i pogonskih motora javlja se potre$a za velikim $rojem razliitih
popravaka rezervnih dijelova $oja strojeva alata te radnika razliitih struka i
spe!ijalnosti. Po0to se ve&ina tih radova ne moe vr0iti u marinama neophodna je
mala $rodogradnja kojoj se prua 0ansa da se kroz izgradnju novih plovila i pruanje
raznovrsnih usluga turistima-nautiarima ukljuuju&i u nautiko-turistiku ponudu. U
svezi s tim mala $rodogradnja nudi nautiarima velik $roj razliitih usluga kao 0to suH
usluge tehnikog servisiranja plovila kapitalne remonte adapta!iju i rekonstruk!iju
plovila interven!ije nakon havarija izvlaenje preglede i radove konzerviranja i
teku&eg remonta interventne servisne usluge za povremene radove u marinama ili
na proizvoljnim sidri0tima i vezovima i sl. 4a pruanje pomo&i $rodovima u havariji i
interventne servisne usluge za povremene radove u marinama ili na proizvoljnim
sidri0tima i vezovima i sl. 4a pruanje pomo&i $rodovima u havariji i interventne
popravke u lukama nautikog turizma i prirodnim uvalama angairaju se $rodovi-
radioni!e. 7vakom je nautiaru pose$no vano da li u mjestu u kojem eli ljetovati
ima mogu&nosti popravke plovila i na$avke rezervnih dijelova.
".' Posredni utje!aji nautikog turizma
4a razliku od neposrednih uinaka koje poslovni su$jekti ostvaruju izravnom
prodajom proizvoda ili usluga nautiarima posredne uinke koji imaju poslovni
su$jekti koji izravno ne prodaju usluge nautiarima ve& to ine posredno. 6ako npr.
#ra%evinari grade marine i druge o$jekte za poduze&a koja pruaju usluge veza i
druge usluge nautiarima. Erodogra%evna poduze&a proizvode plovila za sport i
rekrea!iju i rezervne dijelove koje prodaju nautiarima preko trgovakih poduze&a
salona nautike i o$rtnikih radnji.
/zgradnja marine i drugih nautiko-turistikih sadraja moe pozitivno utje!ati
na op&u komunalnu opremljenost lokalne sredine i pove&ati $roj i kvalitetu razliitih
usluga. 6u se prvenstveno misli na izgradnju ili znaajno po$olj0anje kanaliza!ijske
12
mree vodovoda prometni!a teleFonske i elektrine mree otvaranje razliitih
servisa po$olj0anje kvalitete usluga u vi0e razliitih djelatnosti. 7ve to moe
doprinijeti proFiliranju turistike ponude i turistikom imageu mjesta odnosno ueg ili
0ireg podruja. /sto tako marina do$ro uklopljena u postoje&e ur$anistike sadraje
moe $iti novi element turistike atrak!ije.
Pose$nu ulogu nautiki turizam ima na podruju zapo0ljavanja radno-aktivnog
stanovni0tva. Prema istraivanjima danas je gotovo svaki osmi radnik u svijetu
zaposlen u turizmu ili putnikom prometu s tenden!ijom pove&anja tog $roja.
<valitetan i jedino opravdan pristup istraivanju svakog tri0ta pa i nautiko
turistikog je onaj koji polaziti od potro0aa tj. ,autiara kao potro0aa nautiko-
turistikih usluga. ,autiko-turistiko tri0te o$uhva&a nautiko-turistiku ponudu i
potranju. 6uristika ponuda kao jedna strana tri0ta nudi nautiko-turistikoj
potranji turistiki proizvod odnosno uslugu po naelu )dam da da0*. 4a ovaj
proizvod nautiko turistika potranja pla&a su$jektu na strani turistike ponude
odre%enu !ijenu. Prosjena potro0nja nautiara kao pripadnika vi0eg i srednjeg
dru0tvenog sloja ve&a je nego turistika potro0nja u klasinom kupali0nom turizmu.
,autiko-turistika potro0nja se naje0&e utvr%uje pomo&u metode anketiranja
i metode pro!jene. ?etoda anketiranja se sastoji u tome da se od odgovaraju&eg
$roja nautiara 1uzorak2 pomo&u naprijed sastavljenog anketnog listi&a 1upitnika2
do$iju odgovori o tro0kovima turistikog $oravka i putovanja nautiara metodom
pro!jene. 6uristika potro0nja izrauna se na temelju statistikih podataka kao 0to su
$roj plovila u marinama prosjean $roj oso$a na plovilima prosjean $roj dana
$oravka nautiara i prosjena dnevna potro0nja turista.
13
.. VRS'# $AU'"()O* 'UR"Z&A
Pod utje!ajem u$rzanog razvoja i $rzih promjenu u potranji zadnjih se
godina sve vi0e trae pose$ni o$li!i nautikog turizma. U razvitku nautikog turizma
stalno se javljaju novi sadraji koji ga o$oga&uju i tenden!ije koje mu mijenjaju tijek i
strukturu. <lasini nautiki turizam i0ezava kao dominantna kategorija. ,a njegovo
mjesto nastupa suvremeni nautiki turizam koji u vidu pokreta povratka prirodi preko
vodenih prostranstava sve vi0e postaje masovni pokret kompleksne i heterogene
strukture. U sloenoj i heterogenoj strukturi suvremenog nautikog turizma javlja se
itavi niz elemenata drugih vrsta turizma 1sportski izletniki zdravstveni ri$olovni
kupali0ni i dr.2 koji uvjetuju pose$ne vrste ili o$like nautiko-turistike djelatnosti.
9visno o initeljima ponude i potranje na pojedinim uim ili 0irim podrujima
mogu se razvijati novi o$li!i ili vrste nautikog turizma. Postoji vi0e kriterija po kojima
se nautiki turizam moe podijeliti na odre%ene podvrste. ,ajrelevantniji su veliina
plovila vlasni0tvo $roda motiv plovid$e i dr. 7 o$zirom na to dijelimo ih prema
veliini plovila 1veliki ili $rodski nautiki turizam mali nautiki turizam2 prema
vlasni0tvu plovila 1nautiki turizam u vlastitom ili klupskom plovilu nautiki turizam u
unajmljenom plovilu na odre%eno vrijeme2 prema motivu plovid$e 1rekrea!ijski
nautiki turizam sportski nautiki turizam ri$olovni nautiki turizam2 te prema
organiza!iji plovid$e 1nautiki turizam individualnog tipa organiza!ije nautiki turizam
grupnog tipa organiza!ije2.
'.1 )(eliki* ili $rodski nautiki turizam
(eliki ili $rodski nautiki turizam uglavnom se javlja u viduH krunih putovanja i
izleta te pruanja ugostiteljskih uslugaH smje0taja prehrane pi&a na $rodu
privezanom uz o$alu 1$otel2 na odre%eno vrijeme i u odre%enim okolnostima.
'.2 )?ali* nautiki turizam
7vijest o istoj ivotnoj sredini znatno je doprinijela razvitku nautikog turizma.
U okviru nautikog turizma vrlo vano mjesto zauzima tzv. )mali nautiki turizam*. 6o
je sasvim novi tip pomorskog prometa s vrlo sloenom morFologijom. 9$avlja se u
pose$nim o$li!ima nautikog turizma. )?ali* nautiki turizam danas je prevladavaju&i
o$lik nautikog turizma. <arakteristian je po razliitim vrstama manjih plovila kao 0to
14
suH jedrili!e gliseri jahte am!i i druga plovila za za$avu sport i rekrea!iju. :ealizira
se u viduH za$avne naviga!ije i sportsko-natje!ateljskog nautikog turizma.
'.3 ,autiki turizam u unajmljenim plovilima
6urista-nautiar kao poten!ijalni uesnik turistiko nautikih kretanja moe
se pojaviti u nekoliko o$lika ili odnosa i to uH vlastitom plovilu i vlastitom naviga!ijom
vlastitom plovilu i naviga!ijom koju prepu0ta struno osposo$ljenoj posadi
unajmljenom plovilu i vlastitom naviga!ijom unajmljenom plovilu i naviga!ijom koju
prepu0ta struno osposo$ljenoj posadi. U prvom i drugom sluaju nautiar se javlja
kao kupa! $roda za se$e i svoje potre$e. Upravlja $rodom sam ili to povjerava
strunim oso$ama. (lasni!i plovila naje0&e u svojstvu pomora!a-amatera vi0e ili
manje uspje0no upravljaju $rodom. :je%e to povjeravaju proFesionalnoj posadi. <ada
je u pitanju ve&i $rod zakonskim propisima se regulira potre$na proFesionalna
strunost posade koja se prilago%ava veliini $roda. Unajmljivanje plovila sa
vlastitom naviga!ijom u posljednje vrijeme doseglo je nevjerojatne razmjere.
9rganizirano iznajmljivanje plovila ili !harter prvi put se javlja na =zurnoj o$ali 1."".
godine. U poetku su se iznajmljivale jahte koje su se mogle kupiti u nautikim
salonima. Posljednje vrijeme sve e0&e se iznajmljuju plovila razliitih vrsta veliina i
komFora. /znajmljivale $rodova vrlo je unosan posao. Prema istraivanjima prihod od
2333 iznajmljenih $rodova ekvivalent je prihodu koji se moe ostvariti od
iznajmljivanja veza i usluga odravanja 23.333 plovila namijenjenih za sport i
razonodu. 7matra se da vrijeme povrata nov!a uloenog u plovilo iznosi 3-4 godine.
U iznajmljenim plovilima moe se ploviti slo$odnim iz$orom mjesta plovid$e ili
grupirano u Floti od luke do luke pod rukovodstvom kapetana Flote. Plovid$a
iznajmljenim plovilima u FloFili karakteristina je za englesku klijentelu. Unajmiti
jedrenjak ili jahtu i otploviti na 0iroko more mogu samo iskusni moreplov!i koji su za
to osposo$ljeni. 4$og niske razine nautikog o$razovanja turista nautiara sve
e0&e se na zahtjev unajmljivaa nude skiperi. Aijena najma plovila u svezi su saH
duinom najma vremenskim razdo$ljem u kojem se iznajmljuje plovilo vrstom
veliinom i snagom porivnog ure%aja plovila.
15
/. $AU'"()" 'UR"ZA& U R#!U0%"1" 2RVA'S)OJ
+.1 Pojava i razvoj
,autiki turizam u 8rvatskoj se pojavio gotovo jedno stolje&e kasnije 11..st.2
nego u svijetu 11+. i 1-.st.2. 9no 0to je vanije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu
7vijeta razvijao vrlo $rzo od polovi!e 1..st. 0to ne moemo re&i za njegov razvoj u
8rvatskoj. :azvoj nautikog turizma u 8rvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka
-3-ih godina 23.st. kada se osniva ve&ina dana0njih marina i udruga nautiara 0to
pove&ava njegovu popularnost. Cakle intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u
zadnjih 1" godina a njegov se pravi K$umL tek oekuje.
Pose$ni doprinos razvoju nautiko-turistike ponude daje osnivanje =driatik Aroatia
/nternational Alu$ M =A/ 11.-3. godine2 sa sjedi0tem na Erijunima. 4adatak =A/-a $io
je da koordinira i Finan!ira izgradnju nautikih o$jekata. 6o je uvjetovalo stvaranje
prvog modernog organiza!ijski i Funk!ionalno povezanog nautiko-turistikog
poduze&a na na0oj o$ali. =A/-a su osnovala poduze&a iz turistiko-ugostiteljske i
trgovinske $ran0e kao i poduze&a koja su imala interes za plasman svojih proizvoda.
U osnivanju =A/-a uestvovalo je '. lani!a osnivaa od kojih je ve&ina Finan!irala
izgradnju i uestvovala u poslovanju izgra%enih nautikih o$jekata. (e& u prvoj godini
poslovanja =A/-a tj. do sredine 1.-4. godine izgra%eno je 1' marina kapa!iteta
4.+33 vezova. #odine 2331. =A/ raspolae sa 21 marinom kapa!iteta "'13 vezova.
9d ukupnog $roja marina $ile suH 4 marine /. kategorije 1" zvjezdi!a2 sa 1"33
vezova . marina //. <ategorije 14. zvjezdi!e2 sa 2'+3 vezova i - marina ///.
<ategorije 13 zvjezdi!e2 sa 1413 vezova. 7ve marine su otvorene tijekom !ijele
godine osim marine )Nut* na <ornatima koja radi samo tijekom turistike sezone.
(e&ina komer!ijalnih marina izgra%ena je osamdesetih godina. 9dlikuju se
kvalitetnom gradnjom i izvrsnom loka!ijom. Preteno su smje0tene u ve&im
primorskim gradovima poznatijim turistikim mjestima i najljep0im otonim uvalama.
(e&ina pripada lan!u =A/. 9stale su samostalne.
+.2 <arakteristike i znaenje nautikog turizma u 8rvatskoj
:azvedenost hrvatske o$ale 1indeks razvedenosti hrvatske o$ale iznosi 112 je
uz veliki $roj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautikog turizma. Uz
razvedenost o$ale i atraktivnost otonoga prostora 8rvatska se istie o$iljejima
reljeFa. ,a0a o$ala je visoka strma i stjenovita 0to prostoru daje pose$nu ar.
16
9dmah iza o$ale uzdiu se planinski lan!i Uke (ele$ita 7vilaje <ozjaka ?osora i
Eiokova.
9sim Fizionomskih prednosti hrvatske o$ale zanimljivo je i vano sagledati kako
su kapa!iteti za prihvat plovila raspore%eni du hrvatske o$ale. 9d 3'3 luke lui!e
sidri0ta i marina kvarnerski zadarski i du$rovaki akvatorij ih sadre '3G. /pak
ponajvi0e z$og ,a!ionalnog Parka <ornati najatraktivniji je 0i$enski akvatorij. Po
posje&enosti slijedi istarsko 1gdje je op&enito ve&a posje&enost turista2 i zadarsko
podruje 1nautikim turistima je ovo podruje pose$no zanimljivo z$og ve&eg $roja
otoka 0to pridonosi zanimljivosti arhipelaga2.
U ukupnom turistikom prometu 8rvatske nautiki turizam ini tek +G od
ukupnih dolazaka ili 2G ukupnih no&enja 2331.godine. /pak $iljei dinamine stope
rasta. U zadnjih " godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene
godi0nje stope rasta iznosile su oko 1"G. 4animljiv je i podatak da su 2331.g.
nautiari inili +'.4G stalnih gostiju u 8rvatskoj. Usprkos svim iznesenim injeni!ama
moe se konstatirati da se nautiki turizam u 8rvatskoj jo0 uvijek nije u potpunosti
aFirmirao
+.3 <onkurentnost hrvatskog nautikog turizma
,ajnovija z$ivanja na svjetskom turistikom tri0tu upu&uju na zakljuak da se
8rvatska turistiki $rzo sta$ilizira i postaje sve poeljnija turistika destina!ija. ,jen
daljnji turistiki razvitak do&i &e do punog izraaja ako se nametne na turistikom
tri0tu kao nova i nadasve prepoznatljiva turistika marka. ,autiki turizam danas je
najkonkurentniji hrvatski turistiki proizvod. ,edostatak jasne kon!ep!ije u
dosada0njem razvitku i odgovaraju&e marketing strategije ima za posljedi!uH
neselektivnost u razvoju sla$u nautiko-turistiku potro0nju i neke negativne utje!aje
na okolinu. ,ajve&i konkurenti 8rvatskoj u nautikom turizmu su ostale zemlje u
7redozemlju M /talija #rka >panjolska Bran!uska i 6urska.
8rvatska ima prednost u prirodnim ljepotama pejzanoj slikovitosti i ekolo0koj
ouvanosti 0to su vana o$iljeja za razvoj i $udu&nost nautikog turizma ali nije
dovoljnoO <valiteta ponude hrvatskih marina ne moe se usporediti s ponudom
marina u ostalim europskim zemljama. ,eki od pokazatelja kvalitete nautikih luka su
postojanje Fitnes-!entara saune 0kole ronjenja jedrenja jahanja i za$avnih
sadraja. Poten!ijalni gosti to trae a hrvatske marine imaju eventualno jedno od
navedenog. ,eke hrvatske marine su jo0 na stepeni!i zadovoljavanja osnovne
17
inFrastrukture poput zadovoljavaju&ih sanitarija ili restorana. ,aravno ast
iznimkama.
4$og relativno velike Fizike udaljenosti i dosada0njeg neadekvatnog kvalitetnog
stanja hrvatskih prometni!a 8rvatska nije toliko pristupana onim srednjoeuropskim i
zapadnoeuropskim nautiarima koji dolaze !estom. 4a razvoj nautikog turizma
iznimno je vaan i zrani promet.
Uz razvijenu mreu zranih luka u re!eptivnom podruju vlasni!i plovila mogu $rzo i
udo$no sti&i do re!eptivnog podruja. 7 tim u vezi ukoliko postoje inFrastrukturni
uvjeti i dovoljno kvaliFi!irane radne snage mogu&e je ponuditi servisiranje i sidrenje
plovila u marinama tokom !ijele godine 0to lokalnoj ekonomije donosi $itne
Finan!ijske eFekte.
8rvatskim marinama potre$no je restrukturiranje i repozi!ioniranje. ?arine
konstantno trae nova ulaganja a mi to malo tee pratimo. /zlaz se vidi u
restrukturiranju ve& postoje&ih luka koje $i nadogradnjom postale marine. ,a taj
nain $i se iz$jeglo $etoniranje prirodnih povr0ina 1jer $i se marina razvijala na ve&
postoje&oj inFrastrukturi koja $i $ila osnova2. 7ljede&i prijedlog je izgradnja privatnih
marina 0to $i si mogli priu0titi samo $ogatiji poduzetni!i ali tako $i se podignula
kvaliteta same marine.
+.4 #ospodarsko znaenje i sla$osti u razvitku nautikog turizma
8rvatska posjeduje idealne uvijete za razvitak nautikog turizma i niz
komparativnih prednosti u odnosu na druge konkurentske nautiko-turistike zemlje.
6e prednosti se ogledaju uH $oljoj razvedenosti o$ale i otoka ve&em $roju do$ro
raspore%enih i za0ti&enih luka pogodnijem geograFskom poloaju u odnosu na
emitivno turistiko-nautiko tri0te $olje ouvanoj prirodi i istijem moru. Ukoliko $i
se iskoristile te komparativne prednosti i primijenila odgovaraju&a marketing
strategija hrvatski nautiki turizam $i $io u stanju privu&i zahtjevniju klijentelu
potaknuti inozemna ulaganja u izgradnju novih re!eptivnih kapa!iteta pokrenuti niz
prate&ih gospodarskih djelatnosti i pove&ati nautiko-turistiko potro0nju. ,autiko-
turistika potro0nja pozitivno utjee na razvitak pojedinih gospodarskih grana i
djelatnosti 1$rodogradnja $rodarstvo trgovina i o$rt2 zapo0ljavanje i platnu $ilan!u
zemlje. 4a razliku od klasinog kupali0nog turizma kojega karakterizira masovnost
uniFi!iranost i stalan pad kvalitete hrvatski nautiki turizam predstavlja
najprepoznatljiviji i najkonkurentniji hrvatski proizvod na me%unarodnom turistikom
18
tri0tu. 4ato nautiki turizam predstavlja mogu&nost koju 8rvatska tre$a i mora
iskoristiti.
19
3. $AZ"V4 !OJA&4 VRS'# " U%O*A &AR"$A U RAZV"')U $AU'"()O*
'UR"Z&A
Pojam marina talijanskog je podrijetla a oznaava )malu luku* za prihvat
rekrea!ijskih plovila. ?arina kao moderan luki o$jekt za prihvat sportskih i
rekrea!ijskih plovila prvi put se u strunoj literaturi spominje 1opisuje2 1.2-. godine.
Prema amerikoj ),a!ionalnoj udruzi proizvo%aa motora i $rodova* 1,ational
=sso!iation oF ;ngine and Eoat ?anuFa!tures /n!orpored oF =meri!a2 )marina je
mjesto gdje jedriliari mogu plovilo prikladno usidriti porinuti u more popravljati
opskr$iti gorivom i drugim $rodskim potrep0tinama imati topli tu0 o$jedovati na o$ali
i $iti na dohvat trgovinskoj komunika!ijskoj i prometnoj inFrastrukturi*. Cakle marina
preuzima i o$jedinjuju sve nautiko-turistike usluge i sadraje od gradnje porinu&a i
popravka $roda do opskr$e nautiara rezervnim dijelovima gorivom i hranom. Co
pojave marina te usluge i sadraje su nudila $rodogradili0ta luke za javni promet i
trgovine. U suvremenoj marini $roj sadraja i usluga koje se nude nautiko-
turistikom tri0tu pro0iren je do te mjere da predstavlja krajnji domet nautiko-
turistike prirode.
Prema tome marina je pose$na vrsta luke nautikog turizma koja u pose$no
ure%enom i opremljenom vodenom i kopnenom prostoru i o$jektima osim usluga
veza i smje0taja plovila nudi $rojne druge pomo&ne i dodatne sadraje i usluge koje
su u stanju zadovoljiti pro$irljive zahtjeve i elje suvremene nautiko-turistike
potranje. ?arina je temeljna i najpoznatija vrsta luke nautikog turizma. 4a razliku
od drugih nautikih luka 1sidri0ta privezi0ta i suhe marine2 koje nude samo usluge
veza i smje0taja plovila na pose$no ure%enom prostoru marine jo0 nude itav skup
drugih sadraja i usluga kojima se pove&ava zadovoljstvo gostiju produuje turistika
sezona pove&ava nautiko-turistika potro0nja i o$oga&uje sveukupna nautiko-
turistika ponuda. 7 o$zirom na glavne oso$ine ili karakteristike koje posjeduju
pojedine marine mogu se razvrstati na odgovaraju&e vrste. <ao kriterij za
razvrstavanje naje0&e se u praksi koristiH poloaj akvatorija u odnosu na kopno tip
izgradnje razina opremljenosti vlasni0tvo loka!ija i veliina marine. 7 o$zirom na
poloaj akvatorija u odnosu na kopneno okruenje postoje etiri temeljna tipa marina
i toH otvoreni polu-uvueni uvueni i potpuno uvueni tip marine. 7vaki od ovih
20
tipova prilago%ava se okolnom terenu i uvjetima izgradnje. Prema tipu izgradnje i
razini opremljenosti razlikuje se ameriki i europski tip marine. =meriki tip marine
karakteristian je po jednostavnoj 1i standardnoj2 kvalitetnoj i relativno jeFtinoj
izgradnji Funk!ionalnom razmje0taju sadraja do$roj opremljenosti i eFikasnoj
organiza!iji poslovanja. 4a razliku od amerikog tipa marine marine europskog tipa u
arhitektonskom smislu nemaju jedinstveni tip izgradnje sla$ije su opremljene i u
prosjeku imaju manji kapa!itet od amerikih. 9visno o podrujima gdje su izgra%ene
razlikuju se i stilovi izgradnje koji mogu $iti piramidalni stepenasti am$ijentalni i
visoki. Prema vlasni0tvu marina moe $itiH privatna komunalna i javna. U odnosu na
loka!iju marina moe $itiH morska jezerska rijena i kanalska. (eliina marine u
svezi je s nizom im$enika kao 0to su loka!ija karakteristike terena politika lokalnih
vlasti zahtjev tri0ta Finan!ijske mogu&nosti poduzetnika i sl. 6ako veliina marine
varira od nekoliko desetaka vezova u maloj prirodnoj uvali gdje se mogu na$aviti
nune stvari potre$ne za ivot u o$linjem selu do velikih marina s nekoliko tisu&a
vezova smje0tenih na prostranom akvatoriju i na kopnu izgra%enim $rojnim
klu$ovima apartmanima hotelima parkovima servisima trgovinama ko!karni!ama
sportskim dvoranama i raznim drugim sadrajima. U ;uropi naje0&e se grade
marine kapa!iteta izme%u 333 i "33 vezova. 4a =meriku su karakteristine marine
iznad 1333 vezova. Prema tome veliina marine je relativan pojam jer je pojam
veliine u svezi s podrujem na kojem je smje0tena. 4ato nema stroge podjele
marina koja $i se temeljila na $roju vezova. 6ako npr. marina )Punat* koja ima
kapa!itet od -33 vezova smatra se velikom marinom za na0 pojam veliine a
marina istog kapa!iteta re!imo na Bloridi $ila $i srednje veliine. Uloga marina u
razvitku nautikog turizma je presudna. 9ne imaju mnogostruku dru0tveno-
ekonomsku Funk!iju i predstavljaju ne samo $itni ve& i ograniavaju&i im$enik
razvitka nautikog turizma. ,aime lak0e je a esto i jeFtinije kupiti $rod nego
osigurati za njega odgovaraju&i vez. 4a izgradnju veza potre$no je na&i prikladan
prostor i potro0iti znatno vi0e vremena a esto i nova!a nego za proizvodnju plovila.
4ato je svugdje u svijetu dinaminiji rast $roja plovila nego $roja vezova. Unato
injeni!i da je tro0ak veza u marini u odnosu na druge o$like smje0taja plovila
1prirodna uvala sidri0te privezi0te i sl.2 relativno visok vlasni!i plovila radije koriste
usluge marine jer pri tom ostvaruju dodatna zadovoljstva 1sportski rekrea!ijski i sl.
sadraji i usluge2 i skrivene u0tede. (lasnik plovila moe koristiti raspoloive klupske
prostorije tu0eve navoze sportske dvorane te druge sadraje i usluge koje mu
21
o$oga&uju turistiki $oravak i pove&avaju zadovoljstvo. 9sim toga prednost
kori0tenja marine oituje se i u injeni!i 0to vlasnik plovila nema potre$u esto
izvlaiti plovilo iz vode na kopno pa tako produuju vrijeme plovid$e. Uz to ima i
$esplatno parkiranje automo$ila ostvaruje u0tede na izda!ima za smje0taj 1spava na
$rodu2 ima niu premiju za osiguranje plovila a manja je i vjerojatnost o0te&enja
plovila.
22
5. "S)AZ"VA$J#4 &J#R#$J# " A$A%"ZA US!J#6$OS'" !OS%OVA$JA &AR"$#
<ako se poslovanje marine z$iva u uvjetima sloenog djelovanja raznih
organiza!ijskih tehnikih tri0nih dru0tvenih i drugih initelja njen uspjeh
poslovanja ostvaruje se kao kompleksan rezultat djelovanja svih tih im$enika. 4a
ekonomsku uspje0nost poslovanja marine pose$no su znaajna ova pitanjaH
1. jesu li usluge koje se nude u marini u kvalitetnom i kvantitativnom smislu
prihvatljive za stvarne i poten!ijalne kup!e
2. zadovoljava li odnos izme%u vrijednosti ulaganja u pro!es proizvodnje 1tj.
tro0kova2 i vrijednosti usluga koje se realiziraju 1tj. prihoda2
3. jesu li sredstva marine iskori0tena tako da je poslovanjem osigurana naknada
za utro0ena sredstava pla&e radni!ima dividende vlasni!ima kapitala i
pokri&e svih drugih tro0kova i o$aveza.
;konomino i renta$ilno poslovanje marine je najdelikatniji i najodgvoroniji zadatak
njenog managementa. Upustiti se u $iznis s marinom samo zato 0to netko voli
jedrenje ravno je tome da postane stoar smo zao jer voli ivotinje. )idealni odnos
prema tom poslu $io $iH -3G poslovne o0troumnosti i napornog rada 13G lju$avi
prema $rodovima i 13G ko!karskog instinkta*. itava pro$lematika ekonominog i
renta$ilnog poslovanja moe se do kraja pojednostaviti i svesti na sljede&eH
ostvarene rashode 1tro0kove2 podmiriti iz ostvarenih prihoda i pri tom ostvariti 0to
ve&u razliku izme%u tih veliina tj. do$itak.
..1 Prihodi tro0kovi 1rashodi2 i poslovni rezultat marine
7vako poduze&e pa i marine utvr%uju rezultat poslovanja za pojedina
vremenska razdo$lja a o$avezno za svaku godinu. U tu svrhu tre$a izraditi )raun
do$iti ili gu$itka* kojim se za o$raunsko razdo$lje utvr%uju.
Prihodi
6ro0kovi odnosno rashodi i
Poslovni rezultat
23
..1.1. Poslovni rezultat marine
Pod ukupnim prihodom smatra se ukupna vrijednost proizvoda i usluga koje je
neko poduze&e proizvelo i prodalo u odre%enom razdo$lju. 9sim prihoda od prodaje
usluga veza kao temeljnog izvora prihoda marina ostvaruje jo0 prihode odH zimskog
skladi0tenja plovila servisa plovila iznajmljivanja plovila te prodaje ugostiteljskih
usluga rezervnih dijelova $oja lakova sportskih rekvizita prehram$enih higijenskih
proizvoda i drugih potrep0tina. Uz pruanje usluga veza na uspjeh poslovanja
marine $itno utjee prodaja raznih dodatnih usluga. Prema rezultatu istraivanja
vr0enom na uzroku od 1.3 marina smje0tenih na razliitim dijelovima 7=C-a i (elikoj
Eritaniji preteni dio od ukupnih prihoda ostvaruje se u pomo&nim djelatnostima
marine. U hrvatskim marinama to nije sluaj 0to se nepovoljno odraava na njihov
poslovni rezultat. /z ta$li!e se vidi da se u amerikim i $ritanskim marinama ostvaruje
samo jedna tre&ina ukupnog prihoda od usluga veza i skladi0tenja a ostali dio
prihoda od tzv. Pomo&nih i dopunskih usluga. 4a razliku od toga u hrvatskim
marinama ostvaruje se vi0e od tri etvrtine ukupnog prihoda od prodaje usluga veza
a minimalni dio od sporednih i dodatnih usluga. 6o je odraz siroma0ne nautiko-
turistike ponude u na0im marinama. 6akva politika ima vi0estruke negativne uinke.
7manjuje prihod uvjetuje sla$o iskori0tenje kapa!iteta i negativno utjee na poslovni
rezultat i konkurentsku sposo$nost marine na nautiko-turistikom tri0tu.
..1.2 6ro0kovi poslovanja marine
9d tro0kova 1rashoda2 ovisi ne samo proFit svakoga poduze&a 1marine2 ve&
su i $itan instrument poslovne politike. ,a temelju prorauna tro0kova donese se
gotovo sve $itne poslovne odluke poduze&a pa tako tro0kovi predstavljaju $itan
aspekt managerske ekonomije.
24
S'RU)'URA 'RO6)OVA U !ROSJ#($OJ A&#R"()OJ " 2RVA'S)OJ &AR"$"
'ro7kovi8ras9odi: SAD 2rvatska
0ruto pla;< radnika - ,=4+
Amortiza>ija 1/ 34
&at<rijalni tro7kovi ? 14.
Va@<nj< mulja =
Odvoz sm<;a i
i7;<nj< marin<

!or<zi 13
Osiguranj< - -43
%uk< taks< +4-
Voda4 struja4
kanaliza>ija

Uprava
)on><sija +
Ostali tro7kovi 4- ,41
U)U!$O 1== 1==
Prema podat!ima datim u ta$li!i moe se zakljuiti da u strukturi rashoda
amerikih marina imaju najve&i udjel $ruto pla&e 12"G2 amortiza!ija 11+G2 va%enje
mulja 123G2 i porezi 11-G2. U hrvatskim marinama najve&i udjel imaju $ruto pla&a
radnika 14332 slijede ih materijalni tro0kovi 121.'G2 i ostali rashodi 124.1G2. <ada se
usporede pojedini rashodi u hrvatskim marinama s rashodima u amerikim marinama
imaju znatno ve&i udjel u ukupnim rashodima 12"H43H32 6o je neshvatljivo ako se zna
da na0e marine pruaju znatno manji $roj sla$ije kvalitete nautiko-turistikih usluga
u odnosu na amerike marine. 6ako%er je primijetiti visoki udjel materijalnih tro0kova
0to nema opravdanje s o$zirom da je rije o uslunoj djelatnosti a ne o materijalnoj
proizvodnji.
1=. Zakljuak
25
http://www.maturski.org
26
11. %it<ratura
27