IK"

--------------~

ASOPIS ZA KULTURU HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA

IZDAJE HRVATSKO FILOLOKO DRUTVO

ZAGREB, LISTOP AD 1955.

GODITE IV.

Dr. DRAGUTIN BORANI

U dubokoj starosti od 85 godina umro je l. IX. 1955. profesor i akademik dr. Dragutin Borani . Roen je 19. XII. 1870. u Mariji Gorici u Hrvatskom Zagorju. U rodnome mjestu svrava osnovnu kolu, a gimnaziju i
Filozofski fakultet u Zagrebu. 1899. postie stepen doktora filozofije. Kao
srednjokolski profesor slui u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu. 1905. postaje privatni docent hrvatskog ili srpskog jezika na Filozofskom fakultetu
II Zagrebu, zatim profesor i slui neprekidno do 1941., kada ga je s navrenom sedamdesetom godinom ivota Banovina Hrvatska penzionirala.
Budui da do ulaska Jugoslavije u rat nije bio dobio dekret, nego za okupacije, pono vo je vraen u slubu godine 1945., a 1946. definitivno penzioniran
u sedamdeset estoj godini ivota. Od 1907. najprije je dopisni, a kasnije
-prav;i lan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1926. do 1941.
on je i njezin knjievni tajnik.
Ve

kao srednjokolac objavljuje velik broj lirskih pjesama u omladinskom listu Brljan. Njegova je i poznata pjesma Slovenac, Srb,
Hrvat. Prevodio je djela ekih knjievnika, a naroito Vrchlickoga, i
tampao u tadanjim knjievnim listovima Viencu, Prosvjeti i drugim.
Mnogo je suraivao u Nastavnom vjesniku, kome je oll 1905. do 1907.
bio i urednik, u Ljetopisu JA, Radu JA, Zborniku za narodni ivot i obiaje
Junih Slavena, kome je urednik od 1902. do konca ivota. Uredio je trideset i dva godita te vrijedne edicije Jugoslavenske akademije. U 'njemu
je i sam tampao vie dobrih lanaka o slavenskom folkloru. Bio je lan

...cl
Povjerenstva za nazivlje mjesta u Hrvatskoj i Slavoniji od 1906. do 1919.,
lan komisije za naunu terminologiju i nomenklaturu od 1926. do 1941.
U njegovoj redakciji pojavila se 1932. zooloka terminologija, a 1934. botanika. Od 1947. do svoje smrti pregleda je Rjenika hrva koga ili srpskoga jezika Jugoslavenske akademije. Vie manjih radova. ve 'inom prikaza iz jezika i knjie.vnosti, tampao je u Nastavnom '"je niku i . ~a
rodnim -novinama. Dva vrlo dobra nauna rada objavio je u Radu J .
U prvom 0 refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku analizira zna~enje i upotrebu refleksn'ih glagola u historiji hrvatskoga ili srpskoga jezika
povezujui iste pojave' u ostalim indoevropskim jezicima. Drugi mu je rad
Onomatopejske rijei za ivotinje u slavenskim jezicima. Zapaen je i
njegov rad Vukov i Daniiev prijevod biblijskih citata. 'tampan u
Daniievu zborniku godine 1925. Najpoznatiji rad profe ora Borani a. po
kome za njega znaju sve ive generacije intelektualnih radnika od najmlaih do najstarijih, jest Pravopis hn-atskoga ili
rp koga jezika.
Nakon smrti dra. Ivana Broza, koji je l 92. napi ao i izdao prvi lubeni
pravopis za hrvatske kole pod naslovom Hrvatski pravopi .. . na tavlja
ga izdavati dr. Borani pod zajednikim imenom Broz-Borani. 1921. izdaje
Borani sam pod svojim imenom Pravopis hrvatskoga ili srp koga jezika,
koji je 1951. doivio deseto izdanje. Iako taj Pravopis dana ne zadovoljava sve potrebe kulturnih radnika u Hrvatskoj, injenica je. da u sve
ive generacije nauile pravilno pisati naim knjievnim jezikom ba v po
njegovu Pravopisu. U nauci o jeziku slijedio je Karadia , Daniia i
Maretia.

Kao profesor hrvatskoga ili srpskoga jezika na Sveuilitu u Zagrebu

odgajao je mlade generacije srednjokolskih profesora punih 37 godina.
On nije predavao samo knjievni jezik, njegovu historiju i dijalektologiju,
to mu je bila ua struka, nego je zalazio i u ostala podruja slavistike.
Kao Maretiev uenik esto je u svojim predavanjima, a osobito na
seminarskim vjebama, objanjavao odabrana poglavlja iz metrike naih
narodnih pjesama, iz etnologije i slavenskog folklora. Gotovo svi profesori
hrvatskoga jezika na navim kolama, koji su svoje studije zavrili do 1941.,
bili su njegovi uenici. Kao poznavalac svoje struke, metodiar i pedagog
bio je odlian, a kao nastavnik bio je uvijek vedar i raspoloen ulijevajui optimizam u svoju okolinu. U dru. Dragutinu Boraniu gubi hrvat ka
lingvistika uope, a filologija napose istaknutog radnika, Jugo laven ka
akademija vrijednog lana, a Filozofski fakultet odlinog druga i na- 3mika.

Dr. Male H

le

3
DIDAKTIKA

PROBLEMATIKA MATERINSKOGA JEZIKA

Vlado Petz

Kroz redove naih prosvijeenih ljudi pronosi se ve godine i godine

tuba na to, da nae kole ne alju u ivot omladinu, koja bi u dovoljnoj
mjeri vladala sposobnostima pravilnog i jasnog usmenog i pismenog izraavanja materinskim jezikom. O tome govore i statistiki podaci o uspjesima
u kolama, gdje negativne ocjene iz hrvatskosrpskog jezika (uz matematiku!)
doseu i 30-400/0 ocijenjenih u enika.
Ova injenica zaista zabrinjuje, to vie, ako se uzme u obzir, da se
veoma malo promijenilo i nakon toga, to su na poticaj odgovornih inilaca
izvedeni razliiti pokuaji, da se tome zlu doskoi. Iznenauje nas, kada
uoimo, da kraj naih ovako jednostavnih pravopisnih i jezinih principa
(u poredbi s drugim evropskim jezicima) postoje razlozi za tako porazna
zapaanja, kakva je na pr. iznio M. S. Lalevi o pismenim sastavima i
usmenim odgovorima na prijamnim ispitima za kole viega stepena (vidi:
Savremena kola, 1952, br. 3-4), ili kakva proizlaze iz itanja pismenih
radova jednoga dijela naih studenata, a da se i ne govori o kolskim zada- .
1
ama uenika srednjih kola.
Pritisnuti veoma nemilim osjeajem, da bi se ta injenica mogla tumaiti kao znak neke ope kulturne zaostalosti naih generacija, a u odnosu
prema stanjima kod drugih naroda, mi najsavjesnije moramo potraiti uzroke
tim pojavama i najodreitije pokrenuti djelotvorna sredstva ~a uklanjanje
toga stanja.
Uz mobilizaciju raspoloivih znanja i iskustava za didaktiku analizu
onih objektivnih jezinih elemenata, koji slue opem (ne posebnom stru
nom!) obrazovanju i gdje subjektivno psiholoka strana u obrazovnom procesu dolazi do potrebnog izraaja, a naroito pak uz pokretanje praktike
svijesti onih inilaca, koji ostvaruju odgojno-obrazovni posao u konkretnoj
kolskoj sredini, tom bi se zadatku moralo u najblioj budunosti uspjeno
udovoljiti.
Oito je, da nas ove nau ne i prosvjetno-drutvene tendencije upuuju
na d i d a k t i k u p r o b l e m a t i k u materinskoga jezika.
Voeni strukturom tradicionalne i suvremene didaktike, kao znanosti
o uenju i pouavanju, nama su pred oima t.r i osnovne komponente
didaktikog miljenja: didaktiki zadatak i cilj, didaktiki predmet i didaktike metode.
1 Tako se u lanku F. N i k o l i a ,.Nastavnicima treba pomoi u jezinoj nastavi
veli: Apsolventi naih kola ... koji odlaze u svoja zvanja ... u veini sluajeva nisu
t.posolbni da napiu jezino ispravno i pravopisno pravilno ni .ponudu za namjetenje jJi
kakav drugi pismeni poooesak. ,.Skolske novine, VL, br. lO, 1955.