DamirJelaska-Elementi Strojeva 1-Zbirka PDF

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU
SRAN PODRUG
ELEMENTI STROJEVA 1
ZBIRKA ZADATAKA
Split, 2005.
SADRAJ
1.
zadatak vijani spoj
2. zadatak elastini vijani spoj

2.1
4
9
Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna
naprezanja
2.2 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na amplitudna
naprezanja
2.3 Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala
3. zadatak runa dizalica

3.1
Dimenzioniranje vretena s obzirom na izvijanje
15
15
18
19
3.2 Kontrola naprezanja u vretenu
20
3.3 Stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje
22
3.4 Provjera samokonosti vretena i izraunavanje stupnja djelovanja vretena
24
3.5
25
Kontrola visine matice
4. zadatak rastavljivi stezni spoj s koninim dosjedom

4.1
Sigurnost steznog spoja protiv klizanja
4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja
5. zadatak uzduni stezni spoj

5.1
Moment kojeg moe prenijeti spojka
5.2 Materijal glavine
26
27
29
31
32
34
6. zadatak radijalni zatik
35
7. zadatak pero
37
8. zadatak zavareni spoj optereen statiki
39
9. zadatak zavareni spoj optereen dinamiki
42
10. zadatak vreteno, zatik i zavar
44
10.1 Brzina vrtnje vretena
45
10.2 Snaga na vretenu
45
10.3 Materijal vretena
46
10.4 Pritisak na navoju matice
46
10.5 Promjer cilindrinog zatika
47
10.6 Potrebna duljina zavara
47
3
11. zadatak opruga
48
12. zadatak - ispitni
51
12.1 Opruga
52
12.2 Vijak
54
12.3 Zavar
55
13. zadatak vratilo jednostepenog reduktora
57
13.1 Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima pogonskog vratila
59
13.2 Dimenzioniranje vratila
59
13.3 Momenti savijanja i uvijanja po presjecima pogonskog vratila
61
13.4 Stupnjevanje vratila
63
13.5 Proraun leaja
64
13.6 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti
67
14. zadatak vratilo dvostepenog reduktora
77
14.1 Proraun vratila
77
14.2 Odabir leaja
79
15. zadatak klizni leaj
82
16. zadatak - ispitni
87
16.1 Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem
88
16.2 Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji
89
89
16.4 Stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala
90
16.5 Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja
92
16.6 Maksimalno naprezanje u zavaru
93
16.7 Duljina kliznog leaja
94
17. zadatak ispitni
95
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VIJANI SPOJ
1. ZADATAK VIJANI SPOJ

Dvije ploe priteu se vijkom M12 iz elika klase vrstoe 6.8. Kod kolike rune sile na kraku kljua od
25 cm e doi do loma vijka?
Zadano je da su reducirani faktor trenja na navoju vijka i faktor trenja podloge jednaki i iznose 0,15, te
da je promjer rupe kroz koju prolazi vijak 14 mm.
Zadano:
vijak M 12 d = 12 mm, P = 1,75 mm
' = 0,15
Klasa vrstoe 6.8
0 = 0,15
l = 25 cm
dh = 14 mm
RJEENJE:
Do loma e doi kada ekvivalentno naprezanje u najmanjem presjeku vijka dosegne vrijednost vlane
(statike) vrstoe materijala:
ekv = 2v + 3t2 = R m .
(1.1)
Statika naprezanja se raunaju u najmanjem presjeku vijka. Kako u zadatku nije precizirano o kakvom
se vijku radi, uzima se da je to standardni kruti vijak. U tom sluaju, mjerodavni presjek je onaj
popreni presjek koji u dijelu vijka s navojem prenosi naprezanje.
Prilog - ISO metriki navoj
H1
MATICA
H/8
P/2
H/4
H/6
ds
VIJAK
dj
d2
60
Slika 1.1 ISO metriki navoj
Katedra za elemente strojeva Sran Podrug
Karakteristine veliine navoja (promjeri, dubine i zaobljenja) sa slike 1.1 mogu se oitati u tablicama za
odgovarajui navoj (Kraut, B., Strojarski prirunik; Jelaska, D., Prednapregnuti vijani spoj (Uputstvo za
proraun), FESB-Split, 2001.; itd.). Takoer, nazivni promjer i korak navoja definiraju sve
karakteristine veliine ISO metrikog navoja, pa se one mogu izraunati prema sljedeim izrazima:
Teoretska dubina ISO metrikog navoja (iz rafiranog trokuta sa slike 1.1):
H=
P 2
3
=
P = 0,86603P
o
tan 30
2
Nosiva dubina navoja:
H1 = H
H H 5
= H = 0, 54127P
4 8 8
Srednji promjer navoja vijka:
3
H H
d 2 = d 2 = d H = d 0, 64952 P
4
2 8
(1.2)
Promjer jezgre vijka:
H H
17
d j = d 2 H = d H = d 1, 22688 P
6 8
12
(1.3)
Promjer presjeka koji prenosi naprezanje:

ds =
d2 + dj
2
= d 0, 9382 P
(1.4)
Polumjer zaobljenja navoja u korijenu:
R=
H
= 0,14434 P .
6
Promjer presjeka koji prenosi naprezanje u konkretnom sluaju prema izrazu (1.4) iznosi:
d s = d 0, 9382 P = 12 0, 9382 1, 75 = 10, 358 mm .
Povrina poprenog presjeka vijka koja prenosi naprezanje:

As =
d s2 10, 358 2
=
= 84, 264 mm 2 .
4
4
Polarni moment otpora povrine poprenog presjeka vijka koja prenosi naprezanje:
W0s =
d s3 10, 358 3
=
= 218, 2 mm 3 .
16
16
Vlano naprezanje vijka:
v =
gdje je:
Fv
Fv
Fv
=
= 1,187 10 2 Fv N mm 2 ,
As 84,264
sila u vijku.
Moment na navoju vijka je:

Tv = Fv
gdje je:
d2
tan ( + ' ) ,
2
d2
srednji promjer navoja,
kut uspona navoja,
'
reducirani kut trenja na navoju.
(1.5)
Kut uspona navoja:

= arctan
Ph
,
d 2
(1.6)
gdje je Ph uspon navoja:

Ph = P n .
n je vojnost vijka, pa proizlazi da je za jednovovjni vijak, kao u konkretnom primjeru, uspon vijka
jednak njegovom koraku.

Srednji promjer navoja prema izrazu (1.2) iznosi:
d 2 = d 0,64952 P = 12 0,64952 1,75 = 10,863 mm .

Uvrtavanjem u izraz (1.6) dobiva se:
= arctan
Ph
1, 75
= arctan
= 2, 935o .
d 2
10,863
Reducirani kut trenja na navoju:

' = arctan ' = arctan 0,15 = 8, 531o .
Uvrtavanjem u izraz (1.5) izraunava se moment na navoju vijka:

Tv = Fv
10,863
tan ( 2, 935o + 8, 531o ) = 1,102 Fv Nmm .
2
(1.7)
Naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:

t =
Tv 1,102 Fv
=
= 5, 05 10 3 Fv N mm 2 .
W0s
218, 2
Ekvivalentno naprezanje vijka:
ekv = 2v + 3t2 = Fv
(1,187 10 )
2 2
+ 3 ( 5, 05 10 3 ) = 0, 01474 Fv N mm 2 .
2
Zadana je klasa vrstoe vijka 6.8:

Kl.v. 6.8
Granica teenja R t = 0,8R m = 0,8 600 = 480 N mm 2
Vlana vrstoa R m = 6 100 = 600 N mm 2
Izjednaavanjem, prema izrazu (1.1), ekvivalentnog naprezanja i vlane vrstoe izraunava se sila u
vijku:
Fv =
600
= 40706 N .
0, 01474
Moment kljua je jednak zbroju momenta na navoju vijka i momenta podloge:

Tk = Tv + Tp .
(1.8)
Moment na navoju vijka prema izrazu (1.7) iznosi:

Tv = 1,102 Fv = 1,102 40706 = 44858 Nmm
Moment podloge je:

Tp = Fv 0
gdje je:
s + dh
,
4
faktor trenja podloge,
otvor kljua,
dh
promjer rupe kroz koju prolazi vijak.
(1.9)
Otvor kljua za vijke sa esterokutnom glavom nalazi se u tablicama za odgovarajui navoj, a moe se i
priblino izraunati iz izraza:
s = 1, 5d = 1, 5 12 = 18 mm .
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti u izraz (1.9) dobiva se:
Tp = 40706 0,15
18 + 14
= 48847 Nmm .
4
Odnosno moment kljua pri kojem dolazi do loma vijka je:

Tk = 44858 + 48847 = 93705 Nmm .
Runa sila pri kojoj dolazi do loma vijka iznosi:
Fr =
Tk 93705
=
= 375 N .
250
l
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) ELASTINI VIJANI SPOJ
2. ZADATAK ELASTINI VIJANI SPOJ

Poklopac cilindra diesel-motora vezan je za plat motora s 12 vijaka M 24 1,5 klase vrstoe 12.9. Vijci
su pritegnuti s momentom kljua od 1000 Nm, a u radu su dodatno aksijalno optereeni zbog
pulsirajue sile, koja u cilindru promjera 500 mm nastaje kod maksimalnog pritiska od 5,5 MPa.
Ako je ispitivana dinamika vrstoa vijka pri pulsirajuem ciklusu naprezanja (ciklusu s faktorom
asimetrije jednakom nuli) jednaka 96 N/mm2 i ako se pretpostavi da je amplituda dinamike vrstoe
vijka neovisna o asimetriji ciklusa, potrebno je odrediti:
2.1 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna
naprezanja
2.2 Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na amplitudna
naprezanja
2.3 Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala, ako je najmanji promjer vijka 20 mm.
Zadan je odnos koeficijenata krutosti podloge i vijka 7,6, reducirani faktor trenja na navoju 0,18, i
faktor trenja podloge 0,12.
Zadano:
12 vijaka M 24 1,5 d = 24 mm, P = 1,5 mm
RA = konst.
Klasa vrstoe 12.9
Cp/Cv = 7,6
Tk = 1000 Nm
' = 0,18
D = 500 mm
0 = 0,12
p = 5,5 MPa
d0 = 20 mm
bDR0 = 96 N/mm2
RJEENJE:
2.1
Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na

maksimalna naprezanja
Moment kljua je jednak zbroju momenta na navoju vijka i momenta podloge:
Tk = Tv + Tp .
(2.1)
10
Moment na navoju vijka je:
Tv = Fpr
gdje je:
Fpr
d2
tan ( + ' ) ,
2
(2.2)
sila prednaprezanja u vijku.
Moment podloge je:
Tp = Fpr 0
s + dh
.
4
(2.3)
Uvrtavanjem izraza (2.2) i (2.3) u izraz (2.1) moe se dobiti izraz za izraunavanje sile prednaprezanja
u vijku:
Fpr =
Tk
d2
s + dh
tan ( + ' ) + 0
2
4
(2.4)
Srednji promjer navoja vijka M 24 1,5, prema izrazu (1.2):
d 2 = d 0, 64952 P = 24 0, 64952 1, 5 = 23, 026 mm .

Kut uspona navoja:
= arctan
P
1, 5
= arctan
= 1,188 o .
23, 026
d 2
' = arctan ' = arctan 0,18 = 10, 204 o .

Otvor kljua za vijke sa esterokutnom glavom:
s = 1, 5d = 1, 5 24 = 36 mm .
Promjer rupe kroz koju prolazi vijak M 24 1,5 prema Jelaska, D., Prednapregnuti vijani spoj
(Uputstvo za proraun), FESB-Split, 2001., za fini provrt iznosi d h = 25 mm .
Sada se uvrtavanjem u izraz (2.4) moe izraunati sila prednaprezanja u vijku:
Fpr =
1000 103
23, 026
36 + 25
tan (1,188 + 10, 204 ) + 0,12
2
4
= 241 kN .
Sila pritiska u cilindru:

Fc =
500 2
D 2
p=
5, 5 = 1080 kN .
4
4
11
Radna sila po jednom vijku:

Fr =
Fc 1080
=
= 90 kN .
12
12
Fpr
a)
'
Fmax
Fpr
Fpr
p=0
Fpr = 0
p=0
Fpr = 0
'
'
'
Prilog - Dijagram elastinog vijanog spoja
Fmin=Fb
Fmin=Fb
p=0
Fpr = 0
b)
c)
Slika 2.1 Promjene duljina vijka i podloge
Na slici 2.1a) prikazan je vijak, koji spaja poklopac cilindra diesel-motora s platem motora, prije
pritezanja i prije djelovanja pritiska, odnosno radne sile.
Na slici 2.1b) prikazano je stanje nakon pritezanja vijka, a prije djelovanja radne sile. Uslijed pritezanja
vijak se produlji za , a podloga se stlai za . Promjene duljina vijka i podloge u ovisnosti o sili koja na
njih djeluje mogu se pratiti u dijagramu sila-produljenje koji je prikazan na slici 2.2. Izduenje vijka
odvija se po pravcu iji je koeficijent smjera jednak (arctan Cv) (Cv je koeficijent krutosti vijka i ovisi o
duljini, promjeru i materijalu vijka). Stlaenje podloge odvija se po pravcu iji je koeficijent smjera
( - arctanCp) (Cp je koeficijent krutosti podloge).
Na slici 2.1c) prikazano je stanje nakon djelovanja radne sile. Sila u vijku se poveava samo za dio
narinute radne sile, a drugi dio se troi na smanjenje sile u podlozi. Uslijed toga vijak se dodatno
produljuje za ( ' ) , a podloga se otputa za ( ' ) , pa je maksimalna sila u vijku Fmax, a sila na
podlozi (sila brtvljenja) Fb.
12
2Fa
sila
s tl
Fmax
Fpr
a ce
Fr
nje
pod
e
log
o
pr
du
lj e
nj e
vij
ka
Fb
arctanCv
arctanCp
produljenje
'
'
' = '
Slika 2.2 Dijagram ovisnosti produljenja o sili elastinog vijanog spoja
Sa slike 2.2 moe se uoiti da je dodatno produljenje vijka nakon djelovanja radne sile jednako
otputanju podloge:
' = ' .
F
F
F
F
Iz ove jednakosti i iz odnosa sa slike 2.2 ' = max , = pr , = pr , ' = b moe se izvesti izraz
Cv
Cv
Cp
C p
za izraunavanje iznosa amplitudne sile Fa:
C
F Fb
Fmax Fpr Fpr Fb
F 2 Fa
F
p = pr
= r
= r 1
Cv Cv Cp Cp
C v Fmax Fpr
2 Fa
2Fa
Fa =
1
2
Fr
.
Cp
1+
Cv
(2.5)

Fa =
1 90
= 5, 23 kN .
2 1 + 7, 6
Kako je prema slici 2.2 maksimalna sila u vijku jednaka zbroju sile prednaprezanja i dvostruke
amplitudne sile dobiva se:
Fmax = Fpr + 2 Fa = 241 + 2 5, 23 = 251, 46 kN .
Promjer jezgre vijka za ISO metriki navoj prema izrazu (1.3) je :
d j = d 1, 22688 P = 24 1, 22688 1, 5 = 22,160 mm .
13
Povrina poprenog presjeka jezgre vijka:

d j2
22,162
Aj =
=
= 385, 68 mm 2 .
4
4
Prednaprezanje u jezgri vijka:
pr =
Fpr
Aj
241 103
= 624,87 N mm 2 .
385, 68
Amplitudno naprezanje u jezgri vijka:

a =
Fa 5, 23 10 3
=
= 13, 56 N mm 2 .
Aj
385, 68
Maksimalno naprezanje u jezgri vijka:

max =
Fmax 251, 46 10 3
=
= 651, 99 N mm 2 .
Aj
385, 68
Prilog Smithov dijagram
max
Rm
bDRA
Rt
Rm
bDRD
pr
sr
max
Rt
arctan k
r=
0
bDR-1
pr
bDR0
4 5
bDR0/2 pr
sr
Slika 2.3 Shematizirani Smithov dijagram
14
Prema slici 2.3 dinamika vrstoa je jednaka:

RD =
1r
k pr ,
2 k (1 + r )
(2.6)
(1 r ) (1 k )
1r
pr ,
b D R 1
2 k (1 + r )
2 k (1 + r )
(2.7)
2 k (1 + r )
bDR 1 +
odnosno amplituda dinamike vrstoe je jednaka:

RA =
gdje je:
koeficijent asimetrije ciklusa,
R-1
dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1,
nagib linije dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu,
bD
zbirni faktor utjecaja na dinamiku vrstou.
Iz slike 2.3 nagib linije dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu je:

k =
gdje je:
R0
b D R 0 b D R 1
,
bDR 0 2
dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = 0.
Proizlazi da je dinamika vrstoa za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1 jednaka:

1
R 1 = R 0 ( 2 k ) ,
2
(2.8)
Za pulsirajui ciklus naprezanja (r = 0) i uvrtavanjem izraza (2.8) u izraze (2.6) i (2.7) dobiva se:
k
pr ,
2 k
(2.9)
1
1 k
pr
R A = b DR 0
2
2 k
(2.10)
R D = b DR 0 +
Zadatkom je zadano da je RA = konst., to znai da je linija dinamike vrstoe nagnuta pod kutom od
45o (slika 2.4), odnosno:
k = 1 .
Iz izraza (2.9) i (2.10) proizlazi:

1
R A = bDR 0 ,
2
R D = bDR 0 + pr = 2R A + pr .
Uvrtavanjem poznatih vrijednosti u prethodne izraze dobivaju se dinamika vrstoa i amplituda
dinamike vrstoe:
RA =
96
= 48 MPa ,
2
R D = 2 48 + 624,87 = 720,87 MPa .
15
max
RA
Rt
RD
max
r=
0
Rt
bDR0
sr
bDR-1
pr
pr bDR0/2
sr
Slika 2.4 Shematizirani Smithov dijagram za sluaj konstantne amplitude dinamike vrstoe
Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na maksimalna naprezanja:
s=
2.2
R D 720,87
=
= 1,11 .
max 651, 99
Stupanj sigurnosti protiv loma uslijed zamora materijala na navoju u odnosu na

amplitudna naprezanja
sa =
2.3
RA
48
=
= 3, 54 .
a 13, 56
Stupanj sigurnosti vijka prema teenju materijala
Prilog strukiranje vijka
to je vijak tanji u struku, to je elastiniji, pa je manje dinamiki napregnut, jer manji dio radne sile
otpada na vijak. No, u tome se ne smije pretjerivati, jer se naprezanja u struku mogu opasno pribliiti
d0
granici teenja. Zato se preporua za stanjeni dio vijka uzeti 75% do 95% promjera jezgre vijka.
Slika 2.5 Strukirani vijak

16
Na slici 2.6 prikazane su u dijagramu ovisnosti produljenja o sili razlike za krui vijak (1) i elastiniji
vijak (2). Vijci su na istoj podlozi pritegnuti jednakom silom prednaprezanja Fpr i optereeni jednakom
radnom silom Fr. Elastiniji vijak ima poloeniju karakteristiku produljenja ( C v2 < C v1 ), manji dio radne
sile dodatno produljuje elastiniji vijak ( Fa2 < Fa1 ), pa je onda maksimalna sila u elastinijem vijku manja
Fmax2
Fmax1
Fpr
2Fa2
2Fa1
sila
( Fmax 2 < Fmax 1 ).
Fr
arctanCv2
arctanCv1
arctanCp
1
arctanCp
produljenje
Slika 2.6 Elastiniji vijak manja maksimalna sila u vijku
Moment na navoju vijka:

Tv = Fpr
d2
23, 026
tan ( + ' ) = 241 103
tan (1,188 o + 10, 204 o ) = 559,1 10 3 Nmm
2
2
Naprezanje uslijed uvijanja u struku vijka:

t =
Tv
,
Wpo
(2.11)
gdje je Wpo polarni moment otpora povrine poprenog presjeka struka vijka:
Wpo =
d o3 203
=
= 1571 mm 3 .
16
16
Uvrtavanjem u izraz (2.11):

t =
559,1 10 3
= 355, 9 N mm 2 .
1571
17
Maksimalno vlano naprezanje u struku vijka:

max =
Fmax 4 Fmax 4 251, 46 10 3

=
=
= 800, 4 N mm 2 .
2
2
Ao
d o
20
Maksimalno ekvivalentno naprezanje u struku vijka:

ekv = 2max + 3t2 = 800, 4 2 + 3 355, 9 2 = 1010 N mm 2 .
Zadana je klasa vrstoe vijka 12.9:
Kl.v. 12.9
Granica teenja R t = 0,9R m = 0, 9 1200 = 1080 N mm 2
Vlana vrstoa R m = 12 100 = 1200 N mm 2
Stupanj sigurnosti prema teenju materijala u struku vijka:

st =
Rt
1080
=
= 1, 07 .
ekv 1010
18
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VRETENO
3. ZADATAK RUNA DIZALICA

Runa dizalica treba dizati teret od 50 kN. Vreteno (1) s trapeznim navojem je iz 0360, a matica (2) iz
bronce. Hod vretena je 150 mm, visina matice je 120 mm, a duljina dijela vretena u matici i u glavi (3) je
60 mm. Doputeni povrinski pritisak izmeu vretena i matice je 7,5 MPa, a faktor trenja na navoju je
0,1.
Potrebno je:
3.1 Dimenzionirati vreteno s obzirom na izvijanje
3.2 Izvriti kontrolu naprezanja u vretenu
3.3 Odrediti stvarni stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje
3.4 Provjeriti samokonost vretena i izraunati stupanj djelovanja vretena uz pretpostavku
zanemarivanja momenta trenja izmeu nepomine glave i sferno izvedenog zavretka vretena
3.5 Izvriti kontrolu visine bronane matice, uz pretpostavku ravnomjerno rasporeenog pritiska
po svim navojima
F
Zadano:
Vreteno 0360
Vr=60
F = 50 kN
Matica Bronca
1
H = 120 mm
Vr = 60 mm
Hv=150
Hv = 150 mm
pdop = 15 MPa
H=80
= 0,15
19
RJEENJE:
3.1
Dimenzioniranje vretena s obzirom na izvijanje
Tlana sila (teret koji se podie) F mora biti manja od kritine sile Fk uz stupanj sigurnosti protiv
izvijanja :
F Fk .
(3.1)
Stupanj sigurnost protiv izvijanja se odabire u granicama izmeu 5 i 8. Odabrano je = 6 .

Ne poznavajui vitkost vretena pretpostavlja se elastino izvijanje za koje se kritina sila pri kojoj dolazi
do izvijanja rauna po Eulerovoj jednadbi.
Fk = 2
gdje je:
E I min
,
a2
(3.2)
modul elastinosti, za vreteno iz elika E = 210000 MPa ,
Imin
najmanji aksijalni moment tromosti poprenog presjeka vretena,

I min =
d j4
64
(3.3)
slobodna duljina izvijanja duljina jednog sinusnog poluvala - ovisi o nainu

uleitenja vretena, za sluaj prema slici 3.1b)
a = 2l ,
F
F
a) a = l
b) a = 2l
c) a =
l
2
d) a =
l
2
Slika 3.1 Slobodna duljina izvijanja

20
duljina vretena, mjera od sredine matice do vrha vretena kada se vreteno
nalazi u najviem gornjem poloaju.

l = Hv +
H
120
+ Vr = 150 +
+ 60 = 270 mm .
2
2
Proizlazi da je slobodna duljina izvijanja: a = 2 270 = 540 mm .

Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (3.1) te njegovim sreivanjem dobiva se potrebni promjer
jezgre vretena obzirom na izvijanje:
dj
64 F a 2 4 64 50000 6 540 2
=
= 30, 45 mm .
E 3
210000 3
Na osnovu izraunatog minimalnog promjera vratila vri se izbor normalnog trapeznog navoja prema
HRN.M.BO.062.
MATICA
H1
30
dj
d2
P/2
VRETENO
Slika 3.2 Trapezni navoj
Odabire se trapezno vreteno:

Tr 40 7 d = 40 mm; P = 7 mm; d j = 32 mm; d 2 = 36, 5 mm; Aj = 804 mm 2
3.2
Kontrola naprezanja u vretenu
Kako je vreteno izloeno sloenom naprezanju (normalno i tangencijalno), potrebno je izvriti njegovu
kontrolu. Ekvivalentno naprezanje mora biti manje od dozvoljenog normalnog naprezanja:
ekv = t 2 + 3 t 2 dop ,
gdje je:
(3.4)
tlano naprezanje,
naprezanje uslijed uvijanja,
dop
doputeno normalno naprezanje dop = 0, 6 R t ,

21
Rt
granica teenja.
Tlano naprezanje:
t =
F 50000
=
= 62,19 N mm 2 .
Aj
804
Naprezanje uslijed uvijanja:

t =
gdje je:
W0j
Tv
,
W0j
(3.5)
polarni moment otpora povrine poprenog presjeka jezgre vretena,

W0j =
d j3
16
323
= 6434 mm 3 ,
16
Kut uspona navoja vretena:

= arctan
Ph
7
= arctan
= 3, 49o ,
d 2
36, 5
Reducirani faktor trenja u navoju:

' =
cos
0,1
= 0,104 ,
cos15o
gdje je kut navoja (za normalni trapezni navoj prema slici 3.2, = 30o)
Reducirani kut trenja u navoju:
' = arctan ' = arctan 0,104 = 5, 94 o ,
Moment uvijanja na navoju vretena,
Tv = F
d2
36, 5
tan ( + ' ) = 50000
tan ( 3, 49o + 5, 94 o ) = 151554 Nmm ,
2
2

t =
151554
= 23, 56 N mm 2 .
6434

ekv = 62,192 + 3 23, 56 2 = 74, 38 N mm 2 dop = 0, 6 240 = 144 N mm 2 .
22
3.3
Stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje
Uvodi se pojam vitkosti tapa (vretena) koji predstavlja omjer duljine izvijanja a i minimalnog
polumjera tromosti imin :
=
(3.6)
I min
.
Aj
(3.7)
i min
gdje je:
i min =
Uvrtavanjem izraza (3.3) i (3.7) u izraz (3.6) dobiva se izraz za izraunavanje vitkosti kao u Jelaska, D. i
sur., Runa dizalica (Uputstvo za proraun), FESB 2002. koji glasi:
=
4a
.
dj
(3.8)
Eulerova jednadba (3.2) za izraunavanje kritine sile izvijanja izvedena je uz pretpostavku da je modul
elastinosti konstantan, odnosno da je naprezanje linearno proporcionalno deformaciji, to znai da
izraz vrijedi samo u podruju kada je kritino naprezanje izvijanja kr = Fkr Aj manje od granice
proporcionalnosti Rp.
Uvrtavanjem izraza (3.2) i (3.3) u izraz za izraunavanje kritinog naprezanje i njegovim sreivanjem
dobiva se:
F
kr = kr =
Aj
E I min
a2
Aj
d j4
E
64
2
2
E
2 E
a
=
= 2
2
2 =
dj
16a
2
d j2
4
(3.9)
to predstavlja hiperbolu u dijagramu ovisnosti kritinog naprezanja izvijanja o vitkosti vretena (slika
3.3). Granina vitkost ispod koje vie ne vrijedi Eulerova jednadba dobiva se uvrtavanjem granice
proporcionalnosti u izraz (3.9) i glasi:
0 =
E
.
Rp
U praksi se za proraun izvijanja izvan granice proporcionalnosti primjenjuju priblini empirijski izrazi
koji su odreeni na temelju brojnih eksperimenata. Postupak se sastoji u tome da se krivulja
kr = f ( ) za podruje kr > R p aproksimira krivuljom koja je za elike pravac, pa se naziva
Tetmajerov pravac (slika 3.3), a njegova jednadba za nekoliko elika dana je u tablici 3.1.
23

Tablica 3.1 Jednadbe Tetmajerovih pravaca
Materijal
kr, MPa
0360
0460
0560
4732
310 - 1,14
335 - 0,62
470 - 2,3
1000 5,4
Orijentacijske vrijednosti
0
105
101
86
58
t
60
58
50
33
Budui da u konstrukcijama mora biti ispunjen uvjet da je naprezanje ispod granice teenja, Tetmajerov
pravac se prekida u granici teenja kojoj odgovara vitkost t (slika 3.3).
kr
Tetmajerov pravac
Rt
Rp
Eulerova hiperbola
Slika 3.3 Ovisnost kritinog naprezanja o vitkosti
Dakle, razlikuju se tri sluaja tlano optereenog tapa (vretena):

1) Vitki tapovi ( > 0 ) proraunavaju se na izvijanje pomou Eulerovog izraza (3.9)
2) Srednje dugi tapovi ( t < < 0 ) proraunavaju se na izvijanje pomou jednadbi
Tetmajerovih pravaca.
3) Kratki tapovi ( < t ) prije dolazi do teenja materijala nego do izvijanja.
Numeriko rjeenje:
Vitkost vretena prema (3.8) iznosi:
=
4a 4 540
=
= 67, 5 ,
dj
32
24
pa je prema tablici 3.1 vreteno iz 0360 srednje dugo, odnosno kritino naprezanje izvijanja se rauna
prema Tetmajeru:
kr = 310 1,14 = 310 1,14 67, 5 = 233, 05 N mm 2
Stvarni stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje je onda jednak:
=
3.4
kr 233, 05
=
= 3, 75
t
62,19
Provjera samokonosti vretena i izraunavanje stupnja djelovanja vretena
Da bi vreteno bilo samokono treba kut uspona zavojnice biti manji od reduciranog kuta trenja na
navoju vretena ( < ' ), to je u ovom primjeru ispunjeno jer je = 3, 49o < ' = 5, 94 o .
Stupanj djelovanja vretena:
=
Wk
,
Wu
gdje je Wk dobiveni (korisni) rad, a Wu uloeni rad.

Dobiveni rad za jedan okret ruice je podizanje tereta za uspon vretena:
Wk = F Ph .
Uloeni rad, za jedan okret ruice, je rad potreban za savladavanje trenja u navoju vretena i trenja
izmeu nepomine glave (3) i vretena:
d
Wu = Tk 2 = (Tv + Tp ) 2 = F 2 tan ( + ' ) + F prsr 2 ,

2
gdje je:
Tk
moment na ruici vretena,
Tp
moment podloge (izmeu vretena i glave),
faktor trenja izmeu glave i vretena,
rsr
srednji polumjer djelovanja sile trenja izmeu glave i vretena.
Kako je srednji polumjer djelovanja sile trenja izmeu glave i vretena, zbog sferno izvedenog zavretka
vretena, priblino jednak nuli, moe se zanemariti moment trenja podloge, pa je stupanj djelovanja
vretena jednak:
Ph
d
/
( 2 ) = d 2 = tan .
FPh
=
Fd 2 tan ( + ' ) / ( d 2 ) tan ( + ' ) tan ( + ' )
25
Uvrtavanjem poznatih veliina dobiva se:

=
3.5
tan 3, 49o
= 0, 37 .
tan ( 3, 49o + 5, 94 o )
Kontrola visine matice
Potrebna visina matice H odreuje se iz uvjeta da pritisak na navoju matice p bude manji od
dozvoljenog pdop (tablica 3.2):
p pdop .
(3.10)
Tablica 3.2. Dozvoljeni povrinski pritisak
Trajnost
pomicanja
Neprekidno
Povremeno
Dozvoljeni povrinski pritisak pdop, MPa

sivi lijev
bronca
bronca
elik
elik
elik, kaljen i bruen
2
5
15
5
7,5
Pritisak na navoju matice je:
gdje je:
An
p=
F
,
iAn
i=
H
,
P
broj navoja u matici
nosiva povrina jednog navoja,
An = d 2 H1 .
H1
aktivna dubina navoja (za trapezni navoj H1 = 0, 5P , slika 3.2)
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (3.10) dobiva se potrebna visina matice:
FP
,
d 2 H 1 pdop
50000 7
= 116, 28 mm
36, 5 0, 5 7 7, 5
S obzirom da je zadana visina matice 120 mm vea od potrebne, proizlazi da visina matice zadovoljava
uvjet da pritisak na navoju matice bude manji od doputenog.
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) KONINI STEZNI SPOJ
26
4. ZADATAK RASTAVLJIVI STEZNI SPOJ S KONINIM DOSJEDOM

Steznim spojem s koninim dosjedom spojen je zupanik (1) s vratilom (2). Potrebna aksijalna sila
ostvaruje se pritezanjem matice M24 (3). Matica je pritegnuta momentom kljua od 760 Nm. Faktor
trenja podloge je 0,15, reducirani faktor trenja na navoju vijka je 0,2, a faktor trenja na konusu 0,12.
Treba odrediti:
4.1 Sigurnost steznog spoja protiv klizanja, ako vratilo prenosi snagu od 60 kW pri kutnoj brzini od
36 s-1.
4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja, ako je materijal vratila 4730 s granicom teenja od 800
MPa.
1
Konus 1:10
D = 54
d = 48
Zadano:
M24 d = 24 mm, P = 3 mm
k = 0,12
Tk = 760 mm
P = 60 kW
0 = 0,15
= 36 s-1
' = 0,2
Rt = 800 MPa
27
RJEENJE:
4.1
Sigurnost steznog spoja protiv klizanja
Iz izraza (2.4) moe se izraunati sila prednaprezanja koja predstavlja aksijalnu silu u vijku:
FA = Fpr =
Tk
.
d2
s + dh
tan ( + ' ) + 0
2
4
(4.1)
Prema izrazu (1.2) srednji promjer navoja vijka je:
d 2 = d 0,64952 P = 24 0,64952 3 = 22, 051 mm .

Kut uspona navoja:
= arctan
P
3
= arctan
= 2, 480 o .
d 2
22, 051

' = arctan ' = arctan 0, 2 = 11, 310 o .
Otvor kljua:
s = 1, 5d = 1, 5 24 = 36 mm .
Promjer rupe kroz koju prolazi vijak M 24 3, za srednji provrt d h = 26 mm .
Uvrtavanjem izraunatih vrijednosti u izraz (4.1) dobiva se:
Fpr =
760 103
22, 051
36 + 26
tan ( 2, 480 + 11, 310 ) + 0,15
2
4
= 151, 061 kN .
Okretni moment kojeg prenosi vratilo je:

P 60 103
T= =
= 1, 667 kNm .
36
Iz sume svih sila u smjeru osi vratila (slika 4.1) proizlazi:

FA = Fn sin

+ Ftr cos = Fn sin + k cos .
2
2
2
2
Moment trenja na koninom steznom spoju je jednak:

Ttr = Ftr
ds
d
kd s
,
= k Fn s = FA
2
2
2 sin + k cos
2
2
(4.2)
28
gdje je ds srednji promjer konusa, a kut konusa.
Fn
Ftr
/2
ds
Fpr = FA
Ftr
Fn
Slika 4.1 Sile na konusu
Komentar:
Na predavanjima je dan izraz za izraunavanje momenta trenja na konusu koji glasi:

Ttr = FA
kd s
.
2tan + k
2
(4.3)
Izrazi (4.2) i (4.3) su jednaki za male vrijednosti kuta konusa :

Za << sin
tan
i cos 1 .
2
2
2
Proizlazi:
sin
+ k cos = tan + k = tan + tan k ,

2
2
2
2
(4.4)
gdje je k kut trenja na konusu.
k = arctan k .
Tangens sume je:
tan + tan k
2
tan + k =
.
2
1 tan tan
k
2
(4.5)
Kako tan tan predstavlja umnoak dvije male vrijednosti, moe se zanemariti pa izraz (4.5)
2
postaje:
29
tan + k = tan + tan k .

2
2
(4.6)
Odnosno iz izraza (4.4) i (4.6) proizlazi:

sin
+ k cos = tan + k ,
2
2
2
to uvrtavanjem u izraz (4.2) daje izraz (4.3).

Srednji promjer konusa iznosi:
ds =
D + d 54 + 48
=
= 51 mm .
2
2
Prema slici 4.2 polukut konusa iznosi:
/2
tan
Konus 1:10
12
1
=
= arctan = 2,862 o .
2 10
2
20
10
Slika 4.2 Konus 1:10
Uvrtavanjem numerikih vrijednosti u izraz (4.2) dobiva se:
Ttr = 151, 061 103
0,12 51
= 2, 723 kNm .
2 ( sin 2,862 + 0,12 cos 2,862 o )
o
Sigurnost steznog spoja protiv klizanja:
sk =
4.2
Ttr 2, 723
=
= 1, 633 .
T 1, 667
Sigurnost kraja vratila protiv teenja
Promjer jezgre vijka moe se izraunati iz izraza (1.3):
d j = d 1, 22688 P = 24 1, 22688 3 = 20, 319 mm .

Povrina poprenog presjeka jezgre vijka je jednaka:
Aj =
d j2
4
20, 3192
= 324, 261 mm 2 .
4
Sada se moe izraunati vlano naprezanje kraja vratila:
FA 151, 061 10 3
v =
=
= 465,862 N mm 2 .
324, 261
Aj
30
Moment na navoju vijka:
Tv = FA
d2
22, 051
tan ( 2, 480 + 11, 310 ) = 408, 783 kNmm .
tan ( + ' ) = 151, 061 10 3
2
2
Polarni moment otpora povrine poprenog presjeka jezgre vijka:
W0j =
d j3
16
20, 3193
= 1647,164 mm 3 .
16
Sada se moe izraunati naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:

t =
Tv 408, 783 10 3
=
= 248,174 N mm 2 .
1647,164
W0j
Ekvivalentno naprezanje kraja vratila:
ekv = 2v + 3t2 = 465,862 2 + 3 248,174 2 = 633,876 N mm 2 .

Sigurnost protiv teenja:
st =
Rt
800
=
= 1, 262 .
ekv 633,876
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) UZDUNI STEZNI SPOJ
31
5. ZADATAK UZDUNI STEZNI SPOJ

Uzduni stezni spoj punog vratila iz elika i glavine spojke iz sivog lijeva izveden je s dosjedom 100
H8/x8. Vanjski promjer glavine je 175 mm, a duljina glavine je 180 mm. Faktor trenja na nalenoj
povrini je 0,1. Gubitak prijeklopa uslijed uglaavanja je 10 m.
Potrebno je:
5.1 Odrediti koliki moment moe prenijeti spojka uz sigurnost protiv proklizavanja 1,6.
5.2 Odabrati materijal glavine ako stupanj sigurnosti prema lomu treba biti vei od 1,8.
Zadano:
Dosjed 100 H8/x8 d = 100 mm
P = 10 m
Dv = 175 mm
sk = 1,6
l = 0,15
sm = 1,8
100 H8/x8
Dv = 175
= 0,1
= 180
32
RJEENJE:
5.1
Moment kojeg moe prenijeti spojka
Da bi se steznim spojem sprijeilo zakretanje vratila u odnosu na glavinu, sila trenja Ftr koja nastaje na
nalenoj povrini (povrina izmeu vratila i glavine) mora uz stupanj sigurnosti protiv proklizavanja sk
biti vea od obodne sile na nalenoj povrini Fo:
Ftr Fo s k .
(5.1)
Sila trenja ovisi o ostvarenom pritisku p na nalenoj povrini:

Ftr = p A ,
gdje je:
(5.2)
nalena povrina:
A = d l .
Pritisak na nalenoj povrini ovisi o prijeklopu P s kojim je izraen stezni spoj:

p=
gdje je:
Ku
1 1 + 2u
u ,
2
Eu 1 u
(5.4)
mjera istezanja vanjskog dijela (glavine):
1
Kv =
Ev
gdje je:
(5.3)
mjera sakupljanja unutarnjeg dijela (vratila):
Ku =
Kv
P P
,
d (K u + K v )
1 + 2v
,
2
1 v
Eu
modul elastinosti unutarnjeg dijela (vratila),
Ev
modul elastinosti vanjskog dijela (glavine),
omjer promjera unutarnjeg dijela: u = d u d ,
omjer promjera vanjskog dijela: v = d Dv ,
Poissonov koeficijent unutarnjeg dijela,
Poissonov koeficijent vanjskog dijela.
(5.5)
33
Za dosjed 100 H8/x8 iz Kraut, B., Strojarski prirunik oitava se minimalni prijeklop Pd i maksimalni
prijeklop Pg:
Pd = 124 m,
Pg = 232 m.
Za materijale vratila i glavine zadane zadatkom vrijednosti modula elastinosti i Poissonovih

koeficijenata su:
Eu = 210000 N mm 2 , u = 0, 3,
Ev = 80000 N mm 2 ,
v = 0, 25.
Omjeri promjera vratila i glavine su:

u =
du
0
d
100
=
= 0, v =
=
= 0, 571.
d 100
Dv 175
Uvrtavanjem u jednadbe (5.4) i (5.5) izraunavaju se mjere istezanja i sakupljanja dijelova u steznom
spoju:
Ku =
1 1+ 0
0, 3 = 3, 3 10 6 mm 2 N ,
210000 1 0
Ku =
1 1 + 0, 5712
+ 0, 25 = 27, 7 10 6 mm 2 N.
2
80000 1 0, 571
Minimalni pritisak u steznom spoju nastaje kada se dosjed izradi s minimalnim prijeklopom:
pmin =
Pd P
124 10
=
= 36,8 N mm 2 .
6
6
d ( K u + K v ) 100 ( 3, 3 10 + 27, 7 10 )
Uvrtavanjem u izraz (5.2) dobiva se sila trenja u steznom spoju za sluaj njegove izrade s minimalnim
prijeklopom:
Ftr = p min d l = 0,1 36,8 100 180 = 208 kN .
Prema izrazu (5.1) izraunava se obodna sila:

Fo =
Ftr 208
=
= 130 kN ,
1, 6
sk
odnosno moment koji moe prenijeti stezni spoj:

T = Fo
d
100
= 130
= 6500 Nm .
2
2
34
Napomena:
esto se na ispitu nepravilno koristi izraz za izraunavanje pritiska u steznom spoju koji glasi:
p=
E
1 2v
.
( P P )
2
d
(5.6)
Taj izraz vrijedi za sluaj kada su unutarnji i vanjski dio steznog spoja iz istog materijala, te je unutarnji
dio pun.
Dakle, uvrtavanjem E = Eu = Ev ; = u = v ; u = 0 u izraze (5.4) i (5.5) te zatim njih u izraz (5.3)
dobiva se izraz (5.6):
p=
5.2
P P
1 1+ 0
1 1 + 2v
d
+
+
2
E 1 v
E 10
P P
E
1 2v
=
P
P
.
(
)
2
d
d
1 + 2v
1 +
+
1 2v
E
Materijal glavine
Materijal glavine odabire se iz uvjeta da naprezanje u glavini, za sluaj kada se dosjed izradi s
maksimalnim prijeklopom, bude uz zadani stupanj sigurnosti protiv loma manje od njegove vlane
vrstoe:
R m max s m .
(5.7)
Maksimalni pritisak u steznom spoju vlada kada je dosjed izraen s maksimalnim prijeklopom:
pmax =
Pg P
d (K u + K v )
232 10
= 71, 6 N mm 2 .
6
6
100 ( 3, 3 10 + 27, 7 10 )
Maksimalno naprezanje u vanjskom dijelu je na njegovom unutarnjem promjeru:

max =
2 pmax
2 71, 6
=
= 212, 5 N mm 2 .
2
2
1 - v 1 0, 571
Uvrtavanjem u izraz (5.7) dobiva se potrebna vlana vrstoa glavine:
R m 212, 5 1,8 = 382, 5 N mm 2 ,

pa se odabire sivi lijev SL40 s vlanom vrstoom R m = 400 N mm 2 .
35
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) RADIJALNI ZATIK
6. ZADATAK RADIJALNI ZATIK

Za pogonsko vratilo je vezan konini zupanik pomou cilindrinog zatika. Zupanik prenosi snagu od
2,5 kW pri brzini vrtnje od 720 min-1, a aksijalna sila se prenosi na vratilo preko naslona zupanika.
Zupanik i zatik su izraeni iz elika, doputeni povrinski pritisak je 100 N/mm2, a doputeno smino
naprezanje je 72 N/mm2. Potrebno je izvriti kontrolu zatika.
36
20
6H7/m6
Zadano:
Zatik 6 36 d = 6mm; l = 36 mm
pdop = 100 N/mm2
P = 2,5 kW
dop = 72 N/mm2
n = 720 min-1
D = 20 mm
RJEENJE:
Kod radijalnog zatika treba kontrolirati smino naprezanje i povrinski pritisak.

Kontrola sminog naprezanja:
s =
gdje je:
Fo 2 Fo
4T
= 2 = 2 s,dop ,
2A d
d D
Fo
sila smicanja (obodna sila na povrini vratila)
povrina poprenog presjeka zatika
okretni moment
(6.1)
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) RADIJALNI ZATIK
36
Okretni moment je jednak:

T=
P 30 P 30 2, 5 10 3
=
=
= 33,157 Nm .
n
720

s =
4 33,157 10 3
= 58, 634 N mm 2 s,dop = 72 N mm 2 .
62 20
Smino naprezanje u zatiku je manje od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.

Kontrola povrinskog pritiska:
Kontrolira se povrinski pritisak izmeu zatika i glavine, te povrinski pritisak izmeu zatika i vratila:
Povrinski pritisak izmeu zatika i glavine:
d
pg =
Ft
4T
; Ft =
; A = (l - D ) d
A
D+l
Ft/2
pg =
D
4T
pdop .
d (l D2 )
2
Ft/2
pg =
4 33,157 10 3
= 24,670 N mm 2 pdop = 100 N mm 2 .
2
2
6 ( 36 20 )
Povrinski pritisak izmeu zatika i glavine je manji od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.

Povrinski pritisak izmeu zatika i vratila - odreuje se kao naprezanje na savijanje otporne povrine
dD prema izrazu:
pv =
gdje je:
Mv
6 T
= 2
pdop ,
Wv
D d
Mv
moment savijanja; Mv = T,
Wv
moment otpora zatika na savijanje; Wv =
d D2
.
6

pv =
6 33,157 10 3
= 82,893 N mm 2 pdop = 100 N mm 2 .
20 2 6
Povrinski pritisak izmeu zatika i vratila je manji od dozvoljenog, pa zatik zadovoljava.
37
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) PERO
7. ZADATAK PERO
Remenica od sivog lijeva prenosi konstantni okretni moment od 600 Nm na vratilo promjera 60 mm.
Potrebno je odabrati pero, te provjeriti njegovu vrstou. Doputeni povrinski pritisak izmeu pera i
vratila je 100 N/mm2, a izmeu pera i glavine 60 N/mm2.
Zadano:
T = 600 Nm
pdop,v = 100 N/mm2
d = 60 mm
pdop,g = 70 N/mm2
Prema HRN M.C2.060 odabire se pero b h = 18 11 , t = 6,8 mm, t2 = 4,3 mm (slika 7.1).
t2
pg
pv
b J9,N9/h9
b
Slika 7.1 Pero
Korisna duljina pera za glavinu iz sivog lijeva je:

lk = 1, 5d = 1,5 60 = 90 mm .
Ukupna duljina pera je:

l = lk + b = 90 + 18 = 108 mm .
Odabire se standardna duljina pera:

l = 110 mm ,
pa je korisna duljina pera:
lk = l - b = 110 18 = 92 mm .
38
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) PERO
Obodna sila na promjeru vratila:

Fo =
2T 2 600 10 3
=
= 20 kN .
d
60
Kontrola bonog pritiska izmeu vratila i pera :

pv =
20000
Fo
=
= 31,969 N mm 2 pdop,v = 100 N mm 2 .
t lk 6,8 92
Kontrola bonog pritiska izmeu glavine i pera:

pg =
Fo
20000
=
= 51,760 N mm 2 pdop,g = 60 N mm 2 .
( h t ) lk (11 6,8 ) 92
39
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) ZAVAR OPTEREEN STATIKI
8. ZADATAK ZAVARENI SPOJ OPTEREEN STATIKI

Konzola iz 0645 optereena je silom F = 100 kN, ukruena rebrom i zavarena prema slici. Treba
provjeriti vrstou zavarenog spoja.
L=560
Presjek A-A
a8
300
8
a8
a8
350
400
a8
a8
a8
A
8
Zavar kojim je konzola s ukruenjem spojena s podlogom optereen je na savijanje i na smik.
Naprezanje zavara uslijed savijanja se izraunava prema izrazu:
s =
gdje je:
Ms F L
=
y max
Wx
Ix
(8.1)
Ms
moment savijanja
Wx
aksijalni moment otpora nosive povrine zavara
Ix
aksijalni moment tromosti nosive povrine zavara
ymax
udaljenost najudaljenije toke zavara od osi teita nosive povrine zavara
Ordinata teita nosive povrine zavara prema slici 8.1 iznosi:

yt =
A y
A
i
2 350 8 175 + 300 8 380 + 300 8 396

= 273 mm
2 350 8 + 2 300 8
Moment tromosti nosive povrine zavara:

Ix =
2
bh 3
+ Ai ( y t y ti )
12
40
8 350 3
300 8 3
2
2
2
Ix = 2
+ 2
+ 2 8 350 ( 273 175 ) + 8 300 ( 273 380 ) + 8 300 ( 273 396 )
12
12
I x = 17,5 107 mm 4
Udaljenost najudaljenije toke zavara od osi teita nosive povrine zavara:
y max = 273 mm
y
yt
350
400
300
x
8
Slika 8.1 Nosiva povrina zavara
Uvrtavanjem u izraz (8.1) dobiva se naprezanje uslijed savijanja nosive povrine zavara:
s =
100 103 560

273 = 87, 36 N mm 2
7
17,5 10
Naprezanje zavara uslijed smicanja izraunava se prema izrazu:

s& =
gdje je:
As
F
,
As
(8.2)
povrina smicanja (smatra se da se smicanju suprotstavljaju zavari paralelni s

pravcem djelovanja sile smicanja.
As = 2 350 8 = 5600 mm 2 .

s& =
100 10 3
= 17,86 N mm 2 .
5600
41
Ekvivalentno naprezanje nosive povrine zavara izraunava se prema hipotezi maksimalnog normalnog
naprezanja:
ekv =
) (
1
1
s + s2 + 4 s2& = 87, 36 + 87, 362 + 4 17,862 = 90,87 N mm 2 .
2
2
Izraunato ekvivalentno naprezanje zavara mora biti manje od doputenog naprezanja zavara:
Za statiki optereen zavar doputeno naprezanje se izraunava iz izraza:
zv,dop = bstbzv dop
gdje je:
bst
(8.3)
faktor vrste naprezanja u zavaru pri statikom optereenju, za sve kutne zavare:
bst = 0,8 ,
bzv
faktor kvalitete zavara, za zavar srednje kvalitete:

bzv = 0,8 ,
dop
doputeno naprezanje osnovnog materijala:

dop =
Rt
Rt
,
granica teenja osnovnog materijala, za 0645:

R t = 335 N mm 2 ,
stupanj sigurnosti zavarenog spoja:

= 1,6 .

zv,dop = 0,8 0,8
335
= 134 N mm 2 ,
1,6
to je vee od ekvivalentnog naprezanja zavara, pa kutni zavar debljine 8 mm kojim je konzula spojena
s podlogom zadovoljava.
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) ZAVAR OPTEREEN DINAMIKI
42
9. ZADATAK ZAVARENI SPOJ OPTEREEN DINAMIKI

Zupanik s ravnim zubima je zavaren za vratilo prema slici, a prenosi konstantnu snagu od 25 kW pri
konstantnoj brzini vrtnje od 1000 min-1 s vratila na gonjeni zupanik. Ako je u presjecima vratila na
mjestu zavara moment savijanja jednak 260 Nm, treba provjeriti vrstou zavarenog spoja. Materijal
vratila i zupanika je 0545.
Zadano:
P = 25 kW
d = 60 mm
n = 100 min-1
a = 6 mm
Ms = 260 Nm
0545
a6
60
a6
Rjeenje:
Zavar je na povrini spajanja (povrina vratila) optereen na savijanje i smik.

Okretni moment kojeg prenosi zupanik:
T=
P 30 P 30 25 10 3
=
=
= 238, 7 Nm .
n
1000
Obodna sila po jednom zavaru:

Fo =
1 2T 1 2 238, 7 10 3
=
= 3978 N .
2 d
2
60
Nosiva povrina zavara na ravnini spajanja (povrina vratila):
A = d a = 60 6 = 1131 mm 2 .
Smino naprezanje u zavaru:
s& =
Fo 3978
=
= 3,52 N mm 2
A 1131
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) ZAVAR OPTEREEN DINAMIKI
43
Naprezanje od savijanja na povrini spajanja:

s =
gdje je:
Wx
Ms
Wx
(9.1)
aksijalni moment otpora povrine poprenog presjeka vratila:

Wx =
d 3 603
=
= 21206 mm 3
32
32

260 10 3
s =
= 12, 26 N mm 2
21206
Ekvivalentno naprezanje nosive povrine zavara:

ekv =
) (
1
1
s + s2 + 4 s2& = 12, 26 + 12, 262 + 4 3,52 2 = 13, 20 N mm 2
2
2
Izraunato ekvivalentno naprezanje zavara mora biti manje od doputenog naprezanja zavara:
Za zavar optereen dinamiki, ciklusom s koeficijentom asimetrije r = -1, doputeno naprezanje se
izraunava iz izraza:
Dzv,dop =
gdje je:
bzv
bzv R -1
k
(9.2)
faktor kvalitete zavara, za zavar srednje kvalitete:

bzv = 0,8 ,
efektivni faktor koncentracije naprezanja, za ravni kutni zavar optereen na

savijanje:
k = 2, 27 ,
R-1
trajna dinamika vrstoa osnovnog materijala za koeficijent asimetrije ciklusa

r = -1: R -1 = 180 N mm 2 ,
stupanj sigurnosti zavarenog spoja: = 1,6 .
Uvrtavanjem u izraz (9.2) dobiva se

Dzv,dop =
0,8 180
= 39,65 N mm 2 ,
2, 27 1, 6
to je vee od ekvivalentnog naprezanja zavara, pa kutni zavar debljine 6 mm kojim je zupanik spojen
s vratilom zadovoljava.
44
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VRETENO, ZATIK I ZAVAR
10. ZADATAK VRETENO, ZATIK I ZAVAR
D=30
Tr 30x6 (3-vojni)
Skica prikazuje dio mehanizma za regulaciju optereenog silom F = 25 kN.
a5
a5
a5
B
dz
a5
A
l
m=65
L=365
Treba odrediti:
10.1
Brzinu vrtnje vretena potrebnu da matica doe iz krajnjeg poloaja A u krajnji poloaj B za
20 s
10.2
Snagu na vretenu za savladavanje sile F, ako je reducirani faktor trenja na navoju 0,12, a
trenje u leajevima se moe zanemariti.
10.3
Odabrati materijal vretena, ako je potrebni stupanj sigurnosti prema teenju materijala 3,5.
10.4
Pritisak na navoju matice.
10.5
Promjer cilindrinog zatika dz iz 0745, ako je dozvoljeno smino naprezanje zatika

100 N/mm2.
10.6
Duljinu zavara l ako je dozvoljeno naprezanje zavara 40 N/mm2.
Zadano:
F = 25 kN
dop = 100 N/mm2
t = 20 s
zv,dop = 40 N/mm2
' = 0,12
Tr 306 (3-vojno) d = 30 mm, P = 6 mm,
st = 3,5 mm
Ph = n P = 3 6 = 18 mm , d2 = 27 mm
zatik iz 0745
L = 365 mm
m = 65 mm
45
RJEENJE:
10.1 Brzina vrtnje vretena
Hod matice:
L k = L m = 365 65 = 300 mm .
Potrebni broj okretaja vretena da matica doe iz krajnjeg poloaja A u krajnji poloaj B:
o=
300 mm
Lk
=
= 16,667 okr .
Ph 18 mm okr
Potrebna brzina vrtnje vretena:

o 16,667 okr
n= =
= 0,833 okr s = 50 okr min .
20 s
t
Potrebna kutna brzina vretena:
= 2 n = 2 0,833 = 5, 234 s-1 .
10.2 Snaga na vretenu
S obzirom da se gubici u leajevima mogu zanemariti, proizlazi da je potrebna snaga na vretenu

jednaka:
P = Tv ,
gdje je:
Tv
moment na navoju vretena:

Tv = F
d2
tan ( + ' ) ,
2
(10.2)
kut uspona navoja:

= arctan
'
(10.1)
18
Ph
= arctan
= 11,98o
d 2
27
reducirani kut trenja na navoju vretena:

' = arctan ' = arctan 0,12 = 6,84 o .

Tv = 25 10 3
27
tan (11,98 o + 6,84 o ) = 115, 025 Nm .
2
Uvrtavanjem u izraz (10.1) dobiva se potrebna snaga na vretenu:

P = 115, 025 5, 234 = 602 W .
46
10.3 Materijal vretena
Vlano naprezanje vretena iznosi:

v =
4 F 4 25 103
F
= 2 =
= 60,17 N mm 2 .
2
Aj d j
23
Naprezanje uslijed uvijanja vretena iznosi:

t =
Tv 16 Tv 16 115, 025 103

= 3
=
= 48,15 N mm 2 ,
3
W0j d j
23
pa je ekvivalentno naprezanje vretena jednako:

ekv = 2v + 3t2 = 60,172 + 3 48,152 = 102,84 N mm 2 .
Potrebna granica teenja materijala vretena mora biti vea od umnoka izraunatog ekvivalentnog
naprezanja i zadanog stupnja sigurnosti protiv teenja materijala:
R t s t ekv = 3,5 102,84 = 355,94 N mm 2 .
Odabire se za materijal vretena 0745 sa granicom teenja R t = 370 N mm 2 .
10.4 Pritisak na navoju matice
Pritisak na navoju matice je jednak:

p=
gdje je:
F
,
iAn
(10.3)
H
,
P
broj navoja u matici, i =
An
nosiva povrina jednog navoja, An = d 2 H 1 ,
H1
aktivna dubina navoja (za trapezni navoj H1 = 0, 5P ).
Uvrtavanjem prethodnih izraza u izraz (10.3) dobiva se izraz:

p=
FP
,
d 2 mH 1

25 103 6
p=
= 9, 07 N mm 2 .
27 65 0,5 6
47
10.5 Promjer cilindrinog zatika
Promjer cilindrinog zatika moe se odrediti iz uvjeta da smino naprezanje bude manje od
dozvoljenog:
s =
4Tv
s,dop ,
d z2 D
pa je potrebni promjer zatika:

dz
4Tv
.
D s,dop
Uvrtavanjem poznatih veliina proizlazi:

4 115, 025 10 3
dz
= 6,99 mm .
30 100
Odabire se cilindrini zatik promjera 7 mm.
10.6 Potrebna duljina zavara
Zavar je optereen smino pa se njegova duljina odreuje iz uvjeta da smino naprezanje nosive
povrine zavara bude manje od dozvoljenog:
s& =
F
s,dop .
4 a l
Proizlazi da je potrebna duljina zavara:

l
F
25 103
=
= 31, 25 mm .
4 a s,dop 4 5 40
Odabire se duljina zavara od 32 mm.
48
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) OPRUGA
11. ZADATAK OPRUGA

Tlana zavojna opruga s okruglim presjekom ice, proporcionalne karakteristike, ima srednji promjer
200 mm. Opruga je izraena iz elika, treba je ugraditi u odbojnik, te je potrebno da pri sabijanju od
50 mm apsorbira energiju od 1000 J. Odrediti promjer ice i broj aktivnih zavoja ako je doputeno
torzijsko naprezanje 400 MPa.
Zadano:
Dsr = 200 mm
E = 1000 J
f = 50 mm
dop = 400 N/mm2
RJEENJE:
Karakteristika opruge se dobiva snimanjem ovisnosti veliine
deformacije o optereenju, te moe biti progresivna, proporcionalna

i degresivna.
Na slici je prikazana proporcionalna karakteristika opruge.
Apsorbirana
energija
opruge
predstavlja
povrinu
ispod
karakteristike opruge i za proporcionalnu karakteristiku iznosi:

E=
F f
.
2
Iz ega se moe izraunati potrebna sila sabijanja:
Slika 11.1 Proporcionalna
F=
karakteristika opruge
2 E 2 1000
=
= 40 kN .
50 10 3
f
Ispitivanja su pokazala da su kod tlane zavojne opruge s okruglim presjekom ice najvea naprezanja u
toki koja je s unutranje strane najblia osi opruge (slika 11.2).
Maksimalno naprezanje uslijed uvijanja mora biti manje od dozvoljenog:
max = kt dop ,
gdje je:
faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge,

k=
(11.1)
e 0, 25 0,615
D
+
, e = sr ,
e 1
e
d
(11.2)
- naprezanje na srednjem promjeru opruge Dsr,
49
Dsr
T
8D F
t =
= 3 2 = sr3 .
d
Wo
d
16
F
max
t
d
Dsr
Slika 11.2 Raspored naprezanja uslijed uvijanja
Uvrtavanjem prethodnog izraza u izraz (11.1) i njegovim sreivanjem dobiva se izraz za izraunavanje
potrebnog promjera ice opruge:
d
8Dsr F 3
k.
dop
S obzirom da je k = f(d) promjer ice se izraunava u dva koraka. U prvom koraku se pretpostavi
k = 1:
d
8 200 40000 3
1 = 37, 07 mm ,
400
pa se s tom vrijednosti promjera ice opruge izraunava vrijednost faktora k:

e=
200
5, 395 0, 25 0,615
Dsr
=
= 5, 395 k =
+
= 1, 285 .
37, 07
5, 395 1
5, 395
d
S izraunatom vrijednosti faktora k izraunava se promjer ice opruge:

d
8 200 40000 3
1, 286 = 40, 31 mm .
400
Odabire se promjer ice opruge d = 41 mm.
50
Broj aktivnih zavoja opruge moe se izraunati iz izraza:

i=
gdje je:
Gd 4 f
,
8Dsr3 F
(11.3)
modul smicanja, za elik G = 80000 N/mm2.

i=
80000 414 50
= 4, 42 zavoja .
8 200 3 40000
Odabire se broj aktivnih zavoja i = 5.
51
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) ISPITNI ZADATAK
12. ZADATAK - ISPITNI

Radni hod potisnog sustava prema slici ostvaruje se rotacijom ekscentra E. Povrat potisnog trna vri se
djelovanjem zavojne torzijske opruge.
POTREBNO JE:
12.1 Odrediti minimalnu i maksimalnu silu koja se prenosi na nosa N, koeficijent asimetrije ciklusa
optereenja, nacrtati principijelnu skicu ciklusa, te izraunati maksimalno i amplitudno
naprezanje opruge................................................................................................................. (25 bodova)
12.2 Odrediti maksimalno vlano naprezanje u jezgri vijaka (M8) ako naprezanje zbog prethodnog
pritezanja iznosi pr = 80 N/mm2...................................................................................... (10 bodova)
12.3 Odrediti maksimalno naprezanje u zavaru (3)................................................................... (15 bodova)
ZADANO:
Srednji promjer opruge:

Dsr = 40 mm
A=135
Broj aktivnih zavoja: i = 7,5
N
radni hod
Modul smicanja: G = 80 GPa
D=70
povratni hod
b=10
H=100
6
A
a3
Presjek A-A
10
40
Duina opruge prije ugradnje:

L0 = 130 mm
e=1
2
l=20
Promjer ice: d = 7 mm
20
M8
10
40
52
RJEENJE:
12.1 Opruga
Iz zadanih podataka moe se izraunati krutost opruge:

c=
Gd 4 80 103 74
=
= 50 N mm .
8Dsr3 i 8 403 7, 5
(12.1)
Na slici 12.1 prikazan je poloaj ekscentra za koji je duljina opruge maksimalna

A=135
e=12
D=
70
l=20
Slika 12.1 Maksimalna duljina opruge
Kada je duljina opruge maksimalna tada je njen progib minimalan, pa je i sila u opruzi minimalna.
Maksimalna duljina opruge prema podacima sa slike 12.1 iznosi:
L1 = A + e D 2 l = 135 + 12 70 2 20 = 92 mm .
Minimalni progib opruge onda je razlika duljine opruge prije ugradnje i maksimalne duljine opruge pri
vrtnji ekscentra:
f min = L 0 L1 = 130 92 = 38 mm .
Umnoak minimalnog progiba i krutosti opruge predstavlja minimalnu silu u opruzi:

Fmin = f min c = 38 50 = 1900 N .
A=135
l=20
e=12
70
D=
Slika 12.2 Minimalna duljina opruge
53
Na slici 12.2 prikazan je poloaj ekscentra za koji je duljina opruge minimalna. Kada je duljina opruge
minimalna tada je njen progib maksimalan, pa je i sila u opruzi maksimalna.
Minimalna duljina opruge prema podacima sa slike 12.1 iznosi:
L 2 = A e D 2 l = 135 12 70 2 20 = 68 mm .
Maksimalni progib opruge onda je razlika duljine opruge prije ugradnje i minimalne duljine opruge pri
vrtnji ekscentra:
f max = L 0 L 2 = 130 68 = 62 mm .
Umnoak maksimalnog progiba i krutosti opruge predstavlja maksimalnu silu u opruzi:

Fmax = f max c = 62 50 = 3100 N .
Naprezanje uslijed uvijanja na srednjem promjeru opruge pri optereenju opruge minimalnom silom
iznosi:
(t min ) =
8Dsr Fmin 8 40 1900

=
= 564, 2 N mm 2 .
3
3
d
7
Naprezanje uslijed uvijanja na srednjem promjeru opruge pri optereenju opruge maksimalnom silom
iznosi:
(t max ) =
8Dsr Fmax 8 40 3100

=
= 920,6 N mm 2 .
3
3
d
7
Faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge:

e=
5,71 0, 25 0,615
Dsr 40
=
= 5,71 k =
+
= 1, 27
7
5,71 1
5, 71
d
Maksimalno naprezanje u opruzi (u toci opruge koja je s unutarnje strane najblia osi opruge) pri
optereenju opruge minimalnom silom iznosi:
min )
(max
= k (t min ) = 1, 27 564, 2 = 716, 5 N mm 2
Maksimalno naprezanje u opruzi pri optereenju opruge maksimalnom silom iznosi:

max )
(max
= k (t max ) = 1, 27 920, 6 = 1169, 2 N mm 2
Srednje naprezanje u opruzi:

sr )
(max
=
min )
max )
(max
+ (max
716,5 + 1169, 2
=
= 942,9 N mm 2
2
2
Amplitudno naprezanje u opruzi:

sr )
(max
=
54
max )
min )
(max
(max
1169, 2 716,5
=
= 226, 4 N mm 2
2
2
Koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja:

r=
min )
(max
716,5
= 0,613
( max ) =
1169, 2
max
Slika 12.3 Shema ciklusa naprezanja u opruzi
12.2 Vijak
Smatrajui da je temeljna ploa znatno krua od vijka moe se pretpostaviti da normalna sila Fn izmeu
podloge i ploe djeluje na rubu temeljne ploe, odnosno da se ploa zakree kao kruto tijelo
F2
F1
Fmax
O
l1 =10
Fn
l2 =50
Slika 12.4 Zakretanje krute ploe oko toke oktretita O

55
Iz slinosti trokuta moe se postaviti odnos:

+l 1 +l 2
=
.
l1
l2
(12.2)
Openito za aksijalno optereen element (tap, vijak,) produljenje je jednako: +l =
Fl
, gdje je F
EA
uzduna sila u elementu, l duljina elementa, A povrina poprenog presjeka elemanta, i E njegov modul
elastinosti. Uvrtavanjem izraza za produljenje aksijalno optereenog elementa u izraz (12.2) dobiva se:
F1 l/
2 F2 l
EA = EA F1 = 2 F2 F = 5 F .
2
1
l1
l2
l1
l2
2
(12.3)
Postavljanjem sume momenata oko toke okretita O dobiva se:

F1l 1 + 2 F2l 2 = Fmax H .
Uvrtavanjem izraza (12.3) u prethodni izraz, te njegovim sreivanjem dobiva se:

F1 =
Fmax H 3100 100

=
= 1192 N .
l 1 + 5l 2 10 + 5 50
F2 =
5
5
F1 = 1192 = 2980 N .
2
2
Maksimalno vlano naprezanje je u vijku na poziciji (2):

max = v + pr =
gdje je:
Aj
F2
2980
+ pr =
+ 80 = 170, 9 N mm 2 .
Aj
32,8
povrina poprenog presjeka jezgre vijka i za vijak M8 iznosi: Aj = 32,8 mm 2 .
12.3 Zavar
y
40
xT
20
10 6 3
Slika 12.5 Zavar

56
Zavar je optereen na savijanje i smicanje.

Apscisa teita povrine zavara:
xT =
Ax
A
i
2 3 20 10 + 40 3 37, 5
= 23, 75 mm .
2 3 20 + 3 40
Aksijalni moment tromosti povrine zavara:

3 203
40 33
Iy = 2
+ 3 20 13, 752 +
+ 40 3 13, 752 = 49465 mm 4 .
12
12
Udaljenost najudaljenijeg vlakna zavara od osi teita:

x max = 23, 75 mm .
Naprezanje uslijed savijanja povrine zavara:

s =
M smax
3100 90
23, 75 = 133, 9 N mm 2 .
x max =
Iy
49465
Povrina dijela zavara paralelnog s pravcem djelovanja sile:

Az& = 2 20 3 = 120 mm .
Naprezanje uslijed smicanja zavara:
s& =
Fmax 3100
=
= 25,8 N mm 2 .
Az&
120
Ekvivalentno naprezanje povrine zavara:

ekv =
) (
1
1
s + s2 + 4 s2& = 133, 9 + 133, 92 + 4 25,8 2 = 138, 7 N mm 2 .
2
2
57
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VRATILO
13. ZADATAK VRATILO JEDNOSTEPENOG REDUKTORA

Za jednostepeni reduktor s V-nul parom cilindrinih zupanika s kosim zubima, koji prenosi
konstantnu snagu od 9 kW, potrebno je proraunati i oblikovati vratilo pogonskog zupanika (V1), na
kojem je pomou pera uklinjen zupanik z1. Brzina vrtnje vratila V1 iz 0545 je 900 min-1, a duljina
izmeu oslonaca je 130 mm. irina zupanika z1 je 45 mm, diobeni promjer je 75 mm, a kut nagiba
zuba na diobenom krugu je 18o. eljeni vijek trajanja leaja je 7000 h. Teina zupanika se moe
zanemariti. Vratilo treba izvesti stepenasto i simetrino, a leajevi na vratilu moraju biti jednaki,
jednoredni kuglini leaji s radijalnim dodirom. Rukavci i zaobljenja vratila su fino brueni s najveom
visinom neravnina 2,5 m, a stupnjevi vratila i zaobljenja su fino tokareni s najveom visinom
neravnina 5 m.
Zadano:
P = 9 kW
d1 = 75 mm
n1 = 900 min-1
= 18o
Vratilo 0545
Lh = 7000 h
l = 130 mm
Rz1 = 2,5 m
b = 45 mm
Rz2 = 5 m
RJEENJE:
z2
V2 D
RS
Ft1
Fr2
C
Fa2
Fa1
Fr1
Ft2
EM
V1
z1
Slika 13.1 Sile u ozubljenju zupanog para s kosim zubima
58
Okretni moment na vratilu V1:

P 30 P 30 9 10 3
T1 =
=
=
= 95, 493 Nm .
1 n1
900
Obodna sila na diobenom krugu:

Ft1 = Ft2 =
2T1 2 95, 493 10 3

=
= 2, 546 kN .
d1
75
Radijalna sila:
Fr1 = Fr2 = Ft1
gdje je:
(13.1)
kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice u eonom presjeku:

t = arctan
sin w
,
cos t
tan n
,
cos
(13.2)
kut nagiba boka zuba standardne ravne ozubnice, standardna vrijednost:

n = 20o ,
uvrtavanjem u izraz (13.2) dobiva se:

t = arctan
tan 20o
= 20, 942 o ,
o
cos18
kut zahvatne linije, za V-nul zupani par:

w = t = 20, 942 o .

Fr1 = Fr2 = 2, 546
sin 20, 942 o

= 0, 974 kN .
cos 20, 942 o
Aksijalna sila:
Fa1 = Fa2 = Ft1 tan = 2, 546 tan18 o = 0,827 kN .
59
13.1 Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima pogonskog vratila
Pogonsko vratilo optereuju sile u ozubljenju pogonskog zupanika, a promatraju se u dvije

meusobno okomite ravnine.
Horizontalna ravnina (x-y)
Vertikalna ravnina (x-z)
Fa1
d1/2
Fr1
A
RAh
Ft1
l/2
B
RBh
l/2
RAv
l/2
l/2
RBv
l
Slika 13.2 Optereenje pogonskog vratila
= 0 R Ah
R Ah =
0, 974
l
d
Fr1 + Fa1 1
2
2
=
l
iz
M i F
B
R Av = R Bv =
Ft1
2, 546
=
= 1, 273 kN
2
2
130
75
+ 0,827
2
2 = 0, 726 kN
130
= 0 R Bh = Fr1 R Ah
R Bh = 0, 974 0, 726 = 0, 248 kN

Ukupne radijalne reakcije na leajnim mjestima pogonskog vratila:
2
2
R A = R Ah
+ R Av
= 0, 7262 + 1, 2732 = 1, 465 kN
2
2
R B = R Bh
+ R Bv
= 0, 248 2 + 1, 2732 = 1, 297 kN
Na osnovu usvojene prethodne irine leaja od 20 mm, te zadane irine zupanika b = 45 mm usvajaju
se duljine segmenata c :
c=
130 b 20
= 32, 5 mm .
2
60
Pa su udaljenosti karakteristinih presjeka (1 do 5) vratila od sredine leajnog mjesta A pogonskog

vratila prema slici 13.3 jednake:
l 1 = 10 mm
l 2 = c + 10 mm = 32, 5 + 10 = 42, 5 mm
b
45
l 3 = c + + 10 mm = 32, 5 + + 10 = 65 mm
2
2
l 4 = c + b + 10 mm = 32, 5 + 45 + 10 = 87, 5 mm
l 5 = 2c + b + 10 mm = 2 32, 5 + 45 + 10 = 120 mm
20
20
A(C)
B(D)
Idealni oblik vratila
l1
l2
l3
l4
l5
l
Slika 13.3 Prethodne dimenzije vratila
61
13.3 Momenti savijanja i uvijanja po presjecima pogonskog vratila
Fr1
A
RAh
d1/2
Fa1
l/2
B
RBh
l/2
l
MSH

Ft1
A
RAv
l/2
l/2
RBv
MSV
T1
Okretni moment
T
Slika 13.4 Dijagrami momenata savijanja i uvijanja na pogonskom vratilu
Sada se u karakteristinim presjecima vratila sa slike 13.3 izraunavaju promjeri idealnog oblika
pogonskog vratila.
62
Presjek 1 pogonskog vratila: Naprezanje na savijanje i uvijanje:

d1
32 M ekv1
s,dop
(13.3)
Orijentacijska vrijednost doputenog naprezanja na savijanje, ako se uzme u obzir materijal, obrada i
vrsta naprezanja:
s,dop= 40...60 N/mm2 za 0545 odabrano s,dop= 50 N/mm2

Ekvivalentni moment savijanja u presjeku 1:
M ekv1

= M + 0 T1
2
2
s1
0 je odnos mjerodavnih karakteristika vrstoe pri savijanju i torziji. Za simetrini ciklus savijanja i
mirnu torziju je 0 4/3, pa je ( 0 2 ) 0, 45 .
2
M ekv1 = M s12 + 0, 45 T12
(13.4)
Moment savijanja u presjeku 1:
M s1 = R A l 1 = 1, 465 10 3 10 = 14, 650 kNmm

M ekv1 = 14, 650 2 + 0, 45 95, 4932 = 65, 713 kNmm

Uvrtavanjem u izraz (13.3) dobiva se potrebni promjer vratila u presjeku 1:
32 65, 713 10 3
d1
= 23, 744 mm
50
3
Prema primjeru za presjek 1 pogonskog vratila izraunavaju se promjeri u ostalim presjecima prema
tablici 13.1.
Provedenim proraunom pojedinih promjera vratila dobiven je konano paraboloidni oblik vratila, koji
se naziva idealnim. Ovakav oblik idealnog vratila iji profil ima konturu kubne parabole
dx =
32 R 3
x potpuno je nepogodan za praktinu primjenu. Zbog toga je iz konstrukcijskih i
sdop
tehnolokih razloga potrebno na osnovi ovako proraunatog idealnog oblika vratila izvriti primjereno
stupnjevanje vratila.
63

Tablica 13.1
Presjeci od 2 do 5
Moment savijanja
Presjek 2
savijanje+
uvijanje
Presjek 3
savijanje+
uvijanje
Ekvivalentni moment savijanja
d2
M ekv 2 = M s22 + 0, 45 T12 =
M s2 = R A l 2
= 1, 465 103 42, 5
= 62, 263 kNmm
= 62, 2632 + 0, 45 95, 4932

= 89, 332 kNmm
= 1, 465 10 3 65
= 95, 225 kNmm
= 95, 2252 + 0, 45 95, 4932

= 114, 766 kNmm
Presjek 5
savijanje
= 1, 297 103 (130 87, 5 )
= 55,123 kNmm
32 89, 332 10 3
=
50
= 26, 303 mm
d3
M s4 = R B ( l l 4 ) =
Presjek 4
savijanje
32 M ekv3
=
sdop
32 114, 766 10 3
50
= 33,181 mm
=
d4
32 M s4
=
sdop
32 55,123 10 3
50
= 22, 393 mm
=
d5
M s5 = R B ( l l 5 ) =
= 1, 297 10 3 (130 120 )
32 M ekv2
=
sdop
M ekv3 = M s32 + 0, 45 T12 =
M s3 = R A l 3
Potrebni promjer
32 M s5
=
sdop
32 12, 970 10 3
50
= 13,825 mm
=
= 12, 970 kNmm
13.4 Stupnjevanje vratila
Prethodno izraunate promjere vratila treba zaokruiti na standardne vrijednosti, vodei rauna da
d5
d4
d2
d1
d3
vratilo bude simetrino i stepenasto.
Slika 13.5 Stupnjevanje vratila
64
- Presjeci 1 i 5:
d1 = d5 .
Ovi promjeri, zbog leajeva, moraju biti standardni. Odabire se:
d 1 = d 5 = 25 mm .
- Presjeci 2 i 4:
d2 = d4 > d1 .
Ovi promjeri ne moraju biti standardni. Odabire se:
d 2 = d 4 = 30 mm .
- Presjek 3:
d3 > d2 .
Odabire se:
d 3 = 35 mm .
13.5 Proraun leaja
Postavljeni su sljedei zahtjevi:

1. na vratila postaviti jednoredne kugline leaje s radijalnim dodirom (oznaka vrste i mjernog
reda prema ISO standardu: 60, 62, 63, 64; prema DIN-u: 625, prema HRN: niz BC)
Slika 13.6 Jednoredni kuglini leaj s radijalnim dodirom
2. leajevi na jednom vratilu moraju biti jednaki, iz ega proizlazi da je e leajno mjesto s veom
radijalnom reakcijom biti slobodno leajno mjesto, a leajno mjesto s manjom radijalnom
reakcijom vrsto leajno mjesto (leajno mjesto koje e preuzeti aksijalnu silu). Kako je
R A > R B leajno mjesto A je slobodno, a leajno mjesto B je vrsto.
65
Najprije se odabire leaj na leajnom mjestu A (slobodno leajno mjesto):

Potrebno je izraunati dinamiku nosivost leaja:
C=
gdje je:
fL
fL
Fe ,
fn ft
(13.5)
Lh
,
500
(13.6)
faktor trajnosti:
fL =
Lh
trajnost leaja u satima,
eksponent trajnosti, ako su valjna tijela kuglice = 3.
fL =
fn
7000
= 2, 410 .
500
faktor brzine vrtnje:
fn =
33, 3
33, 3
=3
= 0, 333 .
1
900
n1 min
Temperaturni faktor ft bira se prema tablici 2. iz uputstva za proraun: Jelaska, D., Piri, T., Vratilo,
FESB-Split, 2004., (u daljnjem tekstu literatura [1]) , za temperaturu ispod 100oC ft = 1,0.
Ekvivalentno optereenje leaja rauna se prema izrazu:
Fe = V x Fr + y Fa ,
gdje je:
(13.7)
V=1
ako se unutarnji prsten okree,
V = 1,2
ako unutarnji prsten miruje i za samopodesive leajeve,
x,y
faktori radijalnog i aksijalnog optereenja,
Fr
radijalna komponenta reakcije,
Fa
aksijalna komponenta reakcije.
Za slobodno leajno mjesto A: V = 1, x = 1, y = 0 , pa je ekvivalentno optereenje leaja je jednako:

Fe = R A = 1, 465 kN .
Uvrtavanjem u izraz (13.5) izraunava se potrebna dinamika nosivost leaja:
C=
2, 410
1, 465 = 10, 603 kN .
0, 333 1
66
Iz kataloga proizvoaa, Piri, T., Kotrljajui leaji, FESB-Split, 2005. (u daljnjem tekstu literatura [2]),
se odabire leaj unutranjeg promjera d = d 1 = 25 mm s dinamikom nosivou veom od potrebne
izraunate.
Odabire se leaj 6305. (dinamika nosivost C = 16, 6 kN, statika nosivost C 0 = 10, 4 kN ,
D = 62 mm , r = 2 mm , B = 17 mm ).
Sada je potrebno provjeriti da li odabrani leaj zadovoljava na vrstom leajnom mjestu B.
Faktor radijalnog optereenja x i faktor aksijalnog optereenja y za jednoredni kuglini leaj s radijalnim
dodirom odreuje se prema FAG katalogu [2] (tablica 13.2).
Tablica 13.2
Faktori radijalnog i aksijalnog optereenja

Fa / C0 e
Oznaka
60
62
63
64
x
Fa / C0
0.025
0.04
0.07
0.13
0.25
0.50
e
0.22
0.24
0.27
0.31
0.37
0.44
Fa / C0 > e
y
0.56
0.56
0.56
0.56
0.56
0.56
2.0
1.8
1.6
1.4
1.2
1.0
Najprije se izraunava omjer aksijalne sile na vratilu i statike nosivosti leaja:
Fa1 0,827
=
= 0, 080 .
C 0 10, 4
Zatim se provodi linearna interpolacija izmeu vrijednosti
( Fa1
C 0 )1 = 0, 07 i
( Fa1
C 0 ) 2 = 0,13 iz
tablice 13.2 radi izraunavanja faktora e izmeu vrijednosti e1 = 0, 27 i e 2 = 0, 31 . Iz jednadbe pravca

kroz dvije toke sljedi:
e=
e 2 e1
0, 31 0, 27
( 0, 08 0, 07 ) + 0, 27 = 0, 277 .
( Fa1 C 0 ) ( Fa1 C 0 )1 ) + e1 =
(
0,13 0, 07
( Fa1 C 0 )2 ( Fa1 C 0 )1
S obzirom da je Fa1 C 0 < e da se faktori x i y oitavaju iz posljednja dva stupca tablice 13.2 pa je
x = 0, 56 , a provodi se linearna interpolacija izmeu vrijednosti e1 = 0, 27 i e 2 = 0, 31 radi izraunavanja

faktora y izmeu vrijednosti y1 = 1, 6 i y 2 = 1, 4 . Iz jednadbe pravca kroz dvije toke sljedi:
y=
y 2 y1
1, 4 1, 6
( e e1 ) + y 1 =
( 0, 277 0, 27 ) + 1, 6 = 1, 577 .
e 2 e1
0, 31 0, 27
67
Uvrtavanjem u izraz (13.7) izraunava se ekvivalentno optereenje leaja na vrstom leajnom mjestu
B:
Fe = V x R B + y Fa1 = 1 0, 56 1, 297 + 1, 577 0,827 = 2, 030 kN .
Sada se uvrtavanjem u izraz (13.5) moe izraunati potrebna dinamika nosivost leaja na vrstom
leajnom mjestu B:
C=
2, 410
2, 030 = 14, 692 kN
0, 333 1
to je manje od dinamike nosivosti leaja 6305 ( C = 16, 6 kN ) pa proizlazi da odabrani leaj

zadovoljava i na vrstom leajnom mjestu B.
13.6 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti
Stupanj sigurnosti prema lomu uslijed zamora materijala potrebno je provjeriti u svim opasnim
presjecima stepenastog vratila obzirom na koncentraciju naprezanja odabranih konstrukcija zaobljenja,
obradu, koncentraciju naprezanja zbog utora za pera i prethodne dimenzije. Zaobljenja na prijelazima
pojedinih stupnjeva i visine naslona odreuju se prema odabranoj konstrukciji, odnosno prema
nazivnim prijelaznim polumjerima leaja. irina utora za pero je u tolerancijskom polju P8 P9, a
dubina utora je u tolerancijskom polju h11 (mjereno od dna utora do suprotne strane vratila). Vratilo
na mjestu dosjeda zupanika najee ima tolerancijska polja od k6 do m5.
Prije kontrole dinamike sigurnosti pojedinih presjeka potrebno je korigirati duljine l1 i l5 s obzirom na
irinu odabranog leaja, pa je:
B 17
=
= 8, 5 mm,
2 2
B
17
l 5 = l = 130 = 121, 5 mm.
2
2
l1 =
Duljina vratila ostaje nepromijenjena, jer se promjena irine leaja kompenzira promjenom duljina
segmenata c izmeu leaja i zupanika. Ova promjena udaljenosti od leajnih mjesta uzrokuje promjenu
momenta savijanja u presjecima 1 i 5.
Kontrola pojedinih presjeka pogonskog vratila
Presjek 1: naprezanje uslijed savijanja i uvijanja:
S1 =
gdje je:
S1
S 1 S 1
S21 + S 21
S potr ,
(13.8)
stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1,
68
S1
stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1,
Spotr
potrebni stupanj sigurnosti ( S potr = 1,8...2, 5 ) .
Detalj A
R1 R2
30
25
Slika 13.7 Presjek 1
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:

S1 =
gdje je:
R-1,s
R 1,sb1b2
,
s1 ks
(13.9)
trajna dinamika vrstoa s obzirom na savijanje koeficijentom asimetrije

ciklusa r = -1 (za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ),
b1
faktor dimenzija (Slika 13.8) b1 = 0,88,
b2
faktor kvalitete povrine (Slika 13.9) (za 0545 Rm = 500 N/mm2 i rukavci i
zaobljenja vratila fino brueni s najveom visinom neravnina 2,5 m (Rmax =
Rz1 = 2,5 m) b2 = 0,975,

ks
efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja:

ks = 1 + C 1 ( ks2 1) ,
(13.10)
gdje se C1, i ks2 odreuju prema slikama 13.10a i 13.10b.

Polumjer zaobljenja = r1max odabire se ovisno o zaobljenju leaja (r = 2 mm), prema tablici 6. [1]
= 1 mm (slika 13.7).
69
1
=
= 0, 04 ks2 = 1,8 ,
d 25
D 30
=
= 1, 2 C 1 = 0, 43 .
d 25
ks = 1 + 0, 43 (1,8 1) = 1, 344 .
s1
naprezanje uslijed savijanja u presjeku 1:
s1 =
M s1
.
Wx 1
(13.11)
Moment savijanja u presjeku 1:

M s1 = R A l 1 = 1, 465 8, 5 = 12, 453 kNmm .
Aksijalni moment otpora presjeka 1:
Wx 1 =
d 13 253
=
= 1534 mm 3 .
32
32
12, 453 103

s1 =
= 8,118 N mm 2 .
1534
1 nelegirani elici (savijanje)

2 svi elici (torzija) i legirani elici (savijanje)
3 Al-legure (savijanje i torzija)
Slika 13.8 Faktor dimenzije strojnog dijela za

promjenjiva naprezanja b1
70
a) Polirano (Rmax=1 m)
b) Fino brueno (Rmax=2 m)
c) Normalno brueno (Rmax=5 m)
d) Fino obraeno (Rmax=6...8 m)
e) Grubo obraeno (Rmax=10...40 m)
f) s korom od valjanja
Slika 13.9 Faktor kvalitete povrine b2
Slika 13.10a
Efektivni faktor koncentracije
naprezanja uslijed savijanja za
D/d = 2,0
Slika 13.10b
Popravni faktor za
D/d 2,0
71
Uvrtavanjem u izraz (13.9) dobiva se stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje u presjeku 1:
S 1 =
240 0,88 0, 975

= 18,873 .
8,118 1, 344
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:
S 1 =
gdje je:
gr
gr
1
(13.12)
jedna od statistikih karakteristika vrstoe, Kod razvlaivih materijala, kao to

su ugljini elici za mjerodavnu karakteristiku statike vrstoe uzima se granica
teenja za torziju Re,t, (za 0545 R e,t = 200 N mm 2 ),
naprezanje od okretnog momenta u presjeku 3,
1 =
Wo1
T1
,
Wo1
(13.13)
polarni moment otpora presjeka 1,

d 13 253
Wo1 =
=
= 3068 mm 3 .
16
16

1 =
95, 493 10 3
= 31,125 N mm 2 .
3068
Uvrtavanjem u izraz (13.12) dobiva se stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje u presjeku 1:
S 1 =
200
= 6, 426 .
31,125
Uvrtavanjem izraunatih stupnjeva sigurnosti s obzirom na savijanje i uvijanje u izraz (13.8) dobiva se:
S1 =
18,873 6, 425
18,8732 + 6, 4252
= 6, 082 S potr .
S2 =
S2 S 2
S2 2 + S 22
S potr .
(13.14)

S 2 =
R 1,sb1b2
,
s2 ks
(13.15)
72
za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ,

Iz slike 13.8 za d = 30 mm b1 = 0,85,
Iz slike 13.9 za Rm = 500 N/mm2 i stupnjevi vratila i zaobljenja fino tokareni s najveom visinom
neravnina 5 m (Rmax = Rz2 = 5 m) b2 = 0,95,
Iz slike 13.10a za Rm = 500 N/mm2 i / d = 2, 5 30 = 0, 0833 (slika 13.11) ks2 = 1,6,
Iz slike 13.10b za D / d = 35 30 = 1,167 C1 = 0,38, uvrtavanjem u izraz (13.10):
ks = 1 + 0, 38 (1, 6 1) = 1, 228 .
Moment savijanja u presjeku 2 je izraunat u tablici 13.1: M s2 = 62, 263 kNmm .
Aksijalni moment otpora presjeka 2: Wx 2 =
d 23 303
=
= 2651 mm 3 .
32
32
Naprezanje uslijed savijanja u presjeku 2: s2 =
M s2 62, 263 10 3
=
= 23, 487 N mm 2 .
Wx 2
2651
30
.5
R2
35
30
R2
.5
Slika 13.11 Presjeci vratila 2, 3 i 4
S 2 =
240 0,85 0, 95
= 6, 719
23, 487 1, 228

S 2 =
gr
2
(13.16)
73
za 0545 gr = R e,t = 200 N mm 2 .

Polarni moment otpora presjeka 2: Wo2 =
Moment uvijanja u presjeku 2: 2 =
d 23 303
=
= 5301 mm 3 .
16
16
T1
95, 493 10 3
=
= 18, 014 N mm 2 .
Wo2
5301
S 2 =
200
= 11,102 .
18, 014
S2 =
6, 719 11,102
6, 7192 + 11,102 2
= 5, 748 S potr .
S3 =
S 3 S 3
S2 3 + S 23
S potr .
(13.17)

S3 =
R 1,sb1b2
,
s3 ks
(13.18)
za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ,

Iz slike 13.8 za d = 35 mm b1 = 0,82,
Iz slike 13.9 za Rm = 500 N/mm2 i Rmax = Rz2 = 5 m b2 = 0,95,
Efektivni faktor koncentracije naprezanja ks pri savijanju vratila s utorom za pero u ovisnosti o
statikoj vrstoi i obliku utora za pero oitava se iz tablice 9. [1], za Rm = 500 N/mm2 i oblik utora B
(utor izraen prstastim glodalom, slika 13.11) oitava se: ks = 1,8.
Moment savijanja u presjeku 3 je izraunat u tablici 13.1: M s3 = 95, 225 kNmm .
Aksijalni moment otpora za presjeke s utorom za pero oitava se iz tablice 7. [1], za vratilo d = 35 mm
pero bh = 108, Wx3 = 3660 mm3, Wo3 = 7870 mm3.
M s3 95, 225 10 3
=
= 26, 018 N mm 2 .
Wx 3
3660
74
S3 =
240 0,82 0, 95
= 3, 992 .
26, 018 1,8

S 2 =
gr
3
(13.19)
za 0545 gr = R e,t = 200 N mm 2 .

Moment uvijanja u presjeku 2: 3 =
T1
95, 493 10 3
=
= 12,134 N mm 2 .
7870
Wo3
S3 =
200
= 16, 483 .
12,134
S3 =
3, 992 16, 483

3, 992 2 + 16, 4832
= 3,880 S potr .
Presjek 4: naprezanje uslijed savijanja:

S4 =
R 1,sb1b2
S potr ,
s4ks
(13.20)
za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ,

Iz slike 13.8 za d = 30 mm b1 = 0,85,
Iz slike 13.9 za Rm = 500 N/mm2 i Rmax = Rz2 = 5 m b2 = 0,95,
Iz slike 13.10a za Rm = 500 N/mm2 i / d = 2, 5 30 = 0, 0833 (slika 13.11) ks2 = 1,6,
Iz slike 13.10b za D / d = 35 30 = 1,167 C1 = 0,38, uvrtavanjem u izraz (13.10):
ks = 1 + 0, 38 (1, 6 1) = 1, 228 .
Moment savijanja u presjeku 4 je izraunat u tablici 13.1 : M s4 = 55,123 kNmm .
Aksijalni moment otpora presjeka 4: Wx 4
d 43 303
=
=
= 2651 mm 3 .
32
32
75
M s4 55,123 10 3
=
= 20, 793 N mm 2 .
Wx 4
2651
S4 =
240 0,85 0, 95
= 7, 590 S potr .
20, 793 1, 228
Presjek 5: naprezanje uslijed savijanja:

S5 =
R 1,sb1b2
S potr .
s5 ks
(13.21)
za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ,

Iz slike 13.8 za d = 25 mm b1 = 0,88,
Iz slike 13.9 za Rm = 500 N/mm2 i Rmax = Rz1 = 2,5 m b2 = 0,975,
Iz slike 13.10a za Rm = 500 N/mm2 i / d = 1 25 = 0, 04 ks2 = 1,8,
Iz slike 13.10b za D / d = 30 25 = 1, 2 C1 = 0,43, uvrtavanjem u izraz (13.10):
ks = 1 + 0, 43 (1,8 1) = 1, 344 .
Detalj A
R2 R1
25
30
Slika 13.12 Presjek 5
Moment savijanja u presjeku 5: M s5 = R B ( l l 5 ) = 1, 297 10 3 (130 121, 5 ) = 11, 025 kNmm .

d 53 253
Aksijalni moment otpora presjeka 5: Wx 5 =
=
= 1534 mm 3 .
32
32
76
M s5 11, 025 10 3
=
= 7,187 N mm 2 .
Wx 5
1534
S5 =
240 0,88 0, 975

= 21, 318 S potr .
7,187 1, 344
Stupnjevi sigurnosti u svim presjecima su vei od potrebnih. Za sluaj kada stupanj sigurnosti u
pojedinom presjeku ne zadovoljava, potrebno je korigirati dimenzije i ponoviti kontrolni proraun.
77
14. ZADATAK VRATILO DVOSTEPENOG REDUKTORA

Vratilo reduktora preuzima okretni moment od 350 Nm preko koninog zupanika z1 i predaje ga
preko cilindrinog zupanika s kosim zubima z2. Srednji promjer zupanika z1 je 190 mm, a diobeni
promjer zupanika z2 je 130 mm.
Potrebno je:
14.1 Odrediti promjer vratila, ako je dozvoljeno naprezanje vratila na savijanje jednako 80 N/mm2.
14.2 Odabrati leajeve, ako je leajno mjesto A vrsto, a leajno mjesto B slobodno leajno mjesto.
eljeni vijek trajanja leaja je 7000 h, a brzina vrtnje vratila je 720 min-1.
z1
Fa2
Ft2
Fr2
B
dm1
d2
Fr1
Fa1
Ft1
z2
40
40
160
Zadano:
T = 350 Nm
Lh = 7000 h
dm1 = 190 mm
Fr1 = 460 N
d2 = 130 mm
Fa1 = 1260 N
sdop = 80 N/mm2
Fr2 = 1960 N
n = 900 min-1
Fa2 = 1650 N
RJEENJE:
14.1 Proraun vratila
Obodna sila na srednjem promjeru koninog zupanika:

Ft1 =
2T 2 350 10 3
=
= 3684 N .
190
d m1
78
Obodna sila na diobenom promjeru cilindrinog zupanika s kosim zubima:

Ft2 =
2T 2 350 10 3
=
= 5385 N .
130
d2
Optereenje vratila se promatra u dvije meusobno okomite ravnine.

Ft1
Ft2
A
40
RAh
40
RBh
160
-54,4 Nm
MSH
-147,4 Nm

Fr2
dm1/2
A
Fr1
d2/2
Fa1
B
RBh
RAv
Fa1
MSV
-119,7 Nm
3,1 Nm
-101,3 Nm
-104,1 Nm
Okretni moment
350 Nm
T
Slika 14.1 Optereenje vratila i dijagrami momenata savijanja i uvijanja
79
Izraunavanje reakcija u osloncima:

Horizontalna ravnina:
= 0 R Ah =
Ft1 240 + Ft2 160 3684 240 + 5385 16

=
= 8729 N ,
200
200
= 0 R Bh = Ft1 R Ah + Ft2 = 3684 8729 5385 = 340 N .
Vertikalna ravnina:
190
130
+ Fr2 160 + Fa2
2
2
=
200
460 240 + 1260 95 + 1960 160 + 1650 65
=
= 2151 N,
200
Fr1 240 + Fa1
= 0 R Av
= 0 R Bv = Fr1 R Av + Fr2 = 460 2151 + 1960 = 651 N .
Na osnovu dijagrama momenata savijanja u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini uoava se da je kritino

mjesto u leajnom mjestu A, gdje ukupni moment savijanja iznosi:
M s = M sh2 + M sv2 = 147, 4 2 + 101, 32 = 178, 9 Nm .

Ekvivalentni moment savijanja na kritinom mjestu iznosi:
M ekv = M s2 + 0, 45 T 2 = 178, 92 + 0, 45 350 2 = 295,1 Nm .

Potrebni promjer vratila iznosi:
32 M ekv 3 32 295,1 10 3
=
= 33, 49 mm .
sdop
80
Odabire se standardni promjer vratila: d = 35 mm .

14.2 Odabir leaja
Leajno mjesto A:
Leajno mjesto A je vrsto leajno mjesto pa se na to leajno mjesto postavlja jednoredni kruti kuglini
leaj s radijalnim dodirom oznake niza prema ISO standardu 60, 62, 63, 64, odnosno prema HRN niz
BC (10, 02, 03, 04).
Faktor trajnosti: f L =
Lh
7000
=3
= 2, 410 .
500
500
80
Faktor brzine vrtnje: f n =
33, 3 3 33, 3
=
= 0, 359 .
n
720
Faktor temperature: f t = 1 .
Ukupna radijalna reakcija na leajnom mjestu A:
2
2
R A = R Ah
+ R Av
= 87292 + 21512 = 8990 N .
Ukupna aksijalna sila na vratilu koju preuzima leaj na leajnom mjestu A:

Fa = Fa2 Fa1 = 1650 1260 = 390 N .
Postupak odabira leaja na vrstom leajnom mjestu zapoinje s leajem koji za potrebni unutarnji
promjer ima najmanju irinu i vanjski promjer pa samim tim i najmanju dinamiku nosivost, to je za
ovaj primjer leaj 6007 (d = 35 mm, D = 62 mm, b = 14 mm, C0 = 8,6 kN, C = 12 kN). Ukoliko
dinamika nosivost ovog leaja nije vea od potrebne na promatranom leajnom mjestu postupak se
ponavlja s leajem 6207, ako ni on ne zadovoljava onda s leajem 6307, te na kraju ako ni on ne
zadovoljava s leajem 6407. U sluaju kad ni dinamika nosivost leaja 6407, koji za unutarnji promjer
od 40 mm ima najveu irinu i vanjski promjer, nije vea od potrebne, treba poveati promjer rukavca.
Za leaj 6007
Fa 0, 39
=
= 0, 045 prema tablici 13.2 i linearnom interpolacijom:
C 0 8, 6
e=
Kako je
0, 27 0, 24
( 0, 045 0, 04 ) + 0, 24 = 0, 245 .
0, 07 0, 04
Fa Fa 0, 39
=
=
= 0, 043 e = 0, 245 prema tablici 13.2:
Fr R A 8, 99
x = 1, y = 0 .
Onda je ekvivalentno optereenje leaja jednako:

Fe = VxFr + yFa = 1 1 R A + 0 Fa = 8, 99 kN .
Pa je potrebna dinamika nosivost leaja na leajnom mjestu A jednaka:
C=
fL
2, 41
Fe =
8, 99 = 60, 35 kN ,
fn ft
0, 359
to je vee od dinamike nosivosti leaja 6007 (C = 12 kN) pa on ne zadovoljava. Dakle treba ponoviti
proceduru s leajem vee dinamike nosivosti. Meutim moe se uoiti da je u ovom primjeru aksijalna
sila na vratilu znatno manja od radijalne reakcije na leajnom mjestu A, odnosno da je omjer te dvije sile
uvijek manji od najmanjeg faktora e iz tablice 13.2, pa e uvijek biti x = 1, y = 0 . Na osnovu reenog,
81
bez ponovnog raunanja moe se zakljuiti da nee zadovoljiti niti najvei leaj unutarnjeg promjera
35 mm (leaj 6407, C = 43 kN). Dakle, potrebno je poveati promjer vratila na leajnom mjestu A, i
zakljuuje se da promjer vratila na tom mjestu treba poveati na 45 mm, i da e onda na leajnom
mjestu A zadovoljavati leaj 6409 s dinamikom nosivou C = 61,2 kN koja je vea od potrebne
(C = 60,35 kN).
Leajno mjesto B:
Leajno mjesto B je slobodno leajno mjesto pa se na to leajno mjesto postavlja jednoredni valjni leaj
oznake niza prema ISO standardu NU (10, 2, 3, 4), odnosno prema HRN niz RU (10, 02, 03, 04).
Faktor trajnosti: f L =
L h 10 3 7000
=
= 2, 207 .
500
500
Faktor brzine vrtnje: f n =
33, 3 10 3 33, 3
=
= 0, 398 .
n
720
Faktor temperature: f t = 1 .
Ukupna radijalna reakcija na leajnom mjestu B:
2
2
R B = R Bh
+ R Bv
= 340 2 + 6512 = 734 N .
Za slobodno leajno mjesto: x = 1, y = 0 , pa je ekvivalentno optereenje leaja:

Fe = VxFr + yFa = 1 1 R B + 0 Fa = 0, 734 kN .
Pa je potrebna dinamika nosivost leaja na leajnom mjestu B jednaka:
C=
fL
2, 207
Fe =
0, 734 = 4, 070 kN .
fn ft
0, 398
Iz tablice jednorednih valjnih leaja (Piri, T., Kotrljajui leaji, FESB-Split, 2005.) odabire se leaj
dinamike nosivosti vee od potrebne, to je leaj: NU1007 (d = 35 mm, D = 62 mm, b = 14 mm,
C0 = 13,2 kN, C = 16 kN).
Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) KLIZNI LEAJ
82
15. ZADATAK KLIZNI LEAJ

Klizni leaj promjera 60 mm optereen je radijalnom silom od 16 kN, a podmazuje se uljem koje pri
50oC ima kinematiku viskoznost 70 mm2/s. Obuhvatni kut leaja je 180o, faktor irine leaja je 0,5,
brzina vrtnje rukavca je 380 min-1, temperatura okolnog zraka je 30 oC, povrina leaja s koje se odvodi
toplina u okolinu je 0,126 m2, a koeficijent prijelaza topline s leaja na zrak je 25 W/(m2K). Rukavac je
izraen u tolerancijskom polju g6, a blazinica u tolerancijskom polju H7.
Treba odrediti snagu trenja, temperaturu ulja i debljinu uljnog filma koji e se realizirati u uvjetima
hidrodinamikog trenja.
Zadano:
d = 60 mm
n = 380 min-1
F = 16 kN
to = 30 oC
50 = 70 mm2/s
AL = 0,126 m2
= 180o
L = 25 W/(m2K)
= 0,5
dosjed H7/g6
RJEENJE:
Za dosjed 60 H7/g6 minimalna i maksimalna zranost iznose:

Z min = 10 m, Z max = 59 m
Srednja zranost leaja:
Z=
Zmin + Zmax 10 + 59
=
= 34, 5 m
2
2
Radijalna zranost:
+r =
Z 34, 5
=
= 17, 25 m
2
2
Relativna zranost:
=
Z 34, 5 10 3
=
= 5, 75 10 4
60
d
Kutna brzina rukavca:

=
n 380
=
= 39, 794 s-1
30
30
83
Obodna brzina:
v=
d
60 10 3
=
39, 794 = 1,194 m s
2
2
irina leaja:
b = d = 0, 5 60 = 30 mm
Srednji povrinski pritisak u leaju:
psr =
F
16 10 3
=
= 8,889 N mm 2
d b 60 30
Temperatura leaja tu je srednja temperatura ulja u leaju u ustaljenom pogonu, kada je postignuta
ravnotea izmeu proizvedene topline i topline koja se predaje okolini:
Ptr = Podv .
(15.1)
Ptr = Ttr = F v
(15.2)
Snaga trenja je jednaka:
gdje je:
Ttr
moment trenja
faktor trenja u leaju
obodna brzina rukavca
Odvedena toplina je jednaka:

Podv = L AL ( t u t o )
(15.3)
Uvrtavanjem izraza (15.2) i (15.3) u izraz (15.1) dobiva se izraz za odreivanje temperature leaja:
tu = to +
F v
L AL
(15.4)
Iz prethodnog se izraza vidi da je za odreeni leaj temperatura leaja ovisi samo o faktoru trenja:
t u = f ( )
(15.5)
Faktor trenja ovisi samo o Sommerfeldovom broju (bezdimenzijska znaajka koja ukazuje na
hidrodinamiku slinost radijalnih kliznih leaja):
= f ( So )
(15.6)
Kako se Sommerfeldov broj izraunava iz izraza:
psr 2
So =
,

(15.7)
on je za poznati leaj funkcija samo dinamikog viskoziteta :

84
S o = f ( )
(15.8)
Iz izraza (15.5), (15.6) i (15.8) proizlazi da za odreeni leaj temperatura ulja ovisi samo o dinamikom
viskozitetu:
t u = f ( )
Ova ovisnost se rauna za nekoliko pretpostavljenih vrijednosti dinamikog viskoziteta:
, mPas
10
30
60
100
200
1.
So
7,385
2,462
1,231
0,739
0,369
2.
1/ So
0,135
0,406
0,812
1,354
2,708
3.
= ho +r
0,076
0,163
0,26
0,347
0,467
4.
1,24
2,09
3,39
4,57
5,75
5.
7,1310-4
12,0210-4
19,4910-4
26,2810-4
33,0610-4
6.
tu
34,3
37,3
41,8
45,9
50,1
U 1. retku rauna se vrijednost Sommerfeldovog broja za pretpostavljene vrijednosti
dinamikog viskoziteta:
4
6
psr 2 8,889 10 [ Pa ] ( 5, 75 10 )
1
73,853
.
So =
=
3
=
1

10 [ mPas] [ mPas]
39, 794 s
2
(15.9)
U 2. retku rauna se reciprona vrijednost Sommerfeldovog broja.

U 3. retku odreuje se relativna debljina uljnog filma iz dijagrama na slikama 1. i 2. uputstva za
proraun: Jelaska, D., Radijalni klizni leaj, FESB-Split, 2003. Dijagram na slici 2. je uveani dio
dijagrama sa slike 1. za vrijednosti recipronog Sommerfeldovog broja do 0,8.
U 4. retku odreuje se omjer faktora trenja i relativne zranosti iz dijagrama na slikama 3. i 4.
uputstva za proraun: Jelaska, D., Radijalni klizni leaj, FESB-Split, 2003. Dijagram na slici 4. je
je uveani dio dijagrama sa slike 3. za vrijednosti r relativne debljine uljnog filma do 0,15.
U 5. retku se mnoi vrijednost prethodnog retka s prethodno izraunatom relativnom
zranou i izraunava se vrijednost faktora trenja.

U 6. retku izraunava se temperatura leaja pomou izraza (15.4):
F v
16 103 1,194
tu = to +
= 30 +
= 30 + 6064, 762
L AL
25 0,126
85
Sada se ovisnost temperature leaja o dinamikom viskozitetu ucrtava u dijagram na slici 5. uputstva za
proraun radijalnog kliznog leaja i dobiva se krivulja koja predstavlja karakteristiku leaja.
Slika 15.1 Dijagram ovisnosti dinamikog viskoziteta o temperaturi
86
U presjecitu karakteristike leaja i karakteristike zadanog ulja dobiva se radna toka leaja za koju se
oitavaju vrijednosti temperature ulja u stacionarnom pogonu tu i dinamika viskoznost ulja na radnoj
temperaturi .
t u = 43,8 oC ,
= 85 mPas .
Sada se iz izraza (15.9) izraunava vrijednost Sommerfeldovog broja, te njegove reciprone vrijednosti
za radnu toku leaja:
So =
73,853
= 0,869 1 So = 1,151 .
85
Iz dijagrama na slici 1. uputstva za proraun radijalnog kliznog leaja se oitava relativna debljina uljnog
filma:
ho
= 0, 28 .
+r
Mnoenjem oitane vrijednosti s vrijednou radijalne zranosti dobiva se debljina uljnog filma:
ho = 0, 28 17, 25 = 4,83 m .
Iz dijagrama na slici 3. uputstva za proraun radijalnog kliznog leaja se oitava omjer relativne
zranosti i faktora trenja:
= 3, 6 .
Mnoenjem oitane vrijednosti s vrijednou relativne zranosti dobiva se faktor trenja:

= 3, 6 5, 75 10 4 = 2, 07 10 3 .
Uvrtavanjem izraunatih vrijednosti u izraz (15.2) dobiva se snaga trenja:
Ptr = F v = 2, 07 10 3 16 10 3 1,194 = 39, 545 W .
87
16. ZADATAK - ISPITNI

7
200
1,2 d
B
Fo
150
300
150
Fr
Rezno kolo pile (1) dobiva pogon preko remena i remenice (2). Remenica je na vratilo (3) privrena
koninim steznim spojem, a potrebnu aksijalnu silu ostvaruje torzijska opruga iz elika (4). Rezno kolo
je pritegnuto s dvije pritezne ploe (5) od kojih je jedna zavarena na vratilo, a druga je aksijalno
pomina. Zbog prijenosa gibanja plosnatim remenom remenica (2) je optereena radijalnom silom
FR = 800 N, koja djeluje u vertikalnoj ravnini. Rezno kolo je optereeno silom otpora rezanja Fo. Svi
faktori trenja su 0,12, a teine svih dijelova sklopa mogu se zanemariti.
Potrebno je:
16.1 Odrediti moment koji se moe prenijeti steznim spojem, uz sigurnost protiv proklizavanja
1,4, ako opruga ima proporcionalnu karakteristiku i u njoj je akumulirana energija od
50 J. ............................................................................................................................................. 25 bodova
16.2 Odrediti stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji od 700 MPa. ..10 bodova
16.3 Dimenzionirati vratilo (odrediti promjer d), ako je doputeno naprezanje uslijed savijanja
80 MPa......................................................................................................................................... 15 bodova
16.4 Odrediti stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala, u presjeku C-C.
Materijal vratila je 0545, maksimalna visina neravnina je 5 m, radijus zaobljenja = 2 mm.
Promjenu unutranjih sila du leaja zanemariti.................................................................... 15 bodova
16.5 Potrebna sila pritezanja reznog kola ostvaruje se vijkom M12 (7), klase vrstoe 4.6. Odrediti
stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja ako je srednji promjer tarnih povrina
priteznih ploa dp = 80 mm, a sigurnost protiv proklizavanja tarnih povrina je 1,2. .....15 bodova
16.6 Konus je na vratilo privaren s dva kutna zavara po itavoj konturi (6), debljina zavara je 3 mm.
Odrediti maksimalno naprezanje u zavaru (zavar nije optereen radijalnom silom). ...... 15 bodova
88
16.7 Odrediti duljinu kliznog leaja B, ako je doputeni povrinski pritisak u leaju 4 MPa. .. 5 bodova
Zadano:
konus 1:10
Rz = 5 mm
srednji promjer konusa: dk = 60 mm
radijus zaobljenja vratila: = 2 mm
stupanj sigurnosti protiv proklizavanja koninog vijak M12, K.. 4.6 d = 12 mm, P = 1,75 mm,
steznog spoja: sk = 1,4
dj = 9,853 mm, d2 = 10,863 mm, Aj = 76,3 mm2,
akumulirana energija u opruzi: E = 50 J
srednji promjer priteznih ploa: dp = 80 mm
srednji promjer opruge: Dsr = 70 mm
stupanj sigurnosti protiv proklizavanja priteznih

ploa: s = 1,2
promjer ice opruge: d = 10 mm
debljina zavara: a = 3 mm
broj aktivnih zavoja opruge: i = 5
doputeni pritisak u leaju: pdop = 4 MPa
granica loma obzirom na torziju: Rm,t = 700 MPa
promjer reznog kola: dRK = 200 mm
vratilo iz 0545 (s,dop = 80 MPa)
RJEENJE:
16.1 Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem
Zadan je konus 1:10, prema slici 4.2 polukut konusa iznosi:

tan
12
1
=
= arctan = 2,862 o .
2 10
2
20
Zadana je opruga proporcionalne karakteristike, pa je prema slici 11.1 akumulirana energija jednaka:
E=
F f
,
2
uvrtavanjem izraza f = F c u prethodni izraz dobiva se izraz za izraunavanje sile u opruzi:
F = 2 E c .
(16.1)
Krutost opruge se izraunava iz izraza (12.1):

c=
Gd 4 80 103 10 4
=
= 58, 31 N mm .
8Dsr3 i
8 703 5
Uvrtenjem u izraz (16.1) dobiva se:
F = 2 50 58, 31 10 3 = 2415 N Fa .
89
Prema slici 4.1 postavlja se suma svih sila u smjeru osi vratila, iz koje se izraunava normalna sila na
konusu:
Fa = Fn sin
Fa
2415
+ Ftr cos Fn =
=
= 14227 N .
o
2
2
sin 2,86 + 0,12 cos 2,86o
sin + k cos
2
2
Moment trenja na koninom steznom spoju je jednak:
Ttr = Ftr
dk
d
60
= Fn k = 0,12 14227 = 51217 Nmm .
2
2
2
Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem je onda jednak:
T=
Ttr 51217
=
= 36584 Nmm .
sk
1, 4
16.2 Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji
Prema izrazu (11.2) izraunava se faktor poveanja naprezanja na unutranjoj strani opruge:
e=
Dsr 70
e 0, 25 0, 615 7 0, 25 0,615
=
= 7, k =
+
=
+
=1,21 .
d
e 1
e
10
7 1
7
Prema izrazu (11.1) izraunava se maksimalno naprezanje u opruzi:

max = k t = k
8 F Dsr
8 2415 70
= 1, 21
= 520, 9 N mm 2 .
3
3
d
10
Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji:

s=
R m,t
700
=
= 1, 34 .
max 520, 9
Vratilo je optereeno prema slici 16.1.

Fo
Fr
A
B
RB
RA
150
300
150
MS
-54,9 Nm
-120,0 Nm
Slika 16.1 Optereenje vratila i dijagram momenta savijanja

90
Sila otpora rezanja se izraunava iz izraza:
Fo =
2T 2 36584
=
= 366 N
d RK
200
Izraunavaju se reakcije u osloncima:
= 0 RB =
Fr 450 Fo 150 800 450 366 150

=
= 1017 N ,
300
300
= 0 R A = Fo + Fr + R B = 800 + 366 1017 = 149 N .
Dijagram momenata savijanja prikazan je na slici 16.1, te se uoava da je kritian presjek vratila u
leajnom mjestu B:
M sB = 120000 Nmm .
S obzirom da je vratilo cijelom duinom uz savijanje optereeno i na uvijanje izraunava se ekvivalentni

moment savijanja:
M ekv = M sB2 + 0, 45 T 2 = 120000 2 + 0, 45 36584 2 = 122484 Nmm .

Potrebni promjer vratila onda iznosi:
d
32 M ekv 3 32 122484
=
= 24, 98 mm odabire se standardni promjer d = 25 mm .
s,dop
80
16.4 Stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala
Stupanj sigurnosti se s obzirom da je vratilo u presjeku C-C (slika 16.2) napregnuto na savijanje i
uvijanje izraunava iz izraza (13.8):
S=
S S
S2 + S 2
(16.2)
m
2m
d=25mm
D=1,2d=30mm
Slika 16.2 Presjek C-C
Stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje izraunava se prema izrazu (13.9):

S =
R 1,sb1b2
,
s ks
(16.3)
91
gdje je:
R-1,s
trajna dinamika vrstoa s obzirom na savijanje koeficijentom asimetrije

ciklusa r = -1 (za 0545 R -1,s = 240 N mm 2 ),
b1
faktor dimenzija (Slika 13.8) b1 = 0,88,
b2
faktor kvalitete povrine (Slika 13.9) (za 0545 Rm = 500 N/mm2 i najveu
visinu neravnina (Rmax = Rz = 5 m) b2 = 0,95,
ks
efektivni faktor koncentracije naprezanja uslijed savijanja:

ks = 1 + C 1 ( ks2 1) ,
(16.4)
gdje se C1, i ks2 odreuju prema slikama 13.10a i 13.10b.

2
=
= 0, 08 ks2 = 1, 65 ,
d 25
D 30
=
= 1, 2 C 1 = 0, 43 .
d 25
ks = 1 + 0, 43 (1, 65 1) = 1, 280 .
Naprezanje uslijed savijanja u presjeku C-C:
s =
M sB 32 M sB 32 120000
= 3
=
= 78, 23 N mm 2 .
Wx
d
253
Uvrtavanjem u izraz (16.3) izraunava se stupanj sigurnosti s obzirom na savijanje:
S =
240 0,88 0, 95
= 2, 004
78, 23 1, 28
Stupanj sigurnosti s obzirom na uvijanje izraunava se prema izrazu (13.12):

S =
gr
(16.5)
za 0545 gr = R e,t = 200 N mm 2 .

Moment uvijanja: =
T
16 T 16 36584
= 3
=
= 11, 92 N mm 2 .
3
Wo d
25
S =
200
= 16, 779 .
11, 92
92

2, 004 16, 779
S=
2, 004 2 + 16, 7792
= 1, 990 .
16.5 Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja
Iz momenta trenja kojeg treba ostvariti na tarnoj povrini priteznih ploa izraunava se sila u vijku:
Ttr = T s Fn
dp
2
= T s Fv Fn =
2 s T 2 1, 2 36584
=
= 9146 N .
dp
0,12 80
Vlano naprezanje u jezgri vijka iznosi:

v =
Fv 9146
=
= 119,87 N mm 2 .
Aj 76, 3
Kut uspona navoja:

= arctan
P
1, 75
= arctan
= 2, 94 o .
d 2
10,863

' = arctan
0,12
= arctan
= 7,89o .
cos 2
cos30 o
Moment uvijanja na navoju vijka:
Tv = Fv
d2
10,863
tan ( 2, 94 + 7,89 ) = 9503 Nmm .
tan ( + ' ) = 9146
2
2
Naprezanje uslijed uvijanja na navoju vijka:

t =
Tv 16 Tv 16 9503
= 3
=
= 50, 60 N mm 2 .
3
Woj d j 9,853
Ekvivalentno naprezanje vijka:

ekv = 2v + 3t2 = 119,872 + 3 50, 60 2 = 148, 49 N mm 2
Za klasu vrstoe 4.6 Rm = 400 N/mm2, Rt = 240 N/mm2
Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja:
s=
Rt
240
=
= 1, 62 .
ekv 148, 49
93
16.6 Maksimalno naprezanje u zavaru
2. prikljucna ravnina
1. prikljucna ravnina
Fo
T
Fa
a3
a3
Slika 16.3 Optereenje zavara
U 1. prikljunoj ravnini zavar je optereen na smik (silom Fo i silom Fa):
Smino naprezanje zavara od sile Fo:

s& =
Fo
,
As
Fo je sila smicanja u 1. prikljunoj ravnini i iznosi: Fo =
(16.6)
2T 2 36584
=
= 2927 N ,
d
25
As je povrina smicanja i iznosi: As = 2d a = 2 25 3 = 471 mm 2 .

s& =
2927
= 6, 21 N mm 2 .
471
Smino naprezanje zavara od sile Fa:

s =
Fa 2415
=
= 5,13 N mm 2 .
As
471
Ukupno smino naprezanje zavara u 1. prikljunoj ravnini iznosi:

s = s2& + s2 = 6, 212 + 5,132 = 8, 05 N mm 2 .
U 2. prikljunoj ravnini zavar je optereen na vlak (silom Fa) i torziju (okretnim momentom T):
Vlano naprezanje:
v =
Fa
Az
(16.7)
94
Az je povrina zavara u 2. prikljunoj ravnini i iznosi: Az = 2 a ( d + a ) = 2 3 ( 25 + 3 ) = 528 mm .

v =
2415
= 4, 57 N mm 2 .
528
Naprezanje uslijed torzije:

t& =
T
2Wp
(16.8)
Wp je polarni moment otpora povrine zavara u 2. prikljunoj ravnini i iznosi:

Wp =
( d + 2a )3 1 d
16
3
4
4
( 25 + 2 3 ) 25
3
1
=

= 3375 mm .
16
d + 2a
25 + 2 3

t& =
36584
= 5, 42 N mm 2 .
2 3375
Ekvivalentno naprezanje zavara se izraunava prema izrazu:

ekv =
) (
1
1
v + 2v + 4 t2& = 4, 57 + 4, 572 + 4 5, 42 2 = 8,17 N mm 2 ,
2
2
to predstavlja maksimalno naprezanje u zavaru.

16.7 Duljina kliznog leaja
Iz uvjeta da povrinski pritisak u leaju mora biti manji od doputenog izraunava se potrebna duljina
leaja:
p=
RB
RB
1017
pdop l
=
= 10,17 mm odabrano l = 11 mm .
d l
d pdop 25 4
95
17. ZADATAK ISPITNI

Runi kormilarski ureaj prema slici sastoji se od jarma kormila (1), dvovojnog trapeznog vretena (2),
vratila (3), dvije poluge (4), dvije vodilice (5), dvije matice (6), dva pera (7), te runog kola (8).
Detalj A
7
30
a3
50
750
950
25
1500
Zadano:
Moment na jarmu kormila (1) je 9 kNm. Gubici zbog trenja na svakoj vodilici (5) iznose 9%.
Svi faktori trenja su 0,12. Trenje u zglobovima i teine svih dijelova sklopa zanemariti.
Potrebno je:
17.1 Dimenzionirati dvovojno trapezno vreteno (2) obzirom na tlano naprezanje, ako je
doputeno naprezanje na tlak 110 N/mm2 ............................................................................ 15 bodova
17.2 Odrediti potrebnu duljinu matice (6), ako je doputeni pritisak na navoju 7 N/mm2. .... 5 bodova
17.3 Odrediti potrebnu runu silu na runom kolu (8) (kolo se istovremeno okree s dvije ruke), te
odrediti naprezanje u zavaru (9)...............................................................................................15 bodova
17.4 Dimenzionirati vratilo kormila (3), ako je doputeno naprezanje na uvijanje 60 N/mm2 ..............
....................................................................................................................................................... 5 bodova
17.5 Dimenzionirati pero (7), te kontrolirati pritisak ako je doputeni pritisak 110 N/mm2..................
...................................................................................................................................................... 10 bodova
17.6 Dimenzionirati polugu (4) obzirom na izvijanje, ako je pretpostavljeni stupanj sigurnosti
jednak 5. Odrediti stvarni stupanj sigurnosti (materijal poluge je 0460). ........................ 10 bodova
96
17.7 Runo kolo (8) je na trapezno vreteno (2) spojeno pomou uzdunog steznog spoja. Odrediti
potrebni dosjed ako je stupanj sigurnosti protiv proklizavanja jednak 1,5, a gubitak preklopa
zbog uglaavanja iznosi 5 m. Trapezno vreteno i runo kolo su iz elika. .....................15 bodova
Rjeenje:
17.1 Povrina jezgre trapeznog vretena (2) mora biti vea od 119,88 mm2 odabrano Tr 184
(dvovojno)
17.2 Duljina matice (6) mora biti vea od 74,95 mm odabrano 75 mm
17.3 a) Potrebna runa sila na kolu (8) je 64,2 N
b) Naprezanje uslijed smicanja u zavaru (9) je 39,96 N/mm2
c) Naprezanje uslijed torzije u zavaru (9) je 32,98 N/mm2
17.4 Promjer vratila mora biti vei od 91,4 mm odabrano 92 mm
17.5 Pero bh = 2514; korisna duljina pera je 138 mm, pritisak je 102,3 N/mm2
17.6 Promjer poluge mora biti vei od 33,9 mm odabrano 34 mm; stvarni stupanj sigurnosti je
5,03
17.7 Potrebni stvarni minimalni preklop je 13,2 mm odabran dosjed 25 H7/s6 48
14

DamirJelaska-Elementi Strojeva 1-Zbirka PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DamirJelaska-Elementi Strojeva 1-Zbirka PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE U SPLITU

zadatak vijani spoj

2. zadatak elastini vijani spoj

3. zadatak runa dizalica

Dimenzioniranje vretena s obzirom na izvijanje

3.2 Kontrola naprezanja u vretenu

3.3 Stupanj sigurnosti s obzirom na izvijanje

3.4 Provjera samokonosti vretena i izraunavanje stupnja djelovanja vretena

Kontrola visine matice

4. zadatak rastavljivi stezni spoj s koninim dosjedom

Sigurnost steznog spoja protiv klizanja

4.2 Sigurnost kraja vratila protiv teenja

5. zadatak uzduni stezni spoj

Moment kojeg moe prenijeti spojka

5.2 Materijal glavine

6. zadatak radijalni zatik

8. zadatak zavareni spoj optereen statiki

9. zadatak zavareni spoj optereen dinamiki

10. zadatak vreteno, zatik i zavar

10.1 Brzina vrtnje vretena

10.2 Snaga na vretenu

10.3 Materijal vretena

10.4 Pritisak na navoju matice

10.5 Promjer cilindrinog zatika

10.6 Potrebna duljina zavara

12. zadatak - ispitni

13. zadatak vratilo jednostepenog reduktora

13.1 Izraunavanje reakcija na leajnim mjestima pogonskog vratila

13.2 Dimenzioniranje vratila

13.3 Momenti savijanja i uvijanja po presjecima pogonskog vratila

13.4 Stupnjevanje vratila

13.5 Proraun leaja

13.6 Kontrolni proraun dinamike sigurnosti

14. zadatak vratilo dvostepenog reduktora

14.1 Proraun vratila

14.2 Odabir leaja

15. zadatak klizni leaj

16. zadatak - ispitni

16.1 Okretni moment koji se moe prenijeti koninim steznim spojem

16.2 Stupanj sigurnosti opruge u odnosu na granicu loma pri torziji

16.3 Dimenzioniranje vratila

16.4 Stupanj sigurnosti vratila u odnosu na lom uslijed zamora materijala

16.5 Stupanj sigurnosti vijka u odnosu na granicu teenja

16.6 Maksimalno naprezanje u zavaru

16.7 Duljina kliznog leaja

17. zadatak ispitni

Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VIJANI SPOJ

1. ZADATAK VIJANI SPOJ

Klasa vrstoe 6.8

Slika 1.1 ISO metriki navoj

Katedra za elemente strojeva Sran Podrug

Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VIJANI SPOJ

Nosiva dubina navoja:

Srednji promjer navoja vijka:

Promjer jezgre vijka:

Promjer presjeka koji prenosi naprezanje:

Polumjer zaobljenja navoja u korijenu:

Povrina poprenog presjeka vijka koja prenosi naprezanje:

Katedra za elemente strojeva Sran Podrug

Elementi strojeva 1 (Auditorne vjebe k.god. 2004/05) VIJANI SPOJ

Vlano naprezanje vijka:

Moment na navoju vijka je: