Professional Documents
Culture Documents
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
AUTOMATIKA I ROBOTIKA
IZVOD IZ PREDAVANJA
Autorizovana predavanja
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
LITERATURA
1. Z. Kovacic, S. Bogdan. V. Krajci: Osnove robotike, Graphis, Zagreb, 2002
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
UVOD
Roboti kao Inteligentne maine i sistemi razliitog nivoa sloenosti su danas sve
prisutniji za obavljanje razliitih procesa. Inteligentne maine sisteme kao to su: roboti,
teholoke elije i slino ine stub CIM-sistema (Computer Integrated Manufacturing)
koji predstavlja temelj svake koncepcije fabrike budunosti. Roboti su automatizovani
sistemi koji koriste raunar kao inteligentni dio upravljanja.
Definiciju robota-reprogramabilne i multifunkcionalne mehanike strukture daje
Internacionalna organizacija za standarde.
Robot je maina koja se sastoji od mehanizama sa vie stepeni slobode kretanja, a
sposoban je da vri manipulaciju sa alatom, radnim predmetom ili nekim drugim
sredstvom.
Komercijalna primjena robota sa raunarskim upravljanjem kompjuterizovanih robota
poinje 70-tih godina XX vijeka.
Automatizacija procesa i maina nalazi sve veu primjenu robota, i to prvenstveno kod
izvoenja proizvodnih procesa i upravljanjem mainama a manje kod drugih takoer
vanih proizvodnih aktivnosti.
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 1.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 2.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 3.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Leonardo DaVinci 1495. godine dizajnirao je mehaniki ureaj koji je izgledao kao vitez
u oklopu, mehanizam je omoguavao kretanje poput pravog ovjeka. Leonardo DaVinci
nije nikada napravio svog robota, ali nakon to je njegov dizajn otkriven 1950. i
napravljen pokazalo se da se mehanizam ponaa ba onako kako je Leonardo DaVinci
predvidio.
Autorizovana predavanja
Strana 4.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Jacques de Vaucanson 1738. godine pravi tri robota, prvi je svirao flautu sa 12
melodija, drugi koji je predstavljao unaprijeenije prvog je svirao flautu i bubnjeve i trei
izum Jacques de Vaucanson je bila patka koja je vjerodostojno oponaala ivu patku.
Autorizovana predavanja
Strana 5.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Drugi primjer za takve robote (mehanike automate) koji su iskljuivo sluili za zabavu tehniki
znatieljne publike, je prikazan automatski pisac od Piere Jaquet-Droz i Jean Frdric Leschot iz
godine 1733.
Navedeni robot je mogao sa olovkom i
papirom napisati tekstove kao to je mi
smo
ljudi
automati
Jaquet-Droz.
Leksikon Meyer-a definirao je 1888
pojam
ovako:
automat-mehaniko
umjetna tvorevina koja pomou nekog
internog mehanizma oponaa aktivnost
ivih bia, i veinom takoe oslikava
njihov oblik.
Tako su Inteligentne maine bile tada
isti roboti - automati
sa linearnim
tokovima upravljanja iji program je bio
utvren hardverom .
Autorizovana predavanja
Strana 6.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Zadoc P. Dederick 1868. godine prezentira svog parnog ovjeka (eng. Steam man).
Robot je bio u mogunosti da hoda ili tri razliitim brzinama, iza sebe je vukao
pogonski mehanizam koji je bio veoma teak i za iju vuu su bila potrebna tri teglea
konja.
Autorizovana predavanja
Strana 7.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 8.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
John Hammond i Benjamin Miessner 1912. godine predstavljaju svog robota koji se
nazivao elektrini pas. Robot je bio dizajniran da prati svjetlost uperenu u njega. Dizajn
ovog robota iskoriten je za proizvodnju prvih upravljivih torpeda.
Autorizovana predavanja
Strana 9.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 10.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Pod uticajem II svjetskog rata razvijaju se robiti kao to su Automatski protiv avionski top
1940. godine od strane Norverta Wienera, autonomni avioni i samonavoene rakete (V1
i V2) od strane Njemakih naunika.
Autorizovana predavanja
Strana 11.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
William Grey Walter neuropsiholog i ljubitelj robotike 1948. i 1949. godine konstruie
prve autonomne robote koje naziva tortoises (eng. kornjae) odnosno Elmer i Elsie.
Roboti su bili u stanju da nau put do stanice za punjene kada osjete da su im baterije
prazne. U jednom eksperimentu kada je postavio svjetiljku na vrh robota i pustio ga da
se posmatra u ogledalu robot je poeo da podrhtava, to se smatra znakom svjesnosti,
Cogito ergo sum.
Autorizovana predavanja
Strana 12.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Prvi AGV u industriju uvela je kompanija Barrett Electronics 1950. godine. AGV je voen
pomou induktivnih senzora odnosno pratio je elektrine vodove postavljene na pod. Od
tada slijedi mali zastoj, ali 1980. godine dolazi do naglog porasta broja AGV-ova u
industriji gdje je najvei broj otpada na General Motors koji je 1980. godine imao 3000
instaliranih AGV.
Autorizovana predavanja
Strana 13.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Iako nije rije o mobilnom robotu treba napomenuti da 1962. godine General Motors
instalira prvog robota u proizvodnu liniju.
Autorizovana predavanja
Strana 14.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
1
Autorizovana predavanja
Strana 15.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 16.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 17.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Kod podjele robotskih sistema na osnovu unoenja informacija ili pristupa sa stanovita
naunih metoda, razlikuju se slijedei pojmovi:
MANUELNI MANIPULATOR: ovjek direktno upravlja manipulatorom,
SEKVENCIJALNI ROBOTI: to su manipulatori koji zahtijevaju odreenu proceduru, tj
njihovo upravljanje i pozicioniranje obrauje se sekvencijalno, odnosno korak po korak,
ROBOTI SA VRSTOM SLJEDLJIVOU: definiu se kao sekvencijalni roboti, samo s
tom razlikom to se ulazne informacije ne mogu mijenjati,
ROBOTI SA VARIJABILNOM SLJEDLJIVOU: definiu
sekvencijalni roboti, ali se ulazne informacije mogu mijenjati,
se
takoer kao
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 18.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 19.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Roboti II generacije ili adaptivni roboti imaju mogunost fleksibilne izmjene programa
kretanja u saglasnosti sa stvarnom situacijom, zahvaljujui ugraenim raznim
mikroprocesorskim sistemima (senzorima). Isti primaju informacije o stanju okoline od
raznih davaa, obrauju ih i generiu signal adaptivnog upravljanja. U tim sluajevima
ve je rije o regulaciji s povratnom vezom. Uz pamenje, ti roboti imaju mogunost
donoenja jednostavne logike odluke: da ili ne.
Roboti III generacije ili inteligentni robotski sistemi se granie sa elementima
vjetakog intelekta. Inteligentni robotski sistemi su opremljeni osim sistemima za
raspoznavanje i raunarima nove generacije. Cijeli sistem ima svojstva vieg stepena
inteligencije, tj. donoenja odluke u determiniranim uvjetima (analiza), uenja i
odluivanja u nedeterminiranim uvjetima (sinteza). Za tu je umjetnu inteligenciju
najhitnija mogunost uenja (povezivanja novih iskustava s postojeim znanjem). To je
mogue postii modelom vanjskog svijeta, koji je ugraen u memoriju raunara.
Poreenjem sa dobijenim informacijama iz vanjskog svijeta, robot samostalno reagira
na vanjske promjene, tj. donosi odluke bez programske upute.
Za razliku od raunara, gdje nova generacija raunara smjenjuje staru, kod robota su
prisutne sve vrste i svaka od njih ima neku sebi svojstvenu primjenu. Roboti nulte
generacije su i danas prilino prisutni, samo su primjenjeni kod nekih jednostavnijih
poslova.
1
Dr.sc. ari Bahrudint
Autorizovana predavanja
Strana 20.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 21.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 22.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Mobilni robotski sistemi su platforme ijim kretanjem upravlja automatski sistem. Oni
imaju putanju kretanja programiranu, a isto tako im je programirano automatsko
odreenje cilja i namijenjeni su za automatsku dostavu dijelova i alata mainama i od
alatnih maina do skladita. Na ovakve pokretne sisteme mogue je postaviti
manipulacioni mehanizam.
Informaciono-upravljaki robotski sistemi slue za sakupljanje, obradu, prenos
informacija i za njihovo koritenje pri oblikovanju razliitih upravljakih signala. U
proizvodnji su to sistemi automatske kontrole i upravljanja za proizvodne procese
praktino bez ljudi, gdje se koriste industrijski roboti. Npr. u podvodnim uslovima to su
aparati opremljeni sa mjemo-informacionim i upravljakim ureajima i kamerom za
odreivanje osobina dna i vode, za raspoznavanje predmeta, automatski prikaz
informacija i slino.
Manipulacioni robotski sistemi se najvie upotrebljavaju u industriji, a mogu se podijeliti
na:
robote,
manipulatore,
robotizovane tehnoloke komplekse.
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 23.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 24.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja
Strana 25.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
1
Dr.sc. ari Bahrudin
Autorizovana predavanja
Strana 26.
JU UNIVERZITET
U TUZLI
MAINSKI FAKULTET
TUZLA
Autorizovana predavanja