You are on page 1of 233

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

DRUGI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN


ENERGETSKE UINKOVITOSTI ZA
RAZDOBLJE DO KRAJA 2013.

veljaa, 2013.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Sadraj
1

Uvod ............................................................................................................................................................. 20
1.1
Glavne znaajke drugog Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti ................................ 20
1.2
Nacionalni znaaj energetske uinkovitosti ......................................................................................... 25
1.3
Pregled ciljeva i ostvarenje uteda energije ........................................................................................ 26
2
Utede primarne energije ............................................................................................................................ 29
2.1
Potronja primarne energije u Hrvatskoj ............................................................................................. 29
2.2
Pregled strategija i ciljeva za utede primarne energije ...................................................................... 30
2.3
Mjere utede primarne energije.......................................................................................................... 32
2.3.1 Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije ............. 34
2.3.2 Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji i distribuciji toplinske energije u centraliziranim
toplinskim sustavima .................................................................................................................................... 36
2.3.3 Poticanje kogeneracijske proizvodnje elektrine i toplinske energije ............................................ 37
2.3.4 Mjere energetske uinkovitosti pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina ........ 38
2.3.5 Mjere energetske uinkovitosti u preradi nafte i proizvodnji naftnih derivata u rafinerijama ....... 39
2.3.6 Mjere energetske uinkovitosti u transportu nafte naftovodima ................................................... 41
2.3.7 Mjere energetske uinkovitosti u transportu i distribuciji prirodnog plina .................................... 42
3
Utede energije u neposrednoj potronji ..................................................................................................... 44
3.1
Ocjena ciljeva i ostvarenja uteda energije u neposrednoj potronji .................................................. 44
3.1.1 Neposredna potronja energije u Hrvatskoj ................................................................................... 44
3.1.2 Ukupne nacionalne utede energije u neposrednoj potronji i ostvareni napredak ...................... 45
3.1.2.1
Postizanje prvog meu-cilja smanjenja neposredne potronje energije u 2010. .................. 46
3.1.2.2
Oekivane utede u neposrednoj potronji do 2016.............................................................. 46
3.1.3 Nacionalni ciljevi za zgrade gotovo nulte potronje energije .......................................................... 47
3.1.4 Ostali ciljevi i/ili projekcije i postignua utede neposredne potronje energije ............................ 47
3.2
Pregled strategija s utjecajem na neposrednu potronju energije ...................................................... 47
3.3
Mjere poboljanja energetske uinkovitosti i utede energije u neposrednoj potronji .................... 50
3.3.1 Metodologija za izraun uteda energije ........................................................................................ 50
3.3.2 Prikaz svih mjera energetske uinkovitosti ..................................................................................... 52
3.3.2.1
Mjere u zgradama - openito ................................................................................................. 53
3.3.2.2
Mjere u kuanstvima .............................................................................................................. 65
3.3.2.3
Mjere u uslunom sektoru ...................................................................................................... 78
3.3.2.3.1 Mjere u javnom sektoru .................................................................................................... 78
3.3.2.3.2 Mjere u sektoru komercijalnih usluga ............................................................................... 91
3.3.2.4
Mjere u industriji .................................................................................................................. 100
3.3.2.5
Mjere u prometu .................................................................................................................. 112
3.3.2.6
Mjere za energetske tvrtke (operatore distribucijskih sustava i opskrbljivae) ................... 132
3.3.2.7
Horizontalne mjere ............................................................................................................... 137
3.3.3 Saeti prikaz svih uteda energije ................................................................................................. 144
3.4
Javni sektor ........................................................................................................................................ 147
3.4.1 Vodea uloga javnog sektora ........................................................................................................ 147
3.4.2 Vodstvo javnog sektora u primjeni EPBD ...................................................................................... 153
3.4.3 Posebne mjere za javnu nabavu .................................................................................................... 153
3.5
Osiguravanje dostupnosti savjeta i informacija ................................................................................. 154
2

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.6
Obveze energetskih tvrtki za poticanje smanjenja potronje energije kod krajnjih korisnika .......... 155
3.7
Trite energetskih usluga u Hrvatskoj .............................................................................................. 158
3.8
Strategija poveanja broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije ........................................ 159
3.9
Alternativne mjere za sustave grijanja i klimatizacije ........................................................................ 159
3.10
Mjere za potporu primjene EPBD ...................................................................................................... 160
4
Institucionalni okvir za provedbu politike energetske uinkovitosti .......................................................... 161
4.1
Analiza stanja ..................................................................................................................................... 161
4.2
Nuna poboljanja ............................................................................................................................. 162

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Popis tablica
Tablica 1 Saet prikaz svih mjera energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije ......... 11
Tablica 2 Pregled mjera iz 1.NAPEnU s kvalitativnom ocjenom provedbe, ostvarenim utedama energije i
statusom mjere u 2.NAPEnU ................................................................................................................................. 21
Tablica 3 Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji i sektorska raspodjela cilja ............. 26
Tablica 4 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije u neposrednoj potronji ................................................ 27
Tablica 5 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije po sektorima u neposrednoj potronji .......................... 27
Tablica 6 BDP, stanovnici, energetska intenzivnost i ukupna potronja po stanovniku..................................... 29
Tablica 7 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije ............................................................ 30
Tablica 8 Pregled provedenih i planiranih aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru.................................................................................. 32
Tablica 9 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom
do 2013. ................................................................................................................................................................ 35
Tablica 10 Ostvarene i planirane utede primarne energije iz aktivnosti za smanjenje potronje energije pri
iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina...................................................................................... 39
Tablica 11 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Sisak za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje
gubitaka u preradi nafte u razdoblju 2008-2010. ................................................................................................. 39
Tablica 12 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Rijeka za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje
gubitaka u preradi nafte u razdoblju 2008-2010. ................................................................................................. 40
Tablica 13 Udio plinovoda izraenih od elika u ukupnoj duljini plinovoda (Izvor: HERA) ................................ 42
Tablica 14 Pregled uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih/procijenjenih u okviru ESD ............... 45
Tablica 15 Pregled uteda energije u 2010. po sektorima ................................................................................. 46
Tablica 16 Projekcija uteda energije u 2016. godini po sektorima ................................................................... 47
Tablica 17 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije .......................................................... 48
Tablica 18 Prikaz koritenih TD pokazatelja za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije u 2010.
godini .................................................................................................................................................................... 51
Tablica 19 Prikaz koritenih BU metoda za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije ................ 52
Tablica 20 Pregled pojedinanih opih mjera za zgrade .................................................................................... 57
Tablica 21 Potronja energije u kuanstvima u razdoblju 2003.-2010. .............................................................. 65
Tablica 22 Pregled pojedinanih mjera za kuanstva ......................................................................................... 67
Tablica 23 Potronja energije u uslunom sektoru u razdoblju 2003.-2010. ..................................................... 78
Tablica 24 Pregled pojedinanih mjera u javnom sektoru ................................................................................. 80
Tablica 25 Pregled pojedinanih mjera za sektor komercijalnih usluga ............................................................. 93
Tablica 26 Potronja energije u industriji u razdoblju 2003.-2010. .................................................................. 100
Tablica 27 Pregled pojedinanih mjera za sektor industrije ............................................................................. 102
Tablica 28 Potronja energije u prometu u razdoblju 2003.-2010. ................................................................. 112
Tablica 29 Pregled pojedinanih mjera za promet ........................................................................................... 113
Tablica 30 Pregled pojedinanih mjera za energetske tvrtke .......................................................................... 133
Tablica 31 Horizontalne i meusektorske mjere i njihova primjena u sektorima ............................................ 137
Tablica 32 Prikaz karakteristika projekata ostvarenih uz pomo HBOR kreditne linije .................................... 141
Tablica 33 Pregled projekata i uteda energije ostvarenih sufinanciranjem FZOEU po sektorima neposredne
potronje energije do kraja 2010. godine ........................................................................................................... 142
Tablica 34 Saeti prikaz uteda energije iz svih pojedinanih mjera energetske uinkovitosti ........................ 145
Tablica 35 Saeti pregled mjera i ostvarenih uteda energije u javnom sektoru do kraja 2010. ..................... 152
Tablica 36 Pregled ostvarenja tvrtke HEP-ESCO d.o.o...................................................................................... 158

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Popis slika
Slika 1 Indeksi BDP-a, stanovnika, energetske intenzivnosti i potronje energije po stanovniku ....................... 29
Slika 2 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do
2013. ..................................................................................................................................................................... 35
Slika 3 Struktura potronje energije u Hrvatskoj u 2010. godini ........................................................................ 44
Slika 4 Indeks intenzivnosti neposredne potronje energije u odnosu na 2007. godinu ................................... 44
Slika 5 BAU scenarij neposredne potronje energije i oekivane ...................................................................... 45
Slika 6 Kretanje potronje energije u zgradama u razdoblju 2003.-2010. ......................................................... 53
Slika 7 Energetska bilanca tipinog kuanstva ................................................................................................... 65
Slika 8 Institucionalni okvir za provedbu politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj .................................. 169

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Popis kratica
BAU
BDP
BU
Centar
CTS
CVH
DIRH
DZIV
EIHP
EE
EK
EMEEES
EnU
EPBD
EPBD II
ESCO
ESD
ETS
EU
FZOEU
HAK
HBOR
HERA
HROTE
IPMVP
JLP(R)S
MFIN
MINGO
MINT
MPPI
MRRFEU
MGIPU
MZOIP
MZOS
NAPEnU
N/D
OIE
PTV
RH
SPP
TD

eng. business-as-usual
bruto drutveni proizvod
odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija
centralizirani toplinski sustavi
centar za vozila Hrvatske
Dravni inspektorat Republike Hrvatske
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
Energetski institut Hrvoje Poar
energetska uinkovitost (efikasnost)
Europska komisija
projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and
Energy Services
energetska uinkovitost
Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
pruatelj energetskih usluga (eng. Energy Service Company)
Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (eng. Energy Service
Directive)
Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
Europska unija
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Hrvatski autoklub
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
Hrvatska energetska regulatorna agencija
Hrvatski operator trita energije
Meunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju uinka (eng. International Performance
Measurement and Verification Protocol)
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo turizma
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
nije dostupno
obnovljivi izvori energije
potrona topla voda
Republika Hrvatska
stlaeni prirodni plin
odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
6

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


UNP
UNDP

ukapljeni naftni plin


Program ujedinjenih naroda za razvoj (eng. United Nations Development Programme)

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Preambula
Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izraen je i
usvojen Nacionalni programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. U njemu su propisani
ciljevi energetskih uteda i podloga je za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti za tri
trogodinja razdoblja do 2016. godine. U svakom akcijskom planu se analiziraju uinci i po potrebi revidiraju
aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovo je
zadani format od strane Europske komisije.
Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti donosi se do kraja 2013. godine a izraen je prema
predloku koji je utvrdila Europska komisija i kojeg se pridravaju drave lanice Europske unije. Ovaj dokument
obuhvaa, prije svega, izvjee o ocjeni stanja provedbe politike energetske uinkovitosti te utvruje ostvarene
utede energije u prethodnom trogodinjem razdoblju te daje smjernice za sljedee razdoblje. Akcijski plan se
dostavlja Europskoj komisiji koja pregledava akcijske planove svih drava lanica, ukljuujui i Hrvatsku, te
analizira ostvarenje cilja na razini itave Europske unije.
Donoenjem ovog akcijskog plana nastavlja se kontinuirano odvijanje aktivnosti i mjera utvrenih u
Nacionalnom programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine, a sukladno procjenama, u
sluaju poveanja rizika ostvarenja planiranih ciljeva, revidiraju se aktualne mjere te utvruju nove sektorske
mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini.
Ovaj akcijski plan se donosi u svrhu ispunjavanja zahtjeva Europske komisije u svezi s izvjeivanjem o
aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih uteda energije u odnosu na ciljeve
postavljene u Prvom nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost RH za razdoblje od 2008. do
2010. godine te predstavlja podlogu za izradu treeg akcijskog plana s ijom pripremom e se zapoeti ve u
2013. godini s detaljnom analizom ostvarenja u 2011. i 2012. godini.

Saetak
Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno zahtjevima
lanka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od drava
lanica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji
sadre mjere ijom e se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi uteda energije u neposrednoj potronji do 2016.
godine. Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2013.
godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potronje primarne energije do 2020.
godine u usporedbi s temeljnim (business-as-usual) scenarijem koji je usklaen sa stratekim i zakonodavnim
okvirom Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske uinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za
razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) i Zakonom o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08, 55/12).
Donoenjem 2.NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvjeivanjem o aktivnostima provedenim u
prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih uteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u Prvom
nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Prema
navedenom predloku EK, u ovom dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske uinkovitosti te
utvruju ostvarene utede energije zakljuno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih
planova svih drava lanca, ukljuujui i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini itave EU. Izvjee o
aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom uinaka mjera definiranih u 1.NAPEnU te
ostvarenih uteda energije u odnosu na postavljene ciljeve izraivalo se u 2011. godini, a aktivnosti i mjere
energetske uinkovitosti su se provodile u 2011. i 2012. godini te e se u 2013. godini, u odreenom opsegu,
nastaviti kroz provedbu 2.NAPEnU.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


2. NAPEnU je podloga za izradu novoga, treeg plana s ijom pripremom e MINGO zapoeti ve u 2013. godini
detaljnom analizom ostvarenja u 2011. i 2012. godini, to je i obveza prema Zakonu o uinkovitom koritenju
energije u neposrednoj potronji.
Osim toga, 2. NAPEnU se dijelom zadovoljavaju i zahtjevi za izvjetavanjem iz Direktive 2010/31/EC o
energetskim svojstvima zgrada (EPBD II). NAPEnU je izraen prema predloku EK, a sadri: (1) detaljnu ocjenu
provedbe 1. NAPEnU u razdoblju 2008.-2010., (2) prijedlog sektorskih mjera energetske uinkovitosti ijom e
se provedbom ostvariti cilj smanjenja neposredne potronje energije kao i mjera na strani
proizvodnje/transformacije, prijenosa i distribucije energije kojima se planiraju ostvariti utede primarne
energije, (3) prijedlog nunih poboljanja zakonodavno-regulatornog i institucionalnog ureenja za provedbu i
praenje provedbe politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj. Kao takav, ovaj 2. NAPEnU predstavlja
sveobuhvatnu strategiju poboljanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj. U 1.NAPEnU definiran je nacionalni
okvirni cilj uteda koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ. Prvi meu-cilj postavljen je za 2010. godinu te iznosi 6,59
PJ. Analizom provedenom pomou pokazatelja energetske uinkovitosti temeljenim na dostupnim statistikama
utvreno je da su u 2010. godini ostvarene utede u iznosu od 6,43 PJ, pa se moe utvrditi da je cilj praktiki
postignut. Ipak mjere treba unaprijediti to proizlazi i iz injenice da je doprinos pojedinih mjera u poetku
provoenja najvei, a cijena najmanja, jer je izbor projekata postavljen upravo na takav nain.
Naglasak je u sljedeem razdoblju potrebno staviti na izradu i provedbu detaljnih i sveobuhvatnih nacionalnih
programa sloenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja istaknuti da je bez provedbe tih programa
nacionalni cilj u 2016. godini teko ostvariv. Naime, procjenjuje se da se programima obnove stambenih i
nestambenih zgrada do 2016. godine mogu ostvariti utede u iznosu 10,4 PJ ili 53 % nacionalnog cilja. Sljedee
prioritetno podruje djelovanja mora biti promet u kojem se predvia provoenje mjera usmjerenih na
promociju javnog prijevoza u putnikom prometu te eljeznice u teretnom prometu. Aktivnosti koje se provode
u javnom sektoru potrebno je nastaviti kako bi on i dalje pruao primjer dionicima iz drugih sektora, a posebice
je potrebno iskoristiti znatan potencijal sustava javne nabave kojim se moe potaknuti cjelokupna
transformacija trita prema uinkovitijim proizvodima i uslugama. U industriji je potrebno putem mree
industrijske energetske efikasnosti potaknuti dionike na sustavno gospodarenje energijom te unaprijediti
sustav alociranja sredstava namijenjenih za sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti u industriji iz
naknade za emisije CO2. Planovi aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske uinkovitosti i
smanjenje gubitaka u energetskom sektoru ukazuju na postojanje znatnih potencijala za utedama primarne
energije. U narednom je razdoblju kljuan nadzor aktivnosti u poboljanju energetske uinkovitosti i smanjenju
gubitaka na strani proizvodnje i prijenosa energije, a koje provode energetski subjekti te praenje ostvarenih
uteda primarne energije od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), u skladu sa Zakonom o
regulaciji energetskih djelatnosti.
Osim u podruju energetske uinkovitosti NAPEnU-om su obuhvaene i vrlo bitne mjere za ostvarenje ciljeva
poveanja udjela obnovljivih izvora energije - mjere poveanja uporabe suneve energije, poveanja uporabe
dizalica topline, poveanja uporabe biomase, elektro mobilnosti, koje su dio stratekih i razvojnih dokumenata,
zakonodavstva, ekonomskih instrumenata, statistike i akcijskih planova za obnovljive izvore energije. Praenje
provedbe Nacionalng programa energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine i 2. NAPEnU s
pripadajuim mjerama dovodi se u vezu s ostvarenjem cilja energetske uinkovitosti do 2020. godine kao i cilja
odnosno udjela obnovljivih izvora do 2020 godine koji se statistiki prate kroz referentni scenarij za
poveavanje udjela obnovljivih izvora energije u sektorima grijanja i hlaenja, elektrine energije i prijevoza.
Za provoenje predloenih sloenih mjera energetske uinkovitosti nuno je bilo ojaati institucionalnu
potporu, te su u 2012. godini stvorene pretpostavke, posebice u zgradarstvu. Donoenjem Zakona o ustrojstvu i
djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine, br. 150/11., 22/12) te
Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja (Narodne novine, br.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


27/12) odreena je nadlenost MGIPU za normativne, upravne i strune poslove u provoenju politike
energetske uinkovitosti Vlade Republike Hrvatske, a koja ukljuuju stanovanje, stanogradnju, graditeljstvo,
prostorno i urbano planiranje te urbani razvoj.
U MGIPU je ustrojena Uprava za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i meunarodnu
suradnju, koja je odgovorna da u suradnji s ministarstvom nadlenim za energetiku izrauje prijedloge zakona i
podzakonskih akata iz podruja energetske uinkovitosti, Nacionalni program energetske uinkovitosti i
Nacionalne planove za njegovu provedbu u zgradarstvu.
U okviru MZOIP sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zatite okolia i prirode (Narodne
novine, br. 27/12) ustrojena je Uprava za zatitu okolia i odrivi razvoj koja u svom djelokrugu poslova
povezuje politiku zatite okolia s obnovljivim izvorima i energetskom uinkovitou. Stoga MZOIP sudjeluje u
utvrivanju i provedbi statekih, zakonodavnih i provedbenih akata u podruju energetske uinkovitosti te ima
ulogu tijela za odobravanje, provedbu i praenje realizacije svih mjera NAPEnU koje direktno i indirektno imaju
vezu sa zatitom okolia.
Takoer, Uredbom o unutarnjem ustrojstvu ministarstva gospodarstva (Narodne novine, br. 28/12) u MINGO
kao tijelu dravne uprave nadlenom za energetsku politiku ustrojava se Uprava za industrijsku politiku,
energetiku i rudarstvo u okviru kojeg je ustrojen Sektor za energetiku i Odjel za energetsku uinkovitost i nove
tehnologije. Ovaj Odjel predlae mjere za uinkovitije koritenje energije i primjenu novih tehnologija poglavito
u energetskom sektoru, sektoru industrije i prometa, organizira promotivne aktivnosti za poboljanje
energetske uinkovitosti, promovira koritenje novih ekoloki i ekonomski opravdanih tehnologija, surauje s
pravnim i fizikim osobama, dravnim i meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u provedbi svih
drugih programa i projekata energetske uinkovitosti.
Nadzor nad provedbom 2. NAPEnU i izvjetavanja o rezultatima zasnovanim na mjerenju i verifikaciji ostvarenih
uteda energije provodi nadleno Ministarstvo gospodarstva (MINGO).
Zakonom o Centru za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija (Narodne novine, br. 25/12,
120/12) osnovan je Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija (Centar) koji ima i ulogu
pruanja strune podrke u realizaciji svih stratekih projekata, razvoja i voenja investicijskih projekata javno
privatnog partnerstva kao i realizacije programa energetske uinkovitosti. Ovim NAPEnU se Centru povjeravaju
aktivnosti provedbe odreenih mjera (zgrade u vlasnitvu drave), koordinacije provedbe svih mjera koje
provede druge institucije i tvrtke te voenja informacijskih sustava za gospodarenje energijom u javnom
sektoru i za praenje i verifikaciju ostvarenih uteda energije drugim rijeima, Centru se dodjeljuju
koordinacijske funkcije koje bi spadale u ingerenciju agencije za energetsku uinkovitost. Time se osim jaanja
cjelokupnog institucionalnog okvira za provedbu NAPEnU pridonosi i uinkovitijem nainu praenja i
izvjeivanja o ostvarenim utedama energije.
Za potrebe MINGO Centar je zaduen za operativno voenje sustava mjerenja i verifkacije ostvarenih uteda
energije. U svrhu praenja ostvarenih uteda energije, a da bi se izbjegli problemi vezani uz nedostatak
podataka potrebnih za izraun uteda iz individualnih mjera koji je bio prisutan pri izradi ovog NAPEnU, Centar
e uspostaviti informacijski sustav za praenje svih aktivnosti energetske uinkovitosti i ocjenu uteda energije.
Nadzor nad voenjem tog sustava u nadlenosti je MINGO-a.
Do kraja 2013. godine osigurat e se prijenos veeg dijela aktivnosti kao i institucionalnih kapaciteta UNDP-a
koji provodi programe Dovest kuu u red i Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama RH,
te vodi Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), u nadlena tijela (MINGO i MGIPU) a ponajvie u

10

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Centar koji e biti sredinje tijelo za koordinaciju i operativno provoenje aktivnosti praenja potronje energije
u javnom sektoru na nacionalnoj razini.
Daljnje unaprjeenje zakonodavno-regulatornog okvira treba ii prema izradi nacionalnog plana za poveanje
broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije te na razvoj trita energetskih usluga i obvezivanje
energetskih tvrtki da ostvaruju utede kako na strani proizvodnje, prijenosa i distribucije energije tako i kod
kupaca energije. Poticanje obnove stambenih i nestambenih zgrada zgrada koje postiu energetski standard
gotovo nula energetskih zgrada povezan je i s koritenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske
i elektrine energije u zgradi s ime se smanjuje potronja te omoguava i isporuka energije kao distribuiranog
proizvoaa energije. U tom smislu je proveden prijenos dijela nove Direktive 2012/27/EU od 25. listopada
2012. o energetskoj uinkovitosti u odredbe Zakona o tritu elektrine energije.
Realni i stabilni izvori financiranja za provedbu mjera ovog NAPEnU osiguravaju se u najveem dijelu iz
vanproraunskih izvora i trinih mehanizama financiranja, a vrlo malo iz proraunskih izvora samo sredstva
za pripremu programa u okviru odreenih mjera. Za sufinanciranje provedbe mjera ovog NAPEnU zaduuje se
FZOEU a ukljuuju se Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i komercijalne banke, da kroz svoje programe
omogue razvoj trita energetskih usluga (ESCO), koji treba postati primarni oblik financiranja projekata
energetske uinkovitosti u javnom sektoru.
Na kraju je potrebno istaknuti da ocjenu uspjenosti provedbe 2.NAPEnU, a u skladu s obvezom definiranom u
l. 7. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, br. 152/08 i 55/12)
(ZUKE), MINGO u suradnji s MGIPU treba provoditi na godinjoj razini, o tome podnijeti izvjee Vladi RH, a u
sluaju poveanja rizika ostvarenja planiranih ciljeva nuno je pravovremeno revidirati i ovaj NAPEnU.
Tablica 1 saeto prikazuje sve mjere energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije
predloene u 2.NAPEnU s dodijeljenim odgovornostima za provedbu i procijenjenim iznosom potrebnih
financijskih sredstava. Provedba sloenih programa energetske obnove stambenih zgrada i nestambenih zgrada
javne i komercijalne namjene zahtijevat e velika financijska sredstva za 2013. godinu u procijenjenom iznosu
od oko 4,7 milijarde kuna. Dio ovih trokova drava treba sufinancirati jer se radi o stratekim projektima koji
osim energetskih ciljeva znaajno doprinose gospodarskom oporavku i otvaranju novih radnih mjesta posebice
u graevinskoj industriji. Stoga je potrebno sredstva osigurati kako iz domaih izvora (FZOEU), tako i iz EU
fondova i u suradnji s komercijalnim bankama. Preciznije ocjene potrebnih financijskih sredstava, kao i izvore
odnosno naknade od kojih se ista namiu, bit e razraene u programima i planovima za provedbu pojedinih
mjera energetske uinkovitosti definiranih u ovom NAPEnU. Sufinanciranje mjera u kojem sudjeluje FZOEU
provodi se sukladno planu i programu rada FZOEU i ovisno o raspoloivim sredstvima a koordinacija nadlenih
tijela dravne uprave odvija se putem Upravnog odbora FZOEU u kojem su predstavnici MZOIP, MINGO, MFIN,
poslovne zajednice i dr.
Na izradi NAPEnU sudjelovale su i strune nevladine udruge preko kojih je sudjelovala i ira javnost. 2. NAPEnU
e potaknuti i daljnje aktivnosti u stvaranju zrelih projekata energetske uinkovitosti kako bi se omoguilo
koritenje sredstava EU fondova nakon 2013. godine kada e se veina mjera iz ovog NAPEnU nastaviti
provoditi te pretoiti u 3. Nacionalni akcijski plana za energetsku uinkovitost RH za razdoblje od 2014. do
2016. godine.

Tablica 1 Saet prikaz svih mjera energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije

11

Energetski pregledi sustava


grijanja i klimatizacijskih
sustava

Energetsko certificiranje
zgrada

Poveanje broja zgrada s


gotovo nultom potronjom
energije

Info kampanje, aktivnosti


dodatne edukacijeusavravanja i mrea EE info
centara

Energetsko oznaavanje
kuanskih ureaja

B.2

B.3

B.4

R.1

R.2

Program financijskih potpora


fizikim osobama za
investicije u suneve
toplinske sustave i ostale

Graevinska regulativa i
provedba

B.1

R.3

0,72

Naziv mjere

Ref.

0,11

0,83

0,10

Oekivane
utede
energije u
2016. [PJ]

MINGO Izrada Programa

FZOEU sufinanciranje nabave


uin. proizvoda

Konar Elektroindustrija d.d.

MINGO unaprjeenje
regulative i uspostava
laboratorija

FZOEU - sufinanciranja

UNDP - u okviru mjera P.1 i P.2

FZOEU - sufinanciranje

MGIPU - izrada plana i


uspostava i provedba sheme
poticanja

MGIPU usklaivanje
regulative

MINGO i MGIPU usklaivanje


regulative

MGIPU unaprjeenje
cjelokupne regulative

Tijela zaduena za provedbu


aktivnosti u sklopu mjere*

12

100.000 (samo izrada

10.000.000 (zamjena
ureaja)

1.500.000 (uspostava
laboratorija)

N/D

100.000 (izrada plana

N/D

N/D

N/D

Oekivana financijska
sredstva do kraja 2013.
[kn]

100.000 +

0+

10.000.000 FZOEU

300.000 FZOEU Ili 20%

1.200.000 IPA ili 80%

100.000 (izrada plana)

2013.

2012.

Godina
implementacije

Godina
implementacije

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Proraun MINGO

FZOEU (zamjena ureaja)

IPA program (uspostava laboratorija)

Proraun MINGO (regulativa)

FZOEU

FZOEU, HBOR, komercijalne banke

Proraun MGIPU

Proraun MGIPU

Proraun MGIPU

Proraun MGIPU

Izvori financiranja

Program Dovesti svoju kuu


u red

Projekt Sustavno
gospodarenje energijom u
gradovima i upanijama

P.1

P.2

Plan energetske obnove


stambenih zgrada

R.5

R.4

Program koritenja
ukapljenog naftnog plina
(UNP) i suneve energije na
otocima

mjere EnU

0,12

0,47

7,61

0,01

UNDP projektni tim


provedba,FZOEU - financiranje

FZOEU - financiranje

Centar - koordinacija

UNDP projektni tim provedba

EU fondovi, kom.banke

FZOEU - osiguravanje
potrebnog sufinanciranja

JLP(R)S provedba plana

MGIPU - izrada detaljnog plana

MRRFEU i MINGO, ovlateni


distributeri UNP-a provedba

HBOR, Komercijalne banke i


graani

JLP(R)S provedba i
sufinanciranje programa

FZOEU- osiguravanje potrebnog


sufinanciranja

13

32.345.000

2.240.000.000=
2.250.100.000
15.150.000

10.000.000
(sufinanciranje FZOEU)
+

100.000 (samo izrada


plana)

5.000.000

626.600.000

438.500.000 =

3.787.500

560.000.000 =
562.500.000

2.500.000
(sufinanciranje
FZOEU) +

0
+

1.250.000

203.750.000

142.500.000 =

61.150.000
(sufinanciranje
FZOEU)+

126.850.000
(sufinanciranje FZOEU)
+

11.362.500

1.680.000.000 =
1.687.600.000

7.500.000
(sufinanciranje FZOEU)
+

100.000

3.750.000

422.850.000

296.000.000 =

FZOEU 100%

FZOEU 100%

ESCO provedba programa

EU fondovi, kom.banke, EIB 99,55%

FZOEU sufinanciranje programa 0,44%

Proraun MGIPU (izrada plana) 0,004 %

(Dodatna sredstva osiguravaju MINGO i MRRFEU u


sklopu svojih prorauna)

FZOEU

HBOR, Komercijalne banke i graani 69,98%

JLP(R)S N/D

+
188.000.000
(sufinanciranje FZOEU)

FZOEU sufinanciranje programa 30 %

programa)

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

C.1

Sustavno gospodarenje
energijom i energetski
pregledi u sektoru
komercijalnih usluga

Plan energetske obnove


zgrada javnog sektora

Program Energetski
uinkovita javna rasvjeta

P.4

P.5

Zelena javna nabava

P.3

0,18

0,53

0,25

HBOR, Kom. banke FZOEU


sufinanciranje

MINGO i MINT

FZOEU sufinanciranje izrade


energetskih pregleda zgrada

Centar provedba i promocija


plana

MGIPU- sufinanciranje

MGIPU izrada plana

ESCO tvrtke - provedba

MINGO - regulativa i naputak


JLP(R)S)

Ured za sredinju javnu nabavu


- primjena

JLP(R)S sudjelovanje u
kampanji

MINGO - izrada uputa

14

9.800.000

6.500.000=

1.250.000
(sufinanciranje FZOEU)
+2.000.000
(sufinanciranje FZOEU)+

50.000 (izrada mjere) +

724.100.000

2.000.000 (godinje
sufinanciranje FZOEU) =

720.000.000 (provedba
godinje) +

2.000.000 (MGIPU
sufinanciranje) +

100.000 (izrada det.


plana)

300.100.000

300.000.000 =

100.000 (samo izrada


programa) +

500.000

0+
3.000.000=
4.250.000

3.500.000=
5.550.000

1.250.000 (FZOEU)+

0+

541.500.000

1.500.000 =

2.000.000 (MINT)+

0+

50.000 +

182.600.000

500.000 +

540.000.000 +

0+

2.000.000 +
180.000.000 +

0+

225.000.000

0+

100.000 +

75.000.000

100.000 +

500.000

250.000 =

250.000 +

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

HBOR, Kom. Banke 65,98%

FZOEU 20,3% (sufinanciranje)

FZOEU 12,69%

MINGO 0,5 % (izrada plana)

FZOEU sufinanciranje izrade energetskih


pregleda 0,27%

ESCO provedba programa

HBOR, EIB, komercijalne banke 99,43%

MGIPU 0,27%

Proraun MGIPU 0,01%

ESCO trite 99,97%

Proraun MINGO (izrada programa)

Proraun MINGO (izrada uputa, kampanja)

C.5

C.4

C.3

C.2

Energetska obnova
komercijalnih nestambenih

Poveanje uinkovitosti
rashladnih sustava u
hotelima i drugim turistikim
objektima

Program poticanja investicija


u suneve toplinske sustave i
ostale mjere EnU u hotelima

Program poticanja uporabe


suneve energije u
kampovima

1,48

0,05

0,06

0,31

15

250.000 (izrada
detaljnog plana)+

N/D

HBOR, Kom.Banke, FZOEU sufinanciranje

MGIPU unaprjeenjem
zakonodavno-regulatornog
okvira za energetsku

100.000 (izrada
programa)

88.100.000

64.250.000
(11.500.000+
12.250.000+40.500.000)
=

23.750.000
(5.000.000+5.250.000
+13.500.000)(FZOEU) +

100.000 (izrada
programa) +

5.350.000

3.750.000 =

1.500.000 (FZOEU)+

100.000 (izrada progr.)


+

MINT - promocija Programa

MINGO i MINT izrada


programa

HBOR, Kom. Banke, FZOEU


sufinanciranje

MINT promocija programa

MINGO i MINT izrada


detaljnog programa

HBOR, Kom. Banke, FZOEU sufinanciranje

MINT promocija Programa

MINGO i MINT izrada


detaljnog programa

490.000.000

250.000 +

0+

57.650.000

= 30.450.000

100.000

42.150.000 (7.000.000
+ 8.150.000 +
27.000.000 )=

15.500.000 (3.000.000
+ 3.500.000 +
9.000.000)(FZOEU)+

0+

3.500.000

2.250.000 =

1.000.000(FZOEU) +

0+

22.100.000
(4.500.000+4.100.000
+13.500.000)

8.250.000 (2.000.000
+ 1.750.000 +
4.500.000) (FZOEU) +

100.000 +

1.850.000

1.250.000 =

500.000 (FZOEU) +

100.000 +

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Proraun MGIPU unaprjeenjem zakonodavnoregulatornog okvira za energetsku uinkovitost

HBOR, Kom. banke

MINGO (izrada programa)

HBOR, Kom. Banke 68%

FZOEU sufinanciranje 30%

MINGO i MINT (izrada programa)

HBOR, Kom. Banke 70,09%

FZOEU sufinanciranje 28,03%

MINGO (izrada plana)

HROTE,MINGO, HERA, EIHP,


OPERATORI SUSTAVA
regulativa i sustav poticanja

0,17

1,00

0,82

Visokouinkovita
kogeneracija u industriji

Naknada za emisije CO2 za


velike oneiivae, osim
oneiivaa ukuljuenih u
sustav trgovanja emisijskim
jedinicama staklenikih
plinova

Uvoenje efikasnih
elektromotornih pogona

Trening eko-vonje

I.4

I.5

I.6

T.1

1,23

N/D

EIHP

Shema energetskih pregleda


za industriju

I.3

HAK, EIHP

FZOEU - sufinanciranje

EIHP, HEP, ESCO tvrtke


provedba mjere

FZOEU

MZOIP

16

83.333 + 1.365.471 +
1.365.417 +1.365.417 +

N/D

30.000.000

5.000.000

EIHP

Dobrovoljni sporazumi s
industrijom

FZOEU sufinanciranje

EIHP provedba programa

I.2

N/D

1.720.500.000

1.960.000.000
(provedba godinje)
unaprjeenjem
zakonodavnoregulatornog okvira za
energetsku uinkovitost
=

Mrea industrijske
energetske efikasnosti
(MIEE)

MINGO i EIHP izrada


programa

HBOR sufinanciranje i
provedba Plana

uinkovitost izrada plana

I.1

zgrada

7.500.000

1.250.000

N/D

240.500.000

unaprjeenjem
zakonodavnoregulatornog okvira
za energetsku
uinkovitost =

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

83.333 + 1.365.471 +
1.365.417 + 1.365.417

22.500.000

3.750.000

1.470.000.000

1.470.000.000 =

IEE + FZOEU + MPPI+MZOIP + JLP(R)S

Kom. banke

FZOEU

FZOEU 100%

HROTE- sustav poticanja

FZOEU 100%

FZOEU

FZOEU

unaprjeenjem zakonodavno-regulatornog okvira


za energetsku uinkovitost, EU fondovi, kom.
banke, ESCO unaprjeenjem zakonodavnoregulatornog okvira za energetsku uinkovitost
unaprjeenjem zakonodavno-regulatornog okvira
za energetsku uinkovitost ESCO model provedba
programa

(izrada plana)

EIHP u suradnji s JLP(R)S i


regionalnim energetskim
agencijama
MPPI, EIHP u suradnji s JLP(R)S i
regionalnim energetskim

0,70

0,38

0,09

Ogranienje brzine

Financijski poticaji za
energetski uinkovita vozila

Financijski poticaji za razvoj


infrastrukture za koritenje
gradskih bicikala

Promocija e-mobilnosti i
razvoj mree punionica za
elektrina vozila

Modifikacija prakse
obrauna porezne olakice
na osnovi putnih trokova

Promocija odrivih gradskih


prometnih sustava

Napredna regulacija krianja


opremljenih inteligentnim

T.4

T.5

T.6

T.7

T.8

T.9

T.10

0,16

MFIN

0,01

Uvoenje Car Sharing sheme


u gradovima

T.3

T.11

MZOIP, EIHP, FZOEU, CVH

0,52

Uspostava novog sustava


plaanja posebne naknade
za okoli za vozila na
motorni pogon

JLP(R)S lokalna provedba


programa

HEP i EIHP

JLP(R)S, FZOEU

MZOIP, FZOEU

MUP, DZM

JLP(R)S i EIHP

MPPI

Intermodalni prijevoz tereta

T.2

17

N/D

N/D

N/D

N/D

N/D

N/D

N/D

1.365.417 (ukupno
5.545.000 kuna
godinje)

N/D

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


+ 1.365.417 =
5.545.000

Prorauni JLP(R)S

FZOEU, EU fondovi

Prorauni JLP(R)S

FZOEU, EU fondovi

Prorauni JLP(R)S

HBOR, FZOEU
Kom. banke

Prorauni JLP(R)S

FZOEU, kom. banke, dravne potpore

FZOEU, EU fondovi

Prorauni JLP(R)S

FZOEU

MPPI

MINGO, HERA, operatori


sustava

MZOIP, FZOEU

MINGO, MZOIP, MGIPU, MZOS,


EIHP

MINGO

MINGO

Sustav zajamenih cijena za


OIE i visokouinkovitu
kogeneraciju

FZOEU financijske potpore


za EnU, OIE i isti promet

Energetska uinkovitost u
obrazovanju, znanosti i
istraivanju

Napredna energetska mrea

Unaprjeenje zakonodavnoregulatornog okvira za


provedbu i praenje
provedbe politike

H.3

H.4

H.5

H.6

H.7

U suradnji s kom. bankama i FZOEU moe subvencionirati kamatu

HBOR

Kreditna linija za projekte


EnU i OIE

H.2

Centar sustav praenja


provedbe mjera i izrauna

18

500.000 (web

N/D

N/D

125.000

375.000

Definirano u sklopu pojedinanih mjera

FZOEU 100%

(IPA program)

Proraun MINGO

EU fondovi, Kom. banke

Regionalni projekt GIZ

Proraun MINGO

EU fondovi i programi

Proraun MINGO

Prorauni MINGO, MGIPU, MZOS FZOEU

Ovisno o koliini elektrine energije proizvedene i predane u mreu

1.500.000

Integrirana u druge sektorske mjere

500.000

Programi energetskih
pregleda

2.000.000

H.1

MINGO

Priprema za uspostavu
sheme bijelih certifikata

E.2

7.500.000

0,61

Individualno mjerenje i
informativni rauni

E.1

2.500.000

10.000.000

Operatori distribucijskih
sustava, opskrbljivai, HEP,
HERA, FZOEU - sufinanciranje
uvoenja individualnog
mjerenja toplinske energije

FZOEU, EU fondovi

Prorauni JLP(R)S
N/D

EIHP - voenje i praenje


uinaka kampanje

0,13

Nacionalna kampanja Jedan


dan mjeseno bez
automobila

T.12

FZOEU, EU fondovi

agencijama

semaforima

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

18,64

uteda energije

informacijski sustav)

5.842.390.000

FZOEU (informacijski sustav za praenje i izraun


uteda energije)

19

*Objanjenje: Centar je zaduen za koordinaciju i izvjetavanje o svim navedenim mjerama. Sva provedbena tijela duna su Centru dostaviti podatke o statusu provedbe aktivnosti u svrhu praenja i verifikacije
ostvarenih uteda te s Centrom koordinirati provedbu aktivnosti.

UKUPNO

energetske uinkovitosti

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

UVOD

1.1

Glavne znaajke drugog Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti (NAPEnU) izraen je u skladu sa zahtjevima Direktive
2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti energetskim uslugama (ESD), Nacionalnim programom energetske
uinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne
novine br. 130/09) i Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
152/08, 55/12).
2. NAPEnU ima dvostruki znaaj:
1.
2.

NAPEnU predstavlja sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske uinkovitosti za sljedee


trogodinje razdoblje;
NAPEnU je izvjee s detaljnim prikazom aktivnosti provedenih u prethodnom razdoblju i ocjenom
ostvarenih uteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u 1. NAPEnU.

Ukljuenje zahtjeva za utedama primarne energije u energetskom sektoru


U odnosu na 1.NAPEnU, ovaj donosi znaajnu promjenu jer se, osim na neposrednu potronju energije, fokusira
i na sektore proizvodnje, prijenosa i distribucije energije s ciljem ostvarivanja uteda primarne energije. Iako
Hrvatska nema formalno uspostavljeni cilj za utede primarne energije 2020. godine, Strategijom se ona
opredijelila za podravanje cilja Europske unije od 20% smanjenja potronje primarne energije u odnosu na
temeljenu (BAU; eng. business-as-usual) projekciju. Potronja primarne energije u Hrvatskoj od 2007. godine u
stalnom je padu, a u 2010. godini je ona bila na razini od 92,5% u odnosu na 2007. godinu (detaljni podaci dani
su u Prilogu I). Energetski subjekti prepoznali su potrebu za kontinuiranim radom na poboljanju uinkovitosti
postojeih postrojenja, ime se smanjuje vlastita potronja energetskog sektora. U proteklom su razdoblju
najznaajnije aktivnosti bile vezane uz poboljanje uinkovitosti iskoritavanja domaih nalazita nafte i
prirodnog plina, modernizaciju rafinerija i smanjenje gubitaka u centraliziranim toplinskim sustavima (CTS), ali i
na optimizaciju rada transportnih sustava nafte i prirodnog plina kao i smanjenje gubitaka u elektroenergetskog
distribucijskoj mrei. Planovi energetskih subjekata ukazuju da se u razdoblju do kraja 2013. planira nastavak
svih ovih zapoetih aktivnosti, kao i pojaane aktivnosti na revitalizaciji postojeih proizvodnih objekata,
poglavito termoelektrana. Hrvatsku takoer u narednom razdoblju oekuje novi investicijski ciklus u energetski
sektor. Pri tome, a u skladu s ciljevima i zahtjevima Strategije odrivog razvitka RH (Narodne novine br.30/09),
potrebno je propisima definirati uvjete energetske uinkovitosti i ekoloke prihvatljivosti kojima moraju
udovoljiti novi energetski objekti. Iznimno je vano uspostaviti sustav praenja ostvarenih uteda primarne
energije koje su rezultat aktivnosti energetskih subjekata. U tu svrhu, Ministarstvo gospodarstva (MINGO) i
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), u skladu sa svojim zakonskim dunostima i ovlastima, treba
nadzirati ove aktivnosti i na godinjoj razini izvjetavati o postignuima.
Ovim NAPEnU po prvi se put snaan naglasak stavlja na poboljanje energetske uinkovitosti u samom
energetskom sektoru, unato injenici da ne postoje jasno iskazani ciljevi za utede do 2020. godine. S obzirom
na potencijale za smanjenje potronje primarne energije u djelatnostima proizvodnje, prijenosa i distribucije
energije, potrebno je energetske subjekte poticati na provoenje ovakvih aktivnosti, propisima je potrebno
uspostaviti kriterije energetske uinkovitosti za nove objekte te je nuno kontinuirano pratiti i izvjeivati o
ostvarenim utedama primarne energije koje su izravna posljedica ovih aktivnosti.

20

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Ocjena provedbe 1. NAPEnU
1. NAPEnU bio je usmjeren samo na neposrednu potronju energije te je definirao pakete mjera za sektore
kuanstva, usluge, industriju i promet kao i niz horizontalnih mjera, kako prikazuje Tablica 2 veina mjera je
revidirana u odnosu na 1. NAPEnU regulatorne mjere zbog novih zahtjeva EU direktiva, a ostale mjere na
nain da se poblie specificiraju potrebne aktivnosti za puno ostvarenje potencijala uteda energije.
Tablica 2 Pregled mjera iz 1.NAPEnU s kvalitativnom ocjenom provedbe, ostvarenim utedama energije i statusom mjere
u 2.NAPEnU

Br.

B.1
R.1
R.2

Ostvarene
utede
energije u
2010. [PJ]

Status u
2.NAPEnU

Kuanstva
Provodila se kako je bilo predvieno
Provodila se kako je bilo predvieno

1,52
N/D

Revidirana
Revidirana

Provodila se kako je bilo predvieno

N/D

Revidirana

0,01

Revidirana

0,003

Revidirana

Naziv mjere EnU

Graevinska regulativa i provedba


Info kampanje i mrea EE info centara
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i
energetski standardi

E.1

Individualno mjerenje i informativni rauni

R.3

Financijska potpora fizikim osobama za


investicije u EnU

B.1

Graevinska regulativa i provedba

B.2

Energetski pregled kotlova i ventilacijskih


sustava

Ocjena provedbe

Djelomino se provodila, ali u


nedovoljnom opsegu
Djelomino se provodila, ali u
nedovoljnom opsegu
Usluge
Provodila se kako je bilo predvieno

0,64

Nije se provodila; potrebna regulativa


usvojena je tek poetkom 2011.

Info kampanje
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u
gradovima i upanijama

Provodila se kako je bilo predvieno

N/D

Provodila se kako je bilo predvieno

0,33

Program Dovesti svoju kuu u red

Provodila se kako je bilo predvieno

0,21

B.3

Sustavno gospodarenje energijom i energetski


pregledi u sektoru komercijalnih usluga
Certifikacija zgrada

P.3

Zelena javna nabava

I.1

Mrea industrijske energetske efikasnosti


(MIEE)

Nije se provodila na predvieni nain;


samo putem subvencija FZOEU
Provodila se kako je bilo predvieno
Nije se provodila na predvieni nain;
znaajnije aktivnosti zapoete su tek
2010.
Industrija
Nije se provodila

I.2

Dobrovoljni sporazumi s industrijom

I.3

Shema energetskih pregleda za industriju

I.4

Visokouinkovita kogeneracija

I.5

Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae,


osim oneiivaa ukuljuenih u sustav
trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih
plinova

R.1
P.1
P.2
C.1

T.1
T.2
T.3
T.4

Uvoenje europskih standarda


Info kampanja o energetski uinkovitom
ponaanju u prometu
Promocija odrivih prometnih sustava i
uinkovitog iskoritavanja goriva
Promocija istijih vozila

Nije se provodila
Provodila se samo putem subvencija
FZOEU
Provodila se kako je bilo predvieno;
uinci slabi i utede zanemarive
Djelomino se provodila; nije
ostvarena potpuna alokacija
sredstava za projekte EnU
Promet
Djelomino se provodila
Nije se provodila
Nije se provodila na predvieni nain;
samo putem subvencija FZOEU
Provodila se, ali ne u eljenom
opsegu

21

Revidirana
Revidirana
Revidirana
Nastavak kako je
predvieno
Nastavak kako je
predvieno

0,01

Revidirana

N/D

Nije utvreno

Revidirana

Revidirana

Ukida se i
integrira pod I.5

0,03

Revidirana

Nastavak kako je
predvieno

0,57

Revidirana

0
0
0,01
0,07

Mjere su bile
preopenite, te
su iz njih
izvedene
potpuno nove
mjere

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Horizontalne
H.1

Programi energetskih pregleda

Provodila se kako je bilo predvieno

/*

H.2

Kreditna linija za projekte EnU i OIE

Provodila se kako je bilo predvieno

N/D

Integrirana u
druge mjere
Nastavak kako je
predvieno
Nastavak kako je
predvieno

Sustav zajamenih cijena za OIE i


Provodila se kako je bilo predvieno
/
visokouinkovitu kogeneraciju
FZOEU financijska potpora za EnU, OIE i isti
H.4
Provodila se kako je bilo predvieno
0,78**
Revidirana
promet
Energetska uinkovitost u obrazovnim
Nije se provodila
H.5
/
Revidirana
programima
***UKUPNO OSTVARENE UTEDE ENERGIJE U 2010. [PJ]
3,53
CILJ ZA 2010. POSTAVLJEN U 1.NAPEnU [PJ]
6,59
NACIONALNI OKVIRNI CILJ ZA 2016. [PJ]
19,77
* Energetski pregledi provodili su se u sklopu mjera P.1, P.2, C.1, I.3, a sufinancira ih FZOEU (mjera H.4). Zato se utede ne
prikazuju zasebno za ovu mjeru.
H.3

** Utede iz projekata koje je sufinancirao FZOEU prikazane su pod ostalim mjerama, pa se ne ubrajaju u ukupne utede. Izuzetak su jedino
ostvarene utede iz projekata u javnom sektoru (u iznosu od 0,08 PJ) koji se nisu mogli ubrojiti u pojedinane sektorske mjere, kao i projekti
javne rasvjete kako sufinancirani od FZOEU tako i provedeni kao ESCo usluga (ostvarene utede su 0,05 PJ).
*** Navedene utede su izraunate primjenom BU metoda za one mjere za koje je to bilo mogue s obzirom na dostupne podatke. Ukupno
ostvarene utede energije u neposrednoj potronji prikazane su u poglavlju 1.3

Najvei se napredak ostvario u stvaranju povoljnog zakonodavno-regulatornog okvira za energetsku


uinkovitost, poglavito u podruju definiranja stroih standarda gradnje i zahtjeva za energetskim svojstvima
zgrada, iz ega slijede i najvee ostvarene utede energije, upravo u podruju novoizgraenih zgrada.
Regulatorni okvir za provedbu Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji dovren je
izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji, na temelju kojih je
Vlada RH Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, br.
69/2012) definirala naine ugovaranja energetske usluge podrobnije obveze pruatelja i naruitelja, podrobniji
sadraj ugovora o energetskom uinku te proraunsko praenje energetske usluge za naruitelje iz javnog
sektora ime e se potaknuti razvoj ESCO trita. Izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju
energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, br. 55/12) koje je Hrvatski sabor donio na sjednici 04.
svibnja 2012. godine uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga te je stupanjem na
snagu ovih izmjena i dopuna omogueno da fizika i pravna osoba temeljem Ugovora o energetskom uinku
prui uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti.
Najsnanije su se provodile aktivnosti usmjerene na izgradnju kapaciteta za provedbu mjera energetske
uinkovitosti u javnom sektoru i to kroz projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama i
program Dovesti svoju kuu u red. Postignuta je iznimno velika senzibilizacija javnog sektora za pitanja
energetske uinkovitosti, u veliki broj zgrada dravne i lokalne/regionalne uprave uveo se sustav za praenje i
nadzor potronje energije kroz informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) te se uspostavila
organizacijska struktura za gospodarenje energijom. Ovim su se organizacijskim aktivnostima u prosjeku
ostvarile utede od oko 10% u odnosu na referentnu potronju energije iz 2007. godine. Ovdje treba istaknuti
da provedba ovih aktivnosti zahtijeva velik broj strunih ljudi koji e svakodnevno komunicirati sa
zaposlenicima javnog sektora i obrazovati ih te usmjeravati prema uinkovitijem koritenju energije. Ove je
aktivnosti nuno kontinuirano i sustavno provoditi te osigurati prijenos aktivnosti na provedbeno i
koordinacijsko tijelo Centar i prema potrebi i na druge institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Takoer su velika postignua ostvarena trogodinjom informacijskom kampanjom usmjerenom na iroku
javnost, ime se svijest graana o znaaju i koristima uinkovite potronje energije znaajno podigla. Uz
provedenu medijsku kampanju, informiranje odnosno educiranje graana ostvareno kroz mreu EE info
centara, putem besplatnog info-telefona, internet stranice www.ee.undp.hr , tematskih radionica i predavanja
te brojnih publikacija koje su nastale u sklopu kampanje i javno su dostupne na Internetu.

22

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Mjere u sektoru prometa provodile su se najvie kroz Program smanjenja negativnog utjecaja prometa na
okoli Prva mjera: smanjenje emisije tetnih plinova cestovnih vozila kategorije N2, N3, M3 (2009-2010), tzv.
EURO5 programa, kojim je zamijenjeno 1.159 starih kamiona i autobusa koji zadovoljavaju norme EURO 0, 1, 2 i
3 novima, koji zadovoljavaju EURO 5 normu. Intenzitet provoenja aktivnosti u sektoru komercijalnih usluga i
industrije u proteklom razdoblju nije bio zadovoljavajui.
Glede horizontalnih aktivnosti, dugorono je najznaajnija integracija pitanja energije, energetike, zatite
okolia i klimatskih promjena u sektorske strateke i akcijske planove, operativne programe te sve gospodarske
aktivnosti, a posebno u programe formalnog i neformalnog obrazovanja. Dok se djelovanjem organizacije
civilnog drutva u podruju neformalnog obrazovanja postie znaajan napredak u osvjeivanju javnosti o
navedenim pitanjima, njihova je integracija u obrazovne programe na svim razinama izostala. 2.NAPEnU, stoga
predvia uspostavu snane suradnje MINGO-a, MZOIP-A, MGIPU-a, Centra, EIHP-a, FZOEU-a i Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) kao i obrazovnih institucija na svim razinama kako bi se ovaj cilj,
definiran i u Strategiji odrivog razvitka RH, poeo ostvarivati.
Problemi vezani uz provedbu 1. NAPEnU
Najvei problem u Hrvatskoj vezan uz provedbu politike energetske uinkovitosti bili su:
1.
2.
3.

nedostatni administrativni kapaciteti na dravnoj i lokalnoj/regionalnoj razini;


slaba suradnja nadlenih tijela i koordinacija aktivnosti;
izraen nedostatak integracije i razumijevanja energetske uinkovitosti u podrujima koja dijelom
podlijeu nadlenosti drugih ministarstva.

Pretpostavke za znatno unapreenje institucionalnih kapaciteta za provedbu politike energetske uinkovitosti u


Republici Hrvatskoj ostvarene su ustrojavanjem Uprave za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko
planiranje i meunarodnu suradnju u MGIPU kao i osnivanjem Centra za praenje poslovanja energetskog
sektora i investicija.
Detaljna analiza stanja dana je u poglavlju 4.
Drugi NAPEnU predvia pokretanje i provedbu niza sloenih programa, koji bez adekvatne institucije koja e
koordinirati i verificirati rezultate nee moi ostvariti zahtijevane ciljeve te se stoga te zadae povjeravaju
upravo Centru.
Problemi vezani uz izradu 2. NAPEnU
Izrada 2. NAPEnU ukazala je jo jednom na injenicu da provedbu politike energetske uinkovitosti nije mogue
precizno ocijeniti bez uspostavljenog sustava za praenje svih aktivnosti koje se provode kako na nacionalnoj,
tako i na lokalnoj/regionalnoj razini. Ovakvo sustavno praenje u Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije
postojalo, te je prikupljanje podataka i ocjenjivanje ostvarenih uteda bilo iznimno teko i dugotrajno. Osim
toga, praenje provedbe i ocjena ostvarenih uteda mora biti kontinuiran i sustavan posao te je s izradom
sljedeeg NAPEnU nuno zapoeti ve po usvajanju ovoga te je ocjene i revizije nuno raditi na godinjoj razini.
Izrada informacijskog sustava za praenje svih aktivnosti energetske uinkovitosti i ocjenu uteda energije
prioritet je kojega treba urno realizirati. Rad na 2. NAPEnU potvrdio je da je bez ovakve platforme nemogue
sagledati, izvijestiti i ocijeniti utede energije iz svih provedenih aktivnosti.
Kljuni preduvjeti za uspjenu provedbu 2. NAPEnU
Kljune pretpostavke za uspjenu provedbu 2. NAPEnU:
1.
2.
3.
4.

kontinuirano unaprjeenje zakonodavno - regulatornog okvira za energetsku uinkovitost;


osigurana i stalna financijska potpora za provedbu mjera predvienih u NAPEnU;
snani administrativni kapaciteti usmjereni na provedbu NAPEnU;
sustavno i kontinuirano praenje provedbe i ocjena ostvarenih uteda.

23

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Razvoj zakonodavno regulatornog-okvira u sljedeem razdoblju mora ii u smjeru postavljanja stroih uvjeta na
energetska svojstva zgrada, izrade nacionalnog plana za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom
energije te na razvoj trita energetskih usluga.
Financijsku okosnicu provedbe NAPEnU u Hrvatskoj ini Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
(FZOEU) koji osigurava sufinanciranje mjera, programa i projekata energetske uinkovitosti. Iznimno je vano
da FZOEU uskladi svoj program rada i financijski plan s ovim NAPEnU i osigura financijsku potporu za provedbu
NAPEnU iz vlastitih sredstava. Na ovaj e nain strateki programi i projekti imati osiguran pristup
kontinuiranom financiranju. Dosadanje djelovanje FZOEU obiljeio je izrazit nesrazmjer dodijeljenih
financijskih potpora za projekte zatite okolia i za projekte energetske uinkovitosti, to e se alociranjem
financiranja za provedbu NAPEnU morati promijeniti.
Dodjela dunosti za provedbu mjera definiranih u ovom NAPEnU temelji se na sljedeim kriterijima: institucija
treba biti izabrana meu postojeim tijelima, treba osigurati odgovarajue kapacitete za provedbu (prelaskom
iz postojeih organizacija i institucija: UNDP...), osigurati financiranje i mora raunovodstveno razdvojiti i
zasebno pratiti aktivnosti vezane uz provedbu politike energetske uinkovitosti. Provedbeno tijelo mora imati
mandat za koordinaciju svih aktivnosti kao i obvezu praenja i verifikacije ostvarenih uteda energije. Ovo tijelo
mora uspostaviti sustav kontinuiranog praenja i ocjene uteda energije iz svih aktivnosti energetske
uinkovitosti koje su definirane u NAPEnU i koje se provode u Republici Hrvatskoj te na godinjoj razini
izvjetavati o postignuima. Ovim se NAPEnU sve ove djelatnosti daju Centru. Nadzor aktivnosti u nadlenosti
je MINGO-a, MZOIP-a i MGIPU-a koji moraju objedinjeno nazirati zadae vezane uz ESD, EPBD i sve ostale EU
direktive i zahtjeve energetske uinkovitosti. Energetska uinkovitost zahtjeva integralni pristup, koordinaciju i
suradnju, jer rascjepkanim i pojedinanim aktivnostima se nee postii eljeni ciljevi.
Izrada informacijskog sustava za praenje svih aktivnosti energetske uinkovitosti i ocjenu uteda energije
prioritet je kojega treba urno realizirati. Rad na 2. NAPEnU potvrdio je da je bez ovakvog sustava nemogue
sagledati, izvijestiti i ocijeniti utede energije iz svih provedenih aktivnosti. Ocjenu uteda treba to je vie
mogue temeljiti na metodama koje primjenjuju BU (odozdo-prema-gore) nain izrauna (definiran i u ESD
direktivi) jer se njima pokazuje djelotvornost pojedine mjere.
Mjere u 2.NAPEnU kljune za ostvarivanje ciljeva u 2016. i 2020.
Tablica 2 prikazuje utede energije koje je temeljem dostupnih podataka bilo mogue pridijeliti svakoj pojedinoj
mjeri energetske uinkovitosti primjenom BU metoda ocjene uteda energije. Razvidno je da se samim
mjerama moe pridijeliti oko 52% uteda koje su bile predviene kao cilj u 2010. godini. Ovo je posljedica dviju
injenica:
1.
2.

pojedine se mjere nisu provodile na predvieni nain,


podaci o provedbi mjera potrebni za ocjenu uteda primjenom BU metoda nisu bili dostatni i/ili su bili
nepotpuni.

Gledajui doprinos pojedinanih mjera (prikazanih u poglavlju 3.3.2), valja istaknuti da je 2,16 PJ ili oko 63%
dokazanih uteda rezultat nove graevinske regulative i stroih zahtjeva na energetska svojstva zgrada te
izgradnje novih zgrada u skladu s tim zahtjevima. Imajui ovo uvidu, kao i injenicu da zgrade u Hrvatskoj troe
40% energije u neposrednoj potronji, u kljune mjere definirane u ovom NAPEnU usmjerene su na:
1.

2.

daljnji razvoj regulative u smislu postavljanja stroih uvjeta na energetsko svojstvo zgrada, izradu
nacionalnog plana za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije(mjere B.1 i B.4 u
poglavlju 3.3.2)
poticanje obnove postojeeg fonda zgrada i to stambenih, nestambenih javne namjene te
nestambenih zgrada u komercijalnom uslunom sektoru i u tu svrhu donoenje mjera (mjere R.5, P.5 i
C.5 u poglavlju 3.3.2)

24

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Analize pokazuje da se provedbom ovih mjera na nain predvien u ovom NAPEnU u 2016. godini mogu
ostvariti utede od oko 10,4 PJ ili oko 53% nacionalnog cilja za 2016. koji iznosi 19,77 PJ. Samo obnovom
postojeih zgrada mogu se ostvariti utede od oko 9,6 PJ ili gotovo 50% nacionalnog cilja. Ali, mora se naglasiti
da su ovako postavljeni ciljevi iznimno ambiciozni te e ostvarenje uvelike ovisiti o raspoloivosti kako ljudskih
kapaciteta za voenje i koordinaciju provedbe tako i financijskih sredstava, koja su iznimno velika.
2. NAPEnU fokus stavlja na poticanje obnove postojeih zgrada koje postiu energetske karakteristike vie od
vaeom regulativom propisanih, te postizanje energetskog standarda gotovo nula energetskih zgrada
Postavljeni ciljevi su izrazito ambiciozni i neostvarivi bez sustavnog i kontinuiranog pristupa provedbi i bez
osiguravanja mehanizama financiranja. Ti su ciljevi postavljeni temeljem nove Direktive o energetskoj
[1]
uinkovitosti Europske komisije te se pretpostavlja da se svake godine obnovi 3% povrine zgrada, to iznosi:
2

- oko 3,7 milijuna m stambenih zgrada godinje,


2
- oko 285.000 m nestambenih zgrada* javne namjene,
2
- oko 0,98 milijuna m nestambenih zgrada u sektoru komercijalnih usluga godinje.
Provedba ove mjere zahtijeva velike investicije, a nudi iznimno velik potencijal ne samo za utede energije nego
za zapoljavanje i pokretanje itave graevinske industrije u Hrvatskoj.
Nuno je urno razraditi i donijeti Nacionalni program obnove zgrada, kako bi se moglo zapoeti s provedbom
tog Programa jo u tijeku razdoblja ovog Nacionalnog plana, tj. do kraja 2013. godine. Ispunjavanju ovoga
ambicioznog cilja svakako treba teiti, no sigurno je da e ostvarenje u najveoj mjeri ovisiti o uspjenosti
pronalaenja mehanizama financiranja.
Ipak, treba istaknuti da Hrvatska bez provedbe mjera obnove postojeih zgrada nee ostvariti svoje ciljeve za
utede energije u 2016. godini. Kao mogunost sufinanciranja ambicioznih mjera obnove zgrada od 2014.
godine bit e sredstva iz Strukturnih fondova. Aktivnosti, vrste ulaganja i potencijalni korisnici bit e poznati
nakon izrade Operativnih programa za koritenje sredstava iz Strukturnih fondova za razdoblje 2014. 2020.
godine.
* Nestambene zgrade javne namjene u smislu 2.NAPEnU-a su zgrade koje su u vlasnitvu proraunskih i izvanproraunskih
korisnika dravnog prorauna, proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica lokalne i podrune - regionalne
samouprave, trgovakog drutva i pravne osobe u kojoj Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje. Ostale nestambene zgrade javne namjene smatraju se zgradama u
sektoru komercijalnih usluga.

Drugi sektor koji prua velike potencijale za utede je promet, koji u ukupnoj neposrednoj potronji sudjeluje s
oko 30%. U ovom je sektoru nuno provoenje mjera usmjerenih na promociju javnog prijevoza u putnikom
prometu te eljeznice u teretnom prometu. Za ovo je nuna snana suradnja MINGO-a, MGIPU-a i Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) kao i jak angaman jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave (JLP(R)S). Promet troi oko 1/3 ukupne neposredne potronje energije u Hrvatskoj i u narednom
razdoblju provedba mjera definiranih u ovom NAPEnU za sektor prometa mora biti jedan od prioriteta. Trei
sektor koji pokazuje velike potencijale za ostvarivanje uteda energije je sektor industrije koji u neposrednoj
potronji sudjeluje s oko 20%.
1.2

Nacionalni znaaj energetske uinkovitosti

Znaaj energetske uinkovitosti kao nacionalnog interesa iskazan je u Zakonu o energiji (Narodne novine br.
120/12) te u Strategiji energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09). Detaljan opis strategija koje daju
znaaj energetskoj uinkovitosti dan je u poglavljima 2.2 i 3.2.

Directive 2012/27/EU on energy efficiency, amending Directives 2009/125/EC and 2010/30/EU and repealing Directives
2004/8/EC and 2006/32/EC

25

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


S obzirom na injenicu da Hrvatska preko 50% svojih energetskih potreba podmiruje iz uvoza (detaljnije vidjeti
u Prilogu I), energetska uinkovitost postaje kljuan mehanizam za poboljanje sigurnosti opskrbe energijom.
Vano je istaknuti da Strategija energetsku uinkovitost razmatra kao novi izvor energije to je stavlja u jednaku
poziciju s ostalim energetskim opcijama i daje joj jednaki znaaj.
Takoer, Hrvatska je potpisnica Kyotskog protokola i time je preuzela obvezu smanjenja emisije staklenikih
plinova za 5%, u razdoblju od 2008. do 2012. godine, a u odnosu na referentnu 1990. godinu. U tom smislu,
energetska uinkovitost je prepoznata i kao mehanizam borbe protiv klimatskih promjena.
No, ono to je do sada bilo zanemareno jest prepoznavanje potencijala energetske uinkovitosti za gospodarski
oporavak i razvoj. Naime, Hrvatska je znaajno pogoena gospodarskom krizom te je Vlada RH 2010. godine
donijela Program gospodarskog oporavka (PGO). Iako je energetika izdvojena kao jedan od kljunih sektora za
budua ulaganja s ciljem gospodarskog oporavka, prednost je dana velikim infrastrukturnim projektima dok
energetska uinkovitost nije prepoznata kao mogui pokreta gospodarskog rasta i razvoja te joj nije dan vei
znaaj. Energetska uinkovitost, pogotovo u dijelu obnove postojeih zgrada nudi mogunost za otvaranje
novih radnih mjesta, angaman malih i srednjih poduzea i domae industrije i ponovan uzlet graevinskih
djelatnosti. Analize UNDP-a pokazuju da ukoliko bi se na 20% ukupnog broja stambenih jedinica u Hrvatskoj
tijekom sljedeih 10 godina primijenile mjere energetske uinkovitosti, to bi znailo stvaranje oko 7.000 novih
radnih mjesta godinje izravno ukljuenih provedbu projekata (graevina, inenjering, konzalting) i barem jo
toliko radnih mjesta neizravno vezanih za provedbu projekata (proizvodnja materijala i opreme, trgovina). U
gospodarstvu s preko 280.000 nezaposlenih, ovaj se potencijal mora iskoristiti.
1.3

Pregled ciljeva i ostvarenje uteda energije

Strategijom i NAPEnU Hrvatska je postavila za cilj smanjiti neposrednu potronju energije u 2016. godini za
19,77 PJ u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD),
a u 2020. godini smanjenje treba biti 22,76 PJ u odnosu na temeljnu projekciju.
Ciljevi za smanjenje potronje primarne energije nisu formalno definirani, dok e se ciljevi za poveanje broja
zgrada koje su gotovo nula energetske postaviti tek u okviru Nacionalnog Plana za poveanje zgrada s
gotovo nultom potronjom energije.
Ciljeve postavljene u 1. NAPEnU i sektorsku raspodjelu ciljeva prikazuje Tablica 3. Cilj za 2016. u 2.NAPEnU nije
revidiran.
Tablica 3 Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji i sektorska raspodjela cilja
Nacionalni okvirni cilj za energetske utede u 2016. [PJ]
Nacionalni okvirni cilj za energetske utede u 2010. [PJ]
Sektorska raspodjela ciljeva

Sektorski cilj u 2016. [PJ]

Kuanstava
Usluge
Industrija (ne ETS)
Promet
Ukupno:

6,72
3,76
3,36
5,93
19,77

19,77
6,59
Udio u ukupnom cilju za
2016.
34%
19%
17%
30%
100%

Tablica 3 prikazuje samo utede izraunate primjenom BU metoda za one mjere za koje je to bilo mogue s
obzirom na dostupne podatke. Stvarno ostvarene utede u 2010. godini izraunate su primjenom pokazatelja
odozgo-prema-dolje (eng. top-down; TD) prema preporukama Europske komisije (EK). Procjena uteda u 2016. i
2020. godini takoer je izvrena TD pokazateljima, no potrebno je istaknuti da je isto uinjeno i primjenom

26

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


2

nacionalne metodologije temeljene na MAED modelu, ime se izvrila dodatna provjera ispravnosti procjene.
Rezultati dobiveni TD pokazateljima te modeliranjem dobro se podudaraju, pa je odlueno u NAPEnU kao
mjerodavne procijenjene utede energije za naredno razdoblje prikazati utede dobivene izraunom TD
pokazatelja. Rezultate prikazuje Tablica 4, a ostvarene i predviene utede neposredne potronje po sektorima
Tablica 5. Detaljan prikaz ostvarenih uteda te objanjenje metodologije izrauna dan je u poglavljima 3.1.2 i
3.3.1.. Valja istaknuti da je primarno potrebno gledati utede ostvarene iz mjera, jer su opravo one dodatne
utede koje se ostvaruju poticajnom politikom energetske uinkovitosti.
Tablica 4 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije u neposrednoj potronji
Nacionalni cilj [PJ]
2010.
2016.
2020.

Ostvarene/procijenjene
ukupne utede energije [PJ]
6,43
38,66
57,17

6,59
19,77
22,76

Ostvarene/procijenjene
utede energije iz mjera [PJ]
3,53
18,64
34,78

Tablica 5 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije po sektorima u neposrednoj potronji

Kuanstava
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO

Ostvarene utede energije [PJ]


2010.
Ukupno
Iz mjera
4,43
1,53
0,33
1,32
1,21
0,60
0,46
0,08
6,43
3,53

Procijenjene utede energije [PJ]


2016.
Ukupno
Iz mjera
12,64
9,58
4,50
3,85
4,93
1,99
16,60
3,22
38,66
18,64

Procijenjene utede energije [PJ]


2020.
Ukupno
Iz mjera
17,21
16,51
7,00
5,77
6,08
3,43
26,88
9,07
57,17
34,78

Moe se utvrditi da je cilj za 2010. godinu je praktiki postignut.

Odstupanje od cilja nije veliko, a moe se pripisati i nesigurnosti metodologije. Naime, TD pristup u sektoru
usluga daje manje utede nego BU pristup. Ipak, u proteklom su se razdoblju provodile snane aktivnosti u
javnom sektoru i utede su svakako postignute. Manje utede dobivene TD metodom mogu biti posljedica
utjecaja komercijalnog sektora u kojem su specifinije aktivnosti u proteklom razdoblju nedostajale. Ukoliko se
kombinira BU (samo za usluge) i TD (za ostale sektore) pristup, utede bi iznosile 7,34 PJ te bi se moglo utvrditi
da je cilj u cijelosti postignut, pa ak i premaen.
Bez obzira na metodoloke probleme u izraunu uteda, injenica jest da su rezultati provedbe samih mjera
nezadovoljavajui.
Utjecaj smanjene potronje energije uslijed gospodarske krize, posebice u industriji i prometu, tehnoloki
napredak i transformacija trita prema ponudi sve uinkovitijih proizvoda kao i aktivnosti poboljanja
energetske uinkovitosti koje su provodili dionici temeljem vlastitih interesa i bez dravne pomoi, posebice u
poslovnom sektoru (industrija i komercijalne usluge) doprinijeli su ukupnom smanjenju potronje energije u
neposrednoj potronji to je i uhvaeno TD pokazateljima.
Ovi e utjecaji dakako biti prisutni i dalje te e imati znaajan doprinos u buduem smanjenju potronje
energije i postizanju ciljeva u 2016. i 2020. Analize pokazuju da e se ti ciljevi ostvariti.

MAED model (eng. Model for Analysis of Energy Demand) razvila je Meunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

27

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Pri tome, treba uoiti da same mjere predviene u ovom NAPEnU u buduem ostvarivanju ciljeva doprinose s
oko 94% u 2016. Zakljuno se treba istaknuti:

Bez sustavne i pravodobne provedbe mjera definiranih u ovom NAPEnU Hrvatska


nee ostvariti ciljeve smanjenja potronje energije u neposrednoj potronji do
2016.

28

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


2

UTEDE PRIMARNE ENERGIJE

2.1

Potronja primarne energije u Hrvatskoj


[3]

Potronja primarne energije u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je oko 361 PJ . Tablica 6 prikazujerazvoj bruto
domaeg proizvoda, broja stanovnika, ukupne potronje energije, energetske intenzivnosti i ukupne potronje
energije po stanovniku. Takoer Slika 1 prikazan razvoj indeksa za navedene veliine u razdoblju od 2003. do
2010. godine. Moe se uoiti da se broj stanovnika u Hrvatskoj vrlo laganim tempom smanjivao, dok su
promjene ostalih veliina bile intenzivnije. U odnosu na 2007. godinu, bruto domai proizvod je u 2009. godini
povean za 5% odnosno u 2010. godini za 4,8%, ali od 2008. godine BDP je svake godine u laganom padu. U
istim je godinama energetska intenzivnost smanjena za 13,8%, odnosno za 13,6%, dok je smanjenje specifine
potronje energije po glavi stanovnika iznosilo 6,8% odnosno 7,8%, u odnosu na 2007. godinu.
Tablica 6 BDP, stanovnici, energetska intenzivnost i ukupna potronja po stanovniku

BDP [mil. kn]

2003.
204 037

2004.
212 460

2005.
221 553

2006.
291 044

2007.
318 308

2008.
345 015

2009.
335 189

2010.*
334 564

4442

4439

4442

4440

4436

4434

4429

4418

357,57

369,16

372,73

374,64

390,47

382,36

365,12

361,21

1,752

1,738

1,682

1,287

1,227

1,108

1,089

1,080

80,5

83,2

83,9

84,4

88,0

86,2

82,4

81,6

Broj stanovnika [tisua]


Ukupna potronja energije
[PJ]
Energetska intenzivnost
[PJ/mil. Kn 1000]
Potronja energije po
stanovniku [MJ/st.]
*revidirani podaci DZS, izvor:HNB

BDP, stanovnici, energetska intenzivnost, potronja en. po stanovniku


115

110

105
BDP

Indeks

100

Broj stanovnika
Ukupna potronja energije

95

Energetska intenzivnost
Potronja energije po stanovniku

90

85

80
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 1 Indeksi BDP-a, stanovnika, energetske intenzivnosti i potronje energije po stanovniku

Iako intenzivnost potronje energije biljei pad u odnosu na 2007. godinu, usporedba s energetskom
intenzivnosti u EU-27 ukazuje na postojanje znaajnih potencijala za poboljanja. U 2009. godini u Hrvatskoj je
za ostvarenje tisuu USD 2005 odreenih primjenom pariteta kupovne moi utroeno za 6,8% vie u odnosu na
4
prosjek u EU 27 .U Prilogu I Osnovni podaci o potronji energije u Hrvatskoj dani su detaljni podaci o

U 2009. godini potronja je iznosila oko 365 PJ, dok su podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena
energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.
4
Izvor: Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, 2010.

29

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


ukupnoj potronji energije, gubicima u transportu i razdiobi energije, vlastitoj potronji energije u sektoru
energetike i energetskim transformacijama, koji pokazuju kretanja i ostvarenja u odnosu na referentu 2007.
godinu te nadopunjuju informacije dane u ovom poglavlju.
2.2

Pregled strategija i ciljeva za utede primarne energije

Tablica 7 prikazuje pregled najvanijih strategija kojima se potie smanjenje potronje primarne energije u
Republici Hrvatskoj.
Tablica 7 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije
Naziv strategije

Pravni status /
objava

Ciljani sektori

Modernizacija rafinerija

Proizvodnja naftnih
derivata

Proizvodnja, prijenos i
distribucija elektrine
energije

Nova postrojenja za proizvodnju


elektrine energije moraju biti
temeljena na BAT (eng. Best Available
Technology)6
Poveana uporaba visokouinkovite
kogeneracije u proizvodnji elektrine
energije i u CTS7
Zahtjevi na regulatore da pri
donoenju odluka i u nadzoru rada
operatora plinskih i elektroenergetskih
mrea, donoenju tarifnih sustava i
mrenih pravila prioritet daju
energetskoj uinkovitosti8

Uinkovite nove
elektrane
Poticanje kogeneracije
(300 MW do 2020.)
Smanjenje gubitaka u
elektroenergetskoj
mrei; poticanje
distribuirane
proizvodnje
Strategija
energetskog
razvoja RH

Usporedba s EU ciljevima / mjerama5

Ciljevi

Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 130/09

Poboljanje energetske
uinkovitosti postojeih
CTS modernizacijom
kotlovnica i
revitalizacijom
toplovodne/vrelovodne
mree
Proizvodnja, distribucija
i opskrba toplinskom
energijom

Iskoritavanje otpadne topline iz


proizvodnje elektrine energije i
industrijskih procesa za grijanje i
hlaenje
Poveana uporaba visokouinkovite
kogeneracije u proizvodnji elektrine
energije i u CTS

Poticanje kogeneracije,
uporabe OIE i dizalica
topline za proizvodnju
toplinske energije

Usporedba je napravljena usporedbom s ciljevima/ mjerama definiranim u dokumentu Energy Efficiency Plan 2011:
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0109:FIN:EN:PDF
6
Zakon o tritu elektrine energije (Narodne novine br. 17/04, 76/07, 152/08, 14/11) iskazuje energetsku uinkovitost kao
jedan od kriterija za izdavanje odobrenja za izgradnju proizvodnih objekata.
7
Uporaba kogeneracije u Hrvatskoj se potie temeljem Zakona o energiji i provedenih propisa kojima se jami otkupna
cijena elektrine energije (feed-in tarifa) iz visokouinkovitih kogeneracijskih postrojenja.
8
Ovi zahtjevi u Hrvatskoj su definirani u zakonima kojima se ureuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) sukladno lanku 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne
novine br. 177/04 i 76/07) objavljuje obavijesti i podatke o energetskoj uinkovitosti i koritenju energije. Zakonom o tritu
plina (Narodne novine br. 40/07, 152/08, 83/09 i 114/11) propisano je da je operator distribucijskog sustava duan izraditi i
HERA-i dostaviti godinje izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti sustava, o izvrenju plana razvoja sustava,
kvaliteti zadovoljavanja potreba korisnika, odravanju ostalih dunosti i koritenju prava iz Zakona. Osim toga, Zakon o
tritu elektrine energije (Narodne novine br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11) nalae da operator distribucijskog sustava, uz
prethodnu suglasnost HERA-e, donosi plan razvoja i izgradnje distribucijske mree za idue tri godine. Prilikom planiranja
razvoja potrebno je uzeti u obzir mjere energetske uinkovitosti, upravljanja potronjom i distribuiranu proizvodnju.

30

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Naziv strategije

Nacionalni
program
energetske
uinkovitosti za
razdoblje 2008.2016.

Strategija
odrivog razvitka
RH

Ciljevi

Ciljani sektori

Modernizacija rafinerija

Proizvodnja naftnih
derivata

Uinkovite nove
elektrane
Poticanje kogeneracije

Proizvodnja elektrine
energije

Smanjenje gubitaka na
3,5-4,5% u 2020.

Distribucija elektrine
energije

Smanjenje energetske
intenzivnosti 1-2%
godinje do 2015.
godine

Sveukupna potronja
primarne energije

Smanjenje potronje
primarne energije za
20% do 2012*

Pravni status /
objava

Usporedba s EU ciljevima / mjerama5


/

Usvojila Vlada RH u
travnju 2010. /
objavljeno na
internetskim
stranicama
MINGO-a

Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 30/09

Nova postrojenja za proizvodnju


elektrine energije moraju biti
temeljena na BAT (eng. Best Available
Technology)
Poveana uporaba visokouinkovite
kogeneracije u proizvodnji elektrine
energije i u CTS
Zahtjevi na regulatore da pri
donoenju odluka i u nadzoru rada
operatora plinskih i elektroenergetskih
mrea, donoenju tarifnih sustava i
mrenih pravila prioritet daju
energetskoj uinkovitosti

20% smanjenje potronje primarne


energije u odnosu na projekcije do
2020. godine9

* Nije definirana referentna godina ili scenarij u odnosu na koji se treba pratiti smanjenje potronje primarne energije, pa se
ovaj cilj ne moe smatrati relevantnim, tj. nemogue je njegovo praenje

U nastavku je detaljnije opisan sadraj navedenih strategija.


Prema Zakonu o energiji (Narodne novine br. 120/12), osnovni akt kojim se utvruje energetska politika i
planira energetski razvitak Republike Hrvatske je Strategija energetskog razvoja (u daljnjem tekstu: energetska
Strategija). Novu je energetsku Strategiju Hrvatski sabor usvojio 2009. godine (Narodne novine br.130/09).
Strategijom se iskazuje da e Republika Hrvatska poticati poveanje energetske uinkovitosti u svim
segmentima energetskog sektora, posebice u neposrednoj potronji. Energetska se uinkovitost promatra kao
dodatni izvor energije i kao temeljno trajno naelo u skladu s kojim e raditi i razvijati se energetski sustav.
Strategijom se postavljaju kvalitativni ciljevi poboljanja energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i
distribuciji energije:
x
x

u sektoru proizvodnje nafte, naftnih derivata i prirodnog plina: modernizacija rafinerija i koritenje
poboljanih tehnologija za iskoritavanje domaih nalazita;
u sektoru proizvodnje i prijenosa/distribucije elektrine energije: koritenje naprednih tehnologija
izgaranja ugljena, plinskih elektrana visokog stupnja djelovanja i kogeneracijskih postrojenja (do 2020.
godine se predvia izgradnja kogeneracijskih jedinica ukupne snage barem 300 MW), smanjenje
gubitaka u elektroenergetskoj mrei te lokacijski povoljna izgradnja i poticanje distribuirane
proizvodnje;
u sektoru proizvodnje i distribucije toplinske energije: poboljanje uinkovitosti centraliziranih
toplinskih sustava (CTS), smanjenje gubitaka u toplinskoj mrei te uporaba kogeneracija, obnovljivih
izvora energije i dizalica topline. u ovom se dijelu izrazito velika pozornost daje energetskom
planiranju na razini regionalne i lokalne samouprave u ijoj su nadlenosti CTS, a posebice je vana
2
smjernica koja kae da se kod zgrada stambene gradnje povrine vee od 1.000 m toplinske potrebe
za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode trebaju podmirivati iz kunih kotlovnica ili iz CTS.

Strategijom se ne postavljaju kvantitativni ciljevi uteda primarne energije do 2020. godine, no iskazuje se
prihvaanje zajednike europske energetske politike te usklaivanje vlastitih energetskih ciljeva s istom. Drugim

Europska komisija: Europe 2020 Strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 final
31

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


rijeima, Hrvatska podrava neobvezujui EU cilj od 20 % smanjenja potronje energije do 2020. godine u
odnosu na temeljnu (business-as-usual) projekciju potronje primarne energije.
Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12) usvojila Nacionalni program energetske uinkovitosti za
razdoblje 2008.-2016. godine, koji slui kao podloga za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske
uinkovitosti. Program je u potpunosti usklaen sa Strategijom te dodatno navodi sljedee:
x
x
x
x

Hrvatska potie proizvodnju elektrine i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i


kogeneracijskih postrojenja;
prilikom izgradnje novih elektrana mora se voditi rauna o njihovoj uinkovitosti;
rafinerije nafte u Hrvatskoj moraju se modernizirati (hrvatske rafinerije imaju specifinu potronju od
5,1 GJ/t, dok je prosjek potronje u EU 3,3 GJ/t)
gubitci u prijenosu elektrine energije znaajno su se smanjili spajanjem dvaju sinkronih UCTE zona u
2004 (prije spajanja su iznosili 3-3,7% ukupne proizvodnje elektrine energije, a nakon spajanja gubici
su se smanjili na 2,8-3%, a trenutno su na razini oko 2%) ova razina gubitaka je takva da se ne
oekuje da bi znatnija poboljanja bila mogua osim optimizacijom tokova energije u mrei, ali to ovisi
o uvjetima na regionalnom tritu i meunarodnoj razmjeni energije;
tehniki gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei do 2020. godine trebaju biti smanjeni za 1-2%
te bi u 2020. godini trebali iznositi 3,5-4,5%.

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine br. 30/09) takoer prepoznaje energetsku
uinkovitost kao jedan od vanih mehanizama za postizanje ciljeva odrivog razvoja. Kao jedan od kljunih
izazova za postizanje odrivog razvoja Hrvatske, ova Strategija navodi postizanje energetske neovisnosti i rasta
uinkovitosti koritenja energije. Strategija dodatno postavlja cilj smanjiti intenzitet potronje energije po
jedinici BDP-a do 2015. u rasponu od 1 do 2% godinje. Ista Strategija navodi da je potrebno ulagati u
znanstvena istraivanja i primjenu novih istijih i ekoloki uinkovitijih tehnologija s manjim iskoritavanjem
prirodnih dobara, smanjivanjem emisije i koliine otpada, te rizika za zdravlje i sigurnost. Takoer, upravo se u
ovoj Strategiji navodi da je propisima potrebno definirati uvjete energetske uinkovitosti i ekoloke
prihvatljivosti kojima moraju udovoljiti energetski objekti, nova industrijska postrojenja, pojedine proizvodne,
uslune i trgovake tvrtke. I konano, u Strategiji se navodi da je do 2012. godine potrebno smanjiti potronju
primarne energije za 20% no ne specificira se u odnosu na koji scenarij ili referentnu godinu.
2.3

Mjere utede primarne energije

Mjere utede primarne energije usmjerene su na postojee objekte kao i na odabir novih energetskih objekata.
S obzirom na trinu orijentaciju energetskog sektora i njegovu integraciju u jedinstveno europsko energetsko
trite, izvjesno je da e odluke investitora o gradnji novih energetskih objekata biti voene trinim naelima
te e se odabirati ekonomski najisplativija rjeenja. Energetska uinkovitost i zatita okolia pri tome su svakako
znaajni imbenici. Valja istaknuti, da je u Hrvatskoj izgradnja energetskih objekta (postrojenja za proizvodnju i
preradu nafte i prirodnog plina, Meunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata,
nuklearne elektrane i povezana postrojenja, elektrane i energane snage vee od 30 MWe) podlona izradi
studije o procjeni utjecaja zahvata na okoli u kojoj se ovi imbenici vrednuju i uvjet je za dobivanje dozvola za
izgradnju objekta.
Glede postojeih postrojenja, planovi energetskih subjekata te izvjea Hrvatske energetske regulatorne
agencije (HERA) prikupljeni za potrebe izrade ovog Plana pokazuju da se ulau znaajni napori da se pobolja
uinkovitost i smanje gubici transformacija, prijenosa i distribucije energije. Aktivnosti koje su energetski
subjekti u tom smislu provodili u razdoblju 2008-2010. i koje planiraju provoditi u razdoblju do kraja 2013.
prikazani su u nastavku prema karakteristinim dijelovima energetskog sektora, dok Tablica 8 daje saetak tih
aktivnosti.
Tablica 8 Pregled provedenih i planiranih aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru
32

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Razdoblje provedbe

Ostvareno
smanjenje potronje
primarne energije u
razdoblju 2008.2010. / drugi uinci i
pokazatelji

Procijenjeno budue
smanjenje potronje
primarne energije u
razdoblju 2011.2013. / drugi uinci i
pokazatelji
2.233 GWh/god
(200.000 tona
loivog ulja godinje)

Br.

Naziv mjere poboljanja


energetske uinkovitosti

Ciljana potronja
primarne energije /
sektor

1.

Poboljanje uinkovitosti
postojeih termoelektrana
u sklopu HEP grupe

Proizvodnja elektrine
energije

2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)

N/D

Poboljanje uinkovitosti
postojeih hidroelektrana u
sklopu HEP grupe

Proizvodnja elektrine
energije

2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)

N/D

150 GWh/god
(dodatna
proizvodnja)

Smanjenje vlastite
potronje elektrana iz HEP
grupe

Proizvodnja elektrine
energije

2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)

N/D

1,45 GWh/god

2.

3.

4.

Smanjenje gubitaka u
prijenosnoj
elektroenergetskoj mrei

Prijenos elektrine
energije

2011. 2013.

N/D

Donoenje i
provoenje
Programa
uinkovitog
koritenja elektrine
energije
Oko 5% smanjenje
ukupnih gubitaka u
razdoblju 2011.2013. u odnosu na
gubitke ostvarene u
2010.

5.

Smanjenje gubitaka u
distribucijskoj
elektroenergetskoj mrei

Distribucija elektrine
energije

2008. 2013.

Oko 4% smanjenje
ukupnih gubitaka u
razdoblju 2008.2010. u odnosu na
gubitke ostvarene u
2007.

6.

Revitalizacija toplinskih
sustava i
toplovodnih/vrelovodnih
mrea

Proizvodnja i
distribucija toplinske
energije

2008. 2013.

87 GWh (samo iz
postrojenja HEPToplinarstva d.o.o.)

167 GWh (samo iz


postrojenja HEPToplinarstva d.o.o.)

7.

Poticanje kogeneracije

Proizvodnja elektrine i
toplinske energije

2007. kontinuirano

Izraun dan u
poglavlju 3.

230 MW u TE Sisak
do 2012.;
300 MW do 2020.

Proizvodnja sirove
nafte i prirodnog plina

2008. 2013.

301,29 GWh/god

663,23 GWh/go

Proizvodnja naftnih
derivata

2005.- 2013.

169,08 GWh/god

1.448 GWh/god

Transport nafte
naftovodima

2008.-2013.

Optimizacija
procesa, povoljni
utjecaji na EES,
uinkovitiji
elektromotorni
pogoni

0,312 GWh/god
(samo zamjenom
elektromotornih
pogona)

Transport prirodnog
plina

2008.-2013.

0,29 0,40
GWh/god

5,22 5,57
GWh/god

Distribucija prirodnog
plina

2008. 2013.

N/D

N/D

8.

9.

10.

11.

12.

Poboljanje uinkovitosti
iskoritavanja domaih
nalazita nafte i prirodnog
plina
Modernizacija rafinerija
nafte u Sisku i Rijeci
Smanjenje gubitaka u
sustavu transporta nafte
naftovodima projekti
JANAF-a
Smanjenje gubitaka u
sustavu transporta
prirodnog plina zamjena
kotlovnica; smanjenje
temperature predgrijavanja
plina
Smanjenje gubitaka u
sustavu distribucije
prirodnog plina
rekonstrukcija dotrajalih
plinovoda

Detaljniji podaci o kretanju potronje energije u energetskom sektoru i ostvarenim gubicima u transformaciji,
transportu i distribuciji energije po karakteristinim dijelovima energetskog sektora dani su u Prilogu I.

33

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

2.3.1

Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije

Proizvodnja elektrine energije


Oko 95% instaliranih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije u Hrvatskoj u vlasnitvu je HEP d.d., dravne
elektroprivredne tvrtke. Stoga e se opis do sada provoenih mjera i buduih aktivnosti fokusirati upravo na
ove elektrane.
Investicije u revitalizaciju postojeih elektrana u proteklom trogodinjem razdoblju su u najveoj mjeri izostale
zbog ekonomske krize i odluke o obustavi svih novih investicija osim onih nunih za sigurnost pogona, zatitu
zdravlja osoblja i zatitu okolia. Stoga nisu ostvarena nikakva znaajnija poboljanja energetske uinkovitosti u
postojeim elektranama u tom razdoblju.
U trogodinjem razdoblju 2011.-2013. HEP Proizvodnja d.o.o. (tvrtka ker u sklopu HEP grupe) planira provesti
aktivnosti koje za cilj imaju:
1.
2.

poboljati uinkovitost postojeih elektrana,


smanjiti vlastitu potronju energije u elektranama.

U ukupno 7 termoelektrana u vlasnitvu HEP grupe planiraju se aktivnosti koje e znaajno smanjiti potronju
loivog ulja s donedavno planiranih 350-400.000 tona godinje na 150.000 tona. Ovo e se ostvariti
rekonstrukcijskim zahvatima kao to su zamjena snopova pregrijaa i meugrijaa pare, zamjene gorionika i
rekonstrukcije kotlova. Osim smanjenja potreba za loivim uljem, u nekim elektranama planira se i supstitucija
dijela potronje loivog ulja prirodnim plinom. Prema Uredbi o kakvoi tekuih naftnih gorivima (Narodne
novine, br. 33/11) lo ulje s udjelom sumpora veim od 1 % moe plasirati na domae trite do kraja 2012.
godine.
Smanjenje vlastite potronje elektrine energije u termoelektranama predvidivog iznosa do 1.000 MWh/god
ostvarit e se zahvatima poput zamjene i revitalizacije kompresorskih stanica, instalacijom visokouinkovite
rasvjete, regulacijom i upravljanjem internom/sekundarnom potronjom, postavljanjem dodatne toplinske
izolacije na graevinama. Valja istaknuti da je takoer u gradnji novi kogeneracijski blok u TE Sisak snage 230
MWe/50 MWt na prirodni plin koji e imati znatno vei stupanj korisnog djelovanja (efikasnost) od postojeih
na lokaciji TE Sisak, ija je trenutna efikasnost 34%.
Mjere na postojeim hidroelektranama u pravilu ukljuuju ugradnje agregata biolokog minimuma te opsene
rekonstrukcije generatorskih i turbinskih postrojenja. Prema planovima HEP grupe, ovim e se aktivnostima
ostvariti dodatna proizvodnja elektrine energije od oko 150.000 MWh/god. Aktivnostima kao to su zamjene
transformatora i ostale elektro-opreme te uvoenje dodatne automatike i regulacije na niskonaponskoj razini
mogue je ostvariti smanjenje vlastite potronje elektrine energije od oko 450 MWh/god.
Prijenos elektrine energije
Prijenosna i distribucijska elektroenergetska mrea u vlasnitvu su HEP d.d..
Prijenosnom mreom upravlja HEP Operator prijenosnog sustava (OPS) d.o.o. Daleko (i nemjerljivo) najvei
utjecaj na iznos gubitaka u hrvatskoj prijenosnoj mrei imaju tokovi energije koji su rezultat meudjelovanja
angamana proizvodnje elektrine energije, rasporeda potronje elektrine energije, uklopnih stanja elemenata
prijenosne mree i transakcija na tritu elektrine energije u irem relevantnom okruenju (ne samo susjednih
zemalja). Stoga klasine mjere energetske uinkovitosti nemaju direktni utjecaj na iznos gubitaka u hrvatskoj
prijenosnoj mrei. Osim toga, gubici u hrvatskoj prijenosnoj mrei iznose oko 2,1% to je na razini gubitaka u
prijenosnim mreama europskih operatora prijenosnih sustava.
HEP-OPS planira izradu Programa uinkovitog koritenja elektrine energije i donoenje Plana provedbe tog
Programa za period 2011. 2013. godina, u kojem e se detaljnije istraiti mogunosti za daljnje smanjenje
gubitaka u prijenosnoj mrei.

34

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Distribucija elektrine energije
HEP-Operator distribucijskog sustava (ODS) d.o.o. je u proteklom razdoblju od 2008. do 2010. godine, s ciljem
smanjenja gubitaka, proveo niz aktivnosti od kojih su vanije slijedee:
x
x
x
x
x
x
x

postepeni prelazak s ugradnje indukcijskih brojila na elektronika viefunkcijska brojila,


redovno ovjeravanje brojila,
kontrola neovlatene potronje,
kontrola prikljuaka i mjernih mjesta,
daljinsko oitavanje i nadzor obraunskih mjernih mjesta,
ureenje dvosustavnih mjerenja,
smanjenje jalove energije u mrei (ugradnja odgovarajuih mjernih ureaja, naplata induktivne i
kapacitivne jalove energije).

Provedena je obuka djelatnika u neposrednom radu na kontroli i ureenju mjernih mjesta kako bi se poveala
kvaliteta rada i smanjili gubici. Pri tome treba istaknuti da se pod gubitcima podrazumijevaju i tehniki
(projektirani), ali i ne tehniki gubici, koji su uzrokovani udaljavanjem radnih karakteristika i radne toke mree
od projektiranih veliina kao i neovlatenom potronjom elektrine energije. Pri tome se procjenjuje da su ne
tehniki gubitci otprilike 1/3 ukupnih gubitaka u distribucijskoj mrei.
[10]

Sustavnom provedbom navedenih aktivnosti ostvaruje se trend smanjenja gubitaka (Tablica 9 i Slika 2

).

Tablica 9 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do 2013.
2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Gubici [GWh]

1.637

1.570

1.365

1.635

1.223

1.508

1.424

1.370

1.359

1.347

Gubici [%]

10,68

985

8,31

9,83

7,21

9,30

8,74

8,41

8,34

8,27

Ostvareni gubici u distribuciji el. energije u razdoblju od 2004. do 2010.


godine i trend s projekcijom do 2013. godine

%
12,0

%
10,0

Ostvareni gubici u distribuciji u razdoblju od 2005. do 2010. godine


i trend kretanja gubitaka (prema metodologiji)

9,85

9,83
9,30

9,5
11,0

8,74

9,0

10,68

8,5

8,31

8,0

8,49%
7,5

10,0
9,85

9,83

7,21
7,0
9,30

2005

2006

2007

2008

2009

2010

9,0
8,74
8,49

8,41

8,34

8,27

8,31
8,0

7,21
7,0

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Slika 2 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do 2013.

10

Izvor: HEP-ODS d.o.o.

35

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tijekom 2011., 2012. i 2013. godine nastaviti e se odvijati i unaprjeivati dosadanje aktivnosti koje su
pokazale pozitivne rezultate u smislu smanjenja gubitaka i poboljanja cjelokupnog poslovanja:
x
x
x
x
x
x
x
x

kontrole obraunskih mjernih mjesta i prikljuaka,


umjeravanje mjernih ureaja,
kontrole mogue neovlatene potronje,
ugradnja elektronikih brojila s funkcijama detekcije neovlatene potronje,
daljinsko oitavanje i nadzor obraunskih mjernih mjesta,
ureenje dvosustavnih mjerenja,
smanjenje jalove energije u mrei (ugradnja kompenzacija, ugradnja odgovarajuih mjernih
ureaja, naplata induktivne i kapacitivne jalove energije),
osiguravanje mjernih podataka kupcima za optimizaciju vlastite potronje energije.

Posljednja je aktivnost posebice vana u smislu ostvarivanja ciljeva ESD, te e se detaljnije opisati u poglavlju 3
kao i sve ostale aktivnosti energetskih subjekata koje su usmjerene na krajnje potroae elektrine energije i
poveanje uinkovitosti potronje elektrine energije.
2.3.2

Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji i distribuciji toplinske energije u centraliziranim


toplinskim sustavima

Oko 74% proizvodnje toplinske energije za podruno grijanje u Hrvatskoj u vlasnitvu je HEP grupe, tj. pripada
HEP-Toplinarstvu d.o.o. Ova tvrtka ujedno opskrbljuje i oko 84% svih korisnika prikljuenih na centralizirane
toplinske sustave (CTS) u Hrvatskoj. Stoga je od posebnog znaaja prikazati upravo aktivnosti koje je HEP
Toplinarstvo provodio u proteklom razdoblju i koje planira provoditi u narednom trogodinjem razdoblju.
Na strani proizvodnje toplinske energije u razdoblju 2008.-2010. godine provedene su aktivnosti plinofikacije
postojeih postrojenja (zamjena loivog ulja prirodnim plinom) uz istodobne zamjene stare opreme novom,
energetski uinkovitijom. Takoer su ostvareni prijelazi s blokovskih kotlovnica na CTS.
Najvaniji i najvei projekt proveden u navedenom razdoblju s ciljem smanjenja gubitaka u distribuciji toplinske
energije je bio projekt zamjene magistralnih vrelovoda u Zagrebu i Osijeku financiran kreditom Svjetske banke i
djelomino iz vlastitih sredstava HEP-Toplinarstva d.o.o. U Zagrebu je zamijenjeno 20 km vrelovodne trase (to
ini ukupno 40 km toplinski izoliranih elinih cijevi), dok je u Osijeku zamijenjeno 7,2 km vrelovodne trase
(14,4 km cijevi). Osim provedenog Projekta revitalizacije vrelovodne mree, HEP-Toplinarstvo d.o.o. vri
preventivnu i korektivnu zamjenu dotrajalih magistralnih i prikljunih vrelovoda, tijekom koje se godinje
zamjeni 1-3 km vrelovoda raznih dimenzija. Kriterij odabira mjesta revitalizacije je starost vrelovoda i broj
kvarova u proteklom periodu. Uz navedeno, redovito se provode poboljanja izolacije na postojeoj parovodnoj
mrei. Provoenjem prethodno navedenih aktivnosti u razdoblju od 2008. do 2010. godine ostvarene su utede
primarne energije u koliini od priblino 87.000 MWh.
Veina projekata zapoetih u razdoblju od 2008. do 2010. nastavit e se u razdoblju od 2011.-2013, a to su:
x

x
x

Osuvremenjivanje centraliziranih toplinskih sustava (CTS-a) u gradovima Zagrebu i Osijeku, ime


e se poveati uinkovitost distribucije toplinske energije, tj. smanjiti gubici u distribuciji toplinske
energije;
Tehniko-ekonomska optimizacija centraliziranog toplinskog sustava grada Zagreba. Ugradnjom
opreme i primjenom softverskih alata upravljat e se itavim sustavom u realnom vremenu te
omoguiti smanjenje polaznih temperatura vrelovoda i tako direktno smanjiti gubici u distribuciji
toplinske energije;
Nastavak rekonstrukcije regulacijskih sustava ime e se smanjiti povratne temperature
vrelovodnog sustava, a to e utjecati na smanjenje gubitaka u distribuciji toplinske energije;
Izgradnja sustava za povrat kondenzata iz svih glavnih parnih toplinskih stanica u gradu Sisku;
36

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


x
x
x

x
x

Prestanak proizvodnje toplinske energije u vlastitim postrojenjima u gradu Sisku nakon izgradnje
novog plinskog kombi kogeneracijskog bloka u TE Sisak;
Zamjena toplovodne mree vrelovodnom u naselju Caprag u Sisku;
Zavretak plinofikacije (prelazak s lakog i ekstra lakog loivog ulja na prirodni plin) i zamjena
kotlova, plamenika i pumpi novijom generacijom s veim stupnjem iskoristivosti u kotlovnici
Vidrieva 1 u Velikoj Gorici (20 MW);
Plinofikacija kotlovnice Slavonska 6 u Samoboru snage 11,8 MW uz ugradnju novih plamenika;
Plinofikacija kotlovnice Gajeva 6 u Bregani snage 1,5 MW i izgradnja spojnog toplovoda od
kotlovnice Basariekova 9 (snaga 1,0 MW), koja e se nakon toga ugasiti.

Provoenjem planiranih aktivnosti u trogodinjem razdoblju od 2011. do 2013. godine smanjit e se potronja
primarne energije u ukupnoj koliini od priblino 167.000 MWh. U 2013. godini uteda primarne energije e biti
priblino 66.000 MWh, a nastavkom provoenja planiranih aktivnosti u narednim godinama oekuje se daljnji
rast uteda.
Ostali energetski subjekti koji obavljaju djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom u
Republici Hrvatskoj takoer su provodili i planiraju provoditi mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se
mogu svrstati u neku od kategorija:
x
x
x
x

zamjena dotrajalih kotlovnica uz prelazak s tekueg goriva na prirodni plin


poboljanje regulacije u kotlovnicama i toplinskim stanicama
uporaba alternativnih sustava (posebice OIE)
rekonstrukcije toplovoda/vrelovoda

S obzirom na velike gubitke koji su prisutni u sustavima proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom
energijom, a koji se kreu od 13% pa ak do preko 30 % (prema podacima HERA-e) u narednom razdoblju
energetski subjekti su duni provoditi gore navedene mjere u skladu sa svojim poslovnim planovima, a uinke u
smislu smanjenja gubitaka i uteda energije treba pratiti HERA.
Valja istaknuti da energetski subjekti ovlateni za distribuciju i opskrbu toplinskom energijom provode i
aktivnosti za poboljanje uinkovitosti potronje toplinske energije kod krajnjih korisnika, no te e mjere biti
opisane u poglavlju 3, s obzirom da su vane za zadovoljavanje zahtjeva ESD.
2.3.3

Poticanje kogeneracijske proizvodnje elektrine i toplinske energije

Hrvatska je sukladno zahtjevima Direktive 2004/8/EC o promicanju kogeneracije za ispunjavanje zahtjeva za


korisnom toplinom na unutarnjem tritu energije uspostavila regulatorni okvir za poticanje proizvodnje
elektrine energije iz kogeneracije. Taj se okvir sastoji od sljedeih pravilnika:
x
x
x
x
x

Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 88/12)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine br.
88/12)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(Narodne novine br. 63/12)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine br. 33/07, 08/11)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 33/07, 133/07, 155/08, 155/09, 08/11)

Proizvoai elektrine energije iz visokouinkovite kogeneracije imaju pravo stei status povlatenog
proizvoaa kojim im se jami otkupna poticajna cijena elektrine energije. Od donoenja regulative, status
povlatenog proizvoaa dobila su tri proizvoaa iz kogeneracije. Ukupno instalirana snaga ta tri
37

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


kogeneracijska postrojenja iznosi 10,493 MWe. Valja istaknuti da se ovdje radi o mikro, malim i srednjim
postrojenjima u stambenom, uslunom i industrijskom sektoru koji doprinose i ESD cilju te e se uinci prikazati
u poglavlju 3. U Registar postrojenja OIEiK upisana su jo 5 postrojenja ukupne instaliranje snage 30,15 MWe pa
se u narednom trogodinjem razdoblju moe oekivati i njihova izgradnja te putanje u pogon.
Prilikom razvoja elektroenergetskog sektora i CTS posebna se pozornost daje kogeneracijskim postrojenjima.
Tako se u Strategiji energetskog razvoja navodi da se prilikom razvoja CTS prioritet treba dati rjeenjima koja
ukljuuju kogeneraciju kada je to gospodarski i sa stajalita eksternih trokova opravdano. Do 2020. godine
Strategijom energetskog razvoja predvia se izgradnja barem 300 MW novih kogeneracijskih kapaciteta uz ve
pokrenutu izgradnju novog kogeneracijskog plinskog bloka u TE Sisak nazivne snage 230 MWe.
Kao podloga za planiranje budue izgradnje kogeneracijskih postrojenja, a u skladu s Direktivom, izraen je i
usvojen dokument Nacionalni potencijal kogeneracije.
U razdoblju do kraja 2013. potrebno je unaprijediti regulatorni okvir za poticanje OIE i kogeneracije. S aspekta
kogeneracije posebnu je pozornost potrebno dati sljedeem:
1.

2.

Olakavanju administrativne procedure za mikro i mini kogeneracije te obvezujuoj izradi Elaborata


tehnike, ekoloke i ekonomske izvedivosti primjene alternativnih sustava u zgradama u skladu sa
zahtjevima EPBD (detalji su dani u poglavlju 3.9 jer se ovaj segment odnosi na zadovoljavanje ESD i EPBD)
Propisivanju obveze koritenja toplinske energije u elektranama na biomasu, bioplin, tekua biogoriva i
deponijski plin. Sadanji tarifni sustav potie ovakve elektrane bez obaveze iskoritavanja topline, tako da
se u praksi javljaju projekti elektrana na biomasu i od 20 MWe bez jasne namjere koritenja topline. Ovo
svakako treba izmijeniti i propisati obvezno izraunavanje uteda primarne energije za kogeneracije na
navedena goriva, naravno fleksibilnije nego to je to odreeno za kogeneracije na fosilna goriva.

2.3.4

Mjere energetske uinkovitosti pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina

Sirova nafta U Hrvatskoj proizvodi se iz 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz osam plinsko-kondenzatnih polja.
Prirodni plin se proizvodi iz 17 plinskih polja Panona i 6 plinskih polja Jadrana ime se podmiruje 64,2 posto
domaih potreba. Najvei dio plina iz Panona dolazi iz leita Molve i Kalinovac uz koja su izgraena postrojenja
za preradu i pripremu plina za transport - Centralne plinske stanice Molve I, II i III.
INA Industrija nafte d.d. upravlja ovim nalazitima te je u proteklom trogodinjem razdoblju poduzela niz
aktivnosti za smanjenje vlastite potronje energije pri iskoritavanju nalazita. Aktivnosti su ukljuivale
optimizaciju procesa i poveanje optereenosti opreme i dovoenje u reim rada s veom iskoristivosti, prijelaz
s visokotlanog sustava pare na niskotlani sustav uz ostvareno smanjenje gubitaka, iskoritavanje otpadne
topline iz sustava ispunih plinova motora s unutarnjim izgaranjem, koritenje kogeneracije, zamjena postojeih
kotlova kotlovima vee uinkovitosti, zamjena motora s unutarnjim izgaranjem s elektromotorima,
iskoritavanje energije povratnog fluida iz visokih kolona koritenjem hidro turbina za pogon pumpi uz
ostvareno smanjenje potronje energije na pumpama te optimizacija potronje elektrine energije i
kompenzacija jalove energije.
Na osnovu ovih aktivnosti smanjena je inertna potronja plina kao i vlastita potronja elektrine energije, ime
su ostvarene znaajne utede primarne energije (Tablica 10).
U trogodinjem razdoblju 2011.-2013. planiraju se nastaviti sve zapoete aktivnosti za smanjenje potronje
energije pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina te kontinuirano raditi na primjeni novih
tehnologija s veom uinkovitosti i optimizirati procese prema trenutnim okolnostima i promjenama obima
proizvodnje i zahtjeva trita.
Tablica 10 takoer prikazuje previene utede primarne energije .

38

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Tablica 10 Ostvarene i planirane utede primarne energije iz aktivnosti za smanjenje potronje energije pri iskoritavanju
domaih nalazita nafte i prirodnog plina
Ostvarena potronja energije
2008.
[MWh]

2009.
[MWh]

2010.
[MWh]

Procijenjena potronja
energije
2011.
2012.
2013.
[MWh]
[MWh]
[MWh]

Prirodni
plin
1.073.826 962.928 920.538 905.256 887.151 869.408
interna
[11]
potronja
Elektrina
122.888
117.903 113.059 110.798 108.582 106.410
energija
Elektrina
energija
267.148
256.311 245.780 240.865 236.048 231.326
svedena na
[12]
primarnu
UKUPNO
Ostvarena uteda primarne energije u razdoblju 2008. - 2010.
Oekivana uteda primarne energije u razdoblju 2011. - 2013.

2.3.5

Ostvarene utede
u odnosu na 2008.
2009.
2010.
[MWh]
[MWh]

Procijenjene utede u odnosu


na 2008.
2011.
2012.
2013.
[MWh]
[MWh]
[MWh]

112.952

156.127

171.692

190.132

208.204

4.986

9.829

12.090

14.306

16.478

10.838

21.368

26.283

31.101

35.821

123.790 177.495
301.285

197.975

221.233

244.025

663.233

Mjere energetske uinkovitosti u preradi nafte i proizvodnji naftnih derivata u rafinerijama

Sirova nafta iz vlastite proizvodnje i iz uvoza prerauje se u dvije rafinerije Rafinerija nafte Rijeka i Rafinerija
nafte Sisak, kao i u dva postrojenja za proizvodnju maziva Maziva Rijeka i Maziva Zagreb.
U obje rafinerije 2005. godine pokrenuti su opseni programi modernizacije, iji je cilj poveanim kapacitetom
prerade podii razinu iskoristivosti, uinkovitosti i profitabilnosti rafinerijske prerade uz zadovoljavanje
europskih standarda zatite okolia. Ove e se aktivnosti i dalje nastaviti, to je predvieno i Strategijom
energetskog razvoja Republike Hrvatske koja nalae ubrzani dovretak modernizacije rafinerija. Planirani
dovretak projekata modernizacije rafinerija jest kraj 2013. godine.
U Rafineriji nafte Sisak je u rujnu 2007. godine puteno u rad Postrojenje za odsumporavanje (Claus), iji je
ekoloki uinak maksimalno smanjenje emisija sumporovodika i sumporovog dioksida iz sustava rafinerijskog
loivog plina. Utjecaj rada Clausa na smanjenje imisijskih koncentracija ovih plinova u okruenju vidljiv je iz
podataka koji kau da je koncentracija SO2 smanjenja za 50,9%, a H2S za 12,5% u odnosu na ranije. U rad je
2009. puteno i postrojenje HDS FCC benzina (hidrodesulfurizacija FCC benzina), a puteno je u rad i postrojenje
za izomerizaciju. Vezano uz status blown down sustava na koking postrojenju, projektna dokumentacija je
gotova te je pokrenut postupak nabave, predvien je zavretak za ovu nadogradnju u etvrtom kvartalu 2013.
godine.
Tablica 11 prikazuje provedene aktivnosti u razdoblju 2008.-2010. u ovoj rafineriji te ostvarene godinje utede
energije.
Tablica 11 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Sisak za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje gubitaka u
preradi nafte u razdoblju 2008-2010.
Naziv projekta
Putanje turbogeneratora TG-30MW u pogon i optimiranje
kondenzacijskog sustava
Modernizacija sustava loenja kotlova K-1 i K-2 Energana 2 i
optimizacija parametara rada
Izgradnja novog kotla NGP Rafako
Rekonstrukcija dijela instalacije za prikupljanje kondenzata KP-7

11
12

Godinje utede energije


[GJ/god]

Godinje utede energije


[GWh/god]

183.504,56

50,97

106.252,90

29,52

22.284,09
47576,12

6,19
13,22

1m prirodnog plina = 33 MJ = 0,009 MWh


Pretpostavljen je prosjean termiki stupanj djelovanja elektrana 46%

39

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

U razdoblju do kraja 2013. godine planira se nastavak provedbe aktivnosti za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u preradi nafte, kao to je uvoenje sustava za gospodarenje energijom,
zamjena goriva s loivog ulja na rafinerijski ili prirodni plin, ugradnja gorionika s niskom emisijom NOx, zamjene
parnih kotlova, revitalizacija rashladnih tornjeva, izolacija parovoda, iskoritavanje otpadne topline iz procesnih
pei i kondenzata, kompenzacija jalove energije te zamjena starih elektromotora i transformatora. Ovim se
aktivnostima oekuje ostvarenje godinjih uteda energije u iznosu od oko 483 GWh/god.
U Rafineriji nafte Rijeka zavrena je prva faza modernizacije, koja je pretpostavljala je gradnju tri procesna
postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa -Blagi hidrokreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora - te
brojnih pomonih postrojenja i instalacija. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi modernizacije Rafinerije
nafte Rijeka je oko 400 milijuna EUR. Sredinje postrojenje kompleksa je Hidrokreking/hidrodesulfurizacija.
Putem hidrokrekiranja iz tekih ugljikovodika dobivat e se laki proizvodi, a hidrodesulfurizacijom e se iz njih
dobivati goriva Euro V kvalitete. Postrojenje za proizvodnju vodika projektirano je za dobavu vodika visoke
istoe postrojenju Hidrokrekinga, a po potrebi i za ostala. Osim vodika, postrojenje e proizvoditi i
visokotlanu pregrijanu paru koja e se koristiti za proizvodnju elektrine energije. Radovi na ovom postrojenju
zapoeli su 10. listopada 2008. Postrojenje je pokrenuto u pogon tijekom listopada 2010. godine. Postrojenje za
odsumporavanje, tzv. Claus postrojenje za svaki projektni sluaj je u mogunosti izdvojiti minimalno 99,8 posto
sumpora iz ukupne ulazne sirovine. Za drugu fazu modernizacije planirana je izgradnja postrojenja za obradu
tekih ostataka. Cilj druge faze modernizacije je poveanje proizvodnje visokovrijednih srednjih destilata, uz
istovremenu eliminaciju proizvodnje loivog ulja s visokim sadrajem sumpora. U tu svrhu odabrana je
tehnologija komornog koksiranja (Delayed Coking) za konverziju tekih ostataka u lake proizvode koja se
temelji na procesima termikog krekinga. Izgradnjom koking postrojenja omoguit e se poveanje proizvodnje
tzv. bijelih proizvoda poput ukapljenog naftnog plina, benzina, dizela prema zahtijevanim europskim
standardima. Projekt je u fazi pripreme i njegov nastavak ovisi o odobravanju studije utjecaja na okoli i
usklaenosti projekta s prostorno planskom dokumentacijom Primorsko goranske upanije i opine Kostrena.
U Rafineriji nafte Rijeka prestat e se proizvoditi loiva ulja to e znaajno smanjiti emisije tvari koje mogu
imati utjecaja na okoli. Eliminacijom proizvodnje lo ulja isti e nestati kao energent u rafineriji, a zamijenit e
ga obraeni rafinerijski plin i prirodni plin to e znaajno smanjiti emisije tvari koje mogu imati utjecaja na
okoli. Ovaj projekt dugorono znai poveanje konkurentnosti rafinerije jer e proizvodnja jo kvalitetnijih
proizvoda za trite uz potovanje svih ekolokih zahtjeva za industrijska postrojenja to i omoguiti
Tablica 12 prikazuje provedene aktivnosti u razdoblju 2008.-2010. u ovoj rafineriji te ostvarene godinje utede
energije.
Tablica 12 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Rijeka za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje gubitaka u
preradi nafte u razdoblju 2008-2010.
Naziv projekta
Optimiranje kondenzacijskog sustava turbina u energani
Ugradnja termoregulacijskih ventila na spremnicima viskoznih
medija
Instalacija za obradu tehnolokog otpada

Godinje utede energije


[GJ/god]
142.240,98

Godinje utede energije


[GWh/god]
39,51

59.587,44

16,55

47.250,00

13,13

U razdoblju 2011.-2013. godine planira se nastavak provedbe aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti
i smanjenje gubitaka u preradi nafte, kao to je uvoenje sustava za gospodarenje energijom, zamjena goriva
sloivog ulja na rafinerijski ili prirodni plin, ugradnja gorionika s niskom emisijom NOx, zamjene parnih kotlova,
iskoritavanje otpadne topline iz procesnih pei i kondenzata, kompenzacija jalove energije te zamjena starih
elektromotora i transformatora. Ovim se aktivnostima oekuje ostvarenje godinjih uteda energije u iznosu od
oko 965 GWh/god.

40

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Uinci kompleksnih projekata modernizacije rafinerija izravno su vidljivi i iz energetskih statistika koje pokazuju
da su gubici u rafinerijama iznosili u 2009. godini svega 0,47% ukupne prerade nafte, dok su prije modernizacije
[13]
2005. godine bili na razini 0,73%, to znai da su smanjeni za oko 36% (detalji su prikazani u Prilogu I).
2.3.6

Mjere energetske uinkovitosti u transportu nafte naftovodima

Jadranski naftovod izgraen je 1979. godine kao meunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i
terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i sredinjoj Europi. Projektirani kapacitet
cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godinje, a instalirani 20 milijuna tona. Kapacitet skladita na
3
3
terminalima Omialj, Sisak i Virje iznosi 900 000 m za naftu te 100 000 m za derivate u Omilju i Zagrebu.
Razvojni projekti JANAF-a ukljuuju modernizaciju postojeeg naftovodnog sustava, njegovo intenzivnije
ukljuivanje u europsku naftovodnu mreu uz diversifikaciju pravaca i izvora dobave nafte, tj. poveanje
sigurnosti opskrbe potroaa naftom. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske Druba Adria i
Paneuropski naftovod (Pan European Oil Pipeline - PEOP) su meunarodni naftovodni projekti ija bi realizacija,
uz bolje koritenje kapaciteta sustava JANAF-a, mogla osigurati i intenzivnije ukljuenje u naftovodnu mreu
Europe i bolju povezanost s izvorima nafte Ruske Federacije i zemalja kaspijske regije.
U posljednjih nekoliko godina sustav naftovoda moderniziran je prema najviim svjetskim tehnolokim
standardima s ciljem poveanja sigurnosti transporta nafte i zatite okolia, odravanja pogonske sposobnosti
transporta u okvirima instaliranog, odnosno projektiranog kapaciteta, produenja vijeka trajanja naftovoda te
pripreme novih projekata meunarodnih naftovoda kao i skladitenja nafte i naftnih derivata. Naroito je
znaajan zavretak projekata modernizacije Sustava nadzora i upravljanja JANAF-a (SCADA), elektroenergetskog
i komunikacijsko-informacijskog sustava, GIS-a te stalna ispitivanja i poboljanja integriteta cjevovoda.
Transport nafte na dionici naftovoda Terminal Omialj - Terminal Sisak odvija se samo u nonim satima, tj. u
razdoblju nie tarife elektrine energije. Time su znaajno smanjeni trokovi elektrine energije, a posljedica je i
uravnoteenje elektroenergetskog sustava. U takvom reimu rada naftovoda, elektrina energija se troi nou
kada je potronja u sustavu niska to povoljno utjee na stabilnost sustava. Dodatna povoljnost koritenja
elektrine energije nou je okolnost neplaanja potrebne vrne snage koja se obraunava u dnevnoj tarifi, koja
bi za Terminal Omialj i za PS Melnice iznosila oko 7.700 kW za pogon dvaju agregata snage 3,3 MW na svakoj
lokaciji, a potrebnih za odvijanje transporta nafte na relaciji Omialj-Melnice-Sisak, odnosno ukupno oko 15,4
MW. Zamjenom postrojenja kompenzacije jalove energije zbog dotrajalosti i nezadovoljavanja ekolokih
standarda na Terminalima Omialj, Sisak i Virje te na PS Melnice i OS Dobra, ostvarena je optimizacija procesa.
Tako JANAF sam ima izvor jalove energije, te nije potrebno tu energiju dobivati iz elektroenergetske mree,
ime se ostvaruje uteda na razini EES-a zbog izbjegnute potrebe za proizvodnjom i prijenosom jalove energije.
JANAF planira i u razdoblju do kraja 2013. provoditi aktivnosti i mjere optimizacija procesa, ali i poboljanja
upravljanja potronjom energije te uvoenje novih tehnologija sa svrhom uinkovitog koritenja energije i
smanjenja trokova. Daljnja optimizacija sustava transporta nafte mogua je uvoenjem novih tehnologija u
proces transporta. Zamjenom postojeeg postrojenja snage 3,3 MW (elektromotori, pumpe, hidraulike spojke)
novom modernom tehnologijom za regulirane pogone identine snage i prijenosnog kapaciteta, novim
elektromotorima boljeg stupnja djelovanja mogue je ostvariti utede oko 312.000 kWh godinje . Stavljanjem
u funkciju novog sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SCADA sustav) postie se racionalnije koritenje
elektromotornih pogona u sustavu transporta nafte. Optimizaciju trokova elektrine energije mogue je izvesti
i prelaskom napajanja veih objekata JANAF-a (Terminal Sisak i Terminal Omialj) sa 35 kV na 110 kV, za to je
potrebno izraditi detaljnu studiju optimalnog rjeenja. Svi ovi projekti doprinose poveanju sigurnosti
transporta i opskrbe naftom te zatiti okolia. Uz to, pomoi e i produljenju vijeka rada naftovoda i osiguranju
novih trita.

13

Izvor: Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, 2010.

41

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

2.3.7

Mjere energetske uinkovitosti u transportu i distribuciji prirodnog plina

Transport prirodnog plina


Transport prirodnog plina je regulirana energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga i predstavlja
osnovnu djelatnost tvrtke Plinacro d.o.o. koja je vlasnik i operator plinskoga transportnoga sustava. Tvrtka
Plinacro je u potpunosti u vlasnitvu Republike Hrvatske.
2008. godine zapoela je zamjena opreme plinskih kotlovnica na objektima plinskog transportnog sustava
(mjerno redukcijskim stanicama). Umjesto dotadanjih starih, neuinkovitih i nepouzdanih kotlovskih
postrojenja na objekte je ugraena nova oprema (kondenzacijski kotlovi sa modulirajuim plamenicima) koja
ima stupanj iskoristivosti 110%. Zamjenom navedene opreme Plinacro d.o.o. je osim poveanja sigurnosti i
pouzdanosti, uvelike smanjio potronju energije (plina) za predgrijavanje prirodnog plina. U razdoblju 2008 2010. modernizirano je ukupno 14 kotlovnica. Na taj nain ostvarena je uteda u potronji plina od 15-20% u
odnosu na stare kotlovnice. Procjena je da e se zamjenom opreme samo na 14 objekata ostvariti uteda od
3
oko 25.000 - 35.000 m prirodnog plina godinje to je ekvivalentno 290 - 400 MWh. Osim toga, u proteklom je
razdoblju obavljena i zamjena sustava besprekidnih napajanja instrumentacije na 16 objekata. Stari sustavi bili
su neuinkoviti, velike potronje elektrine energije i neprilagodljivi modernim akumulatorskim baterijama.
Zamjenom novim sustavom, visokog stupnja iskoristivosti, postigla se vea uinkovitost i znatna uteda
elektrine energije u radu, a sustavi su prilagoeni za rad s novim Gel baterijama s produenim ivotnim
vijekom (>12 godina) ime se ujedno znatno pridonijelo i ouvanju okolia.
U razdoblju do kraja 2013. godine planira se zamijeniti opremu na ostalim starim, neuinkovitim kotlovnicama i
to na ukupno 20 objekata ime bi se postigla uteda u potronji prirodnog plina u dodatnoj koliini od 50.000
3
80.000 m godinje ili 580 - 930 MWh. Osim zamjene opreme plinskih kotlovnica u tijeku je i izrada procjene
mogunosti smanjenja interne potronje prirodnog plina na nain da se temperatura predgrijavanja izlaznog
3
plina smanji sa dosadanjih 15C na 12C ime bi se ostvarila uteda i do 20% (do 400.000 m plina ili 4.640
MWh). Navedeno smanjenje temperature moi e se ostvariti samo na onim objektima gdje smanjena
temperatura izlaznog plina nee imati utjecaja na potroae plina. Takoer, valja istaknuti da Plinacro d.o.o. u
svojim internim pravilnicima propisuje redoviti obilazak i kontrolu plinovodnog sustava, te na taj nain
preventivno utjee na pojavu moguih gubitaka (proputanja). Kako je plinski transportni sustav zatvoreni
sustav gubici mogu nastati samo zbog proputanja ili havarija na sustavu to se sustavnim kontrolama i
preventivnim odravanjem pokuava svesti na minimum. Osim navedenog periodiki se obavljaju i snimanja
stanja stjenke plinovoda, te se preventivno popravljaju oteenja na plinovodima koja bi u budunosti mogla
uzrokovati proputanja ili puknua plinovoda.
Distribucija prirodnog plina
Racionalno koritenje plinom u distribucijskom i opskrbnom procesu najvie se oituje u razini gubitaka plina
prilikom njegova transportiranja distribucijskom mreom, zatim manipulacijama na mrei prilikom prekida i
ponovnog uspostavljanja radnoga tlaka te prilikom njegove isporuke krajnjim kupcima. Rije je o tehnikim
gubicima plina. Isti nastaju zbog prirodnih svojstava plina, naina i uvjeta mjerenja te nekontroliranog istjecanja
plina iz mree u sluaju oteenja plinovoda ili na navojnim spojevima plinskih prikljuaka. Najvei dio gubitaka
je posljedica prirodnih svojstava plina te se na njih ne moe utjecati. Manji dio tehnikih gubitaka su gubici zbog
istjecanja plina. Mjere za smanjenje ovih gubitaka ukljuuju primarno rekonstrukciju dotrajalih plinovoda
izraenih od elika ime se smanjuje udio elinih plinovoda u ukupnoj duljini plinovoda i smanjuju gubici. U
proteklom razdoblju od 2008. do 2010. godine udio elinih plinovoda u ukupnoj duini svih plinovoda smanjen
je te je u 2010. bio 2% manji nego u 2008. godini (Tablica 13).
Tablica 13 Udio plinovoda izraenih od elika u ukupnoj duljini plinovoda (Izvor: HERA)
Godina
Duljina

2008.
E (km)

2009.
Ukupno (km)

E (km)

42

2010.
Ukupno (km)

E (km)

Ukupno (km)

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


plinovoda

3.088

17.444

2.948

17.561

2.856

17.917

Ukupni gubici, osim tehnikih, ukljuuju i greke u mjerenju, razlike zbog vremena oitanja potronje te
neovlatenu potronju plina. Ukupni gubici znaajno variraju u ovisnosti o operatoru distribucijskog sustava, a
kreu se od 0,22% pa sve do visokih 26%, to jasno ukazuje na postojanje potencijala za poboljanja.
Primarna mjera za smanjenje tehnikih gubitaka jest rekonstrukcija dotrajalih plinovoda. Rekonstrukcije
plinovoda energetski subjekti planiraju kroz svoje petogodinje planove razvoja distribucijskog sustava, koje po
pribavljenom pozitivnom miljenju HERA-e odobrava ministar nadlean za energetiku.
Radi smanjenja tehnikih gubitaka u planskome razdoblju do kraja 2013. godine energetski subjekti trebaju
provoditi i organizacijske mjere kao to su:
x
x
x
x
x
x
x

putem stalne deurne slube (24 sata dnevno) odmah po dojavi mogueg curenje plina izlaziti na
hitnu intervenciju,
vizualno pregledavati cjelokupnu trasu plinovoda i kontrolirati mreu na nepropusnost u skladu s
DVGW radnim listovima G-465/I i G-465/IV: dva puta godinje,
kontrolirati mjerno regulacijske setove krajnjih kupaca (postojanje slubene plombe): za sve kupce
ija je potronja sumnjiva i metodom uzoraka za ostale kupce,
provjeravati ispravnost zapornih elemenata: prema godinama prikljuenja na distribucijsku mreu,
urno sanirati oteene plinovode,
plinske instalacije potroaa na plinovode prikljuivati pod tlakom pri emu ne dolazi do istjecanja
plina i isputanja metana u atmosferu, to ujedno doprinosi zatiti okolia,
prigodom popravaka plinovoda koristiti se postupkom baloniranja i gnjeenja, to takoer
doprinosi zatiti okolia.

U razdoblju do kraja 2013. godine kljuan je nadzor nad provedbom ovih aktivnosti i praenje stanja ukupnih
gubitaka u mrei.
Valja istaknuti da je operator distribucijskog sustava duan izraditi i objaviti te jednom godinje aurirati i
dostaviti na odobrenje ministru petogodinji plan razvoja distribucijskog sustava, a na koji je MINGO prije
odobrenja pribavilo miljenje HERA-e, no te e mjere biti opisane u poglavlju 3, s obzirom one rezultiraju
utedama energije u neposrednoj potronji

43

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3
3.1
3.1.1

UTEDE ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTRONJI


Ocjena ciljeva i ostvarenja uteda energije u neposrednoj potronji
Neposredna potronja energije u Hrvatskoj
[14]

Neposredna potronja energije u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je oko 266,7 PJ . Struktura neposredne
[15]
potronje energije u Hrvatskoj prikazana je na Slika 3 . Najvei udio u ukupnoj neposrednoj potronji energije
imaju promet i kuanstva, to treba uzeti kao smjernicu za definiranje i provedbu mjera energetske
uinkovitosti.
Udjeli sektora u neposrednoj potronji energije
3,94%
11,39%

21,62%

Industrija
Promet
Kuanstva
Usluge

30,17%

Poljoprivreda
32,88%

Slika 3 Struktura potronje energije u Hrvatskoj u 2010. godini

Slika 4 prikazuje razvoj energetskih intenzivnosti u pojedinim sektorima neposredne potronje energije. Do
2007. godine uglavnom su ostvareni trendovi smanjenja energetske intenzivnosti u veini sektora, osim u
prometu gdje je prevladavala stagnacija ili blagi porast. Nakon 2007. godine energetska intenzivnost ukupne
neposredne potronje energije blago je rasla. Takoer je ostvaren trend porasta energetske intenzivnosti u
kuanstvima, uslugama i prometu. U industriji i poljoprivredi energetska intenzivnost se nastavila smanjivati.
Energetska intenzivnost neposredne potronje energije
130

120

110

Indeks

Industrija
Promet
100

Kuanstva

Usluge
Poljoprivreda
90

Ukupno

80

70
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 4 Indeks intenzivnosti neposredne potronje energije u odnosu na 2007. godinu

14

U 2009. godini potronja je iznosila oko 266 PJ, dok su podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena
energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.
15
Podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.

44

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


U Prilogu I Osnovni podaci o potronji energije u Hrvatskoj dani su detaljni podaci o ukupnoj potronji
energije, gubicima u transportu i razdiobi energije, vlastitoj potronji energije u sektoru energetike i
energetskim transformacijama, koji pokazuju kretanja i ostvarenja u odnosu na referentu 2007. godinu te
nadopunjuju informacije dane u ovom poglavlju.
3.1.2

Ukupne nacionalne utede energije u neposrednoj potronji i ostvareni napredak

Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji definiran je u 1. NAPEnU u skladu s
metodologijom propisanom u Prilogu I ESD te odgovara u apsolutnom iznosu 9% referentne neposredne
potronje energije, koja je odreena kao prosjena potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine. Slika 5

prikazuje projekcije neposredne potronje energije do 2016. (i 2020.) godine i oekivane utede
energije u odnosu na BAU scenarij.
450
Uteda 2020:
22,76 PJ
Uteda 2016:
19,77 PJ

400

PJ

350

300

250

200
2006

2007

2008

2009

2010

Temeljni scenarij

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Scenarij uz provedbu mjera energetske uinkovitosit

Slika 5 BAU scenarij neposredne potronje energije i oekivane

16

Provedbom mjera definiranih u 1.NAPEnU, ali i njihovim posrednim uincima kao i tehnolokim napretkom, u
proteklom su trogodinjem razdoblju u Hrvatskoj ostvarene utede energije. Postignuto smanjenje neposredne
potronje energije ne moe se u cijelosti pripisati mjerama definiranim u 1.NAPEnU zbog nemogunosti
izoliranog praenja uinaka svake pojedinane mjere, ali i zbog injenice da se mjere nisu u cijelosti provodile
na predvieni nain. Ipak, kvalitativna i, ako je bila mogua, kvantitativna ocjena provedbe svake pojedine
mjere ukazuje na injenicu da su potrebni dodatni napori i dodatne mjere kako bi se upravo njima ostvarile
dodatne utede energije. Upravo su zbog toga postojee mjere u ovom NAPEnU revidirane na nain da se
preciznije specificiraju potrebne aktivnosti te su dodane i nove mjere kojima se oekuju izravne i znaajne
utede energije.
Ostvarene utede energije u 2010. godini ocijenjene su kombinacijom primjene TD pokazatelja i BU metoda za
pojedinane mjere. Tablica 14 saeto prikazuje rezultate izrauna, a detalji o nainu izrauna uteda energije
dani su u poglavlju 3.3.1 i dio su zasebnog separata.
Tablica 14 Pregled uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih/procijenjenih u okviru ESD
Cilj uteda neposredne potronje energije

2010.

Ostvarene/procijenjene ukupne utede energije u neposrednoj potronji

Apsolutni iznos
[PJ]

Postotak [%](u usporedbi s


referentnom potronjom17)

Apsolutni iznos [PJ]


(ocijenjeno TD pokazateljima)

Postotak (%) (u usporedbi s


referentnom potronjom)

6,59

3,00

6,43

2,93

16

Izvor: Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine br.130/09)


Referentna potronja u odnosu na koju se odredio nacionalni okvirni cilj uteda za 2016. jest petogodinji prosjek
potronje u razdoblju 2011.-2005., a iznosi 219,72 PJ.

17

45

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


2013.
2016.
2020.

3.1.2.1

13,18
19,77
22,76

6,00
9,00
10,36

24,91
38,66
57,17

11,34
17,60
26,02

Postizanje prvog meu-cilja smanjenja neposredne potronje energije u 2010.

Tablica 14 pokazuje da je cilj u 2010. godini praktiki postignut. Utede energije izraunate koritenjem TD
pokazatelja vrlo malo odstupaju od ciljanog iznosa definiranog u 1. NAPEnU. Tablica 15 pokazuje ostvarenje
ciljeva po sektorima i to kombiniranom uporabom TD pokazatelja za ocjenu ukupnih uteda i BU metoda za
ocjenu uinaka pojedinih mjera. Odstupanje od cilja nije veliko, a moe se pripisati i nesigurnosti metodologije.
Naime, TD pristup u sektoru usluga daje manje utede nego BU pristup. Ipak, u proteklom su se razdoblju
provodile snane aktivnosti u javnom sektoru i utede su svakako postignute. Manje utede dobivene TD
metodom mogu biti posljedica utjecaja komercijalnog sektora u kojem su specifinije aktivnosti u proteklom
razdoblju nedostajale. Ukoliko se kombinira BU (samo za usluge) i TD (za ostale sektore) pristup, utede bi
iznosile 7,34 PJ te bi se moglo utvrditi da je cilj u cijelosti postignut.
Tablica 15 Pregled uteda energije u 2010. po sektorima

Sektor
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO

Cilj uteda neposredne


potronje energije u 2010.
(prema 1.NAPEnU) [PJ]
2,24
1,25
1,12
1,98
6,59

Ukupne utede energije


ocijenjene TD pokazateljima [PJ]

Utede energije iz mjera


ocijenjene BU metodama [PJ]

4,43
0,33
1,21
0,46
6,43

1,53
1,32
0,60
0,08
3,53

Bez obzira na metodoloke probleme u izraunu uteda, injenica jest da su rezultati provedbe samih mjera
nezadovoljavajui.
Ostvarene ukupne utede u kuanstvima mogu se pripisati snanoj trogodinjoj informativnoj kampanji o
energetskoj uinkovitosti, koja je rezultirala promjenom ponaanja graana i njihovog odnosa prema energiji,
znaajnom primjenom jednostavnih postupaka za poboljanje energetske uinkovitosti kao i kupovinom sve
uinkovitijih ureaja. No, glavnina uteda ostvarena je u izgradnji novih stambenih zgrada i to zbog donoenja
nove regulative koja postavlja stroe zahtjeve na energetska svojstva zgrada (mjera B.1).
U sektoru usluga, tri su pojedinane mjere snano i gotovo u cijelosti doprinijele ostvarivanju uteda energije,a
to su regulativa za nove zgrade (mjera B.1) te projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama (mjera P.1) i program Dovesti svoju kuu u red ( mjera P.2).
Glede industrije, u proteklom su razdoblju izostale sustavne aktivnosti za poticanje energetske uinkovitosti,
izuzev financijske potpore koju je pruao FZOEU te je uinke samo tih sufinanciranih projekata bilo mogue
pridijeliti pojedinim mjerama. Ipak, industrija postie najvee utede energije to je primarno rezultat
tehnolokog napretka i poduzimanja aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti bez dravne potpore.
Slina je situacija i u prometu, gdje su ostvarene utede takoer primarno rezultat tehnolokog napretka vozila,
posebice osobnih automobila, s obzirom na potronju goriva, a samo u manjoj mjeri je to rezultat malobrojnih
poticajnih mjera koje su se provodile u proteklom razdoblju.
Mjerama definiranim u 1.NAPEnU mogue je pridijeliti utede koje predstavljaju oko 54% cilja za 2010. godinu,
Ovo je rezultat kako nezadovoljavajue provedbe mjera tako i nepostojanju sustavnog praenja provedbe,
mjerenja i verifikacije uteda energije.
3.1.2.2

Oekivane utede u neposrednoj potronji do 2016. godine

Projekcije neposredne potronje energije do 2016. godine pokazuju da e se nacionalni okvirni cilj od 19,77 PJ
ostvariti. No, bez provedbe mjere na nain predvien u NAPEnU to nee biti mogue.

46

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tablica 16 Projekcija uteda energije u 2016. godini po sektorima

Sektor
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO

Cilj uteda neposredne


potronje energije u 2016.
(prema 1.NAPEnU) [PJ]
6,72
3,76
3,36
5,93
19,77

Ukupne utede energije [PJ]

Utede energije iz mjera [PJ]

12,64
4,50
4,93
16,60
38,66

9,58
3,85
1,99
3,22
18,64

Uinke svih pojedinanih mjera definiranih u NAPEnU nije mogue precizno ocijeniti niti je svakoj pojedinoj
mjeri mogue pridijeliti utede. Ipak, pokazuje se da bi se njima moglo dokazati ostvarenje uteda energije u
iznosu od oko 94% nacionalnog cilja za 2016. godinu.
U narednom je razdoblju potrebno pojaati napore u provedbi mjera i dokazati dodatne utede energije koje su
rezultat upravo sveobuhvatne i koordinirane politike energetske uinkovitosti utvrene u ovom NAPEnU.
Projekcije potronje i analize scenarija pokazuju da se bez sustavne i pravodobne provedbe mjera definiranih u
ovom NAPEnU ciljevi u 2016. godini nee ostvariti.
3.1.3

Nacionalni ciljevi za zgrade gotovo nulte potronje energije

Hrvatska jo nije postavila svoj cilj za zgrade s gotovo nultom potronjom energije. No, pokrenula je proces
izmjena i dopuna relevantnog zakonodavno-regulatornog okvira kojim e se postaviti novi stroiji uvjeti na
energetsko svojstvo kod zgrada koje e se tek graditi (novih) i kod postojeih koje e se rekonstruirati. Zgrade s
gotovo nultom potronjom energije definirati e se u okviru Nacionalnog plana za poveanje broja zgrada
koje su gotovo nula energetske , te se e njime i postaviti ciljevi za poboljanje energetskih svojstava u skladu
sa zahtjevima lanka 9 EPBD II. Aktivnosti koje e se provoditi u sljedeem razdoblju detaljnije su opisane pod
mjerom B.1 u poglavlju 3.3.2.1. Dodatno, predvia se i uspostava sustava poticaja za izgradnju novih zgrada
koje e imati bolja energetska svojstva od propisima zahtijevanih (mjera B.4).
3.1.4

Ostali ciljevi i/ili projekcije i postignua utede neposredne potronje energije

Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12)
upanije su obvezne izraditi svoje trogodinje programe i jednogodinje planove poboljanja energetske
uinkovitosti. Zbog nedostatnih kapaciteta na lokalnoj razini, ova se zakonska obveza nije izvravala u
proteklom razdoblju, s izuzetkom Grada Zagreba koji je 2010. godine usvojio svoj program energetske
uinkovitosti i postavio si za cilj smanjiti potronju energije u 2016. godini za 3,71 PJ. S obzirom da je program
usvojen tek 2010. godine, ne postoje podaci o ostvarenim utedama energije. Valja takoer istaknuti da je Grad
Zagreb i potpisnik Sporazuma gradonaelnika (eng. Covenant of Mayors) te je takoer izradio i svoj SEAP (eng.
Sustainable Energy Action Plan). Ovoj se europskoj inicijativi pridruilo jo nekoliko gradova (detalji su dani u
poglavlju 3.4) te se oekuje da e se zbog zakonske obveze kao i putem dobrovoljnih inicijativa sve vie razvijati
lokalni energetski planovi s jasno definiranim ciljevima i sustavnim praenjem ostvarenja.
3.2

Pregled strategija s utjecajem na neposrednu potronju energije

Pregled najvanijih strategija kojima se potie smanjenje neposredne potronje energije u Republici Hrvatskoj
dan je u Tablici 17. U popisu strategija nije naveden NAPEnU, jer se on izrauje temeljem Strategije i
Nacionalnog programa energetske uinkovitosti.

47

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tablica 17 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije


Naziv strategije

Ciljevi

Ciljani sektori

Strategija
energetskog
razvoja RH

Smanjenje neposredne
potronje energije od
19,77 PJ u 2016.
Smanjenje neposredne
potronje energije od
22,76 PJ u 2020.

Kuanstva, usluge,
industrija, promet

Nacionalni
program
energetske
uinkovitosti za
razdoblje 2008.2016.

Smanjenje neposredne
potronje energije od
19,77 PJ u 2016.

Strategija
odrivog razvitka
RH

istija proizvodnja
Ukljuivanje veeg
broja organizacija u
EMAS sustav
Poticati izbor odrivih
proizvoda i usluga te
razvijati odgovornost
prema okoliu
Uvoenje odrivosti u
javnu nabavu
Smanjiti koliinu otpada
i poveati recikliranje
Poticanje uinkovitijih
naina prijevoza
Ulagati u znanstvena
istraivanja i primjenu
novih istijih i ekoloki
uinkovitijih tehnologija
Integracija tema
odrivosti u obrazovne
programe na svim
razinama

Kuanstva, usluge,
industrija, promet

Pravni status /
objava
Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 130/09

Usporedba s EU ciljevima / mjerama18

U skladu s obvezama ESD

Usvojila Vlada RH u
travnju 2010. /
objavljeno na
internetskim
stranicama
MINGO-a

U skladu s obvezama ESD

Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 30/09

Usklaeno19

Poslovni sektor

Javni sektor
Poslovni sektor i graani
Promet
Znanstveno-istraivake
institucije

Obrazovne institucije

U nastavku je detaljnije opisan sadraj navedenih strategija.


Novu je energetsku Strategiju Hrvatski sabor usvojio 2009. godine (Narodne novine br.130/09). Strategijom se
iskazuje da e Republika Hrvatska poticati poveanje energetske uinkovitosti u svim segmentima energetskog
sektora, posebice u neposrednoj potronji. Energetska se uinkovitost promatra kao dodatni izvor energije i kao
temeljno trajno naelo u skladu s kojim e raditi i razvijati se energetski sustav. Cilj je Strategije maksimalna
primjena ekonomski isplativih mjera energetske uinkovitosti radi smanjenja neposredne potronje energije.
Nain ostvarivanja ovog cilja definira se Nacionalnim programom energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.2016.
Najvanije je istaknuti da Strategija prepoznaje teinu zadatka postizanja uteda energije u neposrednoj
potronji te istie da e Vlada RH raditi na zadovoljavanju nunih preduvjeta za uspjenu provedbu politike
energetske uinkovitosti, a to su:
x
x
x

Omoguit e se razvoj trita energije i trino formiranje cijena energije.


Dovrit e se zakonodavni i regulatorni okvir za poticanje energetske uinkovitosti.
Stvorit e se institucionalni okvir za provedbu, praenje i ocjenu politike energetske uinkovitosti na
nacionalnoj razini.

18

Usporedba je napravljena usporedbom s ciljevima/ mjerama definiranim u dokumentu Energy Efficiency


Plan 2011: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0109:FIN:EN:PDF
19
Europska komisija: Europe 2020 Strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 final
48

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


x
x
x

Uspostavit e se jedinstveni sustav prikupljana, obrade i pohranjivanja podataka za izraun i praenje


pokazatelja energetske uinkovitosti u skladu s metodologijom prihvaenom u EU.
Kontinuirano e se provoditi promotivno-informativne kampanje za opu javnost i pojedine ciljane
skupine, te edukacija svih skupina ukljuenih u aktivnosti koje imaju za cilj poveanje energetske
uinkovitosti u svim sektorima.
Osigurat e se financijska potpora za druge instrumente za promociju i provedbu mjera energetske
uinkovitosti, te e se poticati inovativni naini financiranja.

Strategijom se postavljaju kvantitativni ciljevi uteda energije u neposrednoj potronji do 2016. i 2020. godine
(Slika 5 i Tablica 16).
Temeljem Strategije i Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
152/08 i 55/12) Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni program energetske uinkovitosti za razdoblje
2008.-2016. godine, koji slui kao podloga za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti.
U programu je definiran nacionalni okvirni cilj za smanjenje potronje energije u neposrednoj potronji do
2016. godine u skladu s obvezana ESD te je napravljena detaljna analiza nunih preduvjeta za ostvarivanje tog
cilja kao i prijedlog paketa mjera po sektorima neposredne potronje, koji je potom razraen u prvom, a sada i
drugom NAPEnU. Zbog toga to je sadraj tog Programa reflektiran u NAPEnU, on se nee detaljnije opisivati.
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine br. 30/09) takoer prepoznaje energetsku
uinkovitost kao jedan od vanih mehanizama za postizanje ciljeva odrivog razvoja, ali definira i ciljeve u
drugim podrujima koja imaju znaajan utjecaj na smanjenje neposredne potronje energije. U podruju
odrive proizvodnje i potronje ova Strategija definira iznimno vane ciljeve i mjere/aktivnosti:
x
x
x
x
x
x

x
x
x
x

U proizvodne procese, proizvode i usluge integrirati programe istije proizvodnje.


Za uinkovitije upravljanje okoliem i informiranje javnosti o posljedicama obavljanja pojedinih
djelatnosti za okoli, olakicama i poticajima osigurati ukljuivanje veeg broja organizacija u EMAS
sustav (eng. Eco-Management and Audit Scheme).
Informiranjem i obrazovanjem potroaa i poslovnog sektora o kvaliteti pojedinih proizvoda i usluga
poticati na izbor odrivih proizvoda i usluga te razvijati odgovornost prema okoliu; cijena proizvoda
mora odravati njegov utjecaj na okoli.
Poticati drutveno odgovorno poslovanje.
Uvoenjem odrivosti u javnu nabavu poticati okolino prihvatljivije ponaanje i najbolji odabir
proizvoda.
Do 2015. razdvojiti vezu izmeu proizvodnje otpada i porast gospodarskog rasta i ostvariti znatno
smanjenje koliina proizvedenog otpada putem inicijativa prevencije nastajanja otpada, poveati stope
recikliranja, sanirati postojea odlagalita i izgraditi centre za gospodarenje otpadom te uspostaviti
cjeloviti informacijski sustav gospodarenja otpadom.
Do 2010. smanjiti koliine konano odloenog otpada, kao i proizvedenoga opasnog otpada za oko
20%, u usporedbi sa 2000. godinom.
U skladu s promjenama obrazaca potronje u suvremenom svijetu ulagati u znanstvena istraivanja i
primjenu novih istijih i ekoloki uinkovitijih tehnologija s manjim iskoritavanjem prirodnih dobara,
smanjivanjem emisije i koliine otpada, te rizika za zdravlje i sigurnost.
Provoditi dravne ekonomske mjere koji gospodarske subjekte obvezuju na plaanje za optereenje
okolia.
Formirati financijske mehanizme za smanjenje prevelike potronje resursa.

I ovom se Strategijom potvruje cilj uteda energije u neposrednoj potronji od 19,77 PJ do 2016. godine,
poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% u ukupnoj bruto neposrednoj potronji energije do 2020.
godine, te se nalae propisima definirati uvjete energetske uinkovitosti i ekoloke prihvatljivosti kojima moraju
udovoljiti nova industrijska postrojenja, pojedine proizvodne, uslune i trgovake tvrtke kao i uvoenje
certificiranja energetske uinkovitosti proizvoda za iroku potronju u zgradarstvu i industriji.
Vrlo je vano istaknuti i ciljeve Strategije odrivog razvitka u podruju prometa, jer e ispunjavanje tih ciljeva
imati znaajan utjecaj na smanjenje potronje energije u prometu:

49

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


x
x
x
x
x
x
x
x
x

Poticati koritenje istijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza koji uinkovito koriste
energiju.
Preusmjeravati promet s ceste na ekoloki prihvatljivije sustave more, unutarnji plovni putovi,
eljeznice, meuobalno prometno povezivanje.
Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta te
biciklistikih i pjeakih zona.
Ograniavati pristup vozilima (pjeake zone, ograniene zone za parkiranje i sl.).
Poticati uinkovito koritenje osobnih automobila (uinkovita goriva, uinkoviti nain vonje itd.)
Pojaati investicijska ulaganja u razvoj eljeznike infrastrukture osiguravajui Hrvatskim eljeznicama
konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditi prigradsku eljezniku infrastrukturu te
poveati uinkovitost i pouzdanost eljeznikog prometa.
Koristiti telekomunikacije zbog smanjivanja fizikog transporta (rad kod kue, internetska trgovina,
obavljanje poslova s javnom upravom, telemedicina i sl.).
Poveati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i koritenja bicikala.
Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizikim transportom osoba i robe (okupljanje ureda
dravnih slubi i sl.).

Takoer je iznimno vaan naputak ove Strategije o ukljuivanju tema odrivog razvitka u formalno i neformalno
obrazovanje, i to na svim razinama obrazovnog sustava. Teme obrazovanja za odrivi razvitak jesu: ublaavanje
siromatva, osiguravanje mira, etinost, odgovornost na lokalnom i globalnom planu, demokracija, pravda,
sigurnost, ljudska prava, zdravlje, jednakost spolova, kulturna batina, ruralni i urbani razvoj, odriva
proizvodnja i potronja, korporacijska odgovornost, zatita okolia i prirode, upravljanje prirodnim resursima,
bioloka i krajobrazna raznolikost. Postojee nastavne programe svih razina formalnog obrazovanja nuno je
izmijeniti i prilagoditi tako da u veoj mjeri ukljuuju naela i vrijednosti odrivosti.
Razvidna je, prema tome, usklaenost navedenih strategija to je iznimno vano za potporu provedbe
predvienih aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti. Energetska uinkovitost nije cilj sama za sebe,
ve je ona alat za postizanje ciljeva gospodarskog i socijalnog napretka i zbog toga treba postati sastavni dio
drugih politika, nevezanih izravno za energetiku i potronju energije. Odrednice Strategije odrivog razvitka
upravo pokazuju nunost suradnje nadlenih institucija iz raznih podruja i njihovog koordiniranog djelovanja
prema dionicima kako bi se osigurao odrivi razvitak.
3.3
3.3.1

Mjere poboljanja energetske uinkovitosti i utede energije u neposrednoj potronji


Metodologija za izraun uteda energije

U svrhu izrauna uteda energije ostvarenih u 2010. godini koriteni su TD pokazatelji prema preporukama EK
danim u dokumentu Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of the
Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services. Kao izvori podataka koriteni su
podaci Dravnog zavoda za statistiku, Dravnog hidrometeorolokog zavoda, podaci iz energetske bilance za
Republiku Hrvatsku (MINGO), Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za vozila kao i podaci dobiveni
modeliranjem (EIHP). U skladu s preporuenom metodologijom, kao poetna (referentna) godina koritena je
2007. godina, a zadnja godina s poznatom energetskom bilancom bila je 2009. godina, dok je energetska
bilanca za 2010. godinu pretpostavljena temeljem dosadanjih kretanja potronje energije i prikupljenih
podataka za izradu energetske bilance. U svim sektorima potronje izraun uteda i pokazatelja napravljen je
koritenjem minimalnih (M) i preferiranih (P) pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje, zbog nedostatka
podataka, izraun preferiranih pokazatelja nije bio mogu. Relevantnima se smatraju utede energije odreene
izraunom P pokazatelja, osim u sektoru usluga. Takoer, u sektoru kuanstava, zbog nedostataka podataka
nije bilo mogue izraunati promjene pokazatelja P4 za kuanske ureaje. Pregled koritenja TD pokazatelja
dan je u Tablici 18.
Za ocjenu buduih uteda energije u 2016. i 2020. godini, uz izraun TD pokazatelja prema preporukama EK,
koritena je i nacionalna metodologija temeljena na MAED modelu planiranja budue neposredne potronje
energije. Primjenom MAED modela napravljena je ocjena neposredne potronje energije u Hrvatskoj do 2020.
50

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


godine uz uvaavanje svih mjera energetske uinkovitosti koje su planirane u tom razdoblju (i definirane su u
ovom NAPEnU). Takav scenarij se uobiajeno naziva scenarij s mjerama. Ako se na takav scenarij dodaju sve
utede koje su rezultat i drugih imbenika osim mjera poticajne politike, kao primjerice tehnolokog napretka,
dolazi se do neposredne potronje energije u tzv. BaU scenariju. Ako pak se u BaU scenariju, u svim godinama
razdoblja planiranja, zadre iste energetske intenzivnosti i stupnjevi djelovanja tehnologija za koritenje
energije kao i u polaznoj godini, u ovom sluaju 2007., radi se o tzv. zamrznutom scenariju. Razlika neposredne
potronje energije izmeu zamrznutog i scenarija s mjerama, daje ukupne utede u neposrednoj potronji
energije koje su rezultat planiranih mjera, ali i svih ostalih tehnikih i organizacijskih poboljanja u potronji,
kao to su tehnoloki napredak i prodor novih, uinkovitijih tehnologija koritenja energije na trite.
Valja istaknuti da se ukupne ostvarene utede daju temeljem izraunatih TD pokazatelja. MAED model je
koriten u dvije svrhe: 1) za dobivanje projekcije potronje energije do 2020. godine, to je bilo potrebno za
izraun TD pokazatelje te 2) za usporedbu uteda energije izraunatih TD pokazateljima i modeliranjem. Kako je
ostvarena dobra podudarnost ukupnih uteda energije izraunatih na ova dva naina, za prikaz ukupnih uteda
energije u 2. NAPEnU odabrana je preporuena EK metodologija temeljena na TD pokazateljima.
U svrhu propisivanja metodologije za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji
ostvarenih energetskim uslugama i mjerama poboljanja energetske uinkovitosti, u skladu s Direktivom
2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), a na temelju lanka 7. stavka 3. Zakona o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine, broj 152/08, 55/12), ministar
nadlean za energetiku donio je Pravilnik o metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u
neposrednoj potronji (Narodne novine broj 77/12). U tom su Paravilniku sadrane detaljne informacije o
nainu izrauna uteda.
Tablica 18 Prikaz koritenih TD pokazatelja za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije u 2010. godini

3.4
TD pokazatelj
P1
P2
P3
P4
P5
M1
M2
P6
P7
M3
M4
P8
A1 za P8
P9
A2 za P9
P10
P11
P12
P13
M5
M6
M7
P14
M8

3.5

Sektor

Kuanstva

Usluge

Promet

Industrija

3.6

Mogunost izrauna
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9

3.7

Izvjeivanje ostvarenih uteda

P1, P2, P3, P5

M3, M4

P8, P9, P10, P11, P12, P13

P14
-

Pri ex-post ocjeni uinaka pojedinanih mjera (a gdje je mogue i pri ex-ante procjenama buduih uteda)
koritene su preporuene BU metode Europske komisije (EK) dane u dokumentu: Recommendations on
Measurement and Verification Methods in the Framework of the Directive 2006/32/EC on Energy End-Use
Efficiency and Energy Services, dakako uz odreivanje referentnih vrijednosti koje odgovaraju stanju
postojeeg fonda zgrada i sustava kao i stanja trita u Hrvatskoj. Uz preporuene metode, razvijeno je i
nekoliko novih metoda za tipske mjere i to za:
51

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


1.
2.
3.
4.
5.

ugradnju dizalica topline


zamjenu postojeih i kupovinu novih uinkovitijih vozila
poticanje eko-vonje
energetski uinkovitu javna rasvjeta
energetske preglede
[20]

Pri razvoju nacionalnih BU metoda koritene su preporuke EMEEES projekta . Osim toga, esto je u ocjeni
uinaka mjera koriteno i naelo mjerenih uteda, tj. utede su odreene temeljem izmjerene potronje
energije prije i poslije provedbe mjere poboljanja energetske uinkovitosti uz, ukoliko je bilo potrebno i
primjenjivo, korekciju prema utjecajnim imbenicima (npr. klimatski uvjeti, tj. stupanj dan grijanja, industrijska
proizvodnja ili dodana vrijednost i dr.). Projekti koje je provodio HEP-ESCO d.o.o. ocijenjeni su u skladu s
metodama IPMVP (eng. International Performance Measurement and Verification Protocol).
Tablica 19 prikazuje koritene BU metode s poveznicama na mjere koje su ocijenjene koritenjem tih metoda.
Tablica 19 Prikaz koritenih BU metoda za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije
BU metoda
Obnova postojeih
stambenih zgrada i zgrada u
sektoru usluga
Uvoenje graevinske
regulative za nove stambene
zgade i zgrade u sektoru
usluga
Zamjena opreme za grijanje
u stambenim zgradama i
zgradama u sektoru usluga
Zamjena ili instalacija novog
sustava za zagrijavanje tople
vode u stambenim zgradama
i zgradama u sektoru usluga
Sunevi toplinski sustavi za
zagrijavanje vode u
stambenim zgradama i
zgradama u sektoru usluga
Dizalice topline
Zamjena ili instalacija novog
sustava javne rasvjete
Zamjena postojeih i
kupovina novih, uinkovitijih
vozila
Poticanje eko-vonje
Energetski pregledi
Mjerene utede / IPMVP

U skladu s preporukama EK / Nacionalna


metoda

Oznaka mjera ije su utede ocijenjene koritenjem BU


metode

EK (2.1)

R.5 (ex-ante), P.5 (ex-ante), C.5 (ex-ante)

EK (2.3)

B.1, B.4 (ex-ante)

EK (2.4)

R.3, R.4, C.1

EK (2.5)

R.3, R.4, C.1

EK (2.7)

R.3, R.4, C.1, C.2 (ex-ante), C.3 (ex-ante)

Nacionalna metoda

R.3

Nacionalna metoda

P.4

Nacionalna metoda

T.4-1, T.8 (ex-ante), T.9 (ex-ante)

Nacionalna metoda
Nacionalna metoda
/

T.3-1, T.1 (ex-ante)


C.1, I.3
P.1, P.2, P.4, C.1, I.5

Detaljan opis metoda odozdo-prema-gore dan je u Pravilniku o metodologiji za praenje, mjerenje i


verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (Narodne novine broj 77/12), a osnovne informacije o
metodi ocjene uteda dane su i uz svaku pojedinu mjeru u poglavlju 3.3.2 koju je bilo mogue ocijeniti
primjenom ovih metoda.
3.7.1

Prikaz svih mjera energetske uinkovitosti

U ovom se poglavlju detaljno prikazuju sve pojedinane mjere energetske uinkovitosti te se ocjenjuju uinci
mjera definiranih u 1.NAPEnU u smislu ostvarenih uteda energije u 2010. godini. Takoer se definiraju nove
mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Mjere su podijeljene po sektorima, na sljedei nain:

20

http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php

52

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


1.
2.
3.

4.
5.
6.
7.
3.7.1.1

Ope mjere u zgradama ove mjere imaju uinak u kuanstvima, javnim i komercijalnim uslugama
Mjere za kuanstva
Mjere za usluni sektor
i.
Mjere za javni sektor
ii.
Mjere za sektor komercijalnih usluga
Mjere u industriji
Mjere u prometu
Mjere za energetske tvrtke
Horizontalne mjere
Mjere u zgradama - openito

Zgrade su najvei pojedinani potroai energije i danas predstavljaju veliki potencijal za energetske,
ekonomske i ekoloke utede. Finalna potronja energije u zgradama u 2009. godini porasla je za 1,1 posto u
[21]
odnosu na 2008. godinu te je iznosila 105,8 PJ, to predstavlja 40% ukupne energetske potronje . Ukupna
potronja u sektoru ope potronje iznosi 123,00 PJ, pa zgrade u tom sektoru sudjeluju sa 86%. Gledajui sektor
zgradarstva openito, dominantan energent je elektrina energija s udjelom u ukupnoj potronji energije
zgrada oko 39,4%, a slijedi prirodni plin s oko 27,8%, naftni derivati s oko 13,8%, obnovljivi izvori energije
[22]
(preteno ogrjevno drvo) s oko 11,5% te potom toplinska energija iz CTS-a s oko 7,3%. Ovakva je raspodjela
po energentima oekivana s obzirom da preko polovicu energetskih potreba zgrada ine potrebe zagrijavanja
prostora. Kretanje potronje energije u zgradama od 2003.-2010. godine prikazuje Slika 6., u odnosu na 2007.
godinu potronja energije u zgradama porasla je za 10,13% uz ostvarenu godinju stopu porasta od 3,27%.
120,00

100,00

PJ

80,00

60,00

40,00

20,00

0,00
2003

2004

2005
Kuanstva

2006

2007

Usluge

2008

2009

2010

Zgrade

Slika 6 Kretanje potronje energije u zgradama u razdoblju 2003.-2010.


*Potronja energije za 2010. je procijenjena

U 1.NAPEnU definira se nekoliko mjera kojima se nastoji postii bolja energetska uinkovitost zgrada. Te su
mjere sastavni dio paketa mjera za sektor kuanstava i usluga, pa s obzirom na njihov meusektorski karakter,
ovdje su obraene zasebno.

21

Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.
22
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.

53

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Navedene su mjere regulatornog karaktera, a primarno se odnose na prijenos zahtjeva Direktive o energetskim
[23]
24
svojstvima zgrada (EPBD
i EPBD II ) u nacionalno zakonodavstvo. Proces primjene EPBD u Hrvatskoj je
formalno zapoeo 2008. godine te je veim dijelom bio u nadlenosti Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva (MZOPUG), a od donoenja Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih
sredinjih tijela dravne uprave u prosincu 2011, u nadlenosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga
ureenja. Od 2008 godine postignut je veliki napredak. Usvojeni podzakonski akti stvorili su temelje za
uvoenje energetskog certificiranja zgrada, uvjete strune osposobljenosti kvalificiranih nezavisnih strunjaka
za provedbu certificiranja i energetskih pregleda zgrada, propisani su zahtjevi na energetsko svojstvo za nove i
postojee zgrade, propisana je metodologija za izraun energetskog svojstva zgrada utemeljena na postojeim
europskim normama, te je propisana i metodologija za provoenje energetskih pregleda zgrada u svrhu
energetskog certificiranja zgrada. U 2010. godini s donoenjem nove direktive EPBD II, pokrenut je i proces
izmjena i dopuna zakonodavno-regulatornog okvira kojim e se u potpunosti uvaiti svi zahtjevi te Direktive.
Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/2008, 55/2012)
regulirana je nacionalna politika energetske uinkovitosti RH. Njegova dosadanja provedba je ukazala na niz
nedoreenosti i nepotrebnih prepreka u razvoju ESCO trita - pruanja energetskih usluga u smislu mjera
poboljanja energetske uinkovitosti. Nedostaci su se prije svega oitovali u nejasnoj raspodjeli odgovornosti
izmeu MINGO, MGIPU i FZOEU. To je uzrokovalo probleme u provedbi, s obzirom da je Fond prvenstveno
institucija zaduena za sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti, bez kapaciteta za djelovanje kao
provedbeno tijelo te s upitnom opravdanou injenice da ista institucija treba pripremati projekte kao i
odobravati sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti. Nadalje, obveza dostave podataka o neposrednoj
potronji energije za opskrbljivae i kupce dosada se je temeljila na predvienom pravilniku o jedinstvenom
informacijskom sustavu za energetsku uinkovitost, a za kojeg se pokazalo da se takav pravilnik u velikoj mjeri
preklapa s pitanjima koja ureuje Pravilnik o energetskoj bilanci te da je uputnije poboljati proces prikupljanja
podataka definiran tim pravilnikom nego razvijati paralelni sustav prikupljanja i obrade podataka. Provedbom
toga Zakona, prije njegovih izmjena i dopuna, pitanje reguliranja energetskih pregleda graevina u svrhu
gospodarenja energijom predvieno je sustavom odvojenim od onoga kojega je vodilo ministarstvo nadleno za
poslove graditeljstva u svrhu energetskog certificiranja zgrada i to na nain da je metodologiju provoenje
energetskih pregleda zgrada, u svrhu certificiranja zgrada, definiralo ministarstvo nadleno za graditeljstvo, dok
je metodologiju energetskih pregleda graevina, ukljuujui i zgrade, u svrhu gospodarenja energijom
definiralo ministarstvo nadleno za energetiku potrebitost obje metodologija u navedenom sluaju nije
opravdano, a ujedno namee i dodatne trokove osobama zainteresiranim za bavljenje ovim poslom, ime se
ograniavao razvoj trita energetskih pregleda. S druge strane, problem nadzora nad obveznom provedbom
pregleda kotlova za grijanje i sustava klimatizacije u zgradama izdvojeni su iz cjeline zgrada te je isti povjeren
ministarstvu nadlenom za energetiku, a ne ministarstvu nadlenom za graditeljstvo koje ima nadzor nad
zgradama u cjelini. Zakon je definirao djelatnost energetskih usluga temeljenih na ugovoru o energetskom
uinku, pri emu se investicija u mjere poboljanja energetske uinkovitosti vraala iz ostvarenih uteda. S
obzirom da ovakva djelatnost ne postoji u NKD-u, pruatelji ovakvih energetskih usluga su suglasnost za
obavljanje djelatnosti trebali zatraiti u ministarstvu nadlenom za energetiku. To je rezultiralo injenicom da su
u posljednje tri godine svega 2-3 pravne osobe zatraile i dobile ovakvu suglasnost.

23

Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of
buildings (Official Journal L 001, 04/01/2003)
24
Directive 2010/31/EU of the European Parliament and of the Council of 19 May 2010 on the energy performance of
buildings(Official Journal L 153, 18/06/2010)

54

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji koje je
Hrvatski Sabor donio 04. svibnja 2012. ureeno je:
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Vlada RH e Uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time
osigurati da se bez troenja proraunskih sredstava provedu mjere poboljanja energetske
uinkovitosti u zgradama javnog sektora.
Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih
izmjena i dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem
kupcu moi e pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.
Definirane su obveza Fonda, koje ukljuuju financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom
planu i praenje ostvarenih uteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Fond je duan
suraivati s nadlenim Ministarstvima u poticanju mjera energetske uinkovitosti.
Otklonjena je potreba donoenja pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku
uinkovitost, ali je opskrbljivaima jasno propisano koje podatke moraju dostavljati Ministarstvu.
Jednako tako, odreeno je da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni
informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o
potronji energije i vode u zgradama. Nain ocjene uteda energije koje su rezultat provedbe mjera
poboljanja energetske uinkovitosti utvruje se pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda
energije kojega donosi ministar.
Posebnim pravilnikom definirati e se jedinstvena metodologija provoenja energetskih pregleda te
energetskog certificiranja zgrada. Takoer se, u skladu sa zahtjevima Direktive 2010/31/EU, propisuje
obveza neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata.
Nadlenost za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti se daje
ministarstvu nadlenom za poslove graditeljstva.
S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada Republike Hrvatske e
uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati da se
bez troenja proraunskih sredstava pobolja energetska uinkovitost u javnom sektoru, a istodobno
pokrene graevinska industrija i trite energetskih usluga.
Zahtjevi za eko-dizajnom proizvoda proirit e se na proizvode povezane s energijom, dakle, sve one
koji na bilo koji nain utjeu na potronju energije. Time se osigurava da proizvodi stavljeni na hrvatsko
trite udovoljavaju zahtjevima eko dizajna od kojih je energetska uinkovitost svakako najznaajnija.

Provedenim izmjenama i dopunamaZakona te donoenjem podzakonskih akata, poboljat e se provoenje


politike energetske uinkovitosti u Republici Hrvatskoj, a posebice e se pridonijeti poboljanje kvalitete
provedenih energetskih pregleda i izdanih energetskih certifikata zgrada te e se omoguiti provedba programa
energetske obnove javnih zgrada, a u konanici i svih ostalih vrsta zgrada. Na taj nain e se znaajno pridonijeti
ostvarenju nacionalnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji definiranog u Strategiji energetskog
razvoja Hrvatske i Nacionalnom programu energetske uinkovitosti.
Sadanji zakonodavno-regulatorni okvir za energetsku uinkovitost novih i postojeih zgrada, a kojim se
implementira EPBD temelji se na sljedeim dokumentima:
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07 , 38/09, 55/11,90/11 i 50/12)
Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12)
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10 i 135/11)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada (Narodne novine br. 113/08, 89/09)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine br. 110/08,
89/09)
Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine br. 69/06)
Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (Narodne novine br. 110/08)
Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine
br. 03/07)
Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine br. 03/07)
Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, objavljena u lipnju 2009. na www.mgipu.hr
55

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji Ministar
nadlean za poslove graditeljstva u suradnji s ministrom nadlenim za poslove energetike, usklauje s ovim
Zakonom:
x Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine, br. 36/10. i 135/11.),
x Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada (Narodne novine, br. 113/08. i 89/09.),
x Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne novine, br. 5/11.),
x Pravilnik o ovlatenjima za energetski pregled graevina (Narodne novine, br. 5/11.).
Stoga su doneseni Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (NN
81/12), Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko
certificiranje zgrada (NN 81/12) i Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim
pregledima graevina (NN 81/12).
Podruje toplinske zatite zgrada prvi put ureeno je Pravilnikom o toplinskoj zatiti zgrada 1970. godine.
Znaajan napredak je ostvaren donoenjem Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti
zgrada 2005. (u primjeni od 2006.) koji prvi put ograniava potronju toplinske energije za grijanje, a
postavljenim uvjetima ostvarene su utede na potronji energije za grijanje od 20-30% u odnosu na zahtjeve iz
ranijeg propisa. Usvajanje nove regulative iz 2005. godine prikazano je kao rana mjera koja izravno doprinosi
ostvarivanju nacionalnog cilja i zahtjeva ESD.
Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada provode ovlateni strunjaci. Program obrazovanja ovih
strunjaka kontinuirano provodi 9 institucija regionalno rasporeenih koje imaju suglasnost MGIPU-a.
Energetska certifikacija zgrada nova je zakonska obveza koja se odnosi i na kuanstva stambene zgrade i na
sektor usluga, odnosno sve nestambene zgrade. Na temelju izrauna specifine godinje potrebne toplinske
energije za grijanje, zgrada se svrstavaju u razred energetske potronje, od A+ razreda s najmanjom potronjom
toplinske energije za grijanje do G razreda zgrade s najveom energetskom potronjom i to u dvije referentne
klime, kontinentalnoj i primorskoj. Energetska skala je utvrena na nain da zgrade koje se projektiraju prema
zahtjevima iz propisa imaju energetski razred C. Pri tome je vano napomenuti da zgrade projektirane u
skladu s dananjim propisima uglavnom ulaze u razred energetske potronje C te je potrebno znaajno
poboljati energetska svojstava zgrade kako bi ona bila svrstana u energetski razred B, A ili A+.
Saeti prikaz ovih opih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti zgrada dan je u Tablici 20, a detaljni
prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku mjeru. Dodatno, ovakve su aktivnosti adresirane i u
poglavlju 3.4.2, 3.8, 3.9 i 3.10.

56

25

Nove zgrade i
postojee
koje se
rekonstruiraju

Poveanje
broja zgrada s
gotovo nultom
potronjom
energije

B.3.

B.4.

2010.2016.

2009.2016.

2009.2016.

2006.2016.

Trajanje

kuanstva:
1,52 PJ
(423 GWh)
usluge:
0,64 PJ
(177 GWh)

N/D

N/D

Ostvarene
utede
energije u
2010.
[PJ/ GWh]
kuanstva:
1,52 PJ
(423 GWh)
usluge:
0,64 PJ
(177 GWh)

usluge:
51,20

kuanstva:
67,86

N/D

N/D

usluge:
51,20

kuanstva:
67,86

Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]

kuanstva:
0,42 PJ
(117 GWh)
usluge:
0,40 PJ
(111 GWh)

kuanstva:
0,04 PJ
(12 GWh)
usluge :
0,06 PJ
(17 GWh)

N/D

N/D

kuanstva:
0,38 PJ
(105 GWh)
usluge:
0,34 PJ
(94 GWh)

Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]

usluge :
10,64

kuanstva:
6,25

usluge :
1,60

kuanstva:
0,60

N/D

N/D

usluge:
9,04

kuanstva:
5,65

Udio u
sektorskom
cilju25 za
2016. [%]

Nova mjera

Revidirano s
obzirom na
predviene
aktivnosti za
usklaivanje s EPBD
II

Poinje se provoditi
u razdoblju
2.NAPEnU

Revidirano s
obzirom na
predviene
aktivnosti za
usklaivanje s EPBD
II

Status u odnosu na
1.NAPEnU

57

Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ, a za 2010. godinu 1,25 PJ; za kuanstva cilj je 6,72 PJ, a za 2010. 2,24 PJ.

UKUPNO:

Nove i
postojee
zgrade

Energetsko
certificiranje
zgrada

B.2.

Nove i
postojee
zgrade

Sustavi
grijanja i
klimatizacije u
postojeim
zgradama

Graevinska
regulativa i
provedba

Ciljna
neposredna
potronja

Energetski
pregledi
sustava
grijanja i
klimatizacijskih
sustava

B.1.

Br.

Naziv mjere za
utedu
energije

Drugi Nacionalni akcijski plana energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Tablica 20 Pregled pojedinanih opih mjera za zgrade

Mjerom se predvia izgradnja novih


zgrada koje e imati bolju energetsku
uinkovitost od zahtijevane vaeom
regulativom, te poticanje
rekonstrukcije zgrada u cilju
postizanja takovih energetskih
svojstava

Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Certifikacija se odnosi i na stambene i
na nestambene zgrade

Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Ova se mjera takoer odnosi i na
stambeni zgrade

Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor kuanstava
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)

Dodatne napomene

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Graevinska regulativa i provedba

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

B.1
Regulativa
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana stvarnim ostvarenim utedama i sukladno predvienim buduim
aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
Graevinska regulativa i njezina provedba je uinkovita mjera kojom se osigurava
potivanje najboljih standarda energetske uinkovitosti zgrada. Razvoj regulative za
energetsku uinkovitost zgrada usko je vezan uz zadovoljavanje zahtjeva EPBD, pa e se u
narednom razdoblju izvravati aktivnosti koje e se temeljiti na zahtjevima EPBD II.
Mehanizmi provedbe ukljuuju inspekcijski nadzor, kontrolu obveze certificiranja novih
zgrada prije poetka uporabe, te kontrolu ispravnosti energetskih certifikata
Nove i postojee zgrade (prilikom velikih rekonstrukcija)
Sudionici u graenju, vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Uspostava regulatornog okvira za zahtjeve na energetska svojstva zgrada
x Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11,
90/11 i 50/12)
x Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne
novine br. 110/08, 89/09)
x Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine br. 69/06)
x Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (Narodne novine br. 110/08)
x Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
zgrada (Narodne novine br. 03/07)

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Financijska

x Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine br. 03/07)


Zakonom se ostvaruju uvjeti za donoenje provedbenih propisa. Tehnikim propisom o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama utvruju se minimalni zahtjevi
na energetska svojstva novih zgrada i postojeih kada se podvrgavaju velikim
rekonstrukcijama. Ostalim tehnikim propisima utvreni su minimalni zahtjevi za graevne
proizvode i, tehnike sustave zgrade i dijelova graevinskog sklopa zgrade navedenih
tehnikih sustava za zgrade, te zahtjeve za projektiranje, izvoenje, upotrebljivost i
odravanje istih.
Budue aktivnosti:
Izmjeni propisa prethodi nekoliko skupnih aktivnosti:
1. Izrada nacionalne metodologije izrauna energetskog svojstva zgrada,
2. Izmjena metodologije provoenja energetskih pregleda zgrada u svrhu
energetskog certificiranja radi usklaenja s metodologijom provoenja redovitih
pregleda sustava za grijanje i klimatizaciju zgrada,
3. Izrada i donoenje Studije primjenjivosti alternativnih sustava za proizvodnju
energije u zgradi korisne povrine vee od 1000 m2 i Studije primjenjivosti
alternativnih sustava za proizvodnju energije u zgradi korisne povrine do 1000
m2,
4. Definiranje referentnih zgrada i zgrada s gotovo nultom potronjom energije

1. Izmjene i dopune Zakona o prostornom ureenju i gradnji te Izmjene i dopune Zakona o


uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.152/08 i 55/12)
ostvarene su prema rokovima definiranim u EPBD II (09/07/2012). Izmjene Zakona ukljuile
su poglavito prijenos dijela zahtjeva iz EPBD II koji se odnose na mehanizme provedbe,
kazne, te kontrole kvalitete izdanih energetskih certifikata.
2. Izmjene ostalih navedenih propisa ostvarit e se do kraja 2012. godine.
3. Izmjene Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
odnosit e se poglavito na utvrivanje minimalnih uvjeta na energetsko svojstvo novih i
postojeih zgrada ukljuivo i graevne dijelove i tehnike sustave zgrade te na definiranje
referentnih zgrada i definiranje zgrade s gotovo nultom potronjom energije.
4. Izmjene tehnikih propisa koji se odnose na tehnike sustave zgrade odnosit e se na
usklaenje s EPBD II.
5. Izradit e se Nacionalni plan za poveanje zgrada s gotovo nultom potronjom energije
koji ukljuuje mjere i instrumente za provedbu plana.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:

58

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016. u
odnosu na 2010.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. u odnosu
na 2010.
Utede
energije

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

x
MZOPUG: oko 1.000.000 HRK (135.000 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstva
MGIPU (pripremne aktivnosti i izrada izmjena propisa),
MGIPU (dorada metodologije za provoenje energetskih pregleda sustava za grijanje i
klimatizaciju zgrada)
MGIPU (nadzor nad provedbom propisa)
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuene BU metode Europske
komisije.
Potencijal za energetske utede ove mjere procijenjen je na 4% prosjene potronje u
sektorima kuanstava i usluga:
x
kuanstva: 3,02 PJ u 2016. i 1,01 PJ u 2010.
x usluge (javne i komercijalne): 1,03 PJ u 2016. i 0,34 PJ u 2010.
x
kuanstva: 1,52 PJ (423 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,64 PJ (177 GWh)
x
kuanstva: 0,379 PJ (105 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,338 PJ (94 GWh)
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja e se usvajat i nakon 2010. godine.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju.
x
kuanstva: 0,954 PJ (265 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,897 PJ (249 GWh)
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja e se usvajat i nakon 2010. godine.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju.
Za izraun uteda u potronji toplinske energije za grijanje uzima se kao referentna godina 2006.
od kada je u primjeni novi Tehniki propis i definirana maksimalna dozvoljena specifina
potronja toplinske energije za grijanje od 51,31 do 95,01 kWh/m2 godinje za stambene zgrade,
odnosno 16,42 do 30,40 kWh/m3 godinje za nestambene zgrade, u ovisnosti o faktoru oblika
zgrade. Sve stambene zgrade izgraene do 2006. godine imaju prosjenu potronju toplinske
energije za grijanje u 2006. godini oko 180 kWh/m2, dok je za nestambene zgrade neto via i
iznosi oko 190 kWh/m2. Od 2006. godine, odnosno od stupanja na snagu novog tehnikog
propisa, prosjena potronja toplinske energije za grijanje iznosi 85 kWh/m2 za stambene zgrade,
odnosno 25 kWh/m3 za nestambene zgrade(107,5 kWh/m2).
Od stupanja na snagu Tehnikog propisa 2006. do 2010. godine izgraeno je novih 9,093
milijuna m2 u stambenim zgradama i 8,449 milijuna m2 u nestambenim zgradama uslunog
sektora.
S obzirom na obavezu postizanja cilja gotovo nula energetskih novih zgrada u 2020. (2018. za
zgrade javne namjene), pretpostavlja se da e do 2016. odnosno 2020. godine doi do novog
postroenja propisa za toplinsku zatitu. Za stambene i nestambene zgrade predvia se
kontinuirano postroenje propisa s ciljem postizanja maksimalne dozvoljene potronje primarne
energije u 2020. (2018. za zgrade javne namjene) na razini gotovo nula energetske potronje, to
e se definirati akcijskim planom pri nadlenom Ministarstvu. S obzirom da su u mjerama
energetske obnove uraunate utede prilikom obnove zgrada, ovdje su navedene samo utede
gradnjom novih zgrada.

Ova mjera nadopunjuje se mjerom B.3 Certifikacija zgrada, kojom se pruaju informacije
o potronji energije potencijalnom krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema
zgradama s manjom potronjom energije i povezanim trokovima. Osim toga, za postojee
zgrade energetskim certificiranjem se i predlau mjere za poboljanje energetske
uinkovitosti na temelju ega se moe odluiti o poduzimanju istih.

59

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

B.2
Regulativa
Poetak: 2009.(2011.)
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se u proteklom razdoblju nije sustavno provodila, osim u sklopu obveze provoenja
energetskih pregleda u svrhu energetskog certificiranja zgrada i u sklopu financiranja
provedbe energetskih pregleda putem FZOEU. Relevantna regulativa je usvojena tek
poetkom 2011. godine, pa se znaajnija primjena i rezultati oekuju u sljedeem razdoblju.
Velik postotak sustava za grijanje i klimatizaciju je staro, ne radi na odgovarajui nain i
stoga bespotrebno troi velike koliine energije. Slijedom zahtjeva EPBD II, donesena je
regulativa kojom se propisuje obveza redovitih kontrolnih pregleda sustava grijanja i
klimatizacije, kojima e se dati korisnicima jasne preporuke za poboljanja energetske
uinkovitosti ovih sustava.
Sustavi grijanja i klimatizacije u postojeim zgradama
Korisnici zgrada
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Uspostava regulatornog okvira za redovne kontrolne preglede sustava grijanja i
klimatizacije u zgradama
x Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne novine br. 05/11)
x Pravilnik o ovlatenjima za energetski pregled graevine (Narodne novine br. 05/11)
Temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08) usvojeni su gore navedeni pravilnici. Njima se propisuje obveza
provoenja kontrolnih pregleda sustava za grijanje u zgradi s kotlom ukupne nazivne snage
20 kW i vee kao i za sustave klimatizacije u zgradi ukupne nazivne snage 12 kW i vee.
Svrha kontrolnih pregleda je utvrditi jesu li dimenzionirani, voeni i odravani na nain
predvien tehnikom dokumentacijom i preporukama proizvoaa, utvrditi njihovu stvarnu
energetsku uinkovitosti i dati preporuke za poboljanja. Kontrolni pregledi ne
podrazumijevaju odravanje (servis) ovih sustava, jer je obveza redovitog odravanja
propisana odgovarajuim tehnikim propisima. Kontrolne preglede mogu provoditi osobe
ovlatene od MZOPUG-a za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavima radi
izdavanja energetskog certifikata zgrade ili MINGORP-a uz uvjet da su strojarske struke.
Pravilnikom se propisuju koraci provedbe kontrolnog pregleda za svaki od ovih sustava te se
u prilozima daje sadraj izvjea. Zbog trokovne uinkovitosti sustava energetskih i
kontrolnih pregleda, provedba kontrolnog pregleda usklauje se s provedbom energetskog
pregleda (bilo u svrhu gospodarenja energijom, bilo u svrhu izdavanja energetskog
certifikata zgrade). Vremensko usklaivanje se postie tako da je propisana uestalost
provoenja kontrolnih pregleda pet godina, tako da kontrolni pregled mora biti sastavni dio
energetskog pregleda. Jedina su iznimka sustavi za grijanje s kotlovima veim od 100 kW
koji predstavljaju mala loita prema propisima koji ureuju granine vrijednosti emisija
oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, za koje se propisuje obveza provoenja
kontrolnog pregleda svake dvije godine.
Budue aktivnosti:
1. U svrhu smanjenja trokova za energetsko certificiranje i provoenje pregleda sustava
za grijanje i klimatizaciju planira se usklaenje metodologije provoenja pregleda
sustava grijanja i klimatizacije i metodologije provoenja energetskih pregleda koji se
rade u svrhu energetskog certificiranja zgrada. Tako je u narednom razdoblju potrebno
nakon usklaivanja metodologije provoenja energetskih pregleda sustava za grijanje i
klimatizaciju zgrada, program edukacije i uvjeta za osobe koje provode redovite
preglede sustava grijanja i klimatizacije uskladiti s programom i uvjetima za osobe danih
Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i
energetsko certificiranje zgrada. Usklaenje obuhvaa izmjene Pravilnika o ovlatenjima
za energetski pregled graevine i Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji.
2. U narednom je razdoblju potrebno osigurati provedbu navedene obveze pojaanim
inspekcijskim nadzorom.
3. Problem provedbe je i nepostojanje podataka o broju sustava koji podlijeu ovoj obvezi.
Stoga je nuno ovu obvezu poeti provoditi u dijelu onih zgrada koje podlijeu obvezi
energetskog certificiranja i gospodarenja energijom (prvenstveno u javnom sektoru) te
stvarati bazu podataka ovakvih sustava. U tu je svrhu i prilikom dodjele financijskih
potpora (posebice putem FZOEU) potrebno zahtijevati podatke o sustavima grijanja i
klimatizacije u zgradama koje su korisnici te potpore.

60

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:


x
MINGORP: u sklopu redovnih aktivnosti
x
FZOEU: u sklopu provedbe natjeaja za izradu energetskih pregleda
Planirana sredstva do kraja 2013./2016.:
x
MINGO i MGIPU: u sklopu redovnih aktivnosti
x
DIRH: u sklopu redovnih aktivnosti
x
FZOEU (sufinanciranje izrade energetskih pregleda)
MGIPU i MINGO- usklaivanje regulative
Centar provedba natjeaja za izradu energetskih pregleda u ime tijela dravne uprave i na
zahtjev JLP(R)S i javnih institucija i poduzea
FZOEU osiguravanje sufinanciranja
MGIPU (upravni nadzor nad provedbom odredbi predmetnih pravilnika, voenje baze
podataka sustava koji podlijeu obvezi)
Razvijena je nacionalna metodologija za BU praenje uinaka energetskih pregleda kao
mjere informiranja o potencijalima za utede energije. Detalji su dani u dokumentu
Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. Kako e
kontrolni pregledi u pravilu biti sastavni dio energetskih pregleda, uinci e se hvatati kao
cjelokupni uinci energetskih pregleda.
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Uteda energije koja rezultira iz samog energetskog pregleda odreuje se temeljem
ocijenjenih potencijala danih u zavrnom izvjeu energetskog pregleda. Pretpostavlja se da
e se od tih potencijala ostvariti barem 5%. Neke europske preporuke26daju znaajno vee
pretpostavke (20% za elektrinu energiju i 15% za ostale oblike energije), no one se nee
koristiti jer se u obzir uzima samo uinak poveane svijesti korisnika koja e rezultirati
boljim procedurama odravanja i upravljanja (tzv. soft mjere) kojima se ostvaruju utede
energije. Uinci provedenih investicijskih projekata energetske uinkovitosti ne uzimaju se u
obzir prilikom ocjene ove mjere.
Ova mjera moe se preklapati s nizom mjera u kojima se predvia provedba energetskih
pregleda, kao primjerice P.1, P.2, C.1. Ukoliko je kontrolni pregled izvren u sklopu
certificiranja zgrada, njegovi se uinci prikazuju u sklopu mjere B.3, a ukoliko su provedeni
kao sastavni dio energetskog pregleda u svrhu gospodarenja energijom, onda se prikazuju u
sklopu odgovarajuih mjera. samo u sluaju da je kontrolni pregled sustava proveden
zasebno, bez provedbe opeg energetskog pregleda zgrade, uinak se pridjeljuje ovoj mjeri.

26

Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.evaluate-energysavings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php

61

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Energetsko certificiranje zgrada

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Informacije o
provedbi

Cilj / kratak opis

B.3
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2010.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Ovom mjerom nastoji se poveati svijest korisnika zgrada i transformirati trite prema sve
uinkovitijim zgradama. Za pune uinke ove mjere, potrebno je osmisliti i provoditi program
informiranja graana o znaenju i znaaju certifikata, kao i predvidjeti mehanizme kontrole
provedbe i kontrole kvalitete rada ovlatenih energetskih certifikatora. Energetski certifikat
daje informaciju o potronji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za poboljanje
energetskih svojstava svih energetskih sustava. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se
temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeu zgradu potrebno provesti energetski
pregled. Na temelju izrauna specifine godinje potrebne toplinske energije za grijanje
QH,nd,ref zgrada se svrstava u razred energetske potronje, od A+ razreda s najmanjom
potronjom toplinske energije za grijanje (QH,nd,ref 15 kWh/(m2a)), do G razreda zgrade s
najveom energetskom potronjom (QH,nd,ref > 250 kWh/(m2a)) i to u dvije referentne klime,
kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja.
Trenutno se energetski certifikat izraava prema specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj
energiji za grijanje. U konanici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potronju
energije u zgradi do razine primarne energije. U tom smjeru e se razvijati daljnje promjene
regulative.

Ciljna neposredna
potronja

Nove i postojee zgrade

Ciljna skupina

Korisnici zgrada, sudionici graenja, svi ukljueni u provedbu aktivnosti za postizanje cilja
poveanja energetske uinkovitosti zgrada

Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:


1. Uspostava regulatornog okvira za energetsko certificiranje zgrada
x Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09,55/11 i
50/12)
x Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10 i 135/11)
x Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i
energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine br. 113/08, 89/09)
x Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, MZOPUG, lipanj 2009
Investitor nove zgrade duan je osigurati energetski certifikat zgrade prije poetka njezine
uporabe odnosno putanja u pogon obveza vrijedi za sve zgrade za koje se nakon 31.
oujka 2010. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se moe graditi.
Vlasnik postojee zgrade duan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili
njezinog dijela, odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog
dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu ili unajmljivau zgrade energetski certifikat
postaje sastavni dio kupoprodajnog ugovora. Zgrade javne namjene moraju imati izraen i
javno izloen energetski certifikat i popis mjera za poveanje energetske uinkovitosti u
roku od najdulje 36 mjeseci od donoenja metodologije za provoenje energetskih
pregleda, dakle najkasnije do lipnja 2012. godine. Sve postojee zgrade koje se prodaju,
iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili
najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo EU.
S ciljem ujednaavanja kvalitete i metoda provedbe energetskih pregleda zgrada, u lipnju
2009. godine, usvojena je nacionalna Metodologija provoenja energetskog pregleda
zgrada. Energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada provode za to educirane i
ovlatene strune osobe, arhitektonske, graevinske, strojarske i elektrotehnike struke.
Struno osposobljavanje i obvezno usavravanje osoba koje provode energetske preglede
i/ili energetsko certificiranje zgrada provode sveuilita, veleuilita, instituti, strukovne
organizacije koji imaju suglasnost MZOUPG-a odnosno MGIPU-a za obavljanje tih poslova.
2. Izdano ukupno 1785 energetskih certifikata zgrada (do 31.svibnja 2012).
3. Ovlatenja za provoenje energetskih pregleda i energetskog certificiranja zgrada do
31.sviblja 2012. dobilo je 224 pravnih i 187 fizikih osoba.
Budue aktivnosti:
1. Izmjene regulative odnositi e se na utvrivanje minimalnih uvjeta na energetsko
svojstvo zgrade koje ukljuuje potronju primarne energije, te uvjete i nain
provoenja nezavisnih kontrola izdanih energetskih certifikata. Osim izmjene propis,
planira se dovrenje raunalnog programa za bazu podataka koja e biti podrka
provedbi ove zadae. Planirani rok je rok zadan u EPBD II (09/07/2012).

62

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

2. Takoer se predviaju i izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje


provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada kojima bi se osigurao
snaniji i neovisni nadzor nad radom osoba ovlatenih za energetsko certificiranje
zgrada te bi se propisali uvjeti za osobe koje provode neovisnu kontrolu provoenja
energetskih pregleda i energetskog certificiranja zgrada. Isto u cilju racionalizacije
resursa planira se usklaenje programa edukacije i uvjeta za osobe koje provode
redovite preglede sustava grijanja i klimatizacije s resornim MINGO u sklopu ega se
oekuje i promjena Pravilnika o ovlatenjima za energetske preglede graevina u
kontekstu izmjena i dopuna Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (Narodne novine br.152/08 i 55/12)
3. Pokretanje informacijsko-edukacijske kampanje ili posebnih programa o znaenju i
znaaju energetskih certifikata zgrada graane je potrebno informirati o njihovim
pravima i dunostima vezanim uz energetske certifikate zgrada. Osim putem
Interneta, predlae se i ciljano oglaavanje u tiskanim medijima tena radiju i televiziji.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
MZOPUG: navedeno u sklopu B.1
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstva
x
FZOEU: financiranje informacijsko-edukacijske kampanje
MGIPU (izmjene regulative, pokretanje informacijsko-edukacijske kampanje ili programa o
energetskom certificiranju)
x

Tijela za praenje
(nadzor)

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

MGIPU (upravni nadzor nad provedbom odredbi predmetnih pravilnika i mehanizmom


provedbi kazni, dostavljanje podataka o danim ovlatenjima u centralnu bazu
podataka)
x
Institucije (pravne osobe) ovlatene za kontrolu kvalitete izdanih energetskih
certifikata
Razvijena je nacionalna metodologija za BU praenje uinaka energetskih pregleda kao
mjere informiranja o potencijalima za utede energije. Detalji su dani u dokumentu
Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema gore. Pravilnika
o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda energije u neposrednoj potronji. Kako je
energetski pregled sastavni dio certificiranja, uinci e se ocjenjivati upravo koritenjem ove
metode.
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Nije procijenjeno
Uteda energije koja rezultira iz samog energetskog pregleda odreuje se temeljem
ocijenjenih potencijala danih u zavrnom izvjeu energetskog pregleda. Pretpostavlja se da
e se od tih potencijala ostvariti barem 5%. Neke europske preporuke27daju znaajno vee
pretpostavke (20% za elektrinu energiju i 15% za ostale oblike energije), no one se nee
koristiti jer se u obzir uzima samo uinak poveane svijesti korisnika koja e rezultirati
boljim procedurama odravanja i upravljanja (tzv. soft mjere) kojima se ostvaruju utede
energije. Uinci provedenih investicijskih projekata energetske uinkovitosti ne uzimaju se u
obzir prilikom ocjene ove mjere.
Ova mjera moe se preklapati s nizom mjera u kojima se predvia provedba energetskih
pregleda, kao primjerice P.1, P.2, C.1. Ukoliko je energetski pregled izvren u svrhu
certificiranja zgrada, njegovi se uinci prikazuju u sklopu ove mjere, bez obzira na njihovu
pripadnost i drugim mjerama.

27

Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.evaluate-energysavings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php

63

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo

Utede
energije

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

B.4
Regulativa; financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera sukladno predvienim aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
EPBD II zahtjeva uvoenje jo stroih zahtjeva vezano na energetska svojstva zgrada. Od
zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za poveanje broja s gotovo nula
energetskih zgrada, te da o tome redovito izvjetavaju Europsku Komisiju. Sektor zgrada
javne namjene mora preuzeti vodeu ulogu u podruju poveanja energetske uinkovitosti u
zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.
EPBD II trai da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula
energetske, odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu
gotovo nula energetske. Od zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za
poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada. Javni sektor treba stimulirati na
energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada
Nove zgrade i postojee koje se rekonstruiraju
Sudionici u graenju i vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Budue aktivnosti:
Potrebno je izraditi nacionalni plan za poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada i
osmisliti sustav poticanja sudionika u graenju na gradnju novih zgrada koje e imati bolje
energetske karakteristike od onih zahtijevanih propisima, tj. zgrada koje e biti izgraene
prema gotovo nula energetskom standardu. Sustav poticanja kroz plan treba osmisliti
MGIPU u suradnji s drugim resornim tijelima. Shema sustava i poetak provedbe se oekuje
2013. godine. FZOEU e sufininancirati provedbu plana.
Planirana sredstva do kraja 2013.:
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstvaza izradu plana:

100.000 knPotencijalni izvori financiranjaprovedbe plana: Proraun MGIPU, FZOEU, HBOR,


komercijalne banke
MGIPU - izrada plana
FZOEU u koordinaciji s Centrom uspostava i provedba sheme poticanja
MGIPU
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuene BU metode Europske
komisije za poticanje zgrada s boljim energetskim svojstvima od propisanih.
/
/
x
x
x
x

kuanstva: 0,044 PJ (12 GWh)


usluge (javne i komercijalne): 0,062 PJ (17 GWh)
kuanstva: 0,064 PJ (18 GWh)
usluge (javne i komercijalne): 0,089 PJ (25 GWh)

S obzirom na obavezu postizanja cilja gotovo nula energetskih novih zgrada u 2020. (2018.
za zgrade javne namjene), pretpostavlja se da e se do 2016. odnosno 2020. godine
kontinuirano donositi propisa sa stroim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrada do
postizanja gotovo nula energetskog standarda gradnje u 2018., odnosno 2020. Cilj uteda
izraen je na temelju pretpostavke da e biti 10 posto novih zgrada s potronjom toplinske
energije za grijanje manjom od 15 kWh/m2 ve od 2012. godine.
Ova mjera nadopunjuje se mjerom Certifikacija zgrada, kojom se pruaju informacije o
potronji energije potencijalnom krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema
zgradama s manjom potronjom energije i povezanim trokovima. Dodatno se dopunjuje i s
mjerama energetske obnove zgrada, iako nema preklapanja. Kako bi se postigao efekt
mnoenja i investitori zainteresirali za gradnju zgrada gotovo nula energetske potronje,
potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi koje su oni donijeli
njihovim vlasnicima. Potrebno je razviti i financijske mehanizme poticanja takve gradnje.

64

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.7.1.2

Mjere u kuanstvima

Kuanstva u ukupnoj potronji energije u Hrvatskoj sudjeluju s 28,7%. Prirodni plin je dominantan oblik energije
s 31,6%, a slijedi elektrina energija s 30,7% te potom tradicionalno ogrjevno drvo koje jo uvijek ima visok udio
od 15,8%, kao i tekua goriva s 13,8%. Udio toplinske energije u ukupnoj potronji sektora je relativno malen,
[28]
oko 8,1%. Kretanje potronje energije u kuanstvima od 2003.-2010. godine prikazano je na Slika 6 (poglavlje
3.3.2.1). U odnosu na 2007. godinu potronja energije u kuanstvima porasla je za 11,23 % uz ostvarenu
godinju stopu porasta od 3,61% (Tablica 21).
Tablica 21 Potronja energije u kuanstvima u razdoblju 2003.-2010.

Potronja energije
u kuanstvima

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
75,61 78,53 80,58 77,71 72,00 74,98 75,78 80,08
11,23
3,61

*Potronja energije za 2010. je procijenjena


[29]

Slika 7 prikazuje energetsku bilancu tipinog kuanstva . Razvidno je da se najvei dio energije troi na
zadovoljavanje toplinskih potreba, posebice za grijanje prostora, pa se u ovom NAPEnU naglasak stavlja upravo
na mjere kojima e se smanjiti ova potronja energije.
17,58%

2,87%

56,44%
12,44%

10,67%

Zagrijavanje prostora

Priprema PTV

Kuhanje

Rasvjeta

Elektrini ureaji

Slika 7 Energetska bilanca tipinog kuanstva

U proteklom trogodinjem razdoblju u ovom su sektoru aktivnosti bile usmjerene primarno na osvjeivanje
graana o potrebi gospodarenja energijom i koristima koje energetska uinkovitost donosi. U tom je smislu
iznimno vaan bio projekt Poticanje energetske uinkovitosti u Hrvatskoj kojega je provodio UNDP. U sklopu
tog projekta provedena je opsena trogodinja informativno-edukacijska kampanja usmjerena na iroku
javnost. Programima koji se provode u javnom sektoru, pogotovo projektom Sustavno gospodarenje
energijom u gradovima i upanijama uspostavljena je mrea EE info toaka na kojima se graani mogu
informirati o mogunostima poboljanja energetske uinkovitosti (vie informacija dano je u opisu mjere P.1 u
poglavlju 3.3.2.2. te u poglavlju 3.4.1.).
S obzirom da se oko 56% energije u kuanstvima troi na zagrijavanje prostora, mjere usmjerene na poboljanje
toplinske izolacije zgrada kao i na poboljanje uinkovitosti sustava grijanja u njima u sljedeem su razdoblju
prioritet, te se u ovom 2.NAPEnU definira nova mjera Energetska obnova stambenih zgrada (mjera R.5),
predvia se uspostava sheme financijskih poticaja za fizike osobe - vlasnike obiteljskih kua te nastavak

28

Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.
29
Svi podaci preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za 2009. godinu.

65

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Programa koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) na otocima. Energetska obnova stambenih zgrada
postavljena je vrlo ambiciozno, s ciljem od 3% obnovljene postojee povrine stambenog fonda godinje. Ovaj
cilj bez snane institucionalne potpore, jasno dodijeljenih odgovornosti i osiguranih financijskih sredstava nee
biti mogue ostvariti. No isto tako, bez ovakve mjere e biti vrlo teko ostvariti i nacionalni cilj u 2016. godini
kao i u 2020. godini pa stoga programi obnove zgrada moraju biti prioritet u narednom razdoblju te je potrebno
uspostaviti suradnju nadlenih dravnih tijela, JLP(R)S poglavito upanija, upravitelja zgrada kao i informirati
vlasnike kua i stanova o koristima ovakvih projekata. Za provedbu programa koji obuhvaa viestambene
zgrade i obiteljske kue odgovorne su JLP(R)S uz podrku regionalnih/lokalnih agencija kao provedbenih tijela,
a financijska sredstava za sufinanciranje provedbe treba osigurati FZOEU u suradnji s HBOR i komercijalnim
bankama kao i povlaenjem sredstava iz EU fondova. Provedba ovog programa predstavlja i mjeru sa
znaajnim potencijalom energetske utede a time i doprinosa ispunjenju obveze/cilja iz Programa energetske
uinkovitosti u neposrednoj potronji energije upanije koji je propisan ZUKE-om za JLP(R)S. Zbog iznimno
visokih investicija, nuno je ukljuivanje ESCO trita i komercijalnih banaka u provedbu ovog programa.
Kuanski ureaji u kuanstvima odgovorni su za oko 17% ukupne potronje energije u kuanstvima. Napredak u
izboru sve uinkovitijih ureaja postigao se uvoenjem sheme oznaavanja energetske uinkovitosti za 7 grupa
ureaja jo od 2005. godine. Na alost, uinke ove mjere nije mogue ocijeniti egzaktno jer nije bilo
odgovarajueg sustava praenja stanja na tritu i koliina prodanih ureaja. Jo se bolji rezultati mogu postii
koordiniranim promotivnim aktivnostima i financijskim mjerama kojima bi se poticala kupnja najuinkovitijih
ureaja na tritu uz istodobno uklanjanje postojeih, starih i neuinkovitih ureaja iz uporabe. Isto tako,
potrebno je osigurati da se na oznakama daju ispravne informacije, zbog ega je potrebno uspostaviti ispitni
laboratorij. U Hrvatskoj za sada ne postoji akreditirani ispitni laboratorij za utvrivanje energetske uinkovitosti
kuanskih ureaja i drugih proizvoda. Pomo za uspostavu ovakvog laboratorija trebalo bi traiti i iz EU
[30]
programa pristupne pomoi (IPA) te drugih oblika financiranja preko EU fondova.
Saeti prikaz postojeih i novih opih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti zgrada dan je u Tablici 22.
Pregled pojedinanih mjera za kuanstva, a detaljni prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku
mjeru.

30

Pomo za uspostavu ovakvog laboratorija ve je traena u sklopu IPA programa, no nije ostvarena zbog nedostatka
sredstava. U narednom ej razdoblju svakako potrebno ponovo zatraiti pomo za uspostavu testnog laboratorija.

66

31

Plan energetske
obnove
stambenih zgrada
2011.2016.
/

Toplinske potrebe
kuanstava na otocima

Postojee obiteljske
kue i viestambene
zgrade

0,0006 PJ
(0,16 GWh)

2008.2012.
(2016.)

N/D

Cilj za sektor kuanstava je 6,72 PJ za 2016. godinu, a za 2010. 2,24 PJ.

R.5.

R.4.

R.3.

2006.2016.

N/D

0,003 PJ
(0,91 GWh)

R.2.

2007.2013.

2009.2016.

Kuanski ureaji

Energetsko
oznaavanje
kuanskih ureaja
i energetski
standardi

R.1.

Trajanje

Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]

Potronja energije u
stambenim zgradama,
proizvodnja energije u
stambenih zgradama
koritenjem OIE i
dizalica topline

Postojee stambene
zgrade

Info kampanje,
aktivnosti
dodatne
edukacijeusavravanja i
mrea EE info
centara

Br.

Program
financijskih
potpora fizikim
osobama za
investicije u
suneve toplinske
sustave i ostale
mjere EnU
Program
koritenja
ukapljenog
naftnog plina
(UNP) i suneve
energije na
otocima

Ciljna neposredna
potronja

Naziv mjere za
utedu energije

Tablica 22 Pregled pojedinanih mjera za kuanstva

0,03

0,15

N/D

N/D

Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]

67

7,61 PJ
(2.114 GWh)

0,005 PJ
(1,36 GWh)

0,11 PJ
(29,45 GWh)

0,83 PJ
(230 GWh)

N/D

Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]

113,24

0,07

1,64

12,35

N/D

Udio u
sektorskom
cilju31 za
2016. [%]

Nova mjera

Provodi se
kako je
predvieno

Mjera
revidirana

Mjera
revidirana
uvoenjem
financijskih
potpora, ali i
zbog izmjena
EU direktiva

Nacionalna
medijska
kampanja se
vie nee
provoditi

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

Mjera zahtijeva velika ulaganja JLP(R)S


provode program, sufinanciranje treba
osigurati FZOEU iz vlastitih sredstava, , te
je potrebno u provedbu ukljuiti ESCO
tvrtke te EU fondove

Mjera nije bila eksplicite definirana u


1.NAPEnU iako se provodila kako je
posebnim Programom predvieno;
Program je potrebno revidirati i nastaviti
provoditi do 2016.

upanije, regionalne energetske agencijeprovedba i sufinanciranje; primarno se


treba poticati uporaba suneve energije za
pripremu PTV

Potrebno je osigurati praenje


koliina ureaja s obzirom na razred
energetske uinkovitosti na tritu,
kako bi se tonije mogli ocijeniti
uinci ove mjere

Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor kuanstava
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Postoji sprega s mjerom P.1

Dodatne napomene

0,004 PJ
(1,07GWh)
0,18

8,56 PJ
(2.404,81 GWh)
127,30

68

Ukupne utede ostvarene u sektoru kuanstava vee su i prikazane su u poglavlju 3.3, a rezultat su opih mjera za zgradarstvo kao i mjera koje su provodili energetski subjekti. Ovdje su
navedeni samo rezultati i procjene uinaka mjera koje su izravno vezane uz kuanstva.

32

UKUPNO32:

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Info kampanje i mrea EE info centara

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Informacije o
provedbi

R.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2007.
Kraj:2013.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Opsena nacionalna kampanja se vie nee provoditi; provodit e se ciljane kampanje u
kombinaciji s financijskim poticajima za odreene mjere; sve ostale aktivnosti se nastavljaju
provoditi

Cilj / kratak opis

Info kampanjama nastoji se podii svijest ciljanih skupina o koristima i mogunostima


poboljanja energetske uinkovitosti. Najuinkovitije su kampanje u ogranienom razdoblju
i usmjerene na specifine aktivnosti, primjerice na toplinsku izolaciju zgrada, na uinkovitiju
rasvjetu i slino. Ovom mjerom predvia se i osnivanje EE info centara pri gradskim i
upanijskim upravama u kojima e djelovati energetski savjetnici koji e graanima na
njihov zahtjev dijeliti besplatne savjete o mogunostima energetskih i novanih uteda u
njihovom domu. Ciljanim obrazovnim aktivnostima potrebno je obuhvatiti sudionike koji
uestvuju u postizanju cilja poveanja energetske uinkovitosti.

Ciljna neposredna
potronja

Kuanski ureaji; svi ureaji koji u bilo kojem nainu rada troe energiju

Ciljna skupina

Vlasnici stambenih jedinica (graani); donosioci odluka o kupovini ureaja u drugim


sektorima

Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:


1. Nacionalna medijska kampanja putem televizijskih i radio spotova i vanjskih plakata
x Nacionalna medijska kampanja provedena je u 2007., 2008.2009. godini
x Upoznatost graana s pojmom energetske uinkovitosti te mogunostima primjene
mjera energetske uinkovitosti u cilju smanjivanja potronje energije i poboljanja
kvalitete ivota porasla s 27,9% u 2007. na 45,1% u 2009.godini.
2. Kampanja u lokalnim medijima
x (detaljniji opis dan je u sklopu mjere P.1)
3. Nacionalni info centar za energetsku uinkovitost
x 4. studenog 2009. godine otvoren je u Zagrebu, a predstavlja sredinje mjesto za
informiranje graana, u njemu su izloeni vodei energetski uinkoviti proizvodi i
sustavi, a na upite graana strune savjete pruaju energetski savjetnici.
4. Besplatni info telefon i broure
x Besplatni info telefon 0800 200 170
x Broure:Izazov teak 1 tonu CO2 i 200 EE savjeta.
5. Aktivnosti na internetu (web stranica, facebook)
x Tematska internetska stranica (http://www.ee.undp.hr/) sa savjetima za
uinkovitije koritenje energije, tipskim mjerama energetske uinkovitosti i ostalim
korisnim publikacijama
x Facebook profil Gapara Energetia (glavni lik u kampanji)
6. Edukativne aktivnosti usmjerene prema djeci
x Animirani film Misli na sutra
x Misli na sutra kolski sati
Budue aktivnosti:
Aktivnosti 2-6 nastavit e se i u sljedeem razdoblju. Info toke na lokalnoj razini (aktivnost
2.) uspostavljat e se i dalje u sklopu mjere P.1. Posebice je potrebno intenzivirati aktivnosti
usmjerene prema djeci (aktivnost 6.) te je potrebno u suradnji s nadlenim Ministarstvom
(MZOS) osmisliti program ukljuivanja energetskih pitanja u nastavne programe na svim
razinama. Opa nacionalna medijska kampanja (aktivnost 1) nee se vie provoditi. Umjesto
toga, provodit e se ciljane aktivnosti usmjerene na pojedine skupine korisnika i/ili pojedine
oblike neposredne potronje energije. Takve aktivnosti moraju biti popraene financijskim
potporama. Svaki program sufinanciranja kojega uvodi FZOEU prema mjerama definiranim
u ovom NAPEnU mora biti praen snanim promotivnim aktivnostima.
Potrebno je uspostaviti aktivnosti dodatne edukacije-usavravanja za ciljane skupine
(namijenjene projektantima, planerima i ostalim subjektima koji sudjeluju u postizanju cilja
poveanja energetske uinkovitosti). Potrebno je osigurati edukaciju projektanata za
primjenu visokouinkovitih alternativnih sustava za opskrbu energijom, naroito
decentraliziranih sustava za koritenje OIE. UNDP u okviru mjere P1.i P2.FZOEU i dalje treba
nastaviti sufinancirati sve ovakve aktivnosti pokrenute od drugih dionika, pogotovo
organizacija civilnog drutva, koje uivaju povjerenje javnosti.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
UNDP/GEF: 2.000.000 HRK (270.000 EUR)
x
FZOEU:9.684.300 HRK (1.310.000 EUR)

69

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvrno tijelo

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede
energije

Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

x
MINGO:150.000 (20.270 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: osigurati sredstva za promociju mjera definiranih u NAPEnU
Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite
okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih
plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti za financiranje
mjere.
Projektni tim UNDP- u okviru projekata SGE (mjera P.1) i HiO (mjera P.2)
FZOEU- osiguravanje sufinanciranjaza dionike koje provode edukacijske i informacijske
aktivnosti na podruju energetske uinkovitosti
Nositelji programa usavravanja za ciljane skupine u postizanju cilja poveanja EnU
MINGO
MGIPU
MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD pokazatelja Europske
komisije za sektor kuanstava (P1-P5). Ona e imati uinke i u drugim sektorima, posebice u
uslugama, pa e i tamo ti uinci biti uhvaeni TD pokazateljima (P6 i P7). Vano je osigurati
da se prije provoenja svake info kampanje napravi istraivanje trita, te rezultati prikau
ponavljanjem istog ispitivanja nakon provedene kampanje.
Potencijal za energetske utede ove mjere procijenjen je na 2% prosjene sektorske
potronje (mjerom se iskoritava velik potencijal mjera s izuzetno malim investicijskim
trokovima). To je priblino jednako 1,51 PJ u 2016. i 0,60 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve
oblike energije.
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi
Iako 1.NAPEnU daje okvirne procjene za ostvarivanje uteda energije koje su vezane uz ovu
mjeru, praksa pokazuje da je uinke te mjere nemogue izolirati i da ju je najbolje pratiti
koritenjem TD pokazatelja. Zbog toga se vie ne daju procjene uinaka ove mjere.
Ova se mjera preklapa s mjerom P.1 Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama kroz koju e se nastaviti provoditi aktivnosti lokalne promocije, uspostave EE
savjetovalita za graane.

70

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

R.2
Informacijske i obvezne informacijske mjere; Financijski instrumenti
Poetak: 2005.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Od 2006. godine u Hrvatskoj je na snazi obveza oznaavanja energetske uinkovitosti za
sedam grupa ureaja. Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potronji
energije tog ureaja i odabir usmjerava prema uinkovitijima. Osim toga, pravodobnim
usvajanjem zahtjeva a eko-dizajnom proizvoda potrebno je osigurati da se na hrvatsko
trite stavljaju samo proizvodi koji zadovoljavaju propise EU.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Usvajanje i provedba propisa o energetskom oznaavanju kuanskih ureaja
x Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja (Narodne
novine br. 133/05; 130/07 ) usvojen je jo 2005., a izmijenjen 2007. godine, pa
shema oznaavanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj postoji od 2006. godine u
skladu s Direktivom 92/75/EEC i njezinim provedbenim direktivama
x Pravilnik se primjenjuje uz nadzor Dravnog inspektorata (primjerice, u 2010. godini
je zabiljeeno samo 7 prekraja kojima distributeri nisu jasno istaknuli oznaku )
2. Usvajanje i provedba propisa o eko-dizajnu proizvoda koji troe energiju
x Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08) propisuje se donoenje opih uvjeta za eko-dizajn proizvoda kao i
specifinih uvjeta za pojedine grupe proizvoda, temeljem ega su usvojeni sljedei
propisi:
o Pravilnik o utvrivanju zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda koji koriste
energiju (Narodne novine br.97/2009)
o Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost prigunica za fluorescentnu
rasvjetu (Narodne novine br. 32/2009)
o Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na
tekue i plinovito gorivo (Narodne novine br. 135/2005)
o Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost kuanskih elektrinih
hladnjaka, ledenica i njihovih kombinacija (Narodne novine br. 135/2005)
Budue aktivnosti:
1. Regulatorni okvir za energetsko oznaavanje proizvoda povezanih s energijom e se
izmijeniti i uskladiti s Direktivom 2010/30/EU te s njezinim delegiranim aktima do kraja
2011. i kontinuirano u skladu s razvojem EU propisa
2. Regulatorni okvir za eko-dizajn proizvoda e se uskladiti s Direktivom 2009/125/EC i
njezinim provedbenim uredbama do kraja 2011. i kontinuirano u skladu s razvojem EU
propisa (potrebno je usvojiti propise za sve ureaje pokrivene EU uredbama, kao npr.
elektrini motori, perilice rublja, rasvjetna tijela i dr.)
3. Vezano uz zahtjeve Direktiva, potrebno je uspostaviti ispitni laboratorij kojim e se moi
utvrditi istinitost podataka deklariranih na oznaci energetske uinkovitosti kao i
zadovoljavanje zahtjeva eko-dizajna proizvoda
o Financijska potpora za uspostavu ovakvog laboratorija ve je zatraena od
Europske komisije u sklopu IPA programa, te je zahtjev potrebno ponoviti i u
narednom natjeaju, zbog nunosti ispunjavanja obveza definiranih EU
direktivama
o Potporu za uspostavu ovakvog laboratorija treba osigurati MINGO i FZOEU
(potpora za samo osnivanje laboratorija, ne i testiranje ureaja)
4. Poboljat e se sustav praenja stanja na tritu, tj. koliina pojedinih proizvoda s
obzirom na razred energetske uinkovitosti
x Ovo e se ostvariti zakonskom obvezom dobavljaa ureaja da dostavljaju potrebne
podatke MINGO-u
x Dodatno je potrebno osigurati sredstva za periodika istraivanja trita (ankete)
kako bi se dobio uvid u stvarno stanje i profile koritenja pojedinih ureaja u
kuanstvima - ovo treba provoditi i za to osigurati financijska sredstva MINGO
5. FZOEU treba uspostaviti program sufinanciranja nabavke najuinkovitijih ureaja na
tritu kao zamjene za stare ureaje koji se uklanjaju iz uporabe
x FZOEU treba ovaj program provesti u suradnji s komercijalnim bankama ili

71

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Utede
energije

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

opskrbljivaima elektrine energije


x Financijska potpora se moe ostvariti temeljem rauna za kupljeni ureaj, oznake
energetske uinkovitosti ureaja ili informacijskog lista iz kojeg je razvidan razred
energetske uinkovitosti te temeljem potvrde o zbrinjavanju starog ureaja kao
elektrinog otpada
x FZOEU je u suradnji s MINGO ove programe duan detaljno razraditi te poeti
provoditi u 2013. godini
x Temeljem ostvarenih rezultata u 2013. je potrebno odluiti o nastavku programa
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.: /
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO (regulativa): u sklopu redovnih aktivnosti (aktivnosti 1, 2 i 4)
x
IPA i Konar Elektroindustrija d.d. (za uspostavu ispitnog laboratorija): 1.500.000
HRK (200.000 EUR) (aktivnost 3)
x
komercijalne banke i/ili opskrbljivai elektrine energije uz sufinanciranje FZOEU
(sufinanciranje nabavke visokouinkovitih ureaja): 10.000.000 HRK (1.350.000
EUR) (aktivnost 5)
Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite
okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih
plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti za financiranje
mjere.
MINGO unaprjeenje regulatornog okvira i uspostava laboratorija;
FZOEU uspostava sheme sufinanciranja nabave najuinkovitijih proizvoda
MINGO, MZOIP, DIRH
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD pokazatelja Europske
komisije za sektor kuanstava (P4). Za programe koje e uspostaviti FZOEU potrebno je
primijeniti BU metoda Europske komisije uz koritenje nacionalnih referentnih vrijednosti.
Potencijal za energetske utede ove mjere procijenjen je na 5% prosjene sektorske
potronje elektrine energije, to je priblino jednako 1,13 PJ u 2016., 0,51 PJ u 2010.
Nije mogue utvrditi
0,83 PJ (230 GWh)
1,34 PJ (372 GWh)
Iako 1.NAPEnU daje okvirne procjene za ostvarivanje uteda energije koje su vezane uz ovu
mjeru, zbog nedostataka podataka o koliinama ureaja stavljenih na trite i u uporabu
prema razredima energetske uinkovitosti, utede nije bilo mogue ocijeniti ni TD
pokazateljima ni primjenom BU metode.
BU metodom e se pratiti uspjenost sheme sufinanciranja nabavke novih ureaja. Detaljni
opis metode temeljene na preporukama EK nalazi se u posebnom dokumentu Mjerenje i
verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. TD pokazateljima e
se pratiti sveukupni uinak postojanja sheme oznaavanja energetske uinkovitosti ureaja.
Financijska sredstva komercijalnih banaka uz sufinanciranje subvencije kamate od strane
FZOEU su procijenjena na temelju cilja od 20.000 zamijenjenih ureaja u sljedee dvije
godine i subvencije od u prosjeku 500 HRK po ureaju. Ostvarenjem ovog cilja mogle bi se
postii utede od oko 1,5 GWh (uz pretpostavku da e dominantni ureaj biti hladnjaci za
koje je u BU metodi postavljena referentna vrijednost godinjih uteda od 75 kWh/god). No,
zamijenjenih ureaja e biti znaajno vie, a zbog ve osjetne transformacije trita (ureaji
razreda energetske uinkovitosti manjeg od B se teko pronalaze na tritu) oekivane
utede su puno vee. Ako se u obzir uzmu dominantni ureaji u kuanstvu, okvirne utede
zamjenom ureaja mogu se ocijeniti na oko 200 kWh po kuanstvu.
Ova se mjera preklapa s mjerom R.3 Financijska potpora fizikim osobama za investicije u
energetsku uinkovitost . FZOEU mora osigurati da se uinci mjera vode razdvojeno.

72

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program financijskih potpora fizikim osobama za investicije u suneve


toplinske sustave i ostale mjere poboljanja energetske uinkovitosti

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /

R.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Predvia se snana suradnja FZOEU i JLP(R)S kako bi se osigurali poticaji fizikim osobama.
Mjera je revidirana, a prioritet se stavljaju na poticanje zamjene postojeih i ugradnju novih
energetski uinkovitih prozora, poticanje poveanja toplinske zatite vanjske ovojnice,
poticanje koritenja dizalica topline u sustavima grijanja kao i getermalnih dizalica topline,
poticanje uporabe sunevih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode (PTV) i
poticanje ugradnje pei na biomasu za grijanje i pripremu potrone tople vode.
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizikim osobama za investiranje u
energetsku uinkovitost i OIE. Program treba razviti FZOEU u suradnji sa JLP(R)S.
Dodatno, ova mjera predvia i uspostavu sheme financijskih poticaja za uporabu OIE za
proizvodnju toplinske energije i to kroz posebne podzakonske akte novim propisima koji
ureuju poticanje i stjecanje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije.
Sve mjere energetske uinkovitosti i uporaba OIE (sunevi toplinski sustavi, ali i dizalice
topline, biomasa)
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno, u suradnji sa upanijama
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Djelovanje FZOEU
x FZOEU je uspostavio suradnju s 4 upanije preko kojih je ostvareno subvencioniranje
ugradnje sunevih toplinskih sustava i dizalica topline u kuanstvima u tim
upanijama
o Ukupno je sufinancirano 195 projekata ugradnje sunevih toplinskih sustava u
kuanstvima s ukupno ostvarenim utedama energije 2,32 TJ (0,65 GWh) i oko
1.000 m2instaliranih u sunevih toplinskih kolektora
o Ukupno je sufinancirano 5 projekata ugradnje dizalica topline s ukupno
ostvarenim utedama energije 0,36 TJ (0,10 GWh)
2. Usvajanje i provedba propisa o poticanju proizvodnje toplinske energije iz OIE
x Predvieni regulatorni okvir u proteklom razdoblju nije uspostavljen ali je kroz novi
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 63/12) omoguen s dodatnim bonusom
(poveanje poticajne cijene) stimulacija koritenja suneve energije i energije tla i
vode za proizvodnju toplinske energije.
x Koritenje OIE za proizvodnju toplinske energije:
Budue aktivnosti:
1. Djelovanje JLP(R)S (regionalnih energetskih agencija)
x Potrebno je suradnju proiriti na svih 21 upaniju te sklopiti ugovore s njima o
sufinanciranju sljedeih aktivnosti u kuanstvima:
o Uporabu sunevih toplinskih sustava za pripremu PTV
o Rekonstrukcija ovojnice zgrade izvoenjem toplinske izolacije obiteljskih kua
na razinu koja najmanje zadovoljava propise, a dodatni se poticaji ostvaruju
ukoliko se postiu bolja energetska svojstva kue negoli je propisima
zahtijevano
o Rekonstrukcija ovojnice zgrade zamjenom starih prozora novim (s Uvrijednostima niim od propisanih)
o Rekonstrukcija sustava grijanja, ugradnja sunevih toplinskih sustava,
ugradnja dizalica topline
2. Usvajanje i provedba propisa o poticanju proizvodnje toplinske energije iz OIE
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 1.080.000 HRK (146.000 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013. iznose 626.600.000 HRK.:
x
MINGO - 100.000 (izrada programa)
x
FZOEU: 188.000.000 HRK (25.133.690 EUR) (30%)
x
JLP(R)S: N/D
x
HBOR, Komercijalne banke i graani; 438.500.000 HRK (69,98%)
JLP(R)S, regionalne energetske agencije) u koordinaciji s Centrom
FZOEU osiguravanje sufinanciranja
MINGO, MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU metoda Europske

73

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


energije

mjerenja uteda
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

komisije uz uspostavljene nacionalne referentne vrijednosti. Detalji su dani u dokumentu


Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. Prioritet je
poticanje sunevih toplinskih sustava za pripremu PTV. Za praenje uinaka ove mjere
koristit e se BU metoda za suneve sustave prema preporukama EK. Korisnici sredstava
duni su JLP(R)S dostaviti podatke o povrini i tipu instaliranih kolektora (ploasti ili cijevni),
kao i o uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode koji se koristio prije instalacije
sunevih kolektora. Preporua se da JLP(R)S svojim korisnicima uvede obvezu detaljnog
izvjetavanja o svakom projektu u smislu ostvarenih uteda koje su rezultat smanjenja
potronje drugih energenata. Pri tome je potrebno osigurati da se razdvojeno prate uinci
na stambenim zgradama do 400 m2 i viestambenim zgradama. JLP(R)S podatke mora
dostavljati Centru u svrhu praenja i verifikacije ostvarenih uteda energije.
Potencijal za energetske utede ove mjere procjenjuje se na 2% prosjene potronje sektora.
To je priblino jednako 1,51 PJ u 2016., 0,50 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve oblike
energije.
2,68 TJ (0,75 GWh)
106 TJ (29,45 GWh)
106 TJ (29,45 GWh)
Iako 1.NAPEnU daje okvirne procjene za ostvarivanje uteda energije koje su vezane uz ovu
mjeru, zbog nedostataka detaljnih planova za provedbu i nesigurnosti vezanih uz odaziv
upanija i graana, za sljedee razdoblje nije mogue dati precizne procjene moguih
uteda. Ipak, pretpostavlja se da e sve upanije uspostaviti suradnju s FZOEU za
sufinanciranje ugradnje sunevih toplinskih sustava i za cilj se postavlja oko 40.000 m 2
ukupno instaliranih u 2016.. Uz pretpostavljenu uinkovitost postojeih sustava za pripremu
potrone tople vode od 89%, godinju prosjenu proizvodnju sunevih toplinskih kolektora
od 600 kWh/m2 (konzervativno se pretpostavlja da e se podjednako ugraivati kolektori u
primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj te da e dominirati ploasti kolektori), procjenjuju se
utede energije u 2016. i 2020. Iako mjera predvia sufinanciranje i drugih aktivnosti, njih
se nije uzelo u obzir pri procjeni no osigurat e se praenje uteda ostvarenih i tim
aktivnostima (npr. ugradnjom dizalica topline). Utede ostvarene kompleksnim obnovama
obiteljskih kua ocjenjuju se u mjeri R.5
BU metodama e se pratiti uspjenost sheme sufinanciranja fizikih osoba, prema
preporukama Europske komisije. Koritenjem tih metoda ocijenjeni su i uinci do sada
sufinanciranih projekata ugradnje sunevih toplinskih sustava. Za dizalice topline razvijena
je nacionalna metodologija. Detaljni opis metodologije dan je u dokumentu Mjerenje i
verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore .
Ova se mjera preklapa s mjerom R.2 Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i
energetski standardi . Mora se osigurati da se uinci mjera vode razdvojeno. Aktivnosti u
sklopu ove mjere vezane uz energetsku obnovu obiteljskih kua trebaju se integrirati u
mjeru R.5 Energetska obnova stambenih zgrada na nain da se izradi jedinstveni program
obnove. Pri tome je potrebno osigurati da se razdvojeno prate uinci na obiteljskim kuama
i viestambenim zgradama.

74

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i suneve energije na


otocima

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Utede

Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /

R.4
Financijski instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2012. (2016).
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Istekom provedbe Programa potrebno je detaljno analizirati njegove uinke, revidirati ga s
obzirom na uoene nedostatke i osigurati njegov nastavak do 2016. godine
Cilj ove mjere jest primarno osigurati dostupnost osnovnih energenata graanima u svim
dijelovima Republike Hrvatske. Dodatno, stimulira se uporaba UNP-a koji je jedini energent
u Hrvatskoj ija domaa proizvodnja premauje potronju. I konano, UNP na otocima je
izvrsna opcija i u ekolokom (djelomino) i ekonomskom smislu jer se eliminira potronja
loivog ulja i elektrine energije za toplinske potrebe kuanstava (struktura potronje
energije na otocima je: 32% drvo, elektrina energija 30%, loivo ulje 29% i UNP oko 8% ).
Ugradnjom nove opreme za koritenje UNP-a, poboljava se uinkovitost sustava grijanja i
PTV, a dodatne se utede energije ostvaruju kombinacijom sa sunevim toplinskim
sustavima.
Sustavi grijanja prostora i pripreme PTV u kuanstvima
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno, u suradnji sa upanijama
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Djelovanje FZOEU sufinanciraju se trokovi izrade idejnog rjeenja za projekt instalacije
malog spremnika UNP-a u udjelu od 90%,, trokovi instalacije spremnika u udjelu od
60% te trokovi izrade projektne dokumentacije termotehnikih instalacija i postavljanja
sustava za koritenje UNP-a ili kombiniranog sustava UNP-suneva energija u udjelu od
60%,
x Ukupno su sufinancirana 43 projekta u kuanstvima; a ostvarene utede energije
iznose 0,57 TJ (0,16 GWh)
x Dodatno je u sklopu Programa sufinancirano 6 projekata u sektoru javnih
(ostvarene utede su 1,39 TJ (0,39 GWh)- prikazane su pod mjerom H.1 te 1 u
sektoru komercijalnih usluga(ostvarene utede su 1,62 TJ (0,45 GWh) prikazane su
pod mjerom C.1)
x Broj sufinanciranih projekata manji je od planiranog, a osnovni problem
predstavljaju nesreeni imovinsko-pravni odnosi zbog kojih nije mogue, prema
pravilima Fonda, ostvariti sufinanciranje
Budue aktivnosti:
1. Program je potrebno provoditi na predvieni nain do 2012. godine kada je potrebno
analizirati njegove uinke i izvriti reviziju kako bi se uklonili utvreni nedostatci. Reviziju
trebaju zajedniki provesti MRRFEU i MINGO u suradnji sa iskustvima distributera UNPa.
2. Revidirani Program potrebno je provoditi u narednom razdoblju do 2016. godine uz
godinje izvjeivanje o postignutim rezultatima. Inicijalni prijedlozi za reviziju su
sljedei:.
x Osmisliti i provesti snanu promotivnu kampanju u suradnji s otokim JLP(R)S i
distributerima UNP-a.
x Olakati procedure za dodjelu sredstava
x Postaviti kvantitativne ciljeve koji se ele postii programom
x Osigurati praenje uinaka u smislu ostvarenih uteda energije
x Proiriti stvarnu primjenu Programa na javni sektor i komercijalne usluge na
otocima
3. sufinanciranje naknade za spremnike UNP
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 3.517.000 HRK (475.300 EUR)
x
MMPI: 6.942.135,31 HRK (931. 800 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 5.000.000 HRK (675.700 EUR)
x
MINGO: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MINGO
x
MRRFEU: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MRRFEU
MRRFEU, MINGO, FZOEU, ovlateni distributeri UNP-a u koordinaciji s Centrom
MRRFEU, MINGO, MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU metoda Europske

75

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


energije

mjerenja uteda
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

komisije uz uspostavljene nacionalne referentne vrijednosti. Kombiniraju se metode za


zamjene sustava grijanja, za zamjene sustava za pripremu PTV i za suneve toplinske
sustave. Detalji su dani u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom
metoda odozdo-prema-gore.
/
0,57 TJ (0,16 GWh)
4,89 TJ (1,36 GWh)
7,77 TJ (2,16 GWh)
Ostvarene utede izraunate su temeljem stvarnih podataka za svaki pojedini projekt i
koritenjem preporuenih BU metoda.
Procjene uteda za 2016. godinu temeljene su na pretpostavci da e se godinje Programom
obuhvatiti 50 kuanstava, ili jo 300 kuanstava,do kraja 2016. godine. Ocjena dosadanjih
projekata daje podatak o prosjeno ostvarenim utedama od oko 4 MWh/kuanstvu, pa
oekivana uteda iznosi 1,20 GWh (4,32 TJ). S obzirom na ivotni vijek opreme u sustavima
grijanja i solarnih toplinskih kolektora, sve e utede biti ive do 2016. godine. Oekivane
utede u 2020., uz pretpostavku nastavka Programa, temeljene su na jo dodatnih 200
kuanstava obuhvaenih programom.
Ova mjera je imala i uinke u sektoru javnih i komercijalnih usluga, a te se ostvarene utede
prikazuju u tim sektorima.

76

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Plan energetske obnove stambenih zgrada

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke

R.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih
stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine te provedba tog plana. Planom se pozornost
primarno usmjerava na stambene zgrade do 400 m2i viestambene zgrade graene prije
1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog
razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia energetsko certificiranje prije i nakon energetske
obnove.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih zgrada (graani); tvrtke koje upravljaju viestambenim zgradama
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine
x MGIPU i MINGO, i duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2011. godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine
x Tijekom izrade plana potrebno je ukljuiti upravitelje zgrada kako bi se identificirale
primarne viestambene zgrade za rekonstrukcije; tijekom izrade plana takoer je
potrebno provesti informiranje i edukaciju stanara kako bi se dobio njihov pristanak
za predloene zahvate
x U izradu plana nuno je ukljuiti i upanije te izraditi program obnove prioritetnih
stambenih zgrada do 400 m2 po svakoj upaniji (dodatni kriteriji za odreivanje
prioriteta mogu biti npr. socijalni status, branitelji i povratnici i sl.)
x Provedba programa se predvia do 2016. godine
x FZOEU moe sufinancirati kamatne stope kredita komercijalnih banaka
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje do kraja 2016.
sukladno godinjim financijskim planovima.
2. Primjena plana
x Realizacija plana treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2012. godine i trajati sve
do 2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i
ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjena na
1.500,00 kuna po m2 iznose 2,25 milijardi kuna.
x
MGIPU: 100.000 HRK (13.354 Eura) izradu programa do kraja 2013.
Provedba godinje: 2.250.100.000 HRK (300.000.000 EUR)
x
FZOEU: 10.000.000 HRK (1.300.000 EUR)
x
EU fondovi, kom.banke, EIB: 2.240.000.000 HRK (298.000.000 EUR)
x
ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom.
MGIPU - izrada detaljnog plana
JLP(R)S provedba plana u koordinaciji s Centrom
FZOEU - osiguravanje potrebnog sufinanciranja
MGIPU
Praenje uinaka potrebno je osigurati koritenjem BU metoda preporuenih od strane
Europske komisije (metoda 2.1 obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada). Ulazne
podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu.
/
/
7,61 PJ (2.114 GWh)
12,79 PJ (3.554 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna metara

77

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

3.7.1.3

kvadratnih korisne povrine stambenih zgrada, prema podacima Dravnog zavoda za


statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te podataka o ukupno izdanim graevinskim
dozvolama i izgraenim zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Od toga je grijane
korisne povrine 66,25%. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti
prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom toplinske
energije za grijanje 200-250 kWh/m2. Uz pretpostavku da se svake godine obnovi 1%
povrine stambenih zgrada, odnosno oko 1,5 milijuna m2 (to je vrlo ambiciozan cilj kojim
se, uz veliki angaman mogu ostvariti traene energetske utede) te da se specifina
godinja potronja toplinske energije za grijanje smanji sa prosjenih 200-250 kWh/m2 na
50 kWh/m2, uz uinkovitost sustava grijanja od 0,85, ostvarile bi se utede finalne energije
u 2016. (uz pretpostavljeni poetak primjene 2012.) od oko 2.114 GWh (7,61 PJ), a u 2020.
3.554 GWh (12,79 PJ).
Kako bi se postigao efekt mnoenja i vlasnici stanova zainteresirali za obnove svojih zgrada,
potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi koje su oni donijeli
stanarima. Aktivnosti u sklopu ove mjere vezane uz energetsku obnovu obiteljskih kua
preklapaju se s mjerom R.3 Program financijskih potpora fizikim osobama za investicije u
sunave toplinske sustave i druge mjere EnU. Te su sloene energetske obnove predmet
sveobuhvatnog programa. Pri tome je potrebno osigurati da se razdvojeno prate uinci na
zgradama do 400 m2i viestambenim zgradama.

Mjere u uslunom sektoru


[33]

Sektor usluga ukljuuje komercijalne usluge i javni sektor . Udio sektora usluga u ukupnoj potronji energije u
Hrvatskoj iznosi 11,4%. Elektrina energija je dominantan oblik energije sa 61,1%, a slijedi prirodni plin s 18,4% i
[34]
tekua goriva s 14%. Udio toplinske energije u ukupnoj potronji sektora je relativno malen, oko 5,3%. Vano
je istaknuti da je u uslunom sektoru potronja elektrine energije i prirodnog plina u porastu, dok potronja
tekuih goriva opada. Kretanje potronje energije u uslugama (javnim i komercijalnim) od 2003.-2010. godine
prikazano je na Slika 1 (poglavlje 3.3.2.1). U odnosu na 2007. godinu potronja energije u sektoru usluga
porasla je za 7,33 % uz ostvarenu godinju stopu porasta od 2,39% (Tablica 23).
Tablica 23 Potronja energije u uslunom sektoru u razdoblju 2003.-2010.
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.*
PJ
Potronja energije
25,60 27,05 28,40 28,24 28,17 30,06 30,34 30,23
u uslugama
*Potronja energije za 2010. je procijenjena

3.7.1.3.1

2010./2007.

2007.-2010.
%

7,33

2,39

Mjere u javnom sektoru

Hrvatske energetske statistike ne razlikuju potronju energije u javnom i u komercijalnom uslunom sektoru.
[35]
No, moe se ocijeniti da javni sektor u potronji elektrine energije sudjeluje s oko 40%, to znai da javni
sektor u Hrvatskoj troi manje od 5% ukupne neposredne potronje energije.
Bez obzira na ovaj mali udio, Hrvatska poduzima znaajne napore za postizanje uteda energije u javnom
sektoru te je javni sektor predvodnik u aktivnostima energetske uinkovitosti. Upravo se na tome temelji i
paket mjera energetske uinkovitosti koje su definirane u 1. NAPEnU a ija je ocjena dana u ovom poglavlju.

33

Javni sektor je proraunski i izvanproraunski korisnik dravnog prorauna, proraunski i izvanproraunski korisnik
prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, trgovako drutvo i pravna osoba u kojoj Republika
Hrvatska odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje.
34

Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.
35

Ocjena je napravljena prema dostupnim podacima iz ODYSSEE baze podataka. U javni sektor su ubrojene kategorije:
administracija, obrazovanje i zdravstvo. Podaci su uzeti za 2009. godinu.

78

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti u proteklom trogodinjem razdoblju bile su usmjerene na
izgradnju kapaciteta u javnom sektoru za kontinuirano i samoodrivo gospodarenje energijom kao i na mjere s
niskim trokovima provedbe kao to su poticanje promjena ponaanja zaposlenika kroz obrazovne radionice i
seminare. U velik broj zgrada javnog sektora na dravnoj i lokalnoj razini uvedena je organizacijska struktura za
gospodarenje energijom kroz imenovanje energetskih ureda i timova te je uveden programski alat za praenje i
analizu potronje energije (ISGE). Pokazalo se da su ovakve organizacijske mjere energetske uinkovitosti u
javnom sektoru donijele znaajne energetske i novane utede. Provedba navedenih aktivnosti predvia se i u
razdoblju 2. NAPEnU.
U razdoblju 2.NAPEnU, javni sektor prua izvrsnu priliku za provedbu sloenih tehnikih mjera energetske
uinkovitosti u svojim zgradama. Za to je potrebno osigurati tehniku podrku javnom sektoru kroz pripremu
projektne dokumentacije za zgrade u njihovim vlasnitu za koje e se provesti energetska obnova. Za potrebe
izrade projektne dokumentacije se predvia financiranje iz prorauna MGIPU te u budunosti povlaenjem
sredstava iz EU fondova i programa, ali i poticanje primjene ESCO naela ime se znaajno smanjuje financijsko
optereenje prorauna kao i drugih naina financiranja poput javno-privatnog partnerstva. Ovim se NAPEnU,
stoga, previa donoenje sveobuhvatnog programa energetske obnove javnih zgrada.
Dodatno, javni sektor prua izvrsnu priliku za razvoj trita energetskih usluga koje su u Hrvatskoj jo uvijek
nedovoljno razvijene. Zbog toga se u sljedeem razdoblju predvia opsean program poboljanja energetske
uinkovitosti javne rasvjete, upravo na ESCO naelima. Javna rasvjeta je odabrana zbog jednostavnosti
provedbe, predvidivosti buduih uteda energije kao i trine isplativosti, ali i velikog potencijala za razvoj ESCO
poduzetnitva kroz stvaranje novih ESCO tvrtki i irenje djelatnosti postojeih posebice onih vezanih uz
proizvoae ili instalatere rasvjetne opreme.
Vaan preduvjet za poticanje ESCO trita u Hrvatskoj je odgovarajua regulativa koja e ukloniti dosadanje
barijere provedbi ovakvih projekata u javnom sektoru (detalji su dani u poglavlju 3.4).
U sljedeem je razdoblju svakako potrebno pojaati napore na integraciji zahtjeva energetske uinkovitosti u
javnoj nabavi. Pri tome vanu ulogu ima regulativa iz podruja energetskog oznaavanja ureaja kojom se
transponiraju zahtjevi Direktive 2010/30/EU, a prema kojoj je potrebno nabavljati ureaje samo najviih
razreda energetske uinkovitosti. Dodatno, potrebno je osigurati pravna i tehnika znanja i vjetine javnih
nabavljaa za vrednovanje energetske uinkovitosti u postupku ocjene ponuda kroz primjenu kriterija
ekonomski najpovoljnije ponude.
Saeti prikaz postojeih i novih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti dan je u Tablici 24, a detaljni
prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku mjeru. Dodatno, ove su aktivnosti adresirane i u
poglavlju 3.4.

79

Postojee zgrade u
dravnom vlasnitvu

Oprema i ureaji,
vozila, zgrade

Javna rasvjeta

Postojee zgrade
javnog sektora

Program Dovesti
svoju kuu u red

Zelena javna
nabava

Program
Energetski
uinkovita javna
rasvjeta

Plan energetske
obnove zgrada
javnog sektora

P.1.

P.2.

P.3.

P.4

P.5

2011. 2016.
(2020.)

2011.-2013.

2008.-2016.

2008.-2013.
(2016.)

2007.-2013.
(2016.)

Trajanje

46,80

0,585 PJ
(162,56 GWh)

3,60

0,045 PJ [37]
(12,46 GWh)

16,80

0,21 PJ
(59,14 GWh)

26,40

Udio u
sektorskom
cilju[3] za 2010.
[%]

0,33 PJ
(90,96 GWh)

Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]

1,91 PJ
(530,98 GWh)

0,53 PJ
(148,00 GWh)

0,25 PJ
(68,71 GWh)

N/D

0,33 PJ
(92,41 GWh)

0,80 PJ
(221,86 GWh)

Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]

50,80

14,18

6,65

N/D

8,78

21,27

Udio u
sektorskom
cilju36 za 2016.
[%]

Ukljueni uinci provedenih


projekata energetski uinkovite
Nova mjera
javne rasvjete do kraja 2010.
(FZOEU i HEP-ESCO)
Mjerom se predvia primjena
tehnikih mjera energetske
uinkovitosti, poglavito obnove
ovojnice zgrada; Ukljueni uinci
Nova mjera
provedenih projekata energetski
uinkovite javne rasvjete do
kraja 2010.
Za postizanje znaajno veih uteda u javnom
sektoru, potrebno je odgovarajuim regulatornim
okvirom potaknuti primjenu ugovaranja po
energetskom uinku , odnosno angaman ESCO
tvrtki..

Osigurati praenje koliina i


tipova nabavljenih energetski
uinkovitih ureaja i vozila

Potaknuti provedbu
identificiranih tehnikih mjera
po ESCO naelu / Osigurati
nastavak aktivnosti

Provodi se
kako je
predvieno
Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni
nain

Potaknuti provedbu tehnikih


mjera po ESCO naelu / Osigurati
nastavak aktivnosti

Dodatne napomene

Provodi se
kako je
predvieno

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

37

80

Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ u 2016., a za 2010. godinu 1,25 PJ.
Ostvarene utede rezultat su projekata sufinanciranih od strane FZOEU (utede su izuzete iz uinka horizontalne mjere FZOEU - financijska potpora za EnU, OIE i istiji promet ) i HEP-ESCO
d.o.o.
38
Ukupne utede ostvarene u sektoru javnih usluga vee su i prikazane su u poglavlju 3.3. i 3.4., a rezultat su opih mjera za zgradarstvo. Ovdje su navedeni samo rezultati i procjene uinaka
mjera koje su izravno vezane uz javni sektor.

36

Postojee zgrade u
vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune
(regionalne)
samouprave (JLP(R)S)

Projekt Sustavno
gospodarenje
energijom u
gradovima i
upanijama

Br.

UKUPNO[38]:

Ciljna neposredna
potronja

Naziv mjere za
utedu energije

Tablica 24 Pregled pojedinanih mjera u javnom sektoru

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

P.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2007.
Kraj:2013.(2016)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Mjeru je potrebno dopuniti primjenom sloenih
tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijeniti model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, stratekog
planiranja energetike i odrivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini,
to doprinosi smanjenju potronje energenata a s tim i smanjenju emisija tetnih plinova u
atmosferu. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za gospodarenje energijom,
obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i analiziranje potronje
energije i vode u zgradama u vlasnitvu JLP(R)S.
Postojee zgrade u vlasnitvu JLP(R)S
Zaposlenici javnog sektora
Projekt se provodi u cijeloj Hrvatskoj, razliitim intenzitetom. U projekt je ukljueno svih 21
upanija i 127 gradova.
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Kreiranje politike volje za provedbu aktivnosti energetske uinkovitosti
x Energetsku povelju je potpisalo svih 127 gradova i 20 upanija
x Pismo namjere potpisala su 83 grada i 20 upanija
x Politiku energetske uinkovitosti i zatite okolia javno je objavilo 70 gradova i 13 upanija
ovime se grad/upanija obvezuje smanjiti svoju potronju energije barem 5% godinje
2. Uspostavljanje organizacijske strukture (EE timovi i uredi) u JLP(R)S
x 64 grada i 14 upanija uspostavili su EE timove s ukupno 361 zaposlenikom
3. Uvoenje programskog alata (ISGE) za kontinuirano praenje i analiziranje potronje energije u
zgradama JLP(R)S
x 78 gradova i 16 upanija napravili su popise svojih zgrada (6.286 ukupno; 3.735 zgrada u
vlasnitvu gradova i 2.551 zgrada u vlasnitvu upanija)- vano je istaknuti da ovakav
registar javnih zgrada u Hrvatskoj prije SGE projekta nije postojao!
x Podaci o 2.544 zgrada prikupljeni i uneseni u ISGE. u 1.202 zgrade redovito se prate
trokovi za energiju preko rauna, a u 1.070 zgrada redovno se (dva puta tjedno) prati
potronja energije oitanjem brojila za sve oblike energije i vodu
4. Obrazovanje EE timova za primjenu ISGE i openito o mogunostima za poboljanje EnU
x Radionice o EnU openito i ISGE odrane u 58 gradova i 16 upanija za 1.933 sudionika za
tehniko osoblje
x Teaj za energetske savjetnike uspjeno poloilo 171 lanova EE timova iz 60 gradova i
upanija, (dodatno je teajeve pohaalo 114 sudionika iz drugih sektora)
x ISGE radionice za lanove EE timova provedene u 15 gradova i 9 upanija
x Radionice Sustavno gospodarenje energijom: Tjedna i dnevna analiza i interpretacija
podataka o potronji energije (potpomognuta istoimenim prirunikom) s ciljem
osposobljavanja za izradu programa i planova energetske uinkovitosti te za praenje
ostvarenih uteda pohaalo 74 polaznika (EE timovi, zaposlenici u upanijskim uredima i
razvojnim agencijama) u 11 upanija- slijedom saznanja s radionice, Osjeko-baranjska
upanija je izradila svoj prvi akcijski plan energetske uinkovitosti
5. Aktivnosti poveanja svijesti ostalih zaposlenika kroz radionice Zeleni ured
x Radionice za trening trenera za lanove EE tima odrane u 6 gradova i 15 upanija sa 171
sudionikom
x Motivacijske radionice odrane u 16 gradova i 3 upanije za 346 zaposlenika
6. Provedba energetskih pregleda u odabranim zgradama
x Provedeno ukupno 1.126 energetskih pregleda u 30 gradova i 7 upanija
x Identificirane mogue investicije u poboljanje EnU u iznosu 1.595 milijuna HRK (215,59
milijuna EUR)
x Procijenjeni potencijali uteda:
o 2,57 PJ/god (713,70 GWh/god); 76,19 milijuna HRK (10.295.000 EUR); 189.000 t
CO2/god
7. Provedba tehnikih mjera EnU u odabranim zgradama
x Tehnike mjere EnU provedene su u 78 zgrada (u pravilu se radilo o rekonstrukcijama
vanjskih ovojnica i sustava grijanja u kolama, vrtiima, bolnicama)
x Ukupna investicija 103. 979.616 HRK (14.051.299,5 EUR)
x Ostvareno smanjenje potronje energije: 62,1 TJ/god (17,24 GWh/god)
x Ostvareno smanjenje emisija CO2: 7.911 t/god
2. Promocija i komunikacija prema javnosti

81

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO, MGIPU, MZOIP

Metoda praenja
/ mjerenja uteda
energije

Praenje ostvarenih uteda energije omogueno je ISGE sustavom. Ostvarene utede temelje se na
mjerenim podacima o potronji svih oblika energije prije i poslije provedbe aktivnosti u sklopu
projekta. Kao referentna godina uzeta je 2007. godina, kada je projekt i slubeno zapoeo.
Ostvarene utede energije na godinjoj razini raunate su kao razlika referentne i ostvarene
potronje energije uz korekciju po klimatskim uvjetima (koritenjem stupanj-dan grijanja).

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.

Utede
energije

x U 38 gradova i 10 upanija ukupno je uspostavljeno 88 punktova s informacijama vezanim


uz EnU i to kroz: 29 EE info-ureda (u sklopu gradske/upanijske administracije) i 5 EE infocentara; 30 info-galerija, 5 info-kutaka, 19 info City-light displeja
x Zastupljenost u lokalnim medijima: 93 javna dogaanja s 83 press konferencije, 56
televizijskih, 98 radijskih emisija i preko 200 lanaka u tiskanim i elektronikim medijima
x Film Moj EE grad: 50 javnih projekcija s publikom izmeu 30 i 250 sudionika
Budue aktivnosti:
Sve aktivnosti SGE projekta nastavit e se provoditi i u razdoblju 2.NAPEnU. Na kraju provedbe
projekta predvia se da e se u sve zgrade u vlasnitvu JLP(R)S uvesti organizacijska struktura za
gospodarenje energijom i ISGE.
Kroz edukacijske aktivnosti dodatno e se odgovorni u JLP(R)S informirati o prednosti ESCO
projekata. Izmjenama i dopuna Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
(Narodne novine 152/2008; 55/12) ureeno je da Vlada RH Uredbom propisuje postupke
provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurava da se bez troenja proraunskih
sredstava provedu mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama javnog sektora.
Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih
izmjena i dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti
krajnjem kupcu moi e pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.
Donoenjem ove Uredbe koju predlae MGIPU, JLP(R)S e se potaknuti da iskoriste potencijale za
ostvarivanje uteda energije primjenom ESCO naina financiranja projekata, bez optereivanja
prorauna. Ovime e se ujedno ostvariti i ciljevi ESD vezani uz poticanje trita energetskih usluga.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:34.473.300 HRK (4.658.555 EUR)
x
GEF: 16.077.230 HRK (2.172.600 EUR) ili 46,6%
x
FZOEU: 18.296.070 HRK (2.472.440 EUR) ili 53,1%
x
MINGORP: 100.000 HRK (13.514 EUR) ili 0,3%
Planirana sredstva do kraja 2013.:15.150.000 HRK (2.007.524 EUR)
x
FZOEU: 15.150.000 HRK (2.007.524 EUR) ili 100% ( kumulativno, iznos predstavlja
ukupna sredstva za 2012. i 2013. godinu )
UNDP projektni tim - projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u koordinaciji s
Centrom
FZOEU- sufinanciranje

Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Potencijal za utede energije procijenjen je na najmanje 5% prosjene potronje u javnom sektoru,


to je priblino 0,65 PJ u 2016. i 0,20 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve oblike energije.
0,33 PJ (90,96 GWh)
0,47 PJ (130,90 GWh)
Ovaj projekt predstavlja projekt izgradnje kapaciteta za sustavno gospodarenje energijom u
JLP(R)S. Postojanje organizacijske strukture jedan je od bitnih preduvjeta za kontinuirano
poboljanje energetske uinkovitosti. Ipak, zbog preporuenog ivotnog vijeka uteda koje
rezultiraju iz organizacijskih mjera od 5 godina, nije mogue za 2020. godinu proglasiti vaeima
utede iz 2016. niti dati procjenu oekivanih uteda.
Ostvarene utede energije utvrene su za zgrade u vlasnitvu JLP(R)S u kojima se primjenjuje ISGE
sustav praenja i analize potronje energije. Do sada je projektom obuhvaeno 2.562 zgrada od
ukupno 6.300 koliko je procijenjeno da je u vlasnitvu JLP(R)S, to predstavlja 41% ukupne povrine
zgrada u vlasnitvu JLP(R)S. Praenjem ostvarene potronje energije putem ISGE sustava utvreno
je da se u prosjeku ostvaruju utede od 10%. Na ovaj su nain u obzir uzeti i uinci provedenih
sloenih tehnikih mjera poboljanja energetske uinkovitosti (aktivnost br.7).
Ukupna potronja energije svih zgrada u vlasnitvu JLP(R)S prema podacima iz ISGE-a iznosi
2.218,56 GWh/god ili 7,99 PJ/god.
Oekivane utede energije u 2016. korigirane su prema stvarnim podacima i dosadanjim
ostvarenjima projekta te se procjenjuju na 10% ukupne procijenjene potronje energije svih zgrada
u vlasnitvu JLP(R)S ukupno bi to znailo 0,80 PJ kumulativnih uteda energije u 2016 . Prema
preporukama EK, ivotni vijek organizacijskih mjera kao to je SGE je 5 godina, to znai da utede
iz 2010. nee biti ive 2016., pa su kumulativne oekivane utede umanjene za ovaj iznos. Za
2020. e se pretpostaviti da e jo uvijek utede ostvarene 2016. biti ive, to e dijelom i biti
tono, a posebice s obzirom na uspostavljenu strukturu za gospodarenje energijom kojom e se
kontinuirano ostvarivati poboljanja.

82

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Ova mjera sadri i aktivnosti koje su usmjerene na graane jer se provedene aktivnosti u javnom
sektoru promoviraju irokoj javnosti na podruju pojedine JLP(R)S. Na ovaj se nain postiu uinci i
u drugim sektorima neposredne potronje, posebice u kuanstvima. Ovi uinci evidentiraju se TD
pokazateljima energetske uinkovitosti. Te e se aktivnosti prikazati i u sklopu mjere R.1- Info
kampanja i mrea EE info centara.

*Za izraun financiranja u Euro valuti koriten je srednji teaj HNB, teajna lista br. 113 utvrena na dan: 12.06.2012. po kojoj
jedan euro iznosi 7,546609 kn.

83

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program Dovesti svoju kuu u red

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

P.2
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: listopad 2008.
Kraj:listopad 2013.(2016)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Nakon formalnog isteka angamana UNDP
projektnog tima (2013.), osigurat e se nastavak aktivnosti. Mjeru je potrebno dopuniti primjenom
sloenih tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijenit model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u
vlasnitvu i koritenju Vlade RH. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za
gospodarenje energijom, obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i
analiziranje potronje energije i vode u zgradama u vlasnitvu drave.
Postojee zgrade u vlasnitvu i koritenju Vlade RH
Zaposlenici javnog sektora
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Pristupanje pojedinih Ministarstava projektu
x Sva ministarstva (njih 16) ukljuila su se u aktivnosti Programa, a 14 ministarstava je
potpisalo pismo namjere te su tako i slubeno utvrdili obvezu provoenja aktivnosti
Programa u zgradama pod svojom nadlenosti. Trenutno je registrirano 2375 od ukupno
procijenjenih 3000 zgrada u nadlenosti sredinje dravne uprave
2. Uvoenje programskog alata (ISGE) za kontinuirano praenje i analiziranje potronje energije u
zgradama sredinje dravne uprave
x Programom je do sada obuhvaeno 1602 zgrada, dok su za njih jo 1224 prikupljeni
relevantni graevinski i energetski podaci te povijesna potronja energenata, za to je
utroeno vie od 63.000 radnih sati. Od 1602 zgrada, podaci za 751 uneseni su u ISGE.
Korisnici ISGE sustava educirani su za redovito praenje i biljeenje potronje na mjesenoj i
tjednoj osnovi. Vano je istaknuti da ovakav registar javnih zgrada u Hrvatskoj prije ovog
projekta nije postojao!
x Na 20 zgrada uveden je sustav daljinskog oitanja potronje energije. Sustav omoguava
automatizirano prikupljanje podataka o potronji elektrine, toplinske energije, plina i
vode. Informacije o potronji energije i vode u realnom vremenu prikazuju se na
edukacijsko-informacijskom tzv. EE panelu ovime se potie energetski efikasno ponaanje
kod svih zaposlenika.
3. Obrazovanje zaposlenika i osoba odgovornih za gospodarenje energijom
x Ukupno je obrazovano 3.330 zaposlenika dravne u prave i to kroz razliite programe:
o radionica Zeleni ured za sve djelatnike ministarstava: 2053
o radionica za voditelje Zelenog ureda: 46
o teaj za energetske savjetnike: 133
o teaj Gospodarenje energijom u zgradama: 17
o radionice za odgovorne osobe (energetske menadere): 673
o radionice za ostalo tehniko osoblje: 408
4. Provedba energetskih pregleda
x Provedeno ukupno 16 energetskih pregleda
x Identificirane mogue investicije u poboljanje EnU u iznosu preko 90 milijuna HRK (12, 16
milijuna EUR) i oekivanim utedama preko
x Procijenjeni potencijali uteda:
o 67,93 TJ/god (18,87 GWh/god)
o preko 15 milijuna HRK (2,03 milijuna EUR)
o 5.000 t CO2/god
x Izraen je prirunik za energetsko certificiranje zgrada kao potpora osobama ovlatenim
za energetske preglede i energetsko certificiranje te ujedno kao mehanizam osiguranja
kvalitete provedenih energetskih pregleda
5. Provedba mjera EnU
x Administrativnim mjerama, a posebice pravilnim odabirom tarifnih modela i zakupljene
snage (to je rezultiralo i znaajnim povratom sredstava od opskrbljivaa) programom su
se ostvarile znaajne financijske utede u iznosu od 5,4 milijuna HRK (730.000 EUR)
x Provedene su neke tehnike mjere koje su uz investiciju od 300.000 HRK ostvarile utede od
oko 2 milijuna HRK (zamjene rasvjete, kompenzacija jalove energije, sanacije vodovodne
mree); utede energije ostvarene ovim projektima iznose oko 487,49 MWh/god ili 1,75
TJ/god.
x U sklopu projekta izraena je tehnika dokumentacija za provedbu ukupno 46 projekata
energetske uinkovitosti vrijednosti 41,12 milijuna HRK, pri emu je 40% sredstava

84

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Utede
energije

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

zatraeno od FZOEU. Ovim projektima bi se ostvarile novane utede u iznosu 4,93 milijuna
HRK/god.
6. Promocija i komunikacija prema javnosti
x Sve projektne aktivnosti redovito se objavljuju na web stranicama www.ee.undp.hr, a
dodatno je ostvareno 13 objava na televiziji, 6 na radiju te 23 u tiskovinama). Osmiljen je i
elektroniki mjesenik koji e se distribuirati na sve prikupljene e-mail adrese (preko 2000).
Budue aktivnosti:
Sve aktivnosti Programa nastavit e se provoditi i u razdoblju 2.NAPEnU. Na kraju provedbe
programa predvia se da e se u sve zgrade u vlasnitvu i koritenju sredinje dravne uprave
uvesti organizacijska struktura za gospodarenje energijom i ISGE te da e se provesti znaajan broj
investicijskih projekata za smanjenje potronje energije.
Za svako e se ministarstvo izraditi plan provedbe mjera EnU.
Kroz edukacijske aktivnosti dodatno e se odgovorne osobe informirati o prednosti ESCO
projekata. Donoenjem Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru koju
predlae MGIPU, omoguiti e se iskoritavanje potencijala za ostvarivanje uteda energije
primjenom ESCO naina financiranja projekata, bez optereivanja prorauna. Ovime e se ujedno
ostvariti i ciljevi ESD vezani uz poticanje trita energetskih usluga. Provest e se energetsko
certificiranje i javno izlaganje energetskih certifikata onih zgrada koje zakonski podlijeu toj obvezi.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:29.658.210 HRK (4.007.865 EUR)
x
FZOEU: 29.503.210 HRK (3.986.920 EUR)ili 99,5%
x
MINGORP: 155.000 HRK (20.945 EUR) ili 0,5%
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 32.345.000 HRK (4.312.667 EUR) ili 100% ( kumulativno, iznos predstavlja
ukupna sredstva za 2012. i 2013. godinu )
UNDP projektni tim - projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u koordinaciji s
Centrom
FZOEU - financiranje
MGIPU, MZOIP, MINGO
Praenje ostvarenih uteda energije omogueno je ISGE sustavom. Ostvarene utede temelje se na
mjerenim podacima o potronji svih oblika energije prije i poslije provedbe aktivnosti u sklopu
programa. Kao referentna godina uzeta je 2007. godina. Ostvarene utede energije na godinjoj
razini raunate su kao razlika referentne i ostvarene potronje energije uz korekciju po klimatskim
uvjetima (koritenjem stupanj-dan grijanja).
Potencijal za utede energije procijenjen je na najmanje 5% prosjene potronje u javnom sektoru,
to je priblino 0,65 PJ u 2016. i 0,20 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve oblike energije.
0,21 PJ (59,14 GWh)
0,12 PJ (33,27 GWh)
Ovaj projekt predstavlja projekt izgradnje kapaciteta za sustavno gospodarenje energijom u
JLP(R)S. Postojanje organizacijske strukture jedan je od bitnih preduvjeta za kontinuirano
poboljanje energetske uinkovitosti. Ipak, zbog preporuenog ivotnog vijeka uteda koje
rezultiraju iz organizacijskih mjera od 5 godina, nije mogue za 2020. godinu proglasiti vaeima
utede iz 2016. niti dati procjenu oekivanih uteda.
Ostvarene utede energije utvrene su za zgrade u vlasnitvu i koritenju sredinje dravne uprave
u kojima se primjenjuje ISGE sustav praenja i analize potronje energije. Do sada je projektom
obuhvaeno oko 64% ukupne povrine svih ovakvih zgrada. Praenjem ostvarene potronje
energije putem ISGE sustava utvreno je da se u prosjeku ostvaruju utede od 10%. Na ovaj su
nain u obzir uzeti i uinci provedenih tehnikih mjera poboljanja energetske uinkovitosti
(aktivnost br.5). Ukupna potronja energije svih zgrada u vlasnitvu sredinje dravne uprave
prema podacima iz ISGE-a iznosi 924,05 GWh/god ili 3,33 PJ/god.
Oekivane utede energije u 2016. korigirane su prema stvarnim podacima i dosadanjim
ostvarenjima projekta te se procjenjuju na 10% ukupne procijenjene potronje energije svih zgrada
u vlasnitvu sredinje dravne uprave ukupno bi to znailo 0,33 PJ kumulativnih uteda energije u
2016 . Prema preporukama EK, ivotni vijek organizacijskih mjera kao to je SGE je 5 godina, to
znai da utede iz 2010. nee biti ive 2016., pa su kumulativne oekivane utede umanjene za
ovaj iznos. Za 2020. e se pretpostaviti da e jo uvijek utede ostvarene 2016. biti ive, to e
dijelom i biti tono, a posebice s obzirom na uspostavljenu strukturu za gospodarenje energijom
kojom e se kontinuirano ostvarivati poboljanja.
Mjerom se predviaju i energetski pregledi te energetsko certificiranje zgrada. Financijsku potporu
energetskim pregledima u svrhu certificiranja daje FZOEU. Uinci samih energetskih pregleda kao
mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama dravne uprave pratiti e se kroz ISGE a ne
kroz ocjenu energetskih pregleda kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje uteda energije.

85

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Zelena javna nabava

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

P.3
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima e se osigurati pravna i tehnika znanja i vjetine javnih
nabavljaa za ukljuivanje i vrednovanje zahtjeva za energetskom uinkovitosti u postupcima
javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Namjera je ove mjere omoguiti primjenu Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/2011)
kroz kriterij energetske uinkovitosti u praksi izradom vodia ili uputa za zelenu, energetski
uinkovitu javnu nabavu, jer je ope znanje o energetskoj uinkovitosti nedovoljno, to moe voditi
do zadravanja starih navika i neiskoritavanja zakonskih mogunosti za promociju energetske
uinkovitosti u javnom sektoru. Vodi e opisati kako se kriteriji energetske uinkovitosti trebaju
uzeti u obzir tijekom procesa javne nabave te treba definirati kriterije za tipine skupine proizvoda
koji se mogu jednostavno integrirati u natjeajnu dokumentaciju. Vodi e biti pomo osobama
zaduenim za javnu nabavu, a sadravat e detaljnije preporuke za nabavu slijedeeg:
x elektrinih ureaja i strojeva
x opreme za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK)
x vozila i graevni strojevi

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

x rekonstrukcije i izgradnje novih zgrada


Dakako, upute se mogu i trebaju proiriti i na ekoloke kriterije te nabavku druge opreme poput
uredskog papira, sredstava za ienje, hrane, namjetaja i sl. S obzirom da je javni sektor veliki
kupac usluga i dobara, energetski uinkovita javna nabava moe biti vrlo djelotvorna u
transformiranju trita prema sve uinkovitijim rjeenjima, smanjivanju cijena novih tehnologija i
njihovoj iroj uporabi.
Svi oblici potronje energije u javnom sektoru ukljuujui i potronju tekuih goriva u vozilima
kojima se koristi javni sektor
Osobe zaduene za javnu nabavu na dravnoj razini i razini JLP(R)S
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Prijevod i promocija Procura+ prirunika za odrivu javnu nabavu
x U sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj kojega provodi UNDP,
Hrvatska se ukljuila u Procura+ kampanju (http://www.procuraplus.org/) kojom se
promovira odriva javna nabava. Na hrvatski jezik preveden je prirunik s uputama za
integraciju okolinih i zahtjeva energetske uinkovitosti u postupke javne nabave, tiskan je
u 2.000 primjeraka i podijeljen predstavnicima JLP(R)S. Takoer je omogueno besplatno
preuzimanje prirunika sa web stranica projekta (www.ee.undp.hr).
x Odrane su 4 regionalne radionice u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu na kojima je
predstavljen koncept odrive nabave i suradnja sa ICLEI europskim tajnitvom na
Procura+ kampanji za odrivu javnu nabavu (sa vie od 100 polaznika iz JLP(R)S)
2. U sklopu programa Dovesti svoju kuu u red formalizirana je suradnja sa Dravnim uredom
za sredinju javnu nabavu

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

x Dravni ured za sredinju javnu nabavu je struna sluba Vlade RH koja obavlja poslove
sredinje javne nabave za sredinja tijela dravne uprave. Jedna od zadaa Ureda jest
odriva nabava ije je provoenje oteano u praksi zbog nedostatka znanja i iskustva u
integraciji kriterija energetske uinkovitosti i zatite okolia u postupke javne nabave. Ove
zahtjeve mogue je ugraditi u tehnike specifikacije prilikom pripreme postupaka javne
nabave prema kriterijima ekonomski najpovoljnije ponude kod pojedinih predmeta nabave.
Kroz gore navedeni Program prua se struna pomo Uredu prilikom izrade tehnikih
specifikacija kao i prilikom izrade obrazloenja primjene pojedinih kriterija u pogledu
energetski uinkovite i ekoloki odrive javne nabave za nekoliko nabavnih kategorija.
Sline ugovore Ured je ostvario i s umarskim i Grafikim fakultetom, a u suradnji sa
SIGMA-OECD-om takoer se planira suradnja na primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije
ponude. Krajem 2010. godine, Ured je postao dio Procura + inicijative.
x Do sada je Ured proveo 3 javne nabave s integriranim kriterijima energetske uinkovitosti
i/ili zatite okolia:
o U postupku javne nabave uredskog materijala, zahtjevan je papir za kopiranje koji
potjee iz legitimnih i odrivo upravljanih uma.
o U postupku javne nabave fotokopirnih ureaja zahtijevani su ureaji koji moraju
zadovoljavati tehnike kriterije koje propisuje posljednji Energy Star ili jednakovrijedan
standard za fotokopirne ureaje, pisae i multifunkcionalne ureaje, svi su traeni

86

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


ureaji morali su nuditi mogunost obostranog ispisivanja te su morali imati mogunost
umreavanja
o U postupku javne nabave goriva nabavljeno je gorivo najvie kvalitete (Euro V) s niskim
sadrajem sumpora iako je u vrijeme provedbe postupka javne nabave bila propisana
obvezna uporaba Euro IV standarda (donesena je odluka da e za potrebe obveznika
sredinje javne nabave koristiti gorivo sa sadrajem sumpora manjim od 10 mg/kg
o Kao gorivo za sustave centralnog grijanja umjesto dosad koritenog ekstra lakog loivog
ulja (sa sadrajem sumpora od 1000 mg/kg do 5000 mg/kg) nabavlja se plinsko ulje
EURO iji sadraj sumpora ne prelazi 1000 mg/kg
Budue aktivnosti:
1. MINGO treba izraditi vodi (upute) za integraciju zahtjeva energetske uinkovitosti u postupke
javne nabave. Vladinim naputkom ovaj vodi(upute) treba biti upuen svim dravnim
institucijama i JLP(R)S
2. Potrebno je provesti program osposobljavanja javnih nabavljaa za primjenu odrive javne
nabave organizacijom nacionalne kampanje Odriva javna nabava koja e se sastojati od
niza radionica i okruglih stolova. Kampanja e se provoditi od rujna 2011. do rujna 2012.
godine u sklopu projekta SGE u gradovima i upanijama (mjera P.1)
3. Ured e znaajno primjenjivati kriterije energetske uinkovitosti i zatite okolia u svom
radu:izradit e se tehnike specifikacije za raunalnu i uredsku opremu, kod nabavke
automobila vrednovat e se potronja goriva i emisija CO2, izradit e se katalog ekoloki
prihvatljivog namjetaja. ira primjena ovih kriterija oekuje se od 2012. godine stupanjem
na snagu novog Zakona o javnoj nabavi.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Procijenjena sredstva do kraja 2013.:


x
MINGO: 500.000 HRK (67.570 EUR) izrada vodia (uputa)
MINGO u suradnji s Centrom - izrada uputa
JLP(R)S sudjelovanje u kampanji
Dravni ured za sredinju javnu nabavu - primjena
MINGO
MGIPU
Praenje ostvarenih uteda energije u budunosti e se provoditi primjenom BU metoda za svaku
pojedinu grupu ureaja koja se nabavljala uvaavajui kriterije energetske uinkovitosti. Pri tome
se oekuje da e se najvie nabavki biti vezano uz uredsku opremu i automobile. Za kuanske
ureaje i uredsku opremu e se koristiti BU metoda preporuena od strane EK, dok je za vozila
razvijena nacionalna metoda koja se temelji na razlici potronje goriva standardnog automobila s
motorom s unutranjim izgaranjem te novog automobila naprednije tehnologije (hibridni ili
elektrini) i na prosjenoj godinjoj kilometrai vozila. Metode su detaljno opisane u dokumentu
Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. Iznimno je vano
da Ured za sredinju javnu nabavu prati podatke o koliinama i tipovima nabavljene opreme.
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 1% prosjene potronje u sektoru usluga. Ovo je
priblino 0,26 PJ u 2016. i 0,06 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve oblike energije.
0
Nije mogue procijeniti
Nije mogue procijeniti

S obzirom na nedostatak aktivnosti (javnih nabava) kojima bi se mogle pridijeliti utede energije u
proteklom razdoblju, ovoj mjeri nije mogue pridijeliti ostvarene utede u 2010. godini. Takoer
zbog trenutnog nedostataka planova institucija nadlenih za javni nabavu u smislu koliina
nabavki ureaja, nije mogue predvidjeti ni uinke ove mjere do 2016. odnosno 2020. godine. Ipak,
poetkom ostvarivanja ove mjere, uspostavit e se sustav praenja uinaka primjenom BU metoda,
pa se oekuje da e se u sljedeem razdoblju ovoj mjeri moi pridijeliti utede energije.
/

87

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program Energetski uinkovita javna rasvjeta

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

P.4
Energetske usluge za utede energije
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Ovo je u potpunosti nova mjera. Osmiljena je temeljem najboljih iskustava iz prakse tvrtke HEPESCO d.o.o. kao i na iskustvima FZOEU iz sufinanciranja projekata rekonstrukcije javne rasvjete.
Mjerom se eli potaknuti ESCO trite u Hrvatskoj.
Javna rasvjeta u Hrvatskoj troi 446,33 GWh elektrine energije, to predstavlja oko 3% ukupne
neposredne potronje elektrine energije (podaci iz 2009. godine). Projekti poboljanja energetske
uinkovitosti u javnoj rasvjeti isplativi su, utede su vidljive odmah i lako su dokazive i provjerljive.
Zbog toga se ovi projekti mogu izvrsno iskoristiti za poticanje energetskih usluga. Osnovni cilj ove
mjere je potaknuti trite energetskih usluga u Hrvatskoj. Iako je ova mjera potpuno nova u
odnosu na 1. NAPEnU, u nju e se ukljuiti iskustva FZOEU i HEP ESCO te potaknuti razvoj razvoj
ESCO modela financiranja.
Potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti
Odgovorne osobe u JLP(R)S
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Projekti sufinancirani od strane FZOEU
x Ukupno je sufinancirano 88 projekata energetski uinkovite javne rasvjete u razdoblju
2005.-2010. godine
x Ukupne investicije u ove projekte procijenjene su na oko 73,38 milijuna HRK (9,92 milijuna
EUR), uz sudjelovanje FZOEU u iznosu 29.543.985 HRK, a ostalo su pokrivale JLP(R)S
x Utede ostvarene u ovim projektima iznose 6,30 GWh/god (22,69 TJ/god) ili 1,40%
trenutne potronje elektrine energije u javnoj rasvjeti
2. Projekti provedeni od strane tvrtke HEP-ESCO d.o.o.
x Ukupno je provedeno 10 projekata energetski uinkovite javne rasvjete u razdoblju 2004.2010. godine

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

x Ukupne investicije u ove projekte iznosile su 55,30 milijuna HRK (7,47 milijuna EUR)
x Utede ostvarene u ovim projektima iznose 6,16 GWh/god (22,17 TJ/god) ili 1,38%
trenutne potronje elektrine energije u javnoj rasvjeti
Valja istaknuti da u proteklom razdoblju nije bilo programskog pristupa projektima javne rasvjete.
Sufinanciranje od strane FZOEU ostvareno je temeljem prijava pojedinanih projekata, a ne
temeljem razvijenog programa energetski uinkovite javne rasvjete.
Budue aktivnosti:
1. Javni sektor je temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
(Narodne novine br. 152/08 i 55/12) duan gospodariti energijom i provoditi mjere
energetske uinkovitosti u svojim zgradama i u javnoj rasvjeti. Temeljem ove zakonske
obveze, MINGO i MGIPU trebaju donijeti odluku i uputiti je svim JLP(R)S da se zadovoljenje
dijela ove obveze treba izvriti projektima energetski uinkovite javne rasvjete. Usvajanjem
odgovarajue regulative, kao i posebnim naputkom MGIPU-a JLP(R)S e se potaknuti da
iskoriste potencijale za ostvarivanje uteda energije primjenom ESCO naina financiranja
projekata, bez optereivanja prorauna.
2. Detaljan program trebaju do kraja 2011. godine zajedniki razraditi MINGO i MGIPU uz
suradnju s MFIN. Primjena programa mora zapoeti tijekom 2012. godine.
3. Cilj ovog programa je do 2016. godine postii dokazive utede u sustavu javne rasvjete u iznosu
60 GWh (oko 13% trenutne potronje). Cilj za 2013. godinu je 30 GWh. Ovaj iznos predstavlja
dodatne utede u odnosu na ve ostvarene.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.: 131,86 milijuna HRK (17,82 milijuna EUR)
x
FZOEU: 29,54 milijuna HRK (3,99 milijuna EUR)
x
JLP(R)S: 43,84 milijuna HRK (5,92 milijuna EUR) (procjena)
x
HEP-ESCO: 55,3 milijuna HRK (7,84 milijuna EUR)
Procijenjena sredstva do kraja 2013.: 300 milijuna HRK (40,54 milijuna EUR)
x
ESCO model
x
Izrada programa: 100.000 HRK (13.210 EUR): proraun MGIPU i MINGO

88

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvrno tijelo

MINGO - regulativa i naputak JLP(R)S)


JLP(R)S i ESCO tvrtke u koordinaciji s Centrom - provedba

Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO,MGIPU, MZOIP

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede ostvarene do kraja 2010. godine iz projekata sufinanciranih od strane FZOEU odreene su
koritenjem BU metode temeljene na instaliranoj snazi i broju rasvjetnih tijela prije i poslije
provedbe mjere uz uvaavanje broja radnih sati sustava javne rasvjete i postojanja kontrolne
strategije (prema preporukama Europske komisije). Detaljan opis metode dan je u dokumentu
Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. Utede za veinu
projekata temelje se na stvarnim mjernim podacima prije i poslije provedbe mjere. HEP-ESCO
uinke svojih projekata ocjenjuje primjenom meunarodnih preporuka danih u IPMVP. Za budue
aktivnosti ovog projekta koristit e se iste navedene metodoloke opcije.

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.

Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

0,045 PJ (12,46 GWh)


0,25 PJ (68,71 GWh)
0,30 PJ (84,38 GWh)
Utede iz svih ve provedenih mjera, uz pretpostavku ivotnog vijeka opreme u sustavima javne
rasvjete, bit e ive i u 2016. pa tako i u 2020. godini. Oekuje se da e utede u 2020. godini biti
i vee od pretpostavljenih zbog razvijenijeg trita energetskih usluga.
Cilj za 2016. godinu odreen je temeljem sljedeih injenica: potronja elektrine energije za javnu
rasvjetu iznosila je u 2009. godini oko 450 GWh; u sustavima javne rasvjete tipino se postiu
utede od oko 25%; programom se predvia obuhvatiti 1/2 ukupne potronje elektrine energije u
javnoj rasvjeti. Do 2020.godine e se obuhvatiti 3/4 ukupne potronje elektrine energije u javnoj
rasvjeti. Nakon2016. godine treba predvidjeti i snaniju uporabu LED tehnologije u javnoj rasvjeti.
S obzirom ne nepostojanje ove mjere u 1.NAPEnU, postignute utede energije trebale bi se
pridijeliti nekoj od mjera iz 1.NAPEnU. Jedina mjera u koju ove utede spadaju jest horizontalna
mjera Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost financijska potpora projektima
energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora i istijeg transporta. No, zbog jasnijeg prikaza, utede
iz projekata javne rasvjete sufinanciranih od strane FZOEU se prikazuju samo pod ovom novom
mjerom. Takoer treba istaknuti da je dvostruko 'obraunavanje' uteda izbjegnuto tako da su iz
izrauna uteda projekata FZOEU izuzeti svi oni projekti koje je proveo HEP-ESCO, a istodobno su
dobili i sufinanciranje od FZOEU.

89

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Plan energetske obnove zgrada javnog sektora

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Cilj / kratak opis

Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih zgrada
javnog sektora do 2016.(2020.) godine te provedba tog programa. Zgrade javnog sektora u smislu
2.NAPEnU-a su zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija), zgrade u vlasnitvu
sredinje drave - proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta, akademija, ureda) i
Izvanproraunskih fondova te zgrade u vlasnitvu javnih poduzea.
Planom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora graene prije 1987. godine te
na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. S
obzirom na zahtjeve EPBD II direktive, da sve zgrade javne namjene od 2018. treba obnavljati i
graditi u gotovo nula energetskom standardu, kriteriji za obnovu zgrada javne namjene moraju
biti stroi od zakonskog minimuma do 2020. godine. Mjerom se predvia izrada energetskih
certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.

Ciljna neposredna
potronja

Zgrade javnog sektora

Ciljna skupina

Zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija)


Zgrade u vlasnitvu sredinje drave
- Proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta, akademija, ureda)
- Izvanproraunskih fondova
- Zgrade u vlasnitvu javnih poduzea

Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove javnih zgrada do 2016.(2020.) godine
x MGIPU duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2012.godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine tijekom izrade plana potrebno je ukljuiti
sva saznanja i nalaze iz SGE projekta mjera (P.1) i HiO programa (mjera P.2)
x Plan treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke kao i druge privatne tvrtke da sudjeluju
u provedbi aktivnosti
x Plan treba uzeti u obzir specifinosti programa i planova energetske uinkovitosti koje e u
MGIPU dostaviti obveznici gospodarenja energijom iz javnog sektora
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje plana do kraja 2016.
2. Primjena plana
x Primjena plana treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2012. godine i trajati sve do 2016.
s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i ostvarenih
uteda energije i emisija CO2

Opis

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

P.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera

Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjenu na 1.500,00


kuna po m2 iznose 0,72 milijardi kuna.
x MGIPU: 100.000 HRK (13.354EUR) za izradu plana
x MGIPU: 2.000.000 HRK - vlastita sredstva za financiranje projektne dokumentacije za
pilotnu fazu u 2012. godini
Provedba godinje: 724.100.000 HRK:
x Komercijalne banke, HBOR, EIB (sredstva iz ELENE za pokrivanje trokova projektne
dokumentacije) 99,43%
x FZOEU: 2.000.000 HRK financiranje energetskih certifikata zgrada 0,27%
x EU fondovovi za sufinanciranje
x ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Planom.
MGIPU izrada plana
FZOEU - osiguravanje dijela potrebnog sufinanciranja
Centar provedba i promocija plana

Tijela za praenje
(nadzor)

MGIPU

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Primjenjuje se metoda mjerenja i verifikacije uteda prema IPMVP. Alternativno, praenje uinaka
moe se osigurati koritenjem BU metoda preporuenih od strane Europske komisije (metoda 2.1
obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada). Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku
pojedinu zgradu (a bit e i dostupni iz energetskog certifikata).

Utede oekivane
u 2010. prema

90

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

3.7.1.3.2

/
0,533 PJ (148,00 GWh)
0,991 PJ (275,00 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 9,58 milijuna metara kvadratnih
korisne povrine zgrada javnog sektora, prema podacima UNDP-a. Od toga je grijane korisne
povrine 43,90 %. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno na
zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom toplinske energije za grijanje
220-250 kWh/m2 .Uz pretpostavku da se svake godine obnovi 5% povrine zgrada javne namjene,
odnosno oko 479.000 m2 te da se specifina godinja potronja toplinske energije za grijanje
smanji sa prosjenih 220-250 kWh/m2 na prosjenih 45 kWh/m2 do 2016. , odnosno 15 kWh/m2 u
2020. godini uz uinkovitost sustava grijanja od 0,88, ostvarile bi se utede finalne energije u 2016.
(uz pretpostavljeni poetak primjene 2012.) od oko 148,00 GWh (0,533 PJ), a u 2020. 275,00 GWh
(0,991 PJ).
Ova mjera nadopunjuje mjere P.1 i P.2. Mjerom se predvia izrada energetski pregleda te
izlaganje energetskog certifikata zgrada prije i nakon energetske obnove.

Mjere u sektoru komercijalnih usluga

Hrvatske energetske statistike ne razlikuju potronju energije u javnom i u komercijalnom uslunom sektoru.
[39]
No, moe se ocijeniti
da komercijalne usluge u potronji elektrine energije sudjeluju s oko 60%, to znai da
komercijalne usluge u Hrvatskoj troe neto manje od 7% ukupne neposredne potronje energije.
U proteklom trogodinjem razdoblju u ovom su sektoru sustavne aktivnosti za poticanje energetske
uinkovitosti izostale. U samom 1. NAPEnU za sektor komercijalnih usluga definirana je samo jedna mjera, koja
je osmiljena po uzoru na projekt sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru. Moe se utvrditi da se
ova mjera nije provodila na nain predvien 1. NAPEnU. Ipak, zbog snanih aktivnosti u javnom sektoru, i
dionici iz komercijalnih usluga su potaknuti na poboljanje energetske uinkovitosti. Financijsku potporu pri
tome im je pruao FZOEU putem svojih redovnih natjeaja za projekte energetske uinkovitosti, odrive gradnje
i energetskih pregleda, te u manjoj mjeri kroz program poticanja koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i
suneve energije na otocima.
U narednom trogodinjem razdoblju, mjera Sustavno gospodarenje energijom i energetski pregledi u sektoru
komercijalnih usluga nastavljat e se provoditi samo kroz pruanje financijske potpore FZOEU za uvoenje
SGE-a i energetske preglede, koje je FZOEU duan predvidjeti u svom programu rada i financijskom planu.
Sustavno poticanje uvoenja prakse energetskog menadmenta u gradovima i upanijama te u dravnim
zgradama zahtijeva snane ljudske kapacitete i velika financijska sredstva (vidjeti poglavlje 3.3.2.2 o mjerama u
javnom sektoru). S druge strane, komercijalni sektor je voen ekonomskim naelima te u energetskoj
uinkovitosti pronalazi svoj interes, a promoviranje energetskog menadmenta od strane javnog sektora te
financijska potpora za uvoenje sustava za praenje potronje energije i provoenje energetskih pregleda
dobrodoao je stimulans za provedbu sloenijih tehnikih projekata energetske uinkovitosti.
No, u sljedeem se razdoblju u ovom 2.NAPEnU predvia snano poticanje uporabe suneve energije u
turistikim objektima. Naime, turizam je strateki znaajna gospodarska grana u Hrvatskoj, a mjere energetske
uinkovitosti usmjerene na turistike objekte izvrsno se mogu koristiti u promidbene svrhe i za privlaenje
turista kojima je odrivost i zatita okolia vaan kriterij odabira destinacije. Iako su najvei smjetajni kapaciteti
i ostvareni broj noenja u privatnim sobama, doseg, zadavanje ciljeva i mogunosti sufinanciranja su puno

39

Ocjena je napravljena prema dostupnim podacima iz ODYSSEE baze podataka. U javni sektor su ubrojene kategorije:
administracija, obrazovanje i zdravstvo, a u komercijalni sve ostale kategorije. Podaci su uzeti za 2009. godinu.

91

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


jednostavniji kod pravnih nego kod fizikih osoba. Od pravnih osoba, podjednak broj noenja ostvaruje se u
kampovima i u hotelima (neto vei u hotelima), iako su smjetajni kapaciteti u kampovima daleko vei. Razlog
ovakvoj situaciji je vea iskoritenost hotela tijekom godine, iz ega slijedi da popunjenost kampova puno bolje
korespondira s raspoloivou suneva zraenja. Zbog toga je uvoenje sunevih toplinskih sustava u kampove
primarni cilj u narednom razdoblju. Dakako, to ne iskljuuje poticanje uporabe suneve energije i u ostalim
turistikim objektima, posebice malim hotelima i turistikim naseljima. Imajui u vidu vii stupanj luksuza kojeg
hoteli trebaju nuditi svojim gostima da bi ih zadrali i eljeno produljenje turistike sezone, u hotelima je
dodatno potrebno poticati centralizirane sustave grijanja i hlaenja te kogeneracije pa ak i trigeneracije.
Valja istaknuti da Strategija energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) navodi kao razvojnu smjernicu
smanjenje uporabe elektrine energije za toplinske potrebe i postupnu zamjenu prirodnim plinom, UNP-om i
2
posebice obnovljivim izvorima energije te postavlja cilj od 0,225 m sunevih toplinskih kolektora po stanovniku
u 2020. godini. Novom e se mjerom poticanja sunevih toplinskih sustava u turistikim objektima znaajno
doprinijeti ostvarenju ovog cilja. Dodatno, ova e mjera imati i pozitivne uinke na razvoj domae industrije
koja moe na tritu ponuditi potrebnu opremu. Iznimno je vano da ova mjera bude posebno programirana u
planu rada i financijskom planu FZOEU.
Saeti prikaz postojeih i novih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti u sektoru komercijalnih usluga
dan je u Tablici 25, a detaljni prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku mjeru.

92

Rashladni sustavi
u zgradama
turistike namjene

Postojee
nestambene
zgrade, koje su
komerc. namjene

Poveanje
uinkovitosti
rashladnih sustava u
hotelima i drugim
turistikim
objektima

Energetska obnova
komercijalnih
nestambenih zgrada

C.3

C.4

C.5

40

2011.- 2016.

Priprema tople
vode u hotelima

Program poticanja
investicija u
suneve toplinske
sustave i ostale
mjere EnU u
hotelima

C.2.

2011.- 2016.

2011.- 2016.

0,77%

0,01PJ
(2,68 GWh)

0,77%

Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]

0,01PJ
(2,68 GWh)

Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]

2,08 PJ
(577,33 GWh)

1,48 PJ
(413,00 GWh)

93

0,05 PJ
(13,27 GWh)

0,06 PJ
(15,83 GWh)

0,31 PJ
(85,23 GWh)

0,18 PJ
(50,00 GWh)

Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]

Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ, a za 2010. godinu 1,25 PJ.

UKUPNO:

2011.- 2016.

Priprema tople
vode u
kampovima

Program poticanja
uporabe suneve
energije u
kampovima

C.1.

2009.- 2016.

Zgrade
komercijalnih
usluga

Sustavno
gospodarenje
energijom i
energetski pregledi
u sektoru
komercijalnih usluga

Br.
Trajanje

Ciljna neposredna
potronja

Naziv mjere za
utedu energije

Drugi Nacionalni akcijski plana energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Tablica 25 Pregled pojedinanih mjera za sektor komercijalnih usluga

55,19

39,36

1,28

1,52

8,24

4,79

Udio u
sektorskom
cilju40 za
2016. [%]

Nova mjera

Nova mjera

Nova mjera

Nova mjera

Mjera je
revidirana

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

Mjera je usmjerena na hotele i


nastoji eliminirati koritenje el.
energije i fosilnih goriva za grijanje
tople vode; primjenjivo
prvenstveno ako nema planova
koritenja izvora otpadne topline
iz rashladnih sustava,
kogeneracije ili dr.
Mjera je usmjerena na planiranje
rashladnih sustava u veim
objektima putem centralizacije
rashladnog sustava s dizalicama
topline i koritenjem okoline kao
toplinskog spremnika (mora)
Mjerom se predvia primjena
tehnikih mjera energetske
uinkovitosti, poglavito obnove
ovojnice zgrada

Mjera je primarno usmjerena na


kampove;

Mjera se vee na zakonske obveze


gospodarenja energijom za velike
potroae (> 10.000 MWh/god) i
energetskog certificiranja zgrada;
procjena uinaka vezana je samo
na soft mjere; ukupne utede iz
sloenih tehnikih projekata
energetske uinkovitosti nisu
procijenjene

Dodatne napomene

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Sustavno gospodarenje
komercijalnih usluga

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis
Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

energijom

energetski

pregledi

sektoru

C.1
Financijski instrumenti
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana u odnosu na 1.NAPEnU i fokusirana je na pruanje financijske potpore
dionicima iz sektora komercijalnih usluga za provedbu aktivnosti uvoenja prakse
energetskog menadmenta, provedbu energetskih pregleda i samu provedbu sloenih
tehnikih mjera energetske uinkovitosti. U 1.NAPEnU predviene su aktivnosti po uzoru na
programe u javnom sektoru (mjere P.1 i P.2), ali zbog nedostatka kapaciteta u nacionalnim
institucijama za provedbu, novih zakonskih obveza kao i zbog znaajnih razliitosti javnog i
komercijalnog sektora, najvaniji je segment je upravo sufinanciranje.
Cilj ove mjere je pruiti financijsku potporu tvrtkama iz sektora komercijalnih usluga za
pokretanje i provoenje aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti, i to za uvoenje
sustava za gospodarenje energijom (praenje i analiza potronje energije, energetski
menaderi i timovi, promocija energetske uinkovitosti i promotivno-edukacijske aktivnosti
za zaposlenike), provedbu energetskih pregleda i primjenu sloenih tehnikih mjera
energetske uinkovitosti.
Zgrade komercijalnih usluga (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici i korisnici zgrada komercijalnih usluga
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
U proteklom su razdoblju ostvareni rezultati vezani uz dodijeljene financijske potpore FZOEU
i to za sljedee kategorije projekata:
x Projekti odrive gradnje 3 projekta
x Projekti uporabe UNDP-a i sunevih toplinskih sustava na otocima 2 projekta
x Energetski pregledi 4 projekta

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

x Ostali projekti energetske uinkovitosti 2 projekta


Budue aktivnosti:
U budunosti e se financijska potpora navedenim aktivnostima nastaviti uz sufinanciranje
komercijalnih kredita HBOR-a i komercijalnih banaka kao i FZOEU. Financijsku potporu je
potrebno u natjeajima raspisivati upravo pod nazivom i uz opis ove mjere, a klasifikaciju
provesti na sljedei nain:
x Uvoenje sustava gospodarenja energijom
x Energetski pregled

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)

Utede
energije

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene

x Projekti poboljanja energetske uinkovitosti


Sve je aktivnosti vano vezati i za zakonske obveze dionici iz ovog sektora s ukupnom
godinjom potronjom energije veom od 10.000 MWh duni su provoditi navedene
aktivnosti gospodarenja energijom.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: ukupno 4.533.820 HRK (612.640 EUR)
o
Projekti odrive gradnje:2.380.730 HRK (321.720 EUR)
o
Projekti uporabe UNDP-a i sunevih toplinskih sustava na otocima:
1.294.500 HRK (174.900 EUR)
o
Energetski pregledi:246.590 HRK (33.320 EUR)
o
Ostali projekti energetske uinkovitosti:612.000 HRK (82.700 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO 50.000 HRK (6.677 EUR) izrada plana
x
HBOR; Komercijalne banke: 6.500.000 HRK (1.350.000 EUR) sufinanciranje
HBOR i FZOEU u koordinaciji s Centrom
MINGO, MGIPU
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU metode Europske
komisije uz koritenje nacionalnih referentnih vrijednosti. Osim toga, a tamo gdje je
primjenjivo s obzirom na dostupne podatke, koristi se naelo mjerenih uteda temeljem
razlike potronje energije prije i poslije provedbe mjere energetske uinkovitost.
Potencijal za energetske utede procijenjen je na najmanje 5% prosjene potronje u
sektoru komercijalnih usluga. Ovo je priblino 0,68 PJ u 2016. i 0,17 PJ u 2010.
Ukupno: 9,63 TJ (2,68 GWh)

94

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


u 2010.

x Projekti odrive gradnje: 2,91 TJ (0,81 GWh)


x Projekti uporabe ukapljenog naftnog plina (UNP) i sunevih toplinskih sustava na
otocima: 1,80 TJ (0,50 GWh)
x Energetski pregledi:2,47 TJ (0,68 GWh)
x Ostali projekti energetske uinkovitosti: 2,95 TJ (0,82 GWh)

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

180 TJ (50 GWh)


180 TJ (50 GWh)
Do sada ostvarene utede vezane uz ovu mjeru vrlo su male. Razlozi lee ili u nedostatku
interesa komercijalnog sektora ili u pronalaenju drugih izvora (su)financiranja. Ipak, mjera
se namjerava i dalje provoditi posebice zbog malih i srednjih poduzea iz uslunog sektora,
za koje se oekuje da e u sljedeem razdoblju trebati financijsku potporu zbog zakonskih
obveza poput energetskog certificiranja zgrada ili gospodarenja energijom ako im godinja
potronja energije prelazi 10.000 MWh ili ako imaju zgradu u kojoj se pruaju usluge
velikom broju ljudi povrine vee od 1.000 m2. Nova oekivanja smanjena su u odnosu na
ona predviene u 1.NAPEnU zbog uvedenih izmjena mjere. Za ocjenu buduih uteda
napravljene su sljedee pretpostavke 20% zgrada komercijalnih uteda podlijee
zakonskoj obvezi gospodarenja energijom; provedbom soft mjera kao to su uvoenje
sustava za praenje i analizu potronje energije ili energetskim pregledom ostvarit e se
utede od 5% dosadanje potronje energije u tim objektima; ukupna potronja energije
2009. godine u sektoru komercijalnih usluga iznosila je oko 18 PJ. S obzirom na ivotni vijek
ovih soft mjera od maksimalno 5 godina do 2020. godine ne predvia se daljnji porast
uteda energije iz ove mjere.
Ova se mjera preklapa s horizontalnom mjerom Shema energetskih pregleda. No prilikom
ocjene uinaka, zasebno se razmatraju pojedini sektori i ostvarene utede se navode samo
pod jednom od mjera kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje uteda. Mjeru
nadopunjuju promotivne aktivnosti i informacijske kampanje koje se provode u sklopu
aktivnosti u javnom sektoru (mjere P.1 i P.2). Snana promocija sustavnog gospodarenja
energijom u gradovima i upanijama te u dravnim zgradama trebala bi potaknuti
aktivnosti i u sektoru komercijalnih usluga.

95

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program poticanja uporabe suneve energije u kampovima

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo

Utede
energije

C.2
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode u kampovima. Kampovi su odabrani jer njihov rad i popunjenost izvrsno
korespondira s raspoloivou suneva zraenja. Ovime bi se uporaba elektrine energije i
loivog ulja za toplinske svrhe mogla velikim dijelom eliminirati, ime bi se postigli dodatni
ekoloki uinci kao i uinci smanjenja vrnog optereenja u EES-u. Dodana vrijednost jest
stvaranje zelenog image-a kampova i privlaenje gostiju kojima je zatita okolia vaan
kriterij odabira destinacije. Mjerom se predvia instaliranje 125.000 m2 sunevih toplinskih
kolektora (ovo predstavlja oko 13% cilja od 0,225 m2 po stanovniku do 2020. godine koji je
postavljen u Strategiji energetskog razvoja).
Priprema potrone tople vode u kampovima
Vlasnici kampova
Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
1. Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji produenju
programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 25.000 m2 sunevih toplinskih kolektora
godinje. Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO: 100.000 HRK (13.354 EUR):izrada detaljnog programa
x
FZOEU: sufinanciranje 1.500.000 HRK (28,03%)
HBOR; Komercijalne banke: 3.750.000 HRK (70,09%)
MINT, MINGO (promocija) i FZOEU (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom provedba
Programa

Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Za praenje uinaka ove mjere koristit e se BU metoda prema preporukama EK. Korisnici
sredstava duni su dostaviti podatke o povrini i tipu instaliranih kolektora (ploasti ili
cijevni), kao i o uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode koji se koristio prije
instalacije sunevih kolektora. Obveza detaljnog izvjetavanja o svakom projektu u smislu
ostvarenih uteda koje su rezultat smanjenja potronje drugih energenta sastavni je dio
informacijskog sustava koji e voditi Centar. Na ovaj e se nain dobiti toniji podaci o
ostvarenim utedama i o prosjenoj godinjoj proizvodnji sunevih kolektora, to e
omoguiti poboljanje referentnih vrijednosti koje se koriste pri uporabi preporuene BU
metode.

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

/
/
306,83 TJ (85,23 GWh)
429,55 TJ (119,32 GWh)

Pretpostavke

Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 125.000 m2 sunevih toplinskih


kolektora do 2016. te 175.000 m2 u 2020. godini. Uz pretpostavljenu uinkovitost postojeih
sustava za pripremu potrone tople vode od 89% godinju prosjenu proizvodnju sunevih
toplinskih kolektora od oko 600 kWh/m2 (vrlo konzervativna pretpostavka s obzirom da se
veina kampova nalazi u primorskoj Hrvatskoj). ivotni vijek ove mjere, tj. sunevih
kolektora je 20 godina, pa e utede biti ive i u 2016. i u 2020. godini.

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

96

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Program poticanja investicija u toplinske suneve sustave i druge mjere


poboljanja EnU u hotelima

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Cilj / kratak opis


Opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

C.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: Nova mjera
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode i ugradnje dizalica topline u hotelima. Time se nastoji u najveoj mjeri
eliminirati koritenje elektrine energije i fosilnih goriva za grijanje prostora, te iskoristiti
sunevu energiju svugdje gdje je njena uporaba smislena. U principu, svaka turistika
zgrada bi trebala barem razmotriti grijanje PTV koritenjem sunca. Kako bi se ovakvi
zahvati omasovili, potrebno je razviti tipske analize i tipske izvedbene projekte, to bi
omoguilo kvalitetniju podrku odravanju i uklonilo prepreke primjeni.Kod ugradnje dizale
topline obratiti panju na one koje u planiranom ivotnom vijeku mogu ostvariti minalni
prosjeni godinji COP 3,5.
Priprema potrone tople vode u hotelima
Vlasnici hotela i drugih turistikih objekata, osim kampova
Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima hotela promocija se treba povjeriti MINT . S obzirom na
ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 4.600 m2 sunevih toplinskih kolektora
godinje te 100 dizalica topline godienje. Planirana sredstva do kraja 2013:
x
MINGO I MINT: 100.000 HRK (13.354 EUR):izrada detaljnog programa
x
FZOEU: sufinanciranje sunevih toplinskih kolektora i drugih mjera energetske
uinkovitosti 23.750.000 HRK, ( 5.000.000 za suneve toplinske kolektore i
5.250.000 HRKza dizalice topline)
x
HBOR; Komercijalne banke: 64.250.000 HRK za sunane kolektorei druge mjere
energetske uinkovitosti
MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (financiranje) u koordinaciji s Centrom
provedba Programa

Tijela za praenje
(nadzor)

MGIPU, MINGO, MZOIP i MINT

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Za praenje uinaka ove mjere koristit e se BU metoda prema preporukama EK. Korisnici
sredstava duni su dostaviti podatke o povrini i tipu instaliranih kolektora (ploasti ili
cijevni), kao i o uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode koji se koristio prije
instalacije sunevih kolektora. Obveza detaljnog izvjetavanja o svakom projektu u smislu
ostvarenih uteda koje su rezultat smanjenja potronje drugih energenata sastavni je dio
informacijskog sustava koji e voditi Centar. Na ovaj e se nain dobiti toniji podaci o
ostvarenim utedama i o prosjenoj godinjoj proizvodnji sunevih kolektora, to e
omoguiti poboljanje referentnih vrijednosti koje se koriste pri uporabi preporuene BU
metode

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

/
/
57 TJ (15,83 GWh)
115,37 TJ (32,04 GWh)

Pretpostavke

Pretpostavlja se da e se mjerom instalirati oko 23.000 m2 do 2016. i 47.000 m2 sunevih


toplinskih kolektora do 2020. Uz pretpostavljenu uinkovitost postojeih sustava za
pripremu potrone tople vode od 89% godinju prosjenu proizvodnju sunevih toplinskih
kolektora od oko 600 kWh/m2 (konzervativno se pretpostavlja podjednak udio instalacija u
primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj te dominantna ugradnja ploastih kolektora). ivotni
vijek ove mjere, tj. sunevih kolektora je 20 godina, pa e utede biti ive i u 2016. i 2020.

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

97

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Naziv mjere

Poveanje uinkovitosti rashladnih sustava u hotelima i drugim turistikim


objektima

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Utede
energije

Rashladni sustavi u hotelima


Vlasnici hotela
Cijela Hrvatska

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju
programa.
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO i MINT: 100.000 HRK (13.354 EUR): izrada detaljnog programa
x
FZOEU; HBOR; Komercijalne banke sufinanciranje

Izvrno tijelo

MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom Provedba programa

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

C.4
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Cilj ove mjere jest potaknuti to ire koritenje efikasnih rashladnih sustava u hotelima. To
se odnosi na centralizaciju rashladnih sustava kod veih hotela gdje jo nije provedena,
koritenje dizalica topline te koritenje okoline kao toplinskog spremnika (morske vode)
kako bi se postigao to vei COP. Pored utede elektrine energije, postiu se i smanjenja
vrnog optereenja u EES-u. Usto se centralizacijom omoguuje koritenje kondenzacijske
topline za pripremu potrone tople vode. Takoer se na raspolaganje stavlja centralizirani
sustav grijanja prostora to potie produljenje sezone hotela u zimskom periodu.

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

MGIPU, MINGO i MINT


Za praenje uinaka ove mjere koristit e se BU metoda prema preporukama EK za
klimatizacijske sustave kao i nacionalna metoda za dizalice topline.
/
/
48 TJ (13,27 GWh)
48 TJ (13,27 GWh)
Pretpostavlja se da e se mjerom instalirati centralizirani sustavi visoke efikasnosti koji e uz
odgovarajui ivotni vijek omoguiti da se utede postiu i u 2020. godini.
Uvoenje centraliziranih rashladnih sustava s dizalicama topline omoguuje grijanje
prostora i produljenje sezone rada hotela. Koritenje kondenzacijske topline za pripremu
tople vode, u kombinaciji sa solarnim kolektorima i izoliranim spremnicima moe potpuno
nadomjestiti druge energente za pripremu PTV.

98

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Energetska obnova komercijalnih nestambenih zgrada

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

C.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih
nestambenih zgrada koje su komercijalne namjene do 2016. (2020.) godine te provedba tog
plana. Planom se pozornost primarno usmjerava na komercijalni sektor zgrada graenih
prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje
energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia izrada energetskih certifikata zgrada
javne namjene i to prije i poslije obnove.
Postojee nestambene zgrade komercijalne namjene (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici nestambenih zgrada komercijalne namjene
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove nestambenih zgrada do 2016. (2020.)
godine
x MGIPU i MINT duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2011. godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine tijekom izrade plana potrebno je
ukljuiti upravitelje zgrada kako bi se identificirali primarni objekti za rekonstrukcije;
tijekom izrade plana takoer je potrebno provesti informiranje i edukaciju korisnika
kako bi se dobio njihov pristanak za predloene zahvate
2. Potaknuti komercijalne banke na otvaranje novih kreditnih linija. Primjena plana
x MGIPU je zaduen za realizaciju plana koji treba zapoeti najkasnije u drugoj polovici
2012. godine i trajati sve do 2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i
ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjenu na
2.000,00 kuna po m2 iznose 1,96 milijardi kuna.
x MGIPU i MINT:500.000 HRK (33.383 EUR) za izradu programa (svaki sa 0,01%)
x ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite
x HBOR, Komercijalne banke: Provedba godinje 1.960.000.000 HRK (99,97%)
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom. Programom je potrebno
razraditi model koji e omoguiti zadravanje dijela novanih uteda za krajnje korisnike
zgrada i ulaganje u poveanje standarda.
MGIPU izrada programa
HBOR u koordinaciji s Centrom - provedba Programa

Tijela za praenje
(nadzor)

MGIPU, MINT

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Kada je god mogue, potrebno je primjenjivati metode mjerenja i verifikacije uteda prema
IPMVP. Alternativno, praenje uinaka moe se osigurati koritenjem BU metoda
preporuenih od strane Europske komisije (metoda 2.1 obnova postojeih stambenih i
uslunih zgrada). Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu.

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

/
/
1,48 PJ (413,00 GWh)
2,72 PJ (756,00 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 32,80 milijuna metara
kvadratnih korisne povrine komercijalnih nestambenih zgrada, prema podacima Dravnog
zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te podataka o ukupno izdanim
graevinskim dozvolama i izgraenim zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Od toga je
grijane korisne povrine 43,90 %. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada
temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom
toplinske energije za grijanje 220-250 kWh/m2 .Uz pretpostavku da se svake godine obnovi

99

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

3.7.1.4

3% povrine komercijalnih nestambenih zgrada, odnosno oko 0,98 milijuna m2 te da se


specifina godinja potronja toplinske energije za grijanje smanji s prosjenih 220-250
kWh/m2 na 45 kWh/m2, uz uinkovitost sustava grijanja od 0,88, ostvarile bi se utede
finalne energije u 2016. (uz pretpostavljeni poetak primjene 2012.) od oko 413,00 GWh
(1,48 PJ), a u 2020. 756,00 GWh (2,72 PJ).
Kako bi se postigao efekt mnoenja i vlasnici komercijalnih zgrada zainteresirali za obnove
svojih zgrada, potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi koje su
oni donijeli njihovim vlasnicima. Mjerom se predviaju i energetski pregledi te energetsko
certificiranje zgrada.

Mjere u industriji

Udio industrije u ukupnoj potronji energije u Hrvatskoj iznosi 19,4%. Najzastupljeniji energent je prirodni plin s
25%, a slijedi topla voda i para s 24,3%, dok elektrina energija ima udio od 23,1%, a ugljen 17,6%. Ud tekuih
[41]
goriva je u stalnom padu te je njihov udio svega 8,4%, udio biomase je 1,6%. Kretanje potronje energije u
industriji od 2003.-2010. godine prikazano je u Tablica 26 . U odnosu na 2007. godinu potronja energije u
industriji smanjila se za 17,64 % uz ostvarenu godinju stopu porasta (pada) od -6,26% (Tablica 26).
Tablica 26 Potronja energije u industriji u razdoblju 2003.-2010.

Potronja energije
u industriji

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
58,74 65,45 65,85 68,31 70,00 71,35 59,77 57,66
-17,64
-6,26

*Potronja energije za 2010. je procijenjena


Industrija je sektor u kojemu se dugorono biljei najvei pad potronje energije, koji je rezultat kako
tehnolokog napretka (poboljane energetske uinkovitosti) tako i smanjenog opsega proizvodnje, posebice u
2009. i 2010. godini zbog ekonomske krize.
U proteklom trogodinjem razdoblju u ovom su sektoru sustavne aktivnosti za poticanje energetske
uinkovitosti su izostale. U samom 1. NAPEnU definirano je nekoliko mjera, od kojih je glavna mjera bila
revitalizacija nacionalnog energetskog programa Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE). Osnovni cilj
te mjere bio je sustavno promoviranje energetske uinkovitosti, uspostava sustava za gospodarenje energijom i
praenje i analizu potronje energije te iskoritavanje potencijala mjera organizacijskog karakter za smanjenje
potronje energije. Program je trebao pokrenuti FZOEU, no napredak se nije ostvario zbog nedostatnih
kapaciteta i organizacije aktivnosti na nacionalnoj razini. Ipak, ova se mjera ne odbacuje, ve je revidirana a
njezinu provedbu treba povjeriti provedbenom tijelu koje e ju ostvariti u suradnji s Hrvatskom gospodarskom
komorom (HGK). Niti ostale predviene mjere nisu se provodile na predvieni nain, izuzev sustava poticanja
kogeneracije putem zajamenih otkupnih cijena elektrine energije, no ipak interes investitora je izostao u
eljenom opsegu.
Iako industrija sama, bez dravne pomoi, ostvaruje poboljanja energetske uinkovitosti u skladu sa svojim
poslovnim interesima, uvedene su nove zakonske obveze za ovaj sektor, odnosno za one subjekte koji godinje
ukupno troe vie od 10.000 MWh energije. Takvi industrijski potroai, prema Pravilniku o energetskim
pregledima graevina (Narodne novine br. 05/11) imaju obvezu provoditi energetske preglede svakih 5 godina,
a sukladno Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i
55/12) duni su izraivati svoje programe energetske uinkovitosti te provoditi mjere za poboljanja energetske
uinkovitosti. U skladu s novim obvezama, nuno je bilo i temeljito revidirati mjere u NAPEnU.

41

Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.

100

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Uz shemu sufinanciranja energetskih pregleda za industriju, za naredno trogodinje razdoblje uvodi se i nova
mjera za poticanje poboljanja energetske uinkovitosti u elektromotornim pogonima.
Saeti prikaz postojeih i novih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti u industriji dan je u Tablici 27, a
detaljni prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku mjeru.

101

Kogeneracija

Potronja svih
oblika energije u
industriji

Potronja
elektrine energije
u industriji

Visokouinkovita
kogeneracija u
industriji

Naknada za emisije
CO2 za velike
oneiivae osim
oneiivaa
ukuljuenih u sustav
trgovanja emisijskim
jedinicama st. plina

Uvoenje efikasnih
elektromotornih
pogona

I.3

I.4

I.5

I.6

42

2009.-2016.

Potronja svih
oblika energije u
industriji

Shema energetskih
pregleda za
industriju

I.2.

2011. 2016.

2007.-2016.

53,42

0,60 PJ
(166,19 GWh

102

50,89

zanemarivo

2,53

Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]

0,57 PJ
(158,33 GWh)

0,33 TJ
(zanemarivo)

0,03 PJ
(7,86 GWh)

Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]

Cilj za sektor industrije postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,36 PJ, a za 2010. godinu 1,12 PJ.

UKUPNO:

2009.-2016.

Potronja svih
oblika energije u
industriji koja su
obveznici plaanja
okolinih naknada

Dobrovoljni
sporazumi s
industrijom

I.1.

2007.-2016.

2008.-2016.

Potronja svih
oblika energije u
industriji

Mrea industrijske
energetske
efikasnosti (MIEE)

Br.
Trajanje

Ciljna neposredna
potronja

Naziv mjere za
utedu energije

Tablica 27 Pregled pojedinanih mjera za sektor industrije

1,99 PJ
(553,34 GWh)

0,82 PJ
(227,78 GWh)

1 PJ
(277,78 GWh)

0,17 PJ
(47,78 GWh)

N/D

N/D

Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]

59,23

24,40

29,76

5,12

N/D

N/D

Udio u
sektorskom
cilju42 za
2016. [%]

Nova mjera

Fond naknadu za
emisije CO2
korigira s
obzirom na
ulaganja u
energetsku
uinkovitost

Mjera se
provodila

Mjera se
provodila

Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni nain;
Mjera je
revidirana
Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni nain

Status u odnosu
na 1.NAPEnU

Mjera predvia poticanje analize


izvodljivosti te integralnog uvoenja
efikasnih elektromotornih sustava u
industrijskim tvrtkama

Alokacija sredstava prikupljenih od


naknade nije bila u skladu s
1.NAPEnU; FZOEU je duan svoj rad
uskladiti s ovom mjerom

Mjera se vee na zakonsku obvezu


velikih potroaa (godinja ukupna
potronje energije > 10.000 MWh),
ali potporu mogu dobiti i svi ostali
industrijski potroai
Mjera potie ire uvoenje
kogeneracije u industriji u skladu s
regulativom o povlatenim
proizvoaima

Mjera je integrirana u mjeru I.5

Mjera predvia donoenje


opsenog programa poticanja
energetske uinkovitosti u industriji,
po granama, te provedbu definiranih
aktivnosti

Dodatne napomene

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE)

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo

Utede
energije

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.

I.1
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana i dopunjena ciljanim aktivnostima.
Kroz MIEE e se provoditi itav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje energetske
uinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljati svijest i znanje vodstva industrijskih
poduzea i zaposlenika kako bi se iskoristili potencijali mjera s vrlo niskom trokovima
provedbe. Takoer je potrebno uspostaviti organizacijsku strukturu u poduzeu (energetski
menadment) te uvesti informacijske sustave za nadzor i analizu potronje te postavljanje
ciljeva (M&T). Na ovaj e se nain istodobno stvoriti i opsena baza podataka o potronji
energije u industriji te e se razviti indikatori koji e sluiti za benchmarking s poduzeima iz
iste grane u Hrvatskoj, ali i u EU. Kroz mjeru je potrebno izraditi plan aktivnosti za kljune
industrijske grane te sufinancirati provedbu ciljanih mjera energetske uinkovitosti.
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Kljuni elementi MIEE, kako su definiranu u 1.NAPEnU su: uspostava SGE, M&T (nadzor i
analiza potronje energije; postavljanje ciljeva), energetski pregledi, benchmarking, demo
projekti (provoenje projekata najbolje prakse i irenje informacija o njima), trening i
obrazovanje. Sustavne provedbe ovih aktivnosti, kako je bilo predvieno u 1.NAPEnU nije
bilo.
Budue aktivnosti:
1. Izrada programa rada Mree do 2016. godine
x MINGO i EIHP duan su pokrenuti izradu ovakvog programa do kraja 2012. godine
x Program treba izraditi u drugoj polovici 2012. godine program treba izraditi u
suradnji s HGK i udruenjima pojedinih industrijskih grana
x Program treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke i komercijalne banke da
sudjeluju u provedbi aktivnosti
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje programa do
kraja 2016.
x Program treba naroito sadravati:
o
Odabir kljunih industrijskih grana za provedbu aktivnosti
o
Detaljan prijedlog mjera energetske uinkovitosti za svaku granu i plan
provedbe tih mjera
o
Potreban iznos su financiranja kojega treba osigurati FZOEU
2. Povedba programa - EIHP
x Primjena plana treba poeti najkasnije u prvoj polovici 2013. godine i trajati sve do
2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i ostvarenih
uteda energije i emisija CO2
Izvor financiranja:FZOEU
Potencijalni izvor sufinanciranja: fondovi EU
Potrebna sredstva odredit e se u detaljnom programu rada mree.
MINGO i FZOEU izrada programa
EIHP u koordinaciji s Centrom provedba programa
FZOEU sufinanciranje
MINGO
Za budue aktivnosti treba uspostaviti metodologiju (moe se za svaku tipsku mjeru
uspostaviti BU metoda ili zahtijevati ocjenu uteda u skladu s IPMVP)
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 10% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 2,89 PJ u 2016. i 0,96 PJ u 2010.
0

103

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Procijenit e se u detaljnom Programu.


Procijenit e se u detaljnom Programu.
/
/

104

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Dobrovoljni sporazumi s industrijom

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Utede
energije

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

I.2
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je integrirana s mjerom I.5 te se detaljnije opisuje tamo.
Cilj je poboljati energetsku uinkovitost u industrijskim postrojenjima koja su obvezna
plaati naknadu za emisije CO2. Dobrovoljnim sporazumima tvrtke se obvezuju provesti niz
mjera EnU i uspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Istodobno sklapaju s FZOEU
ugovor prema kojem se FZOEU obvezuje smanjiti dio CO2 naknade koju tvrtka treba platiti.
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
Prema 1.NAPEnU do kraja 2008. godine trebalo je izraditi studiju izvodljivosti uvoenja
sustava dobrovoljnih sporazuma s kriterijima za tvrtke/grane s kojima se mogu sklapati
dobrovoljni sporazumi; metode za praenje postignua; odabir poticaja za sudjelovanje u
programu dobrovoljnih sporazum. Ukoliko su rezultati studije povoljni, program
dobrovoljnih sporazuma trebao se pokrenuti u 2010. Za provoenje programa bit e
odgovoran EIHP. Ove aktivnosti su se u razdoblju 1.NAPEnU provodile te se predvia
njihovo provoenje i u budunosti. Prema Uredbi o jedininim naknadama, korektivnim
koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli
ugljikovog dioksida (Narodne novine br. 73/07 i 48/09) i Pravilniku o nainu i rokovima
obraunavanja i plaanja naknade na emisiju u okoli ugljikovog dioksida (Narodne novine
br. 77/07) predvia da se obveznicima plaanja naknade za emisije CO2 mogu smanjiti za
korektivni faktor koji ovisi o postojanju i provedbi Programa smanjenja emisije CO2. Detalji o
ovome navode se u sklopu mjere I.5
Budue aktivnosti:
MINGO i FZOEU Izrada Studije izvodljivosti za uvoenje sustava dobrovoljnih sporazuma s
industrijom do kraja 2013. godine
FZOEU - financiranje izrade studije
EIHP, FZOEU
MINGO, MZOIP
/

/
0
/
/
/
/

105

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Shema energetskih pregleda za industriju

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

I.3
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjeru se vee uz zakonsku obvezu gospodarenja energijom za velike potroae.
Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala utede energije u
industrijskim postrojenjima putem sufinanciranja provedbe energetskog pregleda. Shema
energetskih pregleda za industriju treba ukljuivati:
x
obvezne energetske preglede za tvrtke s godinjom potronjom energije veom od
propisane Pravilnikom o energetskim pregledima graevina (> 10.000 MWh)
dobrovoljnu shemu energetskih pregleda za ostale tvrtke, a posebice za SME kojima se
x
treba omoguiti subvencija energetskog pregleda
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
U razdoblju primjene 1.NAPEnU nije se ostvarila primjena ove mjere na predvien nain, jer
je Pravilnik o energetskim pregledima graevina usvojen tek poetkom 2011. godine. Ipak,
kroz djelovanje FZOEU jo od 2005. godine se prua potpora za provedbu energetskih
pregleda u industrijskim postrojenjima. U razdoblju od 2005-2010. godine dodijeljena je
financijska potpora za provedbu 43 energetska pregleda u industriji.
Budue aktivnosti:
1. Uspostaviti i promovirati shemu za velike potroae (energetske preglede uvjetovati
provedbom trokovno isplativih mjera, jer je to i zakonska obveza te osigurati praenje
ispunjavanja ove obveze)
2. Uspostaviti i promovirati shemu za ostale industrijske potroae, posebice za mala i
srednja poduzea i posebno za pojedine industrijske grane
Korisnici subvencioniranih energetskih pregleda moraju se obvezati i na uspostavu sustava
za gospodarenje energijom te im se uz energetske preglede treba ostaviti mogunost
subvencioniranja alata za nadzor, praenje i analiziranje potronje energije. Shemu
poticanja i sufinanciranja energetskih pregleda u industriji treba uspostavit EIHP a
financirati FZOEU sukladno podzakonskim aktima i financijskom planu FZOEU..
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 2.111.281HRK (285.300 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 5.000.000 HRK (675.700 EUR) procjena je temeljena na
pretpostavljenom broju energetskih pregleda (100) i prosjenoj cijeni
energetskog pregleda od 50.000 HRK (prema podacima FZOEU).
EIHP u koordinaciji s Centrom izrada i promocija sheme
FZOEU - sufinanciranje

Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO, MGIPU, MZOIP

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Razvijena je nacionalna metodologija za BU praenje uinaka energetskih pregleda kao


mjere informiranja o potencijalima za utede energije. Detalji su dani u prilogu Pravilnika o
metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji
(Narodne novine br. 77/12).

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je


priblino jednako 0,58 PJ u 2016. i 0,14 PJ u 2010.
28,31 TJ (7.86 GWh) (procjena iz energetskih pregleda sufinanciranih od FZOEU)
Nije mogue procijeniti
Nije mogue procijeniti

106

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Uteda energije koja rezultira iz samog energetskog pregleda odreuje se temeljem


ocijenjenih potencijala danih u zavrnom izvjeu energetskog pregleda. Pretpostavlja se da
e se od tih potencijala ostvariti barem 5%. Neke europske preporuke43daju znaajno vee
pretpostavke (20% za elektrinu energiju i 15% za ostale oblike energije), no one se nee
koristiti jer se u obzir uzima samo uinak poveane svijesti korisnika koja e rezultirati
boljim procedurama odravanja i upravljanja (tzv. soft mjere) kojima se ostvaruju utede
energije. Uinci provedenih investicijskih projekata energetske uinkovitosti ne uzimaju se u
obzir prilikom ocjene ove mjere. Preklapanja su se izbjegla eliminiranjem onih energetskih
pregleda iz izrauna uteda energije za koje je poznato da su se sve predloene mjere
provele.
S obzirom na nedostatak podataka o broju velikih potroaa i njihovoj ukupnoj potronji
energije, procjene oekivanih smanjenja potronje energije koje e biti rezultat samo ove
mjere do 2016. odnosno 2020. nije mogue dati.
/

43

Izvor: EMEEES projekt Metoda 18 Energetski pregledi: http://www.evaluate-energysavings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php

107

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Visokouinkovita kogeneracija

Indeks mjere

I.4
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

Financijski instrument; regulativa


Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
/
Osim sustava poticanja proizvodnje elektrine energije iz visokouinkovitih kogeneracija,
ovom se mjerom predvia i donoenje odgovarajue regulative za poticanje proizvodnje
toplinske energije iz kogeneracija (definiranje statusa povlatenog proizvoaa toplinske
energije).
Proizvodnja toplinske i elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
U razdoblju primjene 1.NAPEnU bilo je predvieno donoenje regulative o statusu
povlatenog proizvoaa toplinske energije kojim bi se dodatno stimulirale kogeneracije.
Ovo nije ostvareno. Regulativa o promociji elektrine energije iz visokouinkovite
kogeneracije na snazi je od srpnja 2007. Do kraja 2010. godine status povlatenog
proizvoaa dobila su 3 kogeneracijska postrojenja ukupno instalirane elektrine snage
10,033 MW.
Budue aktivnosti:
1. MINGO treba usvojiti regulativu za poticanje proizvodnje toplinske energije iz
kogeneracije do kraja 2013. te uspostaviti propisani sustav poticaja
2. Sustav financiranja elektrine energije iz industrijskih kogeneracija treba
prilagoditi kako bi se postojee industrijske kogeneracije starije od 12 godina
zainteresirale za plasman elektrine energije u elektroenergetski sustav.
3. Proceduru za male kogeneracije je potrebno pojednostaviti.
4. Proceduru za postojee kogeneracije potrebno je pojednostavniti i osigurati
njihovo sudjelovanje na tritu elektrine energije.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
HROTE: ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i temeljem jedininih
poticajnih cijena definiranih u Tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br.
33/07) u 2010. godinu ukupno isplaena sredstva iz sustava poticanja
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, za
kogeneracijska postrojenja iznose 143.118,99 kn.
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
HROTE: ovisno o proizvedenoj koliini elektrine energije i temeljem jedininih
poticajnih cijena definiranih u Tarifnom sustavu ("Narodne novine", br. 63/2012).
HROTE, MINGO, HERA regulativa i sustav poticanja proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Metodologija je propisana Pravilnikom o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa


elektrine energije (Narodne novine br. 88/12), a temeljena je na Direktivi 2004/8/EC i
odlukama EK za izraun uteda primarne energije koja je uvjet da kogeneracija bude
visokouinkovita.

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke

Preklapanja, efekt

Nije ocijenjeno
0,33 TJ (0,09 GWh)
172 TJ (48 GWh)
421 TJ (117 GWh)
Proizvodnja elektrine energije u kogeneracijskim postrojenjima koja su u sustavu poticaja
iznosi 249 MWh. Uz zahtijevane utede primarne energije od 10% u odnosu na odvojenu
proizvodnju elektrine i toplinske energije (referentna elektrana i referentna kotlovnica)
dolazi se do podatka da je godinja potronja primarne energije iz goriva oko 3,3 TJ, pa je
ostvarena uteda jednaka 0,33 TJ.
/

108

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim oneiivaa ukuljuenih


u sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova

Indeks mjere

I.5
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Financijski instrument; regulativa


Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
FZOEU je duan provoditi mjeru.
Hrvatska je uvela naknadu za emisije CO2 u 2007. Vladina uredba (Narodne novine br.
73/07) nalae da naknadu plaaju svi oneiivai iz Katastra emisija u okoli (KEO).
Prihodima od naknada (oekuje se 10-20 milijuna EUR godinje) raspolagat e FZOEU, koji
ova sredstva namjenski treba usmjeriti na sufinanciranje aktivnosti poboljanja energetske
uinkovitosti, a posebice u industriji. Od 1. sijenja 2013. godine e plaanja naknade na
CO2 biti osloboena 73 postrojenja ukljuena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama
staklenikih plinova, a to se odnosi na termoenergetske objekte vee od 20 MW, rafinerije,
koksare, metalnu, cementnu, papirnu, keramiarsku, staklarsku industriju, proizvodnju
amonijaka, duine kiseline itd.
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i
mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli ugljikovog dioksida (Narodne novine
br. 73/07) predvia da se obveznicima plaanja naknade za emisije CO2 mogu smanjiti za
korektivni faktor koji ovisi o postojanju i provedbi Programa smanjenja emisije CO 2.Program
treba sadravati popis pojedinanih stacionarnih izvora emisije CO2 u vlasnitvu ili na
koritenju od strane obveznika plaanja naknade na emisiju CO2, trend emisija CO2 po
pojedinim izvorima emisije CO2 u razdoblju od 1990. do kalendarske godine za koju postoje
posljednji raspoloivi podaci, prikaz i tehniku analizu mjera za smanjenje emisije CO2
sukladno najboljim raspoloivim tehnikama, analizu potencijala smanjenja emisije CO2 i
trokova primjene mjera,projekcije emisija CO2 uz primjenu mjera za minimalno tri
kalendarske godine od godine izrade Programa, redoslijed primjene mjera, rokove,
nositelje, pokazatelje napredovanja/ostvarenja i nain izvjetavanja. Program odobrava i
njegovo provoenje nadzire FZOEU.
Ispunjavajui dio mjera energetske uinkovitosti u sektoru industrija Fond je priznavao
ulaganja industrijskih poduzea prema prihvatljivim trokovima radi smanjivanja naplate
naknade za emisiju CO2, odnosno prihodovne strane Fonda. Realizacijom ove mjere Fond je
izvrio posredno financiranje projekata. Fond izvravanje ove mjere ne prati posebno, ve se
ista provodi ocjenjivanjem ulaganja i dostavljenih programa obveznika plaanja naknade za
CO2 od strane stalnog strunog Povjerenstva Fonda u okviru rada slube Fonda koja je
nadlena za financije. Postrojenja za proizvodnju elektrine energije na fosilna goriva duna
od 1. sijenja 2013. godine kupiti sve emisijske jedinice (jedna emisijska jedinica
predstavljaju dozvolu za emisiju jedne tone CO2 eq) putem drabe. Tijekom 2012. godine,
na tritu Europske unije, cijena emisijske jedinice se kretala oko 7 eura. Postrojenja, kojima
emisije ne prelaze 25 000 t CO2 eq godinje i imaju nazivnu ulaznu toplinsku snagu ispod 35
MW se mogu iskljuiti iz sustava trgovanja, ali e u tom sluaju jednokratno plaati
posebnu godinju naknadu. Naknada se izraunava se kao razlika verificirane emisije iz
postrojenja u prethodnoj godini i emisije koja odgovara koliini emisijskih jedinca koje bi se
operateru tog postrojenja dodijelile besplatno, pomnoena s prosjenom cijenom emisijske
jedinice na drabama u prethodnoj godini. Od gore navedenih 73 postrojenja, 12 ih je
zatrailo iskljuenje iz sustava trgovanja. 95% financijskih sredstava koje e drava
dobivati od drabi e se uplaivati na poseban raun Fonda za zatitu okolia i energetske
uinkovitosti te, sukladno okolinim propisima, koristiti za poticanje koritenja obnovljivih
izvora energije, energetske uinkovitosti i drugih mjera smanjenja emisija staklenikih
plinova te prilagodbe klimatskim promjenama.
Drugi dio ove mjere FZOEU nije izvrio na nain predvien u 1.NAPEnU. Prihodi od naknade
za CO2 nisu u potpunosti usmjereni na projekte energetske uinkovitosti. Sredstva od
naknade za CO2 slijevaju u ukupni proraun FZOEU te troe za sve namjene, to je potrebno
izmijeniti planovima FZOEU. U industrijskom sektoru FZOEU je ukupno financirao svega 23
projekta, vrlo razliitih karakteristika (zahvati na kotlovima, na rashladnim ureajima,
procesnim strojevima, zamjena goriva). Pokazuje se da su ti projekti ostvarili velike utede
energije, pa im je s obzirom na potencijal i doprinos ostvarivanju nacionalnog cilja potrebno
posvetiti veu pozornost, sufinanciranjem kako individualnih projekata tako i programa
definiranih ovim NAPEnU.

109

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Budue aktivnosti:
1. FZOEU treba potovati ovu mjeru i znaajan dio sredstava prikupljenih na osnovu
naknade za CO2 uloiti u sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti u
industriji.
2. FZOEU treba nastaviti ocjenjivanje ulaganja i programa smanjenja emisija
obveznicima plaanje naknade za CO2
3. FZOEU sukladno navedenoj Uredbi provodi nadzor provedbe programa smanjenja
emisije CO2. Sluba Fonda nadlena za financije i struno Povjerenstvo Fonda za
ocjenjivanje ulaganja i dostavljenih programa za smanjenje emisija CO2 duni su
dostavljati financijske i tehnike podatke organizacijskoj jedinici Fonda koja
obavlja agencijsku djelatnost provedbenog tijela za energetsku uinkovitost radi
praenja smanjenja potronja energije u svrhu dokazivanja uteda energije koje
rezultiraju primjenom ove mjere.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:


x
FZOEU: 31.830.248 HRK (4.300.000 EUR) sufinancirani projekti u industriji
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 30.000.000 HRK (4.000.000 EUR)
FZOEU
MINGO, MZOIP
Uinak je ocijenjen za 23 projekta koja su sufinancirana od strane FZOEU. Radi se o
mjerenim utedama temeljem izvjea o potronji energije u postrojenju ili dijelu
postrojenja prije i nakon provedbe mjere energetske uinkovitosti.
U Fondu se posredno financiranje putem smanjivanja iznosa naknade obveznicima plaanja
naknade za CO2 u izvjeima nije iskazivalo kao mjera za energetsku uinkovitost. Radi praenja
smanjenja potronja energije u svrhu dokazivanja uteda energije koje rezultiraju primjenom ove
mjere MINGO e u suradnji s MZOIP izraditi metodologiju za potrebe mjerenja i verificiranja
uteda energije putem navedenih programa za smanjenje emisijeCO2

Nije ocijenjeno
570,71 TJ
(158,53 GWh)
1.000 TJ
(277,78 GWh)
2.000 TJ
(555,56 GWh)
Ova mjera je kombinacija dobrovoljnog pristupa koji se temelji na smanjenju plaanja
naknade CO2 i koritenja sredstava prikupljenih od te naknade u svrhu sufinanciranja
projekata u industriji. S obzirom na dosadanja iskustva i velike potencijale za utede, kao
cilj se postavlja ostvariti do 2016. godine ukupno1 PJ uteda energije. S obzirom na karakter
mjera u industriji i njihov relativno dug ivotni vijek pretpostavlja se da e sve utede biti
ive u 2016. i 2020.
Ova mjera preklapa se s mjerom I.1 u kojoj se fokus stavlja na specifine aktivnosti
usmjerene na pojedine grane ili pojedine vrste potronje energije u industriji. Potrebno je
osigurati da se uinci samo onih aktivnosti koje se ne mogu pripisati mjeri I.1 vode kao
uinci ove mjere, kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje uteda.

110

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Utede
energije

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

I.6
Financijski instrument; regulativa
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Najvei dio potronje elektrine energije u industriji otpada na elektromotorne pogone i
do 90%. Ovo podruje prua velike potencijale uteda no tu se nisu poduzimale sustavne
mjere ili programi. Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona odnosi se na ugradnju
elektrinih motora visoke efikasnosti i uvoenje upravljanja brojem okretaja (VSD)
frekvencijski i/ili amplitudno tamo gdje je svrhovito, kao u procesima gdje se kontinuirano
mijenja protok radne tvari. Ovisno o razredu snage motora, ova mjera moe postii tehnike
utede elektrine energije i preko 16%, a ekonomske utede vee od 10%. Smanjenje
instalirane snage bi imalo pozitivan uinak na stabilnost rada EES.
Potronja elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Razvoj tipskih energetskih pregleda racionalnosti potronje energije
elektromotornih pogona u industrijskim postrojenjima uz procjenu ekonomske
isplativosti poboljanja; s jednostavnom metodologijom primjenjivom na
praktino sva industrijska postrojenja
2. Postavljanje povoljnih modela financiranja uz razvoj garancijskih mehanizama
prihvatljivih za banke
Izvor financiranja:FZOEU i komercijalne banke
Potrebna sredstva odredit e se u detaljnom programu rada mree.
EIHP, HEP, ESCO tvrtke provedba mjere u koordinaciji s Centrom FZOEU - sufinanciranje
MINGO, MZOIP
Metodologija je definirana meunarodnim protokolom mjerenja i verifikacije uinka
(IPMVP) gdje su postavljeni standardni postupci odreivanja efikasnosti i proizlazeih
uteda.
Nije ocijenjeno
/
0,82 PJ (227 GWh)
1,02 PJ ( 284 GWh)
Pretpostavlja se da do 90% potronje elektrine energije u industriji otpada na pumpe,
ventilatore, transportne i druge elektromotore kod kojih je mogue primijeniti navedene
mjere. Ekonomske utede su manje od tehnikih ali dovoljno visoke da mjera bude
ekonomski ostvariva. Potrebno je potaknuti tvrtke na cjelovite programe zamjene i
poboljanja elektrinih pogona, a ne na interventna rjeavanja pojedinanih sluajeva.
Razvijeni tipski energetski pregledi daju procjenu svrhovitosti i potencijala primjene ove
mjere, nakon ega je olakano financiranje, uz pretpostavku razvijenih financijskih modela.
Dobar dio starijih elektrinih motora koji su u pogonu je predimenzioniran provedbom ove
mjere smanjila bi se instalirana elektrina snaga, trokovi za nju te izbjegla nagla
optereivanja mree

111

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.7.1.5

Mjere u prometu

Sektor prometa jedan je od najintenzivnijih potroaa energije u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 1991. do
2009. godine udio potronje prometnog sektora u neposrednoj potronji porastao je s 21% na 34% uz
prosjean godinji porast od 4 %. Kretanje potronje energije u prometu od 2003.-2010. godine prikazano je u
Tablici 28. U odnosu na 2007. godinu potronja energije u prometu smanjena je za 3,33 %. Od 2007. godine
kada je postignuta maksimalna potronja goriva biljei se kontinuirani pad. Glavni uzronik ovoj promjeni
trenda potronje energije, proizlazi iz globalne ekonomsko financijske krize u koju je Hrvatska ula u drugoj
polovici 2008. godine, to se manifestiralo kroz manju potrebu za mobilnou, a samim time i manjom
potronjom goriva.
U strukturi prijevoza tereta dominira cestovni promet s oko 67%, jednako kao i u strukturi putnikog prijevoza
gdje u je njegov udio ak preko 85%. Glede goriva, u strukturi potronje dominira dizelsko gorivo s 54,6% te
[44]
motorni benzin s 35,6%. U razdoblju od 1995. godine do polovine 2008. godine zabiljeeno je gotovo
konstantno poveanje broja svih vozila u Republici Hrvatskoj s prosjenom godinjom stopom rasta od 4,8%. U
strukturi ukupnog broja osobnih vozila, udio benzinskih automobila smanjio se s 80,5% u 1995. godini na 61,2%
u 2009. godini, dok je u tom istom razdoblju udio dizel automobila porastao sa 17,5% na 34,3%. Udio vozila s
pogonom na UNP porastao je s 2,0% u 1995. godini na 4,6% u 2009. godini. Navedena struktura upuuje na
evidentne promjene u navikama kupaca u pogledu potrebe za sve veim i jaim vozilima, dok se istovremeno
relativno dobro udovoljavaju kriteriji nabavke energetski uinkovitijih vozila, kroz sve vei udio dizelskih
automobila. Mehanizam pozitivne strukturalne promjene utemeljen je iskljuivo na trinim principima i to
preko povoljnije cijene dizelskog goriva tijekom promatranog razdoblja, dakle bez posebnih poticajnih mjera.
Tablica 28 Potronja energije u prometu u razdoblju 2003.-2010.

Potronja energije
u kuanstvima

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
74,74 77,01 80,51 85,50 90,70 90,30 89,68 87,68
-1,12
-3,33

*Potronja energije za 2010. je procijenjena


U 1.NAPEnU definira se nekoliko mjera kojima se nastoji smanjiti porast potronje energije u prometu, a
naglasak se stavlja na cestovni promet. Mjere predviene 1.NAPEnU djelomino su se provodile, a najvei je
uspjeh postignut Programom smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoli Prva mjera: smanjenje
emisije tetnih plinova cestovnih vozila kategorije N2, N3, M3 (2009-2010), tzv. EURO5 programom. Program
je provodio FZOEU zajedno s MINGORP-om i MMPI. U 2009. i 2010. godini Fond je sufinancirao zamjenu 1.159
starih kamiona i autobusa koji zadovoljavaju norme EURO 0, 1, 2 i 3 novima, koji zadovoljavaju EURO 5 normu.
U prethodnom NAPEnU-u pokrenuto je i realizirano nekoliko mjera za poveanje energetske uinkovitosti u
sektoru prometa i to iskljuivo u cestovnom prometu. Dio provedenih mjera spada u tehniku kategoriju, dok
se drugi dio odnosi na mjere informativno-edukacijskog i financijskog tipa. S obzirom na injenicu da na promet
otpada najvei dio neposredne potronje te da su provedene mjere tek neznatno doprinijele ispunjenju ciljeva
energetske uinkovitosti, u ovom NAPEnU mjere iz prvoga se dalje ne revidiraju (jer je njihov veliki nedostatak
bila prevelika openitost), ali se na temelju njih definira ira paleta usmjerenijih mjera. Nuno je u sljedeem
razdoblju krenuti s proaktivnijom provedbom tih mjera.
Saeti prikaz postojeih i novih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti u prometu dan je u Tablici 29, a
detaljni prikazi aktivnosti dani su u zasebnim tablicama za svaku mjeru.

44

Svi podaci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.

112

Bicikli

Cestovna elektrina
vozila

Financijski poticaji za razvoj


infrastrukture za koritenje
gradskih bicikala

Promocija e-mobilnosti i razvoj


mree punionica za elektrina
vozila

T.6.

T.7.

T.8.

2011. 2016.

2012. 2016.

2011. 2016.

2012. 2016.

Cilj za sektor prometa postavljen u 1.NAPEnU iznosi 5,93 PJ, a za 2010. godinu 1,98 PJ.

Cestovna vozila

Financijski poticaji za energetski


uinkovita vozila

45

Cestovna vozila

2012. 2016.

Cestovna vozila;
urbani promet

Ogranienje brzine

2012. 2016.

Cestovna vozila

T.5.

T.4.

T.3.

2011. 2016.

Cestovni teretni
promet

Intermodalni prijevoz tereta

T.2.

Uspostava novog sustava


plaanja posebne naknade za
okoli za vozila na motorni
pogon
Uvoenje Car Sharing sheme u
gradovima

2011. 2016.

Cestovna vozila,
automobili

Trening eko-vonje za vozae


cestovnih vozila

T.1.

113

0,07 PJ

2009. 2016.

Cestovna vozila

0,01 PJ

2008.- 2016.

Cestovni promet;
javni promet

N/D

N/D

2009.-2016.

2009.-2016.
(kontinuirano)

Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]

Cestovni promet;
javni promet

Cestovna vozila

Trajanje

Promocija istijih vozila

Info kampanja o energetski


uinkovitom ponaanju u
prometu
Promocija odrivih prometnih
sustava i uinkovitog
iskoritavanja goriva

Uvoenje europskih standarda

Naziv mjere za utedu energije

T.4.-1

T.3.-1

T.2.-1

T.1.-1

Br.

Ciljna neposredna
potronja

Tablica 29 Pregled pojedinanih mjera za promet

3,74

0,56

N/D

N/D

Udio u
sektorskom
cilju3 za
2010. [%]

N/D

0,09

0,38

0,70

0,01

0,52

N/D

1,23

N /D

N /D

N /D

N /D

Oekivane
utede energije
u 2016.
[PJ/GWh]

N/D

1,52

6,40

11,80

0,17

8,77

N/D

20,74

N /D

N /D

N /D

N /D

Udio u
sektorskom
cilju45 za 2016.
[%]
Dodatne napomene

Nova
mjera

Nova
mjera

Nova
mjera

Nova
mjera
Nova
mjera

Nova
mjera

Nova
mjera

FZOEU treba uspostaviti


individualne sheme
sufinanciranja specificirane
u sklopu mjere
Potrebno je pratiti
poveanje broja gradskih
bicikala
Mjere su kljune za
uspjenost mjere T.6 i
ostvarenje njome
predvienih uteda

Regulatorna mjera

Potrebno je napraviti
nacionalni inventar svih
novo prodanih vozila na
tritu RH
Uinak mjere se ocjenjuje
za svaku pojedinu shemu

Uinak mjere se ocjenjuje


BU metodom za ekovonju

Mjere se naputaju i nee se vie


razmatrati u obliku predvienom u
1.NAPEnU, ali se iz njih izvode nove,
specifinije i usmjerenije mjere

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

T.12.

T.11.

T.10.

T.9.

Br.

Modifikacija prakse obrauna


porezne olakice na osnovi
Javni gradski prijevoz
putnih trokova
Promocija odrivih gradskih
Cestovna vozila
prometnih sustava
Napredna regulacija krianja
opremljenih inteligentnim
Cestovna vozila
semaforima
Nacionalna kampanja "Jedan
Cestovna vozila
dan mjeseno bez automobila"
UKUPNO:

Naziv mjere za utedu energije

Ciljna neposredna
potronja

2011. 2016.

2011. 2016.

2011. 2016.

2012. 2016.

Trajanje

114

0,08 PJ

Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]

Udio u
sektorskom
cilju3 za
2010. [%]

3,22

0,13

0,16

N/D

N/D

Oekivane
utede energije
u 2016.
[PJ/GWh]

54,30

2,19

2,70

N/D

N/D

Udio u
sektorskom
cilju45 za 2016.
[%]
Uinak mjere se ocjenjuje
BU pokazateljima
Potreban je snaan
angaman JLP(R)S
Potrebno je pratiti broj
zamijenjenih semafora
Potrebno je pratiti broj
sudionika u kampanji

Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera

Dodatne napomene

Nova
mjera

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Uvoenje europskih standarda

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Utede
energije

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.1-1
Regulativa
Poetak:2008.(u 1.NAPEnU predvieno 2009.)
Kraj:kontinuirano
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Cilj mjere je usvojene standarde EU transponirati u odgovarajue hrvatske zakone. Tehniki
zahtjevi za vozila trebaju ukljuiti:minimalnu uinkovitost vozila (emisije ograniene na 120 g
CO2/km do 2012.);minimalne zahtjeve za uinkovitost sustava klimatizacije; obveznu instalaciju
sustava nadzora tlaka u gumama; maksimalni otpor kotrljanja za gume na lakim vozilima;
uporabu indikatora promjene brzine; zahtjevi za uinkovitost lakih komercijalnih vozila (175
g/km CO2 do 2012. i 160 g/km CO2 do 2015.); uporaba biogoriva i oznaavanje guma.
Cestovni promet
Uvoznici i distributeri vozila
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
MZOPUG je 2007. usvojio Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonominosti potronje goriva i
emisiji CO2 novih osobnih automobila (Narodne novine br. 120/07) koji se primjenjuje od 2008.
godine. Regulativu i dalje potrebno razvijati, ali se to vie ne razmatra kao zasebna mjera.
Izvor financiranja: MPPI,MZOIP - redovni prorauni ovih ministarstava
MPPI, MZOIP
MPPI, MZOIP
Utede energije ostvarene u proteklom razdoblju a koje se mogu vezati uz ovu mjeru ocijenit e
se koritenjem TD pokazatelja za cestovna vozila (pokazatelji P8 ili A1, P9 ili A2, M5prema
preporukama EK)
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 3% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 2,21 PJ u 2016. i 0,55 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
Utede od ove mjere nije mogue ocijeniti zasebno. One su ukljuene u ocjenu izvrenu TD
pokazateljima.
/

115

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Utede
energije

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Program informiranja obrazovanja vozaa o energetski uinkovitom ponaanju u prometu


T.2-1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak:2009.
Kraj:kontinuirano
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Nacionalna info kampanja za promociju uinkovitog naina vonje usmjerena je na sve vozae.
Promovirat e se energetski uinkovit nain vonje, a istodobno e se promovirati i koritenje
alternativnih naina prijevoza, kao i uporaba uinkovitijih vozila. Kampanja e se provoditi u
suradnji s auto-kolama, Hrvatskim autoklubom i prijevoznikim udruenjima.
Cestovni promet, javni promet, svi sudionici u prometu
Prijevozne kompanije, udruenja vozaa, auto-kole, vozai
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Aktivnost koja se provela u sklopu ove mjere, a koja je sufinancirana od strane FZOEU jest info
kampanja Uinimo automobile zelenimakoju je proveo HAK 2008. godine. No ovo je bila
jednokratna i kratkotrajna kampanja, a ne sustavan pristup kakav je predviala ova mjera.
Izvor financiranja: FZOEU, MPPI, MZOIP, EACI (IEE)
Dodijeljena sredstva (FZOEU za gore spomenutu kampanju): 64.500 HRK (8.700 EUR)
MPPI, FZOEU, HAK
MPPI, MINGO, MZOIP
Utede energije ostvarene u proteklom razdoblju a koje se mogu vezati uz ovu mjeru ocijenit e
se koritenjem TD pokazatelja za cestovna vozila (pokazatelji P8 ili A1, P9 ili A2, M5prema
preporukama EK)
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 1,46 PJ u 2016. i 0,48 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
Utede od ove mjere nije mogue ocijeniti zasebno. One su ukljuene u ocjenu izvrenu TD
pokazateljima.
/

/
/

116

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Promocija odrivih prometnih sustava i uinkovitog iskoritavanja goriva

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Informacije o
provedbi

Utede
energije

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.3-1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere; Financijski instrumenti/subvencije
Poetak:2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Cilj ove mjere jest razviti politiku planiranja odrivih prometnih sustava i to sljedeim
aktivnostima:planiranje gradskih sustava prijevoza, ukljuujui razvitak alternativnih naina
prijevoza, poboljanje infrastrukture javnog prijevoza i tzv. parkiraj-i-vozi rjeenja (ovo je
odgovornost lokalnih vlasti); promoviranje uporabe uinkovitijih vozila u javnom prijevozu
uvoenjem standarda i energetskim oznaavanjem vozila; podizanje svijesti dionika u sektoru
prometa o energetskim i okolinim karakteristikama promet; obveza provoenja energetskih
pregleda u tvrtkama javnog prijevoza i provedba isplativih mjera; benchmarking energetskih
pokazatelja javnih prijevoznih kompanija s istovrsnim kompanijama u EU; prelazak na biogoriva
i goriva s manjim sadrajem ugljika u javnom prijevozu
Cestovni promet, javni promet
Prijevozne kompanije, udruenja vozaa, lokalna samouprava
Nacionalno, s odabranim lokalnim zajednicama za provedbu pilot projekata
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Aktivnost koja se provela u sklopu ove mjere a koja je sufinancirana od FZOEU jest ugradnja
ureaja za nadzor potronje goriva u autobuse jednog autoprijevoznikog poduzea.
Izvor financiranja: FZOEU
Dodijeljena sredstva (za jedan projekt):oko 477.000 HRK (64.500 EUR)
MPPI, FZOEU, JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Razvijena je nacionalna BU metoda za ocjenu uinaka aktivnosti eko-vonje. BU metoda se
koristi samo za poznate i prijavljene aktivnosti sufinancirane od strane Fonda; efekti aktivnosti
koje nisu prijavljene hvataju se TD pokazateljima za sektor prometa prema preporukama EK.
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 1,46 PJ u 2016. i 0,36 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
11,14 TJ (3,09 GWh)
/

/
Ovdje se opisuju sve pretpostavke koje su koritene kod ocjene uteda, ostvarenih i buduih.
Ostvarene utede odnose se samo na jedan projekt, a ocijenjene su prema podacima o potronji
goriva prije i poslije uvoenja sustava nadzora u 100 autobusa, dakle prema mjerenim
podacima. Za budue praenje uteda koje rezultiraju iz ovakvih aktivnosti uspostavljena je
nacionalna metodologija koja je detaljno opisana u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda
energije primjenom metoda odozdo-prema-gore.
/

117

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Promocija istijih vozila

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska sredstva
i izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane u
2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute u
2010.

Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj na
utede energije za
2020. (ako je
mogue)

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija

T.4-1
Financijski instrumenti/ subvencija
Poetak: 2009.
Kraj: kontinuirano
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Program za promociju istijih vozila sastoji se od promocijskih i financijskih mjera iji je cilj
poveati udio kupljenih istijih vozila. Poticat e se kupovina automobila s emisijama manjim od
130 g CO2/km, hibridnih automobila i automobila koji koriste alternativna goriva, kao i
uklanjanje starih vozila i njihova zamjena novima. Ovaj dio aktivnosti pokrenut je kroz EURO5
program i projekte poticanja istijeg transporta FZOEU. Promocijski mehanizmi trebali su
ukljuivati uporabu besplatnih parkirnih mjesta, uporabu utih traka u gradovima i sl. Ovaj dio
aktivnosti nije poeo s provedbom, te se stoga definiraju nove mjere. Najvaniji dio programa
ukljuuje financijske poticaje za kupnju vozila. Shemu poticaja vodi FZOEU. Ovo je razraeno u
novim mjerama.
Cestovna vozila
Svi kupci vozila (graani i profesionalni prijevoznici)
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. EURO 5 program - zamjena 1.159 cestovnih teretnih vozila i autobusa neprihvatljivih
ekolokih standarda (EURO 0,1,2,3) ekoloki prihvatljivim vozilima standarda EURO 5.
Prijevoznikim tvrtkama su se dodjeljivale subvencija u iznosu 50.000 po vozilu za velike
tvrtke ili 70.000 kn po vozilu za mala i srednja poduzea. Ukupan broj registriranih teretnih
vozila u Hrvatskoj je 164.671, a autobusa 5.701 prema podacima DZS, to znai da je
programom obuhvaeno manje od 1% ovih vozila.
2. Nabavka elektrinih vozila ova aktivnost nije posebno programirana niti raspisivana u
natjeajima FZOEU. Mali broj provedenih aktivnosti temelji se na prijavama korisnika, a do
sada se sufinancirala nabavka 8 vozila posebne namjene za dva nacionalna parka.
Izvor financiranja: FZOEU
Iznos financiranja provedenih aktivnosti:
1. EURO 5 program 80.480.000 HRK (10.900.000 EUR)
2. Nabavka elektrinih vozila 306.000 HRK (41.300 EUR)
FZOEU u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO. MZOIP
Razvijena je nacionalna BU metoda temeljena na razlici potronje goriva starog i novog vozila i
prosjeno prijeenoj udaljenosti godinje. BU metoda koristi se samo za poznate i prijavljene
aktivnosti sufinancirane od strane Fonda; efekti aktivnosti koje nisu prijavljene hvataju se TD
pokazateljima za sektor prometa
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 1,46 PJ u 2016. i 0,21 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
Ukupne utede: 73,97 TJ
x
Utede EURO5 programa: 73,96 TJ
x
Utede od nabavke elektrinih vozila: 0,01 TJ
/

/
Za ocjenu ostvarenih uteda iz EURO5 programa za svaki od 1.159 starih i novih kamiona
utvrena je prosjena potronja goriva po prijeenom km. prijeena kilometraa izraunata je
temeljem sljedeih pretpostavki: 500 km kamioni prelaze na dan; voze 250 radnih dana godinje;
od toga 55% u Hrvatskoj (prema podatcima DZS o udjelu meunarodnog prometa u ukupnom
prometu roba). Na ovaj se nain dobila prosjena kilometraa koja je bliska onima prijavljenim
od strane pojedinih prijevoznika. Za ex-ante procjene koristi se podatak iz ODYSSEE baze za
prijeenu kilometrau te smanjenje potronje goriva za 2,56 l/100 km za zamjenu starih kamiona
novima te potronja referentnog automobila s motorom s unutranjim izgaranjem od 67
kWh/100 km (za usporedbu s elektrinim automobilima).
Preklapanja i dvostruko obraunavanje uteda su se izbjegla ocjenom svake pojedine aktivnosti.

118

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Kampanja eko-vonje za vozae cestovnih vozila

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

T.1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Eko vonja prepoznata je kao jedna od najuinkovitijih mjera za poticanje energetske uinkovitosti
na razini Europske unije. Pokretanjem Nacionalne kampanja ekovonje mogla bi se postii
maksimalna razina osvijetenosti svih graana i vozaa u Republici Hrvatskoj o prednostima ovog
modernog, inteligentnog i ekoloki prihvatljivog stila vonje, kroz aktivno provoenje treninga eko
vonje meu licenciranim (postojeim) vozaima.
Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posveeni edukaciji o ekovonji za:
x
vozae osobnih automobila;
x

Cilj / kratak opis


Opis

Informacije o
provedbi

autobusa;

x
teretnih vozila > 3,5 tone
Edukacija o elementima eko-vonje bi se mogla provoditi kratkim treninzima(u trajanju do 60
minuta po kandidatu) meu vozaima koji su vozaku dozvolu dobili prije stupanja na snagu
Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09), kojim je za sve autokole i instruktore
postavljena obveza provoenja izobrazbe o elementima eko-vonje tijekom standardne izobrazbe
vozaa kandidata. Treba istaknuti da se predloena mjera ne odnosi na nove vozae, koji
izobrazbu o ekovonji dobivaju sukladno zakonskim obvezama iskazanim u gore navedenom
Pravilniku.
S obzirom na injenicu da se u Republici Hrvatskoj godinje provede edukacija za nove vozae na
razini 45.000 kandidata, do danas je u programu izobrazbe za vozae kandidate o tehnikama ekovonje osposobljeno oko 100.000 vozaa osobnih vozila. S druge strane, ukupan broj aktivnih
vozaa Republici Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 2.000.000. Trenutnu razliku od 1.900.000
ini kategorija vozaa koja je tek malo ili nimalo u prolosti, a prije 2009. godine, stekla vjetine o
eko-vonji. Upravo su ovi vozai ciljana skupina ove mjere.

Ciljna neposredna
potronja

Cestovna osobna i teretna vozila te autobusi

Ciljna skupina

Svi vozai osobnih vozila s poloenom vozakom dozvolom prije stupanja na snagu Pravilnika o
osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09); Vozai autobusa javnog gradskog prijevoza;
Vozai javnih i komercijalnih teretnih vozila najvee doputene mase > 3,5tona

Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

1. Osposobljavanje ispitivaa i instruktora


x
Prije poetka provedbe kampanje eko-vonje potrebno e biti provesti osposobljavanje
ispitivaa i instruktora koji e biti certificirani i ovlateni za provedbu treninga ekovonje u kategoriji licenciranih vozaa osobnih automobila, vozaa autobusa i vozaa
teretnih vozila u skladu s standardima EU. Jedinstveni europski certifikat eko-vonje
definiran je i usvojen u sklopu europskog ECOWILL46 projekta, a za potrebe transpozicije
istog u hrvatsku praksu, Energetski institut Hrvoje Poar, kao nacionalni koordinator
ECOWILL projekta za Hrvatsku, ve je u suradnji s Hrvatskim autoklubom (HAK) proveo
izobrazbu 14 inicijalnih instruktora/ispitivaa (trenera)47 koji e biti baza, na osnovu
koje e se provoditi daljnja edukacija i osposobljavanje trenera za provedbu ovlatenih
treninga eko-vonje.Treba istaknuti da se ovim osposobljavanjem ide korak dalje od
same zakonske obveze propisane gore navedenim Pravilnikom jer e ovlateni
treneriusvojiti jedinstvenu praksu provedbe treninga eko vonje, koja do danas nije
harmonizirana na razini svih autokola te je ujedno aplicirana na podruju ostalih
lanica EU.
x
U Republici Hrvatskoj se trenutno provodi osposobljavanje kandidata za vozae putem
1250 instruktora vonje, koji djeluju preko 383 autokola. HAK je ovlatena struna
organizacija koja provodi vozake ispite RH putem 85 ovlatenih ispitivaa. Mjerom se
predvia osposobljavanje minimalno 100 instruktora vonje i svih 85 ispitivaa do kraja
2013. godine.
2. Izobrazba vozaa licenciranih prije 2009. godine
x
Za potrebe realizacije ciljeva NAPEnU-a predlae se izobrazba minimalno 51.000
licenciranih vozaa osobnih vozila, do 2016. godine. Oekuje se da e po pohaanju

46

www.ecodrive.org
http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=2547

47

119

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija

treninga eko-vonje svim polaznicima omoguiti smanjenje potronje goriva u prosjeku


do 10% uz anticipaciju principa eko-vonje u praksi.
x
Predlae provoenje edukacija za minimalno 2750 vozaa teretnih vozila do 2016.
godine. Do 2016. godine se provedbom ove mjere oekuje minimalna uteda u iznosu
od 7 580 tona goriva. Svakom od vozaa e se po zavretku osposobljavanja uruit
jedinstven certifikat o poloenom treningu eko-vonje.
x
U RH je trenutno 15 operatora javnog gradskog prijevoza s oko 1.700 autobusa u
funkciji javnog gradskog prijevoza. Najvei od njih je ZET koji broji 550 autobusa.
Tijekom provedbe treninga eko-vonje za vozae autobusa predlae se ukupno
edukacija od minimalno 2600 vozaa autobusa do 2016. godine. Do 2016. godine se
provedbom ove mjere oekuje minimalna uteda u iznosu od 10.573 tona goriva.
Svakom od vozaa autobusa e se po zavretku osposobljavanja uruiti jedinstven
certifikat o poloenom treningu eko-vonje.
Kako bi se izvrila ova aktivnost, potreban je angaman osposobljenih instruktora i ispitivaa
izvan njihovog uobiajenog posla vezanog strogo uz nove vozae. Za potrebe promocije
programa, a s ciljem ukljuenja eljenog broja vozaa, rezervirana je domena
www.ekovoznja.hr, putem koje e se izvjetavati sudionici u planu provedbe Nacionale
kampanje ekovonje. Ukljuivanje JLP(R)S od posebne je vanosti za uspjenu provedbu
programa.
Ukupno potrebna sredstva 5.545.000,00 kuna godinje:
x
IEE: 83.333,33 HRK osigurano za 2011., 2012. i 2013. (aktivnost 1)
x
FZOEU: 1.365.471,00 HRK (aktivnost 2)
x
MPPI: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
x
MZOIP: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
x
JLP(R)S: 1.365.417,00 HRK (aktivnost 2)
HAK, EIHP u koordinaciji s Centrom
MPPI, MZOIP, MUP, FZOEU
U svrhu sustavnog praenja uteda potrebno e biti prvenstveno napraviti nacionalni inventar svih
polaznika treninga eko-vonje putem kojeg e se voditi evidencija o polaznicima te e uz
povremene anketne upitnike biti potrebno prikupljati informacije o ostvarenim utedama nakon
pohaanog treninga.
/
/
Ukupno: 1.232 TJ
x
Osobna vozila: 456 TJ
x
Autobusi: 452 TJ
x
Teretna vozila: 324 TJ
Ukupno: 3.192 TJ
x
Osobna vozila: 1.239 TJ
x
Autobusi: 1.153 TJ
x
Teretna vozila: 800 TJ
/
/

120

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Intermodalni prijevoz tereta
T.2

Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Regulativa, financijski instrumenti


Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera

Cilj / kratak opis

Intermodalni prijevoz ukljuuje vie naina prijevoza kako u putnikom tako i u teretnom prometu.
Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rastereenje cestovnih
pravaca i smanjenje potronje goriva koritenjem eljeznike infrastrukture i unutranjih plovnih
putova. Za provedbu ove mjere nuno je osigurati odgovarajui regulatorni okvir kao i
odgovarajuu infrastrukturu za istovar/utovar kontejnera.

Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis
i
opis
aktivnosti
za
provoenje mjere

Informacije o
provedbi

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja
uteda
energije

Utede
energije

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija

Cestovni teretni promet


Prijevozne tvrtke, koncesionari autocesta, eljeznica, rijenih luka
Nacionalno
1. Izrada programa poticanja intermodalnog prijevoza tereta:
x
U programu treba detaljno analizirati postojei zakonodavno-regulatorni okvir te dati
prijedloge za njegovo unaprjeenje kako bi se omoguio intermodalni prijevoz tereta.
x
U programu takoer treba ocijeniti stanje infrastrukture (prihvatilita za ukrcaj/iskrcaj
tereta, stanje eljeznice, mogunosti rijenih luka) te odrediti pravce na kojima e se
primjenjivati intermodalni nain prijevoza tereta.
x
Za izradu programa odgovorno je MPPI, a u njegovu izradu treba ukljuiti Hrvatske
eljeznice, koncesionare autocesta i rijenih luka.
x
Program treba izraditi do kraja 2012. godine.
2. Primjena programa poticanja intermodalnog prijevoza tereta
Poetak provedbe ove mjere predvia se tijekom 2013. godine, sukladno preporukama
x
programa iz toke 1.
MPPI (aktivnost 1)
Za aktivnost 2 nije mogue dati procjenu niti predloiti izvore financiranja.
MPPI u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Metoda mjerenja uteda energije koje su rezultat intermodalnog naina prijevoza mora se
definirati ve u programu poticanja intermodalnog prijevoza tereta (aktivnost 1). Ona se treba
temeljiti na sustavu praenja koliine tereta te razlici potronje goriva kada bi se ta koliina
prevozila kamionima i kada se prevozi drugim nainima, tj. eljeznicom ili plovnim putevima.
/
/
N/D

N/D
/
/

121

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na


motorni pogon

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.

Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2013.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
U cilju smanjenja emisija iz prometa kao mjera za ostvarenje ovog cilja je uspostava novog
sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon. Bazirajui se na naelu
oneiiva plaa dosadanji model bi se nadogradio i obraunavao s obzirom na emisije CO2
i oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila. Konani rezultat ovog projekta je donoenje
propisa na temelju studije kojom bi se predloio najoptimalniji model sustava naplate naknada.
Uvoenjem sustava u kojem bi voeni naelom oneiiva plaa pojedine kategorije vozila
bile stimulirane dok bi vozila s veim emisijama bila penalizirana u konanici ima za cilj
motivaciju i usmjerenje kupaca za donoenje odluke o kupnji uinkovitijih novih automobila s
manjim emisijama CO2. Prikupljena sredstva od naplate preusmjerila bi se u realizaciju drugih
mjera: razvoj infrastrukture i sustava punionica, poticaji/subvencije za kupnju ekoloki
prihvatljivijih vozila (elektro i hibridna vozila, promocija koritenja eko vozila i znaka prijatelj
okolia.
Cestovna vozila osobni automobili i laka komercijalna vozila
Vlasnici vozila
Nacionalna
U cilju pravovaljane primjene nove pravne steevine EU u sektoru prometa, u okviru ovog
projekta MZOIP e u suradnji sa strunim institucijama pripremiti cjelovitu strunu analizu
stanja voznog parka uRH i analizu propisa drava lanica EU koje su razvile sustav
naknada/poreza na CO2 kao i usporedbu pozitivne europske prakse i propisa EU s zakonskom
regulativom u RH. Aktivnosti:
x
Izrada modela za uspostavu sustava plaanja naknada za emisije CO2 uz kvalitetnu
ekonomsku analizu uinka
x
Izrada prijedloga Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i
pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na
motorni pogon
x
Puna primjena novog sustava naplate
FZOEU
MZOIP, EIHP, FZOEU i CVH u koordinaciji s Centrom
MPPI, MZOIP, MUP
Praenje provedbe projekta je kroz priliv sredstava koja se prikupljaju plaanjem naknade za
emisije CO2 i oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila u FZOEU.
/

/
521 TJ

1.664 TJ
Prikupljanjem sredstava omoguuje se provedba drugih mjera. Razvoj svijesti proizvoaa i
krajnjih korisnika o potrebi ouvanja okolia i s time aktivna uloga u ouvanju prirode i okolia.
Poticanje razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje tetnih za okoli,
smanjenja oneienja okolia i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom.
Prikupljenim sredstvima omoguuju se provedbe drugih mjera.Kupnja vozila s manjim
emisijama ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija
iz sektora promet. Poticanje kupnje ekolokih vozila ima za posljedicu smanjenje emisija iz
osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija iz sektora promet.

122

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Naziv mjere

Uvoenje Car Sharing sheme u gradovima

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.4
Organizacija
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Uvoenje Car Sharing sheme mjera je organizacijskog tipa kojom je se prvenstveno eli poveati
iskoristivost vozila s podruja urbanih sredina, a s ciljem smanjenja prostorne zaguenosti
gradova te ujedno poveanja uinkovitosti vozila, kroz poticanje koritenja uinkovitih modela
vozila.
Cestovna vozila automobili
Stanovnici urbanih sredina
Regionalna/Nacionalna
Temeljem iskustava europskih zemalja i gradova, praksa je pokazala da jedno vozilo u Car
Sharing shemi supstituira 4-8 normalnih vozila.Za potrebe realizacije Car Sharing sheme, kao
jedne od mjera za poveanje energetske uinkovitosti u prometu, predlae se sukcesivno
uvoenje od minimalno 100 vozila/godinje u shemu u najveim gradovima zakljuno do 2020.
godine. Procjenjuje se da bi se uvoenjem najuinkovitijih vozila u predmetnu shemu mogla
postii razlika u iznosu od 2l/100 km u odnosu na postojea vozila. S druge strane, prosjena
godinja kilometraa po vozilu u Car Sharing shemi se procjenjuje na 30.000 km. MINGO i MPPI
trebaju zaduiti EIHP i FZOEU za suradnju s JLP(R)S na razvoju shema u pojedinim gradovima. S
provedbom shema treba zapoeti 2012. godine.
Gradovi i opine, FZOEU, privatni investitori
EIHP, Tijela lokalne uprave, Gradovi i opine u suradnji s privatnim partnerima
MPPI, MZOIP, MINGO
Svaku shemu e biti potrebno pratiti individualno i ocijeniti njezine uinke na nain opisan pod
opisom aktivnosti.
/

/
12,3 TJ

20,5 TJ

123

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Ogranienje brzine

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Cestovna vozila
Vozila koja prometuju autocestama
Nacionalna

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Procjenjuje se da se od ukupne godinje ostvarene kilometrae vozila u Republici Hrvatskoj u


prosjeku 10% prometa ostvaruje na autocestama. Uvoenjem stroeg potivanja ogranienja
na maksimalnu brzinu kretanja na autocestama oekuje se smanjenje potronje goriva za
minimalno 2%.
Treba imati na umu da je provedba mjere ogranienja brzine jedna od najjeftinijih mjera.
U sklopu ove mjere potrebno je da Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM) izmjeni Pravilnik o
mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu (NN 38/01, 43/01 i
19/02) i smanji doputenu sigurnosnu razliku kod mjerenja svih brzina na 5%.
Takoer je potrebno razmotriti strou primjenu Zakona o sigurnosti u prometu uz uvoenje
veeg broja nadzornih kamera s ureajima za kontrolu brzine te koritenje podataka o vremenu
ulaska na autocestu i izlaska s nje u svrhu kontrole prosjene brzine kretanja vozil, kao i
uvoenje odredbe o kazni za prekoraenje brzine do 10 km/h na prometnicama izvan naselja.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Nisu potrebna financijska sredstva

Izvrno tijelo

MUP, DZM

Informacije o
provedbi

Utede
energije

T.5
Regulativa
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Iskustva europskih zemalja, poput: Danske, Estonije, Finske, Francuske, Maarske, Irske,
Luksemburga, Malte, itd. ukazuju na injenicu da ogranienje brzine na nie vrijednosti od
standardnih i to posebice na autocestama, predstavlja izuzetan doprinos u sustavnom
smanjenju potronje goriva u cestovnom prometu. No, i sama stroa primjena postojeeg
ogranienja brzine uz smanjenu toleranciju prekoraenja moe poluiti jako dobre rezultate.
Stoga se ova mjera u razdoblju 2. NAPEnU fokusira na smanjenje praga tolerancije prekoraenja
ve propisane brzine.

Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

MUP, MPPI, MINGO


Utede se mogu procijeniti na gore opisani nain, a rezultati e se hvatati TD pokazateljima
prema preporukama EK za cestovni prijevoz (pokazatelji P.8 i P.9).
/
/
697 TJ

1.327 TJ
U razdoblju od 2012. do 2020. oekuje se poveanje ukupnog broja registriranih vozila u RH za
oko 500.000 (ime e u Hrvatskoj biti registrirano oko 2,5 milijuna vozila), a samim time e
utjecaj smanjenja tolerancije na prekoraenje maksimalne brzine na autocestama rezultirati
smanjenjem potronje za 4.300 tona do 2016., odnosno 4.809 tona goriva do 2020. godine.
/

124

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Cilj / kratak opis


Opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

T.6
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: Nova mjera
FZOEU u svom radu sufinancira projekte istijeg prometa. Ovaj program treba unaprijediti
razradom posebnih linija sufinanciranja za specifine namjene i to za:
x
ugradnju ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine
motora, za vrijeme kada je motor ugaen
x
nabavu eko guma
x
kupnju elektrinih vozila (automobili, skuteri, autobusi)
x
kupnju hibridnih vozila
pregradnju/ kupnju vozila s pogonom na UNP & stlaeni prirodni plin (SPP) ukljuujui
x
i dizel plin varijantu (DFD)
x
poboljanje aerodinaminosti teretnih vozila
Cestovna vozila; pomorski prijevoz
Vozai i vlasnici osobnih i flotnih vozila
Nacionalna
x

Informacije o
provedbi

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Ugradnja ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine


motora, za vrijeme kada je motor ugaen
Mjerom se podrazumijeva ugradnja patentiranog ureaja za uinkovitije koritenje otpadne
topline iz rashladne tekuine motora, za vrijeme kada je motor ugaen (konkretan primjer
primjene su taksi vozila u zimskim mjesecima za vrijeme dok nisu u pogonu). Ugradnjom
ureaja poveava se uinkovitost koritenja otpadne topline iz bloka motora s unutranjim
izgaranjem za vrijeme zimskih mjeseci kada je vozilo u stanju mirovanja, a voza se nalazi u
istom. Tipini primjer su flotna i kurirska vozila koja se zbog potrebe poslovanja nalaze u
upotrebi kada nisu u stanju kretanja. Cijena ureaja na tritu se kree oko 500 . Ukoliko se
vozilo opremljeno motorom s unutranjim izgaranjem grije 3 sata dnevno, investicija se kupcu
isplati za: 59 radnih dana u sluaju taksi ili policijskog vozila; 48 radnih dana kod ekspres
kurirskog kombija ili ambulantnog vozila, odnosno 41 radni dan u sluaju primjene u
dostavnom polu teretnjaku ili mini autobusu. Za provedbu predmetne mjere predlae se
financijsko poticanje ugradnje ureaja u najmanje 1000 vozila/godinje s vremenskim
horizontom do 2020. godine. Mjerom se ciljaju flotna vozila, taxi slube, vozila brze pote i
druga potanska vozila, dostavna vozila, policijska vozila, mini autobusi, vojna vozila,
graevinski strojevi, komunalna vozila, vozila hitne pomoi, limuzine, poljoprivredni strojevi
x
Nabava eko guma
Poticanjem zamjene konvencionalnih guma moe se doprinijeti sustavnim smanjenjem
potronje goriva po prijeenom kilometru za prosjeno 5%. U sklopu provedbe financijske mjere
predlae se poticanje zamjene starih guma s novim/ekolokim za ukupno 27.000 vozila u
vremenskom horizontu do 2020. godine. Provedbom mjere u ovakvom razmjeru oekuje se
kumulativno potronje goriva za 409 tona do 2016. godine, odnosno 972 tona goriva do 2020.
x
Kupnja elektrinih vozila (automobili, skuteri, autobusi)
Elektrina vozila sastavni su element novog urbanog koncepta mobilnosti e-mobilnost, koji e
znaajno prodrijeti na europsko trite ve u tekuem desetljeu. Uinkovitost elektrinih vozila
uz dananji tipini miks energenata koritenih u proizvodnji elektrine energije iznosi 20% - 80%
na razini primarne potronje energije u usporedbi s konvencionalnim vozilima opremljenim
motorima s unutranjim izgaranjem. Kako bi se olakao ulazak elektrinim vozilima na trite,
mjerom se predlae pruanje financijskih poticaja kupcima elektrinih vozila kroz dodjelu
nepovratnih sredstava. Za provedbu mjere se predlae pruanje financijske potpore kupcima za
ukupno 15.000 elektrinih vozila do 2020. godine. Za usporedbu, specifina potronja elektrinih
vozila iznosi oko 43 MJ/100 km dok je u sluaju konvencionalnih potronja jednaka ~ 273
MJ/100 km na razini finalne potronje. Ukoliko bi se razlika u specifinoj potronji od 230
MJ/100 km aplicirala na spomenutih 15.000 vozila, do 2016. godine moglo bi se izbjei 0,0787
PJ te do 0,42 PJ do 2020. godine.
x
Kupnja hibridnih vozila
Hibridna vozila predstavljaju prijelazno tehnoloko rjeenje na putu ka konanoj elektrifikaciji
voznog parka. U usporedbi s konvencionalnim vozilima opremljenim motorima s unutranjim
izgaranjem, hibridna vozila su i do 40% uinkovitija na razini finalne potronje energije. Za
provedbu mjere se predlae pruanje financijske potpore kupcima za ukupno 6.000 hibridnih
vozila do 2020. godine. Za usporedbu, specifina potronja elektrinih vozila iznosi oko 162
MJ/100 km dok je u sluaju konvencionalnih potronja jednaka ~ 273 MJ/100 km na razini
finalne potronje. Ukoliko bi se razlika u specifinoj potronji od 111 MJ/100 km aplicirala na
spomenutih 6.000 vozila, do 2016. godine moglo bi se izbjei 0,01498 PJ te do 0,0,08 PJ do 2020.

125

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.

Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.

Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

godine. S obzirom na viu cijenu u odnosu na konvencionalna vozila, mjerom se predlae


donoenje poticajnog financijskog okvira, kojime bi se potaknuo plasman hibridnih vozila na
trite.
x
Pregradnja/Kupnja vozila s pogonom na UNP & SPP
Vozila s pogonom na UNP & SPP idealno su alternativno rjeenje pogonskog sustava svim veim
i intenzivnijim potroaima energije u prometu, poput dostavnih vozila, flotnih vozila, vozila
MUP-a, TAXI slube, autobusa i kamiona. Stoga je potrebno otvoriti posebnu liniju
sufinanciranja, po uzoru na program EURO 5 proveden u prethodnom razdoblju i za osobna
vozila s pogonom na UNP/SPP.
x
Ugradnja/pregradnja vozila na dizel plin kombinaciju
Primjer su sva dizelska vozila posebice traktori, graevinski strojevi, autobusi, kamioni i druga
vozila koja su dokazano najvei zagaivai zrak, zatim flotna i kurirska vozila koja se zbog
potrebe poslovanja nalaze u urbanim sredinama itd. Cijena ureaja na tritu se kree oko
1.600 . S ugradnjom na veoj koliini uz popust proizvoaa za hrvatsko trite tijekom akcije
poticanja cijena moe pasti na oko 1100 . Mjera je posebno pogodna za vozila koja rade
godinje vie od 1200 radnih sati. Za provedbu predmetne mjere predlae se financijsko
poticanje ugradnje ureaja u najmanje 1000 vozila/godinje s vremenskim horizontom do 2020.
godine. Mjerom se ciljaju flotna vozila, taxi slube, vozila brze pote i druga potanska vozila,
dostavna vozila, policijska vozila, mini autobusi, vojna vozila, graevinski strojevi, komunalna
vozila, vozila hitne pomoi, limuzine, traktori, poljoprivredni strojevi
x
Poboljanje aerodinaminosti teretnih vozila
Teretni promet jedan je od sektora prometa s najveom stopom rasta u pogledu potronje
energije. Teretna vozila mase vee od 7,5 tona u pravilu glavninu kilometrae ostvaruju na
otvorenim cestama pri brzinama veim od 50 km/h. Budui da je kontrolna frontalna povrina
teretnog vozila izuzetno nepovoljnog aerodinaminog profila i veliine, poticanjem nadogradnje
teretnih vozila aerodinaminim ureajima moe se utedjeti u prosjeku 10% goriva. Za potrebe
provedbe mjere predlae se pruanje financijske potpore kupcima aerodinamine opreme za
teretna vozila za ukupno 1900 vozila do 2020. godine. S obzirom da vozila iz spomenute
kategorije prelaze u prosjeku vie od 50.000 km/godinje te da je specifina potronja istih u
prosjeku jednaka oko 30 l/100km, za navedeni broj vozila oekuje se kumulativno smanjenje
potronje goriva u iznosu od 1.424 tona goriva do 2016. godine, odnosno 2.356 tona goriva do
2020. godine
Potrebno je napraviti detaljne financijske projekcije u posebnom programu za provedbu ove
mjere
FZOEU; Komercijalne banke; Dravne potpore
FZOEU u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda koje su rezultat zamjene ili nabavke novih
uinkovitijih vozila, a temelji se na razlici potronje starog/referentnog vozila i novog te na
prijeenoj kilometrai. Detalji o metodi dani su u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda
energije primjenom metoda odozdo-prema-gore.
/
/
Ukupno: 384,58 TJ
x Ureaji za iskoritavanje otpadne topline: 41,4 TJ
x Eko gume: 49,8 TJ
x Elektrina vozila: 78,7 TJ
x Hibridna vozila: 14,98 TJ
x Aerodinaminost teretnih vozila > 7,5 tona: 199,7 TJ
Ukupno: 1.296,56 TJ
x Ureaji za iskoritavanje otpadne topline: 74,2 TJ
x Eko gume: 174,2 TJ
x Elektrina vozila: 424,0 TJ
x Hibridna vozila: 80,16 TJ
x Aerodinaminost teretnih vozila > 7,5 tona: 544 TJ
Navedene pod opisom aktivnosti
Poticanje kupnje ekolokih vozila ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim
time i ukupnih emisija iz sektora promet. Elektrina energija iz obnovljivih izvora koja se koristi
za pogon cestovnih elektrinih vozila statistiki se svodi na 2,5 puta energetske vrijednosti
elektrine energije iz konvencionalnih izvora.

126

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Financijski poticaji za razvoj infrastrukture za koritenje gradskih bicikala

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.7
Financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Pruanjem potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala, graanima urbanih sredina
pruit e se alternativno rjeenje mobilnosti, koje e direktno pozitivno utjecati na direktno
izbjegavanje potronje fosilnih goriva, smanjenju ekolokog optereenja okolia kao i
sveukupnom poveanju kvalitete ivota graana kroz poveanu fiziku aktivnost.
Cestovna vozila osobni automobili i skuteri
Vozai osobnih automobila, skutera, ali i graani bez vlastitog prijevoznog sredstva.
Urbana/Nacionalna
U cilju provede predmetne mjere, predlae se uvoenje 9500 javnih gradskih bicikala u
vremenskom horizontu do 2020. godine na podrujima najveih hrvatskih gradova. Uz
pretpostavku prosjene dnevne kilometrae javnog gradskog bicikla u iznosu od 5,5 km, za
oekivati je da e se njihovom integracijom u urbanu mobilnost, kao jedno od rjeenja, godinje
izbjei u prosjeku oko 2 milijuna km za koje se moe pretpostaviti da bi graani ostvarili
automobilima u sluaju njihovog nepostojanja. Prebacivanjem spomenuta 2 milijuna km na
bicikle, u urbanim sredinama bi se moglo kumulativno izbjei gotovo 661 tonu goriva do 2016.,
odnosno 1.148 tona goriva do 2020. godine.
Gradovi i opine, FZOEU, komercijalne banke
JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Potrebno je pratiti broj javnih bicikala te e se temeljem njega ocjenjivati uinak na nain dan u
opisu aktivnosti.
/

/
89 TJ

254 TJ

127

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Promocija e-mobilnosti i razvoj mree punionica za elektrina vozila

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Cestovna vozila
Automobili, skuteri i laka dostavna vozila
Nacionalna

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Za potrebe promocije koncepta e-mobilnosti potrebno e biti osmisliti nacionalnu kampanju


putem koje e se provoditi strukturno informiranje znanstvene, strune i ire javnosti o
najnovijim trendovima i primjerima dobre prakse iz svijeta, ali i regije. MINGO, MZOIP i MPPI
trebaju zajedniki pokrenuti osmiljavanje kampanje do kraja 2011. godine, a za njezinu
provedbu zaduiti posebno EIHP i HEP. FZOEU treba osigurati financijska sredstva za provedbu
kampanje. Provedba kampanje treba zapoeti 2012. godine s brojnim aktivnostima kao to su:
oglaavanje, jumbo plakata uz ceste, slanje kupcima obavjesti uz raune, slanje newsletttera na
emailove kupaca, preko drutvenih mrea, radio oglasavanje putem emisija, oglasi na web
stranicama, odravanje konferencije gdje bi se prezentirala emobilnosti, smanjenje CO2, izrada
web stranice e-mobilnosti, odravanje radionica na faksevima, kolama, prvih 100 kupaca evozila ima 100 besplatnih punjenja na javim punionicama, besplatno parkiranje u centru grada
za elektrina vozila i dr. Promocijska kampanja kao i financijski poticaji (mjera T.6) moraju biti
praeni i razvojem infrastrukture punionica. Ovom infrastrukturnom mjerom se nee direktno
utjecati na smanjenje potronje goriva u prometu, no svakako je razvoj infrastrukture nuan
preduvjet razvoju trita elektrinih vozila u Hrvatskoj. Svjetska i europska iskustva s trita koja
su odmakla u procesu razvoja e-mobilnosti na podruju urbanih sredina ukazuju na injenicu da
je za pruanje jednake razine usluge vezane uz komoditet vonje potrebno osigurati 0,3 0,8
javnih punionica od ukupnog broja elektrinih vozila. Za potrebe odreivanja opsenosti mjere,
u analizi je koriten faktor od 0,5 javnih punionica po jednom elektrinom vozilu. U takvim
okolnostima, mjerom se predlae potpora razvoju 7.675 punionica u razdoblju do 2020. godine.
MINGO i MPPI trebaju pokrenuti izradu programa razvoja mree punionica do kraja 2011., a s
realizacijskom programa treba zapoeti u 2012. Pri tome treba biti ostvarena snana suradnja s
JLP(R)S. S obzirom da je razvoj regulative vaan i da su Europska iskustva takva da se
regulatorni okvir mora jasno definirati kako bi se osigurao uspjean rast mree punionica ova
mjera pripremu regulative za infrastrukturu e-vozila

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

FZOEU, JLP(R)S (detaljna sredstva e se procijeniti u sklopu razvoja kampanje i programa


razvoja ), Eu fondovi, mogue sufinanciranje kroz izmjene tarifnih sustava za distribuciju
elektrine energije i/ili posebne naknade/cijene opskrbljivaa (HERA)

Izvrno tijelo

EIHP i HEP -priprema i provedba kampanje te za izradu programa razvoja mree punionica;
provedba programa u nadlenosti je JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; priprema regulative za
infrastrukturu za e-vozila zadueni MINGO, MPPI, MGIPU, HERA, HEP-ODS

Tijela za praenje
(nadzor)

MPPI, MINGO, MZOIP, HERA FZOEU, JLP(R)S

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Uinci mjere e se pratiti provedbom anketa i ispitivanja javnog mnijenja o e-mobilnosti. Nakon
svakog bloka promocijskih aktivnosti unutar kampanje potrebno je vriti ovakva istraivanja.
Razvoj mree ne donosi izravne utede energije, ali je nuan preduvjet za poveanje broja
elektrinih automobila.

Informacije o
provedbi

Utede
energije

T.8
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
S ciljem upoznavanja politiara, poduzetnika, donositelja odluka, graana inspiriranih
elektrinim vozilima, kao i onima koji e to tek postati konceptom elektro mobilnosti, potrebno
e biti na adekvatan nain provoditi promociju tehnologija iz svijeta elektro mobilnosti.
Kvalitetna promocija potrebna je zbog pribliavanja pojma e-mobilnosti; njegovih prednosti,
nedostataka, mogunosti i izazova. Razvoj mree punionica za elektrina vozila infrastrukturna
je mjera kojom se osigurava preduvjet za razvoj e-mobilnosti u urbanim sredinama.

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.

/
/

128

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Naziv mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Informacije o
provedbi

Utede
energije

Nije mogue ocijeniti

/
Razvojem mree punionica uz olakano koritenje vozila na elektrini pogon potie se upotreba
eko vozila. Poveanjem broja takvih vozila na cestama u konanici dovodi do smanjenja emisija
iz prometa. Elektrina energija iz obnovljivih izvora koja se koristi za pogon cestovnih elektrinih
vozila statistiki se svodi na 2,5 puta energetske vrijednosti elektrine energije iz
konvencionalnih izvora.

Modifikacija prakse obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova

Indeks mjere

Opis

Nije mogue ocijeniti

Cilj / kratak opis


Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

T.9
Financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Postojea praksa obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova ne stimulira dodatno
zaposlenike na intenzivnije koritenje javnog gradskog prijevoza. Stoga bi se promjenom prakse
obrauna porezne olakice moglo dodatno potaknuti graane na koritenje javnog gradskog
prijevoza.
Cestovna vozila
Zaposlenici koji na posao odlaze automobilima
Nacionalna
MFIN u suradnji s MINGO treba razraditi prijedlog modifikacije prakse obrauna poreznih
olakica na osnovu putnih trokova kojim e se stimulirati koritenje javnog prijevoza.
Modifikacije treba poeti primjenjivati u 2012. godini.
/
MFIN
MFIN, MINGO
Uinci mjere se mogu hvatati TD pokazateljem P.12.

/
Ovisno o odluci o visini porezne olakice

Ovisno o odluci o visini porezne olakice

129

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Promocija odrivih gradskih prometnih sustava

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena

Popis i opis aktivnosti za


provoenje mjere
Informacije
o provedbi

Financijska sredstva i
izvori financiranja
Izvrno tijelo

Utede
energije

Tijela za praenje (nadzor)


Metoda praenja /
mjerenja uteda energije
Utede oekivane u 2010.
prema 1.NAPEnU
Utede postignute u 2010.
Oekivane utede energije
u 2016.
Oekivani utjecaj na
utede energije za 2020.
(ako je mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija

T.10
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Prometne guve postaju sve vei problem u gradovima, koji znaajno utjee na nepotrebno
poveanu potronju goriva. Stoga je potrebno promovirati odrivi razvoj gradskih
prometnih sustava i to kroz:
x
optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
x
propisivanje zabrane dostave u gradskim sreditima u vremenu od 6:00 do
18:00h
x
inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
x
promociju e-rada ili tele rada
Cestovna vozila
Vozai osobnih i teretnih vozila u gradovima
Urbana/Nacionalna
x
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta poseban je izazov s obzirom na specifinosti
konfiguracije urbanog terena, lokalne potrebe trita i navike opskrbljivaa. Kako bi se
aktivno doprinijelo poveanju energetske uinkovitosti u procesu urbane logistike prijevoza
tereta, mjerom e se prvenstveno definirati smjernice za poveanje uinkovitosti u
prijevozu tereta na osnovu kojih e se krenuti sa provedbom edukacije operatora dostavnih
flota vozila. MINGO u suradnji s MPPI treba pokrenuti izradu smjernica u 2011., a s
edukacijom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.
x
Inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
Problem dananje filozofije upravljanja javnim parkirnim povrinama jest injenica da niti u
jednom gradu do danas nije uvedena diferencijacija u definiciji tarifa na osnovi koje se
naplauje parking s obzirom na vrstu pogonskog sustava i goriva vozila. Kako bi se olakao
postupan prelazak na koritenje odrivih tehnologija u prometu u urbanim sredinama,
potrebno e biti posebnom diferencijacijom pristupa javnim parkirnim povrinama, dati
priliku energetski i ekoloki prihvatljivijim rjeenjima da se etabliraju na tritu. Za potrebe
provoenja mjere, potrebno e biti definirati smjernice na osnovu kojih bi se mogle
donositi odluke o izuzeima ili popustima za koritenje usluge javnog parkiralita za
ekoloki prihvatljivija vozila. MINGO u suradnji s MPPI treba pokrenuti izradu smjernica u
2011., a s primjenom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.
x
Promocija e-rada ili tele rada
Glavnina prometnog optereenja uzrokovano je dnevnim migracijama ljudi na relaciji
mjesto stanovanja posao mjesto stanovanja. S druge strane, poslovi dananjice
temeljeni su na mogunosti daljinskog obavljanja glavnine operativnih aktivnosti te samim
time neizbjena potreba za fiziki odlazak na posao sve je manje izraena. Jedna od
mjera za poveanje energetske uinkovitosti zasigurno promocija e-rada ili tzv. tele rada.
MINGO i MPPI u suradnji s JLP(R)S trebaju pokrenuti izradu programa promocije u 2011.
godini, a provedba treba zapoeti 2012.
Prorauni JLP(R)S,i, FZOEU (detaljna procjena potrebnog sufinanciranja izradit e se kroz
smjernice za provedbu, Eu fondovi
EIHP u suradnji s JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; regionalne energetske agencije i
instituti
MINGO, MPPI, MUP, MZOIP
Uinci ove mjere evidentirat e se TD pokazateljima prema preporukama EK za cestovni
prijevoz (pokazatelji P.8 i P.9).
/
/
Ovisno o opsegu promotivnih aktivnosti
Ovisno o opsegu promotivnih aktivnosti
/
/

130

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Napredna regulacija krianja opremljenih inteligentnim semaforima

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Cilj / kratak opis


Opis

Ciljna neposredna
potronja

Cestovna vozila

Ciljna skupina

JLP(R)S - Gradovi
Vozai cestovnih vozila

Regionalna
primjena

Nacionalna

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Ukupna dnevna potronja svih vozila u Hrvatskoj se zbog ekanja na semaforima procjenjuje na
oko 160.000 litara. U Republici Hrvatskoj trenutno je oko 1000 prometnih raskrija opremljeno
semaforima. U prosjeku se po raskriju dnevno potroi oko 160 litara goriva zbog nepotrebnog
ekanja vozila na semaforu. Mjerom se predlae sukcesivna zamjena postojeih semafora
instaliranih na 200 raskrija s horizontom do 2020. godine. U takvim okolnostima, mjerom bi se
mogla smanjiti potronja goriva na prometnim raskrijima do 1.580 tona do 2016. godine,
odnosno do 9.320 tona do 2020. godine. MGIPU i MPPI trebaju pokrenuti izradu programa
zamjene u 2011., a s primjenom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.

Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije

T.11
Infrastrukturna
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Inteligentni semafori opremljen autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora (sunce,
vjetar) doprinijeti e smanjenju primarne potronje energije, kao i emisijama ugljinog dioksida i
ostalih tetnih plinova. S druge strane, ugraivanje vizualnog indikatora trajanja faze crvenog
svijetla e doprinijeti podizanju svijesti vozaa o mogunostima donoenja odluke vezane uz
gaenje motora tijekom ekanja u koloni ispred raskrija. Pruanje potpore integraciji takovih
semafora u prometna raskrija, doprinijet e se sustavnom smanjenju potronje goriva u
prometu na osnovi pruanja adekvatnih i pravovremenih informacija vozau o protonosti
raskrija, na temelju koje e voza moi donijeti odluku o prelasku na start-stop reim koritenja
motora vozila.

Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

JLP(R)S FZOEU, (detaljna procjena napravit e se u programu), Eu fondovi


EIHP u suradnji s JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MINGO, MGIPU, MPPI
Za ocjenu uspjenosti provedbe mjere potrebno je pratiti broj zamijenjenih semafora. Uinci u
smislu uteda energije hvataju se TD pokazateljima za cestovni promet prema preporukama
EK (pokazatelji P.8 i P.9)
/

/
156 TJ

1.082 TJ

131

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Nacionalna kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila

Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir

Cilj / kratak opis

Opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi

Utede
energije

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

3.7.1.6

T.12
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila jest kampanja u kojoj se vozae potie da
jedan dan u mjesecu ostave svoje automobile kod kue, a zauzvrat, dobivaju jeftiniju kartu u
javnom prijevozu, popust za kulturne i sportske aktivnosti, popust u trgovinama ili trgovakim
centrima.
Cestovna vozila
Svi korisnici osobnih automobila
Nacionalna
Moe se pretpostaviti da prosjeno vozilo u dnevnom gradskom ciklusu potroi od 2,5 do 4,0
litre goriva. Ukoliko bi u akciji sudjelovalo 1% od ukupnog broja registriranih automobila u RH ili
oko 15.000 vozila tada bi mjesena uteda iznosila oko 48.750 litara goriva, odnosno oko
585.000 litara godinje. Kampanju je potrebno osmisliti i poeti provoditi u 2011. godini, a
trebaju je pokrenuti MINGO i MPPI u suradnji s JLP(R)S
JLP(R)S i FZOEU
EIHP - voenje i praenje uinaka kampanje
MINGO, MPPI, MZOIP
Za ocjenu uteda potrebno e biti uspostaviti metodologiju koja e se temeljiti na broju
sudionika u kampanji.
/

/
130TJ

230TJ

Mjere za energetske tvrtke (operatore distribucijskih sustava i opskrbljivae)

Obveze operatora distribucijskog sustava i opskrbljivaa u skladu sa zahtjevima ESD propisane su u Zakonu o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08), a odnose se na ponudu
energetskih usluga, osiguravanje individualnog mjerenja i izdavanja informativnih rauna svojim kupcima. U
poglavlju 3.7 detaljno su opisana ostvarenja ove zakonske obveze te su dane preporuke za budue aktivnosti, a
saeti prikaz dan je u Tablici 30. Distributeri/opskrbljivai u Hrvatskoj nemaju obvezu ostvarivanja uteda
energije kod svojih kupaca. No, bez njihovog znaajnijeg angamana, poglavito u kuanstvima, ostvarivanje
zadanih ciljeva uteda energije teko e biti ostvarivo. Stoga je glavna zadaa u sljedeem razdoblju razmotriti
mogunost uspostave sheme bijelih certifikata te stvoriti sve zakonsko-regulatorne i institucionalne preduvjete
za uspostavu potpuno funkcionalne sheme u razdoblju sljedeeg, treeg NAPEnU, temeljene na kvantificiranim
obvezama distributera/opskrbljivaa za postizanje uteda.
132

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Tablica 30 Pregled pojedinanih mjera za energetske tvrtke

Br.

E.1.

E.2.

Naziv mjere
za utedu
energije

Individualno
mjerenje i
informativni
rauni

Priprema za
uspostavu
sheme
bijelih
certifikata

Ciljna
neposredna
potronja
Potronja
elektrine
energije,
toplinske
energije i
prirodnog
plina u
kuanstvima

Trajanje

Ostvarene
utede
energije u
2010.
[PJ/ GWh]

2008.2016.

0,011
PJ[49]
(2,80
GWh)

2011.2013.

UKUPNO:

N/D

0,011 PJ
(2,80
GWh)

Udio u
sektorskom
cilju[1] za
2010. [%]

0,48

N/D

0,48

48

Oekivane
utede
energije u
2016.
[PJ/GWh]

N/D

N/D

N/D

Udio u
sektorskom
cilju[48] za
2016. [%]

Status u
odnosu na
1.NAPEnU

Dodatne
napomene

N/D

Mjera je
revidirana
uvoenjem
financijske
potpore

Uinci ove
mjere prate se
i pripisuju
sektoru
kuanstava

N/D

Nova
mjera

Mjera ne
podrazumijeva
samo
uvoenje
obveze, ve
detaljnu
razradu te
mogunosti i
definiranje
svih
karakteristika
budue sheme

N/D

Cilj za sektor kuanstava postavljen u 1.NAPEnU iznosi 6,72 PJ, a za 2010. 2,24 PJ.
Utede su navedene samo za jedan projekt kojega je sufinancirao FZOEU; utede iz ostalih projekata nije mogue utvrditi
zbog nedostatka podataka, ali prema prijavljenim aktivnostima opskrbljivaa znatno su vee. Uinci se stoga hvataju TD
pokazateljima za sektor kuanstava.

49

133

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Individualno mjerenje i informativni rauni

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Cilj / kratak opis


Opis

Informacije o
provedbi

E.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere; Financijski instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Predvia se otvaranje posebnog programa sufinanciranja projekata uvoenja razdjelnika
topline i regulacijskih ventila u FZOEU usmjeren na operatore/opskrbljivae i/ili ESCO tvrtke.
Jasni i razumljivi rauni za energiju (elektrinu energiju, toplinsku energiju i prirodni plin) te
individualno mjerenje potronje obveza su operatora distribucijskog sustava i opskrbljivaa.
Time e se poveati svijest potroaa o nainu na koji oni sami troe energiju. Rauni bi
trebali sadravati grafike usporedbe potronje u razdoblju rauna za ovu godinu i za
odgovarajue razdoblje prethodne godine. Rauni bi trebali biti temeljeni na stvarnoj
potronji. Rauni takoer trebaju sadravati informacije gdje je mogue dobiti savjete o
uinkovitoj potronji energije, a poeljna je i besplatna telefonska linija.

Ciljna neposredna
potronja

Potronja elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina u kuanstvima

Ciljna skupina

Operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom


energijom i prirodnim plinom; upravitelji zgrada; vlasnici stanova u zgradama prikljuenim
na CTS

Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:


1. Ponuda energetskih usluga
x Obveze operatora distribucijskog sustava i opskrbljivaa u skladu sa zahtjevima ESD
propisane su u Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
(Narodne novine br. 152/08)
o Zakonska obveza doprinijela je poboljanju odnosa operatora/opskrbljivaa s
kupcima i poboljanju informiranosti kupaca o mogunostima smanjenja
potronje energije (savjeti na internetskim stranicama
operatora/opskrbljivaa, besplatni info telefoni, broure, upuivanje na
ponuditelje energetskih usluga i dr.)
2. Informativni rauni
x Osim gore navedenim Zakonom, ova je obveza utvrena i opim uvjetima za
opskrbu elektrinom energijom, prirodnim plinom i toplinskom energijom kojima se
definira obveza individualnog mjerenja i obraunska razdoblja
o Veina distributera/opskrbljivaa jo uvijek, zbog ogranienja aplikacija za
obraun, ne nudi korisnicima potpuno informativne raune, ali u sladu sa
zakonskim obvezama pokrenute se potrebne aktivnosti za poboljanja
3. Individualno mjerenje (u opskrbi toplinskom energijom)
x Veina opskrbljivaa toplinskom energijom, u skladu sa zakonskim obvezama,
omoguila je svojim korisnicima ugradnju razdjelnika topline (najee uz ugradnju
radijatorskih regulacijskih termostatskih ventila)
x Pokazuje se da utede ostvarene ovakvim aktivnostima doseu i 30% prvobitne
potronje toplinske energije
x Trokove snose sami korisnici, a u ogranienom broju sluaja sufinanciranje se
ostvarilo putem FZOEU ili JLP(R)S FZOEU je sufinancirao samo jedan ovakav
projekt u proteklom razdoblju u kojem su ostvarene utede energije u iznosu10,08 TJ
(2,80 GWh)
x Zakonom o proizvodnji distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine
br. 42/05 i 76/07), sve graevine izgraene nakon stupanja Zakona na snagu i
prikljuene na CTS moraju imati individualno mjerenje potronje energije za svaku
samostalnu uporabnu cjelinu te graevine
Budue aktivnosti:
1. FZOEU u 2011. godini treba uspostaviti poseban program sufinanciranja uvoenja
razdjelnika topline i radijatorskih termostatskih ventila u objekte prikljuene na CTS u
suradnji s komercijalnim bankama.
a. Sufinanciranje se ostvaruje subvencijom trokova opreme koju nabavljaju
operatori/opskrbljivai
b. Sufinanciranje mogu dobiti i ESCO tvrtke koje e provoditi ovakve projekte.
Operator/opskrbljivai mogu raspisati natjeaj za izvoenje ovakvih
projekata od strane ESCO tvrtki .
c. Program treba postati aktivan 2012. godine, a tome treba prethoditi snana
promocija programa kod operatora/opskrbljivaa, kod upravitelja
stambenih zgrada prikljuenih na CTS kao i kod samih graana
2. MINGO treba od operatora/opskrbljivaa na godinjoj razini traiti podatke o

134

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Financijska
sredstva i izvori
financiranja

Izvrno tijelo

Utede
energije

ostvarenjima vezanim uz poboljanje energetske uinkovitosti i zadovoljavanje svih


zakonskih obveza definiranih u Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji; ukoliko se utvrde znaajna odstupanja potrebno je inicirati i izmjene i dopune
u ostalim propisima, npr. opim pravilima za opskrbu elektrinom energijom, prirodnim
plinom i toplinskom energijom, posebice glede obraunskih razdoblja
3. MINGO treba pokrenuti postupak izmjena i dopuna Zakona o proizvodnji, distribuciji i
opskrbi toplinskom energijom, ili donoenje novog propisa kojim e se opskrbljivai
toplinske energije obvezati da u odreenom roku omogue svim svojim kupcima, gdje je
to tehniki izvedivo, individualno mjerenje potronje. Proces je potrebno pokrenuti u
2011. godini, a obveza treba stupiti na snagu do kraja 2013., a HERA treba sudjelovati u
postupku prilagodbe regulative
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 1.700.000 HRK (230.000 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 10.000.000 HRK (1.350.000 EUR)
x
HBOR, Komercijalne banke
x
EU fondovi (od 2014.)
Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite
okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih
plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti za financiranje
mjere.
Operateri distribucijskih sustava, opskrbljivai u koordinaciji s Centrom
FZOEU (financijska potpora za uvoenje individualnog mjerenja toplinske energije)

Tijela za praenje
(nadzor)

MINGO, HERA

Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije

Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se temeljem podataka opskrbljivaa o ostvarenoj


potronji energije korisnika prije i poslije provedbe mjere uz normalizaciju prema klimatskim
uvjetima (stupanj dan grijanja). Ove podatke distributeri/opskrbljivai duni su dostavljati
HERA-i kao i FZOEU ukoliko su ostvarili sufinanciranje. Osim toga, uinak ove mjere moe se
hvatati i TD pokazateljima prema preporukama Europske komisije (pokazatelji P1 i P3).

Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.

Pretpostavke

Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Nisu procijenjene
10,08 TJ (2,8o GWh)
610 TJ (169,44 GWh)
1.220 TJ (338,88 GWh)
Opseg dosadanjih aktivnosti vezanih uz uvoenje individualnog mjerenja potronje
toplinske energije iz CTS razlikuje se od opskrbljivaa do opskrbljivaa neki su ostvarili
pokrivenost individualnim mjerenjem od 100%, dok kod drugih varira od 25 do 75%.
Potencijali za nove ugradnje individualnog mjerenja postoje i iskazani su u planovima
opskrbljivaa. Utede u 2010. izraunate su temeljem dostupnih podataka ali su zasigurno
bile vee. Budue procjene temeljene su na cilju da se do kraja 2020. svim postojeim
potroaima toplinske energije ugrade individualna mjerenja.
Ova mjera ima uinke prvenstveno u sektoru kuanstava te e se uinci u smislu energetskih
uteda prikazivati u tom sektoru.

135

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Naziv mjere

Priprema za uspostavu sheme bijelih certifikata

Indeks mjere
Kategorija

Vremenski okvir

Opis

Cilj / kratak opis

Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena

Nacionalno

Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere

Budue aktivnosti:
1. MINGO predvia ovu aktivnost u svom planu rada i proraunu za 2012. godinu te
izrauje detaljan projekti zadatak do kraja 2011.
2. U prvom kvartalu 2012. godine pokree se projekt izrade predmetne opsene i
sveobuhvatne studije
3. Studija se dovrava do kraja 2012. godine
4. U 2013. godini MINGO i ostale nadlene institucije provode preporuke studije u obliku
nunih zakonodavno-regulatornih i institucionalnih aktivnosti potrebnih za
uspostavljanje potpuno funkcionalne sheme. Shema bijelih certifikata trebala bi postati
funkcionalna poetkom 2014. godine.
Valja istaknuti da je MINGO ovu aktivnost naveo u sklopu predloenog IPA projekta, kojemu
za sada nije odobreno financiranjem. Potrebno je pojaati napore i nastojati ostvariti ovu
potporu za izgradnju administrativnih kapaciteta u sklopu IPA programa.

Informacije o
provedbi

Utede
energije

E.2
Mehanizmi za ostvarivanje uteda energije
Poetak: 2011.
Kraj:2013.(poetak funkcioniranja sheme predvia se za 2014.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Ovo je nova mjera kojom e se detaljno analizirati uspostava sheme bijelih certifikata i
predloiti sve potrebne radnje za uspostavu takvog sustava.
Shema bijelih certifikata temelji se na obvezi distributera i/ili opskrbljivaa energijom da na
godinjoj razini postiu odreene utede energije kod svojih krajnjih korisnika (kupaca).
Ispunjavanje obveze se dokazuje bijelim certifikatom, koji moe ali i ne mora biti utriv. Cilj
je ove mjere izraditi detaljne podloge za uspostavu ovakve sheme. Podloge trebaju
odgovoriti na pitanja kome postaviti obvezu, kolika ta obveza treba biti, koji su mogui
sudionici u shemi, koje su kazne za neispunjavanje cilja, koje su mjere prihvatljive za
ostvarivanje ciljeva, kako mjeriti i verificirati ostvarene utede, koje tijelo e biti zadueno za
nadzor te definirate sve nune preduvjete (zakonsko-regulatorne, institucionalne) za buduu
uspostavu sheme.
Potronja elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina u svim sektorima
neposredne potronje
Operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom
energijom i prirodnim plinom

Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija

Planirana sredstva do kraja 2013.:


x
MINGO: 2x1.000.000 HRK (2x135.000 EUR) (u dvije proraunske godine)
MINGO
MINGO
Nije primjenjivo

/
/
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
/

136

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.7.1.7

Horizontalne mjere

Nekoliko mjera u 1. kao i u 2. NAPEnU postii e uinke u vie sektora. Pojedine takve meusektorske mjere
dodijeljene su pojedinim sektorima neposredne potronje jer se oekuje da e u njima imati najvei uinak.
One se nee ponovo opisivati u ovom poglavlju, no radi cjelovitosti pregleda navode se u Tablici 31. Najvanije
meusektorske i horizontalne mjere kratko su opisane u ovom poglavlju. No, ne daju se tablini prikazi i ocjene
ostvarenih uteda jer ih je, osim u sluaju FZOEU, bilo nemogue ocijeniti.

H.2
H.3
H.4
H.5
H.6
H.7

X
X
X
X
X

X
X
X
X

X
X
X
X
X
X

X
X
X

X
X
X
X
X
X

X
X
X
X
X
X

X
X
X
X
X
X

Energetski
sektor

X
X
X
X
X
X

Promet

Industrija

H.1

Graevinska regulativa i primjena


Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava
Energetsko certificiranje zgrada
Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi
Individualno mjerenje i informativni rauni
Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim oneiivaa ukuljuenih u
sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova
Programi energetskih pregleda (energetski pregledi provodili su se i provodit e
se u sklopu mjera B.2, B.3, P.1, P.2, C.1, I.3, a sufinancira ih FZOEU (mjera H.4)
Kreditna linija za projekte EnU i OIE
Sustav zajamenih cijena za OIE i visokouinkovitu kogeneraciju
FZOEU financijska potpora za EnU, OIE i isti promet
Energetska uinkovitost u obrazovanju, znanosti i istraivanju
Napredna energetska mrea
Unaprjeenje zakonodavno-regulatornog i institucionalnog okvira za provedbu i
praenje provedbe politike energetske uinkovitosti

Usluge komercijalne

B.1
B.2
B.3
R.2
E.1
I.5

Naziv mjere

Usluge javne

Oznaka
mjere

Kuanstva

Tablica 31 Horizontalne i meusektorske mjere i njihova primjena u sektorima

*
X

X
X
X
X

*Mjeru E.1 provode tvrtke iz energetskog sektora (opskrbljivai), ali uinke ima na ostale sektore, prvenstveno na
kuanstva.

H.2 Kreditna linija za projekte energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije


Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) trenutno nudi kreditnu liniju za financiranje projekata zatite okolia,
EnU i OIE. Kredit moe odobriti HBOR direktno ili preko komercijalnih banaka. Kamatna stopa je 4% za
investicije u podrujima od posebne dravne skrbi i na otocima, te za male i srednje poduzetnike. Za sve ostale
kamatna stopa je 6%. U suradnji s komercijalnim bankama i FZOEU moe odobriti subvenciju kamatne stope
ime se ona smanjuje za 2%. Oekuje se da e investitori iskoristiti ovu mogunost za velike i kapitalno
intenzivne projekte energetske uinkovitosti. HBOR kreditira do 75% predraunske vrijednosti investicije bez
PDV-a, a zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se ne razmatraju. Rok otplate kredit je maksimalno

12 godina, ukljuujui i poek koji moe biti do dvije godine. Kreditna linija pokrenuta je 2005. u suradnji s
KfW i EIB, a do sada je financirano 7 projekata energetske uinkovitosti s ukupno 3.762.048 EUR. Karakteristike
projekata prikazane su Tablici 32.
Osim toga, HBOR nudi bankarske garancije za projekte energetske uinkovitosti u suradnji s tri poslovne banke.
Najvei iznos bankarske garancije je do 50% potraivanja po glavnici kredita, ali ne vie od protuvrijednosti u
kunama 300.000,00 USD. Rok vanosti bankarske garancije je 10 godina i 60 dana od dana izdavanja. Vrste
ulaganja za koje se izdaju bankovne garancije su nova ulaganja kojima je cilj unaprijediti uinkovitost koritenja
energije u zgradama, odnosno u izvorima topline, lokalnim sustavima grijanja i toplotnim mreama gdje se
barem 50% energije koristi za odravanje temperature prostora i grijanje vode u zgradama no mogui su i
projekti u industriji kao i greenfield investicije ako koriste integrirani koncept gradnje sa smanjenom
potronjom energije i uinkovite tehnologije/sustave pod uvjetom da je mogue ustanoviti osnovu za raunanje
uteda u energiji. Ovo je, prema tome, mjera kojom se izravno podupire primjena ESD i EPBD, a posebice se
njome promoviraju zgrade s gotovo nultom potronjom energije. Do sada su izdane bankovne garancije za 2
137

X
X
X
X
X
X

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


projekata u ukupnom iznosu oko 900.000 USD, a u postupku je izdavanje jo jedne u iznosu oko 82.000 USD.
Valja istaknuti da je ovaj program inicijalno financiran od strane IBRD, a sada potrebna sredstava za bankovne
garancije osigurava FZOEU. Program izdavanja bankarskih garancija bit e aktivan do 31.03.2012. godine, kada
e HBOR ocijeniti postoji li i dalje potreba za njegovim nastavkom, a s obzirom na potranju garancija na tritu.
H.3 Sustav zajamenih cijena za OIE i visokouinkovitu kogeneraciju
Tarifnim sustavom za proizvodnju elektrine energije iz OIE i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07) i Uredbe
o naknadi za poticanje proizvodnje elektrine energije iz OIE i kogeneracije (Narodne novine br. 33/07)
utvruju se mehanizmi prikupljanja i distribucije sredstava za potporu proizvoaima elektrine energije iz ovih
izvora. Uredbom o minimalnom udjelu elektrine energije iz OIE i kogeneracije ija se proizvodnja potie
(Narodne novine br. 33/07, 08/11) utvruju se nacionalni ciljevi za poveanje udjela OIE i kogeneracije u
ukupnoj potronji elektrine energije kojega opskrbljivai moraju osigurati i ponuditi kupcima do 2020. godine.
Za kogeneraciju je postavljen cilj od 4% elektrine energije ija se proizvodnja potie u ukupnoj neposrednoj
potronji elektrine energije. Danas se u sustavu poticaja nalaze svega tri kogeneracijska postrojenja, ukupne
instalirane snage 10,43 MWe i s godinjom proizvodnjom manjom od 500 MWh to je zanemarivo u ukupnoj
potronji elektrine energije. U postupku izdavanja potrebnih dozvola nalazi se jo 5 kogeneracijskih
postrojenja ukupne instalirane snage 30,15 MWe.
U narednom je razdoblju potrebno snanije potaknuti kogeneracijsku proizvodnju usvajanjem regulativa za
poticanje proizvodnje toplinske energije iz OIE i kogeneracije.
H.4 FZOEU financijska potpora za EnU, OIE i isti promet
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) osnovan je sukladno Statutu
(Narodne novine br. 193/03, 73/04, 116/08 i 109/09) i Zakonu o Fondu (Narodne novine br. 107/03), radi
financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja,
odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia i u podruju energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih
izvora energije, te je izvanproraunska pravna osoba s javnim ovlastima. Nastavno, temeljem Zakona o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08) i Izmjene i dopune
Statuta Fonda (Narodne novine br. 101/09) Fond je proirio svoju djelatnost radi poticanja racionalnog
gospodarenja energijom i energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji. FZOEU predstavlja glavnu
financijsku potporu projektima energetske uinkovitosti i kao takav je najvaniji financijski instrument u
provedbi ESD i EPBD u Hrvatskoj.
Prema Programu rada Fonda, klasifikacija programa i projekata energetske uinkovitosti je sljedea:
1.

2.
3.
4.
5.
6.

Provedba nacionalnih energetskih programa


1.1.
poticanje energetske uinkovitosti
1.2.
provoenje energetskih pregleda i demonstracijskih aktivnosti
Poticanje koritenja obnovljivih izvora energije
Poticanje odrive gradnje
Poticanje istijeg transporta
Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija
Ostali projekti i programi energetske uinkovitosti

Fond dodjeljuje sredstva financijske pomoi, beskamatnih zajmova, subvencije i donacija jedinicama lokalne
(regionalne) samouprave, trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama. Fond u pravilu sufinancira 40%
prihvatljivih trokova od ukupne investicije projekta, a korisnik osigurava preostala sredstva u iznosu od 60%
prihvatljivih trokova. Za dodijeljene subvencije kamata, Fond subvencionira kamatu komercijalnog kredita do
2% kamate na odobreni kredit u skladu s ugovorenim dospijeima kamata iz ugovora o kreditu ija se kamata
subvencionira. Prihvatljivi trokovi odnose se na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja su
neophodna za provoenje projekta, a usmjerena su na izvrenje aktivnosti poticanja energetske uinkovitosti i
koritenja obnovljivih izvora energije tj. ulaganja u graevine, postrojenja i opremu s namjerom smanjenja ili
138

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


otklanjanja oneienja, ulaganja za prilagodbu proizvodnih metoda u svrhu energetske uinkovitosti i
koritenja obnovljivih izvora energije. FZOEU je od svog osnutka do danas sufinancirao preko 1.200 projekata
energetske uinkovitosti. Od toga, 886 projekata se smatra projektima kojima se ispunjavaju ciljevi NAPEnU. Za
njih je su isplaena sredstva u iznosu od 207.887.196,11 kuna. Ocjena uteda energije bila je mogua za 812
projekata, za koje su isplaena sredstva u iznosu od 179.006.971,58 kuna.
Ukupno ostvarene utede te su ostvarene utede energije iz projekata koje je sufinancirao FZOEU iznose u
2010. godini 1,31 PJ ili 363,97 GWh to predstavlja oko 20% nacionalnog cilja u 2010. odnosno 6,63%
nacionalnog cilja u 20106. godini. Ostvarenja su prikazana u Tablici 33. Valja istaknuti da su uinci ovih
projekata prikazani i pod pojedinim sektorskim mjerama energetske uinkovitosti, gdje je detaljnije i opisan
nain izrauna uteda. Utede su uglavnom ocjenjivane primjenom preporuenih EK metoda za BU izraun
uteda, nacionalnim BU metodama, a kada su postojali dostupni podaci i temeljem stvarne razlike potronje
energije prije i poslije provedbe projekta energetske uinkovitosti. Detaljan opisa metodologije dan je u
dokumentu Ocjena uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore.
Najvee su utede energije ostvarene u industriji, ak 85% svih uteda iz ocijenjenih projekata, potom u javnim
uslugama oko 7,5% te u prometu oko 6,5%, dok su utede u kuanstvima i komercijalnim uslugama praktiki
zanemarive. Istodobno, prometu je dodijeljeno najvie sredstava i to oko 45%, potom javnom sektoru oko 30%
te industriji oko 20%. Analizom ostvarenih uteda energije i uloenih sredstava pokazuje se da projekti u
prometu i projekti odrive gradnje imaju najvee trokove investiranja po uteenom kWh, dok projekti
energetske uinkovitosti u industriji imaju daleko najnie trokove po uteenom kWh energije. Iza njih po
trokovnoj uinkovitosti slijede projekti ugradnje razdjelnika topline u kuanstva spojena na CTS. Mjera H.4 se
moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite okolia u trenutku aktivacije
novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih plinova na posebni raun kada e se prikupljena
sredstva moi koristiti za financiranje.
Znaaj FZOEU kao sigurnog izvora financiranja za projekte i programe energetske uinkovitosti je iznimno velik.
Kljuno je da FZOEU i dalje svoj program rada i financijske planove za sljedee trogodinje razdoblje usklauje s
NAPEnU te je nuno osigurati potporu svim predvienim aktivnostima. Pri tome FZOEU mora suraivati s
Centrom kao provedbeno-koordinacijskim tijelom.
H.5 Energetska uinkovitost u obrazovanju, znanosti i istraivanju
1. NAPEnU je predvidio da FZOEUu suradnji s MZOS razvije program ukljuivanja EnU i OIE u nastavne
programe na svim obrazovnim razinama. U proteklom razdoblju sustavnog pristupa ovom pitanju nije bilo.
Pojedinani su pomaci napravljeni kroz nacionalni info kampanju (detaljnije opisana u poglavlju 3.5) no time se
ne osigurava sustavna integracija ovih pitanja u obrazovni sustav.
Valja istaknuti da je vanost formalnog i neformalnog obrazovanja o energiji, zatiti okolia i klimatskim
promjenama istaknuta i u Strategiji odrivog razvitka RH te je u narednom razdoblju potrebna koordinacija i
suradnja MGIPU-a, MINGO-a, MZOIP-a, i MZOS-a na izradi odgovarajueg programa kako bi se ovaj strateki cilj
i ostvario.
FZOEU je suradnjom s organizacijama civilnog drutva i sufinanciranjem njihovih aktivnosti znaajno pridonio
razvoju obrazovnih materijala kojima se promovira energetska uinkovitost i borba protiv klimatskih promjena.
FZOEU financijski podupire i izradu studija izvodljivosti, demonstracijske aktivnosti, konferencije i strune
skupove, knjige, broure kao i razvojno-istraivake projekte.
Glede znanosti i istraivanja, nadlena su ministarstva duna pokrenuti izradu Stratekog plana razvoja i
primjene tehnologija energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u kojem e se identificirati
tehnologije povoljne za razvoj domae industrije, analizirati potrebe za razvojem, istraivanjem i radnom
snagom, mogunost ostvarivanja prihoda te eventualne potrebe za poticajima i olakicama. Izradit e se
zasebne studije za svako tehnoloko podruje koje e se integrirati u ukupan plan.
139

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


H.6 Napredna energetska mrea
Projekt izgradnje nacionalne senzorske mree kao proirene verzije napredne energetske mree zapoeo je
uspostavom radne skupine na ijem je elu MINGO. Radna skupina obuhvatit e iroki krug dionika koji e
zajedniki raditi na razvoju i primjeni koncepta senzorske mree. Cilj radne skupine je definirati
makroekonomske i mikroekonomske temelje za odreivanje vanih parametara Automated Meter Reading-a
(AMR) u sredinjim opskrbnim mreama RH, te koncepta provedbe. Uvaavajui kompleksnost zadae potrebno
je kroz rad radne skupine utvrditi nacionalne (strukturne i funkcijske) zahtjeve za realizaciju projekta, definirati
mogue barijere koje su u nadlenosti drugih tijela i ukloniti ih. Rezultat preliminarne studije radne skupine bi
svim prikladnim poduzeima dravnog opskrbnog gospodarstva trebao pruiti temelje za automatizaciju
mjeriteljstva, te razvoj modela i odreivanje njegovih gospodarskih parametara za senzorsko-tehnike temelje
AMR-a u dravnim opskrbnim mreama RH.
Projekt Nacionalne senzorske mree podrazumijeva integriranje aktivnosti proizvoaa, operatera prijenosne
i distribucijskih mrea, tehnikih centara za upravljanje i mjerenje, opskrbljivaa i potroaa kroz razmjenu
informacija u stvarnom vremenu. Nacionalna senzorska mrea je definirana kao mrea koja:
x
x
x
x

Omoguava potroaima interakciju sa sustavom upravljanja potronjom i prilagodbu vlastite


potronje u skladu sa prilikama na mrei;
Koristi informacijsko komunikacijske tehnologije u procesu optimiziranja koritenja kapitalnih resursa i
opreme uz minimizaciju pogonskih trokova i trokova odravanja;
Spaja razne mogunosti proizvodnje energije poput centralne, distribuirane, varijabilne i mobilne;
Moe sama ispraviti pronaene greke tijekom pogona poduzimanjem automatskih korektivnih radnji.

U tom smislu, ovaj projekt u potpunosti zadovoljava zahtjeve tree Direktive 2009/72/EC o tritu elektrine
energije, kojom je propisano je da e drave lanice osiguravati uvoenje pametnog sustava mjerenja koji
omoguavaju aktivno sudjelovanje kupaca na tritu opskrbe elektrinom energijom. Izgradnjom nacionalne
senzorske mree za mjerenje ( vode, plina, elektrine energije, topline ), prikupljanje i sistematizaciju podataka
u svrhu optimatizacije poslova, uoavanja nepravilnosti i preventivnih djelovanja, dobivamo centralnu bazu svih
podataka za uinkovito koordiniranje i nadgledanje cjelokupnog procesa i vjerodostojan izvor informacija za sve
sudionike na tritu.
Tehniki gledano, nacionalna senzorska mrea predstavlja potpuno novu komunikacijsku mreu kojom se vrlo
pouzdano i povoljno preko energetskih iznimno uinkovitih radijskih veza kroz viegodinje vremensko
razdoblje mogu prenositi tehniki i netehniki podatci nacionalnog gospodarstva. Nacionalnu senzorsku mreu
treba izgraditi kao sustav pod dravnim nadzorom koji e svoje usluge uz odreenu naknadu nuditi graanima i
poduzeima. Napredna mjerna infrastruktura treba omoguiti ostvarenje ciljeva EU kroz integraciju obnovljivih
izvora u mreu, naroito mikrogeneracija te poboljanje energetske uinkovitosti. Za poboljanje energetske
uinkovitosti potrebna je aktivna uloga kupca kako bi upravljali potronjom a preduvjet za to je pravodoban
pristup informacijama o nainu koritenja i savjetima za utedu. Na taj nain kupcima je ponuen niz razliitih
usluga planiranja potronje, upravljanja potronjom, uteda na raunima za energiju i sl. Upravo u tom smislu
izgradnja nacionalne senzorske mree nudi osnovu za uspostavu nacionalnog sustava mjerenja u energetici te
stvara preduvjete za ureenje trita, zatitu potroaa i razvoj elektronike trgovine i informacijskog drutva.
Prvi korak za primjenu naprednih, pametnih mjernih sustava je stvaranje povoljnog zakonodavnog okvira.
Zbog toga je u narednom razdoblju potrebno zapoeti s tim aktivnostima, pri emu je posebnu pozornost
potrebno dati: analizi trokova i koristi od uvoenja pametnog mjerenja, upravljanju mjerenim podacima te
utjecaju na proces otvaranja trita, izradi tehnikih zahtjeva za brojila i potrebne infrastrukture, definiranju
politike regulatornih tijela te izradi potrebnih izmjena i dopuna regulative. Takoer je potrebno pokrenuti pilotprojekte kako bi se testirala i dokazala djelotvornost nove tehnologije. Zbog kompleksnosti ovakvog projekta,
potrebno je donijeti detaljni akcijski plan za njegovu provedbu.

140

Industrija

Industrija

Industrija

Poveanje energetske
uinkovitosti parnog kotla

Poveanje energetske
uinkovitosti na Papir
stroju

Kupnja opreme i ureaja s


ciljem zatite okolia i
uvoenja energetske
uinkovitosti

3.

4.

5.

7.

6.

Industrija

Revitalizacija parnog kotla

2.

Industrija

Javna
ustanova

Industrija

Poveanje energetske
uinkovitosti parnog kotla

1.

Ugradnja solarnih kolektora


i koritenje ukapljenog
naftnog plina za
proizvodnju energije
Koritenje geotermalnih
voda za zagrijavanje
staklenika

Sektor

Naziv projekta

R.br.

Proizvodnja hrane

Specijalna bolnica
za medicinsku
rehabilitaciju

Metalska industrijaproizvodnja
lijevanih proizvoda

Proizvodnja
celuloze

Mali poduzetnik

Veliki
poduzetnik

Veliki
poduzetnik

Veliki
poduzetnik

Veliki
poduzetnik

Proizvodnja
celuloze

Proizvodnja
celuloze

Veliki
poduzetnik

Veliina tvrtke

Proizvodnja
celuloze

Podsektor

Tablica 32 Prikaz karakteristika projekata ostvarenih uz pomo HBOR kreditne linije

141

Istrani radovi i
ulaganje u
opremu

Ulagane u opremu

Ulaganje u
opremu

Ulaganje u
opremu

Ulaganje u
opremu

Ulaganje u
opremu

Ulaganje u
opremu

Namjena kredita

Smanjenje potronje prirodnog plina

Smanjenje potronje energije od 35%,


smanjenje emisije CO2 za cca 300 tona
godinje

Smanjena potronja energenata


(koksa i prirodnog plina), smanjena
potronja vode za oko 75%, smanjena
potronja nodulatora za dobivanje
nodularnog lijeva za 20%.

Utede u potronji goriva, smanjeni


trokovi odravanja, smanjeni direktni
gubici u proizvodnom procesu;
smanjena emisija CO2
Smanjena specifine potronje
energije po toni proizvedenog papira;
bolja kvaliteta proizvedenog papira.

Utede u potronji goriva, mogunost


rada energane u povoljnijim
reimima,
nii trokovi odravanja, smanjenje
gubitaka u proizvodnom procesu,
nie emisije CO2

poveanje stupnja djelovanja parnog


kotla za oko 3%.

Uinak

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izgradnja buotine i koritenje


geotermalnih voda za zagrijavanje
staklenika za hidroponski uzgoj rajice

Visokouinkoviti kotlovi na ukapljeni


naftni pln, sunevi toplinski sustavi

Srednje frekventna pe (elektrina) s dva


lonca, s opremom za ariranje i odsisnim
sustavom s filtrom; kotlovi za grijanje i
rekonstrukcija sustava grijanja;
rekonstrukcija Ispitne stanice zbog
uinkovitijeg koritenja vode za ispitivanje
proizvoda; ljevaki lonci za tehnologiju
nodulacije

Revitalizacija sustava ventilacije i grijanja


hale

Revitalizacijom sustava voenja kotla

Opis
Ugradnja novog tlanog sustava kotla,
postavljanje nove toplinske izolacije i
ozida stropa i poda kotla, parametriranje i
optimiranje kotla i procesa izgaranja
Projektiranje; nabavka materijala; izrada
tlanih dijelova; demontaa stare; izrada i
postavljanje nove toplinske izolacije;
parametriranje gorionika; zamjena plinske
i kotlovske armature; ispitivanje i
parametriranje sustava regulacije
izgaranja.

Euro 5 program

Javna rasvjeta
UNP+solar
Energetski pregledi
Razdjelnici topline (individualno
mjerenje potronje)
Ostali projekti
Poticanje koritenja OIE
Sunevi toplinski sustavi kod
fizikih osoba (preko upanija)
Sunevi toplinski sustavi ostalo
Dizalice topline
Ostali projekti OIE
Poticanje odrive gradnje
Poticanje istijeg transporta
0,36

2,32

10,08

0,51

142

53,47%
17,82%

6,92%
2,30%

1,36%

4,09%

3,94%

11,83%

886

779,39

80,79

76,34

548

69,64

31
551

49
25

540,00
330,00
210,00

0,01
11,14

69,64

8,54
80,79

0,93
0,36

614,79
3,61
2,32

88
53
39
1

330,00
210,00

598,87

570,71

28,16

22,69
3,52
35,36
10,08

230

Broj projekata

2
1
49

10,12

2,91

0,17

2,95

1,62
2,47

686,44

Ukupne utede
energije [TJ]

0,01
11,14

5,63

0,76

41,13

22,69
1,39
4,74

Utede ostvarene po sektorima neposredne potronje energije do kraja 2010. [TJ]


Kuanstva
Usluge Usluge Industrija
Promet
javne
komercijalne
Provedba nacionalnih energetskih programa i energetskih pregleda

Kategorija projekta Fonda

Elektrina vozila
Poticanje eko-vonje
5.
Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija i programa
Konferencije i struni skupovi
Studije izvodljivosti
Razvojno-istraivaki projekti
Knjige, broure i ostalo
6.
Ostali programi i projekti energetske uinkovitosti
SGE *
HiO *
Info kampanja
Ostalo
UKUPNO OSTVARENE UTEDE PO SEKTORIMA DO
13,27
KRAJA 2010. [TJ]
*utede iz SGE i HiO projekata nisu ukljuene
UDIO U SEKTORSKOM/NACIONALNOM CILJU ZA
0,59%
2010. [%]
UDIO U SEKTORSKOM7NACIONALNOM CILJU ZA
0,20%
2016. [%]

3.
4.

2.

1.

R.br.

Tablica 33 Pregled projekata i uteda energije ostvarenih sufinanciranjem FZOEU po sektorima neposredne potronje energije do kraja 2010. godine

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

233.914.987,76

42.483.588,75
18.296.069,36
14.503.211,19
9.684.308,20
0,00

4.077.234,54

305.692,66
476.978,52
4.077.234,54

81.040.000,00

2.341.172,61
21.000,00
5.549.106,04
14.955.757,70
81.822.671,18

1.700.000,00
43.545.097,31
8.970.020,38
1.058.741,73

29.543.984,59
3.516.720,63
3.299.912,68

81.605.715,21

Ukupno dodijeljena
sredstva [kn]

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


H.7 Unaprjeenje zakonodavno -regulatornog i institucionalnog okvira za provedbu i
praenje provedbe politike energetske uinkovitosti
Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji - ZUKE (Narodne novine br.152/08 i 55/12)
temeljni je propis kojim se ureuju obveze vezane uz gospodarenje energijom, poglavito u javnom sektoru i kod
velikih potroaa energije. Provedba ZUKE temelji se na nizu podzakonskih akata, od kojih su neki jo u procesu
donoenja. Tri godine provedbe Zakona ukazale su na njegove manjkavosti i na potrebu unaprjeenja s ciljem
olakavanja provedbe politike energetske uinkovitosti i postizanja ciljeva.
U svibnju 2012. godine donesene su nune izmjene i dopune ZUKE-a s ciljem uklanjanja niza nedoreenosti i
nepotrebnih prepreka u razvoju ESCO trita - pruanja energetskih usluga u smislu mjera poboljanja
energetske uinkovitosti. Nadalje, bilo je potrebno urediti nejasnu raspodjelu odgovornosti izmeu
Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja i Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost. Nejasna raspodjela odgovornosti uzrokovala je probleme u provedbi Zakona, s
obzirom da je Fond prvenstveno institucija zaduena za sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti, bez
kapaciteta za djelovanje kao provedbeno tijelo te s upitnom opravdanou injenice da ista institucija treba
pripremati projekte kao i odobravati sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti.
Nadalje, obveza dostave podataka o neposrednoj potronji energije za opskrbljivae i kupce dosada se je
temeljila na predvienom pravilniku o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku uinkovitost, a za
kojeg se pokazalo da se takav pravilnik u velikoj mjeri preklapa s pitanjima koja ureuje Pravilnik o energetskoj
bilanci te da je uputnije poboljati proces prikupljanja podataka definiran tim pravilnikom nego razvijati
paralelni sustav prikupljanja i obrade podataka.
Pitanje reguliranja energetskih pregleda graevina u svrhu gospodarenja energijom Zakonom iz 2008. godine
predvieno je sustavom odvojenim od onoga kojega je vodilo ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva u
svrhu energetskog certificiranja zgrada i to na nain da je metodologiju provoenje energetskih pregleda
zgrada, u svrhu certificiranja zgrada, definiralo ministarstvo nadleno za graditeljstvo, dok je metodologiju
energetskih pregleda graevina, ukljuujui i zgrade, u svrhu gospodarenja energijom definiralo ministarstvo
nadleno za energetiku potrebitost obje metodologija u navedenom sluaju nije opravdano, a ujedno namee
i dodatne trokove osobama zainteresiranim za bavljenje ovim poslom, ime se ograniava razvoj trita
energetskih pregleda. S druge strane, problem nadzora nad obveznom provedbom pregleda kotlova za grijanje
i sustava klimatizacije u zgradama izdvojeni su iz cjeline zgrada te je isti povjeren ministarstvu nadlenom za
energetiku, a ne ministarstvu nadlenom za graditeljstvo koje ima nadzor nad zgradama u cjelini.
Zakon iz 2008. je definirao djelatnost energetskih usluga temeljenih na ugovoru o energetskom uinku, pri
emu se investicija u mjere poboljanja energetske uinkovitosti vraala iz ostvarenih uteda. S obzirom da
ovakva djelatnost ne postoji u NKD-u, pruatelji ovakvih energetskih usluga su suglasnost za obavljanje
djelatnosti trebali zatraiti u ministarstvu nadlenom za energetiku. To je rezultiralo injenicom da su u
posljednje tri godine svega 2-3 pravne osobe zatraile i dobile ovakvu suglasnost.
Donoenjem izmjena i dopuna ZUKE-a 4. svibnja 2012. godine uklonjene su nedoreenosti i nepotrebne
prepreke te osiguran razvoja ESCO trita i pokretanje investicijskog ciklusa u gospodarstvu te je ureeno
sljedee:
1.

2.

Vlada RH e Uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati
da se bez troenja proraunskih sredstava provedu mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama
javnog sektora.
Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih izmjena i
dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem kupcu moi e
pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.

143

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.

4.

5.

6.

7.

Definirane su obveza Fonda, koje ukljuuju financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom planu i
praenje ostvarenih uteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Fond je duan suraivati s
nadlenim Ministarstvima u poticanju mjera energetske uinkovitosti.
Otklonjena je potreba donoenja pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku
uinkovitost, ali je opskrbljivaima jasno propisano koje podatke moraju dostavljati Ministarstvu. Jednako
tako, odreeno je da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni informacijski sustav za
gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o potronji energije i vode u
zgradama. Nain ocjene uteda energije koje su rezultat provedbe mjera poboljanja energetske
uinkovitosti utvruje se pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda energije kojega donosi
ministar.
Posebnim pravilnikom definirat e se jedinstvena metodologija provoenja energetskih pregleda te
energetskog certificiranja zgrada. Takoer se, u skladu sa zahtjevima Direktive 2010/31/EU, propisuje
obveza neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata. Nadlenost
za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti se daje ministarstvu nadlenom za
poslove graditeljstva.
S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada Republike Hrvatske e
uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati da se bez
troenja proraunskih sredstava pobolja energetska uinkovitost u javnom sektoru, a istodobno pokrene
graevinska industrija i trite energetskih usluga.
Zahtjevi za eko-dizajnom proizvoda proirit e se na proizvode povezane s energijom, dakle, sve one koji
na bilo koji nain utjeu na potronju energije. Time se osigurava da proizvodi stavljeni na hrvatsko trite
udovoljavaju zahtjevima eko dizajna od kojih je energetska uinkovitost svakako najznaajnija.

Provedenim izmjenama i dopunama Zakona te donoenjem podzakonskih akata, poboljat e se provoenje


politike energetske uinkovitosti u Republici Hrvatskoj, a posebice e se pridonijeti poboljanje kvalitete
provedenih energetskih pregleda i izdanih energetskih certifikata zgrada te e se omoguiti provedba programa
energetske obnove javnih zgrada, a u konanici i svih ostalih vrsta zgrada. Na taj nain e se znaajno pridonijeti
ostvarenju nacionalnog cilja uteda energije u neposrednoj potronji definiranog u Strategiji energetskog
razvoja Hrvatske i Nacionalnom programu energetske uinkovitosti.
Izmjene i dopune propisa iz podruja graditeljstva biti e usmjerene na postavljanje stroih uvjeta na
energetska svojstva zgrada i izradu nacionalnog plana za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom
energije provodit e se i ostalim mjerama za podruje graditeljstva (detaljnije u mjerama B.1, B.3 i B.4).
Daljnje unaprjeenje zakonodavno-regulatornog okvira treba se kretati prema uspostavi nacionalnog plana za
poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije, razvoj trita energetskih usluga te obvezivanja
energetskih tvrtki da ostvaruju utede kako na strani proizvodnje, prijenosa i distribucije energije tako i kod
kupaca energije.
3.7.2

Saeti prikaz svih uteda energije

Kako je ve istaknuto u poglavlju 3.3.1, prilikom osjene ostvarenih i procjene buduih uteda koristio se
kombinirani pristup pomou TD pokazatelja (za ocjenu uteda ostvarenih u 2010.), MEAD model (za procjenu
buduih ukupnih uteda energije i uteda energije koje rezultiraju iz pojedinih mjera u 2016. i 2020.) te BU
metode (za ocjenu ostvarenih uteda vezanih uz pojedinane mjere, kada je to bilo mogue). Valja razlikovati
utede ostvarene iz mjera i ukupne utede, koje povrh uteda iz mjera ukljuuju i druge imbenike, kao to su
napredak trita, strukturne promjene i gospodarska kretanja te transformaciju trita. S obzirom da nije svim
mjerama mogue pridijeliti utede energije te da mjere imaju i posredne uinke na utede energije, poglavito
one informacijsko-promocijskog karaktera, odabran je pristup u kojem se prikazuju ukupne utede. Kako bi se
dobio osjeaj utjecaja mjera predvienih u NAPEnU na ukupno ostvarene utede, ali i kako bi se ocijenila
uspjenost njihove provedbe za svaki se sektor i gdje je to mogue za pojedinu mjeru prikazuju i utede izravno
vezane uz njih. Rezultati su prikazani u Tablici 34.

144

B.1
B.2
B.3
B.4
R.1
R.2
R.3
R.4
R.5
P.1
P.2
P.3
P.4
P.5
C.1
C.2
C.3
C.4
C.5
I.1
I.2
I.3
I.4
I.5
I.6
E.1
E.2
T.1. -1
T.2. -1
T.3. -1
T.4. -1
T.1
T.2
T.3
T.4
T.5
T.6
T.7

Referenca na mjeru

0,10

0,003
0,0006

0,01

0,01
0,07

145

0,61

0,25
0,53
0,18
0,31
0,06
0,05
1,48

0,05

0,06

0,47
0,12

0,83
0,11
0,01
7,61

0,04

0,17
1,00
0,82

1,66
0,02
1,33
1,30
0,25

0,41
2,00
1,02

0,52
0,01
0,70
0,38
0,09

0,30
0,99
0,18
0,43
0,12
0,05
2,72

0,09

3,19

1,22

1,37
0,11
0,01
12,79

0,06

Oekivane utede energije iz mjera u 2020. [PJ]


(procjena je temeljena na BU metodama i MAED modelu)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
0,95
0,90

1,23

Oekivane utede energije iz mjera u 2016. [PJ]


(procjena je temeljena na BU metodama i MAED modelu)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
0,38
0,34

0,33
0,21

0,03
0,00
0,57

Ostvarene utede energije iz mjera u 2010. [PJ]


(ocjena je izvrena BU metodama)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
1,52
0,64

Tablica 34 Saeti prikaz uteda energije iz svih pojedinanih mjera energetske uinkovitosti

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

SUMA UTEDA IZ MJERA


UKUPNO IZ MJERA
SUMA UKUPNIH UTEDA
(TD pokazatelji)
UKUPNO

1,32

0,33

1,53

4,43

0,08

6,43

3,53
1,21

0,60

0,46

0,08

Ostvarene utede energije iz mjera u 2010. [PJ]


(ocjena je izvrena BU metodama)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet

12,64

9,58

4,50
38,66

3,85
18,64
4,93

1,99

16,60

3,22

0,16
0,13

Oekivane utede energije iz mjera u 2016. [PJ]


(procjena je temeljena na BU metodama i MAED modelu)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet

17,21

16,51

7,00
57,17

5,77
34,78

6,08

3,43

26,88

9,07

1,08
0,23

Oekivane utede energije iz mjera u 2020. [PJ]


(procjena je temeljena na BU metodama i MAED modelu)
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet

146

**Mjera H.4 odnosi se na sve projekte i aktivnosti koje sufinancira FZOEU. U sklopu te mjere prikazuju se samo utede u javnom sektoru jer ih nije bilo mogue svrstati pod odgovarajuu sektorsku mjeru. Utede iz
ostalih projekata i aktivnosti sufinanciranih od FZOEU prikazane su u sklopu pojedinanih sektorskih mjera.

ne prikazuju zasebno.

* Mjera H.1 odnosi se na programe energetskih pregleda, koji su se provodili i provodit e se u sklopu mjera B.2, B.3, P.1, P.2, C.1, I.3, a sufinancira ih FZOEU (mjera H.4). Zbog toga se utede iz ove mjere

T.8
T.9
T.10
T.11
T.12
H.1*
H.2
H.3
H.4**
H.5
H.6
H.7

Referenca na mjeru

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

3.8
3.8.1

Javni sektor
Vodea uloga javnog sektora

Fokus provedbe nacionalne politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj je stavljen na javni sektor. Ovakav
pristup nije samo posljedica zahtjeva ESD ve i injenice da je mjerama poticajne politike i regulativom najlake
pokrenuti aktivnosti upravo u ovom sektoru. Osim toga, ovakav je pristup i nuan zbog jo uvijek nedovoljno
razvijenog trita energetske uinkovitosti u Hrvatskoj javni sektor svojim aktivnostima i odlukama moe
djelovati na graane i subjekte iz drugih sektora na poduzimanje slinih aktivnosti za smanjenje potronje
energije, a zbog svoje kupovne moi ima snagu usmjeriti i transformirati trita prema uinkovitijim
proizvodima i uslugama.
No, prepreke za primjenu mjera energetske uinkovitosti u javnom sektoru iznimno su velike. Meu
najznaajnijima su: naslijeeni stav da su trokovi za energiju stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije
zaposlenika za ostvarenje uteda energije, nemogunost preusmjeravanja proraunskih sredstava u projekte
energetske uinkovitosti bez kompliciranih procedura, nepostojanje organizacijske strukture gospodarenja
energijom koja e ukljuivati osobe zaduene za gospodarenje energijom te nepostojanje sustavnog pregleda
stanja zgrada kao ni spoznaje o ukupnoj potronji energije svih zgrada dravne uprave.
S ciljem uklanjanja ovih prepreka, u Hrvatskoj se provode dva opsena programa Sustavno gospodarenje
energijom (SGE) u gradovima i upanijama (mjera P.1 u poglavlju 3.3.2.2.) i Dovesti svoju kuu u red (mjera
P.1 u poglavlju 3.3.2.2.). Primarni cilj ovih programa jest izgraditi kapacitete u javnom sektoru, kako na lokalnoj
razini, tako i na razini sredinje dravne uprave, za sustavno i kontinuirano gospodarenje energijom. Aktivnosti
su usmjerene na uspostavu organizacijske strukture za gospodarenje energijom (EE uredi i EE timovi), uvoenje
sustava za kontinuirano praenje i analizu potronje energije (ISGE) i obrazovanje zaposlenika o energetskoj
uinkovitosti. Dakle, ovim se programima nastoji iskoristiti potencijal tzv. soft mjera energetske uinkovitosti
koje ne zahtijevaju velike investicije. Svjetska su iskustva pokazala da se samo uspostavom SGE-a za 10 do 15%
smanjuje ukupan godinji troak za energiju. Provoenjem daljnjih tehnikih mjera poboljanja energetske
uinkovitosti moe se sigurno utedjeti dodatnih 20%. Ovi su podaci potvreni i navedenim programima,
kojima su se ve ostvarile utede od oko 10% u odnosu na referentnu godinu (2007.). No, kroz programe se
takoer provoenjem energetskih pregleda identificiraju potencijali i za dodatne utede energije za koje je
potrebno uloiti dodatna sredstva. Projektni tim takoer prua potporu u pripremi dokumentacije za
sufinanciranje takvih projekata od strane FZOEU.
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama
Pismom od 18. sijenja 2008. Ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva, pozvao je SVE hrvatske gradove i
upanije na aktivno ukljuivanje u projekt. Inicijativu SGE projekta: Energetska povelja gradonaelnika i upana
Republike Hrvatske potpisali su predstavnici svih 127 gradova i 20 upanija u Hrvatskoj, to je Uprava za
energetiku EU (DG Energy) prepoznalo kao vrlo uspjean i jedinstven projekt u Europi.
U okviru SGE projekta, odrana je prva radna konferencija Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama RH u Splitu (svibanj 2008.) koja je imala mobilizacijski i edukativni karakter za predstavnike lokalne i
podrune samouprave. U travnju 2009. u Zagrebu je odrana 2. Radna konferencija SGE projekta pod nazivom
Odrivi razvoj gradova. SGE projekt je 07. travnja 2008. primljen kao partner u Sustainable Energy Europe
Campaign, a njegovom nacionalnom provedbom Hrvatska je prepoznata kao predvodnik dobre prakse u regiji,
te je tijekom 2008. i 2009. godine dobila slubene zahtjeve iz Crne Gore, Makedonije i BiH za strunom pomoi i
prijenosom SGE praksa i aktivnosti. Osim toga, u sklopu projekta se organiziraju i regionalni SGE info dani diljem
Hrvatske. Radionice su namijenjene prvenstveno predstavnicima JLP(R)S, s ciljem informiranja o provedbi
zakonskog okvira o energetskoj uinkovitosti u neposrednoj potronji, o obvezama javnog sektora u Hrvatskoj i
o ulozi energetskih agencija u poticanju energetske uinkovitosti. Predstavljaju se mogunosti za razvoj i
financiranje projekata energetske uinkovitosti, i uvoenje koncepta Zelenog ureda u poslovanje lokalne i
regionalne samouprave. Na ovaj je nain uspostavljena platforma za razmjenu najboljih praksi i iskustava u
147

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


gospodarenju energijom i poboljanju energetske uinkovitosti izmeu JLP(R)S, ali i strunjaka i dionika iz
drugih sektora.
Glavne aktivnosti SGE projekta su:
x
x

x
x
x
x
x

Poticanje donoenja politika odluka i javno deklariranje energetske politike i ciljeva;


Tehnika pomo za uspostavu Ureda za gospodarenje energijom (EE uredi) koji e na nivou grada ili
upanije provoditi sve aktivnosti projekta kao i provoditi aktivnosti i obaveze definirane Zakonom o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji;
Tehnika pomo za uspostavu registra zgrada u vlasnitvu gradova i upanija kroz uspostavu
Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE). ISGE je raunalna aplikacija dostupna putem
interneta koja omoguava prikupljanje, pohranu i analizu podataka o potronji energenata i vode za
svaki objekt, skupine srodnih objekata ili za sve objekte u vlasnitvu grada i/ili upanije;
Tehnika pomo za ispunjavanje zakonske obveze sustavnog gospodarenja energijom s ciljem
osposobljavanja timova u upanijama za izradu programa i planova energetske uinkovitosti;
Tehnika pomo za provoenje energetskih pregleda koji imaju za cilj analizirati potronju energije u
zgradi, te dati popis mjera za poboljanje energetske uinkovitosti s ekonomskim pokazateljima;
Tehnika pomo za uspostavu sustava educiranja odgovornih osoba, tehnikog osoblja kao i svih
zaposlenih;
Tehnika pomo pri provoenju koncepta Zelenog ureda kojim se u regularno poslovanje uvode
aktivnosti kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoli, a poveala uinkovitost koritenja resursa;
Lokalna promocija aktivnosti jedinica lokalne samouprave s ciljem pruanja pozitivnog primjera
graanima

Posljednja je toka iznimno vana i njoj se posveuje velika pozornost, jer se upravo njome postiu efekti
prelijevanja dobre prakse iz javnog sektora u druge sektore kao i na graane openito. Lokalna se promocija
odvija prisutnou u lokanim tiskanim i elektronikim medijima, ali i uspostavom posebnih info-toaka i to:
x

x
x

EE info uredi nalaze se u gradskoj/upanijskoj upravi, gdje graanstvo dobiva informacije od


kvalificirane osobe odnosno EE savjetnika, a opremljen je maketama EE proizvoda i sustava tvrtki
partnera te njihovim informativnim brourama (ukupno uspostavljeno 29 ovakvih ureda).
EE info galerija je prostor opremljen projektnim plakatima i brourama (ukupno uspostavljeno 30
galerija).
EE info centri su najopremljenije i informativno najopsenije info toke, koje osim funkcija EE info
ureda imaju i dodatne sadraje (EE kutak) - u njima su izloeni energetski uinkoviti proizvodi,
tehnologije i sustavi tvrtki partnera. Najee se nalaze u prostoru u vlasnitvu upanije, grada ili,
ponekad, u tvrtkama u privatnom vlasnitvu, koje surauju s lokalnom upravom. U EE info centrima
primijenjene su jedna ili vie mjera poboljanja uinkovitosti potronje energije (ukupno uspostavljeno
5 centara).
EE kutak - predstavlja simulaciju kue sa EE proizvodima i sustavima u gradskom ili nekom prodajnom
prostoru. U EE kutku graani se informiraju putem info-edukacijskih materijala, te informativnih
materijala tvrtki partnera (ukupno uspostavljeno 5 kutaka).
EE info pano - komunikacijski sustav u obliku dvostranog City Light display-a, koji se postavlja na
frekventna mjesta na javnim gradskim povrinama (parkovi, trgovi, etnice, autobusne stanice). Na
strani A nalaze se ope informacije sa EE savjetima, dok se na strani B nalaze informacije o SGE
aktivnostima u gradu/upaniji u kojem se Info pano postavlja (ukupno postavljeno 19 panoa).

Aktivnosti SGE projekta koje provodi FZOEU, Odjelu za poticanje poslova racionalnog gospodarenja energijom i
energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji u okviru agencijske djelatnosti:
x
x

energetski pregledi zgrada


javno izlaganje certifikata o energetskim svojstvima zgrada

148

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


x
x

edukacija zaposlenika ureda za gospodarenje energijom u gradovima i upanijama radi provedbe ZUKE
suradnja s lokalnim i regionalnim energetskim agencijama na provedbi SGE projekta i ZUKE

Osim toga, kako bi JLP(R)S mogle samostalno pokretati promotivne aktivnosti, u sklopu projekta izraen je
Prirunik za pokretanje i provedbu informativno edukativnih aktivnosti u gradovima i upanijama. Takoer
je pripremljen niz materijala kojima se koriste EE savjetnici u pruanju usluga graanima na navedenim infotokama. Ti materijali sadre Tipske mjere, film/DVD Moj EE grad, folder, 7 A4 plakata, film Misli na sutra,
broure Izazov teak jednu tonu i 200 EE savjeta, letak o SGE projektu, letak o HIO programu, Zeleni ured
(vodi + prirunik), Procura+ prirunik, prirunik Gospodarenje energijom u gradovima i upanijama. Svi su
ovi materijali dostupni i na internetskim stranicama projekta www.ee.undp.hr.
Na ovaj nain lokalne samouprave ne samo da rade na poboljanju energetske uinkovitosti u vlastitim
objektima, ve te svoje aktivnosti uspjeno predstavljaju i irokoj javnosti.
Program Dovesti svoju kuu u red
Program Vlade RH Dovesti svoju kuu u red (HiO program, skraenica od engl. House in Order) usvojen je
zakljukom Vlade od 29. svibnja 2008. Od oujka 2012. MGIPU je zaduen za provedbu programa i
izvjetavanje Vladi RH. Izvrna agencija UNDP u sklopu nacionalnog projekta Poticanje energetske efikasnosti u
Hrvatskoj zaduena je za operativno provoenje HiO programa, dok je FZOEU zaduen za financiranje.
Predvieno trajanje projekta je 5 godina s proraunom od 47,5 milijuna kn. Poetak Programa oznailo je
potpisivanje tripartitnog Ugovora izmeu gore navedenih institucija 4. srpnja 2008., dok je program slubeno
pokrenut 29. listopada 2008. godine. Cilj programa je uspostava sustavnog gospodarenja energijom u
objektima u vlasnitvu i na koritenju Vlade RH uz smanjenje potronje energenata od 10 do 30%, to na
godinjoj razini iznosi izmeu 45 i 135 milijuna kn za oko 3.000 zgrada. Navedeno bi omoguilo smanjenje
tetnog utjecaja na okoli od 20.000 do 60.000 tCO 2/godinje.
Aktivnosti koje se provode u sklopu projekta opisane su u nastavku.
1.

2.

3.

Priprema ministarstava za provedbu Programa


a. Pripremne aktivnosti koje su ukljuivale niz sastanaka i razvijanje edukacijskih materijala prethodile su
samom slubenom pokretanju Programa. Potpisivanjem Pisma namjere, UNDP i ministarstva su
usuglasili suradnju na Programu. Ovim dokumentom ministarstva su se obvezala na: osiguravanje
potrebnih podataka za uspostavljanje registra zgrada; osnivanje EE tima (tima za energetsku
uinkovitost) koji e u ime ministarstva voditi i koordinirati aktivnosti Programa u svim fazama;
Ministarstvo e preko EE tima sustavno i trajno brinuti o potronji energije u objektima u svojem
vlasnitvu ministarstva te primjenjivati naela energetske uinkovitosti kod provoenja svojih
projekata; Ministarstvo e preko EE tima promovirati energetsku uinkovitost svim svojim
zaposlenicima; Ministarstvo e slati godinje izvjetaje o potronji energije u skladu sa Zakonom o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08, 55/12).
Uspostava sredinjeg registra objekata
a. Nakon dostavljenog popisa objekata od strane ministarstva te edukacije odgovornih i tehnikih osoba,
za svaki se objekt prikupljaju: osnovni podaci, podaci o generalnom graevinskom stanju i energetskim
potroaima te mjeseni rauni za energente i vodu za posljednje tri godine. Prikupljeni podaci se
potom unose u raunalni program ISGE kojem se pristupa putem interneta. Praenjem potronje na
mjesenoj i tjednoj razini omoguava se analiza potronje energije te uvid u stanje (npr. nepravilan rad
sustava, puknua ili uinkovitost potronje energije). Na ovaj se nain stvara sredinje mjesto s kojega
se moe pristupiti informacijama o potronji energije u svim javnim objektima. U budunosti se
predvia daljinsko oitanje potronje energije kojim se proces oitanja i praenja potronje energije u
potpunosti automatizira. Ove godine uveo se sustav daljinskog oitanja potronje na 22
reprezentativna objekta kao pilot projekt. Mjera daljinskog oitanja provodi se tako da se na objektu
instalira mjerna i komunikacijska infrastruktura, koja omoguava povezivanje objekta s ISGE.
Edukacija
149

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


a. Za potrebe Programa osmiljene su edukacijske radionice i pripremljeni popratni materijali. Pored
informativnoedukativnih radionica za odgovorne osobe unutar ministarstava te radionica za
uspostavljanje registra zgrada za ravnatelje/upravitelje provoditi e se i edukacija za odgovorne
tehnike osobe na nivou ministarstva i pojedinih objekata. Organiziraju se:
i.
Teaj za energetske savjetnike za EE tim
ii.
Motivacijska radionica Zeleni ured za sve zaposlenike
iii.
Radionica za voditelje zelenog ureda
iv.
Teaj za domare i tehniko osoblje na objektima
v.
Radionica za uspostavljanje registra zgrada i radionica za ISGE
vi.
Obuka za tjedno i mjeseno praenje potronje energenata
vii.
Polugodinji i godinji skupovi
viii.
Konferencije
Ovim je aktivnostima, osim podizanja svijesti i znanja samih zaposlenika, stvorena i platforma za razmjenu
najboljih praksi i iskustava u gospodarenju energijom i poboljanju energetske uinkovitosti izmeu tijela
dravne uprave, ali i strunjaka i dionika iz drugih sektora.
4.

5.

6.

Provoenje energetskih pregleda


a. Kroz Program se provode energetski pregledi prioritetnih objekata pomou kojih se utvruju
potencijali za utedu energenata i vode na objektima i definiraju mjere za poveanje energetske
uinkovitosti. Energetski pregledi jedan su od koraka energetskog certificiranja objekata koji se
provode prema propisanoj metodologiji, a energetske certifikate izdaju za to ovlatene osobe. Do 01.
lipnja 2012. ovlatenja za certificiranje objekata dobilo je 157 fizikih i 191 pravna osoba, a izdano je
1710 energetskih certifikata.
Provedba mjera energetske uinkovitosti
a. Neke od mjera za poveanje energetske uinkovitosti koje mogu smanjiti potronju energije i do 10%
ne zahtijevaju dodatne investicije a zovemo ih besplatne mjere. To su promjena ponaanja
zaposlenih, promjena reima rada ureaja i sustava (regulacija) te uvoenje gospodarenja energijom.
Plan je prvo provesti sve besplatne mjere te potom pristupiti provedbi mjera energetske uinkovitosti
koje zahtijevaju odreena financijska ulaganja. Za sada u projektu nije proveden velik broj sloenijih
tehnikih mjera energetske uinkovitosti. No, za svako ministarstvo ukljueno u projekt izrauje se
plan provedbe mjera, prua se potpora pri izradi dokumentacije potrebne za prijavu na natjeaj FZOEU
za dobivanje sufinanciranja te se potie primjena ESCO koncepta za provedbu ovih mjera.
Informiranje javnosti
a. Javnost se putem medija (web stranice www.ee.undp.hr, televizija, radija i tiskovina) informira o
aktivnostima koje provode pojedina ministarstva. Godinji izvjetaji Programa su javni, a rezultati e
biti dostupni na navedenoj web stranici. Jedan od promidbenih alata bit e i javno izlaganje
energetskih certifikata pomou kojih e se ukazati na sadanje stanje potronje energije u javnim
objektima i tako podizati svijest korisnika objekata o ovoj problematici.
Jednako kao i u SGE projektu, i u ovom se programu velika pozornost posveuje informiranju javnosti. U
buduem razdoblju, ovo e se postii ne samo prisutnou u medijima, ve i javnim izlaganjem energetskih
certifikata, ime se ostvaruje i sinergija sa zahtjevima EPBD.

Ostale aktivnosti i zakonske obveze javnog sektora


Gore navedeni programi doprinijeli su poveanju svijesti odgovornih osoba u javnom sektoru o pitanjima
potronje energije i energetske uinkovitosti. Ova je injenica vidljiva i iz broja projekata energetske
uinkovitosti u javnom sektoru za koje je FZOEU dodijelio sufinanciranje, a osim toga jedina ESCO tvrtka u
Hrvatskoj, HEP-ESCO d.o.o., najvei je dio svojih projekata provela upravo u javnom sektoru.
S obzirom na postignua SGE i HiO projekta, njihova bi logina sljedea faza bila primjena identificiranih mjera
energetske uinkovitosti sa znatnim investicijskim trokovima. U tom je smislu potrebno u to skorijem roku i

150

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


mjerama (poput mjere P.4 iz poglavlja 3.3.2.2.) potaknuti investicije u trokovno isplative mjere energetske
uinkovitosti u javnom sektoru uz to manje proraunsko optereenje.
Osim toga, svakako treba istaknuti da javni sektor ima i zakonsku obvezu provoditi mjere energetske
uinkovitosti kako je definirano u Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08 i 55/12) te je duan gospodariti energijom u svojim zgradama i javnoj rasvjeti. Te su obveze
sljedee:
1.

2.

3.
4.
5.

upanije su dune donositi trogodinje programe i jednogodinje planove energetske uinkovitosti te


izvjetavati MINGO i MGIPU o ostvarenim rezultatima (l.9-11)
Obvezu je u potpunosti izvrio Grad Zagreb, dok je Osjeko-baranjska upanija izradila godinji plan
energetske uinkovitosti za 2011. Ovo je posljedica nedostatka kapaciteta na upanijskoj razini te je
stoga iznimno vano kroz SGE projekt pruiti tehniku pomo za izradu programa i planova te dakako
za njihovu provedbu.
Kroz SGE projekt takoer se promovira i EU inicijativa Covenant of Mayors (CoM). Inicijativi je
pristupilo 14 hrvatskih gradova do kraja 2010. godine, te jo 6 do kraja lipnja 2011. 3 su grada (IvaniGrad, Klanjec i Rijeka) izradili, Ivani-Grad i Rijeka su i predali svoje SEAP-e (eng. Sustainable Energy
Action Plan). Ova e se inicijativa svakako i dalje promovirati jer moe znaajno doprinijeti ciljevima
ESD i ovog NAPEnU.
Imenovanje pravne ili fizike osobe zaduene za gospodarenje energijom, redovito praenje i najmanje
jednom mjeseno unoenje podataka o potronji energije i vode u zgradama u nacionalni informacijski
sustav za gospodarenje energijom, analiziranje potronje energije,
2,
Provoenje energetskih pregleda u zgradama ija korisna (neto) povrina prelazi 500 m a od 9. srpnja
2
2015. ija korisna povrina prelazi 250 m te pribavljanje energetskog certifikata za zgrade javnog sektora,
U zgradi, dijelu zgrada ili kompleksu zgrada iji je godinji troak potronje energije i vode jednak ili vei od
300.000,00 kn na svim mjernim mjestima ugraditi sustav daljinskog oitanja potronje,
Odravati i rekonstruirati javnu rasvjetu na nain kojim se smanjuje potronja elektrine energije, potovati
Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja,
6. Izvjetavati MINGO i MGIPU o ostvarenim rezultatima i o ukupnoj potronji energije sukladno
pravilniku kojim e se propisati uvjeti energetskog pregleda, sadraj izvjea, voenje registra i dr.

Definiranjem nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom, kao raunalne aplikacije za


praenje i analizu potronje energije u zgradama javnog sektora u koju se putem internetskog portala unose
opi, konstrukciji i energetski podaci te podaci o neposrednoj potronji energije i vode za svaku zgradu javnog
sektora, i obveznog unosa podataka u njega, ukida se obveza javnog sektora da vodi, odrava i razvija
informacijski sustav za energetsku uinkovitost te da u skladu s pravilnikom o jedinstvenom informacijskom
sustavu za energetsku uinkovitost dostavlja podatke Ministarstvu i Fondu.
O poveanju svijesti o potrebi gospodarenja energijom i lokalnog energetskog planiranja svakako svjedoi i
snaan razvoj regionalnih energetskih agencija u posljednjem trogodinjem razdoblju. Neke od njih su:
Energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Regionalna energetska agencija Sjever, Energetska agencija
Meimurje, Regionalna energetska agencija Kvarner, Istarska regionalna energetska agencija, Energetska
edukacijska agencija istone Hrvatske.
Sumarni pregled mjera i ostvarenih uteda energije u javnom sektoru
Tablici 35 daje saeti pregled aktivnosti i ostvarenih uteda energije u javnom sektoru. Valja istaknuti da je cilj
za 2016. godinu u sektoru usluga (ukljuujui komercijalne usluge) u 1.NAPEnU postavljen na 3,76 PJ, a u 2010.
godini cilj je bio ostvariti 1,25 PJ uteda energije. Dosadanjim aktivnostima samo u javnom sektoru ostvareno
je, prema tome oko 54% ukupnog sektorskog cilja za 2010. godinu odnosno oko 18% cilja za 2016. godinu. Iako
su rezultati dobri, potrebno je i dalje ulagati napore i provoditi predviene mjere. Posebno je potrebno u
sljedeem razdoblju ostvariti znaajna ulaganja u sloene tehnike mjere obnove postojeih javnih zgrada i

151

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


sustava javne rasvjete. S obzirom na ogranienost financijskih sredstava u javnom sektoru, potrebno je olakati
primjenu ugovaranja po ostvarenom uinku, to je uostalom i zakonska obveza.
Valja istaknuti da Tablica 35 ne prikazuje utede energije koje su rezultat regulative u podruju graenja (mjera
B.1), zbog nemogunosti utvrivanja tonog udjela izgraenih javnih zgrada u ukupnom broju izgraenih
nestambenih zgrada.
Tablica 35 Saeti pregled mjera i ostvarenih uteda energije u javnom sektoru do kraja 2010.

Projekt SGE (dijelom financiran od FZOEU)


Program HiO (dijelom financiran od FZOEU)
Potpora FZOEU50:

Uloena sredstva do kraja 2010.


[milijuna HRK](s PDV-om)
34,47
29,66
187, 00

Javna rasvjeta
Odriva gradnja
Ostali projekti EnU
Energetski pregledi

73,86
82,22
30,14
0,78

HEP-ESCO:

109,07

kole
Bolnice
Javna rasvjeta

34,77
19,00
55,30

UKUPNO

360,20

Mjera/program

Ostvarene utede energije do kraja


2010.
330 TJ (90,96 GWh)
210 TJ (59,14 GWh)
76,34 TJ (21,21 GWh)
22,69 TJ (6,30 GWh)
5,63 TJ (1,56 GWh)
43,28,63 TJ (12,02 GWh)
4,74 TJ (1,32 GWh)

65,78 TJ (18,27 GWh)


15,48 TJ (4,30 GWh)
28,12 TJ (7,81 GWh)
22,18 TJ (6,16 GWh)

682,12 TJ (189,48 GWh)

Preporuke za budue razdoblje


Mjere predviene ovim NAPEnU predstavljaju dio stvarnih aktivnosti koje se dogaaju u javnom sektoru i
kojima se poboljava energetska uinkovitost. Tim se mjerama nastoje potaknuti dionici na lokalnoj i
regionalnoj razini da provode mjere energetske uinkovitosti. U proteklom trogodinjem razdoblju ostvareni su
veliki pomaci posebice na podizanju razine svijesti i znanja u javnom sektoru o potrebi gospodarenja energijom
i provoenju mjera energetske uinkovitosti. Ipak, postoje znaajni prostori za poboljanja, koja su saeto
prikazane u nastavku:
1.

2.

3.

4.

50

SGE i HiO projekte treba nastaviti provoditi na predvieni nain - Posebno je vano osigurati nastavak
aktivnosti i nakon formalnog zavretka angamana UNDP-ovog projektnog tima, izmeu ostalog i
prelaskom dijela aktivnosti i strunog kadra u Centar. Kroz projekte u narednom razdoblju potrebo je
ostvariti ulaganja u sloene tehnike mjere energetske uinkovitosti kojima se ostvaruju velike utede
energije financiranje se treba osigurati iz FZOEU i poticanjem osnivanja i djelovanja ESCO tvrtki.
JLP(R)S treba pruiti tehniku potporu za izvravanje zakonskih obveza - uvesti ISGE u sve objekte javnog
sektora te izraditi upute i predloke za izradu upanijskih programa i planova to je ve i pokrenuto kroz
SGE projekt, izradom prirunika Sustavno gospodarenje energijom: Tjedna i dnevna analiza i interpretacija
podataka o potronji energije te provedbom niza tematskih radionica.
Voenje Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) je u nadlenosti MGIPU, no potrebno je
da Centar postepeno do kraja 2013. godine od UNDP-a preuzme operativno voenje veeg dijela
aktivnosti, posebno one koje se provode unutar programa Dovesti svoju kuu u red. Na taj nain Centar
e biti sredinje tijelo za koordinaciju i operativno provoenje aktivnosti praenja potronje u javnom
sektoru na nacionalnoj razini.
Sustav izvjeivanja o ostvarenim aktivnostima koje nisu u izravnoj nadlenosti dravnih tijela treba
poboljati potrebno je uspostaviti informacijski sustav o ostvarenim aktivnostima (provedenim mjerama
energetske uinkovitosti) te verifikaciju uteda energije, kojim e se dokazivati zadovoljavanje zakonske
obveze. Operatvno voenje ovog sustava povjerava se Centru. I izrada ovog NAPEnU je pokazala da

Prikazana je ukupna vrijednost uloenih sredstava, pri emu udio FZOEU iznosi prosjeno 40%.

152

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

5.

nadlene institucije ne raspolau s podacima o aktivnostima koje se provode na terenu, pa je uspostava


ovakvog sustava jedan od prioriteta u narednom razdoblju.
MGIPU u skladu sa zakonskim obvezama, zaduuje se da pripremi prijedlog Uredbe o nainu ugovaranja
energetske usluge za naruitelje iz javnog sektora, , kojom e se olakati ugovaranje po ostvarenom uinku
u cijelom javnom sektoru te tako razviti ESCO trite u Hrvatskoj, a ujedno ostvariti i eljena poboljanja
energetske uinkovitosti s to manjim optereenjem dravnog i lokalnih prorauna.

3.8.2

Vodstvo javnog sektora u primjeni EPBD

Javni sektor u Hrvatskoj openito ima vodeu ulogu u provedbi aktivnosti za poboljanje energetske
uinkovitosti, posebice provedbom mjera P.1 i P.2. U narednom se razdoblju naglasak stavlja na obnovu
postojeeg fonda javnih zgrada po naelima energetske uinkovitosti, s ciljem da se godinje obnovi 3%
povrine postojeeg fonda zgrada javne namjene (mjera P.5) tako da postignu barem energetski razred B te da
se to vie priblie nul-energetskom standardu. Navedenim mjerama definiranim u poglavlju 3.3.2.2.
zadovoljavaju se zahtjevi EPBD II (lanak 9.2 i lanak 11.5), no to je jo vanije znaajno se doprinosi ostvarenju
cjelokupnog nacionalnog cilja do 2016., kojega bez mjera obnove postojeih zgrada svih vrsta namjene nee biti
mogue postii.
3.8.3

Posebne mjere za javnu nabavu

Prema zahtjevima ESD, u javnom je sektoru potrebno primjenjivati barem dvije od 6 predloenih mjera iz
Priloga VI Direktive. Mogu je izbor izmeu sljedeih mjera:
a) koritenje financijskih instrumenata za utedu energije, ukljuujui ugovore o energetskom uinku;
b) kupnja opreme i vozila na temelju specifikacijske liste energetski uinkovitih proizvoda;
c) kupnja opreme koja ima uinkovitu potronju energije u svim nainima rada, ukljuujui stanje
ekanja;
d) zamjena ili obnova postojee opreme i vozila s opremom navedenom u tokama b) i c);
e) provoenje energetskih pregleda i uvaavanje preporuka smanjenja trokova.

Ugovaranje po energetskom uinku (eng. energy performance contracting) za javni sektor definirat e se
Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge za javni sektor, koje predlae MGIPU, a donosi Vlada RH.
Zakonom o prorauna ovakvi ugovori se smatraju robnim zajmom (zaduivanjem), to ne pogoduje provedbi
ESCO projekata u javnom sektoru. Donoenjem ove Uredbe u potpunosti bi se uvaili zahtjevi ESD i omoguila
bi se primjena opcije a) iz Priloga VI.
Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08) i Pravilnikom
o energetskim pregledima graevina (Narodne novine br.05/11) javni sektor bio je duan redovito provoditi
2
energetske preglede i to u zgradama povrine vee od 1.000 m svakih 5 godina. Kako je vidljivo i iz opisa mjera
danih u poglavlju 3.3.2.2 i iz poglavlja 3.4.1, energetski pregledi provodili su se u javnom sektoru kako kroz
projekte SGE i HiO, tako i temeljem samoinicijative javnog sektora uz potporu FZOEU.
Izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
55/12) predvieno je da ministar nadlean za poslove graditeljstva, pravilnikom o energetskim pregledima i
energetskom certificiranju zgrada detaljnije ureuje pitanja vezana uz provoenje energetskih pregleda
graevina, energetsko certificiranje zgrada i provoenje neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i
izdanih energetskih certifikata. Provoenje energetskih pregleda obvezno je za zgrade ija korisna (neto)
2,
2.
povrina prelazi 500 m a od 9. srpnja 2015. ija korisna povrina prelazi 250 m
Mjere b), c) i d) nisu eksplicitno navedene u zakonodavstvu iz podruja energetske uinkovitosti, no Zakonom o
javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/11) energetska uinkovitost moe se primjenjivati kao kriterij kojega se
moe ukljuiti u predmet nabave i tehnike specifikacije. Praksa, ipak, pokazuje da se ova mogunost
ogranieno primjenjuje i da je javna nabava najee temeljena na kriteriju najnie cijene a ne ekonomski
153

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


najpovoljnije ponude. Meutim, sve ei su primjeri iz prakse koji pokazuju da naruitelji pri nabavi primjerice
vozila propisuju tehnike specifikacije vezane uz potronju goriva ili pri nabavi odreenih ureaja propisuju
tehnike specifikacije vezane uz razinu energetske uinkovitosti. Upravo je s tom idejom i osmiljena mjere P.3
Zelena javna nabava, kojom su se trebale razviti detaljne preporuke i tehnike specifikacije energetski
uinkovite opreme i vozila, koje bi se lako mogle integrirati u postupke javne nabave. Ovakve preporuke
potrebno je dodatno razvijati i pojaati napore na ovom podruju. Krajem 2009. godine posebnom je Vladinom
Uredbom osnovan Dravni ured za sredinju javnu nabavu, koji bi trebao imati znaajnu ulogu u buduoj
provedbi zelene javne nabave. Ured obavlja poslove sredinje javne nabave, vodei rauna o optimalnom
odnosu izmeu kvalitete i cijene nabavljenih roba, radova i usluga, uvaavanju ekolokih i socijalno prihvatljivih
naela, odrive nabave te poticanju malog i srednjeg poduzetnitva. Pristupanjem Ureda u HiO program
napravljen je prvi korak, no u sljedeem je razdoblju potrebno provesti predviene aktivnosti izrade smjernica
te pokrenuti njihovu primjenu. U okviru projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama ve su se provodile edukativne aktivnosti, primjerice radionica ounaprjeenju javne nabave na
temelju kriterija odrivosti, a posebnom mjerom (mjera P.1) provest e se kampanja Odriva javna nabava u
kojoj e sudjelovati i Ured. Kampanja e se provoditi kroz niz radionica i okruglih stolova na nacionalnoj razini, a
kao najvaniji zadatak, kampanja ima za cilj osigurati pravna i tehnika znanja i vjetine javnih nabavljaa.
Iznimno je, takoer, znaajno da se prate podaci o koliinama i tipovima nabavljenih energetski uinkovitih
proizvoda, kako bi se ovoj mjeri mogle pridijeliti dokazive utede energije. Valja istaknuti da e Hrvatska kroz
transpoziciju zahtjeva Direktive 2010/30/EU o iskazivanju potronje energije i ostalih resursa proizvoda,
povezanih s energijom, pomou oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu, i zakonski pojaati obvezu
nabavke energetski uinkovitih proizvoda. Naime, u nacionalno e se zakonodavstvo uvesti odredba kojom e
se zahtijevati da obveznici primjene propisa kojim se ureuje javna nabava prilikom nabavke proizvoda
zahtijevaju samo one proizvode koji zadovoljavaju kriterije najvie razine radnih znaajki i spadaju u najvii
razred energetske uinkovitosti dostupan na tritu Republike Hrvatske, uz uvaavanje kriterija ekonominosti,
tehnike izvedivosti i zatite trinog natjecanja.
3.9

Osiguravanje dostupnosti savjeta i informacija

Informativno-edukacijske aktivnosti provode se sustavno od 2006. godine, pri emu su najprije uspostavljene
web-stranica (www.energetska-efikasnost.undp.hr), besplatna telefonska info-linija za graane (0800 200 170)
i prve inicijalne EE info-toke za graane u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, nakon ega je provedena opsena
nacionalna medijska informativno-edukativna kampanja od sijenja 2007. do travnja 2010. godine.
S ciljem sustavnog informiranja i educiranja graana, kao i poticanja transformacije i odrivog razvoja trita
energetske uinkovitosti, uspostavljena je suradnja s proizvoaima i distributerima vrhunskih proizvoda i
tehnologija, s kojima je, kao tvrtkama-partnerima, zajedniki uspostavljeno 88 EE info-toaka u 38 gradova i 10
upanija u Republici Hrvatskoj, od ega: 29 EE Info-ureda, 5 EE Info-centara, 30 EE Info-galerija, 5 EE Info-kutaka
te 19 EE Info-panoa (ove se mjere ujedno i sastavni dio aktivnosti u javnom sektoru, u sklopu projekta SGE u
gradovima i upanijama; pogledati mjeru P.1 i poglavlje 3.4.1). Organizirano je i 5 EE info dana na trgovima,
etnicama, rivama i centralnim gradskim parkovima Splita, Dubrovnika, Siska i Vinkovaca, prilikom kojih su
graanima prezentirani najnapredniji i najsuvremeniji proizvodi, tehnologije i sustavi dostupni na tritu te im
je omogueno besplatno energetsko savjetovanje. Takoer su organizirane i tri meunarodne konferencije u
Splitu, Zagrebu i Dubrovniku te jedna nacionalna konferencija u gradu Komii na otoku Visu.
Uz nacionalnu medijsku kampanju, kontinuirano su se teme energetske uinkovitosti prezentirale u medijima te
su distribuirane informativno-edukativne publikacije:
x
x
x

odrana su 93 javna dogaanja s 83 tiskovne konferencije na temu energetske uinkovitosti u


Hrvatskoj;
realizirano je 209 edukativnih emisija u programima televizijskih i radijskih postaja u ukupnom trajanju
preko 54 sata te preko 200 edukativnih lanaka u tiskovnim i elektronikim medijima;
odrano je 50 projekcija edukativnog filma Moj EE grad;
154

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


x

u sve dnevne novine ubaeno je 600.000 primjeraka edukativne broure Izazov teak jednu tonu
CO2, 715.000 primjeraka edukativne broure 200 EE savjeta, a u djeje magazine (Meridijani, Drvo
znanja, Djeji klub i National Geographic Junior) ubaeno je 50.000 primjeraka edukativnih paketa koji
sadre brouru i DVD s edukativnim animiranim filmom Misli na sutra;
Misli na sutra EE kolski sat za uenike osnovnih kola odran je 15 puta, prilikom ega je uenicima
podijeljeno preko 500 primjeraka edukativnih paketa Misli na sutra. U osnovnoj koli Marin Getaldi,
5. travnja 2011.g. u Dubrovniku, u provedbi EE kolskog sata Misli na sutra sudjelovao je i
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi.

Veliki uspjeh postigla je i tematska internetska stranica projekta Poticanje energetske uinkovitosti u
Hrvatskoj. Stranica biljei vrlo visoku posjeenost, prosjeno oko 700 posjeta dnevno. U razdoblju praenja
posjeenosti stranice od listopada 2008. do listopada 2010., stranicu je posjetilo ukupno 116.407 posjetitelja.
Uvaavajui sve vei utjecaj drutvenih mrea na Internetu, krajem studenoga 2009. na Facebooku je postavljen
profil Gapara Energetia (glavni lik u kampanji), koji je u nepuna dva mjeseca prikupio oko 2.000 prijatelja s
kojima redovito razmjenjuje informacije i raspravlja o temama vezanih uz energetsku uinkovitost. Danas ima
preko 4.300 prijatelja.
U okviru projekta pripremljene su i objavljene brojne strune i informativno-edukativne publikacije, prirunici i
broure, koji su sustavno distribuirane ciljnim skupinama, a prema rezultatima istraivanja provedenih od 2007.
do 2011. godine, znanje javnosti o mjerama energetske uinkovitosti i energetski uinkovitim proizvodima, kao
i spremnost na primjenu tih mjera, znaajno je poraslo:
x
x
x
x
x

broj graana koji vjeruju da mogu smanjiti potronju energije primjenjujui mjere energetske
uinkovitosti porastao je s 27,9% na 47,7%;
broj graana koji su upoznati sa dostupnim energetski uinkovitim proizvodima porastao je s 33,4% na
43,9%;
broj graana koji koriste tedne arulje porastao je s 48% na 67,4%;
broj graana koji koriste kuanske aparate A+ razreda energetske efikasnosti porastao je s 22% na
30,8%;
broj graana koji koriste prozore s izolacijskim staklima s low-e zatitom porastao je 14,8% na 23,4%.

Osim navedenih aktivnosti, potrebno je istaknuti da FZOEU financijski podupire obrazovne, istraivake i
razvojne studije te odravanje tematskih konferencija, strunih skupova i radionica, ime se znaajno doprinosi
informiranosti svih dionika o energetskoj uinkovitosti. FZOEU provodi regionalne edukativne radionice za
jedinice regionalne i lokalne samouprave radi ispunjavanja odredbi Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji.
Takoer treba istaknuti da se dostupnost informacija osigurava i kroz zakonodavno-regulatorni okvir, posebice
u dijelu kojim se distributeri operacijskih sustava i opskrbljivai energijom obvezuju informirati svoje kupce o
mogunostima poboljanja energetske uinkovitosti (detaljnije opisano u poglavlju 3.6).
3.10

Obveze energetskih tvrtki za poticanje smanjenja potronje energije kod krajnjih korisnika

ESD postavlja sljedee zahtjeve na operatore distribucijskih sustava i opskrbljivae energijom: dostava podataka
o potronji energije na njihovom podruju (lanak 6.1.a.), ponuda energetskih usluga (lanak 6.2.a.i.) te
osiguravanje informativnih rauna i individualnog mjerenja potronje energije svojim kupcima (lanak 13). Ti su
zahtjevi preneseni u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (Narodne novine br. 152/08, lanci 17., 26. i 28.).
Ponuda energetskih usluga
Najbolji primjer kojim se pokazuje zadovoljavanje ovih obveza jest vertikalno integrirana tvrtka HEP d.d. Ta je
tvrtka 2003. godine osnovala svoju tvrtku za pruanje energetskih usluga HEP-ESCO d.o.o. Ovo je jedina tvrtka u
Hrvatskoj koja je registrirana za pruanje energetskih usluga, a bavi se pripremom, izvedbom i financiranjem
155

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


projekata energetske uinkovitosti kod krajnjih potroaa (aktivnosti su detaljnije opisane u poglavlju 3.7).
Nekoliko je tvrtki unutar HEP d.d. koje podlijeu obvezi ponude energetskih usluga: HEP-ODS d.o.o., HEPOpskrba d.o.o., HEP-Plin d.o.o. i HEP-Toplinarstvo d.o.o. Sve one putem svojih Internet stranica, ali i drugim
nainima informiraju kupce o opim mjerama energetske uinkovitosti, a za dodatne informacije i usluge koje
se odnose na energetsku uinkovitost kupce upuuju na HEP ESCO. Neke od znaajnijih aktivnosti kojima se
ispunjava obveza ponude energetskih usluga ukljuuje: savjete na Facebook stranicama, slanje letaka kupcima,
izravno sudjelovanje u projektima energetske uinkovitost npr. HEP-Opskrba zajedno s HEP-ESCO provodi
projekte u hotelima ili sudjelovanje HEP-ODS u provedbi aktivnosti u javnom sektoru (mjere P.1 i P.2, poglavlje
3.3.2.2.), a HEP-Toplinarstvo d.o.o. putem informativnih letaka redovito sve kupce toplinske energije
obavjetava o mogunostima racionalnijeg koritenja toplinske energije, posebno istiui prednosti ugradnje
elektronikih razdjelnika topline i termostatskih radijatorskih ventila, kojom se osigurava poveana energetska
uinkovitost i uteda toplinske energije. Na upite kupaca toplinske energije za ugradnju navedenih ureaja,
HEP-Toplinarstvo d.o.o. ih upuuje na ovlatene tvrtke koje obavljaju predmetne usluge. Osim toga, HEPToplinarstvo d.o.o. putem svoje Internet stranice daje savjete za utedu toplinske energije i potie kupce
toplinske energije na primjenu mjera energetske uinkovitosti. I ostali opskrbljivai posebice prirodnog plina i
toplinske energije u Hrvatskoj (primjerice, Energo d.o.o., Gradska plinara Zagreb, i dr.) posljednjih nekoliko
godina pozornost posveuju promociji energetske uinkovitosti kod svojih kupaca na sline naine.
Individualno mjerenje
Upravo su u segmentu centraliziranih toplinskih sustava najjae izraene aktivnosti opskrbljivaa kojima se
ostvaruju utede energije, a vezane su uz ugradnju ureaja za lokanu razdiobu toplinske energije i zasebno
mjerenje potronje. Ovakve su aktivnosti proveli opskrbljivai toplinske energije u Slavonskom Brodu, Rijeci,
Vukovaru, Varadinu, Poegi, Virovitici (rezultati su prikazani u sklopu mjere E.1 Informativni rauni i
individualno mjerenje u poglavlju 3.3.2.6). Primjeri iz prakse pokazuju da se ugradnjom razdjelnika topline i
regulacijskih ventila potronja toplinske energije u zgradama moe smanjiti do 30%.
Valja istaknuti da se u skladu sa zakonskom regulativom (Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom
energijom, Narodne novine br. 42/05), u sve objekte izgraene nakon 2005. godine koji se spajaju na
centralizirane toplinske sustave ugrauju ureaji za mjerenje toplinske energije za svaki dio graevine koji
predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan/poslovni prostor). Opskrbljivai svojim kupcima u starijim
objektima u kojima su ve ugraena zajednika mjerila toplinske energije daju ponude za ugradnju mjerila
toplinske energije na razini samostalne uporabne cjeline, ukoliko je to tehniki izvedivo. Ponude za ugradnju
mjerila potronje toplinske energije krajnjim kupcima sastavljene su po konkurentnim cijenama, koje se postiu
prilikom nabave potrebne opreme kroz postupak javne nabave. Trokove uvoenja razdjelnika topline i
regulacijskih ventila snose sami korisnici, no neki projekti su ostvarili sufinanciranje od FZOEU, a neke su
financijski podupirale i JLP(R)S.
Zbog iznimno visokih uteda energije koje je ovim aktivnostima mogue ostvariti, u narednom je razdoblju
potrebno otvoriti posebni program sufinanciranja u FZOEU upravo za ovu svrhu (mjera E.1 u poglavlju 3.3.2.6).
Osim toga, za puno ostvarenje potencijala uteda energije primjenom ove mjere, potrebno je provesti snanu
promocijsku kampanju kako bi se vlasnicima stambenih jedinica pokazale sve koristi koje individualno mjerenje
potronje donosi. Dodatno, zakonski se treba postroiti obveza opskrbljivaa toplinskom energijom naime, u
skladu sa Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne novine br. 42/05, 20/10)
opskrbljivai su duni na zahtjev potroaa dati suglasnost za ugradnju ureaja za razdiobu isporuene
toplinske energije, ureaja za regulaciju odavanja topline i ureaja za mjerenje potronje toplinske energije
(lanak 24.) Ovu je odredbu potrebno postroiti i propisati obvezu opskrbljivaima da, gdje je to tehniki
izvedivo, u odreenom roku provedu ove aktivnosti kod svih svojih kupaca. Za provedbu potrebnih izmjena i
dopuna ili za usvajanje novog propisa zaduuju se MINGO i HERA.

156

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


U opskrbi elektrinom energijom i prirodnim plinom ne postoje ovako izraeni problemi vezani uz individualno
mjerenje potronje, te se moe utvrditi da je kroz postojeu regulativu (mrena pravila, opi uvjeti za opskrbu)
u potpunosti osigurano individualno mjerenje potronje za svaku samostalnu uporabnu cjelinu.
Informativni rauni
Prema Opim uvjetima za opskrbu elektrinom energijom (Narodne novine br.14/06), obraun utroene
elektrine energije vri se prema definiranim obraunskim razdobljima. Mjerni ureaji kupaca kategorije
poduzetnitvo oitavaju se jednom mjeseno, a kupaca kategorije kuanstvo jednom u est mjeseci. No,
kupcima su omogueni i drugi naini dostave oitanja svog brojila (putem besplatnog telefona, putem
internetskih stranica HEP-ODS-a, putem faxa i osobno), te se prema tim oitanjima obraunava utroena
elektrina energija. Potronja prirodnog plina obraunava se u vremenu i na nain propisan Opim uvjetima za
opskrbu prirodnim plinom (Narodne novine br. 43/09 i 87/12), i to kod velikih kupaca svakih 15 dana, a kod
ostalih kupaca mjeseno. Obraun potronje toplinske energije obavlja se svakog mjeseca na temelju stvarne
potronje oitane na mjerilu toplinske energije u skladu s Opim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom
(Narodne novine br.129/06).
U narednom razdoblju, a kao prijelazna mjera prema uvoenju pametnih brojila, potrebno je potaknuti
potroae na kontinuirano praenje potronje energije i to smanjenjem cijene mjerne nestandardne usluge
obrauna mjesene novane obveze potroaa koji sam oita i dostavi stanje brojila. Na ovaj bi nain potroai
postali svjesniji vlastite potronje energije te bi je mogli racionalizirati.
Veina opskrbljivaa jo uvijek na svojim raunima ne daje usporedbu sadanje potronje energije s potronjom
energije u istom razdoblju prole godine niti usporedbe s normaliziranim vrijednostima ili potronjom
referentnog kupca iz iste korisnike skupine. No, valja takoer istaknuti da je veina njih pokrenula i
kontinuirano radi na razvoju web aplikacija kojima e se kupcima omoguiti uvid u podatke o potronji energije
kroz obraunska razdoblja.
U narednom razdoblju potrebno je potaknuti opskrbljivae da kroz razvoj web aplikacija potroaima ponude
ire i cjenovno povoljnije mogunosti samooitanja i dostave podataka o potronji.
Ostali zahtjevi ESD
Kao to je razvidno iz prethodnog opisa provedenih aktivnosti, operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai u
Hrvatskoj imaju obvezu nuenja energetskih usluga svojim kupcima, ime se Hrvatska jasno opredijelila za
opciju i. iz lanka 6.1.a. ESD. ESD kao alternativna rjeenja nudi uspostavu shema dobrovoljnih sporazuma s
energetskim tvrtkama ili uvoenje trinih mehanizama poput bijelih certifikata. Ovakvi mehanizmi nisu do
sada uspostavljeni u Hrvatskoj. Dobrovoljni sporazumi nisu ni razmatrani, dok je za bijele certifikata napravljena
poetna analiza opravdanosti i izvedivosti u sklopu projekta "Usklaivanje zakonodavstva iz podruja
obnovljivih izvora energije i oznaavanje energetske uinkovitosti" (eng, "Approximation of EU Renewable
Energy Legislation and Energy Efficiency Labelling" - RELEEL), kojega je financirala Europska komisija kroz
program CARDS2004. Iako su rezultati projekta upuivali na mogunost uspostave sheme bijelih certifikata,
tijekom izrade Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji 2008. godine mogunost
uspostave obveze opskrbljivaima da ostvaruju utede energije kod svojih korisnika odbaena je.
Stoga je Nacionalni program energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine preporuio da mogui
razvoj i provedba sheme bijelih certifikata u Hrvatskoj bude predmetom daljnjeg istraivanja i analiza te da je
shemu poeljno uvesti u drugom provedbenom razdoblju Programa, dakle od 2011. godine. Uvaavajui ovaj
naputak, te uzimajui u obzir novi Plan energetske uinkovitosti Europske unije, i novu Direktivu 2012/27/EU za
energetsku uinkovitost, u razdoblju 2.NAPEnU nuno je detaljno razraditi plan uvoenja sheme bijelih
certifikata temeljene na obvezi opskrbljivaa da postiu utede kod svojih krajnjih korisnika (mjera E.2 u
poglavlju 3.3.2.6).

157

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.11

Trite energetskih usluga u Hrvatskoj

Razvoj trita energetskim uslugama zapoeo je 2003. godine na inicijativu Svjetske banke (IBRD) i Globalnog
fonda za zatitu okolia (GEF) u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom d.d. i Hrvatskom bankom za obnovu i
razvitak (HBOR). Za tu svrhu je Hrvatskoj elektroprivredi d.d., odnosno njezinoj tvrtki keri HEP-ESCO d.o.o.
odobren zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura i donacija GEF-a u iznosu od 5 milijuna USD.
Ukupna vrijednost Projekta, uz sudjelovanje domaih banaka procjenjuje se na 40 milijuna USD tijekom
razdoblja od est godina.
[51]

HEP-ESCO d.o.o. je jedina aktivna ESCO tvrtka u Hrvatskoj . Tvrtka je zapoela s radom 2003. godine, a broj
projekata, ukupne investicije te ostvarene utede energije do kraja 2010. godine prikazane su u Tablici 36.
Tablica 36 Pregled ostvarenja tvrtke HEP-ESCO d.o.o.

Sektor

Broj projekata

kole
Bolnice
Javna rasvjeta
Industrija
UKUPNO

9
2
10
4
25

Uloena sredstva do kraja 2010.


[milijuna HRK]
(s PDV-om)
34,77
19,00
55,30
9,73
118,80

Ostvarene utede energije do


kraja 2010.
15,48 TJ (4,30 GWh)
28,12 TJ (7,81 GWh)
22,18 TJ (6,16 GWh)
3,04 TJ (0,85 GWh)
68,82 TJ (19,12 GWh)

Iako je HEP-ESCO postigao veliki uspjeh, eljeni razvoj trita nije se ostvario. Evidentno je da je javni sektor
najznaajniji sektor za razvoj trita energetskih usluga. No, jo su uvijek jake prepreke za snaniji zamah ESCO
trita u ovom sektoru - nepovjerenje klijenata, male veliine projekata i visoki transakcijski trokovi uzrokovani
dugotrajnim procesom donoenja konanih odluka, a ponajvie pravila i postupci javne nabave te tretman
ulaganja u projekte energetske uinkovitosti. ESCO model nije prepoznat od strane nadlenih institucija kao
poslovni model pruanja usluga, ve kao model isporuke robe. Prema tome, ESCO tvrtke moraju platiti PDV na
ukupnu vrijednost opreme u trenutku stavljanja opreme kojom e se ostvariti utede energije u rad. Rezultat je
nemogunost ESCO tvrtki da fakturiraju svoje usluge kao paket. No, najvanije od svega jest da ovakvo
shvaanje ESCO modela tretira ulaganja kao robni zajam te su JLP(R)S dune traiti odobrenje od Ministarstva
financija za provoenje ovakvih projekata kao za dodatno zaduivanje, zbog ega je broj ovakvih ugovora u
javnom sektoru znaajno smanjen. Zakon o proraunu (Narodne novine br. 87/08) i Zakon o izvrenju Dravnog
prorauna Republike Hrvatske za 2010. godinu (Narodne novine br. 151/09) sadre ogranienja u zaduivanju
koja oteavaju primjenu mjera energetske uinkovitosti. Valja istaknuti da je do usvajanja potonjeg Zakona o
izvrenju Dravnog prorauna na snazi bio tumaenje Ministarstva financija iz 2004. godine prema kojemu
projekti energetske uinkovitosti koji se izvode po ESCO modelu nisu kreditni odnos, pa sve do tada praktiki
problema s izvedbom projekata kod JLP(R)S nije bilo, ili su bili uspjeno prevladani i lako premostivi.
Kako ESD obvezuje drave lanice da uklone sva ogranienja (osim fiskalnih) koja nepotrebno ograniavaju
primjenu mjera energetske uinkovitosti, ovaj se problem predvidio rijeiti Uredbom o ugovaranju i provedbi
energetske usluge za javni sektor, koje predlae MGIPU, a donosi Vlada RH definirat e se ugovaranje po
energetskom uinku (eng. energy performance contracting) za javni sektor (proraunske korisnike).
Donoenjem ove Uredbe u potpunosti bi se uvaili zahtjevi ESD i omoguila bi se primjena opcije a) iz Priloga VI.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine 55/12), predvia donoenje ove Uredbe s odredbama koje olakavaju primjenu ugovaranja po
ostvarenom uinku u javnom sektoru, a rok donoenja je 15. lipnja 2012

51

Izvjee Energy Service Companies Market in Europe - Status Report 2010, kojega je izradio JRC Energy Institute, navodi
dvije ESCO tvrtke u Hrvatskoj, no s obzirom na broj provedenih projekata druge tvrtke, njezin je trini udio zanemariv.

158

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Osim toga, NAPEnU takoer predvia da se u sklopu postojeih programa, posebice SGE i HiO (mjere P.1 i P.2),
poseban naglasak stavi na pripremu sloenih tehnikih projekata obnove postojeih javnih zgrada koji e se
provesti primjenom ugovaranja po ostvarenom uinku uz dodatno sufinanciranje od FZOEU kako bi se izbjeglo
optereenje dravnog prorauna i prorauna JLP(R)S. Dodatno se uvodi i nova mjera usmjerena na sustave
javne rasvjete kojom e se razmotriti osiguravanje financijske potpore ESCO tvrtkama,a ne samo vlasnicima
sustava javne rasvjete, od strane FZOEU kao i povoljni zajmovi od komercijalnih banaka za provedbu ovakvih
projekata kod svojih klijenata, u pravilu JLP(R)S.
Uzimajui u obzir da je ukupni potencijal hrvatskog ESCO trita procijenjen na 300 milijuna EUR, a od toga 100
[52]
do 250 milijuna EUR u projektima u ne-stambenom sektoru , poticanje ESCO tvrtki i projekata u sljedeem
razdoblju postaje imperativ, ne samo zbog mogunosti ostvarivanja uteda energije, ve i zbog iznimno velikog
53
potencijala za gospodarski oporavak i napredak angamanom domaih tvrtki i industrije .
Nadalje, kako bi se ostvarilo poveanje interesa za suradnju s ESCO tvrtkama nuno je definiranje osnovnih
sastavnica i naina praenja provedbe ugovora o energetskom uinku uz jamstvo uteda za sve vrste korisnika
na ESCO tritu, a ne samo za korisnike dravnog prorauna.
3.12

Strategija poveanja broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije

Nadleno Ministarstvo za provedbu EPBD II, MGIPU, pokrenulo je proces prilagodbe zakonodavno-regulatornog
okvira kojim e se uvaiti svi zahtjevi Direktive, pa tako i zahtjev za izradom nacionalnog plana i primjenu mjera
za poticanje zgrada s gotovo nultom potronjom energije, prema lanku 9. EPBD II. Sve predviene aktivnosti
opisane su u sklopu mjere B.1 u poglavlju 3.3.2.1. Kroz zakone i propise osigurat e se da od 31. prosinca 2020.
godine sve nove zgrade budu zgrade s gotovo nultom potronjom energije, odnosno da od 31. prosinca 2018.
godine nove zgrade javne namjene budu s gotovo nultom potronjom energije. Mjere definirane u ovom
NAPEnU u potpunosti su u skladu sa ovim zahtjevima EPBD II (mjere R.4 i R.5 za kuanstva, mjera P.5 za javni
sektor, kao i opa mjera B.4). Dodatno, predvia se i uspostava sustava poticaja za izgradnju novih zgrada koje
e imati bolja energetska svojstva od propisima zahtijevanih (mjera B.4) ime e se dodatno ostvariti vea
izgradnja zgrada s gotovo nultom potronjom energije.
3.13

Alternativne mjere za sustave grijanja i klimatizacije

U skladu sa lancima 20. i 21. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08), poetkom 2011. godine usvojen je Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne
novine br. 05/11). Tim je zapoela provedba mjere B.2 opisane u poglavlju 3.3.2.1. Pravilnikom se propisuje
obveza provoenja kontrolnih pregleda sustava za grijanje u zgradi s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i
vee kao i za sustave klimatizacije u zgradi ukupne nazivne snage 12 kW i vee, ime se udovoljava zahtjevima
EPBD II. Svrha kontrolnih pregleda ovih sustava je utvrditi jesu li dimenzionirani, voeni i odravani na nain
predvien tehnikom dokumentacijom i preporukama proizvoaa, utvrditi njihovu stvarnu energetsku
uinkovitosti i dati preporuke za poboljanja. Kontrolni pregledi ne podrazumijevaju odravanje (servis) ovih
sustava, jer je obveza redovitog odravanja propisana odgovarajuim tehnikim propisima. Kontrolne preglede
mogu provoditi osobe ovlatene od MGIPUG-a ili MINGO-a uz uvjet da su strojarske struke. Pravilnikom se
propisuju koraci provedbe kontrolnog pregleda za svaki od ovih sustava te se u prilozima daje sadraj izvjea.
U skladu s preporukama europskih direktiva, a ponajprije zbog trokovne uinkovitosti sustava energetskih i
kontrolnih pregleda, provedba kontrolnog pregleda usklauje se s provedbom energetskog pregleda (bilo u
svrhu gospodarenja energijom, bilo u svrhu izdavanja energetskog certifikata zgrade). Vremensko usklaivanje
se postie propisanom uestalosti provoenja kontrolnih pregleda od pet godina, tako da kontrolni pregled

52

Angelica Marino, Paolo Bertoldi, Silvia Rezessy: Energy Service Companies Market in Europe - Status Report 2010,
European Commission - Joint Research Centre - Institute for Energy, 2010.
53
HEP-ESCO je na svojim projektima angairao ak 140 malih i srednjih poduzea na poslovima energetske uinkovitosti.

159

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


mora biti sastavni dio energetskog pregleda. Jedina su iznimka sustavi za grijanje s kotlovima veim od 100 kW
koji predstavljaju mala loita prema propisima koji ureuju granine vrijednosti emisija oneiujuih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora, za koje se propisuje obveza provoenja kontrolnog pregleda svake dvije godine.
Na ovaj nain e se kontrolni pregledi sustava grijanja i klimatizacije prvenstveno provoditi u zgradama koje
podlijeu obvezi energetskog certificiranja i gospodarenja energijom.. Za ostale zgrade, a posebice za
stambene, nije mogue utvrditi koliko je sustava grijanja i klimatizacije koji podlijeu ovoj obvezi. To zasigurno
oteava primjenu, no uspostavom sustava prikupljanja podataka, formiranjem baze podataka te pojaanim
inspekcijskim nadzorom nastoji se prevladati ova prepreka. Dodatno, i svakako jako vano, jest da je
dostupnost informacija i savjeta krajnjim korisnicima vezano uz zamjenu kotlova i druge zahvate u sustavima
grijanja i klimatizacije kojima se poveava njihova uinkovitost osigurava uspostavljenom mreom energetskih
savjetovalita, to je detaljnije opisano u poglavlju 3.5., a dijelom i u poglavlju 3.4.
Potrebno je ovdje istaknuti da u Hrvatskoj trenutno postoje dvije metodologije za provedbu energetskih
pregleda. Metodologiju za provedbu energetskih pregleda zgrada u svrhu certificiranja propisalo je MGIPU, dok
je MINGO propisao metodologiju provedbe energetskih pregleda, ukljuujui zgrade, u svrhu gospodarenja
energijom u Pravilniku o energetskim pregledima graevina (Narodne novine br. 05/11). Izmjenama i
dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine 55/12)
predvieno je donoenje pravilnika o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada
kojim e se urediti nain i uvjete provedbe energetskog pregleda graevine, sadraj izvjea o energetskom
pregledu, nain energetskog certificiranja zgrade, sadraj i izgled energetskog certifikata, godinje granine
vrijednosti neposredne potronje energije graevine koje slue za odreivanje kategorije velikog potroaa
energije, zgrade javne namjene koje imaju obvezu energetskog pregleda i javnog izlaganja energetskog
certifikata, poblii sadraj i nain voenja registara, nain i uvjete provedbe neovisne kontrole izvjea o
provedenom energetskom pregledu i izdanog energetskog certifikata te druga pitanja vezana uz provoenje
energetskih pregleda graevina i energetsko certificiranje zgrada. Pravilnik donosi ministar nadlean za poslove
graditeljstva uz suglasnost ministra gospodarstva.
Takoer treba istaknuti i da, u skladu sa zahtjevima EPBD, ), lanak 52. Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09) za zgrade vee od 1.000 m
propisuje obvezu izrade Elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske izvedivosti alternativnih sustava za opskrbu
energijom, naroito decentraliziranih sustava opskrbe energijom koritenjem OIE, kogeneracijskih sustava,
daljinskog/blokovskog grijanja, sustava s dizalicama topline te sustava s gorivnim elijama. Zbog toga je
potrebna suradnja strunjaka razliitih profila u izradi projekata i pri donoenju odluka o optimalnom izboru
energetskog koncepta zgrade. MGIPU treba to prije usvojiti Studiju primjenjivosti alternativnih energetskih
sustava.
3.14

Mjere za potporu primjene EPBD

Mjere kojima se podupire provedba i ispunjavanje zahtijeva EPBD (i EPBD II), a definirane su u ovom NAPEnU
navedene su i detaljno opisane u poglavljima 3.3.2.1, 3.3.2.2. i 3.3.2.3. Dodatno, u Prilogu II. nalazi se popis
postojeih i planiranih mjera i instrumenata kojima se ostvaruju ciljevi EPBD, kojega je izradilo nadleno
ministarstvo MGIPU.

160

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


4
4.1

INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU POLITIKE ENERGETSKE UINKOVITOSTI


Analiza stanja u razdoblju provedbe 1. NAPEnU

Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08)
usvojenom krajem 2008. godine, za razvoj i provedbu politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj odgovorna
su dva ministarstva, Ministarstvo gospodarstva (MINGO) te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
(MGIPU). MINGO i MGIPU zajedniki izrauju prijedloge zakona i podzakonskih akata iz podruja energetske
uinkovitosti te zajedniki izrauju i predlae Nacionalni program energetske uinkovitosti i Nacionalne planove
za njegovu provedbu. U pripremi i provoenju politike energetske uinkovitosti vode sustav praenja i
verifikacije energetskih uteda u podruju iz nadlenosti svakog ministarstva te zajedniki izrauju i objavljuju
izvjee o postignutim rezultatima i zajedniki pripremaju izvjee o provedbi Nacionalnog programa i
Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti.
Provedba navedenoga Zakona, prije njegovih izmjena i dopuna, je ukazala je na potekoe uslijed nejasne
raspodjele odgovornosti izmeu MINGO, MGIPU i FZOEU. Fond je prvenstveno institucija zaduena za
sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti, s ogranienim kapacitetima za djelovanje kao provedbeno
tijelo, a posebni propisi definiraju nain pripreme, provedbe i praenja odobrenih projekata u okviru poslovanja
Fonda.
Nadalje, obveza dostave podataka o neposrednoj potronji energije za opskrbljivae i kupce dosada se je
temeljila na predvienom pravilniku o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku uinkovitost, a za
kojeg se pokazalo da se takav pravilnik u velikoj mjeri preklapa s pitanjima koja ureuje Pravilnik o energetskoj
bilanci te da je uputnije poboljati proces prikupljanja podataka definiran tim pravilnikom nego razvijati
paralelni sustav prikupljanja i obrade podataka.
Provedbom toga Zakona, pitanje reguliranja energetskih pregleda graevina u svrhu gospodarenja energijom
predvieno je sustavom odvojenim od onoga kojega je vodilo ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva u
svrhu energetskog certificiranja zgrada i to na nain da je metodologiju provoenje energetskih pregleda
zgrada, u svrhu certificiranja zgrada, definiralo ministarstvo nadleno za graditeljstvo, dok je metodologiju
energetskih pregleda graevina, ukljuujui i zgrade, u svrhu gospodarenja energijom definiralo ministarstvo
nadleno za energetiku potrebitost obje metodologija u navedenom sluaju nije opravdano, a ujedno namee
i dodatne trokove osobama zainteresiranim za bavljenje ovim poslom, ime se ograniavao razvoj trita
energetskih pregleda. S druge strane, problem nadzora nad obveznom provedbom pregleda kotlova za grijanje
i sustava klimatizacije u zgradama izdvojeni su iz cjeline zgrada te je isti povjeren ministarstvu nadlenom za
energetiku, a ne ministarstvu nadlenom za graditeljstvo koje ima nadzor nad zgradama u cjelini.
Zakon je definirao djelatnost energetskih usluga temeljenih na ugovoru o energetskom uinku, pri emu se
investicija u mjere poboljanja energetske uinkovitosti vraala iz ostvarenih uteda. S obzirom da ovakva
djelatnost ne postoji u NKD-u, pruatelji ovakvih energetskih usluga su suglasnost za obavljanje djelatnosti
trebali zatraiti u ministarstvu nadlenom za energetiku. To je rezultiralo injenicom da su u posljednje tri
godine svega 2-3 pravne osobe zatraile i dobile ovakvu suglasnost.
Istim su Zakonom ovlasti u provedbi politike energetske uinkovitosti dodijeljene Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost (FZOEU). Tako je FZOEU nadlean za praenje i verifikaciju uteda energije, ali samo
kod svojih korisnika, o emu je duan izvjetavati MINGO. Vano je istaknuti da je FZOEU Zakonom dobio
obvezu i poticanja, razvoja i provedbe sektorskih programa u sektorima neposredne potronje energije kao i
poticanja informacijskih i obrazovnih aktivnosti u suradnji s nadlenim ministarstvima. U tu je svrhu u FZOEU
ustrojena posebna organizacijska jedinica - Sluba za poslove poticanja, provedbe i analize mjera za racionalno
gospodarenje energijom. Sluba za poslove poticanja, provedbe i analize mjera za racionalno gospodarenje
energijom u sklopu FZOEU ima etiri zaposlenika, a osnovana je 2011. godine. Iako je sistematizacijom
161

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


predvien vei broj zaposlenika, Sluba je jo uvijek podkapacitirana s obzirom na obim aktivnosti. Aktivnosti
ove Slube Fonda u proteklom razdoblju bile su vrlo ograniene, a neke obveze definirane Zakonom te
Nacionalnim programom i Planom energetske uinkovitosti nisu pokrenute.
Bez obzira na uspostavu posebne organizacijske jedinice, FZOEU je u razdoblju 1.NAPEnU djelovao primarno
kao financijska institucija, kroz godinje natjeaje za sufinanciranje i kroz potporu postojeim projektima i
programima, s vrlo malim brojem ciljanih programa.
Pored toga u proteklom trogodinjem razdoblju postojea organizacijska struktura pokazala se nedostatnom i
izrazito nedjelotvornom. Postojei administrativni kapaciteti unutar MGIPU i MINGO su bili nedostatni sa svega
2 zaposlenika u MGIPU i 1 zaposlenikom u MINGO zaduenim za provedbu nacionalne politike energetske
uinkovitosti. Ovakva podkapacitiranost tijela nadlenog za sveukupnu provedbu i nadzor politike energetske
uinkovitosti uzrokuje velike potekoe i kanjenja u izvravanju svih obveza. Dodatno, u proteklom se
razdoblju propustilo donijeti sve nune podzakonske akte temeljem ZUKE te uspostaviti sveobuhvatan sustav
praenja aktivnosti koje se provode na nacionalnoj i na lokalnoj/regionalnoj razini, a bez takvog sustavnog
praenja nije mogua niti precizna ocjena ostvarenja uteda energije koje su rezultat mjera poticajne politike
definiranih u NAPEnU kao i aktivnosti koje su potaknute tim mjerama.
Osim nedostatnih administrativnih kapaciteta u dravnim tijelima, snano je izraen nedostatak suradnje i
koordinacije meu njima, to je usporavalo i oteavalo provedbu aktivnosti kako na donoenju potrebnih
zakona i propisa, tako i u provedbi mjera poboljanja energetske uinkovitosti. Poglavito je bio izraen
nedostatak integracije i razumijevanja energetske uinkovitosti u podrujima koja dijelom podlijeu nadlenosti
drugih ministarstva, posebice Ministarstva financija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Potrebno je
osigurati da sva ministarstva rade prema NAPEnU, jer je to dokument kojega usvaja Vlada RH.
Na lokalnoj i regionalnoj razini, u proteklom se razdoblju napravilo iznimno puno na jaanju kapaciteta za
provedbu mjera energetske uinkovitosti. Zasluga je to projekta Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u
gradovima i upanijama (mjera P.1, detaljno opisana u poglavlju 3), kojega u ime MGIPU-a (do 2011. u ime
MINGORP-a) i uz suradnju i financijsku potporu FZOEU provodi projektni tim UNDP, a koji ukupno broji oko 40
zaposlenika (projekti tim u javnom sektoru provodi osim mjere P.1 i mjeru P.2, a na nacionalnoj razini provodi
informacijsko-promocijske aktivnosti u sklopu mjere R.1) te ima snanu mreu suradnika. Uspjeh provedbe SGE
projekta upravo se temelji na snanim provedbenim kapacitetima, koji neprestano surauju i potiu JLP(R)S na
uspostavu vlastitih timova za energetsko planiranje i provedbu mjera energetske uinkovitosti. Do sada su takvi
timovi uspostavljeni u 64 grada (od ukupno 127) i u 14 upanija (od ukupno 20). Postojanje EE timova u sklopu
lokane/regionalne administracije kljuan je preduvjet za samoodrivu i kontinuiranu provedbu mjera
energetske uinkovitosti. Osim toga, na regionalnoj razini u proteklom je razdoblju osnovan niz regionalnih
energetskih agencija, koje na svom podruju pruaju potporu kako u izradi programa i planova energetske
uinkovitosti tako i u samoj provedbi mjera energetske uinkovitosti.
4.2

Ostvarena i planirana nuna poboljanja

Nuan preduvjet za uspjenu provedbu politike energetske uinkovitosti svakako je povoljan i poticajan
zakonodavni okvir (mjera H.7). U svibnju 2012. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 55/2012), ije su se izmjene poglavito odnosile na:
1.

jasno definiranje nadlenosti institucija pri donoenju, a posebice provedbi politike energetske
uinkovitosti i mjera definiranih u ovom NAPEnU;

2.

usklaivanje propisa koje su u nadlenosti razliitih ministarstava, posebice vezane uz ovlaivanje


strunih osoba za provoenje energetskih pregleda zgrada, pregleda sustava grijanja i klimatizacije u
zgradama i energetsko certificiranje zgrada;

162

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


3.

usvajanje propise kojim e se regulirati i potaknuti trite energetskih usluga te

4.

osiguranje provedbe inspekcijskog nadzora nad ostvarivanjem obveza u podruju energetske


uinkovitosti u skladu sa lankom 29. stavkom 2. Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji i ostalim relevantnim propisima.

Detaljnije, donesenim izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj


potronji (NN 55/2012) uklonile su se uoene nedoreenosti:
1. Vlada RH e Uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time
osigurati da se bez troenja proraunskih sredstava provedu mjere poboljanja energetske uinkovitosti
u zgradama javnog sektora.
2. Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih
izmjena i dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem
kupcu moi e pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.
3. Definirane su obveza Fonda, koje ukljuuju financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom
planu i praenje ostvarenih uteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Fond je duan
suraivati s nadlenim Ministarstvima u poticanju mjera energetske uinkovitosti.
4. Otklonjena je potreba donoenja pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku
uinkovitost, ali je opskrbljivaima jasno propisano koje podatke moraju dostavljati Ministarstvu.
Jednako tako, odreeno je da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni
informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o
potronji energije i vode u zgradama. Nain ocjene uteda energije koje su rezultat provedbe mjera
poboljanja energetske uinkovitosti utvruje se pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda
energije kojega donosi ministar.
5. Posebnim pravilnikom definirati e se jedinstvena metodologija provoenja energetskih pregleda te
energetskog certificiranja zgrada. Takoer se, u skladu sa zahtjevima Direktive 2010/31/EU, propisuje
obveza neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata.
Nadlenost za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti se daje ministarstvu
nadlenom za poslove graditeljstva.
6. S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada Republike Hrvatske e
uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati da se bez
troenja proraunskih sredstava pobolja energetska uinkovitost u javnom sektoru, a istodobno
pokrene graevinska industrija i trite energetskih usluga.
7. Zahtjevi za eko-dizajnom proizvoda proirit e se na proizvode povezane s energijom, dakle, sve one
koji na bilo koji nain utjeu na potronju energije. Time se osigurava da proizvodi stavljeni na hrvatsko
trite udovoljavaju zahtjevima eko dizajna od kojih je energetska uinkovitost svakako najznaajnija.
Donoenjem izmjena i dopuna Zakona ureeno je podruje nadlenosti MINGO, MGIPU te djelokrug FZOEU.
Ovlasti Fonda ureene su kako je to odreeno Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
Utvruje se obveza Fonda za financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom planu, kao i obveza
praenja i izvjetavanja o ostvarenim utedama energije kod korisnika Fonda.
Pored toga je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja (Narodne
novine br. 27/12) ustrojena nova Uprava za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i
meunarodnu suradnju koja obavlja normativne, upravne i strune poslove u provoenju politike energetske
uinkovitosti u graditeljstvu u kojoj je trenutno zaposleno 5 djelatnika, a sukladno Uredbi planirano je 34
djelatnika. Uprava osigurava praenje i analizu stanja u podrujima iz nadlenosti MGIPU, priprema, planira i
predlae strategiju, mjere i programe u cilju unaprjeenja stanja u podruju energetske uinkovitosti u
stanovanju, razvoju stanogradnje, graditeljstva, prostornog i urbanog planiranje te osigurava realizaciju
odgovarajuih mjera i programa, izvravanje zakona i drugih propisa, te prati i nadzire njihovu provedbu, daje
struna miljenja i upute u vezi s primjenom propisa, sudjeluje u izradi propisa te koordinira izradu i priprema
163

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


strune podloge za izradu zakona, propisa i normativa vezanih za energetsku uinkovitost u podruju iz
nadlenosti MGIPU. Sudjeluje o ostvarivanju meunarodne suradnje Republike Hrvatske vezane za energetsku
uinkovitosti u podruju iz nadlenosti MGIPU, obavlja poslove vezane za prijenos pravne steevine Europske
unije u podruju energetsku uinkovitost u pravni sustav Republike Hrvatske. Takoer obavlja poslove koji se
odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u podrujima iz njegove nadlenosti. U
Upravi za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i meunarodnu suradnju, ustrojena su
dva sektora: Sektor za energetsku uinkovitost u graditeljstvu i Sektor za strateko planiranje, programe
Europske unije i meunarodnu suradnju.
Takoer, Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva (Narodne novine, br. 28/12)
ustrojena je Uprava za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo u okviru kojeg je ustrojen Sektor za
energetiku i Odjel za energetsku uinkovitost i nove tehnologije. Ovaj Odjel predlae mjere za uinkovitije
koritenje energije i primjenu novih tehnologija poglavito u energetskom sektoru, sektoru industrije i prometa,
organizira promotivne aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti, promovira koritenje novih ekoloki i
ekonomski opravdanih tehnologija, surauje s pravnim i fizikim osobama, dravnim i meunarodnim tijelima,
institucijama i udrugama u provedbi svih drugih programa i projekata energetske uinkovitosti.
U okviru MZOIP ustrojena je Uprava za zatitu okolia i odrivi razvoj koja u svom djelokrugu poslova povezuje
politiku zatite okolia s obnovljivim izvorima i energetskom uinkovitou. Stoga MZOIP sudjeluje u utvrivanju
i provedbi statekih, zakonodavnih i provedbenih akata u podruju energetske uinkovitosti te ima ulogu tijela
za odobravanje, provedbu i praenje realizacije svih mjera NAPEnU koje direktno i indirektno imaju vezu sa
zatitom okolia.
Za snaniju, sustavnu i koordiniranu provedbu mjera energetske uinkovitosti u Hrvatskoj je bilo nuno osnaiti
administrativne kapacitete na nacionalnoj razini. Aktivnosti definirane u prvom NAPEnU nisu se provodile u
cijelosti, na predvieni nain i eljenom dinamikom, a najvei razlog tomu su nedostatni institucionalni
kapaciteti. I dalje je iznimno zabrinjavajua administrativna podkapacitiranost MINGO-a, jer u pitanje dovodi
pravodobnu i uspjenu provedbu ovog vanog dijela energetske politike. Dodatno, energetska uinkovitost je
iznimno specifino i multidisciplinarno podruje koje nadilazi samu energetiku. U tu svrhu osnaili su se
kapaciteti u MGIPU osnivanjem Uprave za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i
meunarodnu suradnju. Time se je institucionalizirala energetska uinkovitost te joj je dan potreban politiki
prioritet.
Ipak, jo je opsenom strunom analizom provedenom prilikom izrade Nacionalnog programa energetske
uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. kao i 1. Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti utvreno
da je za provedbu politike energetske uinkovitosti nuno uspostaviti provedbeno tijelo koje bi ujedno i
koordiniralo sve aktivnosti vezane uz provedbu NAPEnU koje provode druge institucije i tvrtke.
Zakonom o Centru za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija (Narodne novine, br. 25/12,
120/12) osnovan je Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija (Centar) koji ima i ulogu
pruanja strune podrke u realizaciji svih stratekih projekata, razvoja i voenja investicijskih projekata javno
privatnog partnerstva kao i realizacije programa energetske uinkovitosti. S obzirom na osnivanje Centra,
njegovu kapaciranost te zakonom utvrene djelatnosti, ovim se NAPEnU Centru povjeravaju sljedee aktivnosti:
x provedbe odreenih mjera energetske uinkovitosti u skladu sa Zakonom o uinkovitom koritenju
energije u neposrednoj potronji (program energetske obnove javnih zgrada)
x poslovi koordinacije provedbe svih ostalih mjera koje provede druge institucije i tvrtke
x poslovi operativnog voenja sustava za praenje i verifikaciju ostvarenih uteda energije
x izrada izvjetaja o provedbi NAPEnU i ostvarenim utedama energije u ime i za MINGO u skladu sa
Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji.

164

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Drugim rijeima, Centru se dodjeljuju djelatnosti koje bi spadale u nadlenosti agencije za energetsku
uinkovitost, ime e se pridonijeti osniaivanju institucionalnog okvira za provedbu i praenje provedbe
NAPEnU. U tom smislu, Centar je u veini mjera u ovom NAPEnU naveden kao tijelo s kojim sve ostale
provedbene institucije i tvrtke moraju koordinirati svoje aktivnosti (u raspisu svake pojedine mjere koritena je
formulacija u koordinaciji s Centrom pod stavkom 'Izvrno tijelo'). Osim toga, sve ostale instiucije i tvrtke koje
provode aktivnosti i mjere poboljanja energetske uinkovitosti definirane u ovom NAPEnU dune su
izvjetavati Centar o tim aktivnostima. Na ovaj e nain Centar postati sredinje tijelo koje e raspolagati
informacijama o svim aktivnostima koje se na podruju energetske uinkovitosti dogaaju u Hrvatskoj te e
imati bazu podataka s ostvarenim utedama koja je kljuan alat za izvjetavanje i definiranje novog ciklusa
mjera potrebnih za ostvarivanje nacionalnog cilja uteda energije. U tom smislu, ovim se NAPEnU-om Centru
daju ovlasti da sve ostale institucije i tvrtke zatrai podatke potrebne za ocjenu ostvarenih uteda energije.
Kao provedbeno i koordinacijsko tijelo, Centar:
1. provodi aktivnosti kojima e se ostvariti ciljevi energetske politike u podruju energetske uinkovitosti
i obnovljivih izvora energije,
2. razrauje i provodi politiku energetske uinkovitosti utvrenu Nacionalnim programom energetske
uinkovitosti i Nacionalnim akcijskim planom energetske uinkovitosti,
3. razrauje i provodi politiku poticanja obnovljivih izvora energije definiranu u Nacionalnom akcijskom
planu obnovljivih izvora energije,
4. priprema i provodi te prua strunu pomo u razvoju i provedbi projekata energetske uinkovitosti i
obnovljivih izvora energije,
5. priprema i provodi projekte za povlaenje sredstava iz fondova Europske unije za poveanje
energetske uinkovitosti i primjenu obnovljivih izvora energije,
6. ocjenjuje uinak provedenih programa i mjera za poboljanje energetske uinkovitosti i uporabu
obnovljivih izvora energije,
7. vodi sustav praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije koje su rezultat provedbe mjera i projekata
energetske uinkovitosti i uteda energije koje su rezultat primjene energetskih usluga,
8. priprema izvjea za ministarstvo nadleno za poslove energetike i ministarstva nadlenog za poslove
graditeljstva o provedbi mjera energetske uinkovitosti iz toke 1. ovog stavka,
9. djeluje kao sredinje mjesto za prikupljanje podataka, analizu i izvjetavanje o potronji energije u
javnom sektoru te vodi, odrava i unaprjeuje nacionalni informacijski sustav za gospodarenje
energijom u javnom sektoru,
10. prua strunu pomo za uspostavljanje informacijskog sustava za praenje potronje energije u svim
graevinama javnog sektora,
11. prua strunu pomo i surauje s ministarstvom nadlenim za poslove energetike i ministarstvom
nadlenim za poslove graditeljstva u donoenju zakonskih i provedbenih propisa, programa i planova u
podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj,
12. surauje s pravnim i fizikim osobama, dravnim i meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na
izradi i provedbi projekata i programa energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije te
osigurava koordinaciju ovih aktivnosti na podruju Republike Hrvatske,
13. potie i koordinira aktivnosti sredinjih tijela dravne uprave, Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost(u daljnjem tekstu: Fond), Energetskog instituta Hrvoje Poar, ostala tijela ukljuena u
Energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima, te regionalnih i lokalnih energetskih agencija
u podruju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije koje djeluju u okviru jedinica lokalne
i/ili podrune (regionalne) samouprave a u cilju provedbe planova i programa energetske uinkovitosti
i obnovljivih izvora energije,
14. pokree i vodi informacijske kampanje za promociju energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije,
15. pokree i vodi obrazovne aktivnosti iz podruja energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
165

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


16. prua tehniku potporu i vri ostale savjetodavne usluge pri izradi i provedbi projekata energetske
uinkovitosti i obnovljivih izvora energije
17. surauje na pokretanju i provedbi zajednikih projekata s meunarodnim organizacijama koje se bave
energetskom uinkovitou i obnovljivim izvorima energije, a posebno s organizacijama Europske
unije, profesionalnim mreama u okviru Europske unije, kao i sa slinim institucijama u drugim
dravama.
Takoer, ovim NAPEnU Centru se dodijeljuju i aktivnosti:
1. poticanje i predlaganje promjena, te sudjelovanje u izradi zakonskih i provedbenih propisa, programa i
planova sredinjih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima.
2. prikupljanje informacija od tijela dravne uprave, institucija, organizacija i ostalih subjekata potrebnih
za provoenje analiza potronje energije, praenje i verifikaciju uteda energije u skladu s posebnim
propisima.
Druge institucije i tvrtke takoer imaju dunost provoditi odreene mjere iz ovoga NAPEnU kako je to
navedeno uz svaku mjeru. Poglavito se u dijelu poticanja energetske uinkovitosti u kuanstvima oekuje
znaajan angaman JLP(R)S i regionalnih energetskih i razvojnih agencija. Ta mjera ima znaajan potencijal
energetske utede a time i doprinosa ispunjenju obveze/cilja iz Programa energetske uinkovitosti u
neposrednoj potronji energije upanije koji je propisan ZUKE-om za JLP(R)S.
FZOEU predstavlja iznimno vanu financijsku potporu provedbi politike energetske uinkovitosti u Republici
Hrvatskoj radi sufinanciranja provedbe mjera NAPEnU-a. Postojea raspoloiva sredstva FZOEU-a se
usmjeravaju u ciljane projekte i programe definirane ovim NAPEnU-om, a sukladno Financijskom planu i
Programu rada FZOEU-a. Raspoloiva sredstva FZOEU dodjeljuje sukladno Zakonu o Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost i podzakonskim aktima. Suradnja FZOEU-a i drugih dravnih tijela radi provedbe
specifinih programa i projekata iz ovog NAPEnU-a, rjeava se viestranim meuinstitucijskim ugovorima u
kojima je CEI tijelo za koordinaciju provedbe, izvjeivanje i praenje efekata ulaganja. U svim mjerama NAPEnU
u kojima se koriste sredstva FZOEU-a, MZOIP je zajedno s MINGO tijelo za odobravanje, provedbu i praenje
sukladno propisima koji ureuju koritenje i praenje namjenskog koritenja sredstava i ugovorenih prava i
obveza te druga pitanja od znaenja za dodjeljivanje i koritenje sredstava FZOEU.
Jasnom raspodjelom odgovornosti i usmjeravanjem djelovanja bit e mogue ostvoriti punu bolju suradnju i
koordinaciju kljunih institucija - MINGO, MGIPU, MZOIP, ostalih ministarstava, EIHP, FZOEU te ostalih
institucija i tvrtki pod vodstvom Centra.
Drugi NAPEnU predvia pokretanje i provedbu sloenih programa (primjerice, mjere obnove zgrada P.5, R.4,
C.5 ili mrea industrijske energetske efikasnosti, mjera I.1) koji bez adekvatne institucije koja e koordinirati i
verificirati rezultate nee se moi ostvariti zahtijevane rezultate.

166

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Definiranje politike EnU

MINGO
Uprava za industrijsku politiku,
energetiku i rudarstvo

MZOiP

MGiPU

Uprava za zatitu okolia i odrivi razvoj

Uprava za energetsku uinkovitost u graditeljstvu

VOENJE SUSTAVA
SMIV Sustav za
praenje i verifikaciju
ostvarenih uteda
energije

CENTAR
KOORDINACIJA

EIHP
APN EIHP

FZOEU

HERA

PROVEDBA

U sektorima
neposrdne potronje

OSTALA PROVEDBENA
TIJELA

Vlada RH e za provedbu i koordinaciju provedbe mjera energetske uinkovitosti na nacionalnoj razini


imenovati provedbeno tijelo unaprjeenjem zakonodavno-regulatornog okvira za energetsku uinkovitost.
Vlada e odluiti o dodjeli ove dunosti postojeoj instituciji, vodei rauna o tome da ta institucija treba
osigurati dostatne i odgovarajue kapacitete za provedbu prelaskom iz drugih organizacija (UNDP) i institucija,
mora imati osigurano financiranje i mora raunovodstveno razdvojiti i zasebno pratiti aktivnosti vezane uz
provedbu politike energetske uinkovitosti. Provedbeno tijelo mora imati mandat za koordinaciju svih
aktivnosti kao i obvezu praenja i verifikacije ostvarenih uteda energije. Ovo tijelo mora u ime MINGO, ija je
to zakonska obveza, uspostaviti sustav kontinuiranog praenja i ocjene uteda energije iz svih aktivnosti
energetske uinkovitosti koje su definirane u NAPEnU i koje se provode u Republici Hrvatskoj te na godinjoj
razini izvjetavati o postignuima. Djelovanje ovog tijela treba objediniti zadae vezane uz ESD, EPBD i sve
ostale EU direktive i zahtjeve energetske uinkovitosti, a koje su trenutno raspodijeljene meu razliitim
ministarstvima i ovdje navedenim provedbenim tijelima. Energetska uinkovitost zahtjeva integralni pristup,
koordinaciju i suradnju, jer rascjepkanim i pojedinanim aktivnosti se nee postii eljeni ciljevi.
Ovim NAPEnU, koji predstavlja dokumentiranu detaljnu i sveobuhvatnu politiku energetske uinkovitosti
Vlade RH, detaljnije se razrauju djelatnosti i uloga Centra za praenje poslovanja energetskog sektora i
investicija kao provedbenog i koordinacijskog tijela.
Izrada informacijskog sustava za praenje svih aktivnosti energetske uinkovitosti i ocjenu uteda energije
prioritet je kojega treba urno realizirati. Rad na drugom NAPEnU potvrdio je da je bez ovakve platforme
nemogue sagledati, izvijestiti i ocijeniti utede energije iz svih provedenih aktivnosti.
Na lokalnoj i regionalnoj razini iznimno je vano osigurati nastavak provedbe aktivnosti jaanja administrativnih
kapaciteta koje se provode u sklopu projekta Dovesti svoju kuu u red i Sustavno gospodarenje energijom u
gradovima i upanijama. Osiguravanje postojanja i funkcioniranja mree EE ureda i timova u JLP(R)S iznimno je
vano za kontinuirano gospodarenje energijom u javnom sektoru.
167

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


U dravnoj i lokalnoj upravi sistematizacijom radnih mjesta uspostavit e se organizacijska struktura za
kontinuirani nadzor nad potronjom energije i provoenje mjera energetske uinkovitosti. Centar e biti
sredinje mjesto za voenje nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE).
Ovaj NAPEnU, u odnosu na prvi, snaan naglasak stavlja na aktivnosti unutar samog energetskog sektora i
smanjenje potronje primarne energije u proizvodnji, prijenosu/transportu i distribuciji energije. Integracija
aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti u narednom razdoblju mora biti jo snanija, a poglavito je
vano osigurati najviu energetsku uinkovitost novih kao i kontinuirani rad na poboljanju energetske
uinkovitosti postojeih energetskih objekata i smanjivanju mrenih gubitaka. Stoga je, a u skladu sa Zakonom o
regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine br. 177/04, 76/07), nuno snanije ukljuivanje HERA-e u
nadzor ovih aktivnosti. Naime, prema tom Zakonu (lanak 4.), regulacijom energetskih djelatnosti mora se
promicati uinkovito i racionalne koritenje energije, a HERA je sukladno lanku 9. Zakona duna objavljivati
obavijesti i podataka o energetskoj uinkovitosti i koritenju energije. U nadlenosti HERA-e su energetske
djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge pa HERA treba pratiti aktivnosti vezane uz poboljanje energetske
uinkovitosti tih subjekata. Osim toga, Zakonom je HERA-i dana zadaa davanja miljenja MINGO-u na postupke
i kriterije za odobrenje i izgradnju proizvodnih objekata, pa je i u ovom podruju vano integrirati zahtjeve za
energetskom uinkovitosti, a u skladu s ciljevima i aktivnostima definiranim u Strategiji odrivog razvitka
Republike Hrvatske.
HERA je u okviru svojih nadlenosti duna jednom godinje objavljivati izvjee o energetskoj uinkovitosti i
potronji primarne energije. Izvjee o energetskoj uinkovitosti treba biti temeljeno na praenju aktivnosti
energetskih subjekata na poboljanju energetske uinkovitosti i ostvarenim utedama primarne energije.
Takoer, MINGO, na osnovu miljenja HERA-e, mora integrirati zahtjeve za energetsku uinkovitost u kriterije
za odobrenje i izgradnju novih energetskih proizvodnih objekata.
Glede potronje primarne energije, dosadanje aktivnosti pokazuju da veliki potencijali za utede lee u
modernizaciji rafinerija. Provedbu procesa modernizacije treba nadzirati MINGO te prikupljati podatke o
ostvarenim poboljanjima na godinjoj razini. Zadaa praenja i izvjetavanja moe se povjeriti i buduem
nacionalnom tijelu za provedbu i praenje politike energetske uinkovitosti (agencija).
U budunosti, ukoliko se u skladu s europskim tendencijama, u Hrvatskoj uspostavi sustav bijelih certifikata
temeljen na obvezama opskrbljivaa elektrinom i toplinskom energijom te prirodnim plinom za postizanjem
uteda energije kod svojih kupaca, bit e potrebni snani institucionalni kapaciteti, pa je ovo jo jedan od
razloga koji potvruje nunost uspostave/imenovanja tijela zaduenog za provedbu politike energetske
uinkovitosti.
Institucionalni okvir, kojega je s ciljem osiguravanja praenja i provedbe ovog NAPEnU potrebno uspostaviti
prikazan je na Slici 8.
Snani institucionalni kapaciteti i koordinacija aktivnosti nuan su preduvjet za pravodobno izvravanje svih
obveza definiranih u EU direktivama, nacionalnom zakonodavstvu i NAPEnU. Uspostavom sustava praenja,
mjerenja i verifikacije omoguit e se kontinuirano ocjenjivanje uspjenosti politike energetske uinkovitosti s
obzirom na ostvarenje zacrtanih ciljeva te je nuno na godinjoj razini prema potrebi redefinirati mjere, ukoliko
se utvrdi da ne ostvaruju eljene rezultate. Kontinuirano praenje aktivnosti omoguit e i godinje revizije
NAPEnU te olakati njegovu izradu te podii kvalitetu ocjene ostvarenih uteda na kraju trogodinjeg razdoblja.
NAPEnU treba biti, izmeu ostaloga, i alat za praenje ostvarenja politike energetske uinkovitosti, te se
sukladno njegovim rezultatima provedbe treba zapoeti sa izradom 3.NAPEnU za razdoblje 2014-2016.

168

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.


Slika 8 Institucionalni okvir za provedbu politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj

Hrvatski sabor

Vlada RH

MZOIP

MGIPU

Uprava za zatitu
okolia i odrivi
razvoj

Uprava za EnU u

MINGO
Uprava za industr. politiku,
energetiku i rudarstvo **

MZOS

MPPI

MINT

MRRFEU

graditeljstvu*

Ostala
ministarstva

Dravna uprava nadlena za donoenje stratekog i zakonodavnog okvira za energetsku uinkovitost


DEFINIRANJE POLITIKE ENERGETSKE UINKOVITOSTI

Centar
Nacionalno provedbeno (mjere prema NAPEnU) i koordinacijsko tijelo
Praenje ostvarenih uteda energije

EIHP, nadlena ministarstva

FZOEU

Provedba mjera EnU prema NAPEnU

Financijska potpora

HERA
Nadzor energetskih subjekata

PROVEDBA POLITIKE ENERGETSKE UINKOVITOSTI NA NACIONALNOJ RAZINI

JLP(R)S
EE uredi/timovi

Regionalne energetske agencije

PROVEDBA POLITIKE ENERGETSKE UINKOVITOSTI NA LOKALNOJ/REGIONALNOJ RAZINI

PROVEDBA U SEKTORIMA NEPOSREDNE POTRONJE I U ENERGETSKOM SEKTORU

* Uprava za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i meunarodnu suradnju - obavlja normativne,
upravne i strune poslove u provoenu politike energetske uinkovitosti Vlade Republike Hrvatske u podruju stanovanja,
stanogradnje, graditeljstva i prostornog i urbanog planiranja te urbanog razvoja, a iz nadlenosti Ministarstva. Pored toga
Uprava koordinira, predlae i provodi mjere za usklaivanje politike energetske uinkovitosti sa drugim sektorima i
razvojnim planovima Republike Hrvatske, te surauje s drugim dravnim tijelima i javnim ustanovama u provedbi politike
energetske uinkovitosti Vlade Republike Hrvatske u podruju iz nadlenosti Ministarstva. U Upravi je predvieno
zapoljavanje 34 djelatnika.
** Uprava za idustrijsku politiku, energetiku i rudarstvo - predlae mjere za uinkovitije koritenje energije i primjenu
novih tehnologija poglavito u energetskom sektoru, sektoru industrije i prometa, organizira promotivne aktivnosti za
poboljanje energetske uinkovitosti, promovira koritenje novih ekoloki i ekonomski opravdanih tehnologija, surauje s
pravnim i fizikim osobama, dravnim i meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u provedbi svih drugih programa i
projekata energetske uinkovitosti. U Odjelu je predvieno zapoljavanje 5 djelatnika. Uprava je odgovorna za cjelokupnu
energetsku politiku, pa tako i politiku energetske uinkovitosti u RH.
MINGO i MGIPU zajedniki izrauju prijedloge zakona i podzakonskih akata iz podruja energetske uinkovitosti te
zajedniki izrauju i predlae Nacionalni program energetske uinkovitosti i Nacionalne planove za njegovu provedbu. U
pripremi i provoenju politike energetske uinkovitosti MINGO vodi sustav praenja i verifikacije energetskih uteda te
MINGO i MGIPU zajedniki pripremaju izvjee o provedbi Nacionalnog programa i Nacionalnog akcijskog plana energetske
uinkovitosti.

169

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Prilog I Osnovni podaci o potronji


energije u Hrvatskoj
O SNOVNI PODACI O POTRO NJI ENERGIJE U H RVATSKOJ
Ukupna potronja energije
U tablici 1. prikazana je ukupna potronja energije kao zbroj domae proizvodnje primarne energije i uvozne
energije. U odnosu na ostvarenu ukupnu potronju energije u 2007. godini, ostvarena ukupna potronja
energije u 2009. godini iznosila je 93,5 posto, dok se za 2010. godinu procjenjuje ukupna potronja energije na
razini od 92,5 posto u odnosu na 2007. godinu. Istodobno je proizvodnja primarne energije poveana, tako da
je u 2009. godini iznosila 100,4 posto, odnosno u 2010. godini 103,3 posto u odnosu na ostvarenu proizvodnju
u 2007. godini. U razdoblju od 2007. godine do 2010. godine ostvareno je smanjenje uvozne energije za 16
postotnih bodova u 2009. godini, odnosno za 11,5 postotnih bodova u 2010. godini.
Tablica 1. Ukupna potronja energije
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Proizvodnja primarne energije

148,00

161,29

158,30

172,84

169,14

166,40

169,84

174,65

Uvozna energija

204,31

212,67

219,12

203,73

222,54

229,89

186,94

196,88

Ukupna potronja energije

357,57

369,16

372,73

374,64

390,47

382,36

365,12

361,21

*) Prethodni podaci

Proizvodnja i uvoz energije

105

100

95

90

85

Proizvodnja primarne energije


Uvozna energija
Ukupna potronja energije

80
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 1. Indeksi proizvodnje, uvoza i ukupne potronje energije


*) Prethodni podaci

U tablici 2. ukupna potronja energije prikazana je kao zbroj ukupne potronje energije fosilnog porijekla,
ukupne potronje obnovljive energije i uvozne elektrine energije. Na slici 2. prikazani su indeksi razvoja za
navedene veliine. U razdoblju od 2007. do 2010. godine ostvareno je smanjenje ukupne potronje fosilne
170

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

energije i uvozne elektrine energije, dok je poveana potronja energije iz obnovljivih izvora. Potronja fosilne
energije u 2009. godini bila je manja za 9,8, odnosno u 2010. godini za 12,4 postotnih bodova u odnosu na
ostvarenje u 2007. godini. U istom je razdoblju potronja uvozne elektrine energije smanjena za 10,7, odnosno
za 25,1 postotnih bodova takoer u odnosu na 2007. godinu. Ukupna potronja obnovljive energije u 2009.
godini bila vea za 34,6 posto, a u 2010. godini za 61,2 posto u odnosu na ostvarenu potronju u 2007. godini.
Tablica 2. Fosilna i obnovljiva energija
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Fosilna energija

309,83

314,71

316,23

316,94

337,81

324,98

304,62

296,08

Obnovljiva energija

33,73

41,25

38,09

37,45

29,76

33,71

40,05

47,98

Uvozna el. energija

14,01

13,19

18,41

20,24

22,90

23,68

20,46

17,15

Ukupna potronja energije

357,57

369,16

372,73

374,64

390,47

382,36

365,12

361,21

2009.

2010.*

*) Prethodni podaci

Fosilna i obnovljiva energija


170

150

130

110

90
Fosilna energija
Obnovljiva energija

70

Uvozna el. energija


Ukupna potronja energije
50
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

Slika 2. Indeksi potronje fosilne i obnovljive energije


*) Prethodni podaci

U tablici 3. prikazan je razvoj bruto domaeg proizvoda, broja stanovnika, ukupne potronje energije,
energetske intenzivnosti i ukupne potronje energije po stanovniku. Takoer je na slici 3. prikazan razvoj
indeksa za navedene veliine u razdoblju od 2003. do 2010. godine. Moe se uoiti da se broj stanovnika u
Hrvatskoj vrlo laganim tempom smanjivao, dok su promjene ostalih veliina bile intenzivnije. U odnosu na
2007. godinu, bruto domai proizvod je u 2009. godini smanjen za 4, odnosno u 2010. godini za 5,1 postotni
bod. U istim je godinama energetska intenzivnost smanjena za 2,6, odnosno za 2,5 postotnih bodova, dok je
smanjenje specifine potronje energije po glavi stanovnika iznosilo 6,3 odnosno 7,4 postotna boda, u odnosu
na 2007. godinu.

171

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tablica 3. BDP, stanovnici, energetska intenzivnost i ukupna potronja po stanovniku


2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

BDP (mil. kn 2000)

204 037

212 460

221 553

232 487

244 251

249 550

234 599

231 804

Broj stanovnika (tisua)

4 442

4 439

4 442

4 440

4 436

4 434

4 429

4 429

Ukupna pot. energije (PJ)

357,57

369,16

372,73

374,64

390,47

382,36

365,12

361,21

Energ. int. (GJ/000kn2000)

1,752

1,738

1,682

1,611

1,599

1,532

1,556

1,558

Potr. en. po st. (GJ/st.)

80,5

83,2

83,9

84,4

88,0

86,2

82,4

81,6

*) Prethodni podaci

BDP, stanovnici, energetska intenzivnost, potronja en. po stanovniku


115
110
105
100
95
BDP

90

Broj stanovnika
Ukupna potronja energije

85

Energetska intenzivnost
Potronja energije po stanovniku

80
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 3. Indeksi BDP-a, stanovnika, energetske intenzivnosti i potronje energije po stanovniku


*) Prethodni podaci

Gubici u transportu i razdiobi energije


U ukupnoj potronji energije obuhvaeni su i gubici u transportu i razdiobi energije. Oni se ostvaruju u
transportu i razdiobi umreenih energenata elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina, a njihov
razvoj u razdoblju od 2003. do 2010. godine prikazan je u tablici 4. Na slici 4. prikazani su indeksi razvoja u
pojedinih gubitaka u promatranom razdoblju. Gubici elektrine energije u 2009. i 2010. godini iznosili su 99,6
posto, odnosno 99,8 posto u odnosu na gubitke u 2007. godini. Gubici toplinske energije u 2009. i 2010. godini
bili su manji za 27,9, odnosno za 12,2 postotna boda u odnosu na 2007. godinu. Gubici transporta i razdiobe
prirodnog plina su poveani te su iznosili 100,8 posto i 107,6 posto u 2009. i 2010. godini u odnosu na 2007.
godinu. Ukupni gubici su u razdoblju od 2007. do 2010. smanjeni tako da su u odnosu na 2007. godinu iznosili
95,3, odnosno 99,1 posto.
Ako se analizira udio ukupnih gubitaka u ukupnoj potronji energije onda se moe zakljuiti da je on povean od
2,8 posto u 2007. godini na 3 posto u 2010. godini. U istom je razdoblju udio gubitaka elektrine energije u
ukupnoj potronji elektrine energije smanjen od 10,9 posto na 10,7 posto. Takoer je smanjen udio gubitaka
toplinske energije u ukupnoj potronji toplinske energije i to od 15 posto na 12,3 posto. Udio gubitaka
prirodnog plina u ukupnoj potronji prirodnog plina povean je od 1,6 posto na 1,7 posto.
172

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tablica 4. Gubici u transportu i razdiobi energije


PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Elektrina energija

9,15

8,01

7,67

6,87

7,30

6,14

7,27

7,28

Toplinska energija

1,61

1,56

1,67

1,50

1,75

1,60

1,26

1,53

Prirodni plin

3,47

2,57

2,13

2,24

1,75

1,69

1,76

1,88

Ukupni gubici

14,24

12,14

11,47

10,62

10,79

9,43

10,29

10,69

*) Prethodni podaci
Gubici energije u transportu i razdiobi
210
190

Elektrina energija

170

Toplinska energija
Prirodni plin
Ukupni gubici

150
130
110
90
70
50
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 4. Indeksi gubitaka u transportu i razdiobi energije


*) Prethodni podaci

Vlastita potronja energije u sektoru energetike


Ukupnom potronjom energije takoer je obuhvaena potronja energije u sektoru energetike za pogon
energetskih postrojenja koja proizvode energiju. U hrvatskom energetskom sustavu ta potronja energije
ostvaruje se u proizvodnji nafte i plina, u hidroelektranama, u termoelektranama, u javnim toplanama i u
rafinerijama nafte. Razvoj potronje energije u sektoru energetike prikazan je u tablici 5. Na slici 5. prikazan je
razvoj indeksa vlastite potronje energije u pojedinim energetskim postrojenjima. Moe se zakljuiti da je
ostvaren trend smanjenja ukupne potronje energije za pogon svih energetskih postrojenja. Takoer je trend
smanjenja vlastite potronje energije ostvaren u termoelektranama, u rafinerijama nafte i u javnim toplanama,
dok se za vlastitu potronju energije u proizvodnji nafte i plina moe primijetiti stagnacija. Porast vlastite
potronje energije u hidroelektranama u 2010. godini ostvaren je zbog putanja u pogon nove HE Lee.

173

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Tablica 5. Vlastita potronja energije u sektoru energetike


PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Proizvodnja nafte i plina

6,43

6,01

7,11

6,39

7,16

4,96

7,11

7,23

Hidroelektrane

0,09

0,12

0,12

0,14

0,11

0,13

0,13

0,40

Termoelektrane

1,37

1,03

1,07

1,14

1,40

1,26

0,93

0,84

Javne toplane

1,30

1,43

1,24

1,12

1,14

1,25

1,19

1,06

Rafinerije

24,49

25,75

24,49

22,67

25,18

19,94

23,35

19,90

Ukupno

33,68

34,33

34,03

31,46

34,99

27,53

32,71

29,42

*) Prethodni podaci

Vlastita potronja energetskog sektora


140
130
120
110
100
90
80
70
60
50

Proizvodnja nafte i plina

Hidroelektrane

Termoelektrane

Javne toplane

Rafinerije

Ukupno

40
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 5. Indeksi vlastite potronje energije u sektoru energetike


*) Prethodni podaci

Na slici 6. prikazan je udio vlastite potronje energije u odnosu na proizvedenu energiju u pojedinim
postrojenjima, kao i udio ukupne vlastite potronje u odnosu na ukupnu potronju energije. Moe se primijetiti
da se udio ukupne vlastite potronje u ukupnoj potronji energije postupno smanjuje te je tako od 9 posto u
2007. godini smanjen na 8,1 posto u 2010. godini. U pojedinim postrojenjima udio vlastite potronje u odnosu
na proizvedenu energiju je razliit i tijekom viegodinjeg razdoblja nema znaajnijih promjena. Najmanji udio
vlastite potronje, ispod 1 posto, ostvaren je u hidroelektranama. Najvei udio vlastite potronje energije
ostvaren je u rafinerijama nafte te je u 2007. godini iznosio 11,2 posto, da bi se do 2010. godine smanjio na
10,6 posto.

174

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Vlastita potronja u odnosu na proizvodnju


12

10

Proizvodnja nafte i plina

Hidroelektrane

Termoelektrane

Javne toplane

Rafinerije

Ukupno

0
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 6. Udio vlastite potronje energije u odnosu na proizvodnju


*) Prethodni podaci

Energetske transformacije
Znaajan dio ukupne potronje energije otpada na gubitke u energetskim transformacijama, koji predstavljaju
razliku energije za energetske transformacije i proizvedene transformirane energije. U tablici 6. prikazan je
razvoj potronje energije u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije. Takoer su na slici 7.
prikazani indeksi razvoja potronje energije u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije.
Tablica 6. Energija za energetske transformacije
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Termoelektrane

48,30

35,36

35,19

37,46

49,71

41,60

33,01

23,56

Javne toplane

24,57

24,33

22,86

21,87

23,57

23,42

23,03

26,45

Javne kotlovnice

4,11

4,06

4,32

3,74

3,63

3,62

3,57

4,10

Industrijske kogeneracije

5,84

5,25

4,97

4,52

4,92

4,22

3,23

0,00

Rafinerije

228,91

227,33

219,49

207,96

226,84

193,03

207,03

189,44

Gradske plinare

0,61

0,52

0,54

0,57

0,44

0,22

0,20

0,18

*) Prethodni podaci

175

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Energija za energetske transformacije


160

140

120

100

80

60

Termoelektrane

Javne toplane

Javne kotlovnice

Industrijske kogeneracije

Rafinerije

Gradske plinare

40
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 7. Indeksi razvoja energije za energetske transformacije


*) Prethodni podaci

Moe se uoiti trend smanjenja potronje energije za energetske transformacije u skoro svim postrojenjima. U
odnosu na ostvarenu potronju energije u 2007. godini, u 2010 godini ostvarena je manja potronja u
termoelektranama za 52,6 postotnih bodova te u rafinerijama nafte za 16,5 postotnih bodova. S druge strane, u
istom je vremenskom intervalu potronja energije u javnim kotlovnicama i javnim toplanama poveana za 13
posto, odnosno za 12,2 posto.
U tablici 7. prikazana je proizvodnja transformirane energije u pojedinim postrojenjima dok su na slici 8.
prikazani indeksi razvoja proizvodnje transformirane energije u pojedinim postrojenjima. Moe se primijetiti da
su u proizvodnji transformirane energije ostvareni vrlo slini trendovi kao i u potronji energije za energetske
transformacije. U odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2007. godini, proizvodnja u 2010. godini bila je u
termoelektranama manja za 51,9 postotnih bodova, odnosno proizvodnja u rafinerijama za 16,6 postotnih
bodova. Ostvarena je vea proizvodnja transformirane energije u javnim toplanama i javnim kotlovnicama za
14,2 posto, odnosno za 3,5 posto.
Tablica 7. Proizvodnja transformiranih oblika energije
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Termoelektrane

18,47

13,01

13,10

14,24

18,65

15,89

12,32

8,98

Javne toplane

16,93

17,20

16,60

15,64

16,29

16,49

16,20

18,61

Javne kotlovnice

3,47

3,30

3,48

2,98

2,99

2,96

2,90

3,09

Industrijske kogeneracije

2,09

1,92

1,82

1,71

1,85

1,65

1,44

Rafinerije

228,36

226,12

218,21

205,92

225,27

190,60

206,08

187,95

Gradske plinare

0,54

0,43

0,51

0,54

0,42

0,21

0,20

0,18

*) Prethodni podaci

176

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Proizvodnja transformirane energije


140
130
120
110
100
90
80
70
60
50

Termoelektrane
Javne kotlovnice

Javne toplane
Industrijske kogeneracije

Rafinerije

Gradske plinare

40
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 8. Indeksi razvoja proizvodnje transformirane energije


*) Prethodni podaci

Na slici 9 prikazana je uinkovitost pretvorbe u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije, koja je


odreena kao odnos proizvedene transformirane energije i odgovarajue potronje energije za promatranu
energetsku pretvorbu. U pojedinim postrojenjima ostvaruje se razliita razina uinkovitosti. U
termoelektranama ona iznosi oko 38 %, u javnim toplanama oko 70 posto i u javnim kotlovnicama oko 80
posto. Najvea uinkovitost pretvorbe ostvarena je u rafinerijama nafte, a iznosila je oko 99 posto. U
promatranom razdoblju promatrane uinkovitosti nisu se znaajnije promijenile. Prikazana uinkovitost za
industrijske kogeneracije odnosi se samo na proizvodnju elektrine energije, odnosno potronju energije za tu
proizvodnju, dok energija za proizvodnju toplinske energije nije uzeta u obzir.
Stupanj djelovanja energetskih transformacija
120

100

80

60

40

20

Termoelektrane

Javne toplane

Javne kotlovnice

Industrijske kogeneracije **

Rafinerije

Gradske plinare

0
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 9. Uinkovitost energetskih transformacija


*) Prethodni podaci
**) Samo za proizvodnju elektrine energije

Razvoj gubitaka energetskih transformacija u razdoblju od 2003. do 2010. godine prikazan je u tablici 8. Na slici
10. prikazani su indeksi razvoja gubitaka u pojedinim postrojenjima i ukupnih gubitaka energetskih
transformacija. Gubici energetskih transformacija odreeni su kao razlika energije za energetske transformacije
177

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

i proizvedene transformirane energije. U odnosu na ostvarene gubitke u 2007. godini, gubici u


termoelektranama bili su u 2010. godini manji za 53,1 postotni bod, odnosno gubici u rafinerijama za 4,3
postotna boda. Takoer su gubici u industrijskim kogeneracijama smanjeni za 41,8 postotni bod u 2009. u
odnosu na 2007. godinu. S druge strane, gubici u javnim kotlovnicama i javnim toplanama poveani su te su u
2010. u odnosu na 2007. godinu bili vei za 57,4, odnosno za 7,7 posto. Ukupni gubici energetskih
transformacija iznosili su 87,8, odnosno 70,9 posto u 2008. i 2009. godini u odnosu na ostvarene gubitke u
2007. godini.
Udio gubitaka energetskih transformacija u ukupnoj potronji energije iznosio je u 2007. godini11,2 posto. U
2008. godini taj je udio smanjen na 10 posto, odnosno u 2009. godini na 8,5 posto.
Tablica 8. Gubici energetskih transformacija
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Termoelektrane

29,84

22,34

22,10

23,22

31,05

25,71

20,69

14,58

Javne toplane

7,64

7,13

6,26

6,23

7,28

6,92

6,83

7,84

Javne kotlovnice

0,64

0,75

0,84

0,75

0,64

0,65

0,67

1,01

3,74

3,32

3,15

2,80

3,07

2,56

1,79

Rafinerije

0,55

1,21

1,29

2,04

1,56

2,43

0,95

1,49

Gradske plinare

0,08

0,09

0,04

0,02

0,02

0,01

0,002

0,002

Ukupni gubici

42,49

34,85

33,67

35,08

43,63

38,29

30,93

2009.

2010.*

Industrijske kogeneracije
**

*) Prethodni podaci
**) Samo za proizvodnju elektrine energije

Gubici energetskih transformacija


160

140

120

100

80

60
Termoelektrane
Javne kotlovnice
Rafinerije
Ukupni gubici

40

Javne toplane
Industrijske kogeneracije **
Gradske plinare

20
2003.

2004.

2005.

2006.

Slika 10. Indeksi gubitaka u energetskim transformacijama


*) Prethodni podaci
**) Samo za proizvodnju elektrine energije

178

2007.

2008.

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Neposredna (finalna) potronja energije


Neposredna potronja energije sudjelovala je u ukupnoj potronji energije u 2007. godini sa 69,4 posto. U 2009.
godini taj je udio povean na 72,9 posto, odnosno u 2010. godini na 73,8 posto. Ostvarena finalna potronja
energije u pojedinim sektorima prikazana je u tablici 9. Na slici 11. prikazano je kretanje indeksa potronje
neposredne energije u pojedinim sektorima. Ukupna finalna potronja energije u 2009. godini iznosila je 98,1
posto u odnosu na ostvarenu potronju u 2007. godini, odnosno u 2010. godini taj je odnos iznosio 98,3 posto.
U razdoblju od 2007. do 2010. godine smanjena je neposredna potronja energije u industriji i prometu, dok je
potronja u kuanstvima, uslugama i poljoprivredi poveana. U 2009. godini potronja energije u kuanstvima
bila je vea za 5,3 posto, u uslugama za 7,7 posto i u poljoprivredi za 2 posto u odnosu na 2007. godinu. U 2010.
godini nastavljeno je poveanje potronje energije u navedenim sektorima pa je tako potronja u odnosu na
2007. godinu bila vea u kuanstvima za 11,7 posto, u uslugama za 7,8 posto i u poljoprivredi za 2,3 posto.
Potronja energije u industriji smanjena je u 2009. godini za 14,6 postotnih bodova, odnosno u 2010. godini za
17,6 postotnih bodova u odnosu na potronju u 2007. godini. U prometu je to smanjenje bilo znatno manje i u
2009. godini iznosilo je 1,1, odnosno u 2010. godini 3,3 postotna boda takoer u odnosu na 2007. godinu.
Tablica 9. Neposredna potronja energije
PJ

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Industrija

58,74

65,45

65,85

68,31

70,00

71,35

59,77

57,66

Promet

74,74

77,01

80,51

85,50

90,70

90,30

89,68

87,68

Kuanstva

75,61

78,53

80,58

77,71

72,00

74,98

75,78

80,45

Usluge

25,60

27,05

28,40

28,24

28,17

30,06

30,34

30,37

Poljoprivreda

10,60

9,95

10,14

10,27

10,27

10,59

10,47

10,51

Ukupno

245,3

258,0

265,5

270,0

271,1

277,3

266,0

266,7

*) Prethodni podaci

Finalna potronja energije


120

110

100

90

80

Industrija

Promet

Kuanstva

Usluge

Poljoprivreda

Ukupno

70
2003.

2004.

2005.

2006.

Slika 11. Indeksi neposredne potronje energije


*) Prethodni podaci

179

2007.

2008.

2009.

2010.*

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Na slici 12. prikazan je razvoj energetskih intenzivnosti u pojedinim sektorima neposredne potronje energije.
Do 2007. godine uglavnom su ostvareni trendovi smanjenja energetske intenzivnosti u veini sektora, osim u
prometu gdje je prevladavala stagnacija ili blagi porast. Nakon 2007. godine energetska intenzivnost ukupne
finalne potronje energije blago je rasla. Takoer je ostvaren trend porasta energetske intenzivnosti u
kuanstvima, uslugama i prometu. U industriji i poljoprivredi energetska intenzivnost se nastavila smanjivati.
Energetska intenzivnost finalne potronje energije
130

120

110

100

90
Industrija

Promet

Kuanstva

Usluge

Poljoprivreda

Ukupno

80

70
2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.*

Slika 12. Indeksi energetske intenzivnosti neposredne potronje energije


*) Prethodni podaci

Na slici 13. prikazana je ukupna i finalna energetska intenzivnost. I dok je za energetsku intenzivnost ukupne
potronje energije tijekom cijelog razdoblja ostvaren trend smanjenja, energetska intenzivnost neposredne
(finalne) potronje energije ostavila je rast nakon 2007. godine. Zbog toga je u porastu bio i odnos finalne i
ukupne energetske intenzivnosti. U 2007. godini finalna energetska intenzivnost iznosila je 72,1 posto u odnosu
na intenzivnost ukupne potronje energije, da bi se do 2010. godine taj odnos poveao na 73,8 posto.
Ukupna i finalna energetska intenzivnost
120

110

100

90

80

70
Odnos finalna/ukupna (%)

60

Ukupna intenzivnost (indeks)


Finalna intenzivnost (indeks)

50
2003.

2004.

2005.

2006.

Slika 13. Ukupna i finalna energetska intenzivnost


*) Prethodni podaci

180

2007.

2008.

2009.

2010.*

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Prilog II Popis postojeih i planiranih


mjera kojima se promiu ciljevi EPBD
U VODNE NAPOMENE
Sukladno zahtjevu lanka 10. stavka 2. Direktive 2010/31/EU, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
Republike Hrvatske izradilo je Popis postojeih i planiranih mjera i instrumenata kojima se promiu ciljevi
Direktive 2010/31/EU od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (dalje u tekstu: Popis mjera).
Za izradu Popisa mjera koriteni su podaci dobiveni od Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Fonda
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU), tvrtke HEP ESCO d.o.o., 7 upanija (od 20 kontaktiranih
upanija koliko ih ima u Republici Hrvatskoj) i Grada Zagreba koji ima status upanije, 9 gradova (od 24 grada
koji imaju vie od 15 000 stanovnika, ne raunajui grad Zagreb), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i 4
poslovne banke (od 30 kontaktiranih banaka).
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) osigurava sredstva za financiranje
pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata u podruju zatite okolia, poboljanja energetske
uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije. Sredstva za financiranje osiguravaju se iz namjenskih
prihoda FZOEU-a od naknada oneienja okolia, to ukljuuje naknade na emisije duikovih oksida,
sumporova dioksida i ugljikovog dioksida, naknade za optereivanje okolia otpadom, naknade korisnika okolia
i posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon. FZOEU dodjeljuje sredstva jedinicama lokalne i
regionalne samouprave, trgovakim drutvima, obrtnicima, nevladinim udrugama, neprofitnim organizacijama i
fizikim osobama i to putem kredita, subvencija kamata, financijske pomoi i donacija.
Osnovna djelatnost tvrtke HEP ESCO d.o.o. je priprema, financiranje i izvedba projekata energetske
uinkovitosti na trinoj osnovi Projekti energetske uinkovitosti ukljuuju modernizaciju ili rekonstrukciju
postojeih postrojenja i objekata, s ciljem racionalnije potronje energije i povratom uloenih sredstava kroz
ostvarene utede u energiji (Energy Service Company u Svijetu je prepoznatljivo ime za tvrtke koje pruaju
cjelovitu uslugu u energetici s otplatom kroz utede). HEP ESCO financira projekt djelomino ili u potpunosti,
ovisno o visini investicije iz ostvarenih uteda, preuzima rizik ostvarenja uteda u razdoblju povrata investicije,
te jami za njihovo ostvarenje. Utede se mjere kroz unaprijed definiran postupak mjerenja i verifikacije uteda.
Korisnici usluge HEP ESCO-a su krajnji korisnici energije, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, a partneri
na projektu su konzultantske, projektantske i inenjerske tvrtke, malo i srednje poduzetnitvo, proizvoai
opreme i izvoai radova, te domae poslovne banke.
Kako bi, sukladno lanku 10. stavku 3. Direktive 2010/31/EU, Europska komisija mogla ispitati uinkovitost
postojeih i predloenih mjera, u Popis mjera uvrtene su mjere koje sadre pokazatelje poboljanja energetske
uinkovitosti: postignute utede energije u postojeim mjerama odnosno procijenjene utede energije u
planiranim mjerama. U svrhu prikupljanja i lakeg objedinjavanja podataka, svim kontaktiranim institucijama
bio je dostavljen obrazac u koji je, osim navedenih pokazatelja energetske uinkovitosti, bilo potrebno navesti
podatke o nositeljima aktivnosti potrebnim za provoenje pojedine mjere, izvorima sredstava za financiranje
ulaganja u provedbu mjere, iznos uloenih sredstava za pojedinu postojeu mjeru odnosno procjenu potrebnih
sredstava za financiranje ulaganja u provedbu planirane mjere, informaciju o dostupnosti podataka irokoj
javnosti (internet, slubena glasila...), podatak o smanjenju emisije CO2 i vremenu povrata investicije te ostale
podatke o provedenim aktivnostima koje su kontaktirane institucije ispunile ovisno o postojanju evidecije o
istima. Iz navedenog se opet moe izvui zakljuak da nadziranje uinkovitosti i uspjenosti instrumenata
politike nije mogue bez odgovarajuih podataka i sustava prikupljanja informacija.

181

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Mjere za poboljanje energetskog svojstva zgrada podijeljene su u dvije skupine: postojee i planirane te tri
podskupine:
1. mjere za podsektor zgrada koje su u vlasnitvu proraunskih i izvanproraunskih korisnika dravnog
prorauna, proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica lokalne i podrune regionalne samouprave, trgovakog drutva i pravne osobe u kojoj Republika Hrvatska odnosno
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje;
2. mjere za podsektor komercijalnih i uslunih zgrada;
3. mjere za podsektor stambenih zgrada.
Radi bolje preglednosti, sve mjere prikazane su u tablinom obliku, a svaka je mjera numerirana.

182

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

1. P OPIS

POSTOJEIH MJER A I INSTRUMENATA KOJ IMA SE POBOLJAVA EN ERGETSKO SVOJSTVO

ZGRADA

1.1.

Postojee mjere za podsektor zgrada koje su u vlasnitvu proraunskih i izvanproraunskih


korisnika dravnog prorauna, proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica
lokalne i podrune - regionalne samouprave, trgovakih drutava i pravnih osoba u kojima
Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju
odluujui utjecaj na upravljanje

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

Dostupnost
podataka
o
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Provedene aktivnosti
Utroena sredstva (kn)
Postignute
utede
energije
(kWh/god.) ili (kn/god.)
Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

Dostupnost
podataka
o
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Provedene aktivnosti
Utroena sredstva (kn)
Postignute
utede
energije
(kWh/god.) ili (kn/god.)
Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)

1
Zamjena klasinih arulja kompaktnim fluorescentnim cijevima (tednim
aruljama) te ugradnja fluorescentnih cijevi s predspojnim napravama u 5
osnovnih kola u Karlovcu
Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.
HEP ESCO
HEP ESCO
Projekt je zavren 2005. godine
180 050,00 kn (bez PDV-a)
48 565,67 kWh/god.
(ili 32 579,00 kn/god. bez PDV-a)
25 740,00 kg/god.
5,5 godine

2
Toplinska izolacija fasade, ugradnja tednih arulja, ugradnja ventila s
termostatskim glavama, ugradnja kotlovske automatike te zamjena lo ulja s
plinskim gorivom u 5 osnovnih kola i 4 vrtia u Karlovcu
Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.
HEP ESCO
HEP ESCO
Projekt je zavren 2007. godine
4 123 226,00 kn (bez PDV-a)
259 288,74 kWh/god.
(ili 277 764,00 kn/god. bez PDV-a)
63 261,00 kg/god.
14,8 godine

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja tednih arulja, ugradnja kotlovske oprema uz uvoenje kotlovske


automatike i zamijena lo ulja s plinskim gorivom u 8 kola Varadinske upanije

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Projekt je zavren u prosincu 2006. godine

Utroena sredstva (kn)

2 916 904,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

739 915,00 kWh/god.


(ili 373 629,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

172 030,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

7,8 godina

183

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena kotlova i kotlovske opreme te prelazak na koritenje plina u 4 kole


Varadinske upanije

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u rujnu/listopadu 2008. godine

Utroena sredstva (kn)

1 798 516,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

120 263,00 kWh/god.


(ili 148 339,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

51 533,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

12,1 godina

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Dogradnja kotlovnice, prelazak na loenje prirodnim plinom, ugradnja kompletne


nove termotehnike armature u kotlovnici i spajanje na postojei radijatorski
sustav grijanja. Izvrena je izmjena starih radijatorskih ventila termostatskim u
starom dijelu Osnovne kole Trnovec u Varadinskoj upaniji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u prosincu 2009. godine

Utroena sredstva (kn)

1 242 665,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

58 978,00 kWh/god.
(ili 116 544,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

34 795,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

13,9 godina

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja tednih arulja, ugradnja opreme za kotlove uz uvoenje automatike,


zamjena lo ulja plinskim gorivom i vrelovodnim centralnim sustavom te ugradnja
ventila s termostatskim glavama na 3 kole u Sisku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u studenom 2008. godine

Utroena sredstva (kn)

4 181 611,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

357 637,00 kWh/god.


(ili 495 132,00 kn/god. bez PDV-a)

184

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

152 336,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

11,0 godina

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena vanjske dotrajale stolarije novom s niskim koeficijentom prolaska


topline, rekonstrukcija elektroinstalacija i rasvjete uz podizanje kvalitete
rasvijetljenosti prostorija, ugradnja kompenzatora jalove energije, rekonstrukcija
kotlovnica uz promjenu energenta iz loivog ulja u prirodni plin i ugradnja
termostatskih ventila na radijatore u 5 kola u Karlovakoj upaniji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u listopadu 2010. godine

Utroena sredstva (kn)

7 351 000,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

959 152,00 kWh/god.


(ili 370 367,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

221 076,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

19,9 godina

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ventila na radijatore uz balansiranje cijevne mree


radijatorskog grijanja, ugradnja automatske regulacije rada kotlovnica,
modernizacija opreme kotlovnica uz ugradnju plinskog kondenzacijskog kotla,
kompenzacija jalove energije i rekonstrukcija elektrinih instalacija uz ugradnju
rasvjete s visokouinkovitim rasvjetnim tijelima u 13 kola u Meimurskoj upaniji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u rujnu 2009. godine

Utroena sredstva (kn)

1 904 000,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

996 060,00 kWh/god.


(ili 99 543,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

80 720,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

19,1 godina

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija kotlovnica uz prelazak na plin kao novi izvor energije,


rekonstrukcija razvoda centralnog grijanja, ugradnja termostatskih ventila te
sanacija i zamjena vanjske stolarije u 12 kola Krapinsko-zagorske upanije

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u prosincu 2010. godine.

185

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Utroena sredstva (kn)


Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

7 300 000,00 kn (bez PDV-a)


energije

674 089,00 kWh/god.


(ili 606 347,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

225.366,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

12,0 godina

Redni broj mjere

10

Ime mjere (instrumenta)

Prelazak grijanja bolnice OB "Dr. Ivo Pedii" Sisak s extra lakog loivog ulja na
centralni toplinski sustav CTS u gradu Sisku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u listopadu 2007. godine.

Utroena sredstva (kn)

6 117 429,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

2 919 876,00 kWh/god.


(ili 461 667,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

609 040,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

13,3 godine

Redni broj mjere

11

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena kotlova i optimalizacija grijanja, sanacija sustava pare i kondenzata u


praonici rublja, ugradnja termostatskih ventila i zamjena parnog kotla u bolnici OB
Varadin u Varadinskoj upaniji.

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.

Nositelj aktivnosti

HEP ESCO

Izvor sredstava za provedbu

HEP ESCO

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u listopadu 2010. godine.

Utroena sredstva (kn)

9 816 366,00 kn (bez PDV-a)

Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)

energije

4 892 381,00 kWh/god.


(ili 982 110,00 kn/god. bez PDV-a)

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

978 481,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

10,0 godina

Redni broj mjere

12

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija ovojnice i zamjena energetski uinkovitog tehnikog sustava


Sportske dvorane "Mavrinci" u opini avle u Primorsko goranskoj upaniji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti

Natjeaj Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost


(dalje u tekstu: FZOEU)
Opina avle

186

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu

Opina avle: opinski proraun 66,8%

FZOEU: financijska pomo 33,2 %

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

3 589 354,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

219 000,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

44 019,00 kg/god.

Redni broj mjere

13

Ime mjere (instrumenta)

Dogradnja prostora, rekonstrukcija ovojnice i zamjena energetski uinkovitog


tehnikog sustava Djejeg vrtia i jaslica "Zipkica" u Zaboku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad Zabok

Izvor sredstava za provedbu

Grad Zabok: gradski proraun 77,4%

FZOEU: financijska pomo 22,6%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

2 749 789,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

242 585,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

48 560,00 kg/god.

Redni broj mjere

14

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena vanjskih prozora zgrada Splitsko - dalmatinske upanije u Splitu

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Splitsko - dalmatinska upanija

Izvor sredstava za provedbu

Splitsko-dalmatinska upanija: proraun upanije 40,1%

FZOEU: financijska pomo 59,9 %

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

2 086 287,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

350 000,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

70 350,00 kg/god.

Redni broj mjere

15

Ime mjere (instrumenta)

Sanacija proelja spomen doma u Ivani Gradu, izrada fasade Spomen doma Alojz
Vulinec, Ivani Grad

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti

Natjeaj FZOEU-a
Grad Ivani Grad

187

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu

Grad Ivani Grad: gradski proraun 72,0%

FZOEU: financijska pomo 28,0 %

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

200 000,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

19 742,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

3 968,00 kg/god.

Redni broj mjere

16

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija ovojnice Osnovne kole 22. lipnja u Sisku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad Sisak

Izvor sredstava za provedbu

Grad Sisak: gradski proraun 69,7%

FZOEU: financijska pomo 30,3%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

923 192,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

3 064,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

616,00 kg/god.

Redni broj mjere

17

Ime mjere (instrumenta)

Izmjena vanjske stolarije u Osnovnoj koli Braa Bobetko u Sisku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad Sisak

Izvor sredstava za provedbu

Grad Sisak: gradski proraun 65,7%

FZOEU: financijska pomo 34,3%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

907 405,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

114 389,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

22 992,00 kg/god.

Redni broj mjere

18

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja energetski uinkovite vanjske stolarije (zasloni) i ureaja za hlaenje i


ventilaciju u Osnovnoj koli I. Brli Maurani u opini Brdovec

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti

Natjeaj FZOEU-a
Opina Brdovec

188

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu

Opina Brdovec: opinski proraun 66,4%

FZOEU: financijska pomo 33,6%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

59 553,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

98 577,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

19 814,00 kg/god.

Redni broj mjere

19

Ime mjere (instrumenta)

Toplinska izolacija ovojnice zgrade javne namjene Opine Beretinec

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina Beretinec

Izvor sredstava za provedbu

Opina Beretinec: opinski proraun 74,4%

FZOEU: financijska pomo 25,6%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

85 223,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

51 300,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

10 311,00 kg/god.

Redni broj mjere

20

Ime mjere (instrumenta)

Topinska izolacija ovojnice zgrade javne namjene Opine Vidovec

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina Vidovec

Izvor sredstava za provedbu

Opina Vidovec: opinski proraun 60,0%

FZOEU: financijska pomo 40,0%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

68 924,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

56 329,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

11 322,00 kg/god.

Redni broj mjere

21

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija sustava za grijanje i ovojnice portske dvorane u Gradini

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina Gradina

Izvor sredstava za provedbu

Opina Gradina: opinski proraun 20,0%

FZOEU: financijska pomo 80,0%

189

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

69 445,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

109 109,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

21 931,00 kg/god.

Redni broj mjere

22

Ime mjere (instrumenta)

Dogradnja zgrade te rekonstrukcija proelja i tehnikog sustava vrtia u upanji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad upanja

Izvor sredstava za provedbu

Grad upanja: gradski proraun 83,0%

FZOEU: financijska pomo 17,0%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

9 998 854,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

118 640,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

23 847,00 kg/god.

Redni broj mjere

23

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija centralnog grijanja kina Mladost u upanji

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad upanja

Izvor sredstava za provedbu

Grad upanja: gradski proraun 70,7%

FZOEU: financijska pomo 29,3%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2006. godini.

Utroena sredstva (kn)

724 713,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

54 490,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

10 952,00 kg/god.

Redni broj mjere

24

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija (dogradnja) proelja Klinike za enske bolesti i porode KBC


Zagreb, zamjena stolarije i zamjena klasinih arulja tednim aruljama

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - MZSS

Izvor sredstava za provedbu

MZSS: dravni proraun 94,2%

FZOEU: financijska pomo 5,8%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

190

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Utroena sredstva (kn)

5 183 650,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

38 000,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

7 638,00 kg/god.

Redni broj mjere

25

Ime mjere (instrumenta)

Opremanje tehnikih sustava niskoenergetske zgrade u Osijeku

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad Osijek

Izvor sredstava za provedbu

Grad Osijek: gradski proraun 93,8%

FZOEU: financijska pomo 6,2%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

724 713,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

3 663 084,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

5 114,00 kg/god.

Redni broj mjere

26

Ime mjere (instrumenta)

Prenamjena postojee graevine u djeji vrti u opini Pua, rekonstrukcija


proelja i tehnikog sustava

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina Pua

Izvor sredstava za provedbu

Opina Pua: opinski proraun 60,0%

FZOEU: financijska pomo 40,0%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

539 724,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

100 111,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

20 122,00 kg/god.

Redni broj mjere

27

Ime mjere (instrumenta)

Ureenje fasade doma u Kuinama te sanacija krova i fasade na Domu Zvonimir u


Solinu

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Grad Solin

Izvor sredstava za provedbu

Grad Solin: gradski proraun 73,6%

FZOEU: financijska pomo 26,4%

191

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2009. godini.

Utroena sredstva (kn)

1 234 419,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

9 700,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

1 950,00 kg/god.

Redni broj mjere

28

Ime mjere (instrumenta)

Obnova, dogradnja i nadogradnja Hrvatskog doma u opini Suhopolje

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina Suhopolje

Izvor sredstava za provedbu

Opina Suhopolje: opinski proraun 20,0%

FZOEU: financijska pomo 80,0%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

138 295,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

29 015,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

5 832,00 kg/god.

Redni broj mjere

29

Ime mjere (instrumenta)

Ureenje fasade ekoloki uinkovitim graevinskim materijalima O A.G. Mato u


naselju ainci

Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Opina ainci

Izvor sredstava za provedbu

Opina ainci: opinski proraun 43,2%

FZOEU: financijska pomo 56,8%

Provedene aktivnosti

Radovi su zavreni u 2010. godini.

Utroena sredstva (kn)

732 434,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

112 046,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

22 521,00 kg/god.

Redni broj mjere

30

Ime mjere (instrumenta)

Promjena izvora energije u kotlovnici u Komunalnoj garai kurinje Komunalnog


drutva istoa d.o.o. Rijeka

Dostupnost podataka

U upravi Komunalnog drutva istoa

Nositelj aktivnosti

Komunalno drutvo istoa d.o.o. Rijeka

Izvor sredstava za provedbu

Komunalno drutvo istoa d.o.o. Rijeka

Utroena sredstva (kn)

500 000,00 kn

192

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Postignute utede energije


(kn/god.)

100 000,00 kn/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

5 godina

Redni broj mjere

31

Ime mjere (instrumenta)

Uvoenje instalacije centralnog grijanja u podrunoj koli dralovi u Bjelovaru

Dostupnost podataka

projekt

Nositelj aktivnosti

Grad Bjelovar

Izvor sredstava za provedbu

Gradski proraun Grada Bjelovara

Procjena sredstva (kn)

252.415,00 kn

Postignute utede energije

22%

Redni broj mjere

32

Ime mjere (instrumenta)

Postavljanje solarnih kolektora s interpolacijom i izmjenama na postojeem


sistemu u svrhu pripreme sanitarne tople vode za prostore svlaionice dvorane

Dostupnost podataka

Internetska stranica Grada akovca

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (dalje u tekstu:


MRRSVG): dravni proraun

Utroena sredstva (kn)

60.000,00 kn

Postignute utede energije

20%

Redni broj mjere

33

Ime mjere (instrumenta)

Postavljanje solarnih kolektora s interpolacijom i izmjenama na postojeem


sistemu u svrhu pripreme sanitarne tople vode za prostore kolske kuhinje

Dostupnost podataka

Internetska stranica Grada akovca

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

MRRSVG: dravni proraun

Utroena sredstva (kn)

52.000,00 kn

Postignute utede energije

33%

Redni broj mjere

34

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena graevinske stolarije na Djejem vrtiu Cvrak u akovcu

Dostupnost podataka

Uprava Grada

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada i decentralizirana sredstva

Utroena sredstva (kn)

160.000,00 kn

Postignute utede energije

7%

193

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

35

Ime mjere (instrumenta)

Sanacija sustava grijanja i ugradnja termostatskih ventila u Djejem vrtiu


Cvrak u akovcu

Dostupnost podataka

Uprava Grada

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada i decentralizirana sredstva

Utroena sredstva (kn)

33.000,00 kn

Postignute utede energije

6%

Redni broj mjere

36

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena graevinske stolarije u Djejem vrtiu u Makovcu

Dostupnost podataka

Uprava Grada

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada i decentralizirana sredstva

Utroena sredstva (kn)

24.000,00 kn

Postignute utede energije

4%

Redni broj mjere

37

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija tehnikog sustava za grijanje, ugradnja termostatskih ventila,


vanjskih i unutarnjih senzora i termostata (vremenskih), ugradnja energetski
uinkovite rasvjete (LED i halogena rasvjeta) u Gradskoj knjinici i itaonici i caffe
baru Littera u akovcu

Dostupnost podataka

Uprava Grada

Nositelj aktivnosti

Grad akovec

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada

Utroena sredstva (kn)

58.000,00 kn

Postignute utede energije

13%

Redni broj mjere

38

Ime mjere (instrumenta)

Sustav za kogeneraciju Gradski bazeni akovec 30 kW


Dva kogeneratora paketne izvedbe koji se sastoje od Otto motora s unutarnjim
izgaranjem i asinhronog generatora. Svaki kogenerator proizvodi 15 kW elektrine
energije i 39 kW toplinske energije pri punom optereenju.

Dostupnost podataka

GP EKOM d.o.o.

Nositelj aktivnosti

GP EKOM d.o.o

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada i sredstva GP EKOM-a

Utroena sredstva (kn)

547.398,00 kn

Postignute utede energije

14%

194

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

39

Ime mjere (instrumenta)

Toplinska izolacija proelja i krova, zamjena stolarije,


rekonstrukcija tehnikih sustava Osnovne kole Ljudevit Gaj u Osijeku

Dostupnost podataka

Podaci su u djelomino dostupni u Slubenom glasilu Grada Osijeka, www. Projekt


CHEE

Nositelj aktivnosti

Grad Osijek

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

Grad Osijek: gradski proraun

EU fond - IPA prekograninog programa Maarska-Hrvatska Europske unije

Izvor sredstava za provedbu

Utroena sredstva (kn)

1.000.000,00 kn

Postignute utede energije

75%

Redni broj mjere

40

Ime mjere(instrumenta)

Rekonstrukcija sustava grijanja i prikljuak na centralni toplinski sustav Osnovne


kole Viktorovac, Djejeg vrtia Tratinica, portsko-rekreacijskog centra Klizalite
i Doma mjesnog odbora Viktorovac

Dostupnost podataka

Podaci su u djelomino dostupni putem interneta na stranici grada Siska


(www.sisak.hr) te Slubenog glasnika Sisako-moslavake upanije

Nositelj aktivnosti

Grad Sisak

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada Siska

Utroena sredstva (kn)

1.397.335,00 kn

Postignute utede energije

cca 10%

Redni broj mjere

41

Ime mjere(instrumenta)

Ugradnjom izmjenjivaa topline, u objektu portsko-rekreacijskog centra Bazen


Sisak iskoriten je toplinski potencijal otpadne bazenske vode za predgrijavanje
svjee hladne vode kojom se iz sanitarnih uvjeta mora nadopunjavati bazen

Dostupnost podataka

Podaci su u djelomino dostupni putem interneta na stranici grada Siska


(www.sisak.hr) te Slubenog glasnika Sisako-moslavake upanije

Nositelj aktivnosti

Grad Sisak

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada Siska

Utroena sredstva (kn)

242.113,00 kn

Postignute utede energije

cca 200.000 kWh/god. (projektantska procjena)

Vrijeme povrata investicije (god.)

cca 2 godine

Redni broj mjere

42

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ventila u cca 30% zgrada u vlasnitvu Grada Zagreba do


2012. Za 2011. godinu predviena ugradnja 2600 kompleta ventila. Za kolske i
zdravstvene ustanove predvieni antivandalni termostatski ventili. Uteda 16
2
2
kWh/m , prosjean broj radijatora iznosi 0.0517 radijatora/m (na temelju
podataka iz analiziranih podrunih ureda Grada Zagreba), cijena kompleta
termostatskog ventila iznosi oko 300 kn

Dostupnost podataka

Mjera iz Plana energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za 2011. godinu.

195

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Provedene aktivnosti

x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Zagrebaki holding d.o.o.
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
Ugraeno 900 kompleta termostatskih ventila.

Utroena sredstva (kn)

275 500,00 kn

Postignute utede energije


(TWh/god.)

42 120 TWh/god.
(11,7 TJ/god.)

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,4 godina

Redni broj mjere

43

Ime mjere (instrumenta)

Kompenzacije jalove snage u 10 osnovnih kola i u jednom djejem vrtiu grada


Zagreba

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Utroena sredstva (kn)

90 000,00 kn

Postignute utede energije


(TWh/god.)

7 776 TWh/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

1 godina

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

44
Provedene mjere:
Osnovna kola Ivan Goran Kovai, Duga Resa - sanacija vanjske stolarije i
proelja zgrade,
Srednja kola Duga Resa - sanacija vanjske stolarije,
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin - zamjena fasadne stolarije,
Prva osnovna kola Ogulin - zamjena fasadne stolarije
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehniku kulturu, port i informiranje Karlovake
upanije
x
Karlovaka upanija
x
HEP - ESCO d. o. o.
x
Proraun Karlovake upanije
x
HEP-ESCO d.o.o.
5.708.578,00 kn
345.096,00 kn/god.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Utroena sredstva (kn)
Postignute utede energije
(kn/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)

Redni broj mjere

Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj


Grad Zagreb: gradski proraun

(2,16 TJ/god.)

16,5 godina

45

196

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Ime mjere (instrumenta)

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Utroena sredstva (kn)
Postignute utede energije
(kn/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)

Provedene mjere:
Prirodoslovna kola Karlovac - modernizacija rasvjete, rekonstrukcija
kotlovnice i prelazak na plin,
Ekonomska i turistika kola Karlovac - promjena izvora energije u prirodni
plin,
umarska i drvodjeljska kola Karlovac - rekonstrukcija rasvjete,
kompenzacija jalove energije i prelazak na plin,
Gimnazija B. Frankopana Ogulin - rekonstrukcija uljne kotlovnice, ugradnja
termostatskih radijatorskih ventila i rekonstrukcija elektroinstalacije rasvjete,
Prva O Ogulin - rekonstrukcija elektroinstalacije rasvjete,
S Duga Resa - rekonstrukcija uljne kotlovnice i ugradnja termostatskih
radijatorskih ventila
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehniku kulturu, port i informiranje Karlovake
upanije
x Karlovaka upanija
x HEP-ESCO d.o.o.
x Proraun Karlovake upanije
x HEP-ESCO d.o.o.
7.227.480,00 kn
453.900,00 kn/god.
16,0 godina

Redni broj mjere

46

Ime mjere(instrumenta)

Sustav daljinskog oitanja struje, vode i plina je pilot projekt UNDP-a u sklopu
programa Vlade RH Dovesti svoju kuu u red. Na ulazu u zgradu Ministarstva,
Katanieva 5, instaliran je LCD gdje su dostupni svi podaci o potronji elektrine
energije, vode i plina na dnevnoj, tjednoj i mjesenoj razini.

Dostupnost podataka

Podaci su dostupni na LCD panelu na recepciji Ministarstva financija, Zagreb,


Katanieva 5 i u ISG- u MINGORP

Nositelj aktivnosti

UNDP Hrvatska i Ministarstvo financija

Izvor sredstava za provedbu

FZOEU

Utroena sredstva (kn)

80.000,00 kn

Postignute utede energije

5 10 %

Redni broj mjere

47

Ime mjere (instrumenta)

Opremanje nove upravne zgrade primorsko-goranske upanije Slogin kula 2


solarnim elijama za proizvodnju elektrine energije i plinskim ureajem za
odravanje sobne temperature

Dostupnost podataka

Internetska stranica www.pgz.hr

Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x

Primorko-goranska upanija
Regionalna energetska agencija Kvarner
Primorsko-goranska upanija: upanijski proraun: 65,3%
FZOEU: 34,7% sufinanciranje

Provedene aktivnosti

Projekt je u cijelosti realiziran u 2011. godini.

Utroena sredstva (kn)

1 816 681,00 kn godinje

Postignute
(kWh/god.)

utede

energije

Vrijeme povrata investicije (god.)

11 873,00 kWh/god.
9,0 godina

197

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

48

Ime mjere (instrumenta)

Obrazovanje i promjena ponaanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasnitvu Grada


Zagreba

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu


Kratki opis/komentar

x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
FZOEU
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
IEE program
Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:
x
Organizacija obrazovnih radionica o nainima utede energije;
Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, broura, postera, naljepnica,
x
i sl.)
Organizacija tribina, strunih seminara i slino.
x
Obrazovne aktivnosti potrebno je provoditi kontinuirano za svaku godinu. Osim
obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je razmotriti i uvoenje i
poticajnih mjera u sklopu ega dio financijskih sredstava od ostvarene utede u
energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je uteda ostvarena.

Utroena sredstva (kn)

300 000,00 kn godinje

Postignute utede energije

Mjere s dugoronim uinkom

1.2.

Postojee mjere za podsektor komercijalnih i uslunih zgrada

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Uvoenje solarnog termikog sustava za pripremu PTV i dizalica topline za


grijanje/hlaenje i ventilaciju te prelazak na UNP kao izvora energije u hotelu
Vespera na Malom Loinju

Dostupnost podataka

Natjeaj FZOEU-a raspisan 2008. godine za OIE

Nositelj aktivnosti

Hotel Vespera

Izvor sredstava za provedbu

Hotel Vespera: 98%

FZOEU:

2% (subvencije kamata)

Provedene aktivnosti

Radovi dovreni do srpnja 2010. godine

Utroena sredstva (kn)

29 850 373,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

450 151,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

36 171,00 kg/god.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Uvoenje solarnog sustava za pripremu PTV i potporu grijanju i solarnog


fotonaponskog sustava za proizvodnju elektrine energije na objektu u
Dubrovako-neretvanskoj upaniji

198

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Dostupnost podataka

Natjeaj FZOEU-a raspisan 2008. godine za OIE

Nositelj aktivnosti

Zgrada komercijalnog sadraja

Izvor sredstava za provedbu

Vlasnik zgrade 60%

FZOEU:

40% (kredit)

Utroena sredstva (kn)

1088088,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

12 878,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

2 588,00 kg/god.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja dizalice topline u polivalentnom centru za obrazovanje instalatera za


koritenje obnovljivih izvora energije u odrivoj gradnji u opini Kamanje u
Karlovakoj upaniji

Dostupnost podataka

Natjeaj FZOEU-a raspisan 2008. godine za OIE

Nositelj aktivnosti

Centar za obrazovanje instalatera

Izvor sredstava za provedbu

Centar za obrazovanje instalatera: 61,94%

FZOEU:

38,06% (kredit)

Provedene aktivnosti

Radovi dovreni do svibnja 2010. godine

Utroena sredstva (kn)

2 257 411,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

36 086,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

7 253,00 kg/god.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija ovojnice i tehnikog sustava poslovne zgrade "Konar" u Zagrebu

Dostupnost podataka

Natjeaj FZOEU-a

Nositelj aktivnosti

Konar d.o.o.

Izvor sredstava za provedbu

Konar d.o.o.: opinski budet 61,94%

FZOEU:

34,5% (kredit)

Provedene aktivnosti

Radovi dovreni do 2008. godine

Utroena sredstva (kn)

4 924 888,00 kn

Postignute utede energije


(kWh/god.)

809 000,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

162 609,00 kg/god.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena dotrajalih ureaja za klimatizaciju novima vee energetske uinkovitosti


sa ekoloki prihvatljivim plinom u poslovnicama Zagrebake banke

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Provedene aktivnosti

Radovi dovreni do 2010. godine

199

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Utroena sredstva (kn)

1 120.000,00 kn

Postignute utede energije


(GWh/god.)

100 800 GWh/god.


(ili 28 GJ/god.)

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena dotrajalih prozora na poslovnoj zgradi Savska 62 u Zagrebu novima, boljih


energetskih svojstava

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Utroena sredstva (kn)

cca. 2.250.000,00 kn

Postignute utede energije


(GWh/god.)

cca 1 800 000 GWh/god.


(ili cca. 500 GJ/god)

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija sustava grijanja, zamjena izvora energije (loivog ulja) prirodnim


plinom, rekonstrukcija sustava hlaenja i zamjena vanjske stolarije na 4
poslovnice Zagrebake banke

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Utroena sredstva (kn)

8.450.000,00 kn

Postignute
(GWh/god.)

1.3.

utede

energije

cca 558 000 GWh/god.


(ili cca. 155 GJ/god)

Postojee mjere za podsektor stambenih zgrada

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Nabava i ugradnja solarnih kolektorskih sustava za pripremu potrone tople vode i


grijanje za 30 kuanstava u 2010. godini na podruju grada Zadra

Dostupnost podataka

Podaci su u cjelosti dostupni putem interneta i drugih javnih medija

Nositelj aktivnosti

Grad Zadar

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada Zadra: sufinanciranje 30% (max. 10 000,00 kn)

FZOEU: sufinanciranje 36%

Graani: 34%

Provedene aktivnosti

Sufinancirana je ugradnja solarnih kolektora na 10 kuanstava

Utroena sredstva (kn)

267 111,00 kn

Postignute utede energije

60%

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,3 godine

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Nabava i izvoenje 14 solarnih sustava za pripremu potrone tople vode te 3


sustava geotermalnih dizalica topline u kuanstvima u Krapinsko-zagorskoj
upaniji za 2010. godinu

200

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

Slubeno glasilo Krapinsko-zagorske upanije, javna glasila


x
Krapinsko-zagorska upanija
x
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
x
Krapinsko-zagorska upanija
x
Gradovi i Opine
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
x
Ukupni trokovi opreme i ugradnje sustava za koritenje obnovljivih izvora energije
u kuanstvima sufinancirani su nepovratnim novanim sredstvima u iznosu od 40%
odnosno do najveeg iznosa od 12.000,00 kn po kuanstvu ukljuujui zakonsku
stopu PDV-a.

Utroena sredstva (kn)

199.031,00 kn ( upanija, FZOEU, Gradovi i Opine)

Postignute utede energije

104 958 kWh

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Obrazovanje i promocija energetske uinkovitosti za graane

Dostupnost podataka

Mjera iz Plana energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za 2011. godinu.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Kratki opis/komentar

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Zagrebaki holding d.o.o.
REGEA
UNDP
Udruge civilnog drutva
Gradski proraun
IEE program
FZOEU
UNDP

Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x
x
x
x
x
x

Kontinuirano informiranje potroaa o nainima energetskih uteda i


aktualnim energetskim temama;
Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti
graana o energetskoj uinkovitosti u zgradama;
Organizacija Energetskog tjedna i strunih skupova i meunarodnih
konferencija za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije
staklenikih plinova;
Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i koritenju zgrada na odrivi
nain za ciljne grupe graana;
Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj
uinkovitosti, koritenju obnovljivih izvora energije i ekoloko prihvatljivih
goriva;
Nastavak i unapreenje rada infocentara, info-galerija energetske
uinkovitosti i druge aktivnosti.

U sklopu ove mjere organizirati i II Zagrebaki energetski tjedan i godinja


konferencija udruenja Energy Cities.
Napomena: mjera se provodi zajedno s mjerom br. 4 te su trokovi ukljueni u
provedbu mjere br. 4.
Provedene aktivnosti

x
x
x
x

Organiziran i odran Zagrebaki energetski tjedan 2011. u sklopu kojeg su


odrani razni struni skupovi
Organizirana i odrana godinja konferencija Energy Cities 2011.
Izraeni i distribuirani obrazovni i promotivni materijali o energetskoj
uinkovitosti, koritenju obnovljivih izvora energije i ekoloko prihvatljivih
goriva;
Nastavljen i unapreen rad infocentara i info-galerije energetske
uinkovitosti.

201

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Utroena sredstva (kn)

686 000,00 kn

Postignute utede energije

Mjere s dugoronim uinkom

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Nabava i izvoenje solarnih sustava za grijanje i pripremu PTV za 60 kuanstava u


Primorsko-goranskoj upaniji do 2011. godine

Dostupnost podataka

Internetska stranica www.reakvarner.hr

Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

Utroena sredstva (kn)


Postignute
(kWh/god.)

utede

x
Primorsko-goranska upanija
x
Regionalna energetska agencija Kvarner
x
Primorsko-goranska upanija i FZOEU: 40% (do 12 000,00 kn)
x
Fizike osobe: min. 60%
Ukupni trokovi opreme i ugradnje sustava za koritenje obnovljivih izvora energije
u kuanstvima sufinancirani su nepovratnim novanim sredstvima u iznosu od 40%
odnosno do najveeg iznosa od 12.000,00 kn po kuanstvu ukljuujui zakonsku
stopu PDV-a.
2 000 000,00 kn ( upanija, FZOEU, fizike osobe)

energije

229 345,00 kWh/god.

Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)

69 350,00 kg/god.

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,0 godina

Redni broj mjere

Ime mjere(instrumenta)

Dodjela kredita za zamjenu stolarije i/ili postavljanje toplinske izolacije fasade u


iznosu do 15.000 EUR-a na rok do 7 godina, uz nominalnu kamatnu stopu 9,99 %
godinje, promjenjiva

Dostupnost podataka

Podaci dostupni na internetskoj stranici www.kbz.hr i u poslovnici Banke

Nositelj aktivnosti

Kreditna Banka Zagreb

Izvor sredstava za provedbu

Kreditna Banka Zagreb

Kratki opis/komentar

Korisnici kredita, fizike osobe sklapaju sa izvoaem radova tvrtkom Dom invest
d.o.o. ugovor o izvoenju radova. Sredstva kredita se troe strogo namjenski.

Provedene aktivnosti

Do sada nije realizira nijedan kredit iz ove kreditne linije.

Utroena sredstva (kn)

0,00 kn

Postignute utede energije

0,00 kWh/god.

(kWh/god.)

202

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

2. P OPIS PLANIRANIH MJERA I INSTRUMENATA KOJIMA SE POBOLJAVA ENERGETSKO SVOJSTVO


ZGRADA

2.1.

Planirane mjere za podsektor zgrada koje su u vlasnitvu proraunskih i izvanproraunskih


korisnika dravnog prorauna, proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica
lokalne i podrune - regionalne samouprave, trgovakog drutva i pravne osobe u kojoj
Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima
odluujui utjecaj na upravljanje

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Obrazovanje i promjena ponaanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasnitvu Grada


Zagreba

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Grad Zagreb

Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj

FZOEU

REGEA

Izvor sredstava za provedbu

Kratki opis/komentar

Gradski proraun

IEE program

Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:


x

Organizacija obrazovnih radionica o nainima utede energije;

Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, broura, postera, naljepnica,


i sl.)

Organizacija tribina, strunih seminara i slino.

Obrazovne aktivnosti potrebno je provoditi kontinuirano za svaku godinu. Osim


obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je razmotriti i uvoenje i
poticajnih mjera u sklopu ega dio financijskih sredstava od ostvarene utede u
energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je uteda ostvarena.
Utroena sredstva (kn)

300 000,00 kn/godinje

Procjena utede energije

Mjere s dugoronim uinkom

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

2
Do 2012. godine u 10% zgrada u sektorima obrazovanja (djeji vrtii), zdravstva i
socijale (bolnice, domovi zdravlja, domovi za starije i nemone) i gradske uprave, u
vlasnitvu Grada Zagreba, planira se izraditi tehnika dokumentacija i ugradnja
solarnih kolektora za pripremu tople vode i FN elemente. Procijenja potrebna
2
povrina kolektora i FN elemenata iznosi oko 2 500 m .
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti

x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom

203

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)
Vrijeme povrata investicije (god.)

15 000 000,00 kn
10,051 TJ
10,2 god.

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

3
Modernizacija rasvjete (po uzoru na projekt Zdrave oi) u 60 kolskih uionica
osnovnih i srednjih kola u Gradu Zagrebu. Procjena trokova za prosjenu
2
uionicu (58 m ) iznosi 12.000 kn. Procjena uteda za prosjenu uionicu iznosi 173
kWh/godinje.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Dostupnost podataka

Gradski proraun
IPA program
FZOEU
HBOR
CONCERTO program

Nositelj aktivnosti

x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x

Gradski proraun
IPA
FZOEU
HBOR
CONCERTO

Procjena trokova (kn)

1 200 000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)


Vrijeme povrata investicije (god.)

0,020 TJ
11,5 god.

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

4
Modernizacija kotlovnica na lo ulje u osnovnim kolama i vrtiima: do 2012.
godine 20% postojeih kotlova na tekue gorivo planira se zamijenjiti kotlovima na
prirodni plin
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO/ revolving fond
500 000,00 kn godinje
0,603 TJ
7,2 god.

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)
Vrijeme povrata investicije (god.)

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

5
Obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice i krovita za oko 7% svih zgrada u
vlasnitvu Grada Zagreba do 2012. Sveukupna povrina dijela zgrada koje e se
2
2
toplinski izolirati (grijana povrina) iznosi oko 105 000 m . Uteda oko 80 kWh/m ,
2
investicija oko 200 kn/m zgrade

204

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)
Vrijeme povrata investicije (god.)

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)
Vrijeme povrata investicije
Redni broj mjere
Ime mjere (instrumenta)

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne
x
poslove i promet
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Gradski ured za zatitu spomenika kulture i zatitu prirode
x
x
Zagrebaki holding d.o.o.
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
20 940 000,00 kn
30,154 TJ
17,5 godina

6
2
Zamjena dotrajale stolarije (oko 80.000 m ) za cca 5% zgrada u vlasnitvu Grada
Zagreba do 2012. godine.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Gradski ured za zatitu spomenika kulture i zatitu prirode
x
Zagrebaki holding d.o.o
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
19 550 000,00 kn
10,051 TJ
23,7 godine
7
Ugradnja termostatskih ventila u cca 30% zgrada u vlasnitvu Grada Zagreba do
2012. godine. Za kolske i zdravstvene ustanove predvieni antivandalni
2
termostatski ventili. Uteda 16 kWh/m , prosjean broj radijatora iznosi 0.0517
2
radijatora/m , cijena kompleta termostatskog ventila iznosi oko 300,00 kn.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

205

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)
Vrijeme povrata investicije (god.)

x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Zagrebaki holding d.o.o.
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
14 000 000,00 kn
50,257 TJ
3,4 godine

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Uvoenje kriterija zelene javne nabave za kupovinu elektrinih ureaja za zgrade u


vlasnitvu Grada Zagreba

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

x
x
x
x

Grad Zagreb
Ured gradonaelnika
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Zagrebaki holding d.o.o

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x

Gradski proraun
FZOEU
HBOR
ESCO

Procjena trokova (kn)

500 000,00 kn godinje

Procjena utede energije (TJ)

9,046 TJ

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,2 godine

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena 30% sklasinih arulja u zgradama u vlasnitvu Grada Zagreba sa arnom


niti tednim aruljama do 2012. godine

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Ured gradonaelnika
Zagrebaki holding d.o.o

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x

Gradski proraun
FZOEU
HBOR
ESCO

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

206

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Kratki opis/komentar

Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnim kuanstvima (EC Regulation


244/2009) predvieno je da e se do 2016. prestati proizvoditi klasine arulje

Procjena trokova (kn)

2 000 000,00 kn godinje

Procjena utede energije (TJ)

10,051 TJ

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,4 godine

Redni broj mjere

10

Ime mjere (instrumenta)

Kompenzacija jalove energije u osnovnim kolama grada Bjelovara

Dostupnost podataka

Projekti

Nositelj aktivnosti

Grad Bjelovar

Izvor sredstava za provedbu

Grad Bjelovar: gradski proraun

Procjena trokova (kn)

60 000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

2 000,00 kn/mjesec

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,5 godina

Redni broj mjere

11

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstrukcija sustava ventilacije, grijanja i pripreme potrone tople vode u


kolsko-sportskoj dvorani u Bjelovaru

Dostupnost podataka

Projekti

Nositelj aktivnosti

Grad Bjelovar

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada Bjelovara

Procjena trokova (kn)

1.020.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,718 TJ

Vrijeme povrata investicije (god.)

12,6 godina

Redni broj mjere

12

Ime mjere (instrumenta)

Sanacija zgrade Stare upanije koja se nalazi pod zatitom Ministarstva kulture:
bukanje fasade toplinskom bukom debljine 5,0 cm i 3,0 cm sa zamjenom
prozora: vanjska krila predviena jednostrukim prozorskim ostakljenjem, dok su
unutranja krila predviena bez podjele na polja i ostakljena IZO staklom sa low-E
premazom (zbog zahtjeva za ouvanjem vanjskog izgleda)

Nositelj aktivnosti

Grad Bjelovar

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Grada Bjelovara

Procjena trokova (kn)

1.117.408,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,03168 TJ

Redni broj mjere

13

Ime mjere (instrumenta)

Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na sve zgrade u vlasnitvu


Grada Zapreia

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i Regionalnoj energetskoj agenciji


Sjeverozapadne Hrvatske (dalje u tekstu: REGEA).

Nositelj aktivnosti

x
x

Grad Zaprei
REGEA

207

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x

Gradski proraun
IPA program
FZOEU
HBOR
CONCERTO program
2

Procjena trokova (kn)

5500 kn/m solarnog sustava

Procjena utede energije (TJ)

2,52 TJ

Redni broj mjere

14

Ime mjere (instrumenta)

Modernizacija rasvjete u 50 kolskih radionica u Zapreiu

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i REGEA-i

Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zaprei
REGEA
Gradski proraun
upanijski proraun
IPA
FZOEU
HBOR
CONCERTO

Procjena trokova (kn)

500.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,03 TJ

Redni broj mjere

15

Ime mjere (instrumenta)

Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovita za 20 zgrada u vlasnitvu Grada


zapreia

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i REGEA-i

Nositelj aktivnosti

Procjena trokova (kn)

x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
1 800 000,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

3,46 TJ

Redni broj mjere

16

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja energetski visokouinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasnitvu Grada


Zapreia

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i REGEA-i

Nositelj aktivnosti

x
x

Izvor sredstava za provedbu

Grad Zaprei
REGEA

208

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena trokova (kn)

x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
2.400.000,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

1,51 TJ

Redni broj mjere

17

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja setova termostatskih ventila u sve zgrade u vlasnitvu Grada Zapreia

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i REGEA-i

Nositelj aktivnosti

Procjena trokova (kn)

x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
352.640,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

1,35 TJ

Redni broj mjere

18

Ime mjere (instrumenta)

Graevinske mjere projekta energetske uinkovitosti u javnim ustanovama


Karlovake upanije:

Izvor sredstava za provedbu

Izvor sredstava za provedbu

Specijalna bolnica za produeno lijeenje u Dugoj Resi: zamjena stolarije


umarska i drvodjeljska kola: zamjena stolarije
Prva osnovna kola Ogulin: rekonstrukcija fasade

Dostupnost podataka

Ugovor o koritenju sredstava FZOEU-a iz 2011. godine, Upravni odjel za gosp.,


komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku

Nositelj aktivnosti

Karlovaka upanija

Izvor sredstava za provedbu

x
x

Procjena trokova (kn)

1.740.000,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

1,35 TJ

Vrijeme povrata investicije (god)

Specijalna bolnica za produeno lijeenje u Dugoj Resi: 5,5 god


umarska i drvodjeljska kola: 13,0 god
Prva osnovna kola Ogulin: 7,5 god

Proraun Karlovake upanije,


Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

209

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

19

Ime mjere (instrumenta)

Planirane mjere:

x Dom umirovljenika Sv. Antun u Karlovcu rekonstrukcija kotlovnice sa


zamjenom energenta (lo ulje zemni plin)

x Dom zdravlja Ozalj rekonstrukcija kotlovnice sa zamjenom energenta (lo


ulje pelete)

x Karlovaka upanija izgradnja plinske kotlovnice, ugradnja termostatskih


ventila, ugradnja tednih arulja

x Glazbena kola Karlovac plinska kotlovnica


x O Ivana Brli Maurani, Ogulin izrada fasade
Dostupnost podataka

Ugovor o koritenju sredstava FZOEU-a iz 2011. godine, Upravni odjel za gosp.,


komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku

Nositelj aktivnosti

Karlovaka upanija

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Karlovake upanije,

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Procjena trokova (kn)

1.706.000,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

1,12 TJ

Vrijeme povrata investicije (god)

Dom umirovljenika Sv. Antun u Karlovcu 4,5 god


Dom zdravlja Ozalj 2 god
Karlovaka upanija 5 god
Glazbena kola Karlovac 5 god
O Ivana Brli Maurani, Ogulin 3 god

Redni broj mjere

20

Ime mjere (instrumenta)

Izgradnja plinske kotlovnice (zamjena lo ulja sa plinom) u Domu zdravlja u


Ogulinu

Dostupnost podataka

Ugovor o koritenju sredstava FZOEU-a iz 2011. godine, Upravni odjel za gosp.,


komunalnu infrastrukturu, obnovu i energetiku

Nositelj aktivnosti

Dom zdravlja Ogulin

Izvor sredstava za provedbu

Proraun Karlovake upanije,

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Procjena trokova (kn)

650.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,09 TJ

Vrijeme povrata investicije (god)

5 godina

Redni broj mjere

21

Ime mjere (instrumenta)

Zamjene stolarije, izolacija vanjske ovojnice zgrade, izolacija stropa prema


negrijanom tavanu u kolama Krapinsko-zagorske upanije: O Mihovljan, O
Zlatar, O Klanjec, O Kraljevec na Sutli, O Desini, O Krapinske Toplice, O Sv.
Kr Zaretje, O Donja Stubica, P Hum Stubiki i O Radoboj te ugradnja
geotermalne dizalice topline za grijanje u jednoj koli

Dostupnost podataka

Slubeno glasilo Krapinsko-zagorske upanije, javna glasila

210

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Krapinsko-zagorska upanija

REGEA

Zagorska razvojna agencija

Krapinsko-zagorska upanija

Gradovi i Opine

FZOEU

Kredit PBZ

Procjena trokova (kn)

10.000.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

1.332.000,00 kWh/godina

Vrijeme povrata investicije (god.)

8 godina

Redni broj mjere

22

Ime mjere (instrumenta)

Nadzor i upravljanje potrone energije i rada energetskih sustava - uspostava


sustava gospodarenja energijom u Gimnaziji Franje Petria

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

12.925,00 kn

Procjena utede energije

2.174,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,9 godina

Redni broj mjere

23

Ime mjere (instrumenta)

Kompenzacija jalove energije u Gimnaziji Franje Petria

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

5.200,00 kn

Procjena utede energije

2.515,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,1 godina

Redni broj mjere

24

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u Gimnaziji Franje Petria

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

525,00 kn

Procjena utede energije

996,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,5 godina

211

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

25

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila


U Gimnaziji Franje Petria

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

48.889,19 kn

Procjena utede energije

6.756,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

7,2 godine

Redni broj mjere

26

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom


u Hotelijersko turistikoj i Ekonomskoj koli u Zadru

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

32.475,00 kn

Procjena utede energije

9.155,00,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,5 godina

Redni broj mjere

27

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u Hotelijersko turistikoj i Ekonomskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Kratki opis/komentar

Zamjena arulja

Procjena trokova (kn)

3.504,00 kn

Procjena utede energije

7.928,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,5 godine

Redni broj mjere

28

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u Hotelijersko turistikoj i


Ekonomskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

85.281,39 kn

212

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena utede energije

30.122,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,8 godina

Redni broj mjere

29

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u Medicinskoj i poljoprivrednoj koli u


Zadru

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

21.050,00 kn

Procjena utede energije

6.894,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,9 gopdina

Redni broj mjere

30

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u Medicinskoj i poljoprivrednoj koli u Zadru

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

950,00 kn

Procjena utede energije

847,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,6 godina

Redni broj mjere

31

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u Medicinskoj i poljoprivrednoj koli


u Zadru

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

69.703,00 kn

Procjena utede energije

30.710,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,3 godine

Redni broj mjere

32

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

213

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena utede energije

6.243,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,6 godina

Redni broj mjere

33

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

22.500,00 kn

Procjena utede energije

2.769,26 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

8,1 godine

Redni broj mjere

34

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena klasinih arulja tednim aruljama u O Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

1.056,00 kn

Procjena utede energije

731,04 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,4 godine

Redni broj mjere

35

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena predspojnih ureaja u svijetiljkama sa fluorscentnim lampama u O


Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

63,360,00 kn

Procjena utede energije

11.753,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,4 godine

Redni broj mjere

36

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja ureaja za kompenzaciju jalove energije u O Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

214

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena utede energije

3.245,95

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,1 godina

Redni broj mjere

37

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Brae Ribar, Posedarje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

8.000,00 kn

Procjena utede energije

3.493,26 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,6 godine

Redni broj mjere

38

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Brae Ribar, Posedarje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

12.600,00 kn

Procjena utede energije

1.215,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,9 godine

Redni broj mjere

39

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Brae Ribar, Posedarje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

4.884,00 kn

Procjena utede energije

1.645,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,0 godine

Redni broj mjere

40

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena lustera sa ugraenim aruljama snage 300W sa savjetiljkama sa sjajnim


rasterom i fluorescentnim lampama u O Brae Ribar, Posedarje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

33.000,00 kn

215

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena utede energije

3.459,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

9,5 godine

Redni broj mjere

41

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Galovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

7.500,00 kn

Procjena utede energije

3.187,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,4 godine

Redni broj mjere

42

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Galovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

12.900,00 kn

Procjena utede energije

2.055,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

6,3 godine

Redni broj mjere

43

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Galovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

1.254,00

Procjena utede energije

281,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

4,5 godine

Redni broj mjere

44

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena lustera sa ugraenim aruljama snage 300W sa savjetiljkama sa sjajnim


rasterom i fluorescentnim lampama u O Galovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu

216

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Procjena trokova (kn)

6000,00 kn

Procjena utede energije

822,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

9,5 godine

Redni broj mjere

45

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Galovac, P Gorica

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

5.000,00 kn

Procjena utede energije

3.667,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,4 kn

Redni broj mjere

46

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Galovac, P Gorica

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

6.600,00 kn

Procjena utede energije

927,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

7,1 godine

Redni broj mjere

47

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Galovac, P Gorica

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

561,00 kn

Procjena utede energije

158,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,5 godine

Redni broj mjere

48

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Petar Zrinski, Sali

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

217

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

6.500,00 kn

Procjena utede energije

2.109,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,1 godina

Redni broj mjere

49

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Petar Zrinski, Sali

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

9.300,00 kn

Procjena utede energije

1.422,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

6.5 godine

Redni broj mjere

50

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Petar Zrinski, Sali

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

495,00 kn

Procjena utede energije

243,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,0 godine

Redni broj mjere

51

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Stjepana Radia, Bibinje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

Procjena utede energije

9.054,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,1 godina

Redni broj mjere

52

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Stjepana Radia, Bibinje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

218

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

32.400,00 kn

Procjena utede energije

1.775,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

18,3 godine

Redni broj mjere

53

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Stjepana Radia, Bibinje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

1.320,00 kn

Procjena utede energije

1.034,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,5 godine

Redni broj mjere

54

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja ureaja za kompenzaciju jalove energije u O Stjepana Radia, Bibinje

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

35.000,00 kn

Procjena utede energije

5.666,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

6,2 godine

Redni broj mjere

55

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Sukoan

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

Procjena utede energije

9.281,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,1 godina

Redni broj mjere

56

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Sukoan

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

219

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

19.200,00 kn

Procjena utede energije

1.333,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

14,4 godine

Redni broj mjere

57

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Sukoan

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

4884,00 kn

Procjena utede energije

3.382,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,4 godine

Redni broj mjere

58

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja ureaja za kompenzaciju jalove energije u O Sukoan

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

22.500,00 kn

Procjena utede energije

2.285,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

10,0 godina

Redni broj mjere

59

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Sukoan, P Debeljak

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

2.500,00 kn

Procjena utede energije

555,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

4,5 godine

Redni broj mjere

60

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatsdkih ekspanzijskih ventila u O Sukoan, P Debeljak

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

220

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

4.800,00 kn

Procjena utede energije

449,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

10,7 godine

Redni broj mjere

61

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Sukoan, P Debeljak

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

627,00 kn

Procjena utede energije

250,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,5 godine

Redni broj mjere

62

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Sveti Filip i Jakov

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

6.500,00 kn

Procjena utede energije

2.638,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,5 godine

Redni broj mjere

63

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Sveti Filip i Jakov

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

2.013,00 kn

Procjena utede energije

1.088,56 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1.9 godine

Redni broj mjere

64

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u O Valentin Klarin

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

221

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

6.250,00 kn

Procjena utede energije

1939,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,6 godine

Redni broj mjere

65

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u O Valentin Klarin

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

580,00 kn

Procjena utede energije

996,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

0,6 godine

Redni broj mjere

66

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih ekspanzijskih ventila u O Valentin KLarin

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

69.061,00 kn

Procjena utede energije

26.486,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,6 godine

Redni broj mjere

67

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u Pomorskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

7.245,00 kn

Procjena utede energije

5.723,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

4,3 godine

Redni broj mjere

68

Ime mjere (instrumenta)

Nadzor i upravljanje potrone energije i rada energetskih sustava uspostava sustava gospodarenja energijom u Pomorskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

222

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

3.200,00 kn

Procjena utede energije

1.539,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,3 godine

Redni broj mjere

69

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena postojee rasvjete energetski efikasnom u Pomorskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

90.690,00 kn

Procjena utede energije

3.158,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

28,7 gopdine

Redni broj mjere

70

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila u Pomorskoj koli

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

15.804,00 kn

Procjena utede energije

4.104,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,9 godine

Redni broj mjere

71

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u PO Nova

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

2.880,00 kn

Procjena utede energije

1.567,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,8 godine

Redni broj mjere

72

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena postojee rasvjete energetski efikasnom u PO Nova

Dostupnost podataka

Putem interneta

223

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

42.040,00 kn

Procjena utede energije

7.313,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

5,8 godine

Redni broj mjere

73

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventilai u PO Nova

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Kratki opis/komentar

Zamjena postojee rasvjete energetski efikasnom

Procjena trokova (kn)

8.766,00 kn

Procjena utede energije

1.964,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

4,5 godine

Redni broj mjere

74

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u S Graac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

Procjena utede energije

3.875,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,6 godine

Redni broj mjere

75

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila u S Graac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

29.400,00 kn

Procjena utede energije

3.116,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

9,4 godine

Redni broj mjere

76

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u S Graac

224

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

4.389,00 kn

Procjena utede energije

1.709,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

2,6 godine

Redni broj mjere

77

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u S Kneza Branimira, Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

Procjena utede energije

9.556,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,1 godina

Redni broj mjere

78

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila u S kneza Branimra, Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

54.900,00 kn

Procjena utede energije

3.112,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

17,6 godine

Redni broj mjere

79

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u S kneza Branimra, Benkovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

2.211,00 kn

Procjena utede energije

574,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,9 godine

Redni broj mjere

80

Ime mjere (instrumenta)

Uspostava sustava gospodarenja energijom u S Obrovac

225

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

10.000,00 kn

Procjena utede energije

6.859,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,5 godine

Redni broj mjere

81

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila u S Obrovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

34.800,00 kn

Procjena utede energije

4.945,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

7,0 godina

Redni broj mjere

82

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena arulja u S Obrovac

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

1.452,00 kn

Procjena utede energije

950,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,5 godine

Redni broj mjere

83

Ime mjere (instrumenta)

Nadzor i upravljanje potrone energije i rada energetskih sustava


u Tehnikoj i SS Vice Vlatkovia

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

4.500,00 kn

Procjena utede energije

3.128,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

1,4 godine

Redni broj mjere

84

226

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila u Tehnikoj i SS Vice Vlatkovia

Dostupnost podataka

Putem interneta

Nositelj aktivnosti

Zadarska upanija

Izvor sredstava za provedbu


Procjena trokova (kn)

34.622,00 kn

Procjena utede energije

11.470,00 kn

Vrijeme povrata investicije (god.)

3,0 godine

227

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

2.2.

Planirane mjere za podsektor komercijalnih i uslunih zgrada

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Obrazovanje i promocija energetske uinkovitosti za komercijalni i usluni sektor

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Grad Zagreb

Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj

Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo

Zagrebaki holding d.o.o.

REGEA

UNDP

Gradski proraun

IEE program

Izvor sredstava za provedbu

Kratki opis/komentar

Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x

Kontinuirano informiranje potroaa o nainima energetskih uteda i


aktualnim energetskim temama;

Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti


o energetskoj uinkovitosti;

Organizacija strunih skupova za promicanje racionalne uporabe energije i


smanjenja emisije;

Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i koritenju zgrada na odrivi


nain za ciljne grupe;

Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj


uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije;

Nastavak i unapreenje rada infocentara, info-galerija energetske


uinkovitosti i druge aktivnosti.

Utroena sredstva (kn)

150 000,00 kn godinje

Postignute utede energije (TJ)

Mjere s dugoronim uinkom

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Subvencioniranje ugradnje ukupno 100 solarnih kolektorskih sustava i FN


elemenata za malo i srednje poduzetnitvo u 2011. godini

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Procjena trokova (kn)

4 200 000,00 kn

Procjena utede en. (TJ)

0,44 TJ

Nositelj aktivnosti

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo
REGEA
Gradski proraun: subvencioniranje do 730 000,00 kn
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
poduzetnici

228

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Donoenje odluke gradskog vijea Grada Zapreia o smanjenju komunalnog


doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslunom sektoru koje koriste
obnovljive izvore energije

Dostupnost podataka

Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i REGE-i

Nositelj aktivnosti

Grad Zaprei

Izvor sredstava za provedbu

Gradski proraun

Procjena trokova (kn)

Nema inicijalnih investicijskih trokova

Procjena utede energije (TJ)

6,8 TJ toplinske energije

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena dotrajalih prozora na poslovnoj zgradi Trg bana Josipa Jelaia 10 novima,
boljih energetskih svojstava

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Procjena trokova (kn)

cca. 5.000.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,55 TJ/god

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Zamjena dotrajalih sustava za grijanje/hlaenje tijekom 2011. i 2012.

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Procjena trokova (kn)

cca. 3.000.000,00

Procjena utede energije (TJ)

0,25 TJ/god

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Rekonstruikcija poslovnica: sustava grijanja/hlaenja, poboljanje izolacijskih


svojstva, odnosno smanjenje toplinskih gubitaka tijekom 2011. godine

Nositelj aktivnosti

Zagrebaka banka d.d. Upravljanje nekretninama

Izvor sredstava za provedbu

Zagrebaka banka d.d.

Procjena trokova (kn)

cca 2.200.000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

0,15 TJ/god

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

7
Program kreditiranja Energy Efficiency Finance Facility (EEFF2006)
Internetska stranica. www.hbor.hr
HBOR
Europska investicijska banka (EIB), Europska komisija (EC)

229

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Kratki opis/komentar

Provedene aktivnosti

2.3.

Vezano uz Zeleno graditeljstvo u tijeku je ugovaranje posebnog programa s EIBom i EC - Energy Efficiency Finance Facility (EEFF2006) gdje e budui klijenti iz
javnog sektora moi realizirati 15% povrata sredstava ukoliko uspjeno realiziraju
projekt energetske uinkovitosti. Realizacija navedenog projekta oekuje se tijekom
ove godine.
Priprema ugovaranja

Planirane mjere za podsektor stambenih zgrada

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Obrazovanje i promocija energetske uinkovitosti za graane

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

Kratki opis/komentar

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Zagrebaki holding d.o.o.
REGEA
UNDP
Udruge civilnog drutva
Gradski proraun
IEE program
FZOEU
UNDP

Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x

Kontinuirano informiranje potroaa o nainima energetskih uteda i


aktualnim energetskim temama;

Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti


graana o energetskoj uinkovitosti u zgradama;

Organizacija Energetskog tjedna i strunih skupova i meunarodnih


konferencija za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije
staklenikih plinova;

Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i koritenju zgrada na odrivi


nain za ciljne grupe graana;

Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj


uinkovitosti, koritenju obnovljivih izvora energije i ekoloko prihvatljivih
goriva;

Nastavak i unapreenje rada infocentara, info-galerija energetske


uinkovitosti i druge aktivnosti.

U sklopu ove mjere organizirati i II Zagrebaki energetski tjedan i godinja


konferencija udruenja Energy Cities.
Utroena sredstva (kn)

600 000,00 kn godinje

Postignute utede energije (TJ)

Mjere s dugoronim uinkom

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Subvencija za rekonstrukciju toplinske zatite vanjske ovojnice i sanaciju krovita


stambenih zgrada

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

230

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet
Zagrebaki holding d.o.o
Gradski proraun: subvencioniranje 20%
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
Graani: 60%

Procjena trokova (kn)

5 000 000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

35,40 TJ

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja ureaja za mjerenje potronje toplinske energije za zgrade koje


toplinsku energiju dobivaju iz toplane u cca 20% postojeih stanova do 2012.
godine

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
HEP Toplinarstvo d.o.o. Zagreb
REGEA
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
Graani: 80%

Kratki opis/komentar

Bazirano na iskustvima drugih EU gradova u kojima je provedena ova mjera utede u


potronji toplinske energije kreu se i do 25%, pri emu je za Grad Zagreb
pretpostavljena prosjena uteda od 20%..

Procjena trokova (kn)

7 500 000,00 kn za pripremnu fazu

Procjena utede energije (TJ)

265,42 TJ

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Subvencioniranje ugradnje ukupno 600 solarnih kolektorskih sustava i FN


elemenata za kue/stanove u 2011. godini

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
REGEA
Gradski proraun
FZOEU
Graani:60%

Procjena trokova (kn)

4 800 000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

1,33 TJ

231

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Redni broj mjere

Ime mjere (instrumenta)

Poticanje ugradnje sustava OIE ( solarnih kolektora za pripremu PTV i FN


elemenata ) u nove zgrade

Dostupnost podataka

Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada


Zagreba za razdoblje 2010.-2012.

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x
x
x
x
x

Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet
Zagrebaki holding d.o.o
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)

Kratki opis/komentar

Izrada smjernica i pravilnika o poticanju ugradnje sustava OIE ( solarnih kolektora i


FN sustava) za nove stambene zgrade na podruju Grada Zagreba i definirati
kriterije, mjerila i nain subvencije.

Procjena trokova (kn)

2 000 000,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

3,54 TJ

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)
Dostupnost podataka

6
Ugradnja solarnih sustava u 400 kuanstava Grada Zapreia
Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i Regionalnoj energetskoj agenciji
Sjeverozapadne Hrvatske
x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
2.240.000,00 kn
6,89 TJ

Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)
Dostupnost podataka

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)

7
Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama
Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i Regionalnoj energetskoj agenciji
Sjeverozapadne Hrvatske
x
Grad Zaprei
x
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
2.107.820,00 kn
6,48 TJ

Redni broj mjere

Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

232

Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje do kraja 2013.

Ime mjere (instrumenta)

Ugradnja razdjelnika i termostatskih ventila u svim zgradama koje se nalaze na


distributivnoj mrei toplinske energije u Rijeci

Dostupnost podataka

Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Rijeke - SEAP

Nositelj aktivnosti

Izvor sredstava za provedbu

x
x
x
x
x

Grad Rijeka
Energo
FZOEU
Gradski proraun: 71,67%
FZOEU: sufinanciranje 28,33%

Procjena trokova (kn)

223.515,00 kn

Procjena utede energije (TJ)

1,75536 TJ

Redni broj mjere


Ime mjere (instrumenta)

9
2
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija krovita za 35% (1 246 928 m )
postojeeg stambenog fonda u Rijeci do 2020. Godine. Procijenjena uteda
2
2
toplinske energije je 80 kWh/ m , a investicijski trokovi 150,00 kn/ m
Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Rijeke - SEAP
x
Grad Rijeka
x
Regionalna energetska agencija Kvarner
x
Gradski proraun: 20,0%
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
GRAANI: 60,0%
188 401 788,00 kn
359,1144 TJ

Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu

Procjena trokova (kn)


Procjena utede energije (TJ)

233

You might also like