Professional Documents
Culture Documents
veljaa, 2013.
Sadraj
1
Uvod ............................................................................................................................................................. 20
1.1
Glavne znaajke drugog Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti ................................ 20
1.2
Nacionalni znaaj energetske uinkovitosti ......................................................................................... 25
1.3
Pregled ciljeva i ostvarenje uteda energije ........................................................................................ 26
2
Utede primarne energije ............................................................................................................................ 29
2.1
Potronja primarne energije u Hrvatskoj ............................................................................................. 29
2.2
Pregled strategija i ciljeva za utede primarne energije ...................................................................... 30
2.3
Mjere utede primarne energije.......................................................................................................... 32
2.3.1 Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije ............. 34
2.3.2 Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji i distribuciji toplinske energije u centraliziranim
toplinskim sustavima .................................................................................................................................... 36
2.3.3 Poticanje kogeneracijske proizvodnje elektrine i toplinske energije ............................................ 37
2.3.4 Mjere energetske uinkovitosti pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina ........ 38
2.3.5 Mjere energetske uinkovitosti u preradi nafte i proizvodnji naftnih derivata u rafinerijama ....... 39
2.3.6 Mjere energetske uinkovitosti u transportu nafte naftovodima ................................................... 41
2.3.7 Mjere energetske uinkovitosti u transportu i distribuciji prirodnog plina .................................... 42
3
Utede energije u neposrednoj potronji ..................................................................................................... 44
3.1
Ocjena ciljeva i ostvarenja uteda energije u neposrednoj potronji .................................................. 44
3.1.1 Neposredna potronja energije u Hrvatskoj ................................................................................... 44
3.1.2 Ukupne nacionalne utede energije u neposrednoj potronji i ostvareni napredak ...................... 45
3.1.2.1
Postizanje prvog meu-cilja smanjenja neposredne potronje energije u 2010. .................. 46
3.1.2.2
Oekivane utede u neposrednoj potronji do 2016.............................................................. 46
3.1.3 Nacionalni ciljevi za zgrade gotovo nulte potronje energije .......................................................... 47
3.1.4 Ostali ciljevi i/ili projekcije i postignua utede neposredne potronje energije ............................ 47
3.2
Pregled strategija s utjecajem na neposrednu potronju energije ...................................................... 47
3.3
Mjere poboljanja energetske uinkovitosti i utede energije u neposrednoj potronji .................... 50
3.3.1 Metodologija za izraun uteda energije ........................................................................................ 50
3.3.2 Prikaz svih mjera energetske uinkovitosti ..................................................................................... 52
3.3.2.1
Mjere u zgradama - openito ................................................................................................. 53
3.3.2.2
Mjere u kuanstvima .............................................................................................................. 65
3.3.2.3
Mjere u uslunom sektoru ...................................................................................................... 78
3.3.2.3.1 Mjere u javnom sektoru .................................................................................................... 78
3.3.2.3.2 Mjere u sektoru komercijalnih usluga ............................................................................... 91
3.3.2.4
Mjere u industriji .................................................................................................................. 100
3.3.2.5
Mjere u prometu .................................................................................................................. 112
3.3.2.6
Mjere za energetske tvrtke (operatore distribucijskih sustava i opskrbljivae) ................... 132
3.3.2.7
Horizontalne mjere ............................................................................................................... 137
3.3.3 Saeti prikaz svih uteda energije ................................................................................................. 144
3.4
Javni sektor ........................................................................................................................................ 147
3.4.1 Vodea uloga javnog sektora ........................................................................................................ 147
3.4.2 Vodstvo javnog sektora u primjeni EPBD ...................................................................................... 153
3.4.3 Posebne mjere za javnu nabavu .................................................................................................... 153
3.5
Osiguravanje dostupnosti savjeta i informacija ................................................................................. 154
2
Popis tablica
Tablica 1 Saet prikaz svih mjera energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije ......... 11
Tablica 2 Pregled mjera iz 1.NAPEnU s kvalitativnom ocjenom provedbe, ostvarenim utedama energije i
statusom mjere u 2.NAPEnU ................................................................................................................................. 21
Tablica 3 Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji i sektorska raspodjela cilja ............. 26
Tablica 4 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije u neposrednoj potronji ................................................ 27
Tablica 5 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije po sektorima u neposrednoj potronji .......................... 27
Tablica 6 BDP, stanovnici, energetska intenzivnost i ukupna potronja po stanovniku..................................... 29
Tablica 7 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije ............................................................ 30
Tablica 8 Pregled provedenih i planiranih aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru.................................................................................. 32
Tablica 9 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom
do 2013. ................................................................................................................................................................ 35
Tablica 10 Ostvarene i planirane utede primarne energije iz aktivnosti za smanjenje potronje energije pri
iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina...................................................................................... 39
Tablica 11 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Sisak za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje
gubitaka u preradi nafte u razdoblju 2008-2010. ................................................................................................. 39
Tablica 12 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Rijeka za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje
gubitaka u preradi nafte u razdoblju 2008-2010. ................................................................................................. 40
Tablica 13 Udio plinovoda izraenih od elika u ukupnoj duljini plinovoda (Izvor: HERA) ................................ 42
Tablica 14 Pregled uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih/procijenjenih u okviru ESD ............... 45
Tablica 15 Pregled uteda energije u 2010. po sektorima ................................................................................. 46
Tablica 16 Projekcija uteda energije u 2016. godini po sektorima ................................................................... 47
Tablica 17 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije .......................................................... 48
Tablica 18 Prikaz koritenih TD pokazatelja za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije u 2010.
godini .................................................................................................................................................................... 51
Tablica 19 Prikaz koritenih BU metoda za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije ................ 52
Tablica 20 Pregled pojedinanih opih mjera za zgrade .................................................................................... 57
Tablica 21 Potronja energije u kuanstvima u razdoblju 2003.-2010. .............................................................. 65
Tablica 22 Pregled pojedinanih mjera za kuanstva ......................................................................................... 67
Tablica 23 Potronja energije u uslunom sektoru u razdoblju 2003.-2010. ..................................................... 78
Tablica 24 Pregled pojedinanih mjera u javnom sektoru ................................................................................. 80
Tablica 25 Pregled pojedinanih mjera za sektor komercijalnih usluga ............................................................. 93
Tablica 26 Potronja energije u industriji u razdoblju 2003.-2010. .................................................................. 100
Tablica 27 Pregled pojedinanih mjera za sektor industrije ............................................................................. 102
Tablica 28 Potronja energije u prometu u razdoblju 2003.-2010. ................................................................. 112
Tablica 29 Pregled pojedinanih mjera za promet ........................................................................................... 113
Tablica 30 Pregled pojedinanih mjera za energetske tvrtke .......................................................................... 133
Tablica 31 Horizontalne i meusektorske mjere i njihova primjena u sektorima ............................................ 137
Tablica 32 Prikaz karakteristika projekata ostvarenih uz pomo HBOR kreditne linije .................................... 141
Tablica 33 Pregled projekata i uteda energije ostvarenih sufinanciranjem FZOEU po sektorima neposredne
potronje energije do kraja 2010. godine ........................................................................................................... 142
Tablica 34 Saeti prikaz uteda energije iz svih pojedinanih mjera energetske uinkovitosti ........................ 145
Tablica 35 Saeti pregled mjera i ostvarenih uteda energije u javnom sektoru do kraja 2010. ..................... 152
Tablica 36 Pregled ostvarenja tvrtke HEP-ESCO d.o.o...................................................................................... 158
Popis slika
Slika 1 Indeksi BDP-a, stanovnika, energetske intenzivnosti i potronje energije po stanovniku ....................... 29
Slika 2 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do
2013. ..................................................................................................................................................................... 35
Slika 3 Struktura potronje energije u Hrvatskoj u 2010. godini ........................................................................ 44
Slika 4 Indeks intenzivnosti neposredne potronje energije u odnosu na 2007. godinu ................................... 44
Slika 5 BAU scenarij neposredne potronje energije i oekivane ...................................................................... 45
Slika 6 Kretanje potronje energije u zgradama u razdoblju 2003.-2010. ......................................................... 53
Slika 7 Energetska bilanca tipinog kuanstva ................................................................................................... 65
Slika 8 Institucionalni okvir za provedbu politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj .................................. 169
Popis kratica
BAU
BDP
BU
Centar
CTS
CVH
DIRH
DZIV
EIHP
EE
EK
EMEEES
EnU
EPBD
EPBD II
ESCO
ESD
ETS
EU
FZOEU
HAK
HBOR
HERA
HROTE
IPMVP
JLP(R)S
MFIN
MINGO
MINT
MPPI
MRRFEU
MGIPU
MZOIP
MZOS
NAPEnU
N/D
OIE
PTV
RH
SPP
TD
eng. business-as-usual
bruto drutveni proizvod
odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija
centralizirani toplinski sustavi
centar za vozila Hrvatske
Dravni inspektorat Republike Hrvatske
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
Energetski institut Hrvoje Poar
energetska uinkovitost (efikasnost)
Europska komisija
projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and
Energy Services
energetska uinkovitost
Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
pruatelj energetskih usluga (eng. Energy Service Company)
Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (eng. Energy Service
Directive)
Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
Europska unija
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Hrvatski autoklub
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
Hrvatska energetska regulatorna agencija
Hrvatski operator trita energije
Meunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju uinka (eng. International Performance
Measurement and Verification Protocol)
Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo turizma
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
nije dostupno
obnovljivi izvori energije
potrona topla voda
Republika Hrvatska
stlaeni prirodni plin
odozgo-prema-dolje (eng. top-down)
6
Preambula
Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izraen je i
usvojen Nacionalni programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. U njemu su propisani
ciljevi energetskih uteda i podloga je za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti za tri
trogodinja razdoblja do 2016. godine. U svakom akcijskom planu se analiziraju uinci i po potrebi revidiraju
aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovo je
zadani format od strane Europske komisije.
Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti donosi se do kraja 2013. godine a izraen je prema
predloku koji je utvrdila Europska komisija i kojeg se pridravaju drave lanice Europske unije. Ovaj dokument
obuhvaa, prije svega, izvjee o ocjeni stanja provedbe politike energetske uinkovitosti te utvruje ostvarene
utede energije u prethodnom trogodinjem razdoblju te daje smjernice za sljedee razdoblje. Akcijski plan se
dostavlja Europskoj komisiji koja pregledava akcijske planove svih drava lanica, ukljuujui i Hrvatsku, te
analizira ostvarenje cilja na razini itave Europske unije.
Donoenjem ovog akcijskog plana nastavlja se kontinuirano odvijanje aktivnosti i mjera utvrenih u
Nacionalnom programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine, a sukladno procjenama, u
sluaju poveanja rizika ostvarenja planiranih ciljeva, revidiraju se aktualne mjere te utvruju nove sektorske
mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini.
Ovaj akcijski plan se donosi u svrhu ispunjavanja zahtjeva Europske komisije u svezi s izvjeivanjem o
aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih uteda energije u odnosu na ciljeve
postavljene u Prvom nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost RH za razdoblje od 2008. do
2010. godine te predstavlja podlogu za izradu treeg akcijskog plana s ijom pripremom e se zapoeti ve u
2013. godini s detaljnom analizom ostvarenja u 2011. i 2012. godini.
Saetak
Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno zahtjevima
lanka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od drava
lanica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji
sadre mjere ijom e se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi uteda energije u neposrednoj potronji do 2016.
godine. Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2013.
godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potronje primarne energije do 2020.
godine u usporedbi s temeljnim (business-as-usual) scenarijem koji je usklaen sa stratekim i zakonodavnim
okvirom Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske uinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za
razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) i Zakonom o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08, 55/12).
Donoenjem 2.NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvjeivanjem o aktivnostima provedenim u
prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih uteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u Prvom
nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Prema
navedenom predloku EK, u ovom dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske uinkovitosti te
utvruju ostvarene utede energije zakljuno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih
planova svih drava lanca, ukljuujui i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini itave EU. Izvjee o
aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom uinaka mjera definiranih u 1.NAPEnU te
ostvarenih uteda energije u odnosu na postavljene ciljeve izraivalo se u 2011. godini, a aktivnosti i mjere
energetske uinkovitosti su se provodile u 2011. i 2012. godini te e se u 2013. godini, u odreenom opsegu,
nastaviti kroz provedbu 2.NAPEnU.
10
Tablica 1 Saet prikaz svih mjera energetske uinkovitosti u sektorima neposredne potronje energije
11
Energetsko certificiranje
zgrada
Energetsko oznaavanje
kuanskih ureaja
B.2
B.3
B.4
R.1
R.2
Graevinska regulativa i
provedba
B.1
R.3
0,72
Naziv mjere
Ref.
0,11
0,83
0,10
Oekivane
utede
energije u
2016. [PJ]
MINGO unaprjeenje
regulative i uspostava
laboratorija
FZOEU - sufinanciranja
FZOEU - sufinanciranje
MGIPU usklaivanje
regulative
MGIPU unaprjeenje
cjelokupne regulative
12
10.000.000 (zamjena
ureaja)
1.500.000 (uspostava
laboratorija)
N/D
N/D
N/D
N/D
Oekivana financijska
sredstva do kraja 2013.
[kn]
100.000 +
0+
10.000.000 FZOEU
2013.
2012.
Godina
implementacije
Godina
implementacije
Proraun MINGO
FZOEU
Proraun MGIPU
Proraun MGIPU
Proraun MGIPU
Proraun MGIPU
Izvori financiranja
Projekt Sustavno
gospodarenje energijom u
gradovima i upanijama
P.1
P.2
R.5
R.4
Program koritenja
ukapljenog naftnog plina
(UNP) i suneve energije na
otocima
mjere EnU
0,12
0,47
7,61
0,01
FZOEU - financiranje
Centar - koordinacija
EU fondovi, kom.banke
FZOEU - osiguravanje
potrebnog sufinanciranja
JLP(R)S provedba i
sufinanciranje programa
13
32.345.000
2.240.000.000=
2.250.100.000
15.150.000
10.000.000
(sufinanciranje FZOEU)
+
5.000.000
626.600.000
438.500.000 =
3.787.500
560.000.000 =
562.500.000
2.500.000
(sufinanciranje
FZOEU) +
0
+
1.250.000
203.750.000
142.500.000 =
61.150.000
(sufinanciranje
FZOEU)+
126.850.000
(sufinanciranje FZOEU)
+
11.362.500
1.680.000.000 =
1.687.600.000
7.500.000
(sufinanciranje FZOEU)
+
100.000
3.750.000
422.850.000
296.000.000 =
FZOEU 100%
FZOEU 100%
FZOEU
JLP(R)S N/D
+
188.000.000
(sufinanciranje FZOEU)
programa)
C.1
Sustavno gospodarenje
energijom i energetski
pregledi u sektoru
komercijalnih usluga
Program Energetski
uinkovita javna rasvjeta
P.4
P.5
P.3
0,18
0,53
0,25
MINGO i MINT
MGIPU- sufinanciranje
JLP(R)S sudjelovanje u
kampanji
14
9.800.000
6.500.000=
1.250.000
(sufinanciranje FZOEU)
+2.000.000
(sufinanciranje FZOEU)+
724.100.000
2.000.000 (godinje
sufinanciranje FZOEU) =
720.000.000 (provedba
godinje) +
2.000.000 (MGIPU
sufinanciranje) +
300.100.000
300.000.000 =
500.000
0+
3.000.000=
4.250.000
3.500.000=
5.550.000
1.250.000 (FZOEU)+
0+
541.500.000
1.500.000 =
2.000.000 (MINT)+
0+
50.000 +
182.600.000
500.000 +
540.000.000 +
0+
2.000.000 +
180.000.000 +
0+
225.000.000
0+
100.000 +
75.000.000
100.000 +
500.000
250.000 =
250.000 +
FZOEU 12,69%
MGIPU 0,27%
C.5
C.4
C.3
C.2
Energetska obnova
komercijalnih nestambenih
Poveanje uinkovitosti
rashladnih sustava u
hotelima i drugim turistikim
objektima
1,48
0,05
0,06
0,31
15
250.000 (izrada
detaljnog plana)+
N/D
MGIPU unaprjeenjem
zakonodavno-regulatornog
okvira za energetsku
100.000 (izrada
programa)
88.100.000
64.250.000
(11.500.000+
12.250.000+40.500.000)
=
23.750.000
(5.000.000+5.250.000
+13.500.000)(FZOEU) +
100.000 (izrada
programa) +
5.350.000
3.750.000 =
1.500.000 (FZOEU)+
490.000.000
250.000 +
0+
57.650.000
= 30.450.000
100.000
42.150.000 (7.000.000
+ 8.150.000 +
27.000.000 )=
15.500.000 (3.000.000
+ 3.500.000 +
9.000.000)(FZOEU)+
0+
3.500.000
2.250.000 =
1.000.000(FZOEU) +
0+
22.100.000
(4.500.000+4.100.000
+13.500.000)
8.250.000 (2.000.000
+ 1.750.000 +
4.500.000) (FZOEU) +
100.000 +
1.850.000
1.250.000 =
500.000 (FZOEU) +
100.000 +
0,17
1,00
0,82
Visokouinkovita
kogeneracija u industriji
Uvoenje efikasnih
elektromotornih pogona
Trening eko-vonje
I.4
I.5
I.6
T.1
1,23
N/D
EIHP
I.3
HAK, EIHP
FZOEU - sufinanciranje
FZOEU
MZOIP
16
83.333 + 1.365.471 +
1.365.417 +1.365.417 +
N/D
30.000.000
5.000.000
EIHP
Dobrovoljni sporazumi s
industrijom
FZOEU sufinanciranje
I.2
N/D
1.720.500.000
1.960.000.000
(provedba godinje)
unaprjeenjem
zakonodavnoregulatornog okvira za
energetsku uinkovitost
=
Mrea industrijske
energetske efikasnosti
(MIEE)
HBOR sufinanciranje i
provedba Plana
I.1
zgrada
7.500.000
1.250.000
N/D
240.500.000
unaprjeenjem
zakonodavnoregulatornog okvira
za energetsku
uinkovitost =
83.333 + 1.365.471 +
1.365.417 + 1.365.417
22.500.000
3.750.000
1.470.000.000
1.470.000.000 =
Kom. banke
FZOEU
FZOEU 100%
FZOEU 100%
FZOEU
FZOEU
(izrada plana)
0,70
0,38
0,09
Ogranienje brzine
Financijski poticaji za
energetski uinkovita vozila
Promocija e-mobilnosti i
razvoj mree punionica za
elektrina vozila
Modifikacija prakse
obrauna porezne olakice
na osnovi putnih trokova
T.4
T.5
T.6
T.7
T.8
T.9
T.10
0,16
MFIN
0,01
T.3
T.11
0,52
HEP i EIHP
JLP(R)S, FZOEU
MZOIP, FZOEU
MUP, DZM
JLP(R)S i EIHP
MPPI
T.2
17
N/D
N/D
N/D
N/D
N/D
N/D
N/D
1.365.417 (ukupno
5.545.000 kuna
godinje)
N/D
Prorauni JLP(R)S
FZOEU, EU fondovi
Prorauni JLP(R)S
FZOEU, EU fondovi
Prorauni JLP(R)S
HBOR, FZOEU
Kom. banke
Prorauni JLP(R)S
FZOEU, EU fondovi
Prorauni JLP(R)S
FZOEU
MPPI
MZOIP, FZOEU
MINGO
MINGO
Energetska uinkovitost u
obrazovanju, znanosti i
istraivanju
H.3
H.4
H.5
H.6
H.7
HBOR
H.2
18
500.000 (web
N/D
N/D
125.000
375.000
FZOEU 100%
(IPA program)
Proraun MINGO
Proraun MINGO
EU fondovi i programi
Proraun MINGO
1.500.000
500.000
Programi energetskih
pregleda
2.000.000
H.1
MINGO
Priprema za uspostavu
sheme bijelih certifikata
E.2
7.500.000
0,61
Individualno mjerenje i
informativni rauni
E.1
2.500.000
10.000.000
Operatori distribucijskih
sustava, opskrbljivai, HEP,
HERA, FZOEU - sufinanciranje
uvoenja individualnog
mjerenja toplinske energije
FZOEU, EU fondovi
Prorauni JLP(R)S
N/D
0,13
T.12
FZOEU, EU fondovi
agencijama
semaforima
18,64
uteda energije
informacijski sustav)
5.842.390.000
19
*Objanjenje: Centar je zaduen za koordinaciju i izvjetavanje o svim navedenim mjerama. Sva provedbena tijela duna su Centru dostaviti podatke o statusu provedbe aktivnosti u svrhu praenja i verifikacije
ostvarenih uteda te s Centrom koordinirati provedbu aktivnosti.
UKUPNO
energetske uinkovitosti
UVOD
1.1
Drugi Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti (NAPEnU) izraen je u skladu sa zahtjevima Direktive
2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti energetskim uslugama (ESD), Nacionalnim programom energetske
uinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne
novine br. 130/09) i Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
152/08, 55/12).
2. NAPEnU ima dvostruki znaaj:
1.
2.
20
Br.
B.1
R.1
R.2
Ostvarene
utede
energije u
2010. [PJ]
Status u
2.NAPEnU
Kuanstva
Provodila se kako je bilo predvieno
Provodila se kako je bilo predvieno
1,52
N/D
Revidirana
Revidirana
N/D
Revidirana
0,01
Revidirana
0,003
Revidirana
E.1
R.3
B.1
B.2
Ocjena provedbe
0,64
Info kampanje
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u
gradovima i upanijama
N/D
0,33
0,21
B.3
P.3
I.1
I.2
I.3
I.4
Visokouinkovita kogeneracija
I.5
R.1
P.1
P.2
C.1
T.1
T.2
T.3
T.4
Nije se provodila
Provodila se samo putem subvencija
FZOEU
Provodila se kako je bilo predvieno;
uinci slabi i utede zanemarive
Djelomino se provodila; nije
ostvarena potpuna alokacija
sredstava za projekte EnU
Promet
Djelomino se provodila
Nije se provodila
Nije se provodila na predvieni nain;
samo putem subvencija FZOEU
Provodila se, ali ne u eljenom
opsegu
21
Revidirana
Revidirana
Revidirana
Nastavak kako je
predvieno
Nastavak kako je
predvieno
0,01
Revidirana
N/D
Nije utvreno
Revidirana
Revidirana
Ukida se i
integrira pod I.5
0,03
Revidirana
Nastavak kako je
predvieno
0,57
Revidirana
0
0
0,01
0,07
Mjere su bile
preopenite, te
su iz njih
izvedene
potpuno nove
mjere
/*
H.2
N/D
Integrirana u
druge mjere
Nastavak kako je
predvieno
Nastavak kako je
predvieno
** Utede iz projekata koje je sufinancirao FZOEU prikazane su pod ostalim mjerama, pa se ne ubrajaju u ukupne utede. Izuzetak su jedino
ostvarene utede iz projekata u javnom sektoru (u iznosu od 0,08 PJ) koji se nisu mogli ubrojiti u pojedinane sektorske mjere, kao i projekti
javne rasvjete kako sufinancirani od FZOEU tako i provedeni kao ESCo usluga (ostvarene utede su 0,05 PJ).
*** Navedene utede su izraunate primjenom BU metoda za one mjere za koje je to bilo mogue s obzirom na dostupne podatke. Ukupno
ostvarene utede energije u neposrednoj potronji prikazane su u poglavlju 1.3
22
23
Gledajui doprinos pojedinanih mjera (prikazanih u poglavlju 3.3.2), valja istaknuti da je 2,16 PJ ili oko 63%
dokazanih uteda rezultat nove graevinske regulative i stroih zahtjeva na energetska svojstva zgrada te
izgradnje novih zgrada u skladu s tim zahtjevima. Imajui ovo uvidu, kao i injenicu da zgrade u Hrvatskoj troe
40% energije u neposrednoj potronji, u kljune mjere definirane u ovom NAPEnU usmjerene su na:
1.
2.
daljnji razvoj regulative u smislu postavljanja stroih uvjeta na energetsko svojstvo zgrada, izradu
nacionalnog plana za poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije(mjere B.1 i B.4 u
poglavlju 3.3.2)
poticanje obnove postojeeg fonda zgrada i to stambenih, nestambenih javne namjene te
nestambenih zgrada u komercijalnom uslunom sektoru i u tu svrhu donoenje mjera (mjere R.5, P.5 i
C.5 u poglavlju 3.3.2)
24
Drugi sektor koji prua velike potencijale za utede je promet, koji u ukupnoj neposrednoj potronji sudjeluje s
oko 30%. U ovom je sektoru nuno provoenje mjera usmjerenih na promociju javnog prijevoza u putnikom
prometu te eljeznice u teretnom prometu. Za ovo je nuna snana suradnja MINGO-a, MGIPU-a i Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) kao i jak angaman jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave (JLP(R)S). Promet troi oko 1/3 ukupne neposredne potronje energije u Hrvatskoj i u narednom
razdoblju provedba mjera definiranih u ovom NAPEnU za sektor prometa mora biti jedan od prioriteta. Trei
sektor koji pokazuje velike potencijale za ostvarivanje uteda energije je sektor industrije koji u neposrednoj
potronji sudjeluje s oko 20%.
1.2
Znaaj energetske uinkovitosti kao nacionalnog interesa iskazan je u Zakonu o energiji (Narodne novine br.
120/12) te u Strategiji energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09). Detaljan opis strategija koje daju
znaaj energetskoj uinkovitosti dan je u poglavljima 2.2 i 3.2.
Directive 2012/27/EU on energy efficiency, amending Directives 2009/125/EC and 2010/30/EU and repealing Directives
2004/8/EC and 2006/32/EC
25
Strategijom i NAPEnU Hrvatska je postavila za cilj smanjiti neposrednu potronju energije u 2016. godini za
19,77 PJ u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD),
a u 2020. godini smanjenje treba biti 22,76 PJ u odnosu na temeljnu projekciju.
Ciljevi za smanjenje potronje primarne energije nisu formalno definirani, dok e se ciljevi za poveanje broja
zgrada koje su gotovo nula energetske postaviti tek u okviru Nacionalnog Plana za poveanje zgrada s
gotovo nultom potronjom energije.
Ciljeve postavljene u 1. NAPEnU i sektorsku raspodjelu ciljeva prikazuje Tablica 3. Cilj za 2016. u 2.NAPEnU nije
revidiran.
Tablica 3 Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji i sektorska raspodjela cilja
Nacionalni okvirni cilj za energetske utede u 2016. [PJ]
Nacionalni okvirni cilj za energetske utede u 2010. [PJ]
Sektorska raspodjela ciljeva
Kuanstava
Usluge
Industrija (ne ETS)
Promet
Ukupno:
6,72
3,76
3,36
5,93
19,77
19,77
6,59
Udio u ukupnom cilju za
2016.
34%
19%
17%
30%
100%
Tablica 3 prikazuje samo utede izraunate primjenom BU metoda za one mjere za koje je to bilo mogue s
obzirom na dostupne podatke. Stvarno ostvarene utede u 2010. godini izraunate su primjenom pokazatelja
odozgo-prema-dolje (eng. top-down; TD) prema preporukama Europske komisije (EK). Procjena uteda u 2016. i
2020. godini takoer je izvrena TD pokazateljima, no potrebno je istaknuti da je isto uinjeno i primjenom
26
nacionalne metodologije temeljene na MAED modelu, ime se izvrila dodatna provjera ispravnosti procjene.
Rezultati dobiveni TD pokazateljima te modeliranjem dobro se podudaraju, pa je odlueno u NAPEnU kao
mjerodavne procijenjene utede energije za naredno razdoblje prikazati utede dobivene izraunom TD
pokazatelja. Rezultate prikazuje Tablica 4, a ostvarene i predviene utede neposredne potronje po sektorima
Tablica 5. Detaljan prikaz ostvarenih uteda te objanjenje metodologije izrauna dan je u poglavljima 3.1.2 i
3.3.1.. Valja istaknuti da je primarno potrebno gledati utede ostvarene iz mjera, jer su opravo one dodatne
utede koje se ostvaruju poticajnom politikom energetske uinkovitosti.
Tablica 4 Pregled ciljeva i ostvarenih uteda energije u neposrednoj potronji
Nacionalni cilj [PJ]
2010.
2016.
2020.
Ostvarene/procijenjene
ukupne utede energije [PJ]
6,43
38,66
57,17
6,59
19,77
22,76
Ostvarene/procijenjene
utede energije iz mjera [PJ]
3,53
18,64
34,78
Kuanstava
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO
Odstupanje od cilja nije veliko, a moe se pripisati i nesigurnosti metodologije. Naime, TD pristup u sektoru
usluga daje manje utede nego BU pristup. Ipak, u proteklom su se razdoblju provodile snane aktivnosti u
javnom sektoru i utede su svakako postignute. Manje utede dobivene TD metodom mogu biti posljedica
utjecaja komercijalnog sektora u kojem su specifinije aktivnosti u proteklom razdoblju nedostajale. Ukoliko se
kombinira BU (samo za usluge) i TD (za ostale sektore) pristup, utede bi iznosile 7,34 PJ te bi se moglo utvrditi
da je cilj u cijelosti postignut, pa ak i premaen.
Bez obzira na metodoloke probleme u izraunu uteda, injenica jest da su rezultati provedbe samih mjera
nezadovoljavajui.
Utjecaj smanjene potronje energije uslijed gospodarske krize, posebice u industriji i prometu, tehnoloki
napredak i transformacija trita prema ponudi sve uinkovitijih proizvoda kao i aktivnosti poboljanja
energetske uinkovitosti koje su provodili dionici temeljem vlastitih interesa i bez dravne pomoi, posebice u
poslovnom sektoru (industrija i komercijalne usluge) doprinijeli su ukupnom smanjenju potronje energije u
neposrednoj potronji to je i uhvaeno TD pokazateljima.
Ovi e utjecaji dakako biti prisutni i dalje te e imati znaajan doprinos u buduem smanjenju potronje
energije i postizanju ciljeva u 2016. i 2020. Analize pokazuju da e se ti ciljevi ostvariti.
MAED model (eng. Model for Analysis of Energy Demand) razvila je Meunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
27
28
2.1
Potronja primarne energije u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je oko 361 PJ . Tablica 6 prikazujerazvoj bruto
domaeg proizvoda, broja stanovnika, ukupne potronje energije, energetske intenzivnosti i ukupne potronje
energije po stanovniku. Takoer Slika 1 prikazan razvoj indeksa za navedene veliine u razdoblju od 2003. do
2010. godine. Moe se uoiti da se broj stanovnika u Hrvatskoj vrlo laganim tempom smanjivao, dok su
promjene ostalih veliina bile intenzivnije. U odnosu na 2007. godinu, bruto domai proizvod je u 2009. godini
povean za 5% odnosno u 2010. godini za 4,8%, ali od 2008. godine BDP je svake godine u laganom padu. U
istim je godinama energetska intenzivnost smanjena za 13,8%, odnosno za 13,6%, dok je smanjenje specifine
potronje energije po glavi stanovnika iznosilo 6,8% odnosno 7,8%, u odnosu na 2007. godinu.
Tablica 6 BDP, stanovnici, energetska intenzivnost i ukupna potronja po stanovniku
2003.
204 037
2004.
212 460
2005.
221 553
2006.
291 044
2007.
318 308
2008.
345 015
2009.
335 189
2010.*
334 564
4442
4439
4442
4440
4436
4434
4429
4418
357,57
369,16
372,73
374,64
390,47
382,36
365,12
361,21
1,752
1,738
1,682
1,287
1,227
1,108
1,089
1,080
80,5
83,2
83,9
84,4
88,0
86,2
82,4
81,6
110
105
BDP
Indeks
100
Broj stanovnika
Ukupna potronja energije
95
Energetska intenzivnost
Potronja energije po stanovniku
90
85
80
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Iako intenzivnost potronje energije biljei pad u odnosu na 2007. godinu, usporedba s energetskom
intenzivnosti u EU-27 ukazuje na postojanje znaajnih potencijala za poboljanja. U 2009. godini u Hrvatskoj je
za ostvarenje tisuu USD 2005 odreenih primjenom pariteta kupovne moi utroeno za 6,8% vie u odnosu na
4
prosjek u EU 27 .U Prilogu I Osnovni podaci o potronji energije u Hrvatskoj dani su detaljni podaci o
U 2009. godini potronja je iznosila oko 365 PJ, dok su podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena
energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.
4
Izvor: Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, 2010.
29
Tablica 7 prikazuje pregled najvanijih strategija kojima se potie smanjenje potronje primarne energije u
Republici Hrvatskoj.
Tablica 7 Pregled strategija za smanjenje potronje primarne energije
Naziv strategije
Pravni status /
objava
Ciljani sektori
Modernizacija rafinerija
Proizvodnja naftnih
derivata
Proizvodnja, prijenos i
distribucija elektrine
energije
Uinkovite nove
elektrane
Poticanje kogeneracije
(300 MW do 2020.)
Smanjenje gubitaka u
elektroenergetskoj
mrei; poticanje
distribuirane
proizvodnje
Strategija
energetskog
razvoja RH
Ciljevi
Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 130/09
Poboljanje energetske
uinkovitosti postojeih
CTS modernizacijom
kotlovnica i
revitalizacijom
toplovodne/vrelovodne
mree
Proizvodnja, distribucija
i opskrba toplinskom
energijom
Poticanje kogeneracije,
uporabe OIE i dizalica
topline za proizvodnju
toplinske energije
Usporedba je napravljena usporedbom s ciljevima/ mjerama definiranim u dokumentu Energy Efficiency Plan 2011:
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0109:FIN:EN:PDF
6
Zakon o tritu elektrine energije (Narodne novine br. 17/04, 76/07, 152/08, 14/11) iskazuje energetsku uinkovitost kao
jedan od kriterija za izdavanje odobrenja za izgradnju proizvodnih objekata.
7
Uporaba kogeneracije u Hrvatskoj se potie temeljem Zakona o energiji i provedenih propisa kojima se jami otkupna
cijena elektrine energije (feed-in tarifa) iz visokouinkovitih kogeneracijskih postrojenja.
8
Ovi zahtjevi u Hrvatskoj su definirani u zakonima kojima se ureuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) sukladno lanku 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne
novine br. 177/04 i 76/07) objavljuje obavijesti i podatke o energetskoj uinkovitosti i koritenju energije. Zakonom o tritu
plina (Narodne novine br. 40/07, 152/08, 83/09 i 114/11) propisano je da je operator distribucijskog sustava duan izraditi i
HERA-i dostaviti godinje izvjee o pouzdanosti, sigurnosti i uinkovitosti sustava, o izvrenju plana razvoja sustava,
kvaliteti zadovoljavanja potreba korisnika, odravanju ostalih dunosti i koritenju prava iz Zakona. Osim toga, Zakon o
tritu elektrine energije (Narodne novine br. 177/04, 76/07, 152/08, 14/11) nalae da operator distribucijskog sustava, uz
prethodnu suglasnost HERA-e, donosi plan razvoja i izgradnje distribucijske mree za idue tri godine. Prilikom planiranja
razvoja potrebno je uzeti u obzir mjere energetske uinkovitosti, upravljanja potronjom i distribuiranu proizvodnju.
30
Naziv strategije
Nacionalni
program
energetske
uinkovitosti za
razdoblje 2008.2016.
Strategija
odrivog razvitka
RH
Ciljevi
Ciljani sektori
Modernizacija rafinerija
Proizvodnja naftnih
derivata
Uinkovite nove
elektrane
Poticanje kogeneracije
Proizvodnja elektrine
energije
Smanjenje gubitaka na
3,5-4,5% u 2020.
Distribucija elektrine
energije
Smanjenje energetske
intenzivnosti 1-2%
godinje do 2015.
godine
Sveukupna potronja
primarne energije
Smanjenje potronje
primarne energije za
20% do 2012*
Pravni status /
objava
Usvojila Vlada RH u
travnju 2010. /
objavljeno na
internetskim
stranicama
MINGO-a
Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 30/09
* Nije definirana referentna godina ili scenarij u odnosu na koji se treba pratiti smanjenje potronje primarne energije, pa se
ovaj cilj ne moe smatrati relevantnim, tj. nemogue je njegovo praenje
u sektoru proizvodnje nafte, naftnih derivata i prirodnog plina: modernizacija rafinerija i koritenje
poboljanih tehnologija za iskoritavanje domaih nalazita;
u sektoru proizvodnje i prijenosa/distribucije elektrine energije: koritenje naprednih tehnologija
izgaranja ugljena, plinskih elektrana visokog stupnja djelovanja i kogeneracijskih postrojenja (do 2020.
godine se predvia izgradnja kogeneracijskih jedinica ukupne snage barem 300 MW), smanjenje
gubitaka u elektroenergetskoj mrei te lokacijski povoljna izgradnja i poticanje distribuirane
proizvodnje;
u sektoru proizvodnje i distribucije toplinske energije: poboljanje uinkovitosti centraliziranih
toplinskih sustava (CTS), smanjenje gubitaka u toplinskoj mrei te uporaba kogeneracija, obnovljivih
izvora energije i dizalica topline. u ovom se dijelu izrazito velika pozornost daje energetskom
planiranju na razini regionalne i lokalne samouprave u ijoj su nadlenosti CTS, a posebice je vana
2
smjernica koja kae da se kod zgrada stambene gradnje povrine vee od 1.000 m toplinske potrebe
za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode trebaju podmirivati iz kunih kotlovnica ili iz CTS.
Strategijom se ne postavljaju kvantitativni ciljevi uteda primarne energije do 2020. godine, no iskazuje se
prihvaanje zajednike europske energetske politike te usklaivanje vlastitih energetskih ciljeva s istom. Drugim
Europska komisija: Europe 2020 Strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 final
31
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine br. 30/09) takoer prepoznaje energetsku
uinkovitost kao jedan od vanih mehanizama za postizanje ciljeva odrivog razvoja. Kao jedan od kljunih
izazova za postizanje odrivog razvoja Hrvatske, ova Strategija navodi postizanje energetske neovisnosti i rasta
uinkovitosti koritenja energije. Strategija dodatno postavlja cilj smanjiti intenzitet potronje energije po
jedinici BDP-a do 2015. u rasponu od 1 do 2% godinje. Ista Strategija navodi da je potrebno ulagati u
znanstvena istraivanja i primjenu novih istijih i ekoloki uinkovitijih tehnologija s manjim iskoritavanjem
prirodnih dobara, smanjivanjem emisije i koliine otpada, te rizika za zdravlje i sigurnost. Takoer, upravo se u
ovoj Strategiji navodi da je propisima potrebno definirati uvjete energetske uinkovitosti i ekoloke
prihvatljivosti kojima moraju udovoljiti energetski objekti, nova industrijska postrojenja, pojedine proizvodne,
uslune i trgovake tvrtke. I konano, u Strategiji se navodi da je do 2012. godine potrebno smanjiti potronju
primarne energije za 20% no ne specificira se u odnosu na koji scenarij ili referentnu godinu.
2.3
Mjere utede primarne energije usmjerene su na postojee objekte kao i na odabir novih energetskih objekata.
S obzirom na trinu orijentaciju energetskog sektora i njegovu integraciju u jedinstveno europsko energetsko
trite, izvjesno je da e odluke investitora o gradnji novih energetskih objekata biti voene trinim naelima
te e se odabirati ekonomski najisplativija rjeenja. Energetska uinkovitost i zatita okolia pri tome su svakako
znaajni imbenici. Valja istaknuti, da je u Hrvatskoj izgradnja energetskih objekta (postrojenja za proizvodnju i
preradu nafte i prirodnog plina, Meunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata,
nuklearne elektrane i povezana postrojenja, elektrane i energane snage vee od 30 MWe) podlona izradi
studije o procjeni utjecaja zahvata na okoli u kojoj se ovi imbenici vrednuju i uvjet je za dobivanje dozvola za
izgradnju objekta.
Glede postojeih postrojenja, planovi energetskih subjekata te izvjea Hrvatske energetske regulatorne
agencije (HERA) prikupljeni za potrebe izrade ovog Plana pokazuju da se ulau znaajni napori da se pobolja
uinkovitost i smanje gubici transformacija, prijenosa i distribucije energije. Aktivnosti koje su energetski
subjekti u tom smislu provodili u razdoblju 2008-2010. i koje planiraju provoditi u razdoblju do kraja 2013.
prikazani su u nastavku prema karakteristinim dijelovima energetskog sektora, dok Tablica 8 daje saetak tih
aktivnosti.
Tablica 8 Pregled provedenih i planiranih aktivnosti energetskih subjekata za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru
32
Razdoblje provedbe
Ostvareno
smanjenje potronje
primarne energije u
razdoblju 2008.2010. / drugi uinci i
pokazatelji
Procijenjeno budue
smanjenje potronje
primarne energije u
razdoblju 2011.2013. / drugi uinci i
pokazatelji
2.233 GWh/god
(200.000 tona
loivog ulja godinje)
Br.
Ciljana potronja
primarne energije /
sektor
1.
Poboljanje uinkovitosti
postojeih termoelektrana
u sklopu HEP grupe
Proizvodnja elektrine
energije
2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)
N/D
Poboljanje uinkovitosti
postojeih hidroelektrana u
sklopu HEP grupe
Proizvodnja elektrine
energije
2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)
N/D
150 GWh/god
(dodatna
proizvodnja)
Smanjenje vlastite
potronje elektrana iz HEP
grupe
Proizvodnja elektrine
energije
2011. 2013.
(prema poslovnim
planovima)
N/D
1,45 GWh/god
2.
3.
4.
Smanjenje gubitaka u
prijenosnoj
elektroenergetskoj mrei
Prijenos elektrine
energije
2011. 2013.
N/D
Donoenje i
provoenje
Programa
uinkovitog
koritenja elektrine
energije
Oko 5% smanjenje
ukupnih gubitaka u
razdoblju 2011.2013. u odnosu na
gubitke ostvarene u
2010.
5.
Smanjenje gubitaka u
distribucijskoj
elektroenergetskoj mrei
Distribucija elektrine
energije
2008. 2013.
Oko 4% smanjenje
ukupnih gubitaka u
razdoblju 2008.2010. u odnosu na
gubitke ostvarene u
2007.
6.
Revitalizacija toplinskih
sustava i
toplovodnih/vrelovodnih
mrea
Proizvodnja i
distribucija toplinske
energije
2008. 2013.
87 GWh (samo iz
postrojenja HEPToplinarstva d.o.o.)
7.
Poticanje kogeneracije
Proizvodnja elektrine i
toplinske energije
2007. kontinuirano
Izraun dan u
poglavlju 3.
230 MW u TE Sisak
do 2012.;
300 MW do 2020.
Proizvodnja sirove
nafte i prirodnog plina
2008. 2013.
301,29 GWh/god
663,23 GWh/go
Proizvodnja naftnih
derivata
2005.- 2013.
169,08 GWh/god
1.448 GWh/god
Transport nafte
naftovodima
2008.-2013.
Optimizacija
procesa, povoljni
utjecaji na EES,
uinkovitiji
elektromotorni
pogoni
0,312 GWh/god
(samo zamjenom
elektromotornih
pogona)
Transport prirodnog
plina
2008.-2013.
0,29 0,40
GWh/god
5,22 5,57
GWh/god
Distribucija prirodnog
plina
2008. 2013.
N/D
N/D
8.
9.
10.
11.
12.
Poboljanje uinkovitosti
iskoritavanja domaih
nalazita nafte i prirodnog
plina
Modernizacija rafinerija
nafte u Sisku i Rijeci
Smanjenje gubitaka u
sustavu transporta nafte
naftovodima projekti
JANAF-a
Smanjenje gubitaka u
sustavu transporta
prirodnog plina zamjena
kotlovnica; smanjenje
temperature predgrijavanja
plina
Smanjenje gubitaka u
sustavu distribucije
prirodnog plina
rekonstrukcija dotrajalih
plinovoda
Detaljniji podaci o kretanju potronje energije u energetskom sektoru i ostvarenim gubicima u transformaciji,
transportu i distribuciji energije po karakteristinim dijelovima energetskog sektora dani su u Prilogu I.
33
2.3.1
U ukupno 7 termoelektrana u vlasnitvu HEP grupe planiraju se aktivnosti koje e znaajno smanjiti potronju
loivog ulja s donedavno planiranih 350-400.000 tona godinje na 150.000 tona. Ovo e se ostvariti
rekonstrukcijskim zahvatima kao to su zamjena snopova pregrijaa i meugrijaa pare, zamjene gorionika i
rekonstrukcije kotlova. Osim smanjenja potreba za loivim uljem, u nekim elektranama planira se i supstitucija
dijela potronje loivog ulja prirodnim plinom. Prema Uredbi o kakvoi tekuih naftnih gorivima (Narodne
novine, br. 33/11) lo ulje s udjelom sumpora veim od 1 % moe plasirati na domae trite do kraja 2012.
godine.
Smanjenje vlastite potronje elektrine energije u termoelektranama predvidivog iznosa do 1.000 MWh/god
ostvarit e se zahvatima poput zamjene i revitalizacije kompresorskih stanica, instalacijom visokouinkovite
rasvjete, regulacijom i upravljanjem internom/sekundarnom potronjom, postavljanjem dodatne toplinske
izolacije na graevinama. Valja istaknuti da je takoer u gradnji novi kogeneracijski blok u TE Sisak snage 230
MWe/50 MWt na prirodni plin koji e imati znatno vei stupanj korisnog djelovanja (efikasnost) od postojeih
na lokaciji TE Sisak, ija je trenutna efikasnost 34%.
Mjere na postojeim hidroelektranama u pravilu ukljuuju ugradnje agregata biolokog minimuma te opsene
rekonstrukcije generatorskih i turbinskih postrojenja. Prema planovima HEP grupe, ovim e se aktivnostima
ostvariti dodatna proizvodnja elektrine energije od oko 150.000 MWh/god. Aktivnostima kao to su zamjene
transformatora i ostale elektro-opreme te uvoenje dodatne automatike i regulacije na niskonaponskoj razini
mogue je ostvariti smanjenje vlastite potronje elektrine energije od oko 450 MWh/god.
Prijenos elektrine energije
Prijenosna i distribucijska elektroenergetska mrea u vlasnitvu su HEP d.d..
Prijenosnom mreom upravlja HEP Operator prijenosnog sustava (OPS) d.o.o. Daleko (i nemjerljivo) najvei
utjecaj na iznos gubitaka u hrvatskoj prijenosnoj mrei imaju tokovi energije koji su rezultat meudjelovanja
angamana proizvodnje elektrine energije, rasporeda potronje elektrine energije, uklopnih stanja elemenata
prijenosne mree i transakcija na tritu elektrine energije u irem relevantnom okruenju (ne samo susjednih
zemalja). Stoga klasine mjere energetske uinkovitosti nemaju direktni utjecaj na iznos gubitaka u hrvatskoj
prijenosnoj mrei. Osim toga, gubici u hrvatskoj prijenosnoj mrei iznose oko 2,1% to je na razini gubitaka u
prijenosnim mreama europskih operatora prijenosnih sustava.
HEP-OPS planira izradu Programa uinkovitog koritenja elektrine energije i donoenje Plana provedbe tog
Programa za period 2011. 2013. godina, u kojem e se detaljnije istraiti mogunosti za daljnje smanjenje
gubitaka u prijenosnoj mrei.
34
Provedena je obuka djelatnika u neposrednom radu na kontroli i ureenju mjernih mjesta kako bi se poveala
kvaliteta rada i smanjili gubici. Pri tome treba istaknuti da se pod gubitcima podrazumijevaju i tehniki
(projektirani), ali i ne tehniki gubici, koji su uzrokovani udaljavanjem radnih karakteristika i radne toke mree
od projektiranih veliina kao i neovlatenom potronjom elektrine energije. Pri tome se procjenjuje da su ne
tehniki gubitci otprilike 1/3 ukupnih gubitaka u distribucijskoj mrei.
[10]
Sustavnom provedbom navedenih aktivnosti ostvaruje se trend smanjenja gubitaka (Tablica 9 i Slika 2
).
Tablica 9 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do 2013.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Gubici [GWh]
1.637
1.570
1.365
1.635
1.223
1.508
1.424
1.370
1.359
1.347
Gubici [%]
10,68
985
8,31
9,83
7,21
9,30
8,74
8,41
8,34
8,27
%
12,0
%
10,0
9,85
9,83
9,30
9,5
11,0
8,74
9,0
10,68
8,5
8,31
8,0
8,49%
7,5
10,0
9,85
9,83
7,21
7,0
9,30
2005
2006
2007
2008
2009
2010
9,0
8,74
8,49
8,41
8,34
8,27
8,31
8,0
7,21
7,0
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Slika 2 Ostvareni gubici u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei u razdoblju 2004. do 2010. s projekcijom do 2013.
10
35
Tijekom 2011., 2012. i 2013. godine nastaviti e se odvijati i unaprjeivati dosadanje aktivnosti koje su
pokazale pozitivne rezultate u smislu smanjenja gubitaka i poboljanja cjelokupnog poslovanja:
x
x
x
x
x
x
x
x
Posljednja je aktivnost posebice vana u smislu ostvarivanja ciljeva ESD, te e se detaljnije opisati u poglavlju 3
kao i sve ostale aktivnosti energetskih subjekata koje su usmjerene na krajnje potroae elektrine energije i
poveanje uinkovitosti potronje elektrine energije.
2.3.2
Oko 74% proizvodnje toplinske energije za podruno grijanje u Hrvatskoj u vlasnitvu je HEP grupe, tj. pripada
HEP-Toplinarstvu d.o.o. Ova tvrtka ujedno opskrbljuje i oko 84% svih korisnika prikljuenih na centralizirane
toplinske sustave (CTS) u Hrvatskoj. Stoga je od posebnog znaaja prikazati upravo aktivnosti koje je HEP
Toplinarstvo provodio u proteklom razdoblju i koje planira provoditi u narednom trogodinjem razdoblju.
Na strani proizvodnje toplinske energije u razdoblju 2008.-2010. godine provedene su aktivnosti plinofikacije
postojeih postrojenja (zamjena loivog ulja prirodnim plinom) uz istodobne zamjene stare opreme novom,
energetski uinkovitijom. Takoer su ostvareni prijelazi s blokovskih kotlovnica na CTS.
Najvaniji i najvei projekt proveden u navedenom razdoblju s ciljem smanjenja gubitaka u distribuciji toplinske
energije je bio projekt zamjene magistralnih vrelovoda u Zagrebu i Osijeku financiran kreditom Svjetske banke i
djelomino iz vlastitih sredstava HEP-Toplinarstva d.o.o. U Zagrebu je zamijenjeno 20 km vrelovodne trase (to
ini ukupno 40 km toplinski izoliranih elinih cijevi), dok je u Osijeku zamijenjeno 7,2 km vrelovodne trase
(14,4 km cijevi). Osim provedenog Projekta revitalizacije vrelovodne mree, HEP-Toplinarstvo d.o.o. vri
preventivnu i korektivnu zamjenu dotrajalih magistralnih i prikljunih vrelovoda, tijekom koje se godinje
zamjeni 1-3 km vrelovoda raznih dimenzija. Kriterij odabira mjesta revitalizacije je starost vrelovoda i broj
kvarova u proteklom periodu. Uz navedeno, redovito se provode poboljanja izolacije na postojeoj parovodnoj
mrei. Provoenjem prethodno navedenih aktivnosti u razdoblju od 2008. do 2010. godine ostvarene su utede
primarne energije u koliini od priblino 87.000 MWh.
Veina projekata zapoetih u razdoblju od 2008. do 2010. nastavit e se u razdoblju od 2011.-2013, a to su:
x
x
x
x
x
Prestanak proizvodnje toplinske energije u vlastitim postrojenjima u gradu Sisku nakon izgradnje
novog plinskog kombi kogeneracijskog bloka u TE Sisak;
Zamjena toplovodne mree vrelovodnom u naselju Caprag u Sisku;
Zavretak plinofikacije (prelazak s lakog i ekstra lakog loivog ulja na prirodni plin) i zamjena
kotlova, plamenika i pumpi novijom generacijom s veim stupnjem iskoristivosti u kotlovnici
Vidrieva 1 u Velikoj Gorici (20 MW);
Plinofikacija kotlovnice Slavonska 6 u Samoboru snage 11,8 MW uz ugradnju novih plamenika;
Plinofikacija kotlovnice Gajeva 6 u Bregani snage 1,5 MW i izgradnja spojnog toplovoda od
kotlovnice Basariekova 9 (snaga 1,0 MW), koja e se nakon toga ugasiti.
Provoenjem planiranih aktivnosti u trogodinjem razdoblju od 2011. do 2013. godine smanjit e se potronja
primarne energije u ukupnoj koliini od priblino 167.000 MWh. U 2013. godini uteda primarne energije e biti
priblino 66.000 MWh, a nastavkom provoenja planiranih aktivnosti u narednim godinama oekuje se daljnji
rast uteda.
Ostali energetski subjekti koji obavljaju djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom u
Republici Hrvatskoj takoer su provodili i planiraju provoditi mjere poboljanja energetske uinkovitosti koje se
mogu svrstati u neku od kategorija:
x
x
x
x
S obzirom na velike gubitke koji su prisutni u sustavima proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom
energijom, a koji se kreu od 13% pa ak do preko 30 % (prema podacima HERA-e) u narednom razdoblju
energetski subjekti su duni provoditi gore navedene mjere u skladu sa svojim poslovnim planovima, a uinke u
smislu smanjenja gubitaka i uteda energije treba pratiti HERA.
Valja istaknuti da energetski subjekti ovlateni za distribuciju i opskrbu toplinskom energijom provode i
aktivnosti za poboljanje uinkovitosti potronje toplinske energije kod krajnjih korisnika, no te e mjere biti
opisane u poglavlju 3, s obzirom da su vane za zadovoljavanje zahtjeva ESD.
2.3.3
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 88/12)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (Narodne novine br.
88/12)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(Narodne novine br. 63/12)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (Narodne novine br. 33/07, 08/11)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 33/07, 133/07, 155/08, 155/09, 08/11)
Proizvoai elektrine energije iz visokouinkovite kogeneracije imaju pravo stei status povlatenog
proizvoaa kojim im se jami otkupna poticajna cijena elektrine energije. Od donoenja regulative, status
povlatenog proizvoaa dobila su tri proizvoaa iz kogeneracije. Ukupno instalirana snaga ta tri
37
2.
2.3.4
Mjere energetske uinkovitosti pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina
Sirova nafta U Hrvatskoj proizvodi se iz 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz osam plinsko-kondenzatnih polja.
Prirodni plin se proizvodi iz 17 plinskih polja Panona i 6 plinskih polja Jadrana ime se podmiruje 64,2 posto
domaih potreba. Najvei dio plina iz Panona dolazi iz leita Molve i Kalinovac uz koja su izgraena postrojenja
za preradu i pripremu plina za transport - Centralne plinske stanice Molve I, II i III.
INA Industrija nafte d.d. upravlja ovim nalazitima te je u proteklom trogodinjem razdoblju poduzela niz
aktivnosti za smanjenje vlastite potronje energije pri iskoritavanju nalazita. Aktivnosti su ukljuivale
optimizaciju procesa i poveanje optereenosti opreme i dovoenje u reim rada s veom iskoristivosti, prijelaz
s visokotlanog sustava pare na niskotlani sustav uz ostvareno smanjenje gubitaka, iskoritavanje otpadne
topline iz sustava ispunih plinova motora s unutarnjim izgaranjem, koritenje kogeneracije, zamjena postojeih
kotlova kotlovima vee uinkovitosti, zamjena motora s unutarnjim izgaranjem s elektromotorima,
iskoritavanje energije povratnog fluida iz visokih kolona koritenjem hidro turbina za pogon pumpi uz
ostvareno smanjenje potronje energije na pumpama te optimizacija potronje elektrine energije i
kompenzacija jalove energije.
Na osnovu ovih aktivnosti smanjena je inertna potronja plina kao i vlastita potronja elektrine energije, ime
su ostvarene znaajne utede primarne energije (Tablica 10).
U trogodinjem razdoblju 2011.-2013. planiraju se nastaviti sve zapoete aktivnosti za smanjenje potronje
energije pri iskoritavanju domaih nalazita nafte i prirodnog plina te kontinuirano raditi na primjeni novih
tehnologija s veom uinkovitosti i optimizirati procese prema trenutnim okolnostima i promjenama obima
proizvodnje i zahtjeva trita.
Tablica 10 takoer prikazuje previene utede primarne energije .
38
2009.
[MWh]
2010.
[MWh]
Procijenjena potronja
energije
2011.
2012.
2013.
[MWh]
[MWh]
[MWh]
Prirodni
plin
1.073.826 962.928 920.538 905.256 887.151 869.408
interna
[11]
potronja
Elektrina
122.888
117.903 113.059 110.798 108.582 106.410
energija
Elektrina
energija
267.148
256.311 245.780 240.865 236.048 231.326
svedena na
[12]
primarnu
UKUPNO
Ostvarena uteda primarne energije u razdoblju 2008. - 2010.
Oekivana uteda primarne energije u razdoblju 2011. - 2013.
2.3.5
Ostvarene utede
u odnosu na 2008.
2009.
2010.
[MWh]
[MWh]
112.952
156.127
171.692
190.132
208.204
4.986
9.829
12.090
14.306
16.478
10.838
21.368
26.283
31.101
35.821
123.790 177.495
301.285
197.975
221.233
244.025
663.233
Sirova nafta iz vlastite proizvodnje i iz uvoza prerauje se u dvije rafinerije Rafinerija nafte Rijeka i Rafinerija
nafte Sisak, kao i u dva postrojenja za proizvodnju maziva Maziva Rijeka i Maziva Zagreb.
U obje rafinerije 2005. godine pokrenuti su opseni programi modernizacije, iji je cilj poveanim kapacitetom
prerade podii razinu iskoristivosti, uinkovitosti i profitabilnosti rafinerijske prerade uz zadovoljavanje
europskih standarda zatite okolia. Ove e se aktivnosti i dalje nastaviti, to je predvieno i Strategijom
energetskog razvoja Republike Hrvatske koja nalae ubrzani dovretak modernizacije rafinerija. Planirani
dovretak projekata modernizacije rafinerija jest kraj 2013. godine.
U Rafineriji nafte Sisak je u rujnu 2007. godine puteno u rad Postrojenje za odsumporavanje (Claus), iji je
ekoloki uinak maksimalno smanjenje emisija sumporovodika i sumporovog dioksida iz sustava rafinerijskog
loivog plina. Utjecaj rada Clausa na smanjenje imisijskih koncentracija ovih plinova u okruenju vidljiv je iz
podataka koji kau da je koncentracija SO2 smanjenja za 50,9%, a H2S za 12,5% u odnosu na ranije. U rad je
2009. puteno i postrojenje HDS FCC benzina (hidrodesulfurizacija FCC benzina), a puteno je u rad i postrojenje
za izomerizaciju. Vezano uz status blown down sustava na koking postrojenju, projektna dokumentacija je
gotova te je pokrenut postupak nabave, predvien je zavretak za ovu nadogradnju u etvrtom kvartalu 2013.
godine.
Tablica 11 prikazuje provedene aktivnosti u razdoblju 2008.-2010. u ovoj rafineriji te ostvarene godinje utede
energije.
Tablica 11 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Sisak za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje gubitaka u
preradi nafte u razdoblju 2008-2010.
Naziv projekta
Putanje turbogeneratora TG-30MW u pogon i optimiranje
kondenzacijskog sustava
Modernizacija sustava loenja kotlova K-1 i K-2 Energana 2 i
optimizacija parametara rada
Izgradnja novog kotla NGP Rafako
Rekonstrukcija dijela instalacije za prikupljanje kondenzata KP-7
11
12
183.504,56
50,97
106.252,90
29,52
22.284,09
47576,12
6,19
13,22
39
U razdoblju do kraja 2013. godine planira se nastavak provedbe aktivnosti za poboljanje energetske
uinkovitosti i smanjenje gubitaka u preradi nafte, kao to je uvoenje sustava za gospodarenje energijom,
zamjena goriva s loivog ulja na rafinerijski ili prirodni plin, ugradnja gorionika s niskom emisijom NOx, zamjene
parnih kotlova, revitalizacija rashladnih tornjeva, izolacija parovoda, iskoritavanje otpadne topline iz procesnih
pei i kondenzata, kompenzacija jalove energije te zamjena starih elektromotora i transformatora. Ovim se
aktivnostima oekuje ostvarenje godinjih uteda energije u iznosu od oko 483 GWh/god.
U Rafineriji nafte Rijeka zavrena je prva faza modernizacije, koja je pretpostavljala je gradnju tri procesna
postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa -Blagi hidrokreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora - te
brojnih pomonih postrojenja i instalacija. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi modernizacije Rafinerije
nafte Rijeka je oko 400 milijuna EUR. Sredinje postrojenje kompleksa je Hidrokreking/hidrodesulfurizacija.
Putem hidrokrekiranja iz tekih ugljikovodika dobivat e se laki proizvodi, a hidrodesulfurizacijom e se iz njih
dobivati goriva Euro V kvalitete. Postrojenje za proizvodnju vodika projektirano je za dobavu vodika visoke
istoe postrojenju Hidrokrekinga, a po potrebi i za ostala. Osim vodika, postrojenje e proizvoditi i
visokotlanu pregrijanu paru koja e se koristiti za proizvodnju elektrine energije. Radovi na ovom postrojenju
zapoeli su 10. listopada 2008. Postrojenje je pokrenuto u pogon tijekom listopada 2010. godine. Postrojenje za
odsumporavanje, tzv. Claus postrojenje za svaki projektni sluaj je u mogunosti izdvojiti minimalno 99,8 posto
sumpora iz ukupne ulazne sirovine. Za drugu fazu modernizacije planirana je izgradnja postrojenja za obradu
tekih ostataka. Cilj druge faze modernizacije je poveanje proizvodnje visokovrijednih srednjih destilata, uz
istovremenu eliminaciju proizvodnje loivog ulja s visokim sadrajem sumpora. U tu svrhu odabrana je
tehnologija komornog koksiranja (Delayed Coking) za konverziju tekih ostataka u lake proizvode koja se
temelji na procesima termikog krekinga. Izgradnjom koking postrojenja omoguit e se poveanje proizvodnje
tzv. bijelih proizvoda poput ukapljenog naftnog plina, benzina, dizela prema zahtijevanim europskim
standardima. Projekt je u fazi pripreme i njegov nastavak ovisi o odobravanju studije utjecaja na okoli i
usklaenosti projekta s prostorno planskom dokumentacijom Primorsko goranske upanije i opine Kostrena.
U Rafineriji nafte Rijeka prestat e se proizvoditi loiva ulja to e znaajno smanjiti emisije tvari koje mogu
imati utjecaja na okoli. Eliminacijom proizvodnje lo ulja isti e nestati kao energent u rafineriji, a zamijenit e
ga obraeni rafinerijski plin i prirodni plin to e znaajno smanjiti emisije tvari koje mogu imati utjecaja na
okoli. Ovaj projekt dugorono znai poveanje konkurentnosti rafinerije jer e proizvodnja jo kvalitetnijih
proizvoda za trite uz potovanje svih ekolokih zahtjeva za industrijska postrojenja to i omoguiti
Tablica 12 prikazuje provedene aktivnosti u razdoblju 2008.-2010. u ovoj rafineriji te ostvarene godinje utede
energije.
Tablica 12 Provedene aktivnosti u Rafineriji nafte Rijeka za poboljanje energetske uinkovitosti u smanjenje gubitaka u
preradi nafte u razdoblju 2008-2010.
Naziv projekta
Optimiranje kondenzacijskog sustava turbina u energani
Ugradnja termoregulacijskih ventila na spremnicima viskoznih
medija
Instalacija za obradu tehnolokog otpada
59.587,44
16,55
47.250,00
13,13
U razdoblju 2011.-2013. godine planira se nastavak provedbe aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti
i smanjenje gubitaka u preradi nafte, kao to je uvoenje sustava za gospodarenje energijom, zamjena goriva
sloivog ulja na rafinerijski ili prirodni plin, ugradnja gorionika s niskom emisijom NOx, zamjene parnih kotlova,
iskoritavanje otpadne topline iz procesnih pei i kondenzata, kompenzacija jalove energije te zamjena starih
elektromotora i transformatora. Ovim se aktivnostima oekuje ostvarenje godinjih uteda energije u iznosu od
oko 965 GWh/god.
40
Jadranski naftovod izgraen je 1979. godine kao meunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i
terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i sredinjoj Europi. Projektirani kapacitet
cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godinje, a instalirani 20 milijuna tona. Kapacitet skladita na
3
3
terminalima Omialj, Sisak i Virje iznosi 900 000 m za naftu te 100 000 m za derivate u Omilju i Zagrebu.
Razvojni projekti JANAF-a ukljuuju modernizaciju postojeeg naftovodnog sustava, njegovo intenzivnije
ukljuivanje u europsku naftovodnu mreu uz diversifikaciju pravaca i izvora dobave nafte, tj. poveanje
sigurnosti opskrbe potroaa naftom. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske Druba Adria i
Paneuropski naftovod (Pan European Oil Pipeline - PEOP) su meunarodni naftovodni projekti ija bi realizacija,
uz bolje koritenje kapaciteta sustava JANAF-a, mogla osigurati i intenzivnije ukljuenje u naftovodnu mreu
Europe i bolju povezanost s izvorima nafte Ruske Federacije i zemalja kaspijske regije.
U posljednjih nekoliko godina sustav naftovoda moderniziran je prema najviim svjetskim tehnolokim
standardima s ciljem poveanja sigurnosti transporta nafte i zatite okolia, odravanja pogonske sposobnosti
transporta u okvirima instaliranog, odnosno projektiranog kapaciteta, produenja vijeka trajanja naftovoda te
pripreme novih projekata meunarodnih naftovoda kao i skladitenja nafte i naftnih derivata. Naroito je
znaajan zavretak projekata modernizacije Sustava nadzora i upravljanja JANAF-a (SCADA), elektroenergetskog
i komunikacijsko-informacijskog sustava, GIS-a te stalna ispitivanja i poboljanja integriteta cjevovoda.
Transport nafte na dionici naftovoda Terminal Omialj - Terminal Sisak odvija se samo u nonim satima, tj. u
razdoblju nie tarife elektrine energije. Time su znaajno smanjeni trokovi elektrine energije, a posljedica je i
uravnoteenje elektroenergetskog sustava. U takvom reimu rada naftovoda, elektrina energija se troi nou
kada je potronja u sustavu niska to povoljno utjee na stabilnost sustava. Dodatna povoljnost koritenja
elektrine energije nou je okolnost neplaanja potrebne vrne snage koja se obraunava u dnevnoj tarifi, koja
bi za Terminal Omialj i za PS Melnice iznosila oko 7.700 kW za pogon dvaju agregata snage 3,3 MW na svakoj
lokaciji, a potrebnih za odvijanje transporta nafte na relaciji Omialj-Melnice-Sisak, odnosno ukupno oko 15,4
MW. Zamjenom postrojenja kompenzacije jalove energije zbog dotrajalosti i nezadovoljavanja ekolokih
standarda na Terminalima Omialj, Sisak i Virje te na PS Melnice i OS Dobra, ostvarena je optimizacija procesa.
Tako JANAF sam ima izvor jalove energije, te nije potrebno tu energiju dobivati iz elektroenergetske mree,
ime se ostvaruje uteda na razini EES-a zbog izbjegnute potrebe za proizvodnjom i prijenosom jalove energije.
JANAF planira i u razdoblju do kraja 2013. provoditi aktivnosti i mjere optimizacija procesa, ali i poboljanja
upravljanja potronjom energije te uvoenje novih tehnologija sa svrhom uinkovitog koritenja energije i
smanjenja trokova. Daljnja optimizacija sustava transporta nafte mogua je uvoenjem novih tehnologija u
proces transporta. Zamjenom postojeeg postrojenja snage 3,3 MW (elektromotori, pumpe, hidraulike spojke)
novom modernom tehnologijom za regulirane pogone identine snage i prijenosnog kapaciteta, novim
elektromotorima boljeg stupnja djelovanja mogue je ostvariti utede oko 312.000 kWh godinje . Stavljanjem
u funkciju novog sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SCADA sustav) postie se racionalnije koritenje
elektromotornih pogona u sustavu transporta nafte. Optimizaciju trokova elektrine energije mogue je izvesti
i prelaskom napajanja veih objekata JANAF-a (Terminal Sisak i Terminal Omialj) sa 35 kV na 110 kV, za to je
potrebno izraditi detaljnu studiju optimalnog rjeenja. Svi ovi projekti doprinose poveanju sigurnosti
transporta i opskrbe naftom te zatiti okolia. Uz to, pomoi e i produljenju vijeka rada naftovoda i osiguranju
novih trita.
13
41
2.3.7
2008.
E (km)
2009.
Ukupno (km)
E (km)
42
2010.
Ukupno (km)
E (km)
Ukupno (km)
3.088
17.444
2.948
17.561
2.856
17.917
Ukupni gubici, osim tehnikih, ukljuuju i greke u mjerenju, razlike zbog vremena oitanja potronje te
neovlatenu potronju plina. Ukupni gubici znaajno variraju u ovisnosti o operatoru distribucijskog sustava, a
kreu se od 0,22% pa sve do visokih 26%, to jasno ukazuje na postojanje potencijala za poboljanja.
Primarna mjera za smanjenje tehnikih gubitaka jest rekonstrukcija dotrajalih plinovoda. Rekonstrukcije
plinovoda energetski subjekti planiraju kroz svoje petogodinje planove razvoja distribucijskog sustava, koje po
pribavljenom pozitivnom miljenju HERA-e odobrava ministar nadlean za energetiku.
Radi smanjenja tehnikih gubitaka u planskome razdoblju do kraja 2013. godine energetski subjekti trebaju
provoditi i organizacijske mjere kao to su:
x
x
x
x
x
x
x
putem stalne deurne slube (24 sata dnevno) odmah po dojavi mogueg curenje plina izlaziti na
hitnu intervenciju,
vizualno pregledavati cjelokupnu trasu plinovoda i kontrolirati mreu na nepropusnost u skladu s
DVGW radnim listovima G-465/I i G-465/IV: dva puta godinje,
kontrolirati mjerno regulacijske setove krajnjih kupaca (postojanje slubene plombe): za sve kupce
ija je potronja sumnjiva i metodom uzoraka za ostale kupce,
provjeravati ispravnost zapornih elemenata: prema godinama prikljuenja na distribucijsku mreu,
urno sanirati oteene plinovode,
plinske instalacije potroaa na plinovode prikljuivati pod tlakom pri emu ne dolazi do istjecanja
plina i isputanja metana u atmosferu, to ujedno doprinosi zatiti okolia,
prigodom popravaka plinovoda koristiti se postupkom baloniranja i gnjeenja, to takoer
doprinosi zatiti okolia.
U razdoblju do kraja 2013. godine kljuan je nadzor nad provedbom ovih aktivnosti i praenje stanja ukupnih
gubitaka u mrei.
Valja istaknuti da je operator distribucijskog sustava duan izraditi i objaviti te jednom godinje aurirati i
dostaviti na odobrenje ministru petogodinji plan razvoja distribucijskog sustava, a na koji je MINGO prije
odobrenja pribavilo miljenje HERA-e, no te e mjere biti opisane u poglavlju 3, s obzirom one rezultiraju
utedama energije u neposrednoj potronji
43
Neposredna potronja energije u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je oko 266,7 PJ . Struktura neposredne
[15]
potronje energije u Hrvatskoj prikazana je na Slika 3 . Najvei udio u ukupnoj neposrednoj potronji energije
imaju promet i kuanstva, to treba uzeti kao smjernicu za definiranje i provedbu mjera energetske
uinkovitosti.
Udjeli sektora u neposrednoj potronji energije
3,94%
11,39%
21,62%
Industrija
Promet
Kuanstva
Usluge
30,17%
Poljoprivreda
32,88%
Slika 4 prikazuje razvoj energetskih intenzivnosti u pojedinim sektorima neposredne potronje energije. Do
2007. godine uglavnom su ostvareni trendovi smanjenja energetske intenzivnosti u veini sektora, osim u
prometu gdje je prevladavala stagnacija ili blagi porast. Nakon 2007. godine energetska intenzivnost ukupne
neposredne potronje energije blago je rasla. Takoer je ostvaren trend porasta energetske intenzivnosti u
kuanstvima, uslugama i prometu. U industriji i poljoprivredi energetska intenzivnost se nastavila smanjivati.
Energetska intenzivnost neposredne potronje energije
130
120
110
Indeks
Industrija
Promet
100
Kuanstva
Usluge
Poljoprivreda
90
Ukupno
80
70
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
14
U 2009. godini potronja je iznosila oko 266 PJ, dok su podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena
energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.
15
Podaci za 2010. godinu, s obzirom da ne postoji jo slubena energetska bilanca za Hrvatsku za 2010. godinu, procijenjeni.
44
Nacionalni okvirni cilj uteda energije u neposrednoj potronji definiran je u 1. NAPEnU u skladu s
metodologijom propisanom u Prilogu I ESD te odgovara u apsolutnom iznosu 9% referentne neposredne
potronje energije, koja je odreena kao prosjena potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine. Slika 5
prikazuje projekcije neposredne potronje energije do 2016. (i 2020.) godine i oekivane utede
energije u odnosu na BAU scenarij.
450
Uteda 2020:
22,76 PJ
Uteda 2016:
19,77 PJ
400
PJ
350
300
250
200
2006
2007
2008
2009
2010
Temeljni scenarij
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
16
Provedbom mjera definiranih u 1.NAPEnU, ali i njihovim posrednim uincima kao i tehnolokim napretkom, u
proteklom su trogodinjem razdoblju u Hrvatskoj ostvarene utede energije. Postignuto smanjenje neposredne
potronje energije ne moe se u cijelosti pripisati mjerama definiranim u 1.NAPEnU zbog nemogunosti
izoliranog praenja uinaka svake pojedinane mjere, ali i zbog injenice da se mjere nisu u cijelosti provodile
na predvieni nain. Ipak, kvalitativna i, ako je bila mogua, kvantitativna ocjena provedbe svake pojedine
mjere ukazuje na injenicu da su potrebni dodatni napori i dodatne mjere kako bi se upravo njima ostvarile
dodatne utede energije. Upravo su zbog toga postojee mjere u ovom NAPEnU revidirane na nain da se
preciznije specificiraju potrebne aktivnosti te su dodane i nove mjere kojima se oekuju izravne i znaajne
utede energije.
Ostvarene utede energije u 2010. godini ocijenjene su kombinacijom primjene TD pokazatelja i BU metoda za
pojedinane mjere. Tablica 14 saeto prikazuje rezultate izrauna, a detalji o nainu izrauna uteda energije
dani su u poglavlju 3.3.1 i dio su zasebnog separata.
Tablica 14 Pregled uteda energije u neposrednoj potronji ostvarenih/procijenjenih u okviru ESD
Cilj uteda neposredne potronje energije
2010.
Apsolutni iznos
[PJ]
6,59
3,00
6,43
2,93
16
17
45
3.1.2.1
13,18
19,77
22,76
6,00
9,00
10,36
24,91
38,66
57,17
11,34
17,60
26,02
Tablica 14 pokazuje da je cilj u 2010. godini praktiki postignut. Utede energije izraunate koritenjem TD
pokazatelja vrlo malo odstupaju od ciljanog iznosa definiranog u 1. NAPEnU. Tablica 15 pokazuje ostvarenje
ciljeva po sektorima i to kombiniranom uporabom TD pokazatelja za ocjenu ukupnih uteda i BU metoda za
ocjenu uinaka pojedinih mjera. Odstupanje od cilja nije veliko, a moe se pripisati i nesigurnosti metodologije.
Naime, TD pristup u sektoru usluga daje manje utede nego BU pristup. Ipak, u proteklom su se razdoblju
provodile snane aktivnosti u javnom sektoru i utede su svakako postignute. Manje utede dobivene TD
metodom mogu biti posljedica utjecaja komercijalnog sektora u kojem su specifinije aktivnosti u proteklom
razdoblju nedostajale. Ukoliko se kombinira BU (samo za usluge) i TD (za ostale sektore) pristup, utede bi
iznosile 7,34 PJ te bi se moglo utvrditi da je cilj u cijelosti postignut.
Tablica 15 Pregled uteda energije u 2010. po sektorima
Sektor
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO
4,43
0,33
1,21
0,46
6,43
1,53
1,32
0,60
0,08
3,53
Bez obzira na metodoloke probleme u izraunu uteda, injenica jest da su rezultati provedbe samih mjera
nezadovoljavajui.
Ostvarene ukupne utede u kuanstvima mogu se pripisati snanoj trogodinjoj informativnoj kampanji o
energetskoj uinkovitosti, koja je rezultirala promjenom ponaanja graana i njihovog odnosa prema energiji,
znaajnom primjenom jednostavnih postupaka za poboljanje energetske uinkovitosti kao i kupovinom sve
uinkovitijih ureaja. No, glavnina uteda ostvarena je u izgradnji novih stambenih zgrada i to zbog donoenja
nove regulative koja postavlja stroe zahtjeve na energetska svojstva zgrada (mjera B.1).
U sektoru usluga, tri su pojedinane mjere snano i gotovo u cijelosti doprinijele ostvarivanju uteda energije,a
to su regulativa za nove zgrade (mjera B.1) te projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama (mjera P.1) i program Dovesti svoju kuu u red ( mjera P.2).
Glede industrije, u proteklom su razdoblju izostale sustavne aktivnosti za poticanje energetske uinkovitosti,
izuzev financijske potpore koju je pruao FZOEU te je uinke samo tih sufinanciranih projekata bilo mogue
pridijeliti pojedinim mjerama. Ipak, industrija postie najvee utede energije to je primarno rezultat
tehnolokog napretka i poduzimanja aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti bez dravne potpore.
Slina je situacija i u prometu, gdje su ostvarene utede takoer primarno rezultat tehnolokog napretka vozila,
posebice osobnih automobila, s obzirom na potronju goriva, a samo u manjoj mjeri je to rezultat malobrojnih
poticajnih mjera koje su se provodile u proteklom razdoblju.
Mjerama definiranim u 1.NAPEnU mogue je pridijeliti utede koje predstavljaju oko 54% cilja za 2010. godinu,
Ovo je rezultat kako nezadovoljavajue provedbe mjera tako i nepostojanju sustavnog praenja provedbe,
mjerenja i verifikacije uteda energije.
3.1.2.2
Projekcije neposredne potronje energije do 2016. godine pokazuju da e se nacionalni okvirni cilj od 19,77 PJ
ostvariti. No, bez provedbe mjere na nain predvien u NAPEnU to nee biti mogue.
46
Sektor
Kuanstva
Usluge
Industrija
Promet
UKUPNO
12,64
4,50
4,93
16,60
38,66
9,58
3,85
1,99
3,22
18,64
Uinke svih pojedinanih mjera definiranih u NAPEnU nije mogue precizno ocijeniti niti je svakoj pojedinoj
mjeri mogue pridijeliti utede. Ipak, pokazuje se da bi se njima moglo dokazati ostvarenje uteda energije u
iznosu od oko 94% nacionalnog cilja za 2016. godinu.
U narednom je razdoblju potrebno pojaati napore u provedbi mjera i dokazati dodatne utede energije koje su
rezultat upravo sveobuhvatne i koordinirane politike energetske uinkovitosti utvrene u ovom NAPEnU.
Projekcije potronje i analize scenarija pokazuju da se bez sustavne i pravodobne provedbe mjera definiranih u
ovom NAPEnU ciljevi u 2016. godini nee ostvariti.
3.1.3
Hrvatska jo nije postavila svoj cilj za zgrade s gotovo nultom potronjom energije. No, pokrenula je proces
izmjena i dopuna relevantnog zakonodavno-regulatornog okvira kojim e se postaviti novi stroiji uvjeti na
energetsko svojstvo kod zgrada koje e se tek graditi (novih) i kod postojeih koje e se rekonstruirati. Zgrade s
gotovo nultom potronjom energije definirati e se u okviru Nacionalnog plana za poveanje broja zgrada
koje su gotovo nula energetske , te se e njime i postaviti ciljevi za poboljanje energetskih svojstava u skladu
sa zahtjevima lanka 9 EPBD II. Aktivnosti koje e se provoditi u sljedeem razdoblju detaljnije su opisane pod
mjerom B.1 u poglavlju 3.3.2.1. Dodatno, predvia se i uspostava sustava poticaja za izgradnju novih zgrada
koje e imati bolja energetska svojstva od propisima zahtijevanih (mjera B.4).
3.1.4
Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12)
upanije su obvezne izraditi svoje trogodinje programe i jednogodinje planove poboljanja energetske
uinkovitosti. Zbog nedostatnih kapaciteta na lokalnoj razini, ova se zakonska obveza nije izvravala u
proteklom razdoblju, s izuzetkom Grada Zagreba koji je 2010. godine usvojio svoj program energetske
uinkovitosti i postavio si za cilj smanjiti potronju energije u 2016. godini za 3,71 PJ. S obzirom da je program
usvojen tek 2010. godine, ne postoje podaci o ostvarenim utedama energije. Valja takoer istaknuti da je Grad
Zagreb i potpisnik Sporazuma gradonaelnika (eng. Covenant of Mayors) te je takoer izradio i svoj SEAP (eng.
Sustainable Energy Action Plan). Ovoj se europskoj inicijativi pridruilo jo nekoliko gradova (detalji su dani u
poglavlju 3.4) te se oekuje da e se zbog zakonske obveze kao i putem dobrovoljnih inicijativa sve vie razvijati
lokalni energetski planovi s jasno definiranim ciljevima i sustavnim praenjem ostvarenja.
3.2
Pregled najvanijih strategija kojima se potie smanjenje neposredne potronje energije u Republici Hrvatskoj
dan je u Tablici 17. U popisu strategija nije naveden NAPEnU, jer se on izrauje temeljem Strategije i
Nacionalnog programa energetske uinkovitosti.
47
Ciljevi
Ciljani sektori
Strategija
energetskog
razvoja RH
Smanjenje neposredne
potronje energije od
19,77 PJ u 2016.
Smanjenje neposredne
potronje energije od
22,76 PJ u 2020.
Kuanstva, usluge,
industrija, promet
Nacionalni
program
energetske
uinkovitosti za
razdoblje 2008.2016.
Smanjenje neposredne
potronje energije od
19,77 PJ u 2016.
Strategija
odrivog razvitka
RH
istija proizvodnja
Ukljuivanje veeg
broja organizacija u
EMAS sustav
Poticati izbor odrivih
proizvoda i usluga te
razvijati odgovornost
prema okoliu
Uvoenje odrivosti u
javnu nabavu
Smanjiti koliinu otpada
i poveati recikliranje
Poticanje uinkovitijih
naina prijevoza
Ulagati u znanstvena
istraivanja i primjenu
novih istijih i ekoloki
uinkovitijih tehnologija
Integracija tema
odrivosti u obrazovne
programe na svim
razinama
Kuanstva, usluge,
industrija, promet
Pravni status /
objava
Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 130/09
Usvojila Vlada RH u
travnju 2010. /
objavljeno na
internetskim
stranicama
MINGO-a
Usvojio Hrvatski
sabor / Narodne
novine br. 30/09
Usklaeno19
Poslovni sektor
Javni sektor
Poslovni sektor i graani
Promet
Znanstveno-istraivake
institucije
Obrazovne institucije
18
Strategijom se postavljaju kvantitativni ciljevi uteda energije u neposrednoj potronji do 2016. i 2020. godine
(Slika 5 i Tablica 16).
Temeljem Strategije i Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
152/08 i 55/12) Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni program energetske uinkovitosti za razdoblje
2008.-2016. godine, koji slui kao podloga za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti.
U programu je definiran nacionalni okvirni cilj za smanjenje potronje energije u neposrednoj potronji do
2016. godine u skladu s obvezana ESD te je napravljena detaljna analiza nunih preduvjeta za ostvarivanje tog
cilja kao i prijedlog paketa mjera po sektorima neposredne potronje, koji je potom razraen u prvom, a sada i
drugom NAPEnU. Zbog toga to je sadraj tog Programa reflektiran u NAPEnU, on se nee detaljnije opisivati.
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine br. 30/09) takoer prepoznaje energetsku
uinkovitost kao jedan od vanih mehanizama za postizanje ciljeva odrivog razvoja, ali definira i ciljeve u
drugim podrujima koja imaju znaajan utjecaj na smanjenje neposredne potronje energije. U podruju
odrive proizvodnje i potronje ova Strategija definira iznimno vane ciljeve i mjere/aktivnosti:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
I ovom se Strategijom potvruje cilj uteda energije u neposrednoj potronji od 19,77 PJ do 2016. godine,
poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% u ukupnoj bruto neposrednoj potronji energije do 2020.
godine, te se nalae propisima definirati uvjete energetske uinkovitosti i ekoloke prihvatljivosti kojima moraju
udovoljiti nova industrijska postrojenja, pojedine proizvodne, uslune i trgovake tvrtke kao i uvoenje
certificiranja energetske uinkovitosti proizvoda za iroku potronju u zgradarstvu i industriji.
Vrlo je vano istaknuti i ciljeve Strategije odrivog razvitka u podruju prometa, jer e ispunjavanje tih ciljeva
imati znaajan utjecaj na smanjenje potronje energije u prometu:
49
Poticati koritenje istijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza koji uinkovito koriste
energiju.
Preusmjeravati promet s ceste na ekoloki prihvatljivije sustave more, unutarnji plovni putovi,
eljeznice, meuobalno prometno povezivanje.
Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta te
biciklistikih i pjeakih zona.
Ograniavati pristup vozilima (pjeake zone, ograniene zone za parkiranje i sl.).
Poticati uinkovito koritenje osobnih automobila (uinkovita goriva, uinkoviti nain vonje itd.)
Pojaati investicijska ulaganja u razvoj eljeznike infrastrukture osiguravajui Hrvatskim eljeznicama
konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditi prigradsku eljezniku infrastrukturu te
poveati uinkovitost i pouzdanost eljeznikog prometa.
Koristiti telekomunikacije zbog smanjivanja fizikog transporta (rad kod kue, internetska trgovina,
obavljanje poslova s javnom upravom, telemedicina i sl.).
Poveati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i koritenja bicikala.
Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizikim transportom osoba i robe (okupljanje ureda
dravnih slubi i sl.).
Takoer je iznimno vaan naputak ove Strategije o ukljuivanju tema odrivog razvitka u formalno i neformalno
obrazovanje, i to na svim razinama obrazovnog sustava. Teme obrazovanja za odrivi razvitak jesu: ublaavanje
siromatva, osiguravanje mira, etinost, odgovornost na lokalnom i globalnom planu, demokracija, pravda,
sigurnost, ljudska prava, zdravlje, jednakost spolova, kulturna batina, ruralni i urbani razvoj, odriva
proizvodnja i potronja, korporacijska odgovornost, zatita okolia i prirode, upravljanje prirodnim resursima,
bioloka i krajobrazna raznolikost. Postojee nastavne programe svih razina formalnog obrazovanja nuno je
izmijeniti i prilagoditi tako da u veoj mjeri ukljuuju naela i vrijednosti odrivosti.
Razvidna je, prema tome, usklaenost navedenih strategija to je iznimno vano za potporu provedbe
predvienih aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti. Energetska uinkovitost nije cilj sama za sebe,
ve je ona alat za postizanje ciljeva gospodarskog i socijalnog napretka i zbog toga treba postati sastavni dio
drugih politika, nevezanih izravno za energetiku i potronju energije. Odrednice Strategije odrivog razvitka
upravo pokazuju nunost suradnje nadlenih institucija iz raznih podruja i njihovog koordiniranog djelovanja
prema dionicima kako bi se osigurao odrivi razvitak.
3.3
3.3.1
U svrhu izrauna uteda energije ostvarenih u 2010. godini koriteni su TD pokazatelji prema preporukama EK
danim u dokumentu Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of the
Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services. Kao izvori podataka koriteni su
podaci Dravnog zavoda za statistiku, Dravnog hidrometeorolokog zavoda, podaci iz energetske bilance za
Republiku Hrvatsku (MINGO), Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za vozila kao i podaci dobiveni
modeliranjem (EIHP). U skladu s preporuenom metodologijom, kao poetna (referentna) godina koritena je
2007. godina, a zadnja godina s poznatom energetskom bilancom bila je 2009. godina, dok je energetska
bilanca za 2010. godinu pretpostavljena temeljem dosadanjih kretanja potronje energije i prikupljenih
podataka za izradu energetske bilance. U svim sektorima potronje izraun uteda i pokazatelja napravljen je
koritenjem minimalnih (M) i preferiranih (P) pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje, zbog nedostatka
podataka, izraun preferiranih pokazatelja nije bio mogu. Relevantnima se smatraju utede energije odreene
izraunom P pokazatelja, osim u sektoru usluga. Takoer, u sektoru kuanstava, zbog nedostataka podataka
nije bilo mogue izraunati promjene pokazatelja P4 za kuanske ureaje. Pregled koritenja TD pokazatelja
dan je u Tablici 18.
Za ocjenu buduih uteda energije u 2016. i 2020. godini, uz izraun TD pokazatelja prema preporukama EK,
koritena je i nacionalna metodologija temeljena na MAED modelu planiranja budue neposredne potronje
energije. Primjenom MAED modela napravljena je ocjena neposredne potronje energije u Hrvatskoj do 2020.
50
3.4
TD pokazatelj
P1
P2
P3
P4
P5
M1
M2
P6
P7
M3
M4
P8
A1 za P8
P9
A2 za P9
P10
P11
P12
P13
M5
M6
M7
P14
M8
3.5
Sektor
Kuanstva
Usluge
Promet
Industrija
3.6
Mogunost izrauna
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
9
3.7
M3, M4
P14
-
Pri ex-post ocjeni uinaka pojedinanih mjera (a gdje je mogue i pri ex-ante procjenama buduih uteda)
koritene su preporuene BU metode Europske komisije (EK) dane u dokumentu: Recommendations on
Measurement and Verification Methods in the Framework of the Directive 2006/32/EC on Energy End-Use
Efficiency and Energy Services, dakako uz odreivanje referentnih vrijednosti koje odgovaraju stanju
postojeeg fonda zgrada i sustava kao i stanja trita u Hrvatskoj. Uz preporuene metode, razvijeno je i
nekoliko novih metoda za tipske mjere i to za:
51
Pri razvoju nacionalnih BU metoda koritene su preporuke EMEEES projekta . Osim toga, esto je u ocjeni
uinaka mjera koriteno i naelo mjerenih uteda, tj. utede su odreene temeljem izmjerene potronje
energije prije i poslije provedbe mjere poboljanja energetske uinkovitosti uz, ukoliko je bilo potrebno i
primjenjivo, korekciju prema utjecajnim imbenicima (npr. klimatski uvjeti, tj. stupanj dan grijanja, industrijska
proizvodnja ili dodana vrijednost i dr.). Projekti koje je provodio HEP-ESCO d.o.o. ocijenjeni su u skladu s
metodama IPMVP (eng. International Performance Measurement and Verification Protocol).
Tablica 19 prikazuje koritene BU metode s poveznicama na mjere koje su ocijenjene koritenjem tih metoda.
Tablica 19 Prikaz koritenih BU metoda za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije
BU metoda
Obnova postojeih
stambenih zgrada i zgrada u
sektoru usluga
Uvoenje graevinske
regulative za nove stambene
zgade i zgrade u sektoru
usluga
Zamjena opreme za grijanje
u stambenim zgradama i
zgradama u sektoru usluga
Zamjena ili instalacija novog
sustava za zagrijavanje tople
vode u stambenim zgradama
i zgradama u sektoru usluga
Sunevi toplinski sustavi za
zagrijavanje vode u
stambenim zgradama i
zgradama u sektoru usluga
Dizalice topline
Zamjena ili instalacija novog
sustava javne rasvjete
Zamjena postojeih i
kupovina novih, uinkovitijih
vozila
Poticanje eko-vonje
Energetski pregledi
Mjerene utede / IPMVP
EK (2.1)
EK (2.3)
EK (2.4)
EK (2.5)
EK (2.7)
Nacionalna metoda
R.3
Nacionalna metoda
P.4
Nacionalna metoda
Nacionalna metoda
Nacionalna metoda
/
U ovom se poglavlju detaljno prikazuju sve pojedinane mjere energetske uinkovitosti te se ocjenjuju uinci
mjera definiranih u 1.NAPEnU u smislu ostvarenih uteda energije u 2010. godini. Takoer se definiraju nove
mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Mjere su podijeljene po sektorima, na sljedei nain:
20
http://www.evaluate-energy-savings.eu/emeees/en/evaluation_tools/bottom-up.php
52
4.
5.
6.
7.
3.7.1.1
Ope mjere u zgradama ove mjere imaju uinak u kuanstvima, javnim i komercijalnim uslugama
Mjere za kuanstva
Mjere za usluni sektor
i.
Mjere za javni sektor
ii.
Mjere za sektor komercijalnih usluga
Mjere u industriji
Mjere u prometu
Mjere za energetske tvrtke
Horizontalne mjere
Mjere u zgradama - openito
Zgrade su najvei pojedinani potroai energije i danas predstavljaju veliki potencijal za energetske,
ekonomske i ekoloke utede. Finalna potronja energije u zgradama u 2009. godini porasla je za 1,1 posto u
[21]
odnosu na 2008. godinu te je iznosila 105,8 PJ, to predstavlja 40% ukupne energetske potronje . Ukupna
potronja u sektoru ope potronje iznosi 123,00 PJ, pa zgrade u tom sektoru sudjeluju sa 86%. Gledajui sektor
zgradarstva openito, dominantan energent je elektrina energija s udjelom u ukupnoj potronji energije
zgrada oko 39,4%, a slijedi prirodni plin s oko 27,8%, naftni derivati s oko 13,8%, obnovljivi izvori energije
[22]
(preteno ogrjevno drvo) s oko 11,5% te potom toplinska energija iz CTS-a s oko 7,3%. Ovakva je raspodjela
po energentima oekivana s obzirom da preko polovicu energetskih potreba zgrada ine potrebe zagrijavanja
prostora. Kretanje potronje energije u zgradama od 2003.-2010. godine prikazuje Slika 6., u odnosu na 2007.
godinu potronja energije u zgradama porasla je za 10,13% uz ostvarenu godinju stopu porasta od 3,27%.
120,00
100,00
PJ
80,00
60,00
40,00
20,00
0,00
2003
2004
2005
Kuanstva
2006
2007
Usluge
2008
2009
2010
Zgrade
U 1.NAPEnU definira se nekoliko mjera kojima se nastoji postii bolja energetska uinkovitost zgrada. Te su
mjere sastavni dio paketa mjera za sektor kuanstava i usluga, pa s obzirom na njihov meusektorski karakter,
ovdje su obraene zasebno.
21
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.
22
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.
53
23
Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of
buildings (Official Journal L 001, 04/01/2003)
24
Directive 2010/31/EU of the European Parliament and of the Council of 19 May 2010 on the energy performance of
buildings(Official Journal L 153, 18/06/2010)
54
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Vlada RH e Uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time
osigurati da se bez troenja proraunskih sredstava provedu mjere poboljanja energetske
uinkovitosti u zgradama javnog sektora.
Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih
izmjena i dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem
kupcu moi e pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.
Definirane su obveza Fonda, koje ukljuuju financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom
planu i praenje ostvarenih uteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Fond je duan
suraivati s nadlenim Ministarstvima u poticanju mjera energetske uinkovitosti.
Otklonjena je potreba donoenja pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku
uinkovitost, ali je opskrbljivaima jasno propisano koje podatke moraju dostavljati Ministarstvu.
Jednako tako, odreeno je da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni
informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o
potronji energije i vode u zgradama. Nain ocjene uteda energije koje su rezultat provedbe mjera
poboljanja energetske uinkovitosti utvruje se pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda
energije kojega donosi ministar.
Posebnim pravilnikom definirati e se jedinstvena metodologija provoenja energetskih pregleda te
energetskog certificiranja zgrada. Takoer se, u skladu sa zahtjevima Direktive 2010/31/EU, propisuje
obveza neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata.
Nadlenost za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti se daje
ministarstvu nadlenom za poslove graditeljstva.
S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada Republike Hrvatske e
uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati da se
bez troenja proraunskih sredstava pobolja energetska uinkovitost u javnom sektoru, a istodobno
pokrene graevinska industrija i trite energetskih usluga.
Zahtjevi za eko-dizajnom proizvoda proirit e se na proizvode povezane s energijom, dakle, sve one
koji na bilo koji nain utjeu na potronju energije. Time se osigurava da proizvodi stavljeni na hrvatsko
trite udovoljavaju zahtjevima eko dizajna od kojih je energetska uinkovitost svakako najznaajnija.
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07 , 38/09, 55/11,90/11 i 50/12)
Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08 i 55/12)
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10 i 135/11)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada (Narodne novine br. 113/08, 89/09)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine br. 110/08,
89/09)
Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine br. 69/06)
Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (Narodne novine br. 110/08)
Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine
br. 03/07)
Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine br. 03/07)
Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, objavljena u lipnju 2009. na www.mgipu.hr
55
56
25
Nove zgrade i
postojee
koje se
rekonstruiraju
Poveanje
broja zgrada s
gotovo nultom
potronjom
energije
B.3.
B.4.
2010.2016.
2009.2016.
2009.2016.
2006.2016.
Trajanje
kuanstva:
1,52 PJ
(423 GWh)
usluge:
0,64 PJ
(177 GWh)
N/D
N/D
Ostvarene
utede
energije u
2010.
[PJ/ GWh]
kuanstva:
1,52 PJ
(423 GWh)
usluge:
0,64 PJ
(177 GWh)
usluge:
51,20
kuanstva:
67,86
N/D
N/D
usluge:
51,20
kuanstva:
67,86
Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]
kuanstva:
0,42 PJ
(117 GWh)
usluge:
0,40 PJ
(111 GWh)
kuanstva:
0,04 PJ
(12 GWh)
usluge :
0,06 PJ
(17 GWh)
N/D
N/D
kuanstva:
0,38 PJ
(105 GWh)
usluge:
0,34 PJ
(94 GWh)
Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]
usluge :
10,64
kuanstva:
6,25
usluge :
1,60
kuanstva:
0,60
N/D
N/D
usluge:
9,04
kuanstva:
5,65
Udio u
sektorskom
cilju25 za
2016. [%]
Nova mjera
Revidirano s
obzirom na
predviene
aktivnosti za
usklaivanje s EPBD
II
Poinje se provoditi
u razdoblju
2.NAPEnU
Revidirano s
obzirom na
predviene
aktivnosti za
usklaivanje s EPBD
II
Status u odnosu na
1.NAPEnU
57
Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ, a za 2010. godinu 1,25 PJ; za kuanstva cilj je 6,72 PJ, a za 2010. 2,24 PJ.
UKUPNO:
Nove i
postojee
zgrade
Energetsko
certificiranje
zgrada
B.2.
Nove i
postojee
zgrade
Sustavi
grijanja i
klimatizacije u
postojeim
zgradama
Graevinska
regulativa i
provedba
Ciljna
neposredna
potronja
Energetski
pregledi
sustava
grijanja i
klimatizacijskih
sustava
B.1.
Br.
Naziv mjere za
utedu
energije
Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Certifikacija se odnosi i na stambene i
na nestambene zgrade
Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Ova se mjera takoer odnosi i na
stambeni zgrade
Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor kuanstava
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Dodatne napomene
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
B.1
Regulativa
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana stvarnim ostvarenim utedama i sukladno predvienim buduim
aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
Graevinska regulativa i njezina provedba je uinkovita mjera kojom se osigurava
potivanje najboljih standarda energetske uinkovitosti zgrada. Razvoj regulative za
energetsku uinkovitost zgrada usko je vezan uz zadovoljavanje zahtjeva EPBD, pa e se u
narednom razdoblju izvravati aktivnosti koje e se temeljiti na zahtjevima EPBD II.
Mehanizmi provedbe ukljuuju inspekcijski nadzor, kontrolu obveze certificiranja novih
zgrada prije poetka uporabe, te kontrolu ispravnosti energetskih certifikata
Nove i postojee zgrade (prilikom velikih rekonstrukcija)
Sudionici u graenju, vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Uspostava regulatornog okvira za zahtjeve na energetska svojstva zgrada
x Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11,
90/11 i 50/12)
x Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne
novine br. 110/08, 89/09)
x Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine br. 69/06)
x Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (Narodne novine br. 110/08)
x Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
zgrada (Narodne novine br. 03/07)
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
58
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016. u
odnosu na 2010.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. u odnosu
na 2010.
Utede
energije
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
x
MZOPUG: oko 1.000.000 HRK (135.000 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstva
MGIPU (pripremne aktivnosti i izrada izmjena propisa),
MGIPU (dorada metodologije za provoenje energetskih pregleda sustava za grijanje i
klimatizaciju zgrada)
MGIPU (nadzor nad provedbom propisa)
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuene BU metode Europske
komisije.
Potencijal za energetske utede ove mjere procijenjen je na 4% prosjene potronje u
sektorima kuanstava i usluga:
x
kuanstva: 3,02 PJ u 2016. i 1,01 PJ u 2010.
x usluge (javne i komercijalne): 1,03 PJ u 2016. i 0,34 PJ u 2010.
x
kuanstva: 1,52 PJ (423 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,64 PJ (177 GWh)
x
kuanstva: 0,379 PJ (105 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,338 PJ (94 GWh)
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja e se usvajat i nakon 2010. godine.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju.
x
kuanstva: 0,954 PJ (265 GWh)
x
usluge (javne i komercijalne): 0,897 PJ (249 GWh)
Utede su rezultat stroih zahtjeva nove regulative koja e se usvajat i nakon 2010. godine.
Uinci zbog regulative iz 2006. godine vie se ne razmatraju.
Za izraun uteda u potronji toplinske energije za grijanje uzima se kao referentna godina 2006.
od kada je u primjeni novi Tehniki propis i definirana maksimalna dozvoljena specifina
potronja toplinske energije za grijanje od 51,31 do 95,01 kWh/m2 godinje za stambene zgrade,
odnosno 16,42 do 30,40 kWh/m3 godinje za nestambene zgrade, u ovisnosti o faktoru oblika
zgrade. Sve stambene zgrade izgraene do 2006. godine imaju prosjenu potronju toplinske
energije za grijanje u 2006. godini oko 180 kWh/m2, dok je za nestambene zgrade neto via i
iznosi oko 190 kWh/m2. Od 2006. godine, odnosno od stupanja na snagu novog tehnikog
propisa, prosjena potronja toplinske energije za grijanje iznosi 85 kWh/m2 za stambene zgrade,
odnosno 25 kWh/m3 za nestambene zgrade(107,5 kWh/m2).
Od stupanja na snagu Tehnikog propisa 2006. do 2010. godine izgraeno je novih 9,093
milijuna m2 u stambenim zgradama i 8,449 milijuna m2 u nestambenim zgradama uslunog
sektora.
S obzirom na obavezu postizanja cilja gotovo nula energetskih novih zgrada u 2020. (2018. za
zgrade javne namjene), pretpostavlja se da e do 2016. odnosno 2020. godine doi do novog
postroenja propisa za toplinsku zatitu. Za stambene i nestambene zgrade predvia se
kontinuirano postroenje propisa s ciljem postizanja maksimalne dozvoljene potronje primarne
energije u 2020. (2018. za zgrade javne namjene) na razini gotovo nula energetske potronje, to
e se definirati akcijskim planom pri nadlenom Ministarstvu. S obzirom da su u mjerama
energetske obnove uraunate utede prilikom obnove zgrada, ovdje su navedene samo utede
gradnjom novih zgrada.
Ova mjera nadopunjuje se mjerom B.3 Certifikacija zgrada, kojom se pruaju informacije
o potronji energije potencijalnom krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema
zgradama s manjom potronjom energije i povezanim trokovima. Osim toga, za postojee
zgrade energetskim certificiranjem se i predlau mjere za poboljanje energetske
uinkovitosti na temelju ega se moe odluiti o poduzimanju istih.
59
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
B.2
Regulativa
Poetak: 2009.(2011.)
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se u proteklom razdoblju nije sustavno provodila, osim u sklopu obveze provoenja
energetskih pregleda u svrhu energetskog certificiranja zgrada i u sklopu financiranja
provedbe energetskih pregleda putem FZOEU. Relevantna regulativa je usvojena tek
poetkom 2011. godine, pa se znaajnija primjena i rezultati oekuju u sljedeem razdoblju.
Velik postotak sustava za grijanje i klimatizaciju je staro, ne radi na odgovarajui nain i
stoga bespotrebno troi velike koliine energije. Slijedom zahtjeva EPBD II, donesena je
regulativa kojom se propisuje obveza redovitih kontrolnih pregleda sustava grijanja i
klimatizacije, kojima e se dati korisnicima jasne preporuke za poboljanja energetske
uinkovitosti ovih sustava.
Sustavi grijanja i klimatizacije u postojeim zgradama
Korisnici zgrada
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Uspostava regulatornog okvira za redovne kontrolne preglede sustava grijanja i
klimatizacije u zgradama
x Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne novine br. 05/11)
x Pravilnik o ovlatenjima za energetski pregled graevine (Narodne novine br. 05/11)
Temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08) usvojeni su gore navedeni pravilnici. Njima se propisuje obveza
provoenja kontrolnih pregleda sustava za grijanje u zgradi s kotlom ukupne nazivne snage
20 kW i vee kao i za sustave klimatizacije u zgradi ukupne nazivne snage 12 kW i vee.
Svrha kontrolnih pregleda je utvrditi jesu li dimenzionirani, voeni i odravani na nain
predvien tehnikom dokumentacijom i preporukama proizvoaa, utvrditi njihovu stvarnu
energetsku uinkovitosti i dati preporuke za poboljanja. Kontrolni pregledi ne
podrazumijevaju odravanje (servis) ovih sustava, jer je obveza redovitog odravanja
propisana odgovarajuim tehnikim propisima. Kontrolne preglede mogu provoditi osobe
ovlatene od MZOPUG-a za energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavima radi
izdavanja energetskog certifikata zgrade ili MINGORP-a uz uvjet da su strojarske struke.
Pravilnikom se propisuju koraci provedbe kontrolnog pregleda za svaki od ovih sustava te se
u prilozima daje sadraj izvjea. Zbog trokovne uinkovitosti sustava energetskih i
kontrolnih pregleda, provedba kontrolnog pregleda usklauje se s provedbom energetskog
pregleda (bilo u svrhu gospodarenja energijom, bilo u svrhu izdavanja energetskog
certifikata zgrade). Vremensko usklaivanje se postie tako da je propisana uestalost
provoenja kontrolnih pregleda pet godina, tako da kontrolni pregled mora biti sastavni dio
energetskog pregleda. Jedina su iznimka sustavi za grijanje s kotlovima veim od 100 kW
koji predstavljaju mala loita prema propisima koji ureuju granine vrijednosti emisija
oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, za koje se propisuje obveza provoenja
kontrolnog pregleda svake dvije godine.
Budue aktivnosti:
1. U svrhu smanjenja trokova za energetsko certificiranje i provoenje pregleda sustava
za grijanje i klimatizaciju planira se usklaenje metodologije provoenja pregleda
sustava grijanja i klimatizacije i metodologije provoenja energetskih pregleda koji se
rade u svrhu energetskog certificiranja zgrada. Tako je u narednom razdoblju potrebno
nakon usklaivanja metodologije provoenja energetskih pregleda sustava za grijanje i
klimatizaciju zgrada, program edukacije i uvjeta za osobe koje provode redovite
preglede sustava grijanja i klimatizacije uskladiti s programom i uvjetima za osobe danih
Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i
energetsko certificiranje zgrada. Usklaenje obuhvaa izmjene Pravilnika o ovlatenjima
za energetski pregled graevine i Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji.
2. U narednom je razdoblju potrebno osigurati provedbu navedene obveze pojaanim
inspekcijskim nadzorom.
3. Problem provedbe je i nepostojanje podataka o broju sustava koji podlijeu ovoj obvezi.
Stoga je nuno ovu obvezu poeti provoditi u dijelu onih zgrada koje podlijeu obvezi
energetskog certificiranja i gospodarenja energijom (prvenstveno u javnom sektoru) te
stvarati bazu podataka ovakvih sustava. U tu je svrhu i prilikom dodjele financijskih
potpora (posebice putem FZOEU) potrebno zahtijevati podatke o sustavima grijanja i
klimatizacije u zgradama koje su korisnici te potpore.
60
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
26
61
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
B.3
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2010.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Ovom mjerom nastoji se poveati svijest korisnika zgrada i transformirati trite prema sve
uinkovitijim zgradama. Za pune uinke ove mjere, potrebno je osmisliti i provoditi program
informiranja graana o znaenju i znaaju certifikata, kao i predvidjeti mehanizme kontrole
provedbe i kontrole kvalitete rada ovlatenih energetskih certifikatora. Energetski certifikat
daje informaciju o potronji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za poboljanje
energetskih svojstava svih energetskih sustava. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se
temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeu zgradu potrebno provesti energetski
pregled. Na temelju izrauna specifine godinje potrebne toplinske energije za grijanje
QH,nd,ref zgrada se svrstava u razred energetske potronje, od A+ razreda s najmanjom
potronjom toplinske energije za grijanje (QH,nd,ref 15 kWh/(m2a)), do G razreda zgrade s
najveom energetskom potronjom (QH,nd,ref > 250 kWh/(m2a)) i to u dvije referentne klime,
kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja.
Trenutno se energetski certifikat izraava prema specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj
energiji za grijanje. U konanici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potronju
energije u zgradi do razine primarne energije. U tom smjeru e se razvijati daljnje promjene
regulative.
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Korisnici zgrada, sudionici graenja, svi ukljueni u provedbu aktivnosti za postizanje cilja
poveanja energetske uinkovitosti zgrada
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
62
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
27
63
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
B.4
Regulativa; financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera sukladno predvienim aktivnostima na usklaivanju sa zahtjevima EPBD II.
EPBD II zahtjeva uvoenje jo stroih zahtjeva vezano na energetska svojstva zgrada. Od
zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za poveanje broja s gotovo nula
energetskih zgrada, te da o tome redovito izvjetavaju Europsku Komisiju. Sektor zgrada
javne namjene mora preuzeti vodeu ulogu u podruju poveanja energetske uinkovitosti u
zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.
EPBD II trai da od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade budu gotovo nula
energetske, odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu
gotovo nula energetske. Od zemalja lanica se trai da pripreme nacionalne planove za
poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada. Javni sektor treba stimulirati na
energetsku obnovu u standardu gotovo nula energetskih zgrada
Nove zgrade i postojee koje se rekonstruiraju
Sudionici u graenju i vlasnici zgrada koje se rekonstruiraju
Nacionalno
Budue aktivnosti:
Potrebno je izraditi nacionalni plan za poveanje broja gotovo nula energetskih zgrada i
osmisliti sustav poticanja sudionika u graenju na gradnju novih zgrada koje e imati bolje
energetske karakteristike od onih zahtijevanih propisima, tj. zgrada koje e biti izgraene
prema gotovo nula energetskom standardu. Sustav poticanja kroz plan treba osmisliti
MGIPU u suradnji s drugim resornim tijelima. Shema sustava i poetak provedbe se oekuje
2013. godine. FZOEU e sufininancirati provedbu plana.
Planirana sredstva do kraja 2013.:
MGIPU: predviaju se u sklopu prorauna Ministarstvaza izradu plana:
S obzirom na obavezu postizanja cilja gotovo nula energetskih novih zgrada u 2020. (2018.
za zgrade javne namjene), pretpostavlja se da e se do 2016. odnosno 2020. godine
kontinuirano donositi propisa sa stroim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrada do
postizanja gotovo nula energetskog standarda gradnje u 2018., odnosno 2020. Cilj uteda
izraen je na temelju pretpostavke da e biti 10 posto novih zgrada s potronjom toplinske
energije za grijanje manjom od 15 kWh/m2 ve od 2012. godine.
Ova mjera nadopunjuje se mjerom Certifikacija zgrada, kojom se pruaju informacije o
potronji energije potencijalnom krajnjem korisniku te tako usmjerava njegov izbor prema
zgradama s manjom potronjom energije i povezanim trokovima. Dodatno se dopunjuje i s
mjerama energetske obnove zgrada, iako nema preklapanja. Kako bi se postigao efekt
mnoenja i investitori zainteresirali za gradnju zgrada gotovo nula energetske potronje,
potrebno je javnosti redovito prezentirati dovrene projekte i koristi koje su oni donijeli
njihovim vlasnicima. Potrebno je razviti i financijske mehanizme poticanja takve gradnje.
64
Mjere u kuanstvima
Kuanstva u ukupnoj potronji energije u Hrvatskoj sudjeluju s 28,7%. Prirodni plin je dominantan oblik energije
s 31,6%, a slijedi elektrina energija s 30,7% te potom tradicionalno ogrjevno drvo koje jo uvijek ima visok udio
od 15,8%, kao i tekua goriva s 13,8%. Udio toplinske energije u ukupnoj potronji sektora je relativno malen,
[28]
oko 8,1%. Kretanje potronje energije u kuanstvima od 2003.-2010. godine prikazano je na Slika 6 (poglavlje
3.3.2.1). U odnosu na 2007. godinu potronja energije u kuanstvima porasla je za 11,23 % uz ostvarenu
godinju stopu porasta od 3,61% (Tablica 21).
Tablica 21 Potronja energije u kuanstvima u razdoblju 2003.-2010.
Potronja energije
u kuanstvima
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
75,61 78,53 80,58 77,71 72,00 74,98 75,78 80,08
11,23
3,61
Slika 7 prikazuje energetsku bilancu tipinog kuanstva . Razvidno je da se najvei dio energije troi na
zadovoljavanje toplinskih potreba, posebice za grijanje prostora, pa se u ovom NAPEnU naglasak stavlja upravo
na mjere kojima e se smanjiti ova potronja energije.
17,58%
2,87%
56,44%
12,44%
10,67%
Zagrijavanje prostora
Priprema PTV
Kuhanje
Rasvjeta
Elektrini ureaji
U proteklom trogodinjem razdoblju u ovom su sektoru aktivnosti bile usmjerene primarno na osvjeivanje
graana o potrebi gospodarenja energijom i koristima koje energetska uinkovitost donosi. U tom je smislu
iznimno vaan bio projekt Poticanje energetske uinkovitosti u Hrvatskoj kojega je provodio UNDP. U sklopu
tog projekta provedena je opsena trogodinja informativno-edukacijska kampanja usmjerena na iroku
javnost. Programima koji se provode u javnom sektoru, pogotovo projektom Sustavno gospodarenje
energijom u gradovima i upanijama uspostavljena je mrea EE info toaka na kojima se graani mogu
informirati o mogunostima poboljanja energetske uinkovitosti (vie informacija dano je u opisu mjere P.1 u
poglavlju 3.3.2.2. te u poglavlju 3.4.1.).
S obzirom da se oko 56% energije u kuanstvima troi na zagrijavanje prostora, mjere usmjerene na poboljanje
toplinske izolacije zgrada kao i na poboljanje uinkovitosti sustava grijanja u njima u sljedeem su razdoblju
prioritet, te se u ovom 2.NAPEnU definira nova mjera Energetska obnova stambenih zgrada (mjera R.5),
predvia se uspostava sheme financijskih poticaja za fizike osobe - vlasnike obiteljskih kua te nastavak
28
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.
29
Svi podaci preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za 2009. godinu.
65
30
Pomo za uspostavu ovakvog laboratorija ve je traena u sklopu IPA programa, no nije ostvarena zbog nedostatka
sredstava. U narednom ej razdoblju svakako potrebno ponovo zatraiti pomo za uspostavu testnog laboratorija.
66
31
Plan energetske
obnove
stambenih zgrada
2011.2016.
/
Toplinske potrebe
kuanstava na otocima
Postojee obiteljske
kue i viestambene
zgrade
0,0006 PJ
(0,16 GWh)
2008.2012.
(2016.)
N/D
R.5.
R.4.
R.3.
2006.2016.
N/D
0,003 PJ
(0,91 GWh)
R.2.
2007.2013.
2009.2016.
Kuanski ureaji
Energetsko
oznaavanje
kuanskih ureaja
i energetski
standardi
R.1.
Trajanje
Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]
Potronja energije u
stambenim zgradama,
proizvodnja energije u
stambenih zgradama
koritenjem OIE i
dizalica topline
Postojee stambene
zgrade
Info kampanje,
aktivnosti
dodatne
edukacijeusavravanja i
mrea EE info
centara
Br.
Program
financijskih
potpora fizikim
osobama za
investicije u
suneve toplinske
sustave i ostale
mjere EnU
Program
koritenja
ukapljenog
naftnog plina
(UNP) i suneve
energije na
otocima
Ciljna neposredna
potronja
Naziv mjere za
utedu energije
0,03
0,15
N/D
N/D
Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]
67
7,61 PJ
(2.114 GWh)
0,005 PJ
(1,36 GWh)
0,11 PJ
(29,45 GWh)
0,83 PJ
(230 GWh)
N/D
Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]
113,24
0,07
1,64
12,35
N/D
Udio u
sektorskom
cilju31 za
2016. [%]
Nova mjera
Provodi se
kako je
predvieno
Mjera
revidirana
Mjera
revidirana
uvoenjem
financijskih
potpora, ali i
zbog izmjena
EU direktiva
Nacionalna
medijska
kampanja se
vie nee
provoditi
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
Prema 1.NAPEnU:
- mjera za sektor kuanstava
- mjera za sektor usluga (javnih i
komercijalnih)
Postoji sprega s mjerom P.1
Dodatne napomene
0,004 PJ
(1,07GWh)
0,18
8,56 PJ
(2.404,81 GWh)
127,30
68
Ukupne utede ostvarene u sektoru kuanstava vee su i prikazane su u poglavlju 3.3, a rezultat su opih mjera za zgradarstvo kao i mjera koje su provodili energetski subjekti. Ovdje su
navedeni samo rezultati i procjene uinaka mjera koje su izravno vezane uz kuanstva.
32
UKUPNO32:
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
R.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2007.
Kraj:2013.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Opsena nacionalna kampanja se vie nee provoditi; provodit e se ciljane kampanje u
kombinaciji s financijskim poticajima za odreene mjere; sve ostale aktivnosti se nastavljaju
provoditi
Ciljna neposredna
potronja
Kuanski ureaji; svi ureaji koji u bilo kojem nainu rada troe energiju
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
69
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede
energije
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
x
MINGO:150.000 (20.270 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: osigurati sredstva za promociju mjera definiranih u NAPEnU
Mjera se moe provesti financiranjem iz FZOEU bez ugroavanja financiranja mjera zatite
okolia u trenutku aktivacije novih sustava prikupljanja naknada za emisije staklenikih
plinova na posebni raun kada e se prikupljena sredstva moi koristiti za financiranje
mjere.
Projektni tim UNDP- u okviru projekata SGE (mjera P.1) i HiO (mjera P.2)
FZOEU- osiguravanje sufinanciranjaza dionike koje provode edukacijske i informacijske
aktivnosti na podruju energetske uinkovitosti
Nositelji programa usavravanja za ciljane skupine u postizanju cilja poveanja EnU
MINGO
MGIPU
MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih TD pokazatelja Europske
komisije za sektor kuanstava (P1-P5). Ona e imati uinke i u drugim sektorima, posebice u
uslugama, pa e i tamo ti uinci biti uhvaeni TD pokazateljima (P6 i P7). Vano je osigurati
da se prije provoenja svake info kampanje napravi istraivanje trita, te rezultati prikau
ponavljanjem istog ispitivanja nakon provedene kampanje.
Potencijal za energetske utede ove mjere procijenjen je na 2% prosjene sektorske
potronje (mjerom se iskoritava velik potencijal mjera s izuzetno malim investicijskim
trokovima). To je priblino jednako 1,51 PJ u 2016. i 0,60 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve
oblike energije.
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi
Nije mogue utvrditi
Iako 1.NAPEnU daje okvirne procjene za ostvarivanje uteda energije koje su vezane uz ovu
mjeru, praksa pokazuje da je uinke te mjere nemogue izolirati i da ju je najbolje pratiti
koritenjem TD pokazatelja. Zbog toga se vie ne daju procjene uinaka ove mjere.
Ova se mjera preklapa s mjerom P.1 Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama kroz koju e se nastaviti provoditi aktivnosti lokalne promocije, uspostave EE
savjetovalita za graane.
70
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
R.2
Informacijske i obvezne informacijske mjere; Financijski instrumenti
Poetak: 2005.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana sukladno predvienim buduim aktivnostima na usklaivanju sa
zahtjevima EPBD II.
Od 2006. godine u Hrvatskoj je na snazi obveza oznaavanja energetske uinkovitosti za
sedam grupa ureaja. Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potronji
energije tog ureaja i odabir usmjerava prema uinkovitijima. Osim toga, pravodobnim
usvajanjem zahtjeva a eko-dizajnom proizvoda potrebno je osigurati da se na hrvatsko
trite stavljaju samo proizvodi koji zadovoljavaju propise EU.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Usvajanje i provedba propisa o energetskom oznaavanju kuanskih ureaja
x Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja (Narodne
novine br. 133/05; 130/07 ) usvojen je jo 2005., a izmijenjen 2007. godine, pa
shema oznaavanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj postoji od 2006. godine u
skladu s Direktivom 92/75/EEC i njezinim provedbenim direktivama
x Pravilnik se primjenjuje uz nadzor Dravnog inspektorata (primjerice, u 2010. godini
je zabiljeeno samo 7 prekraja kojima distributeri nisu jasno istaknuli oznaku )
2. Usvajanje i provedba propisa o eko-dizajnu proizvoda koji troe energiju
x Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08) propisuje se donoenje opih uvjeta za eko-dizajn proizvoda kao i
specifinih uvjeta za pojedine grupe proizvoda, temeljem ega su usvojeni sljedei
propisi:
o Pravilnik o utvrivanju zahtjeva za ekoloki dizajn proizvoda koji koriste
energiju (Narodne novine br.97/2009)
o Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost prigunica za fluorescentnu
rasvjetu (Narodne novine br. 32/2009)
o Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na
tekue i plinovito gorivo (Narodne novine br. 135/2005)
o Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost kuanskih elektrinih
hladnjaka, ledenica i njihovih kombinacija (Narodne novine br. 135/2005)
Budue aktivnosti:
1. Regulatorni okvir za energetsko oznaavanje proizvoda povezanih s energijom e se
izmijeniti i uskladiti s Direktivom 2010/30/EU te s njezinim delegiranim aktima do kraja
2011. i kontinuirano u skladu s razvojem EU propisa
2. Regulatorni okvir za eko-dizajn proizvoda e se uskladiti s Direktivom 2009/125/EC i
njezinim provedbenim uredbama do kraja 2011. i kontinuirano u skladu s razvojem EU
propisa (potrebno je usvojiti propise za sve ureaje pokrivene EU uredbama, kao npr.
elektrini motori, perilice rublja, rasvjetna tijela i dr.)
3. Vezano uz zahtjeve Direktiva, potrebno je uspostaviti ispitni laboratorij kojim e se moi
utvrditi istinitost podataka deklariranih na oznaci energetske uinkovitosti kao i
zadovoljavanje zahtjeva eko-dizajna proizvoda
o Financijska potpora za uspostavu ovakvog laboratorija ve je zatraena od
Europske komisije u sklopu IPA programa, te je zahtjev potrebno ponoviti i u
narednom natjeaju, zbog nunosti ispunjavanja obveza definiranih EU
direktivama
o Potporu za uspostavu ovakvog laboratorija treba osigurati MINGO i FZOEU
(potpora za samo osnivanje laboratorija, ne i testiranje ureaja)
4. Poboljat e se sustav praenja stanja na tritu, tj. koliina pojedinih proizvoda s
obzirom na razred energetske uinkovitosti
x Ovo e se ostvariti zakonskom obvezom dobavljaa ureaja da dostavljaju potrebne
podatke MINGO-u
x Dodatno je potrebno osigurati sredstva za periodika istraivanja trita (ankete)
kako bi se dobio uvid u stvarno stanje i profile koritenja pojedinih ureaja u
kuanstvima - ovo treba provoditi i za to osigurati financijska sredstva MINGO
5. FZOEU treba uspostaviti program sufinanciranja nabavke najuinkovitijih ureaja na
tritu kao zamjene za stare ureaje koji se uklanjaju iz uporabe
x FZOEU treba ovaj program provesti u suradnji s komercijalnim bankama ili
71
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Utede
energije
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
72
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
R.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Predvia se snana suradnja FZOEU i JLP(R)S kako bi se osigurali poticaji fizikim osobama.
Mjera je revidirana, a prioritet se stavljaju na poticanje zamjene postojeih i ugradnju novih
energetski uinkovitih prozora, poticanje poveanja toplinske zatite vanjske ovojnice,
poticanje koritenja dizalica topline u sustavima grijanja kao i getermalnih dizalica topline,
poticanje uporabe sunevih toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode (PTV) i
poticanje ugradnje pei na biomasu za grijanje i pripremu potrone tople vode.
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizikim osobama za investiranje u
energetsku uinkovitost i OIE. Program treba razviti FZOEU u suradnji sa JLP(R)S.
Dodatno, ova mjera predvia i uspostavu sheme financijskih poticaja za uporabu OIE za
proizvodnju toplinske energije i to kroz posebne podzakonske akte novim propisima koji
ureuju poticanje i stjecanje statusa povlatenog proizvoaa toplinske energije.
Sve mjere energetske uinkovitosti i uporaba OIE (sunevi toplinski sustavi, ali i dizalice
topline, biomasa)
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno, u suradnji sa upanijama
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Djelovanje FZOEU
x FZOEU je uspostavio suradnju s 4 upanije preko kojih je ostvareno subvencioniranje
ugradnje sunevih toplinskih sustava i dizalica topline u kuanstvima u tim
upanijama
o Ukupno je sufinancirano 195 projekata ugradnje sunevih toplinskih sustava u
kuanstvima s ukupno ostvarenim utedama energije 2,32 TJ (0,65 GWh) i oko
1.000 m2instaliranih u sunevih toplinskih kolektora
o Ukupno je sufinancirano 5 projekata ugradnje dizalica topline s ukupno
ostvarenim utedama energije 0,36 TJ (0,10 GWh)
2. Usvajanje i provedba propisa o poticanju proizvodnje toplinske energije iz OIE
x Predvieni regulatorni okvir u proteklom razdoblju nije uspostavljen ali je kroz novi
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (Narodne novine br. 63/12) omoguen s dodatnim bonusom
(poveanje poticajne cijene) stimulacija koritenja suneve energije i energije tla i
vode za proizvodnju toplinske energije.
x Koritenje OIE za proizvodnju toplinske energije:
Budue aktivnosti:
1. Djelovanje JLP(R)S (regionalnih energetskih agencija)
x Potrebno je suradnju proiriti na svih 21 upaniju te sklopiti ugovore s njima o
sufinanciranju sljedeih aktivnosti u kuanstvima:
o Uporabu sunevih toplinskih sustava za pripremu PTV
o Rekonstrukcija ovojnice zgrade izvoenjem toplinske izolacije obiteljskih kua
na razinu koja najmanje zadovoljava propise, a dodatni se poticaji ostvaruju
ukoliko se postiu bolja energetska svojstva kue negoli je propisima
zahtijevano
o Rekonstrukcija ovojnice zgrade zamjenom starih prozora novim (s Uvrijednostima niim od propisanih)
o Rekonstrukcija sustava grijanja, ugradnja sunevih toplinskih sustava,
ugradnja dizalica topline
2. Usvajanje i provedba propisa o poticanju proizvodnje toplinske energije iz OIE
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 1.080.000 HRK (146.000 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013. iznose 626.600.000 HRK.:
x
MINGO - 100.000 (izrada programa)
x
FZOEU: 188.000.000 HRK (25.133.690 EUR) (30%)
x
JLP(R)S: N/D
x
HBOR, Komercijalne banke i graani; 438.500.000 HRK (69,98%)
JLP(R)S, regionalne energetske agencije) u koordinaciji s Centrom
FZOEU osiguravanje sufinanciranja
MINGO, MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU metoda Europske
73
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
74
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Utede
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
R.4
Financijski instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2012. (2016).
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Istekom provedbe Programa potrebno je detaljno analizirati njegove uinke, revidirati ga s
obzirom na uoene nedostatke i osigurati njegov nastavak do 2016. godine
Cilj ove mjere jest primarno osigurati dostupnost osnovnih energenata graanima u svim
dijelovima Republike Hrvatske. Dodatno, stimulira se uporaba UNP-a koji je jedini energent
u Hrvatskoj ija domaa proizvodnja premauje potronju. I konano, UNP na otocima je
izvrsna opcija i u ekolokom (djelomino) i ekonomskom smislu jer se eliminira potronja
loivog ulja i elektrine energije za toplinske potrebe kuanstava (struktura potronje
energije na otocima je: 32% drvo, elektrina energija 30%, loivo ulje 29% i UNP oko 8% ).
Ugradnjom nove opreme za koritenje UNP-a, poboljava se uinkovitost sustava grijanja i
PTV, a dodatne se utede energije ostvaruju kombinacijom sa sunevim toplinskim
sustavima.
Sustavi grijanja prostora i pripreme PTV u kuanstvima
Vlasnici stambenih jedinica (graani)
Nacionalno, u suradnji sa upanijama
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Djelovanje FZOEU sufinanciraju se trokovi izrade idejnog rjeenja za projekt instalacije
malog spremnika UNP-a u udjelu od 90%,, trokovi instalacije spremnika u udjelu od
60% te trokovi izrade projektne dokumentacije termotehnikih instalacija i postavljanja
sustava za koritenje UNP-a ili kombiniranog sustava UNP-suneva energija u udjelu od
60%,
x Ukupno su sufinancirana 43 projekta u kuanstvima; a ostvarene utede energije
iznose 0,57 TJ (0,16 GWh)
x Dodatno je u sklopu Programa sufinancirano 6 projekata u sektoru javnih
(ostvarene utede su 1,39 TJ (0,39 GWh)- prikazane su pod mjerom H.1 te 1 u
sektoru komercijalnih usluga(ostvarene utede su 1,62 TJ (0,45 GWh) prikazane su
pod mjerom C.1)
x Broj sufinanciranih projekata manji je od planiranog, a osnovni problem
predstavljaju nesreeni imovinsko-pravni odnosi zbog kojih nije mogue, prema
pravilima Fonda, ostvariti sufinanciranje
Budue aktivnosti:
1. Program je potrebno provoditi na predvieni nain do 2012. godine kada je potrebno
analizirati njegove uinke i izvriti reviziju kako bi se uklonili utvreni nedostatci. Reviziju
trebaju zajedniki provesti MRRFEU i MINGO u suradnji sa iskustvima distributera UNPa.
2. Revidirani Program potrebno je provoditi u narednom razdoblju do 2016. godine uz
godinje izvjeivanje o postignutim rezultatima. Inicijalni prijedlozi za reviziju su
sljedei:.
x Osmisliti i provesti snanu promotivnu kampanju u suradnji s otokim JLP(R)S i
distributerima UNP-a.
x Olakati procedure za dodjelu sredstava
x Postaviti kvantitativne ciljeve koji se ele postii programom
x Osigurati praenje uinaka u smislu ostvarenih uteda energije
x Proiriti stvarnu primjenu Programa na javni sektor i komercijalne usluge na
otocima
3. sufinanciranje naknade za spremnike UNP
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 3.517.000 HRK (475.300 EUR)
x
MMPI: 6.942.135,31 HRK (931. 800 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 5.000.000 HRK (675.700 EUR)
x
MINGO: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MINGO
x
MRRFEU: dodatna sredstva osigurava u sklopu prorauna MRRFEU
MRRFEU, MINGO, FZOEU, ovlateni distributeri UNP-a u koordinaciji s Centrom
MRRFEU, MINGO, MZOIP
Praenje uinaka ove mjere ostvaruje se koritenjem preporuenih BU metoda Europske
75
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
76
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
R.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih
stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine te provedba tog plana. Planom se pozornost
primarno usmjerava na stambene zgrade do 400 m2i viestambene zgrade graene prije
1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog
razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia energetsko certificiranje prije i nakon energetske
obnove.
Postojee stambene zgrade
Vlasnici stambenih zgrada (graani); tvrtke koje upravljaju viestambenim zgradama
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove stambenih zgrada do 2016. (2020.) godine
x MGIPU i MINGO, i duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2011. godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine
x Tijekom izrade plana potrebno je ukljuiti upravitelje zgrada kako bi se identificirale
primarne viestambene zgrade za rekonstrukcije; tijekom izrade plana takoer je
potrebno provesti informiranje i edukaciju stanara kako bi se dobio njihov pristanak
za predloene zahvate
x U izradu plana nuno je ukljuiti i upanije te izraditi program obnove prioritetnih
stambenih zgrada do 400 m2 po svakoj upaniji (dodatni kriteriji za odreivanje
prioriteta mogu biti npr. socijalni status, branitelji i povratnici i sl.)
x Provedba programa se predvia do 2016. godine
x FZOEU moe sufinancirati kamatne stope kredita komercijalnih banaka
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje do kraja 2016.
sukladno godinjim financijskim planovima.
2. Primjena plana
x Realizacija plana treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2012. godine i trajati sve
do 2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i
ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjena na
1.500,00 kuna po m2 iznose 2,25 milijardi kuna.
x
MGIPU: 100.000 HRK (13.354 Eura) izradu programa do kraja 2013.
Provedba godinje: 2.250.100.000 HRK (300.000.000 EUR)
x
FZOEU: 10.000.000 HRK (1.300.000 EUR)
x
EU fondovi, kom.banke, EIB: 2.240.000.000 HRK (298.000.000 EUR)
x
ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom.
MGIPU - izrada detaljnog plana
JLP(R)S provedba plana u koordinaciji s Centrom
FZOEU - osiguravanje potrebnog sufinanciranja
MGIPU
Praenje uinaka potrebno je osigurati koritenjem BU metoda preporuenih od strane
Europske komisije (metoda 2.1 obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada). Ulazne
podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu.
/
/
7,61 PJ (2.114 GWh)
12,79 PJ (3.554 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna metara
77
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
3.7.1.3
Sektor usluga ukljuuje komercijalne usluge i javni sektor . Udio sektora usluga u ukupnoj potronji energije u
Hrvatskoj iznosi 11,4%. Elektrina energija je dominantan oblik energije sa 61,1%, a slijedi prirodni plin s 18,4% i
[34]
tekua goriva s 14%. Udio toplinske energije u ukupnoj potronji sektora je relativno malen, oko 5,3%. Vano
je istaknuti da je u uslunom sektoru potronja elektrine energije i prirodnog plina u porastu, dok potronja
tekuih goriva opada. Kretanje potronje energije u uslugama (javnim i komercijalnim) od 2003.-2010. godine
prikazano je na Slika 1 (poglavlje 3.3.2.1). U odnosu na 2007. godinu potronja energije u sektoru usluga
porasla je za 7,33 % uz ostvarenu godinju stopu porasta od 2,39% (Tablica 23).
Tablica 23 Potronja energije u uslunom sektoru u razdoblju 2003.-2010.
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.*
PJ
Potronja energije
25,60 27,05 28,40 28,24 28,17 30,06 30,34 30,23
u uslugama
*Potronja energije za 2010. je procijenjena
3.7.1.3.1
2010./2007.
2007.-2010.
%
7,33
2,39
Hrvatske energetske statistike ne razlikuju potronju energije u javnom i u komercijalnom uslunom sektoru.
[35]
No, moe se ocijeniti da javni sektor u potronji elektrine energije sudjeluje s oko 40%, to znai da javni
sektor u Hrvatskoj troi manje od 5% ukupne neposredne potronje energije.
Bez obzira na ovaj mali udio, Hrvatska poduzima znaajne napore za postizanje uteda energije u javnom
sektoru te je javni sektor predvodnik u aktivnostima energetske uinkovitosti. Upravo se na tome temelji i
paket mjera energetske uinkovitosti koje su definirane u 1. NAPEnU a ija je ocjena dana u ovom poglavlju.
33
Javni sektor je proraunski i izvanproraunski korisnik dravnog prorauna, proraunski i izvanproraunski korisnik
prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, trgovako drutvo i pravna osoba u kojoj Republika
Hrvatska odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje.
34
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.
35
Ocjena je napravljena prema dostupnim podacima iz ODYSSEE baze podataka. U javni sektor su ubrojene kategorije:
administracija, obrazovanje i zdravstvo. Podaci su uzeti za 2009. godinu.
78
79
Postojee zgrade u
dravnom vlasnitvu
Oprema i ureaji,
vozila, zgrade
Javna rasvjeta
Postojee zgrade
javnog sektora
Program Dovesti
svoju kuu u red
Zelena javna
nabava
Program
Energetski
uinkovita javna
rasvjeta
Plan energetske
obnove zgrada
javnog sektora
P.1.
P.2.
P.3.
P.4
P.5
2011. 2016.
(2020.)
2011.-2013.
2008.-2016.
2008.-2013.
(2016.)
2007.-2013.
(2016.)
Trajanje
46,80
0,585 PJ
(162,56 GWh)
3,60
0,045 PJ [37]
(12,46 GWh)
16,80
0,21 PJ
(59,14 GWh)
26,40
Udio u
sektorskom
cilju[3] za 2010.
[%]
0,33 PJ
(90,96 GWh)
Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]
1,91 PJ
(530,98 GWh)
0,53 PJ
(148,00 GWh)
0,25 PJ
(68,71 GWh)
N/D
0,33 PJ
(92,41 GWh)
0,80 PJ
(221,86 GWh)
Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]
50,80
14,18
6,65
N/D
8,78
21,27
Udio u
sektorskom
cilju36 za 2016.
[%]
Potaknuti provedbu
identificiranih tehnikih mjera
po ESCO naelu / Osigurati
nastavak aktivnosti
Provodi se
kako je
predvieno
Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni
nain
Dodatne napomene
Provodi se
kako je
predvieno
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
37
80
Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ u 2016., a za 2010. godinu 1,25 PJ.
Ostvarene utede rezultat su projekata sufinanciranih od strane FZOEU (utede su izuzete iz uinka horizontalne mjere FZOEU - financijska potpora za EnU, OIE i istiji promet ) i HEP-ESCO
d.o.o.
38
Ukupne utede ostvarene u sektoru javnih usluga vee su i prikazane su u poglavlju 3.3. i 3.4., a rezultat su opih mjera za zgradarstvo. Ovdje su navedeni samo rezultati i procjene uinaka
mjera koje su izravno vezane uz javni sektor.
36
Postojee zgrade u
vlasnitvu jedinica
lokalne i podrune
(regionalne)
samouprave (JLP(R)S)
Projekt Sustavno
gospodarenje
energijom u
gradovima i
upanijama
Br.
UKUPNO[38]:
Ciljna neposredna
potronja
Naziv mjere za
utedu energije
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
P.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2007.
Kraj:2013.(2016)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Mjeru je potrebno dopuniti primjenom sloenih
tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijeniti model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, stratekog
planiranja energetike i odrivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini,
to doprinosi smanjenju potronje energenata a s tim i smanjenju emisija tetnih plinova u
atmosferu. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za gospodarenje energijom,
obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i analiziranje potronje
energije i vode u zgradama u vlasnitvu JLP(R)S.
Postojee zgrade u vlasnitvu JLP(R)S
Zaposlenici javnog sektora
Projekt se provodi u cijeloj Hrvatskoj, razliitim intenzitetom. U projekt je ukljueno svih 21
upanija i 127 gradova.
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Kreiranje politike volje za provedbu aktivnosti energetske uinkovitosti
x Energetsku povelju je potpisalo svih 127 gradova i 20 upanija
x Pismo namjere potpisala su 83 grada i 20 upanija
x Politiku energetske uinkovitosti i zatite okolia javno je objavilo 70 gradova i 13 upanija
ovime se grad/upanija obvezuje smanjiti svoju potronju energije barem 5% godinje
2. Uspostavljanje organizacijske strukture (EE timovi i uredi) u JLP(R)S
x 64 grada i 14 upanija uspostavili su EE timove s ukupno 361 zaposlenikom
3. Uvoenje programskog alata (ISGE) za kontinuirano praenje i analiziranje potronje energije u
zgradama JLP(R)S
x 78 gradova i 16 upanija napravili su popise svojih zgrada (6.286 ukupno; 3.735 zgrada u
vlasnitvu gradova i 2.551 zgrada u vlasnitvu upanija)- vano je istaknuti da ovakav
registar javnih zgrada u Hrvatskoj prije SGE projekta nije postojao!
x Podaci o 2.544 zgrada prikupljeni i uneseni u ISGE. u 1.202 zgrade redovito se prate
trokovi za energiju preko rauna, a u 1.070 zgrada redovno se (dva puta tjedno) prati
potronja energije oitanjem brojila za sve oblike energije i vodu
4. Obrazovanje EE timova za primjenu ISGE i openito o mogunostima za poboljanje EnU
x Radionice o EnU openito i ISGE odrane u 58 gradova i 16 upanija za 1.933 sudionika za
tehniko osoblje
x Teaj za energetske savjetnike uspjeno poloilo 171 lanova EE timova iz 60 gradova i
upanija, (dodatno je teajeve pohaalo 114 sudionika iz drugih sektora)
x ISGE radionice za lanove EE timova provedene u 15 gradova i 9 upanija
x Radionice Sustavno gospodarenje energijom: Tjedna i dnevna analiza i interpretacija
podataka o potronji energije (potpomognuta istoimenim prirunikom) s ciljem
osposobljavanja za izradu programa i planova energetske uinkovitosti te za praenje
ostvarenih uteda pohaalo 74 polaznika (EE timovi, zaposlenici u upanijskim uredima i
razvojnim agencijama) u 11 upanija- slijedom saznanja s radionice, Osjeko-baranjska
upanija je izradila svoj prvi akcijski plan energetske uinkovitosti
5. Aktivnosti poveanja svijesti ostalih zaposlenika kroz radionice Zeleni ured
x Radionice za trening trenera za lanove EE tima odrane u 6 gradova i 15 upanija sa 171
sudionikom
x Motivacijske radionice odrane u 16 gradova i 3 upanije za 346 zaposlenika
6. Provedba energetskih pregleda u odabranim zgradama
x Provedeno ukupno 1.126 energetskih pregleda u 30 gradova i 7 upanija
x Identificirane mogue investicije u poboljanje EnU u iznosu 1.595 milijuna HRK (215,59
milijuna EUR)
x Procijenjeni potencijali uteda:
o 2,57 PJ/god (713,70 GWh/god); 76,19 milijuna HRK (10.295.000 EUR); 189.000 t
CO2/god
7. Provedba tehnikih mjera EnU u odabranim zgradama
x Tehnike mjere EnU provedene su u 78 zgrada (u pravilu se radilo o rekonstrukcijama
vanjskih ovojnica i sustava grijanja u kolama, vrtiima, bolnicama)
x Ukupna investicija 103. 979.616 HRK (14.051.299,5 EUR)
x Ostvareno smanjenje potronje energije: 62,1 TJ/god (17,24 GWh/god)
x Ostvareno smanjenje emisija CO2: 7.911 t/god
2. Promocija i komunikacija prema javnosti
81
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja
/ mjerenja uteda
energije
Praenje ostvarenih uteda energije omogueno je ISGE sustavom. Ostvarene utede temelje se na
mjerenim podacima o potronji svih oblika energije prije i poslije provedbe aktivnosti u sklopu
projekta. Kao referentna godina uzeta je 2007. godina, kada je projekt i slubeno zapoeo.
Ostvarene utede energije na godinjoj razini raunate su kao razlika referentne i ostvarene
potronje energije uz korekciju po klimatskim uvjetima (koritenjem stupanj-dan grijanja).
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Utede
energije
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
82
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
Ova mjera sadri i aktivnosti koje su usmjerene na graane jer se provedene aktivnosti u javnom
sektoru promoviraju irokoj javnosti na podruju pojedine JLP(R)S. Na ovaj se nain postiu uinci i
u drugim sektorima neposredne potronje, posebice u kuanstvima. Ovi uinci evidentiraju se TD
pokazateljima energetske uinkovitosti. Te e se aktivnosti prikazati i u sklopu mjere R.1- Info
kampanja i mrea EE info centara.
*Za izraun financiranja u Euro valuti koriten je srednji teaj HNB, teajna lista br. 113 utvrena na dan: 12.06.2012. po kojoj
jedan euro iznosi 7,546609 kn.
83
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
P.2
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: listopad 2008.
Kraj:listopad 2013.(2016)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera se nastavlja provoditi u predvienom obliku. Nakon formalnog isteka angamana UNDP
projektnog tima (2013.), osigurat e se nastavak aktivnosti. Mjeru je potrebno dopuniti primjenom
sloenih tehnikih mjera za poboljanje energetske uinkovitosti po ESCO naelu.
Cilj projekta je primijenit model kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u
vlasnitvu i koritenju Vlade RH. Projekt se temelji na uspostavi organizacijske strukture za
gospodarenje energijom, obrazovanju zaposlenika i primjeni IT alata za kontinuirano praenje i
analiziranje potronje energije i vode u zgradama u vlasnitvu drave.
Postojee zgrade u vlasnitvu i koritenju Vlade RH
Zaposlenici javnog sektora
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Pristupanje pojedinih Ministarstava projektu
x Sva ministarstva (njih 16) ukljuila su se u aktivnosti Programa, a 14 ministarstava je
potpisalo pismo namjere te su tako i slubeno utvrdili obvezu provoenja aktivnosti
Programa u zgradama pod svojom nadlenosti. Trenutno je registrirano 2375 od ukupno
procijenjenih 3000 zgrada u nadlenosti sredinje dravne uprave
2. Uvoenje programskog alata (ISGE) za kontinuirano praenje i analiziranje potronje energije u
zgradama sredinje dravne uprave
x Programom je do sada obuhvaeno 1602 zgrada, dok su za njih jo 1224 prikupljeni
relevantni graevinski i energetski podaci te povijesna potronja energenata, za to je
utroeno vie od 63.000 radnih sati. Od 1602 zgrada, podaci za 751 uneseni su u ISGE.
Korisnici ISGE sustava educirani su za redovito praenje i biljeenje potronje na mjesenoj i
tjednoj osnovi. Vano je istaknuti da ovakav registar javnih zgrada u Hrvatskoj prije ovog
projekta nije postojao!
x Na 20 zgrada uveden je sustav daljinskog oitanja potronje energije. Sustav omoguava
automatizirano prikupljanje podataka o potronji elektrine, toplinske energije, plina i
vode. Informacije o potronji energije i vode u realnom vremenu prikazuju se na
edukacijsko-informacijskom tzv. EE panelu ovime se potie energetski efikasno ponaanje
kod svih zaposlenika.
3. Obrazovanje zaposlenika i osoba odgovornih za gospodarenje energijom
x Ukupno je obrazovano 3.330 zaposlenika dravne u prave i to kroz razliite programe:
o radionica Zeleni ured za sve djelatnike ministarstava: 2053
o radionica za voditelje Zelenog ureda: 46
o teaj za energetske savjetnike: 133
o teaj Gospodarenje energijom u zgradama: 17
o radionice za odgovorne osobe (energetske menadere): 673
o radionice za ostalo tehniko osoblje: 408
4. Provedba energetskih pregleda
x Provedeno ukupno 16 energetskih pregleda
x Identificirane mogue investicije u poboljanje EnU u iznosu preko 90 milijuna HRK (12, 16
milijuna EUR) i oekivanim utedama preko
x Procijenjeni potencijali uteda:
o 67,93 TJ/god (18,87 GWh/god)
o preko 15 milijuna HRK (2,03 milijuna EUR)
o 5.000 t CO2/god
x Izraen je prirunik za energetsko certificiranje zgrada kao potpora osobama ovlatenim
za energetske preglede i energetsko certificiranje te ujedno kao mehanizam osiguranja
kvalitete provedenih energetskih pregleda
5. Provedba mjera EnU
x Administrativnim mjerama, a posebice pravilnim odabirom tarifnih modela i zakupljene
snage (to je rezultiralo i znaajnim povratom sredstava od opskrbljivaa) programom su
se ostvarile znaajne financijske utede u iznosu od 5,4 milijuna HRK (730.000 EUR)
x Provedene su neke tehnike mjere koje su uz investiciju od 300.000 HRK ostvarile utede od
oko 2 milijuna HRK (zamjene rasvjete, kompenzacija jalove energije, sanacije vodovodne
mree); utede energije ostvarene ovim projektima iznose oko 487,49 MWh/god ili 1,75
TJ/god.
x U sklopu projekta izraena je tehnika dokumentacija za provedbu ukupno 46 projekata
energetske uinkovitosti vrijednosti 41,12 milijuna HRK, pri emu je 40% sredstava
84
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Utede
energije
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
zatraeno od FZOEU. Ovim projektima bi se ostvarile novane utede u iznosu 4,93 milijuna
HRK/god.
6. Promocija i komunikacija prema javnosti
x Sve projektne aktivnosti redovito se objavljuju na web stranicama www.ee.undp.hr, a
dodatno je ostvareno 13 objava na televiziji, 6 na radiju te 23 u tiskovinama). Osmiljen je i
elektroniki mjesenik koji e se distribuirati na sve prikupljene e-mail adrese (preko 2000).
Budue aktivnosti:
Sve aktivnosti Programa nastavit e se provoditi i u razdoblju 2.NAPEnU. Na kraju provedbe
programa predvia se da e se u sve zgrade u vlasnitvu i koritenju sredinje dravne uprave
uvesti organizacijska struktura za gospodarenje energijom i ISGE te da e se provesti znaajan broj
investicijskih projekata za smanjenje potronje energije.
Za svako e se ministarstvo izraditi plan provedbe mjera EnU.
Kroz edukacijske aktivnosti dodatno e se odgovorne osobe informirati o prednosti ESCO
projekata. Donoenjem Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru koju
predlae MGIPU, omoguiti e se iskoritavanje potencijala za ostvarivanje uteda energije
primjenom ESCO naina financiranja projekata, bez optereivanja prorauna. Ovime e se ujedno
ostvariti i ciljevi ESD vezani uz poticanje trita energetskih usluga. Provest e se energetsko
certificiranje i javno izlaganje energetskih certifikata onih zgrada koje zakonski podlijeu toj obvezi.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:29.658.210 HRK (4.007.865 EUR)
x
FZOEU: 29.503.210 HRK (3.986.920 EUR)ili 99,5%
x
MINGORP: 155.000 HRK (20.945 EUR) ili 0,5%
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 32.345.000 HRK (4.312.667 EUR) ili 100% ( kumulativno, iznos predstavlja
ukupna sredstva za 2012. i 2013. godinu )
UNDP projektni tim - projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u koordinaciji s
Centrom
FZOEU - financiranje
MGIPU, MZOIP, MINGO
Praenje ostvarenih uteda energije omogueno je ISGE sustavom. Ostvarene utede temelje se na
mjerenim podacima o potronji svih oblika energije prije i poslije provedbe aktivnosti u sklopu
programa. Kao referentna godina uzeta je 2007. godina. Ostvarene utede energije na godinjoj
razini raunate su kao razlika referentne i ostvarene potronje energije uz korekciju po klimatskim
uvjetima (koritenjem stupanj-dan grijanja).
Potencijal za utede energije procijenjen je na najmanje 5% prosjene potronje u javnom sektoru,
to je priblino 0,65 PJ u 2016. i 0,20 PJ u 2010. Procjena ukljuuje sve oblike energije.
0,21 PJ (59,14 GWh)
0,12 PJ (33,27 GWh)
Ovaj projekt predstavlja projekt izgradnje kapaciteta za sustavno gospodarenje energijom u
JLP(R)S. Postojanje organizacijske strukture jedan je od bitnih preduvjeta za kontinuirano
poboljanje energetske uinkovitosti. Ipak, zbog preporuenog ivotnog vijeka uteda koje
rezultiraju iz organizacijskih mjera od 5 godina, nije mogue za 2020. godinu proglasiti vaeima
utede iz 2016. niti dati procjenu oekivanih uteda.
Ostvarene utede energije utvrene su za zgrade u vlasnitvu i koritenju sredinje dravne uprave
u kojima se primjenjuje ISGE sustav praenja i analize potronje energije. Do sada je projektom
obuhvaeno oko 64% ukupne povrine svih ovakvih zgrada. Praenjem ostvarene potronje
energije putem ISGE sustava utvreno je da se u prosjeku ostvaruju utede od 10%. Na ovaj su
nain u obzir uzeti i uinci provedenih tehnikih mjera poboljanja energetske uinkovitosti
(aktivnost br.5). Ukupna potronja energije svih zgrada u vlasnitvu sredinje dravne uprave
prema podacima iz ISGE-a iznosi 924,05 GWh/god ili 3,33 PJ/god.
Oekivane utede energije u 2016. korigirane su prema stvarnim podacima i dosadanjim
ostvarenjima projekta te se procjenjuju na 10% ukupne procijenjene potronje energije svih zgrada
u vlasnitvu sredinje dravne uprave ukupno bi to znailo 0,33 PJ kumulativnih uteda energije u
2016 . Prema preporukama EK, ivotni vijek organizacijskih mjera kao to je SGE je 5 godina, to
znai da utede iz 2010. nee biti ive 2016., pa su kumulativne oekivane utede umanjene za
ovaj iznos. Za 2020. e se pretpostaviti da e jo uvijek utede ostvarene 2016. biti ive, to e
dijelom i biti tono, a posebice s obzirom na uspostavljenu strukturu za gospodarenje energijom
kojom e se kontinuirano ostvarivati poboljanja.
Mjerom se predviaju i energetski pregledi te energetsko certificiranje zgrada. Financijsku potporu
energetskim pregledima u svrhu certificiranja daje FZOEU. Uinci samih energetskih pregleda kao
mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama dravne uprave pratiti e se kroz ISGE a ne
kroz ocjenu energetskih pregleda kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje uteda energije.
85
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
P.3
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima e se osigurati pravna i tehnika znanja i vjetine javnih
nabavljaa za ukljuivanje i vrednovanje zahtjeva za energetskom uinkovitosti u postupcima
javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Namjera je ove mjere omoguiti primjenu Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/2011)
kroz kriterij energetske uinkovitosti u praksi izradom vodia ili uputa za zelenu, energetski
uinkovitu javnu nabavu, jer je ope znanje o energetskoj uinkovitosti nedovoljno, to moe voditi
do zadravanja starih navika i neiskoritavanja zakonskih mogunosti za promociju energetske
uinkovitosti u javnom sektoru. Vodi e opisati kako se kriteriji energetske uinkovitosti trebaju
uzeti u obzir tijekom procesa javne nabave te treba definirati kriterije za tipine skupine proizvoda
koji se mogu jednostavno integrirati u natjeajnu dokumentaciju. Vodi e biti pomo osobama
zaduenim za javnu nabavu, a sadravat e detaljnije preporuke za nabavu slijedeeg:
x elektrinih ureaja i strojeva
x opreme za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK)
x vozila i graevni strojevi
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
x Dravni ured za sredinju javnu nabavu je struna sluba Vlade RH koja obavlja poslove
sredinje javne nabave za sredinja tijela dravne uprave. Jedna od zadaa Ureda jest
odriva nabava ije je provoenje oteano u praksi zbog nedostatka znanja i iskustva u
integraciji kriterija energetske uinkovitosti i zatite okolia u postupke javne nabave. Ove
zahtjeve mogue je ugraditi u tehnike specifikacije prilikom pripreme postupaka javne
nabave prema kriterijima ekonomski najpovoljnije ponude kod pojedinih predmeta nabave.
Kroz gore navedeni Program prua se struna pomo Uredu prilikom izrade tehnikih
specifikacija kao i prilikom izrade obrazloenja primjene pojedinih kriterija u pogledu
energetski uinkovite i ekoloki odrive javne nabave za nekoliko nabavnih kategorija.
Sline ugovore Ured je ostvario i s umarskim i Grafikim fakultetom, a u suradnji sa
SIGMA-OECD-om takoer se planira suradnja na primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije
ponude. Krajem 2010. godine, Ured je postao dio Procura + inicijative.
x Do sada je Ured proveo 3 javne nabave s integriranim kriterijima energetske uinkovitosti
i/ili zatite okolia:
o U postupku javne nabave uredskog materijala, zahtjevan je papir za kopiranje koji
potjee iz legitimnih i odrivo upravljanih uma.
o U postupku javne nabave fotokopirnih ureaja zahtijevani su ureaji koji moraju
zadovoljavati tehnike kriterije koje propisuje posljednji Energy Star ili jednakovrijedan
standard za fotokopirne ureaje, pisae i multifunkcionalne ureaje, svi su traeni
86
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
S obzirom na nedostatak aktivnosti (javnih nabava) kojima bi se mogle pridijeliti utede energije u
proteklom razdoblju, ovoj mjeri nije mogue pridijeliti ostvarene utede u 2010. godini. Takoer
zbog trenutnog nedostataka planova institucija nadlenih za javni nabavu u smislu koliina
nabavki ureaja, nije mogue predvidjeti ni uinke ove mjere do 2016. odnosno 2020. godine. Ipak,
poetkom ostvarivanja ove mjere, uspostavit e se sustav praenja uinaka primjenom BU metoda,
pa se oekuje da e se u sljedeem razdoblju ovoj mjeri moi pridijeliti utede energije.
/
87
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
P.4
Energetske usluge za utede energije
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Ovo je u potpunosti nova mjera. Osmiljena je temeljem najboljih iskustava iz prakse tvrtke HEPESCO d.o.o. kao i na iskustvima FZOEU iz sufinanciranja projekata rekonstrukcije javne rasvjete.
Mjerom se eli potaknuti ESCO trite u Hrvatskoj.
Javna rasvjeta u Hrvatskoj troi 446,33 GWh elektrine energije, to predstavlja oko 3% ukupne
neposredne potronje elektrine energije (podaci iz 2009. godine). Projekti poboljanja energetske
uinkovitosti u javnoj rasvjeti isplativi su, utede su vidljive odmah i lako su dokazive i provjerljive.
Zbog toga se ovi projekti mogu izvrsno iskoristiti za poticanje energetskih usluga. Osnovni cilj ove
mjere je potaknuti trite energetskih usluga u Hrvatskoj. Iako je ova mjera potpuno nova u
odnosu na 1. NAPEnU, u nju e se ukljuiti iskustva FZOEU i HEP ESCO te potaknuti razvoj razvoj
ESCO modela financiranja.
Potronja elektrine energije u javnoj rasvjeti
Odgovorne osobe u JLP(R)S
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. Projekti sufinancirani od strane FZOEU
x Ukupno je sufinancirano 88 projekata energetski uinkovite javne rasvjete u razdoblju
2005.-2010. godine
x Ukupne investicije u ove projekte procijenjene su na oko 73,38 milijuna HRK (9,92 milijuna
EUR), uz sudjelovanje FZOEU u iznosu 29.543.985 HRK, a ostalo su pokrivale JLP(R)S
x Utede ostvarene u ovim projektima iznose 6,30 GWh/god (22,69 TJ/god) ili 1,40%
trenutne potronje elektrine energije u javnoj rasvjeti
2. Projekti provedeni od strane tvrtke HEP-ESCO d.o.o.
x Ukupno je provedeno 10 projekata energetski uinkovite javne rasvjete u razdoblju 2004.2010. godine
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
x Ukupne investicije u ove projekte iznosile su 55,30 milijuna HRK (7,47 milijuna EUR)
x Utede ostvarene u ovim projektima iznose 6,16 GWh/god (22,17 TJ/god) ili 1,38%
trenutne potronje elektrine energije u javnoj rasvjeti
Valja istaknuti da u proteklom razdoblju nije bilo programskog pristupa projektima javne rasvjete.
Sufinanciranje od strane FZOEU ostvareno je temeljem prijava pojedinanih projekata, a ne
temeljem razvijenog programa energetski uinkovite javne rasvjete.
Budue aktivnosti:
1. Javni sektor je temeljem Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
(Narodne novine br. 152/08 i 55/12) duan gospodariti energijom i provoditi mjere
energetske uinkovitosti u svojim zgradama i u javnoj rasvjeti. Temeljem ove zakonske
obveze, MINGO i MGIPU trebaju donijeti odluku i uputiti je svim JLP(R)S da se zadovoljenje
dijela ove obveze treba izvriti projektima energetski uinkovite javne rasvjete. Usvajanjem
odgovarajue regulative, kao i posebnim naputkom MGIPU-a JLP(R)S e se potaknuti da
iskoriste potencijale za ostvarivanje uteda energije primjenom ESCO naina financiranja
projekata, bez optereivanja prorauna.
2. Detaljan program trebaju do kraja 2011. godine zajedniki razraditi MINGO i MGIPU uz
suradnju s MFIN. Primjena programa mora zapoeti tijekom 2012. godine.
3. Cilj ovog programa je do 2016. godine postii dokazive utede u sustavu javne rasvjete u iznosu
60 GWh (oko 13% trenutne potronje). Cilj za 2013. godinu je 30 GWh. Ovaj iznos predstavlja
dodatne utede u odnosu na ve ostvarene.
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.: 131,86 milijuna HRK (17,82 milijuna EUR)
x
FZOEU: 29,54 milijuna HRK (3,99 milijuna EUR)
x
JLP(R)S: 43,84 milijuna HRK (5,92 milijuna EUR) (procjena)
x
HEP-ESCO: 55,3 milijuna HRK (7,84 milijuna EUR)
Procijenjena sredstva do kraja 2013.: 300 milijuna HRK (40,54 milijuna EUR)
x
ESCO model
x
Izrada programa: 100.000 HRK (13.210 EUR): proraun MGIPU i MINGO
88
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
MINGO,MGIPU, MZOIP
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede ostvarene do kraja 2010. godine iz projekata sufinanciranih od strane FZOEU odreene su
koritenjem BU metode temeljene na instaliranoj snazi i broju rasvjetnih tijela prije i poslije
provedbe mjere uz uvaavanje broja radnih sati sustava javne rasvjete i postojanja kontrolne
strategije (prema preporukama Europske komisije). Detaljan opis metode dan je u dokumentu
Mjerenje i verifikacija uteda energije primjenom metoda odozdo-prema-gore. Utede za veinu
projekata temelje se na stvarnim mjernim podacima prije i poslije provedbe mjere. HEP-ESCO
uinke svojih projekata ocjenjuje primjenom meunarodnih preporuka danih u IPMVP. Za budue
aktivnosti ovog projekta koristit e se iste navedene metodoloke opcije.
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
89
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih zgrada
javnog sektora do 2016.(2020.) godine te provedba tog programa. Zgrade javnog sektora u smislu
2.NAPEnU-a su zgrade u vlasnitvu JLP(R)S (gradova, opina, upanija), zgrade u vlasnitvu
sredinje drave - proraunskih korisnika (ministarstava, zavoda, instituta, akademija, ureda) i
Izvanproraunskih fondova te zgrade u vlasnitvu javnih poduzea.
Planom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora graene prije 1987. godine te
na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. S
obzirom na zahtjeve EPBD II direktive, da sve zgrade javne namjene od 2018. treba obnavljati i
graditi u gotovo nula energetskom standardu, kriteriji za obnovu zgrada javne namjene moraju
biti stroi od zakonskog minimuma do 2020. godine. Mjerom se predvia izrada energetskih
certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove javnih zgrada do 2016.(2020.) godine
x MGIPU duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2012.godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine tijekom izrade plana potrebno je ukljuiti
sva saznanja i nalaze iz SGE projekta mjera (P.1) i HiO programa (mjera P.2)
x Plan treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke kao i druge privatne tvrtke da sudjeluju
u provedbi aktivnosti
x Plan treba uzeti u obzir specifinosti programa i planova energetske uinkovitosti koje e u
MGIPU dostaviti obveznici gospodarenja energijom iz javnog sektora
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje plana do kraja 2016.
2. Primjena plana
x Primjena plana treba poeti najkasnije u drugoj polovici 2012. godine i trajati sve do 2016.
s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i ostvarenih
uteda energije i emisija CO2
Opis
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
P.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Tijela za praenje
(nadzor)
MGIPU
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Primjenjuje se metoda mjerenja i verifikacije uteda prema IPMVP. Alternativno, praenje uinaka
moe se osigurati koritenjem BU metoda preporuenih od strane Europske komisije (metoda 2.1
obnova postojeih stambenih i uslunih zgrada). Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku
pojedinu zgradu (a bit e i dostupni iz energetskog certifikata).
Utede oekivane
u 2010. prema
90
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
3.7.1.3.2
/
0,533 PJ (148,00 GWh)
0,991 PJ (275,00 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 9,58 milijuna metara kvadratnih
korisne povrine zgrada javnog sektora, prema podacima UNDP-a. Od toga je grijane korisne
povrine 43,90 %. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno na
zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom toplinske energije za grijanje
220-250 kWh/m2 .Uz pretpostavku da se svake godine obnovi 5% povrine zgrada javne namjene,
odnosno oko 479.000 m2 te da se specifina godinja potronja toplinske energije za grijanje
smanji sa prosjenih 220-250 kWh/m2 na prosjenih 45 kWh/m2 do 2016. , odnosno 15 kWh/m2 u
2020. godini uz uinkovitost sustava grijanja od 0,88, ostvarile bi se utede finalne energije u 2016.
(uz pretpostavljeni poetak primjene 2012.) od oko 148,00 GWh (0,533 PJ), a u 2020. 275,00 GWh
(0,991 PJ).
Ova mjera nadopunjuje mjere P.1 i P.2. Mjerom se predvia izrada energetski pregleda te
izlaganje energetskog certifikata zgrada prije i nakon energetske obnove.
Hrvatske energetske statistike ne razlikuju potronju energije u javnom i u komercijalnom uslunom sektoru.
[39]
No, moe se ocijeniti
da komercijalne usluge u potronji elektrine energije sudjeluju s oko 60%, to znai da
komercijalne usluge u Hrvatskoj troe neto manje od 7% ukupne neposredne potronje energije.
U proteklom trogodinjem razdoblju u ovom su sektoru sustavne aktivnosti za poticanje energetske
uinkovitosti izostale. U samom 1. NAPEnU za sektor komercijalnih usluga definirana je samo jedna mjera, koja
je osmiljena po uzoru na projekt sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru. Moe se utvrditi da se
ova mjera nije provodila na nain predvien 1. NAPEnU. Ipak, zbog snanih aktivnosti u javnom sektoru, i
dionici iz komercijalnih usluga su potaknuti na poboljanje energetske uinkovitosti. Financijsku potporu pri
tome im je pruao FZOEU putem svojih redovnih natjeaja za projekte energetske uinkovitosti, odrive gradnje
i energetskih pregleda, te u manjoj mjeri kroz program poticanja koritenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i
suneve energije na otocima.
U narednom trogodinjem razdoblju, mjera Sustavno gospodarenje energijom i energetski pregledi u sektoru
komercijalnih usluga nastavljat e se provoditi samo kroz pruanje financijske potpore FZOEU za uvoenje
SGE-a i energetske preglede, koje je FZOEU duan predvidjeti u svom programu rada i financijskom planu.
Sustavno poticanje uvoenja prakse energetskog menadmenta u gradovima i upanijama te u dravnim
zgradama zahtijeva snane ljudske kapacitete i velika financijska sredstva (vidjeti poglavlje 3.3.2.2 o mjerama u
javnom sektoru). S druge strane, komercijalni sektor je voen ekonomskim naelima te u energetskoj
uinkovitosti pronalazi svoj interes, a promoviranje energetskog menadmenta od strane javnog sektora te
financijska potpora za uvoenje sustava za praenje potronje energije i provoenje energetskih pregleda
dobrodoao je stimulans za provedbu sloenijih tehnikih projekata energetske uinkovitosti.
No, u sljedeem se razdoblju u ovom 2.NAPEnU predvia snano poticanje uporabe suneve energije u
turistikim objektima. Naime, turizam je strateki znaajna gospodarska grana u Hrvatskoj, a mjere energetske
uinkovitosti usmjerene na turistike objekte izvrsno se mogu koristiti u promidbene svrhe i za privlaenje
turista kojima je odrivost i zatita okolia vaan kriterij odabira destinacije. Iako su najvei smjetajni kapaciteti
i ostvareni broj noenja u privatnim sobama, doseg, zadavanje ciljeva i mogunosti sufinanciranja su puno
39
Ocjena je napravljena prema dostupnim podacima iz ODYSSEE baze podataka. U javni sektor su ubrojene kategorije:
administracija, obrazovanje i zdravstvo, a u komercijalni sve ostale kategorije. Podaci su uzeti za 2009. godinu.
91
92
Rashladni sustavi
u zgradama
turistike namjene
Postojee
nestambene
zgrade, koje su
komerc. namjene
Poveanje
uinkovitosti
rashladnih sustava u
hotelima i drugim
turistikim
objektima
Energetska obnova
komercijalnih
nestambenih zgrada
C.3
C.4
C.5
40
2011.- 2016.
Priprema tople
vode u hotelima
Program poticanja
investicija u
suneve toplinske
sustave i ostale
mjere EnU u
hotelima
C.2.
2011.- 2016.
2011.- 2016.
0,77%
0,01PJ
(2,68 GWh)
0,77%
Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]
0,01PJ
(2,68 GWh)
Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]
2,08 PJ
(577,33 GWh)
1,48 PJ
(413,00 GWh)
93
0,05 PJ
(13,27 GWh)
0,06 PJ
(15,83 GWh)
0,31 PJ
(85,23 GWh)
0,18 PJ
(50,00 GWh)
Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]
Cilj za sektor usluga (javne i komercijalne) postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,76 PJ, a za 2010. godinu 1,25 PJ.
UKUPNO:
2011.- 2016.
Priprema tople
vode u
kampovima
Program poticanja
uporabe suneve
energije u
kampovima
C.1.
2009.- 2016.
Zgrade
komercijalnih
usluga
Sustavno
gospodarenje
energijom i
energetski pregledi
u sektoru
komercijalnih usluga
Br.
Trajanje
Ciljna neposredna
potronja
Naziv mjere za
utedu energije
55,19
39,36
1,28
1,52
8,24
4,79
Udio u
sektorskom
cilju40 za
2016. [%]
Nova mjera
Nova mjera
Nova mjera
Nova mjera
Mjera je
revidirana
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
Dodatne napomene
Sustavno gospodarenje
komercijalnih usluga
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Cilj / kratak opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
energijom
energetski
pregledi
sektoru
C.1
Financijski instrumenti
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana u odnosu na 1.NAPEnU i fokusirana je na pruanje financijske potpore
dionicima iz sektora komercijalnih usluga za provedbu aktivnosti uvoenja prakse
energetskog menadmenta, provedbu energetskih pregleda i samu provedbu sloenih
tehnikih mjera energetske uinkovitosti. U 1.NAPEnU predviene su aktivnosti po uzoru na
programe u javnom sektoru (mjere P.1 i P.2), ali zbog nedostatka kapaciteta u nacionalnim
institucijama za provedbu, novih zakonskih obveza kao i zbog znaajnih razliitosti javnog i
komercijalnog sektora, najvaniji je segment je upravo sufinanciranje.
Cilj ove mjere je pruiti financijsku potporu tvrtkama iz sektora komercijalnih usluga za
pokretanje i provoenje aktivnosti za poboljanje energetske uinkovitosti, i to za uvoenje
sustava za gospodarenje energijom (praenje i analiza potronje energije, energetski
menaderi i timovi, promocija energetske uinkovitosti i promotivno-edukacijske aktivnosti
za zaposlenike), provedbu energetskih pregleda i primjenu sloenih tehnikih mjera
energetske uinkovitosti.
Zgrade komercijalnih usluga (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici i korisnici zgrada komercijalnih usluga
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
U proteklom su razdoblju ostvareni rezultati vezani uz dodijeljene financijske potpore FZOEU
i to za sljedee kategorije projekata:
x Projekti odrive gradnje 3 projekta
x Projekti uporabe UNDP-a i sunevih toplinskih sustava na otocima 2 projekta
x Energetski pregledi 4 projekta
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Utede
energije
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
94
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
95
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
C.2
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode u kampovima. Kampovi su odabrani jer njihov rad i popunjenost izvrsno
korespondira s raspoloivou suneva zraenja. Ovime bi se uporaba elektrine energije i
loivog ulja za toplinske svrhe mogla velikim dijelom eliminirati, ime bi se postigli dodatni
ekoloki uinci kao i uinci smanjenja vrnog optereenja u EES-u. Dodana vrijednost jest
stvaranje zelenog image-a kampova i privlaenje gostiju kojima je zatita okolia vaan
kriterij odabira destinacije. Mjerom se predvia instaliranje 125.000 m2 sunevih toplinskih
kolektora (ovo predstavlja oko 13% cilja od 0,225 m2 po stanovniku do 2020. godine koji je
postavljen u Strategiji energetskog razvoja).
Priprema potrone tople vode u kampovima
Vlasnici kampova
Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
1. Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji produenju
programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 25.000 m2 sunevih toplinskih kolektora
godinje. Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO: 100.000 HRK (13.354 EUR):izrada detaljnog programa
x
FZOEU: sufinanciranje 1.500.000 HRK (28,03%)
HBOR; Komercijalne banke: 3.750.000 HRK (70,09%)
MINT, MINGO (promocija) i FZOEU (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom provedba
Programa
Tijela za praenje
(nadzor)
MINGO
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Za praenje uinaka ove mjere koristit e se BU metoda prema preporukama EK. Korisnici
sredstava duni su dostaviti podatke o povrini i tipu instaliranih kolektora (ploasti ili
cijevni), kao i o uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode koji se koristio prije
instalacije sunevih kolektora. Obveza detaljnog izvjetavanja o svakom projektu u smislu
ostvarenih uteda koje su rezultat smanjenja potronje drugih energenta sastavni je dio
informacijskog sustava koji e voditi Centar. Na ovaj e se nain dobiti toniji podaci o
ostvarenim utedama i o prosjenoj godinjoj proizvodnji sunevih kolektora, to e
omoguiti poboljanje referentnih vrijednosti koje se koriste pri uporabi preporuene BU
metode.
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
/
/
306,83 TJ (85,23 GWh)
429,55 TJ (119,32 GWh)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
96
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
C.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: Nova mjera
Cilj ove mjere jest ostvariti masovno koritenje sunevih toplinskih sustava za pripremu
potrone tople vode i ugradnje dizalica topline u hotelima. Time se nastoji u najveoj mjeri
eliminirati koritenje elektrine energije i fosilnih goriva za grijanje prostora, te iskoristiti
sunevu energiju svugdje gdje je njena uporaba smislena. U principu, svaka turistika
zgrada bi trebala barem razmotriti grijanje PTV koritenjem sunca. Kako bi se ovakvi
zahvati omasovili, potrebno je razviti tipske analize i tipske izvedbene projekte, to bi
omoguilo kvalitetniju podrku odravanju i uklonilo prepreke primjeni.Kod ugradnje dizale
topline obratiti panju na one koje u planiranom ivotnom vijeku mogu ostvariti minalni
prosjeni godinji COP 3,5.
Priprema potrone tople vode u hotelima
Vlasnici hotela i drugih turistikih objekata, osim kampova
Primarno primorska Hrvatska, primjenjivo na cijelu zemlju
Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima hotela promocija se treba povjeriti MINT . S obzirom na
ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju programa.
Pretpostavlja se da e se mjerom ukupno instalirati 4.600 m2 sunevih toplinskih kolektora
godinje te 100 dizalica topline godienje. Planirana sredstva do kraja 2013:
x
MINGO I MINT: 100.000 HRK (13.354 EUR):izrada detaljnog programa
x
FZOEU: sufinanciranje sunevih toplinskih kolektora i drugih mjera energetske
uinkovitosti 23.750.000 HRK, ( 5.000.000 za suneve toplinske kolektore i
5.250.000 HRKza dizalice topline)
x
HBOR; Komercijalne banke: 64.250.000 HRK za sunane kolektorei druge mjere
energetske uinkovitosti
MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (financiranje) u koordinaciji s Centrom
provedba Programa
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Za praenje uinaka ove mjere koristit e se BU metoda prema preporukama EK. Korisnici
sredstava duni su dostaviti podatke o povrini i tipu instaliranih kolektora (ploasti ili
cijevni), kao i o uinkovitosti sustava pripreme potrone tople vode koji se koristio prije
instalacije sunevih kolektora. Obveza detaljnog izvjetavanja o svakom projektu u smislu
ostvarenih uteda koje su rezultat smanjenja potronje drugih energenata sastavni je dio
informacijskog sustava koji e voditi Centar. Na ovaj e se nain dobiti toniji podaci o
ostvarenim utedama i o prosjenoj godinjoj proizvodnji sunevih kolektora, to e
omoguiti poboljanje referentnih vrijednosti koje se koriste pri uporabi preporuene BU
metode
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
/
/
57 TJ (15,83 GWh)
115,37 TJ (32,04 GWh)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
97
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Budue aktivnosti:
Do kraja 2013. godine MINGO i MINT u svoj program rada i uvrstiti e ovu mjeru te je
promovirati je meu vlasnicima kampova promocija se treba povjeriti MINT
S obzirom na ostvarene rezultate, potrebno je donijeti odluku o reviziji i produenju
programa.
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
MINGO i MINT: 100.000 HRK (13.354 EUR): izrada detaljnog programa
x
FZOEU; HBOR; Komercijalne banke sufinanciranje
Izvrno tijelo
MINT i MINGO (promocija) i FZOEU i HBOR (sufinanciranje) u koordinaciji s Centrom Provedba programa
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
C.4
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Cilj ove mjere jest potaknuti to ire koritenje efikasnih rashladnih sustava u hotelima. To
se odnosi na centralizaciju rashladnih sustava kod veih hotela gdje jo nije provedena,
koritenje dizalica topline te koritenje okoline kao toplinskog spremnika (morske vode)
kako bi se postigao to vei COP. Pored utede elektrine energije, postiu se i smanjenja
vrnog optereenja u EES-u. Usto se centralizacijom omoguuje koritenje kondenzacijske
topline za pripremu potrone tople vode. Takoer se na raspolaganje stavlja centralizirani
sustav grijanja prostora to potie produljenje sezone hotela u zimskom periodu.
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
98
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
C.5
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj:2016.(2020.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Ovom se mjerom predvia osmiljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojeih
nestambenih zgrada koje su komercijalne namjene do 2016. (2020.) godine te provedba tog
plana. Planom se pozornost primarno usmjerava na komercijalni sektor zgrada graenih
prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje
energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predvia izrada energetskih certifikata zgrada
javne namjene i to prije i poslije obnove.
Postojee nestambene zgrade komercijalne namjene (u privatnom vlasnitvu)
Vlasnici nestambenih zgrada komercijalne namjene
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Izrada viegodinjeg akcijskog plana obnove nestambenih zgrada do 2016. (2020.)
godine
x MGIPU i MINT duni su pokrenuti izradu ovakvog plana do kraja 2011. godine
x Plan treba izraditi u prvoj polovici 2012. godine tijekom izrade plana potrebno je
ukljuiti upravitelje zgrada kako bi se identificirali primarni objekti za rekonstrukcije;
tijekom izrade plana takoer je potrebno provesti informiranje i edukaciju korisnika
kako bi se dobio njihov pristanak za predloene zahvate
2. Potaknuti komercijalne banke na otvaranje novih kreditnih linija. Primjena plana
x MGIPU je zaduen za realizaciju plana koji treba zapoeti najkasnije u drugoj polovici
2012. godine i trajati sve do 2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
x Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i
ostvarenih uteda energije i emisija CO2
Planirana sredstva na godinjoj razini za ukupnu cijenu rekonstrukcije procijenjenu na
2.000,00 kuna po m2 iznose 1,96 milijardi kuna.
x MGIPU i MINT:500.000 HRK (33.383 EUR) za izradu programa (svaki sa 0,01%)
x ESCO tvrtke u provedbu programa potrebno je ukljuiti ESCO trite
x HBOR, Komercijalne banke: Provedba godinje 1.960.000.000 HRK (99,97%)
Detaljne potrebe i izvori financiranja bit e utvreni Programom. Programom je potrebno
razraditi model koji e omoguiti zadravanje dijela novanih uteda za krajnje korisnike
zgrada i ulaganje u poveanje standarda.
MGIPU izrada programa
HBOR u koordinaciji s Centrom - provedba Programa
Tijela za praenje
(nadzor)
MGIPU, MINT
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Kada je god mogue, potrebno je primjenjivati metode mjerenja i verifikacije uteda prema
IPMVP. Alternativno, praenje uinaka moe se osigurati koritenjem BU metoda
preporuenih od strane Europske komisije (metoda 2.1 obnova postojeih stambenih i
uslunih zgrada). Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu.
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
/
/
1,48 PJ (413,00 GWh)
2,72 PJ (756,00 GWh)
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 32,80 milijuna metara
kvadratnih korisne povrine komercijalnih nestambenih zgrada, prema podacima Dravnog
zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te podataka o ukupno izdanim
graevinskim dozvolama i izgraenim zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Od toga je
grijane korisne povrine 43,90 %. Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada
temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine, s prosjenom potronjom
toplinske energije za grijanje 220-250 kWh/m2 .Uz pretpostavku da se svake godine obnovi
99
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
3.7.1.4
Mjere u industriji
Udio industrije u ukupnoj potronji energije u Hrvatskoj iznosi 19,4%. Najzastupljeniji energent je prirodni plin s
25%, a slijedi topla voda i para s 24,3%, dok elektrina energija ima udio od 23,1%, a ugljen 17,6%. Ud tekuih
[41]
goriva je u stalnom padu te je njihov udio svega 8,4%, udio biomase je 1,6%. Kretanje potronje energije u
industriji od 2003.-2010. godine prikazano je u Tablica 26 . U odnosu na 2007. godinu potronja energije u
industriji smanjila se za 17,64 % uz ostvarenu godinju stopu porasta (pada) od -6,26% (Tablica 26).
Tablica 26 Potronja energije u industriji u razdoblju 2003.-2010.
Potronja energije
u industriji
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
58,74 65,45 65,85 68,31 70,00 71,35 59,77 57,66
-17,64
-6,26
41
Svi podatci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz ODYSSEE baze podataka za Hrvatsku i dokumenta Godinje
energetsko izvjee energija u Hrvatskoj 2009., MINGORP, Zagreb 2010.
100
101
Kogeneracija
Potronja svih
oblika energije u
industriji
Potronja
elektrine energije
u industriji
Visokouinkovita
kogeneracija u
industriji
Naknada za emisije
CO2 za velike
oneiivae osim
oneiivaa
ukuljuenih u sustav
trgovanja emisijskim
jedinicama st. plina
Uvoenje efikasnih
elektromotornih
pogona
I.3
I.4
I.5
I.6
42
2009.-2016.
Potronja svih
oblika energije u
industriji
Shema energetskih
pregleda za
industriju
I.2.
2011. 2016.
2007.-2016.
53,42
0,60 PJ
(166,19 GWh
102
50,89
zanemarivo
2,53
Udio u
sektorskom
cilju3 za 2010.
[%]
0,57 PJ
(158,33 GWh)
0,33 TJ
(zanemarivo)
0,03 PJ
(7,86 GWh)
Ostvarene utede
energije u 2010.
[PJ/ GWh]
Cilj za sektor industrije postavljen u 1.NAPEnU iznosi 3,36 PJ, a za 2010. godinu 1,12 PJ.
UKUPNO:
2009.-2016.
Potronja svih
oblika energije u
industriji koja su
obveznici plaanja
okolinih naknada
Dobrovoljni
sporazumi s
industrijom
I.1.
2007.-2016.
2008.-2016.
Potronja svih
oblika energije u
industriji
Mrea industrijske
energetske
efikasnosti (MIEE)
Br.
Trajanje
Ciljna neposredna
potronja
Naziv mjere za
utedu energije
1,99 PJ
(553,34 GWh)
0,82 PJ
(227,78 GWh)
1 PJ
(277,78 GWh)
0,17 PJ
(47,78 GWh)
N/D
N/D
Oekivane utede
energije u 2016.
[PJ/GWh]
59,23
24,40
29,76
5,12
N/D
N/D
Udio u
sektorskom
cilju42 za
2016. [%]
Nova mjera
Fond naknadu za
emisije CO2
korigira s
obzirom na
ulaganja u
energetsku
uinkovitost
Mjera se
provodila
Mjera se
provodila
Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni nain;
Mjera je
revidirana
Mjera se u
proteklom
razdoblju nije
provodila na
predvieni nain
Status u odnosu
na 1.NAPEnU
Dodatne napomene
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
I.1
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je revidirana i dopunjena ciljanim aktivnostima.
Kroz MIEE e se provoditi itav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje energetske
uinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljati svijest i znanje vodstva industrijskih
poduzea i zaposlenika kako bi se iskoristili potencijali mjera s vrlo niskom trokovima
provedbe. Takoer je potrebno uspostaviti organizacijsku strukturu u poduzeu (energetski
menadment) te uvesti informacijske sustave za nadzor i analizu potronje te postavljanje
ciljeva (M&T). Na ovaj e se nain istodobno stvoriti i opsena baza podataka o potronji
energije u industriji te e se razviti indikatori koji e sluiti za benchmarking s poduzeima iz
iste grane u Hrvatskoj, ali i u EU. Kroz mjeru je potrebno izraditi plan aktivnosti za kljune
industrijske grane te sufinancirati provedbu ciljanih mjera energetske uinkovitosti.
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Kljuni elementi MIEE, kako su definiranu u 1.NAPEnU su: uspostava SGE, M&T (nadzor i
analiza potronje energije; postavljanje ciljeva), energetski pregledi, benchmarking, demo
projekti (provoenje projekata najbolje prakse i irenje informacija o njima), trening i
obrazovanje. Sustavne provedbe ovih aktivnosti, kako je bilo predvieno u 1.NAPEnU nije
bilo.
Budue aktivnosti:
1. Izrada programa rada Mree do 2016. godine
x MINGO i EIHP duan su pokrenuti izradu ovakvog programa do kraja 2012. godine
x Program treba izraditi u drugoj polovici 2012. godine program treba izraditi u
suradnji s HGK i udruenjima pojedinih industrijskih grana
x Program treba javno predstaviti i potaknuti ESCO tvrtke i komercijalne banke da
sudjeluju u provedbi aktivnosti
x FZOEU duan je predvidjeti sva potrebna sredstva za sufinanciranje programa do
kraja 2016.
x Program treba naroito sadravati:
o
Odabir kljunih industrijskih grana za provedbu aktivnosti
o
Detaljan prijedlog mjera energetske uinkovitosti za svaku granu i plan
provedbe tih mjera
o
Potreban iznos su financiranja kojega treba osigurati FZOEU
2. Povedba programa - EIHP
x Primjena plana treba poeti najkasnije u prvoj polovici 2013. godine i trajati sve do
2016. s mogunou produljenja do 2020. godine
Izvravanje plana treba pratiti na godinjoj razini u smislu utroenih sredstava i ostvarenih
uteda energije i emisija CO2
Izvor financiranja:FZOEU
Potencijalni izvor sufinanciranja: fondovi EU
Potrebna sredstva odredit e se u detaljnom programu rada mree.
MINGO i FZOEU izrada programa
EIHP u koordinaciji s Centrom provedba programa
FZOEU sufinanciranje
MINGO
Za budue aktivnosti treba uspostaviti metodologiju (moe se za svaku tipsku mjeru
uspostaviti BU metoda ili zahtijevati ocjenu uteda u skladu s IPMVP)
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 10% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 2,89 PJ u 2016. i 0,96 PJ u 2010.
0
103
104
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
I.2
Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti
Poetak: 2007.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera je integrirana s mjerom I.5 te se detaljnije opisuje tamo.
Cilj je poboljati energetsku uinkovitost u industrijskim postrojenjima koja su obvezna
plaati naknadu za emisije CO2. Dobrovoljnim sporazumima tvrtke se obvezuju provesti niz
mjera EnU i uspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Istodobno sklapaju s FZOEU
ugovor prema kojem se FZOEU obvezuje smanjiti dio CO2 naknade koju tvrtka treba platiti.
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
Prema 1.NAPEnU do kraja 2008. godine trebalo je izraditi studiju izvodljivosti uvoenja
sustava dobrovoljnih sporazuma s kriterijima za tvrtke/grane s kojima se mogu sklapati
dobrovoljni sporazumi; metode za praenje postignua; odabir poticaja za sudjelovanje u
programu dobrovoljnih sporazum. Ukoliko su rezultati studije povoljni, program
dobrovoljnih sporazuma trebao se pokrenuti u 2010. Za provoenje programa bit e
odgovoran EIHP. Ove aktivnosti su se u razdoblju 1.NAPEnU provodile te se predvia
njihovo provoenje i u budunosti. Prema Uredbi o jedininim naknadama, korektivnim
koeficijentima i pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli
ugljikovog dioksida (Narodne novine br. 73/07 i 48/09) i Pravilniku o nainu i rokovima
obraunavanja i plaanja naknade na emisiju u okoli ugljikovog dioksida (Narodne novine
br. 77/07) predvia da se obveznicima plaanja naknade za emisije CO2 mogu smanjiti za
korektivni faktor koji ovisi o postojanju i provedbi Programa smanjenja emisije CO2. Detalji o
ovome navode se u sklopu mjere I.5
Budue aktivnosti:
MINGO i FZOEU Izrada Studije izvodljivosti za uvoenje sustava dobrovoljnih sporazuma s
industrijom do kraja 2013. godine
FZOEU - financiranje izrade studije
EIHP, FZOEU
MINGO, MZOIP
/
/
0
/
/
/
/
105
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
I.3
Informacijske i obvezne informacijske mjere
Poetak: 2009.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjeru se vee uz zakonsku obvezu gospodarenja energijom za velike potroae.
Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala utede energije u
industrijskim postrojenjima putem sufinanciranja provedbe energetskog pregleda. Shema
energetskih pregleda za industriju treba ukljuivati:
x
obvezne energetske preglede za tvrtke s godinjom potronjom energije veom od
propisane Pravilnikom o energetskim pregledima graevina (> 10.000 MWh)
dobrovoljnu shemu energetskih pregleda za ostale tvrtke, a posebice za SME kojima se
x
treba omoguiti subvencija energetskog pregleda
Potronja svih vrsta energije i energenata u industrijskim procesima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultat:
U razdoblju primjene 1.NAPEnU nije se ostvarila primjena ove mjere na predvien nain, jer
je Pravilnik o energetskim pregledima graevina usvojen tek poetkom 2011. godine. Ipak,
kroz djelovanje FZOEU jo od 2005. godine se prua potpora za provedbu energetskih
pregleda u industrijskim postrojenjima. U razdoblju od 2005-2010. godine dodijeljena je
financijska potpora za provedbu 43 energetska pregleda u industriji.
Budue aktivnosti:
1. Uspostaviti i promovirati shemu za velike potroae (energetske preglede uvjetovati
provedbom trokovno isplativih mjera, jer je to i zakonska obveza te osigurati praenje
ispunjavanja ove obveze)
2. Uspostaviti i promovirati shemu za ostale industrijske potroae, posebice za mala i
srednja poduzea i posebno za pojedine industrijske grane
Korisnici subvencioniranih energetskih pregleda moraju se obvezati i na uspostavu sustava
za gospodarenje energijom te im se uz energetske preglede treba ostaviti mogunost
subvencioniranja alata za nadzor, praenje i analiziranje potronje energije. Shemu
poticanja i sufinanciranja energetskih pregleda u industriji treba uspostavit EIHP a
financirati FZOEU sukladno podzakonskim aktima i financijskom planu FZOEU..
Ukupno utroena sredstva do kraja 2010.:
x
FZOEU: 2.111.281HRK (285.300 EUR)
Planirana sredstva do kraja 2013.:
x
FZOEU: 5.000.000 HRK (675.700 EUR) procjena je temeljena na
pretpostavljenom broju energetskih pregleda (100) i prosjenoj cijeni
energetskog pregleda od 50.000 HRK (prema podacima FZOEU).
EIHP u koordinaciji s Centrom izrada i promocija sheme
FZOEU - sufinanciranje
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
106
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
43
107
Visokouinkovita kogeneracija
Indeks mjere
I.4
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
(nadzor)
MINGO
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
Nije ocijenjeno
0,33 TJ (0,09 GWh)
172 TJ (48 GWh)
421 TJ (117 GWh)
Proizvodnja elektrine energije u kogeneracijskim postrojenjima koja su u sustavu poticaja
iznosi 249 MWh. Uz zahtijevane utede primarne energije od 10% u odnosu na odvojenu
proizvodnju elektrine i toplinske energije (referentna elektrana i referentna kotlovnica)
dolazi se do podatka da je godinja potronja primarne energije iz goriva oko 3,3 TJ, pa je
ostvarena uteda jednaka 0,33 TJ.
/
108
Indeks mjere
I.5
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
109
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
Nije ocijenjeno
570,71 TJ
(158,53 GWh)
1.000 TJ
(277,78 GWh)
2.000 TJ
(555,56 GWh)
Ova mjera je kombinacija dobrovoljnog pristupa koji se temelji na smanjenju plaanja
naknade CO2 i koritenja sredstava prikupljenih od te naknade u svrhu sufinanciranja
projekata u industriji. S obzirom na dosadanja iskustva i velike potencijale za utede, kao
cilj se postavlja ostvariti do 2016. godine ukupno1 PJ uteda energije. S obzirom na karakter
mjera u industriji i njihov relativno dug ivotni vijek pretpostavlja se da e sve utede biti
ive u 2016. i 2020.
Ova mjera preklapa se s mjerom I.1 u kojoj se fokus stavlja na specifine aktivnosti
usmjerene na pojedine grane ili pojedine vrste potronje energije u industriji. Potrebno je
osigurati da se uinci samo onih aktivnosti koje se ne mogu pripisati mjeri I.1 vode kao
uinci ove mjere, kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje uteda.
110
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
I.6
Financijski instrument; regulativa
Poetak: 2011.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Najvei dio potronje elektrine energije u industriji otpada na elektromotorne pogone i
do 90%. Ovo podruje prua velike potencijale uteda no tu se nisu poduzimale sustavne
mjere ili programi. Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona odnosi se na ugradnju
elektrinih motora visoke efikasnosti i uvoenje upravljanja brojem okretaja (VSD)
frekvencijski i/ili amplitudno tamo gdje je svrhovito, kao u procesima gdje se kontinuirano
mijenja protok radne tvari. Ovisno o razredu snage motora, ova mjera moe postii tehnike
utede elektrine energije i preko 16%, a ekonomske utede vee od 10%. Smanjenje
instalirane snage bi imalo pozitivan uinak na stabilnost rada EES.
Potronja elektrine energije u industrijskim postrojenjima
Industrijska postrojenja
Nacionalno
Budue aktivnosti:
1. Razvoj tipskih energetskih pregleda racionalnosti potronje energije
elektromotornih pogona u industrijskim postrojenjima uz procjenu ekonomske
isplativosti poboljanja; s jednostavnom metodologijom primjenjivom na
praktino sva industrijska postrojenja
2. Postavljanje povoljnih modela financiranja uz razvoj garancijskih mehanizama
prihvatljivih za banke
Izvor financiranja:FZOEU i komercijalne banke
Potrebna sredstva odredit e se u detaljnom programu rada mree.
EIHP, HEP, ESCO tvrtke provedba mjere u koordinaciji s Centrom FZOEU - sufinanciranje
MINGO, MZOIP
Metodologija je definirana meunarodnim protokolom mjerenja i verifikacije uinka
(IPMVP) gdje su postavljeni standardni postupci odreivanja efikasnosti i proizlazeih
uteda.
Nije ocijenjeno
/
0,82 PJ (227 GWh)
1,02 PJ ( 284 GWh)
Pretpostavlja se da do 90% potronje elektrine energije u industriji otpada na pumpe,
ventilatore, transportne i druge elektromotore kod kojih je mogue primijeniti navedene
mjere. Ekonomske utede su manje od tehnikih ali dovoljno visoke da mjera bude
ekonomski ostvariva. Potrebno je potaknuti tvrtke na cjelovite programe zamjene i
poboljanja elektrinih pogona, a ne na interventna rjeavanja pojedinanih sluajeva.
Razvijeni tipski energetski pregledi daju procjenu svrhovitosti i potencijala primjene ove
mjere, nakon ega je olakano financiranje, uz pretpostavku razvijenih financijskih modela.
Dobar dio starijih elektrinih motora koji su u pogonu je predimenzioniran provedbom ove
mjere smanjila bi se instalirana elektrina snaga, trokovi za nju te izbjegla nagla
optereivanja mree
111
Mjere u prometu
Sektor prometa jedan je od najintenzivnijih potroaa energije u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 1991. do
2009. godine udio potronje prometnog sektora u neposrednoj potronji porastao je s 21% na 34% uz
prosjean godinji porast od 4 %. Kretanje potronje energije u prometu od 2003.-2010. godine prikazano je u
Tablici 28. U odnosu na 2007. godinu potronja energije u prometu smanjena je za 3,33 %. Od 2007. godine
kada je postignuta maksimalna potronja goriva biljei se kontinuirani pad. Glavni uzronik ovoj promjeni
trenda potronje energije, proizlazi iz globalne ekonomsko financijske krize u koju je Hrvatska ula u drugoj
polovici 2008. godine, to se manifestiralo kroz manju potrebu za mobilnou, a samim time i manjom
potronjom goriva.
U strukturi prijevoza tereta dominira cestovni promet s oko 67%, jednako kao i u strukturi putnikog prijevoza
gdje u je njegov udio ak preko 85%. Glede goriva, u strukturi potronje dominira dizelsko gorivo s 54,6% te
[44]
motorni benzin s 35,6%. U razdoblju od 1995. godine do polovine 2008. godine zabiljeeno je gotovo
konstantno poveanje broja svih vozila u Republici Hrvatskoj s prosjenom godinjom stopom rasta od 4,8%. U
strukturi ukupnog broja osobnih vozila, udio benzinskih automobila smanjio se s 80,5% u 1995. godini na 61,2%
u 2009. godini, dok je u tom istom razdoblju udio dizel automobila porastao sa 17,5% na 34,3%. Udio vozila s
pogonom na UNP porastao je s 2,0% u 1995. godini na 4,6% u 2009. godini. Navedena struktura upuuje na
evidentne promjene u navikama kupaca u pogledu potrebe za sve veim i jaim vozilima, dok se istovremeno
relativno dobro udovoljavaju kriteriji nabavke energetski uinkovitijih vozila, kroz sve vei udio dizelskih
automobila. Mehanizam pozitivne strukturalne promjene utemeljen je iskljuivo na trinim principima i to
preko povoljnije cijene dizelskog goriva tijekom promatranog razdoblja, dakle bez posebnih poticajnih mjera.
Tablica 28 Potronja energije u prometu u razdoblju 2003.-2010.
Potronja energije
u kuanstvima
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* 2010./2007. 2007.-2010.
PJ
%
74,74 77,01 80,51 85,50 90,70 90,30 89,68 87,68
-1,12
-3,33
44
Svi podaci dani su za 2009. godinu, a preuzeti su iz dokumenta Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj
2009., MINGORP, Zagreb 2010.
112
Bicikli
Cestovna elektrina
vozila
T.6.
T.7.
T.8.
2011. 2016.
2012. 2016.
2011. 2016.
2012. 2016.
Cilj za sektor prometa postavljen u 1.NAPEnU iznosi 5,93 PJ, a za 2010. godinu 1,98 PJ.
Cestovna vozila
45
Cestovna vozila
2012. 2016.
Cestovna vozila;
urbani promet
Ogranienje brzine
2012. 2016.
Cestovna vozila
T.5.
T.4.
T.3.
2011. 2016.
Cestovni teretni
promet
T.2.
2011. 2016.
Cestovna vozila,
automobili
T.1.
113
0,07 PJ
2009. 2016.
Cestovna vozila
0,01 PJ
2008.- 2016.
Cestovni promet;
javni promet
N/D
N/D
2009.-2016.
2009.-2016.
(kontinuirano)
Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]
Cestovni promet;
javni promet
Cestovna vozila
Trajanje
T.4.-1
T.3.-1
T.2.-1
T.1.-1
Br.
Ciljna neposredna
potronja
3,74
0,56
N/D
N/D
Udio u
sektorskom
cilju3 za
2010. [%]
N/D
0,09
0,38
0,70
0,01
0,52
N/D
1,23
N /D
N /D
N /D
N /D
Oekivane
utede energije
u 2016.
[PJ/GWh]
N/D
1,52
6,40
11,80
0,17
8,77
N/D
20,74
N /D
N /D
N /D
N /D
Udio u
sektorskom
cilju45 za 2016.
[%]
Dodatne napomene
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Regulatorna mjera
Potrebno je napraviti
nacionalni inventar svih
novo prodanih vozila na
tritu RH
Uinak mjere se ocjenjuje
za svaku pojedinu shemu
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
T.12.
T.11.
T.10.
T.9.
Br.
Ciljna neposredna
potronja
2011. 2016.
2011. 2016.
2011. 2016.
2012. 2016.
Trajanje
114
0,08 PJ
Ostvarene
utede energije
u 2010.
[PJ/ GWh]
Udio u
sektorskom
cilju3 za
2010. [%]
3,22
0,13
0,16
N/D
N/D
Oekivane
utede energije
u 2016.
[PJ/GWh]
54,30
2,19
2,70
N/D
N/D
Udio u
sektorskom
cilju45 za 2016.
[%]
Uinak mjere se ocjenjuje
BU pokazateljima
Potreban je snaan
angaman JLP(R)S
Potrebno je pratiti broj
zamijenjenih semafora
Potrebno je pratiti broj
sudionika u kampanji
Nova
mjera
Nova
mjera
Nova
mjera
Dodatne napomene
Nova
mjera
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
T.1-1
Regulativa
Poetak:2008.(u 1.NAPEnU predvieno 2009.)
Kraj:kontinuirano
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Cilj mjere je usvojene standarde EU transponirati u odgovarajue hrvatske zakone. Tehniki
zahtjevi za vozila trebaju ukljuiti:minimalnu uinkovitost vozila (emisije ograniene na 120 g
CO2/km do 2012.);minimalne zahtjeve za uinkovitost sustava klimatizacije; obveznu instalaciju
sustava nadzora tlaka u gumama; maksimalni otpor kotrljanja za gume na lakim vozilima;
uporabu indikatora promjene brzine; zahtjevi za uinkovitost lakih komercijalnih vozila (175
g/km CO2 do 2012. i 160 g/km CO2 do 2015.); uporaba biogoriva i oznaavanje guma.
Cestovni promet
Uvoznici i distributeri vozila
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
MZOPUG je 2007. usvojio Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonominosti potronje goriva i
emisiji CO2 novih osobnih automobila (Narodne novine br. 120/07) koji se primjenjuje od 2008.
godine. Regulativu i dalje potrebno razvijati, ali se to vie ne razmatra kao zasebna mjera.
Izvor financiranja: MPPI,MZOIP - redovni prorauni ovih ministarstava
MPPI, MZOIP
MPPI, MZOIP
Utede energije ostvarene u proteklom razdoblju a koje se mogu vezati uz ovu mjeru ocijenit e
se koritenjem TD pokazatelja za cestovna vozila (pokazatelji P8 ili A1, P9 ili A2, M5prema
preporukama EK)
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 3% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 2,21 PJ u 2016. i 0,55 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
Utede od ove mjere nije mogue ocijeniti zasebno. One su ukljuene u ocjenu izvrenu TD
pokazateljima.
/
115
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
/
/
116
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
T.3-1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere; Financijski instrumenti/subvencije
Poetak:2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Cilj ove mjere jest razviti politiku planiranja odrivih prometnih sustava i to sljedeim
aktivnostima:planiranje gradskih sustava prijevoza, ukljuujui razvitak alternativnih naina
prijevoza, poboljanje infrastrukture javnog prijevoza i tzv. parkiraj-i-vozi rjeenja (ovo je
odgovornost lokalnih vlasti); promoviranje uporabe uinkovitijih vozila u javnom prijevozu
uvoenjem standarda i energetskim oznaavanjem vozila; podizanje svijesti dionika u sektoru
prometa o energetskim i okolinim karakteristikama promet; obveza provoenja energetskih
pregleda u tvrtkama javnog prijevoza i provedba isplativih mjera; benchmarking energetskih
pokazatelja javnih prijevoznih kompanija s istovrsnim kompanijama u EU; prelazak na biogoriva
i goriva s manjim sadrajem ugljika u javnom prijevozu
Cestovni promet, javni promet
Prijevozne kompanije, udruenja vozaa, lokalna samouprava
Nacionalno, s odabranim lokalnim zajednicama za provedbu pilot projekata
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
Aktivnost koja se provela u sklopu ove mjere a koja je sufinancirana od FZOEU jest ugradnja
ureaja za nadzor potronje goriva u autobuse jednog autoprijevoznikog poduzea.
Izvor financiranja: FZOEU
Dodijeljena sredstva (za jedan projekt):oko 477.000 HRK (64.500 EUR)
MPPI, FZOEU, JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Razvijena je nacionalna BU metoda za ocjenu uinaka aktivnosti eko-vonje. BU metoda se
koristi samo za poznate i prijavljene aktivnosti sufinancirane od strane Fonda; efekti aktivnosti
koje nisu prijavljene hvataju se TD pokazateljima za sektor prometa prema preporukama EK.
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 1,46 PJ u 2016. i 0,36 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
11,14 TJ (3,09 GWh)
/
/
Ovdje se opisuju sve pretpostavke koje su koritene kod ocjene uteda, ostvarenih i buduih.
Ostvarene utede odnose se samo na jedan projekt, a ocijenjene su prema podacima o potronji
goriva prije i poslije uvoenja sustava nadzora u 100 autobusa, dakle prema mjerenim
podacima. Za budue praenje uteda koje rezultiraju iz ovakvih aktivnosti uspostavljena je
nacionalna metodologija koja je detaljno opisana u dokumentu Mjerenje i verifikacija uteda
energije primjenom metoda odozdo-prema-gore.
/
117
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska sredstva
i izvori financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane u
2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute u
2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj na
utede energije za
2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija
T.4-1
Financijski instrumenti/ subvencija
Poetak: 2009.
Kraj: kontinuirano
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Mjera nije vaea za razdoblje 2. NAPEnU, ali se iz nje izvode nove, specifinije i usmjerenije
mjere.
Program za promociju istijih vozila sastoji se od promocijskih i financijskih mjera iji je cilj
poveati udio kupljenih istijih vozila. Poticat e se kupovina automobila s emisijama manjim od
130 g CO2/km, hibridnih automobila i automobila koji koriste alternativna goriva, kao i
uklanjanje starih vozila i njihova zamjena novima. Ovaj dio aktivnosti pokrenut je kroz EURO5
program i projekte poticanja istijeg transporta FZOEU. Promocijski mehanizmi trebali su
ukljuivati uporabu besplatnih parkirnih mjesta, uporabu utih traka u gradovima i sl. Ovaj dio
aktivnosti nije poeo s provedbom, te se stoga definiraju nove mjere. Najvaniji dio programa
ukljuuje financijske poticaje za kupnju vozila. Shemu poticaja vodi FZOEU. Ovo je razraeno u
novim mjerama.
Cestovna vozila
Svi kupci vozila (graani i profesionalni prijevoznici)
Nacionalno
Provedene aktivnosti i ostvareni rezultati:
1. EURO 5 program - zamjena 1.159 cestovnih teretnih vozila i autobusa neprihvatljivih
ekolokih standarda (EURO 0,1,2,3) ekoloki prihvatljivim vozilima standarda EURO 5.
Prijevoznikim tvrtkama su se dodjeljivale subvencija u iznosu 50.000 po vozilu za velike
tvrtke ili 70.000 kn po vozilu za mala i srednja poduzea. Ukupan broj registriranih teretnih
vozila u Hrvatskoj je 164.671, a autobusa 5.701 prema podacima DZS, to znai da je
programom obuhvaeno manje od 1% ovih vozila.
2. Nabavka elektrinih vozila ova aktivnost nije posebno programirana niti raspisivana u
natjeajima FZOEU. Mali broj provedenih aktivnosti temelji se na prijavama korisnika, a do
sada se sufinancirala nabavka 8 vozila posebne namjene za dva nacionalna parka.
Izvor financiranja: FZOEU
Iznos financiranja provedenih aktivnosti:
1. EURO 5 program 80.480.000 HRK (10.900.000 EUR)
2. Nabavka elektrinih vozila 306.000 HRK (41.300 EUR)
FZOEU u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO. MZOIP
Razvijena je nacionalna BU metoda temeljena na razlici potronje goriva starog i novog vozila i
prosjeno prijeenoj udaljenosti godinje. BU metoda koristi se samo za poznate i prijavljene
aktivnosti sufinancirane od strane Fonda; efekti aktivnosti koje nisu prijavljene hvataju se TD
pokazateljima za sektor prometa
Potencijal za energetske utede procijenjen je na 2% prosjene sektorske potronje. Ovo je
priblino jednako 1,46 PJ u 2016. i 0,21 PJ u 2010. Procjena ukljuuje benzin i dizel.
Ukupne utede: 73,97 TJ
x
Utede EURO5 programa: 73,96 TJ
x
Utede od nabavke elektrinih vozila: 0,01 TJ
/
/
Za ocjenu ostvarenih uteda iz EURO5 programa za svaki od 1.159 starih i novih kamiona
utvrena je prosjena potronja goriva po prijeenom km. prijeena kilometraa izraunata je
temeljem sljedeih pretpostavki: 500 km kamioni prelaze na dan; voze 250 radnih dana godinje;
od toga 55% u Hrvatskoj (prema podatcima DZS o udjelu meunarodnog prometa u ukupnom
prometu roba). Na ovaj se nain dobila prosjena kilometraa koja je bliska onima prijavljenim
od strane pojedinih prijevoznika. Za ex-ante procjene koristi se podatak iz ODYSSEE baze za
prijeenu kilometrau te smanjenje potronje goriva za 2,56 l/100 km za zamjenu starih kamiona
novima te potronja referentnog automobila s motorom s unutranjim izgaranjem od 67
kWh/100 km (za usporedbu s elektrinim automobilima).
Preklapanja i dvostruko obraunavanje uteda su se izbjegla ocjenom svake pojedine aktivnosti.
118
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
T.1
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Eko vonja prepoznata je kao jedna od najuinkovitijih mjera za poticanje energetske uinkovitosti
na razini Europske unije. Pokretanjem Nacionalne kampanja ekovonje mogla bi se postii
maksimalna razina osvijetenosti svih graana i vozaa u Republici Hrvatskoj o prednostima ovog
modernog, inteligentnog i ekoloki prihvatljivog stila vonje, kroz aktivno provoenje treninga eko
vonje meu licenciranim (postojeim) vozaima.
Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posveeni edukaciji o ekovonji za:
x
vozae osobnih automobila;
x
Informacije o
provedbi
autobusa;
x
teretnih vozila > 3,5 tone
Edukacija o elementima eko-vonje bi se mogla provoditi kratkim treninzima(u trajanju do 60
minuta po kandidatu) meu vozaima koji su vozaku dozvolu dobili prije stupanja na snagu
Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09), kojim je za sve autokole i instruktore
postavljena obveza provoenja izobrazbe o elementima eko-vonje tijekom standardne izobrazbe
vozaa kandidata. Treba istaknuti da se predloena mjera ne odnosi na nove vozae, koji
izobrazbu o ekovonji dobivaju sukladno zakonskim obvezama iskazanim u gore navedenom
Pravilniku.
S obzirom na injenicu da se u Republici Hrvatskoj godinje provede edukacija za nove vozae na
razini 45.000 kandidata, do danas je u programu izobrazbe za vozae kandidate o tehnikama ekovonje osposobljeno oko 100.000 vozaa osobnih vozila. S druge strane, ukupan broj aktivnih
vozaa Republici Hrvatskoj procjenjuje se na iznos od 2.000.000. Trenutnu razliku od 1.900.000
ini kategorija vozaa koja je tek malo ili nimalo u prolosti, a prije 2009. godine, stekla vjetine o
eko-vonji. Upravo su ovi vozai ciljana skupina ove mjere.
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Svi vozai osobnih vozila s poloenom vozakom dozvolom prije stupanja na snagu Pravilnika o
osposobljavanju kandidata za vozae (NN 13/09); Vozai autobusa javnog gradskog prijevoza;
Vozai javnih i komercijalnih teretnih vozila najvee doputene mase > 3,5tona
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
46
www.ecodrive.org
http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=2547
47
119
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija
120
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Intermodalni prijevoz ukljuuje vie naina prijevoza kako u putnikom tako i u teretnom prometu.
Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rastereenje cestovnih
pravaca i smanjenje potronje goriva koritenjem eljeznike infrastrukture i unutranjih plovnih
putova. Za provedbu ove mjere nuno je osigurati odgovarajui regulatorni okvir kao i
odgovarajuu infrastrukturu za istovar/utovar kontejnera.
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis
i
opis
aktivnosti
za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja
uteda
energije
Utede
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja, sinergija
N/D
/
/
121
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
T.3
Financijski instrumenti
Poetak: 2013.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
U cilju smanjenja emisija iz prometa kao mjera za ostvarenje ovog cilja je uspostava novog
sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon. Bazirajui se na naelu
oneiiva plaa dosadanji model bi se nadogradio i obraunavao s obzirom na emisije CO2
i oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila. Konani rezultat ovog projekta je donoenje
propisa na temelju studije kojom bi se predloio najoptimalniji model sustava naplate naknada.
Uvoenjem sustava u kojem bi voeni naelom oneiiva plaa pojedine kategorije vozila
bile stimulirane dok bi vozila s veim emisijama bila penalizirana u konanici ima za cilj
motivaciju i usmjerenje kupaca za donoenje odluke o kupnji uinkovitijih novih automobila s
manjim emisijama CO2. Prikupljena sredstva od naplate preusmjerila bi se u realizaciju drugih
mjera: razvoj infrastrukture i sustava punionica, poticaji/subvencije za kupnju ekoloki
prihvatljivijih vozila (elektro i hibridna vozila, promocija koritenja eko vozila i znaka prijatelj
okolia.
Cestovna vozila osobni automobili i laka komercijalna vozila
Vlasnici vozila
Nacionalna
U cilju pravovaljane primjene nove pravne steevine EU u sektoru prometa, u okviru ovog
projekta MZOIP e u suradnji sa strunim institucijama pripremiti cjelovitu strunu analizu
stanja voznog parka uRH i analizu propisa drava lanica EU koje su razvile sustav
naknada/poreza na CO2 kao i usporedbu pozitivne europske prakse i propisa EU s zakonskom
regulativom u RH. Aktivnosti:
x
Izrada modela za uspostavu sustava plaanja naknada za emisije CO2 uz kvalitetnu
ekonomsku analizu uinka
x
Izrada prijedloga Uredbe o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i
pobliim kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na
motorni pogon
x
Puna primjena novog sustava naplate
FZOEU
MZOIP, EIHP, FZOEU i CVH u koordinaciji s Centrom
MPPI, MZOIP, MUP
Praenje provedbe projekta je kroz priliv sredstava koja se prikupljaju plaanjem naknade za
emisije CO2 i oneiujuih tvari u zrak iz motornih vozila u FZOEU.
/
/
521 TJ
1.664 TJ
Prikupljanjem sredstava omoguuje se provedba drugih mjera. Razvoj svijesti proizvoaa i
krajnjih korisnika o potrebi ouvanja okolia i s time aktivna uloga u ouvanju prirode i okolia.
Poticanje razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje tetnih za okoli,
smanjenja oneienja okolia i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom.
Prikupljenim sredstvima omoguuju se provedbe drugih mjera.Kupnja vozila s manjim
emisijama ima za posljedicu smanjenje emisija iz osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija
iz sektora promet. Poticanje kupnje ekolokih vozila ima za posljedicu smanjenje emisija iz
osobnih vozila a samim time i ukupnih emisija iz sektora promet.
122
Naziv mjere
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
T.4
Organizacija
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Uvoenje Car Sharing sheme mjera je organizacijskog tipa kojom je se prvenstveno eli poveati
iskoristivost vozila s podruja urbanih sredina, a s ciljem smanjenja prostorne zaguenosti
gradova te ujedno poveanja uinkovitosti vozila, kroz poticanje koritenja uinkovitih modela
vozila.
Cestovna vozila automobili
Stanovnici urbanih sredina
Regionalna/Nacionalna
Temeljem iskustava europskih zemalja i gradova, praksa je pokazala da jedno vozilo u Car
Sharing shemi supstituira 4-8 normalnih vozila.Za potrebe realizacije Car Sharing sheme, kao
jedne od mjera za poveanje energetske uinkovitosti u prometu, predlae se sukcesivno
uvoenje od minimalno 100 vozila/godinje u shemu u najveim gradovima zakljuno do 2020.
godine. Procjenjuje se da bi se uvoenjem najuinkovitijih vozila u predmetnu shemu mogla
postii razlika u iznosu od 2l/100 km u odnosu na postojea vozila. S druge strane, prosjena
godinja kilometraa po vozilu u Car Sharing shemi se procjenjuje na 30.000 km. MINGO i MPPI
trebaju zaduiti EIHP i FZOEU za suradnju s JLP(R)S na razvoju shema u pojedinim gradovima. S
provedbom shema treba zapoeti 2012. godine.
Gradovi i opine, FZOEU, privatni investitori
EIHP, Tijela lokalne uprave, Gradovi i opine u suradnji s privatnim partnerima
MPPI, MZOIP, MINGO
Svaku shemu e biti potrebno pratiti individualno i ocijeniti njezine uinke na nain opisan pod
opisom aktivnosti.
/
/
12,3 TJ
20,5 TJ
123
Ogranienje brzine
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Cestovna vozila
Vozila koja prometuju autocestama
Nacionalna
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
MUP, DZM
Informacije o
provedbi
Utede
energije
T.5
Regulativa
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Iskustva europskih zemalja, poput: Danske, Estonije, Finske, Francuske, Maarske, Irske,
Luksemburga, Malte, itd. ukazuju na injenicu da ogranienje brzine na nie vrijednosti od
standardnih i to posebice na autocestama, predstavlja izuzetan doprinos u sustavnom
smanjenju potronje goriva u cestovnom prometu. No, i sama stroa primjena postojeeg
ogranienja brzine uz smanjenu toleranciju prekoraenja moe poluiti jako dobre rezultate.
Stoga se ova mjera u razdoblju 2. NAPEnU fokusira na smanjenje praga tolerancije prekoraenja
ve propisane brzine.
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
1.327 TJ
U razdoblju od 2012. do 2020. oekuje se poveanje ukupnog broja registriranih vozila u RH za
oko 500.000 (ime e u Hrvatskoj biti registrirano oko 2,5 milijuna vozila), a samim time e
utjecaj smanjenja tolerancije na prekoraenje maksimalne brzine na autocestama rezultirati
smanjenjem potronje za 4.300 tona do 2016., odnosno 4.809 tona goriva do 2020. godine.
/
124
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
T.6
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja: Nova mjera
FZOEU u svom radu sufinancira projekte istijeg prometa. Ovaj program treba unaprijediti
razradom posebnih linija sufinanciranja za specifine namjene i to za:
x
ugradnju ureaja za uinkovitije koritenje otpadne topline iz rashladne tekuine
motora, za vrijeme kada je motor ugaen
x
nabavu eko guma
x
kupnju elektrinih vozila (automobili, skuteri, autobusi)
x
kupnju hibridnih vozila
pregradnju/ kupnju vozila s pogonom na UNP & stlaeni prirodni plin (SPP) ukljuujui
x
i dizel plin varijantu (DFD)
x
poboljanje aerodinaminosti teretnih vozila
Cestovna vozila; pomorski prijevoz
Vozai i vlasnici osobnih i flotnih vozila
Nacionalna
x
Informacije o
provedbi
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
125
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
126
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
T.7
Financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Pruanjem potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala, graanima urbanih sredina
pruit e se alternativno rjeenje mobilnosti, koje e direktno pozitivno utjecati na direktno
izbjegavanje potronje fosilnih goriva, smanjenju ekolokog optereenja okolia kao i
sveukupnom poveanju kvalitete ivota graana kroz poveanu fiziku aktivnost.
Cestovna vozila osobni automobili i skuteri
Vozai osobnih automobila, skutera, ali i graani bez vlastitog prijevoznog sredstva.
Urbana/Nacionalna
U cilju provede predmetne mjere, predlae se uvoenje 9500 javnih gradskih bicikala u
vremenskom horizontu do 2020. godine na podrujima najveih hrvatskih gradova. Uz
pretpostavku prosjene dnevne kilometrae javnog gradskog bicikla u iznosu od 5,5 km, za
oekivati je da e se njihovom integracijom u urbanu mobilnost, kao jedno od rjeenja, godinje
izbjei u prosjeku oko 2 milijuna km za koje se moe pretpostaviti da bi graani ostvarili
automobilima u sluaju njihovog nepostojanja. Prebacivanjem spomenuta 2 milijuna km na
bicikle, u urbanim sredinama bi se moglo kumulativno izbjei gotovo 661 tonu goriva do 2016.,
odnosno 1.148 tona goriva do 2020. godine.
Gradovi i opine, FZOEU, komercijalne banke
JLP(R)S u koordinaciji s Centrom
MPPI, MINGO, MZOIP
Potrebno je pratiti broj javnih bicikala te e se temeljem njega ocjenjivati uinak na nain dan u
opisu aktivnosti.
/
/
89 TJ
254 TJ
127
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Cestovna vozila
Automobili, skuteri i laka dostavna vozila
Nacionalna
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
EIHP i HEP -priprema i provedba kampanje te za izradu programa razvoja mree punionica;
provedba programa u nadlenosti je JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; priprema regulative za
infrastrukturu za e-vozila zadueni MINGO, MPPI, MGIPU, HERA, HEP-ODS
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Uinci mjere e se pratiti provedbom anketa i ispitivanja javnog mnijenja o e-mobilnosti. Nakon
svakog bloka promocijskih aktivnosti unutar kampanje potrebno je vriti ovakva istraivanja.
Razvoj mree ne donosi izravne utede energije, ali je nuan preduvjet za poveanje broja
elektrinih automobila.
Informacije o
provedbi
Utede
energije
T.8
Financijski instrumenti
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
S ciljem upoznavanja politiara, poduzetnika, donositelja odluka, graana inspiriranih
elektrinim vozilima, kao i onima koji e to tek postati konceptom elektro mobilnosti, potrebno
e biti na adekvatan nain provoditi promociju tehnologija iz svijeta elektro mobilnosti.
Kvalitetna promocija potrebna je zbog pribliavanja pojma e-mobilnosti; njegovih prednosti,
nedostataka, mogunosti i izazova. Razvoj mree punionica za elektrina vozila infrastrukturna
je mjera kojom se osigurava preduvjet za razvoj e-mobilnosti u urbanim sredinama.
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
/
/
128
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
Naziv mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Informacije o
provedbi
Utede
energije
/
Razvojem mree punionica uz olakano koritenje vozila na elektrini pogon potie se upotreba
eko vozila. Poveanjem broja takvih vozila na cestama u konanici dovodi do smanjenja emisija
iz prometa. Elektrina energija iz obnovljivih izvora koja se koristi za pogon cestovnih elektrinih
vozila statistiki se svodi na 2,5 puta energetske vrijednosti elektrine energije iz
konvencionalnih izvora.
Indeks mjere
Opis
T.9
Financijski instrumenti
Poetak: 2012.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Postojea praksa obrauna porezne olakice na osnovi putnih trokova ne stimulira dodatno
zaposlenike na intenzivnije koritenje javnog gradskog prijevoza. Stoga bi se promjenom prakse
obrauna porezne olakice moglo dodatno potaknuti graane na koritenje javnog gradskog
prijevoza.
Cestovna vozila
Zaposlenici koji na posao odlaze automobilima
Nacionalna
MFIN u suradnji s MINGO treba razraditi prijedlog modifikacije prakse obrauna poreznih
olakica na osnovu putnih trokova kojim e se stimulirati koritenje javnog prijevoza.
Modifikacije treba poeti primjenjivati u 2012. godini.
/
MFIN
MFIN, MINGO
Uinci mjere se mogu hvatati TD pokazateljem P.12.
/
Ovisno o odluci o visini porezne olakice
129
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna primjena
Financijska sredstva i
izvori financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
T.10
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Prometne guve postaju sve vei problem u gradovima, koji znaajno utjee na nepotrebno
poveanu potronju goriva. Stoga je potrebno promovirati odrivi razvoj gradskih
prometnih sustava i to kroz:
x
optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
x
propisivanje zabrane dostave u gradskim sreditima u vremenu od 6:00 do
18:00h
x
inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
x
promociju e-rada ili tele rada
Cestovna vozila
Vozai osobnih i teretnih vozila u gradovima
Urbana/Nacionalna
x
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta
Optimiranje gradske logistike prijevoza tereta poseban je izazov s obzirom na specifinosti
konfiguracije urbanog terena, lokalne potrebe trita i navike opskrbljivaa. Kako bi se
aktivno doprinijelo poveanju energetske uinkovitosti u procesu urbane logistike prijevoza
tereta, mjerom e se prvenstveno definirati smjernice za poveanje uinkovitosti u
prijevozu tereta na osnovu kojih e se krenuti sa provedbom edukacije operatora dostavnih
flota vozila. MINGO u suradnji s MPPI treba pokrenuti izradu smjernica u 2011., a s
edukacijom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.
x
Inteligentno upravljanje javnim parkirnim povrinama
Problem dananje filozofije upravljanja javnim parkirnim povrinama jest injenica da niti u
jednom gradu do danas nije uvedena diferencijacija u definiciji tarifa na osnovi koje se
naplauje parking s obzirom na vrstu pogonskog sustava i goriva vozila. Kako bi se olakao
postupan prelazak na koritenje odrivih tehnologija u prometu u urbanim sredinama,
potrebno e biti posebnom diferencijacijom pristupa javnim parkirnim povrinama, dati
priliku energetski i ekoloki prihvatljivijim rjeenjima da se etabliraju na tritu. Za potrebe
provoenja mjere, potrebno e biti definirati smjernice na osnovu kojih bi se mogle
donositi odluke o izuzeima ili popustima za koritenje usluge javnog parkiralita za
ekoloki prihvatljivija vozila. MINGO u suradnji s MPPI treba pokrenuti izradu smjernica u
2011., a s primjenom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.
x
Promocija e-rada ili tele rada
Glavnina prometnog optereenja uzrokovano je dnevnim migracijama ljudi na relaciji
mjesto stanovanja posao mjesto stanovanja. S druge strane, poslovi dananjice
temeljeni su na mogunosti daljinskog obavljanja glavnine operativnih aktivnosti te samim
time neizbjena potreba za fiziki odlazak na posao sve je manje izraena. Jedna od
mjera za poveanje energetske uinkovitosti zasigurno promocija e-rada ili tzv. tele rada.
MINGO i MPPI u suradnji s JLP(R)S trebaju pokrenuti izradu programa promocije u 2011.
godini, a provedba treba zapoeti 2012.
Prorauni JLP(R)S,i, FZOEU (detaljna procjena potrebnog sufinanciranja izradit e se kroz
smjernice za provedbu, Eu fondovi
EIHP u suradnji s JLP(R)S u koordinaciji s Centrom ; regionalne energetske agencije i
instituti
MINGO, MPPI, MUP, MZOIP
Uinci ove mjere evidentirat e se TD pokazateljima prema preporukama EK za cestovni
prijevoz (pokazatelji P.8 i P.9).
/
/
Ovisno o opsegu promotivnih aktivnosti
Ovisno o opsegu promotivnih aktivnosti
/
/
130
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Ciljna neposredna
potronja
Cestovna vozila
Ciljna skupina
JLP(R)S - Gradovi
Vozai cestovnih vozila
Regionalna
primjena
Nacionalna
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Ukupna dnevna potronja svih vozila u Hrvatskoj se zbog ekanja na semaforima procjenjuje na
oko 160.000 litara. U Republici Hrvatskoj trenutno je oko 1000 prometnih raskrija opremljeno
semaforima. U prosjeku se po raskriju dnevno potroi oko 160 litara goriva zbog nepotrebnog
ekanja vozila na semaforu. Mjerom se predlae sukcesivna zamjena postojeih semafora
instaliranih na 200 raskrija s horizontom do 2020. godine. U takvim okolnostima, mjerom bi se
mogla smanjiti potronja goriva na prometnim raskrijima do 1.580 tona do 2016. godine,
odnosno do 9.320 tona do 2020. godine. MGIPU i MPPI trebaju pokrenuti izradu programa
zamjene u 2011., a s primjenom je potrebno poeti u 2012. godini u suradnji s JLP(R)S.
Informacije o
provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Utede
energije
T.11
Infrastrukturna
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Inteligentni semafori opremljen autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora (sunce,
vjetar) doprinijeti e smanjenju primarne potronje energije, kao i emisijama ugljinog dioksida i
ostalih tetnih plinova. S druge strane, ugraivanje vizualnog indikatora trajanja faze crvenog
svijetla e doprinijeti podizanju svijesti vozaa o mogunostima donoenja odluke vezane uz
gaenje motora tijekom ekanja u koloni ispred raskrija. Pruanje potpore integraciji takovih
semafora u prometna raskrija, doprinijet e se sustavnom smanjenju potronje goriva u
prometu na osnovi pruanja adekvatnih i pravovremenih informacija vozau o protonosti
raskrija, na temelju koje e voza moi donijeti odluku o prelasku na start-stop reim koritenja
motora vozila.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
/
156 TJ
1.082 TJ
131
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Informacije o
provedbi
Utede
energije
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede postignute
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020. (ako je
mogue)
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
3.7.1.6
T.12
Informacijske i obvezujue informacijske mjere
Poetak: 2011.
Kraj: 2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Nova mjera
Kampanja Jedan dan mjeseno bez automobila jest kampanja u kojoj se vozae potie da
jedan dan u mjesecu ostave svoje automobile kod kue, a zauzvrat, dobivaju jeftiniju kartu u
javnom prijevozu, popust za kulturne i sportske aktivnosti, popust u trgovinama ili trgovakim
centrima.
Cestovna vozila
Svi korisnici osobnih automobila
Nacionalna
Moe se pretpostaviti da prosjeno vozilo u dnevnom gradskom ciklusu potroi od 2,5 do 4,0
litre goriva. Ukoliko bi u akciji sudjelovalo 1% od ukupnog broja registriranih automobila u RH ili
oko 15.000 vozila tada bi mjesena uteda iznosila oko 48.750 litara goriva, odnosno oko
585.000 litara godinje. Kampanju je potrebno osmisliti i poeti provoditi u 2011. godini, a
trebaju je pokrenuti MINGO i MPPI u suradnji s JLP(R)S
JLP(R)S i FZOEU
EIHP - voenje i praenje uinaka kampanje
MINGO, MPPI, MZOIP
Za ocjenu uteda potrebno e biti uspostaviti metodologiju koja e se temeljiti na broju
sudionika u kampanji.
/
/
130TJ
230TJ
Obveze operatora distribucijskog sustava i opskrbljivaa u skladu sa zahtjevima ESD propisane su u Zakonu o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08), a odnose se na ponudu
energetskih usluga, osiguravanje individualnog mjerenja i izdavanja informativnih rauna svojim kupcima. U
poglavlju 3.7 detaljno su opisana ostvarenja ove zakonske obveze te su dane preporuke za budue aktivnosti, a
saeti prikaz dan je u Tablici 30. Distributeri/opskrbljivai u Hrvatskoj nemaju obvezu ostvarivanja uteda
energije kod svojih kupaca. No, bez njihovog znaajnijeg angamana, poglavito u kuanstvima, ostvarivanje
zadanih ciljeva uteda energije teko e biti ostvarivo. Stoga je glavna zadaa u sljedeem razdoblju razmotriti
mogunost uspostave sheme bijelih certifikata te stvoriti sve zakonsko-regulatorne i institucionalne preduvjete
za uspostavu potpuno funkcionalne sheme u razdoblju sljedeeg, treeg NAPEnU, temeljene na kvantificiranim
obvezama distributera/opskrbljivaa za postizanje uteda.
132
Br.
E.1.
E.2.
Naziv mjere
za utedu
energije
Individualno
mjerenje i
informativni
rauni
Priprema za
uspostavu
sheme
bijelih
certifikata
Ciljna
neposredna
potronja
Potronja
elektrine
energije,
toplinske
energije i
prirodnog
plina u
kuanstvima
Trajanje
Ostvarene
utede
energije u
2010.
[PJ/ GWh]
2008.2016.
0,011
PJ[49]
(2,80
GWh)
2011.2013.
UKUPNO:
N/D
0,011 PJ
(2,80
GWh)
Udio u
sektorskom
cilju[1] za
2010. [%]
0,48
N/D
0,48
48
Oekivane
utede
energije u
2016.
[PJ/GWh]
N/D
N/D
N/D
Udio u
sektorskom
cilju[48] za
2016. [%]
Status u
odnosu na
1.NAPEnU
Dodatne
napomene
N/D
Mjera je
revidirana
uvoenjem
financijske
potpore
Uinci ove
mjere prate se
i pripisuju
sektoru
kuanstava
N/D
Nova
mjera
Mjera ne
podrazumijeva
samo
uvoenje
obveze, ve
detaljnu
razradu te
mogunosti i
definiranje
svih
karakteristika
budue sheme
N/D
Cilj za sektor kuanstava postavljen u 1.NAPEnU iznosi 6,72 PJ, a za 2010. 2,24 PJ.
Utede su navedene samo za jedan projekt kojega je sufinancirao FZOEU; utede iz ostalih projekata nije mogue utvrditi
zbog nedostatka podataka, ali prema prijavljenim aktivnostima opskrbljivaa znatno su vee. Uinci se stoga hvataju TD
pokazateljima za sektor kuanstava.
49
133
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Informacije o
provedbi
E.1
Informacijske i obvezne informacijske mjere; Financijski instrumenti
Poetak: 2008.
Kraj:2016.
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Predvia se otvaranje posebnog programa sufinanciranja projekata uvoenja razdjelnika
topline i regulacijskih ventila u FZOEU usmjeren na operatore/opskrbljivae i/ili ESCO tvrtke.
Jasni i razumljivi rauni za energiju (elektrinu energiju, toplinsku energiju i prirodni plin) te
individualno mjerenje potronje obveza su operatora distribucijskog sustava i opskrbljivaa.
Time e se poveati svijest potroaa o nainu na koji oni sami troe energiju. Rauni bi
trebali sadravati grafike usporedbe potronje u razdoblju rauna za ovu godinu i za
odgovarajue razdoblje prethodne godine. Rauni bi trebali biti temeljeni na stvarnoj
potronji. Rauni takoer trebaju sadravati informacije gdje je mogue dobiti savjete o
uinkovitoj potronji energije, a poeljna je i besplatna telefonska linija.
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
134
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Utede
energije
Tijela za praenje
(nadzor)
MINGO, HERA
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
Nisu procijenjene
10,08 TJ (2,8o GWh)
610 TJ (169,44 GWh)
1.220 TJ (338,88 GWh)
Opseg dosadanjih aktivnosti vezanih uz uvoenje individualnog mjerenja potronje
toplinske energije iz CTS razlikuje se od opskrbljivaa do opskrbljivaa neki su ostvarili
pokrivenost individualnim mjerenjem od 100%, dok kod drugih varira od 25 do 75%.
Potencijali za nove ugradnje individualnog mjerenja postoje i iskazani su u planovima
opskrbljivaa. Utede u 2010. izraunate su temeljem dostupnih podataka ali su zasigurno
bile vee. Budue procjene temeljene su na cilju da se do kraja 2020. svim postojeim
potroaima toplinske energije ugrade individualna mjerenja.
Ova mjera ima uinke prvenstveno u sektoru kuanstava te e se uinci u smislu energetskih
uteda prikazivati u tom sektoru.
135
Indeks mjere
Kategorija
Vremenski okvir
Opis
Ciljna neposredna
potronja
Ciljna skupina
Regionalna
primjena
Nacionalno
Popis i opis
aktivnosti za
provoenje mjere
Budue aktivnosti:
1. MINGO predvia ovu aktivnost u svom planu rada i proraunu za 2012. godinu te
izrauje detaljan projekti zadatak do kraja 2011.
2. U prvom kvartalu 2012. godine pokree se projekt izrade predmetne opsene i
sveobuhvatne studije
3. Studija se dovrava do kraja 2012. godine
4. U 2013. godini MINGO i ostale nadlene institucije provode preporuke studije u obliku
nunih zakonodavno-regulatornih i institucionalnih aktivnosti potrebnih za
uspostavljanje potpuno funkcionalne sheme. Shema bijelih certifikata trebala bi postati
funkcionalna poetkom 2014. godine.
Valja istaknuti da je MINGO ovu aktivnost naveo u sklopu predloenog IPA projekta, kojemu
za sada nije odobreno financiranjem. Potrebno je pojaati napore i nastojati ostvariti ovu
potporu za izgradnju administrativnih kapaciteta u sklopu IPA programa.
Informacije o
provedbi
Utede
energije
E.2
Mehanizmi za ostvarivanje uteda energije
Poetak: 2011.
Kraj:2013.(poetak funkcioniranja sheme predvia se za 2014.)
Predviene vee promjene, dopune, poboljanja:
Ovo je nova mjera kojom e se detaljno analizirati uspostava sheme bijelih certifikata i
predloiti sve potrebne radnje za uspostavu takvog sustava.
Shema bijelih certifikata temelji se na obvezi distributera i/ili opskrbljivaa energijom da na
godinjoj razini postiu odreene utede energije kod svojih krajnjih korisnika (kupaca).
Ispunjavanje obveze se dokazuje bijelim certifikatom, koji moe ali i ne mora biti utriv. Cilj
je ove mjere izraditi detaljne podloge za uspostavu ovakve sheme. Podloge trebaju
odgovoriti na pitanja kome postaviti obvezu, kolika ta obveza treba biti, koji su mogui
sudionici u shemi, koje su kazne za neispunjavanje cilja, koje su mjere prihvatljive za
ostvarivanje ciljeva, kako mjeriti i verificirati ostvarene utede, koje tijelo e biti zadueno za
nadzor te definirate sve nune preduvjete (zakonsko-regulatorne, institucionalne) za buduu
uspostavu sheme.
Potronja elektrine energije, toplinske energije i prirodnog plina u svim sektorima
neposredne potronje
Operatori distribucijskih sustava i opskrbljivai elektrinom energijom, toplinskom
energijom i prirodnim plinom
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Izvrno tijelo
Tijela za praenje
(nadzor)
Metoda praenja /
mjerenja uteda
energije
Utede oekivane
u 2010. prema
1.NAPEnU
Utede ostvarene
u 2010.
Oekivane utede
energije u 2016.
Oekivani utjecaj
na utede energije
za 2020.
Pretpostavke
Preklapanja, efekt
mnoenja,
sinergija
/
/
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
/
136
Horizontalne mjere
Nekoliko mjera u 1. kao i u 2. NAPEnU postii e uinke u vie sektora. Pojedine takve meusektorske mjere
dodijeljene su pojedinim sektorima neposredne potronje jer se oekuje da e u njima imati najvei uinak.
One se nee ponovo opisivati u ovom poglavlju, no radi cjelovitosti pregleda navode se u Tablici 31. Najvanije
meusektorske i horizontalne mjere kratko su opisane u ovom poglavlju. No, ne daju se tablini prikazi i ocjene
ostvarenih uteda jer ih je, osim u sluaju FZOEU, bilo nemogue ocijeniti.
H.2
H.3
H.4
H.5
H.6
H.7
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Energetski
sektor
X
X
X
X
X
X
Promet
Industrija
H.1
Usluge komercijalne
B.1
B.2
B.3
R.2
E.1
I.5
Naziv mjere
Usluge javne
Oznaka
mjere
Kuanstva
*
X
X
X
X
X
*Mjeru E.1 provode tvrtke iz energetskog sektora (opskrbljivai), ali uinke ima na ostale sektore, prvenstveno na
kuanstva.
12 godina, ukljuujui i poek koji moe biti do dvije godine. Kreditna linija pokrenuta je 2005. u suradnji s
KfW i EIB, a do sada je financirano 7 projekata energetske uinkovitosti s ukupno 3.762.048 EUR. Karakteristike
projekata prikazane su Tablici 32.
Osim toga, HBOR nudi bankarske garancije za projekte energetske uinkovitosti u suradnji s tri poslovne banke.
Najvei iznos bankarske garancije je do 50% potraivanja po glavnici kredita, ali ne vie od protuvrijednosti u
kunama 300.000,00 USD. Rok vanosti bankarske garancije je 10 godina i 60 dana od dana izdavanja. Vrste
ulaganja za koje se izdaju bankovne garancije su nova ulaganja kojima je cilj unaprijediti uinkovitost koritenja
energije u zgradama, odnosno u izvorima topline, lokalnim sustavima grijanja i toplotnim mreama gdje se
barem 50% energije koristi za odravanje temperature prostora i grijanje vode u zgradama no mogui su i
projekti u industriji kao i greenfield investicije ako koriste integrirani koncept gradnje sa smanjenom
potronjom energije i uinkovite tehnologije/sustave pod uvjetom da je mogue ustanoviti osnovu za raunanje
uteda u energiji. Ovo je, prema tome, mjera kojom se izravno podupire primjena ESD i EPBD, a posebice se
njome promoviraju zgrade s gotovo nultom potronjom energije. Do sada su izdane bankovne garancije za 2
137
X
X
X
X
X
X
2.
3.
4.
5.
6.
Fond dodjeljuje sredstva financijske pomoi, beskamatnih zajmova, subvencije i donacija jedinicama lokalne
(regionalne) samouprave, trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama. Fond u pravilu sufinancira 40%
prihvatljivih trokova od ukupne investicije projekta, a korisnik osigurava preostala sredstva u iznosu od 60%
prihvatljivih trokova. Za dodijeljene subvencije kamata, Fond subvencionira kamatu komercijalnog kredita do
2% kamate na odobreni kredit u skladu s ugovorenim dospijeima kamata iz ugovora o kreditu ija se kamata
subvencionira. Prihvatljivi trokovi odnose se na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja su
neophodna za provoenje projekta, a usmjerena su na izvrenje aktivnosti poticanja energetske uinkovitosti i
koritenja obnovljivih izvora energije tj. ulaganja u graevine, postrojenja i opremu s namjerom smanjenja ili
138
U tom smislu, ovaj projekt u potpunosti zadovoljava zahtjeve tree Direktive 2009/72/EC o tritu elektrine
energije, kojom je propisano je da e drave lanice osiguravati uvoenje pametnog sustava mjerenja koji
omoguavaju aktivno sudjelovanje kupaca na tritu opskrbe elektrinom energijom. Izgradnjom nacionalne
senzorske mree za mjerenje ( vode, plina, elektrine energije, topline ), prikupljanje i sistematizaciju podataka
u svrhu optimatizacije poslova, uoavanja nepravilnosti i preventivnih djelovanja, dobivamo centralnu bazu svih
podataka za uinkovito koordiniranje i nadgledanje cjelokupnog procesa i vjerodostojan izvor informacija za sve
sudionike na tritu.
Tehniki gledano, nacionalna senzorska mrea predstavlja potpuno novu komunikacijsku mreu kojom se vrlo
pouzdano i povoljno preko energetskih iznimno uinkovitih radijskih veza kroz viegodinje vremensko
razdoblje mogu prenositi tehniki i netehniki podatci nacionalnog gospodarstva. Nacionalnu senzorsku mreu
treba izgraditi kao sustav pod dravnim nadzorom koji e svoje usluge uz odreenu naknadu nuditi graanima i
poduzeima. Napredna mjerna infrastruktura treba omoguiti ostvarenje ciljeva EU kroz integraciju obnovljivih
izvora u mreu, naroito mikrogeneracija te poboljanje energetske uinkovitosti. Za poboljanje energetske
uinkovitosti potrebna je aktivna uloga kupca kako bi upravljali potronjom a preduvjet za to je pravodoban
pristup informacijama o nainu koritenja i savjetima za utedu. Na taj nain kupcima je ponuen niz razliitih
usluga planiranja potronje, upravljanja potronjom, uteda na raunima za energiju i sl. Upravo u tom smislu
izgradnja nacionalne senzorske mree nudi osnovu za uspostavu nacionalnog sustava mjerenja u energetici te
stvara preduvjete za ureenje trita, zatitu potroaa i razvoj elektronike trgovine i informacijskog drutva.
Prvi korak za primjenu naprednih, pametnih mjernih sustava je stvaranje povoljnog zakonodavnog okvira.
Zbog toga je u narednom razdoblju potrebno zapoeti s tim aktivnostima, pri emu je posebnu pozornost
potrebno dati: analizi trokova i koristi od uvoenja pametnog mjerenja, upravljanju mjerenim podacima te
utjecaju na proces otvaranja trita, izradi tehnikih zahtjeva za brojila i potrebne infrastrukture, definiranju
politike regulatornih tijela te izradi potrebnih izmjena i dopuna regulative. Takoer je potrebno pokrenuti pilotprojekte kako bi se testirala i dokazala djelotvornost nove tehnologije. Zbog kompleksnosti ovakvog projekta,
potrebno je donijeti detaljni akcijski plan za njegovu provedbu.
140
Industrija
Industrija
Industrija
Poveanje energetske
uinkovitosti parnog kotla
Poveanje energetske
uinkovitosti na Papir
stroju
3.
4.
5.
7.
6.
Industrija
2.
Industrija
Javna
ustanova
Industrija
Poveanje energetske
uinkovitosti parnog kotla
1.
Sektor
Naziv projekta
R.br.
Proizvodnja hrane
Specijalna bolnica
za medicinsku
rehabilitaciju
Metalska industrijaproizvodnja
lijevanih proizvoda
Proizvodnja
celuloze
Mali poduzetnik
Veliki
poduzetnik
Veliki
poduzetnik
Veliki
poduzetnik
Veliki
poduzetnik
Proizvodnja
celuloze
Proizvodnja
celuloze
Veliki
poduzetnik
Veliina tvrtke
Proizvodnja
celuloze
Podsektor
141
Istrani radovi i
ulaganje u
opremu
Ulagane u opremu
Ulaganje u
opremu
Ulaganje u
opremu
Ulaganje u
opremu
Ulaganje u
opremu
Ulaganje u
opremu
Namjena kredita
Uinak
Opis
Ugradnja novog tlanog sustava kotla,
postavljanje nove toplinske izolacije i
ozida stropa i poda kotla, parametriranje i
optimiranje kotla i procesa izgaranja
Projektiranje; nabavka materijala; izrada
tlanih dijelova; demontaa stare; izrada i
postavljanje nove toplinske izolacije;
parametriranje gorionika; zamjena plinske
i kotlovske armature; ispitivanje i
parametriranje sustava regulacije
izgaranja.
Euro 5 program
Javna rasvjeta
UNP+solar
Energetski pregledi
Razdjelnici topline (individualno
mjerenje potronje)
Ostali projekti
Poticanje koritenja OIE
Sunevi toplinski sustavi kod
fizikih osoba (preko upanija)
Sunevi toplinski sustavi ostalo
Dizalice topline
Ostali projekti OIE
Poticanje odrive gradnje
Poticanje istijeg transporta
0,36
2,32
10,08
0,51
142
53,47%
17,82%
6,92%
2,30%
1,36%
4,09%
3,94%
11,83%
886
779,39
80,79
76,34
548
69,64
31
551
49
25
540,00
330,00
210,00
0,01
11,14
69,64
8,54
80,79
0,93
0,36
614,79
3,61
2,32
88
53
39
1
330,00
210,00
598,87
570,71
28,16
22,69
3,52
35,36
10,08
230
Broj projekata
2
1
49
10,12
2,91
0,17
2,95
1,62
2,47
686,44
Ukupne utede
energije [TJ]
0,01
11,14
5,63
0,76
41,13
22,69
1,39
4,74
Elektrina vozila
Poticanje eko-vonje
5.
Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija i programa
Konferencije i struni skupovi
Studije izvodljivosti
Razvojno-istraivaki projekti
Knjige, broure i ostalo
6.
Ostali programi i projekti energetske uinkovitosti
SGE *
HiO *
Info kampanja
Ostalo
UKUPNO OSTVARENE UTEDE PO SEKTORIMA DO
13,27
KRAJA 2010. [TJ]
*utede iz SGE i HiO projekata nisu ukljuene
UDIO U SEKTORSKOM/NACIONALNOM CILJU ZA
0,59%
2010. [%]
UDIO U SEKTORSKOM7NACIONALNOM CILJU ZA
0,20%
2016. [%]
3.
4.
2.
1.
R.br.
Tablica 33 Pregled projekata i uteda energije ostvarenih sufinanciranjem FZOEU po sektorima neposredne potronje energije do kraja 2010. godine
233.914.987,76
42.483.588,75
18.296.069,36
14.503.211,19
9.684.308,20
0,00
4.077.234,54
305.692,66
476.978,52
4.077.234,54
81.040.000,00
2.341.172,61
21.000,00
5.549.106,04
14.955.757,70
81.822.671,18
1.700.000,00
43.545.097,31
8.970.020,38
1.058.741,73
29.543.984,59
3.516.720,63
3.299.912,68
81.605.715,21
Ukupno dodijeljena
sredstva [kn]
2.
Vlada RH e Uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati
da se bez troenja proraunskih sredstava provedu mjere poboljanja energetske uinkovitosti u zgradama
javnog sektora.
Uklonjene su nepotrebne barijere za pruatelje energetskih usluga i nakon stupanja na snagu ovih izmjena i
dopuna energetsku uslugu ili druge mjere za poboljanje energetske uinkovitosti krajnjem kupcu moi e
pruati fizike i pravne osobe, a temeljem Ugovora o energetskom uinku.
143
4.
5.
6.
7.
Definirane su obveza Fonda, koje ukljuuju financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom planu i
praenje ostvarenih uteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Fond je duan suraivati s
nadlenim Ministarstvima u poticanju mjera energetske uinkovitosti.
Otklonjena je potreba donoenja pravilnika o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku
uinkovitost, ali je opskrbljivaima jasno propisano koje podatke moraju dostavljati Ministarstvu. Jednako
tako, odreeno je da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni informacijski sustav za
gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o potronji energije i vode u
zgradama. Nain ocjene uteda energije koje su rezultat provedbe mjera poboljanja energetske
uinkovitosti utvruje se pravilnikom o praenju, mjerenju i verifikaciji uteda energije kojega donosi
ministar.
Posebnim pravilnikom definirat e se jedinstvena metodologija provoenja energetskih pregleda te
energetskog certificiranja zgrada. Takoer se, u skladu sa zahtjevima Direktive 2010/31/EU, propisuje
obveza neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata. Nadlenost
za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti se daje ministarstvu nadlenom za
poslove graditeljstva.
S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada Republike Hrvatske e
uredbom propisati postupke provoenja energetskih usluga u javnom sektoru i time osigurati da se bez
troenja proraunskih sredstava pobolja energetska uinkovitost u javnom sektoru, a istodobno pokrene
graevinska industrija i trite energetskih usluga.
Zahtjevi za eko-dizajnom proizvoda proirit e se na proizvode povezane s energijom, dakle, sve one koji
na bilo koji nain utjeu na potronju energije. Time se osigurava da proizvodi stavljeni na hrvatsko trite
udovoljavaju zahtjevima eko dizajna od kojih je energetska uinkovitost svakako najznaajnija.
Kako je ve istaknuto u poglavlju 3.3.1, prilikom osjene ostvarenih i procjene buduih uteda koristio se
kombinirani pristup pomou TD pokazatelja (za ocjenu uteda ostvarenih u 2010.), MEAD model (za procjenu
buduih ukupnih uteda energije i uteda energije koje rezultiraju iz pojedinih mjera u 2016. i 2020.) te BU
metode (za ocjenu ostvarenih uteda vezanih uz pojedinane mjere, kada je to bilo mogue). Valja razlikovati
utede ostvarene iz mjera i ukupne utede, koje povrh uteda iz mjera ukljuuju i druge imbenike, kao to su
napredak trita, strukturne promjene i gospodarska kretanja te transformaciju trita. S obzirom da nije svim
mjerama mogue pridijeliti utede energije te da mjere imaju i posredne uinke na utede energije, poglavito
one informacijsko-promocijskog karaktera, odabran je pristup u kojem se prikazuju ukupne utede. Kako bi se
dobio osjeaj utjecaja mjera predvienih u NAPEnU na ukupno ostvarene utede, ali i kako bi se ocijenila
uspjenost njihove provedbe za svaki se sektor i gdje je to mogue za pojedinu mjeru prikazuju i utede izravno
vezane uz njih. Rezultati su prikazani u Tablici 34.
144
B.1
B.2
B.3
B.4
R.1
R.2
R.3
R.4
R.5
P.1
P.2
P.3
P.4
P.5
C.1
C.2
C.3
C.4
C.5
I.1
I.2
I.3
I.4
I.5
I.6
E.1
E.2
T.1. -1
T.2. -1
T.3. -1
T.4. -1
T.1
T.2
T.3
T.4
T.5
T.6
T.7
Referenca na mjeru
0,10
0,003
0,0006
0,01
0,01
0,07
145
0,61
0,25
0,53
0,18
0,31
0,06
0,05
1,48
0,05
0,06
0,47
0,12
0,83
0,11
0,01
7,61
0,04
0,17
1,00
0,82
1,66
0,02
1,33
1,30
0,25
0,41
2,00
1,02
0,52
0,01
0,70
0,38
0,09
0,30
0,99
0,18
0,43
0,12
0,05
2,72
0,09
3,19
1,22
1,37
0,11
0,01
12,79
0,06
1,23
0,33
0,21
0,03
0,00
0,57
Tablica 34 Saeti prikaz uteda energije iz svih pojedinanih mjera energetske uinkovitosti
1,32
0,33
1,53
4,43
0,08
6,43
3,53
1,21
0,60
0,46
0,08
12,64
9,58
4,50
38,66
3,85
18,64
4,93
1,99
16,60
3,22
0,16
0,13
17,21
16,51
7,00
57,17
5,77
34,78
6,08
3,43
26,88
9,07
1,08
0,23
146
**Mjera H.4 odnosi se na sve projekte i aktivnosti koje sufinancira FZOEU. U sklopu te mjere prikazuju se samo utede u javnom sektoru jer ih nije bilo mogue svrstati pod odgovarajuu sektorsku mjeru. Utede iz
ostalih projekata i aktivnosti sufinanciranih od FZOEU prikazane su u sklopu pojedinanih sektorskih mjera.
ne prikazuju zasebno.
* Mjera H.1 odnosi se na programe energetskih pregleda, koji su se provodili i provodit e se u sklopu mjera B.2, B.3, P.1, P.2, C.1, I.3, a sufinancira ih FZOEU (mjera H.4). Zbog toga se utede iz ove mjere
T.8
T.9
T.10
T.11
T.12
H.1*
H.2
H.3
H.4**
H.5
H.6
H.7
Referenca na mjeru
3.8
3.8.1
Javni sektor
Vodea uloga javnog sektora
Fokus provedbe nacionalne politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj je stavljen na javni sektor. Ovakav
pristup nije samo posljedica zahtjeva ESD ve i injenice da je mjerama poticajne politike i regulativom najlake
pokrenuti aktivnosti upravo u ovom sektoru. Osim toga, ovakav je pristup i nuan zbog jo uvijek nedovoljno
razvijenog trita energetske uinkovitosti u Hrvatskoj javni sektor svojim aktivnostima i odlukama moe
djelovati na graane i subjekte iz drugih sektora na poduzimanje slinih aktivnosti za smanjenje potronje
energije, a zbog svoje kupovne moi ima snagu usmjeriti i transformirati trita prema uinkovitijim
proizvodima i uslugama.
No, prepreke za primjenu mjera energetske uinkovitosti u javnom sektoru iznimno su velike. Meu
najznaajnijima su: naslijeeni stav da su trokovi za energiju stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije
zaposlenika za ostvarenje uteda energije, nemogunost preusmjeravanja proraunskih sredstava u projekte
energetske uinkovitosti bez kompliciranih procedura, nepostojanje organizacijske strukture gospodarenja
energijom koja e ukljuivati osobe zaduene za gospodarenje energijom te nepostojanje sustavnog pregleda
stanja zgrada kao ni spoznaje o ukupnoj potronji energije svih zgrada dravne uprave.
S ciljem uklanjanja ovih prepreka, u Hrvatskoj se provode dva opsena programa Sustavno gospodarenje
energijom (SGE) u gradovima i upanijama (mjera P.1 u poglavlju 3.3.2.2.) i Dovesti svoju kuu u red (mjera
P.1 u poglavlju 3.3.2.2.). Primarni cilj ovih programa jest izgraditi kapacitete u javnom sektoru, kako na lokalnoj
razini, tako i na razini sredinje dravne uprave, za sustavno i kontinuirano gospodarenje energijom. Aktivnosti
su usmjerene na uspostavu organizacijske strukture za gospodarenje energijom (EE uredi i EE timovi), uvoenje
sustava za kontinuirano praenje i analizu potronje energije (ISGE) i obrazovanje zaposlenika o energetskoj
uinkovitosti. Dakle, ovim se programima nastoji iskoristiti potencijal tzv. soft mjera energetske uinkovitosti
koje ne zahtijevaju velike investicije. Svjetska su iskustva pokazala da se samo uspostavom SGE-a za 10 do 15%
smanjuje ukupan godinji troak za energiju. Provoenjem daljnjih tehnikih mjera poboljanja energetske
uinkovitosti moe se sigurno utedjeti dodatnih 20%. Ovi su podaci potvreni i navedenim programima,
kojima su se ve ostvarile utede od oko 10% u odnosu na referentnu godinu (2007.). No, kroz programe se
takoer provoenjem energetskih pregleda identificiraju potencijali i za dodatne utede energije za koje je
potrebno uloiti dodatna sredstva. Projektni tim takoer prua potporu u pripremi dokumentacije za
sufinanciranje takvih projekata od strane FZOEU.
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i upanijama
Pismom od 18. sijenja 2008. Ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva, pozvao je SVE hrvatske gradove i
upanije na aktivno ukljuivanje u projekt. Inicijativu SGE projekta: Energetska povelja gradonaelnika i upana
Republike Hrvatske potpisali su predstavnici svih 127 gradova i 20 upanija u Hrvatskoj, to je Uprava za
energetiku EU (DG Energy) prepoznalo kao vrlo uspjean i jedinstven projekt u Europi.
U okviru SGE projekta, odrana je prva radna konferencija Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
upanijama RH u Splitu (svibanj 2008.) koja je imala mobilizacijski i edukativni karakter za predstavnike lokalne i
podrune samouprave. U travnju 2009. u Zagrebu je odrana 2. Radna konferencija SGE projekta pod nazivom
Odrivi razvoj gradova. SGE projekt je 07. travnja 2008. primljen kao partner u Sustainable Energy Europe
Campaign, a njegovom nacionalnom provedbom Hrvatska je prepoznata kao predvodnik dobre prakse u regiji,
te je tijekom 2008. i 2009. godine dobila slubene zahtjeve iz Crne Gore, Makedonije i BiH za strunom pomoi i
prijenosom SGE praksa i aktivnosti. Osim toga, u sklopu projekta se organiziraju i regionalni SGE info dani diljem
Hrvatske. Radionice su namijenjene prvenstveno predstavnicima JLP(R)S, s ciljem informiranja o provedbi
zakonskog okvira o energetskoj uinkovitosti u neposrednoj potronji, o obvezama javnog sektora u Hrvatskoj i
o ulozi energetskih agencija u poticanju energetske uinkovitosti. Predstavljaju se mogunosti za razvoj i
financiranje projekata energetske uinkovitosti, i uvoenje koncepta Zelenog ureda u poslovanje lokalne i
regionalne samouprave. Na ovaj je nain uspostavljena platforma za razmjenu najboljih praksi i iskustava u
147
x
x
x
x
x
Posljednja je toka iznimno vana i njoj se posveuje velika pozornost, jer se upravo njome postiu efekti
prelijevanja dobre prakse iz javnog sektora u druge sektore kao i na graane openito. Lokalna se promocija
odvija prisutnou u lokanim tiskanim i elektronikim medijima, ali i uspostavom posebnih info-toaka i to:
x
x
x
Aktivnosti SGE projekta koje provodi FZOEU, Odjelu za poticanje poslova racionalnog gospodarenja energijom i
energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji u okviru agencijske djelatnosti:
x
x
148
edukacija zaposlenika ureda za gospodarenje energijom u gradovima i upanijama radi provedbe ZUKE
suradnja s lokalnim i regionalnim energetskim agencijama na provedbi SGE projekta i ZUKE
Osim toga, kako bi JLP(R)S mogle samostalno pokretati promotivne aktivnosti, u sklopu projekta izraen je
Prirunik za pokretanje i provedbu informativno edukativnih aktivnosti u gradovima i upanijama. Takoer
je pripremljen niz materijala kojima se koriste EE savjetnici u pruanju usluga graanima na navedenim infotokama. Ti materijali sadre Tipske mjere, film/DVD Moj EE grad, folder, 7 A4 plakata, film Misli na sutra,
broure Izazov teak jednu tonu i 200 EE savjeta, letak o SGE projektu, letak o HIO programu, Zeleni ured
(vodi + prirunik), Procura+ prirunik, prirunik Gospodarenje energijom u gradovima i upanijama. Svi su
ovi materijali dostupni i na internetskim stranicama projekta www.ee.undp.hr.
Na ovaj nain lokalne samouprave ne samo da rade na poboljanju energetske uinkovitosti u vlastitim
objektima, ve te svoje aktivnosti uspjeno predstavljaju i irokoj javnosti.
Program Dovesti svoju kuu u red
Program Vlade RH Dovesti svoju kuu u red (HiO program, skraenica od engl. House in Order) usvojen je
zakljukom Vlade od 29. svibnja 2008. Od oujka 2012. MGIPU je zaduen za provedbu programa i
izvjetavanje Vladi RH. Izvrna agencija UNDP u sklopu nacionalnog projekta Poticanje energetske efikasnosti u
Hrvatskoj zaduena je za operativno provoenje HiO programa, dok je FZOEU zaduen za financiranje.
Predvieno trajanje projekta je 5 godina s proraunom od 47,5 milijuna kn. Poetak Programa oznailo je
potpisivanje tripartitnog Ugovora izmeu gore navedenih institucija 4. srpnja 2008., dok je program slubeno
pokrenut 29. listopada 2008. godine. Cilj programa je uspostava sustavnog gospodarenja energijom u
objektima u vlasnitvu i na koritenju Vlade RH uz smanjenje potronje energenata od 10 do 30%, to na
godinjoj razini iznosi izmeu 45 i 135 milijuna kn za oko 3.000 zgrada. Navedeno bi omoguilo smanjenje
tetnog utjecaja na okoli od 20.000 do 60.000 tCO 2/godinje.
Aktivnosti koje se provode u sklopu projekta opisane su u nastavku.
1.
2.
3.
5.
6.
150
2.
3.
4.
5.
151
Javna rasvjeta
Odriva gradnja
Ostali projekti EnU
Energetski pregledi
73,86
82,22
30,14
0,78
HEP-ESCO:
109,07
kole
Bolnice
Javna rasvjeta
34,77
19,00
55,30
UKUPNO
360,20
Mjera/program
2.
3.
4.
50
SGE i HiO projekte treba nastaviti provoditi na predvieni nain - Posebno je vano osigurati nastavak
aktivnosti i nakon formalnog zavretka angamana UNDP-ovog projektnog tima, izmeu ostalog i
prelaskom dijela aktivnosti i strunog kadra u Centar. Kroz projekte u narednom razdoblju potrebo je
ostvariti ulaganja u sloene tehnike mjere energetske uinkovitosti kojima se ostvaruju velike utede
energije financiranje se treba osigurati iz FZOEU i poticanjem osnivanja i djelovanja ESCO tvrtki.
JLP(R)S treba pruiti tehniku potporu za izvravanje zakonskih obveza - uvesti ISGE u sve objekte javnog
sektora te izraditi upute i predloke za izradu upanijskih programa i planova to je ve i pokrenuto kroz
SGE projekt, izradom prirunika Sustavno gospodarenje energijom: Tjedna i dnevna analiza i interpretacija
podataka o potronji energije te provedbom niza tematskih radionica.
Voenje Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) je u nadlenosti MGIPU, no potrebno je
da Centar postepeno do kraja 2013. godine od UNDP-a preuzme operativno voenje veeg dijela
aktivnosti, posebno one koje se provode unutar programa Dovesti svoju kuu u red. Na taj nain Centar
e biti sredinje tijelo za koordinaciju i operativno provoenje aktivnosti praenja potronje u javnom
sektoru na nacionalnoj razini.
Sustav izvjeivanja o ostvarenim aktivnostima koje nisu u izravnoj nadlenosti dravnih tijela treba
poboljati potrebno je uspostaviti informacijski sustav o ostvarenim aktivnostima (provedenim mjerama
energetske uinkovitosti) te verifikaciju uteda energije, kojim e se dokazivati zadovoljavanje zakonske
obveze. Operatvno voenje ovog sustava povjerava se Centru. I izrada ovog NAPEnU je pokazala da
Prikazana je ukupna vrijednost uloenih sredstava, pri emu udio FZOEU iznosi prosjeno 40%.
152
5.
3.8.2
Javni sektor u Hrvatskoj openito ima vodeu ulogu u provedbi aktivnosti za poboljanje energetske
uinkovitosti, posebice provedbom mjera P.1 i P.2. U narednom se razdoblju naglasak stavlja na obnovu
postojeeg fonda javnih zgrada po naelima energetske uinkovitosti, s ciljem da se godinje obnovi 3%
povrine postojeeg fonda zgrada javne namjene (mjera P.5) tako da postignu barem energetski razred B te da
se to vie priblie nul-energetskom standardu. Navedenim mjerama definiranim u poglavlju 3.3.2.2.
zadovoljavaju se zahtjevi EPBD II (lanak 9.2 i lanak 11.5), no to je jo vanije znaajno se doprinosi ostvarenju
cjelokupnog nacionalnog cilja do 2016., kojega bez mjera obnove postojeih zgrada svih vrsta namjene nee biti
mogue postii.
3.8.3
Prema zahtjevima ESD, u javnom je sektoru potrebno primjenjivati barem dvije od 6 predloenih mjera iz
Priloga VI Direktive. Mogu je izbor izmeu sljedeih mjera:
a) koritenje financijskih instrumenata za utedu energije, ukljuujui ugovore o energetskom uinku;
b) kupnja opreme i vozila na temelju specifikacijske liste energetski uinkovitih proizvoda;
c) kupnja opreme koja ima uinkovitu potronju energije u svim nainima rada, ukljuujui stanje
ekanja;
d) zamjena ili obnova postojee opreme i vozila s opremom navedenom u tokama b) i c);
e) provoenje energetskih pregleda i uvaavanje preporuka smanjenja trokova.
Ugovaranje po energetskom uinku (eng. energy performance contracting) za javni sektor definirat e se
Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge za javni sektor, koje predlae MGIPU, a donosi Vlada RH.
Zakonom o prorauna ovakvi ugovori se smatraju robnim zajmom (zaduivanjem), to ne pogoduje provedbi
ESCO projekata u javnom sektoru. Donoenjem ove Uredbe u potpunosti bi se uvaili zahtjevi ESD i omoguila
bi se primjena opcije a) iz Priloga VI.
Zakonom o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08) i Pravilnikom
o energetskim pregledima graevina (Narodne novine br.05/11) javni sektor bio je duan redovito provoditi
2
energetske preglede i to u zgradama povrine vee od 1.000 m svakih 5 godina. Kako je vidljivo i iz opisa mjera
danih u poglavlju 3.3.2.2 i iz poglavlja 3.4.1, energetski pregledi provodili su se u javnom sektoru kako kroz
projekte SGE i HiO, tako i temeljem samoinicijative javnog sektora uz potporu FZOEU.
Izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br.
55/12) predvieno je da ministar nadlean za poslove graditeljstva, pravilnikom o energetskim pregledima i
energetskom certificiranju zgrada detaljnije ureuje pitanja vezana uz provoenje energetskih pregleda
graevina, energetsko certificiranje zgrada i provoenje neovisnih kontrola izvjea o energetskim pregledima i
izdanih energetskih certifikata. Provoenje energetskih pregleda obvezno je za zgrade ija korisna (neto)
2,
2.
povrina prelazi 500 m a od 9. srpnja 2015. ija korisna povrina prelazi 250 m
Mjere b), c) i d) nisu eksplicitno navedene u zakonodavstvu iz podruja energetske uinkovitosti, no Zakonom o
javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/11) energetska uinkovitost moe se primjenjivati kao kriterij kojega se
moe ukljuiti u predmet nabave i tehnike specifikacije. Praksa, ipak, pokazuje da se ova mogunost
ogranieno primjenjuje i da je javna nabava najee temeljena na kriteriju najnie cijene a ne ekonomski
153
Informativno-edukacijske aktivnosti provode se sustavno od 2006. godine, pri emu su najprije uspostavljene
web-stranica (www.energetska-efikasnost.undp.hr), besplatna telefonska info-linija za graane (0800 200 170)
i prve inicijalne EE info-toke za graane u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, nakon ega je provedena opsena
nacionalna medijska informativno-edukativna kampanja od sijenja 2007. do travnja 2010. godine.
S ciljem sustavnog informiranja i educiranja graana, kao i poticanja transformacije i odrivog razvoja trita
energetske uinkovitosti, uspostavljena je suradnja s proizvoaima i distributerima vrhunskih proizvoda i
tehnologija, s kojima je, kao tvrtkama-partnerima, zajedniki uspostavljeno 88 EE info-toaka u 38 gradova i 10
upanija u Republici Hrvatskoj, od ega: 29 EE Info-ureda, 5 EE Info-centara, 30 EE Info-galerija, 5 EE Info-kutaka
te 19 EE Info-panoa (ove se mjere ujedno i sastavni dio aktivnosti u javnom sektoru, u sklopu projekta SGE u
gradovima i upanijama; pogledati mjeru P.1 i poglavlje 3.4.1). Organizirano je i 5 EE info dana na trgovima,
etnicama, rivama i centralnim gradskim parkovima Splita, Dubrovnika, Siska i Vinkovaca, prilikom kojih su
graanima prezentirani najnapredniji i najsuvremeniji proizvodi, tehnologije i sustavi dostupni na tritu te im
je omogueno besplatno energetsko savjetovanje. Takoer su organizirane i tri meunarodne konferencije u
Splitu, Zagrebu i Dubrovniku te jedna nacionalna konferencija u gradu Komii na otoku Visu.
Uz nacionalnu medijsku kampanju, kontinuirano su se teme energetske uinkovitosti prezentirale u medijima te
su distribuirane informativno-edukativne publikacije:
x
x
x
u sve dnevne novine ubaeno je 600.000 primjeraka edukativne broure Izazov teak jednu tonu
CO2, 715.000 primjeraka edukativne broure 200 EE savjeta, a u djeje magazine (Meridijani, Drvo
znanja, Djeji klub i National Geographic Junior) ubaeno je 50.000 primjeraka edukativnih paketa koji
sadre brouru i DVD s edukativnim animiranim filmom Misli na sutra;
Misli na sutra EE kolski sat za uenike osnovnih kola odran je 15 puta, prilikom ega je uenicima
podijeljeno preko 500 primjeraka edukativnih paketa Misli na sutra. U osnovnoj koli Marin Getaldi,
5. travnja 2011.g. u Dubrovniku, u provedbi EE kolskog sata Misli na sutra sudjelovao je i
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi.
Veliki uspjeh postigla je i tematska internetska stranica projekta Poticanje energetske uinkovitosti u
Hrvatskoj. Stranica biljei vrlo visoku posjeenost, prosjeno oko 700 posjeta dnevno. U razdoblju praenja
posjeenosti stranice od listopada 2008. do listopada 2010., stranicu je posjetilo ukupno 116.407 posjetitelja.
Uvaavajui sve vei utjecaj drutvenih mrea na Internetu, krajem studenoga 2009. na Facebooku je postavljen
profil Gapara Energetia (glavni lik u kampanji), koji je u nepuna dva mjeseca prikupio oko 2.000 prijatelja s
kojima redovito razmjenjuje informacije i raspravlja o temama vezanih uz energetsku uinkovitost. Danas ima
preko 4.300 prijatelja.
U okviru projekta pripremljene su i objavljene brojne strune i informativno-edukativne publikacije, prirunici i
broure, koji su sustavno distribuirane ciljnim skupinama, a prema rezultatima istraivanja provedenih od 2007.
do 2011. godine, znanje javnosti o mjerama energetske uinkovitosti i energetski uinkovitim proizvodima, kao
i spremnost na primjenu tih mjera, znaajno je poraslo:
x
x
x
x
x
broj graana koji vjeruju da mogu smanjiti potronju energije primjenjujui mjere energetske
uinkovitosti porastao je s 27,9% na 47,7%;
broj graana koji su upoznati sa dostupnim energetski uinkovitim proizvodima porastao je s 33,4% na
43,9%;
broj graana koji koriste tedne arulje porastao je s 48% na 67,4%;
broj graana koji koriste kuanske aparate A+ razreda energetske efikasnosti porastao je s 22% na
30,8%;
broj graana koji koriste prozore s izolacijskim staklima s low-e zatitom porastao je 14,8% na 23,4%.
Osim navedenih aktivnosti, potrebno je istaknuti da FZOEU financijski podupire obrazovne, istraivake i
razvojne studije te odravanje tematskih konferencija, strunih skupova i radionica, ime se znaajno doprinosi
informiranosti svih dionika o energetskoj uinkovitosti. FZOEU provodi regionalne edukativne radionice za
jedinice regionalne i lokalne samouprave radi ispunjavanja odredbi Zakona o uinkovitom koritenju energije u
neposrednoj potronji.
Takoer treba istaknuti da se dostupnost informacija osigurava i kroz zakonodavno-regulatorni okvir, posebice
u dijelu kojim se distributeri operacijskih sustava i opskrbljivai energijom obvezuju informirati svoje kupce o
mogunostima poboljanja energetske uinkovitosti (detaljnije opisano u poglavlju 3.6).
3.10
Obveze energetskih tvrtki za poticanje smanjenja potronje energije kod krajnjih korisnika
ESD postavlja sljedee zahtjeve na operatore distribucijskih sustava i opskrbljivae energijom: dostava podataka
o potronji energije na njihovom podruju (lanak 6.1.a.), ponuda energetskih usluga (lanak 6.2.a.i.) te
osiguravanje informativnih rauna i individualnog mjerenja potronje energije svojim kupcima (lanak 13). Ti su
zahtjevi preneseni u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (Narodne novine br. 152/08, lanci 17., 26. i 28.).
Ponuda energetskih usluga
Najbolji primjer kojim se pokazuje zadovoljavanje ovih obveza jest vertikalno integrirana tvrtka HEP d.d. Ta je
tvrtka 2003. godine osnovala svoju tvrtku za pruanje energetskih usluga HEP-ESCO d.o.o. Ovo je jedina tvrtka u
Hrvatskoj koja je registrirana za pruanje energetskih usluga, a bavi se pripremom, izvedbom i financiranjem
155
156
157
Razvoj trita energetskim uslugama zapoeo je 2003. godine na inicijativu Svjetske banke (IBRD) i Globalnog
fonda za zatitu okolia (GEF) u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom d.d. i Hrvatskom bankom za obnovu i
razvitak (HBOR). Za tu svrhu je Hrvatskoj elektroprivredi d.d., odnosno njezinoj tvrtki keri HEP-ESCO d.o.o.
odobren zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura i donacija GEF-a u iznosu od 5 milijuna USD.
Ukupna vrijednost Projekta, uz sudjelovanje domaih banaka procjenjuje se na 40 milijuna USD tijekom
razdoblja od est godina.
[51]
HEP-ESCO d.o.o. je jedina aktivna ESCO tvrtka u Hrvatskoj . Tvrtka je zapoela s radom 2003. godine, a broj
projekata, ukupne investicije te ostvarene utede energije do kraja 2010. godine prikazane su u Tablici 36.
Tablica 36 Pregled ostvarenja tvrtke HEP-ESCO d.o.o.
Sektor
Broj projekata
kole
Bolnice
Javna rasvjeta
Industrija
UKUPNO
9
2
10
4
25
Iako je HEP-ESCO postigao veliki uspjeh, eljeni razvoj trita nije se ostvario. Evidentno je da je javni sektor
najznaajniji sektor za razvoj trita energetskih usluga. No, jo su uvijek jake prepreke za snaniji zamah ESCO
trita u ovom sektoru - nepovjerenje klijenata, male veliine projekata i visoki transakcijski trokovi uzrokovani
dugotrajnim procesom donoenja konanih odluka, a ponajvie pravila i postupci javne nabave te tretman
ulaganja u projekte energetske uinkovitosti. ESCO model nije prepoznat od strane nadlenih institucija kao
poslovni model pruanja usluga, ve kao model isporuke robe. Prema tome, ESCO tvrtke moraju platiti PDV na
ukupnu vrijednost opreme u trenutku stavljanja opreme kojom e se ostvariti utede energije u rad. Rezultat je
nemogunost ESCO tvrtki da fakturiraju svoje usluge kao paket. No, najvanije od svega jest da ovakvo
shvaanje ESCO modela tretira ulaganja kao robni zajam te su JLP(R)S dune traiti odobrenje od Ministarstva
financija za provoenje ovakvih projekata kao za dodatno zaduivanje, zbog ega je broj ovakvih ugovora u
javnom sektoru znaajno smanjen. Zakon o proraunu (Narodne novine br. 87/08) i Zakon o izvrenju Dravnog
prorauna Republike Hrvatske za 2010. godinu (Narodne novine br. 151/09) sadre ogranienja u zaduivanju
koja oteavaju primjenu mjera energetske uinkovitosti. Valja istaknuti da je do usvajanja potonjeg Zakona o
izvrenju Dravnog prorauna na snazi bio tumaenje Ministarstva financija iz 2004. godine prema kojemu
projekti energetske uinkovitosti koji se izvode po ESCO modelu nisu kreditni odnos, pa sve do tada praktiki
problema s izvedbom projekata kod JLP(R)S nije bilo, ili su bili uspjeno prevladani i lako premostivi.
Kako ESD obvezuje drave lanice da uklone sva ogranienja (osim fiskalnih) koja nepotrebno ograniavaju
primjenu mjera energetske uinkovitosti, ovaj se problem predvidio rijeiti Uredbom o ugovaranju i provedbi
energetske usluge za javni sektor, koje predlae MGIPU, a donosi Vlada RH definirat e se ugovaranje po
energetskom uinku (eng. energy performance contracting) za javni sektor (proraunske korisnike).
Donoenjem ove Uredbe u potpunosti bi se uvaili zahtjevi ESD i omoguila bi se primjena opcije a) iz Priloga VI.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine 55/12), predvia donoenje ove Uredbe s odredbama koje olakavaju primjenu ugovaranja po
ostvarenom uinku u javnom sektoru, a rok donoenja je 15. lipnja 2012
51
Izvjee Energy Service Companies Market in Europe - Status Report 2010, kojega je izradio JRC Energy Institute, navodi
dvije ESCO tvrtke u Hrvatskoj, no s obzirom na broj provedenih projekata druge tvrtke, njezin je trini udio zanemariv.
158
Nadleno Ministarstvo za provedbu EPBD II, MGIPU, pokrenulo je proces prilagodbe zakonodavno-regulatornog
okvira kojim e se uvaiti svi zahtjevi Direktive, pa tako i zahtjev za izradom nacionalnog plana i primjenu mjera
za poticanje zgrada s gotovo nultom potronjom energije, prema lanku 9. EPBD II. Sve predviene aktivnosti
opisane su u sklopu mjere B.1 u poglavlju 3.3.2.1. Kroz zakone i propise osigurat e se da od 31. prosinca 2020.
godine sve nove zgrade budu zgrade s gotovo nultom potronjom energije, odnosno da od 31. prosinca 2018.
godine nove zgrade javne namjene budu s gotovo nultom potronjom energije. Mjere definirane u ovom
NAPEnU u potpunosti su u skladu sa ovim zahtjevima EPBD II (mjere R.4 i R.5 za kuanstva, mjera P.5 za javni
sektor, kao i opa mjera B.4). Dodatno, predvia se i uspostava sustava poticaja za izgradnju novih zgrada koje
e imati bolja energetska svojstva od propisima zahtijevanih (mjera B.4) ime e se dodatno ostvariti vea
izgradnja zgrada s gotovo nultom potronjom energije.
3.13
U skladu sa lancima 20. i 21. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine br. 152/08), poetkom 2011. godine usvojen je Pravilnik o energetskim pregledima graevina (Narodne
novine br. 05/11). Tim je zapoela provedba mjere B.2 opisane u poglavlju 3.3.2.1. Pravilnikom se propisuje
obveza provoenja kontrolnih pregleda sustava za grijanje u zgradi s kotlom ukupne nazivne snage 20 kW i
vee kao i za sustave klimatizacije u zgradi ukupne nazivne snage 12 kW i vee, ime se udovoljava zahtjevima
EPBD II. Svrha kontrolnih pregleda ovih sustava je utvrditi jesu li dimenzionirani, voeni i odravani na nain
predvien tehnikom dokumentacijom i preporukama proizvoaa, utvrditi njihovu stvarnu energetsku
uinkovitosti i dati preporuke za poboljanja. Kontrolni pregledi ne podrazumijevaju odravanje (servis) ovih
sustava, jer je obveza redovitog odravanja propisana odgovarajuim tehnikim propisima. Kontrolne preglede
mogu provoditi osobe ovlatene od MGIPUG-a ili MINGO-a uz uvjet da su strojarske struke. Pravilnikom se
propisuju koraci provedbe kontrolnog pregleda za svaki od ovih sustava te se u prilozima daje sadraj izvjea.
U skladu s preporukama europskih direktiva, a ponajprije zbog trokovne uinkovitosti sustava energetskih i
kontrolnih pregleda, provedba kontrolnog pregleda usklauje se s provedbom energetskog pregleda (bilo u
svrhu gospodarenja energijom, bilo u svrhu izdavanja energetskog certifikata zgrade). Vremensko usklaivanje
se postie propisanom uestalosti provoenja kontrolnih pregleda od pet godina, tako da kontrolni pregled
52
Angelica Marino, Paolo Bertoldi, Silvia Rezessy: Energy Service Companies Market in Europe - Status Report 2010,
European Commission - Joint Research Centre - Institute for Energy, 2010.
53
HEP-ESCO je na svojim projektima angairao ak 140 malih i srednjih poduzea na poslovima energetske uinkovitosti.
159
Mjere kojima se podupire provedba i ispunjavanje zahtijeva EPBD (i EPBD II), a definirane su u ovom NAPEnU
navedene su i detaljno opisane u poglavljima 3.3.2.1, 3.3.2.2. i 3.3.2.3. Dodatno, u Prilogu II. nalazi se popis
postojeih i planiranih mjera i instrumenata kojima se ostvaruju ciljevi EPBD, kojega je izradilo nadleno
ministarstvo MGIPU.
160
Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08)
usvojenom krajem 2008. godine, za razvoj i provedbu politike energetske uinkovitosti u Hrvatskoj odgovorna
su dva ministarstva, Ministarstvo gospodarstva (MINGO) te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
(MGIPU). MINGO i MGIPU zajedniki izrauju prijedloge zakona i podzakonskih akata iz podruja energetske
uinkovitosti te zajedniki izrauju i predlae Nacionalni program energetske uinkovitosti i Nacionalne planove
za njegovu provedbu. U pripremi i provoenju politike energetske uinkovitosti vode sustav praenja i
verifikacije energetskih uteda u podruju iz nadlenosti svakog ministarstva te zajedniki izrauju i objavljuju
izvjee o postignutim rezultatima i zajedniki pripremaju izvjee o provedbi Nacionalnog programa i
Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti.
Provedba navedenoga Zakona, prije njegovih izmjena i dopuna, je ukazala je na potekoe uslijed nejasne
raspodjele odgovornosti izmeu MINGO, MGIPU i FZOEU. Fond je prvenstveno institucija zaduena za
sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti, s ogranienim kapacitetima za djelovanje kao provedbeno
tijelo, a posebni propisi definiraju nain pripreme, provedbe i praenja odobrenih projekata u okviru poslovanja
Fonda.
Nadalje, obveza dostave podataka o neposrednoj potronji energije za opskrbljivae i kupce dosada se je
temeljila na predvienom pravilniku o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku uinkovitost, a za
kojeg se pokazalo da se takav pravilnik u velikoj mjeri preklapa s pitanjima koja ureuje Pravilnik o energetskoj
bilanci te da je uputnije poboljati proces prikupljanja podataka definiran tim pravilnikom nego razvijati
paralelni sustav prikupljanja i obrade podataka.
Provedbom toga Zakona, pitanje reguliranja energetskih pregleda graevina u svrhu gospodarenja energijom
predvieno je sustavom odvojenim od onoga kojega je vodilo ministarstvo nadleno za poslove graditeljstva u
svrhu energetskog certificiranja zgrada i to na nain da je metodologiju provoenje energetskih pregleda
zgrada, u svrhu certificiranja zgrada, definiralo ministarstvo nadleno za graditeljstvo, dok je metodologiju
energetskih pregleda graevina, ukljuujui i zgrade, u svrhu gospodarenja energijom definiralo ministarstvo
nadleno za energetiku potrebitost obje metodologija u navedenom sluaju nije opravdano, a ujedno namee
i dodatne trokove osobama zainteresiranim za bavljenje ovim poslom, ime se ograniavao razvoj trita
energetskih pregleda. S druge strane, problem nadzora nad obveznom provedbom pregleda kotlova za grijanje
i sustava klimatizacije u zgradama izdvojeni su iz cjeline zgrada te je isti povjeren ministarstvu nadlenom za
energetiku, a ne ministarstvu nadlenom za graditeljstvo koje ima nadzor nad zgradama u cjelini.
Zakon je definirao djelatnost energetskih usluga temeljenih na ugovoru o energetskom uinku, pri emu se
investicija u mjere poboljanja energetske uinkovitosti vraala iz ostvarenih uteda. S obzirom da ovakva
djelatnost ne postoji u NKD-u, pruatelji ovakvih energetskih usluga su suglasnost za obavljanje djelatnosti
trebali zatraiti u ministarstvu nadlenom za energetiku. To je rezultiralo injenicom da su u posljednje tri
godine svega 2-3 pravne osobe zatraile i dobile ovakvu suglasnost.
Istim su Zakonom ovlasti u provedbi politike energetske uinkovitosti dodijeljene Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost (FZOEU). Tako je FZOEU nadlean za praenje i verifikaciju uteda energije, ali samo
kod svojih korisnika, o emu je duan izvjetavati MINGO. Vano je istaknuti da je FZOEU Zakonom dobio
obvezu i poticanja, razvoja i provedbe sektorskih programa u sektorima neposredne potronje energije kao i
poticanja informacijskih i obrazovnih aktivnosti u suradnji s nadlenim ministarstvima. U tu je svrhu u FZOEU
ustrojena posebna organizacijska jedinica - Sluba za poslove poticanja, provedbe i analize mjera za racionalno
gospodarenje energijom. Sluba za poslove poticanja, provedbe i analize mjera za racionalno gospodarenje
energijom u sklopu FZOEU ima etiri zaposlenika, a osnovana je 2011. godine. Iako je sistematizacijom
161
Nuan preduvjet za uspjenu provedbu politike energetske uinkovitosti svakako je povoljan i poticajan
zakonodavni okvir (mjera H.7). U svibnju 2012. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 55/2012), ije su se izmjene poglavito odnosile na:
1.
jasno definiranje nadlenosti institucija pri donoenju, a posebice provedbi politike energetske
uinkovitosti i mjera definiranih u ovom NAPEnU;
2.
162
4.
164
166
MINGO
Uprava za industrijsku politiku,
energetiku i rudarstvo
MZOiP
MGiPU
VOENJE SUSTAVA
SMIV Sustav za
praenje i verifikaciju
ostvarenih uteda
energije
CENTAR
KOORDINACIJA
EIHP
APN EIHP
FZOEU
HERA
PROVEDBA
U sektorima
neposrdne potronje
OSTALA PROVEDBENA
TIJELA
168
Hrvatski sabor
Vlada RH
MZOIP
MGIPU
Uprava za zatitu
okolia i odrivi
razvoj
Uprava za EnU u
MINGO
Uprava za industr. politiku,
energetiku i rudarstvo **
MZOS
MPPI
MINT
MRRFEU
graditeljstvu*
Ostala
ministarstva
Centar
Nacionalno provedbeno (mjere prema NAPEnU) i koordinacijsko tijelo
Praenje ostvarenih uteda energije
FZOEU
Financijska potpora
HERA
Nadzor energetskih subjekata
JLP(R)S
EE uredi/timovi
* Uprava za energetsku uinkovitost u graditeljstvu, strateko planiranje i meunarodnu suradnju - obavlja normativne,
upravne i strune poslove u provoenu politike energetske uinkovitosti Vlade Republike Hrvatske u podruju stanovanja,
stanogradnje, graditeljstva i prostornog i urbanog planiranja te urbanog razvoja, a iz nadlenosti Ministarstva. Pored toga
Uprava koordinira, predlae i provodi mjere za usklaivanje politike energetske uinkovitosti sa drugim sektorima i
razvojnim planovima Republike Hrvatske, te surauje s drugim dravnim tijelima i javnim ustanovama u provedbi politike
energetske uinkovitosti Vlade Republike Hrvatske u podruju iz nadlenosti Ministarstva. U Upravi je predvieno
zapoljavanje 34 djelatnika.
** Uprava za idustrijsku politiku, energetiku i rudarstvo - predlae mjere za uinkovitije koritenje energije i primjenu
novih tehnologija poglavito u energetskom sektoru, sektoru industrije i prometa, organizira promotivne aktivnosti za
poboljanje energetske uinkovitosti, promovira koritenje novih ekoloki i ekonomski opravdanih tehnologija, surauje s
pravnim i fizikim osobama, dravnim i meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u provedbi svih drugih programa i
projekata energetske uinkovitosti. U Odjelu je predvieno zapoljavanje 5 djelatnika. Uprava je odgovorna za cjelokupnu
energetsku politiku, pa tako i politiku energetske uinkovitosti u RH.
MINGO i MGIPU zajedniki izrauju prijedloge zakona i podzakonskih akata iz podruja energetske uinkovitosti te
zajedniki izrauju i predlae Nacionalni program energetske uinkovitosti i Nacionalne planove za njegovu provedbu. U
pripremi i provoenju politike energetske uinkovitosti MINGO vodi sustav praenja i verifikacije energetskih uteda te
MINGO i MGIPU zajedniki pripremaju izvjee o provedbi Nacionalnog programa i Nacionalnog akcijskog plana energetske
uinkovitosti.
169
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
148,00
161,29
158,30
172,84
169,14
166,40
169,84
174,65
Uvozna energija
204,31
212,67
219,12
203,73
222,54
229,89
186,94
196,88
357,57
369,16
372,73
374,64
390,47
382,36
365,12
361,21
*) Prethodni podaci
105
100
95
90
85
80
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
U tablici 2. ukupna potronja energije prikazana je kao zbroj ukupne potronje energije fosilnog porijekla,
ukupne potronje obnovljive energije i uvozne elektrine energije. Na slici 2. prikazani su indeksi razvoja za
navedene veliine. U razdoblju od 2007. do 2010. godine ostvareno je smanjenje ukupne potronje fosilne
170
energije i uvozne elektrine energije, dok je poveana potronja energije iz obnovljivih izvora. Potronja fosilne
energije u 2009. godini bila je manja za 9,8, odnosno u 2010. godini za 12,4 postotnih bodova u odnosu na
ostvarenje u 2007. godini. U istom je razdoblju potronja uvozne elektrine energije smanjena za 10,7, odnosno
za 25,1 postotnih bodova takoer u odnosu na 2007. godinu. Ukupna potronja obnovljive energije u 2009.
godini bila vea za 34,6 posto, a u 2010. godini za 61,2 posto u odnosu na ostvarenu potronju u 2007. godini.
Tablica 2. Fosilna i obnovljiva energija
PJ
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Fosilna energija
309,83
314,71
316,23
316,94
337,81
324,98
304,62
296,08
Obnovljiva energija
33,73
41,25
38,09
37,45
29,76
33,71
40,05
47,98
14,01
13,19
18,41
20,24
22,90
23,68
20,46
17,15
357,57
369,16
372,73
374,64
390,47
382,36
365,12
361,21
2009.
2010.*
*) Prethodni podaci
150
130
110
90
Fosilna energija
Obnovljiva energija
70
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
U tablici 3. prikazan je razvoj bruto domaeg proizvoda, broja stanovnika, ukupne potronje energije,
energetske intenzivnosti i ukupne potronje energije po stanovniku. Takoer je na slici 3. prikazan razvoj
indeksa za navedene veliine u razdoblju od 2003. do 2010. godine. Moe se uoiti da se broj stanovnika u
Hrvatskoj vrlo laganim tempom smanjivao, dok su promjene ostalih veliina bile intenzivnije. U odnosu na
2007. godinu, bruto domai proizvod je u 2009. godini smanjen za 4, odnosno u 2010. godini za 5,1 postotni
bod. U istim je godinama energetska intenzivnost smanjena za 2,6, odnosno za 2,5 postotnih bodova, dok je
smanjenje specifine potronje energije po glavi stanovnika iznosilo 6,3 odnosno 7,4 postotna boda, u odnosu
na 2007. godinu.
171
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
204 037
212 460
221 553
232 487
244 251
249 550
234 599
231 804
4 442
4 439
4 442
4 440
4 436
4 434
4 429
4 429
357,57
369,16
372,73
374,64
390,47
382,36
365,12
361,21
1,752
1,738
1,682
1,611
1,599
1,532
1,556
1,558
80,5
83,2
83,9
84,4
88,0
86,2
82,4
81,6
*) Prethodni podaci
90
Broj stanovnika
Ukupna potronja energije
85
Energetska intenzivnost
Potronja energije po stanovniku
80
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Elektrina energija
9,15
8,01
7,67
6,87
7,30
6,14
7,27
7,28
Toplinska energija
1,61
1,56
1,67
1,50
1,75
1,60
1,26
1,53
Prirodni plin
3,47
2,57
2,13
2,24
1,75
1,69
1,76
1,88
Ukupni gubici
14,24
12,14
11,47
10,62
10,79
9,43
10,29
10,69
*) Prethodni podaci
Gubici energije u transportu i razdiobi
210
190
Elektrina energija
170
Toplinska energija
Prirodni plin
Ukupni gubici
150
130
110
90
70
50
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
173
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
6,43
6,01
7,11
6,39
7,16
4,96
7,11
7,23
Hidroelektrane
0,09
0,12
0,12
0,14
0,11
0,13
0,13
0,40
Termoelektrane
1,37
1,03
1,07
1,14
1,40
1,26
0,93
0,84
Javne toplane
1,30
1,43
1,24
1,12
1,14
1,25
1,19
1,06
Rafinerije
24,49
25,75
24,49
22,67
25,18
19,94
23,35
19,90
Ukupno
33,68
34,33
34,03
31,46
34,99
27,53
32,71
29,42
*) Prethodni podaci
Hidroelektrane
Termoelektrane
Javne toplane
Rafinerije
Ukupno
40
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Na slici 6. prikazan je udio vlastite potronje energije u odnosu na proizvedenu energiju u pojedinim
postrojenjima, kao i udio ukupne vlastite potronje u odnosu na ukupnu potronju energije. Moe se primijetiti
da se udio ukupne vlastite potronje u ukupnoj potronji energije postupno smanjuje te je tako od 9 posto u
2007. godini smanjen na 8,1 posto u 2010. godini. U pojedinim postrojenjima udio vlastite potronje u odnosu
na proizvedenu energiju je razliit i tijekom viegodinjeg razdoblja nema znaajnijih promjena. Najmanji udio
vlastite potronje, ispod 1 posto, ostvaren je u hidroelektranama. Najvei udio vlastite potronje energije
ostvaren je u rafinerijama nafte te je u 2007. godini iznosio 11,2 posto, da bi se do 2010. godine smanjio na
10,6 posto.
174
10
Hidroelektrane
Termoelektrane
Javne toplane
Rafinerije
Ukupno
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Energetske transformacije
Znaajan dio ukupne potronje energije otpada na gubitke u energetskim transformacijama, koji predstavljaju
razliku energije za energetske transformacije i proizvedene transformirane energije. U tablici 6. prikazan je
razvoj potronje energije u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije. Takoer su na slici 7.
prikazani indeksi razvoja potronje energije u pojedinim postrojenjima za energetske transformacije.
Tablica 6. Energija za energetske transformacije
PJ
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Termoelektrane
48,30
35,36
35,19
37,46
49,71
41,60
33,01
23,56
Javne toplane
24,57
24,33
22,86
21,87
23,57
23,42
23,03
26,45
Javne kotlovnice
4,11
4,06
4,32
3,74
3,63
3,62
3,57
4,10
Industrijske kogeneracije
5,84
5,25
4,97
4,52
4,92
4,22
3,23
0,00
Rafinerije
228,91
227,33
219,49
207,96
226,84
193,03
207,03
189,44
Gradske plinare
0,61
0,52
0,54
0,57
0,44
0,22
0,20
0,18
*) Prethodni podaci
175
140
120
100
80
60
Termoelektrane
Javne toplane
Javne kotlovnice
Industrijske kogeneracije
Rafinerije
Gradske plinare
40
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Moe se uoiti trend smanjenja potronje energije za energetske transformacije u skoro svim postrojenjima. U
odnosu na ostvarenu potronju energije u 2007. godini, u 2010 godini ostvarena je manja potronja u
termoelektranama za 52,6 postotnih bodova te u rafinerijama nafte za 16,5 postotnih bodova. S druge strane, u
istom je vremenskom intervalu potronja energije u javnim kotlovnicama i javnim toplanama poveana za 13
posto, odnosno za 12,2 posto.
U tablici 7. prikazana je proizvodnja transformirane energije u pojedinim postrojenjima dok su na slici 8.
prikazani indeksi razvoja proizvodnje transformirane energije u pojedinim postrojenjima. Moe se primijetiti da
su u proizvodnji transformirane energije ostvareni vrlo slini trendovi kao i u potronji energije za energetske
transformacije. U odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2007. godini, proizvodnja u 2010. godini bila je u
termoelektranama manja za 51,9 postotnih bodova, odnosno proizvodnja u rafinerijama za 16,6 postotnih
bodova. Ostvarena je vea proizvodnja transformirane energije u javnim toplanama i javnim kotlovnicama za
14,2 posto, odnosno za 3,5 posto.
Tablica 7. Proizvodnja transformiranih oblika energije
PJ
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Termoelektrane
18,47
13,01
13,10
14,24
18,65
15,89
12,32
8,98
Javne toplane
16,93
17,20
16,60
15,64
16,29
16,49
16,20
18,61
Javne kotlovnice
3,47
3,30
3,48
2,98
2,99
2,96
2,90
3,09
Industrijske kogeneracije
2,09
1,92
1,82
1,71
1,85
1,65
1,44
Rafinerije
228,36
226,12
218,21
205,92
225,27
190,60
206,08
187,95
Gradske plinare
0,54
0,43
0,51
0,54
0,42
0,21
0,20
0,18
*) Prethodni podaci
176
Termoelektrane
Javne kotlovnice
Javne toplane
Industrijske kogeneracije
Rafinerije
Gradske plinare
40
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
100
80
60
40
20
Termoelektrane
Javne toplane
Javne kotlovnice
Industrijske kogeneracije **
Rafinerije
Gradske plinare
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Razvoj gubitaka energetskih transformacija u razdoblju od 2003. do 2010. godine prikazan je u tablici 8. Na slici
10. prikazani su indeksi razvoja gubitaka u pojedinim postrojenjima i ukupnih gubitaka energetskih
transformacija. Gubici energetskih transformacija odreeni su kao razlika energije za energetske transformacije
177
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Termoelektrane
29,84
22,34
22,10
23,22
31,05
25,71
20,69
14,58
Javne toplane
7,64
7,13
6,26
6,23
7,28
6,92
6,83
7,84
Javne kotlovnice
0,64
0,75
0,84
0,75
0,64
0,65
0,67
1,01
3,74
3,32
3,15
2,80
3,07
2,56
1,79
Rafinerije
0,55
1,21
1,29
2,04
1,56
2,43
0,95
1,49
Gradske plinare
0,08
0,09
0,04
0,02
0,02
0,01
0,002
0,002
Ukupni gubici
42,49
34,85
33,67
35,08
43,63
38,29
30,93
2009.
2010.*
Industrijske kogeneracije
**
*) Prethodni podaci
**) Samo za proizvodnju elektrine energije
140
120
100
80
60
Termoelektrane
Javne kotlovnice
Rafinerije
Ukupni gubici
40
Javne toplane
Industrijske kogeneracije **
Gradske plinare
20
2003.
2004.
2005.
2006.
178
2007.
2008.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Industrija
58,74
65,45
65,85
68,31
70,00
71,35
59,77
57,66
Promet
74,74
77,01
80,51
85,50
90,70
90,30
89,68
87,68
Kuanstva
75,61
78,53
80,58
77,71
72,00
74,98
75,78
80,45
Usluge
25,60
27,05
28,40
28,24
28,17
30,06
30,34
30,37
Poljoprivreda
10,60
9,95
10,14
10,27
10,27
10,59
10,47
10,51
Ukupno
245,3
258,0
265,5
270,0
271,1
277,3
266,0
266,7
*) Prethodni podaci
110
100
90
80
Industrija
Promet
Kuanstva
Usluge
Poljoprivreda
Ukupno
70
2003.
2004.
2005.
2006.
179
2007.
2008.
2009.
2010.*
Na slici 12. prikazan je razvoj energetskih intenzivnosti u pojedinim sektorima neposredne potronje energije.
Do 2007. godine uglavnom su ostvareni trendovi smanjenja energetske intenzivnosti u veini sektora, osim u
prometu gdje je prevladavala stagnacija ili blagi porast. Nakon 2007. godine energetska intenzivnost ukupne
finalne potronje energije blago je rasla. Takoer je ostvaren trend porasta energetske intenzivnosti u
kuanstvima, uslugama i prometu. U industriji i poljoprivredi energetska intenzivnost se nastavila smanjivati.
Energetska intenzivnost finalne potronje energije
130
120
110
100
90
Industrija
Promet
Kuanstva
Usluge
Poljoprivreda
Ukupno
80
70
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.*
Na slici 13. prikazana je ukupna i finalna energetska intenzivnost. I dok je za energetsku intenzivnost ukupne
potronje energije tijekom cijelog razdoblja ostvaren trend smanjenja, energetska intenzivnost neposredne
(finalne) potronje energije ostavila je rast nakon 2007. godine. Zbog toga je u porastu bio i odnos finalne i
ukupne energetske intenzivnosti. U 2007. godini finalna energetska intenzivnost iznosila je 72,1 posto u odnosu
na intenzivnost ukupne potronje energije, da bi se do 2010. godine taj odnos poveao na 73,8 posto.
Ukupna i finalna energetska intenzivnost
120
110
100
90
80
70
Odnos finalna/ukupna (%)
60
50
2003.
2004.
2005.
2006.
180
2007.
2008.
2009.
2010.*
181
Mjere za poboljanje energetskog svojstva zgrada podijeljene su u dvije skupine: postojee i planirane te tri
podskupine:
1. mjere za podsektor zgrada koje su u vlasnitvu proraunskih i izvanproraunskih korisnika dravnog
prorauna, proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica lokalne i podrune regionalne samouprave, trgovakog drutva i pravne osobe u kojoj Republika Hrvatska odnosno
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje;
2. mjere za podsektor komercijalnih i uslunih zgrada;
3. mjere za podsektor stambenih zgrada.
Radi bolje preglednosti, sve mjere prikazane su u tablinom obliku, a svaka je mjera numerirana.
182
1. P OPIS
ZGRADA
1.1.
Dostupnost
podataka
o
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Provedene aktivnosti
Utroena sredstva (kn)
Postignute
utede
energije
(kWh/god.) ili (kn/god.)
Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)
Dostupnost
podataka
o
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Provedene aktivnosti
Utroena sredstva (kn)
Postignute
utede
energije
(kWh/god.) ili (kn/god.)
Smanjenje emisije CO2 (kg/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)
1
Zamjena klasinih arulja kompaktnim fluorescentnim cijevima (tednim
aruljama) te ugradnja fluorescentnih cijevi s predspojnim napravama u 5
osnovnih kola u Karlovcu
Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.
HEP ESCO
HEP ESCO
Projekt je zavren 2005. godine
180 050,00 kn (bez PDV-a)
48 565,67 kWh/god.
(ili 32 579,00 kn/god. bez PDV-a)
25 740,00 kg/god.
5,5 godine
2
Toplinska izolacija fasade, ugradnja tednih arulja, ugradnja ventila s
termostatskim glavama, ugradnja kotlovske automatike te zamjena lo ulja s
plinskim gorivom u 5 osnovnih kola i 4 vrtia u Karlovcu
Internetska stranica tvrtke HEP ESCO d.o.o.
HEP ESCO
HEP ESCO
Projekt je zavren 2007. godine
4 123 226,00 kn (bez PDV-a)
259 288,74 kWh/god.
(ili 277 764,00 kn/god. bez PDV-a)
63 261,00 kg/god.
14,8 godine
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
7,8 godina
183
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
51 533,00 kg/god.
12,1 godina
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
58 978,00 kWh/god.
(ili 116 544,00 kn/god. bez PDV-a)
34 795,00 kg/god.
13,9 godina
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
184
11,0 godina
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
19,9 godina
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
80 720,00 kg/god.
19,1 godina
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
185
225.366,00 kg/god.
12,0 godina
10
Prelazak grijanja bolnice OB "Dr. Ivo Pedii" Sisak s extra lakog loivog ulja na
centralni toplinski sustav CTS u gradu Sisku
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
13,3 godine
11
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
HEP ESCO
HEP ESCO
Provedene aktivnosti
Postignute
utede
(kWh/god.) ili (kn/god.)
energije
10,0 godina
12
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
186
Provedene aktivnosti
3 589 354,00 kn
44 019,00 kg/god.
13
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad Zabok
Provedene aktivnosti
2 749 789,00 kn
48 560,00 kg/god.
14
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Provedene aktivnosti
2 086 287,00 kn
70 350,00 kg/god.
15
Sanacija proelja spomen doma u Ivani Gradu, izrada fasade Spomen doma Alojz
Vulinec, Ivani Grad
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Natjeaj FZOEU-a
Grad Ivani Grad
187
Provedene aktivnosti
200 000,00 kn
19 742,00 kWh/god.
3 968,00 kg/god.
16
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad Sisak
Provedene aktivnosti
923 192,00 kn
3 064,00 kWh/god.
616,00 kg/god.
17
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad Sisak
Provedene aktivnosti
907 405,00 kn
22 992,00 kg/god.
18
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Nositelj aktivnosti
Natjeaj FZOEU-a
Opina Brdovec
188
Provedene aktivnosti
59 553,00 kn
98 577,00 kWh/god.
19 814,00 kg/god.
19
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina Beretinec
Provedene aktivnosti
85 223,00 kn
51 300,00 kWh/god.
10 311,00 kg/god.
20
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina Vidovec
Provedene aktivnosti
68 924,00 kn
56 329,00 kWh/god.
11 322,00 kg/god.
21
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina Gradina
189
Provedene aktivnosti
69 445,00 kn
21 931,00 kg/god.
22
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad upanja
Provedene aktivnosti
9 998 854,00 kn
23 847,00 kg/god.
23
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad upanja
Provedene aktivnosti
724 713,00 kn
54 490,00 kWh/god.
10 952,00 kg/god.
24
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Provedene aktivnosti
190
5 183 650,00 kn
38 000,00 kWh/god.
7 638,00 kg/god.
25
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad Osijek
Provedene aktivnosti
724 713,00 kn
5 114,00 kg/god.
26
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina Pua
Provedene aktivnosti
539 724,00 kn
20 122,00 kg/god.
27
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Grad Solin
191
Provedene aktivnosti
1 234 419,00 kn
9 700,00 kWh/god.
1 950,00 kg/god.
28
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina Suhopolje
Provedene aktivnosti
138 295,00 kn
29 015,00 kWh/god.
5 832,00 kg/god.
29
Dostupnost
podataka
mogunostima ugovaranja
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Opina ainci
Provedene aktivnosti
732 434,00 kn
22 521,00 kg/god.
30
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
500 000,00 kn
192
5 godina
31
Dostupnost podataka
projekt
Nositelj aktivnosti
Grad Bjelovar
252.415,00 kn
22%
32
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
60.000,00 kn
20%
33
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
52.000,00 kn
33%
34
Dostupnost podataka
Uprava Grada
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
160.000,00 kn
7%
193
35
Dostupnost podataka
Uprava Grada
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
33.000,00 kn
6%
36
Dostupnost podataka
Uprava Grada
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
24.000,00 kn
4%
37
Dostupnost podataka
Uprava Grada
Nositelj aktivnosti
Grad akovec
Proraun Grada
58.000,00 kn
13%
38
Dostupnost podataka
GP EKOM d.o.o.
Nositelj aktivnosti
GP EKOM d.o.o
547.398,00 kn
14%
194
39
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Osijek
1.000.000,00 kn
75%
40
Ime mjere(instrumenta)
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Sisak
1.397.335,00 kn
cca 10%
41
Ime mjere(instrumenta)
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Sisak
242.113,00 kn
cca 2 godine
42
Dostupnost podataka
195
Provedene aktivnosti
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Zagrebaki holding d.o.o.
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
Ugraeno 900 kompleta termostatskih ventila.
275 500,00 kn
42 120 TWh/god.
(11,7 TJ/god.)
3,4 godina
43
Nositelj aktivnosti
90 000,00 kn
7 776 TWh/god.
1 godina
44
Provedene mjere:
Osnovna kola Ivan Goran Kovai, Duga Resa - sanacija vanjske stolarije i
proelja zgrade,
Srednja kola Duga Resa - sanacija vanjske stolarije,
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin - zamjena fasadne stolarije,
Prva osnovna kola Ogulin - zamjena fasadne stolarije
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehniku kulturu, port i informiranje Karlovake
upanije
x
Karlovaka upanija
x
HEP - ESCO d. o. o.
x
Proraun Karlovake upanije
x
HEP-ESCO d.o.o.
5.708.578,00 kn
345.096,00 kn/god.
Nositelj aktivnosti
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Utroena sredstva (kn)
Postignute utede energije
(kn/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)
(2,16 TJ/god.)
16,5 godina
45
196
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Utroena sredstva (kn)
Postignute utede energije
(kn/god.)
Vrijeme povrata investicije (god.)
Provedene mjere:
Prirodoslovna kola Karlovac - modernizacija rasvjete, rekonstrukcija
kotlovnice i prelazak na plin,
Ekonomska i turistika kola Karlovac - promjena izvora energije u prirodni
plin,
umarska i drvodjeljska kola Karlovac - rekonstrukcija rasvjete,
kompenzacija jalove energije i prelazak na plin,
Gimnazija B. Frankopana Ogulin - rekonstrukcija uljne kotlovnice, ugradnja
termostatskih radijatorskih ventila i rekonstrukcija elektroinstalacije rasvjete,
Prva O Ogulin - rekonstrukcija elektroinstalacije rasvjete,
S Duga Resa - rekonstrukcija uljne kotlovnice i ugradnja termostatskih
radijatorskih ventila
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehniku kulturu, port i informiranje Karlovake
upanije
x Karlovaka upanija
x HEP-ESCO d.o.o.
x Proraun Karlovake upanije
x HEP-ESCO d.o.o.
7.227.480,00 kn
453.900,00 kn/god.
16,0 godina
46
Ime mjere(instrumenta)
Sustav daljinskog oitanja struje, vode i plina je pilot projekt UNDP-a u sklopu
programa Vlade RH Dovesti svoju kuu u red. Na ulazu u zgradu Ministarstva,
Katanieva 5, instaliran je LCD gdje su dostupni svi podaci o potronji elektrine
energije, vode i plina na dnevnoj, tjednoj i mjesenoj razini.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
FZOEU
80.000,00 kn
5 10 %
47
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
x
x
x
x
Primorko-goranska upanija
Regionalna energetska agencija Kvarner
Primorsko-goranska upanija: upanijski proraun: 65,3%
FZOEU: 34,7% sufinanciranje
Provedene aktivnosti
Postignute
(kWh/god.)
utede
energije
11 873,00 kWh/god.
9,0 godina
197
48
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
FZOEU
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
IEE program
Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:
x
Organizacija obrazovnih radionica o nainima utede energije;
Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, broura, postera, naljepnica,
x
i sl.)
Organizacija tribina, strunih seminara i slino.
x
Obrazovne aktivnosti potrebno je provoditi kontinuirano za svaku godinu. Osim
obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je razmotriti i uvoenje i
poticajnih mjera u sklopu ega dio financijskih sredstava od ostvarene utede u
energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je uteda ostvarena.
1.2.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Hotel Vespera
FZOEU:
2% (subvencije kamata)
Provedene aktivnosti
29 850 373,00 kn
36 171,00 kg/god.
198
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
FZOEU:
40% (kredit)
1088088,00 kn
12 878,00 kWh/god.
2 588,00 kg/god.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
FZOEU:
38,06% (kredit)
Provedene aktivnosti
2 257 411,00 kn
36 086,00 kWh/god.
7 253,00 kg/god.
Dostupnost podataka
Natjeaj FZOEU-a
Nositelj aktivnosti
Konar d.o.o.
FZOEU:
34,5% (kredit)
Provedene aktivnosti
4 924 888,00 kn
Nositelj aktivnosti
Provedene aktivnosti
199
1 120.000,00 kn
Nositelj aktivnosti
cca. 2.250.000,00 kn
Nositelj aktivnosti
8.450.000,00 kn
Postignute
(GWh/god.)
1.3.
utede
energije
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Zadar
Graani: 34%
Provedene aktivnosti
267 111,00 kn
60%
5,3 godine
200
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Kratki opis/komentar
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Zagrebaki holding d.o.o.
REGEA
UNDP
Udruge civilnog drutva
Gradski proraun
IEE program
FZOEU
UNDP
Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
201
686 000,00 kn
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
utede
x
Primorsko-goranska upanija
x
Regionalna energetska agencija Kvarner
x
Primorsko-goranska upanija i FZOEU: 40% (do 12 000,00 kn)
x
Fizike osobe: min. 60%
Ukupni trokovi opreme i ugradnje sustava za koritenje obnovljivih izvora energije
u kuanstvima sufinancirani su nepovratnim novanim sredstvima u iznosu od 40%
odnosno do najveeg iznosa od 12.000,00 kn po kuanstvu ukljuujui zakonsku
stopu PDV-a.
2 000 000,00 kn ( upanija, FZOEU, fizike osobe)
energije
69 350,00 kg/god.
5,0 godina
Ime mjere(instrumenta)
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Kratki opis/komentar
Korisnici kredita, fizike osobe sklapaju sa izvoaem radova tvrtkom Dom invest
d.o.o. ugovor o izvoenju radova. Sredstva kredita se troe strogo namjenski.
Provedene aktivnosti
0,00 kn
0,00 kWh/god.
(kWh/god.)
202
2.1.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Zagreb
FZOEU
REGEA
Kratki opis/komentar
Gradski proraun
IEE program
2
Do 2012. godine u 10% zgrada u sektorima obrazovanja (djeji vrtii), zdravstva i
socijale (bolnice, domovi zdravlja, domovi za starije i nemone) i gradske uprave, u
vlasnitvu Grada Zagreba, planira se izraditi tehnika dokumentacija i ugradnja
solarnih kolektora za pripremu tople vode i FN elemente. Procijenja potrebna
2
povrina kolektora i FN elemenata iznosi oko 2 500 m .
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
203
x
x
x
x
x
15 000 000,00 kn
10,051 TJ
10,2 god.
3
Modernizacija rasvjete (po uzoru na projekt Zdrave oi) u 60 kolskih uionica
osnovnih i srednjih kola u Gradu Zagrebu. Procjena trokova za prosjenu
2
uionicu (58 m ) iznosi 12.000 kn. Procjena uteda za prosjenu uionicu iznosi 173
kWh/godinje.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
Dostupnost podataka
Gradski proraun
IPA program
FZOEU
HBOR
CONCERTO program
Nositelj aktivnosti
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
x
x
x
x
Gradski proraun
IPA
FZOEU
HBOR
CONCERTO
1 200 000,00 kn
0,020 TJ
11,5 god.
4
Modernizacija kotlovnica na lo ulje u osnovnim kolama i vrtiima: do 2012.
godine 20% postojeih kotlova na tekue gorivo planira se zamijenjiti kotlovima na
prirodni plin
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO/ revolving fond
500 000,00 kn godinje
0,603 TJ
7,2 god.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
5
Obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice i krovita za oko 7% svih zgrada u
vlasnitvu Grada Zagreba do 2012. Sveukupna povrina dijela zgrada koje e se
2
2
toplinski izolirati (grijana povrina) iznosi oko 105 000 m . Uteda oko 80 kWh/m ,
2
investicija oko 200 kn/m zgrade
204
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Dostupnost podataka
6
2
Zamjena dotrajale stolarije (oko 80.000 m ) za cca 5% zgrada u vlasnitvu Grada
Zagreba do 2012. godine.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Gradski ured za zatitu spomenika kulture i zatitu prirode
x
Zagrebaki holding d.o.o
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
19 550 000,00 kn
10,051 TJ
23,7 godine
7
Ugradnja termostatskih ventila u cca 30% zgrada u vlasnitvu Grada Zagreba do
2012. godine. Za kolske i zdravstvene ustanove predvieni antivandalni
2
termostatski ventili. Uteda 16 kWh/m , prosjean broj radijatora iznosi 0.0517
2
radijatora/m , cijena kompleta termostatskog ventila iznosi oko 300,00 kn.
Mjera iz Programa energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije Grada
Zagreba za razdoblje 2010.-2012.
205
x
Grad Zagreb
x
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
x
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
x
Gradski ured za zdravstvo i branitelje
x
Gradski ured za socijalnu zatitu i osobe sa invaliditetom
x
Gradski ured za imovinsko pravne poslove i imovinu Grada
x
Zagrebaki holding d.o.o.
x
Gradski proraun
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
14 000 000,00 kn
50,257 TJ
3,4 godine
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
Grad Zagreb
Ured gradonaelnika
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Zagrebaki holding d.o.o
x
x
x
x
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
ESCO
9,046 TJ
1,2 godine
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Ured gradonaelnika
Zagrebaki holding d.o.o
x
x
x
x
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
ESCO
Nositelj aktivnosti
206
Kratki opis/komentar
10,051 TJ
2,4 godine
10
Dostupnost podataka
Projekti
Nositelj aktivnosti
Grad Bjelovar
60 000,00 kn
2 000,00 kn/mjesec
2,5 godina
11
Dostupnost podataka
Projekti
Nositelj aktivnosti
Grad Bjelovar
1.020.000,00 kn
0,718 TJ
12,6 godina
12
Sanacija zgrade Stare upanije koja se nalazi pod zatitom Ministarstva kulture:
bukanje fasade toplinskom bukom debljine 5,0 cm i 3,0 cm sa zamjenom
prozora: vanjska krila predviena jednostrukim prozorskim ostakljenjem, dok su
unutranja krila predviena bez podjele na polja i ostakljena IZO staklom sa low-E
premazom (zbog zahtjeva za ouvanjem vanjskog izgleda)
Nositelj aktivnosti
Grad Bjelovar
1.117.408,00 kn
0,03168 TJ
13
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
Grad Zaprei
REGEA
207
x
x
x
x
x
Gradski proraun
IPA program
FZOEU
HBOR
CONCERTO program
2
2,52 TJ
14
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zaprei
REGEA
Gradski proraun
upanijski proraun
IPA
FZOEU
HBOR
CONCERTO
500.000,00 kn
0,03 TJ
15
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
1 800 000,00 kn
3,46 TJ
16
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
Grad Zaprei
REGEA
208
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
2.400.000,00 kn
1,51 TJ
17
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
x
ESCO
352.640,00 kn
1,35 TJ
18
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Karlovaka upanija
x
x
1.740.000,00 kn
1,35 TJ
209
19
Planirane mjere:
Nositelj aktivnosti
Karlovaka upanija
1.706.000,00 kn
1,12 TJ
20
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
650.000,00 kn
0,09 TJ
5 godina
21
Dostupnost podataka
210
Nositelj aktivnosti
Krapinsko-zagorska upanija
REGEA
Krapinsko-zagorska upanija
Gradovi i Opine
FZOEU
Kredit PBZ
10.000.000,00 kn
1.332.000,00 kWh/godina
8 godina
22
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
12.925,00 kn
2.174,00 kn
5,9 godina
23
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
5.200,00 kn
2.515,00 kn
2,1 godina
24
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
525,00 kn
996,00 kn
0,5 godina
211
25
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
48.889,19 kn
6.756,00 kn
7,2 godine
26
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
32.475,00 kn
9.155,00,00 kn
3,5 godina
27
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
Zamjena arulja
3.504,00 kn
7.928,00 kn
0,5 godine
28
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
85.281,39 kn
212
30.122,00 kn
2,8 godina
29
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
21.050,00 kn
6.894,00 kn
5,9 gopdina
30
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
950,00 kn
847,00 kn
0,6 godina
31
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
69.703,00 kn
30.710,00 kn
2,3 godine
32
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
213
6.243,00 kn
1,6 godina
33
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
22.500,00 kn
2.769,26 kn
8,1 godine
34
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
1.056,00 kn
731,04 kn
1,4 godine
35
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
63,360,00 kn
11.753,00 kn
5,4 godine
36
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
214
3.245,95
3,1 godina
37
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
8.000,00 kn
3.493,26 kn
1,6 godine
38
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
12.600,00 kn
1.215,00 kn
0,9 godine
39
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
4.884,00 kn
1.645,00 kn
3,0 godine
40
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
33.000,00 kn
215
3.459,00 kn
9,5 godine
41
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
7.500,00 kn
3.187,00 kn
2,4 godine
42
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
12.900,00 kn
2.055,00 kn
6,3 godine
43
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
1.254,00
281,00 kn
4,5 godine
44
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
216
6000,00 kn
822,00 kn
9,5 godine
45
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
5.000,00 kn
3.667,00 kn
1,4 kn
46
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
6.600,00 kn
927,00 kn
7,1 godine
47
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
561,00 kn
158,00 kn
3,5 godine
48
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
217
6.500,00 kn
2.109,00 kn
3,1 godina
49
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
9.300,00 kn
1.422,00 kn
6.5 godine
50
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
495,00 kn
243,00 kn
2,0 godine
51
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
9.054,00 kn
1,1 godina
52
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
218
32.400,00 kn
1.775,00 kn
18,3 godine
53
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
1.320,00 kn
1.034,00 kn
0,5 godine
54
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
35.000,00 kn
5.666,00 kn
6,2 godine
55
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
9.281,00 kn
1,1 godina
56
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
219
19.200,00 kn
1.333,00 kn
14,4 godine
57
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
4884,00 kn
3.382,00 kn
1,4 godine
58
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
22.500,00 kn
2.285,00 kn
10,0 godina
59
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
2.500,00 kn
555,00 kn
4,5 godine
60
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
220
4.800,00 kn
449,00 kn
10,7 godine
61
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
627,00 kn
250,00 kn
2,5 godine
62
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
6.500,00 kn
2.638,00 kn
2,5 godine
63
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
2.013,00 kn
1.088,56 kn
1.9 godine
64
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
221
6.250,00 kn
1939,00 kn
1,6 godine
65
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
580,00 kn
996,00 kn
0,6 godine
66
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
69.061,00 kn
26.486,00 kn
2,6 godine
67
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
7.245,00 kn
5.723,00 kn
4,3 godine
68
Nadzor i upravljanje potrone energije i rada energetskih sustava uspostava sustava gospodarenja energijom u Pomorskoj koli
Dostupnost podataka
Putem interneta
222
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
3.200,00 kn
1.539,00 kn
1,3 godine
69
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
90.690,00 kn
3.158,00 kn
28,7 gopdine
70
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
15.804,00 kn
4.104,00 kn
3,9 godine
71
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
2.880,00 kn
1.567,00 kn
1,8 godine
72
Dostupnost podataka
Putem interneta
223
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
42.040,00 kn
7.313,00 kn
5,8 godine
73
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
8.766,00 kn
1.964,00 kn
4,5 godine
74
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
3.875,00 kn
2,6 godine
75
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
29.400,00 kn
3.116,00 kn
9,4 godine
76
224
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
4.389,00 kn
1.709,00 kn
2,6 godine
77
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
9.556,00 kn
1,1 godina
78
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
54.900,00 kn
3.112,00 kn
17,6 godine
79
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
2.211,00 kn
574,00 kn
3,9 godine
80
225
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
10.000,00 kn
6.859,00 kn
1,5 godine
81
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
34.800,00 kn
4.945,00 kn
7,0 godina
82
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
1.452,00 kn
950,00 kn
1,5 godine
83
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
4.500,00 kn
3.128,00 kn
1,4 godine
84
226
Dostupnost podataka
Putem interneta
Nositelj aktivnosti
Zadarska upanija
34.622,00 kn
11.470,00 kn
3,0 godine
227
2.2.
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Zagreb
REGEA
UNDP
Gradski proraun
IEE program
Kratki opis/komentar
Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x
Dostupnost podataka
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
4 200 000,00 kn
0,44 TJ
Nositelj aktivnosti
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo
REGEA
Gradski proraun: subvencioniranje do 730 000,00 kn
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
poduzetnici
228
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Grad Zaprei
Gradski proraun
Zamjena dotrajalih prozora na poslovnoj zgradi Trg bana Josipa Jelaia 10 novima,
boljih energetskih svojstava
Nositelj aktivnosti
cca. 5.000.000,00 kn
0,55 TJ/god
Nositelj aktivnosti
cca. 3.000.000,00
0,25 TJ/god
Nositelj aktivnosti
cca 2.200.000,00 kn
0,15 TJ/god
7
Program kreditiranja Energy Efficiency Finance Facility (EEFF2006)
Internetska stranica. www.hbor.hr
HBOR
Europska investicijska banka (EIB), Europska komisija (EC)
229
Kratki opis/komentar
Provedene aktivnosti
2.3.
Vezano uz Zeleno graditeljstvo u tijeku je ugovaranje posebnog programa s EIBom i EC - Energy Efficiency Finance Facility (EEFF2006) gdje e budui klijenti iz
javnog sektora moi realizirati 15% povrata sredstava ukoliko uspjeno realiziraju
projekt energetske uinkovitosti. Realizacija navedenog projekta oekuje se tijekom
ove godine.
Priprema ugovaranja
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Kratki opis/komentar
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port
Zagrebaki holding d.o.o.
REGEA
UNDP
Udruge civilnog drutva
Gradski proraun
IEE program
FZOEU
UNDP
Mjera obuhvaa cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:
x
Dostupnost podataka
230
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet
Zagrebaki holding d.o.o
Gradski proraun: subvencioniranje 20%
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
Graani: 60%
5 000 000,00 kn
35,40 TJ
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
HEP Toplinarstvo d.o.o. Zagreb
REGEA
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
Graani: 80%
Kratki opis/komentar
265,42 TJ
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
REGEA
Gradski proraun
FZOEU
Graani:60%
4 800 000,00 kn
1,33 TJ
231
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Gradski ured prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet
Zagrebaki holding d.o.o
Gradski proraun
FZOEU
HBOR
CONCERTO
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
Kratki opis/komentar
2 000 000,00 kn
3,54 TJ
6
Ugradnja solarnih sustava u 400 kuanstava Grada Zapreia
Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i Regionalnoj energetskoj agenciji
Sjeverozapadne Hrvatske
x
Grad Zaprei
x
REGEA
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
2.240.000,00 kn
6,89 TJ
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
7
Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama
Podaci dostupni u Gradu Zapreiu i Regionalnoj energetskoj agenciji
Sjeverozapadne Hrvatske
x
Grad Zaprei
x
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
x
Gradski proraun
x
Proraun Zagrebake upanije
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
ESCO
2.107.820,00 kn
6,48 TJ
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
232
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
x
x
x
x
x
Grad Rijeka
Energo
FZOEU
Gradski proraun: 71,67%
FZOEU: sufinanciranje 28,33%
223.515,00 kn
1,75536 TJ
9
2
Rekonstrukcija vanjske ovojnice i sanacija krovita za 35% (1 246 928 m )
postojeeg stambenog fonda u Rijeci do 2020. Godine. Procijenjena uteda
2
2
toplinske energije je 80 kWh/ m , a investicijski trokovi 150,00 kn/ m
Akcijski plan energetski odrivog razvitka Grada Rijeke - SEAP
x
Grad Rijeka
x
Regionalna energetska agencija Kvarner
x
Gradski proraun: 20,0%
x
FZOEU
x
HBOR
x
CONCERTO program
x
Regionalni fondovi (EIB, KfW)
x
GRAANI: 60,0%
188 401 788,00 kn
359,1144 TJ
Dostupnost podataka
Nositelj aktivnosti
Izvor sredstava za provedbu
233