You are on page 1of 36

MAKROEKONOMIJA

Agregatna ponuda i agregatna tranja

namik.colakovic@hotmail.com

Trite je grupa kupaca i prodavaa odreene robe ili


usluge.

Pojmovi ponuda i tranja odnose se na ponaanje ljudi


kao sudionika koji utIu jedan na drugog dok djeluju
na tritima.

Kupci su grupa koja odreuje tranju za proizvodom.

Prodavai kao grupa odreuju ponudu.

Trite savrene konkurencije je trite na kojem postoji velik broj kupaca i


prodavaa tako da svako pojedinano ima zanemariv uticaj na trine cijene.

Trite savrene
konkurencije

Dobra koja se nude na


prodaju su sva ista

Kupci i prodavai su toliko


brojni da ni jedan
pojedinani kupac ili
prodava ne moe uticati na
trinu cijenu.

Monopol

jedan prodava i taj prodava odreuje cijenu.

Oligopol

Nekoliko prodavaa.

Koji se ne natjeu uvijek agresivno.

Traena koliina je
koliina dobara koju su
kupci spremni i mogu
kupiti.

Zakon tranje
tvrdnja da traena koliina
dobara pada kada cijena
dobra raste.

Cijena sladoleda

Traena koliina

0.00

KM

12

0.50

KM

10

1.00

KM

1.50

KM

2.00

KM

2.50

KM

3.00

KM

Cijena sladoleda

Traena koliina

0.00

KM

12

0.50

KM

10

1.00

KM

1.50

KM

2.00

KM

2.50

KM

3.00

KM

Pomaci
krivulje
potranje

Dohodak

Cijena
povezanih
dobara

Ukusi

Oekivanja

Broj
kupaca

Promjene u potranji
Dolazi do pomaka krivulje potranje ili u lijevo ili u desno.
Uzrokovano bilo kojom promjenom koja mijenja traenu koliinu pri svim cijenama.

Kako dohodak raste, potranja za normalnim dobrom de rasti.

Kako dohodak raste, potranja za inferiornim dobrom de se smanjivati.

Cijene povezanih dobara

Kada porast cijene jednog dobra, izaziva porast potranje za drugim dobrom, ova
se dobra nazivaju supstitutima.

Kada porast cijene jednog dobra smanjuje potranju za drugim dobrom, ta se dva
dobra nazivaju komplementima.

Ponuena koliina
bilo kojeg dobra ili
usluge je koliina koju
su prodavai spremni
i u mogudnosti
prodati.

Zakon ponude

Zakon ponude kae,


kada cijena dobra
raste, ponuena
koliina dobra
takoer raste, a kada
cijena pada,
ponuena koliina
takoer pada.

Cijena sladoleda

Ponuena koliina

0.00

KM

0.50

KM

1.00

KM

1.50

KM

2.00

KM

2.50

KM

3.00

KM

Cijena korneta
sladoleda

Traena k

ko

0.00

KM

0.50

KM

1.00

KM

1.50

KM

2.00

KM

2.50

KM

3.00

KM

kao to je trina tranja zbir tr


kupaca, trina ponuda je zbir
svih prodavaa.

Pomak krivulje ponude, moe biti ili lijevo ili desno. Najedi uzrok pomaku je
promjena u determinanti, a ne cijeni.

Ravnotea se odnosi na situaciju u kojoj je cijena dosegla nivo pri kojem je


ponuena koliina jednaka traenoj koliini.

Ravnotena cijena

Cijena koja izjednauje ponuenu koliinu i traenu koliinu.

Ravnotena koliina

Ponuena koliina i traena koliina pri ravnotenoj cijeni.

Zakon ponude i potranjetvrdnja da se cijena bilo


kojeg dobra prilagoava kako bi se izjednaile
ponuena i traena koliina tog dobra.

Kada je cijena> ravnotene cijene, tada je ponuena koliina> traene koliina.

Tada imamo poveanu ponudu ili viak.


Ponuai e smanjiti cijene da bi poveali prodaju, i na taj nain se pomiui prema
ravnotei.

Kada je cijena< ravnotene cijene, tada je traena koliina > ponuene koliine.
I tada se stvara povedana potranja ili manjak.

Ponuai tada povedavaju cijene zbog toga to ima puno kupaca koji ele kupiti mali broj proizvoda, i
na taj nain kredu prema ravnotei.

Ukupna vrijednost svih roba i usluga


proizvedenih u toku jedne godine u
jednoj zemlji nazivaju se drutveni
proizvod.

Na jednoj strani, drutveni proizvod


iskazuje sposobnost zemlje da
proizvede i ponudi cijelu koliinu
roba i usluga (agregatna ponuda)
dok, na drugoj strani, on pokazuje
spremnost nacionalne privrede date
zemlje da kupi ove robe i usluge
(agregatna tranja).

Makroekonomija prouava da li postoji dovoljna agregatna tranja za robama i


uslugama i da li se u potpunosti koriste raspoloivi proizvodni kapaciteti.

Ukoliko se to ostvari, tada postoje uslovi (teorijski posmatrano) za punu


zaposlenost.

U suprotnom, proizvodni kapaciteti se ne koriste u potpunosti i javlja se


nezaposlenost radne snage.

Moe se desiti da je agregatna tranja veda od agregatne ponude, da kupci trae vie
robe i usluga, nego to nacionalna privreda moe da proizvede, tada je agregatna
tranja veda od agregatne ponude.

Na makroekonomiju utiu interni i eksterni faktori.

Interni faktori su faktori uticaja vlasti na stanje nacionalne ekonomije.

Eksterni faktori su izvan sfere vlasti, ali ipak utiu na makroekonomiju.

Na agregatnu potranju ( AD ) utiu:

novac

porezi

drugi ekonomski faktori

Na agregatnu ponudu ( AS ) utiu:

nivo cijena

nivo trokova

potencijalni proizvod ( potencijal jedne nacionalne ekonomije zavisi od tehnologije,


kapitala, znanja, rada itd. )

Krivulja agregatne potranje (AD) predstavlja ono to bi razliiti potroai


(individualni sektor, poslovni sektor, drava i stranci ) kupili pri razliitom nivou
cijena.

Krivulja agregatne ponude (AS) predstavlja koliinu dobara i usluga koju je poslovni
sektor voljan proizvesti i ponuditi pri odreenom nivou cijena.

Na ovom dijagramu, E je ravnotena taka - koliina


dobara u vrijednosti od 3000 miliona dolara pri nivou
cijena od 150 koja zadovoljava i kupce i prodavce.

Samo u toj taki potroai su spremni kupovati tano


onoliko koliko su proizvoai spremni proizvesti i
prodati.

U ovom sluaju, makroekonomska ravnotea je


kombinacija opte cijene i koliine, pri kojoj ni
prodavci ni kupci ne mijenjaju svoje uslove.

Ako bi, recimo, nivo cijena bio vii od ravnotenog, na primjer 200, poslovni sektor
bi elio proizvesti i prodati vie nego to bi kupci htjeli da kupe.

U tom sluaju agregatna ponuda se povedava vie nego to je volja agregatne


tranje.

Taj viak ponude na tritu obara cijenu, to smanjuje koliinu ponuene robe na
tritu i ponovno dovodi do stanja ravnotee.

You might also like