Osnove zdravstvene statistike

Metode istraivanja u fizioterapiji

2 test (hi-kvadrat test)

Upotrebljava se kada elimo utvrditi odstupaju li dobivene - opaene frekvencije (fo) od

teoretskih ili oekivanih frekvencija uz odreene hipoteze (ft).

fo

ft

ft
-

spada u neparametrijsku statistiku primjenjiv i kada distribucija nije normalna,

primjenjiv i na nominalnoj mjernoj skali,
rauna se samo na frekvencijama.

Vrste 2 testa
-

na jednom uzorku
na dva i vie nezavisnih uzoraka
na dva zavisna uzorka

2 test na jednom uzorku omoguuje nam provjeru

-

hipoteze o sluajnoj raspodjeli

hipoteze o poznatom udjelu
hipoteze o normalnoj raspodjeli

Stupanj slobode odreuje se df = broj kategorija (delija, kudica) 1

2 test na jednom uzorku - provjera hipoteze o sluajnoj raspodjeli
Pitali smo 48 lijenika to misle o tome treba li eni pri porodu dati anelgeziju?
DA 26
NE ZNAM 12
NE 10

fo
ft

DA
26
16

NE ZNAM
12
16

NE
10
16

Ukupno
48
48

fo

ft

fo - ft

(fo - ft)

26
12
10

16
16
16

10
-4
-6

100
16
36

fo

ft
ft

6.25
1.00
2.25
9.50

Odreivanje znaajnosti 2 testa

2 test = 9.50
df = 2
Granini 2 (5%) = 5.99
Granini 2 (1%) = 9.21
P<0.01 Razlika je statistiki znaajna uz rizik manji od 1%
2 test na jednom uzorku provjera hipoteze o poznatom udjelu
U naem uzorku od 50 ispitanika, 28 je ena, a 22 mukarca. U opdoj populaciji omjer ena i
mukaraca je 51:49. Postoji li izmeu nae distribucije rezultata i poznatog udjela u populaciji
statistiki znaajna razlika?

ene
28
25.5

fo
ft

Mukarci
22
24.5

Ukupno
50
50

fo

ft

fo - ft

fo - ftK

(fo - ft)

28
22

25.5
24.5

2.5
-2.5

2.0
2.0

4.00
4.00

fo

ft

ft
0.16
0.16
0.32

2 test = 0.32
df = 1
Granini 2 (5%) = 3.84
Granini 2 (1%) = 6.63
P>0.05
Razlika nije statistiki znaajna.
2 test na dva i vie nezavisnih uzoraka

uvijek treba unijeti frekvencije pojave nekog dogaaja, kao i broj sluajeva kod kojih se taj
dogaaj nije pojavio
teoretske frekvencije: suma stupca x suma retka, podijeljeno s totalnom sumom frekvencija
df = (broj redova -1) x (broj stupaca -1)

Primjer 2 testa na dva nezavisna uzorka

U skupini od 80-oro ljudi do 45 godina starosti, od upale pluda oboljela je 21 osoba, dok je kod starijih
od 45 godina, od 90 promatranih osoba oboljelo njih 34. Zanima nas da li se navedene skupine
znaajno razlikuju po broju oboljelih od upale pluda.

Tablica 2 x 2
Mlai
Stariji
Ukupno

Oboljeli
21
34
55

Nisu oboljeli
59
56
115

Ukupno
80
90
170

ft dobijemo tako da za svaku kuicu POMNOIMO SUMU REDA SA SUMOM STUPCA I

PODIJELIMO S TOTALNOM SUMOM FREKVENCIJA:
Oboljeli
80 x 55 /170=
25,9
90 x 55 /170=
29,1
55

Mlai
Stariji
Ukupno

Nisu oboljeli
80 x 115 /170=
54,1
90 x 115 /170 =
60,9
115

Ukupno
80
90
170

Suma oekivanih/teoretskih frekvencija mora biti jednaka sumi opaenih frekvencija i to nam
slui za kontrolu da li smo dobro izraunali ft

fo

ft

fo - ft

korigirani
fo - ft

21
59
34
56

25.9
54.1
29.1
60.9

-4.9
4.9
4.9
-4.9

-4.4
4.4
4.4
-4.4

(fo - ft)

19.36
19.36
19.36
19.36

fo

ft

ft
0.747
0.358
0.665
0.318
2
= = 2.09

df = (broj redova -1) x (broj stupaca -1) = (2 - 1) x (2 - 1) =1

(broj kategorija u jednoj varijabli -1) x (broj kategorija u drugoj varijabli - 1)
Razlika nije znaajna! P>0.05, dakle, mlai i stariji ljudi se ne razlikuju po tome koliko obolijevaju od
upale pluda.

Problem: Utvrditi kakav je utjecaj socioekonomskog statusa na broj cijepljenih protiv

poliomijelitisa jedne regije.
Tablica 3 x 2

Cijepljeni
Nisu cijepljeni
Ukupno
2

Socioekonomski status
Niski
Srednji
Visoki
fo 160
500
300
ft (144)
(384)
(432)
140
300
600
(156)
(416)
(468)
300
800
900

Ukupno
960
1040
2000

= 148.37
3

df = (2-1) x (3-1) = 2
P<0,01
Razlika je statistiki znaajna!

Cijepljeni
Nisu cijepljeni

Niski
16,7%
13,5%

Srednji
52,1%
28,8%

Visoki
31,2%
57,7%

Ukupno
100
100

Sada se iz tablice moe zakljuiti da se "srednji" od ostalih najvie razlikuju po broju

cijepljenih, kod njih ima najvie cijepljenih. No, to je tek procjena. Ako nas zanima tono
izmeu kojih grupa socioekonomskog statusa je znaajna razlika, potrebno ih je uvrstiti u
posebni 2 test samo za te dvije skupine.
Pretvaranje rezultata u postotke radi se samo radi lake interpretacije podataka, ali se iz takve
tablice s postocima ne rauna 2.
Aditivno svojstvo 2 testa
Mogue je zbrajati 2e dobivene iz razliitih istraivanja s istim problemom. Zbrajaju se i
vrijednosti 2a, i stupnjevi slobode.
Pr.: u pet ispitivanja dobiveni su:
2.04; 1.83; 1.60; 5.90 i 3.18. Od njih je samo jedan znaajan.
2a=14.55; df=5; P<0.05.
Rezime:
1. Hi2 se smije raunati samo s frekvencijama.
2. Suma teoretskih frekvencija mora biti jednaka sumi opaenih frekvencija. Toleriraju se samo manje
razlike vezane uz zaokruivanje brojeva.
3. Kad god imamo podatke o nekom svojstvu koje se pojavilo, moramo uvrstiti i frekvencije u kojima
se to svojstvo nije pojavilo.
4. Frekvencije u pojedinim kudicama moraju biti nezavisne u smislu da svaka frekvencija u pojedinoj
kudici ne smije pripadati drugom pojedincu. Ne smije se unositi nekoliko odgovora istog ispitanika.
5. Niti jedna teoretska tj. oekivana frekvencija ne smije biti odved mala. Hi-kvadrat 2 x 2 tablica nije
poeljno raunati ako je N manji od 40. Dozvoljeno je kreirati tablicu i kod manjeg broja ispitanika,
(ali nikako ako je N manji od 20), ako ni jedna teoretska frekvencija nije manja od 5.
6. Df = 1 potrebno je provesti korekciju za kontinuitet - tzv. Yatesova korekcija svaka razlika
izmeu teoretske i oekivane frekvencije smanji se za 0,5.