Ekonomska dimenzija globalizacije

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
- Savremeni ubrzani rast transplanetarnih i
suprateritorijalnih drutvenih veza
djelimino je rezultat ekonomskih
okolnosti.
- Kapitalizam kao najistaknutiji i vladajui
nain proizvodnje
- Meuzavisnost glavnih snaga koje
pokreu globalizaciju

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
-Kapitalizam podstie globalizaciju na
sljedea etiri osnovna naina:

1. irenje trita (razvoj

transsvjetske distribucije i prodajne mree
za globalne proizvode i poveanje obima
prodaje).

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
2. Globalno knjigovodstvo
- virtuelni prostor elektronskih
finansija omoguava kapitalu da izbjegne
teritorijalne granice i smanji poreske
obaveze u konkretnoj dravi u kojoj je u
praksi ostvaren profit.
- koordinisano podeavanje i
mijenjanje cijena irom transplanetarnih

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
prostora u cilju maksimiziranja profita i
pokrivanja eventualnih gubitaka.
3. Pokretna imovina seljenje proizvodnih
pogona
-najnie cijene i pristupani izvori
proizvodnje seljenje proizvodnih pogona

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
-

Poslodavci, sindikati, vlada nadmoan

poloaj krupnog kapitala u odnosu na
dravu i radnitvo. Transplanetarna
pokretljivost kapitala.

4. irenje globalnih prostora, cirkulacija

robe kroz transplanetarne prostore
vee mogunosti za akumulaciju

1. Globalizacija kao rezultat promjena u

ekonomskoj dimenziji
Prevrtljivost globalnih finansija i
proizvodnje informacija.
- Da li je globalizacija unijela neku promjenu
u vladajui ekonomski poredak?
- Da li globalizacija, kao respacijalizacija
drutvenog ivota, jaa ili slabi
kapitalizam?

2. Od kapitalizma do hiperkapitalizma
-Savremena globalizacija potpomae irenje
kapitalizma i doprinosi pojavi
hiperkapitalizma.
-Globalizacija uzrokuje dvije najznaajnije
promjene, kada je o uticaju na kapitalizam
rije:
1. Porast obima gotovih proizvoda
ekspanzija svijeta robe

2. Od kapitalizma do hiperkapitalizma
2. Promjena organizacionih uslova
akumulacije (reorganizacija akumulacije
vikova)
-Globalizacija ne preobraava osnovnu
strukturu proizvodnje, ne dovodi do
nastanka postkapitalistikog drutva ali
izaziva znaajne promjene unutar
kapitalizma. Nastanak hiperkapitalizma

1. Ekspanzija svijeta robe

- roba, gotovi proizvodi predmeti ijom
se izradom i prodajom stvara, izvlai i
gomila viak vrijednosti ili profit. Proizvod
postaje roba kad se ukljui u procese
kapitalistike akumulacije.
- Pitanje vrste predmeta koji funkcioniu kao
roba

1. Ekspanzija svijeta robe

-Kontinuirano irenje obima i snage
kapitalizma i poveanje broja dobara koji
funkcioniu kao roba.
- Ubrzana globalizacija potpomae dalji rast
robe (porobljavanja) kroz kombinaciju
est razvitaka.

1. Ekspanzija svijeta robe

1. Osnovni i industrijski kapital
-Rana akumulacija profita - trgovaki
kapital (trgovina poljoprivrednim i
rudarskim proizvodima kao i odreenom
luksuznom robom). Od kraja XVIII vijeka,
pridruuje se i industrijski kapital.
- Iako je udio osnovne i kapitalistike
proizvodnje u ukupnoj kapitalistikoj
aktivnosti opao, globalizacija doprinosi

1. Ekspanzija svijeta robe

preivljavanju i rastu starih oblasti
akumulacije. Globalna trita poveavaju
obim osnovnih i industrijskih dobara.
Poljoprivreda, umarstvo, rudarstvo,
proizvodnja elika, hemikalija, proizvodnja
oruja itd.

1. Ekspanzija svijeta robe

2. Potroaki kapital
Porast obima proizvoda namijenjenih
linoj potronji. Proizvodnja u slubi
zadovoljenja potreba.
- il Lipovecki period savremene
globalizacije kao period
hipermaterijalizma i hiperpotronje a ne
postmaterijalizma.

1. Ekspanzija svijeta robe

-

Uvijek vie, uvijek novo, nova

identitetska funkcija potronje,
emocionalna i subjektivna logika
hiperpotronje. Nov, emocionalni odnos
prema proizvodu.
Emocionalni doivljaj, iskustvo, komfor,
dokolica, kvalitet ivota, individualizacija
oekivanja, ukusa i ponaanja.

1. Ekspanzija svijeta robe

- Stalna inovacija kao kljuno obiljeje
potroakog drutva. Novost je uvijek
uslov uivanja.
- Stvarno ili fiktivno novi proizvodi imperativ
su razvoja. Ogromni budeti korporacija za
istraivanje, razvoj, dizajn, marketing.
- Lipovecki Godinje se evropljanima
ponudi vie od 200 000 novih proizvoda
iroke potronje.

1. Ekspanzija svijeta robe

- Preko stotinu novih proizvoda dnevno
nastajalo je 90-tih godina XX vijeka.
- Neprestano poveavanje raznovrsnosti i
broja proizvoda. Krai rok trajanja
proizvoda.
- Pojedinac kao homo consumericus,
pokretni, prilagodljivi, slobodni
hiperpotroa koji u eri hiperpotronje ne

1. Ekspanzija svijeta robe

udi samo za materijalnim blagostanjem
koliko za psihikim komforom, unutarnjim
skladom i subjektivnim razvojem. Od
potroaa podvrgnutog drutvenim
standardima, prelo se na hiperpotroaa
koji udi za emocionalnim iskustvima,
veom ugodom, kvalitetom ivota i
zdravljem, markama i autentinou,
neposrednou i komunikacijom.

1. Ekspanzija svijeta robe

Intimizirana potronja zamijenila je potronju
koja pribavlja ugled. (Lipovecki, 2008:
6,7)
-Internacionala potroaa, 1960. godine
(preko 250 organizacija-lanica u 115
zemalja)
-olte tri naina na koja je konzumerizam
povezan sa globalizacijom

1. Ekspanzija svijeta robe

- 1. Veina potronji namijenjenih proizvoda
su transsvjetski proizvodi.
- 2. Globalne komunikacije, odnosno
informatiko-tehnoloka dimenzija
globalizacije doprinosi irenju i jaanju
potroakog drutva
- 3. Znaajna uloga suprateritorijalnih masmedija. Globalni dogaaji kao okupljanje
brendova, globalnost kao marketinki trik.

- Globalizacija olakava ekspanziju i

inteziviranje konzumerizma.
Konzumerizam igra sredinju ulogu u
odravanju i razvitku savremenog
kapitalizma
- Korporativni kapitalizam jaa,
konzumerizam legitimiu stari principi
individualizma, slobode izbora i ljudskih
prava.

1. Ekspanzija svijeta robe

3. Finansijski kapital
- Trgovina hartijama od vrijednosti,
akcijama, stranim novcem kao sredstvo
akumulacije. Porobljavanje finansijskih
instrumenata.

- Neopipljivi kapital.

1. Ekspanzija svijeta robe

- Raznovrsnost finansijskih instrumenata,
broj finansijskih trita u svijetu, veliina
investicija u finansijske instrumente i obim
trgovine finansijama doivljavaju pravu
ekspanziju u dobu globalizacije.
- Vrijednost elektronskih suprateritorijalnih
transakcija (transsvjetska trenutanost)
na svjetskim finansijskim tritima
premauje vrijednosti svjetske proizvodnje

1. Ekspanzija svijeta robe

robe i usluga.
- Umnoavanje oblika finansijskih instrumenata,
novi oblici finansijskih proizvoda, nove vrste
institucionalnih investitora (razliitih vrsta
fondova, osiguravajuih drutava itd.), znaajan
obim kratkoronih pekulacija umjesto
dugoronog investiranja, nestabilnost i
nepredvidljivost finansijskog trita. Kazino
ekonomija (Peujli)

1. Ekspanzija svijeta robe

- Dord Soro - Globalizacija predstavlja
slobodno kretanje kapitala i poveanu
dominaciju finansijskih trita i
multinacionalnih korporacija nad
nacionalnim ekonomijama.
- Peujli - Tri kljuna aktera globalne
ekonomije:

1. Ekspanzija svijeta robe

1. Transnacionalni finansijski kapital
dominantna sila ekonomske integracije
svijeta. Dvije kljune karakteristike:
- 1. Mobilnost elektronski novac
osloboen je od vezanosti za nacionalnu
dravu i izvora svoje vrijednosti (koliine
robe ili usluga iji je ekvivalent)
- Mobilnost kao rezultat braka izmeu
informatike revolucije i neoliberalizma

1. Ekspanzija svijeta robe

- deregulacija, liberalizacija, privatizacija
dovode do gubljenja povezanosti izmeu
novca i investiranja u proizvodnju ili
trgovinu.
- 2. Porast mase 90-tih, vrijednost
svjetske trgovine robom i uslugama
iznosila je preko 3 000 a obim finansijskih
transakcija preko 75 000 milijardi dolara
godinje (25 puta vie)

1. Ekspanzija svijeta robe

- Finansijski kapital koji se raa iz guste
mree berzanskih spekulacija pretvara se
u gospodara nad realnom ekonomijom.
(Peujli, 1999: 65)
- 4. Informacijski i komunikacijski kapital
- Podaci, poruke, ideje i slike, slino
finansijskim instrumentima, uz pomo
elektronskih mrea krue

1. Ekspanzija svijeta robe

u suprateritorijalnim prostorima. Informatika
tehnologija, telekomunikacije i mas-mediji kao
nove industrije akumulacije profita.
- Porobljavanje informacija i komunikacija. etiri
glavna vida postvarenja informacija i
komunikacija: hardver, softver, usluga i sadraj.
Hardver porast proizvodnje radne opreme za
procesuiranje informacija i komunikacija
(telefoni, raunari, sateliti, TV aparati itd.)

1. Ekspanzija svijeta robe

(treina investicija na Sjeveru od 60-tih
godina XX vijeka tie se poveanja
kapaciteta aparata za rad sa podacima i
informacijama)
- Softver- velika akumulacija vika ostvaruje
se i u proizvodnji softvera.
- Servisiranje hardvera i softvera
- porobljavanje sadraja koji prolazi kroz

1. Ekspanzija svijeta robe

elektronske sisteme. Komercijalna
eksploatacija informacije.
5. Genetiki i atomski kapital. Kapital
socijalnog staranja
Nastajui sektori biotehnologije i
nanaotehnologije. Jo uvijek relativno mali
obim akumulacije u odnosu na prethodno
navedene vrste kapitala.

1. Ekspanzija svijeta robe

Biotehnologija objedinjavanje biohemije,
mikrobiologije i inenjeringa i izrada
predmeta na mikroskopskom nivou
(proirenje u pravcu kapitalistike
djelatnosti, GM usjevi jedan od proizvoda
na tritu)
Nanotehnologija konstrukcija materijala na
nivou atoma i molekula. Revolucija u
proizvodnji hrane, ljekova, metala, tekstila.

1. Ekspanzija svijeta robe

6. Kapital socijalnog staranja
Porobljavanje socijalnog staranja, porast
komercijalnih zdravstvenih usluga, usluga
zbrinjavanja djece, starakih domova,
agencija za odravanje stanova,
profesionalnih savjetovalita itd.
Znaajna uloga globalizacije u irenju obima
kapitalizma i u preorijentaciji akumulacije

1. Ekspanzija svijeta robe

sa robnog (trgovinskog i industrijskog) na
neopipljivi kapital.
1991-2001 samo jedna od deset oblasti u
kojima je ostvaren najvei akcijski profit
bila je vezana za stariju, teku industriju
(nafta, gas). Ostalih devet bile su oblasti
potronje, finansija, informacija i
komunikacija.

2. Izmijenjena organizacija
-

Druga oblast u kojoj globalizacija

podstie promjene u djelovanju
kapitalizma. Organizacioni uslovi
akumulacije.
1. Multinacionale korporacije. Globalne
kompanije.
- Drugi kljuni akter globalne ekonomije, po
Peujliu.

2. Izmijenjena organizacija
- Dvije kljune karakteristike
multinacionalnih korporacija: gigantizam i
globalizam.
- Transsvjetski karakter i sve ira
geografska rasprostranjenost njihovih
pogona, trita, radne snage i upravljakih
centara.
- U njima je koncentrisana veina radne
snage, kapitala i novih tehnologija

2. Izmijenjena organizacija
- Etnocentrine, policentrine, geocentrine
korporacije (Peujli)
- Poveava se broj geocentrinih
korporacija koje nijesu vezane za zemlju
porijekla i u sutini su bezdravne.
- Prilagoavanje lokalnom ambijentu (
Andrea Semprini korporativni
multikulturalizam)

2. Izmijenjena organizacija
- Trend ukrupnjavanja kapitala i
megaintegracije korporacija u pojedinim
oblastima globalni oligopoli (80-tih je
svjetskom industrijom hrane i pia
vladalo oko 180 korporacija. Krajem 90tih, taj broj je opao na 60 sa tendencijom
daljeg opadanja. Takoe, krajem 90-tih
devet kompanija (umjesto 65, 80-tih) je

2. Izmijenjena organizacija
kontrolisalo 90% trgovine pesticidima.
-Ekonomska integracija svijeta i politika
strategija za njeno otelotvorenje. Slabe
drave ija se uloga svodi na uklanjanje
prepreka za slobodno kretanje kapitala.
- Dva osnovna pravila funkcionisanja
korporacija (Peujli):

2. Izmijenjena organizacija
1. Imperativ profita rast profita kao
primarni interes i obaveze prema profitu
kao primarne.
2. Ekspanzija korporacija kao uslov
njihovog opstanka.

2. Izmijenjena organizacija
- Integracija i proirivanje kao drugi opti
organizacioni trend savremenog
kapitalizma. (to je kompanija globalnija
to je sve bogatija)
- Offshore centri tj. poveanje njihovog broja
kao trei organizacioni trend