Predavanja iz predmeta Poslovna matematika: II dio

U okviru drugog dijela predavanja predvieno je da studenti savladaju slijedee programske

sadraje:
1. Matrine jednaine i nain njihovog rjeavanja.
2. Rang matrice. Metod odreivanja ranga matrice.
3. Sistemi od m jednaina sa n nepoznatih. Rjeavanje sistema jednaina pomou matrica.
4. Gaussova metoda rjeavanja sistema jednaina.
II.1. Matrine jednaine.
Jednaine oblika A X B , A X B i slino u kojima je nepoznata varijabla matrica
nazivaju se matrine jednaine. Oigledno je da matrina jednaina A X B , za martice
A, B formata m x n ima jedinstveno rjeenje, matricu X B A . Meutim, to nije sluaj sa
jednainom A X B ili jednainom Y A B , pri emu pretpostavljamo da su matrice
odgovarajuih formata.
Ukolikoje matrica A kvadratna i invertibilna (napomenimo da samo za kvadratnu matricu
moemo govoriti o invertibilnosti) tada gornje jednaine imaju jedinstveno rjeenje
X A1 B odnosno Y B A1 . Pri rjeavanju ovakvih jednaina potrebno je vodoti rauna o
tome s koje strane matrica A mnoi nepoznatu X , odnosno Y , jer mnoenje matrica nije
komutativno.
Jednaine A X B i Y A B mogu imati rjeenje i u sluaju da matrica A nije kvadratna
matrica, kao i u sluaju da matrica A jeste kvadratna ali nije invertibilna. U tom sluaju
jednaina moe imati i beskonano mnogo rjeenja . Takoer, moe se dogoditi da u ovom
sluaju jednaine nemaju rjeenja.
Na vjebama ete detaljnije obraditi naine rjeavanja matrinih jednaina.
II.2. Rang matrice. Metod odreivanja ranga matrice.
II.2.1. Rang matrice
a11 a12
a
a
Neka je A ...21 ...22
a
m1 am 2

... a1n
... a2 n
mxn . Ukoliko ta matrica nije
... ... proizvoljna matrica formata
... amn

kvadratna, ne moemo izraunati njenu determinantu. Meutim, od kolona i vrsta matrice A

mogue je formirati submatrice matrice A koje su kvadratne. Ako je B submatrica matrice
A formata rxr kaemo da je ta submatrica reda r . Ukoliko je, npr. m n , tada je m najvei
red kvadratne submatrice koju je mogue formirati pomou kolona matrice A . Ukoliko je
matrica A kvadratna, tada je sama matrica A svoja submatrica (reda m n ) , a mogue je
formirati i submatrice reda n 1 , one reda n 2 , itd.
Nakon to formiramo kvadratne submatrice matrice A moemo izraunati njihove
determinante. Vrijednost determinante submatrice moe biti razliita od nule ili jednaka nuli.
Definicija. Red submatrice najveeg mogueg reda, ija determinanta je razliita od nule
zovemo rangom matrice A .

12

 1 2 0
Primjer1. Vidjeli smo da je determinanta matrice A 2 3 1 jednaka -9, pa je rang te
0 2 1

matrice jednak 3, poto je to red determainante matrice A koja je razliita od nule.

1 2 3 4
5 6 7 8
Primjer 2. Determinanta matrice A 9 10 11 12 jednaka je nuli, to znai da je rang
13 14 15 16

matrice A manji od 4, tj. moe biti najvie 3. Da bismo ustanovili da li je rang matrice jednak
3 ili manji, po definiciji morali bismo formirati sve submatrice matrice A reda 3 (to bi
zapravo bili minori elemenata matrice A , njih 16) i vidjeti da li meu njima postoji neka koja
je razliita od nule. Ukoliko postoji, tada bi rang matrice bio jednak 3. Meutim, ukoliko je
svih 16 determinanti reda 3 jednako nuli, tada bismo morali izraunavati determinante reda 2.
Vidimo da je ovakav nain odreivanja ranga matrice veoma komplikovan. Zbog toga emo u
narednom paragrafu objasniti kako se na mnogo elegantniji nain moe odreivati rang
matrice.
II.2.2. Elementarne transformacije nad matricom
Definicija. Elementarne transformacije nad matricama su one transformacije nad vrstama ili
kolonama matrice koje ne mijenjaju njen rang.
Moe se pokazati da u elementarne transofmacije nad matricama spadaju:
1. Meusobna zamjena mjesta dvije vrste ili kolone matrice.
2. Mnoenje elemenata bilo koje vrste ili kolone matrice realnim brojem, razliitim od nule.
3. Sabiranje elemenata jedne vrste ili kolone matrice sa odgovarajuim elementima druge
vrste ili kolone matrice, prethodno pomnoenim nekim brojem.
Definicija. Matrice koje se mogu transformisati iz jedne u drugu elementarnim
transformacijama zovemo ekvivalentne matrice.
Ekvivalentne matrice imaju isti rang. Ako su A i B ekvivalentne matrice, piemo A : B .
Svaku matricu moemo elementarnim transformacijama svesti na tzv. "trapezni" oblik
pomou kojeg je lako odrediti rang:
Rang trapezne matrice jednak je broju vrsta te matrice koje nisu sastavljene od svih nula.
Pokaimo to na slijedea dva primjera:
1 2 0 2
1 3 1 3
Primjer 1. Odredimo rang matrice A 1 1 0 2 . Data matrica je formata 4x4 pa je
2 4 1 13

njen maksimalan mogui rang jednak 4.

Pri odreivanju ranga koristiemo se elementarnim transformacijama matrice na slijedei
nain:
U prvoj koloni matrice A , u drugoj, treoj i etvrtoj vrsti trebamo dobiti nule. To emo uraditi
transformacijama nad vrstama. Prvu vrstu emo prepisati; zatim emo drugu vrstu sabrati s
prvom i dobiti matricu

13

 1 2 0 2
0 1 1 5
1 1 0 2 . Zatim emo od prve vrste oduzeti treu vrstu i dobiti matricu
2 4 1 13

1 2 0 2
0 1 1 5
0 1 0 4 . Na kraju, od etvrte vrste emo oduzeti prvu vrstu pomnoenu sa 2 i dobiti
2 4 1 13

1 2 0 2
0 1 1 5
0 1 0 4 . Sada kada smo u prvoj koloni dobili nule ispod elementa 1, trebamo dobiti
0 0 1 9

nule u treoj i etvrtoj vrsti druge kolone. Prvu i drugu vrstu emo prepisati. Ostalo je samo
da saberemo treu vrstu s drugom, jer u etvrtoj vrsti ve imamo nulu gdje nam je potrebna.
1 2 0 2
0 1 1 5
Dobijamo matricu 0 0 1 9 . Na kraju, potrebno je u treoj koloni dobiti nulu u
0 0 1 9

etvrtoj vrsti. To emo dobiti tako to prve tri vrste prepiemo, a od etvrte vrste oduzmemo
1 2 0 2
0 1 1 5
treu. Imamo: 0 0 1 9 .
0 0 0 0

Sada smo zavrili sa elementarnim transformacijama nad matricom A , jer smo dobili
trapeznu matricu (potrebno je da ispod elemenata glavne dijagonale matrice budu sve nule).
Pogledajmo sada koliko ova matrica ima vrsta koje nisu sastavljene od svih nula. Vidimo da
ih ima 3. Dakle, rang matrice A jednak je 3.
zavisnosti od realnih parametara a i b odredimo rang matrice
1
4 .
2

Kao prvo, zamijeniemo mjesta kolonama matrice A , kako bi se parametri a i b nali u

treoj i etvrtoj koloni. Dobijamo ekvivalentnu matricu
1 1 1 3
4 3 2 6 . Sada je potrebno dobiti nule na drugom i treem mjestu u prvoj koloni. To
2 6 a b

emo uiniti tako to emo prvu vrstu prepisati, zatim od druge vrste oduzeti prvu vrstu
pomnoenu sa 4, te od tree vrste oduzeti prvu vrstu pomnoenu sa 2 (ovdje smo uradili dva
koraka odjednom). Dobijamo matricu
1
3
1 1
0 7 2
6 . Sada emo drugu vrstu pomnoiti sa 1/7 i dobiti matricu
0 4 a 2 b 6

1
3
1 1
0 1 2 / 7 6 / 7 . Na kraju, potrebno je dobiti nulu na treem mjestu u drugoj koloni.
0 4 a 2 b 6

To emo uiniti tako to emo drugu vrstu prepisati, a zatim treu vrstu sabrati sa drugom
vrstom pomnoenom sa 4. Dobijamo trapeznu matricu
Primjer
1
A 2
a

2.
3
6
b

U
1
3
6

14

1
3
1 1
0 1
2 / 7
6 / 7 .
0 0 a 22 / 7 b 66 / 7

Ukoliko je a 22 / 7 0 (tj. a 22 / 7 ) ili b 66 / 7 0 (tj. b 66 / 7 ), tada je trea vrsta

dobijene trapezne matrice razliita od svih nula, pa je u tom sluaju rang matrice A jednak 3.
Ukoliko je a 22 / 7 i b 66 / 7 , tada se trea vrsta trapezne matrice sastoji od svih nula, pa
je rang matrice A u tom sluaju jednak 2.
1 2 3 4
5 6 7 8
Za samostalan rad odredite rang matrice A 9 10 11 12 , pomou elementarnih
13 14 15 16

transformacija.
II.3. Sistemi od m jednaina sa n nepoznatih. Rjeavanje sistema jednaina pomou
matrica.
II.3.1. Sistemi od m jednaina sa n nepoznatih.
Vidjeli smo ranije da su sistemi jednaina jako bitni za odreivanje ravnotenog stanja,
odnosno ekvilibriuma. Sada emo dati matematiku definiciju sistema linearnih jednaina i
obrazloiti osnovne metode rjeavanja ovih sistema jednaina.
Definicija. Sistem od m linearnih jednaina sa n nepoznatih x1 , x2 ,..., xn je skup jednaina
a11 x1 a12 x2 ... a1n xn b1
a21 x1 a22 x2 ... a2 n xn b2
oblika
,
(1)
M
am1 x1 am 2 x2 ... amn xn bm
gdje su aij , bi elementi polja realnih ili kompleksnih brojeva.
Brojevi aij su koeficijenti uz nepoznate, a bi su slobodni lanovi. Ako je u sistemu (1) barem
jedno bi 0 sistem je nehomogen. Ako je b1 b2 ... bm 0 sistem (1) je homogen sistem.

Sistem (1) je saglasan ako postoji n-torka brojeva 1 , 2 ,..., n koje zadovoljavaju taj
sistem. Kaemo jo da tad sistem ima rjeenje, a ureenu n-torku 1 , 2 ,..., n zovemo
rjeenje sistema.
Sistem (1) moe:
a)
imati jedinstveno rjeenje tad kaemo da je sistem odreen;
b)
imati beskonano mnogo rjeenja tada je sistem neodreen
(u oba sluaja a i b sistem je saglasan, odnosno, ima rjeenje);
c)
nemati rjeenja tada sistem nije saglasan, za sistem kaemo da je protivrjean.
Rijeiti sistem znai nai sve n-torke brojeva koje su rjeenje sistema ili ustanoviti da sistem
nema rjeenja.
Dva sistema jednaina su ekvivalentna ako imaju isti skup rjeenja.

15

Pri rjeavanju sistema nad tim sistemom moemo vriti takozvane elementarne
transformacije koje dati sistem prevode u ekvivalentan sistem. Ove transformacije su sline
elementarnim transformacijama nad matricama. To su:
1)
2)
3)

zamjena mjesta bilo koje dvije jednaine sistema;

mnoenje proizvoljne jednaine sistema nekim brojem k 0 ;
sabiranje dvije jednaine sistema (prethodno pomnoene nekim brojemrazliitim od
nule).

II.3.2. Rjeavanje sistema jednaina pomou matrica.

Matrice moemo koristiti pri rjeavanju sistema jednaina na razliite naine. Prije svega,
svaki sistem jednaina moe se napisati u matrinom obliku. Ukoliko je A aij matrica
sastavljena od koeficijenata uz nepoznate, tu matricu zovemo matrica sistema. Vektor kolona
B bi zove se kolona slobodnih lanova, dok je vektor kolona X xi kolona sa
nepoznatim. Uz navedene oznake, sistem jednaina (1) moemo napisati kao matrinu
jednainu AX B .
Ukoliko je matrica A kvadratna, tj. broj nepoznatih u sistemu je jednak broju jednaina, i
ukoliko je det A 0 (matrica A je regularna) tada sistem jednaina (1) ima jedinstveno
rjeenje, dato sa X A 1 B .
Ukoliko matrica sistema nije kvadratna, tada sistem (1) ne moe imati jedinstveno rjeenje.
Moe imati ili beskonano mnogo rjeenja ili nemati rjeenja, to je mnogo jednostavnije
utvrditi pomou Kronecker-Capellievog metoda za rjeavanje sistema o kome emo vie rei
neto kasnije.
Na osnovu reenog, lako je zakljuiti da je matrina metoda za rjeavanje jednaina pogodna
za sluaj kada je matrica sistema regularna kvadratna matrica (to je est sluaj kada
rjeavamo konkretan ekonomski problem) i u tom sluaju rjeenje sistema se trai tako to se
nae inverzna matrica matrice sistema i pomnoi sa desne strane sa vektor kolonom slobodnih
lanova.
Pogledajmo na primjeru modela nacionalnog dohotka kako se primijenjuje matrina metoda
rjeavanja sistema jednaina.
Posmatrat emo model nacionalnog dohotka oblika
Y C I 0 G0
C a b Y T ,
(2)
T d tY
Gdje je Y varijabla nacionalnog dohotka, C varijabla ukupne potronje i T varijabla poreza.
I 0 predstavlja nivo investicija, G0 vladinu potronju (koje su nam poznate veliine), a i d su
pozitivni parametri, parametar b prima vrijednosti iz intervala 0,1 , dok je t 0,1 stopa
poreza na dohodak (jednaka je postotku poreza na dohodak podijeljenom sa 100). Ovaj model
je jedan od najeih stacionarnih modela nacionalnog dohotka. Sa (2) je zapravo dat sistem
od tri jednaine sa tri nepotnate: Y , C i T . Rjeavanjem ovog sistema jednaina odrediemo
ekvilibrium sistema: to je trojka Y , C , T .
Kao prvo sistem emo napisati u neto drugaijem (kanonskom) obliku:

16

Y C I 0 G0
bY C bT a .
tY T d
Ovaj sistem moemo napisati kao slijedeu matrinu jednainu:
I 0 G0
1 1 0 Y
b 1 b C
a .
t 0 1 T
d

1 1 0
b 1 b 1 bt b 0 , jer je 1 b 0 , poto je 0 b 1 i bt 0 , to je
det
Kako je
t 0 1

1 1 0
matrica b 1 b invertibilna, to znai da sistem ima jedinstveno rjeenje oblika
t 0 1

1
Y
I G
1 1 0
C b 1 b 0 a 0
.

d
T t 0 1

Kako bi
1
A b
t

nali rjeenje sistema potrebno je odrediti inverznu matricu

1 0
1 b . Naimo odgovarajue kofaktore. Imamo:
0 1

11 1
1 2 b
b
b
A11 1
1,
A12 1
1 b bt b 1 t ,
0 1
t 1
A13 1

1 3

A22 1

22

A31 1

31

A33 1

3 3

b 1
t ,
t 0

A21 1

2 1

1 0
1,
t 1

A23 1

23

1 0
b ,
1 b

A32 1

3 2

matrice

1 0
1 1 1 ,
0 1
1 1
1 t t ,
t 0
1 0
1 b b ,
b b

1 1
1 b .
b 1

Sada formirajmo matricu kofaktora.

1
1

b
1

t
1
transponovanja imamo

t
t

1
1 b

1
b 1 t 1 b .
A1
1 b bt
t
t 1 b

Sada je
Y
1
1 b

1
C
b 1 t 1 b
1 b bt
T
t
t 1 b

1 b 1 t
t

1
1
t . Nakon
Dobijamo matricu
b
b
1 b

b
b . Dakle,
1 b

I 0 G0 a bd
I 0 G0
1

a
b 1 t I 0 G0 a bd .

1 b bt t I G at d 1 b
d

0
0
17

Dakle, ekvilibrium modela se dostie kada je

Y

I 0 G0 a bd
,
1 b bt

b 1 t I 0 G0 a bd
,
1 b bt

t I 0 G0 at d 1 b
.
1 b bt

Kao to vidimo, matrini metod rjeavanja sistema jednaina je veoma pogodan za sisteme
jednaina kod kojih imamo mnogo parametara.
II. 4. Gaussova metoda rjeavanja sistema jednaina.
Gaussova metoda rjeavanja sistema jednaina jo se zove Gaussova metoda eliminacije a
sastoji se u tome da se sistem jednaina elementarnim transformacijama svede na trougaoni
oblik (ili trapezni oblik ako je m n ) iz kojeg moemo direktno odrediti nepoznatu. Gaussov
metod se moe primjenjivati na sisteme sa proizvoljnim brojem nepoznatih i jednaina. Kako
bismo izbjegli dosta sloene oznake pri obrazlaganju ovog metoda u optem sluaju, metod
emo objasniti na slijedeem primjeru.
Primjer 1. Rijeiti sistem:

x1 2 x2 3 x3 x4 1
2 x1 x2 x3 2 x4 7
x1 3 x2 x3 x4 4
x1 x2 x3 x4 2
Prvo emo promijeniti redoslijed jednaina tako da e etvrta jednaina, koja je
najjednostavnijeg oblika, postati prva:
x1 x2 x3 x4 2
x1 2 x2 3 x3 x4 1
2 x1 x2 x3 2 x4 7 . Zatim emo drugu jednainu pomnoiti sa -1 i dodati joj prvu,
x1 3 x2 x3 x4 4
jednainu. Dobijamo:
x1 x2 x3 x4 2
3 x2 2 x3 2 x4 1
2 x1 x2 x3 2 x4 7 . Slino, od tree jednaine emo oduzeti prvu, pomnoenu sa dva, a
x1 3 x2 x3 x4 4
etvrtu jednainu emo pomnoiti sa -1 i dodati joj prvu jednainu:
x1 x2 x3 x4 2
3 x2 2 x3 2 x4 1
3 x2 x3
3 . Dodavajui treoj jednaini drugu, a etvrtoj (pomnoenoj sa tri)
2 x2 2 x3 2 x4 6
dvostruku drugu dobijamo:
x1 x2 x3 x4 2
3 x2 2 x3 2 x4 1
3x3 2 x4 4 . Na kraju, dodavajui trostrukoj etvrtoj jednaini treu pomnoenu sa
2 x3 10 x4 20
dva, dolazimo do konane (trougaone) forme:
x1 x2 x3 x4 2
3 x2 2 x3 2 x4 1
3x3 2 x4 4 .
34 x4 68

18

Iz etvrte jednaine je x4 2 . Uvrtavajui to u treu jednainu dobijamo: 3 x3 2 2 4 , to

jest x3 0 . Uvrtavajui te dvije vrijednosti u drugu jednainu imamo: 3 x2 2 0 2 2 1 ,
odakle je 3 x2 3 to jest x2 1 . Konano, uvrtavajui tri dobijene vrijednosti u prvu
jednainu sistema lako izraunavamo: x1 1 0 2 2 , dakle x1 1 .
Na ovaj nain smo dobili da je ureena etvorka 1, 1, 0, 2 rjeenje polaznog sistema.
Primjer 2. Rijeiti sistem:

x1 2 x2 3 x3 2 x4 x5 3
2 x1
x3 x4 5 x5 2
x1 2 x2 x3 6 x4 5 x5 3 .
x1 2 x2 12 x3 5 x4 12 x5 1
Gaussovu metodu moemo ilustrirati elementarnim transformacijama nad vrstama matrice
Ap A B gdje je A matrica sastavljena od koeficijenata sistema tzv matrica sistema, dok
je B vektor kolona slobodnih lanova. Imamo
1 2 3 2
1 3
2 0 1 1 5 2
Ap A B
1 2 1 6
5 3 .
1 2 12 5 12 1

Kao prvo, elementarnim transformacijama emo dobiti nule ispod elementa 1 u prvoj koloni,
na slijedei nain: drugu vrsti sabraemo sa dvostrukom prvom vrstom, treoj vrsti
(pomnoenoj sa -1) dodaemo prvu, a etvrtoj vrsti emo takoer dodati prvu vrstu. Sada
dobijamo ekvivalentnu matricu:
1 2 3 2
1 3
0 4 7 5 3 4
0 0 4 4 4 0 . Ako treu vrstu podijelimo sa etiri i od etvrte vrste oduzmemo
0 4 15 3 11 4

drugu dobijamo:
1 2 3 2 1 3
0 4 7 5 3 4
0 0 1 1 1 0 . Konano, oduzimajui od etvrte vrste treu pomnoenu sa osam
0 0 8 8 8 0

imamo konani (trapezni) oblik:

1 2 3 2 1 3
0 4 7 5 3 4
0 0 1 1 1 0 .
0 0 0 0 0 0

Kako smo od poetnog sistema stvorili matricu to nam i ova matrica predstavlja sljedei
sistem jednaina:
x1 2 x2 3 x3 2 x4 x5 3
4 x2 7 x3 5 x4 3x5 4 .
x3 x4 x5 0
Na kraju metoda eliminacije doli smo do sistema od tri jednaine sa pet nepoznatih, to
znai da sistem nee imati jedinstveno rjeenje, nego e imati beskonano mnogo rjeenja, pri
emu e dvije nepoznate biti proizvoljne, a ostale emo izraziti pomoi te dvije nepoznate. Na

19

osnovu oblika posljednje, najjednostavnije jednaine vidimo da e dvije nepoznate pomou

kojih emo izraavati ostale biti x 4 i x5 . Iz tree jednaine dobijamo:
x3 x4 x5 , pa uvrtavajui to u drugu jednainu imamo:
4 x2 7 x4 7 x5 5 x4 3x5 4 , tj. 4 x2 4 12 x4 4 x5 , odnosno x2 1 3 x4 x5 .
Konano, uvrtavajui dvije dobijene vrijednosti u prvu jednainu dobijamo:
x1 2 6 x4 2 x5 3 x4 3 x5 2 x4 x5 3 odakle imamo x1 1 x4 2 x5 .
Dakle, dobili smo da je rjeenje polaznog sistema svaka ureena petorka
1 x4 2 x5 ,1 3x4 x5 , x4 x5 , x4 , x5 , gdje su x4 i x5 proizvoljni.
Napomenimo jo jednom da je u ovom sluaju sistem saglasan ali neodreen (ima beskonano
mnogo rjeenja).

20