18.1.

2015

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

OSNOVI MAINSTVA
UVOD U MAINSTVO

TRAVNIK, 2013.

Mainstvo je grana tehnike iji je cilj da se to racionalnije iskoriste prirodna

sredstva koja stoje ovjeku na raspolaganju materija i energija, na osnovu
prirodnih zakona i posredstvom maina, da ljudima omogui to bolji ivot u
materijalnom i duhovnom smislu.

Prema saznanjima savremene nauke, maina je mehanika naprava koja

vri odreena kretanja, pri emu se transformie energija, materijal ili
informacija. Osnovna namjena maine je djelimina ili potpuna zamjena
radnih funkcija ovjeka, sa ciljem da se olaka rad i povea njegova
efektivnost

U zavisnosti od funkcije, razlikuju se pogonske maine, koje transformiu

energiju, radne maine, koje mijenjaju oblik, svojstvo, stanje ili poloaj
predmeta rada i informacione maine, namijenjene za prikupljanje, obradu
i koritenje informacija

18.1.2015

U pogonske maine spadaju: elektromotori, elektrogeneratori, motori sa

unutranjim sagorjevanjem, turbine, parne maine i dr.
Zadatak pogonskih maina je da druge vidove energije (potencijlana vode,
toplotnu pare ili gasa, elektrinu, nuklearnu i drugu) uz male energetske
gubitke , transformie u mehaniku energiju sposobnu da vri mehaniki rad,
kao to su npr. motori sus gdje se toplotna energija gasa pretvara u mehaniku
energgiju klipa i klipnjae ili pak hidrauline turbine gdje se potencijalna
energija vode transformie u mehaniku energiju turbinskog kola itd.
Radne maine ine transportne maine (sredstva): automobili, lokomotive,
avioni, brodovi, itd., specijalne transportne maine (transporteri, konvejeri,
elevatori, kranovi, viljukari i dr.), kao i maine sa odgovarajuim oruima:
strugovi, glodalice, rendisaljke (maine alatke), graevinske, rudarske i
poljoprivredne maine.
Zadatak radnih maina sastoji se u tome da se mehanika energija dobijena
od pogonske maine prtvori u koristan mehaniki rad kao npr. kod alatnih
maina (obrada materijala), dizalice (kretanje tereta), pumpe (transport
fluida), elektrogeneratori (proizvodnja elektrine struje), vozila (transportne
usluge) itd.

Specijalne radne maine su maine automati, koje sve operacije vre

radnim mehanizmima automatski, bez uea ovjeka u proizvodnom
procesu.
Najmlaa generacija maina su informacione maine, meu kojima su
najznaajnije raunarske maine

Na prvi pogled izgleda jednostavno da se eljeno rjeenje jedne mainske

konstrukcije koja e izvravati koristan rad dobija povezivanjem pogonskih
i radnih maina, Meutim, ako se zna da pogonska maina obino na svom
izlaznom vratilu ima veliki broj obrtaja, a time i mali obrtni moment
(moeda savlada malo optereenje), a isto tako su radne maine esto
izloene velikim otporima (veliki obrtni momenti), jasno je da izmeu
pogonskih i radnih maina treba ugraditi jo jedan vid maina ija uloga je
da mali obrtni moment kojeg ima pogonska maina povea toliko koliko je
potrebno da se savladaju veliki otpori kod radnih maina.
Ovaj vid posrednih maina, postavljenhi izmeu pogonskih i radnih
maina naziva se prenosnik.

18.1.2015

Smanjivanjem broja obrtaja poveava se obrtni moment, a time i obimne sile

potrebne za savlaivanje otpora od radnih maina .
Pored toga, prenosnici imaju sposobnost promjene smjera okretanja vratila
ulaznog vratila radne maine u odnosu na pogonsku mainu. Takva cjelina,
sastavljena, od pogonske maine, prenosnika i radne maine sainjavaju
sloenu mainu kao to je to na primjer motorno vozilo.
Osim naprijed tzv. dinamikih maina (kretanjem se ostvaruje mehaniki
rad), postoje i maine preteno statikog karaktera kao to su razniaparati,
ureaji, instalacije, instrumenti. Njihova uloga u procesu proizvodnje moe da
bude npr. transformacija hemijske energije goriva u potencijalnu energiju pare
(parni kotlovi), transformacija elektrinog napona (elektrini transformator),
transport gasnih ili tenih fluida (cijevne instalacije) itd.
Tehniki osmiljeno povezivanje maina (pogonska maina, prenosnik i
radna maina), instalacije, razni ureaji, mjerni i drugi instrumenti ine
postrojenje.

Svaka maina ili postrojenje najprije treba da se osmisli, projektuje, konstruie

i prorauna , da se propie nain izrade (tehnologija), kontrola i montaa
njenih sastavnih dijelova, sve to da se realizuje i sastavi u jednu tehniku
cjelinu , da se ispita i pusti u rad i na kraju da se vodi briga za njen ispravan
rad u predvienom vijeku trajanja (blagovremena zamjena oteenih i
dotrajalih dijelova).

Elementi transportnih sredstava mogu se podijeliti na opte i posebne. Opti

elementi (osovine vratila, zupanici, spojnice, zavrtnji, navrtke, podloke i
dr.) ulaze u sastav svih transportnih sredstava, dok posebni (klip, klipnjaa,
koljenasto vratilo i sl.) sainjavaju samo odreena transportna sredstva.

U najveem procentu, elementi transportnih sredstava se izrauju

(oblikuju) postupcima skidanja strugotine (rezanjem) i postupcima bez
skidanja strugotine (plastinim deformisanjem).

18.1.2015

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

Saobraajni fakultet

Predmet: OSNOVI MAINSTVA

Elementi strojeva

Travnik, 2013.

OSOVINICE, IVIJE, USKONICI, RASCJEPKE

su jednostavni i jeftini mainski elementi (osovinice - svornjaci, ivijezatici, uskonici i rascjepke) koji slue za spajanje, pozicioniranje,
centriranje i osiguranje poloaja mainskih dijelova. Oblik i dimenzije
obraenih strojnih elemenata standardizirani su i prilagoeni potrebama
u svakodnevnoj mainskoj praksi.

OSOVINICE
Osovinice se upotrebljavaju za zglobno spajanje mainskih dijelova. Pri
tome jedan dio moe biti pokretljiv oko osovinice, dok drugi miruje ili su
oba dijela pokretljiva. Pokretljivi dio osovinice mora biti uvijek
podmazivan. Promjer svornjaka obino je izraen s tolerancijom h11, dok
je tolerancija provrta, s obzirom na propisanu zranost, D9, D11, C11,
B12 ili A11. Svornjaci za optu upotrebu prvenstveno se izrauju od elika
za automate s tvrdoom 125 do 245 HV, a za velika optereenja
upotrebljavaju se elici za poboljanje, te elici za cementiranje i kaljenje.

18.1.2015

Oblik i dimenzije standardnih osovinica (svornjaka)

Oblici i dimenzije osovinica su standardizirani DIN 1433, Din1434, DIN 1435.

Slika Spojevi mainskih dijelova sa osovinicama standardnih oblika:

a) glatka osovinica s rascjepkom, b) glatka osovinica s uskonikom,
c) osovinica s glavom, d) osovinica s navojem

U fazi konstruiranja oblik i veliina osovinice - svornjaka obino se odabiru

prema dimenzijama sastavnih dijelova koje osovinica povezuje.
Za prenik osovinice d se, ovisno o irini poluge l1 i irini kuita l2,
preporuuju vrijednosti:
l1/d= 1,0 1,6
l2/d= 0,4 0,6
S obzirom na gornje preporuke, idruge konstrukcijske zahtjeve, odabire se
standardizirani promjer svornjaka d iz tablica, a zatim se odabranom
svornjaku provjerava vrstoa.

Slika Optereenja u spoju

mainskih dijelova osovinicom

18.1.2015

IVIJE (ZATICI)
Zatici se upotrebljavaju za vrsti spojstrojnih dijelova koji se prema
potrebi moe i rastaviti.
Prema svojoj funkciji mogu sluiti za spoj glavine s vratilom, ogranienje
hoda, centriranje, pozicioniranje, fiksiranje meusobnog poloaja
strojnih dijelova i sl. Zatici se proizvode od istih materijala kao i
svornjaci, dakle od elika za automate s tvrdoom 125 do 245 HV, a za
velika optereenja i od poboljanog elika, te elika za cementiranje i
kaljenje

Oblik i dimenzije standardnih ivija (zatika)

Oblik i dimenzije ivija - zatika su standardizovani (standardne prenike
ivija navodi Tabela).
S obzirom na upotrebu, ivije - zatici imaju razliite oblike:
cilindrini zatici,
konusni - stoasti zatici,
zasjeeni zatici,

Slika Standardne izvedbe cilindrinih ivija zatika: a), b) i c)

cilindrine ivije prema DIN 7, d) elestine cilinrina ivija prema
DIN 1481 i DIN 7346

18.1.2015

Slika Standardne izvedbe konusnih stoastih ivija-zatika: a) konusne

ivije prema DIN 1, b) konusne ivije s vanjskim navojem prema DIN 258,
c) konusna ivija s unutranjim navojem prema DIN 7978

18.1.2015

USKONICI
slue kao osigurai od osnog pomaka osovine ili vratila, odnosno
dijelova koji lee na osovini ili vratilu, ili su umetnuti u odgovarajue
kuite. Najee se upotrebljavaju kao osigurai od ispada osovinica
(Slika 4.1b), za pozicioniranje kotrljajnjih leajeva na vratilu i u kuitu
(Slika 4.12a), te za osno pozicioniranje raznih strojnih elemenata
(koloture, ramenice, zupanici, itd) na osovine ili vratila, Slika 4.12b.

Dijele se na:
vanjske uskonike koji se umeu u odgovarajue oblikovan lijeb
na osovini ili vratilu; dimenzije vanjskih uskonika i ljebova u
osovini ili vratilu standardizirane su prema DIN 471, Tabela.
unutarnje uskonike koji se umeu u odgovarajue oblikovan
lijeb u kuitu; dimenzije unutarnjih uskonika i ljebova ukuitu
standardizirane su prema DIN 472, Tabela

Slika Primjeri upotrebe uskonika: a) pozicioniranje kotrljajnog leaja na vratilu i u

kuitu, b) pozicioniranje zupanika na vratilu

Uskonici se izrauju od elika za opruge (npr. C55E, C60E prema EN

10027-1) s vlanom - zateznom vrstoom Rm 1200 N/mm2, koja
osigurava potrebna svojstva elastinosti uskonika. Naime, prilikom
montae uskonike je potrebno posebnim klijetima primjereno elastino
deformirati (vanjske uskonike rastegnuti, a unutarnje sabiti)

18.1.2015

RASCJEPKE
Rascjepke su jednostavni i jeftini strojni elementi koji se upotrebljavaju
prvenstveno kao osigurai od ispadanja svornjaka i osigurai od
odvijanja matice u vijanim spojevima, slika 4.13.
Standardizirane su prema DIN 94 (ISO 1234). Rascjepke se izrauju
prvenstveno od mekih konstrukcijskih elika, a rjee od bakra, bronzi i
legura aluminija. Rascjepka ima manji promjer od promjera rupe u
svornjaku ili vijku, to osigurava jednostavnu montau. S obzirom da
materijal rascjepke ima nisku granicu teenja, oba njena kraka mogu
se nakon namjetanja u svornjak ili vijak lako plastino deformirati i
time sprijeiti ispad rascjepke. Prilikom demontae krakovi rascjepke
ponovno se izravnaju i rascjepka se izvue. Upravilu se pojedina
rascjepka upotrebljava samo jednom.

Slika Rascjepka i njene primjene

18.1.2015

KLINOVI
Jedan od veoma estih naina spajanja u razdvojivu vezu je putem
klina. Glavni zadatak klina je da sa vratilom spaja: zupanik, kainik,
lananik, spojnicu, zamajac i dr. obrtni dio. Pored ovoga klinovi slue i
za vodjenje i osiguranje dijelova maina.
Nain postavljanja klina je takav da se u vratilu i glavini elementa koji
se spaja sa vratilom prvo izrade ljebovi. Zatim se u taj ljeb postavlja
klin koji povezuje pomenute elemente u funkcionalnu cjelinu.
Prema poloaju u odnosu na osu vratila klinovi mogu biti: uzduni i
popreni.
Uzduni klinovi se postavljaju du ose vratila, a popreni upravno na
nju. Uzduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez njega.

Klinovi bez nagiba

Klinovi bez nagiba imaju oblik kvadra i mogu biti sa: poluokruglim i ravnim
elom.
Na slici prikazan je nain spajanja klinom bez nagiba.
Dimenzije klina se izraavaju u obliku: l x b x h (mm), pri emu je l -duina,
b -irina, a h -visina klina. Date su standardom.

Slika Klin bez nagiba sa: a) poluokruglim, b) i c) ravnim elom

10

18.1.2015

Klinovi sa nagibom
Klinovi sa nagibom pored momenta prenose i aksijalne sile i to otporom
klizanja koji se javlja na povrinama dodira glavine i klina sa jedne, i
podglavka i klina sa druge strane.
Primjenjuju se kod sporohodnih vratila sa obrtnim momentima sa udarima.
Nain spoja putem klina sa nagibom prikazan je na slici. Dimenzije su date
standardom.

Slika Klin sa nagibom

ljebni spojevi
Predstavlja spoj ljebljenog vratila i ljebljene glavine nekog elementa za
prenos snage. ljebni spoj prikazan je na slici ??. Naovaj nain se
tangencijalna (obimna) sila dijeli na vie povrina i primjena im je upravo
kod veih optereenja naroito dinamike prirode, a pogodni su i za
pokretljive veze (kod mjenjaa, frikcione spojnice i sl.). Takoe,
primjenjuju se i da bi se poveala tanost centriranja ose vratila i ose
glavine. Centriranje glavine u odnosu na osu podglavka moe biti po
bonim povrinama (kod sve tri vrste ljebnih spojeva) i po spoljanjem ili
unutranjem cilindru {to se moe primjeniti kod ljebnih spojeva sa
ravnim bokovima (sl a).
Prema obliku profila boka ljebni spojevi mogu biti sa: ravnim bokovima,
sa evolventnim bokovima i sa trouglastim profilom ljebova (sl. 5). Poto
se pomou vie dodirnih povrina prenosi obimna sila, ljebovi su manje
dubine u odnosu na ljeb sa klinom. Nedostatak je u tome to su skupi za
izradu.

11

18.1.2015

OPRUGE
Opruge su mainski elementi za elastino spajanje.
Upotrebom pogodnih materijala i pogodnim oblikovanjem, opruge se pod
optereenjem elastino deformiu, a nakon prestanka djelovanja optereenja
vraaju se u prvobitni oblik
Opruge mehaniki rad pretvaraju u potencijalnu energiju, a nju opet u mehaniki
rad. Zato se opruge mogu zvati i akumulatori mehanike energije.

12

18.1.2015

Podruja primjene opruge:

akumulacija energije satni mehanizam
amortizacija udara ovjesi tokova, elastine spojnice
ogranienja sile presa
mjerenje sile dinamometri
regulacija ventili
elementi titranja ili ublaavanja titranja

Materijali, naprezanja i vrstoa

Uobiajeni materijali za opruge su:
zakaljivi ugljenini elici
hrom elici
silicijumski elici
silicijum-manganski elici
hrom-vanadijum elici
mesing
fosforna bronza
silijumska bronza

13

18.1.2015

elici i primjeri upotrebe toplo oblikovanih elika za opruge (DIN 17 221)

elici od kojih se izrauju opruge moraju zadovoljiti sljedee uslove:

visoka granica elastinosti

velika trajna dinamika vrstoa
laka obadljivost u hladnom stanju

Potrebna dobra mehanika svojstva dobivaju materijali za opruge

postupcima:
bruenjem
poliranjem
hladnim valjanjem
hladnim vuenjem
nitriranjem

difuzijskom metalizacijom

14

18.1.2015

Kod opruga koje su optereene na:

razvlaenje, pristisak i savijanje specifina sila zavisna je od modula
elastinosti E
torziju specifina sila zavisna je od modula smicanja G

Doputena naprezanja kod opruga su:

pri konstantnoj sili
pri pulzirajuem dinamikom naprezanju
pri naizmjeninom dinamikom optereenju -

OPRUGE OPTEREENE NA SAVIJANJE

Lisnata opruga s konstantnim presjekom
Najjednostavniji primjer ovakve opruge je konzolno uvrena lisnata opruga
pravougaonog presjeka. Ako je opruga optereena silom F koja djeluje na kraju
opruge, moment savijanja na proizvoljnom mjestu iznosi:

Najvei moment savijanja je:

Obzirom da su irina opruge b i debljina h po itavoj duini jednake (Wy=const),

zbog promjenljivog momenta savijanja mijenja se I naprezanje, pa materijal nije
optimalno iskoriten
Zbog toga se ovakve opruge u praksi koriste samo za mala optereenja,
prvenstveno u preciznoj mehanici.
Za izradu ovakvih opruga prvenstveno se upotrebljavaju hlano valjane eline
trake prema DIN 17222 te legure bakra prema DIN 17670

15

18.1.2015

Ako se upotrijebe dvije i vie lisnatih opruga i krajevi pojedinih listova

odgovarajue oblikuju dobiva se praktiki oblik lisnate savojne opruge u
sloju, tzv. gibanj, koji se esto upotrebljava u drumskim i inskim
vozilima. Njegovo dobro svojstvo je to ublaava udare zbog neravnog
kolovoza, to povolno utie na vonju vozila.

TORZIJSKE OPRUGE
Zavojna torzijska opruga nastaje kad se ica namotava u obliku zavojnice na
cilindar (cilindrine zavojne opruge) ili na stoac (konus) konine zavojne
opruge. Presjek ice obino je okrugao, iako se u praksi upotrebljavaju i zavojne
torzijske opruge s pravougaonim presjekom.
U nastavku su detaljno obraene samo cilindrine zavojne torzijske opruge s
okruglim presjekom, koje se u praksi i najvie upotrebljavaju.

Obzirom na smjer optereenja dijele se na:

pritisne
vune zavojne torzijske opruge

16

18.1.2015

PRITISNE ZAVOJNE TORZIONE OPRUGE

U pritisnim zavojnim torzijskim oprugama optereenje djeluje u aksijalnom smjeru
tako da se opruga sabija (njena duina se prilikom optereenja smanjuje).
Obzirom da postoji opasnost od loma, prvenstveno kod duih opruga, opruge su
voene sa osovinicom (svornjakom) za voenje prenika Dd (unutarnje voenje) ili s
ahurom za voenje prenika Dh (vanjsko voenje)

Pritisne zavojne torzijske opruge mogu se

izraivati u:
hladnom
toplom stanju

17

18.1.2015

VUNE (VLANE) ZAVOJNE TORZIJSKE OPRUGE

U vunim (vlanim) torzijskim oprugama sila djeluje u aksijalnom
smjeru tako da se opruga pod uticajem te sile rastee (njena duina
se prilikom optereenja poveava).
Izrauju se u hladnom ili toplom stanju

TANJIRASTE OPRUGE
Naziv tih opruga potie od toga to su sastavljene od elemenata koji
imaju oblik tanjira bez dna.
Aksijalno optereenje F smatra se jednolino rasporeeno na vanjskom i
unutarnjem obodu tanjira.
Tanjirasta opruga:
a) u neoptereenom stanju
b) u optereenom stanju

- ugao nagiba konusa 47 (10)

dv vanjski prenik 30 300 mm

Ugib opruge je:

s = ho - h

ho visina opruge u neoptereenom stanju

h visina opruge u optereenom stanju

18

18.1.2015

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

Saobraajni fakultet

OSNOVI MAINSTVA
OTPORI KRETANJA DRUMSKIH VOZILA

2013/2014.

OTPORI KRETANJA DRUMSKIH

VOZILA

19

18.1.2015

Otpor zraka

20

18.1.2015

21

18.1.2015

22

18.1.2015

23

18.1.2015

24

18.1.2015

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

Saobraajni fakultet

OSNOVI MAINSTVA
Prenos snage i vuno-brzinske karakterstike

2013/2014.

25

18.1.2015

26

18.1.2015

27

18.1.2015

28

18.1.2015

29

18.1.2015

30

18.1.2015

31

18.1.2015

32

18.1.2015

33

18.1.2015

34

18.1.2015

35

18.1.2015

36

18.1.2015

37

18.1.2015

38

18.1.2015

39

18.1.2015

40

18.1.2015

41

18.1.2015

42

18.1.2015

43

18.1.2015

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

Saobraajni fakultet

OSNOVI MAINSTVA
Potronja goriva

2013/2014.

44

18.1.2015

45

18.1.2015

46

18.1.2015

47

18.1.2015

48

18.1.2015

49

18.1.2015

50

18.1.2015

51

18.1.2015

52

18.1.2015

53