SADRAJ

UVOD .................................................................................. 5

IDIO
OSTEOLOGIA............................... 7
Tkiva..................................................................... &
Kimenamodina.............. ~ ............................ ll

Osifikaci.j a .............................................................. 12
Kosti trupa...... ~" .................................................. 14
Vert1brae .. ~.~ ............................................................ 15
V ~rae cervicales...........1.. ..................................... 16
Vertebrae thoracicae ........

- u. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

17

Vertebrae lumbales..................................... ,............... 18

Vertebrae sacrales ........................................................ 19
Vertebrae cocygeae ...................................................... .20
Columna vertebralis ....................................................... 21
Costae............................................................................ 23

--------~------------~---'--

Stemum............................................................................25
Thorax ................................................................................ 26
Kosti glave ..........................................................................27

Os occipitale ....................................................................... 30
Os sphenoidale.................................................................... 32
Os temporale ........................................................................ 35
Os parietale.........................................................................45
Os frontale ........................................................................... 47
Os ethmoidale ..................................................................... 48
Os lacrimale......................................................................... 51
Os nasale .............................................................................. 52
Vomer................................................................................... 52
Maxilla................................................................................... 53
Os palatinum.......................................................................... 56
Os zygomaticum.................................................................... 58
Mandibula .............................................................................. 59
Os hyoideum ........................................................................... 61

Prekobrojne kosti
glave .............................................................................. 62
Calvaria......................................................................... 62
Basis cranii ..................................................................... 63
Foenticuli cranii ..............................................................65
upljine i udubne
glave ................................................................................. 65
~
~
~

~
~

Cavum nasi ........................................................... 65

Orbitae.................................................................. 66
Fossa temporalis .................................................... 67
Fossa infratemporalis ............................................. 67
Fossa pterygopalatina............................................ 67

Vertebralna teorija glave ................................................... 67

Kosti gornjih extremiteta................................................... 68
Scapula............................................................................... 68
Clavicula............................................................................. 70
Humerus .............................................................................. 70
Radius ................................................................................. 72
Ulna ..................................................................................... 73
Carpus .................................................................................. 74

Proksimalni red.................................. 75
l. Os scaphoideum..................... 75
2. Os lunatum ............................. 75
3. Os triquetrum .........................75

Distalni red
1. Os trapezium ............................ 76
2. Os trapezoideum...................... 76
3. Os capitatum............................ 76
4. Os hamatum ............................. 77

Metacarpus ............................................................. 77
a) Os metacarpale I.. ...................................... 77
b) Os metacarpale II...................................... 78
e) Os metacarpale III ..................................... 78
d)Os metacarpale IV ....................................... 78
Ossa digitorum manus ............................................ 79
a) Phalanx proximalis ...................................... 79
b) Phalanx media............................................. 79
e) Phalanx distalis ............................................ 79

Kosti donjih extremiteta ............................................ 80

Os coxae ................................................................... 80
Pelvis ........................................................................ 82

Femur................................................................. 84
Tibia..................................................................... 87
Fibula.................................................................... 88
Tarsus ...................................................................... 89
l.
2.
3.
4.

Talus............................................................ 89
Calcaneus ..................................................... 90
Os naviculare ................................................ 91
Ossa cuneiformia.......................................... 91
a. Os cuneiforme mediale ..................... 91
b. Os cuneiforme intermedium..............92
e. Os cuneiforme laterale ..................... 92

5. Os scaphoideum........................................... 92
Metatarsus ................................................................ 93
~
~
~
~
~

Os metatarsale !.. ..........................................93

Os metatarsale IL. ......................................... 94
Os metatarsale 111.......................................... 94
Os metatarsale IV .......................................... 94
Os metatarsale V ............................................ 94

Ossa digitorum pedis ................................................. 94

Ossa sesamoidea......................................................... 95

);>

Patella.......................................................... 95

SYNDESMOLOGIA............................................. 97
Opi

pregled zglobova i podjela............................... 97

ISYNARTHROSYS. ................................................. 97
../
Synostosis.................................................... 97
../
Syndesmosis ................................................ 97
../
Syndesmosis(junctura fibrosa) ....................98
IIDIARTHROSIS. ............................................... 98
Podjela diarthrosa ......................................... l OO
../ Zglobovi sa jednom osovinom..................... lOl
../ Zglobovi sa dvije osovine ............................. l 01
../ Z glo bovi sa tn 1"l"1 VIse osovma..................... .102
../ Zglobovi bez osovina.................................... l 02
v

Kontakti meu zglobnim tjelima........................... l 02

Razvoj zglobova ..................................................... l 03

Zglobovi gornjeg ekstremiteta................................ l 04

! Articulatio stemoclavicularis ....................... l 04

! Articulatio acrominoclavicularis.................. 105
! Syndesmoses coracoclavculares ................... 105

Zglobovi ramenog obrua......................................... l 06

!
!
!
!
!

Articulatio humeri................................ 106

Junctura radioulnaris ............................ ! 08
Articulatio radioulnaris proiximalis ..... l 09
Articulatio radioulnaris distalis ........... 109
Articulatio cubiti .................................. ll O

Zglobovi ake Articulationes manus ............... 112

! Articulatio radiocarpea ......................... 112

! Articulatio mediocarpea....................... 113
! Articulatio carpometacarpea................. 113
Ligamenta articulationes manus ....................... lB
a) Ligamenta radiocarpeae ........................ ll3
b) Ligamenta mediocarpeae...................... 114
e) Ligamenta carpometacarpea.................. 114
Mehanika Articulatio cubiti.. .............................. 115

! Articulationes metacarpophalangeae....... 116

! Articulationes metaphalangeae manus .... 117
Zglobovi donjeg extremiteta..................... ..... 117
Zglobovi male zdjelice......................................... 117

!
!
!
!

Membrana obturatoria............................ 118

Symphisis pubica.................................... ll8
Articulatio sacroiliaca............................. 119
Articulatio coxae..................................... 121

Mehanika articulatio coxae........................... .125

! Articulatio genus ............................................ 125
Junctura tibiofibularis ..................................... 130
~ Membrana interossea...................................... 130
! Articulatio tibiofibularis ................................. 130
Syndesmosis tibiofibularis .............................. 130
Zglobovi stopala (Articulationes pedis) ...................... 131

! Articulatio talocruralis ................................... l31

! Donji noni zglob ........................................... 132
Sveze i ligamenti............................................ 132
! Articulatio tarsi transversa CHOPARTI.. ... l34
a) Articulatio calcaneocuboidea......... 134
b) Articulatio cuneonaviclaris........... 135
! Articulatio intermetatarsae....................... 135
! Articulatio tarsometatarsea LISFRANCI...136
! Articulationes metatarsophalageae............... 13 7
! Articulationes interphalangeae pedis............ 13 7
Spojevi kime............................................................ l37

! Spojevi izmeu trupovima.............................. 138

! Spojevi izmeu zglobnim nastavcima............ 139
! Spojevi izmeu lukova................................... l39
! Spojevi izmeu nastavaka............................. 139
! Spojevi izmeu poprenih nastavaka............. l39
! Spoj izmeu os sacrum i kime ...................... 140
! Articulatio sacrococygeum............................ 140
Gibanje kime ................................................. 140

:
!

Articulatio atlantoocipitalis ........................... 141

Articulatio atlantoaxialis ............................. .l42
a) Articulatio atlantoaxialis medialis .......... .142
b) Articulatio atlantoaxialis lateralis............ 142
e) Articulatio atlantoaxialis mediana .......... 142
! Articulationes costovertebrales.................... 143
a) Articulatio capitis costae...................... l44
b) Articulatio costotransversaria............... 144
! Articulationes sternocostales.. .... ..... ...... .. .. 144
! Articulationes interchondrales .................. 145

Zglobovi glave ............................................................. 146

)P>

Articulatio temporomandibularis ............ 146

II DIO
MYOLOGIA
OPI DIO .......................................................................... .147
Podjela mii nog tkiva.......................................................... ..14 7

Graa miia...........................................................

147

, orgaru misica........................................... . 152

Pomocru
vT

SPECIJALNI DIO
Miii glave.............................................................. J54

l. Koni miii (Musculi cutanei)

2. vakai miii (Musculi masicatorii)

Koni

miii

(Musculi cutanei) ........................... ......... 155

! Musculi epicranii ............................................. 155

a) Musculus occipitofrontalis venter frontali.155
b) Musculus occipitofrontalis venter occipitalis 15 5
e) Musculus temporoparietalis ................... 156
Galea aponeurotica ............................................ 156
! Musculi palpebrarum........................................... 157
a) Musculus corrugator supercili .................. 157
! Musculi nasi. ........................................................ 157
a) Musculus compressor naris ...................... 157
b) Musculus dillatator naris .......................... 157
e) Musculus depressor naris ......................... 157
! Musculi labiorum.................................................. 157
a) Musculus zygomaticus maior................... l57
b) Musculus zygomaticus minor.................. l57

e)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)

Museulus levator labii superior.157

Museulus levator labii superior alelaque nasi 158
Museulus bueeinator oris ........... lS&
Museulus levator anguli oris ...... l58
Fascia bueeinatoria..................... l58
Museulus risorius ........................ l58
Museulus depressor anguli oris... 159
Musculus depressor labii inferioris.159
Museulus mentalis ....................... 159
Museulus orbieularis oris ............. l59

! Museuli aurieulares
a) Museulus auricularis superior......... l60
b) Museulus auricularis anterior.......... 160
e) Musculus auricularis posterior......... 160
Museu li masticatorii.................................................. 160

!
:
!
!

Musculus masseter........................................ 160

Musculus temporalis ............................
l60
Museulus pterygoideus lateralis ..................... l61
Musculus pterygoideus medialis ................... 161
Fascia temporalis ............................................ 161
Faseia masseterica.......................................... 162
TOPGRAFIJA............................................... l62
REGIO PALPEBRARIS ............................. l62
FOSSA RETROMANDIBULARIS ............. 163
u

FOSSA INFRATEMPORALIS .................... 163

Miii

vrata ((Museu/i eervieis).................. 163

l. Museu/i suprahyoidei
2. Museu/i infrahyoidei
3. Museuli praevertebrales
4. Miii lateralnog dijela vrata

].Museu/i suprahyoidei................................ .. 164

!
!
!
!

Musculus dygastricus ........................... 164

Musculus stylohyoideus ....................... 164
Museulus mylohyoideus ....................... 165
Musculus geniohyoideus ...................... 165

2.Museuli infrahyoidei................................. .165

!
!
!
!

Musculus sternohyoideus ................. 165

Musculus omohyideus ....................... 166
Museulus sternotyroideus.................. 166
Muse ul us tyreohyoideus .................... 166

3.Museuli praevertebrales......... .. 166

! Musculus longus co ......... 167
! Musculus longus capitis ... l67

! Musculus rectus capitis anterior.l67

4.Miii

lateralnog dijela vrata............... 167

! Platysma....................................... 167
! Musculus stemocleidomastoideus.l68
! Musculi scaleni.. .......................... 169
../ Lamina superficialis ......... 169
../ Lamina praetrachealis ....... 170
../ Lamina praevertebrali ....... 170
TOPOGRAFIJA VRATA ................. 170
TRIGONUM SUBMANDIBULARE........... 170
TRIGONUM CAROTICUM......................... 171
FOSSA JUGULARIS .................................... 172
REGIO SUPRACLAVICULARIS.............. 173

Miii trupa. ....................................................... 173

! Musculus pectoralis maior............... l74

: Musculus pectoralis minor.............. 174
! Musculus subclavius ......................... 174
! Musculus serratus anterior................. 175
Fascia clavipectoralis ................... l7 5

!
!
!
!

Fasei a pectoralis............................ l 75
Musculi intercostales ............................ .l75
Musculi subcostales ............................... l76
Musculus transversus thoracis ............... l76
Diaphragma........................................... 176

REGIO INFRACLAVICULARIS ET
TRIGONUM DELTOPECTORALE......... l76

Miii trbuha................................................ J77

!
!
!
!
!
:
!
!

Museul us rectus abdominis ............. 177

Musculus pyramidalis..................... 177
Musculus obliquus extemus abdominis.178
Musculus obliquus intemus abdominis ... 178
Museulus transversus abdominis .... 179

Musculus cremaster ......................... l79

Musculus quadratus lumborum ...... l79
Musculus sacroccocygeus ventrale.l79
Fascia abdominis ............................ 179
Fascia superficialis abdominis ........ 180
Fascia transversalis ......................... l SO
Aponeuroze i vagina musculi
recti abdominis ............................ 181

Linea alba ...................................... 182

Umbilicus ....................................... 182
Ligamentum inguinale(POUPARTI.182
Canalis inguinalis ............................ 183
Herniae............................................ 184

Miii lea. ........................... 187

!
!
!
!
!
!
!
!
!
a)
b)
!
!
a)
b)
e)
!
!
!

Musculus trapezius ...................... 187

Musculus latissimus dorsi ........... l88
Musculus rhomboideus ............... 188
Musculus levator scapulae ......... .189
Musculus serratus posterior superior.. 189
Musculus serratus posterior inferior.... 189
Musculus splenius capitis ............ 189
Musculus splenius cevicis ............ 190
Musculus sacrospinalis ................. 190
muse ulus longissimus ....... 190
musculus iliocostalis ......... l90
Musculus spinalis ................... .l91
Muse ulus transversospinalis ... 191
musculus semispinalis.l91
museulus multifidus .... 192
musculi rotatores ........ 192
Musculi levatores costarum.... 192
Musculi interspinales .............. 192
Musculi intertransversarii ....... 192

!
!

Museulus sacrococygeus dorsalis ..... 193

Musculus rectus capitis
posterior minor........................ 193
! Musculus rectus capitis
! posterior maior............................. 193 hhg
! Musculus obliquus capitis superior.. l93
! Musculus obliquus capitis inferior.... l93
Dorzalne fasciae ......................... 194

Miii gornjeg ekstremiteta................... 194

l.
2.
3.
4.

Miii ramena.............................. 194

Miii

nadlaktice......................... 197
Miii podlaktice........................ 199
Miii ake ................................. 208

! Miii ramena.......................... 194

! Muse ulus deltoideus ................ 194
! Musculus supraspinatus ........... l94
: Musculus infraspinatus ............ 195
! Musculus teres maior ............... l95
! Musculus teres minor............... 195
! Museul us subscapularis............ 195
FOSSA AXILLARIS .................... l96

Fascia axillaris ................................ 196

Fasciae ramenih miia.................. 196

2.Miii

nadlaktice........................... J97

: Musculus biceps brachii ........... 197

: Musculus coracobrachialis....... 198
: Musculus brachialis ................ 198
! Musculus triceps brach ..... 198
Sluzne vree u podruju lakta.l98
Fascia brachii ........................... 199

3.Miii podlaktice........................... 199

a)
~

!
!
!
!

prednja grupa
Prvi sloj
Museulus promator teres ........... 200
Musculus flexor carpi radialis ....200
Musculus flexor carpi ulnaris .....200
Museu! us palmaris longus .......... 200

!
~

!
!
~

!
b)
!
!
!

Drugi sloj
Musculus flex or digitorum superficialis ...... 20 l
Trei sloj
Musculus flexor digitorum profundus ... 202
Musculus flexor policis longus .............. 202
etvrti sloj
Musculus pronator quadratus ........................ 203
Lateralna grupa
Musculus brachioradialis ............................... 203
Musculus extensor carpi radialis longus ........ 203
Musculus supinator........................................ 204

e)

Stranja grupa
~
Povrni sloj
! Museulus extensor digitorum ...................... 204
Aponeurosis exensoris digiti.. ............................. 204
! Musculus extensor digiti minimi .................. 205

! Musculus extensor carpi ulnaris .................. .205

~
Duboki sloj
! Musculus adductor pollicis longus ..............205
! Musculus extensor policis brevis................ 205
! Musculus extensor pollicis longus ............ .206
! Musculus extensor indicis......................... 206
Fascia antebrachii.. .......................................... 206
Vagi nae sinoviales tendinorum....................... 207

4.Miii

a)

!
!
!
!+

ake

Miii

tenara............................................. 208
Musculus adductor pollicis brevis .. 208
Musculus opponens pollicis.......... .208
Musculus flexor pollicis brevis...... 208
Museulus adductor pollicis........... .208

b)
!

Miii

e)
!
!

Miii

hypotenara.............................................. .209

Musculus palmaris brevis ....................... 209

! Museulus adductor digiti minimi ............ 209
! Musculus flexor digiti minimi.. ............... 209
! Musculus opponens digiti rninirni ........... 209

u sredini ruke .......................................... 209

Museuli lurnbricales ................................ 21 O
Musculi interossei.................................. .21 O

Miii donjeg

l.
2.
3.
4.

ekstremiteta

Miii zdjelice .......................................... 211

Miii

natkoljenice.................................. 215
Miii potkoljenice................................. 221
Miii stopala....................................... 227

l.Miii

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

zdjelice
Museulus iliopsoas .................. 211
Musculus psoas maior ............ .212
Museulus gluteus maximus .... .212
Musculus gluteus medius ....... 213
Musculus glu teus minimus ...... 213
Musculus extensor fascia latae.213
Musculus piriformis................. 213
Musculus obturatorius internus .. 214
Musculus gamellus superior....... 214
Musculus gamellus inferior........ 214
Musculus quadratus femoris ...... .214
Fasciae zdjelinih miia.............214

2.Miii

natkoljenice......................................... 215

Prednja grupa

! Musculus sartorius ................... 215

! Musculus quadriceps femoris .. 216

Medijalna grupa
! Museulus pectineus.................... 216
! Musculus adductor magnus ........ 216
! Musculus gracillis........................ 217
! Musculus adductor brevis........... 217
! Musculus obturatorius extemus... 218
TRIGONUM FEMORALE (SCARPAE) .. 218
~
Stranja grupa

! Musculus biceps femoris ......... 218

! Musculus semiitendinosus ....... 218
! Musculus semimembranosus .... 219
Fascia lata....................................... .219
CANALIS ADDUCTORIUS ........ 220
CANALIS FEMORALIS .............. 220

3.Miii patko/jenice
~

Prednja grupa

!
!
!
!

Musculus tibialis anterior........... 221

Museulus extensor digitorm longus .. 221
Musculus peroneus tertius ................ 222
Musculus extensor hall ue is longus ... 222

Lateralna grupa
! Museulus peroneus lon gus ........... .222
! Musculus peroneus brevis ............... 223
! Musculus triceps surae .................... 223
../
musculus gastrocnemius ...... 223
../
musculus soleus.................. .223
! Musculus plantaris.......................... 224
! Musculus popliteus ........................... 224
! Musculus tibialis posterior................ 224
! Musculus flexor digitorum longus ... .225
! Musculus flex or hallucis longus ........ 225
Fascia cruris .............................................. 225
../
Retinaculum musculi extensoris superior.. 226
../
Ligamentum la????.................................... 226
../
Retinaculum musculi peronearum............. 226
Vaginae synoviales tendinorum .................................. .226

4.Miii
~

stopala

Dorzalna grupa
Musculus extensor digitorum brevis ................... 227

);;>

:
:
:

);;>

Miii

:
:
:
:

);;>

Lateralna grupa
Museulus adductor di giti minimi.. ........... 228
Musculus flex or digiti minimi brevis ........... 228
Musculus opponens digiti minimi ................ .228

sredine stopala........................................... 228

Museulus flex or digitorum brevis ............ 228
Musculus quadratus plantae.................... 229
Musculi lumbricales ................................. 229
Museuli interossei.................................... 229

Medij alna grupa

: Muse ulus adductor hallueis ..................... 230
: Museulus flex or hall ue is brevis .............. 230
: Musculus abductor hallucis brevis ........... 230
Fasciae dorsi pedis.................................. 230
Aponeurosis plantaris..............................231
Retinaculum musculi extensoris inferior.. 231

III DIO
SCHPLANCHNOLOGIA
UVOD
Organi u formi cijevi.. ...................................... 232
Parenhimatozni organi .................................. 233
Egzokrine lijezde......................................... 233
Endokrine lijezde ......................................... 234
l.SYSTEMA DIGESTORIUM
(PROBAVNI APARAT) ..................................235
Cavum oris...................................................... 235
Vestibulum oris................................................ 235
Labi a oris.......................................................... 236
./ Histoloka graa usana......................... 236

Obrazi(Buccae) ..................................................... 237

Zubi(Dentes) ......................................................... 238
./
./
./
./
./
./

Sjekutii

(Dentes incisivi) ..............................238

Onjaci Dentes canini) .................................. 239
Premolari Dentes praemolares) ...................... 240
Molari Dentes molares) ................................... 240
Graa zuba....................................................... 241
Razvoj zuba...................................................... 243

Cavum oris................................................................ 244

Pallatum durum ......................................................... 245

Pallatum molle ............................................... 245
Miii

mekog nepca(Musculi molli) .............. 245

Tonsilla palatina.............................................. 247

Jezik (Lingua) ................................................... 24 7
./
./
./
./

Gradajezika............................................ 247
Miii jezika(Musculi linguae ) ................249
Inervacija jezika....................................... 251
Razvoj jezika........................................... .251

lijezde usne upljine...................................... 251

./
./

./ Douna lijezda (Glandula parotis)252

./ Podvilina lijezda
(Glandula submandibularis) ............. 253
Podjezina lijezda (Glandula sublinguali.254
Grada lijezda............................................ 254

drijelo (Pharynx) .............................................255

./
./
./
./
./

Pars nasalis pharyngis ................................ 255

Pars orali s pharyngis .................................. 256
Pars laringea pharyngis .............................. 256
Miii drijela (.Musculi pharyngis.) ......... 257
Sluznica drijela........................................ 259

Jednjak (Oesophagus) ........................................ 259

./ Histoloka graa jednjaka................. 260

eludac (Ventriculus,Gaster)....................... 261

./ Histoloka graa eluca......................... 263
./ Poloaj i odnosi eluca.......................... .266
./ Prihvati na elucu................................... 268

Tanko crijevo ( Intestinum tenue) ................... 269

l. Dvanaesopalano crijvo
(Intestinum duodenum .................................... 269
./ Poloaj i odnosi duodenuma..................... 270
2. Intestinumjejunum.................................... 271
3. Intestinum ileum........................................ 271
./ Razlike izmeujejunuma i ileuma............. 271
./ Histoloka graa tankog crijeva................. 272

Debelo crijevo (Intestinum crassum) ................. 274

l. Slijepo crijevo (Intestinum caecum) ............ 275
2. Crvuljak (Appendix vermiformis) ............... 276
3. Kolon (Intestinum colon) ............................ 277

a) colon ascendens .......................................... .277

b) colon transversum ........................................ 278
e) colon descendens .................................. 278
d) colon sigmoideum................................. 278
4.Rektum (Intestinum rectum) .................... 280
-/ Histoloka graa caecuma,colona i
appendix vermiformisa ............................... .279
-/ Histoloka graa rectuma.................... 280

Jetra (Hepar) .................................................. 281

-/ Odnosi jetre........................................... .283
-/ Pristupi jetri ............................................ 283
-/ Jetra i peritoneum................................... 285
-/ Histoloka graa jetre............................. 285
-/ Tok krvnih ila u jetri............................. 287

uni izvodni kanali. ..................................................... 287

uni mjehur (Vesica fellea) .......................... 288

-/

Histoloka graa unog mjehura............ 289

Ductus cystycus .............................................. .289

Ductus choledochus ........................................ 289
-/

Pristupi na ductus choledochus ................ 289

EMBRIONALNI KRVOTOK ........................ 290

Guteraa

./
./

(Pancreas) ............................................. 290

Odnosi glave i trupa pancreasa....................... 291
Histoloka graa guterae ............................. 292

Slezena (Splen,Lien)....................................... .293

./ Poloaj i odnosi slezene.............................294
./ Peritoneum i ligamenti slezene................... 294
./ Histoloka graa slezene............................. 294

PERITONEUM................................................ 296
./ Razvoj mezenterijuma................................ 296
./ Promjene na pojedinim djelovima mezenterijuma
u kasnim stadijima...................................................... 297
./ Kako dolazi do stalnog poloaja organa
u abdomenu ....................................................... 298

./
./
./
./
./
./
a)

Posljedice priratanja stranjeg zida

dorzalnog mezogastrija.................................. 299
Posljedice priratanja mesocolon ascendensa..301
Posljedice priratanja mesocolon descendensa302
Openiti smjetaj peritoneuma........................ .302
Peritoneum parietale ........................................ .303
Spraomentalni prostor...................................... .305
~
Bursa omentalis ................................................. 305
~
Subhepatiki prostor......................................... .306
~
desni subfreniki prostor.................................. .306
~
lijevi subfreniki prostor................................... .306
~
Perispleniki prostor......................................... .306
b) Infraomentalni prostor
~ Lijevi infraomentalni u uem smislu.... 306
~ Desni infraomentalni u uem .............. 306
~ Sulcus paracolicus dexter .................... .306
~ Sulcus paracolicus sinister ................... .306
~ Cavum Douglasi ................................... .306
Peritonealni recesusi. .............................................. 307

./ Pristupi na bursu omentalis ............................................. 307

./ Pristupi na pancreas ........................................................ .308

II APARATUS RESPIRATORIUS
(APARAT ZA DISANJE) ..309

Nos(Nasus) ................................................................. 309

../ Vanjski nos (Nasus externus) .............................. 309
../ Unutranji nos (Nasus internus) ........................ 311
~
Vestibulum nasi ................................................ .311
~
Cavum nasi ........................................................ 311
~
Sinusi paranasales.............................................. 313
../ Histoloka graa nosne upljine ........................ .315

Grkljan (Larynx) ......................................................... 316

../ Hrskavice grkljana................................................ 317
../ Zglobovi i ligamenti grkljana.......................... .319
../ Miii grkljana(Musculi laryngis) ..................... 319
../ upljina grkljana (Cavum laryngis) .................. .323
../ Sluznica grkljana............................................... .324

Dunik (Trachea) ............................................................ 324

../ Histoloka graa dunika ................................... 325
../ Bronchus dexter et sinister................................ .326

Plua

(Pulmones) ............................................................ 326

../ Grananje bronchusa u pluima............................ 329
../ Lobarni i segmentalni bronchi ............................. 330

r-

./
./
./
./
./
./
./

Pluni segmenti .................................................... 331

Formiranje plunih acinusa i lobulusa ................ .332

Alveole ........................................................... 333
Gibanje plua.................................................. 334
Pleura.............................................................. 3 34
Recesusi i granice pleure ................................ .336
Granice plua.................................................. .337

Sredoprsje( Mediastinum) ........................................... .337

Diaphragma.................................................................. 338

t;JVQD U ANATO.MUU
.
Anatomiia J.e uauka ~oJa. se Qa~. prquavaojem obli!ca, o<4l~j~ s~
ture, ruvoja J idaaja pojedin~ dt)clova tijela. NllZ'Ylln~J. je p~ gltlcoj
'iJe! anateroneia ito ZIW9 J:eZi!.U, fer " ~c u davna vremc;u.a. blvJeje tije.lo
proy.a\laiQ tezaDjem {sceb'anjem)~
.

~~ju dijelimo u vik gnl(la, a to SU! sistenJ,atska,. topqgr.1fslca. p~

slina, .mikroskop.s~ komparativna ana~mija, ~rlologlja l~d.
$~1c4 antZtorJJila. prouava e!vjcjc tijelo p.o sis,temima, npr, po~nq p~va koJtiU.Jl, {ueletnl} sistem, PQ$ebno ~im sistet;n i.td. Zvali
su je p,rije a&;slqiptivnac lli analitika.

TopOgt'<Zfska ~lja Je.n~ i ~ntet~bz :Poradi. toga b,o. pro.uac

va, .~e~.~ li;kupa tc im Qi:n$YB mje$to u ~jclu.i odoohJ jednog organa
p~d~

na

PIMJil.ta anatOlf.l!.ia. ~ ~vi p~Wavanjem vanjskih oblika tUe4 i 0 rgaJroji tQ prouz:rokuju.: S~ uglaVDOJP sli,karim,a i Jdparlma.
.
Miqoslcopska m:udOJ!#jq. piQua~ fjniju gf8u pqjedinih ~~ f o.-

gana pqmo.a
opa

JIOSCbnib. sprava -

mikroskQpSka

tQ~ja.

~tomija

. .

~kroskopa - a dijeli se na dva dijel:!.:

ili bis.tQlogija i spol;ijalna ~ikrosk(!psb. ana-

..

K.otnpJZrfl#vna ana;tcmija. uporeduje organe svih ~

nost pojedinlli ~vih bia.

P.IUilava srod-.

Emb~gij~ pak. prouava ~ene kQje se d~aju od poetka razvoja nekog fi.vog bi~
do. njegovog_ po~unog. tuv.itka.

Mi emo se 0\!dje ~ baviti s.amo. sistematsk(!m anatom1jom..

koja je .ujedno i najs.tarija grana .anatoq1ije..
Siste~Q$b. auatomija se dljeli na vi!c dijelova i to. SU!

pa

Oste,ologij~

ili

~o l:~

1~ o~. (Syn,esmologia} ili naub o~ meu kQstima.

Systenw. ~ (Myc;~logia) ili ~ub o :mBiqma

Sy~~. ~. ~~~) lli nauka ~
:knnim i

Sp~ili
;Jl

sp~ ~pamt}.

limfn1m

i-

na.ulca o utrobnim organima (probavni. di!ni,lJlO}Ia.,

..

{Neurologija). $ nauka o fi~ sis~ (Oc:ntnll

(Ae$t)J.esi~logia) ili nauka o osjetnim organima.

~..~DJQ ih re4Q~ opisati. sv.a-k:u xaj~o. all prij~ JIC8Q pre~o. ua.
bib koj~ od tih grupa m<m1m0 se osvmut.i na terminologiju "oja j~. u upo,
tr~i u anatomiji.

System.

nom i perifernom). ,
Qfgana s~

'

u najstarije vrijeme. se upotrebljavala grka terminologija, zatim latinska. U Baselu je 1895. godine na kongresu uvedena tzv. Baselska anatomska nomenklatura (B.NA.). U toj nomenklaturi imamo neke nazive koji oz~
naavaju razne dijelove tijela i one koji slue za oznaavanje poloaja. Da
bismo lake oznaili poloaj jednih organa prema drugima, zamiljamo tri
.glavne ravnine: jedna koja ide. od sprijeda prema natrag, tzv. sagitalna rav
nina; druga ide od desna na lijevo a zove se frontalna ravnina, jer ide paralelno s ravninom ela: trea je ravnina horizontalna i paralelna sa zemljom.
(Kod toga zamiljamo ovjeka da stoji uspravno s dlanovima okrenutim
prema naprijed).
..
.
Ona sagitalna ravnina koja dijeli tijelo na dvije polovine prolazei njegovom ~redinom zove se medijalna ravnina i prema toj ravnip,.i o;rgani koji
se .nalaze u sredini tijela dobivaju naziv medif:lnus, Oni dijeloVi koji se nal~ blit; toj 111vilinj. dobivaju naziv inedialis, a oni koji su dalje lateralis.
Neto, pak to se nalazi izmeu medtialnog i lateralnog dobiva. naziv intermedius_.

..~

vo~~

cL,;,)>.cJ.:.~

S obzirom na fr~ntalnu .ravninu imamo .nazive anterior i posterior.

N;aziv ante!jor dajemo organu koji se s obzirom na drugi organ nalazi vie
p.J;'e.ma naprijed.. Neki organ.moe prema jednom organu biti sprijeda a.prema drugom straga.

. Ho:Pzontaina ravnina je, kako SDlD ve rekli, oila ravnina koja ide paralelno sa zemljom i, s obzirom na nju, jedan organ koji se nalazi prema gore
zove se superior, ako se pak nalazi pTema dolje zove se interior;
Za ne.ki . organ koj.i je blii povrini kaemo superficialis, a za onaj
u dubini kaemo profundus. Kod ekstremiteta imamo nazive: ptoximalis
za o:naj kraj. koji je blii trupu, adistalis za onaj kraj koji je dalji od trupa.
Imamo .zatim. kod ekstremiteta nazive ulnaris, radialis; til,ialis, fibularis, za .
one s.tra.ne na kojima lee .ist.oimene kosti. Tako isto umjesto antericir, na
ruci kaemo vdlaris a na stopalu plantaris.
Baselska nomenklatura je vrijedila do godine 1935. kadje na kongresu
u Jeni utvrena tzv. !enska anatomska nomenklatura (J.N.A kod koje. su
nastale neke promjene. God. 1955. primljena je na internacionalnom kongresu anatoma u Parim Pariska nomenklatura (P.N.A.).
. U njoj imamo slijedee openite nazive koji ozn~avajll poloaj i srnijer pbjedinih dijelova tijela;
interiws - unutranji --externus ~ vanj~ki,
.medjanus -:- onaj koji se nalazi u medijalp.oj ravni, . .
.
. Sagi.ttalis .:...._. OJ;J.aj Jeoji. se :ila]azi U okomitoj ravni koja ide U smjeru Od
naprijed prema natrag~
. . . . .
.. .

frontali$ .:. :.:. . oliafkoji se n3.la7ii u okomitoj rnvni koja ide u smje.r;u
~lijeva nade~no.
.
.
. .
. .
.
. ..transiietsizlis - oriafkoji se nalazi' u horizontalnoj ravni, .
longitudinOlis - uzdiJni - transversus - popreni; '
:, medialis, tateral,is,dexier, vetitralis (anterier), '
.
dorsalis (po~rior); cranialis (superior), caudalis (infenor). .
medius ....... srednji, intermedius,: onaj koj~ se nalazi u sredini izmeu dva
.kruga,.~. :1 povrni i p~fupdus-.,... duboki. . ,
.

A .kod eks~miteta imamo proximalis, distalis, tadialis; ulnaris, tibialis, fibularis, palmaris, plantaris i dorsalis.

<.

~
ifj

IR

OSTE"OLOGIJA
. ..
.
.
.
_Prije nego to preemo na istu osteologiju upoznat emo se s ostalim _vrstama potpornog tkiva
. da bisrdo imali to. bolju sliku. o grai kotanog
tkiva
POTPORNA TKIVA
_Imamo tri .vrste potpornog tkiva:
a) vezivno tkivo
b) hi:-skavino tkivo
e) kotano tkivo.

a) Vezivno tkivo
... .
Vezivnog tkiva imamo vie wsta. Svako od tih tkiva sa,stoji se- od stanica i od meustanine supstancije. Meusta.riina supstancija ima veo~
veliku va-nost,. osobito kod kotanog tkiva, jer je ona glavni nosilac vrstO
. ~. a ne sta.nice; stanice samo_ .kao ive izl'llUju neive derivate, :tj. meusta
ninu supsta.ncUu. Vezivna tkiva su uglavnom slijedea:

J. Rijetko vezivno tkivo.-:."

l
t

L
l

Supstancija vezivnog tldva je najmeka ali nije svagdje. jednako meka~

na. Sastoji se :iz stanica i meustanine supstancije. Stanice su ramog obU-.
ka, .ima ih obinih u formi !amela, iiDa ih zvjezdast:ih, ciliindrin:ib., granuliranih, plazmatinih, klasma~it.ni!-1, ,m.asniA, pigmentnih itd. Meu,staninu
supstanciju kod rijetkog veiivnog
me sluz, -kolagene fibrile i. elastine
niti. Kolagene fibrile .su snopovi t2nkih.niti .koje 1du j~ s drugoin,. paraIeirto i nigdje ne prelaze' jedria u dl-Ugtj~_a.~~jti 'tkivu.V'l'Stou._ Elasti~e
niti su malo. <leblje od 1liJO.riU\. i ine a:nre:u .uJ.aui ,jed:ria u dl1lg~~.~, a: ~ju tkiVu elastiD:ost.

- - .. - .: ~-
: .. -~
.
.
.. _,. '!
.. ....
.:-:
. .,...
: J. ,: .:. :. .
.
. .
. , .. :.
. .:.
2. Gusto ve'livno .tkivo.-

tkiva

_ . -_ Sastoji s~, takp~r. 04: staniCa. i ~~usiaD.i~ sup~cije u kojoj se

nalaze kolagena vJakna. Stanice su posiayljene izmeu .kolagenih :vlakana.
Meilsiani~ supstancija-je' mekana, a .ima j~ ~ma malo, jer_gotovo itav

. 7

\
prostor koJi se nalazi meu stanicama ispunjuju kolagena vlakna. Ovo je
tkivo veoma vrsto i ne da se rastezati, nego s:;uno micati u smjeru okomitom na fibrile, a tci zato, jer nema elastinih niti. Miii se redovito zavra-

::!;6-J'[;i~~~:y:~;S!.l!l.J!~t.!"?"~L~?.i~. Jt:_!gJiko jako_-~tr~:"ff.P.riJe--.PuEiiiiLk:ost

------:------ --3. Elastino vezivno tkivo.Ova vrsta~g-.tkhza_Je-dostaj:,ijetl!:ii_ltud. oYj~ka .. Qd_nJ~g~_g__i;z_~
ligg interarcualia (ligamenta n~va) ..::.... vt\;ze kimenih prnjenova - i septum ntichlie {lig. nuchae), a oslln. tqga_~~~~()-~1~~~~~~-~z!vn~ tkivo
---u::iiaoVilii1i:"'Veilnarret:ij"r.Sa-smVIjeiiOJe',_od elastinih niti, koje su dosta e
-oeie;uif' granajiise"'.fspajaiJU ineCi .mre!l i od vezivnih. stanica: Dade se rastezati" PQpUt gume. Veoma je I'aiSprostranjeno .kod etvorono.nih ivotinja
(podrava, npr., kod vola glavu u ravno.gi poloaju).

graena

4. Masno tkivo.-

tkivo

o,;~ s~
sastoji od riiaSnih l'veZiV:tiili stanica, te kolagenih fibrila
i elastin-ih niti, a najbrojnije su masne stanice koje su nastale od vezivnih,
i to tako da je kapljica masti stisnula protoplazmu i stan,inu jezgru uz opnu,
-a sama ispunila stanicu. Masno je tkivo rasporeeno pod koom, a ima ga
i drugdje po tijelu, osobito u utrobi oko bubrega.

5. Mreasto (retikularno tkivo).-

Ovo tkiv~ je u vezi s bijelim krvni.ID. zrncima i limfnim. il~, stoga.

se zove jo i adenoidrto ili limfatina tkivo. Nalazi se svuda u tijelu gdje su
limfne lijezde, a osobito u zidu tankog Crijeya.Podsjea na sluzizsto veiivno
tkivo koje je nazvano embriOnalno vezivno tkivo~ samo to su mu m~upro
srori ispunjeni limfocitima. Graeno je rkao .i embr!ionalno vezivno tkivo (zove se
tako, jer je iz poetka itav embr.i.o graen iz takvog ..tJkiva) iz n!iti koje ine
neku vrstu retikuluma, a na mjestima gdje se niti sastaju nalaze se stanice.
"J::aj .. reti:kulUID, llood. mr~astog (adenoidinog) tkiva sadri limfocite, .a kod
siuzastog. (embri()IJ.:ilnogHkiva sadri. sluZ. .

. 'Hrskavica je stara vrsta potpomog i:kiVa u naem. tijelu: Neka~r je on~

imala mnogo vei. zadatak." U poetkU Je, nairile',.itav .skelet bio liiskaviav:,
azatim je brskavica nadomjetena kou. t ~ u embrionalnqm razvitku
skelet postaje najprije brskaviav a zatim: se i:laljiin razvojem hrSkavica
malo pomalo .pretvara u kost odnosno hf$kavice nestaje, a na njezinom mjestu se stvara kost.

I kod hrskavice imamo stanicu i meustaninu supsta:nciju. Stanice su

veoma jednostavne 'i postavljene ti- u upljine hrskiiviite. meustanine suJr

s~cije, koJa.se=~tojH2: moD:~:-u~F~e . upijilrl_ri31~ po jedna

ili me 'lli-Skav=jJ].jh stanica. ]ima~o ~m~~ t>r.F vrste mskavicii: . .
,.

..

..

/. Hijalina hrskavica.Kod hijaHne hrskavice je osnovna supstancija jednolina i homogena,

ali ipak ne sasvim, jer ako ini pokuamo da je lomimo opazit emo samo u
odreenim pravcima, a po tome se-zakljuuje da ima neku strukturu, te da
nije homogena kako u -prvi mah izgleda. Po svoj prilici. se sastoji iz fibrila,
koje su tako slijepljene da se skoro ni ne opaa. Ova s~ h.i-slci.vl.ca nalazi svuda na vrhovima kostiju, a osobito u grkljanu. N_~-: iieYfriCse-mjesfimavreme:
~nomTsptiigapopu:t-azbesta:Hiji;ilinif.hi'k~vica u starosti najprije prima krene soli, a kasnije i okotava;.(!?spbito u rebrima i u grlu); zato se i gubi
'

e las tinosh
2. Mreata ili elastina hrskavica.-

Ova se hrskavica naiiva mreasta ili elastina radi toga to sadri u

sebi mreu elastinih vlakana, koja se provlae kroz osnovnu supstanciju
-izmeu hrskavinih stanica. Elastina hrskavica se na:lazi svugdje gdje se
trai stanoviti elasticitet: IJ:!!~O j_e_l!.._g!19.jap_u,_uhu itd.. Graena je analogno
hijalinoj hrskavici; samo se od nje razlikuje to sadri u osnovnoj supstanciji
ve spomenutu gustu mreu elastinih vlakana.

3. Vezivna ltrskavia._:_
Vezivna hrskavica je zapravo vie vezivno nego hrskavino tkivo. Tu
vidimo snopove kolagenih fibriJa izmeu kojih se nalaze stanice obavijene
ahurom, koja je graena od hrskavinog tkiva._Qyakva hr~!.~Y..ig). .. U~Lse.
najyj~e !z.m.e.u ~j~aka - disc~_f!'!~.Tlle.r:tebrales (fibrocar.tilago interverte.... b!alisJ
. .
...
e) Kotano tkivo

Kotano je tkivo kao i svako drugo tkivo graeno iz dva elementa, i

to iz stanica i osnovne supstancije. Kotane stanice -imaju oblik sjemena
bundeve, tj. gledane s jedne strane su iroke, ovalne, a s druge strane uske,
osim toga, posjeduju mnotvo produljaka koji idu na sve strane i anastomo-ziraju s onima od drogih kotanih. stanica. Ove su stanice u kosti umetnute
u kotane uplj-ine, lacunae O$$eae. Osnovna supstancija je kemijski sastavljena iz anor~skih soli (kalcijev ltarbonat i fosfat. magnezijev f!)sfat, kalcijev
fluorid ! kalcijev _.kilorid) i oxt.m&kih tvari oseina, !kojoi. je slian kolagenu.
Pomou kiselina (duinom kiselinom SO/o). moemo kost dekalciilirati te ostane samo organska 1Ilaterijaikoju moemo rezati, a prenjem .tylitimo organske .. tvari pa dobijemO samo anorganske soli. Ko~o tkivo se javlja u
dva oblika, kompaktna kotano tkivo i spongiozno (spuVa.Sto) kotano tkivo~
Obino ~ .ujedinjeni kao kod dugih kasti,. kod njih su diijafiize (srednji
dio kosti) od :\(ompaktne kosti, a epifize (krajevi kosti) od spuvaste, a obavijene su izvana .Uinkim sl.ojem Jrompsk.tne supstancije.
Kompaktno kotano tkivo. ,..-- Ovo .tkivo, premda se zove kompak.tno,
ipa:k ima s\roje U!pljine, a to su t'LV~ Haversovi lk.anaii, zatim-poprene kanale

.'

;ot

koji spajaju Haversove, zatim kotane upljine za stanice, a osim toga.gustu

mreu cjevica koje spajaju pojedfne kotane upljine. Dcntin u zubu je
graen slino,,aH z~ razliku od kosti u njemu po.stoje samo. ove zadnje cjev'ice, a Haversovi -i popreni kanali kao i uplJine za stanice fale. Isto je tako
i kod slonove kosti,.:i zato se o~ moe~ izgladiti. Kost, .koliko god je brusili,
ne moemo izgli!.diii tako da dobije onaj sjaj kao slonova kost, i to. ba radi
Haversovih kamil~ompaktno kotano tkivo uglavnom ini dijafize drugih
kostiju, i to tako da omeuje u sredini jedan prostor,. medtdarnu .upljinu.
Na pqprenom presjeiku takve kosti vidimo jedan prsten od kompaktn~ supstancije i u sredini upljinu,. tako ,da na tom prstenu -imamo vanjsku i unutarnju plotinu.
.

Osnovna supstancija je kod .ovakve kosti sastavljena iz' lamela koje su

pOIStavljene jedna uz drwgu te ine nekO'liko. sistema !amela.. a tc lamele iz
meu sebe .sadre up1jine u koje su uloene kotane stanice. Imamo t~ko
jedan sistem !amela !koji ide paralelno vanjskoj. povrini, zatim jedan ,paralelno unutarnjoj poVr-ini kQsti. To su vcmjs~e Iunutarnjeosnovne lamele.
Izm.eu ta dva sistema vidimo mnoge koncentrine sisteme .!amela, koje
okruuJu Haversove kanale (ovi su na transvel:Zalnom -presjeku pogoeni
okomito na svoj tok te ine koncentrine H.aversove si~ teme lam ela. Hil.Versoyj !kanali idu u !'osti uz.tl:~o)." Napokon imamo lamele koje ispun}ujii prostore izmeu Haversovih sistema, to su intersticijalne lamele. Promatrajui
poblie lam~le .vidim9 da su sastavljene iz fibrila koje su slijepljene interfi
brilarnom masom. Ove fibrile idu u jednoj lameli paralelno izmeu sebe, a
s onima u drugoj lameli ine pravi kut. tako da ria poprenom presjeku kosti, jednoj lameli su pogoene .fibrile poprem>, ::1 d_rugoj uzdul}.Q. U osnovnoj supstanci postoji. ogroman ibroj ~alih ~upljirtdi::a, lacunae osseae, il. koje
su uloene kOtane stanice. Ove :lacumie su :pOstavljene ba ria granici'izmefl. .i3IIII.~I.a .. Llic::_una~. o~eae kom:un-(cir~ju mne.il sebe 'pameu kanalia' u koje
su uloeni produljci stanica. Stanice ~ mladosti potpuno ispunjaju upljinu:
ali se kasnije stisnu. te ostane prostora izmeu stanica i zidova upljine.
Eiaversovi lcana.li, koji sadrie arKroz osnovnu supstancij-u teku kanali,
terije, vene, limfue ile, nerve i. neto: kotane nioddne. Ovi kanali idu u
dugim kostima uzduna, a u plosnatim paralelno. sa povrinom kosti. Ali
nisu sasvim paralelni, oni se napokon otvaraju ili na vanjskoj ili .Jl!l. ~utar
njoj povr_ini kosti. Kanali koji spajaju Haversove kanale, a idu u raznim
smjerovima zovu se 'Volkmano~i kanali.. Imamo kod kosti jo da upoznamo
neke niti koje polaze_od membrana koje omata]u kosi: (periosta) te idu 1;1
kost. To su fibrae_perforantes Jli sharpeyeve niti; njih plate elastine niti
koje takoer polaze od periosta.
.~.
Spongiozno kotano tkivo. -Nazvano je tako zbog grae koja je slina
.spuv-i. Graeno je iz trabekula koje se''Ukrtaju i zatvaraju medular:tle upljine ispunjene kotanom modinom; :l'rabekule su graene iz dva, tri. ili
vie slojeva lan'lela, obino nemaju: HaversoVib. kanala, jer J4-ana moe prodirat; sa povriine kroz dva ili tri sloja; jedino ako je trabekula sastavljena
iz n~to vie ~ela; posjeduje Haversove 'kanale Izgleda .na prvi pogled da
su .trabekule bez reda -postavljene, -all to se samo priinja. One su posatvljene tako -da naj~e podnose tlak i -vlak kojemu su izloene. Od spongiozne
supstancije su graeni oni dijelovi skeleta kbji moraju bibi i jaki, a s druge
str~eda rie budu teki. Tako su od te vrste graene epifize dugih kostiju
i 1a'atke kosti runog i nonog zgloba' '

tzv.

lO

....

PERIOSTEUM _. PERIOST

.. Periost je predstavljen jednom-membranom, raine debljine, koja obawja povrinu kostiju, a pr-ivrena je uz kos~ Sharpeyevim nitima i k:rvnim
ilama i nervima koji ulaze u .Haversove i Vdlkman_ove kanale. Sastoji se iz
dva sloja: povrni sloj od gustog vezivnog tkiva s elastinim vlaknima i
mnogim ilama i drugli, dublji sloj sa vie staninih ~lerilenata i ~lastinih
niti, a sa. rjee vezanim nitima. Natpokon se ispod ovog sloja nalaz1, kod kostiju koje su u rastu, jedan veoma vaan sloj, to je stratum osteogenunz
subperiostale, sastavljen od serije spljotenih stanica - osteoblasta.
MEDULLA, OSSIUM :__ KOt;TANA MODINA

Kotani kanal je ispunjen mekanom supstanoijom nazvanom medulla

ossium. Dijelimo je mi tri vtste, i to: medulla ossium 1ubra, flava i g etatinosa.

a) Medulla ossium rubra je vaan l).ematopoetini organ, a .nalazi se u

svim kostima kod fetusa i .dijeteta,- a daljim razvitkom nastane u dijafizama
drugih kostiju, a ostane sanio u kratkim kosthna Kod crvene modine moemo razlikovati pcitpomo tkivo, krvne ile i razne vrste stanica. Potpomo
tkivo je relikularno 'iezivo sa zvjezdast-im stanicama, a uz zid upljine poprima karakter fibrilarnog veziva i ini neku vrstu membrane (endost). Kapilama .mrea, veinom yenozna, predstavljaju krvne ile, a stanica imamo
raznih, tako da razlikujemo. .slijedee:
..
.
.
l. Celullae medullares; koje nisu nita drugo nego modificirani leukociti
te od nJih razlikujemo limfocite, polimorfne neutrofilne, eozinofilne i bazcfilne leukocite.

2. Pigmentne stanice,
3. Megakariocite,

4. OsteoklaSte,
.5. Malo masnih

stania,

6. Osteobla5te, .
7. Crvena krvna zrnca be jezgra, koja nastaju diobom iz eritroblasta.
.

. b) Medulla ossiimi. flava se nalazi u dijafizama dugih kostiju kod od-.

raslih, a karakteristika joj je najvei dio mosnih stamca, a ~eoma mali broj
onih_ dru~ koje nalaiimo u crvenoj modini.
.

.... e)_ Medulla ossiwn gelqiinaia se.~i samo>kod ~.Wlji~ i~dividua. Dolazi transformacijom od niedtillae flavae, i to albuminoznom:: degeneracijom
ma8xiih stanica, te na mjesto ~sti. do~ gusta alb~oirui I!Jast.
Krvne ile (art. i vene), limfne . ile i nervi .dolaze .. u .kost iz mree u
periostu kroz Haversove i Vollmnanove kanale, a malo debtje ile ulaze -kroz
post:bn~ .otvore foramina-nutricia, koji se takoer nalaze na kosti po jedan
ili vie.
> .:

ll

. : -~ .; :

. ~ :

OSIFIKACUA '

Razvoj kotanog tkiva iH proces osifikacije je najkompliciraniji proces

histologije. Imamo dva naina po kojima se razvijaju kosti .. Po jednom,
kotano tkivo nadomjesti hrskavino ili vezivno tkivo, koje se resorbira,
to je neplastika osifikacija, po drugom se direktno hrskavina supstancija
pretvara u kqtanu, a hrskl\vine stanice postaj~. 1 kotane stanice, to je
metaplastik(;. osifikacija. Prva je redovita kpd ovjeka; a druga je iznimna,
i to samo za neke dijelove kostiju~ Kod- 11e,oplastike osifikaoije imamo:
a) hrskavinu osifikaciju, tj. kad prekq:_p.rsbvice nastaje kost i
b) intermembranoznu osifikaciju, kad. -"direktno preko ve2Jivnog tkiva
dolazi do kosti, bez posredovanja hrskavice.
Hrskavina

ili hondralna osifikacija

Kod ove vrste razlikujemo opet dvije vi:ste: ili proces poinje u unutranjosti hrskavice, enhondralna osifikacija, ili poinje na periferiji hrska
vice, perihondralna (periostalna) osifikacija.
Enhondralna osifikacija zapoinje -u unutranjosti hrskaVice, i to najprije se pomf hrskav.ine stanice jak<>" :rii:iioiti' i postavljiti u redove (serije} koji stoje uzduno u hrskavici (cartilago seriata). Izmeu pojedmih
stanica ostanu transverzalne pregrade od osnovne hrskavilie supstancije,
a izmeu pojedinih redova ostane takoe poneto osnovne hrskavine supstancije, koja stvara Iongitudanalne trabekule. Time hrskavica raste. Poto
su se hTsk~vine stanice smjestile, poinje dru!?;:i stadij, a to je ulaganje
krenih stanica. Kad se soli slau u trabekulama osnovne supstancije i u
kapsulama hrskavinih stanica. Kad su se uloile krene solU, dobije hrskavina supstancija homogeni izgled, a im je poelo ulaganje, stanice su se
prestale uveavati, da,pae idu k degeneraciji. Dok se ovo dogaa u unutranjosti, s povrine probiju krvne 7Jile s medulamim stanicama i posebnim
stanicama, osteoblastima, koji su pravi nosioci osifikacije, a koji skupa s
krvnim ilama i medul;:tmim stanicama ine osteogeno tkivo. Probijanjem
toga tkiva s povrine razbijaju se longitudinalne trabekule na nekim mjestima, a one transverzalne pomalo nestaju, tako da se spajanjem hrskavi
nih upljina stvore prir:rlitivne modinske upljine, koje su odijeljene jedne
od drugih ostacima longitudinalnih trabekula. Ove upljine budu ispunjene
osteogenim tkivom, s koj-im se pomijeaju ostaci hrskawnih stanica, da
zatim nestanu. Ovaj j~ stadij nazvan vaskuliuiurclja. Kad su osteoblasti
stigli u primitivne modinske upljine poredaju se 'llZ ostatke trabe1fula
ili, to je jedno te isto, uz zidove modinskih ~upljina. .illl, ~i,t se, xn~utim,
uz te zidove poredali, mue tanki sloj nove kotane osnovne supstancije,
koja se pretvori u kost ulaganjem krenih soiL Sada se nastavi dalje izluivanje kotane supstancije, tako da se stVori :Pnr~:kotana !~ela oko
ostatka hrskavine tra.bekule. Osteoblasti izluuju S,!l:P:i~cije p.ajpl1ije ~od
sebe, a sada, prije nego to izlue. powh sebe i pnje' nego" to se zatvore,
podijele se 'i stvore jedan novi 'red stanica te se sasvim zakopaju ostajui
u vezi sa novim stanicama pomou produljka kojd se provlai kroz sitne
kanalle u osnovnoj supstanciji; Na taj. nain osteoblasti; izluivi Jednu
!amelu kotane supstancije. ostanu zatvoreni u lacuni ossei i postanu prave
kotane stanice, koje opet na ti.sti naOin stvaraju kost i nov.i red stanica.

12

.-

Tako nastaju kotane lamele jedna povrh druge. Hrskavine trabekule, koje
su ostale. ukopane, ostanu jo neko vrijeme pa mala-pomalo ieznu. Ovako
. se stvara spuvasta kost i to kod dugih kostiju najprije u sredini pa napreduje prema dva kraja, a kod kratkih i ploastih kosti se prostire u raznim pravcima prema ruboVIima.

Perihondralna osifikacija je proces ana.logan enhondratnoj osifi'kacij;i.

Perihondralnom osifikadjom nastaje kompaktna supstancija. Nju emo promatrati na di:jafizi j edne od dugih kosti. Kad ima da zapOne. perihondralna osifikacija, povrina hrskavine dijafize je ve kalcinirana (tj. uloile
su se ve. krene soli) i obloe~i;l.::slojem osteoblasta koji pripadaju subperiostalnorr{ oSteogenom sloju. OM. kao i kod enhondralne osifikacije, izlue
na vanjsku stranu dijafize jedan sloj kotane supstancije (ostajui pri tome
s vanjske strane tog sloja) i tako perihondrij postane periost. Sada na isti
nain poinje stvaranje ostalih kotanih !amela i ukopavanje smnica u
supstanciju kao i kod enhondralne, samo ovo ide preina vani, tako da dijafiza slaglanjem !amela jednih na druge raste u debljinu. Iz poetka se lamele redovito potedaju i. stvore sloj osnovnih lall'!ela, ali kasnije to ne ide
vie redovito. Stanice secernirajui kotanu masu prema vani, naiu na
krvne ile koje veinom lee uzduno i tada na tom mjestu prestanu luiti,
a lue samo sa strane tako da mala-pomalo 5lvaraju -jedan lijeb (sulcus)
u kojemu je ostala krvna ila, a idui dalje rubovi se toga sulcusa spoje
i tako pretvore u kanal u kojemu ostane zatvorena krvna ila. Ovi kanali
su iz poetka dosta iroki, ali se u njima jo naslae nekoliko koncentrinih
kotanih !amela koje idu prema centru i tako suze. lumen kanala. Ovaj
kanal predstavlja Haversov kanal s koncentrinim Haversovim sistemom
!amela. Poto su stvoreni mnogi ovi sistemi, stvori se opet jedan regularni
sistem !amela, koji ini vanjske osnovne lamele. Za vz:ijeme ove osifikacije
ostanu u osnovnoj supstanciji elastine i kolagene fibrile. Ove zadnje ine
fibrae perforantes (Sharpeyeva vlakna).
Intennembranozna osifikaclja
Ovom vrstom osifikacije osificira vei dio kosti krova lobanje. Osifikaoija zapoinje u osifikacionom centru ulaganjem kreilih soli uzdu vezivnih fibrila koje su postavljene mreaste. Ovo daje podraa] za osteoblaste,
koji se poredaju u redu pored fibrila i zaponu luenje kotane supstancije
u obliku tankih lamelica, koje imaju !s:ao i fibrile mreasti raspored. Ovakvo slaganje se nastavlja i to se protee od centra osillikacije sve vie prema
rubu kosti. Tako nastane spongiozna supst:an,cija, a dok se to dogaa, diferencira se na poVrini, vanjskoj i unutarnjoj po jedna vezivna ploa, periost,
koji sa svoje stralle, na isti nain kao kod perihondralne osfikacije, naslae
na povrini kot~u supstanciju. Prema tome su kosti krova glave sastavljene iz tri sloja: jedn~. ~rednjeg od spongiozne supstancije (diploe), koji
je ukljuen meu d'l:Uga a\ra sloja kompaktne SUiJ?Stan~j~; .
.
RAST I UNISTAVANJE KOSTANOG TKIVA

Sad treba jo da upoznamo kako kost dolazi do svog konanog volumena, tj. kako kost raste i kako se kost unitava. Rast kostiju vri se na
13

.dva naina: .apozicijom kotanog tkivd, ij. :slaganjem novih .na~Iaga: kosti
na stare slojeve i tzv.. intersticijalnim rastom, tj. poveaju se naslag~ kosti
izmeu pojedinih redova stanica, .. tako. da
kod starijih. kostiju stanice
u veoj udaljenost.i jedna od druge nego. kod niladih kostiju. Meutim; ovaj
nain rasta je od sekundarne vanosti. Ra,st kostiju u debljinu se vri. :i.ktivnou periosta kojd neprestano slae prema vani. nove naslage kotarr~ supstancije. Kost je i:Iajdeblja u sredini. dijafii:e gdje je proces oko~ta:vanj:J.
najprije zapoeo, a prema krajevima se postepeno stanjuje. Da razuin.ijemo
rast kosti u duiD.u, moramo zn~ti da,-kod dugih kostiju poinje .osifilkaoija na sredini dijafiZe,. i to peri- i enhond'ralno skupa, a sekundarn6 na
krajevima kosti (epifizama), samo erihondralno u posebnim osifikacionim
centrima. Rekli smo da enhondralna osifikacija poinje poveanjem hrskavinih standca i postavljanjem u redove itd: Taj . proces poinje. u s~edini
dij~e, te se protee prema krajevima kosti, ali ostaje uvijek odijeljen od
epifiznih osifikacionih centara, koji su samostaJ.m, a poinju obino djelovati. dosta kasno. Dijafizu od epifize d4jeli tzv. epifizna htsk,avica, koja je
veoma vana, jer pomou nje upravo kost raste. Kad .je, naime, proces
enhondralne osifikacije u dijafizi doao do epiilizne hrskavice, nastavlja se
i u njoj,' ali mnogo lakim tempom. Na strani okrenutoj dijafizi osteok:lasti
.i .osteoblasti. razaraju':hrskavdcu,odnosi::J.o stvaraju kost, a -n~.-straiii oiiTehutoj epifizi, epifizna hiskavica neprestanO.stvara nove bxskavine sta:ili~_.koje
se odmah postavljaju u redove itd. To umnoavanje hrs~vinih stanica
odgovara brzini razaranja na drugoj sttani, i tako .kost . r~te u: dUinu.
Kad je, pak, kost dosegla svoju odreenu duinu (u 20--24.god.) hrskavica
prestane rasti na strani epifize, a prcices okotavanja s ~ruge strane se
nastavlja i za kratko -vrijeme bude i Ja j ostatak osificira.Ii te se "'dijafiza
spoj!i s epifizom koja je, takoer, do tog vremena. osificirala i time je-:rast
u duinu zavren. Kod epifize se proces osifikacije .zalistav.i .na stanovitoj
udaljenosti od slobodne povrine, ostavivi jedan sloj hrskavice' od koje
postane cartilago articularis. Rast ostalih kostdju se vri po dstim zakollima
kao i rast dugili kostiju.
. .
.

Rast kosti je praen procesom resorpcije, tj. unitavanjem kotane supstanice. Zahvaljujui tom procesu .imamo kod .svih dugih k0$tiju d()Sta
irok kanal - cavum medullare, koji postane 'takO da se pOne resoroirati
spongiozna supstancija u sredini dijafize1 te se mistavlja prema periferiji
kosti.

.
. .
. .

su

Resorpciju vre ti;y. osteoklasti (po 'Kolikeru), velike stani~ sa mnogo

jezgara (5--60). To se bazira na tom to se obino nalaze namjestim~ gdje
dma da se uniti kotana supstancija i tu se ok:upeil. rupicama;. tzv. Howshipovim lakunama. Prema nekim autorima, ove Sfaill~ . dj~~ju kemijslcim
agensima, a prema drugim dje~uju mebarii<;Iwm snagom.

Na skeletu tropa razliik.ujenno j Man ce.D.ttalii:rl ello ~ dva para. nastavaka,

jedan manji par pre.IQ.a natrag,,...;.. netiral,ni prutovi:-' i 'jedan vei
prema naprijed - visceralni prutovi.. NeUritlni prutoVi su srasli straga.' i skupa s~ .centralnim dij~lom napravili kraljeke k:oji. skupa ine kitiiu _._ (:olqmna vertebralis. Visceralni prutovi su samo razvijeru_ u griJ.driotn dijelu

par

14

tj. kod grudnih .(to'rakalnih) kraljeaka gdje ine rebra, a kod ostali~
kraljeaka su manje Hi VIie zakrlja~i. Osim kraljeaka i rebara skeletu
tru.pa spada jo i sternum: (prsna kost), koji na prednjoj strani spraja rebra.
VERTEBRAE- KRAUESCI
Ktaljeci sastavljaju kimu. lina ih 33 ili 34 komada, preri:ia tome da li
je zadnji razvijen ili potpuno :.zakrljao, a dijele se, s obzirom na re~ije u
kojima se nalaze na: vratne, grudne, bone, krstane i trtine. Brojano su
rasporeeni ovako:

1. vratni (cervicales) ..
2, grudni (thoracicae)...
3. boni (lumbales) .
4. krstani (sacl:ales) .
5; trtini (<;:audales iii coccygeae)

l~ } Vortob>ae v"""

;:m

5 } Vertebrae spuiiae

Od ovih su prve tri grupe pravi kraljeci ili vertebrae verae, a zadnje
dvije grupe lani kraljeCi ili vertebrae spuriae, budui da su srasli meusobno te ine dvije kostt.

Svaka grupa pravih .kraljeaka ima svoju specifinu oznaku po k,ojoj

odmah na prvi pogled moemo rei ~oj oj grupi pripada,
Ce_rvikal11i kraljeci dmaju u p()prenom nastavku processus transversus, otvor za arteriju i vene' n.azvan foramen transversarium.
Torakalni imaju jediiu ili dvije Zglobne plotine za rebra, fovea costalis.
Lumbalni nemaju ni jednu ni drugu od tih oznaka, pa dh na tome ras\poznajemo.

Na svakom. kraljelru iinamo .trup - corpus vertebrae, luk - arcus
vertebralis s r~im..izratajima .i ot~or- foramen tiertebrale. c(c.-:,f/..,{c;,"" : , , ...
.Corpus vertebrae je_ omeen gore i dolje prilino ravnim plohama koje

--

se preko disci intervertebrales (fiibrocartilago intervertebralis) spajaju s plohama drugih kraljeaka. Stranja strana trupa je konkavna prema natrag
od desne na lijevu stranu, .a prednja strana je prema naprijed konveksna
od desna prema lijevojsi;rani, a konkavna od gore prema dolje. Za trupove
su srasli neural.iii priltcivi ko]i ine arcus vertebralis. ..
Arcus vertebi:a:us poinje od . trupa sa radix arcus vertebralis pa se
straga spaja i zatvara jed:3.n otvor foramen vertebrale. Arcus vertebralis ima
Vie izdataka, a to su: ifiocessus spinosus koji strii prema natrag. Processus
spin6si nisu koci svih kraljeaka isti nego su kod gornj.h tupi, kod torakalnih su otri i kosi :Prema dolje, a kod lumb:;dni:h su masivni, tupi i .etvero
uglasti. Na granicama dzineu pojed!inih vrsta kralj~aka vide se lagani prelazi jednih pre.QJa drugin:ta; Processus transversi idu RP'7ma J~!c;:ralnoj strani,
a processus articulares idu po dva prema gore, a
dva:prem.a dolje. T~ su
proi::essus articillares superiOresi processus articulares injeriores.. I gornji
d donji posjeduju zglobne p~otine facies articulares superiores et inferiores.
Radix arcus je mnogo tanji nego trup i stranji dio arcusa.'~bog toga naa
zinio izmeu trupa-i stranjeg dijela arcusa itrcisurae .vertebrales superiores,
od kojih su b:razitije orie ispod raddxa, od onih pov.ie radixa, koje su na

po

lS

'

:_,::,.

nekim mjestima tako male da uope. n~ moemo govoriti o incisuri. Donja

incisura jednog kraljeka s gornjom frncisurom slijedeeg kraljeka omeuje
toramen intervertebrale, koji je osobito. vaan,: er kroz n.-e a izlaze .s inalni
ivci, i jer se u njemu nalazi ganglion spina.k,. u
aze senzibilne niti

------

Za svaki kraljeak moemo po njegovoj specifinoj oznaci rei kojoj

grupd pripada, no ne moemo re6i koji je po redu u svakoj grupi. Prijelaz
iz jedne grupe u drugu nije nagao: gornji torakami'..$Iie na vratne, a donji
torakalni na lumbalne. Ipak moemo lako neke ktaljeke izolirano prepoz~
nati i odrediti na kojem mjestu lee.

l. CervikalDi kraljeci

Cervikalnih kraljeaka :ima sedam, od kojih se prv.i, drugi. i sedmi

razlikuju od ostalih, koji su razliiti samo po veliini.
Najvanija ozna.l>a za cervikalne kraljeke je otvor na processus costo
transversariusu (vertebrarum cervica.ldum), ali itav kraljeak je neto drukije graen od ostalih. Trup .mu je ovahln od desna nalijevo. Donja mu je
ploha konkavna od sprijeda prema natrag, a gornja od desna nalijevo. Processus costotransversarius ima otvor - foramen costotransversarium (vertebrae cervicalis) za art. i venu, a osim toga je rascijepljen u dva dije!a,
tuberculum anterius i tuberculum posterius. Tubercu'Lum posterius predstavlja pravi processus transversus, a tubex:culum anterius predstavlja zakrljale rebro koje je sraslo s trupom. Radi toga ;;e i zove processus costotransversarius. Izmeu oba tuberculuma nalazi se sulcus nervi spinalis. Iza
trupa nalazi se foramen vertebrale koji je iri od trupa i trouglast. Imamo
zatim zglobne nastavke koji su postavljeDJi iza processus coctoransversariusa
i neto su drukiji nego 'kod drugih. Imaju, naime, zglobne plohe postavljene koso, tako da gornji gledaju prema natrag i gore, a donji prema naprijed
.i dole, To je radi mehanike gibanja vrata.

Kod cervikalnih kraljeaka nalammo jo processus spinosus koji je

na stranjem kraju rascijepljen, osim toga ~maju incisurae vertebrales od
koj.ih su donje dublje od gornjih, .koje su dosta iroke.
~esti cervikaini krai~~.ima osobito razvijen tuberculum anterius tako da tiskae prema naprijed vie od drugih i zato jer manjka tuberculum
anterius sedmog cervikaloog. A budui da se . taj tuberculum nalazi ti blizini art. caroits, nazvan je tuberculum caroticum vertebrae cervicalis VI.
Atlas. - Prvi cervikaini kraljeak zove se i atlas, jer nosi glavu. Nema
trupa~nego se sastoji dz dva luka (arcusa) - prednji i stranji - d od dvije
massae lateralis sa processus transversi. Njegov' trup je spojen. s rugun
cervikatnim krai)jelkom. Arcus anterior je krai .od dorzalnag, na p~nJjoj
strani ima tubercidum anterius, a na stranjoj strani lima fov"ea .dentis za .
dens axis.
.

Arcus posteriur je dulji, lima na stranjoj .s~:,.t.fo/.ergj.~ po~terius.

Na svojim Iateralnim krajevima ima arcus jenubraZ1r1i"poprenom smjeJ;U sulcus arteriae vertebraJis - za. arteriju vertebralis i prvi cervikalni
ivac. Gdje se ujedinjuju ventrahli u. dorzalni luk ine jaka zadebljanja .bazvana massae laterales. Na njbna lei glava.:Na.gornjoj strani massea late"
rales halaze se foveae articulares superiores :koje su duguljaste i konkavne,
a konvergim}u prema naprijed. Na IDjih.sjeda okcip.italna kost sa.svoj-tzn kon-

16

d:ilima. Na donjoj :strani massae laterales nalaZe se. facies articultires inferiores.
.
.
.
.

. Lateralno od massae laterales na1azi seIProcessus transversus koji posjeduje foramen transversarium, . ali nije ras.cijepljen. u dva tuberculun1a.
Foramen vertebrale .je veoma. irok i neto. etvorouglast, sprijeda je neto ui, Jer ga stiu massae laterales. In vivo se nalazi izmeu ovih rastegnunut ligamentwn uansvertsum. atlantis 1koji dijeli prednji dio, foramena u
kojem Se nalazi. den s ruas od stranjeg dijela kroz koji proiaii medulla
spinalis.
F.ovca arliicularis su.per.igi:,:moe hiti raz<lkjeljena u <iva dijela, a sulcus
ari. vei:teoralis moe biti prtof:qi'o'ten kotanim moslliem, tako da se stvori
forameh.

.
.
. .
.
~'~ Drugi cervilka:lni ~ljea:k, nazvan axis ili obrta, ima -dva trupa, tj. je,dan svoj i jedan od atlasa. Trup atlasa ini d,ens axis koji se verti
kalno dd.e na samom trupu axisa. Na svojoj. prednjoj strani ima dens jednu
{ades ar'tict~laris anterior za atlas, a na stranjoj strallli. ima jecLnu plotinit.
za lig. tr;msvcrsum atlantis - .facies articulqris po'sterior. Prema gore dens
svrava vrhom...,.,.- apex dentis- na koji se hvataju ligamenti.
Odmah pokraj den~a i:ialaze se processus articulare~ laterales u obliku
veoma niskog kr()va, kome.Je4ila. strana ide naprijed, a druga natrag, to
se osobito. dobro vi-di na svjeem prepara:tu. Processus articulares inferiQres
se nalaze mnogo vie prema natrag, a ne ispod gornjih, sa zglobnim plohama koje su okrenute prema naprijed i dole.
Sa strane corpusa, izmeu zglobnih nastavalca nalaze se processus transversi sa foramen tr3lllsversariUD:Ii.om. Processus transverSus nije ni od. ovog
'

rascijepljen.
Stl1lga se nalazi ja:k masivan -luk, a od njega odlazi prema natrag voluminozan processus spinosus koj-i .je na kraju rascijepljen.
VIT ceryikalni, Ovaj kraljeak je u principu graen kao i ostali cetvikalni kraljeci, ali ve pokazuje prelazne oznake k torakalnim. Osobito se
odlikuje dugakim processus spinalisqm koj-i nije rascijepljen nego svrava
jednim zadebljanjem. Budui da je taj mnogo dui nego kod ostalih cervlkalnih kraljeaka, stri na skeletu. prema natrag d zato je ovaj kraljeak nazvan
i vertebra prominens . .Osim toga on ima. processus costotransversarius dug
i nerascijepljen, a foramen cqstotransversarium veoma malen, jer kroz njega
ne prolazi art. vertebralis, nego samo vena. Trup mu, takoer, pomalo slii
trupu gornjih torakalnih kraljeaka. Koji put moe vertebra prominens imati
foramen trasversarium samo na jednoj strarii, a na drugc;Jj ne;: ..

2. Torakalni kraljeci
Ixn.a ih dvanaest. Trup im je dosta visok i neto trouglast,

omeen

gore

i dolje ravmm ploba.Jna.. Sa strane corpusa, vie prema natrag, nalazimo

fo-

veae costales koje: su. i!;:ijglavnija oznaka za torakalne kraljeke, i to se

nalazi polovina na gornjeni 'rubu, a polovina .na donjem nibi,l trupa -fovea
costalis superior et interior. Rebro se, naime hvata za dva kraljeka, tako
'da.se zglobna ploha nalazi,na dva.
Svaki kraljeak nosi gornjom polovinom plohe i plohom ha processus
:transversusu istobrojno reqro, s donjom plohom -dodiruje slijedee rebro.
'I.z.nimke. su prvi; jedanaesti i dvanaesti kralje11k.
17

Straga se nalazi dosta snaan .arcuS-koji izlaz( iz trupa .s radii ar~us.

Radix arcus izlazi na gornjem dijelu trupa taki;; da ispod sebe ini incisura
vertebralis interior, koja je veoma dubqka, a, llfl gornjoj strani je jeCiva
vidljiva. Sa samog arcusa odlaze processus artfculares superiores et inferiores. Oni imaju zglobove plotine koje lee vertika]no, okrenu.te kod gornjih
natrag, a kod -donjih naprijed- facies articulares superiqres. et inferiores;
Sa strane odlaZe processus transversi koji !;>lizu svog lateralnog lmi.ja
imaju zglobne plotine za rebra - fevea costalis transversalis. Prema riatrag od arcusa odlazi procesus spjn~i : poloeni koso prema dolje, dugi,
iljati i otri. Takvi su kod srenji)l torakalnih kraljeaka, a kod gornjih
i donji .su pQillaio prilagoeni .cervilkaln.ia:rl; odnosrio lunibalniJ:n kra:ljeci.iQa.
Kod torakaLnih .se takOer mogu nfjki -kraljc;:ci. raspoznati po svojim
posebnim osobinama, a to su prvi, deseti, jedanaesti i dvanaesti.

. Prvi torakalni kraljeak. - Predstavlja prijelaz lizmeu . cervikitinili i

torakalnih, osobito po trupu, koj-i je ui riegb,kod ostalih tora~lnih. kraljeaka. ~iljasti mu je nastavalk neto horJ.zi>nta:!an: i"n.ije omiJco iljast kli:o kod
drugih. Ali najglavnija .mu je karakteristika tg im!l Ii.a. gornjem -rubu. ita
vu zglobnu plohu za prvo rebro, a n;t dopjem :rubu .obi_no polovinu zgloJ:jiJ.e
plohe..
.

.. .
..
. : .
.. . .P~eti}qr,q.kalni kraljeak. - Ima s.koro .sve odlike gruditog kraljeka,
pa prema tome i .foveu ~stalis transversalis, osim ~to mu je processus spinosus neio krai, vodoravniji i tuplji, i to nema na dqnje.m rubu polovinu
zglobne plohe za rebro, nego samo na gornjem,, jer se .jediinaesto .rebro
hvata samo za jedanaesti kraljeak itavom svojom ploho~: To je najvariija
oznaka desetog torakalnog kraljeka.
.

..

Jedanaesti torakalni" kraljeak. -:- Px~ss1,1s spinosus je, taJi:?er; kao.Ji;od

desetog, a na trupu samo jedna .velika zglobna plo_tina za jedariasto rebro,
koja se nalazi nato ispod gomjc;:g ruba:. ],'roc~sus transversi su neto k~i
i bez. fovea cos.talis transversalis vertebrae thorad~e. jer jedanaesto reb-r,o
ne dodiruje processus tninsversus.

.
.

Dvanaesti torakalni kraljeak. --,- Ovo je ve pr~lazJ;!i .ki-aljeak od toni.Iailnih k lumbalnim. Processus spinosus je jo tup"!ji,. etverouglast. Processus articulares inferiores su ve zaokrUeni (exQepti) . a zglobne plohe gledaju prema lateralnoj strani. Processus tra:D.sversi. nemaju zglobne plotine,
nego su ve rascijepljene u dvije kvri.ce~()d kojih je' gornja n~ana [iiocessus mamillaris radi svoje zaobljenasti, a druga je nazvana processus aeci!.ssorius. Trup mu je dosta ovalan, a na njemu se nal~ itava z~obna ploha
za dvanaesto rebro. Ta ploha je pomakn!lta jo vie prema dolje d preina
natrag na radix arcus.

.:

3. Lwnb~IDJ. Jmdjeci
Ima ih pet. Razlikiiju se od dru8ih osobitom v~liinom, a to je r~
ljivo, jer .nose veu teinu nego gornji. Trup iD;l je popreno ovalan;. te nepia
zglobnih plotina: Foramen im je trouglast kao kod. cervikaJn!i4, ali je m~
nji nego kod njih, kojima je forainen iti nego s@i trup~ Arcus. je .veoina
masivan. Incisum ver.tebralis je razvijena i" na goril'joj i. na danjoj strani;
donje su dublje. Prema natrag . od arcusa Odlazi .processt.i:s spii:tosti . veoma
jak i etvorouglast, a. poloen je vooravno .Processus-articular"es superioi'eJ;
su masivni i razmaknuti (excipientes),. a.iriiaju zglobne plohe okrentite_.pt.e-

18

rp.a me4ijalnoj $trani. Processus artic:utares inferiores .sti postavljena . blie

medi:jll,lnoj liniji (ell:cepti); a imaju ~obne p-lohe akrenute .prema lateralnoj
stranf i. konveksne su, a gornje su kQnkavne. Sa strane zglobnih nastavaka
nalazimo po jedan popreno pcistavljl}li n~tavak, koji izgleda kao processus
transversus, all to nije taj :nego proceflSUS costarius. To je, naime, visceralni
prut, ili Zakrljido rebro koje je sraslo s.trupom. Processi.iS costarius prvog
lumbalnog kraljeka moe se razviti u trlnaesto rel:.ro, a tada na tom. kra- .
tjei~Jku _ne postoji proceisus cos tari us..
.

. Processus transversus je kod lumbalnih kraljeaka zakrljao, te ga nalazimo. na. doilj_em stranjem dijelu gOrnjeg zglobnog nastavka u obliku dvi
ju kv'iica. Gornja je prodrjssus mamillaris a donja je processus accessorius.
Ako :imamo sve lumbalne ki:-aije~e, Qpazit .emo da nisu svi processus
cos tari, jednaki, nego da rastu do treGeg lumbalnog kraljeka kod- kojeg su
najdui,- a zatim se opet sJ:iianjuju, doim trup raste-od prvog do _petog kodkojeg je najvei. Kod lumbalnih se 1craljeaka jedino peti odlikuje posebnim
karakteristikama~ -
- - '
Peti lumbalni kraljeak: ....:... On se. n:alazt m1 gramoiAzmeu pravih i nepravih kraljeaka i tu ini ugao 'nazvaif promontorium. Najvanija mu je oznaka .klinati trup, tj. mnogo v!i je -.na prednjoj strani nego na stranjoj.
Osim. toga mu- je processus spinosus,neto manji, a donja zglobni ."mistavcisu ve okrenuti prema naprijed, a ne vie lateralno, i dosta jaki i masivni
processus costariits, i to zbOg tOga jer ga izvlai Jigamentum iliolumbale.
.4. SakralDI kraljeCi

Sakr-alnih kralj~aka ima pet, srasli su meu soboin i ine. os sacrum._

O.S saerum je neparnlJ.;__ siJrietrina kost, koja j~ umetnuta izmeu zdjelini.h kostiju, a ini veliki dio str'a~jeg zida zdjelice. Sacrum je kOd ovjeka
zavijen radi njegovog usprlJ.VDOg stava~ Ovaj dio kime je nepomian, a -ima
zadaU..da preuzme teinu tijela ii da ga preda zdjelic(i nogama. To sa~rum
i vri, te. vidimo da je gor:D,ji dio irok i masivan, a prebacujtii teinu na
ossa coxae postepeno se sUava, tako da zavri veoma tankim krajem na
koji se nastavlja .os coccYgiS. Os sacrum je upravljena prema dolje i natrag, t~ s petdm Iurnbal.D.ini kraljekoin ini izboeni ugao nazvan promontcr
r.i,tmi. Kod sacruma imamo p-rednj-u, .i stra:D.ju st:nmu; lateralne strane, bazu
i vrh.
. .

.

Prednja straha - fadcs pelvina ...;:_je konkavna p~ma naprijed, jer je

.i itava kost zavijena Ikao cj!ilina. Dosta: je glaUk:a da ne smeta poroaju kod
en~. Na njoj ~ko etir.! li.Dije, "lineae transversae, koje predstavijaju
mjesta gdje su u doba piibeneta srasli kraljeai, a na krajevima tih linija
nalaze. se' fin-am!na sticTalif~, P_~lVi~ (ll'.'t~rioraJ~~'7 sakral?i i~i.
Foramma s~rallil se smanJUJU. u promJeru tdu.t od ~re prermrdolje:Izm.eu drugog i treeg sakralnog otvo_ra nalaze se na p1'~!4Jjoj.~trani plitke
udubme ~oje slue za pol~te snopova m. piriformisa jov~ttJi piriformeS,
a mogq se naiazi~ izmeu ptvog "i di-Ugbg. . . .
r
Stranja strana -.facies dqrsalis .,;..... je hrapava i konveksna 'P.'l'Cma na1 trag. U medijalnoj liniji rialazi se niz izbo~, koje ine jedai:J. greben
etis~a ~raZis med.ffl.na. Ov3.j gieben pfedstavJja zakrljale srasl~ processus
. spinQst Neto lateralnije od tog greoena nalazimo jo jedan gJ;ebe:n .--,. eri~
sta sacralis intermed.ia koji P.redstavlja:~jale: i .sratene pr~essus_ arti.

19

''~..:~~~.::'"
,,

:'._:;.:

;:';:::. .

'.

culares. Odmah uz njih )ateralno nalaZe se fciramina sacralia dorsalia. 'ondje

gdje se zavravaju donji krajevi. cristae intermediae jedne i druge strane
nalazimo po jedan ro!i -to su comua sacralia ili processus articulares
inferiares najdonjeg sakralnog segmenta. za ve:?:ivoni spoj s os coccygis Zakrljali i srateni processus transversi ine lateralno od foramina sacralia dorsalia jo jedan greben - crista sacralis lateralis. Lateralno od tog grebena,
a u predjelu gornjih sakralnih segmenata na,lazi:qi~,,posl';bna odebljanja partes laterales - to su sakralna. rebra, koja. su se~i.ili.ai-i:io 'srasla, a masivna su zato, jer upravo ona prenose teinu tij((la na zdjeline kost~. Na njihovim Iateralnim stranama, koje ujedno ine_':_Jate~a.Ine strane sacruma nalazimo jednu zglobnti plotinu, slinu uhu, riazvai:iu facies auricularis. Ova
zglobna ploha nije glatka kao ostale zglobne .plohe, jer tu Dije potrebno gibanje, nego tek toliko da kosti srastu. Dorzali:io od ove zglobne plohe, nalazi
se jedno dosta iroko polje, neobino kvrgavo i ptino udubina - tuberositas
sacralis. Na ovo polje: se hvataju kratke, ali veoma debele i jake sveze -,.:.
ligamerita sacroiliaca interossea - koje nose itavu teinu tijela .
. Na bazi ili na gornjoj strani :imamo zglobne nastavke processus articulares superiores koji dolaze u kontakt sa processus artlculares inferiores
petog lumbalnog kraljeMca_ Oni .imaju na sebi fades articu:lares koje su okrenute. natrag. i neto .medijalne.. Pokraj zglobnih nastavaka.. nalazi se po
jecfua udubina u koje sjedaju zglobni nastavci petog lumbalnog kraljeka.
Sprijeda u medijalnoj liniji nalazimo gornju plohu trupa prvog sakralnog
segmeta, a iza nje gornji otvor sakralnog kanala - ca1wlis sacralis. Sa strane
se nalaze gornje plohe partes laterales. . .
.

Na vrhu - apex o_ssis sacri - na'l8zim.o-. malu donju plohu trupa zadnjeg .s3kralnog segmenta. itavom duinom ossis sacri prolazi kanal - canalis sacralis - koji odgovara vertebralnom. ik:ana:lu. u gornjem je dijelu
trouglast i dosta irok, a: prema kraju se svrava iljast() i. savija kao to
je savijena i kost. To savijanje dolazi do mataja osobito u visini. treeg segmenta. Na kraju zavrava sa hiatus sacralis, koji je vie lili manje otvoren,
a koji put moe itav. kanal biti otvoren sa stranje strane, zbog toga to neuraln.i ktlrovi ne ~astu.. Onda imamo spina bifida sacra! is. Foramina sa~
cralia nisu foramina intei:vertebralia, Jiego su to zavreci sagitalno poloenih
kanala,a u njih ulaze s medijalne strane kanali koji dolaze od canalis sacra.
lis; a odgovaraju intei-vertebra.Inim otvorima.
Kod ove kosti je veoma vidljiva razlika izmeu muke i enske, tako
da to moemo na prvi pojped prepoznatd. Kod ene zdjelica predstavlja kanal
kroz koji prolazi dijete pri poroaju, stoga ona mora imati izvesnu irinu.
Da bi se to postiglo, kod ene je krstaa (sactiun) ii-a i kraa nego kod
mukarca, a osim toga i manje zavijena i obldja.. ~o~, ID,~Iiarca je wa,
via i jae zavijena, u visini treeg segtl?.enta je. gotovo pr~l6iriljen~~;'f,f() su
spolne razlike, a iiDa i drugih. Na primjer, sacii.un moe .imati samo etiri
segmenta ili dapae est, a prema tome emo imati i tri Ui pet sakralnih otvora.

:::~E ~:
S. Kok~ kraljeci
.
:
.
.
.
.
..
Kokcigealnih kraljea.ka ima 4 .ili_S. koji ine os coccygis.
Os~.-se sastoji od etiri ili pet spojenih .i po"Sve rudi.ril.entiranih
kraljeaka; kojima su samo trupovi raiYijeni, a svi nastavci zakrljali_ Prednja strana je konkavna, stranja konveksna. Na:.njima se vide tii ili' etiri

:/ .

20

transvei-zalna sulcusa koji odgovaraju li.J:P.jama sr~tenja. Na b~ imamo

jednu eliptinu plohu koja artikulira s apexom sacruma. Prema gore se
pruaju dva roia, cornua coccygea koji ine zglob s rogovima sacruma.
Prvi i. drugi kokcigealni segment mogu imati processus transversi. Cornua
mogu biti i na drugom segmentu. Zadnji segment je tek jedna mala kotana kvrica. Moe se os coccygis sastojati i od est segmenata.

kl:tiiA. -

COLUMNA VERTEBRALIS

KJ;aljeci spojeni s disc;jjg_tervertebrales (nbrocartilagines intervertebra~

les) for@iraju ki!llfl koja irnavie zadaa. Ona mora najprije tititi kime
nu modinu (IIiedula spmalis), a zatim mora da nosd teinu glave; gornjih
ekstremiteta i teinu trupa, tj. sve osim nogu. Zato ona treba da postaje od
gore prema dolje sve deblja i deblja. I zbilja, ako. gledamo kimu ispravno
nanizanu, vidjet emo da kraljeci nisu jednake debljine, nego da se od gore
prema dolje ire li debljaju, a zatim se suzuju; granica je promontorium.
To. debljanje je tako pravilno i postepeno, ,da moemo razasute kraljeke
opet. pravilno postaviti. Od vrata do promontorijuma. rastu i debljaju, a zatim, predavi teinu tijela kostima zdjelice, naglo se stanjuju i smanjuju da .
ih preko samih devet segmenata nestane, . a deseti segment se toLiko smanjio qa je postao jedna mala kvrica. Gornji dio kime, do promontorijuma,
sastoji se od 24 segmenta, a donji od 9 ili 10.
Kad gledamo kimu sa straJ;le da je zavijena kao dva slova S. Taj
je zavoj posljedica naeg usprav;xiog stava. Ako je kima pravilno postavljena, pa puscimo okomicu kroz deos axis, ta e sjei kimu na nekoliko stalnih
mjesta i to ba na granicama izmeu pojedinih vrsta kraljeaka. Sjei e je
na gra:..."lici i:umeu sedmog cervikalnog i prvog torakalnog, jzmeu dvauaestog lrakalnog i prvog lumbalnog i izmeu petog lumabalnog i prvog sakralnog. edan dio vertikale stojd u kimi, a jedan ispred nje. Ispred nje stoji
u,mestima konkavnim prema naprijed. -Imamo dva konkavna i dva konvekna mjesta. Kima je konkavna na onim dijelovima gdje se nalazi razvijen
kota:ni okvir na prednjoj strani, a to su. prsni ko i zdjelica: Na v.ratnom
i luml;>alnom dijelu je kima konveksna prema naprijed i tu stoji vertikala
u samoj kimi. .

Najizboenija su mjesta dorzalno kod 5: ili 6, tprakalnog ;kraljeka, a

ventralno kod etvrtog lumba1nog.
Ako kimu gledamo od sprijeda ili od natrag, vidjet emo da je neto
zavijena u transverzalnom smjeru. Taj lagani zavoj se nalazi u predjelu prsnog koa sa konveksitetom prema desnoj strani. Prema nekima je to zbog
jae desne TW,!:e, a prema drugima zbog toga to je aorta smjetena na lijevoj strani.
.

.
Na sve te stvari mora da se pazi kod sastavljanja)dme od maceri,ranih
kostiju.

Izmeu ilja$_ti.P..~~s~vaka (processus spinosi) i_transyerza:ID,ih nalazi se .

': jedna brazda. sulU5' dO'rsdlis, na kojoj vidimo neke up!Jdne; .tci su interver: tebralni prostori ili fissurae intervertebrales, a s .Jaterame. strane vidinlo
foramina intervertebralia. Fiss~e intervertebrales .su u vratnom dijelu
iroke, u torakalnom su veoma uske, a u lwnbalnom su opet dosta iroke.
Najire su izmeu zatiljne (okcipitalne) kosti i atlasa i axisa, a zatim.jzme-
u petog lum:balnog i prvog sa:krakiog. Svaki otvor odgovara donjem rubu i-

il

t"

\,

lj a tag nastavka ~a kraljekii koji je p0vi~ tog otvora (to ~e mjesto na:;iJPa
ali kOd toraka!n!h ~ processils .~i?inales veoma
dugi "i koso. postavljeni, te ako _se ubod~ ispod dOnjeg ruba iljastog nastavka
doi e na otvor; ali ne onaj is.P.od tog :Jqalj~ka, nego za jo jedah ispod
njega
..

' -:. :
. .
.
U columni vertebralis ;se naiaZi can4Iis 'i~tifbralis (canazls medullaris)
lkdji je u vratnom dijelu irok. zatim se
a lw.itlr.tlnom se opet pr<?iri,
te nastavi u canalis saCI"alis gdje ~vr~ ': . . . . . . .
. ,

atu ubode-igla za injekcij-u).

s:uzi, u

Osifikaclja

.~Jeab

. Kraljeci se razviju iz.hrskavi~, i to. trup. enhdiidraln:o; ka~ za k~atke

kos#. a neuralni prutovi (lUkovi) k~o duge ko5~i permondralno i enlJ,op.dralno. Kod svakog kraljeka nastaju tri pdiiuw.n~ psifikaci<me. jez;gre, jecfri.a: u
trupu, a po jedna _u neuralnim pruio'liii:ba' kOji .t:b:!e luk. (arclis), Njijna se
p:ct.rue sekundarne osifikacione je~gre (epifue).. AJ(o macerirlimo Jqalje~ak
fetusa, nai emo ga .u :tri dijela:: Najprj.je ,,srasfu )Ukayi;. ta.ko da iza t9ga
.imamo dva dijela'. To sratenje poinje odinab., par _mjeseci. posldje :rooe.i:i.ja,
a zavrava oko druge godine. Lukov~.
glatki na poVrini, zbog perihondfalne osifikacije, a trup je hrapav zbog e~e:osifikacije.. To je vano k()d
sudske&.shumacije: "Stapanje:tropa s klikom poinje u ~re6cij gOdj:ni,:i;i.traje
do este godine. Time,. meutim, "nije za\rren ~t kraljeka, Jer se oko 12.
godine pojave neke -epifize ko]e iiil dovie.tast. Ep~ se raiviju na gornjoj
i donjoj plotini trupa, ali ne .zauziniaju 1tavq .plo~"\1 . nego se samo prostiru u formi. prstena 'UZ rup plotline, a u s~edini je .sP.()n~o~ supstanciJa.
Ta epifiza sraste oko 18 godine sa trupqni. Oko 11:. .l~., ~ 19.. god: ra,zViju
se epifue na pOp'reilori:l."D.astavku, iljastoll1 nastavkU; a kod Iti,inbl:ilni.p. i. na
zglobovnim nastavcima, :koje &rastu oko 20; godiri~, a i-kasiiije. .

K~d atlaa i
~ razlika ~&u. ;
. _: . Atkls osWicua az dvije jezgr~ koje Iia.Prave massae hiterales i arcus pos'terior a jedxia mala jezgrica napravi arcuS anterior te- to sve skupa. sraste
oko 5. godine.
.
, ,.. .

:.
. .. : .
. . : ..
Axis iiria kao svaki ~ kraljeak tit:jezgre, a etvrta je 4 .den.S, koJa
ostaje do pete godine. nesra8teila, a ..zatim .. sraste. Jo' moe riastati. jezgra
u apex dentis.

:
. . . . ..

:_,

su

ailsa uila

. :Sacrum se razvija.~ .la'alj~; 1 to s~ostaJ:.nil!. koji se ~ju

svi drugi. Oni su rasta~l]eni dok se ne f~iinira. poiOajirl kanal ti zdjelici,
a to je otprilike doba pubertet8. Svi se 'o~ kraljeCi ~ju_.ka!) !i dru:gi, ;WilinQ . tri gornja, ikoji prebacuju teinu .tijela na." os coxae; imaju .-tri osnoy-

bq

ne jezgre jo dV'ijejeZgre, tj. p() jednu us:Vliko.nl ~x1Uiom'nas~yku; koji'se

kasnije takoer spoje i Qfu.e partes latera.l~~ Srat~:iije .pOinje najprije. :q~
laterah:lim stranama; koje 'stvaraju partes laterales. Kasnije se ponu stapati
trupovi, i to najprije: na :rubo~ gdje::~ se . pret:Jtocfuo stVQrili ep~
obrui kao i kod pravih kraljealca. NajlWD:ije pOirije sratanj'e neuratnlh
lukova. raj Za.dnji proces moe biti zausta'vij~. u "tazUmi: stadij~a, a-inoie
uope ne poeti,.- te imamo otvOren canaJiS sacralis ..:::.. Jcl"niem kanal, t:a~
imamo spinu bijidu sacrd!is.'
Iatexarmm :straDain.a:
JO po d~je
epifizi Spajanje pOj~: dijelova. zavt'a:va ~e J?ot:j_);yno teJi: izmeu d~~
desetpete i.trl~te godine.
'' . '" -- ''

Na

22

unamo:

.. . o~ coccygis s nizvija iz ~raljea:ka .koji imaju po jedan glavni osifikacioni centar i po dva se.kundarna, k.:tol,lle d.olaze jo dva za cornua coccygea.
Spajanje pojediiiih dijelova poii.:lje'k~sriije nego kod sakruma. Spajaju se
najprije donji se'gmeriti
zatim gornH; a tako isto i kOd sakruma. Ne rijetIco se os coccygis spoji s. os sacnim. u jednu fedinstVenu kost.
'

pa

REBRA -

COSTAE

. i

. _Re!Jra_~u ~__:>~!~.J:umvLkral,jeaka,. koji su ~e u to;akalnom dijelu

potpuno razvffi i Skupa s kinio!!!t_sternJUP.QW. .. Lr:el:u:~pim_hrskavicama -~i!J._!:!_
skelet thoraxa. Rebra se str~~a spajaju s odgovarajuim kr~fecfmi:aspri
jeda preko hrskavJ.ce za sternUiii:Alrse ne spaJaJj!Sva-rebra, odnosno- sve
rebrane hrskavice sa- sterniunoiii, nego samo prv_iil--~~c!.!!IIl!_'f_~_Ji_e __?:~y~_ i.
prava rebra- costae verae.. Ostala rebra su cc>sfue spu_riae, i to jedna od
. njih se spajaju riieusobn() pomou. rebrane hrskavice rne rebrini luk, a
druga su potpuno siobodn~_, ... : .

Osmo, deveto i deseto rebro, 'odnosno njihove rebrane hrskavice, .zavio.

~~yrema __~IT.) spoje se sa rebrariom hrskaV'icom odgovarajueg rebra
koJe se nafazi povie svalmg od njih. tj. ~..ill.~>_~a___s~dpl:i!!l~.. deveto .sa osmiJRi!Q...-..
.. .... .
. .
- .
..... _------.--_--_ .....
J:edanaesto i_gv~~~J.o_rebro s~~ p:r;~:g1a naprij~q _s:vr:aY!titL~Q.O.Q.@.Q_JI
muskulaturi pa su nazvana' lebdea rebra. .
---=_:tr~fin krajelii. ~ei~~~-e.::rebro~JjZ __g_l;igQvarajui. kri!U~~i!k..U.Q _osim
pzyog, jedanae$toli' idvariaestog hvataju se sva ostala rebra na dva krat]e~
ka. Po brpjupripada:jli dnottie donjem kralje'ku s ikojJm takoe artikuliraju
i na proeesstis trarisvetsus~
.
. .
Rebro je dosta. dugaka, neto plosnata kost i savijena u luku. Razlikujemo ba njemu dva ki-aja i trup~ ~Jtr~j~IJ:!.~~jll r~!Jx:o_ ima glavicu
- ~~t~L_qg_s.!~_::::: _,!Qj\!, pg~i~ ~gl~p.g__p_~~:f:llJ.._~ facfes ar~~C!:llg._T"Ls. -~pi__tis_ C?_ostae. Kod rebara koja se hv~taju ~ po dva kialjeka, zglobne: phole su
dvije, . odijeljene jednim ~~_nonL~ .. ~-~t4_ 9a1'_itis costae:-Gonijapfoha.
doirriiFtgornjT'a i:lon}a Q.qnji kralj eak. G.ril!~e-. capitis Ostae nema kod
pniog, JedanaestQg i. dvaJ:I~~~t_og rebra; Iza glave. se nalazi sueni dio; to je
vrat ...--::-_collum costae, kojije-~od gornja. tri do etiri rebra zaobljen, a kod
donjih rebara!liiiiiprema gore dosta otar rub - crista colli costae. Slijedi
zatim. pl".ema naprijed jedna kVrica. t'ubercl,llUm: costile, proiZvedena Od ligamen tum . tuberculi costae koji 'je ve()m:a jak, a kratak. Kraj. tuberculuma
(ispod njega) na\axi se .zglobna plotina za processus transversus. kraljeaka
- facies articultiris tuberculi' costae. Zatiril slijedi jedna hrapavost gdje se
hvata . ~usculus. ilioco~ta.Jis. sa svoj ini_ Zu.poima, a tu je rebro jae za\ijeno,
to je angulus costae~ OI);, je k9d gornjih rebara blizu tuberculuma, a kod
donjih daleko. Oci angillusa _se prema naprijed protee tnip - corpus costae
- koji fila' gornji rub zaobljen, 'donji rub dosta. otar a s unutranje
strane di:mjeg ruba, itavom .dUinom rebra ide brazda - sulcus costae za
interkostalne krVne W.e. . .. . . . _ . _ .
..
.
_
. Na prednjem kraju imanio kod svi~!. rebara jednu eliptinu plotinu
neto konkavnu, na kojoj se hvata_ .rebraila hrskavica - cartilago costalis.
' Te hrskavice nisu jednake, nego ddui.dolje postaju sve jae i jae. 'Hrskavice pravili rebara se Sipajaju
.stemwilom, a hrskavice osmOg, devetog
i desetog rebra se spajaj-u s hrskavic;om povie stojeeg rebr!l i t*o ine

sa

23

:....:

luk - arcus costalis, .a lebdea ,rebra ~av;1ju: slobodno sa zavinutom hrskavicom. Prva. reprana hrskavi~.sespaja sa 5temumom bez zgloba, druga
iili: donekle zglol:l, a ostale .imaju ,prave zglobove. Meutim,. mogu hrskavice i srasti sa s.ternuinom, ali to ipak; .1~i.ta. ne smeta gibanju thorai:a, jer
je hrska'vica . IIiekana. qr,aene su Qd. hij~e hrskavice, koja je obloena
perihondrijem, a ovaj se nastavlja u periost rebra i sternuma.
Forma rebara nije tako karakteristina za poje~a, rebra, da bismo ih
mogli prepomati po broju, nego samo ako.: ih hri~~'#e skupa. Po broju
moemo prepoznatq samo prvo, drogo,.:jec;i!lpaesto 1 dvanaesto rebro, a za
ostale moemo rei da li je donje, gornje if! s.rednje. :To nam pomau neke
osobine tili grupa, a osobito zavoji rebara. ::,~~/> ..

Razlikujemo tzi. zavoja: zavoj .po plci~tini; zavoj po rubu i zavoj po

osovini.
.
. .
...........!, Zavoj po plotini -ili zavoj po radiu~~ je onaj zavoj s kojim rebro
slijedi plotinu thora:xa,;o Taj zavoj nije na:itavom rebru jednak;. u dorz;alnom dijelu je rebro jae ;aV'ijeno nego u prednjem, tj. stranji dio .je zavijen po manjem radiuw, a prednji po veem radiusu. Kod gornjih .rebara
je za<voj po radiusu veoma jako !izraen, a kod donjih je mnogo manje, tj.
kod d.9njih je radius zavoja vei.

_..'2. Zavoj po rubu je zavoj ruba prem~ h()r~~ntalnoj ravnini, i uslijed

njega se podie stranji dio rebara .kad ga se .metne Jla ravninu. Taj je
zavoj najjai kod srednjih rebara, a slabiji kod gornjih i donjih.
. . 3~''Zavoj po osovini .m zavor po torziji je najvaniji. Rebro je torkvirario (torzija rebra), tj. zavinuto oko uzdune osovine, tako da unutranja
.plotina rebra u stranjem dijelu gleda- prema gore, a u prednjem dijelu
prema dolje. Ovaj je zavoj razvijen osobito kod donjih .rebara, kod gornjih
ga.nema.
.
Ako ovim zavojiriia dodamo jo duinu rebra, moemo ih ve raspoznavati i odrediti im grupu. Od gote prema.dolje rebra rastu, zatim se opet
skrate tako da SU . srednja rebra ~ajdua i zavijena po rubu, a gornja i
donja su kratka, ali i ona imaju svoje ~cUike.
Gornja ilPaiu ove,oznake: .

t. -~Jka::~~--

..

2. _collum..inl._j~..~~ljen .

. . . .
3. ~vijena su po kratlom-:radiusu (po plotini)
4, angulus je veo:ina blizu fuherculuma
. 5. unutranja plotina gleda prema linutra dolje, a vanjska prema
vani i gore.
.
. .
.. .
.
.
. .
6.tottija n$je razVijena, niti zavoj po rub~. (rebro pr~anja uz l?~Qtinu).
Donja rebra imaju ~ve oznake:
1. kratke su

' :.;&~~i:i.: .;~.-;;.,,

2. collwn costae ima greben- crista colli costae.... : -:
3. zavijena su po dugom radiuiu

. 4. angulus je veoma daleko od tuberculuma

5. zavoj po tomjl. je veoma dobroizraen
.
6. unutranja plotina rebra gleda straga (tj. u stranjem dijelu rebra)
prema gore, a sprijeda p;rema dolje.-

.24

Prvo, drugoj jedanaesto i dvanaesto rebro:inoeniO,.. kako smo ve spomenuli, .pi"epcn;nati i ako. su izolirana.

.
.
. _
Prvo rebra je osobito kratko,. iroko-[ dosta masivno. Jedna mu ploha
gleda prema gore, .adruga prema dolje .. Jako je zavijena po r.adi:usu. Nema
nikakve torzije; ..Na. gornjoj strani: nalazimo jednu kvricu - tubercult.{.m
musculi -scaleni anterioris (Lisfrand). gdje .se .hvata musoulus scalenus antenor. Iza tuberc;;4,li;ima::nalaZii. se jedna brazda za' art. s;ubclaviju - sulc.us
arteriae subclavuie; ipreci tuberculuma druga -brazda
istoimenu venu
~ ulcus veriae subciaviae~ Vrat mu je mali i zaobljen, a na glav-i ima.zglobnu plo$d.*.u koja nije podijel]~.t.ta grebenom u dva dijela. Tuberculum. i angulus s~:~stapaju, a)oi fal~ mu 's:tlJpi.ls -co5tae.


.
Drugo .rebrO. je inalo.d~e od prvog~ Ima jednti specifinu hrapavost
s gornje strane u sredini- titberositas m. serrati. anterioris - na koiu se
hvataju gornji zupci m. semiti anterioris. lza toga .se nalazi .jo Jedna lagana hrapavost .gdje se hvata m. scalenus posterior. I njemu. fali sulcus

costae.
Jedanaesto rebro je .lo'atko i nema cri!j_tae capibis costae; ima angulus
koji bi morao biti veoma udaljen Od .tuberculuma, ali ovog zadnjeg nema.
Takoer nema .ni sukus costae ili ~e jedva naznaen. Veoma je jako torkvirano...-".
.
.
D'vanaesto. rebro ne pokazuje nikakVih osobina rebra. To je kratki kotani tapi, dos.ta hrapav, zavijen jako po torni.Ji, a ima samo zglobnu p~o
iinu za kraljeak, koja nije podijeljena. Na njemu nema nita drugo.
Rebra su sastavljena od .spongioznog kotanog tkiva, koje. je obloeno
slojem komp~tnog :tkiva. .

'zli

GRUDNAKOST- STERNUM

__Ste.J:O~je nepama kost postavljena sprijeda u medijanoj liniji gdje .

spaja p~~-~je _Ji:rajev~;;I'ebara~ 'Ova krist je kod ivotinja sastavljena od vie
-segmenata koji su se ~o ploiee nanizali, a sa strane u udubine, koje nastaju izmeu pojedinih ploica, ulaze vrci rebam. Kod ovjeka stemum
p.alii na E~ll:l~i ma, a dijelimo ga na tri dijel~: . ma~_ijbnii!?fsre;:ni;3iorpus
processus Xi.pho'ideus~ Gdje- se sastaJu. manribrium i corpus ine
Vie 'lil'man]e :iibOem ugao..:.:..:.angutU:S ..sterni (Ludovici). Izmeu manubriuma i corpusa sterni, kao, i izmeu orpuia l' procc;ssus xiphoideusa postoji
spoj. To je ploa vezivne ;hrskavice, a nazivamo je synchondr:osis_,~ter:nglis.
Synhondrosis stemalis ostaje do'u duboku starost, ne okotava. Ovaj spoj
vaan je kod.disanja, jer omoguava pomicanje. predtij~ zid~ toraksa.
. Na gomjpj strani manubrijlllita imam9 u sredi:iil u<;iubljenje. =- i~ci
sura. iugrdaris,.. S~ Strane tog _-ud.l.iblj enja nalaze Se udubine-~ .~JaidC;:iil.tJ;:~ ;~-.
-i~rae claviculli.res,anjima sa.strane nalaze ...se udubine: za. prvo rebro
- incisuz:O: cost~i,s PfiW4 P-r~ma_dplje, po..:s.tranama .slijede.,di-iiga.'~jid.lj:bljenja .za,rebra: .._~~:~~;posM~J~dub,ina .za drugo :~~bro. ~toji. na mjestu gdje se spajaju man'Ubrium i korpus stemi. Sec!,rqo\rebro: se hvata na
granici corpusa i processusa xiphoideusa, etvrto u s.redini corpusa, tree
' u sredini izmeu drugog i etvrtog, .peto u sredini izmeu etvrtog i sed
mog, a izmeu petog i sedmog stoji esto.
. ,Prpcessu.s. ~phaideus ostaje _dugo vremena brsklivian, :kasnije se. nalazi
spojen s corpusom. Pokazuje razne oblike; .moe. biti YiecUi manje zavi-

sternn. -

25

t3VJ~ ~~ r~.['q ~e~

~ ~v~l ~:Pote_,. _,, \

"-Pa

.....

..

nut, ravast, dapae. e.ty.otogg~t.- s:~bzirom J:l~.:wnan'jiV.apje sternunia kod

ovjeka prema ivotinjama 'k9d' kojih je stej:num mnogo :razvijeniji;- :litoe se
processQs. xiphoideus osmatrati.&io. r'i.tq!mentani; donji- kraj ;st~rnuma.:
Na- preP!ljoj stranFste~uina moemo-'tvi~ puta nai transverzalne liniJe koje. pok8.Zl,lju, mjesto'::gdje" _su: se . po jedin.e: ploice ,~v... sternebrae . srasle. Stranja, strana .je .mnogc:r .ra\txJ.ija; ali.' i na njoj se isto vide iste
transverzalne linije; Sternu~ .je.: gra.!ien. iz..spongiozne supstancije ..koja je
obloena veomatank:im sloje.r;n kompaktne supstancije._. . ..
. :.
.
Kod rebara i kod stemuma moemo imati razne yarijacije, bilo u obliku bilo .u broju .. Mo~emo imati. rebro: .koje. je jj~ jedn~m ili drugom kniju
podvostruena, ili u . sredini, tak()'. da. imamo peJ1oril1!llo rebro, .a. moemo
imati podvostruena rebro itavozp duinom; Mo~mo imati s~o ll. ili pak
13 rel>ara, a i 14; bilo da koje. fali ifi .se . .rii,zv>ije.jedno ili dva vie. Od prekobrojnih mo~ postojati,- vratno.Ui lumb!lliio: re:t>ro.. 'f~o.e moe koje "od
pravih. rebara ne, dostizati. do .sternU!i1il; nego .slobodno zavravat:i _,ii muskulaturi. To se dogaa zbog toJ:a to. neka ~prelCa:zaiJstavi rast rebara.
..
.....

. . ..

RazV~J

Rebra se razvijaju i:c: hrskiayice. Y ~~~iv~ori:t .tkiVti n;;1staju najprije

hrskavini prutii, ~oji se. :ponu, raZV-ijati od kraljea.lca prema naprijed i
svaki taj pruti zavrava slobodiiim: krajem. Ti prut~vi 'sada rastu. prema
naprijed, a gornj-i s~. svoj iiii slobodnim krajevima pOnu savijati gore, te
se svaki spoji s onim koji se: nalaif povi~e Jijega~ Time su stvorili sa svake
strane po :i edan. hr&kaviav w;duni prut kojF spaja ~lobo.ilne rubove gornjih rebara. Ta dva protia e bio osi!ov-a' z~.'stet.nu.fu; Pi-utovi (rebami)
rastu dalje! te se ona dva uzduna PrUta SV~ vie pribliavaju i napokon dodirnuvi se na gornjem b:;xjl,l, -ponu ~~.'Prema: dolje spaj<;ltL Tini spajanjem
nastaje sternum koji je jo hrsk~v.ian, To ~p~janje. moe biti pore!l1eeno,
kao l svaJQi- drugi embrionabii proces,. tak9 da moemo. u. doiijei:n dijelu
. imati jednu pukotinu ..:.... fissura ~terni_.conget#t.tl .;_ koja se. moe protezati
itavom duinom, a moe biti 1 samo' u sredin~,' a gore ~ dolje spojeno foramen .s temi. Sve 'je to .jo hrs.blvirio, zati~ pOne. ~ko~tavati.
.
Rebra okotavaju perihondraino;;:.a . prilje_ nego zav.r;e rast pojave se
epifize. na glavi i na tuberculum costaeo.. . ' : -. .. : . :
. .
.. Stemum osificira e,$ondra.Jno iznek91i;ko.1eigai'a:,_Jedri~ nastaje u ma~ubri1,llllu .u estopi mjesecu,-, a jo ~-.f~!aJno do'Qa se pojavi sedam ili. devet
jezgara u corpus: stei:ni. Jeigre.
pQstavl}ene. ne ,i,i :visin.i .rebara, nego u
visini meurebanli,h iirostora;.,U.gomjem ~je,l~':.51:o.Ji.pojedmi, a u.donjem
po .dvije jezgre u :istoj Visini . Kad=. se 't~ .je:Zgl-e ~~~-izgie~' da je stemum
. sastavljen od pl~ca; izmeu kojih Stf:utaknuta~-i'ebri/',('e:.ploiee
ZoVU
sten;i.ebrae; Takav sternum- in:lamd sve,do'ts. :goclliie~ ..a'taqa ~e spoji corpus
ti jednu~jedinstvenu kost~ Je~:-.spoJ i.zostane Oo .~etioqozpusa i manuori-Upla;~ali'moei.'koji drugi spoj izosta,tt . . :.
. :,. . .. . ..
. .:.
~ :..: Processus .X!iphoi~eus ima::je4nu Je:zgru koja-:sepojavi u -.etvrtoj ili
petoj-.godini. ; '.'' .. . . :: .'. ''. ::.
o: . :.';.;:-(.': ;:..: '. ... . ' . -; ..
.:

.l

su

se

>=:. ;

.: :~

', ;.f .. . :

.. .~: .:.

-j'

::;:.i".,. .- ...

', : :._. ....... GRUDNI

.:.: Thora,x je sastal'ljen

~OS

".: .

li visce~~ p~t~~:. ~~ara) r' sternuuia s p~d

nje~stril,ne'-i:kil;lle sa strarije s~':. :. '.,.; '-'

26

ti:t.:..~;

THORAX~

/.

,~.; .l.J:llaco~l,ik: unja:.koji.j~;;n:alo'.lf~isn~t odsprijeda prema n.atrag. Od

prvog rebra do etvrtOg se nag~o iri;. zatim do osmog lagano, a 1za os~og
se lagano, Suzuje. }'rednjp. stranu .. thpraxa ine. sternum! rebra~ e hrs.kaVJce
i. pred.riji krajevi rebara., S~dnio, osmo,: 4e:vet.o. i d~seu:> :reoro me sa svake
S'irane :P<>:jedim. rebraDl hik i- arcus 'costal.is ,koji zatvaraju kl,lt angulus
infrasternalis b~ na spojitu proees~ xiph,oideusa sa .corpu~ sterni. Taj
kut moe biti otriji ili tupljL Veliina .kuta ovisi o konstituciji individua, a
.: .
zovemo ga jo i epigastriri.i kut.
I,.ateialnu stranu .ine corpora cos.tarum do angulusa.
Strariju stranu ~e rebz:a .od arigulusa do stranjeg kraja i torakalni
dio kime. !znleuprocessus spinosi i anguli .costar.upl nalazi se uzduna
brazda - sulcus dorsalis, u kojoj lei m. transversOS>pinalis. Vrh thoraxa
predstaylja apertura thoracis superior kroz koju prolaze krvne ile trachea
oesophagus i: dr. Bazu, pak, ~i,ni apertura thoracis interior koja je ome
ena hrskavicama:
.... ... '.~
Na ~utranjoj strani. imaiiu) sa!llo dvije_ brazde. na stranjem dijelu
thorax.a~ koje odgovaraju angrili.lsirria:na vanjllkoj strani; to su sulci pulmo
.
. .
..
.
nales. .
Thoraxu se .s gornje trane pri-kljuuje rameni obru koji nosi gornje
ekstremi tete, sai)lo je ovaj' sasvim drukije graen nego donji zdjelini ob
ru, koji se pdkljuuje na os :sa:nim. Na donjem su kosti vrste;> meu
sobom povezane, i:e ini do;nji obru. vi-stiin,, doim. gornji c;lolazi samo na
jednom mjestu 1,1 vezu sa sterni.imo!ri,.. Ta je r~fika uvjetovana raznolikou
zadatka jednog i drugog obrua. .Moemo imati raznih obrua thoraxa,
koJi su postali uslijed bil!). ~akvih .sm:etrljl.u .razvitku Ui uslijed patolokih

procesa.

> .: .... _.

~ KOs~i (SKELET) . GLAVE.

VidjeH smo da
Neru-aJ,na cijev jesva
mjest:ima ]tao to Su

s~\rup::sa~fojl-j~dvljeCf[evi:

neuralue i visceralne.

obavij~mi kotallim skeletom, a visceralna je samo Oil

zdj~ca i gnidil,i. ko. Isto tako, kao to kod trupa
mo~o .tei da se one .proteu i vie gore, te se ~;la

itnamo dvije cijevi,

stavljaju u lubanju. Prema tim dvenia cijevima dijelimo mi -i skelet glave
na dva dijela. Jedan dio koji oma~a l;cao kapsula veliki i mali mozak, i drugi
dio. koji dolazi u vezu
poetniiri. 'dijelom probavnog aparata:.
Prvi dio, na,Zva.h crtpzium cerebriiJ.e, dolazi do najbOljeg ra;zvitka .kod
viih kraljeiljaka~ uporedQ sa najveim razvitkom mozga, .a. drugi dio, nazvan cr~t:un visceral.e, I1alaZi. se mnogo razv;ijeniji kod J;l,ii,h. !Qraljenjaka,
da bt'se.kodyj,ihikraljenjaka, .reduoirajui se' po malo, prilagodio novim

sa

!unkcijam!L

,.-.:.: ..

.. ~- -, :... ;..

. ' . .~crcinium ~o/ale seiaz\rije ti odnoaj~ .is. .krni~

~J.~ ~~-.PFb~~~ '~j-~. ~: ..~:~trf:.'

, . .- .
,PQ4ijeliti
o

PtinJ.O.r@lle J

lukovima koji ok-

-. .....

J;Ui 4y~ dij~l~: cr:a,Uum

cap~ .izasalis primit~va ,(pr4D:ftivna -no~na: a)iuia)~. Sv~ od

. .: JJ.r(J.nUim t;er4Jr;tz!e;

-::NJ~ m~~o

ova _.dva dijela mOemo podijelit na dva, Q$.losno tri dijela _prel;lla tome
'kak;o 9(1n.oD,e kosti osifi(:irajU. , . '... -~ ..., . .. ,.. . . . .

:.r c~~~-~r'di;ue ijeli.nio:~.d~diJela:j~ci,~ dia koji osfficira

-enhon?ralno, to je hondrocranium (tU spada ba,za lubanje); dxvgi dio koji
27

... ...
~.

osificira direktno .iz vezivnog tkiva, to Je d4mccranium (tu spada itav

krov lub_anje);
Primitivnu -nosnu. ahuru dijelimo
tri dijela: jedan dio ko}i osi ficira
enhondralno i daje osnovu za neke kosti nosne regije; drugi dio atrofira te
bude nadomjeten -_tzv.' obloilim -kostima, a trei dio ostane kroz itav
ivot hrskavian i daje ~skavice nosa.

na

Prema'tome moemo shematski ovako

~~~

.... ..,
~

...

:.

.:

prl~tt:,:
1

1. cranium
. primordiale'"
l)

a) hondrocranium
::,(~a,za lubanje)
b)

Cranium
cerebrale

des~ocranium

(kiov lubanje)
2. primitivua
nosna ahura

na osnovu
hrsbvice
na osnovu
vezivnog tkiva

a) enhondralne
kosti
b) oblone kosti
e) hrskavica nosa

Il) Cranium
Na osnovu vezivru>g tkiva
viscerale . ' kao oblone kosti
Na osnovu krnih lukova
Iza svega ovoga, moemo kosti glave podijeliti u tri grupe:
l. kosti primordijalnog craniuma
2. kosti primitivne nosne ahure
3. kosti vis~eralnog craniuma

-!._Kosti primordijalnog craniuma dijelimo na: kosti lubanjske baze

koje pripadajlcl \l veini hondrocran-iumu; kosti lubanjskog krova koje sve
P?tpuno pripadaju desmocraniumu.
A.
os
os
.. Qs

*osti Iubanjske baze su: .

occipitale
sphenoidale
temporale.

. Okcipitaliuz. kost pripada dijeloJD hondrocraniumu (pars q~ilaris i

partes laterales), a dijelom desmocraniumu (sq~), - .
._,
. Sfenoido.!na kos~ pripada gotovo itava. hondrocr_anjumu/hli postoji
jCdan.. inali dio; la.mma mediil14 P1v?c#stis jiterygo.idef. koji se raZvije iz
vezivnog tkiva, tj. pripada desmocraniumu, .a kod
haljenjah postoji
kao pos_ebna kost .os pterygoidetun.-Ovi1j dio '%C>.~~- p~-~Q.rao biti dodijeljen
visce$om c~u.mu, ali pOto je. kod oyjeki 'spo]eii sa sferioidalriom
kosti s njom skt.tpabiva opisan:,

.. '-:

Temporalna kost pripada takoer dijelom honrOcraniuniu (pars pet
romastoidea, pars petrosa 1 pars_ mastoidea), a .dijelom desmocraniumu
(squama).

nam

28

B. Kosti lub.anlskog krova sti:

os parie.tale
os .froil tale
Koliko parijetalne toliko i frontalna pripadaju desmocraniumu.
2. Kosti primitivne nosne ahure.

u ovu grupu stavl]~uno:

os ethmoidale
conchae nasales inferiores
ossa iacrimalia
osa nasalia i
vomer.
Primitivna nosna ahura se razvija. kao hrs1cavina kapsula 2.a njuni
organ, izmeu dvije vesiculae ophth.almicae. Ta kapsula se sastoJi iz dvije
lateralne brskavii)e "lamele i hrskavinog septuma u sredini (medijalno).
Od tih kosti :1eke osLf:icira}u enhondrah:io kao os ethmoldale i c~mcha nasalis
inferior, a druge, tj. ossa lacrimaUa, nasalia i vomer nast11ju kao obloene
!k~!;~ . ll~. p~eJ:co vezi~n<lg -~~i~a!. K. fi9.S.;t.9l ~u_ri. __s;pa4aju jo.. hrskavice. nosa,
koje niti okot~vaju niti atrofiraju da bi bile obloene kou; nego ostanu
hrskavice kroz itav ivot.
3. Kosti visceralnag craniz,lma...

Ovde spadaju:
maxillae,
ossa palatina,
ossa zygomatica, .
ossicula tympani (ossicula audftus)
mandibula i
os hyoideum.
Od ov-ih kostij,u vjsceralnog dijeia moemo razH.kcvati dvije ~rupe: tied
inei tzv. skelet ma.-.dllarne regije, a na osnovu
. vezivnog tkiva kao oblone kosti (niaxillae, ossa palatina, ossa zygomatict~,
lam.ina med, processus pterygoidei) i druga grupa koja se razvije opet kao
oblone .kosti, ali na osnovu hrsbv:ice krriih lukova (ossycula tympani,
mandibula i os hyod.ieum).

Za skelet lica imaju vanost prva trl krna luka; Svaki luk ima u Sebi
hrskavin~ prut na os"now:;..lCojeg. nastajtt kosti lica. oko ventralnog dijela
prvog luka tzv. .l4eck~love hrskavice, razvija se mandibula; Iz dorzalnOg
dijela prvog lu.ka .;:.... palato quadratiun - nastaju ~alleus i hicus a stapes
nastaje iz do~p.~~ sljj~a drugog.. JuJta. Iz dijela koji se. nalazi izmeu
.dorzalnog i ventriilil.tig dijela drugog tuka. nastaju proc~~s,qs ~cy~oldeus temporalne kosti i lig. stylohy"oideum;.iz ventralnog dijela-"drogog1Uka =nastaju
cornua m.inora i gornji dio trupa ossis hyoldet a iz ventralnog dijeb\'treeg
l.u.ka nastaju comua mmora i donji dio trupa ossis hyaidel .
Ventraini dijelovi etvrtog i petog luka stvaraJu hrskavice grkljana
(car:tllagines larypgis).

na grupa koja se razvija

19

ZATIUNA
KOST~. OSOCCIPITALE
.
. :..
. .
-

- :.-;.
Os occipitale je neparna lPst;:p()stavljena na stricl:njem donjem dijelu
Iubanj(!. Slini neto transforini~q!Jl ~~j~ku .. Ome<luje jedan o~or foramen magnum - kojim lq~anja, komurilciia .s kimenim kami.lom, lqoz
koji prolazi medula spinalis i ~tavlja;.se u medulu oblongatU. Oko tog
otvora nalaze se dijelovi ossis occipiU.U,is,:kojisU: kod ovjeka spojeni, a kod
nekih ivotinja postoje svaki za se?.e. Mi.na occipitalnoj kosti ,razlikujemo
etiri dijela - pars basilaris -:- pattes tat'erales - i squfLma -occipitalis. Mi
emo opisati itavu kost kao cjelinu, najprije. unutranju stranu zatim
vanjsku.

..
.
.

Unutranja strana. - Splijed~ ~a- ~utr~njoj strani, tj.:'na ;pars basilaris vidimo jedan iroki lijeb,: ;i9Sta glatke povrine, to je .clivus. Na
njemu lei medu.lla oblongata a sputa se od iiaprljed .prema ~~ti:~ 1 svri
na"iubu foramen magt!Uma. Premanapl'i.jed
.clivus produlije na trup
os sis sphenoidei. Late'ralOo od clivf!sa nalaie se: d va s~~usa, S.iiiC\1~. sinus
petrosi inferior.is, zapravo je to sefi1:i$ulcus, jer On sa istoimenom polubraidom na . temporalnaj .kosti (pii:al)lida) Ofu.i sUl~US sinus .petrosi fuferioris.
Na partes laterales naiazi se latez:al!io od foramen magiJ.i.tm jedno #boeri.je
tuberculum jugulare, iza o.vog_se :tlalazi unutranji .otVor ---:-'- cai1alis hypoglossi koji ide- :koso s. unutra,.rij~ strane:- prel;ila; naprijed 1 Iatei-allio. Taj
otvor je koji put poddjeljen u. dva j~nim tankim :toi:anim mostiem. Lateralmje i Vie straga nalazi se unufranji OtVoT canalis CO!tdyl(lris,. a jo
lateralnije zavrni dio sutci- sygmoid,ei. Unutranji: otvot canalds. condyla;ris
se u veini sluajeva nalazi u samoll,i. sulcU$ siginoidesu' Sa strane partis
lateralis nalazi se _incisura jugularis,.. koja istoiiiieno~ ~ndsltrbin pa tem~
poralnoj kosti zatvara foramen. jpgt!l.are. l(i-oz:'tij 'foramen iz~i vena jugularis interna sa ivcima glossop~rlnget$, vagus i acessorius. tiicisura
jugularis moe bim podijeljena na . dva dijela
proi:esstis intraittit~.,laris, a
tako isto i na temporalnoj kosti, tadf!.. ini~o fquw:zen jugulare, bipqrtitum,
kroz jedan otvor ide vena, a kroz drugi. idu :l:!.ervi. Sa stranje j<{ strane
incisura jugularis omeena dob,ro jzi:aenlm proccisris jugularis. ... ~
Prema natrag se na partes latenilis ~tavlja squarna occipitf4is. Na
njezinoj unutranjoj strani vid~mo. j~u izbo_i,Qu ii :vidu kria. ~hqg toga
se ta izboOina zove .eminentia cruciformis.~ Naji!Z'\>oeni'jL dio eminenti'iie zove
se pr,otuberantia occipita!is interna.. Goritji .ktaK: .eP:iinentiae crucifonnis
sadri jednu brazdu; sulcus sagitt'a.liS kojem se~ ~aiaii ;mus sagittans sup.
Taj se dijeli -u dva. #:ansvetzalna sinuSa leoji :rie. morajJi biti jednaJp., obino
je desni vei. Izgleda zato to Vei;JB, jugularis ln.:tc;:~ de#ra, koja.~ na$Vljii na s4Lus .sigmoi.us utjee. l,i'_venu: b~~haJ:iou dC:x.ttu.;. koja.
stoji u tijelu gotov<> okomito, te bi, .krv bie oije&laT zbOg. tOg;a izdubila
. ja~e kost u podnlju -desnog stJ.lcus . ~eri;~ Tako i_sfu iinamo. i ria
t;ransverzalnim krakovin;la brazde, su1ci .tTimw~r$i. koji pr~e ~ p~'rila
.stoidea temporalne kosti, zaviju u ob~. slova ~ i~~ se. na os ~itale
iza processus jugularis;. obuhvate ga i ,svre u for'ameiill,l j~e. V>og, toga,
2;av.oja zove .se ovaj -sul~s - sidcus sigmQideus. -$U!CQ.$. irai4;versus od.zlosno
sigm.oideus ne mora. biti. smnetrlan; obi~o je vei na. desnoj. sti:am, li; tada
je i vena jugularis :lroja _se nas~vljaiia sinus igmoideu5 vea.na.desnoj
stran:i..Takoisto i fQramen j~ Donji ~ . ~~entiae c::ruciforiniS je
dobro izraen i otar te se zove cmta Pccipitalis interna. Kraj foramen, mag-

se

30

num~ se rascij!Wi u dva kraka koji ~obuhvataju foramen. Izm~u pojedinih

krakova, eminentiae. cruciformis :n~lazimo etiri udubine, nazvane fossae
occipttales cerebrales -i fossae occipitales cerebellares. U gornjem je veliki
mozak napravio svojim gii:usima udubirie tzv; impresiones digitatae .;_ koje
su ograniene grebenima ~ juga cerebratia. U donjim udubinama postoji
takoe po jedan greben,. J'o .je jugii.m cerebellare intersemilunare. Radi se
o grebenima koJi se sputaju od tri,\nsverzalnih brazda; li\. ~eku .koso prema
dalje i Iateralno, i odg<>Varaj.u horlzont~,tlnoj brazdi nii.lliog inotga. U gornjim fossama je kost deblja,,
u donjim je tanja, dapae prozirna. To je
stoga to: je. donji dio opkolj.en m~kulaturom, a gornji je izloen pa mora
biti deblja kost.
.

.
.
.
'
Vanjska strana. - ..Poet etD.o. opet od prednjeg dijela, tj. sa pars
basilaris. Na vanjs~oj strani . partiS_ ballilaris u mediJanoj liniji nalazimo
izraiito izboenje tubercul~m pltdryngeuin, za koje je objeen probavni
trakt; Sa strane tog izbOenja nalaze se hvatita za m. rectus capitis anterior a ispred njega hvatite za in; longu.S capitis. Iza toga se nalaze condyli
occipitales koji nose zgl()pne plotine. Con.d::)ili_konvergiraju prema naprijed.
. Plohe. su na njima kongruentne onima na. atlasu; niogu biti i podijeljene u
. dvije fasete. Iza kondila. naiazi sefpssa. condylaris; gdje se nalazi canalis
condylaris a: ispred kond~la r jieto latel:'aliio nalazi se vanjski otVor canalis
hypoglossi. Lateralrio .od kondila ispod processus jugui.a:ris nalazi se h vatite za m. rectus c;<lpitis latera.Lis, Iza toga slijedi vanjska strana squamae
occipitalis. _Gotov(). u si-edinl squainae nalazi se jedno iZboenje - protubera.iztia occipitalis externac,. koja se, moe razviti u ja'k. i otar ~eben.
Taj j('!_ osobito .raz;vijeiJ, .kod ahtropoidnih majmima.. Prema dolje .od
pro~b~nintiae sve do foramen occipi.tale prua se crista occipitalis exterlla, koja slui kao hvati_e za ligamentuin nuclule. Sa strane protuberantiae
odlazi prema lateralitim stt!!Dama po jedna linija linea nuchae superior koja dijeli va.iljski dio squamae na dva dij~la. gornji glatki dio planum occipitalei donji hra.pavi dio -:--planum nuchale. Povie li.O.eae nuchae superior
nalaiJ se vie puta linea.. rzuchae inf~rior. Na gomj~ se ?vata m. trapezius
i venter occipifulis m, occipitofrontalis.JD.hon]oj~ is~ff"n]e se'hvataju m.
ret\lscapitis posterior iriaior i minor i m. obliquus capiHs superior, a izmeu gornje i :donje hvata se m. seiillspinalis' capi tis.
.
tica d se :O.~J.aa .n~ squami }eda~ av. sutura occipitalis trcuisversa.
Taj nastaje onda kad ne ieZne tZV. sr.lt~ra mendosa koja. se nalazi kod
svakog novoroen~ta na granici i.Ziiieu dijeta koji. je nastao iz chondrocraniunia, J. dijela k;oji je ,nastao iz. ile5mocraniuma. Sutura occipitalis ti:ansversa se osobito~e~~o, na!azila kod Peruanaca, te se po !J.jihovini vladarima
i,ncao: ~va Os incie.

.. !ci

. $quaina .ii:ria oblik romba, tako da' imamo kod nje dva "gornja ruba i
dva donja, i tri ugla; gomji i dva.'Iateralna. Dolje se spaja s partes .lateralesi Gornji' rubovi sU osobito'-n3.Zribljeni, a poto. su:~.. !ormi grkog slova
>. (lalnbda) naz_!wju se marg9 Ztztnbdpideus. Vezuju se:-si:parletalnim kostima. Donji:rubOVIi. se spa:j~ju s as tempoiale,. te. ine. margo masto'ideus,. i.on
' je riazubljen, ali innogo ma:nje :n:ego gornji. Sprijeda se os occipitale spaj~ - --s os splienoiciale i to do ts;_godine postoji kao .synch~ndrosis sphenoocci. pitalis; a ~tim okotava d taj' spoj te ~aJD.O jednu kost ......;.. OS 'lJasilare .-..
sastavljenu;od os occipitale Loo: splienoidal~-
:.
. . '

"

'31

.... ,.. ':;'- .

.:

Razvoj i_. osifikacija ove k9sti- odgova~a ..donekle .kralje.ku (vertebralna

teorija glave). 'Pars basilaris, partes laterales. a donji dio squamae se razvi
jaju iz .hrskavice u 'kojoj. nastaje pet .jezgara, a: gornji dio squamae pqs.taje
jz vezivnog tkiva intei'ID~rpbranoz~om Osifikacijom; Jedna. jezgra Se razvije
u pars basilatis po jedna u partes. late rale~ i a dvije. u. onjem . dijelu squamae! Ove dv.ije z_adnje veoma brzo srastu tako da neki .. dr:~e da. pos.t0 ji samo
jedna- jezgra u d6njem dijelu squamae .. Svi ovL dijelovi. se dre odijeljeno
do poslije. roenja, tak!>. da im.aillO syt1chorif1rl)is'. ilt;traocCipitalis ant. izmeu pars basilar:.is. i partes Iater~es, .a izni~~u' part~ Jaterales .i squamae
imamosync!tondrosis intraoccipitqlis pdS.f:,,Sq4ama i. partes.laterales_.se spa,
jaju u drugoj godini, a ovaj spojeni di()(s pars basilaris se spaja o~o 6.
~<?dine..
.
.

00
KLINASTA
KOST
;_
.
. .
.

os SPHENOIIlALE '
.

....

. .o~ sphen:bidale je ,llepam~ 'kos.t, dost~. k~mp~cinuiog izgieda, postav~

ljena u. sre'dini lupanjs]:ce .baze.. Nju uporeujl:' .s )eptirori:i. ra\fi toga to
iina .krila (alae), a zov.u je..Jdinasta, jer je umetriufa ID:eu ostale. kosti kao
~elci klin. Na njoj imamo nekoliko glayirl;li dijelova. C~o - corp u~
o:~ts -s~ai~ali.s....-:-: . k~JUe. gr!J,en. ~ forroi k;ocke. i ~a.s~vU~se~:n~irag
S. trupom osms OCClpltahs, Sa strane se nalaze po dva krila, _11. .to pre!inJa su
ti:L'!%._,1ii('1or~~!. . a ~tianja dva su .-.~~-.m!Z.iQ.rj~$._.Ahi.e 'iiii'ii'i'res su malene i
ravne, po1oene u Jiomonliibiom smjeru; a velika krila. su innogo vea i zavijena prema gore, tako. da .na njima moemo raihlkovati. unutranju ili
cerebi_'alnU -::-facie$ cereJ?.!g,l.4_,- i vanjsku stranu, 'koja se opet dijeli na tri
plohe ~ f~ies temeCiraJ!s, .faeies orbitalis i fdCies sphenomaxiltaris. Prema
dolje od kon]en:a-:-vellkih krlla. odlaze' (iva' nastavka "=-mnirnatavci .......:
jn-ocessus pterjgoidei. .


~-'---:'- ",_.,. .J
..... ~<,)-gleamo
kosti kao. cjelinu, moemo na .njoj razlikovati est
strana: gOnija, donja, prednja, stranja i lateralne.

tmp

~~Go~~~-;t~~J&.-.'.:~!~.:~~ sr~jli dio ~utrllnje .strane .baze.

SpnJ&fit na tfupti 'u .. TmoJ Ttru.Jr nalaz1~o planum sphenotdeum.,_w._~.lg,
ravno .etverouglaSto p_olje kQje se .sa strane naStavlja -li
Prema naprijed od _planum. splj.enoideum postojJ. spi.na fiih.moidea, koja moe
biti. -v:eo~a ~oli!cog oblika, a prema natrag oa"pllfiiUiiia"siijedi poprena
braZda nazvana sr4cus interopticus~ Sulcus in:terqpticus Je od planum sphec
noid~um odijeljeil1aginiiii'trim'sveiaihim naborom _,__._. lim6u$ spheniiideu.s
...:... ~-.sa stranje ~:t!ane je ~ien_ jednSm malo 'jai.ni'~jem -~ 'iu~
bet~uw~~#.la~~oji ima na mjeylma manje ili vere h:danke- p,rocesus
Clinotitefm.!i#i..' '(fuinja strana trupa . sfenqidne ~osi:~ ~q .~p cjclhia:na.
tursko sedlo i radi toga se zove sella
tur~ -;a tirberCu.Ium
.$~llae
nalazi
\..
---'"'.
.
...
se duboka jama, .tossa hYp~~.--:u njoj se nalazi hypophysis cer._.i sinus
intercavernosus a:ilt, i post., tj.,popreni dijel<ivi sinus. Oircu.Iarisa. Hypophy'sis-.cer. je- ~dokrina_ lijezda koja, regulira ~~~.'~4,~~;~,~pertrofira,: ovjek
naraste mnogo vei, a u .sluaju ,da. hipertrot,'ira: On.c:Ia Jai.dje:rast ve -zavrio,
rastu .samo ekstrenliteti.i istaknuti -.dijelovi. t.ijela, kao .nos, .donja .elj'q$t
itd. Te ljude moemo odmah na piVi pogled .prepoznati.- Fo.ssa ,hyp0phy~eos
je -samo jedan: dio. turskog sedla,, a . u stranjem svom dijelu koji' dolazi
pod: dorsuin sellae ima i posebnu malu udubinu ~ fossa .new:ohypqphyseo_s; ,
Fos~.hypop_!z.l_~je
s~- stranje str.m-emOIPni:kotanO.m, zi.

me

ogranitena.

32

.arae-riim.'ores.

dom .---: dor~um sellae, koji se nadvio nad fossom,. a ~ strane posjeduje
izdanke, 1f!Ocessus clinoic(ei posteriores, na Ikoje se hvata tcntorium cerebelli.
Iza dorsuma se nastavljaico~tati:a,ploha koja se .~aja: s oiiom na'ifoniloT.
strani parts basi-lari-s ossis occipitalis i ~rii Clivus. Lateralne se sprijeda
nalaze mala krila - . a_lae minJJ..re,s. Imaju formu tro u ta, sa bazom medij alno, a vrhom lateralne. Odlaze od corpusa s dva korijena, koji m:eu sobom
zatvaraju - Cal1f!_Z,is opticus. Ovaj se foramt;n nalazi na lateralnim krajevima sulci interopti~T;'a;kz-oznjega prolaze nervus optiql~. i. ar.t,pphthalmica.
Na ma'lim kP.i'l:ma imamo: gornju glatku plohu, lk.oja iiosi' dio frontalnog
lobusa mozga i donju plohu;koja ini dio gornjeg zida orbite. Imamo, z<>
tim, p(,~~~l.ji rub Dl:tzubljen,;,f~~a:k koji se spaja s os frontale i stranji rub
. ravari-"'f'lako koi:lkavan; nazv~p. cris ta alaris, koji s gornje strane. omeuje
otvor - fissur:4. .o.r:1J.i~f1{is_.?.l1i.?ft..r.i9.r.,_f.:roz koji ulaze u orbitu ner~..9PhtlJ.Jl.l"...,
micus, n. oulomotorius, n. abducens i n. trochlear.is, a izlaF'vena ophthalmica. Na m~dij~l~o~ kni.justran.fegilalaii se processus clinoideus
anterior, ,kodi slui za h va tite tentoriuma, a lateraLni kraj' e 'afii.Jcf. pfed~"
njoim rubom, te ine v-rh malog krila, koji moe biti spojen s velikim krilom.
Iza malih krila nalaze se velika krila"- alae_ nzaior.es, koja su zavijena
i ine uglavnom dno fo~sae cranii mediae. Odlaze od- trupa s tri korije.ria
izme:u kojih se nalaze dva otvora: tQtamen. ro!.lfndUm.i ..faram~n o.vl{k. Povise korjenova velikih kDila na latera!nlm stranama cor,pusa nalazimo brazdu za art. ca:r.o_tis -:- sulcus caroticus, koja je omeena s lateralne strane
jednim 'kotanim listiem - @gtJlq.__sphenoidalis._J..ateralno od sulcus caroticusa nalazi se ve spomenuti foraJ;Jlen "rotUrici:Um. koji d.de od natrag prema
naprijed, a kroz njega prola:~;U!:-ma~il!iiris @ruga grana n. trigeminusa). Iza ovog otvora. nalazi se esto jedan mali otvor - toram~n .V.f!:Salianum kroz -'
koji prolazi vena koja vee sinus cavernosus .j plexus-'pierygQideu:""IZa. toga se mtlazJi drugi- ve spO'lTienuti otvor - foramen oyale. - UpTavljen prema
dolje, a- kroz njega prolaz,i n .. m!J.nibula:dGirea grana n. trigeminusa)J
Lateralne oo foramen ovale milai se otri ugao alae ma:ioris - spina oss.L .
wlum.oidaUs, a na njoj for:wne'~. spinosurrz,.kroz koji ulazi ~.[t~ meningea
media u lubanju. Uz stranji rub velikog krila, a !izmeu foramerCovmer-
foramen spip.osum, nalazi se veoma esto man otvor, jor.ametLi.IJ..'lP...W.in4iulll- :>"(Arnoldi), kroz koji tada prolazi nervus petrasus minor. Na unutranjoj strani velikog krila imamo jo razne
uzrokovane modanim Zavojima - j!!Jp_r_~$.~qrzes. _.digitatat:, a odijeljene su malim naborima - juga
cerebrali.a. Veliko krilo svojiin prednjim rubom, neto zavinutim, omeuje
s donje strane f4,_suru...or.b(!(ll4. .s.upJ!-rior. Prema lateralnoj strani Se prednji
:rub proiruje u hrapavo polje - margo frontalis - na koje se vee 09- 1/i
frontale. Slijedi dalje laterill~o ~ prerrur:nv.a.'O.'-:'.!.?.'#.'!f..;_~e.:Mis, a dalje
prema na-trag se rub spu~ inet konkaVJ.tet na k'OJlse veze .{lars squamosa
slijedl"spma
ossis teinPQr~ to je 11U!!.J;Q$W?fOSUS. Iza ovoga
ossis sphenoidalis: kojf'- ..~am u kut izmeu squamae i piramide t~mporalne
k~sti, a strari)~: ffi:~J?,l!!~:?,ub, mfi..IJ:?_petrosus, velikog ~ omeuJe s _pirarmdom tempora:tnekostd''nepravilni otvor na baii lub~J!?--:: f.o/.~eJ:Z. . ltu;~..
r!'W,....1;aj otvor je zatvoren vezivnim i h~av~nirn tlciVOin riatvaniiTLJibro'Car.tiJ4go___Ql!.Sal~
. .
.
. . -:--.
~- Na njoj u sredini nalazimo 1jedan vertHc~lni greben...,..
c;rista sphenoUtal~.._y.oja se prema dolje nastavlja u rostrum sphenoidale.
Ci'ista-~phe:IiOKlilis se . spaja s larndna perpendicularis 9s"iet1.ulti~liS';.:'Sa

ruba-

brazae 'KoJe-su:

roba

.3.3

strane te crlstae nalaZi se .po jedan ~{vor, 'b,pertura sint.!J. ~h~JJQi4.gJlA, koji
vode u sinus sphenoidalis, a ovaj se IIaJazi u"fiiipu feiwrda1ne kosti. Prema
tom~ 'je os sphenoldale pneuniatd.na. kost. Sinusi su odijeUeni jednini sagitaJnim septumom u d~sni i lijevi, .koJi ile :t:noraju .biti jednaki, jer septuriz
sinuum sphenoidalium 11 veini slualjeva ne stoji u medijalnoj Itn:iji. A.perturae sinuum se nalaze u malim ko-tanim $koljkama -'- c61i_chae spheriola:a:.
~- koje':'SU najprSje samO~talne. a;od. 12--:-15. ggdine srastu :sa:sfer{ohlalnOiil kosti. Lpak, ne zatvaraJU . po1:puno otyore; I}egG ostane komuD4k~~ija
lizmeu sinus phenoidalis i nosne upljine. \~t~_talrig~.od ~p.er.turae_:~~nus'(na
lazi se hrapavi .rqb .na koJi se hvata-lairi.ina""'rbrtalis o$i.s ethmoidaLi.y.$ve
ovo se nalazi na prednjoj strani' cof:Pui!a a laterahto od njega imamo pr~dnji
otvor canaJ,is optici, donju stranu alae m:irio:ds ftsstiru oroitalis superior l
prednju stranu alae maioris na kojof ~e nalazi donji otvor fprar.i:iiriis rotundi. Prednja strana 31ae maioris lll.teralno oci: forameri rot~um se naziva i
facies orbitalis alae maioris a ini najvei dio lateralnog zida orbitaine up.
ljine. Ova plotin'a Je omeena. straga predn]l'IIi rubom alae maions, gore
s margo frontalis, lateraLrio s f1!argozygdmaticiis koji se _spaja os zygomaticuiitT'dijeU.Tacic:!S or-bital:is a.raeocr{!iCie.'te'itzporaliS, a,. dalje. sa cJi,Wl.
orl!_italis koja je vana zbog toga to: saffiaxilloiri--'kOja se nalazi sprijeda
ome!lje-ptlkotinu.-::- fissura orQit'!!E_J!!terior kroz koju: komunicir~. or1:lita
-s fossa pterygopalatinars-loSaiiirrateJn.p()rhlis.
.

~o~ptrana. ..,.,... Na donjoj strani ii med.ijal..hoj liniji imamo jedan uz'dtim.gl"e eifQ6j:r~ sprijeda nastavlja uklj~- ro_~(TUJ: s@_enoidal~. Neki
autori taj greben nazivaju ~ sphenoidalis inf.,. a cnstu na predri:jOj stranl c~ta sphenoidalis ant. Na mJeStU gtlJe -se obje sastaju- in,e r~_!rum.
Pricii'$'u$"'pl'erygollietts po~azi od. donje str~e medijalnog. dijela a.fae~
maiorls sa dva korijena izmeu . kojih' se iJ,a1a,zi sagita,Ini kanal. -'---' canalis
~
pteryg()id._eu.,>_, (Yidii) kroz koj:i prolaZi .ri.,__caii~is :P.t~!Yg~~d. Procc;:sstis.. j)ie~
r.ygoideils se sastoji. iz dvije laminae. ~. ramliia~-me4iO.Iis i laminii la{era).is.
koje su spnijeda i g9re sastavljene, .a dotje-su-~cl'vo]eri~tcrnei'\i:>.tijeda
pukotinu - fissura pterygoide(l, u koju til~Wi pr:iJ_c,#s.i:t$....ilYramidalis ossis.
P~ll:~~i. _!I~.J:I11Cnafrag-e-obJe-lilm.i.nae r:az;r!laknll. te ine- dosta dugaku ja..._ mu._ fossa _pterygaidea, u .kojoj se hyata m. pterygoid~~--inedialf.s;;_,,,;
Lariiinamiafiilis-je" dua ,ua j. masivmJ~~--R.aivi]-;- se samostal..ho. Na
njezinom stranjem gornjem dije~u je izdubljeila jed.iia . o vama jamiea fp~$ll~-~gwh.qj_.ea ""-:-_lz koje polazi
!~.Q.sgf. v_eli palathii. .Na: donjoj 'strani
stranjeg ruba alae tp.aioris ima jeifan ~ifeb -~-- -:fut.cijf:lUba~ auditivae. Medij alna strana Iamill~e med.i21.is ini vanj sp zid 'avUi:ii-a-' ~iisc}$l0njem
kraju lamina mediaHs zavrava se jec:ln4ii prema natrag zaviliuti_m. izdlinkom
- hamu1us pterygoideus_.~ojije ol)loi.n hi-skavi,co:pa, -~- na sebi inia bl<!Zdu
sulcus lWiluli pte:rygoidei koja .je otV<ii:ena l!l.ter?hib I prema natrag;. Oko
ham.ulusa zavija m. tensor veli palatini te mu iridj~nja smjer. ..
.
~ina zaterali$ je frob, ;a:li t~, .,M:eelijalria joj st:J:anli omeuje.
fassu pteryg(>ideu, .stranji rub joj je nep~v.ilan, te ima jedan jZdaJ1ak, .process~ pterygospinosuUQJ!. je vezan,._)ug_amentimt. pterygosr)inaze g,,s%ill
'Ossi~sphe~tako zatvara ft;Jramen piefygaspiwte-:(C~Y.inirii). Taj liga~ent moe okotati. Sa lateralne s~ polaz't''i'Q.s:.:pt~oideus~;iliS~
Prednji rubovi i lateralne i medij;llne 1anllne .se. gore sast~i}U.i:CW.e jedno
trouglasto_:. polje ...,..... facies .sphenoltUVci11Q.ris, -::--- .koje . je osobito ~Qpografski
.wno,:.;jer .sa stranje :li-iie~me~iJ.bH}g,J,Jo~~.Y.!!i.B6Pal4.t~ (l~tn:ed

m;

.34

ju om,~4uje maxilla). Na facies :sphenom"axillaris se u gornjem dijelu lateralno .g.al~zi f?!EJitirz,-rotundum;_kojega:smo.spomenu!i opisujui prednju s.tranu splienoidalne kosti, a rieOO: nie se na'lazi prednji otvor .canalis pterygoidei Vidii~ o~- k~~eg prema dol]e ide s~us P.!e~alati!J!:!.~Ov~j sulcus bude pomoou .IstoLmene brazde na o~ a mum ;pretvoren u q_analis~pJ.eryggp!l'
latinus;
.
'

~--.
-
.
.
-~:-~~~~~ itavu ~StJ;ailju stranu. predstaylja striinja ~trana
cm.piTS'a~~glasta ploha .:lcoja s~ spaja s prednjom plohom ossis
occipitalis. Taj spoj postoji dO' 18. godine ka:o synchondrosis sphenooccipita- _
Hs, a zatim okota l tada imamo jedinstvenu os 'iias'ilizre:"-"-:-"- ._ .......... -. .
,~~~'*ine il1" vanjske stran;~fiiemaioris. rorujelJerie su
na ova dijela pomou jednog transverzalnog grebena - criS.tll..J!:!fratemporalis. Go,nji dio koji gleda lateraln<?. je facies temporalis, a donj{(fiokojC
gledac..J.1,eto prema dolje je facY.._j_yjrpJ~_mp.p.iaJJJ:;:J::.>Jteralpa. St.J:ana je ome.,
ena: sprijeda ~ margo f~(}rl.fgJis... Litui..rgo,, zygo,matiq_u$,_ -gore .s angl.rlus parietalisom, straga s korikavni.ri::t margo_ squ_amosusom, a"iiiedljalilo, sa" strat
njini rubpm alae niaioris koji_ o~eU:jeforruhen lacerun;J, i s .bazom ".proeessus
.
. -.
.

.
pterygqic;lei.
.. . . Os sphenoidale je gta,iena g9tovQ j_s:lclj:tJ.c;!yo .J.?; kompaktne kotane
supstancije, ali u stranjem dij~lu ko~rpusa i okolnim debljim dijelovima ima
i spori.giozne supstancije. Prednji dio korpusa je zauzet upljinori:J., siniLs
sphenoidalis. Sinus je nastao tako 'to je nosna sluznica sprijeda gdje su
otVoffilocela podralayati osteoklaste kojj su razorili spongiozu u korpusu,
a shiznice se uvukle iinutra f obloile.:zidove. Tako su nastaLisvi paranazalni
sinusi. Kroz taj sinus ''se mo~e, do~i u fossu hypophyseos, .probivi dno fossae, i izvriti OJ?<;:raciju kod hipertrofije hypophisae.

.
Razvoj. - Os sphenoidale- se razvija iz mnogo dijeloy_a, koji skupa imaju 12; odnosno 14 osifikacionih jezgara; Od: tili su etiri za prednji dio, osam
za stranj-i, a dva za conchae sphenoidales. Sve jezgr~ se pojave od drugog
do etvrtog. mjeseea intrauteri.Q.og ivota, a spoje se prije roenja sve osim
velikih_ kril?-, koja srastu. u prvoj. godini (iranica"' iiineu prednjeg i stranjeg dijela trupa .je tuberculum sellae..
. .
u pi;"edlljem dijelu trupa nastaju .cJ.vJje jezgre, i po jedna u svakom malom krilu. U stianjem. dijelu trupa se razviju etiri jezgre, dvije med., a
dvije la~ralno, po jedi:l.a u velikim krilima, a po jedna za svaki processus
pteryg9ideus. Osim toga se' dvije jezgre razviju za dvije conchae sphenoidales koje se spoje s splienoidalnom kosti oc;l 12:-15. godine. SinuSi se poinju
stvarati oko .tree godin~. y sredini, kosti koji put se nalazi jedan vertikalan
kapa], k.,oji seje<ill"im _.lqflj~ili otvara 'rui. dnu fossae.h}"p.ophyseos, .. a .dntgiril
na. kJ;o_vu p~. To)je tzv. .5!.na!.is ,craniop!Jq~~- U ~jemu se..~~
.nalazit~- ostatak Ratkeove vree""lfJ- dijela entodern:wJnog ep1tela, kOJI qrm
dio gL hypophysoos.

.. . .
. ~

_>

~~oo~~Ko~r:~ :i~~)

~parna, ~st, ~e1!1lut~tCos---~'Pita;le.i -~s

os. tempoiale je
padetale n4 lateralnoj strani lubanje: Veoma je. komplicirane grae. radi toga .to
sadri u sebi cavum tymp~mi: {sredllje-uho)..~sa:sl~ninFkoicam:a,: zatim
labirint (unutranje uho) -i mnqge kai::tale i kanalie.lcoji kroz.nju. pr9laze.
35

Bt~dui da se ova kost tokom doba niij(mja, mi emo se, prije nego to
preemo

na opisivanje v~ formkane kosu, obazri'jeti na njezinu prvOibitnu

formu i njezine prvobitne promjene tokom rarzvoja.
Ako uzmemo u ruku teiiJlPOralnu kqst fetusa od 7-8 mjeseci, vidjet
emo da se sastoji iz. tri ~o tana komada koji su potpuno odijeljeni; to su:
pars squamo~~..P!':_ri J!_e_tr.g~J!..Lpar..s_ty_111p.E:!J:ica,
.
,--------pa.rs squamosa-cini" prednji i gornji dio kosti;;~:im.a,oblik jedne dosta
okrugle ploe.
.
.
:e'' ''

Pars petrosa (pyramis) ima oblik etvorostrane piramide kojoj baza

gleda prema van-i, a vrh prema unutra (mecj1)~1no) i napnjed. Baza se nalazi
neposredno iza pars squamosa.
.... ,_
..
.
. Pars tympanica se -nalazi s vanjske strane partis petrosae~ a ispod partis squamosae u f0Il!l1i ne-kompletnog prstena (tj. na gornjoj strani otvoren)
Stoga se zove antilus tympanicus. Na rijemtirazlikujemo: parsinfellior, pars
.posterior i dva kraja:m roga - prednji i strunji. Na unutranjoj strani
posjeduje jednu brazdu, sulcus tympanicus, !ll kojoj se nalaz.i nategnuta
~embrana timpani.

Ovim dijelovima moemo dodati jo jedan dio, koji okotava mnogo

kasnije, a to je pars hyoidea - koj.i se razvije posebno iz II krnog luka
a zatim se spoji sa temporalnom kosti. Njemu pripadaju "processus styloideus i vagina processus styloidei koji e biti opisani .kod opisivanja donje
strane piramide (partis petrosae).
Ako sad pogledamo njihove odnoaje, vidjet emo slijedee:.
l. ~S.Jiq_tyi_IP,Q.~. ~e spaja s_P.~E~.?~~~~om uzdu jedne kose linije koja
se vidi na unutranjoj .f"Vatij.kO!j stra-ni kosti, a zove se fissura petrqsquamo{_t;_
.. .
.
.
2. Pars tympanita se svojian krajevima spaja s donjim dijelom squamae, a SV'im ostalim .dijelovima (donji,tPrednji i s~ranji) se s.paja s vanjskom stranom partis petrosae inei veoma nepravilnu granicu nazvanu
fissura petrotynipanica:
---Kanije:~;;;;_z;{ticu, .squama sraste s pars petrosa, taJko da fissura petrosquamosa nestane,:a ostane joj samo pokoji trag. U isto doba baza pira
mide (partis petrosae) se p-roiruje na oso~iti nailll prema nazad i prema
dolje. T.jm proiri vanjem dobijemo novi clio tempora:lne kosti -~~astoid
.
.

----~
~vie se promijeni -u razvitku anulw tympanicus. On se najean:om
pone razvijati i preina unutra i prema vani. Prema unutra odmah naie na
odgovarajuu plohu .piramide :i tako se stis-ne fissura pet.rotyn:npamca, a p're
ma vani, jer nema nikartve zapreke, produi ,se za 15--16 lDll! Time 'Se umjesto anulusa sad stvori jedna prema gore ~v.inuta plqa, koja ~Wi- nepotpunu cijev (prema gore se robovi ne spajajy.). Ta cijev ini predriji, donji
i stranji zid meatus a.cUsticus externusa (varijskog slUnog kanala), a gornji
zid tog kanala ini donJa strana st;i.~s lcojqj::9;~~e; spaJaju i:ubov.i partis
tympanicae.- Moramo. napomenuti: da su prijanji)~je\lf}ali rogovi a.nuJ.usa
sad postali rubovi novonastale nepotpune cijevi, koja je pos~vljena u smjeru od lateralne na med.ijalnu stranu i neto naprijed, tako da s piramidom
koja je postavljena u smjeru-od natrag t _vani prema naprijed i med.ijalno
ini otri "kut i pokriva dosta velik dio vanjske strane piramide. Sprijeda se
pars tympanica spaja s prednjim dijelom. squamae, a straga s prednj~m cli-

jelom,processus mastoidei
'

36

";"_-----~___j

Kod potpuno izgraene. temporalne kosti moemo razlikovat~ dijelove

koji se neto razlikuju od onih. u fetalno doba. Ti dijelovi su slijedei: pa~
squamosa, pars mas~oi~eCl: (stranji vanjski dio piramide), pars_p_etfosa (pi
rarnw:-a")K.ojofSeprikfjuUJuyars ty_mrmnica i 12ars ~oi~~
Mi mno opisati .prvo pars squamosu, poslije toga pars petromastoideu,
ali tako da emo posebno opisati pars mastoideU:, a posebno pars petrasu,
zatim pars tyni:pani,e;u; 'H pars hyoideu :emo cpisati, ;ka'k:> srno ve spomenuli, skupa sa opisivan jem donje strane paqotis petrosae-X , e
Poslije toga emo opisa~i kanale u ternporalnoj kosti, cavum tyrnpani
<:;~
.1 .
i kotaf!i labirint.

Lj~a -

Pars sqna~~~::

(Squama)
Ljusku i-ni vertikalno smjetena tanka transpa.rentna ll:otana ploa, koja ini dio lateralnog zida srednje luljranjske jame (fossae cranii mdiae).
Imamo na njoj unutranju, vanjsku stranu i rub.
.
Unutranja strana je u kontaktu s mozgom (facies cerebralis) te ima
na s=e'br-i'f!iftre~f!i.."!.Ji'i.-:di$i!!!.tae Uuga ce;:_~~!.Cfi~:.. Na njoj se spriit:_c:J.a nalazi
jedna vertiKalna brazda - 'lJi!Cusli'if:enae meningeaiLJ1'Zediae- za istoimenu arteriju koja dolazi u lubam.ju 'kroz forlliiil.en spinosum te se lateralnim
zidom penje uvis i grana se prema natrag preavi na parijetalnu kost. Ako
se udarcem u sljepoonicu razbije kost, to ona u veini sluajeva svojim
otrim rubovima povrijedi arterlju, te izazove krvarenje u lubanji od kojeg
pacijent umre.

X!!:.r.!.il.'E:...str@!l - ~...1.~1f!P9r(L(is ..- je glatka te ini dpQ_JQ_$~ll,~.

temporalis i dio planuma !EJ_!J!Q11Jl~.,_ Na njoj nalazimo takoer jednu verti
ka:Iifupu!KU Q!~S!:;~}}t.$__.'!:r1:.o.1.~!:!.t~!:E!!$__!!1_E~, za istoimenu arteriju.
S donjeg dijela ove plohe odlazi prema n~njed jedan nastavak processu.s zygomaticLrs, koji se spaja s jednim nastavkom ossis"ZYgornatici
("skupa sri}im ini luk - ~..IJ!gQ111.allCU"$.._Ako .idemo ovim JukO!lll pre
ma natrag, vidjet emo da polazi s dva korijena. Jednim longituclinalnim,
koji ide ravno prema natrag i dijeli se u dva kraka: .gornji se die vertikalno
kao ~eg.-~~rr!P?!.f!:!J.~..f!!ilf!0.(. koja omeuje p~m temporale. Donji' kralc
se sputa dolje i nazad (ini tzv. crist..~&....JPstarticula!f!? te zavri ispred
porus acusticus ext. s jednim manje vanim izdankom - processus retroar*ularis -. (processus postglenoidalis). Omeuje sa stranjetiiiiegiObnu-
jamicu. Iza processus retroart.icularisa na gornje~ rubu porus acusticus
externusa, kojeg omeuje s gornje strane squama, rullazi se kvrica s~ meatum. Drugi. korijen processus zygomatieusa je upravljen
transverzalrio.pre'iila~meciijalnoj strani. Na svojoj donjoj strani je obloen
hrskavioom i sJI:up~ ,s"prednjom stranom partis tympanicae ini udubinu
fossa mandili,~!Zr;is. , ~F,'Qvu udubinu ulazi caput mandibulae, ali ne ~ ona
itava zglobmi plohu;. iiego samo njezin prednj.i 4!!? .j~ ~91>na plobaJacies
articularis -:- koji se takoer W,jeli na dva dijela,' sttatrl:ji fovea artic~
TFrill:UI~erculum tirticu[are. 'Tliberulum artl"Ctilai'e je medijalni dio
transverzalnog-korijena processiiS zygomaticus. LateralnQ od tuberculum
articulare, na mjestu gdje se sastaju longitudinalni f transverzalni korijen
processus zygomatici, nalazi se jedno izboenje -~w. zygomaticum
37

(ant.) na koje se hvata .lgamentum temporomandfbulare,'y,. omeuje s pr~d

nje strane. :fossu: mandlbultriis. Pre~ natrag Je fucies articularis odijeljena
od ostalog dijela f~a~ ~andib~.~.
oti-nom fissura pe~ipcz_
nica (Glaseri) o koJOJ cemo pobbze gc;>voriti kod pars peti:osa. NapoRO:it
~-na .-vanjskoj .strani squamae ispred.transverialnog korijena processus
zygomatici~ jednu sad veu ~.ad manju ~rok~tas~u plotinu ~r..O:teritPJ::..
~- koJa se p:r:em~ n_lllpriJed nastavlJ~ .s Isto!IDenOIIll p1ohom na ala m!lior
ossis sphenoidalis. Jo moramo spomenuti- rubove squame; Na donjoj ~trani
je spojena s ostalim dijelovima temporalne k<?sti; a._tri ruba sujoj slobodna.
Predrijim rubom, veoma nazubljeri.im, spaja se s- k:onkavnim strarijim. rubom alae maj oris, a gornjim i stranjim rubom se spaja s parijetalnom
kosti. Ondje gdje se stranjj rub sastaje s pars mastoidea ~ini njoni dosta
otar -...kut-~ incisuruarietalis. Donji neslobodni rub se sprij eda spa ja
s piraiiffirom, a straga s pars mastoidea. Prednji dio donjeg ruba;: ljuske
sasvim se priblii uz pars tympanica, ali je- ne dodirne jer se izmeu njih
utiskuje tegmen tympimi, tako nas.taj~._Euk:9~L!.?~2m.Ja, fis$JJ.:ar
~osquarrialis i donja, vana, fissura pe~rotymp'!_l!:ica Glaseri, kroz .koju
prolazt chorda tympanL Stranjj spoj Oblno sasvim ie.ne, ali moe postojati. kao. sutura squamomastoidea koja .se- vidi .. na vanjskoj strani; a ide
od incisurae parietalis prema vrhu _processus mastoideusa, te u njegovoj

blizini zavri. .

Pars .mast~~ea

-. -

. . .

2 ~ '\j

. Postavljena je ha squamae i vanjskog slunog ho'dnik~, a predstavlja

stranji vanjski dio fetalne piramide. Imamo .i J;la pars mastoidea vanjsku
i .unutranju stranu i rub.
' . .
. :
. _
'
. . Vanjska
je konvekSna i hrapava, a prema dolje svrava S: :voluminoznim komcrum nastavkom, prq_gessus_mM..tbideus (Sisasti nastavak).na kojemu iinamo vanjsku i .unutranju 'straii.u. Vanjska strana je dosta
hrapava,_ pa ~e tu hvataju miii m. sternocleidomastoideus i m. 9plenitis
capitis, a na unutarnjoj strani processus :mastoideusa nalazi se duboka usjeklina .,..... i_ncisura l'IUIStoidea._- u kojoj se hvat~ !'e.f!!!:_:_.P2.~ior_.J~~fEqt!li
~JCa;trici, a m:i;iii~S>y o~!)~~.i~rae .n~~i- ~-e...~!.~f!_:_q.j}~r:_{Ee_oc:c:.i.P.f;!!:li~ .z.~
astollDenu artenju .. Nesto povie "Processus mastoH:I.eusa. na yanJskoJ stra-m
partis mast(>ideae, ~ blw stranjeg. ruba, nalazi se. je.4an._g_!y<JL~lt!Laift~n
_'f!!IJf!lid~,-: poetak mastoidnog emi.ssariuma, .koji se ~giro krajc;:m
otvara na unu~njoj stz:ani kosti. Taj otvor moe biti ba ria samom stranjem rubu kosti. Jo im vanjskoj s~ moemo ililati vc;: spomenutu
sutura.sq_zianwnulstoidea_~ja tide. od ini~urae pari-.;talis }:>T~ yrhu prqce-

strana

~tc!Ideusa.

. . . .

. .

:,- ';::-:, .. .

. . JL.nuttamja. strana prQCC$Sus mastoideusa .je konkavna.; a:

tirl

zid. tossa...

,'?.!:~ eoS@"!Oti:':oNa nj~j na.l;iZi.JJlo... dubolru--bl";iZ<iti' sulcus. S'igmQide~,;3Ji

sulcUs ili u samom njeinu nallWn:lo unutranji otvor mastmi;Elog emissa~i-

~ .. .:,;:

......

Pars _mastoidea ima slobodne rubove samo prema natrag, od: kojih se
gornji. dio. spaja s parijetalnom kosti;.a donji s okcipitainom.;prenia gore
je .srastao sa squamom, a prema naprijed ga Od par.iis tympa.nkae dijdi.
~ura tympavowastoidea. Inae se prema 1mutra iia5tavlja u pars petrbsa
iji je zap~:vodio;

38

Plran:iia -Pars petrosa

.: ..,_

(Pyramis)
Pars petrosa je najkompiidraniji die:> temporaln~ kosti, jer kroz njega
prolaze mnogi .kanali i kan:ilii, i jer sadri u sebi stediije i ~utranje uho.
Ima oblik eivorosh:ane pirin:Iide, na kojoj razlikujf!ffi9 ,yth (apex), bazu i
etiri strane: facies anterior, facies posterior, facies 1JasiilliS" pyram~dis i facies tympanica pyramidi!;,

Apex. - Nallizi.: se li :kutu koh &J trup sphenoida1jle kosti 5a svojim

velikim krilom, a posjeduje ,velik prednji_ otvor canalis earotici, apertura
interna canalis earotici, kroz .koji :izlazi art. carotis da bi dola u sulcus ca'l'Oticus mi. sphenoidalnoj ko~d.

., .

. . .:

r--

...

Baza. :....:.. Ona odgovara potpu-no mastoidalnom dijelu.

.
F_acies q_r!;!.~r_igr .:_ Qva plohagl~da :'~~.ie prema naprijed, a ini str~ji
dio dna fossae .crciliii niediai, Na DJjoj . Sjprijeda blizu apexa nalazimo jedno
udubljen je - .impressi6 tri~emini,_ ....... u kojem lei gang_~f!!.!_Lem,il1!:1'Jflf~ Iza
tog udubljenja mua~1r1flffii!elne brazde: sUlcus nervi petrosi maioris
koji odlazi od otvora -:- hiatus__E,~lJ:q!g__fgci4Jj$.. JffiJ.~!!gt.J) J.s.iilcus ner:yi._petr:osi ~.!~!.~~--~oji od!~ aa dru~og .otvora -~D:.l'.~!:.~Y_ll_)E:.t~!!'!-!l- ~!1-af~~f:ll.i }l.
~trosl mrnons ~.koJ l se nalazi.neto latera:Iiio od. prvog. Iza . tih otvora
pnm14 lateramoT strani. se prua tanka ploica - t'egmen tympani - koja
pokriva cavum tyrilpaiii -i spaja se s ljus,k:om u fissura petrosquamosa .koja
se vidi samo kQd n<i:-'oroenefu a lkod odraslih nataiilDo sl).mo palkoji trag
te f,issutae. Ako se dlijetom odbij~ tegmen iympani, dolazimo u cavum tympani u kojem nalazimo slune koi;ice, ossicula auditus. Napokon se na stranjem dijelu ove ploh~ b~ruba n"'il'iiZI Je~o izboenje- e!J.t-inent(l arcuata
- ,l),~j~. .I>J:'()~YC?.9i "emlalis.. seriiiczrcU!ari.s superi<J~--- jedan Oci:tii "kanaJ.ic~C
statikog aparata. Jo imamo ovdje spomenutijednu.br~u- s-ulcus .sinus
p_~trosi sliperioris ..:...:.. Zfl. sinus petrosus sup. koja se nalazi. na w;tutiaii]em
rubu~p!Olie~ tf'ria gornjem bridu piramide, koji je nazvan crista .PY.t:..amidis ..
.ili angulus superior. .
.
.
".....-
JqpJfM..Posterior,. .,....,., Ova je plo;ha u kontaktu s ma.l.iri:t mozgom, a omeuje'fossa cran.ii posteruir. idui od vina prema natrag naii emo, otpr.ilike
u sredini, na jedari. otVor - pom$ acusticus. internus, kroz koji ulaze n.
fac'ialis, n. inte.I!Jlledius i n. ag~Sii0u$:""'lpjepocetaiallima.. meatus acusticus
internus, koji ide tano 1,1 .IB.teralri0m smjeru i svrava s dnom - fundus
meat'us a~tici'i~!.tt.!it. Taj fu.rius meatus acusmci int. je podijeljen. Ject'mm-~
P?Pi'~~-:gie~:noii:i ~~a, .~rifnsVersa
<{w clij~: .goroj~ i_ doriji:.. p,_g~r
hJem dijelu spnJeda ~(J"'Jeaii' otvor ~~~cialis, t~~~!:~-~j~~~
a straga nal.a2ilino skup rupica, area vestib
sup. za prolaZe ruti pars
vestibUlarisn. stato-acusH.ci .U d0rijem dijelu imamo .~Prije.@ spiralni niz
ru.pica.- .tractuJ; spiralis forcimiriOs'Us.za prolaz niti pafi(~~s lJ. stato::acustici, astragit im.anio op~ica- area.vesiibuld.ris !!It. koj~ ta' !kodet !kao I- gcmjf slue ia p'rolaz Ii.iti pars :vesdbUtliii .n. stato-acustici, a
na stianjeQ'l Zidu meatusa J:J.a.Iazimo jedno udubljenje koje .se ~. uz
?ornji ~b, a tano ~red ~eniiae ~ta~~~tos~?',~tn:.q_uar~_g:M:
Je bez ikakvog znaenJa, a ko~ novor~eneta Je maemJa nego kod.~-

39

----~-------~----~--~'

;:

sloga. Neposredno iza ove udu"bine na:lazi se jedna gotovo horizontalna dobro vddljiva pukotina u kojoj se otvara aquaeductus vestibuli te se stoga ta
pukotina nazhra apertu~guaeductus vestibuli. Na donjem rubu
ove plohe nalazi se jelUla _braz~a ~~J!r!Y.'?:se~~~Jc:~s petr:osus, koJi
zavrava straga u sulcus SlgDlO!deus na pars masto1<lea.
-- ..,,_
Facies interior. - Ova ploha je najhrapavija i najkomplicir:anJja_ Imamo na njoj itav n~ udubljenja, izboina i hrapavost!, ~rijeda, blizu vrha
mamo hrapavu plohu odakle polazi m. Ievatqr ve~t~pal~iihL Iza toga nalazi:
mo j.edan ve~ otvo:. --:- !!fertura ~te~~cm:r$EJ. To je poetak
canao1is carot1cusa koj1 11de veftrJUil.no .. uVIs;. a zat11111 se okrene prema vrhu i na rij.emu izlazi kroz apertura interna. ~!4 carotici. Na: pregihu canaIis. caroticus, na stranjem zidu ''kanala, na'laze''se dva mala otvora za dva
kanalia (canalfculi caroticotympanici) koji vode u cavum tympani. Prema
IDltrag j 'latera1no na.lazi se dosta du'bolka jasma - fO$.!Ja.jttg.zfl.4rci~:, U njoj
se nalazi 9Jlljeten hulbus vene jugularis super.ior~:-'u silimoj. fossi jugularis nalazi se jedna brazdica sulcus -~analicul.Ln.~stoicJ.ei,. koja !de
u smjeru od naprijed.med. prema natntg'i~(erainoThoz mali otvor se'nastavlja ka:o ~alicu.l~...!J:Z.astoideus koj~ .9.de .. ramtyf 'aurit?ti~aris nervi va~i~
Medijalno fossa jugulla.ris fuia kookavni vub incisura. jugularis ossis temporalis, koja s incisurom jugularis ossis occipitalis omeuje f.oramcn: jugulare.
Incisura moe biti podijeljena s processus i;2trajugularis koji s istoimenim
nastavkom na okcipitalnoj rkosti dijeli foramen jugtUdare u dva dijela (fora-.
men jugularebipartittim);

Izmeu dopjeg otVora canalis carotic.usa i fossae jugularis neto medijalno na'lazi se trougla5ta udubina u ijem ,'se dnu .otvara canaliculus cochleae
s otvorom apertura externa canaliculi cochleae, a lateralno od nje tacno
na granici izmeu canalis caroticus i Jossae jiigularis nalazi se mala jamica
- fossula petrosa u kojoj se nalazi otvor apertura interior cafUlliculi tympanici kroz koji ide n. tympanicus od n. glossopharyngeusa. Lateralno o::L!-;ssae jugularis nalazi se otri prema dolje upravljeni izdanak - Processus
styloideus - 'koji po razvoju ne pripada .temporalnoj :ko:S.ti, jer se razv:io iz
drugog krnog luika, aii je :kasn.ije srastao s tcmporalnom kosti. Processus
styloideus j~ ~jelom omotan gornjem dijelu kotanom suptancijom koja
ini tzv. vagina processi.ls stylaidei. Iza processus styloideusa, a jspred processus masroi<leusa nailazi se VeOIIDa Vaan O'tvor - forametz. stylomastoideum
- kroz koji ,izlazi n. faoialis iz 'piramide. Iza toga se. nalazi pars mastoidea_

Pars tympaoica

OV!)

Kako smo ve oaPOIIDenuli; pa.rS tym:paniC3. .se l'<gyij~:.~ .anulu::;. tympanicusa. Nalazi se na lateralnoj strani piramidei a jspred pars mastoi(iea u
formi zavmute kotane ploe, :koja ini stranji; d()nji i prednji zid ''an}
skog slu!lnog hodnika. Spaja se straga u pars mast()jg~ i~,~.dori.iim rubom
piramide, tj. s ploicom, koju smo ve spomenuli;;.:lglg,;.q[WZ t>!_mpa!li, a
sprijeda se spaja s ljus~om i s tegmen tympani. Nati'ag'i Jaieramo je ta pukob jednostavna: spaja 5e pars tynipanica S ljuskom te imanJO .f.i!.sura
tympanosquamosa. ali sprijeda i medijalno se ta. pukotina kom:pliclra,]erse'ttmei.i'Sq"uamae ~ panis tympanicae umetllle laterntni rub: tegmena tympani tako da imamo dvije pukotine. Tegmen tympani se na lateral,noj strani
piramide rava na dvije P.loe, jedna prelazi na ~quamu, a druga nazvana

40

crista iympanica sputa se u fissuru petrotyropanicu, te je dijeli na: dvije

flsur~e, go"iDJUdzmeu squa~ae i t~ena---;- tif.sura J,ft!:..t.!9.f.w:_amosa i do~ju
puko~u izmeu te~mena ~~ par!ts tym)_)aamca: _ftS~u_r~---~Y_fl!?:~'L~
Glasen. Ova fissura Je osobtto vazna, jer se u nJOJ nalailt ukiJe"ten Jedan
nastaVaiC1halleusa .i jer kroz nju prolazi .12!J-!!.!.4f!:,_tJ._n;Pa!!i ~i_!r!. tY.:!:J};pE:f!ic'!
anterior. Pars tymtpanica je zavinuta prema gore, ali se .ne spaja nego ostavl]a"'-p"rocjep k_ojij~_pl:Jzvan incisura tympanica, a u,njexnu ~e nalazi nategnuta pars tensa' merribranae ...!Yl?!P.9!!i1 On~ j dio .merftbrfuiae cympani koji
se nalazi povieiiicls"!ll"ae Iliyi_ni zove se pars flaccida m_::~~':!lae JY.J!!-.HB..I'Ji~
Medijalno od sukus tympanj.fi,JlSa nalazi se'""Clr\t.lim tyiiipimt, a lateralno se
nalwi rn(Ultus aausticus exti}f'fius koji poinje s porus acusticus exte-rnus.
Prema nlirrag Je pars tymp~ odtjeljena od pars mastoidea s fissura tympanomastoidea. U njoj se otvara canaiiculus mastoideu:s. VarrdSka strana
zida meatus acustici externi ini dio fossae mandibularis.
Jo imamo da spomenemo rubove piramide. ima ih etiri. Gornji i str~
nji se vide dobro. Na prvom se nalazi sulcus sinus petrosi superioris, a na
drug?DJ- sulcus sinus petrosi inferioris. Dru:$a' dva ruba su dDsta neodreena,
Prednji ini uglavnom .ffissura petrotympanica (Glaseri), a donji ide po granici izmeu stranjeg rul:)a partis tympanicae i partis petrosae.
saa treba-da opiemo kanale i up~jine u temporalnoj kosti; i to najprije emo opisati kanale, a zatim cavum tympani i labirint.
Kanali u

t~mporalnoj

.kosti

C~~.c~poinje na donjoj strani piramide, ide vertikalno prema gore,. a zatim se u luku previja, ide prema naprijed i medijalno te izao:!
na apexu piramide u ,foramen lacerum. Na stranjem z;idu njegovog zavoja
odlaze prema natrag dva kanalia - canaliculi camt!c;P..tnnP_O!Z_ici, koji ulaze
u cavum tympani kod promontoduma. Kroz ciiilaiis caroticus~prolazi art.
carotis interna s plexus venosus carotlicus internus i ple:"Cus caroticus internus sympathicusa.

Mea.J_us acusticus intenu,1.~, je irok kanal koji poinje na stranjoj strani piramide-otvorom:-=p.Q!~.-q9.~ticus internus,, ide lateralno i na kraju
se jo Vie proi-r.i inei ftqtdus meattfS'"acutii interni. U tom fwldUSU
nalazimo mnogo otvora (koje i:iio" ve'opis31i); tfoiv-o:r(si:i' p'oec~ kanala od
kojih je i!lajirl ~i._f.acialis--a drugi su veoma kratki i tanki kanaiii koji
zavre u unutranjem uhu (labil1intu). Kroz meatus acusticus internus prolaze n. faciali.s, intermedius oi statoacusticus.

~je najkolll{Pliciraniji kanal temporalne .kosti. Dva puta

mijenja smjer, od fundus ih~tus acustici interni :ide lateralno do hiatus ea
nalis facialis gdje %avija prema natrag inei geniculum caJ.?.alis facialis u
kojem se nalazi .g,~~ytll4,t;P. n. facialis externum (intemwri se nalazi u medulli, gdje n.. fB,(fi~s ia,Vija oko jezgre n. abducensa) .. Idui prema natrag
canalis facialiS oizbouje medijalni zid cav_uma tympil,p-i_ ~ip.~i prominent-ia
canalis faoialis a zatim za'{ija:. blagom luku te idui ym):k~<>. prema dole
na fommen stylomastoideum. Od facijaJ.nog kanala oi:J.'Ijri:e par kalllalia za
nerve i krVne ile oo. kojih .je spomena vrijedan kanali
nei-yus stapedius.
Drugi kanal koj~ odlazi od facijalnog kanala je osobito vaan canaliculus

za

chordae tympani.

41

. ... Canrtllculus chordae'.~YI!lpani.}oi~~~povie fo~amen stylomastoideuma, Ide kroz .PrednJI Zld faCIJaln_og ~.~~~-te:; druulgtrn krajem otvara na sttnnjcm :mdu '?'lvum t~p~~ m IJ?-:no vu ;s cus t~mpanicusa,
inei apt~l'lura_ ty~p~mca cana,ltcUlt .chq~da_e ~ympan~. :Kroz nJega pr?l?zi
chordatylllPam koJazde kroz ea~- tympam, ~.kroz fissura petrotyrnpamca

. ..
.. , ,
Glaseri 11.l111'.l Iz caVUD1a.
.
Catlflli<Jtil~ tyml?anU:~ je OO:~~en Z;a ri. !ympanicus~ granu. n. glo_ssop.h
el. J'ulnje n~ donJOJ stram. p1ram-1de u . .f~ss:ula pe!rosa, 1de uv1s; te
iz~~n tlo nJem, diJelu. promontonum~; ~datle se nasta~~Ja sulcus prom~n
torii. koji Jele uv1s d? pod sep:~. canal:S m~r;:ulo:ub;a~n. !Ila pro:n.onto,nu'mn n. tympamcus karotikotrmpan1ne .~e.rve IIDl plexus tympami;us
:du r~~l\ (Jdimd . n. peti-<?sus_ m~o:; koji_ prolaili kr.oz isto~me.ni. l<~flJi:
canaliculns nerVI ?et:os1_mmons tspod p:r~e~sus cochleanfonmsa_I odlazi
u sulcus n. pctr?SI mmons.
.
. . ,..
.
. .
.

Catrttflculus coehleae izvodi ~rilimfu p: predj~!a cochleae. Ne~a veze

s membt'ttnoznlm,'nego.samo s kotanimla;birintom-.P,o9jnje nadonjem zidu
cochleac Ide prema dolje1 te svrava mi. donjoj strani piramide na apertura

11Ji<>

.
.

externa ~tmaticuli cochleae.

Aqtuu:ductus vestibuli je kanalkoji-veevestl-l?ulum labl.r:inta s{:avum
cranii tvnrajui se q_ apertura externa {lquatjductus vestibuli. U nj~mu se
nalazi' cjtlvlca ductus. ef1:dolymphati~U$.
.
. .
.
ca;wliculus. mastoideus ,poioje. brazdom ~.~tVor~ u ~o~sa jugtilaris, .i
otvara St' nu avu izm~u processus ~~t?i~eu~a L :Pat:s ~~anica;
pm;wjl jo canalts musculotupartus~, ah .;nJeg~ _emo opisati sa cavum

tympanl.

a\nm

=?.

.-- : ...___
_CaVUnt~-

pneu~ati~n p;~sto~ ~

k~sti.,

.
lympam je
pi_tam.idi temporalne.
sadri- .:luline koice. Od meatus ax;ustieus ex:ternu~ ga :dijeli samo m.embt;o~
na koja Jllll i-ni veUk di<~ lateralnog zida~: .
. . .. .
.
. Ralll Jukeg opisivanja i razumijevanja pr~gstavljiuno 9ivum tympani
kao' jednu e_tvorostr~u prizmti s:pljo~~nli iJ. la~er?~edij!"Incim pravcu, na
kqjoj nu~llk~J~mo ~VIJe ve~ pl?he - _Ia.te~ zz~ .i~ pan~s ,~1z.e.rrz.~r.~~f!f.~
.i medij&l'lnl ll1 panes_l_a]?.)IX!11{Ef~: - . ~ zatiil.J.. ceti.r.i ~"f'IJ.'Io~e 1.h Zida_:-:
gornji pitrles t~!_'!':_enta]~ prednJl ~~-~~~~{!f,~.>.:,doDJl [Jf!~~s 7ugu1arts 1
stranji jiartcs"'lnaStoid~us.
. . : .:. . :: . .
..
. parli.i"metnbranaeeus. ine ga, u~VI16m; .fn~!llbrana ~pani i anulus
_cympanlcus .odJ!.OSJ?-<?.~~.d~ja~ .dio, partis~-~i?~~~:'1l:\k~j7m j~ ~p:ta
membrana tyJDiP.ani. _Ovaj Je Zid prema l;l()~Je OdiJe.lJei1. od i;IODJ(':g ~da Jec;h:um
uooidni' sulcusom, a:- prema gore se P~. tym(pani4:a_nastavlja_ u ikotariula.melu.koju ini par.~ sq~osa, a-~ ~~~_je uj_ednoJaterai,ID zid recessus
. e~CUSa,~OJl pnpa~ go!-Jf!I!lml~.: : . '.
,
.,
; . ,
. ;.;:~_:\Ispred pa~s tympa~cae 1.~ore .nala.z!- .se fiss~r.a_ pettotympamca ~a,nt.)
GlilSerl kroz koJ tr prolazi .artenJa. .ty~P.Wca .ant 1_ lig.m;illei .ant. a .t;nalo
_:p~yie_kroz jedan . ~~ otvo~.(fozamen C.i~) koji komllilicira _s fjssilro~,
ide: chorda tympam l prolazi: takler kroz f'lssuru petrotymparucu Glasen.
: :__ Prit:s labyrinthii:u.s. Nazvan je takwJer hn ~j~o i ~~~rahli zid slu~oii ap3rata (labiranta). Gotovo n~. $r~dani tOg ~da se nahizi izboina -

42

pi.-omoJitorijum .- koju ini bazalni zavoj cochleae.: Na donjem kraju promontodjuma naJni se. jedan: ITiali otvor kroz koji ulazi n. tymp!lnicus od
glossOpharyngeusa, te. se na5tavlja i ramificira u sulcus profnontorii koji se
i sam grana. Povje -i neto maJ.o:jza promontorijuma nalazi se jedna ovalna
udubina (s velikom osovin6m ti sagi talnom smjeru), to .je fossuia jenestrae
v.esti~uli. Na dnu fossulae nalaz;~ se otvor fenestra vestibuli ovalis, koji 'Vodi
u vestibulum a u tom otvoru se uviuje baza s!apesa. Iza promontorijuma i neto ispod 1,1alazi se dr'u~a udubina, dublja i okrugla, to je fossula fenestrae cochleae na ijem dnu se, takoer; nalazi jedan otvor fenestra cochleae, koji vodi u scalu. tymparu canalis . spiralis coahleae: a zatvorena je
fibrozri.om membril,ilqm ..:e... membrar,.a tympani secundaria. Ova membrana
slui da oslabi pre jake zv.UilevaJ.ove rt:aK<;--tTtj't.iiiUtraiiJe uho od prejakih potresa. Izm~u ove dvije udubine, aH neto iza njih nalazi se trea
udubina --: sinusfympani -'Bje .dno posjeduje mnoge 'udubine (ruplce).
Kotarbi traa'kitoji-dijel.l"sln.US oci fenestrae cochleae zove se subiculum
,prqmonti:uii..Jspred fene~tni~ vestibuli nalazimo processus cochle'irifomiis.
koji nije nita drugo nego. kotani dio ;pr~tel}~ kro:z; .k~ji prolazi tetiva m.
tensoris 'tympani, da bi rhi~i inogao promijeniti smjer. Taj processus je,
naime, stranjLzavreta,k sept').J.ma ktiji dijeli canalis musculotubarius u dva
dijela,. a taj zavretak je zavinutneto:.prem:a dolje; a . ujedno uvinut u ljeb
konka:Van od . .medijalne ria. lateralnu strami In vivo je s lateralne. strane taj
lijeb nadopunjen nieinbnmoznim tkivom koje zatvara potpuni prsten, a
na maceriranoj kosti .ostane samo ve opisani processus cochleariformis. Povie s-inus tymparii na. granid. izmeu' paries labyrinthicu~ i par.ies mastoi- .
deus,. stoji: emin':ntiq.pyrq.mialis, Sa ipaiom rupicom na vrhu kroz koju izlazi tetiv~ m. sta,pediL Takoer na toj granici i na granici izmeu par.ies
labyrinthicus i panf!s 'tegmc:;iit~lis :;;t9ji prpminentia canalis facialis, te ih
prema tome neki autori pdprajaju m~dijalnom, a neki stranjem odnosno
gornjem zidu cavtlm tympillii. .

Pari~~ tegmentaliS: ...,;"" Nj~ga iru .~a kotana ploa tegmen tympani.
Sprijed~ se. p aries tegmentalis nastavija u gornji zid canalis musculotubarius, a straga postoj:i jedna Udt.tbina recessus epitympanicus. Prednji dio pqsjeduje male udubine celluiae tympariicae. Recessus epitymipanio~s je blii
Jateralnom zidu; s kotariqm lamelom, J,coja pripada squami je . odijeljen
od meatus acustiCtis .e~tetnU:s,
medl)ailno je ograrueii s kotanim zidom
koji je tu izboen: <>fl latei,-a.Lnog sem.icirkularnog kanala i ini prominentia
canalis. semicircul.a,riS la{era.iis.. Straga je Tecussus otvoren, ger se tu nalazi
adit~ ad imtruni mastoideitm. Recessus sadri u sebi ca,put mallei i kojoi
skupa s jednim nabo.rott:D. sltlzme skoro p6tpuno zatvaraju recessus.
Paries caroiic~. :;:P.D. je gotovo itav zallilet sa ostium' tympanicum
tubae,. a. povie nj'ega se '.nalau semicattiilis. m. tensoris tympani. I semicanalis
tubae i semicana}.is m. tensoris: su 'di.jetov.i canali-sa musculombariusa koji
poirije' ria pp~dnjem zidu cavtMn,a, a. svrava sprijeda: blizu apexa na ~ate
ralnon1 zidu pirapiide, ria gr'ani.ci. slobodnog i pokrivenog dijeJaiog zida {latera~og),. Kanal je n~otp~o. pOdi.jeijen jednom. lamelom koja se n!!lazi.
na: medijalri.om Zidu tog: ~illa, tj. :D,a ~teralnom zidu piramide, a naziva
se septuri:r cana1is m:usculorubarl. ()vaj sepfum dijeli kanal na dva dijela,
gornji semicanalis m. tensoris tymparii i donji semicanalis tubae auditivae.
Zbog toga se njegovi dijelovi i ~vit $emicatzales, jer nisu potpuno zatvoreni
kotanom supstaricijom, nego je dio popunjen vezivnim tkivom. ISpod ostium

43

...... _..

'

'.

::;''!'.

. . ~. :- : .

>. _;.,

tympanicum tubae tanka kotana !amela dijeli cavum tympani od ulaznog

dijela karotinog .kanala.

Na toj"la.meli postoje dva kanalia :krozkoja ulaze:kar:o.tikotimpanini nervl i ile. Koji put moe kotana !amela nedostajati,tpaje art, carotis pdk:rivena
sluznicom cavuma tympani.
Paries jugularis. -:- On je donji zid, nalazi se ba povie fossae jugularis. Na ovom zidu postoje mnoge uduhine cellf41J.'L tympanicae, a u stranjem dijelu se nalazi izboenje koje ini ~utra.i:ijFhaj' processus styloideusa - prominentia. styloidea. Ovaj zid moe ~zuzetno biti dehiscentan.
Paries mastoideus. -Na ovom zi<lu:;pajazimo cellulae tympanicae, .zatim jedan vei otvor, aditus ad antrum ii(aittoir/.~um, k.oji vodi u uplj.inu'
-. antrum mq.Stoideum. Lateralno i dolje nalazi se mala udubina - fossa
incudis u koju se hvata lig. incudis post., a lateralno odmah uz pars tympania nalazi se mali otv.or - apertura tympanica canaliculi chordae tympani,
kroz koji ulazi chord;;~ tyllljpani u cavum typ:tpani.
Antrum mastoideum. - On je kotana vea upljina iza cavum tympani, a s njim u vezi preko aditus ad antru.m.. Veoma su vani odnoaji antr.uma prema ostalim dijelovima, jer gakirurg mora esto otvarati. La:teralni zid
antruma ini" kotano tkivo s mastoidnim cellulama, a pripada mastoidnom
dijelu squamae. Medij alni zid je -veoma vaan;ini ga kotana lamela; dosta
tanka, sadri u sebi cellulae mastoideae, a u DfiPOsrednom je dodiru sa sinus
sigmoideus. Koji put je kotana !amela veoma tanka ili je antrum veoma
mali, pa se sinus priblii vie lateralno,. a to it< veoma .opasan poloaj sinusa
koji treba imati u vidu kod trepanacije (buenja) antruma.

Gornji zid ini stranji dio tegmena tympani; a donji zid ini kotana
tamela koja dijeli antrwn od canalis facialisa. Stranj:i zid ine ceJ.lulae masta~
ideae, a sprijeda je otvor aditus ad antrum.
Cellulae mastoideae. - Okolo antnim masto.ideum suradijalno poredane cellulae mastoideae. Rasprostrte su veinom prema vani i prema dolje,
ali pokazuju mnoge individualne razlike. Ispunjavaju processus mastoideus
i prema tome kakvim su cellulama ispunjeni, dijelimo mastoidne nastavke
u etiri kategorij~: "
l. Pneurnatini processus mastoidei su oni koji su puni elija po itavo j unutranjosti.

2. Diplok:i su oni koji su

veim

dijelom

graeni

.iz spongioroe supstan-

cije.
3. Pneumatodipioici su oni koji su graeni j od cellula i od spongioz

ne supstancije;
4. Sklero~ni p.rocessus mastoddei su p~ oni koji ~u graeni od kompaik:tne kotane supstancije.

Od elija razliku!iezno celilulae squa.mosae e~-~!lul~e pet~osae.

Cellulae squamos.i~ su ~alene,. a zauziiD.ajttP.t'~~jf!l"l"'vanjski dio proC:essus mastoideusa. Cellulae petrosae. su vee,. a zauiiiri.aju prednji vanjski
dio processus mastoidei koji je blii IJ"i:ra:midi. Mogu sezati i preko occipitomastoidne suturae.
'

Cavum tympani sadri osiccula auditus kqja e biti opisana kod opisivanja srednjeg uha.

44

Labicynthus {osseus)

Sastoji se iz cochlea~, vestibuluma i semicirkularnih kanala.

Cochlea je kanal koji zavija slino puevoj lku6ici, a nalazi se najvie
prema naprijed od itavog labirinta. Odlazi od prednjeg zida vestibuluma,
ide prema naprijed j dolje, zatim uvis i tako dalje zavija u spirali neto vie
od dva i po put~.:-aliJal,w da se svak,i zavoj suzi iodmakne ne.to lateralne.
Tak~im tokom najfi'ir"'i''lleku vrstu unja {konusa) s vrhom prema lateralnoj strani, a s bazom prel11a medijalnoj strani. Zavrava sa zatvorenim
. ..,:.
slijepim vrhom.
~blearni kan.~l in~~Pl:eunj omeuje .na medijalllO'J strani unjasti
prostor.. koj.i je ist>:ctnjen katl).nom supstancijom, a ta je nazvana mo.diolus.
Baza modiolusa stoji na onom mjes.tu gdje u fundus meatus acustici interrti
stoji tractus spiralis foramiitosus, koji slui za prolaz pars cochlearis n.
stato-acustici. Modiolus je pun kana1ia, od kojih svaki o~govara jednom
otvoru u tractus spiralis foranninosus.
Iza cochlearnog kanala nalazi se vestibulum, ovoidalna upljina koja
sadri sacculus i utriculus, a prima: u sebe canales seroicirculares.
Canales semicirculares - postavljeni su iza vest>iobuluma. Ima ih tri.
Svaki .lei u jednoj od triju dimenzija u prostoru. Svaki kanaJ ima jedan
proireni kraj - ampularni kraj,. :i jedan neampularni kraj. Od ovil1 neampularnih krajeva dva se spajaju u jedati te ine tzv. crus commune. Canalis
superior ini na gornjoj strani piramide aminentia arcuata. Stranji kanal se
nalazi u stranjem dijelu piran;J.ide okruen spongioznom supstancijom, a
lateralni kanal. ini prominentia canalis sernicircularis 'la teralis.

Ve smo neto rddi o razvoju ove kosti, a sad emo jo samo dodati
nain kako osifiicira. Squama i pars tympanica osificira1ju, uglavnom, direktno iz membranowc:ig dijela, a pars petrosa i pars rruistoidea osifioiraju preko hrskavice, i to svaka od njih iz vie osifikacionih centara. K tome dolazi
jo processus styloideus koji se i:'azvi'ja iz II krnog luka i spoji se s tem
poralnom kosti. Takoer i ossicula auditus se razviju iz prvog (maleus, incus)
i drugog {stapes) krnog luka.

bu

TJEMENA KOST- OS PARIET.4.LE

Os parietale je parna kost, graena u obliku etverouglaste ploe, tako

da na njoj razlikujemo dvije plohe ---; vanjsku i unutranju, etiri ruba i
etiri ugla.
Kost se orijentira tako da je najotriji kut naprijed i dolje. Vanjska je
strana - facies externa ...."...konveksna, u sredini neto jae jzboena u tuber
parietale, koji nije uvijek jednako izraen.. Najbolje je izraen kod djece,
a poka:ruje mj~Sto gdje 3\:ost po5nje osificirati. Ispod tubera parietale nalaze
se dvije krive lW:it<r.l:Jslf.~avitetom prema dolje; to su linea temporalis superior. na koju se:ll.vata' fascia temporalis, i linea temporalis inferior na koju
se hvataju miine niti m. temporalisa. Linije nisu uvijek jasno jzraenc, a
osobito to vrijedi za linea temporalis inferior, ali se mogu lokalizirati ovako:
polje izmeu ove dvije linije je pril~no glatko, a na mjestu gdje to glatko
polje prestaje nalazi se lin:ea temporalis inferior. Prema naprijed se obje Iinije sastaju i prelaze u linea temporalis koja se nalazi pa frontalnoj kosti.

:~-:..:-:-

'- :'

.:~- '

Uz gornji sagitalni rub nalazi se preina natJ;;agjedan otvor- foi:amim parietale, kroz koji prolaze venozni emissarium pade tale i jedan mali arteriozni
ogranak.

:
"
Unutranja strana,. facies intern{l, je konkavna: -Posjeduje imjJr_essiones
digitatae .i juga cerebralia; a zatim Iimogear~eriozne f v.enozne brazde. Od
ar:terioznih brazda su sulci :arteriae mening~ae dzediae od kojih jedan ide od
donjeg prednjeg ugla. 'UZ pre~Ji rub d~~i (Illanje_ ~r_-anke. Drugi ide neto
iza njega, ali koso prema gornJem str:aznJem: uglu J taJ se..bogato :giana. Na
stranjem donjem 1J.glu" -nalazimo .estq "jedan mali dio velike venozile braz.
de - sulcus transversus ili sulcus siqmoidef:lS koji prebacujui. se s okcipitalne kosti na pars mastoidea temporalne.-kosH zahvaai ugao parijetalne
kosti; ai to ne mora uvijek bit,i.. Uzdti .goJ;"n:jeig sagita-Jmogru-ba nalazi se vana polubr_azda, .Koja" .Se UIPOtpunjuje"s onom s dntge.s.tiatte, te in,! sidcus
_gittalis, ukojem se nalazi sinus sagit~alis superior; a u samom ovomsu!cusu
nalazi se ve spomenuti forameit paiietale, :-Sa strane ovog stilcusa nalaze .se
udwbine nazvane fossae lacunares, a .u_.n:jilrna su marije jamice {civeolae (Pa. cchioni). Te foveolae su proizved~e od, poseb1,1ih f01;macija modaruh opni,
koje slue za filtraciju cerebrospinabiog ~iquora. To su prbstori izmeu dva
lista durae, a priinaju u sebe _venozrit~ ki.V ii vena te je predaju: si!iusu. u
te. lakU:ne Se S donje strane Utisriu)zdailcf aiacbDoidis tzV. grarmi~tione$
arachnoidales Pacc:hioni, i -b~ te- granulacije proizvaajucovefoveo1ae:
R;_b~vi. - Ima ~tiri ruba, i to su:' prednji, ~arg9 fro~t~zis, spaja
se S!l os fronta!e u_::sutl,rra coronalis~ Strafuji; marge/ bcCipittilis; ve.Oma je
nazubljen a spaja se s c;>s occipitlile~ Gornji" mdrM sa@.ttalis, spaj~ Se s
istoimenim rubom druge parijetaloe koliti. Donji ni4rgo 'squamosU, 'je kimkavan, otar i slabo nazubljen, a vee._se uz tenip_br$ti kost, i t6 najveim
dijelom za squamu.
.
'
.
' .. . . . .

sa-

.Uglovi. -

njih _imanio etiri;. predn..li gqrnji_ ...:". angUJus frmualis

-. ir!i gotovo kut cxj. 90' Prednji donji".,- t..{ngull-lS. sp!Jenoidtilis_-:- q~ta'r je
i :ta.na.k, a spaja se s -an~us parie_t<i.l~ sphelloida41~. kos~. Stra~ji}gomji

- angulus occipital!.s - je tup/_ a strlii:Iji de>,nj1 ....:. ngulus masioideus je zaobljen, a umetriut je meu pars 'mast.oidea temporalne kosti .i os occipitale.

' .
..
.. ,..
.
Os parietale je graena iz ctvij~: tanke ploe-kompaktne supstancije
- Jamina externa et interna - izmei(.kojih je deblji s~oj. spongiozge supstancije ili diploe. Ona pripada kostima. koje se razviju_ iz membJ;'aii,bznog
tkiva. Osifik:acija ove kosti poinje iz dva centra koji ,s~ qdml!h spoje ii ji.
dan, a taj se nalazi :na mjest1f gdje e k~nije biti tuber pfu:;ieta.le.: Qsifikavija se vri tako qa' s.e pojav~ ta pisi koji :kon:Ve~iraju 'P~ma tuberu, a
zatim se ire prema periferiji, d()k n~. za~u q~vg, ~9st. J'o. se di>gaa
poslije roenja, tako da kod novoro~neta irnahli;i :n:a: glaVi prostore gdje
nema .jo kosti, to su tzv. fontaneltae ili font:iCuiL
'

.~ .Varij~je. - Plirij~talna k~t mq~ biti:. ;~tdije}jena::u dva, dapae .u

tri dijela. For:amen parljetale koji nimDalno~promjer od 1-:-1 :mm, ino.
e biti -irok" do 3 cm. Ako je taj otVor; koji 'se nalazi. u sulus sagi.talis blizu: margo Sagitalis, proiren, onda ~o vidjeti, da- sti 'zupCi" na sagi.tii:lnom
rubu u bliZini foramena mnogo -manji .r.iaobUe.Qi; Ovaj foramen Oima svoje
posebno znaenje. Tu je; .naime, prije .""ila jedria fontanel1a - fonttmeUa.
obeliCa. ,.:..... . a. na mjestti'.gdje oq>rliike.ostane fotamen parietale iw.hciio. se
46

jedan organ koji je kaSnije kq~ oveka sasvim nestao. To je tzv. parijetalno oko upravljeno prema gore: Dapae, jo danas nalazimo kod reptilija
u rn6zgu jedan posebni izdariak za: to parijetalno oko. Kod ljudi je, meu
tim. Ol)o posve iezlo.

EONA KOST-::-- os~

.
'\

Ceona kost je ne;parna, postavljema na prednjem d.i~elu ~raniJil,ma gdje

c1m c1.ip orbd-talnih i nazalnib upljina. Razvije se- .iz desmocraniuma. Pre
ma natrag. se spaja s pari.jetal!lim kostima i sa sphenoidalnom kosti; preina dolje s ethmoidalnom, n~I.aznini, ia.kr.imalnim kostima i s maxillama ..
Frontalnu kost. dijelimo mi tJ;"i." d.ij_ela: squama, pars tw.saiis i partes orbitales.
Squama frOn.ttit.i. Na .r.iljoj railikujemo wwtranju stranu - facies. in
tema, i vanjsku stranu ila kojoj. imamo facies externa, sprijeda i facies
temporalis laterali).o. . '
.
FaCies interna je lqlilkavna. p~ema natrag. U medij anoj Uniji vidimo
gre.bep. - ~r-T/iontal4 .koji: se prema nazad rava i omeuje u sredini
izmeu ta . va . ka sulcri.s sagitalis. Na prednjem (donjem) kraju cristae
frontalis' nalai:li s~ jedna"ii:t!:~ea :__. foramen caecum - koja svrava
slijepo. Sa strane sulcu~~ sagit_alis na!azimO"fossae lacunares, a u njima__fQ:
veolae granulaies(P.acchioni); po ostaloj povrlni'ko.siinalazimo impressioms. digitatcte; juga 'cere6ralis a i pa.;koji sulous arleriOs.u.s,:
Facies externa je konveksna pr~ma naprijed. Na njoj imamo sa svake
strane medij ane linije; po. jedah tuber rontale, koji su kao i tubera parie- .
talia rllZvijeni bolje. !(od iena i djeCe nego ko mukaraca. Prema dolje se
squama u sredinr (mt_!dijalno) nastavlja_ u pars nasaliS, a sa strane (lateralno) od p;m nasaiis, ilieclotar rub miz'rgo supraOiiil"talis - prelazi u partes orbitales. Margo $upriwrbitalis svrava lateralno na jedan nastavak ~
f..!!!E!.:!._us iyg?mcttic~ Na 'rn.argo . S1lp:aorbitalis. s: u. sredini nalazi. in.cl$..t,t__
r~_,l;lpraorbz{~foram._en supraorbztale ako Je mctsura premotena kotanim-mosti.Cem''Za prolaz istoimenih ila i nerva. Neto medijalno; na istom rubu: nalai se_:_incisura frontalis ili, veoma rijetko, f9.!fJm.l!rJ.. frPrz1tJJ?.,
tako~e za prolaz- ist9inieclh Na"T"'ilerva. Povie margo orbitalis nalazi se
jedan luk ~ _g.r~~!Jp~Ji9.!i>T_~jje arcus individt1alno razliit. Kod ena i djece je slabo izraen .. Kod ljudi ii: diluvijalnog doba bili su ovi arcusi
izvanred.Porazvijenj iako cia su se stapali s margo orbita).is i time formirali
jaku izboenost ~ Taj torus pOstoji Jo i danas kod Australaca. Kad
su arctisi dobro nitvi.jeru; onda elo pokazuje u sredini trokutastu udubinu

zvanu glabella..
Facies temporaiiS.
nalaZi na lateralnoj strani squamae frontalis. a
omeena je spnjeda s linea temTJ()ralis koja ide od. processus zyeomaticus
prema_ natrag, i gpre te se nastavl ja . u J.iaiea. temtootals swerior. Pre'Ina. naza.d se facies temporalis nasta~Jja s'.istoim~ plol:toi!l sfenoidalne ~-parijetaine kosti.

Pq.rs nisaiis se nalazi mri.~u oba supraorbitalna roba .. Svrava prema

dolje izreckiinim. rubOm. koji se spaja s .ossa nasalia i processus fronta1es
maxillae, posjeduje u sredini j~dan iljasti nastavak :upravUen prema aolje
i naprijed - spina ..nasali$.ossis. frontplis - na ko-ji se naslanjaiu ossa nasalia, a straga. se 5Paja, salani~a prependicu!ari5 ossis e'thmoida'lis. ~~- sj)i~

se

:47

~--~-~-------------------~~-----'

~~

.::. ' .:::. .. ,-....;

_:

nae nasalis ossis frontalis, a izmeUlJ. partes orbitalcs im~o duboku usjc.klinu _:_ ~~aiis _u koju:'ulazi f!!;.rmna cri_~rosa ethmoidalnc
kosti. Na lateralnoj strani parus nasa~1s nala:'I ~q:tica - tovea
truchlearis, ili jedan iljak ~ Sp._IJl!L...~~lt;f!..TJ~ koJe se hvata fibrozni
prsten _ .JriJ.ch.lfff.!.::.:;:; a .kroz njega prolazi tetiva ;m' qb1dg,_llii.__!,!p_~_9ris da
lli promijenila smjer.
.__
Partes o.rbitales -imaju oblik dviju ploa,,_lwje YfOjim me;dijalnim rubovima zatvaraju ittcisura ethmoili;al~;- Svakg_;}?.~t:Ji.Uj< ploa je graena iz
dvije lamele - cer(un:aln~ i orbitalnat~melii''kbje'jJ.isu' na sv.im mjescima
jednako razmaknute. Orb1talna !amela J~ dosta glatka i prema dole konKavna te ini Ia:ov orbitalne upljine.. l,:'!a- .svom _lat~-:ll.lno~ dijelu ima jednl,l dosta iroku udubinu - fossU: l{~andulae iacrttnaliS ..__u. kojoj je smjetepa glandula lacrimalis {suzii'i\'-lifeza'a}:---cerebraJna-lamela je neto ravnija, a prema unutranjosti luballQe ~~uje impressiones digitatae i juga
cerebralis. Ova !amela see medijalno dalje nego orbitalna, tako da. izmeu
:medijaln~h rubova': orbitaLne i _cerebralne' plohe ostane jed.na nepravilna povclina, koja s goroje strane ~va labirint ethmoidalne kosti. Na toj nepravilnoj povrini nalazimo sprijeda otvor koji vodi u sinus frontalll?. a po
sredini nal~imo dyije poprene brazde:- sulci ethmoidales - {ant. i post)
koji.' skupa s istoiii).eniiil brazdama na ethm'Ordii}noP{oSitzatvaraju kanali!
jiiramen_ ~thmq}dale ante_rius i t~ftJl.-:N.b...7ll.q_4__uy,_t;,__ }'f!..!..t~rif!! Medijalni
rub cere15ra1ii'e lamele spaJa se s lam1na cnbrosa, a medxjalm rub orbitalne
lamele spaja se sa ..Orbita1nom lamelom etmoidalne :kosti i sa smnom kosti.
Kost je graen iz dvije lamele ,kompaktne kotane supstancije, a. ine..
u njima. se _nalazi spongiozna (diploe). Sprijeda na mjestu. koje odgovara
glabelli i arcusima kost je pnewnatizirana. tj. posjeduje ~upljinu sinU.s fron!alis. Veoma je va.rijabilnog oblika. Komunicira s nosnom upljiriom, a nas. tao je kao i svi ~ paranazalni sinusi resorpcijom kotane supstanCije.
Po4ijeljen je sa s~itzUJJm....ft.P..t;!{q._!fgrn ..u. . dva dijela koji ne moraju biti
simetrini. Moe imati vie septuma:
Ceona kost se itava razvije iz desmocraniuma, i to iz dva primarna
kotana centra koja se nalaze na mjestima. gdje e kasnije nastati margo
supraorbitalis. Osim ova dva primarna centra imamo vie sekundarnih za
processus zyg~maticus, za spinu trochlearis l za spinu n~alis. Kod novoroeneta se os frontale sastoji od dvije polovine koje ~e ponu spajati u
drugoj godini, a to traje do osme godine. Sinusi se takoer ponu razvijati
u rugoj godini i iavrle oko 15-20, godine.

'). :- RESETNICA-

os ETHMOlDALE
. .
'. .
;:: : - ... ... .
.~

~::

:'

Os ethmoidale je nepama kost, postavljePa,- izmedu os fi:ci~~le:i

pusa ossis -sphenoidei. D.osta je kompliciOO.a. se je pdlino teko na njoj
opjentirati, ako se AA. uoi raspor-ed njezji:tib,_<~~IyP.tP/iijelova. Ako .je pogledamo malo bolje, :'Vidjet emo na njoj trf-~k~hil{efploe i jedOu vodoraVnu ~()jje stoje: usli.jedeem odnosu. Jedna ok:Oillita plOa, najvea,.stoji u
medijalnoj _limji - lami!Da ~endiculari~ U gornjem dijelu stoji na njoj
horizontalno poloena- l{!!!ttna cn'brosa.- a na njezine rubove je objeen
tzv. labvrinthu> ethmoidalis koji se sastoji iz etmoid.alnih stanica cellulae
ethmoidal~;- ~.ove_ su s _l.aferam~ -smme zatvorene jednom~ veo~ tankom,

cor-

te.

48

...:.;.:_.. ::. ;)-~ ~-~-~-:.: .;"."' ... ,.

.;

... .. :-. ~. :'::: ..: .;..? ~, ~ . :..:.,~,~

~'

tal,coer

okomitom ploom - lamina. orbitilliL_- koja s~ ~paja .s mnogim

kostiina.
.
' .. .
. .
.
.
.Lamina perpendicularis je okomita ploa nepravilno etvorouglasta,
ini dio septuma nasi. Gore se spaja s donjom plohoin laminae cribrosale,
dolje s vomerom, spr-ijeda sa spina nasalis ossi. frontalis i ossa nasalia i s
cartilago septi nasi, a pre111a natrag se spaja s crista sphenoidalis. Oblik i
veliina larnina~ p~;rpe:O.c:liptlaris mogu biti veoma razliiti.
Lamina dfihib~i)'Je horizontalno poloen~ u incisura ethmoidalis. Puna je malih rupica, foramina ethmoidalia, kao reeto - zato se zove cribrosa .-:-::- kroz koje prolaze .rll(. olfactorii. U medijalnoj liniji se sprijeda die
jed3;ii-:_plpasti }~~~-~lf; ~'fJj'ista gal{i ~. tako ~a ~izgleda kao da ~-astavlj a
lammu pe;rpend.1ci.tlans prep.Ja gore. Cnsta galb lffia prema napnjed dva
mala jzda.nka alae cristae galli, koji sa stranje strane omeuju foramen
caecum. N~:ill!~iwata falx cerebri, a to je izdanak durae matris
il formi srpa koji nepotpuno dijeli cavum cranii na dva dijela i "uva d;:t. ne
pritisne kod leanja jedna polovina mozga na drugu;.
T"@)!!j!}thus e!fz_m_gi4Elf. se sastoji iz mnogih malih upljina, elijica
cellu!;;e__~o~<ioa!~ Na labirintu imlm!,Q est strana:
Gornja strana labirinta se nalazi uz iateralni mb laminae. cribrosae.
Vidimo na njoj otvore gornjih cdiUla koji su pokriveni s os frcintale. Zatim
vidimo dvije transverzalne brazde - sulci ethmoidales - koje su s istoimenim brazdama na frontalnoj kosti pretvorene u Kiiiial!Lfm:l!ill~~!hmQ.h.
~-~!~!iRS et forameJ:J..-~l;!!:!P?i!!~~-:P.<>~t~Jl~;_ ~m~u elijica koje vidimo
na ovoj strani ima jedna koja je osobito konstantna, a ta se nalazi sprijeda sa strane cristae galli. Njezin otvor je u formi .lijevka, pa je zato nazvana - infundibulum ethmoidale. Kod itave lubanje infundibulum . je s gor. nje strane""ukomurifiaCijT~asmU's frontalis, a prema dolje s cavum nasi. _
Medijalna strana labirinta ~ini veliki :dio lateralnog zida nosne upljine. Ova strana. je' formirana. od medijalnog zida ethmoidalnih elija, od kojih je najvea donja, srednja, a nazvana je bulla ethmoiil~ S ovog zida
idu medijalno i prema dolje dvije_ kotane lamele koje na donjem rubu zavijaju neto lateralno tako da su pr.~a medi,ialnoj strani koiweksne, a prema lateralnoj konkavne - to su nosne koljke concha_:~E~~-~.u.P.~ri!l!.L..
CQ.t!fhfl:JJ.~~~__djg.. Donja. koljka ne pripada etmolc!alnoj kosti nego je.
samostalna. Ispod nosnih. koljki nalaze se nosni hodnici, tako da 4namo
meatus na.Si superior i m_eatus nasi medius. U gornjem nalazimo otvore
kToz-koje 'korriurucliij\i"''stranJe- cellclaeethmoidales s cavum nasi a u
srednjem nosnom hodniku nalazimo otvore-kroz ];:oje komuniciraju prednje etmoidne elije - c~thmoidales anteriolies. U srednji nosni hodnik se otvara i infundil:)Jtl.iun prekoK'oJeg'"CiiVUiii.....D.asi- komunicira sa sinus frontalis. ln~dibphiin se nalazi: prema naprijed, a prema lateralnoj
strani ispod bul1ae. et},itnoidalis nalazi se iroki otvor kroz koji se ulazi u
sinus maxilaris..:'-~~j~i:'~~~o upo~ti kod opisivanja: :lnaxillae. Izmeu conchae nas~is m:ediae f'bUllae ethmoidalis nalazimo je4an :lcatani izdanak_ zavinut u formi starinskog maa, adolazi od sprijeda,
je m:ocessus uniinat~oji sa bulla ethmoidalis_ omeuje jedan polumjeseasti prolaz . hi,a:
t~ semilunaris, kroz koji se dolaii lateralno u sinus maxillaris, a p_rema na"
prijed -u infundibulum.Dolje_-se processus ~cinatus spaja s pm<y~us etk-_
~i:'!__al~~~is-infe_~.

to

49

. ..

Donju stranu labirinta ~atinjavaju d~n}hub concliae nasalis mediae i donji zid donjih ethinoidainili elija, ameu njima' se.malazlprc:X:jep~ nieatus
nasi medius. ~a . prednjem dijel~ ove. ;strarie odlazi ve prije . spomenuti"
pjrocessus uncinatus, koji zavija. prema cJolje. i nazad .
. : "'\ iate;.alnu stranU _labirint~ ini 'jedna veeinm tanka. ]Jloiea koj<~, se spaja mnogim kostima, a ini vei. dio medijitlh<:ig zida orbitae;
lam ind
o!_bitalis. Opa se p~ema 'gore silaja s o:rl::litiilnom 'lari1elc:)I11. eOne kosti. Spri-Jeda se lainina orbitalis spaja ~ os lacrimale; dolje s maxillom i s processns
drbftalis ossis. pa}atini, i .to vie Sti"aga;':gotovo samo sa donjim .stl-anjim
kutem; tako da je 'labirint. na toni mjestu ulekriut, a s~raga sa .sppenoidalnom kosti ..-Na. gornjoJ. strani: spaja se. .os fr.c)ritaie~ #ineu te 'dVije kosti
ostaju dva otVora fqra.men etblnoidale antedus, fotiiinen ethnioldale posi:erius

--''"""'--

.,.,...,-.------..e..,..,

's.

to. je

~ednj~

n~jm,anja, a. pcisjeduje elije koj~ su s lalac.rlmale i'. s '.prix:es.sus fz:ontalis n:iaxillae.

: .. Stranja.strana.lqbirinta se splij~. sasp.h~o~d~oin kosti :kofa sa stranje strane Z:'ltva'ril str-anje elije. .
.. . .. . .
. .
. .:
. Os ethiiioidaie je .graena iz veoip.a. :tan.kih lam,da .kotarie supstancije.
koJa omeuje mnoge. upljine .. Sve 'te upljine. ~u ni~u soboiJl u v~zi pa ih
ZO)/emO"SVe'Sktipa"labiriiif etfuiloidii.lrie 'kosti. Neke od 'tih elija potpuno
prip:'ldaju' ethmoiSJalnoj kosti, a 'neke budu nadopurijene'i zatvorene. sa dru.
giro susjednim kostima; prve su, ~n~ne, a, druge su periferne~: Mi meu
tim sve skupa dijelimo na 2 grupe: prerljeJ s.fr~njc;;.";Od tih .se. prednje otvaraju u sredin:i hodnik, a .stranje ..u gor.llji~~ni)i<>dlilit Sve cive upljjne
su obloene sluznicom iz nosne upljine s kojom komi.irudraju.

' Os ethmoida~~ pripada priiniti~noj riqsri6j aJ].!Ui,''a im.a etiri osifikacione jezgre; dvije lateraiD.e a dvije irj.edijalne. l>rV:e dvije s~ pojave u
e~_om mjesecu intrauterinog iV9~ u ~3:teriilniril.dijclov:i.nla etbploidalne
kosti u formi .trabekula .koje .stvaraju laobmnt i ,.conchae, Kod. r0t1'enja su
lateralne strane ve okotale,. a spojene si:! jc;;c:J,i;lqfu fibroznom plOOm koja
ide preko laminae cribrooae, ;i ci:istae gaHi .koje .su jo j?otpuno bi-skavi.ne.
Tek koncem prve: godine pojave ~e medijaJr,ie jez~e
tPn dijelo\riina koje
potpuno okotaju tek u estoj_ golini. . . .
. .

.
Povie concllae nasalis superioi.is moemo :iiJ;ll~ti. jo jedJ:Iu . malu
concha nasalis suprema (co:f:1Cha Sai.iforlni) .. ~. 6!).a. onieiJ.je i jedaii hodnik
strana labirinta je

teralne.. strane zatvorene

s os

~tariU'ii~!f.E~
COncfui nasal~ superior zove se i

.. ~
.
'.>
. .
.
conchii .~thmotilr!Jinaiis mino,., a

~~~ch;O::i:~!S:~o:Jkazo~~~-~::t~~~!~t&t=;~~fs iirfe-

p~ kost; li:f:fi;)ririi :;ro-gake-;:-fiWJCe';'sa;-h '-'"

koja okree konve~~et ':i:Dedij~o; a,::-sv9Jim ko~Vitetom
omeuje donji nosili hodnik .--.-'" ined!ii,s
_ififeriOr. Zai}jena je sprijeda i
straga; ali je s1;niga otrija kao~e p#qrena:,_!!.4_:~tg__
~~!!.~'fl~i ~sttaga je })riv;~ J:Ja ~~4 .C..CJ.~halis 2!-~l:.~t~:zi.
MedlJama, konvelk:sna straJ;Ia $ b;iapaya pqoa uul)ma ,1 ~nJa.,~u-kojima lee lijezde i vene, tako da sluinica.kojaih'pokclw predsta;~J.ia neko kav~ozno tkivo/plexus cav~~:~(~bQiiW~~koj~'fooe icod ~jesnili
podraja nabrelaiuti 'te'smetrmsa~.ju (nalila.Wi):. -Lateralria konkavn.a.stra..
na je, takoer, b:rapava, ali m~ogo m~jtH>d k6nvelome. ponji rub ~ncbae

rior ili concha niaxilloturbi'nalis je

'VljeDe ploe,

so

nasi

l\

je zavinut. prema l~terabioj strani, hrapav .i. potplllio slobodan. Gornji rub
je dosta riepr~vilan: Vy srilo rel:di da se sprijeda i stiaga privrsti na
ma:idUu i os pruatinum. IZII1eu ta dva injesta nalaze se tri nastavka- od kajih
prednji i stranji )lpravljeni prema gore, a srednji.lateralno. Prednji
processiJ.s lacrimalis gore se hvata na donji rub ossis lacrimalis; a ispod
roga na rubove sulci la<;rimaiis, koje pretvara u canalis nasoia:crimalis. Iza
ovog nastavka nalazi se drugi; prdcessus' maxillaris ~ koji je u foi'llll dosta
iroke i veoma 'tanke p loite upravlJen J.ateralno i dolje, tak;o da ulazi kroz.
hiatus maxillaris u. s~nus maxillaris: Ulazei u sinus .maxillaris suzi se ~i!!- ''\~1.ll
t:us _s donje strane. Uav~i u sinus. prislo:ili se uz lateralnu stranu medijal- -~ 11'('il.og zida sinusa:, t.a1>-o d.a .ga _moemo ucijelosti prikazati jedino ako otpili
mo P:J.:?cessus zygdmaticiis .niaxlllae: Iza. processus maxillarisa nalazi se trei nastav3.k .- processus ethinJidalis -. koji ide prema gore i spaja se s
donjim ruborri ~ uncmatusa; f"processus ethmoidalis suuje hiatus_
..
- _ ... \.: ~~- '\\,t
maxillaris, a t?Jco isto i process'\ls :unciriatus.
. . Ispod coochae nasalis inferior u meatus nasi inferior otvara s~n~:::_:. '' 'f
lis nasoj~:...C:Onchil. nasalis iliferior je graena iz kompaktnog kotan-Ogtidva, a moe biti veoma ~itog oblika. Ovisi o razvitku sluz11ice, o
starosti individuUma itd.'.. Conchae nasales inferiores su najprije dijelovi ethmoidalne kostj.

..
- . .. . Po . razvoju ova kos:t pripada - primitivnoj nosnoj ahuri. Osificira .u
treem ili etvrtom m)esecu fetillD,og ivota.

su

f.

r,.

SUZNA KOST-:- .OS LACRIMALE

Os lacrioiale je maJa: parn.a" kollt, postavljena na medijalnoj strani orbitae, iZmeu lqmintie orbitdtis,- maxillae i os frontale. Na njoj imaro.o. dVi~- ~-{
plohe i etiri tuba.
. _
-' ,,
Lateralna ploha ili faci~s orbitalis je podijeljena jednim vertikalnim
grebenom __,.. cris ta lacrlmaliS posterior.- na dva dijela. Crista lacrimalis
svr;;tva prema dolje ktikastiin. nastavkom _:_ hamulU.S lacrimalis - koji ~
vija premii naprijed; Dcin]i rub hli.niulusa se spaj<t s maxillom~ ispred cristae lacrimalis .'poste~o( riala4i. se vertikalna brazda - sulcus lacrimalis, a
!kad se sprijeda prikljui processus frontalis maxillae nastane udubina fossa .sacci lacrimalis, u 'koju je uloen saccus lacrimalis, koji se otvara~
meatus .fzasi ihferibr i~p<:id dqnje. nosile koljke. Iza cristae lacrimalis post.
k()st je i:avna te se spaja s Iainina orbitalis.
.
_
Medijainii strana ~~ ~()sti. ri.ema nikakvih osobitosti; Prednji
dio irii dio ~t~()g ~da nosne. upljine, a stranji dio zatvara 'S lateralne strane prednje: ethirioidalne elije: Gornji rub se spaja s orbitalnom lalll;el(i,m fronta}ne kosti, donji rub se spaja s process-us lacrimalis concbae
~s .inferio~. S i:naxiYom se i.aJ?.ravci spaja donji rub hamulusa. Prednji
kraj' .hiniulusa, se hvata na donji kraj cristae lacrlmalis ariterior na praces~u5 {ro'n~ nWc;iUae; a i>red.nji mb tak:rimalne kqsti se spaja'-sa stra..
rij ini . medijalni:rn tuQ0in procesSUS' frontalis maxillae zvanim ; n:iargo: lacri:inalis. 'Strari.j(ri.tb Iacrimafu.e kosit se spaja s lamina orbitaUs ethmoidali:ie fcpstj.. L;:lctim:,ilila j~_ kost gral,'l:ima iz kompaktne kotane stipstacije, a
pbrie osifickati ve u: eivrtoni in:jesecti. intraut~og. ivota. Pripada: pri..
, . . .. .
.
'
.
miti.vncij noSb()J ahuri.
Sl

..

;.:',.

.......:

NOSNA KOST -: OS NASALE

Os nasale formira skelet vanjskog nosa, a nalazi se uz medijalnu liniju gdje se spaja s istom kost! droge ~trane:. Ova mala kost je ua i deblja
u gornjem dijelu, .a ira i tanJa u donJem diJelu. Imamo na njoj dvije stra~
ne i etiri ruba. .

Prednja strana je konkaWla u smje.,u od gore prema dolje, a konveksna od desna na lijevu stranu. Po prilici -~-;~t;~J:.lil:).i.kosti nalazimo jedan
otvor - foramen nasale. To je poetak malog' 'kan alia koji se probije kroz
kost i na tmutamjOjj strani se nastavi kao sulczis_ethmoidalis.
Na unutranjoj strani imamo u go,fuj~ni aijdu.hrapa~ plotinu koja
se. spaja sa spma misalis ossis frontalis, Osim toga, Imamo ve spomenuti
uzduni sulcus ethmoidalis u ikojemu se. nalazi ramus ;nasalis exteomus od
nervus ethmoidalis. anterior.
Gornji rub n9sne kosti je najkrai, najdeblji i nazubljen, a spaja se
s margo nasalis 9ssis frontalis. Donji rub je tanak. a omeuje s gornje strane veliki I!OSni otvor nazvan apertura piriformis radi svog krukastog oblika. Na ovaj rub se prikljuuje trouglata hrskavica riosa. Medijalni rub je
dosta debeo u gornjem dijelu, a dolje je tanji; spaja se s medijalnim rubom nosne kosti s druge strane, a prerria natrag sa spina nasalis ossis frontalis i s Jamina petpenclicularis ethmoidalis. Lateralni rub je najdui, dosta
iskrivljen, a spaja se s prednjim robom processus frontalis maxillae.
Nosna kost je graena iz kompaktne supstancije, a pone osificirati
u treem mjesecu intrauterinog ivota.
RAONIK -

VOMER

. Vomc:;r je neparna kost u formi donekle etvorouglast't! ploe, koja se

nalazi u medijalnojliniji, te formira dio septuma nasi.
Plohe vomera $u dosta glatke, a posjeduju nervne i ilne brazde. U
jednoj od tih brazda lei nervus. nasopalatinus. od nn. nasales post. Od njegovaetiri ruba.stranji je zaobljen.i slobodan te dijeli stranji otvor nosne
upljiqe na dva 4ijela, choanae. Ostali rubovi se spajaju sa susjednim kostima.. Gomji rub je rascijepljen te ini alae vomeris. Donji -rub veoma je hrapav, a spaja f'ie s crista nasalis koji ine. ossa palatina. i processll!S palatini maxi!
lae. Prednji rub se sin!ga. odnosno goJ;e, j~r se prednji rub sputa _kosp od
straga i gore prema naprijed i dolje, spaja s Iaminl:l, pelj)endiculaps etbmoidalne kosti, a sprije$ s cartilago ~ti nasi-Meutim, moe se iliti spajati
s lamma pe:rpenclicularis, nego se izmeu jedne i druge }!:otane plohe nala-
zi jedan . izdanak hrskavice septuma koji. s~e- .:we cl O trupa .sphenoidilne
kosti, te se zove PI"9.~.SI:!5 sphenoidalis. .septi -~li!'gm~i." Koji put;.mogu
vomer i-,~-. pel'P-e.p.dia:uiariis :biti vi~ nego "f);':':ji;''-&lv.tim nasi, i u tOm
se sluaju septllll} savije na jednu ili drugu stranu; to je deviatio septi nasi,
koji S!.Preava disanje ita jec!Jnoj smini nqSn.e upijine, a ;moe se Operaci!jem
odstraniti. Vomer .je graen iz kompaktnemtane Sl.l(pstancije. Poinjeosificirati u drugom mjesecti intrauterinog ivota.

.52

-~ ,.,...

. _., .

...-:~~

... -:::

.-;: ~ ..

.. , -..

. '.

..

.;: ~

GORNJA ELJUST- MAXILLA

-Max.illa je glavna .:kost line lubanje. Gotovo s:ve druge kosti se spajaju
s njom. Ona sudjeluje i u formiranju svih upljina line lubanje tako da
pravi donji zid orbitae, lateralni zid nosne upljine, krov usne upijine, zatim medijalni zid fossae infratemporalis i, napokon,'prednji zid fossae pterygopalatinae. Y.}~~ kg;;t su utaknuti zubi i, premda na nju djeluje veoma
veliki tlak donje-:: eljust!:; (oko 100 kg), ipak je or:a graena iz tankih !amela
koje omeuju veliki prostor. u sredini kosti - sinus maxillaris. .To joj je
omogueno time to se pritis,* ne ,prenosi preko itave kosti, nego preko pojedinih;'f!."ijelova. ~oji, k~o nexch.stlliPOvi prenose pritisak na kosti kalvarije ili
ma bazu luban;je. Sprijeda se pritisak prenosi.prelk:o Jakog eonog .nastavka na
frontalnu kost, a straga se prenosi na processus pyramidalis a od ovog na
sfenoidalnu kost i vrste kosti Iubanjske baze.

Maxillu dijeruno na pet dijeiova: corpUs, u kojem se nalazi. sinus maxillc:ris, i etiri nastavka:. processus frontalis, processus zygomaticus, proces-

sus .alveolaris i processus palaiinus.

Corpus. - kad se odbiju svi nastavci, ostane trup, otprilike u obliku

trostraiie piramide, kojoj baza - faCies nasa/is - gleda medij~o. a od
osta~ih _ploha jedna je upravljena prema gore, facies orbita!is, druga prema
naprijed, facies anterior,. a trea je upravljena prema natrag, facies intratemporalis. Sve ove plohe omeuju veliki prostor u sredini kosti - sinus
maxillaris.
Facies ant"erior. - Omeena. je od facees orbitalis s margo infraorbi..

talis koji ini vei dio donjeg ruba orbitae. Ispod toga ruba nalazi se vanj-
ski .otvor canalis infraorbitalis - foramen infraorbitale, a ispod njega je
udubina fossa canina-'- prozvana tako zbog_ toga to stoji povie dens caninus. Medijalno se nalazi incisura ltasalis - koja sa donje strane omeu
je prednji otvor nosne upljine - apertt!ra p{riforinis. Na donjem kraju
ova incisura svrava s jednim izboenjem spina nasa!is anterior _;_ koja se
u medijalnoj liniji spaja s istim izboenjem druge strane. Incisura nasalis
ini ujedno medijalnu granicu prednje strane. Prema dqlje se facies anterior nastavlja u prednju stranu processus alveo!aris, a lateralno je facies
anterior sa jednim izrazitim grebenom odijeljen od facies infratemporalis.
Taj greben je postavljen vertikalno i7lllleu prvog molarn.og zuba i donjeg
ruba. processus zygomaticusa.

Facies orbitatis ima dva ruba na koje se direktno ne nadovezuje nijed-

na kost. To su sprijeda margo infraorbitatis koji se medijalno nastavlja u
crista lacrimalis anterioi na frontalnom nastavku. DI,Ugi r_ub se. nalazi stra
ga, odjeljuje facies orbi talis od facies infratemporalis, a ujedno ini donju
granicu fissurae orbitalis .inferioris .. Medijalno je facies orbitalis 'omeen
sa dosta neravnim rubom na kojemu se straga hvata processuS orbitalis
palatini. To mjesto. g;c1j~. !;_e hvata ovaj nastavak naziva se trigonum palatinum. Ispred t6ga,,'"40)1ji;'~b laminae orbitalis ossis et;bmoidei _a ispred toga
os .lacrimale, ko]ii' Uiaze''"U: posebnu usjeklinu medij$og ruba .:- incisur.a
laerimalis, Lateralno fa:cies orbitalis prelazi u trouglast i irok processus
zygomaticus. Na facies o:tbitalis vidimo sagitalni lijeb. sulcus infraorbitalis koji se prema naprijed nastavija u canalis infraorbitalis za arteriju i
nervus infraorbitalis, a taj kanal svrava na prednjoj strani s ve spomenutim foramen infraorbitak Od infraorbitalnog kanala odlaze mali kanalii
53
',,:

-,,..
prema dolje - canales alveolares.- }Coji prolaze kroz kost sve :do zubnih
korijena. Vode. nerve i artel;je ia pre4nje ?;ube: Na facies orbitalis, povie
cana:lis mfraorbitalis; nalazimo .obino jedan: sav - .sutura. infraorb.?talis,
koji'zapravo i ruje av jer .ne clQiaze ~ti. dvije razliite kosti u dodir. Iz poetka, :naime riema infraorbjtalnog; kanala Ij.ego je samo tu braida, a kasnije seIateralnirub te brazde:_nadVije preina medijlnoj strani i pretvori prednji dio btazde u 'kanal. Sav. moe .l;>iti dui iJi lqai, a isto. tako. i kanal.
. Fais infratemporalis ini dio zida fo5sae infr.ateu:11!pQralis. U gornjem
dijelu je jzboeria u tuber inaxiliae 'kojr pre'ma gore ima glatku povrinu,
a preri:ia: dolje je sve hrapaVi:ji, :ziito jer.'e'tu spaja s processus [lyrarnidalis
ossis palatini i donjim dijelo~ medijabie lamele -processus pterygoidei.
To je, 'chlme, ono mjesto ;pre.koJ!:ojeg se lj:lritjs.~ ~onje eljristi"prenosi
lubanjsku bazu. Na .tilb'eru m~~e nalazimojnale otVore ~ forainina alveolaria - od kojih polaze canaJ.es atveoltires posteriores, a kroz njih idu art.
et raia.i alv~lares ~pericires post. 'et nie.Q.ii: Na ovoj plotini vicliiuo jo je:
dan lijeb koji ide vertikalno, sul~ pterjgopalatinus koji se pomou os
palatinum pretvori .u canalis pterygoJ?iil&itin,ui. . , .
' ' Fq~~ t111SOlis .ini n~jveCi' di~ iater~o~:zida nosne ~pljine. Sprije~
da. ide prema gore processus front3;lis }FoH .na svojem-.korj.jeim .ima hori?:Ontaln.i greben--::- Crista conchalis:na .koji,~~ ;i:l.V<).t;:l COncha ;na5alis inferior;
l~ frontalnog nastavka n~i -se 'dobro firaen sulcus lacrimalis, 'koj] je sprijeda omeen s margo lacrimalis pioeessizs frontalis, a .sa str;ll.nje srtane s
malim kotanim listiem - lunula. (IJenle) . ...,-Ovaj sukus bude_ s. medijalne strane zatvoren .s os lacrlnlale J s pri:Jces$us ):,\sr~alis conchile.. riasalis.
ipferioris i tako bude pretvoren u ...cana~ts n~ol~crima)is. Taj ~k~al vodi
si.tze iz saecus lacrim<).lis u ncisnu: U:pljful:l-,;. Qv!lLk:an ~ 'je vaari u: oftalmOlogiji, jer dolazi dosta esto do up~a~. Cl:\_I?.~ili na~olacriinalis se otvara u
meatus nasi i.nferior. Alko hoemo vidjetiu kojem smJeru je ppstavljen taj
bilal, uvui. emo sondu na .njego:v 'gornji otvor, te ei:hovi.djeti ~a ~ se sonda desnog. r lijevog kru:tala ukrtati 'i~ere !!la .u medijalnoj. liniji i u visini
glabellae. Prema tome mu je smje,; .od, gore, naprijed i tnedijalno prema
dolje, natrag ilateralno.
:
,. ' . . . > .
'
. ., .
.
.. .
.. Iza s ulcus I<icrlmalisa nalan se na 'tacies IiasaJis. maxillae velki otvor~
hiatus maxil!aris. - Onaj dio 9tvozi koj{.P:staile izmeU: proce~s~ t1Ilcinati.IS i conchae nas. inf. i iza P1"9CeS~US: u~ciini.ti.t~ i:>Ude zatvoren slqiriicorp
nosne upljine. tako da otvor osiaD,~ s~o . -po#.e processus unclnat11s iz.
_meu ;njega i billlae ethmoi~ (hiatus sem.ilifuiuis); I~.Jliatus niaxutaris
~azi se .d?sta ~Ilava ploha n;a kojti S(! ~rlklJni' la!tlina.perpendicularis
OSJ.& pala~. ._ .
..
. _ : . ___:: : ... :,.-r:::i: ,~;;<::: . .. . . -~.: . .
. Sinus n:uuillaris. - Sve ove et4i plpbe ;Jtoje-.S$6 op~sali .omeujt;t,si
nus maxillaris.: Kad se dijete ro4i, ~a: je -~~Unja .spopgiozom, a~(siui~
nica.. nosne upljine uraste malo pom3{o unutra i.resorl;li'ra. kotanu stipstanciju,:tako da ostanu samo tanke ~el~koje,ogi:'aniuju sinus. o<iiiu. se
postiglo smanjenje teme glave.:.()v'aj; s~ irii<l ve~u 'p~tinu.:Vanosr
zbog-.estih up~ nosne sJuznice,. k.Qje. se- 31logil prenijet~.~- na . sluzn~~u. svih
parauaza1nib .sinusa.. ~ obzirom, _n,a :~. upalu ;sinu,s maxillaris .je l?sqbito
nezgodan; jer ima sainQ mali OtvQr U go.IJij~ dijelu, tako d3. sekretne.m0..
e izlaziti iz..sinusa;-jedino neto kad s~. glava poloi, ali)1ika,d he m07e po.:
sve izai. .:.
.
.
.
' .... . .~:.

na

l
l

. Sinus :iuaxillaris :i.m.a .osim glavne upljine. i .etiri izdanka - re~essu,

sa,- i tO reeessus _z.ygo~ngtfcius ~-.prema processus. zy~maticusu, recess~
fron-talis ~prema processt.is froiitaJi.Su, recessus palatinus - prema proi:essus palatinusu, i r~cesst4s a!veolariS - prema processus alveolarisu. Koji' put moe postojati i rei:essu orbitalis koji bude upravljen prema processus_ orbitaiis ossils palati.il.L Od .sm recessusa je osobito vaan recessus alveolaris koji je najdublji k:od korijena prvog' molarnog zuba, Jako da korijen tog zuba .moe direktno' -strati u sinus. Moe, meutim, i drugi molarni ili drugi premolarni zi.Il:! strati u sinus, prema tome da .li je recessus
alveolaris pomaknut vise naprijed ili vie natrag. Zbog toga moe upala si-
nusa nastati i qd karioznog (pokvarenog) zubnog korijena jednog od tih'
zuba_ U torn. sluaju S(!. ekstrahira dotini zub i tenost sama curi :van, tada
se jo ispere pomou trcaljke s i;nlakom vodom. lzg}eda u prvi mah da e
dens c~tninus strati u sinus' manJlaris, ali to ne stoji, jer je na mjestu gdje
je dens caniriu~ 'zid sinusa I1ll!lom> deblji, tako da taj -zub, ako ima najdui
korijen, ne stri u sinus.. e.
.
.
'
.
. . Process,us: frontalis. ---:-'.Nalazi se u prednjem dijelu maxi.llae, a uprav.
ljenje prema gore. Razlikujemo
n'jemu lateralnu i .medijalnu stnmu i
rubove. Na lateralnoj strani-se nalazi crista lacrimalis anterior koja se dolJe nastavl_ia :u margo fnfr'aorbiiaJis,. a: uz nju se sa .s~ranje strane na njezinom donjern dijelu prikljuujf:! ham:ulus lacrimalis; gornji joj je dio slobo(j,an. Medij alno od cristae: lacl.'imalis, 'izmeu nje i stranjeg ruba frontaln'og nastavka nalazi se ~-sulc;us lacrimalis ma.tillae koji se dolje nastavlja u
canalis nasolac_ri!J1il~s
i:iui.e i.iii prednji dio fossae sacci lacrimalis. Na
medijalrioj st-artipr0 cessus .frontalis vidimo dva. prilino horizontalna grebepa; gornji je cfistd -ethliiaidalis na koju se h-ira:ta srednja nosna koljka
svoHm prednji)Ti kr~jep.1! a donji je ve spomenuta crista conchalis na koju
se_ hvata cori.chil. _hasalls: irtferior. PredDji rub processus frontalis se spaja
s os nasale, gomjiizreill.cltiuii n.Ib se spaja s os frontale, a stranji rub nut_rgo lacrimalis -:--:: OI.I)euje s medijalne strane s:ulcus lacrimalis, ini prednji. rub _illC~$Ur{le. lacrimalis j spaja se S prednJim rubom ossis Iacrimalis
koja je umetnuta u tu incisilru. . .
Processd.s zygC!ff!aticzis: ...,.. Ovaj je jzrataj veoma krataik, u fol'.llli t-rostrane piramide ij~ Je baza s#tavljena s trupom maxillae, a njezine tri
opl?he s_e_ nep;ttn:jet:~w:~tavljaju u tri plohe tnijpa. Mjesto ~rha7 processus
ozvgotrlahouJs .lffi~ _doo,ta ~ktl. t.ro-uglaiStu .hrapavu plohu u koJU sjeda os zygomaticum. O~im .. tri plohe ima processus zygomaticus i tri r'.lba, i to su:
{>rednji rub. koji se M.stavlja. u. margo infraorbitalis, stranji rub, koji se
nastavlja u ittanji rob or'f?italne plohe i ini donju granicu fissurae orbitali~ i.rtferioris, i.doi;iji rub; koji. ide :vertikalno prema dolje kao crista infrazygomaticii. .
..
. . .. . . .
. .
.
: .. Processt{S alveof.o:ris. ...,.-, . P~us alveolaris je upravljen prema dolje.
Parabolino je zavijen .i nosi gornje zube. Njegov razvoj je vezan uz razvoj 7Jtlha; Javlja se-~ s.J;~-j.inia;_a -tako isto l~va kad oni_.iemu. Na
njem,u l'll:'l!1i1rujemo varijjtsku;l. unutranju stranu i .slo'bodni. rub arcus alveola,
T# ...... u kojemu se_ nalaze
za zubne !korijene-- alviioli. dentales. Na Va!Itjs}>oj st!rani vJAinio 'izbojne ll9je p~odezubni !korjenovi.,..... juga. alveolarla, i
'udubine. meu nji,ma koj~_ odg~varaju . interalvelarnim .pregradama.. Unut.
ranja sti'aria: je glatika, te: 1aganirii zavojem prela7.i n,a ~us palatinus.
~ :Stobod.nOin rubU smo. ve spamenuH udubine Za zubne korijene - alve-

,na

rupe

ss_

. :~: . ~:-.!~~-: : .

. . :_;-

... ~

oli dentales. Alveoli su me~obn? .o~jeijeni .sa pregrac:larn;l. - septa interalveaolaria, a u samim alveolima n~mo. P_OSebne pre~~e - -septa interradicularia koji dijele alveolu na vie p~tinaca za. poJedine korjenove zuba: Takva septa se nalaze samo kod nekih alveola. koje primaju zube s dva
ili'vie korjenova, a nikada ne-dopiru do visine limbusa, d~im septa inter.
alveolaria dolazi u istu visinu kao i limbus alvolarls.
.
Processus palatinus.. -. P~sus palatinus l~i- vodoravno; a formira
tvrdo nepce i time jni granicu izmeu .nosne i usne ~upljine. Ima dVije
plohe - gornju i do~ju. Gornja je glatka -i Jt~.tg -~?~avna u transverzalnom smjeru. Donja ploha je d~sta hrapaVa., je~.~:-]la njoj ~ izboine i.
udubine - ~ palatinae et sulei palatini..u medijalnoj
se processus palatinus. jedne strane spaja s ~pcess\is palatinus druge strane u
sutura palatina mediana, a poto je U)'{~ 'ivrcjlo nepce prekratko; spaja
se jo~ i s borizQD.talnom plohom ossis palatini inei sutura palatina tramu medijalnoj liniji se na gornjoj strani die sagitalni greben, kojeg
ine oba processusa palatini, a zove se crista nasalis. Tim grebeno'!Il je_ osigur&na vrstoa nepca. On je sprijeda vii nego straga. a prema liaprijed
zavrava s w spomenutom izboinom- spina nasdlis -anterior.. Na cristu
nasalis se uvruje vomer svojim donjim rubom, i'kako crista nasalis mia
$Prijeda jednu stepeili~. tako isto ima i vomer. Sa s~e _cristae Da:Salis.
na.gornjoj strani.nalazimo jedan otvor kroz koji se ulazi p. canizlis incisivu.S.
Taj. kanal ide prema dolje i u medijalnoj liniji se spoji s onim s 'druge strane,.te jzae nadonjoj st:ra.ni nepca u medLja1noj liniji na foramen ~vum.
tako, da oba kanala stoje u formi slova Y.- Od toga kanala prema lateralnOj strani ide esto ttasverzalni !av -: sutura incisiva - koji zavri izmeu lateralnog sjekutia i onjaka. T~j se av nalazi uvijek kod mladog
.individuuma, a odjeljuje tzv. os incisivum -.koji je .kod ovjeka. spojen .s
ostalim dijelovima maxillae, a kod ivotinja pOstoji zasebna kost. Na prednjoj strani te lrosti, b~ spinae nasalis anterior, a povie sjekutia nalazi
se kod .ivotinja, a koji put i kod ovjeka jedna jamica - fossa ,praenasalis.
Maxila. je graena. dijelom iz kompaktne, a dijelom iz spongiozne supstancije. Spongiozna supstancija se nalazi u debljim dijelovima. a ~ito
u process.us alveolarisu. U sredini trupa ima veliki $inus maxiilmis, kojeg
smo ve opisali
,
Maxilla se razvija iz vezivnog tkiva, i to iz vie dijelova. koji se spoje
oko konca !estog mjeseca intrauterinog ivota.

linin

ver*a.

4~. lmPANA KOST- OS PALATINUM

/

..---------:- .

Os palatinum se nastavlja na processus palatinus maxillae i .s .njim

formira tvrdo nepce. Os:..p$tinmn moemo podijeliti ~ .d_vije, ploe kqje su
jedni prema rugP,j poStavljei\e gotovo pod laitem 90.',. tQ ~udamio/.f~:~.!.:k- .
zontP-i;!J.Jamina-perpendicutam~

. .

. - -,

--- Lamina horkontalis ini stranji dio tvrdog ne~. Sprijeda se spaja
s pr0cc:s5us palatinus maxillae inei' sutura ~~~a,;1:.Sfuin_ji rub . je
slobodan i zaobijen Daj~ ~ju za mekonepce!.~~J~:lkb .se spaja
s odgovmaiuim rubOm 'druge strane i produuje
-n~ av .....,.. sutura 'palatina m!4Jgna. UZdu tog !ava se prema natrag produuje i' Ciit'sta:~
'ii~a na 'stranjem kraju svrii sa spina.-nasalis. J.ateralni.rub se spa~
jrslrlamina perpendicularis. Gornja ploffii Iaminae horizonta]is - fE:yies _

prema

56

..., .. .

.,~

nasaliS ~ je glatka: i konkavna u transverzalnom smjeiu. Donja .strana [acres~~ je ~pava ~e. po~je jedan transve~ greben na koji

se hvata m. tensor veH palattm, a tspred toga se naiazJ transverzab:Ja. brazda, 'koJa Litera:trio dop:ll'e do 3onjeg otvora - canalis pterygopalatini. Taj
otvor,na:Lvan foramen. palatinum maius, nalazi sena. graruct l2111eau os palatinum i m~Jef"rutla tvrdog nepca.
.
.
Laminq; P.~t;p~l)f#cj,;lrpis. -. Na ovoin dijelu imamo vanjsku i unutranju mi.iiiiT.ii11fov~::NjfiUilu~njoj strani - facies nasdlis - koja je dosta ravna, imamo dita gre~ .koji se lagano ts"enJu Od Jilitfifg prema naprijed: to. su gornja crista etlzm!)idalis - za stranji kraj conchae nasalis mediae id.onja ctj,:tti"Cncmui.i/~donju nosnu koljku. Vanjska strana laminae maxillaris ......:. fdi:ies ~ris- - je neravna i hrapava, Prednjim dijelom je prislonjen na-fii.cies Ii"~is maxillae a stranj.im na proces.~ pterygoideu:;. !imeu ta dva dijelit nalazi ~e v.ertikalni s~!!D!MI!i4~Jif!~ .
koji skupa s istoimenim ~ul,cpsima na maxilli i na"j)rocessus pterygoideus
ini kanru ~ canal.is pieryg~ .Taj kanal gore poinje na dnu
fossae pterygopaiatina~va dolje na foramen palatinum malus.
Prednji rub alje prenia naprijed iroki nastavak - processus nasalis. - koji sa stranje strane suava lilittus -maxillaris. Ovaj processiiS.i:iisa~
'liS se .zavije na. lateralnu. stranu i .ulazi. u sinus maxillaris, a od njega se uz
late.ralnu stranu medijalnog zida .sinusa sputa oko 2.5. cm prema dolje je.dan nastavak U. forn:ii. maa. To je erocessus rmz;91.laris..Iak.o anatom.i ve
du~ niz godina seciraju lubanje, ipai(JeiaTj)rocessus maxillaris pronaen
tek prijekratkogvremena,jerbiseuvijek odlomio. Najbcilje se vidi ako se
otvoti sinus ma:xillaris s Iater3Ine strane. Stranji rub laminae n::.zxillaris je
takoer .timalr;, a prikljufu.je se medijalnoj. strani processus ptt~rygoideusa.
Donji rub laminae perpendicularis se spaja s lateralnim rubom laminae
paiatinae, a nato.ni spoju nastaje dosta masivno izraen- pr_o~_J.~_frY..r.a:
ft1idalis._ Upravljen je prema natrag i u~lijeten izmeu dvije lamele pro-:
cessus pterygoidei te time ispunjava pukotinu - fissura pterygoidea - i
time poveava fossu pterygoideu.. Na donjoj strani in:OeSus"'PYiim.il.wis
nalaze se obillo dva mala otvora:- ~tnin.!!.!~_To su iZlazi
kanala - ca.nol.es paLi1ini - koji prolazi kroz pr<lCessus pyramidalis, a odvojili su se-o<n::Sina:IiSpterygopalatmi. Jo imamo nli processus pyramidali9 tri plohe i tri braz~ La-teralna i ledijaln:a ploha m gla11ke i dolaze u dodir s later-Unom i inedijalnom lamelom processris pterygoidei a stranja
plolu,t je nejednako .i.roka i upotpunjuje fossu pterygo.ideu u njenoui Iiajdonjem dijelu. Jo imiuno gomji rob. Ian$ae perpendicuJaris maxillaris. Na
OVOm. rubu imamo dva ~Vka, preOnji i stranji, koji izm~u sebe omeuju jednu usj~klinu. _;" ~q.ia _.!I?.hen.2~ l<9.ja prikljuenjem uz;
sfenoidalnu ko~. bude p~tY<>iena 11 for~_m.JlhenoP--a1f!.!..im&~ ~z taj
foramen koillUlliCii-a ~ .pterygopalatma s cavum D;lSi: Stranji nastaru
proessv..s srihetiofiMis "iipa oblik male etvoro.uglasie ploice, .ukri'Vljene
prem~ m~~ja'w.fj:J~jop ~- prislo~ ni dcm.joti)i~u .sf~idah!e kosti s
Jlleija1n_e strane""'~~~ ptecygoideusa ~ pre~, Sul~ phaiyngeus u
~ phBt)'nceus~.P.rUgl. pre(!.nji n.~tavak ~-i!J:9Ces$U$~i.! ~ fevoluminozniji i itpravljen ne~o lat~~ Cesto je pnemnatian t~jedilje jednu ili dvije fupljme.

Na ovoin nastavkU imanio dvije glatke plohe, gomju i lateralnu, i tri
hrapave fasete s -kojima se prislanja na susjedne kosti. Od prve dvije gor-.

57

nja ~ini dio. dna orbitahte uplji~~ a iat~~ain~ ~ni dio}ossae ptecygopala.
tmae. Od .tri hrapave fasete predriJa.se prJ$la.n.Ja na maxillu, medijalna na os

ethmoidale, a stranja na os spheno~dale. .
. . Os palatinum je graena skoro itava !>d ):coinpaktri.e ,kotane supstancije.- jedino u processus pyrami,dalis ima neto spongioze. Os palatinum se
. razvija direktno iz vezivm>g tkiva kao obloena. ~ost.

Koji put mo~ process1:15 orbitalis i .pro~esslis sphenoidalis biti spojeni kotanim mostiem, tako da umjesto incisurae shenopalatinae imamo
foramen 'sphenopalatintllm
na samoj D:epanoj
.
.
.kosti.
:'

SPONICNA KOST -

OS :ZYGO.MATICUM

_,.-"'-":~--:-'-::::::~~-"-

. 'Xf,

Os zygomaticum je ;jedina masivna :k6si'l~d;~-Spil,ja sprocessus zygomaticus' maxiJiae s processus zygomallci.I~9m teiD,por~e kosti is processus
zygomaticusom frontalne kosti, na koju prebacuje glavni dio pn tiska: zuba.
Ova kost je sastavljena iz dvije ploa:,::..... lambia orbitalii. i Zamiml malaris
(mala, ae = li_ce), :koje se sastaju pod plfvim kutem. ~fkii}~o-; meu~
tim, .na njoj tri plohe.- fa_cjej_ n.z.g]q,lJ.s.,,jq_cl~~E..C!'l!Jit,zliS, f!lll!~~.--t.~IJ!P.Or(llis
i dva nastavka - processus frontsdis._L.prO,c~$iii,ts ..ten:tpo,i-alis. .
Facies rtuilaris --irglatkaT"riet6 konveksna ploliit''ii'oniilra j~godicu:
Facies malaris je .omeena gore s konkavniiri .rubom ~ mai;go_i~fraorbita
lis, ispod kojeg se.. nalazi jedari otvor totamen ,t.ygonuitic_ofaciale. - To je
'1a:cijalni otvor canalis zygomatlci. frerii'a-'gofe:-se:::~wa~"pfOlia- n~tavlja na
processus frontalis, a natrag ~a :proce~sus tE!rqpqr~.S~

.
Facies orbital~.... je prema gore iniedijabiQ: okrenut~ konkavna ploha.
Fol'llliri:Prediijrdio donjeg i Jiteramog tida'O.tbitahie Jupljin(;!.. Na ovoj
plotini imamo takoer jedan 9tvor :._ fpj;amen. t.Jgqiff~(ticppr:,b!~~e. To je
poetak canalis zygomatici, a taj . se u kosti rava' ll dva kraka .od' kojih
jedan ,izlazi na facijalnu stranu kQsti;. na foi:-amen z:Ygomaticofaciale>a di-tigi krak izlazi na temporalnu str~u .'na._fofamE!il z1.goQ]atit:;oteinporaie. Ova
ploha je omeena sprijeda s ni#go i..ilftaorbitalis koji se medijalno nil$tavlja na. istoimeni rub maxillae, 'ptema natrag i. 'iriedijaino se spaja sit :m.ml-.
lom' inei sutrQ1LZj!gQIJJ.at.iPP~ari$, . i natrag .i ~hiteralno
spaja s
margo zyg6iilaticus alae maiorls. . . . -:: .. '
. . .
.
' ...
. . Processus frontalis se na vrhu spaja s presstis zygomaticusoin ossis
front:lllis;---Na-njemu vidiino dalje tij brla: p~eli11ji, _ stranji i lateraini.
J;>rednji. se dolje ~tavlja u margo izlfuiorbital.i.s, . sti-a:iiji je hi-apav. dijeli
~cies orbitalis .od' .facies temPQriills i. Spaja. s~ .s margo' :zygomaticiis alae
majo:fis. Lateralni je dosta vaail, jer moe sl!-4i,~l;;~;~~.rijentacijU. Zaolr
_ljen je i zaV4J.ut u _obli;ku slova S. U gornje*.dijelu J~: konveksaD. ,prema
~t;rag. _a 9lje gdj~ pre~ na. proeessus . teriiP.()riiliS je koilkavan. GOrnji
k:OD\:"E!ksitet moe biti osobito izr3ezj. te ~ iuberculum-tnargirial~ ~Ilae
ovaj mb ~jeli _faciiis" ~al.aris.~d bde. tein' taii::~ "--~~~"~~-~.J're,ma na:p;ag _upravljen _j~Oc'essus~m:Por!llis koji 'se ~paja pid~~ilS ,zygolllati<$ ~~pora1ne kQstiTskiipa-s":'~j'ifu.~cfiU ETCuS zygOmatieii.s;
:.::.i. Ps. zygomaticwri' jcf gr;i~ g9toy~ sva ~ ~Oin.~~Jfom)le'~tipsc
,taii!;ij~. samo . u centru moe im,llti neto . spongioziie.. . .
. . . .

se

- _-
s

.<

'-.... Ova, kost se ~ja iz v~iv.A~g:.-t:idva, i,.to i2; ~ ,dij~m::.'k;;j(~~' spoje

Ok!? petog J;D.jes~ _ip.trauterlnog
Koji
put to. :stiatci;ije
mei~ izOs,.
. ~vota~
: . . .
.
: . . ...
.
~

58

.> .

...,..: ....
,.,

. :".

-~

.:--,

...

na vie pretinaca sa niim pregradama s_epta .interradiau(a.z:ia.____ J:c~ji ne _Stic.

u do ruba margo alveolarig., ---~-----Pars alveolaris je kod ljudi krai od baze, zbog toga to su ii:n zubi
slabije razvijeni nego drugim sisavcima, kod kojih je pars alveolaris dui
nego baza mandibulae... -Budui, pak, da je pars alveolaris straga i ui, to
iza zadnjeg- molarnog- zuba ostaje jedna brazda koja je -lateralno omeena
s lin~a obliqua, a medij alno s grebenom koji se}J?~~t~ ::; unutranje strane
processus ~!}.Qj.~~~va bra.Zda .~Vt"ava doljtVjedliim trokutastim po.
1jem-ro}e se nalazi iza, .zadnjeg mo~lljnog zupa; to je ~diQ'lYLl:!_.r.etro_mqJqr.c.._~
Razvitak partis alveolaris je uvjetov~. razvojem i radom zuba. Ako
izvadimo zub, iezne potpuno zid alveole. Ako se. na jednoj strani izvadi vie zuba, atrofira na tQj- strani pars alveolaps, te joj s~ smanji visina. (Ovo
je dokaz c:Ja forma nekog tijela ovisi o njegovoj funkciji). Kod starih ljudi
ako ieznu svi zubi, eljust se. potpuno snizi, tako da ostane samo baza s
veoma izraenom protuberantia mentalis, a pars alveolaris iezne. U t,~?.:l
sluaju, jer je pars alveolaris ui nego baza mandibulae i zubi na mandibilli upravljeni neto prenia natrag, dogodit e se to da maridibula nee
pristajati uz gornje zube kad iezne pars alveolaris nego e biti dua. Ta
razlika e biti jo vea ako ieznu i gornji zubi, koji su upravljeni prema
naprijed. Tada emo imati mandibulu .mnogo -duu nego maxillu, a to je
ono to daje onaj karakteristini izgled starakom licu, koje istodobno postaje kra~.
_
.
flamus mandibulqe. - Ramils mandibulae s die uvis na stranjem
kraju corpusa mandibulae. Na mjestu gdje se sastaju corpus i ramus ine
ve spomenuti kut angulus mandibulcze.
.
- Na vanjskoj strani ramusa 1mamo 'Uz angulus skupi:ini ;hrapavih mje
sta, tuberositas masseterica, na koju se hvata m. masseter.
-N~iiiiutrinf~r~ani" ramusa mandibulaeilal"""az'"'t"'m""o,...-:uz;:;;-_angulus takoer jednu hrapavu plohu tY]?,.t;I.Q.gtas .P,!.f;.O'Wti!.~ ria koju se hvata El
ptecygQj.d~.Ul?.._~~ Otprilike u sredini unutranje. strane ramusa iriia~
je'dan otvor - Loram~ant!!!?_ulae --:- koji vodi u canalis m~!!~'!.lf.?l~ _Taj
kanal prolazi krOCi~vu mandl6U'!il ispod vrhova ~Koqenova do
mediialne linije. a u njemu se nalaze JJJD.~bulari~...i krvne ile koje opskrbljuju donje zube. Na jednom mjestu se canalis manclib_ulae otvara
prema mjestu gdje se je odvojio kanali koji svrava na vanjskoj strani,
-/\. to je foramen mentale.; OnaJ clio kanala- od fo~~!l. 1Uenta1~ .P.~ 49 medijalne iinije zove se- ca=nfis inc~:
--
-'.
'
=~.
~f9~1?u1ae..::je:::S_.m~j_~~--~tnw.e__cuneden .s ,,jednom.. kotanom ploicom -:- lingula mandibul<ie,_l_i;pod.liilgulae-:poinje brazda __,_~
cus mylohyoideiis __, koj11 ide. ispod linea mylohycii<ieae .kqso p~Jll.3. nap"
~i~a

Prema gore se..ramus ="b~e rav~__ dva kraka (dva nastavka)

_
- w:Qt;.@US- corof!Oid_~&.,~~
l
[.9..~~~lf-~O!J1~tJ4.r.#.~~ .Oba. ..
~eU-;$e~e4!!_\LE~L'k;@..E~..:.~..;-?~dzbuiae..-.. .
. .P~drui nastavak '-pr.qcessus.-cor.onoideus._;,' '''imli'-oblik dosta 't!!nke
trokutne kotane Ploe s bamin dolje; :a vthom prema gore. Na- njega se
hVata m. temporalis. Vanjska mu je strana ravna, a na medijillnoj strani
poinie jedan greben koji ide prema dolje. Prednji 'rub nastavka se pre,
ma dolje nastavlja --u prednji rub ramusa mandibule, .a stranji .rub omeuje- incisuru mandibula~ -

na.s-

60

-------

..

-:

::.

.~

:'

Jitranji nastavak - J!!.ocess~ condylaris ._,. ima rta svom kraju u

transverzalnom smJeru poloeno e'llpficno tijelo Caput mandiblllae , koje ulazi u fossa mandibularis na temporalnoj kosti. Na caput mal!-dibulae
se nalaii zglobna ploha. !spor caputa je processus condylaris suen, a. to
suenje zovemo collum mandibulae. Na prednjoj strani colluma odmah ispod glave nalazi se jedna jamica - fo.1g._g_..J?..t~!l.E2!.~~!1. - u koji se hvatv
m. pterygoideus. )l:l.tC};r;Jli~,/
~n:ar&iila 'je gtalfeiia"'iz spongiozne kotane supstancije, koja je oblo.
ena slojem kompaktne supstancije.
Mandibula, se razvija ~ao oblona kost oko Meckelove hrskavice, tj.
razvi]a se iz vezivnog tkivakbje se nalazi oko ventralnog dijela hrskavice
prvoga likrnog luka; ta hrs~vica je car(ilago Meckeli. Cartilago Meckeli
se pojavljuje u drugom mjesecu intrauterinog ivota, a lateralno od te
hrskavice se pone intermen1hranoznom osifikacijom stvarati kost. Nastaju
dviJe ploe ~unutranja - larnina lingllalis i vanjska lamina buccalis,
koje su dolje. spojene, tako da formiraju brazdu u kojoj su uloene .. osnove zuba. Takose r~ije corpus i processus corqnoideus a iza te mlade kotane osnove razvija se posebni hrsk~vini nastavak koji osificira enhondralno, a od njega se razviju angulus mandibulae i processus condylaris.
Povie processus condylarisa ostaje mali dio te hrskavice koji ne osificira,
nego formira zglobnu hrskavicu.
Izm~:;u dvije kotane laminae
mandibulae ponu s gornje strane
urastati zubne osnove, a dotle je Meckelova hrskavica ve iezla. Njezin,
naime, prednji dio osificira i spaja se s prednjint.krajem mandibulae;
stpl.nji.. di:Q_fQ!:!!lira llg~pl!_~!!?~andibulare koji se protee od lingulae mandibulae do fissurae . petrotypanicae, asi:'ecfiiji dio malo-pomalo iezava,
dok potpuno ne iezne.
Mandibula se razvija iz dvije potpuno odijeljene polovine, te se kod
roenja mandibula jo sastoji iz P.va dijela koji su u medijalnoj liniji spojeni vezivnim tkivom. Ramusi su jo koso postavljeni, inei dosta tupi
kut s corpusom. Sastavljanje ovih polo"ina se vri oko dva do tri mjeseca
poslije roenja. i to kod ovjeka i nekih sisavaca, dok kod veine sisavaca
ostane mandibula kroz itav ivot rastavljena u dva_ dijela.
Rastom mandibulae smanji se kut nagiba izmeu ramusa i corpusa,
tako da se priblii kutu od 90'. U starosti se kut poveava, te postane tup
kao kod djeteta (oko 130"). Kod ovjeka, osim to se smanji kut izmeu
ramusa i mandibulae, razvije se i protuberantia mentalis, koja stri prema
naprijed. Kod djeteta nema jo razvijene protuberantiae, dapae, mandil?ula je odsjeena prema natrag (negativna mandibula). Takve prilike nalazimo kod lubanja prijenjih ljudi i kod majmuna doim je protuberantia
odlika novog ovjeka (homo recens).

esto nalazimo izmeu dvije polovine mandibulae u medijanoj lixi.iji

male koice --::::: ~sif?W/f;?nen.ta!.fu, koje se razviju ppslije roen~

JEZiNA KOST -

os

HYOIDEUM

Nalazi se. u predjelu vrata, ria onom mjestu gdje horizontalni dio vra.
ta prelazi u vertikalni. Sastoji se iz centralnog dijela - cor.pus ossis hyoidei i dva nastavka - cornua maiora et miitora.
61

 .Corpus je prema naprijed konvelcsan, a prema natrag konkavan. Sa

strane se nalaze dva mala nastavka, cornua. minora, koja. S!l upravljena: natrag i gore, a: za njih se hvata Iigamentum. stylohyoidel.lll. Ispod nj.ih se na~
laze vei nastavci. upravljeni prema natrag __,. cornua maiora. it;iva ova
kost je .zauZet:~: hvatitima miia. Gtaena.. je iz kOI1fpaktne supstancije.
Os hyoidcum se razvija iz ventralnih ijelovil hrskavica drugog i treeg
krnog luka.
PREKOBROJNE KOSj;i GLAVE

Osim ovih kostiju koje SJ110 opisali i koje. no~ahio spadaju u skelet
glave,- nai emo vie puta nekonstantne 'inanje kosti koje se naiaze na
mjestima gdje su prije. bile fontaneiiae m u . suturama . izmeu . pojeditiih
kastiju,. a i na drugim mjestima. Sve te kosti su nazvane prem:a danskom
anatomu Wor:tilu kqji ih je otkiio ..:_ ossa Worm~na,' od tih kostiju mi
raZlikujemo tri grupe. .
. .
.
.
.
.
.

jednu grupi+ j.De .ime kosti koje 'se naiaze ria mjestima gdje ~u bile
fontanellae ~ to su ossa fontanellaria. Mogu .se, dapae, nalaziti i na mjestima nenormalnih fontandla, kaq npr. na mjestima fontanidlae obelicae,'
Drugu gruj:iu'iiie"oii"e.. icosti koje e-nalaze u' suturama .ossa 'siiturarum.

Treu grupu fhe kosti koje se nalaze u sredini neke druge.'kosti, ~o

su qssa Worm~mi ins,ularia ili ossa ititercaiiJT:ia.. ()Ve se kosti. obino n~la
ze na je<i):loj strani kosti, bilo vanjsk!)j bil~ ui:J.uti'anjoj; a veini .dijelom
na unutranjoj, tako da' s vanjske .strane .izgleda da nema nita naroito ..

OPi

PREGLED.

SKE~TA GLAVE.

na

Sad kad smo. opisali svaku: kost posebno, moramO se osvrnuti' i

sve ove kosti kao cjelinu, tj. ~ ..izgled same I1-1banje. Ako uzmemo jednu.
lubanju, vidjet emo. da je n~to oval.ne fonne; s~ veom osovinom u sagitalnom smjeru. Akb je pogledamo malo poblie opazit emo da i
lubanji, kao i. na iU!,vom. trupu, moemo i'aZI.ikovati qvije cijevi; neuralnu i vis-
ceralnu.. To su na lubanji zapravo :Jotil]i'zir\>r~i tih cijevi. Jedna od njih
sadri. m9zak, a. druga sadri poetne dijelov~ : probavnog i respiratornog
aparata.; Pre1,11a tome .. i' dijelimo lubanju na cr.iJ.nium dere~rale i. cranium,
visceraZ(! .. koji .se pb~uno iazlikuju. :.
.
.
Ako' uzmemo ltibanj~ te je.Jedniin.rezoin, ~oji:id,f:.liPrijecia, neto povie obrva, a straga prelto proru'benmtiiu:: oecipihui,s eHernae, razdijdimb
u dva dijela, imat emo gornji dio ..:....: Cfl.[varia<!. - i donji dio ~ basis
cranii . (bez mandib~e). . .
.. ;'

na

c8i:varta.
.
..
....... ...._..
..
.
...
.Calvaria je uglavnom glatka,. Pokrivena je izvana periostom i fibroznom opnoms..:tzv.galea aponeurotica; a povie toga:.ko~om, S :Ul1u~nje
strane posjeduje brazd~ U koj fina se ii~e. ki'vrie ile: Zadaa calvaiiae .je
ela titi' mozak od tetnih vanjs~ utjeeaja.'-

,_;-'"]}~:~.'

~/

~:~~

~-

<

62

l
l

. ~ ,

aA.Sis .cRANn

Na njoj rai:liktij~~~ . vanJ~ku i tinutranju stranu.

Vanjska strana. - Izgleda u. prvi
veoma nepravilno gr:aena, ali
to ne . stoji. Na njoj imamo razne udubine, izboine i otvore. Ako idemo
od natrag pre!lla naprijed, nai emo slijedee detalj~~ u medijalnoj
liniji imamo veliki otvor- foramen magnum -pomou kojeg . komun~ci
ra hibanjska upljina s rteui:alpim kanalom kime. Sa strane ovog velikog
otVori!. nala:iimo zglobne nasti:tvke condyli occipitales, a uz njih otvore canalis condylaris i, carialis hypoglossi. Lateralno od zglobJ:!.og nastavka na..
laze se foramen jiigUlar.;?. i fos.sa. jugularis, a lateralno od nje se nalazi
for{lmen styloinaStoideum. Ispred pr6cessus mastoideusa i neto lateralno
nalazimo vanj:iki slui1i. otvo);".- porus .acusticus externus. Ispred fossae
jugularis rialazi se poetiik jednog v&Iikog. kanala - apertura externa canalis carotici. -.Treba napomenuti da se foramen jugulare nalazi upravo na
granii iznieu_ossis oci:ipital1s i partis petrosae ossis temporalis. Ispred
otvora, karotin,og kanala nalazi se jedan nepravilan otvor foramen lacerum.(razdrti otvor) ~ kojLje omeen s prednjim - lateralnim. rubom
pir~~ g~ ~ , st.r;ai!jill]. rupom velikog krila sfenoidalne kosti.. Ispred foramen la,ceruma: nai 4emo forarnen ovcile i mali foramen 'spinosum, a vie
niedij alno nai emo. dvije velike kotane ploe koje ine processus pterygoideus. Isped processus ptecygoicleusa
lini dio lubanje. Sa strane jo
op~aino dva luka, (l.f:cus zygomatici, a na stranjem kraju tog luka imamo
zglobriu UdJlbii}U za; p~ocess].IS cortQ.ylaris mandibula,e.
rb:t~RrMJJ:iii st;a}ui baze Je s d~a grebena podijelJena u t.r;Lyg:ubine. ko.
je se _zovu: t@..li:.C,rail,iLarit~r:iJ2r.,_m_~~iar.-Granice su izmeu pojedinih udubina veoina .. o~tre. Izmeu prednje i srednje granice ini stranji rub dialog krila, a iz:ineu.srednje i stranje je granica, goroji rub temporalne piramide.
.

U :..fg._~(f__qfqn..ii _gr.z.teribr i:inamo u mi'idijalnoj liniji jedno izboenje crista_galli. a sa strane-::-se-nalazi mnogo rupica kroz koje prolaze niti njunog iv<;a ~ nit. olfa~rik
.
.
.
Fossa cra~ii. mela. ima u srediJ:ti j~dno izboenje koje slii turskom
sedlu, te se zato 'i :rove ~ s ella turcica. .Sa strane partis selaris nalazi se
po jedno udub1jeri:je. lJ tiin udubljenjirrut nalazimo vie otvora,. a to su:
car.zalis o]iticus. ta ri~ii~, fissura orbitalis superior ~ un;toge nerve;:
fota:men rotUnd um, fora:men aVale, foramen sptnosum .a u:a njih 1 medijalno for<imen laci!~;.. .
.
if fossa c~afik p6~terior s~ rullazi u medijalnoj liniji' veliki otvor foralnen magnUm,. a Iatei:alno se ~ for(lmen jugulare, pofus acusticus
i vie 'manjih otvora.

s ovini biSmo zavrili opi pr~gled lubanje.

. . :Kosti glave su metru sObOm poveZiiie. ru su~ (~:Vovinia) .m siiihondi-Ozama. .. . . . . .

.
..
.
SynehOndrosis Su. si;><>j~. u kojiimi izineu dvije kosti ~o neto
hrskavinog tkiva,_ koje odrava }c~tinuitet ~eu tih :!costijU. Nalazimo
ih obino kod nilaih ljudi, ~<;Klowaslih veiriom lirS~vica okota te umesto synchondrosis imamo. syi:tos.tosis:

mah

je

63

..... ,,,,

...

.,,

Od synhondroza moemo.. spomenu~i. -:slijedee: synchondrosis spheizmeu corpusa okcipitalne i sfenoidiJ.e kosti.
a postoji do 18. godina. Zatim imamo S)fl~hondrosis petrooccipitalis i- sy'f]-chondrosis sphenopetrosa. _.
_ _
.
.

Suitirae su ~pojevi_'.kod kojih se kosti spajaju, tako da uduqine na

jedno} kosti odgoyari:tju izboinama. na drugoj kosti, a izmeu njih ima
neto inalo vezivnog tkiva. koje tu vezu ini yr.~m.~. Prema tome kako
dolaie te kosti u kont3.kt jedmi s' drugom: razlik:iljerrio- tti vrste avova.

Sutura serrata je takav av gdje su '(jedna l druga kost P,obro nazub~

lJene i njihovi zupci ulaze jedni meu dtii~~ _ -
. Sutura s_quamosa je takav av, gdjesu, dvijt: ploaste kosti tako spojene _da se priklapaju zaotrenim' rubovinia i zbog toga' se del:>ljiila 'rie mijenja (izmeU: temporalne i 'Parijatalne kosti).

Ima jo jediJ.a: sutura, tzv. harmolzia, kod koje su rubovi ravni, te su

samo prislonjeni jedan .na drugi kao kod suturae frontomaxilla:ris, lacrimoi:naxillaris itd.

Suturae u starosti srastu~ tako da je kod staraca itava lubanja -iz je~
diJ.e kosti. Ovo sratavanje normalno poinje u triesetoj goc:lini, i to u saj
gitalnom avu u medij anoj liniji. 'na onom mjestu gdje se nalazi foramen
p<~;rijetale; iza toga pone statavati sutura coronalis iza koje slijede. osta
IL Neki avovi idu sagitalno, a neki transverzalne.
Sagitalni avovi su upravljeni- u smjeru od sprijeda prema natrag
Najistaknutiij od njih" je sutura sagitalis, izmeu dvije parijatalne kosti.
a zatim sutura frontalis, izmeu dvije. polovine eone kosti, ali ovaj brzo
nestane. Imamo zatim sutura sphe11oparietalis, koji -se nastavlja u sutura
squamosa, a ova u sutura parietomastoidea. ,
-
Na licu imamo: 'sutura :internasalis, stitura nasomaxillaris i sutura
intermaxillaris. U onoj_ upljini: sutura frontomaxillaris, sutura frontoet~
hmoidalis, sutura lacrimomaxillaris i sutura ethmoideomaxillaris. Jo- posc
toj e dva nevana ava, a to su: sutura palatoet1zmoidalis i palatomaxillaris;
Od transverzalnih avova imamo: sutura coronalis iza frontalne kosti,
sutura sphenofrontali$, zatim sutura sphenozygomatica, sutura sphenosquamosa, sutura lambdoidea, sutura occipito.mastoidea. Na licu se nalazi .ne
isto transverzalna sutura frontomaxillari;;, zatim sutura zygomatico ma
xillaris,. s ut ura frontozygomatica i na. nepcu sutura palatina tran.Sversa, .a
kqd mlaeg individuuma sutura incisiva. '
avova ima okq trideset, a odre se otprilike do tridesete godine.
kad ponu iezavati. -:I'o je normalno ieznue avova, ali neki avovi. mogu srasti i prije odreenog vremena, jer aV: im~ ,kqg k,qstiju glaye ono
znaenje koje ~ :epifizna .hr$ka.vica kod ~tigih kostiju;
buQ,e:__ p.qremeen rast nekih. kostiju glave, te. glav~ dobiJ~ .posebrii, ob!fk. Ako 'prep.no
sraste sagitalni av, lubanja ostaje uska, a taste pre~ naprijed i prema
natrag. Ta se anamalija_ .. g!ave. naziva- scaphoc[!pha,J..ijf. M<:> :P.rerano sraste sutura spheJ:loparle~,''iliilstaJe gla:va: .1!;9ja" ~ ~');;~~n~''l{osti -qdubljenje
u formi sedla, ta se pajava zove. clinocephalia.' Najee sraste p:reriril.o su~
tura Iap~boic;Iea ~e im~o glavu koja je prema naprijed izb~enai a 'stra;
ga veoma: tiska, ta se pojava zove. oxjcephid/a.
. M~e, takoder: dOi i do nesimetrije glave, a to se 9,ogodi ?~~-?Ko
sraste av saino na jednoj strani, a na- qrugoj ne.
.

nooccipitalis, koja se nalazi

.to

64

.~

:.

;~,

' ..

:,;,_

..

Foriticuli cranii (fontanellae)

njihovo

znaenje

iroke, ploaste kosti glave nastaju iz desmocraniwmt, a okotavanje

im poinje u sredini odnosne kosti. Kako se pak stvaranje kosti iri -ravnoinjerno prema periferiji, to e kotana supstancija stii do roba kosti
prije nego do pojed~TJ.i,l1, . uglova~ Uslijed toga -e se na mjestima gdje se
sastaje prrr kotiju S\rojiin J.Iglovima ostati jo nekotavno mjesto. Takva
se mjesta nazivaju fonticuli 'cranii (fontanellae)~ Imamo ih uglavnom est,
ali su vana samo dva kojaJ~e u medijanoj liniji. Od ta dva je prednji
vei --: 1ot1ticulus. art.terior ~lic\'f"[,nta'nella trrmtalis, koji se nalazi na mjestu
gdje se 'sa.Staje fr6ntalrta kost'$ obje patijetalne. Dugi krak , tog fonticulusa
lo<tl.<lzi se izmeu. dd je polovine frontalne kosti, tj. prema. naprijed, a kratki krak prema natrag izmeu. dvije parijetalne kosti. Drogi fonticulus je
fonticulus posterior, nalazi
na mjestu gdje se .. sastaju obje parijetalne
kosti s. ljuskom okcipitalne kosti. Oba fonticulusa su vana za odreivanje
poloaja glave ..djeteta pri poroaju. Osim ova dva iinamo sa svake strane
jo dva fonticulusa, ali nevana, to su f011ticulus anterolateralis i fonticulus. posterolateralis. Prvi fonticulus od ova dv.a se nalazi na mjestu gdje
sc spaja veliko krilo sphenoidalne kosti s parijetalnom, a drogi se nalazi
na mjestu gdje se spajaju okcipitalna, parijetalna i temporalna kost, Mo..
gu, takoer, postojati jo neki manji fonticulusi kao - fontanella obelica i drogi.

se

UPLJINE I DUBINE GLAVE

Prije nego zavrimo s kostima glave, osvrnuemo sc s par rijei i na
upljine i Tl~ubine glave (lubanje), a to su: cavum miSi, orbitae, fossa temporalis, fossa infratemporalis i fossa pterygopalatina.
Cavum nasi
Cavum nai se nalazi u sredini' line lubanje; ispod fossae cranii anterior. Stisnut je u transverzalnom smjeru i podijeljen jednim medijalnim
septtimomna dva dijela, lijevi i desni.Cavum nasi,.$e preina naprijed otvara na apertlira pirlformis, a prema nazad se otvara sa dva otvora koji
se iovU. c!Wanae, i pomou njih komunicira s pharynxom. U svakom cavum
nasi imamo etiri zida: g'omji, donji, medijalni i lateralnj.
Gornji z.id je graen. u formi uzdune brazde, a samjava ga os: nasale; lamina cribrosa i COrpo,$. ossis sphenoidei.Donji .zid je takoer jeUa uzduna brazda. koju ine processus palatinus maxillae i Jamina :jlorizontalis ossis palatini.
Medi jalni z.i~ dc;:, .~j~!om: kotan, a dijelom , brskavian, Zovemo ga
septum nasi. Koahl~ 'dl(f'n::izi.vamo 'pars ossea septi nasi, a hrskavini dio
pars cartilaginea septi nasi, koga ini cartilago septi nasi, inae je septuni
:vr1.o !an;ak. gotOvo transparentan; .a slui samo za podjelu obiju polovica
11osne upljine.

. . . Late:ralni zid je najkompliciraniji i najnepravilniji. Sastavljaju ga

. est kostiju: maxilla, os lacrimal.e,' os. ethmoidale, os . sphenoiale; Jamina
perpendicularis ossis palatili.i i co!lcha nasalis inferior. Sve tri omeuju
65
:

'',.

Ispod sebe hodnik~.: meatus ~i. _s'uperJo~~::_:~~ .,_,-tedi~S

et,

in}~ri.or~ ti.-meai:us

nasi inferi9-x: -~ ot~aju du~t~ i canalis .nasa lacrimaiis, u mea:1it5-nasi

melfusse naliirhlatus "efuilunaris, kroz. koji se moe doi .u maxillami
sinus, u frontalni sinus i cellulae e~oid~~ anterjo?es. Kroz meatus nasi superior komuniciraju sa nosp_m, tj. _:nosnQm uplj1nom. cellulae etluno.
idales. posteriores a neto iza n_alazi se fpfain.~n _sphenop_alatinuin preko
kojega, cavum nasi. komunicira s fossa pterygopalatina.. Iznad condiae nas~is sup nalazi se jedan prost.or. ~ recessus sphenoet1zmoidalis, u koji se
otvara sinus sphenoidalis i koji se prema patra,g i. dole na.stavlja u meatus
nasopharingeus. Ovaj je meatus . ome~en ~dozgo s corpus ossis sphenoidei,
odozdo -s Iamiria horizontalis ossis pal;1tini, a 111eijaln0 s vomerom, Onaj
dio nosne Upljine koji se nalazi. iznie!1u. septuffi.a. nasi j nosnih koljki ZOve se meatus nasi':communis.
. ..

Septum
Kod izgradnje :kotanog dijela iiestvi;je esf kostiju: Spina nasalis ossis trontalis; -lmD;ina perpendicularis Ossis etlui:ioidalis,
vofuer, crista i rostrum sphenoidale, .crlsta n:~~is. maxillae i crista. n~t~
lis ossis palatini. Postoje razliiti odnosi 1.1 v~liini oyi:ti. k:ostiju, uglaV-nom
izmeu lamina:e 'pei:1:iendicularis i vorD,era: itav. kotam dio septuwa ne
slui za prijenos pritiska donje eljusti ria wte kosti hibanjske biJ-ze. u
tu' svrhu slue samo dva trajectotija; f(0f.t- . . .: --_~}~;,;,;,(..,

nasi. _:

: .~ .

. Cirbitae

. t._,:;".:

.\

Orbitae su dvije upljine. . posta:vljene lat~~afub

nosne , upljine.
Imaju oblik .etverostrane, ne potptuio.: prayilnf:'pjra,pil,de, kojoj se baza
nalazi spri_ieda i neto lateralno, a vrh. $trag_a Lmeifijitlho, Osovi!} e o~nih
upljina idu koso konvergiraj-ui prema natrag T fue li;Ut .'ocl4~ do 50.
Gornji zid orbitae iru ~~im. clljclo:m .' ,fu-ciniahl;i k~i. a laiim:. dijelom i malo krilo sfe.Qoidalne kosti na kojem. e iiai~LcqJ.UdjS optic'us.. :Sprijeda i lateralno imamo jednu ud.ubim.i.-:.fo,f.~~.- iza.n.duzae latii~alis;

Medijalni. z.at1 ine processus frOntali_s . ni~;cfik~: ~s- 'iiicri.male~ !amina

orbitaiis 'ossis et:Qmoidalis i dio sfenoidabie k~sti:Na mj~:tugdje :se~sasta
ju gomjii medijalni zid ~aze se t;lva ~ ot:vofaJjoramefl ethmoi4al,e_ antedus i foramen ethmoidale postei:iu!l. _sprije~ iz:a procesSfiSfr9i:ita1k ii:i3xillae nalazi se jedna jama, fossa_~~~J!!f!i~l~.!f~ -~ijem se <}nu otvara canalis nasolacrinutlis.

'

..

--~n}i
i~--~Jim dijelo~ sa.s~vtjen 9a ~cies or~i~ -m~e. a
potpunjuje ga sprijeda os zygomatiCtJ.ql, .a: l!tr~ga p:(.~~ys-:orbitJilig ossis
palatini. Na ovomzidu imamo jednu bfaidu:kojase:l:iastavlja u kanal, sul-

p:d

,id.

e~...iJ:tlr.aqrbitaJ.is- i

canalis. infraqrbita[~... _..

:. .

...

. . -- .

- Lateralni zid -ip.e ala maior ossis sphenoidalis i os iygomaticum. U

stranjem dijelu je.)ateralni ~d O.Q:!e~ ~.:~s~aC)rpi~ ~~periOf; a,4olje
s-.fissura orbitalis inferior. . . ,,. .:
. _..
. ... . . ...
. : Od St,lttira .imamo u or'!)iti slijed~: . !liJ.tl.u'a sphen_~~oida.Ii$; Jacrh
momaxillaris, ethmoideomaxillaris, frontcimaxiUaris, frontolacrimalis, fron
.toethriloidalis, sphenoeygomatica, fron~iygQmatiea, sphen.ofron.talis. k.fra..
orbitaiiS :(nije prava sutura, nalazi se p(;v~e tu;~mjepx ~:ilisiDf:ta:or.bi~
iis).i.zygomaticoinaxilbuis.

. .

.66

. Fcissa

teinpor~is

Na lateratiioj strani glav~ nal~ilho jedno udubljeno mjesto kojemu.

odgovara pla1Jun-i_ temporale, stoga se zove fossa temporalis ..Prema gore
je njezina graruca lineateinporalis-. superior, a .prema dolj_e :see :.dp,,visine
ti kojoj se nalaze arcus zygoniabiC\ls :i. cr:~ta infratemporalis, odakle_ se nastavlja bez jasne granice u diugu udubinu' - fossa infratemporalis. Gotovo,
itava fossa temporalis je ispUnjena -sa m. temporalis, -ija vanjska -fascia
ini ujedno i lateralnizid fossae;
~--.-----_Fossa m"fratemporalis
Ispod fossae tempo~s ;11~azi .se fossa infratemporalis koja je lat~
ralno_ omeena s ,arcusom -: iyg9_mat_kjlsom i s. ramusom J?landibulae, spri
jeda je omeen<J_ s tuberqiD, _mrullaei s os zygomaticum,_ prema dolje, gore
i natrag je nairoko otvot~fui, amedijalni zid joj ine dio velikog krila sphenoidame kosti ispod .cns:tae bifratemporalis, i lamilia lateralis processus
pterygoidei. Fossa:. infratempor':ilis komunicira s orbitom preko fissure or.
bitalis- inferior.-

Fds~a pt~cygopalatina

omeena je spJ;ijecla. s tu~erom-maxil~a:e, a straga s processusmn pterygoideusom. Preina.naprijed _komunicira

orbitom .kroz fissuru orbitali~
inferior.. Medijafuo je dijelom .omeena s. laminom perpendicularis ossis
palatini. a kroz fotainim sphen_qpalatinum komunicira s nosnom upljinom.
Lateriilno. nairoko komuniCira . s fossom infratem,poralis .. V foss-i pterygo
palatini se otvaraju caruiliS ptetygoiMus_ (Vidii) i forqnt'en rotundum a od.
lazi prema dolje 'dostafroki -~iial .- ctzn.4.lis pterygopalatinris. -~

y.ERTEi3Ri\iNA- TEORrJA GLAVE

Go~e. 1;9ri.

Wolf~g

,nabacip je
Goethe ideju da je glava sastavljena iz dije,lova slinili ]q;Ujek:u1 -~-godine 1807. je_ tu ideju prihvatio i formulirao L, ()ken; 41-ko je. DM.ta!a vert~bralna teorija glave. Po njoJ je glava
sastavlj~-takoer ii Jcral)eak~, Ikoji su
modificinili da bi okruiili naj~
vei dio eentralnog nei:-vn61f sistema, t]. rriozak.

Oken razliktJ.j~ Ij.~'~Vi hi lrralj~ka~ i to idui od natrag prema naprijed .....:.. . vertebriz -~dpitatis, vertebra sphenoparietalis i vertebra sphenofilmtalis. Kasnije ovim triD:i h.1lljclCiiila pridodan je jo jedan kraljeak-

Se

vertebra ethmoi4e0izasalis. _ . > . -

V~rtebra oecipita1iS. je_:sa5t3.vi]e;ili. od os occipitale.

.
Vertebra sphenopariett#is je sastavljena od stranj~ dijela sfenoidal.
ne koSti(:iiiamo da sesfeno~daln~."kost ramja iz dva diJela, prednjeg i stranjeg) i od obe parijetalne kostL (Ok:eii D:e uzima os temporale u sastav hibanje

kaO :da -ne-spada' k:osiiina glave).

;Vertebra sphenofrorzta1is je
kosti,~

ljuke temporame-kOsti;

sasf;lvlj~

.. .
.
od prednjeg dijela sfenoidalne
~

67

Vertebra ethmoid~diis. je ."s-a'stavljen od .ethmoidalne :kost!i, vomera

i ossa nasalia.
'
.
. Ovoj teoriji idu u prilog pojedina fakta iz embriolokog razvitka ne.
kih ivotinja, ali su joj postavljeni i veoma ozbiljni prigovori koje moemo
.

uglavnom podijeliti na etiri.

1; Cranium se raz!(ija dijelom iz hrskavice a dijelom -iz veziva. Onaj
dio koji se razvija "iz hrSkavice mogao bi biti ho~ologan vertebralnom stupu, dok se onaj dfUgi: dio, koji se razvjj~ iz ,X~~iva:;1:\.~. moe usporediti s
vertebralnim dijelovima,
.
.,. )~"'" .,
2. Cborda dorsalis koja se nalazi ppje ~zvitka .kime na njezinom
mjestu, tako da kaSnije kod svakog k~:=~~~ nalazimo o~tatke chordae,
dosie u visinu samo do sellae turcicae. '!;';rema torne; ci-anium dijelimo na
pars chordalis i pars praechordalis. Pars praechordalis ne moe imati znaenje lcraljenice, jer nema chordae dorsalis.
3. Uz coltumJ.U vertebralis nafu.zil:iio u toku razvitka protovertebrae
(vidi embriologija: razvoj skeleta), a kod craniuma ih ne nalazimo.
4. Kod hondrifikacije (tj. kod stvaraiija hrskavinog tkiva na mjestu
vezivnog) kraljeaka "."opaamo svagdje segmentadju a kod hondrifikacije
craniu.m.a postoji ~amo jedna hraskavina ploa bez i.kakve. segmentacije.
Ovo su uglavnom prigovori na vetebralnq teoriju glave. Nekima od
njih se moe. nai i odgovor, koji manje -ili vie pobija dotini prigovor,
stoga Testut kae da se mora u ovome kao i u mnogim stvarima biti eklektik, tj. birati s jedne i .druge strane ono. to se dri da, je vano.

f.i

.;i

\:' ,.!

. KOSTI GORNJIH EKSTREMITETA

Od kostiju gornjih ekstremiteta razlikujemo scapulu i claviculu koje
tzv. rameni pojas; ~tim humerus, skelet.:nadlaktice ,radius i ulnu, skelet podlaktice, i napokon 8 karpalnih, 5 metakarpalnih kostiju i 14 falanga koje ine skelet ruke i prstiju.
ine

SCAPULA

~_c.ap:QJ.g...J.~. ploaSta ~.t..._tr~uglasia, ~ude!en~ za :hvatan:je mnogih miia . .ti!!!_a~!. ~~;;~~J9L~~ .P.w.~ .. _g~r_eJ.. !?:!ex:aipQ,.JS~.~- nj~:.w;llkujemo _d_yije i> ,t;~, fi,?.~. .p.r$ju..i.. str~j~,;)E.:i: _!_tl:~~<<~.~ .. ~:.,.

\
~r~@.ja_plo.bi..Rr.@2!ti~~je...uz .tll<L~; . ~f!.X.e. se fa.cle.$ -co~tqlfs,. neto
- ~e. ~~"!!!~J. ko~~!. -~v~~?J.oss~)-~.s~~~-;-;~aispiJ:1~~9.3. je
:J.s~o.une.IUliJ. mi1cenL\& ovoJ !Piei:liiJOJ plohi .Vl~o J~. ,neJe miJ-e :gr~e,
koji silaze prema Iati'riilnoj stra.nf;-'To
muscular.es ~. ~2j~.,~~,Jlvati.
m. subscaptilaris, i to svojim tetivrum mtima,~.4oiw- .$~ ~Qim nitima
jinstaiija_iii_k~tan.u p1o.qlfJzm.eu tih lillija.. Uz. Ill: ~,Jm?~<>. .~\'.!~
je-~~e 'iM'manje. ~duen~, g~~..~~' J.~J:~L5~:tJ14i.~lll-.;~!":~
rati anterioris,
.
.
-- .

.

su1meae.

l <~: -~im~~~:~~~~~f~::~~P~~I:P;~~$ji;!l.

/ nastale su na''tiiij;;[~ "]lyije" ji_dl,l.l::!ine::_ gOrnja; 'fossa supr~pi114tfl, :u-:'

-~---

........... ..-...~"'....._...-~.--

6s
~ ; ... ! . -

.;

-:

. .

l
l

~~nalazi_m:d~1l.i?~i:!!~.!H..,)
do~.J.~i:.t~~~!l: ~r:f!:@.ffitt.!t!q._y._}\;Qj_l?L~e.:.n.a:
Lateraln.o nalazrmo jednu, brazdu paralelno sa aksi-

ko.ioJ ..
m.

l~~

[!_!'.

infrasJ?.W?,~us

larniiTi'-ruoom~ a uz rub nalazimo jednu trouglastu plohu s bazom dolje,

koja je podijeljena jednom laganom izboi.:Qom na dv!l dijela. To su polja
na icoja se hvataju miii, i to na d_o~~i .dio m. teres maiox: ,a na ~ornjJ...~~ ...
,....-f\ m .. teres minor_..-.

l_,";~;~~::j_rs~~j~~~~~~~~~1~~~Me~~~~~~~t::;~~~a!!:. tri . onum- iiinae,-iiaglosesiiii'[.#c(.l.i::Y.Isiiiu,:,.+at~m _sen~io-raiiC i:-i_-se

op-!ts'Uii -da bi se-~:P-~f.i.~ipb/isvrio bo .iroki gl-eben 'D.iiViD.-acromion:
Na-tom~p'ier~?la.P .se. Iate'i-*'llio :iWgulu . acrOiriifalis: '.[iQ:..~.9~ii~3vRa
talka ramena.

__

LateraLhi rub spinae je kratak, konkavan i zaobljen, Acr:omioii je--zavijen prema naprijed i nl!-~YQill-~dJ;!j.e..rJ!.Jg.!iY -~osi jednu Zgl!%"'nu:
plpti" za: clavicufu;to'je fq.C!!i$.4rliculluis..q"Qr()!!!;_~~-G.Q~ll'Pioh:.i:~..k.Q_iif~~-~Je
-~ ~~!~!---~~onja _je zaoblje~~ N~ hva~u. musculus tr;;p~~qs .._;g,~;;.

-(,,j~.?-~J(~~~~Q_~~~;~ovu; mlir[<?)~~~-~alis, ~~~<?.

>"1aterahs i margo superior.
.

'-- J!.ilr]J2

boideu--maiof'efmmbr:. . .

J.sii.ig

mecfiiilis_;'F::IJ.fiJr., a daje hvatite za m. serratus ant. m. rhom- --

:.... - --

--

late~~Y~J~ q~]?.eo, ~ ... 9.s(;)p~t9. je zadebljao na gornjem svom di-.

jelu, gdje se~~ !J.!apa:vo hvatite. za 'eaput longum musculi :tricipitis

bracJiii; a.' iove se tuberculum infraglenoidale..
L!4a1i,o.:X{{p~.fi9J.:je . I(rata.k {_~; ,ga___sy9m..Ja~~~--k,z:aj_tl:,__!JOI!~ jed:QJI~du~l! incis~~-3_capulq~,Jcr:>ja. je pz:e~~__e.~~ s~Jig, __ t!"~sv~rs1.1Dl scapt$.e.:Jroji moe i okoati. Kroz .ofVof.'koji tako nastaje __P.~!a:z~-Y.~~-.s~p
ra.~P.ularis i ne~__E.1;P-~~$~PW~~- doim arterija suprascapularis prola~
~ovie1igamenta. Pqkraj b.?9,s~~ _se nalazi. polazite _m .. omQchyoideusa.
'j. Jo ip,:ta,ID.Q -~ ~gl_a, _ito angulus inferi9.r, o:nedialis._i ~ateraJ}s: ,:, .
, ~uzus. laterai-is _je odeblja<rrn:osi iglobnu plotinu. za :Qumeri.Is ... ~::a
_1!!!.~.vg_le_n9~ :t'a udtioilia"je.. neto duguljasta, a u ivotu poveana sa
brskavirilm rubom labruma glenoi~le. ~yi~~~ zglobne plotine nalazi ~e
hi;<lp~:y9s:t..wberqyJy.m._~!!:Jlragl~zCii4EJ...":gdje se hvata caput longum in. bicipitis. Cavitas. glenoidalis je- spOjena sa trupom kosti jednim suenim dije lom - coJlum scapulae, na ijoj bazi se uzdie prema gore i naprijed jedan izdanak . processus coracoideus. koji je savinut prema lateralnoj strani,
a na njegovom vrhu se hvataju m. pectoralis minor. m. coracobrachialis i
caput breve m. bicipitis brachii.

~U:Ur:if..rif!_r je ow._t_~~-
. :
. .
Scapula je graena ~VI).om od. }'ompaktne supstancije; a neto spon.
giozne se nalati
medija.Inom i lateralnom rubu, u acromionu i u processus coracoideusu,
Scapula se ~ja, ~ hrskavine osnoye od .tii j~e. i to dvije meu
sobno srastu u d~~t9j#'~d@Tlu. To -je osnova za g<)toyo. itavu seapulu. U
prvoj godini poslij(;' 'roenja' poja-yi se 'trea jezgra u'':o01-coideusu, koja
sraSte s ostalim dijelom u 17. godfui; meutim to moe da. s~ ne dogodi i
tada imamo posebnu ko8t, os corapoideum. Osim ova tri primarna centra
okotavanja imamo jo 6 ili 7 ,sek:un.dar:oih, ~ to su epifize, 2 za processus
coracoi!feus: i za svretak akromiona, 2 Za. cavitas glenoidalis. i za angulus
inferior l ili 2 za margo Di~~ To, sve sraste oko 20. godine, meutim,

na

69
:,:

.-;:.:._.-

'
:..,

yra~ ~kioiniona moe ostati nesrate~-i tada imamo posebnu kost, os .ac-

..
.
l
liri!

'

romzale.

.;

.. -: .

. .:

'.avitas glenclidalis se. riizyija anaJ.()i<n.O ~cetabulumu -kod coxae. Donjl

dio nastaje -iz istog dijela iz kojeg J glavn.i. dio .scaptrlae. Od gornj'+ .elva dijela.
prednji se razvije iz jezgre !lroce~sus coraco~deusa a st~anji dio se razvije
iz posebne jezgre, os infracdraco~deum. <;>s mfracoracmdeum nastaje u lL
godini. Iimeu toga se nalazi tro~ak;i ;hrskavina zvijezda; kojoj je jedan
kraj upravljen prema udubljenju ploti.Ae;. ~to odgovara incisu).'i acetabuli
Ovi dijelovi srastu obino tako da. xi.ajprije s.rastu dva gornja dijela, a zatim
taj dio
donjim (usporeba 'sa acet~bi.dumom); Kasnije epi~ pokriju
cavitas _glenoidalis i. time je razve>) scapq~ae zayren; .
.

L:11~!

i~!!l
;ll;r.
fil

~m
r:Hl
!"il

/;!

KUUNJAA ~cLAVICULA':
Qaviciila je parna ikoslt, zavijena ~:obiiku siova
~rnj~j str~JKQ~~~': _s~.t!~~ .f'"s9-~~~a~:

S,

apos.tav-~{na je na

oa.
~':a~a k~a poos1m toga

sjeduje, ~Cl se nalazi medijiilno, a_'-!W!P.JLl~!~~lno,:

veksan J~r.e.ma naprijed, a manji pre,ma natrag.
--:---:-------:---:- ---..--...--.---..... -.-:-:- __ ,.. ... ~--.~-:.:..:--:- :........ .

Je.~Lk.o.n-

... .

~a--~~~~i:s~i- ..~~~~j_e~<? _dva. kraja i .. coryus.

c;'9_rpH,S_ .c.Jq_v_g:J-!l~~- ~~ ~s.P.lj()~~en... u. :smjerU' od_oj;gQ_J~r~lll:~ AolI!k tako

imamo dvii~.J~~ohe. GOrnja

9

:je dosta glatki,. a

da

ri~- h.t~r;}I~~- ..~ .is:t~i~ iri.

?a ~~~~ ~-:~~!~~-~1f~~~ZfZ:fs:J~~~vt~~(~~~~~j~-~~j~e~j-=:-zov~t1inpressTo lig ,;o~~Iavicillaris 1.<na ""koJu :s~.;~~~ li&: .e~~~

~at~~e ~apa~~!!-~~- tuberclll~. coni;n<:Ieu~ .i.Izne.~ t9lffi.?:o!a~a..~..:.K.~

J~e hvataJ~ ligamenta coracoc v1culana.. Na retfu ern rubt( cla~culae

~vat~~-m:- ... to1 e"!J.S. z m..-pectora1s: maior, a:na st. nrezn :rub~,;!!~..;,.._
trape~us_,_ . -- . . ' - :. .: . .: ,- .

~,,,,.,

,.

ediialni

kraj_~ extremlii:ts sterrulr.is

je odebl]an te rios(>p.ii' sebi

!~;b~~~~::~fo~:~~~o~~~~r!~J"fj~l?:.~=$15~1~-~~ffille:_o:

~-~Pr~=~~~~!Cf~~~~=~ME~~~~~~~Qs.i_
~~~
mR~
. ,.. ti"':r'~-~"~-~-"""~~'--"'-"
Clavicula veoma: rano poinje osifiqirati~ "j6s".U"'8edinofnedeljf tmbrional~
nog ivota, .dok ostale kosti pOnu_ tek U "oSniOJ Jedinqjo(man:dibula poi.;
nje tako rano da osificira. Osillic~
ou@.o; tako da se ne zna da li.
iz vezivnog tkiva iii iz hrskavice, ali se openito dr) -~'~tednji fli6 nasta-

nekako

;elz~~J:;,"'"~~i:7'~<c(; .~
,iu~x_ M-&- ~ . ,. ~R~~

::. .

. ...

.. . .

Humerus je du~ka cjevasta kost; 1i sredini ~~. na ~j~vim~ odebljala. ~~na njemu:. oorptis . (dijaftzU). i dva ~j~ ... <:C: .
~
. Corpus
je gore: gqtovq, okrugao:. dolje . spljoten.. hna tri
plohe:" facies .ahterior :lateraliS. f(ji;ie$: anteriQr hzetiialis .i faci~ .posterior' i
tri ruba: margo lateralis,. margo ~edi8lis i-pre(ipji:rub~ . : ' .....: ...
. . Na facies_ anterior .Jateralis imalno je@u. hrapavost u formi: sl<>.Va; y
sa 'vrhom prema dolje,.to jetuberositas deltoid~, !fvatite, m. ;deitoideusa,

humerusa

70

a.

a na donjem kraju i. za rrL brachiaiis; Ispod tuberositas deltoidaeae nalazi

se donji ~. S~fuS/i n~rvi radialisci; koji zavijajui dolan sa stranje
strane.
. .;>-: .
.

Na facies anterloi:' medialis imamo foramen nutricium, a neto povie

jedno lagano udubljenje gdje se hvata m. coracobrachialis. Povie toga
poinje uzduna brazda kpja id!;! u smJeru prema gore i postaje sve dublja,
:;to je sulcus intertuberc_tflaris. Ovaj -sulcus je oa'neen sa cristom tubercuti
maioris i cristom tuberculi minoris, dva grebena koji se sputaju ispod
dva tubercwuma na gornjem okrajku kosti..
Na facies posterior. imamo sulcus nervi radialis kojli ide spiraJlno od
gore medijalno prema dolje i lateralno, a dijeli ovu plohu na dva dijela,
gornji koji je zauzet polaZitem. capitis lateralis m. tricipitis brachii, i do/ nji zauzet polaz.item capitas medialis m. tricipillis brachii. Zbog sulcusa,
kroz koji prolaze n. radialis i art. profunda bracbii, i koji ide spiralno, izgleda da je itav humerus torkviran oko svoje osi, ali ta torzija je samo
prividna.
.

, Margo lateralis poinje ispod b.Iberc~uma majua, razbijen od sUl.

<:usa radialisa, a. d?lje j7 ?s~blto izr~e~. Svra~a na ep~~ndy~usu_ latera' -hsu. Margo medtalts pomJe IspOd capiti_s humen, gore mje dobro Izraen,
~ dolje svrava na epicondytusu medialisu. Trei rub je prednji.
'
- OI~~ajci nosezgi6i:ni~'~l~~i~e-~~--z~lob ~~ s~a~ul;~-go~e a;adiusom i
ttlnom dolje.
_

Extreiniias_ proximalis se sastoji iz caput humeri i dva izboenja.. Cai put humeri Je: ptilulc.ugla ija osovina je nagnuta prema osovini dijafize za
13Qll. Oko capu.'!' hq,inerl nalaZi se collum anatomicum, 'koji je u istom nagibu .im::ina dijafizl. ka:o i- caput,. -za razliku od cotluma chimrgicuma koji se
nalazi ispod tubetctlla; a ravnina- mu stoji okomito na smjer dijafize. Lateralno od coliuma_ anatomkuma nalaze se dva izboenja - tuberculum
ntidus i tubercU.limi. minus. TubercuJum maius se nalazi lateralno, a tuberculum rrlinus riie~jalno i naprijed. Tuberculum ~us ima sprijeda jednu
fusetu .na kojtl se hvata illl. subscapuiards, a tubercUlum maius i-ma tri fasete, vie prema natrag, i to jednu hpriiontalnu gore za m. supraspinatus,
drtigu kosu. Za m. #,aspjltat.tis, a treu vertikalnu ispod za m, ~eres .minor.
Ispod fu't,er(;Jilutria l:talaze. se odgovarajui grebeni, cristil; tuJ:>ercUli
,_,in~ops et ~o~ ;jzi:neu kojih se. Qalazi sulcus intertubercUlans u koji
jie u_!s>en caput lon~ ni: biclpitis brachli. _
- ) .ExtreniititS diSt~is. ii:na igJobne plohe za radius -:- capitulum humeri
lateTiilno, a: Ii:ledi.j'runo in:Wno Za. llln'u zglobnu plohu u obliku valjka trochlea. ht.tl_h,:~rL N(If.tefalnoJ $.tralii :trocbleae nalaZi se jedna ploa koja
.~de od rubajte; a;~~lui _.ia zglob. sa periferijom capituli .radii. ';I'rochlea je
poloena n.:trto kosci od Iateraln:o _i gore prema medijalno ~ dolje. Po sre4~rii jeizdu~ljena . jednom_ prai4om koja ide rie~t? spiralD.o, a _dijeli troch
li::u. na c;lva . dijela p~;l .kcij.ih . je _J:!ledijalni vei. _Povie trochleae s prednje
. ~tra:rie nala.zi se fossa: caionoidf!a u koju Ulazi processus cororioideus; ulm!e
ko flekSije, a sa striltljf strane fossa olecrani u koj ti Ulazi oleCra'non til-.
nae kod e1csteD.zije;Na t6in mjestu je kost veoma 'tanka a moe biti i.prol:lijeiJ.a. Po~e ~pitllJ.~; fial~i;j se s prednje strane' takoer jedna udubina -;-- fossa radiaJ.is ia caput tadii. ..

_ ' . - ,_- _ . . . . . -
1

71

Sa strane capituliiiila i trochleae. nalaze se dva

izboenja.

To su cJi-

condylus lateralis i epicondylus medialis. Sa stianj~ strane medijaiU:og

epicondila nalazi se sulcus nervi ulnaris. Na lateraln6m epicondilu se hvataju .ekstenzori podiak.ti~e. a. na medijalnom epikondilu fleksori.

Dij~a "humerusa.je graena iz kompaktne supstancije, a u sredini

posjeduje cavum medullare. Epifize. su, pak, graene od spongibzne sup-
stancije, obloene tankom Iamelom .kompaktne ko~ti: Hmn~rus se razviJe
kao svaka . d~ga kost, u . osmom tj end ti perihondfW.o ~4ij_afiza. a epifize
enhondralno i to poslije roenja, tako da. su epifitFkod roenja potpuno
hrskavine. Na gornjem 'kraju- se jave tri jezgre; jedna. u capl.lt humeri u
prvoJ."go.dini, u tr:eooj godini nastaje dtuga,:.'.u~1Jlberculumu maiusu, a u
etvrtoj godini u tubei-culumu minusu. U petoj godini jezgre u dva tuber.
cula, a u estoj se stope sa onom u caput humeri i tako imamo jedinstvenu epifizu do. sratenja sa dijafizom. Na donjem kraju se razvijaju etiri
jezgre..U prvoj godini u capiturumu, a-raste prema trochlei i ti nju uraste
oko pe~e godine. U desetoj godini razvije se u medijalnom dijelu trochleac
posebna jezgra. U petoj godini nestane jezgra u mecLijalnom . epiikoridilu, a
u dvanaestoj godini u lateralnom epikondilu. U etrnaestoj godini se stope
jezgre u capitulumu i trochlei, a takoer sraste i ona u lat. "epikondilii.na.
tako da lrnaliJ.O i ovde jediristvenu epifJZU, osim u med. epikondi1u.
Donja epifiza scite s dijafizom u petnaestoj-esnaestoj godini, tako
da poslije toga kost moe rasti samo na gornjem kraju, koji straste tek
u 2~25. godini.

r -- Koji put se moe na humerusu povie medijalnog epikondila nai jedan kotani izdanak, tzv. processus supracondylaris, koji je spojen liga.
mentom za medijalni epikondil. Time omeuje otvor (forainen humerale)
kroz koji prolazi n." medianus, a koji put i jedna grana art. brachialis, ako
se podijeli u predjelu humerusa. ligament slui kao polazite m. pronatoris teretis. Kod nekih ivotinja je to normalan 11alaz.
RADWS
Radius i ulna

ine

skelet

pocUaktic~.

omeuju izmeu

sebe prostor

spatium interosseum antebrachii, u kojem je razapeta membrana

sea. antebrat:hii.

intero~

Radius je dugaka kost, postavljena na. lateralnoj strani podlaktice.

Na njemu razlikujemo dva kraja i sredinu-trup (dijafua). Oba su mu kraja 'odebljana, ali je distalni mnogo jae.

Na gornjem kraju extremitasa proximalisa. imamo caput radii, koji

je s gornje strane udubljen inei zglobnu plohu za . c<~,pitulum humeri, to
je fovea capitiS radii, sa strane caput ima jednu plohu koja: mu daj~ pblik
valjka - circumferentia articularis. Ova circ~erentia artikulira
iri.cisurom :radialis na ulni inei. proksimafni radiotilnarni zg!ob a osim toga je
opkoljena. sa lig, ~re fiidii. Ispod. caputa se n,al~;,g.pltm?i: radii, koji je
neto ui nego caput a ispod coiluma medijalno i" Jil::eniif'n@'rij ed nalazi se
jedno lirapavo izboenje, tuberositas radii, na koje se hvata jaka tetiva
bicepsi.":

Donji kraj- ~t~e,;,_itas dist,;zis - je ~ogo masivniji n~go gornji;

ima oblik, donekle, prostrane piramide, kojo) je baza okrenu~,. distalno, .
72

.. '

. ;=:

:.-~

...

. a na njoj nosi zglobriu plohu za. karpa1u~ kosti - facie~ ~rticularis carpea,
koja je obino podijeljena jednim grebenom na dva _dijela: jedari za os
scaphoideum, drugi- za -Os 1unatum. _P-rednja strana _donjeg kraja. je_ malo
-konkavna, medijalna ima udublje;!iie-'-incisura ulnaris-za zglob sa .ulnom.
Stranja, pak, stmna donjeg kraja radit!osa je .konv_eksna, a lateralno se
prua prema dolje jedan izr~taj -:- piocessus stylaideus radii: Processu$
styloideus i itava~-stritpja strana ovoga kraja radiusa je izbrazdana uz. dunim brazdaihii-;---koj@"~~u- pomou .vezivnog tkiva pretvorene u kanale za
prolaz tetiva e!cstenzora. Na radiusu moemo razlikovati etiri takve brazde: pr~g, s ra~alne _(l~teral~~J. strane _E_!~1Y~L-gl..:_.!l.!J41:.l-~oris~_Q<?.~J!ci~)O.~.
---~_,_)~Xt~!!-..9.lli-:P--?!l.W.l.~,-~l?r"~1l1-~?~Druga brazda. Je ~ _tetlv~~....:.~?C:~9?-sl?~}~- ~!: ___
pi radiahs.:.br~V1~.... et._lp)-1gl..._.-,Trea brazda- za tetlv1!.__!!1-.~~-.l'~olh_ps
long!;_ a etvrta brazda je za ~etive m . extensoris -digii:orum: .li m. extensoris'"

------- -- ---------~ -----

. - ----rndicis.
-~-------

Sred~na -trup radiusa je trouglast - prizmat~an. Pokaiuje tri plohe Ltri .ruba. Plohe su mu: prednja, stranja i lateralna - facies anterior,
faCies posterior i facies lateralis. P.rednja je neto konkavna, a u istom
smislu je i itav trup zavijen kao cjelina. Na prednjoj plotini se nalazi.
foramen nutricium.. Liateraliia 'ploha je zaobljena a po prilici na sredini
imamo jedno hrapavo polje - tuberositas pronatoria, na kojoj se hvata m.
prona'tor teres a tako isto i dorzalno. Od rubova imamo- margo anterior,
margo po_sterior t margo interossea. Ova zadnja je veoma otra, a slui za
hvatite membrani interossei, ostala dva ruba su "?<~Obijena. Na radius se
hvataju i polaze ninO~ mi~i,
te-emo ih ovd_ie spCimenuti redom kako se
h,vataj~ odozgo prema d;>IJe Na prednjoj strani se hv~t~ m. biceps bra_chii,
m. sup mator m. flexor d~toru . profundus; m.fiexor d1grtorum superfietalis,
m. pronator teres i m. pronator quadratus; na ,lateralnoj strani se hvataju m.
supiti.ator, m. abductor pollicis longus i m. eX.tensor Pol'lids brevis. Na processus styloideus se hvata m. -bn~cllioradialis:J
Radius poinje osificirati u osmom tjednu intrauterinog ivota kao i
sve _duge kosti, tj. dijafiza perihond:i-alno i enhondralno, ;;t epifize se razvi
jaju kasnije eJ:1-hi:mdralno i iz posebnih os.ifikacionih jezgra. Tako su u donjem kraJu razvije jezgra u drugoj godini, a u petoj godini se razvije u gornjem kraj11. Ove dvije jei:gte ine proksimalni i distafui krajradiusa. Proksimalna epif.iz'a sraste s di)~zom od '17.. do 20. godine i tada kost raste
sam
. o na dort.jem kraju, a o.d 2Q. do 25. godine sraste i donja epifiza s dij,
._piom i time ~e rast Ojje kpsti za~n. _
.

Cr(k_ ,y:Vq

l ~a :e~~\

ULNA

Ji"1

/.

:.:x...-~ .A._~d qk_i

.
~liJ{. _,6eH'~-<-'-'vt.1_rVV'~

'

'

., l

.-:->t:;>(,:'\r( f_c;;:

Ulila je druga kost koja ini skelet _ odlaktice a nalazi se -tia m~dija'l
noj strani iste, I:: -!la -;nj.Qj)mamo dva-'
a i trup. Gornji lkxaj - extremitas
proiinialis _: j~~~ji!M~e 'za razliku d radiusa. mO.ogo jai JI egO distalni
kraj. Na ovom kraju ii:ruiino dva ve iirataja koji. omeuju ~eu sebe
zglobnu 'udubinu nazvanu incisura trochlearis . .Od dva izrataja stranji
je- olecranon, a prednji processu.S coronoideus. Olecranon je veoma masi~
van, za njega se vee jaka tetiva m. tricepsa. Processus. coronoideus je
manji od olecranona; na svO'joj ;prednjoj, strani- ima hrapavost 7 . tul!ero-

73
;:.

, .... .

: :..~.

::

sitas utnae, na k;djoj se hvata m. brachiai.is .. igiob~a pioha u fnci~ur~ trO~va qijela, a ta'j greben ulazi upravo u lijeb na trochlei humerUsa, t~o aa je :.u1na dost~ vrsto spajena humerusom. S lateralne strarie proeessus,oorb:noide!lSa ~lazi se j~
na zglobna ploha. incisura radialis-:koja ar!ikulira s circumferentia articulirys
raqii.. Ispod incisurae radialis nalazi _se ~duni'_ gie'Qen ...:..:. crista m. sf:lpiliiztoris sa koje polazi m. supinator. . .
. ..
. .

.. . .
- Donji kraj - extremrtas distalis - _je ve<;llna ma,~o zadepljan i ~josi
ime caput ulnae Oko caputa n11ll1Zimo jednu cirk~la~ti zglobn~ plohu -'- circumferentifi articularis ulniZe ....:... za zglob .S inci~l,ira, ulfuu:is i:J.a radiusu,
a na donjoj strani' caputa nalazimo: ravnq zglobni.!_ ploh11 .':1 obliku polumjese_ca. Ta ploha artikulira sa discu,s artit;ulari_s !q;>ji_'j~ 4iJeli od osjriqi.ietrum. S medijalne strane caputa odlazi dolje i' natrn,g procx:ssus s~loidellS'
uln:ae a taj je odijeljen od zglobne plohe caputa jt<dno1)1 dosta_ dllbokon,\. uciubinom za koju se hvata_ ve sponiep.uti discus_ ~~tic\ijiujs. _: : .
. ' _ _,
Trup ulnae je uglavnom trouglaSt, te P9_sjedJlje tri plohe i-tri. ru):>a, Plahe su: facies anterior,. facies posterior i facies ,mediti.Iis~ .N~. yolairioj _.sti<lD.i
nalazi se foramen nutridum. Rubovi su: :margo._antetior., margo posterior i
margo interosseQ. Prva dva su: zaobljena a margo ~terossea .je veo:Di;i otar jer se na nju-hvata membrana i in,terossea anteb~chii.. __ .._
' _
Kao na radius tall:o se i na ulnu hyatajti .znriogi il:i~ii, te ell_lo ih
nabrojati redom,. ozgo prema dolje:_ na p_redrij6j s'ttani
titberositas ul-nae m. braehialis, medijalno od njega m. f!exor giditqn.i..ID.'proti.mdus; li sasvim dolje m. pronator quadratus .. Na stri:i.rijoj sfr~.n"i: Ii,(;Qlec~onu'. m.
triceps .brachil,. m. flexor carPi ulnaris,
ancohaeus;h:D,. ''extensor carp i w.naris, m abductor pollicis longus, m,. exteiisor polJ-i~is: -IdriiUS, :m. eii:enso~
indicis. Sa medijalne strane pol.azi m. fleXor diglto:i:U*t}j#ifu:iidtis~ . : . '
. Ulna se razvija kao i radius _iz hrskaVice>DijamaJoJ.6k~taiia' u osmom. tjednu a epifize nastaju kasnij~ iz posebnih Jezgi1i; J:ezgia ia d.lstalnu
epifizu nastaje u sedmc:>J -~odini, a u olecrano11it. nataJe:A~o (ivaria.eSte gadine. Takoe:t: .i kod ulnae sraste s dijafiz~m prije. gonija .epifiza oci ~6 . do
20. godine, a od 20. dq 25. godine . i donja epifiza>J~oji p~ i: m9e gori:lja
epifiza ne srasti s dijafizom i tada imamo oleeranon
za5ebiiii kost.
.
.Na ove dvije kosti - radius .i ulnu ..;..:... piiJdjtt~j~ se itav .niz malih
kostiju koje me skelet ake. Njprlje dolazi osam .i;na.Iih kiatkih kostiju
koje ine. carpus. Distalno od njih slijedi. pet_ duill;=ko$tiJ1.l/.'koje se .razvi
jaju kao duge kosti i. ine metacarpus. Distalno od. ovih=-do~e ossa diglt~r
rum manus, za svaki prst po tri, osim ~- palac koji posjed~je 'Sain6 c{-Ylje.

clileaiis. je podijeljena, tizdunim greb enoin, na

na

m..

ud-

c~R;;;-L)~:::):p;,\c?-;-- __ --~..

Carp~s~_ s~~~JL~--~-~-I!l#.~--k,:~s_iiju_. Jer tu potrebna Diala,ali

razn'Olikiliibanja. Ove male kosti sti .poredane_-u dva reda-- proksi.I:J.iii.llll i
su. poiedane
distalni . u svakom po etiri kosti. One ii:.proks~oin
tako .da preQia .ulni i radiusu ine konvek5Iiu zglobnu plohu, a prema. distalnom redu ine uktivljenu u obliku slo~a s, tj .- na radijali:tom Ja:'aju je
dole konveksna, a na ubiarnom kraju j~ korikavna. Toj Zglobnoj plOtini
od~ovara proksimalna zglobna ploha distalnog reda, kostiju,.
dis_talria. piO.
ha aistalnog reda je prilino ravna. ..

sd

redu

74

Karp~lne kosti, Js:ao cjelfua;. irie svod koji je. konveksan prema dorsalnolst:i:ani', ~ konkavan. prei:tJ.a palmarnoj. Taj konkavitet na palmamoj
strani dolazi jo! jae do J.zni.aja tiine to ~e kosti i}.!IEit,t_kyrg_~ 'koje
stre preina pa1mamoj strani.. Te krajnje kvrge ine izboenja - eminen-.
t.ia. car i radialis i eminentia car i ulnaris. Konkavit~t J:~:m~~\!.J!j}!:_~
_cus carpz. aJ su cus ude jedni!D !igamentgm- retinaculum f1~Jcs9.rum koji je razaNt izmeif obje emi_n,entiae, ~tV()~~kana"f; canais Carpi,. kroz
koji prolaz(! tetive fleksora P..i'stiju .. .mi.JJ~n.ttit carpi"rli:diii.liriiie""liib.erc;u
lum oss~s scaphoidei i tuberi:;uluiu: oss_is rrapezii; "a e'm'itientiu C(lrpi ulnaris
ine hamuzus 9ss~riiirn:arr.r:o~~:r~~ft9.ri!1~" .
.
.
? --:u::P..f.Qkiffi~reailli: sliJedee kos ti: Q..J..iE.rftC!fEeui?J-'-Q.S_)~jtzgtum,_,, __
" os triqu~trum. i j_s pisifE!:!J!..tb:.c:eY:. dis~!!:lM..ro..JB.\; :.Q$..jr_(lpf!_'l.~tl.n.Y0?~.)r'!I!t:'?f!i:
a~i[11J;P.J."J.a'P!fqt~!!JJ9L1J~,!1..4lf:i1.11:.-

Sval<tfod-ovih kostiju z)lmiljamo kao kocku, tako da na njoj imamo

est ploha od kojih su dorsalri~ i palmame uvijek slobodne, jer ne dolaze
u dodif s drugim kostima .. Ostale plohe nose zglobne plotine, koje su za
svaku od ovih kostiju kafakte~cisti)le,. te ih po tome) prepoznajem,o. Osim
' t 0ga imamo je<i!J.ti openi.t4 o~.aku: kostj.. P.XQ\5im~~~~~ ..~ed.~...i.I!!.~Jl!..!l.~ .. ~
~.LJ>.~eu ~jYY... J>.lohu nego na dorsalnoj, a kod onih u...dis.W:.,.
nom redu je obratno; tj.' dorsalrta hrapava strana je vea od palmame.

~L

---..-.- ..... Ossc~ph~ideum /,

~~r

opre: fA.

. . ~~ye se t;a~o;jC,J:',je i:zc!,uoena .Po.put laice. ?n.a je ujedno ~..Jf.~

proksJmaln?g redf .Ef.Q!<.s.J.m.al,.b.g.Jl!I~~~~~~j<?~t~..l~ .k..Qll,X~~~ artlkul!J].
y radiusoiri, a dlst~lna strana; je konkavna i artikulira sa' glavom 'ossis
?Pl~dijalnl\: :strana je l,<onve"kna;-nor-i1a""seoq)i:iolino Tro"kutastu'
zglobnl!' plotiriil; koja je podijeljena na dvije fasete, jediJ.u radijalnu za
os ttapezitllll i jednu u1namu za os trapezoideum. Ulnama strana nosi polu~
mjeseastu zglq'brni. plohu za os lunatun;l. Posjeduje -jedno izboenje na palmamoj strani.~ ~rf.YJP. .r.t..:9.~~is scaphoidei - koje dijelom formira emi~en~iu. carpi raciiaE,s ... Pal. inama :i. .{for~ stran~- su tako.er. hra.pave, ali je.
:am.~.sJr.~a... ve'&_Q.~,dO~alne. O
v.e~cw,e~
~Cj ~Q.:.. 1

:aun
..

e" .. : ' i,-,.v.~o.A:H

\l ' '"-~.. ~~

ocy.

4:tr"" }!,e?."--""~ . ,

.Lit; -tl f!11I . .. "

\.

'. e . . . ~shmatum ;_'

;
.~~iJ/il
l--'
.
.@a. oblikpol~j~~~~. $]:cupa. s os :scaphoideum ~ormifii iglobnu.plo-

~~;~ o~.~-ef~:. ;fi:oksi~C?.:'.ipla k?_nye~snu zg).otnw plohu. za radi:..

l:C?~ .. (lisf:Mi(l ..]q~..I}.~?!i~ .. ~~ps, cap~~ttpn;. Proksimalno ima konveksnu zglobnu plohu za cis !;!::,aphoideuin. a uliJ.arnci neto veu i kvadratinu plohu za
os triquetrum..
hrap~va pioha je mala i grb~wa, a palmama je vea i .kon:vekstia ~1.:!_etositas cissls "lunati)~ Jednom uskom plohom ova kost

DorshlJia

,d9.<1~~j~_i q~.-P.2;1#~~-

7-~~-~--,-,.-,...

'.

Os. ti:,i.quetrun:t 3,
. ProkSi.nla.lria stclna ~ije ra\-ila; nego je dosta konveksna, a Q,.kontaktu
koji ju dijeli od ~~e.....m!t?l"J!.ie
izvijena;
a@_uli!:.a~s_o~~~~,:gadij~~9..im~ everouglastu zglobnu plohu Z:L9..L ..
lunattim. "(~amo palmaino).'ina okruglu plotinu za os pi~i~or.me-~Palmar~
no i dorsalno'je hrapava.
~
---~ __ .... --..
je

s ati'cus"iirtietit.irl.soni

strana

75

c-:::>
. <':::~;

Je ...

:t-'"

' .; ... ..... .

.._,.~

\..

tz<?t' f$lf?~J~14 p
Os pisifonne

't.

Os pisifonne ne lei ~ istoj liniJi

ostal~!!!.~<.>-~ti_It1<l. prvog reda carpusa, nego neto ispred Jpaliii.arno), fiilo="i:fillni dio erninentae carpi ulna{is: Veor.ifaje-mara:TSTin~ graku. 0-.!:a Ie~-ii r~ti.v~~ex?~if~_rpi U.~narp;:'
Na os pisifonne nemamo ruta drugo osim-Jedne olCrugTe zglobne plohe;,zq ..
os pisiforme su prije drali da je to sezamska kQst, tj. koja se razvija iz tetive.
im za sve ostale kosti carpusa moemo rei,:da UW: ~- iij~ye ili desne ruke. Za
pisifo1me su prije drali da je. to sezamska .kost/t]~ koja: se razvija iz tetive.
Neki autori dre to i danas, ali je Gegenbauer svojim istraivanjem utvrdio,
a je to prava karpalna kost, a dokaz za t~;;j~ razvoj .ove kosti. Ona se, nai.
~e, raz~ije iz .~rskavi~n~ jezgre, .i. to prij:~ nego to se
tetiva Trj flexd.
'
ns carp! ~~~a~IS U kOJOJ Se' ka~e nalazL
,
. O -~{;. (A,...C, ~rC{~

\.

\l.

_im

n~~~
i.[ trap~ium

,rf /

Os

_. vec:G-1

._

c z.r(.rck
1

Ova kost je postavljena izmeu os scapboideum i os met.acaryale pri..

":

quy;n.Jma ... .e~.lx:i. _zg~9pn~ .. P~ob,"i;:-Prqksinialil6 -se''iialazi trokutna zglobna

ploha za___~li- ..~r;~P.h9J9~1liD .. Pistalno i neto radijalno .je sedlasta zglobna

ploha za os metacarpale primum. Ul!llaniO imamo dvije plohe; proksimalna,
vea, artikulira .. 'os t:tapezoidetim, a di stalna, manja, s jednom fasetom
na bazi druge metanrpaliie~~-~ti;''Ra.ijalna strana je hrapava, a tako isto
dorzalna i palm arna. Na palmarnoj strani imamo posebno izboenje J_ub!!,!.Ulu~..9S.S.if ..tr.gf_l~~ti ... fOjemu se !? ~~ijalne s~rane b_razda ~ te~i~
.E! fle~w.,~f.P:.!",!:,~.~~~~,: ... su,~cU:S_. t~_!!dtms .~uscu{~ ..flexorzs ..ca[P'. ~a1UI.Jzs
Tuberculum QSS!S trapezu skupa s tuberculum ossts. scaphoidei iru Izboen]e~ emil'l;~~t_iE~ c_a,rJ2.i.J..tJdiaJis7
() 1
,..-<. -~,..... . ' . .,f j

s.

---;:-.--ll-;;.;Je..,

J (a_

.C

f&ol><"

.t. . .

~~."

Os trapezo ideum J ,

(e? :,, .' /,) f?

.

'.

In:ia etirl zglobn~ plohe i dvije hrapave. Distalna ploha joj je konvek~na"Cpoije1Jeffi!'"'-jeanim'"lagamm grebenom, koji je blie radijalnoj
strani, u dvije fasete Za. rascijepljenu bazu druge metakarpalne kosri. J:'.r.ok:,
~imam~ joj je strana etvrtasta i' .neto konkavna, a spaja se s Q..~.~_g~:. _,
'deum. ~di j alna s~a je neto konveksna, artikulira s os trapezium. UI"l!<!!nrstrana 'je podijeljena u dva dijela, od kojih je palmarni li"Orav;~~
i to je zglobna ploha za QS~!!!.~~- a dorsalni dio iste plohe zavija prema ulnarnoj strani, tako .da je
strana kaQ cjelina donekle konkavna (odnosno. prelomljena). Dorsalna i palmama strana su hrapave, ali je ovdje
dorsalna mnogo vea i konveksna neto preri~a radijalnoj .stn!D.i. ...

ta

rC-

r,,

,-.. .

<l2

Q.s capitatum_je

,~;, '. Os Capita:;;~

. 0'' ,/'. '-~~ .

jT~olumino~~.Jcost ~tt~~;:~.M_~hna1no ima gla-

vic~-- Ca[!.Ul:f!.~.~q,qp)flJ.ti~ koja je odijeljena. od .c:listiifiiog ijela-"kosfr .

jeorum uhn pojasom.-. c_gUyrn. l'ro~siinalnci na ~vici irria zglobn1,1 plohu
koja ula,zi u konkavitet ossis s~phoidei .i ossis !unati.' ~~ij; ploha

jmg_

tr!__~7t.~ . od kojih je srednja, ~ajvea!J~ ~~~-tre_C::.J:. ~e kos!:_i,:_,

(Cr~q:;': ~-u~, ~.eb .<\e ~~~tr~ 2 -~-e t:;_ e

76. .

.. -: .

...

. . . -.... . i.

.o.: .:.~- ...

. ... '.~. ~-- . ..

~~~e
od1jen:~;~g~1:-~ro!a~~~~~~~1f~:f-~;~j;!:~~~~
ravnalffiJa na koju se prikljui os hamatum. Dorzalno inia veliku, ali dosta ravnu hrapavost, a palmarrio' malu, alCizgrbljenu; nazvarm...~~b..er:.osiJas

lA---

~l_Eapitata -~ba koje po~i .,c:;cazi rad~

c.:~f~r~e
, l~.
'l"~.
. "( ..e~~
~
v LtYl , v
1'
o.
.
_
.
.
JL ..._
Ju
.J;.

..
~-

lt.
Os
hamatum
.-~JJI

,
1
'j.; .. . . . ... .
..-{.. /""v
- 'v """~

--

. Veoma se lako razlikuje od ostalih karpalnil). kostiju zbog svog kukastog iztataja - hamulus. :~-~.

Cis hamatuni imaoblfk.:eetverostrane piramide, s vrhom okrenutim

proksimalno. _J2.L~~---!!:.l/: os hama tum imamo dvin: zglobne pl~~e koje_ ~r- :.1 .s,
ti~Ju.....L!>azama etvrte i ~te metakazpalne kosti. ProKsiliM'fi1J"Wii"
1
dotii~~U?.Llml.a}g_Ij).~"'Ufnarna...tr..ana-"fe-f:ivi}ena anaic)gno distalnoj strawo~sis triquetr1 s. kojom artikulira. Radijalna srana je ravna kao i ulnarna
strnna-o5sis capitati. ~trana. je hrapava i dostra ravna, a palma:r- .
na strana je hrapava i nosi jedan zavinuti izdanak htimulus ossis ham.ati, koji
je upravljen prema palmarno.i strani. !lamulus__fti!pa' ;;. o"piSiforme' ini:
~rrz.i.E.?!!lli!- carpi.ulnaris.
- - --:
Sve ove kosti su graene iz spongiozne kotane supstancije, koja je
obloena slojem kompaktne supstancije. Osificiraju enhondralno kao i sve
kratke kosti, i to svaka iz jedne jezgre, koje se pojavljuju poslije roenja
ovim redom: za os capitatum i os hamatum u prvoj godini, za os triquetrum koncem tree godine, za os lunatum u etvrtoj ili petoj godini, .za
os trapezium i os scaphoideum u petoj godini, za os trapezoideum 1.1- estoj
godini i napokon od osme do desete se pojavi jezgra za os pisifo~e.
Koji put nalazimo na mjestu gdje se sastaju os scaphoideum, os trapezoidel!rtl i os capitatum jednu prekobrojnu kost za koju dre da je analogna ..oS. . centr.ale kod drugih sisavaca. Osim ove se nalaze na carpusu koji
put vie prekobrojnih kostju.

G. METJ\CAR:PUS
Metacarpus se sastoji iz pet drugihJ!:osti - ossa metcarp#~. Nalaze
se u draiiuSakrivene':"-Na. svakoj od njih nalazimo dva kraja odebljana i
corpus - sredinu tanju. Veoma su l;llizu jedna Q.rugoj, tako da se neke
krajevima i dodiruju, a poto su im sredine tanje ome4uJu.. iz.P:!e~!-1:. ~~.!?~.
prostore - sp_atia_iiJ:Jer:ossea metacarpi - u kojima su .$mjeteni .musculi
interossei.

--~--- --~ ... ... ~

Corpus metakarpalnih kostiju je neto zavinut s konveksitetom prema dorzalnoj stra,ni. Osi,m toga je donekle trouglast. Dorzalna sttaria kod
etiri zadnje me~!JIP..~ kosti je na 4istalnom kraju iroka, a idui proksimalno se suay~; d,S);\.~f ne pretvori u greben. Po toj- trokutastoj d!)rzalnoj plohi orijentiramo kOst i raspoznaj erno na prvi pogled da je s . ruke,
a ne s noge,
jer .none metatarsalne kosti ne posjeduju ovakvu plohu.

.
Proksimalni odebljali kraj se naziva baza. Dolazi u spoj s karpalriim
kostima, a i sa susjecl,nim metakarpalnim, stoga e sa strane. imati xruile
fasetice po kojima ih diferenciramo.

-:.:-

.... ~ ...

..

. })~nji_ .(cljs~). kraj. zo:r.:c:;.~e:.~~~i{~ sl'~~m fa.lan~om prst?-.

~~~ut .J_e sa_~tr<ln~ _ka?- :~P-sJ.~ei:l:.. alj.
~-a Je .dor:za.Ino. ui; a: l'a~mamo
Sin. S obe strane .una- Jedilu malu. udub111u. . , . ..
.
.

*q

:
DB:- bismo; ~ogli nie~~a!Pe .k.?~_ti. p_repozriat~ f po ~roj ti '<l?r9ie -~e
od radijalRe strane), ~ora~o.im.zna_ti,~P~.ijalrc.. ozria'k;e.
l; .. : . ..

C.t' ../~/~-'-\"'rv'-;''

Osmetacaq>aie.primum.
. -~ . . _:.. .

L/'~{::

C.

r c.(:.-(A

... .:,~i\

Os metacarpale primum je . n_ajvl?ltimizioznija m~takarpal~~- kost. Na

dorzamof'"Strarri--trop-anema frolilit2~~i?I:?Jlu. :Kao(>.ia!e;:nego'";']e:'-itava
ploha r.aVDa i iroka. :Na .bazi im~ jednp .J?~dla5tu plohu ](pja aji~ s
isto takvom :na OLY:!!P.eziun,.. Ta .ploha. je podije_!jena na .~va. dijela, ran:
jalni dio ir!- JlOdlO~itiji, .. a ulnilini. 'd{o _ui .i ~-Strmij~; caJl~t. artilcizllr~ S. pr-

~ffi

falangom P_DTPe
._

~-

. ,., : . :

, /

- . ,_. ._:

. . . os :v~~e Eun~u:n

BE

:}(--~7~

>

r~cjepljena

~./"',

. Ova kost je dua o'd prve.

jOJ 'je
u dya kraka, izm&
u kojih ulazi os. trapezoideum s kojim :utprul.ira: Du p: .ktak. se nil.J.azi ulnarno i na .svom vrhu nosi fusetu:~ os -ca~itatum._~a~
_,.Oje::upravljen radijalna i ).}()Si na vrhu fus~tl;t. ~- !)_s. ti-ap.eZJ,~~ ~ ul:i:\arnoj strani
baze ima jo jednu fasetu ~~-essis~~~J~ii:;:-; . ' . ':
j)",
krak..

",j{ ..

. .

. . o,

memca~IT~?~T, ' ':'/

Graena je gotovo jednako k.ao "diti~- _inet~~i-P?fua kost,'ali joj baza

-niie rascijeplJena, nego na radijalnoj strani ,(bai:e) -~_,_~dari:_g_q_~~ ~
pro_c~$US.. styloideus os#s metacdrpaziS-:tenii ~ .-ria J!:oji se hv~~:t:.f muscuextensor caprl'riidialis-brevi;;:Oslin .togi --~Dia s. radij<tlne strane baze
jednu fasetu za drugu metakai-pai}lti;: a: s. utliafne. strane dvije fasete za
etvrtu metakarpalnu kost. Baza ilf-tikulii-a $, <?S :apitiituny

t;,'-r

Ius ..

.. - t

Os ~ea~al.e 9-u~

. .ova kost hna na l,~.

!/e.{. .
< '

(''':.":. .. )

zii~bn~ plo~l}~~:i>k ~~~t#m; .s ~4iiii!Ue ~tra-

_ne' dvi1e faSete. koje odgova.xitju

oxam d#j~~># .~ ::meta!karP~llrioj. ko.. :.. . ..

:.

sti, a. s ulnarne strane jednu .,fusew_ za 'os' me~~~~~: qujntum..

':~~~;:~~~::.:~i:~t:t~~-L: .~
Os, meta$Pal~: qUiitttlfii' ,: '

:
..

: .

. :. . . '.~.... .

..

! ;..

: :/.'

,, >~

.. ~... .~.:

.~ ":

: :. ......

. .:. ,

Kod ove -kosti imah)o. na .bazi. iglqbnti plohu. za _9s .hanlaturil. na ra-
dijalnoj. strani. baze hDam.o -~eru:iit: o~ ..:qUaftiim;.. i$tarnol'. s;ttani imaino je~o. izboenje -: tub6f..osttqs .os~ .trl;etacarpi quinti .,__
koju. se
hvata-m.eJenS<>r.carpiUlnar:fs; -~-:- .-:-.-.;~\.":- . --~ ;,_ ,:._~:':': ~--:.
Kod svih .ovih .kos~ju, b):o.se;_iz :pl'l!dijjeg. vidi, baze su ~ito .graene. Jo moem.o._spom~ut(f.ara#:Ha ~~-Kod,~~~rLti:a,d.nj<1.).9sti se
ruilaze na radijalnoj str3ni ). ~lf:em.--~sif~jJr~~-ea.rptiS4.-,a k9d.:pj;ye .s.e
niazi na ulnarnoj strani, a ..tPravljtif je ~~~,!$,ii~.~- .. ~. :~:

na

18

na

/-.~

,_

'-~'-

r
.Na me~iilile

..,

falange, koje ine-skelet prsti

ju. I~a ih etrnaest, a tasp9reene\~U. na 'svakom prstu po tri, osim prvog
koji ~a samo dvije. Na njima. nema takvih rarlika da bismo mogli kazati
s kojega je prsta ili s koje .je Illke. Jedino lito moemo .razlikovati to je da
je pnra (najblia Il}etakal"jlalnoj .. kOs_ti}, dru_ ga (srednX"a) trey,a kr_a_jnj_a n_ a
vrhu prsta)..
. .. . ,.
.
. 1 ;.~.
~
.
. .
. . .
.
.
)..._ )<.Yfi't-~ ~
.
. .
.
.
.
~
~
~

l'halanx. proximalis
,,.,!
J.-:A.
~
kosti se

~~ovezuju

tfk

:P~ksn;ale . falan~e iin,aj~ corpus pol~cilindriati; dosta irok, s dorzalnol:P. . stranom konvelqlnom, . a pa~marnom neto konkavnom. Baza basis. phalangis - (pro.Itsimalni kr~j) je neto odebljala te ima. jednostavn.u konkavnu zglobnu plohu ~ factes articularis _ za caput metakarpalne
kosti .. Na dista!nom kraju imaju zglobnt,i plohu u obliku valjka - trochlea
pha1angis - koji je slian valjku na; humcrusu, tj. u sredini je udubljen.
Sa strane tog v:UJka n.alazi se . po. jedna udubina u kojoJ se hvftaju Hgamenta collatera1_la;
--
:. ...... . .
il
1

j -

. . . ve.4, 8 rtrc

_ , ..

. _. ._. _ : . . . . . .

Pb~nx media

"'11

f [ J",c;z lj

'j';:J; -::( e

Srednj~ fal~~~;s~ pt~j-~ rie~o. prve, inae su po izgledu potpuno jednake njima, jedjrtO: ~e:x'a+likl!-JU po :z:globnoj plotini-na proksimalnom: kraju. Ta ,ploii.xla je r?spijepljena .iu\ _dva dUela jerlninl' grebenom, koji odgovara_udubljeRj~ na v~ljk~ ~~~hiea ~~~k~hnalne falan~).
"~J).,.
!l
l
/'-:'--( . .. o:J.-L
.. Pha~D_~ dlsta}is V :;:
/'~~-\.

.f ..

. . ... A....

-~-

-,.

..

. ~ .. :,< :; ... ;~

vy;-

. .. .

t_

~/{r'1'~ic-

..~

-,\,.

~-~/

---;}

_J?is~e ~~ge (~od ~n:?g ~rst,n e.! ruga}. su najmanje i naj~a_e.

Zglol?_n,e plohe~pa; proks,'J~lil~''?: ~)e:v~mn su im jednake kao _kod ~rugib
. (sreqnjffi.) fill~, tj: ~~~je~lje_n~'.~!l_dva dijela. Ccn-pus .im. se stanjuje prema Qis~Om . kraju_.na\~~j(!tfi se naJazi. hrapii.:v,o zad~bljanje...:.... tuberosit~
phalangis distWis.f Td,;l!debljanje, '!ie IUtlnzi veim 'dijelom na palmamoJ
straii,i, ~Oim j~:;d(iks~ri~::.~~- do~ &latka.

t);. Jl~~v~~~~~~~#~~~~~geepm::.=~~o~~~~:!!:

<Ive augekos~

:i@ju 1;tF~~ :;da posjeduju epifizu samo na jedno~

ne' ~;,ol:la ka6):Jf'u~::ko~~.:;Odtlh kostij~,-ctruga, tr~ etvrta 1
peta': ~etakartf~ kost :~JU- ~p~ . na distalnoii1 kraju; a falange na

:kraili.!.a

pro~i.,malno~ 'friia me~~::~ost tm.a: epifi2;J.:~na proks~om ~

jU. pijafize pOinju oko~tavau ko~Fem.-dtugQg mjeseca intrautennog ivota, a jezgre .q;;;ep~;.s~. jii!vJjajt,t. ~~. oko 4-6..gQdille; S~tu s dijafizom oko 17-18. godit?.e. _ ..( , -~-: .: . ,
.
.
~ ._ .
,
. ' S obzirom na 1CI%Qlj~taj 'ep~, <Utalo se da prve meQ!karpalne kos. ti uppe p~;.: negO .da je.,~.: ~yi.fon sam. od' 3 falalige~ ro. meutim:
ne~ stoji, a -~o dokaz sl~ :iilj~~ da se :kod prve. met,akarp~e kosti
kojf.:P:Ut raZvije jezgra
QiSta.IP:o.m kraju, a tako:isto i to to se u ~t
ll-U razvija palac od tri t,itan~e
koj~' mogu o.stati i 'za itavog ivota, ili to
,-_ ..

tn:a .

79

l
l

~.

,
:,

.,:

obi~no do~~,

..... -...

~i.t-i:tteea~:te.~~

j)

se
strastu,
:samo jedrih falangu. Jo
dokaz 1 to da prva -metakarpalna kost Ima ISh odnoaj prema meu.k:ota
nim IUiiima (nn. 'interc,>ssei) kao 1- ostale etiri -~etakru;;paine kosti; >--_;;___

-~:.: .. . KOS~:DONiiH EKSTREJii~ii-e:~-:::-------:.

.Skelet donjih ekstremiteta . tine slij~~~~-''~-S,ti: _ os . co:ca.e,. koja ini

femiif;,:!k/He(.D.atkoljeniee,: tibia. i .fibula skelet potkoljenice, zatim sedain. ~cis~ tars~d. pet metatarsalnih kostiju .i etrnaest falpnga, koj!i ine ..\ili:~let:stopala i prstiju. Jo nalazimo
jednu kost u koljenu,- patella, ali omf"ne:.tlaj"e pbtporu skeletu.
Za. razliku od gornjeg ekstremiteta, ako ne zatinamo patellu, broj
kostiju donjeg- ekstremiteta je za dva 'manji nego kodgornj"eg, jer je.zdje_lini'pojas-sastavljeli.bc(jedn:e:k~~tl. l jer U tarSUSU imat:IJO sedam umjesto ..osam' kosti karpusa.
-

zdjelini obru a odgovara scapuli,

-ZDJELICNA KOST -

OS COXAE.

'Os cox.ae ini zdjelini !{)Ojas, te je straga direktno li vezi sa os sac-.

rum, a sprijeda sa os coxae druge s,trane. Obje coxae sa os sacrum i os
coccigis ine pelvis ili zdjelicu. .
os cox.ae je irOka masivna kost, izgleda nepravilno zavijena, ali su
to zapravo tn -kosti koje kasnije srastu: os ilium, os ischii .i os pubis.
. Ove-. se kosti spaja}~ ..na mjestu gdj~ b_edrena kost iri.i iglob sa: zdj;
linom kosti. Na tom mjestu, )lalazimo.
vanj~ke s"trane velikU udubinu,
tzv." acetabulum,.

.
.
. . ----:--:-:---

. "?,:

. ... ......

_ : ,

...

.... .~: , <

.., ''...-

'. \
';,

'

...:. ......

. -~ .. -:

.. -~ ossis ili_i, crista ilia~a, zavij~~l!~~9va S, veoma je --.._\

masivan, te na njemu razlikujemo tx:i linije: labium internum, JiJ:J._tMI.:_ittter:... ... /
media i labiwn externum. Za te linije se hvataju irOki miii trbuha. Spri- :
jea svrava cris-ta sa izboenjem spina ilio,ca anteriot: su erior. ~spod ovog
rta nalazi se jednom udulSinom o lJ Jeno izboenje'- spina iliaca. aJtt~ri- \
or -~nf~ri~r.. Na stranj~j- strani zaY:ra~a c~i~ta -takoer_. s_ a dva __:ta ~oji .su_ ,r
odiJelJeni malom. ~.<:lut?mom, to su ~pma rlwca post~r!9!,-~~h!!!.LSPJ!!lL ..
i_IiqE;._ f.()~_t.~~i.?.r)i!l!!J~t.' l.sp~d donj_eg stranjeg _rta kost J_e ~ezana te _ina l;ld~bmu t~c~tJ.r.~._!,52l.~f!E.l,'ig,_.~tqHJr-, ~ ne~o 1~po~. od~JelJena sa__ .Sl!!!_l~a
__ .. :
i~C:':!C~-dt~<J_1 ~ nalaz~ s~ manJa}~Cfjibma t"!:t~ura tscht~4tca _mmoL.
_
~-!i dolJe. Je fossa ~ih'bca odiJelJena sa lznea arcuata__od ostah
_
.
dijelova 'toxae k()Ji u@:i.vnompripadaju.os ischii et os pubis.
r\f Drugi sastavni dio ossis- coxae je o~t;bjj. Njezin trup se ~alazi, kako
~6 spomenusmo, u acetabuluinu gdje se sastaje. sa- trupom ostalih dViju
kostijU. Na._gornjem <U.k!l:! ossis ischii nalazi se prema natrag gore spo-
men.u~ zyina fsclziadica !~je~ inci~l.l!?.. ischi~cJ!~l! .!!\~~.!..,~~-~~-<:!_::ur~:
is~~ lrup prelazi Zllthnprcma rtapnJed !!..!.~ osSt.s-tscht~!-.
koji neprimjetno Erelazi u ramus inferior ossis pt}~~~.:._Na kutu ~4k ~-sastaju cor.pus i ramus oss1s !selili nalazrse-lirapavi tuber ischiadicum
mi.icfmaTmasn:fin tkivom.
-------------

.. _

obav1Jerr

, -:~~. Trei dio ossis coxae je os pubis kojoj se trup takoiler nalazi u acetabulumu, a prema miprijed i medijalrio odlazi ra.mus superiqr oss_is p~1Jis_,
a taj se prema dolje i lateralno nastavlja u xd/iiii'T!if~ri'orof{$~pU,l!_is. Na'
ramus superior ossis pubis imamci blizu acetabuluma 'ii'a gornjoj str~
jedno izboenje, e!!#r!Wft! iliopectinea, zatim jedan gr.e)?,.en, _p_~g~_rt o~s#__
pubis,. koji se prema natragMtavijau linee arcuata, a sprijeda svrava
sa jednim izboenjem, tuberculum pubicum, na kojem se hvata lig. inguinale (Pouparti). Na kutu :koji ine _dva dijela ossis. pubis nalazi se c1aep:"
ljanje. koje na svojoj medijalnoj strani ima facies symphysialis preko .koje
se vee sa istom kosti s druge strane.
------...,---.
Trupovi triju 1costi sastaju se, . .kako smo relldi, u acetabulumu.

Acetabulum. je zglobna udubina na vanjskoj strani coxae. Meutim,

ne dolazi itava ploha acetabuluma u dodir sa caput femoris, jer je aceta~
bullim u sredini vie udubljen i brapav, to je tzv. fossa acetabuli. Zglobna
ploha ima oblik. polumjeseca, te je
facies lunata. Prema dolje ima
acetabultim ~~~ ~~ra acetabulL U Iossa a,ceta6~i. inse~_liga
mentum cap1~_femons koJ~ vCe graVU femura. AcetabulumJe in w.vo pove~
an hrSkaviDiiD DJ.b?m "'7~,~9~.acetabulare, koji se na ~jeStu gdje prelazi
preko incisura~ !i4etabulf z,oye ligamentwn trasversum. acetabuli.

. Imamo jo
ob!~~~w-.);oji omeuje sve tri kosti,
Taj j~ otvor
opnom, ali Qna ne zatvara saSvim. taj
-p:rostor zbog
otvora na gornjoj stiahi n~ sa&taju~ "Iiego ~
mimoi!~ i'
otvo:r sulcus obturatoriils, odnosno- in vivo
canalis obtwatorius, ~z koji prolaze ivac i krvne ile.. Strafnji nib f~
~e D($taV1Ja U QUstD..Jl}Jturatoria ant;. i. sVrava- na tubercidum; pu~
bicum. -Na svom. poetku; pak, ima jedno _izbOenje.-tuiJercUtum ob,tur4itijj~
post. PredD.ji. se _rub fo~~ nastavlja u crist9 obiuratorii -!:'~a-

nazvana

um

81
.'

.,

se gubi na m.edi)alnoj strani oo?me; 'a na svom. poetku .ima . tubereulum

obturatorium ant. Oba tubercultuna slue za, inserciju membrane obtta-a~
~--
.
...:._
.. .. . ,
i~va coxa, kao sve ploaste kosti; sastoji se .iz spongioze koja :je
obl<~ena ~-slojem kompaktne .. sups_tancije. e< , . .
, . -~
Os coxae se razvije iz hrskavice; i to . iz tri glavna dijela i neko)iko
sporednih.

:.

u treem mjesecu embrionamog. ivota: razvije se jezgra os ili

u etvrtom mjesecu u os ischii., ~u P.etom_ u.os pubis. Svaka se kost raZvija .sasvim samostalno. Jezgra Se nalaze U trupovima, tj. U ace~bulumu,
gdje su ujedno ta tri spoje1;1a s _.trokrakom hrskavjnom zvijezdom. U es_toj godini srastu dvije man.je kosti, te se .-:to stanje ()dri do dy_anaeste godine .kada poinje okotavanje hrskavine .zvijezde .~te se ~ori os <J.eetabuli, a u esnaestoj godini, kad je zdjelica potpuno for.mi.rai:ia, .PV:e se. kosti potpuno srastu i ine jedilu jedinstvcntl os cbxae~ KaSnije: nastanu .jo
epifize na cris ta iliaca i tuber i~hiadicum. To. sraste. oko 2Q; godine i tada
je rast kosti _potpuno zavren. ;..
"
.-;, ,_.

..

.........

u.

..

um,

Na donjem kraju skeleta tru~ nal~zim:o j~d~ ko~tani .ob~ koji

.teinu kime na kosti nogu, a sast;avlje.J,lj~~od ossa: coae, os sac
rum i OS coccygis: taj dio skeleta ZOVe l! e pelvis. Ul; zdjelica:-~
qjJ~limo~~is ~.....;.: (:V~lik~ ._zdjelica), .:pelviS minor - ~.
(mala zdjelica). Pelvis maior Je gornji di(t1(oji; Se~,~azr.-n:;neau:-avije iiliie
ossium iliuma pclvis minor je donji: dio -~oji'$EbnaJaZi izmeu os sacrtlm i
donjih dijelova zdjelinih kostij~. U gmek.oiOiii,ii;- ~~:utinii) u lijt:ilikoj
praksi pod imenom pelvis se misli samo ria~viij.drUgi dio zdj'elice: 'tj. na
pelvis minor. Taj je dio vahiiji nego gornji, t~'. emo .'se i ini ria nj o~vniuti s par rijei. .
: .
,; , .. - .:: i.,~
;
Pelvois (minor) je omeena $prljeda ~ :Q~$a coxa~:,a straga s os. sacrum i
os coccygis. Na mjestima gdje :~ema kO~e, Q~~e ~alaze s~ jake sveze
~ta sat;rospinalia i Z~gizinenta s11itftiz!.befa!lii. Prema ~9re .i prema
dolje je p~o-su.,.~rtui"a ~Ivis :superior i apertura PeJyis_
inferi2!"_,__GoJ;Uji otvor je ~ JiifiJom, :~oj~ uj~_o ini_ i gr_amcu izm
dUmale i velike. zdjelice;. to k lit1en termhial~ '
kojof ia;zlilgijeJ119_m
~iiela: pars. sa:ratis, pars U.~~~!#: li~~;:~emiinidif.; J?.p;, -~c;l.
lineae tenmnaliS se .ZOve 1 ~mea arCUJJta, a p~ .:PP9~ se.. zov:e_ 1: pf!Ctlftt qssis_
ubis. Linea teiminalis e. ~~:JC&d}il{~kaitil; a drtiki" kod
~od mukarca e :~na sli~~rcti. koje 'i:i.ai~tlm<i'.D.aslikaii(f:Jia' ~
za igranje a ~~ f-en~ je eiiptikog ob~. tai(o~a :sl'rijeclli: ri1l' c;s pub_is ne ini kUt, .nego bei ]wta J~~:elazi jedl,i~ -.u drugi1 (desna'. i_..lijeya)d~ao .
.to se linea terminalis razliku'e.oblikom ko(Hri.Uliraca 1 1' kOi:i';felia'+tako
se raZlikuje i itava zdjeliea :z~ toga .tc:('Zjenca.~i$~Pspolrie.'~~i:,JDU- .
karca 'i fene}r;oji imaju tazliite;.funkcije~;:Kod:.'!eiie!1e!zajell~;~~kioz
koji p~l.a2i dijete p~ pc)i"9Qajli,;:stoga. ona 'uioral'bi~:tako'graeD_~f.da' "e
pravi smetnje .prolaZU. djellii.je glav~. koja.:.j(f najVC;)liiij)itiozmja:-r;J~o
pravi smetnje. Pren;la tome teme? ~pj~Ji .c:laJ~:;%JCli.~k?<J.':~~~r
~ i ~ n~ kod mukaraCa. :~e ossitil9 ili.um!Sii~ kOd ~e; bag;pren~a

na .

:to:.

e l:iteralno, a tak.o isto su v1se razm'aknute i ossa ischii. Kod mu~karaca

promoll'to~j.jurn jako stri
liunen. 'zdjelice, kod ene je prilino zaobljen.

Dpnji rubovi ossis pubis 'iatvaraju kUt u~ulus sub~tib~c~ koji je takoer
kod .. ~;mi karaca otriji (oko. 752, a kod ene je . tup Jl o ]"_~_q:__!2_.}_Q~), a
poto se :tu nalaZi jo i ligamentum arcuatum pubis koji zaobljuj e jo vie.' taj kut, kod ene ne govonmo Vle o angtili'i"Su'nego o ..:.qf.E~. 'e_z!!?.f!.;_.
Rekli smo da je zdjelica kanal za prolaz djeteta kod poroaja, a da
bi lijenik. mogao unaprijed znati hoe li se poroaj moi izvriti normalrio." mora poznavati p~omjere.enske zdjelice i mora ih osim toga znati mjeriti. Qvdje emo spomenjlti najvanije zdjeli01le promjere.
. . f:iajdiJi pj'~)er je' diain'etar ir~~~.tt....k,ojl spaja najlateralnije ta
ke Iinae terminalis; Iznos1 normalno 13,5 do 14 cm. Dolazi za njim diametar, . opliq.ua :erima koji spaja <lesno sjecite Iinae. terminalis i articulatiorus .sacrOfiia~eae sa lijev9m eminentia iliopectinea; iznos 12,5 cm. Zatim
9-olazi fliametar obliqutl s~'cunda koji waja lijevo sjecite Iineae terorinalis .i
artkulll,homs sacroiliacae sa desnom 'eininentia iliopectinea; iznosi 12 cm .
. : . )rilamo dluje' ~onjug;;iq.: to je linija koja ide medij alnom ravninom, a
spaja, gornji .r:4b 'Si.mfize s~najiiboenijom takom promontorijuma; ova
je linija: cf:uga oko .11,5 do 12 cm, ali. to nije najkrai promjer. Najkrai i
p.ajv3,fuiji ,prcifi1jer zdjelice je..conjug'ata vera, conjugata obstetrica koja ide
~a stianj~ stfo.ri~ siinfiz_e neto ispod gornjeg ruba do na naji.Zboeniju
taJ:tl.!.P~9mo~t?.?Jun:ia; .iznosi oko 11 do_ 11,5 cm;_ k~~i je_ za 0,5 :m <;>d
COnJt1l!atae. COnJUgata,.vera se ne moe direktno IDJerltl, a ba nam Je nJe
na dli.iria potrcbn~. 'jer 'j~ to najkrai promjer, i jer se kod osteomalacije
zdJelica .stisne :u stnle'i:u ,od naprijed prema natrag. Ako je, naime, !taj promjer dug: ll eni.- porOaj e
moi iivi'iti, ako je krai, nee moi Da bismo~ 'mqgli izmJeriti taj promjer; sluimo se drugim pomonim prc;imjerom
k.Oji:j(.}~st~tiio.za.tScmvooi od diametar mediana, a to je conjugata
diagopalis. koj~ spaja donji rub si~fize s,.najizbocnijim mjestom promontorijwna. Taj .p~mjer iznosi 12,5 do 13 centimetara. Mjerimo ga tako da
prst9r,n. idemo, ~nalni~ putem do. promontorijuma i zatim ga izm ierimo.
l(ojl:ptit.,n~mQ moi d<'.taknuti prQmontorijum, a to znai da je kanal ~i
ri i:l~go, i:lofmaiiio,... to pak ne sni~ta. 'Jo moemo spomenuti tri manje
v~;-pr()mJetli; a: to su~ onaj koji spaja unutranju stranu simfize s kutom M Cis sa~turii .iii:. b?Iie ~ sreamom treeg sakralnom segmenta <oko ~
1.2 c~);;prugi J?.h'pr~ilijer bio or.aj koji spaja donji rub simfize sa vrhom
9~S.if;~fYgis:.. ~,~~,,.izilos~- oko: 9,5 cm, ali to ne ~meta n~ta,'jer se os ~occy
g:ts_,~o~e,pom.lcati prema sacrumu.. Kod poroaJa se, nrume os coccyg~s poprc$3. .ii~~gii/tak9 da taj' promjer bude dug oko 11,5 cm. Trei bi
proJk)~r ~io. o~af:koji' spaja tuberii ischiadica (njihove unutranje strane),
a izn<>si oko ll cm. . . . i. _ .

'' , ,;)l?,r:ema svitn . oViD1 pronije~ se ravna djetinja glava pri poroaju
te,se-uvijek ~j~ tako da. najdUi .promjer glave bude u smjeru najdUeg,,promjem ':idjeliee. BuduCi, pak, da su raznim vis~ najdui pro~Jet:l.. zdjeliCe 'u ,razilim smjerovima. to.'jejasno da, e se djeti~ja glava za
vrljcipe _poro,aja okre~ti prema rijim3... .

.
>$ad. imlllii,q jo da kaemo par rijei o. poloaju zcUelice_ u prostoru.
Ifugcfvremena: se:lnislilo da Uljelia stoji u takvom. poloaju cia joj gornji
Otvor lei U:.horizontaliloj ravl:rlni, ali to nije tano. Zdjelica je prema hori-

se

makne

83

'l

,l

.. ..

r<

,.
J

z<>ntalnoj ravnini nagnuta i:a~o da s -njom ini kut .od 60'; O~$m toga, spin~
iliaca anteri or superior i simfiza. ~ee u jednoj te istoj._ vertikalnoj frontalnoj ravnini, donji rub simfize i vrh ossis coccygis lee u hori:z;ontl\llnoj rav,
n..ini, a incisura acetabuli se nalazi na najniem mjest~:~ s. ob;z:irom na ostali
dio acetabulu.ma. Muka zdjelica je n<~~?;nuta za nekoliko stupnjeva manje
nego enska.

FEMUR - BEDREthAAV
upoznali kost koja kod don'jili eklfremiteta odgovara scapuptil.i (os coxae) a za m se kost nadove,iij~ bedrenjaa femur. 'To je tipska du-.
ga kost (oko 50 cm). Ima najdeblju stibstantijti compactu .. Udebljana je
oba kraja da moe lake artik~rati. Kod nje razlikuje~~- :cory_!ls (dijafi_za( i dviL.lo:!ti~.!~.!!L.~~L
. .
.
Trup femura - fOTpus femoris je ~g~vnom E:e.uglast 1 lagano ukrivljen sa konveksitetom prema naprijed, koji je jae .'izraen kod ~na. Nova
nomenklatura spominje samo n'l....~J.~!!gjQj..,.,su~gf.!eR@. - ]kz.ea~
Linea aspera se~astoji iz dva dijela: Iabium mediale ( ltzkf~~JJ.late.!f!!.~, na
koje se hvataju miii bedra. U srednjel!l dijelu su o~ usne jedna uz drugu. Dolje divergiraju zatvarajui polje nazvano lE_~w!i!..fl.a~ _frema go..
re se takoer obje usne razilaze. Labium laterale ide ravno prema :n:oc"
hanter maioru, te se -ispod llljega proiruje u tuberosit~.,gl~~(l~_gdJe s~h:Va:
ta -ni. gleuiaeus imaxil;nus. Kod veoma muskuloiilli ljudi ta hrapavost Je. dosta
izrazita, te se zove .. trgg~~Vt.~t..t.~r_~i~... Lab ium mediale ne ide prema trochanter minoru, nego zavije mimo njega .~.E~~i J;! Ji~~IJ:f~t.lrtJ~!Ja.IJ-!.f!!!.c.a~
Ispod trochanter minora ima jo jedna linija koja.rcte prema dolje ~~u ..
~abium lat. i "~~q._I_9_j~i'!ea pecti!!~g ...na ~~Jt;. ~.-!!v~ta.o m..... pect!~~~ e~
sto se"ilii"liii.ea aspera na.~azi glavni ~<E'~en. nut~.Jemura.
.'
----- Extremitas. proximalis (cranialis, superwr). Ovaj kraj 'je zadebljan da
bi la.ke mogao artikulirati a sastoji se iz caputa, collwna i dva izrataja
trochantera.

C4p_ut femoris je zglobna tijelo u obliku kugle kojim femur artkulira s acetabU:iiiiii(;.ffi ~a os coxae. Zglobna ploha zauzima tri etvrtine Irugie.
N_l!., sre<lj_Ili.caputa imamo jednu Iilalu udubinu fov.!.9 capitis femoris u kojoj
se . privrsti !ig. cap).~QrJ~. U fovea capifu Se
nek9lik0 .
malih otvora -za-~frvne ile, k;oje dol~e preko lig. capitis femoris. Collum
f~J.lijedi iza caputa. Odgovara ana~omskom vratu na humerusti. Co1- ~
lum je cilindrian, blizu caputa je uzak, a prema corpusu j~ proiren; osim
toga_ je sploten u. s~jeru od naprijed prema natrag; Na donjoj strani colltnn.a uz corpus je osobito odebljana: SJ!!?stantia eomP,acta. Colllllli Zatvara ..
s corpusom kut koji nije jednak ko:l muikaTa~'-flroa~.-.J<oci ene je
taj kut blii pravom kutu, a kod mUkirca je :tUplji.=ro'f.~~:ztlog toga to .
je kod ena zdjelica ira nego kod Iii:ukara~ .J;i~IJ)ur iril skelet' bedri!, a
poto su koljenablizu jedno di-ugonie.- a _i~j~Ji4;i{i:,~,iroka, mora: femur biti
n_agnu~. a ne okoni.it, i mi zbilja vidnio tJa?i:M~if{ypiayljen -sVojim trupam
od Iaterabi~ strane pl;'ema mecJ:ijalnoj. O 'tJn(ffiQC"'ilagt"bu':oVisi fveliiiJ.a
-kuta--izmeu osovine vrata i osovine trupa femiira;'sto' jerzdjelica &nd
to su bedra kraa, to je taj kut blii:pravome.kutu::Taj kut-izziost'mae
oko '130". Zbog DagJ."ba Vidimo da te osovina ;trupa i' oo\lina, !iloanja :n.e po.:
d udaraju, osovina trupa ide u smjeru istog; a: meJ;!apg,ka J~p.ovina.; zgloba
ide:kroz. Cta,r capQ.ta, te se :dolje.
u. ~ossa ..mtei"CQQ.O.y~Jo;ia:,sj)oovinom
'
. .
. . . .
. .

Ve s~o

nilazrooii:':no

84
':

':""

. ;__

.~

.'

'

....

.. ':. ,.

trupi: iexnur:a, Na mjestti gdje se .sastaju collum femoris i corpus femoris .

nalazimo dvije kvrge, jednu veu i jednu manju - !T.chanter (obrta)
i
p!aior et {Ig~ftan!e~.,.'!:~':()!:. Tr~hanter ~aior se nalazi -~ter~o .i gore u
;
smjeru dijafize, a trochanter mmor stOJI !forzalno, med!Jalno J.. neto nie

od prvoga; Na trochanter minor se hvata mi. JJ~soas, a ria trochanter ,

maior sc hvata m. S!!J.taeusmeofi.iS . U;ninimus. Izmeuti'ochanter maiora 1
colluina nalazi s;'udubina~ fossd. trocha~tterica..._- u kojoj se hvata vea
grupa miia. Sit s"tra:rije str!:lne, iimeuboba-trachantera. se protee jak
greben arista intertrochanteric.a, na koju se hvata Qt quadratus femoris, ali
je cri!?.t~<vie-p0jaafijlnr()~fi4ntera nego izboenje proizvedeno-- ovin1mii
eril.. Rji_:prednjoj s.trani, otprilike na granici izmeu colluma i cor-Pusa, nala.
zi se ve spomenuta linea intertrochanterica, na koju se. hvata .l!g~.!l!_q~~!P..9J~-:_
le.:..!3~rtini,~a taj" nan1 ligament .omoguuje da stojimo dugo vremena usprav
. : _._
l'
no b:z umo:a. Trochanter maior je jedini &ornji .<;lio kaj~ se n;toe palpi~ati,_ d.Y.l(J':1: 1k 1
a toj_: osob1to vano kod preloma femura. l~ 7JI.(J.OJ1t jtUf.Ctd. a, f'I.PiVfA t.;.v: pthfi,,lrt;
c.Ji!:tremitas distalis (caudalis, inferior). Donji kraj femura je odebljao i ~~e.!.ll.
to neto vie nego gornji. a to je zbog toga to. u koljenu dolaze u zglob sa
mo dvije kosti i to tako da su jedna na drugu. nasaene. Pored toga moraju
plohe biti veoma iroke, jer bi nae svaki as skliznule jedna preko druge.
. Meutim, premda- je .ov'! Jedan od najnezgodnijih zglobova, vidimo ~a su tu lu../c.
Juks~cije (iaenja) naj*ee, a_to zbog toga ~to kos! osim kolateralmh veza7 8f 1,1n, ,.,/,
ima 1 tzv. unakrsne sveze - ltgamenta cructata, koJe su tako graene da u . y:,,{,
svakom poloaju noge bude jedan njihov dio nategnut i time je ovaj zglob ' '
veoma vrsto osiguran.
.

Q.debljanje na donjem kraju femura je J??dijelj~no.~.~ dva dijela koja

osobito jako stre prema natrag; to su conil.vtus tateratis i cojiiJY.liiKitiediatis...
a~lnase'Dt~z:g10"biiu plOtini.i:.-Ispred''Hi''dvaCLiJcia-zglobne p.lo he !coj a
prip~daju kandilima nalazi se trei dio facies patellaris, na kojem lei patella:, a o~ii_e.li~~- j(! qd 5ma d"fii.JIIJ4t ~P.~.pl01iesdvije linije~ linea
---c_.Qrf!!:x_lof!.f!!.e!la.rfs _m~di:4.~is i linea condyl~P.~tel~ri! lateralis.. Facies patellaris je podijeljena na dva dijela jedriom udubinom. Latera:lni dio je iri i
Strmiji. Patella ne lei uvi~ ~tacies parellaris, ve samo kod poluispruenog
Ji:oljena, doK'" 'kod potpune ~ije lei na samim kondilima. Kod m3.ksimalne
~~renzije iei patella .u jednoj i;llitkoj jami iznad facie5 patellaTis, nazva:noj foos~
sa suprapatellaris. Oba. kandila omeuju izmeu sebe udubinu - f~ss.t~, i11ter~
~euvoma udubina. Ova je f<;?ssa ;prema .. natrag .omeena popreenom linijom~-'-linea intercondylaris, "!!:oja je dijeli od facies popntea:-s-.v~j- .
,
1
~~:s~J_oonog__~ial~og k?ridila i neto poal~e noj~ je kost izboedi~aln'
te- i-

r)

~o~~if~~dii~ ~cij~Y~~~;!tJi~l~ddU:~:,:Jiu-~ hv:i:

:t

tetivom jedan dio m. adciil,cioris rpa~lSP@"liit~.Qg::epikondila nalazimo jednu jami~ ~~u se vata ~Radi mehanike zglo~ kondiH su ~~j~i op .~:wrijed prema natrag i to nekako u formi spirale,
. prednji dio p"oJi~~::~usu,. srednji po manjem a stranji po najmanjem.
Zapravo ta liniji:' jct'tZ'V:~evolveltta, tj._ kriva crta koja ima bezbroj centara, a
kada se spoje svi ti centri jednom linijom, iezultira o~ jedna krivulja slina
. donekle prvoj, a zove se evoluta. Ako bismo mi sada kod ovog zgloba imali
samo kolateralne sveze, one bi ba usled ovog zavoja kondila bile u jednom
mome.ntu .potpuno nategnute, a u drugopt potpuno. olabavljene i tada bi .se lako mogla desiti luksacija zglop~. Da se rie bi to dogodilo, imamo u fossa in-

85
.

'

...

oj"

..;, {~>:Z-:~-. f

-: ~- .. , ...::7 .

;--:"',

tercondylaris ve spomenuta ~g~enta eruciatai koji su grat!C?~i .tako~ s~ ~

za vij eni sami "oko svoje osi, .. a. zatm:ijedan oko dtugog. Prema. tome.. u sva- '~f
kom poloajuovog tgloba nalazi se:bareni j~dan njihov dio,nategnut. Medi-. . ~.
jalni t:ondylus ima Osim OVOg zavbjjl jo jedan, a tO je zavoj 0k9 meUVOr_
ne udubine (oko fosstrintercondylaris): ~togii~e se oko me(}ijalilog kondiia.
osim fleksije i eksteliiije vriWi rotacije, .ai ujedno nam taj zavoj pomae da
prepoznamo s koje je noge bio. femur, ~o. imamo i sa01o. jedan kon dil. Ako . ,i!
drimo femur okomito; itzglea'naatt''da je mecHjalni kondil dui, ali. to je samo prividno, jer znamo da fe~ur !!e stoji u tijeiu:~ertikalno ..Jj,ego_koso nag.
'l
nut prema vertikali. . ; .. -~ . . ':. .. :.. ;_' . . : :'' .. . . ... ,;:: . . . '
rl.s
Femur je graen ~O' svaka duga kQst .._;_ dijafiza iz kompaktrie_ supstan~~
cije a epifiza iz spongo~e. Dijafiza ima ''ii' sredini, JD.edula,rni'Jran~. Spongioza u epJfiz:ima nije postavljena kako bilo, nego '.sU Ianiel~ poreane izvjes~
~~
nim redom da bi ruijJaJemogle od91je~ti.~u~.vlaku,'f~:~~ ~ele u:gor~
njoj q1ifizi poreane utri sistema koji'iti,t.J !)d jecme ~~ k_osti na:diugu i
~
time prenose .teinu tijela 'na substantijucompa;ctU.Qijafuei ~ komp~tn:a sup,,:,
stancija je na donjem dijelu colluma osobito 4ebela. Budui da su te lamele
~==
poreane tako da kao neke ti-aveq;e prena!a.)u ~u i .p~tisiik,na' $Ubstan,
ciju compactU, zovu se trajek~~rij~ 1ed~ si!ltem ;tij(trajekt(>rlja ide u smjeru
od najvie-takeglavefemJ,IracJonako':X1:Paktn~supstancij!friiJ.d,o~jo}'straru
e
..
colluma. })rugi sistem ide od tr~ter .~ora;. na 'doriji~otilii1J.ID.a, a trei
sistem ide od- glave fem~ na latemmu smuiu ki>inp*~:e :Sltpl>t~cije. -Sa
mjesta gdje je kompa~ supst~cija .~ajd~bUa,:.-_tj. sa :d.!?njeg. !fijela colluma, odlazi jedan greben ~ompaktne suptanc;:i)~,pfeipa unutra; to .je .tzv. Merckelov greben. Takoer, i na onjem:lq;ijti;J~uta.'natazinlospoiigiom~ sti,P::
stanciju.
tu postoje,sru:no ,4va sistem_a .i:~~tb!fa.-i' to jedan: vertikalan i
...
jedan poprean sistem, ~oji -tivaju
se :.Ji~_J)i y(rti~~Jamele rastavile
'
(npr.. kodskoka). , .. ,:. :--' _; .. :.;;..:_-.'-;;,_,):/':::.'.=:: : .. :..:,.{.,_..-:o':...,, : .
Kako kod femura~ 4}ko i kod ostali!'i ko~tiju. ~3Iazimq .~:Ve sisteme _lame..
la- traiectoria, a-osobito kod malih -~o~:,kostiju kod koj~ se c:Iio.teine
:i
prenosi na zellllju, a drugi dio teine na pi;editj~i(fi:J.oge.. ,:. . .:: . . .
. Femur se razvija kao duga kos( if. dijilfu.il pe.rihondra!lio i eilhondralno, a epifize enhondrahio iz p()Sebn~ Jezgara: Dijaoza o~taVa. u .OSmoj sedmici embrionalnog ivo~.1ezgre ~ ep~as~javljaju.ka$~je; u glaVi fe-.
'i
mura na poetku.cfruge.goome;u ~~r:m~or,.::u ~j g~;.a: u troo'
h~ter.min~ru ~14 godiili.:oko l?:. ~~~:S:V~:_te'jezgre.~rutu s di.'jafizom.]
te Je time zavrieri. rast fet,nura: naproksihi~~-:~~ju, Na c:J~njem-i<dis~
nom) kraju st! pojavi ~() ]edria j~ 7;i=d:'azUTt;ti;,oo donjeg ~ja hinileJ:W!a
koji ima vie jezgara.~ je jigra ~siin_.tog3.: ~~.-:n:~uds~)!l~die?nu. Ona
se naime javlja 15 daDa" prije ioc!~ja i j;t.{.:Jt;ajjju~inia kotiS~ti Veli~u .
od S mm,te.se prerila.'tO~emok ziJati ~ili:je:~~j'~te na Vrlj~e:r()~o..Donja epifiza :sx:aste ':S dijafiom pk;o 2j}, godine, tj .. JmSnije nego: pi'QJciimhlna.
.
Kod humertJSa. je to. obratno, prije sraste diStalna ~pifiza .dijafiroti:l>a kasnije proksimalna. .i ... ":: . .. ,, .: : . ...- ' -... ~.: .:o:;, . ',> .->> ,;:< ;,: .~.~_:;,.~;c;;~.:::;F--,,r,_.;.;_.,
Kao. ~jenc:a: tako ~o i}e~ur. nije)ednak:~O l1lp~~_IJ~~~ .ena.
Kod ene Je. kut .JZmeu ~ovme vra~ i trJ,lpa blii pravom- kU;~;a .usled' to:.
ga i usled fuine zdjelice;.SU kukovi:kod ene iri neko. kod rliu~kahi~ Kod
ene: udaljenost. izmeu crva trcX:haDtetii iZnosi -oko 40. cm.~ a'icM tiilinraca
oko 30 cm~ Naprotiv,.kOd.n;lubraca ~u .tam~ iril:_(ko m:ukara3:'oko45
a kod ene oko 35"ciil)....
:,_. .:,: .. .,.
.. l:<_;;:<);:,_j(~.
'

}!

1
l

ali

. 86

da

l
j

j
t

i
.(

:1

i
I

i
(

i.. .-_:P pot~~n~ci im=o ~je kosti. k~a i u podl?Jt;tici

!ihia i fibul'!:. ~
ov(l su dvije .. os na
Jevuna odeblJale, .te u sredim omeUJU meukotam
pro~tor - S2,atium irtterasseum ~ruris. Taj je e_~or' z..w~ mem?~an?m ..
meinbrana int~rossea cruns
koja takoer slui za polaz1te m11nih mb
1rn0 l ona na tti1. hbia odgovara radiuSu., a fibula ulni. One su' gotovo jednake duine, ali su pomaknute jedna prema drugoj tako da fibtlla ne see do
go~11jeg ruba.?biae, ali zato ide' vie prenia dolje.

TIBIA t/jP-J;'/11 '-'l

. Tibia je d~~kii. kpst, dosta masivna, a odebljana na oba kraja. Postav-

ljen~ je potp~o 'vertikalri.o. Na rij oj razlikujemo dva kraja i trup. .

. . ~tiemif4J.Proximal#.

Go~ji

(proksimalni) kraj je odebljan mnogo

jae

nelt>..distafuf Na.nJemu'Jialazimo kao i na temuro ~~ondy~

lateralis i condylu$ medialis; samo ovi nisu zavijeni, a zglobne plohe im se
iial~e..samo.J!ii gornjoj straru~ Svaki kondil ima jednu plohu. Medijalna plo-

ha je vea, bubreasi:a i donekle:koilkavna, ali ne onoliko, ni izdaleka koliko

je k;onci.U fem:i'Uii konvekSiw:. J:..ateralna ploha je trokutasta, ravna, a u stranje# dijelu konveksna. {(onfm!encija izmeu ovih ploha i koudila na femu-.
~.;,~e. ;popiinja;'vil pomou prstenilit11ltvi:oa... nazvaniii-menisci (meniscus) u
siellipl izmedu.ovih plotma nalru:! se izboenje- eminenho. mtercondylaris,
kojW ip.~. dvije lcydice .__ tub~(.Ql!:.(f!.:.I!U11.t.~r.c.ondylar:e. Jatepue::I:tilb.er_q_ulutii
in.fe:tcondytiijj tnetiial~ i izi eminentiae intercondylaris ~-~-P.?
jedria)nala ud.ubma, areaint~ndylan~_.a~~~r. i ar~,_i,n_!es~_I1<:l:Y~s_pQ~-
i,erl<:?t}~~a I?I"?~~~!U;koji se"naiazHZineu medijaliie i lateralne zglobne plohe
~a.,. ~~dg~[e4tta ~: .nai;W .sPriJeda uz medijalnl;l plohu i uz rub k~n
~dl11ga.~~UZ.med.iJalnu.plohu 1 uz tuberculum mtercondylare medta-

,~~j~~~i!f~fu;~v~i;t:: !;:J: Tvij~ev~:~~~ihm::=~~:~ ..

.~.
.J
Y

nalaZi ispre!l 'fi.lbe~uluma intercondylare laterale, a druga (duguljaSta) nalazi

se iZui~t.i. d'va:,.fuberculuma, tj. prednji dio fasete ispred tuberculum intercondytlire: medi~e; i a Stran]i dio fasete iza tuberculum intercondyiare Iaterale.
zbOg joga t~~~se hvatit8. biieralnog meniscusa nalaze veoma blizu, on se
~Ci'~j3Jto:.:P<>lrilC!ltk ~e,ijalni se,.:pak, pomiu tek minimalno. Jo imamo
d,Vij~ :f~et~; ~~,_i_!l::,.j~i)_. sprijeda, a: drugu . straga. Prednja se nalazi uz rub
me.i#J~e. ~q~~ plq.h~ !zuieu prednje ~te. za meniscus medialis i strap.jigJ~~ete ia)ti~~ lateral.is~:a:na tiju se hvataJJg~_g:q,c;:~~!~!L~'~Ij~.
~~.ill- !ie,p-~faseta: ..nalaZi sasvim straga, pa rubu gornje plohetJ."biae, izm.~u.J.atel1!l,#~:~i.medij$e zglobne plohe, a na nju se hvata lig. cruciatum
~~
a.ti~de
'e om~~ dobrdno .~~ ~~ -._~8!!=
tn. . . . ns~~o/ta~;~-<!,t~a IUDana pre JOJ strani
se u.a. ..pavo
~~p. ~j~ tilbe!ositizs_iWlie-:-. ~ koje se. h~ta j~ teti~ m,5luaM~E~~
- femon.s :(J.ig,.~ pate~l: 'takoer 1spod margo. infraarlliculans, 3Jl ~c;!y!~latrnilis ~Jedna !z~~ost, 1'*erositas tr<!Ptus iliotibiolis (GmiY} n~
.koJ1.r},.t:<.. hY!,_f!l tractus ilw!tJ!zcilzs
~ae. Ispod tuberculuma
-D.al'azi
zg1.9pna p1,9~~J~ibulu:jei:' fibula)1e do u_zglob sa femurom.
;.;;;;,~.:._-::-Donji kraj je takoez: odebljao, ali mnogo Irumje
n~ey j.:n'?kSi~lnt N.a svojo(do~joj s~ ima zglobnu ploh~- tacies 1!-rti-.
~ za talus; koJa je zbog toga konkavna u SmJeru od spriJeda
p~~ na~. Na medijalnoj strahl.ovog kraja tibiae nalazi se jedan .izda-

tascwe

se

87

.:l .. ;.... ;

... :'.';:-

..

n,ak -upravljen

prema.'dolj~~ ~:;ploten u p<>prenom.~}e"-u;.. toWmall~lus _

111-fdlal~koji je na lat~ralnoj striuit. gladak za medijalnu zglobnu plohu'ta-'"'

l~va ploha se nastavlja u faci~ articularis .inferior. Na .dorzalnoj strani
malleolu5a nalazi se jedna brazda -:- sutcus malleoli tibiae :--..;.za ~vive m. -~-- .
t~alis

po:;terioris i nt:.texons,. digtorum Iong~... _.Neto Jiterillaio:,..Od: ove.. se.

za. tetivu m. fiexofiS hmticis lon&i. Na la.te~oj s.tra- ~
ni distalnog kraja tibiae nataiimo-. inc~qr:q fJ..b.1P.arls udubljen<> hrapavo.polje
na koje se prisloni fibula; jer tu
postojL:zgt6'6, ne'go se samo fibula Primi ~e i odmie ka ili od tibiae. Izmeu njih se naliw neto masnog tkiva.

rTrup - corpus tibiae - je tro~g~!l~t -:-:- prizrn~tian. ~~ i

'tr_t plohe t td ruba. Plohe_s.U!..ja.C~$Jb~ialis, facies !ateralis i tacies poste"!i!i.4
~
Na facies medialis nenalazi se.nijedanniiic nego je pokl"Venasamo koom i~
i potkonffn tkivom. Ova je strana praktiki vana, jer kod preloma-kosti ta
'
e kost odmah izleteti van, te emo imati ne jednostavnu nego kompliciranu
frakturu kosti (otvorenu) , a tu je vea m'!gunost infekcija..
.
.. , .
Facies lateralis i facies poster.ior su dobro zatiene miiima. "Na facie H
posterior imamo na gornjem. dijelu koso pos~vlJ.enu_ linifu.::-unea m... solei;..
K:o.ia ide od gore lateralnopreriia dolje i tnedifaillo, a slui za polazite m, ,J"
sgleusa. ~pod te linije se nalazi foramen 11YID9Yln, upravljen prema dolje .r:i naprijed:1ibb:vi su slijedei: margo anterior, margo mediaJ.s--i.:majgq.J~h.
teross. Prednjrrub
margo anterror...::.-n.a:tazTse sprijeda p~m. ZaVi"
jen je U obliku slova S koje okree U gornjem dijelu konkavitet lateralno, a
u donjem dijelu konkavitet medijalno. Medijalni rub je dosta jasno izraen,
inae nema nikakvih osobitosti, a lateralni rub - margo interossea ~ daje
inserciju za membranu interosseu..

:.
;;
Tibia je graena uglavnom iz kompaktne. kotane supstancije koja je !
osobito debela na mjestu gdje se nalazi margo anterior. Epifize ~kao svag- ~,.: _:.
dje tako i kod tibiae graene iz spongiozne kotane sups~ncije, u .kojoj larode stoje uglavnom okomito, a mari dio u luku, t~ povezuje jednu i drUgu 1t
stranu.

'

7
Dijafiza tibije okotava u omoj sedmici embrionalnog ivota, a u epi~ . "
fizama se jave kasnije posebne jezgre i to u gornjoj epifi:zi dvije,a, u dOnjoj 1'!.
jedna. i to: u gornjoj epifizi se jedna pojavi odmah poslije r.oenja m nepo~
redno prije roenja, - iz ove se jezgre izgradi skoro. ita~ -~; ... ~
jezgra se pojavi oko 13. SOlfine na mj~tu gdje, e biti tuberosibl$ .~piae,' -~

se odmah spoji s onom prvom ~inei gornju epifizu. U donjoj ej;iflzi'Se ja~~
lja jezgra u prvoj polovini druge godine, a sraste s dijafizom oko 17._.gQdjrie.
J.
Pro.ksimalm,l. epifiza sx:aste s ciijafizom rieto kasnije - o~o 20. ~e, tj~ uP. . :t
ravo obrnuto nego kod f~ura gdjifp~.ksimalna eplfiza l!raste:~je.od.~
l tal.oe. Prema_.tome, noga Od, 17.do 20. go'dfue i'a$te u:p.@j~J.:X kOljena;.JrO
n~az1 JO Jedria ..&razda

ne

t,

!l

l;-

l ~. ~~r- . . .
.

na

S?mlem:~;:;z '"''j~t-:

J1,

,:VY.&!{:rAft~-.{~~t:~ '': .

Fibula je 1allka kost u formi tapia k,oja: se Daiazi J.atenilni:h>d.:tllifae,'a

sluiamo za ~vatita miia~ Ne dolazi u zglob. s fem~m; .te p~' tome
ne nosi nikakvu teinu. Na istalnomdijelu sie~ dubljeriego..tibia/tl'srediD.i
~tanka, a~ ~~-1?-~~~~!JJ~~--~j~g~~QL.~!!!_!o:aja_i_
trup. Extrenutas oro~ z.Qve se 1 caput ft"bt~1.'~~.'n}emu iinam_o'~- -~-
..

88

::

:~

::~. ~~ ......t::t._,......: :_.~ . . -: :..:....~>:~.;;,.-....:.\:::.."~:....::?'ti:.:.:~~ -"'~.-~;~ ... -

'

.. ...

. , . ,':\ ;ii;S\:.

r:~~ ~"~~;,~.;~:~.;;~~~~ m~l~.;!~ij~

prema gore\ Lateralrta s1:rlllla 'Caputa: je hrapava, a 1tava .je hrapavo~.t.~~W:~J~

. s m. biceps femoris. Extremtias dt.Stalis je odeoljan kao i proksimalni kraj,
atije-.sploten u transverzalnom smjei'q. Ovaj kraj formira malleolu$ lateralis
~
koji na medijalxioj strani hrta zglobnu plohu facies(imc~=::~
~ lateralnu zgloot:t:u.pJ()li~na talusu .. .Iza o:ve plohe nalazi se. jamica- jg~l3......
1 tnalleoli ;lateralis k~ ja gleda medij alno, a u njoj inserira. lig. talofilffi'lare post.
} ovniai:j'Cjamica~slui za orijentaciju kod fibulae. Ona~se iiaiailia-on)em
l kraju:-*a~J:ag i medijalno. .J>()y.~e jamice i povie zglobne. plohe, a takoer na
medijaiilbj strani:, nalazi se hrapava konveksna plol)a koja se prikljui na in
; cisuri fibu,!aris. Zglobnih ploha za tibiju nema, jer one ne prave zglob. Na
~
stral:!joj strani malleolusa n~azi.~e brazda:- sulcus malleoli lateralis - koj. _",jom idu tetive musculi pcroneli (fibularis) longi et brevis.------~ ' ~. @ezli ~f4lle nemll: ~i~h nar_?~tu~-aet~Ij'it:"Na ~jemu razli.kujemo

~
jg.p.JM_)aterali.S, fac'es mediali.S ' facr.es postenor; Na ~~c1es. P9-,S.:. __
tenor se nalazi fciramelfnutt:@...um~_na -@~!i_'iiieinisiiilii"mo ]edan uzdu.
.--m ~eben, koji je di)eUna-dva dijela, to Ie..mt;rgQ...inter.q~sea, na koju se hva
ta.membrana interossei'Crui'ls:-OVettfplohe ine tri otra'brida:: ~nargo .an.te~m!!YEJ~_i 'mqrgQ. i?g_~~~'.!"r.;:::__:-~~~-- -,---
' Dijiifiii fibulae poinje cilkotavati u os-moj sedmici embcionamg ivota, ci drugoj g odim pojavi se jezgra za donju epifizu, a u 'etvrtoj godini javi
seje2lgi'a u gornjoj epifizi. Donja se epifiza spaja s dijafizomoko n. do 19. godine, a gor.rija oko dvadesete.
Distalno od tibiae i fibulae slijede none kosti, koje su graene sasvim
analogno runim kostima. Djelimo ih na tarsus; metatarsus i ossa digitorum
pedis. Sve none kosti su postavlj~r- okomlto na tibiju i fibulu. Kod ruke je
carpus slabo razvijen, a metacarpus i falange su jako razvijeni. Kod noge je
ob~tn(); ..ko~ ~usa su doqro razvijene, metatarsus i falange su slabo raz
vijeni. To je nastalo sekunarno. a ~o prisljedica rilzliite funkcije.
"

~.

'J

TARSUS

.A.

{_,

,. -Tarsus je sastavljen od ;Sedam kostiju. Dijelimo ga na dva dijela medijalni i lateralrti.. U medija,lnom dijelu ima pet kostiju: talus, os w;wiculo.re i ossa .cuneifonnia. Ovaj dio tar$usa nosi tri prs~. U late.ralrtom dijelutarsusa imamo samo dvlje kosti:calcaneus .i os cuboide14m. Ovaj dio nosi dva laterafua -prsta (etvrti i ,peti). Sad emo. opisati- pojedine kosti tarsusa-onim redo~ lcako dolaze_. od proksimalnog prema d~~om kraju .
. :::

.... Talus .. _:

~i~-~i~@~~~~f,J!iasi~. ~tb-.k~st ~. k~joJ. r.Wikujemo 'prednji

. ~ntn/iiWf/*f.,_i~i; V~W<t::.~,pus_t.ti...Q!?a ta dijela su
j . .
. jelom.-:- .colltmt taZ~ ~itava kost :ima doiJekle kubini oblik~..te moemo mi.njoj razli{covati' est j>loba::'CorJ)us ima oblik neto ne'priwilriog 'Valjka -'..l.f'.!!chlea -tali. koji' doe uklij'eten izmeu oba malleoltisa. Na gOrnjoj plosi vi&ii"o ziJ,ffun:u plohu za tibi-ju- faciJ:S..superior..Uoch.."
~tali..= .. koja zauzin;la najvei ~o.gornje' 'Plohe talusa. 'Konveksna je u

vezana ..

,:

89
.. :.'

l
'

smjerp odnaprijed preina,li~a,, ~ ~o~Y.Iia.bd de$.ri~ n~ lijevo osim t

ga: je sprije~ 'ira. a .~traga -~'::Kaci stojimo. uklijeten ~e. iri 'dio plo:e ..:
fq:
(tr~chle~e) :Izmeu dva', m~~lus~. ~.' kad hodam.o, . onda se Izmeu njih
nll
ulaze uzi dio..

" .. .

bc
. Prednju plohu .ta.I~sa '.z*uzirllii_ .P.otp~\no tacies ar.ticularis navicularis,
koja se nalazi na kap_ut ta)!: Na ..don:o straiu-~mamo 3 zglobne otine
SE
koje pris~aju na anal()gn~ plolie ~a ca!c_an~usu: aci'c.~ articularis calca1"iea
ne
t(1 1tcri0r, inetfia i posterior.. F~cis -~Ui~or i ~edia se mogu spojiti u Je u.
su
Izm~"u fades IiR\~llLJ:O{a~_$:,s.:pg_~tex:o~;_n.~lazi se ~ra~a. - sulcus tali, koja
g!_
-sa sulcus :calcanel na: Ca}~n~usu :ll,ll "StnUS tarst. FacJes articularis carca=
ne
nea ~ten~r Je_ konkavna;. -.Na 'd~n~oj_ :~tran~ taltisa,_ tf ria medijalnoj stra~
dc
ni . glaVice nalazi se zglobua. plO:.~_tl}a::. :~;a ltg.. ~can~9navicUiare, nazvana
b
facies aritcularis. pro {igqmento calc@'l~Q.I'f.~E!g_IJ,.;;>;, . -.--..N:
.. ... Na. stranjoj ~~Ltrit.is~\nal.a?;~9 ~Jcid'~n ;llastavak -. processus poke
~ter.ior tali,_ koj~i :~]:Vire Jc:~qice ~....!/!.'?.!!;cu!~; _Zatera'te-t-tqjJ:f!!..if!.C:.
n(
~bercultjiii!aterale mo~ postoj<rtl. kao ~ost - os
"lt igomtm, .. fim:eu dva. tutier~ulU;nill: :~al~!.::_~ J>r~ : su!cus tendinis
musculi .flexoris hall!lCis, !q~gi; u:_1,c:oj<>.Hie.nalaiLtetiva tog miica. Na me l.
.rujiiliioJ s.fraru:talusa '1mamzgrcil:inu..}>lohu: ia :tibijalni _malle!llus. _..,.,.u facies
malleolari. medialis. Ova ploha. $Jfi ~arezu. Ispod nje je ki:lst prilino nra:Cll
~strani t~us~ .. 'nalazimo. ope_t jedriti zglobnu plohu-~
(e;
~!
. kzi tCbui;nla. .J f"is zj[:lZred
k~~mi
lasta, vea i ne_to iskrenuta prei:na i~re:'J:,ef::ti'a. jednorti izdanku _ pro-_
kt
cessus later.alis tali.
u

~~~

vi
sa
.. l..

. . Cai~eus je jedina .kbst;

Ji;oj~doili,ruje zenilju kod 4oda, Straga je neto vii nego nil prc::cinjem dij~l~(':t~ji dio ini' corpus calcaneL
I calcaneu kao talus "iina.'~.donekle knbiriioblik; te moemo i na njemu
razlikovati est ploha. Na ii:Jmjoj';sti#.rl vidiiri~tri zglobne plohe koje odgovaraju onima ila dorijoj st~i talu~~; to su::facies articUlaris talaris anterior; media i' posterfor.: pacie5:~i;ticiila$ ~~pqsterior 'JC lCOnVekSna:a lei na granici nieg''i 'Vi~~g ijda_:;~clirie~: lznnidu f{lcies posterior i
. fuoies 'mediae. na13:zi. se -~<;Ia' '=:: Su~cs:"~icimei:._-, koja-~ S.ulcus. tali ini
udubinu ~ sinus tarsi.' Fades m&fla_ Jei 'ili;t._:jednom iZd3nJs:u ~ sl!.tet~ta~.
cr;iir.Un. utalar~ ' koji j~ up~vljeri pre'ilia iii.~Ja.InoJ. striuii. Facies medii i -fucics anterior mogU. biti sJ?pjerie kac;!'i na. taiUu.c I~ facies posterior se
prua hrapava plotina: corl):uia cal.ca.Ii.~L i;: . ~- >' :
* .
';
Sfr.an,.ji dio c3.lcaneu5aQii_.til,be~ Calcanei,_koji na 'l,onjem dijelu ima
\j
dvije kvrge - processU.S la({~talis i pro~us medialis tuberi calcanei.
;';

tilrsusa

::::- ... :' ... :..._... .

. ...

.~_.; ... "'.::.

.,..:~ Stranjastra.I)a.Oyog,tl,l~ra,,.je

~.-~~~--~

.. :._,:_..:.;-.:-_,

-:.-~:

.: ... ......... "'~Jo'

na donjoj 'pol9vful ht.q)ava, .a

na gor:
njoj polo:vini.~t:lca. Tojej:I,)Og ;toga:'i:o.,Se-. na .gonjoJ': polo:Vfui hvata. ~tiva
-J:!!USC!lli_. ificipitis s~ae~(~e.?,~!>_,Ac~illi~?:-~ ~-;.g'o.fu_ioJ _poi()yftii. ~~--pai~, bur-.
sa-teildinis ca:l<:anei (~CJiQUs).; Na~.donJOJ ~tranLalcaneJI.Sa ne~ mta na-

=~.:::::~;i;~b~;~~:r!~~;~~~e; -~~-~~~~~~~-; :t:al9Jl~i i

. .

90

pro-

lj t
1'0

ke

PI
et:

st

-~

;' g~
;{ gc

\"f

m
d1

i ~~

t
i

-::,.-:
._,:-;_:.

;_:

... Ptecfuju sttanu zauzima rl !cUelosti zglobna ploga za os. cuboideum

faciesiidi6tlaus. .Q!boidea; Qya je.,jjloha -veoma izvijena~ a 'slina je onoj
~riquetnim. Os triquetrull:r '64govara calcaneusu, a os hama tum ku~
boidr\.oj kosti. :
.
. . ":

;Na> medijalnoj strani Calcarreusa imamo' ve spomenuti nastavak su5tentacuium: .~ koji strli .kao .baikon, a slui za potporite -talusu.' Da
nema sustentaculuma, tahis bi veoma lako skliznu.o s calcaneusa. Ispod
~:
sustentacuhi.rnli nalazi se bf:aiI?. - sylE_~ tl}!}E]t!is m,. fle:toris h~!!lf!_)on
gi za. tetivu dotinog miia; Iza:te !b!:'~de n~ se ostala PlOtina callcaneusa:7.koja je Iia oyom fu.jelitii konkavna prema medijalnoj strani, inei
doriekle vertikaln,ii iroku
u kojoj su uloeni Iierti, ile i tetive miia, ko)eictu na i>limta pedis;

L3.teralna st.raha calCa.nel.iSa je prilino ravna, kao cjelina, i hrapava.

Na syo~Q!.ielu 'irna jednu kvricu - trochlea pero neali ..:.... iza
koje senalazi 'pr~- . !.,illCiit_te'!_~inis .f!l.!._2e7QiJ.f}j_ longt. za tetivu Istoime
nog iTiii;L

o1e

ih

:S,
1e
Ul

i::L
ja

a::

brazdu

a~

1a

otr)$

is
e-

>Os

..._

rta.Vi~lar~ pedis .J

... Os naviculare ~~ nabizi fspred tal usa, a iza tri klinaste kosti. Os naviculare neina odgovarajue: kosti. na: .ruci .. Njoj bi odgovarala os centrale
(carjii). Na ovoj kosti razG:\nijeind dvije strane - prednjl,l i stranju, i rob.
'Stranja straha je elipti.na; .~onkavna, izduena transverzalno, artikulira s. caput'(ali;
;:

Prednja stTil!1aj~ ulk:oer iidllena transverzal~(). a s dva niska, tek

vidljiva. grebena je pocifj{:lje~;l p.a Jd trqkutaste fasete koje artikuliraju
sa stranjim ploharl}l'!. trlj~ klinastih kostiju. .

' AAo gled~o nib, vidimo ,.da-je pr~I?a gore konveksan, a prema do-:
lje konk;lvan. Meiiijalno 1 ~olje se Iihlai;i.jedno hrapavo izboenje - tube
rosit.a$ . pssi.S ntivicularis ~- DJ\ koje se hVata x;nusculus tibialis posterior..
Latef~o ..se ha rubu .n$-ziobinp:jedn~:.mala faset~ za os cuboideum_.a
koji pu~ iza te fasete bude jo jedn~ za. calcaneu~.

a-

ai>

o-

a-

i.
.tl

:i~-

a,

Ossa. cuneiformia

li

. . Kl~te .lostJ. .. hl.tiil-1.1 izgiedajU kao klinovi. Koci prve gleda otrica
prem~ gore, a ~pd 'cl:ttige i ti:~.. ptema dolje. Sfraga se spajaju s os navi
culare,. a .sprijef]a. s trlin<!- ineta~m kostima~ Brojimo ih od.: m~dijalil.e
strane pi'e!;Ila lateralnoj.. .... . .

~-

i
;e.

ta

~4

, Os .ct.meiforme. mediale.

~)

~'!

Medijalna je klinasta kost' najvea. Nalazi se na medijalnom rubu noge; iiineu os JW,victilare i .prv'e . ip~ian;a.Ine kosti. Odgovara velikoj

mno-:

gokutnoj kosti :ila ru<:t ..o-7,trapeziuDiii. Ova kost ima otricu okrenutu prema
a bazu prema: 4qlje: Ofpca se koso sputa prema natrag, tako
da j(!:~kost ~:na stranjem iuou; l!-. v~ na.. prednjem; Sprijeda.(~talno)
se:n<tlaZi bubr~ta ploha. za .arpk~adjq. s prvom me.tratarzalnom kosti.
Baza je hrapava, a: nema ni.ka.kYih:~etalja.'-Straga .(proksimalno) se nalazi

gore,

91

-:..: -.,; '" . .:. -_:_1';/-~:~o:~s~::;:i~v ~~-;t~-~~,2_~:::/?~~-~:}7-r,P-!J(:-.;

.

.. ,::; .

<-~:-

..

.. ~- ..

.. .

....

___ ._ . ;:;~{~-~~---~.:. _ ~,-j.

.:;::. . :

. -:

'~'

. . :

_,

. ;

neto koDka~. zglob~ ploha. ;w. os naviculal"e. Medijalna ploha" .

pr.ve ldinaste;Jcosti jedo$ia lu:apava t-konveksna prema .medijalnoj strani
Na lateralnoj strani koja -je.- konlCavna nalaze se. dvije zglobne fasete: jedn~
je uz gornji i stranji_ rub u o"Qlik.u slova L, za drugu ldinastu: kost, a dru-
ga s.e-fa:Seta nalazi blizu prednjega, distalnog .kraJa. za medijalnu-stranu baze druge .meta~e kos~. j~r ~e pna .~lai izmeu medijalne i. lateralne
trokutasta

klinaste kosti.

...

.,

Os

. .

.
~

. .

-~~ . ~::~$\:~~~::~~:1;',

~tteifp~e. intetr4-edi_wn

.. r:;;",:~:. :..(-:;1...: .. ::.

...

..

. . Srednja klinasta kQ~t je :)}aj~j~. i;Jl~ti njima, a- otrica joj je okrenuta prema dolje. Nplam se ~eu os pa~cU:Iaie i os. q~atatarsale secundum. Stranja je strana .takoer trouglasta, ali konkavna za "articulaciju
Sil. sredn)_om fasetom ossis na~icularis~ Ova kost ima. na medijalnoj strani
zglobilu plohu u obliku slova L, i to ~ gornji -i. stranji rub. Medij alna strana je osim toga i neto konveksna. Lateralna ploha je malo konkavna, a
ima uz stranji rub zglobnu plohu za os cuneiforme Iaterale. Baza je okrenuta prema gore i hrapava, a otrica. je takqer ffi1tpava i oktenuta prema
dolje.

.. . ' ... --.... . . - __ -. . .

...........
Os cuneifonne .lat.erale
.
.
Lateralna klinasta kost je dua od druge. Postavljena je izmeu os
naviculare i os metatarsale tertium. Sprijeda ~ma trokutastu plohu za treu
metatarzalnu kost; a straga isto- trokutastU i ravnu plohu za .os naviculare.
Na medijalnoj strani koja je konkavna nalazimo uz stranji rub zglobnu
plohu za:os cuneifonne intennedium a uz predi:tji rub imamo jednu zglobnu ploliu za lateralnu stranu baze druge inetatarialne kosti.. B~ je okre- ..
nuta prema gore i hrapava, a vrh prema dolje.; Na lateralnoj strani imamo
blizu stralijeg gornjeg ugla velikU skoro okruglu zglobnu plohu za os .cuboideum ~uz prednji rub "postoji veoma 'esto i jedna mala faseta za bazu
etvrte ~etatarzalne kosti.

;-

~.

Os ciiboideum
Os ~boideum je kratka kost donelde kubine fonne. Nalazi se lateralno o-laterabie Idinaste kosti, a iznleu Calcaneusa i metatanalnih kostiju. Nanj!)j iinamo est ploha~.-Goriija ploha je hrapava i jako nagnuta
prema lateralnom rubu noge. S~j~.. (P.~~in!_alna) ,strana je izvijena. analogno pred:Qjoj plotini na calci!.neuS"il. Uptaiiljena.. j~ .:peto prema lateralnoj strani,; _Na donjoj strani imamo j~
ujiravljen od natrag prema naprij~ i medijalno - to_:j~ tub.~rC?,SiJqf:.ossis -cuboidei, a ispred. to~
grebena .u -~tom. smjeru ide j~.:.b,
- .tetivu m. peronei .longi stdct:ls teiidinis nt. pe:r.otiaei. longi, a~; .._ )prednjoj strani tul?erositas~
Na .prednjoj . strani hfuuno zglobnu. plohu koj~ je jednim .vertikalni:m gre.
benom.pudijeljenana dvije fasete 1!3- etvrtu i petu metatarzalnu kosL Na
m-edijalnoj- strani, koja je koso poloena. nalazimo u sredini .. donekle trokutastu- zglobnu -plohu za. os cuneiforme- laterale,. a iza nje se nalazi jedna
mala faseta za artikulaclju .. s- os naviculare...OvaO:,(.ne. ...nipra uVij_ek postojati

sreben

-..

92

. : .:::~.

......... !:: .'

,, .... ', ' : ,_ . ' . ,.

_:.;.(.

. .

......

.
~

.. ..

.. ,

..,
~.

..

; ~1 :;t,:

~::-~

\''

.'.

:~.
';.'.:_,

ll

ha

Litteraln:a strana: je- -veoma niska' L~pav&, te ini dio .:lateralnog ruba' noge. -Na' njoj se nalazi poetak sulci tendinis. m. peronei longi. :...... : ..
\na
Sve kosti tarsusa su graene kao i -druge 'kratke.'kqsti iz -spongiozne
ru- ;:,_,, kotane supstancije koja je obloena slojem komp~tne supstancije. Kod
ba- ::,;;. ovih kostiju, a osobito kod. talusa. i c~can~usa, su dobro vidljivi sistemi
lne ~! traiectoria, jer se teina tijela dijelom prenosi prema dolje, a dijelom pre;::..:.. ma naprijed na,,,~J;'~!i~j!,.dio. ri()ge ..
.-:
Sve kosti :i:arsu:sa. osim calcaneusa, imaju po jednu osifikacionu. jezgru:' calcaneus ~ma dvije j~e. Prva se je~ra u caicaneusu pojavi u petom mj~ecu intrauterinog,::~yota, :a druga se pojavi kod djevojica u osre.
moj godini, a k9d. djeGaka. u: desetoj godini. Ova jezgra formira tuber cal.Hl
s njegovim<kvrieama; a spaja se s prvom kod ene u 16. godini, a
canei
iju
kod mukaraca oko 20. goctine. Ostale kosti. imaju, kako smo spomenuli,
mi
samo po jednu jezgru. Jezgr;;t.u talusu. se pojavi u 7. ili 8. mjesecu intrauraterinog ivota. U os cuboideum se javi u prvom mjesecu iza roe,_nja. _u.Iaa
teralnoj klinastoj se javi jezgra u drugoj godini, u medijalnoj .klinastoj u
retreoj godini, a u srednjoj Jclinastoj kosti u etvrroj godini, !!lapdkon u petoj
na
godini se javi jezgra os naviculare. Koji put mogu biti u os naviculare dvije
jezgre.
-~~
-::~.

ni.

<

METATARSUS
os

Na tarsus se nadovezuje metatatsus koji se sastoji iz pet nmlih' kostiju po karakteru dugih. Na njima razlikujemo dva odebljana kW!'-.),, stanjenu sredinu. Metatarzalne kosti omeuju izmeu sebe prostore-~nteros
sea metatarsi- koji su ispunjeni meukotanim miiima. Ove kosti odgovaraju metakarpalnim kostima, ali se ipak bitno razlikuju od 1,1jih. MetakarpaJne kosti su zadebljane vie na distalnom kraju, a metatarzalne na prok~u
simalnom kraju; to je rad~ razliite funkcije. Rune kosti imaju funkciju
hvatanja, a noga funkciju op~ranja. Trup je kod metatarzalnih kostiju doszu
ta tanak i bez izrazitih ploha i nihova. Na svakoj kosti se nalaz_i po j~dan
foramen nutridum; i to kod pete na medijalnoj strani, a kod ostal,e etil:i
na lateralnoj strani. Prolp>imalni krajevi metatarzalnih kostiju su osobito
zadebljani i zavravaju se kosom plotinom, koja je i:ako smjetena, kao da
su baze odrezane rezom upravljenim prema nazad i lateralno.
teDa. bismo mogli ikazati -s koje noge je metatarzalna kost, J;DO~o parziti
;)SC
\ na bazu, koja nije postavljena ravno_ p;rema natrag~ nego' gl$ malo. i na
l ta
:-I
13.- !=:~ medijalnu. Stran\!, kao da je liJ.edijatni nib baze. oosjeEm. To je 'radi. 'tQ"ga
to. sU: haze m.etatarzalni.Q. kostiju postavljene .u liniji koj~ medij~9' konalre- i;f vergira s lstom linijom clii.ige noge: Osim ovoga .inla svah :!cost jo. i .sva:je posebne ozna]s:e. po k0j~ _eJD.o j_e prepoznati ..

~ .1
:~
sa. ~~
re, ~:u

re.
nu
)bre- no

~a

ro- ~

na ~
t ti.
a"

0\To je najvea metatarzalna kost. veoma je debela; Ima bazu: oeb

ljanu a na bazi bubreastti zglobnu plohu'za prVu -klinastu'. kost. .Ova bub.
reasta ploha okree konveksitet me(lij~.lno, a konkav.itet lateralno. -Na donjoj (plantarnoj) strani b~ nalazi ~e hrapava kvrga - tuberositas ossis
,--

93

.,

-~-

,;..;.
:-'!.

'.:

-~~~------------------------~

-~~

~~
...

',.>;'

:~~

metata,rsalis I, na koju ~e hvataju )iiusCtilus tibialis .a~ tetio; i. m. fibularis '1:~

longus; Caput je.-ove kosti dosia.irok, a .na .njemu se nalaze dvije hn\zde u
.
.
kojinia stoje' dvije: sezaniske 'k6stt
,,.
:.

~-

ll
I:

p
il

..

. os ~~iiirsaje seeundtJJrt

~~
~

tl

o...,a je kost n~jdua,. a ulazi ike4u. roeclljafue i lat~ralne klinaste kosti da bi- doprla do srednje klin!iste _kosti s .kojom je u. vezi. Na bazi_ imamo
jednu: z~obnu plohll. za =srednju klin~,tu.kqst; a medijalno i late.ralno po
jednu fasetu za med. odnosno: lat. lclinastU. :kost. Osim. toga, na lateralnoj
strani baze ~nai emo .dVije: fa.Sete; jedriu:-ispod druge, za treu metaU!r
zalnu Ii:ost. Na me<;lijalnoj strail.i moe imati jo j~qnri fasetu za.. prvu me,tatarzalnu kost, a u.tom sluaju ~: piva mehit~liia kost ima na lateral-
noj strani odgovanijuti fa~etil,. Ostaio, je )cilo i kod drugih. metatarzalnih .~;
kostiju~:. .

: :'

j:
lj
p

i
n

"."""00:

:i:":

. I .kod ove kosti, ka~ .i kod. q~Jalih mecitarzalnih kostiju, 9aza p~sje

duje karakteristine detalje po . kojima emo je prepoznati. Na bazi tree metataizalne kosti imamo zgiobnu'' plohu za lateralnu klinastu kost. Na
medijalnoj strani imamo dVije fa.Sete; '~ dii,Igu metatarzalnu kost. Kako
se iz predJ?-jeg vidi" ria nozi se n~aze"pC:pivij~ faset~ n~ drugoj i treoj me ..
tatarzalnoj .kosti, a kod ruke ,se -n3Iii.Ze ~-a treoj i :et:Vrtoj metakarpalnoj
kosti.
.,

.

.

z;
s

zi
ci

,:

"je

f<

. Na, bazi ove k9sti li~CI najprije. jednu zglob~ri plohu za os cuboi- :,
deum a na medijalDOj sti-;mi paZe ;j~j! fasetU za OS nietatarsale tertium, Z!
a koji put. neto iZa ove. iina jo je.diJ.u I11alu fa:ietll Za. Jat. klli:i.astu kost. -;Na Iat~:i-alnoj strani. baz.e nalazi se::~~ ovalna faseta ia petu metatarzalal
nu kost.

m
,-::.

os ~ta~~~ ,qtih,.tum.
.. -

.. . .

--~

..

,.

. Ova. se veoma lako ._,ra.'Spozna_}e''od'dnigfu zbog toga to

na lateralnoj

li:
kl

" m
straD.i. ima prema ~trag' uprayljenU" :kvrgu'~. tuberositas ossis .metatars(llis ;~ ti'
quinti, na koju se- hvata l;Ji; pei-9rut~:Qti;IV1~: N~ baZi imamo inae dvije -~
iglobP.e. plohe: j~ upravljena' I>t?!~li n~c:I je. :za. "os rubOidei:un, a. drU- J~
ga je na medijalnoj straD.i: na. etVijU metatarzalnu kost ':fuberositas .moe .1'}
postojati kao_ po~uilo zasebna kost..;.;.:. os vesalianum. -.
.
~

'?.i ()~SA PI<?rtqitiM P~i$-

.-" .

. Na nozi, kao -i , filci. futam~: 'H .ma.l.ih kos~j~ ~oje ine. skelet p rs
tiju. ~o~. im je isti 'kao i.pa.:n.,U:i, a.t!lJt.o isto -i ~eristike, jedino
: _ . manje (ndl iazi;Bt< ~e)~ ODe na ....,.,, ',
... .

na

-~ -~

b<

~ ~
.,

"J

~t

-f~

laris ,;a
le u -~
\~

!~{
~~
.'e..~."

kos- .
liDO .i

po
Inoj
~~

me!ralInih

.sje- _
re e
Na
ako
me-

.. Prve }al~ge - phal~' proxi~atii, ___, imaju na bazi jednostavnu p lo-

hrt; --~ dis talno

trocl!Jeu. D~~.:falang~ 7 pluzlanx media _;_;_ imaju proksiroai.D-orascjjei?ljenu zglgbnu plohu; a distalno trochleu. Tree falange -

phaltinx distali; - imajll prol)Sim_atn.o _ka~ i drug~, a na distalnom kraju

inlajti tuberosttas phalangzs ti~talzs kOJ8: Je upravlJena planta.rno..Druga i
trea faianga petog prsta mogu srt\Sti u jednu kost, Falange prvog prsta su
najdue i veoma masivne, a z~vijene:su pomalo na 'lateralnu stranu..
.
Qsifikacija metatarzalnih. kostiju i falanga noge je jednaka osifikaciji
metalcaqjainih. kostiju i falanga ru~e, Sv~ka od tih kostiju se sastoji iz dijafiie i' jedne epifi.Ze, koja je kod zadnje etiri metatarzalne kosti postavljena na distall!o'm _kraju, a .-k~d prve metatarzalo~ kosti i kod falanga na

pfoks;ij~em!:'1~~alnih

.kostijti osificiraju u 10. nedelji intrauterinog

ivota, a epifize se javljaju u t~eo) goin:i, te srasi:u s dijafizom u vremenu od 16---:-20.. gcidme. !)ijafize p:i:oksinialnih falanga okotavaju koncem
etVrtog ili prvom polovihoni petog n;t.je.Seca intrauter.in.og ivota, srednje
falange. u osmom mjesecu intraliterinog. ovota, a distalne falange osificiraju najranije, tj. u drUgom; W.i~~ecu in.trauterinOg ivota. Jezgre u epifizania za sve falange se javljaju u drugoj polovini tree godine, a ~rastu
s dijafizama vremenu od l&-,-2~~ godine.

'

Ossa sesarl:toid.bi su mkl~, olcrqgle ili ovalne kosti koje se razviju u bliInoj.
zini pojedinih zgiobova noge Ui ruke, ili u debljinkpojedinih tetiva. Na ruci ih najee nalazimo kod metakarpofalangealnog zgloba palca, i to dvije:
)ednu'' medij alno i ]ednu latenilrio. Rjee se nalazi po jedna u zglobu dvije
falaDge palca i inetiikarp-ofalangea,inim zglobovima drugih prstiju ruke. U
boi- , noii k(>nstJ;Jntho nalazimo .dvije sezamske kosti u metatarzofaiangealnom
zgloiJi.l p,alca;a. J;pOgu se esto nai 'i U drugim zglobovima.
.
um,
ost. e
Od sezamskih kos,tiju u tetivama spominju neki autori os pisiforme,
zal.
ali. smo napred spomenuli d.ll os pisifoxine nije sezamska kost. Uslijed anomalije se mog,! nai .sekmske kosti u tetivi musculi e~tensoris carpi radia\ lis Iongi i u tetivi m. ,tricipitiS brachii.
. Na donjepi ekSo;-eJnitetti. im3m.o veliku sezamsku kost - patella koju emo kaSnije RP~!lti, a l;l.alaZi se u .tetivi m. quadricepsa .. Uslijed anopi~je moemo nai $ezamske kosti i u tetivi m. tibialis posterioris i u tet~vi n1. peronaei longi.

,~. ' "k~~-~ti~~ 3 .

. -

.":":--......--:..~.-.,....

Patella je sezams1ca, kqst .P6stavljena ispred feinorotibijalnog zgloba,

a ukljuena ti tetivi!. mlisculi q'uarlcipitis femoris. Patella ima oblik piramide koja je splotena u sDJ.jetu od sprijeda prema natrag. Razlikujemo
na njoj dvije . $trane ~ ,tai,es qir.terior i facies articularis. zatim bazu basis,
apex i rub.
.. . . . " .
.
.
'
FtU:tes @terior je ki>D.veksna>trouglasta s bazom gore, a vrhom dolje
i b.raPavil. Posjeduje oko~to brazdice. i grebene koji odgovaraju smjeru

vrn

tetiV:Dih niti.

'

95.

:~,~/;~ ;\

:l. ,;

~- _;-.. ....~,: '~

:~..

E'""" .Mt4uJmU .;, ..m.,. ' ""uiom. oro.;nm;i u

'~'""

mi<> , . , ,

.ru; Dolazi U zglob. s .facies patell(UiS -na .femuru, a podijeljena je jednim ~t

vert~~~ .iz;boenjem :u P.vadijela od kojoih je lateralni mnog;o :ve6i. n,ego .\il
mediJ alni. ' .. :

t!.

. . . . _, ..

Rub patellae; jeprilino hiapav, a formiradostai-ljatfvrh--'-apex.pa~ i~

iellae, koi_i_j~'.9.!:t~!. p_~nia..dolj~.--. .:
.

. : .: . . --,:~
~.
.
.
:d'-~.-::-;:~."i'.-:1.:.. ..
... .
-,::._..
~~
. Baza - bassis. pd;tellae - je ok,:it~tu:~W-.Ptj:!rna gore.
..
[t,
. . . . . - - - - : - - - _ _ ______ --~------~ .. -. :...:::.;,::.::..).:...:.:.~ _:~~ .:: .... .. - .... -----...
. .......
:.:
Patella se. razvije iz jedne ..\lrskavi.ne jezgre. koja se- pojavlj~je u. de- "';
1
setoj sedmici .intrauterinog iiota~..' osific.ilil, iz jedne...O!iifika<;ione jezgre ~
koja se pojavi u treoj godini iv6uL
l~

l-- .

~-!

---

'-'~

oI

.~J

jen

..

no'

i sk
Sc
di j(

des

._ dvi,
me
oss

spo
vice
.,. zan

;; epil
.;; i.m
t-':!:
:~

&~

'.

..

..

~~

~ sob
Odi
ova

....

.J

,,:
'.l'

'

vici

,-'''

Qffi<

nek

t .

.J-..

~J:'

....

:i
gq

::~

dl
rlb:

'l,

If

lere ~1

SYNDESMOLOGIA

~;~

;-:.~::.~:_:,:

~i
<';

..

.;.:.;

t;

OPi

PREGLED

ZGLOBOVA

NJIHOVA

RAZDIOBA

S obzirom na nain kojim su u ivom ovjeku kosti meusobno spojene, dijelimo spojeve ~l~u_ kosti~a ( ju,ncturae ostf,um - u ?':ije os-

novn:. ~rupe:0narthrosts t dtarthrostSJ

-"'2~\1\d:.WI{. ,~,bY<?~e

l\

t)LI~"~~

G- .SYf~RTHROSISJ
Synarthrosis je onak:V

sp~jr"n1~~)

kostima kod kojeg su

iskljuena bilo kakva gibanja, tj. kosti su meusobno nepomino spojene.

S obzirom na vrstu tkiva kojim su kosti meusobno nepomino spojene,

dijelimo s~a.rthrosis u tri grupe. To su:(xynos!osis, s~nchon4rosts. i syn- . , p; ' .. ;

desmosis)J.~)
Sy

~clO!.~~'l <1~-~vrt'~"'-~~e<:~.,. ~~\CK

o~tosts___.Je ona vrsta nepominog spoJa kostiju kod kojeg

meusobno spojene kotanom supstancijom. Na taj nain

su
_ dvije kosti
su
- meusobno spojeni kraljeci koji formiraju os sacrum, pojedini dijelovi
ossis coxae, dijafize s e 'fizama odtaslih individua itd.
b) Synchondro 'unctura cartilagin .; je druga grupa nepominog
spoja meu ostitna. Kosti su kod ove grupe meusobno spojene hrskavicem. Synchondrosis .moe biti prolazna ili trajna.
&f1 Prolazna ili tranz.itorna je. ona sinhondroza kod koje hrskavina
r.: supS'uiD.cija.. koja povezuje dvije kosti ili dijelove kostiju, bude s vremenom
zamijenjena kou. Takva prolazna sinhondtoza postoji izmeu dijafize i
;: epifize kod mladih individua. Kasnije tu bude hrskavica zamijenjena kou i_ Ini onda na tom mjestu imamo synostosis.
.
~t
' . !'bb\ Trajna ili permanent~a je ona vrsta sinhondroze kOd koje hrskagi vica,'Jfuja povezuje dvije kosii, ostan<'< doivotno. Takav 'sluaj imamo
~~ izmeu prvog .rebra i sterni.n:na, izmeu nekih k()_StijU: na lub_ anji itd.
Na ovom mj(!stl.l ~IllO spomenuti jednu vrstu koja bi zapravo spadala
~l"c
~; i u syndesmosi~)!;~q,,i./R;,i1!Ynchondrosis. To je 1sjmphysis. Symphysis je,
-~ naime, onaj nairnpajii,lj~ meu kostima kod kojeg Sll. dvije kosti meu
~ sobno pqvezane s verivnoin brskavicom koja ima ninogo kolagenih niti.
.
Odnosno, to je gusto vezivno tkivo. sa mnogo hrskavinih. stanica. Obino,
ovakav spoj ima u sredini jednu upljiJ;ll.J. - cavum -sympliyseos - koja
omoguuje minimalne kretnje. Radi toga moemo ovaj Spoj smat'rati kao
neku ..vrstu prijelaza od synartbrosis k diartbrosis, pa. ga neki zovu i
l}l

l
l~

J
l

~-------------.-----

3.~.
~

.. ;-

------ - - -

97

l!n'
l:

hemid~cLrthrosis. Tipi~ui

://

JI

:/

J!

'J

l ~'~:

primjer ovakvog spoja je symphisis. pubica a

donekle i spojevi me kraljecima; tvw---....
..
'.
e S ndesmosis if1!;fictufa:. fibr:osa je ona grupa ~epomiJ:?-og_ spoja
meu kostima, kod. OJe. su VIJe .. o 1 meusobno sl'oJene vez1vrum tki- !
vom. S obZirom .na vi-11tu veii\rnog tkiva dijelimo synde~mosis na synde- 01
smosis fibrosa .i syndesmo~is elastica.
. .
.. .
;;w.
-aa) .Syndesmosis fibtosa .se rialazi meu kostima koje su povez<me :~]
obinim kolageniiri vezivo,ID.

.
~r
- bb) Syndesmosis el~stica"je vrsta slndezmoze kod koje su sveze izgra- ..,.,
ene od elastinih.niti (ripr.ligg: flava meu kraljecima):.
;.
Kod nekih sindezmoia su mogua mmalna gl.banja (npr. art. sac- ':f
roiliaca). Kod dmgih sindezmoza, kao to je sutura, iSkljuena su i mini- ::~
maJna gibanja.
.
.
_ . .
. . . .. . . . .
..
\SuturJ: iq a~ je vr~!a sindeiqm.e kod koje d()l~ _u me~~ob_ni kontakt -~bo:vx 1ro~ .~ost~JU .. Jpak, -~ont~t .m:~':l rubtw~a ruJe d1rektan, g
ve se xzmeu nJI.h nal~. tanak slOJ veziva kOJI ih. pover;uJe. Sve suture se !;%
mogu u, kasnijim godinama P,retvori.ti u synostosjs, Sutur~ ~e nalaze na -4
glavi: s obzirom
farmu i:ubovil. i nain 'kako o.i.u dolaze meusobno u t~
kontakt, dijelimo sq.turi:!'na slijedee podvrste:,
. .
J
CD Sutura serrata ..:...., nazubljen~- av., . je. ,k:arakteriz~ran time da su ru- -:':
bovi kostiju koji dolaze :meusob~o. u kontakt nazi.Ibljeni. Zub sa jednoga j}
ruba Ulazi u procjep koji .se nalaZi meu dva zuba na drugom rubu. Kat- V
kada zubac ulazi U pravi k;anai. ria' di-Ugom- rubu. Si.r.tura serrata se na,lazi 5
npr. izmeu parietalD.e qx:cipitalne.kost4.. ,:'
-. ,
. .
, . ';
. ~ s~~ura squamosa_ -.liUs_~~1:i :av_.~je .ka~akte~iian time _d?- s~;
ruboVI kOJI dolaze :u spoJ n~slortJ~'Iil. Jed~n na drugi kao lJuske na nb1, tJ. ~,
svaka kost se prema. svom .ru:t>u l~gano stanjuje i"to samo :ila raun jedne l~
povrine. Povrina .na i)i !."al,in. rii:t.Staj~.stanjivanje pr;i.tegp.~_.w; slinu povr- ~~
inu na drugoj kosti ~oja je; rilettl1tim, ii sjiprotnori::t sinjeru.sta:n]eD.a. Na ;
taj nain, iako kosti pri.Ujeu jec4i_a. na dnigi.t v~ ,pc;>uinama; ipak je ~
na . mjestu spajap.ja jechiaka (febljjna, kao .i na dru.gim mjC$tima. Takav ,~
av ~amo izmeu parijetalne ,it{:iiripof.ible l(osti. .
. .
. ~
Q;)Sutura plana ili hti.r7ni:?nia ::_ raviii av: ~ ~cikt~ristika ovog ava ;<
je da su rubovi kostijl,l;koji qolat,e u spoj ravni; Takav av. moe postojati~
samo _ondje gdje. :qe;manikakvQg t~ka ni vWca i gdje s,u kosti koje dolaze~
u sp2-k vrlo tanke.
.
.,
.
.
.
,
~
~ Gomphpsis - klilJOSti spoj ~je 1?.9!>ebna vrspi nepominog. spoja ~
s vezJ..Vnim tkivom.. KaJ;ak.teristika::~og~po~a;.-je .p.a k!)ilveksitet jedne-.. kqsti~:
ulazi popu~ klina 11 konkavitet ~ge. Na ..taj. su nain usaeni zubi u alve- .
o lama. Pa i kod ~titiifae. seiri.tiie pq~tpj~)iHesta koja sti spojena na. slian .
nain kao t~ je gi:iJnp~os~. .
. '. : . .,: ; .
.. .
... . '

i
J

na

Diarthrosis je: ~~v ~poj'.l:lledu' dvjerrui kostima, koji ()nioguuje gibanje: To je ujedno .i praVi zglob, articuiatio;.. . , ..; . (, . - .
. .. .
Kod syakog tgloba i:az~jeiiio dvije zglobne'plo~tine ~ facies articulares; koje . su pokii.vene ':i'globnhrl ~k<iVicama '~.' cartililgine~ articulares. i
Izmeu zglobnih ploi:hui Da.J.aZi se zglobna' upljina cavuin articulare.~:

98

cid:v; zglob._ ]e <ovijen 'Jeiinofri_, _zgl()bri.om .ahurom. '- capsuia.. articula ris '-'-'..
koja: se protee od jednog zglobriog tijela do drugog i ograniuje zglobnu
tipljiriu:' Sada. eino se pozab~viti posebno sa nekim od navedenih .. korn1->oiienata zgloba. .. -

. _- ,Facies artieuli'u'es ~- Qblik zglobnih plotina je razlii i kod svakog

zgl<;>ba. Najobinije je. da je. jedna zglobna plotina konkavna, a dni~
konveksna, n<:> moe biti i druk!je. Zglobne plotine su obloene jednim
vie ili manje debelim slojem hijal.ine hrskavice. To je takozvana zglob ria
hrskavica - car~ilago articuldris. Zglol:>na hrskavica je ostafak prvobitne
embrionalne hrskavice. U. poetku je, naime, itav skelet embriona izgraen
od :hrskavice, Ta Rrskav.ica.b~de kasnije nadomjetena kotanom supstan
dj6m. _Jedino preos.tai1~ sloj hrskavice na onim krajevima _kostiju koji
dolaze u zglob s diugih:l:ki:istima. Taj preostali sloj hrskavice je ba zglobna
hrska vica. Ona ini 'zglobne plotine glatkima i mi. taj nain oinogi.tuje
gfl;>anje: Kod_ raznih upaJa: zglobov~. hrskavice postanu hrapave,
uslijed
toga _budu. i gihanja oliein:ciguena. ~Onkavne zglobne ploHne posjeduju
obino na svojoj perif~riji jedan obru izgraen. iz vrstog vezinog tkiva s
izmijeanim _hr5kavinim ..stanicaii1a, koji im poveava povrinu a ujedno
ogni.niuje. kretanje. i oblatije. udarce kod vehementnih pokreta. Taj obru
nazfvailla-laorum:grenoidii.le:--- --- - - - - - --- --,

:_,

-':

_ ..,Capsula

lt!:ticulariS, -

hav zglobse obino nalazi kao u nekoj vrei

za

iji su krajevi. pri\rreni

krajeve .kostiju koje sudjeluju u formi-ranju
tog :zgloba. tu :.vreU . nazi_vamo zglobna ahura - . capsula articularis.

C~ui:~ k izgraeila.)z: dva sloja: _vanjskog i unutranjeg. Vanjski sloj nazivamo membrana- fibrosa a unutranji membrana synovialis.
. .
\!J1embrana fibrosa' je ii:gi;iena .~ gustog veznpg tkiva, a na, mjestu
gcije je privrena za kost nastavlja se u perios~.
.
-

e;
'i

~. _:_ -_
:<

~
5
~
"'

~-

!
j

. ~embraiul. svnbvialis je izgni.ena iz rijetkog veznog tkiva, koje je na

pOvrini koja je okrenuta ti cavurn articulare obl~eno endoteloni. Ta ista
pov:riiJa moe biti -glatka, ali ee posjeduje malene resice koje nazivamo
-t.>illi sJ:!!ov.iale~. :Ka1:kacta je ta povl'~irui _nabrana kao u neke nabore. To su
'{!Ztcae synOVUies. Ti nabori, kS:o i resice, imaju zadau da ispune .upljine
koje llilStaju kod raznih pokreta u zglobu. Membrana. synovialis lui bistru
tenost -'--'- -~I:ZDldli. . koja. oylatije zglobne plotiiie te na taj nain umanjuje trenj~ koef gibanja (slino bo ulje na osovini motora).
"_. Neki zgloboVi posjeduju izmeu xn.ebrane fibrosae i mebrane synovialis
j~sti.tie masnog tkiva. ~daa tih jas~uia je da se kod raznih gibanja
k~ja nastaju u zglobu -umetnu ti upljin~ koje se pojave meu kostima.
Na.' taj ria:in om ;spreavaju da ii tim ~pljiilama nastane vacuum.. Postoje
i:neki zglobru miii -.::....\musculi atticuiares. - koji: kod razi:lih.pokreta izvlae zglobnu ahurU- iz raznih. uciubina)~~taju, i na taj. nain zaprije~uju da bude_ uklijetena. Ti miii su obino mti susjednih miica. Zglobm1:qiliura je, Daime, d,~sta obila~. pa se 'UVlai u razne udubine. Ob~ta
ahUra: je potrebna. radi 'toga :da'. omogui slobodno gibanje u zglobu.
Zglobna ahuril'se ne pnvruje jednako za konveksno i konkavno zglobno
tij~o~ Na konkavnom zglobnom :-tijelu zglobna ahura je. :privrena . uz
lalniun glenoidale ili ako nema njega, Onda odmah uz zglobnu brskavicu.
Nadwnveksnoin zglobno'm tijeiu -~razliito vee membrana fibl'()sa, a .raz.
liito membraria. sinovialis:Meinbrana. fibrosa je pri\rrena za kost na

1
l

. !..':

,: :'

'~giobne povr~ine,

.l

'

.j,

!~ !
;'

'

ff

izvjesnoj udaljenosti od
..
.Merrjbrana synovialfs oblae s
unutranje strane membranu fibrosu, dolazi o mjesta gdje je membrai:m ~.
fibrosa privrena za kost, tu .zavija,: prisloni .se uz onaj dio konveksnos:;: f-i
zglobnog tijela koji se nalazi u zglobnoj ahuri, oblae ga i vee se za kon~ l,$,
veksno zglobna tijelo odmah w: rub zglobne hrskavice. Jo emo spomenuti ;e!
da je zgiobna ahura k~tkada na izvjesnh:n mejstirna svoje povrine odeb- Ti
ljana. Ta odebljarija su neka vrsta _lig_l:ll#eii~t.a, kojima nije samo zadaa
ela pojaavaju zglobnu ahuru f. poye~tiju :zgl6bna tijela, ve oni takoer
i ograniavaju neka gibanja u dot~noiii zglobu.
Bursae synoviales. su manj~.)Ii. ~~e vreice, sa tekuinom - sinovijom,
a nalazimo ih kod pojedinih zglcibovagje tetive ili miii dolaze u kontakt
sa zglobnom ahurom, a tako isto i na svim mjestima gdje tetive ili miii
dolaze u kontakt sa tvrdom podlogom ili izmeu pojedinih miia. Zic1
bursae synovialis je graen iz jedne membrane koja ima istu strukturu
kao. i membrana s)rDoviaiis kod. capsulae anicularis. Unutranja povrina
je uvijek . vlana i glatka, a . to omoguuje tenost ..:.... synovia. Koji put
poneka bursa komunicira s capsulom articularis. Bursae uklanjaju trenje
izmeu tetiva ili miia i nJihove podloge,
. \Pisci articulares i me!tisci articular~s.
Disci articulares su fibro- /
kartilagmozne ploe' raz!itii' oblika koje su smjetene u zglobnoj upljini, a
dijele jednu zglobnu plotinu od druge. Nijesu prirasli ni za jednu zglobnu
plotinu. Menisci articulares su sline formacije, polumjeseasta oblika,
koje ne Odjeljuju potpuno zglobne plotine jednu od druge, ve samo nepotpuno, tako da zglobne plotine dolaze jednim svojim dijelom u neposredni kontakt. I disci i .menisci aniculares su svojom periferijom privr
eni za zglobnu ahuru, a svojim slobodnim povrinama izravnavaju inkongruenciju koja postoji meu zglobnim plotinama.
.
'\.Cavum articulare je upljina koja se nalaci u zglobnoj ahuri, meu _
zglobnim plotinalila. Cavum articulare sadri malu koliinu prije sporne- -nute sinovije I h~rmetiki je zatvorena.

!J

RAZDIOBA POMiNIH ZGLOBOVA -

DIARTHROSIS

obzirom na mehaniku zglobova i oblik zglobnili plotina, moemo

zglobove podijeliti u tri grupe .. -U prvu grupu spadaju zglobovi sa jednom .~_'.
osovinom, u drugu spadaju zglobovi sa dv.i.je osovine, a u treu spadaju
zglobovi sa vie osovtna.
J
Prije nego preemo na .opiS'iv~je tih pojedinih grupa, kazat emo ..
. neto o siunim kretnjama koje Se mogu u zglobovima izvoditi.
[~
1. Flexija i extenzija. -.Ako se dvije ~osti t~q,-meusobno pomiu '~
da zatvaraju jedan kut i on postoje sve manji i niailj~; govorimo o flelcij). '}
Obratno giliimje od flexije je extenzij~i ~j. ~()sti se tako meusobno gibaju $
da se odniiqu jedna od druge, a ku(~~P:IJ./!],jinla se sve vie otvara i po

;.e~~~~kcij~ ,-,~- addu~fJ~ -~ ~t;~~d}~'(1~ ~na

i!
kojoxri.. i~y ~

staje
kretnja.
jedan ekstremiteti ili samo jedan njegov dio, odmiemo od trupa. .Adduk-l
cija je obratna kretnja. 'Njome ekstremitet il injegov ~o pomiemo ~lJlpu. ~
3. Anteflexija i retroflexija. .- Ako itav jedan ispruen ekstremitet. ~
diemo',.prema napx:ijed, imamo anteflexiju. R~tw!Jexij1l je obrau10 giba-J
nje kojom ekstremitetdiemoprema natrag.

J
f

~.~:

: :

: ~~.: -

. .. :,-.

....... ';. ~. ...

i..
.

,. .

.,

.~ .
. .;:i.

'

4~ Circumdukcija. - Ako se neke .od ovih kretnji kombiniraju ~kupa,

te se poi:nini dio tako giblje da opisuje svojim gibanjem jedan. konus
kome se .vrh nalazi. u dotinom zglobu, a baza na distalnom kraju parninog tijela, govorimo o cirkumditlcciji.

5~ Rotacija. - Ako jednu kost okreemo oko njene uzdune osovine

aovorimo o rotaciji.
,
.

"' '6. Pronacija..( tttpfnacija. - Katkada se radius okree oko ulnae; te

se kria s njoroi", ~. ~akjl dovede u takav poloaj da joj je dlan okrenut
dolje, a palac medijalno. Taj poloaj nazivamo pronacija. Obratno od toga
je supillacija. Kod supinacije. su radius i ulna pareleni, dlan je okrentu
prema gote, a palac lateralno, .,,
7. Opositiq i repositio . .-:Ako palac primiemo malom prstu, govorimo o opositio, a ako ga pak. odiniemo; imamo repositio.
8. 'Kod ake govorimo o volarnoj i dorzalnoj flexiji.
9. Na isti nain kod ake ne govorimo o abdukciji i addukciji, ve o
radialnoj i ulnarnoj abdukciji. Ako, naime, aku odmaknemo od sredinje
crte same ruke i zavinemo je prema onoj strani na kojoj se nalazi radius,
govorimo o radijalnoj abdukciji. Opratno, ako akti odmaknemo od sredinje crte ruke i zavinemo je prema onoj strani na kojoj se nalazi ulna,
govorimo o. ulnarnoj abdukcijj.
A) ZGLOBOVI SA JEDNOM OSOVINOM
Imamo dvije vrste zgloba s jednom osovinom:

l.Ginglymus -

.. ~-

--~~--

kutni zglob, zglob na amir. - Konveksno zglobno

tijelo je valjak koji je postavljen u smjeru okomitom na osovinu kosti.
Konkavno zglobno tijelo je polovina upljeg valjka, koja pristaje na valjak
konveksnog zglobnog tijela. Konkavno zglobna tijelo ima obino u svojoj
sredini jedno izboenje, koje pristaje u odgovarajue udubljenja (brazda
vodilja) na konveksnom zglobnom tijelu. Time se sprijeava da konveks:
zglobno tijelo iskoi iz konkvanog. To sprijeavaju i.ligg.. collateral<ia koja
su kod ginglymusa razepeta uz zglob. U ovom zglobu se izvode fleksija i
ekstenzija, tj. vri se otvaranje ili zatv3ranje kuta kojeg formiraju izmeu
sebe kosti koje su spojene u ovom zglobu. Takav zglob nala2Jimo izmeu
humerusa i ulnae.
2. Obrtni zglob - articulatio trochcidea. - Konveksno zglobno tijelo
je valjak kome osovina lei u istom smjeru kao i osovina kosti, tj. osovina
kosti se nastavi u valjak. Konkavno zglobno tijelo je potpUn uplji valjak,
ija se osovina nalazi takoer u istom smjeru kao i osovina kosti. Konkavno zglobno tijelo nije itavo izgraeno od kosti, ve je velikim dijelom
upotpunjeno vezriin:i tkjyqm. Kod ovakvog zgloba. je mogua samo rotacija.
Takav zglob na!~o. iiro~u ulnae i radiusa.
.

'.!-': ;?' : - , ::"'~r-~1(::".. .

B) ZGLOBOVI SA DVIJE OSOVINE

l. ArticulatitJ condylaris - jajolild zglob. - Konveksno zglobno tijelo

je elipsoid. U ovom zglob ti' imamo dvije osovine: duu i krau, koje su

101

-----------------------------------'

;l;;

'

okomite'.j~dna

odgo;;~raju-,dt.iell.'i kraern

na. drugu .i
-i
.l?rolujeru elipse.!.:..-.
Gibanja u ovom- zgiobu mogU se.izvoditi posebno oko. due, a posebrio oko
lrae. osovine. Mogu:-se kretnje: kombinirati, -tako. c).a se izyodc u isto .vd,
jeme oko dvije osovine: u. toin sl~.aju .d~~vamo cirkunidukc;iju . .U ovom
zglobu su- mogue .-sve kretnje.-osrm'-.rotacrJe. :Takav zglob imamo. izmeu 11
atlasa i os occipitale.. : ~ ... - -. - _. .
.
f
2. Articulatio sellaris ..,... -selqsti. zglob. --:" .I jedno i drugo zgiobno . :!!
tijelo je sedlasto. Zglobno .tijelo. je;: naime, u.)ednom smjeru kop.k:avno, a ~
u drugom smjeru konvek'Srio. Jedina, .razlika. izmeu jednpg i drugog zglobnog tijela je da su iin zavojij~dan pi-eDlf!.. dr,ugom pomaknuti za. 903 Na 1!
taj nain u kon~avitei: jednog zglobnpg tijela. ulazi konveksitet drugog zglob~ t
nog tijela. Kretanje s~ u ovom zglobujzvode -kombinirl!-rio oko _obje osovine. ;f
Zato su mogue sve kretnje oS!itn r~f?cije. Takav zgl9b imamo na placu..

~ j
_C) . ZGLOB<WI.

:; :!

sA

iRI

.:ti

'ill
ll
+"

l VISE OSOVI!\)'A ..

:.r,;

l. ArticulatiQ sphqeroidea . ...,.. stobodni zglob; ...:..' Konveksno . zglobno

tijelo je.,kugla;. a konkawo zgiobiii:) tijelo je, U:pljii, kiigla. to je vee ;;

;~i}i~~1\~~~!~ig~~b~~ 'tva~~i';&6n.~fn~?s:f~i~n?oJ2~~:-~~~aJ-~: -~i~~-

'i_

koja ide kroz centar zgloljnog tijela mci~erilo iiieti z;:rosovinu. U ovakvom ,
zglobu su mogu~ sve kre~nje, pa i :totaoija,_.Takav zglob' je art humeri.
2. Enarthrosis sphai.toideci. je_ h~~ Vr?ta.::~rt ..sphae~Oideae u kojoj je (
konkavno zglobne tijelo . vrlo veli}l:o;. tako o.a. obuhvaa vie od poluvinc
konveksnog zglobnog tijela. u civakVom zglobtl su mogue sve kretnje kao
i kod art. spaeroideae samo to nisu'fako obilate. Takav zglob je art. coxac.

D) zGLoBovi: .BE.z osoviNA . ..

l. Articulatio pfarui i_ a~p!ziil~fh~ods: ~Zglob~e plonine .su ravne.
. Oko zglobnih tijela
kratke sveze 'koje onemoguuju jae kretnje .. Omogueno
samo neznatno klizanje rn:~au zglobnim tijelima. Kod. ovog zgloba
ne moemo govoriti o osoviilluna: t~v zglob nalazimo. npr. izmeu. rairiih karPa!Dili kostiju, te iznj_edu vrai:l:iih kraljclaka . .
.
, ..
S obzirom na broj kostiju kQje su. povezane u zglobu; razl:ikujemo
articulatio simplex i articu1i,aio ci>mp4$.iia..;
. . .
. . ... . .
--~
. . a) Articulatia .sihiple;t je onaf:)glob ti }l:ome _do~e il sp()j,. ~amo Ltvije ~
kosti (npr. art. humeri);:' / : . -.. . ,:':-::_.._._, ,_.... ,, ...-. . .
... -.
._ .
. , ; .: '!
b) Arti{:ulatio.c~mpDsita je oniljjgio~;.~,korpe dola,ze u .. sP.oJ vie 9d ~
dyije--kosti:.(npr. art.cubiti) ...

je

su

..... ._:. .... '::.. .

... .

. KONTAKT _ZGLOBNIH TIJELA

''

.....

-~
t~

__

.:

Kontakt _meu zglobirlm. tljelil:iia osiguravaju: l) ligamenti, 2) zglobna

3) atmosferski pritisak, 4) adhe:llija i ?> tonus miia.
..1. Lgamenti. :- Kc:in:takt. in~u.zilobriim. tijelima osjguravaju razni
ligamenti koji. su ~peti. meu zgiobnini: tijelima OsolJ:ito djeluj4 u:: tom
ahura,

102

1
~i

~1
:l

'1'i
l

,' smislu: Egani.enia: collateralia. No takve s.veze ne nalamno na svim zg~obo

\'ima. :a i oil,dje g;dje ih n.;;tlaziipo, n~ djeluju uvijek nego samo u izvjesnom
polofa]u; . . i. .. . . . . '. -' - : - .
.
. .
z: Mogli bismo rei da ondje r1eh:ia kolateralnih sveia; a to je .ba art.
sphaei:oidea, ko~~akt osi~rava zgl?bna ahu~a: No b_~ k~ art. spha~
roideae zglc;>bna cahura Je vrlo ob~lata,_-. da b1 omogu01la obimne kretnje
koje se \rre. u takvom zglobu, ,a tak:va ahura, naravno, ne moe osiguravati
kontakt zglobnih tijela.
.
.
: ,

.
3. NajVaniji faktor koj1i .sudjeiuje u osiguravanju kontakta meu
z.globnim tijelima je atmosferski pritisak To su dokazala pre 100. godina
braa Weber na art.. coxae. Oni su jedan donji ekstremitet tako objesili da
visi slobodno svom teinom, Tada sti postepeno prerezali najprije miie, a
zatim sve liganiente. Ostavili sti samo sinovijalni sloj zglobne ahure. No i
sada . nije glava femura Jspala ii acetabuluma. Tek b.da su s unutranje
strane malt: zdjelice pt()bili a~etabt!lum i pustili u njega malo zraka, femur
je otpao. Sada je bilo jasno _to je dralo glavu femura u acetabulumu.
Drao 'j1,1 je atmosfersk~ :pritisak koji titi na svaki l kvadratni cm jednim
kilogram om teine. To vai i za sve druge zglobove, a ne ~arno. za art. coxae.
4; Adltezja.. - U oiiguriwanjti. lc~:mtakta meu zglobnim tijel<ima su- djeluje:.u maloj injer~ aCihezija.~ . .QJ.JAj~ :t9. llJ.anja_ to je vie sinovije u
zglobu..
.

5. Miini tonUs. - Kod svakog llvog ovjeka su miii uvijek u iz.

vjesi10f napetosti. To je tzv. iniini tonus. Taj miirti tonus privlai kost
uz kost i sudjeluje ~obrfuJ dijelom .u cisiguraYanju kontakta meu zglobnim tijel!ima. Kod ll.lksacije moram~;> midvladati taj tonus da bi iaeni
zg)ob. repon!talL Zatd obino pacijenta narkotiziramo. Miini tonus tada
popusti.

'
RAZVOJ ZGLOBOVA

U izvjesnom.stadiju razvikta sve kosti embrioria su meusobno odijeljene (ie])ljim .ili taD:jhn slojem indiferentnog mezenhima. O tome na koj:i
naiti' ce se raiVfjati u.:daljem raZvoju taj mezenhim, O\llisit e forma zglobova irieu obiniin kostiina;

.. k~]~rije eino ,P(>gtedati nek~ slu~jeve kod sy'nartru:osis. Kod kostiju

glavt? je sloj indiferen~og mezenhiina dosta tanak. Kosti se rastui pl"ibl-icjo _we jedn3: (ini.goj, a izme_u njili preostane samo VI-lo .tanak sloj
rn~enhii:na koji je prije spajao k~jeve Ii:ostiju pojaVi se na tom mjestu
to _specij3,lno :5utura.. ~tkada u li:asnijim godinama osificira i taj tanak
sloj veznog tkiva:' '(t::toili' sluaju; su kosti spojene jedna s drugom kotanim tikvom -iii bOlj~ reeno one su se zapravo stopile meusobno. To je
:;_vnostosis. Koci nekih se sluajeva taj_ sloj indiferentnog mezenhima transformira u hrikavicu. U :tom ~lucy.ju imamo .synchondrdsis. ..

' .
ll

> .Kod diaithtt:Jsis 1.~oramo ramkovatl one zglobove koji nemaju ni. kakavd.i5cus 'i1i meliiscus articwB,ris, od onih zglobova )(oji imaju takve
fonnacije.

~Up z-Vom sluaju inc:iiferelitni m,ezeD.him koji se nalazi meu zglobnim
l tijelll:i:J.a nestane; a sloj hrsk.avice koji se nalazi na krajevima. kostiju ne
Osili.ciia; Yet ostane hrskivi<tm; To)e .caftilago arti6ilaris. Uslijed nestanka

!
t

mezehhi.ma Ikoji je !Prije spajao krajeve. kostiju pojavi se na tom mjestu

pr.o.cjep. To je osnova budue zglobne upljine.
.
. ..
.
U drugom sluaju, tj. kod onih zglobova koji imaju kakav discus ili
meniscus, mezenhim ne. nestane ve .u svojoj sredini postane kompaktan i
pretvori se u fibrokartilaginozno tkivo. To je .osnova za discus articularis.
S jedne i druge strane osnovne za .discus nestap,e, mezenhimatskog tkdva i
stvore se dvije upljine koje su. osnova zglobrie up!Hn~,; _,~dikad osnova
za discus articularis bude kasnije u razvoju probuefi~\}ll~fijJ~iom: atrofira.
Na taj se nain razvije osnova za meniscus arniculaiis; a upljine koje su
bile odijeljene jedna od druge sada meusobn()Jcqmuniciraju.
Od okolnog embrionalnog veziva razvije se\~apsu!a articularis.

~rr;-''"''kt.~~~ _-&f~~.,_~c
wc.,;.

'-''ct r 1~et&~}

ZGLOBOVI GORNJEG EKSTREMITETA

ZGLOBOVI RAMENOG

OBRUA

Zglobovi ramenog obrua su sl!ijedei: articulati<;> sternoclaviculai'is,

articulatio acromioclavicularis i. syndesmosis coracoclavicularis.

- AriicUiafii: iernaclaVicuiiu-i.s
Articulatio sternoclavicularis je jedino mjesto na kojem skelet gornjeg
ekstremili:!ta dolazi u zglob sa skeletom trupa. Zglobne plotine su s jedne
strane facies articularis sternalis claviculae, a s druge strane incisura
clavicularis sternL Prva. je donekle konveksna a druga. donekle konkavna.
Zglobne poltine su dosta nepravilne, tako da meu n}ima ne postoji kon~
gruentnost. 'Da bi kongrue,ntnost ipak postojala, umetnut je meu zglobne
plotine jedan discus articulans:. :Njegov o7?Iik je kod raznih individua
drugaiji. Svojom periferijom se vee za zglobnu ahuru, a osim toga se
vee dolje za prvo rebro~.a. gqre za claviculu..
Sveze: 1." Lig. stenwclaviculare. Kod njega razlikujemo prednji i stranji dio. :Prednji dio je razapet izmeu prednjeg ruba incisurae clavicularis
i prednjeg dijela medijalnog kraja claVIiculae. Stranji dio se vee analogno
kao i prednji,. jed~q s~ on nalazi sastranje strane. Lig. stemoclav:culare
veoma pojaava 'zglob.tiu ahuru:
..
,.: ... 2. Lig. interclaVicUiare. Tl:) je neparan vezivan snop, razapet izmeu
medijalnih .krajeva obiju clawcula, po~e incisurae jugularis stemi. Neke

nje.gove niti se veu ~samu .incisuru jugularis sterni.

: 3. Lig. costoclaviculare je kratak, vrst vezivni snop kQji . se v~e.. s
jedne strane za lateralni dio prve rebrane hrsk:av:lce, .a s diuae strane ii
dmpressio Iig. costoclav.icularls.
.
. '. -:
t>
. .
. Mehanika. Ovaj zglob je tl;ko uvrstiti u bilo koju@lpgz~lobo'va koje
smo opisali u op~m dijelu.. Mi ~ ipak ubrajamg_ u ar~$';~ffl\'~~r6.idea iako
mu zglobne plotine ne odgovaraJu . posve toj .VJ:sti zgloba. U njemu su
mogue sve kretnje samo su neto ograniene. Ovome zglobu je i potrebna
tolika gibljivost, jer se.mnoge kretnje; za koje .se ini da se vre u
nom zglobu, vr.e ba u ovom zglobtL Kroz ovaj zglob moemo postaviti
bezbroj osovina. Mi emo uzeti tri najglavnije: :
.-,. ,... :f

rame-

104
..

..... ,

::..:

.. .--:

L Sagitalna osovina (tj. ona koj~ ide naprijed-natrag). Oko nje se vre
gibanja dolje, tj. dizanje i sputanje ekstremiteta Hi bolje rei ramena.
Preveliko dizanje ograniuje lig. costocla\Ticulare; a preveliko sputanje lig.
interclaviculare.

2. Vertikalna osovina (tj. :ona koja ide gore-dolje). Oko nje se vri
gibanje claviculaer;.~.kl1:Pa ~ gornjim ekstremitetoin ~prema naprijed i prema
natrag. Gibanje prema 'iiaprijed organiuje stranji dio .ligamenti sternoclavicularis, a gibanje prema natrag njegov prednji dio.
.
3. 9so.vfna .~oja lei u srt}j~;r,u claviculae. - Oko nje ~e vri ogranieno
okretanJe (rotac~p) ramena..
.
.
Articulatio .ar.:romioclavicularis
Articulatio acromioclavieularis je vaan zglob koji upotpunjuje funkciju zgloba koji se nalazi izmeu claviculae i sternuma.
Zglobne plotine. - Zglobne plotine su: ovalna i ravna facies articularis aeromialis koja se nalazi na lat. kraju cla:viculae i slina facies articularis acromii koja se nalazi na acromionu. Zglobne plotine od.ijeljuje jednu
od druge discus articu/aris, koji .J...'atkada dijeli zglobnu upljinu na dva
dijela koji meusobno ne komuniciraju, no ee taj discus nije potpun,
-pa ti dijelovi upljine ipak meusobnp komuniciraju.
Sveze. - Zglobnu ahuru ovog zgloba pojaava s gornje i stranje
strane jedna vrsta i ploasta sveza - lig. acromioclaviculare - koja je
razapeta izmeu gornje plotine claviculae .j gornje plotine acromiona.
Neke njene niti se sjaje, druge pak ne. Za ovu svezu se privruju niti m.
deltoideusa i m. trapeziusa.
Meha,nika. - Ovaj zglob spada'u grupu amphiarthrosis, tj. u njemu
sc mogu izvoditi sve kretnje, ali su one vrlo ograniene. Znaenje ovog
zgloba je vrlo ve!H;o. Kad gibamo rame, sve se kretnje vre u zglobu izmeu
sternuma i claviculae, a budui da je uz claviculu vezana J scapula, to sc i
ona kod svakog pomicanja claviculae giblje. Kod dizanja clavkulae, gibanje
scapulae se sastoji samo u tome da ona klizi gore i dolje po stranoj plohi
toraksa. To je mogue jedino uslijed toga to izmeu scapulae i claviculae
postoji zglob (art. acromioclaviculards), pa se odnos izmeu tih dviju kostiju moe mijenjati. Da su te dvije kosti i.neusobno drukije povezane ili
da su srasle, kod dizanja ramena bi se scapula' odvalila od stranje plohe
toraksa, a kod sputanja r3JI1ena .bi se ona donjim krajem .Zabcila meu
rebra.

Clavicula nije u vezi sa scapulom samo preko acromiona ve je ona

povezana sa scapulom i 'preko processusa coracoideusa. Jedino je razlika u
tonie to ovaj drugi spoj nije nikakav zglob, veobini 'sindezmotini spoj.
Naime, izmeu gornje plotine processusa coracoideusa i donje plotine
clavicUlae razapeta je vrsta sveza - .lig... coracoclaviculare. - Lig, coracoclaviculare dijelimo na prednji i stranji dio.

lOS

Prednji dio - lig. trapez()ideuw.: "-- ima oblik etvorpuglaste ploe,

koja polaii . sa stranje polo:vi'* gornje'. plotine. processusa coracoideusa,
ide prema gore i lateralne i v(';e.
za prednji dio .lineae trapezoidae
clavicidae.

.
- Stranji_ dio - lig. conoideum _..,- .ima konian obli~ .. Svojim uskim
kraj eni .se_ ve . za proe. (:oracoideus iz,i Plozaita lig. trai,Jeioidei, tada se
iri PoP\lt lepeze i vae ~a tubetcultit'P; C()poideurn clavkulae na jednom
polju koje slijedi konvek.siter ht'oa claviculae.: Lig. conoideurn moe . koji
put biti u vezi s jedne strane sa lig. transvi!rsum scarulae, a s druge strane
s 'Hg. coracoacromiale.
.
.,
_
.
_
.
Lig. trapezoideum i Ug, cortoideui:n su odijeljeni jedan od drugog jednim proej epom koji sadri u sebi neto- vezivl1og tiqva. Tu se esto nalazi
jedna sluzna vrea (bursa ligarneD,ti cor~cocliivicularis).

Prije nego preemo ria opisivanje' art;

'spomenut emo neke
sveze koje su razapete .izmeu pojed_inih dijelova.scapulae. _ .
1. Lig coracoacromiale je iroka fiprozna 'ploa ti obliku tro).cuta. Vrh
joj se vee sa acromion, a baza za proces~us conicoideus. Lat~ralni rub joj
nije slobodan, ve se pomalo stafijuje t':prela.zi. u jednu _fibrozu.u opnu. Zato
taj rub treba kod prepariran:ja"tii:njetnc.j 9~niiti. Lig; coracoacromiale je
veoma svijetla !i'veza.

........ _.........:
.... Lig.. coracoacromiale formira; skupa 'sa lotillllm dijelovima od kojih
polazi, prav.i. svod ramenom zglobu; od. koga ga odjeljuje bursa subacromialis. Lig. coracoacromiale je VaaJJ.. zbog toga t9 zapreuje' pr~veliku
abdukciju u. ramenom zglobu.. K;ad mi; nai'me, abd4dramo ruku do hori7.0ntale, udare tuberculum rnaius i minus 'lig.. coracoacrom~ale,_ a uslijed
toga je jo vea abdukcija nemogu~a. Lig; .coracqacromiale je y~an i zbog
toga to kod vehementnih kreti:lja. ~oekuje .h~~er.Us.' izvjeSnim elasticitetpm, te su na taj nain i vjeroj~tnost~ za frakturU. smanjene. . . . . . . .
.. 2. Lig. transversum scapulae je mali vezi'mi snop . koji- premouje
inc~stiru s~pulae; kroz koju se proyiae n. suprascapularis i v. transversa
scapulae. Povie ligamenta prolazi arteria trai:J.syersa scapulae. Ovaj ligament moe biti n~domjeten ikota!lom s~,tpstand)om.

s:e

---....

:Pumeri

's

. Arti,culatio .humeri

ARTI~UL.ATJO HU~

j~ zglob u kojem dolaZe .1,1: spoj _seapula i humen!S.

. ; Zglob~ plotine. Zglobne plptine su _: :eapitt iiumeri 'i pa.vitas glenoidalis sca.P.ulae.
. . . . .
-: .
.
'

Caput humeri je konveksno zglobrio tijclci,: l~ oblik poluk~gle, a

osovina mu je nagnuta prema uzdunoJ osovlni'hwnei'tisa za 1300. Okrenut
je medijalne, gore i malo nati'ag.)?okriven je bijalinom hrskavicom koja je
debela oko dva milimetra.

Cavitas glenoidalis je korikavno .zgiobno. tijelo. Malena je s. obzirom

na veliki caput --humeri .i nije puno };<;lubena.. Ovalnog je oblika; aji svom
gornjem' dijelu je.ua .nego -u doiijem.'.GaV\tas glenoi9all_s je oviJena fib~
kartiliiginozniin prstenom.- labrum, glenoi<hile --:- koji je)j _pov*-va _plotinu;.a_ ujedno doekuje-kod -vehementriih kretnja htw.J.e~ J.:sv:oj~ e\asticitetom_ ublauje udarce.
-. ;: -:._-.. ,.:. : ., ;,
__ .;,

.. .

106:

l
l

Articulatio huniei'i posje~uje-':obilatu zglobnu. alzuru koja

izgraena. od fibroznog i sinovijalnog sloja~ Na
konkav:i:tom se zglobnom tijelu ahura -vee uz rub zglobne hrskavice, ali
tako da se labruin glenoidale p.alazi u nutrini zglobne ahure. Linija priv
ivanja zglobne ahure na konka:vnom tijelu se sprijeda ne sastaje, ve se
mimoilazi, budui da jedan kraj jde na proe. coracoideus a drugi ne. Na
taj nain se formira jedan proej ep; Kroz .taj proej ep komuniCira zglobna
ahura sa bursom musculi subscapulrl'ris. No ta ~omunikacija katkada ne
postoji: Na konveksnom zglo!Jncim :tijelu se zglobu;;~ ahura vee dosta
daleko od tuba zglobne hrskavice. Na . taj nain s~ -i collum anatomicum
nalazi u unutrartojsti i:glol?rie afiure. V,e~ui se oko konveksnog zglobnog
t:;jela, zglobna ahuri! doe i na tuberculum maius,-le. se i za nJ privrsti.
Sa tuberculuma rrtaiusa: zglobna. ahura pree i na tuberculum minus, ali.
ta,ko da preskoi sukus intertubercularis.: Na taj. nain bude sukus intertuberi::ularis presvoen u.l!;anal ~roz koji se provlai tetiva capitis Iongi
mu5cU.libicipitis,. Tetiva ovog rniia icJ,e kroz zglob i vec se za tuberculuin
sti.praglenoidale. Sino\ctjaini . sloj zglobne' ahure alje 'jedan izdanak koji
ovija ovu tetivu m: bicipftis. Ta]: nastavak sinovijal:i:tog sloja nazivamo
vagina synovialis intertttberculaljs.. Tetiva capitis long( m. bicipitis ne lei
pnin~J:rno u zglob noj alurrL Omi: je, prvobitno klizila. s: vanjske strane po.
:lglobnoj ahuri, a onda te\( ,naknadno ula u zglobnu upljinu. Sve- ovo to
smo kazali za hvaiite zglobne ahure na konveksnorrt zglobnom tijelu vai,
m:J.rayno;saino ia'fipfo~:i:t(sloj. Sjnovijalni sloj, naime, kao kod svih zglobovl'!, doavi dei nije'ia gdje', se'. ve~. fibrozni sloj, zavija natrag,. ostavlja.
fibroziii sloj i, tapedhijUi onaj. dio kosti koji se :r.alaz;i intracapsularno,
dolazi dq ruba zglobne iirskavice~-Je se vee za njega.
Ligamenti u oiJom zgl~bu sq. zapravo odebljanja zglobne ahure. Najvanij;l-.s:veza je lig.calacahume_rale. :Protee se od processusa coracoideusa
do tuberculuma maiusa;. ~adaa mu. je da osigura kontakt meu zglobnim
tijellina kad ruka visi dolje. Na iaj nain _visi na njemu itava teina ruke
i nije' p6trebno da se miii umaraju. Ovaj ligament se razvio u vezi sa
uspravnim hodom. .

... Manje vame sveze Sh ligamentd. . gleriohumeralia.. Nalaze :se u prednjem zidu. zglobne
.
. ahufe
. . .. RaZlikujeino:
.

Sveze. -

je

kao kod svih zglobova

a) Lig. glenqll.ufuerale proximale

b) .Lig.glertohilin~rill~~edi~ .
. ~) Lig. glenolmmerale
<liStale; .
. .
P

.. },fehanika. - Art. humeri je tipian art. spaeroidea. Mogue su sve

kret:D.je a to ~'bilii,te, j~r )e ..fell~ ~ika iztneu ~priveksi:J.og i koJikavnog
iglobnog tijek, ~:Konv~ksiio zglobna ujelo je; naiihe, vee od konkavnog_/
Ta:r odnpaj _u :velifr,ti 'izz:3en ~:u~ br:ojeviina Je_2:1, -~o uirnemo u ~?zir
dui 'prorojer, a 3:1; i:l.ko, tiinieiito u: obzir. fui proxnjer konkavnog: tijela:
Mnogo :priaon6si 61:inat.Osi{ kretri]a: f obilatost ahure. Kao kOd 'sv(1.ke art
spbiieroideae,tiko i ovdje moemo zaJ:nisliti bezbroj. osovhla. Naime, .svaki
pravaC:: 'koji ide,Jcroz: centar' glave ht$1erusa moe biti osovina. Mi emo
Uzeti u obzir tH osoViri.e: sagi~~~ fr9~tal~u i uzdunu... . :
..... ~
107.

....

:.

..

..

..

. 1.Sagita1na osovina ide od sprijeda prema natrag. Oko nje vrimo

abdukciju i addukciju.
..
2. Frontalna osovina ide od lijeva nadesno. Oko nje se vre anteflexia
i retroflexia.

3. Uzduna osoVifla ide u s~njeru dijafize-humerusa, a oko nje se vri

rotacija.
~-:.:f..~_l;::>-: .. t

:,: .

Abdukcija i retr<ifleksija su ograniene .. Ab~iii{8iJti.::Iiioemo u ovom

z"l.obu izvesti samo do hor-izontale. Preko t~ga u oifom zglobu ne moemo
abducirati, jer tubercuium maius udari .u ligh;S,()racoacrc:Jiil.i.ale, a i zglobna
ahura se nategne. No, mi moemo i dalje'. abducirati"_samo to se sada
gibanje vri u sternoclav.icuiarnom zglobu; dakle putuju skupa: humerus,
scapula i claVicula. Retroflexiju ne moemo izvesti ni do horizontale, jer
se zglobna ahura zavije oko colluma anatomicuma a. .-zaprijei daljnju
retroflexiju. elimo n dalje retroflektirati moramo ..ruku neto rotirati.
Time odvijemo zglobnu ahuru te moemo produiti retroflexiju do horizontale. Kod svakog veeg zgloba moramo znati kad se nalazi u srednjem
poloaju. Srednji polotaj -je onaj poloaj zgloba kod kojeg su svi dijelovi
ahure labavi i- .to po. mogunosti jednako. Prema tome', moemo iz srednjeg
poloaja izvesti sve kretnje. Kod svake upale, zglob se sam, automatski,
namjesti u takav poloaj. Art. humeri se nalazi u srednjem poloaju kod
djelomine anteflexije i addukcije. Articulatio humeri je uslijed svoje velike
zglobne ahure i uslijed velike razlike u veliini zglobnih tijela, dosta esto
izloen luksacijama Glava humerusa moe da izleti prema naprijed ili da
upadne u axila_rnu upljinu. Pri tome nastanu karakteristine izboine koje
se lako dadu napipati, a i konfiguracija ramena je u tom sluaju karakteristina.

Bursae. Oko zglobne ahure art. humeri nalazi se- nekoliko bursa koje
umanjuju trenje okolnih tetiva.
l. Bursa subcoracoidea nalazi se na korijenu proe. coracoideusa.
2. Bmsa subacrbmia1is nalazi se izmeu lig. coracoacromiale i m. deltoideusa s jedne strane, i zglobne ahure sa lig. coracohumerale s druge
strane.

. 3. Bursa sulJdeltoidea nalazi se ispod m. deltoideusa ,distalno od lig.

coracoacromiale.
4. Bursa musculi. coracobrachialis lei ispod poiazita istog miia.
JUNCTURA RADIOULNARIS

Dvije kosti podilikti~ su povezan~ met!~Pl>Pd . -~ proximaln:om i

distalnom kraju u zglobovima: art. :radiQ~~fP alis et radioulnaris
distalis, a inae su po .itavoj svojoj "duini" po
. ?.)ednom v~vnom
opnom koju nazivamo membiana: iriterossea a:J;ltebrachli. (Membn:ma interossea i chorda obliqua pi:edsta:vljaju~zapravo syndesmosis radibt:flnaris}.; ..
Membrana inteross~ je. Yrstafibroma op~Da"
~edu'mru-
ginis interosseae radil i marginis interosseae ulnae. IzgraeD?.je od volarnog
i dorzalnog sloja, .ije se .niti ~tavaju gqtovo pod kUtei:il o&'
Kod

razapeta

9oo;

108
..

....

,.

. . =::

. (

volernog sloja idu niti koso od radiU$a i proxhnalno prema ulni- L distalno.
Kod dorzalnog sloja idu niti obratno; tj. od ulnae i proximalno prema radiusu i distabio. Volarni sloj je dobro razvijen u srednjem--dijelu, a dorzalni
u gornjem dijelu. Uzrok kosom poloaju niti membranae interesseae sn
valjda miii koji sa nje rolaze. Prema tome, smjer niti bi odgovarao vlaku
miia. Sa voJarne strane membranac. interosseae polaze m. floxor digi.torum
profundus i m. f~\'l~Or_ polf~is iongus; a sa dorzalne strane polaze m. exten
sor indicis, m. exfensor pollids longus, m. extensor pollicis brevis i m.
abductor pollicis lcingus. Memb1ana interossea je na nekim mjestima probuea<:!. Ti otvori-slue za prol~:Z;i~nrnih ila.
Na s\om proxilnalnom
mebrana interossea je pojaana jednom
okruglastom svezom koja sa. prednje plotine ulnae, neto. iznad tuberositatis ulnae, ide koso prema dolje i prema radiusu -i vee se za prednju
plotinu radiusa ispod tuberositatis radiL To je c1zorda obliqua. Ona moe
biti jae i slabije razvijena. Nategne se kad izvedemo supinaciju.

k;;iu

Articulatio radioubtarls proximaUs

Konkavna zgi.obna plotina -u ovom zglobu je incisura radialis ulnae,
konveksna zglobna plotina je circum-ferentia articularis radii. Konkavna
zglobna plotina je upotpunjena sa jednom fibrokartilaginoznom svezorr..
koja se vee na prednji i str$ji rub. incisura radialis ulnae. Tu .vezu nazivamo lig. anulare radii. Na taj nain konka,<no zglobno tijelo dobije
formu prstena.
Zglobna ahura je u ovom zglobu dosta obilata, a ispod lig. anula,re
1adii se nastavlja prema dolje kao jedan izdanak sa slijepim dnom koji
okruuje itav radius. To je recessus sacciformis.
Articulatio radioulnaris proximalis spada u grupu tipinih obrtnih
zglobova (art. trochoidea). Mehaniku tog zgloba emo opisati skupa sa art.
radioulnaris distalis, jer se ta dva zgloba u kretnjama -dopunjavaju.
Articulatio :radioulnaris distalis
Zglobne plotine. - Konkavna zglobna plotina je incisura ulnaris
radii, a konveksna zglobna plotina je circumferentia articularis. ulnae.

Konkavnu zglob:hu plotjnu poveava jedna trokutasta fibrokartilaginozna

ploa. discus articularis - koja se svojim vrhom vee za processus
styloddeus ulnae, a svojoin 'b<JZom za donji rub incisurae ulnaris radi-i.
Discus articularis potpuno iskljuuje ulnu od artiki.llacije sa carpusom.
Discus je s obje strane konkavan. Katkada moe .biti probuen (40%). U
tom sluaju zglo~rni- ;$.P:EJ;.iiRa art. radioulnaris dist. komunicira sa upljinom art. radiocaq)&i'e: ' ":

.

.

Sveze. -

Art. radioulnanis distalis posjeduje Vrlo obiiatu' zglobnu

ahuru koja omoguuje veliku gibljivost, jer se nikada; Jie :zategne. Dosta

je vrsta, te skupa sa opisanim discusom articularisom- oSiguraVa. kontakt

zglobnih tijela. Prema gore alje jedan ... jzdanak sa sUjepim dnom

recessus saccifonnis.

109.

. :. ~Mehanikq.. -::-'L ovaj .zglob je ~k,otJ:er irt. trochoide~, S!IIPO ruje tako
k.ao art.. raqio-qlnaris. proJ4JilaHs~ Art ... radiciulnaris . proicirp<?-lis, i art.
radioulnaris distalis imaju zajeciniku osovinu koja prolaii kfoz,q:tput ni.dH.
i .kroz caput ulnae. Oko te osovine yre se dvije vane kretnje: .. siipinacija
i. pronac.ija.: Mi smo ve. u opem dijel~ opisali te kretnje .. J o&. j ec) rio m
-naglauj erno d~ . su uJna i radius. kod pronncijc prekrien~ jedno prekc:>
drugoga, a .dlan je obrnut. dolj~. Kod supinacije su radius ~ uJna paralelni
. jedno. s drugim, a. dlan je okrenut prema gore. Poznavanje toga vrlo je
vano kod lijeenja fraktura. Moramo naime, uvijek ruku 'c!.ovesti u supinaciju, tj. radius .i uJna moraju ..biti meusobno ... p.arelelni, p1oije nego
ruku obloimo :gipsom. Ko.d. ovi~ gibanja: se saino radi u( pomie oko ulnae,
a. uliJ.a i.niruje: Mogla .bi se .i uJna vr.titi; no to se obiI.).O ne di)gaa. To
bismo mog~ uir).iti. na taj na.iri da raditis:neim fiksiriurio (npr. Uhvativi
neki riep!lmi?ni. predmet akom), pa on9-a. kuamo vriti kretnk' izmeu
radiusil.i ulnae.": .: .. ..
..
;. .
..
.. .
tipian

, ... AR'('ICULATIOCUBITI
Iirie-o'vfu zglobu dolazi od latinske rijei cubo, to .znai. leati..Stari
su Rimljani;. naiine, .obiavali jesti :u poli1leeem stavu, .naslonjeni-na lijevi
lakat, dok bi im. desna ruka bila slobodna, .
.
,
. : .
Articulatio C:ubiti je sloeri zgiob (art.. composita). Tu dolaze 1.1. spoj tri
kosti: humerus; .u:lina i radius, 'te
prema tonie u: istoj zglobnoj ahuri
nalaze tri zgloba: art. humerorad<ialis, art. humeroulilaps i art. i:adioulnaris
pro,qmalis. Mi smo ve pqsebno opisali art. radioi.tlnaris proii.imaiis, zato
emo se sada po:(.abaviti samo s preo~taKdva. zgloba.. .
. . ..
. . . . .Zglobne plotine. --: Zglobna plc)~t:ipa h:timer:uSa,. ujedno J konveksna
zglobna tijela su trtochlea humeri i C!lpitulum him-i eri.
: .

. Trochlea h.11meri ne lei.' posV.e' . okOmito

osoVinu .'humerusa, ve
njena osovina pravi
osovinom htinieritsa kut koji se za 200 razlikuje od
prvog kuta: Pored' toga je ona i neto .. spiralno zav-ijen~, iako da igla zabodena u incisuru trochlear.is .ulnae. nee .ko{:!,':o_kretanja praviti I}a trochlei
crte nepotpune krunice, .ve nepotp~e spirale. Trochlea hum!o'!ri je po
sredini izdubena u brazdu .voctfljti 4 koju i.ilazi izboenje koje se nalaz:i po
sredini incis.urae trochlearis~ Na taj nain postojd. manja vjerojatnost da e
zglob~ 'plotine iSkoiti iz svog poloaj~. N!l Ulnarnoj:strani ima trochlea
jednu fasetu po~kojoj klizi jedim di.q capitis ra(jii.
.
:.

_c~-pirui~;;;_);~me'kj~ dio.-:ku~e k~jj -~l~~a .pr.~m~ .~ap~iJed (str~ga ga

I1e ~id#.n?.>, :, : _:: .. , .. , ,.. . :;:,, . :. .. . : .....

. .. .-~Na .ulni se
konbvna :_z~QbiJR plotina -'-'-:. !ricistt_r.a. tr()chlearis.
Konkavitet inoisuhte .frochlearis ~ . obijk pr1,1.ve polu~iCe i iznosi 1800
Opseg konvela;iteta i~osi 3200: . Prema tome, i:-az1ika.. }edn<?!f i. dtugog je
1400, a to nam ba oznauj~ amplitildu gibanja.. Na radi=t.i se nalazi kon..kavna.zglobnaplotina.~fqv~.cap~!,s-riu#i.. . .,. , ...
..., .
,_ ... -~ 's~ez~;-:;..zitobna ..ithtlrij~ do~t~:~~ta, a vcles~:-na isti:~~kao
.'i,~~ :kod" drugih ;~:glooova,. tj::..-na konk:aVD.om zglobnom ,tjelu. :pz rub
.zglqbnehrsk.avlice, a. na .konveksnom. se ~b,rq~ ~loj :vee p.eto dalj~ od
zglobne hrskavice; dok se siriovijalhi pon~a kao i kod.zglobq~a koje sino

se

. .

nalazi

110

:ria .

i.e opisalji vee se uz rub . zgiobn~ h~skavice. Vano je da .n~glasimo da

se na konveksiiom zglobnom :.tijelu .nala2e intrakapsrilarno fossa. cor.onoidca,
fossa, radialis' i fossa olecrani., dok. se '~.konkavnom. zglobriom tijelu nalazi
intrakaps11larrio vrak processusa .coronojdeusa i vrak: olecranona.
. . .1_4oemo odmah spcim~nutj da SlJ_ ~ajglavnija gibanja U OVOm zglobu
flekSlJa i ekstenzija. Kod fleksije . ulazi . proCCSSilS cororioideus u fossu
coronoideu a oleoranon iZlazi iz fos.sae olecr'ani. Da nema nekih posebnih ure
aja, dogodile bi se kod tih. gibanja neke nezgodne pojave, npr. kad kod
fleks'!je olecnmon napusti fossu .olecranl; nastala bi -izmeu olecrariona i
, fossae olecrani. praznina,, tj. pojavio bi. se vacuum u kji bi atmosferski
pr!itisaJ( smjesta utisnuo. t_eth'4 III..' tric;epsa brachii, a posljedica toga bi
bila aa: bi se zglob o<lrnah ekstendirao: Ista bi se .. stvar dogodila u fossi
coronoidei kod eksterizije.'Dase to ri"' dogodi, razvjeni su posebni jastuii
iz m~ti, koji u tu. prazninu automatski ukliznu, pa je tako ~spurie. To su
corpora adiposa articuli cu1Jiti; ima ih tri, jedan u fossi coronoidei; drugi
u foss.f radiali'; a trei na sti;'anj.oj strani u fossi olecrani. Kod fleksije
zgloba . ulazi str?fnji jastui' i.l fo~su olecrani, a prednji u isto vrijeme
izlaze van; a' kod ekstenzije ulaze prednji jastuii u odgovarajue jame na
prednjoj strarii .hlim(:!rusa, a S.tranji izlazi iz svqje. Ti jastuii izgraent su iz. gni.evnO-Jconstitucione masica.ne iz rezervnog masnogtJciva.
Nala2:e se ti zidu zglobne ahure, izmeu f-ibroznog i sinovijalriog sloja.
Kod prepariranjii ih rie smijemo ost~aniti, ve ih moramo oddati. Prema
tome je zglobna ~:hilra sprijeda i straga dosta obilata. Postoji opasnost da
ona -bude kod f;l:ekSije uklj~tina .s prednje strane_ skupa s odgovarajuim
.iastui9ima od processusa. coronoideusa; dok bi olecranon kod ekStenzije
rnog;io ukiijetiti !;a stranje strane nju i jastui. ba se to ne dogodi, razvijeni su posebnii mm . aiticula,res _koji ahuru izvuku u zgodJiom momentu.
Ti rriin. articlllares su niti okolnih miia: Tako kod fleksije izvuku ahuru
iz fossae coronoideae niti m.brachialisa.
. . ' Sada emci {lkratko pci~d~ti kako djelujll svi t(mehanizi:ni ~ vrijeme
fleksije .;. ekstenzije. 'ta vrijeme flek:Sije olecranon >izlazi ii Jossae olecrani,
a si:tpnji jastiii odi:nah ispuiiJ. 'ptazruriu koja tu ..nastajei u isto vt.ijeme
niti n. brachialisa izvukli zglobna ah~ iz fossae coronoi4eae, a processus
ue u nju. Za 'vrijeme ekstenzije pr6cessi.is :ccironoidetis zlazi iz fossae. corondideae, a prednji. jastuii ispune prazninu koja tu hastaje,. li isto vrijeme
niti II1 .tricipitis bra~hli. jzvuku zglobnu ahuru iz fossae olecrani, a u nju
ue olecranoii, :Zglobi;lu ahuru pojaavaju .dva ligamenta koji u jedrio sudjeluju u osiglira~ari:ju kontakta meu zglobnirri tijelima: To su: lig. collater'ale
ulnare i lig. collq~era[e r(ul_iale.

. l. Lig. cotiai~rt:di ulnare j~ oblik .Jepeze iji se .vrh vee za donju

stranu medijal:iiog epicondyia hiuneJ:Uia,. a _iri joj, se kraj vee du itava
ruba incisurae trochlearis. K~d ovcig ligamenta razlikujemo slijedea tri
snopa:

. a) Lig. coronohumertile~7"" J_>oi?JZi: ~ donje strane medijalnog epicondyla,

a vee se za onaj dio processu5 coronOideusa kojii sudjeluje u izgraivanju
miSilrae trochleans.
' .. ::,. ,
:.
: .

. b) iig. , ofecranohilmerale~'" ~"' Pqlazi' s cionje. strane medijalnog epiondyla, a, vee se za onaj ,dio olecranona kojii SUdjeluje U. izgraivanju
1ncis~e 'trbchlea:ik'
' - .: ,.

Hl

, . .:',':

e) Lig. Cooperi ili fibrae arcif~nn"e$~su ~ti bez ik<ikva znaenja koje su
razapete izmeu olecranona i processus coron_Oldeus!l-. ,
,
.
2. Lig. collaterale radiale. Polazi s donje strane lateralnog epicondyla.
a vee se jednim dijelom za lig. anular.e radii, a drugim dijelom za incisuru
rad:iaiis ulnae.
.

Ove kolateralne sveze spreavaju hiksaciju. prema radijalnoj i ulnamoj

strani. Luksacija, meutim ,nioc nastati na dnigpjjt t,tlB*}-1
Tako npr. ako u flektiranom zglobii djel ilje "kakav veliki pritis~k na
humerus, moe Iako protessus coronoideus iskoiti. iz fossae coronoideae i
skliznuti iza. trohleae.
}:;::.., . ~
Mehanika._ Art. humeroradialis i. atL hUll).etot4IU!.ris su ginglymusi.
No za kretnje. u ov~m zglobu vana je s~o mehanika art. humeroulnaris.
Radius je naime pr.ivren za ulnu, pa kad se ulna flektira, flektira se i
radius. To radiilsu nije te}<o; jer mu fovea capitis komotno moe kliziti po
capitulumu hutnel'li.

Osovina oko koje se, u ovom zglobu Vr-e gibanja ide koso od laterahie
strane i gore prema medijalnoj strani :i dolje. Ona prolazi kroz. lat.. epikonpjl, capitulum humeri, trochlet.i i izlazi neto !ispod .med. epikondila.
Oko ove .se osov.ine vr.Lfle~a .. t_l::xtensia. Mi srno ve kod opisivanja konfiguracije zglobnih tijel!i kazali da najvea amplituda gibanja tl. ovom
zglobu iznosi 1400. To znai da podlaktica prelazei iz maksimalne fleksije
tl maksimalnu ekstenziju opisuje luk koji odgovara kutu od 140. Budui
da osovina, oko koje se ~zvode ova gibanja, Jei koso, to kod fleksije
podlaktica ide neto medijaino, a kod exten:z:ije lateralno. Na taj nain
nastaje izmeu podlaktice i nadlaktice kut koji je izraziN,ji kod ena.
ARTICULATIO MANUS
U runom zglobu sudjeluje mnogo kostiju, ali ipak nije tako kompliciran, kako bi to na prvi mah moglo izgledati. itav, naime, proksimalni
red karpalnih kostiju ponaa se u zglobu kao cjelina, kao jedna kost; analogno se ponaa; i distalni red, koji je isto ~o kompaktan i jedinstven
ukoliko se to tie zglobne mehanike. Prema' tome, inoeino runi zglob lilaniti na slijedee manje zglobove:
..
.

I Aiticu1atio tadiocarpea
II .~~tio medi~ea
Ill Articu1atio carpometacarpea
.
IV Articu1atio carpometacarpea polliis
V Articulatio (!SSis pisiformis.

::

..

'

.J~ ~atio.:rai~~~~it~f

;.. : .
zglob izmeu

-:.-=:. :

<

To je
podla!ktti.ce i prdksima:lnog reda krutpalnih :k:osmiju.
Od kostiju :podlaktice. u ovom zglobu sudjehrje samo radius, jer kako nam
je poznato discus :articularis' potpw;to,. odjeljuje. ulnu od qyog, ~globa., Konkavna zglobna plotina je faces ar.ticularis carpea radi.i.''~Njeriu poVrinu

112

.~ . : . ... '

. - .:. .:
(

~'

. . ..

':', ..

'':'.:,

poveava discus articularis koji .smo opisali kod art. radioulnaris. distalis.
Konveksno zglobne tijelo je proks:imalni red karpalnih kostiju i to: proksi~
malne plotine ossis scaphoidei, ossis lunati i mali dio proksimalne plotine
ossis triquetri, Facies articularls carpea radii dolazi u. kont1;1kt s os scaphoideum i s lateralnom polovinom 0 ssis !unati i s onim malim dijelom ossis
triquetri. U ovom zglobu nl!sudjeluje os pisi forme .

. 11: Articulatio mediocar.pea

Art. medicarpea je zgloli;izmeu proks.imalnog i distalnog reda karpalnih kostiju. u ovom zglobu zgl~bna linija ima oblik slova s.
Proksimalni red je u svojoj radijalnoj polovini konveksan, a u svojoj
ulnarnoj polovini- konkavan. Konveksitet proksimalnog reda formira dio
ossis scaphoidei, a kon~avitet drugi dio ossis scaphoidei, os lunatum d os
triquetr:um. . .
.
.
..
.
Distalni je red u svojoj radijalnoj polovini konkavan, a u svojoj ulnarnoj polovini konveksan. Konkavitet proksi.rnalnog reda fon:rl!ira os trapezium i os trapezoideum a konveksitet os capitatum i os ha.matum .. Prema
tome tano pristaje konveksitet proksimalnog reda u konkavitet distalnog i
obratno;
Zglobovi izmeu pojedinih kostiju proxlimalnog odnosno distalnog reda
zovu se articulationes intercarpeae.
III. Articulatio carpometacarpea

Art. carpometacarpea je zglob !izmeu distalnog reda karpalnili kostiju

i metakarpa.l.nih kostiju. Zglobna linija ovog zgloba veoma je nazubljena.
Ovaj zglob je amphiarthrosis. Kod njega se naime vr5. samo lagano poin1i-
canje meu pojedinim kostima. Budui da su kretnje tako minimalne da
uope ne dolaze u obzir kod prouavanja mehanike runog zgloba, to smo
ih ovdje spomenuli, da se vie ne moramo na njih vraati.
.
U ovaj zglob p.e spada zglob diineu ossis trapezi!i. a prve metaka.riJalne
kosti ~ ar;t. carpometacarpea pollicis. Taj zglob ima svoju vlastitU. ahuru
i posebno emo ga opisati. Kasnije emo takoer opisati. !i art. pss"is
pisiformis.

LIGAMENTA ART. MANUS

.. . U n,in!im .zgloJ:>oviroa postoje brojne. sveze. Najprije fimamo jake sveze
koje osfiuravaji.i kontaktmeu zglobnim tijelima art. radioc;arpeae, zat'im
jmamo sveie razapete :izmeu proksimalnog i distalnog reda karpalilih kostiju i konano iii:Iiamo "sveze koje osagurav.aju kontakt izmeu distalnog reda
karpalnih kostijJ.:b,fu,.~~~:metakarpal:il.ih "kostiju.

~:~~(:;:;::;'!~': (;~~r

I. Ugamenta art: cadiocarpeae

Art. rad.iOcarpea posjeduje srednje obilatu zglobnu. ahuru koja je s
dorzalne strane dosta .njena, dok je . ~ volame strane prili!lo zaebljana.
Tu.zglobnu ahuru. pojaavaju slijedea tr.i ligamenta:
-

1-13

~---

-----~---------------------------

l:. Lig. radiocarpeum pal1rfare. pol~ s PioceSSUS styloidetisa radii, i'de

koso ulnarno i clistalno i hvata se -na os ~pttatum li os_lunatum:.
2. Lig. radiocarpeum d'orsale. Polazi: s. d()rzalriog ruba facies articularis
radii ide koso ulnarno i distalno, te se_ vee za os triqU:etrum. i za os
lunatum.
..
,
.
__
.
_
3. Lig. ulnocarpeum palmare je oilin,drinog obliika. D~i je f. tanji od
gornjeg. Polazi s processus styl()ideusa ulnae i dijeli se na dva snopa od
kojih se jedan vee za os pisifonn_e, a -dJ:Ug~ _za os capitatum.
IL Lfgamenta art. medioolt-peae ..
_ U OVOm zglobu postoje brojn~ SVeZe koje ne povezuju samo proksimalni ;i distalni red karpalnih ~ostiju, vecS povei:uju meusobno !i pojedine
kosti proksimalnog li distalnog reda._ To su iigg. intercarpea. Prema tome
da li se nalaze na volarnoj iU dotz~oj Stra:nl, il{ pak meu -sanum kos-

tima, dijelimo ili na:

a) ligg..J:ltercarpea palimUUa
b) ligg. !iP.te~~~_dQrs~~ -~
e) ligg._ intercarpea interossea

Mi sve te ligamente ne~m~ p~sebno opisivati, .nego. emo ref samo

par rijei o neklim od njih koji: imaju svoja posebna :in).'ena:

l. Lig. arcuatum carp{ dors,ale, sada ID!Z'Vrut ;lig. scqphbtriquetrum,

razapet je izmeu .os scaphoidetim li. os triq~etrllljl, sa dorza:Iri.e strane.
Prelazi preko glavice ossis capitatH spre~va da ~e qva ne dai. ligament
daje retinacula na os trapezl.uni_ i _trapezoi~eum. .

. 2.tig. carpi radiatum. ~ Nalazi se _ha volarnoj str3.nli. Polwi zrakasto

s volarne strane. ~berositas ossis capita.ti. i vee s~. za sve okome kosti karpi.Isa. Ba zbog fuga to ova jaka sveza p:r:ljee sve kosti carpu$a J?rema
sredini, postavljene su one u svod kome je koiiveksitet' okrenut dorzalno~
3. Retinaculum flexorum je iia]jata sveia ovog zgtoba. Nalaii se na
vo~oj- strani, a razapet je ipn~il. eiciiientiae Car-pt illnaris i emmentiae
carpi radialis. ,Na taj nafu ovaj Jdg3ment' pretv;ll-a. lij~b koji se. nalazi izmeu prije spomenutih izbocilja' u: 1aljia1 -'-, canaiis carpi --:- :j{rciz .koji
. prolaze tetive . fleksora prstijU. Ovaj ..ligament . se. protee daleko prema
napmj~ i natrag, te pokriVcl.- sve .fiSiale svezi!~ Zato; ga kod prepariranja
treba umjetno ograniiti, li. to. na taj ~fu
~ s~~ na l cm. u sredini treba da bude ui, da bise mogle P.rikaiilti (.Qs.ta,I_e sveze, asa strane
moeostatid']).eto iri.
. ..
_
.
, .: ;
.
Eminentiju carpi uinariS :ine hamulus ossis h~t6. i os pisj~orme, a
eminentiju carp1 i-adiali.s ine ~be~uin qssis scaphoidei i tube~um
'ossis tra~.

aa

IlL ~ 8rt. carpoailetacarpeae

~ 'Distalni red ~alnih ll;ostiju pov~ju :s bazama Jp.etakarpainili kostiju brojne sveze. Tu su ldgg. ca:fpotn,e.tacarpiii Ll:ijih. dijellixlci prema tome
da li se nalaze s volarne: :ili..doiZalne ..stnme. j]i. meu. sainim kostipla .. na: ..

114

.. ii) ligg; carpoinetacarpea pilina.J:fia'

b) ligg. c3rp6me,ta<:.a+'Pea gorsaHa

e} ligg~
carpometacarpea interossea.
.
.
. osim ovih sveza nala.Zimo tt oyom zit'ob~ jo~ nekoje. koje povezuju
baze metakarpalnih kostiju. Te sveze dijeliimo po istom principu
kao i ligg. carpometaarpea na. slijedee grupe:
meusobno
.

a) ligg. metacarp~ p~aria

b) lligg. meta:arpcoa dorsalia
e) Jdgg. metacarpea iri~erossea.
Od ovih SVeia su osop.ito razvijena ligg. metacarpea pahnaz:41. T~ sveze
su osim toga l.vrlo sjaJne. Jo~eke Ci4 tilj.i:h povezuju /baze dviju susjednih
metal!:arpalnih kostiju; a neke . preskau. po Jednu ili dvije metakarpalne
.kosti. i veu ~e ia bazti slijedee metakiupalne kosti. Sada emo.. qp.isati:
dva zgloba koji -ili zbog. svoga poloaja' .. ili zbog svojih_ posebmb lcilr<Ut.teristika nisu niogli biti obuhvaeni u sklop ve opisanih zglobova. To je
spoj izmeu os pisiforme i os triqlietrum; te spoj izmeu os trapezium i
p~~--~~_tak~rp~~ .lq>.s~i,... ~~-- ...... .. --.. -- ..
. ..... -~--- .,. - --.
a) Zglob izmeu os pisiforine. i os triquetrum - art. ossis pisiformis
- je je(ian atnph!iartbrOsi. Zglobne plot:irie jedne i druge lcosti su ovalne.
Zglobna plotina ossis pisifotmis neto je malo konkavna, a zglobna p~o
tina ossis triq~eiq je,.J:i,eto konveksna; Osi.in zglobne ahure imamo u ovom
zglobu i dva ligain~nta/ Tp su ligg. piso!umuztum i lig. pisometacarpeum.. .
L Lig. pisohdgttiturn vee. os piSiforme s hamulusoin. ossis hamati .
.2; Lig. pisoij!.~t(U;arpeum: vee os. pisifonne s bazom. V metakarpalne
kosti. ,
. .
. , . . . . . .
.
.
..

Oba ova ligamelita su zapravo nastavak tet!ive m. flexortis carp1 ulnaris.

U: oyom ~obu S\l kretnje vilo. ograniene. Postoji samo neznatno kliianjejednezglopne plotine po drug6j. .

b) Zglob ir,ftieu. os trapezil,lm i Prve. metakarpalne kosti - art. carpo~

metacqrpea poltic{s- je . art sellai1is: Osim zglobne ahure ovaj zglob nema
drugih sveza> Zglobna ahiira. je Q.osia obilata i vrsta. U ovom zglobu ~

mogu? sve Jn-etnje <>s$: ro~je. Od :tiih kretnji neke su ba ~te

ristin~ ?:a ovafzgl()b. <:to su: a]Jd~Cija, ltddukcija, opozicija i repozicija.

4bdillccija je. ~(:<mje palca od ~ake. Addukcija je primicanje p_alca

aci. Opozicija je prii:!licai:lje palea Jfialoiri prstu. R~pozicija je.. odmicanje
palca .od malog prsta, tj. vt~je PalCa u njegov prljanj. poloaj. K.o.d
opoZicije i repo;4cije tuka pied$tavlja kldjet.a.

~udui da'
ti:
zglobu JCapsula dosta obfutta, 'mogli se zgloqne
plotine o~aknuti jedna od druge, !l u tom sluaju moe se vriti i ragana
Jotacija, premda ta kretnja ne sp~da ~ ovaj tip zgloba. .
'

je ovonf

Mehllllfla\ ro.~ zgloba

Pet

smo u poefuz rni.airlii runi zglo:t?.u

manjih zglobova: art,
raddocarpea, art. mediocai'pea,. art. Ca.rpori:ietacarpea, art. Ca.rpometacarpea
poll. i art. O~ piSifo~. Kod . roehan!ike runog zgloba dolazi U. obzir
Sallllo art. radioCaipea i art. niedic#1i)ea. (>ba ta zgloba. su ~i za _sebe

.Mi

1:1~

ginglymus pa prema tome :ima ~vaki. _svoju posebnu osoVinu. Kretanje u

.ovom .zglobu vri se u tri osovine, Dv:ije osovine postavljene su isto transvexzalno, a meusobno su paralelne. Oko njdh se vri: volarna ff dorzalna
fleksija. Prva tj. proximalna ide kroz centar zavoja ossis !unati a druga
4.istalna kroz centar zavoja glavice ossis capi tati. Trea osovina ide okomito
(dorso-~larno) ~ distalnu osovinu, tj. kroz centar zavoja glavii.cc oss.is
~pitati, a oko.!* Se vri r~dijalna i uln~~:; ~p~p.~cijli .. !Kada _se__vri radiJalna abdukCIJa, os scapho1deum se osowrtJ<::cijpe!:e SVOJim naJuzim dijelom izmeu os trapezJirum i trapezaide-gm s jedne . strane li. radiusa s dm g e
strane, a za isto vrijeme proksimalm .r~q c:;arpalnih.kostiju nadnese se nad
distalni. A kod ulname abdukcije os;\scaphoidellliJ. doe u normalni poloaj, proksimalni red se spusti..
.
,.... ' .
.
Pokretljivost runog zgloba dosta je obilata. istu volarnu fleksiju
moemo izvesti" do 800, istu dorzalnu, fleksiju do 70, istu ulnarnu abdukciju do 450, a istu radijalnu abdukciju do 200. U runom zglobu je jedino
rotacija nemogua, jer je onemoguuju kolateralne sveze. Rotacija ake se
izvodi u raddoulnamim zglobovima kao sup.inacija i pronacija.

ARTICULATIONES METACARPOPHALANGEAE

Zglobne plotine. -. Konveksna zglobna plotina je caput metakarpalne kosti, a konkavna je ~zdubena ploha na bazi prve falange. Konveksno
. zglobno tijelo je' na volarnoj strani dva puta ire nego na dorzalnoj, a to je
od vrlo vel'ike vanosti za mehaniku ovog zgloba.
Sveze. - Zglobna ahura je u ovoin zglobu dosta tanka i obilata. Na
konveksrrom zglabnom tijelu se hvata u .izvesnoj udaljenosti od zglobne
hrskavice, a na konkavnom se dorzalno hvata u izvesnoj udaljenosti od
zglobne hrskavice, a volarno uz zglobnu hrskavicu. Prei:na tome se proksimalna epifi:ma .brsk.avica prve falange dorzalno nalazi unutai- zglobne
ahure,
volarno izvan nje. Zglobnu ahuru pojaavaju jake 6. nesrazmjerno
debele sveze - ligg. collateralia. Na svakoj strani se nalazi po jedna. Sveza
sa radijalne strane je jaa od sveze s Ulnarne strane. Imaju oblik trokuta.
Svojim vrhom se veu sa strane glave metakarpalne kosili, zatim idu koso
distalno i volarno i veu se sa strane baze prve falange. Pola7lte own
sveza ne lei centralno, ve v.ie dorzalno, zato e kod eksten2li.je biti ola!Jayljene, a kod fleksije nategnute. Prema tome se ove sveze razlikuju od
kolateralnih sveza koje nalazimo kod pravih kutnih zglobova, jer su ko
lata:ralne sveze kod praVih kutn.ih zglobova uvijek nategnute.
Kao vrlo jako odebljanje zglobne ahure 01()ell;lc:). smatr;Hi.Jig. palmare.
To zapravo mje_ nikakav ligament, "jer ne v$ nita, ve, je .privren
za bazu prve fa1ange i za zglobnu ahuru. Za~~ mu je ~ omogui klizanje miinim .. te~tvam~. a ujedno da Za.-q,_~-~!RJUN tih tetiva. za njega
se v~e vagina flibrosa dig.. man_us. .
:.
''i:t:t~F:!(:~)1W'.
Izmeu ligg. plam.arra razapete su druge sv~ koje nazivamo tigg.
inetacarpea transversa profundiz. Ove sveze ne povezti.ju zapravo glavice
inetakarpalnih kostiju, nego veu jedan Jdg. pahnare s drugim. Ipak se, ba
zbOg ovih sveza, ne mogu razmaknuti glavice jedna od 4ryge ,Takva sveza
~-postcijUzmeu. b~ prve -ep~~e) . .i. 'druge me.talw'p?1Pe kosti ..

116
~-

~. '

.:: ..::-

~-.

,._

: .;

.. . .,..-:'

.:

..

_,
.-: ..

Na p~ pogled. iizgle~ d~ je .art. metacarpophalangea..

. . MeW:nika. -

t1p1an gl~glymus.,_Me_ut'lln, t?. ne ~~~J'': M~. na:un_e. moemo kod ovog

z?loba, OSli?-. flekSiJ_e 1 _ekste~Je, vrsltl 1 uln~u 1 radijalnu abdukciju,

crrkumdukciJU, pa ak [ rotaciJU. Sve ove 'kretnJe mogu se izvoditi samo

onda ako se zglob nalazi u poloaju potpune ili djelomine ekstenzije. u
tom sluaju ligg. collateralia: nisu nategnuta, pa su i ove kretnje mogue.
Meutim, -ako. ~gl,o'b.d_ovedemo u poloaj. volarne fleksije, ne moemo vie
,jzvestJi, osim eitstari1Jijoe. i fleksije koju ba .izvodimo, niti jednu od gore
spomenutih kretnji. Sada su- se naime ligg. collateralia nategla, pa onemoguuju svako gibanje osiiii ,f~:ksije i ekstenzije. Ligg. collateralia se kod flek_sije zatp nategnu, jer -im 'je ''polaz.ite blie dorzalnoj strani glavice nego
volarnoj, a li zbog loga to su glaV'ice na volarnoj stranli mnogo ire, pa se
i sveze moraju izboiti da ih obuhvate.
Ako saberemo u par rijei: sve to smo gore kazali o mehanici ovog
zgloba, moemo kazati da je art. metacarpophalangea u poloaju potpune !i
polovine ekstenzije art. sphaeroidea (artrodija), a u poloaju potpune volame fleksije ginglymus.
Kad su prsti isprueni, onda su i sveze i ahura u ovom zglobu olabavljene. Ako u tom polaaju potegnemo prst i naglo odmaknemo prvu
falangu od metakarpalne kosti, ut emo neko pucketanje. Naime, u momentu kad odmaknemo jednu zglobnu plotinu od druge, nastane u upljini
ahure vakuum,a atmosferski pritisak utisne zglobna ahuru.
ARTICULATIONES 'INTERPUALANGEA'E MANUS
Art. interphalangeae manus su zglobovi izmeu prve i druge, te izmeu
druge i tree falange. Oba zgloba 'su graena potpuno jednako.
Zglobne plotine. - Konveksna zglobna plotina je trochlea koja se
nalazi na distalnom kraju falarige. Konkavna zglobna plotliina je udubina
koja se nalazi, na proksimalnom ki'aju falange .
. Sveze. - Zglobna ahura je na dorzalnoj strani dosta slaba, dok se
na njenoj volarnoj strani nalazi lig. palmare, .. koji je. potpuno analogan isto_imenom ligamentu u art. metacarpophalangea. Osini toga, postoje u ovom
zglobu sline kolateralne sveze kao oi u art. metacarpopbalanggea - lig.
collaterale ulnare i radiale. Kolateralne sveze su u ovom zglobu uvlijek zategnute.
Mehanika. - Art. interphalangeae manus su tipini ginglymusi. Jedine
mogue kretnje su fleksija i ekstenzija. Obino se fleksija ;izvodi u proksimalnom d dis talnom. zglobu skupa, no moe se :izvoditi i. u svakom zglobu
posebno.
ZGLOBOVI DONJEG EKSTREMITETA
.

'{1~LoBOVI MALE ZDJELICE

Os coxae i os sacrum- su meusobno spojene u art. sacro4liaca, a os

coxae jedne strane doWi u spoj s os coxae dnige strane u symphysis
.pubica.. ..Os coxae fu).a na sebi jedan otvor- foramen obturatum, koji zat
vara vezivna opna - membrcma obturatoria.

117

-------~-

---------------------~~--------

 Membrana oJ;Jt,unltoria
. . Membrana obturatorlja je fipro~, opna razapeta iizmeu. rubova fo. ramen obturatwna. Izgraena je t;>d ni~. koje_ se ukrtavaju u razlllim smjerovima; no ..ipak veina. njih ide trans~erzalno. Ova .membranane .zatvara
posvema formen obturatum.~ O~, se, ~e, vee za rubove sulcus obturatoniusa i na taj. nain pret~ sule~ obturatorius u catzillis obturatorius.
Kroz taj kanal prolaze a., v. i n. obturatorius. Sa ~iltranje strane membrane polazi m .. obturatori4s in.t~friuS,. a s. njene vanjske stran~ polazi m.
obturatonius tintemus, a s njene. vanj$ke :strane pqlazi m. obturatorius
externus. Na OVli mebranu tr;ba ~od .P,J;"epiu:fir~)a. paz:itd. jer je dosta tanka .
. S~physi~ ~i~'

.. ,

.. - .

. Sprijeda su obje zdjeline kosti.i: (ossa coxae) spojene .meusobno u

medijalnoj liniji. To. mjesto gdje e one. spaJaju nazivamo syinpbysis puhica. Plotine kojima jedna zdjclina .~o~t. dola2li u kontakt s drugom ravne
su i qvalne, a ~ivamo ili faeies. symphysiaJis.. Me<tu plotine je umetnuta
jedna 1iibrokarti)aginozna ploa -:- dis~. dri~rpubic\15 ~ -koja ujedno i
spaja jednu plotinu .s. drugom . Discus .liptf!rpubicus:je na .svojoj periferiji
. izgraen od hijaiine hrskavice,. d()Ji: 1llU j~ ~eritralni c!dri !izgraen od vezivne.
u sredini ~majednu pukotiini, koja omoguuje i:Iiinima!no gilba,nje, tako da
moemo ovaj spoj smatrati nekim nilfi~entarinm. zglobom. Neto v_ea gibljivost u ovom spoju oituje .se kod @e ia vl'ijerrie poroaja. Tada nruime
discus rinterpubicus jako nabubrl.. .i' ~qoQi ~e preni~ unutra: To izboenje
nazivamo torus pubicus. Bubrewe di$9qS in,tei:ptibicusa poveava gibljivost
ovog . spoja i na taj nain olakava 'ppro~j. Usldjed . torus. piibicusa se i
promjer koji ide od _ovog mjesta. ha proinoritci1;1i$ skrati, pa to valja uzeti
u obZir kod mjerenja. .
'
.
.
Ovaj spoj pojaavaju i neke ~veze:.
.
1. Niti tetive m. recti obdOrtiinis; -:-- M. i-eclus abdciini:irls se, naime,
vee svojom tetivom za simfizu. No ne ;veu se sv~ njegove tetivne :niti na
istoj stra.Di s:imfize na kojoj se w.azi: li do,t',ini mii;. ve se neke od njih
kriaju sa slinim nitima s drug'e_,stran~~-~prela:i,e
.c~rugu stran:U simfii:e i
tako se p11ivriuju. Na taj _.Dain ni. :teetiis ,abdominis pllibliuje svojom
kontrakcijom jednu facies Sym.pliysiali~ k drUgoj i _onicigiluje -odravanje
kontakta meu kostima koje suspoj~e u ovom spoju....
'. 2. Lig. pabiCum sujJeri~ je)ibfoma pia<l koj~ se na.iau poVie sym
physis pubica, a razapeta je meu obje prepon5.lie: kr'vice (tubercula pu

hica).

na

3. Lig. arcuatum pubis je ~ta. sv~ ko jase naiazi na donjoj strani

simfiiie. Zauzima najgornji dio arigwus subpubicus .. Visoka je l cin; a duga
kod mu_karca oko . 2 cm, a kOd' fene ol(o j eni. KOd ene lig. arcuatum
pubis zau2lima itav angulus supubii:uS! te _ga transformira u arcus pubis.
To je vano kod.poroaja.
_ ... .

.
. 4Lig." transversum .se ilalaii-i~ l,ig. arcuatuma. Raza}let je meu
ram..wdnf. ossis pubis jedne .a drtige strane. ,.:.ig. trans'verswn i l!ig. arcuatum
nisu. .meusobno. spoj eDi, ve .se .iiznti4u .. njih nalazi jedna :puko1:ina kroz
koju prolazi v. dorsalis penis kod.niu~; ' .

UB

. Ako za vrijeme p6i-oa.ji u~ddtiio da je prolaz kroz zdjelicu . Uiak,

imamo. m6gun:osti ~ ga:: proirimo .. To moemo uiniti na dva naina. .l)
Moemo prereia1:i samo simfiz!,I (sil;n:physeotom1a). Pri tome moramo pazim
na mokram mjehur !i na kavernozno tijelo kldtorisa. Ako. bismo ozlijediLi
mokrani mjehur, vrlo lako. bi.. se on mficirao. Kad bismo ozlijeddli kaverDOZ!lO tikvo, nastupilo bi veLiko ..krvarenje. 2) Mjesto simfizoo~omije, bolje
je da napravimo pubotom1jti.
se sastoji u tom da na jednoj straiJJit,
laterilino o<;l Simflize, prereerrio ramus sup~ :i inf. ossis pubis. Prednost ove
operacije je u .tom da prereZam d1jelov.i. brzo srastu, a osim toga ne dolazimo u opasnost da ozlijedinw niokral;li. mjehur ili clitoris.
. . . .. Na ovom .rnJes~u eino opisati :i n~ke sveze koje povezujv, pojedine
dijelove ossds &ixaeYfo je lig. -mgwnale Poupard, lig. pectineale Cooperi,

.
lig. lacunare Gin:ll>eriil:lti i lig. dliopectineum.
1. Lie. ingitinale Poup~rti je fibroma vrpca razapeta izme).!_ spinae
iliacae ant ffi tuberculum p\lbiCW:na. Nastaje na taj nadn. to se aponew:oza
m; obliqui abcioin.ini.s ext, i$preplie s fasc;:ijom latom. Drnn se ipak da 'ima i
svoj:ill, vlastO.tih ri'iti. Ovaj-liga.tneni: nam pokazuje granicu :izmeu trbuha i
donjeg ektremiteta.

... i. Lig. lac~nare Gimbetnati (e::' ~imbernati!);' Sa donjeg i medijaln<>g
"dijela ligamentf:mgilinalis-Potipaffi polaze neke mtd (ctoio od-ug.dnguinale),
vraaj~,!, se lateralno i natrag te se veu za pecten ossis pubis. Na taj nain
se formira lig. lacunare Gimbemati. Ima oblik trokuta. Baza mu je slobodna 1. omeuje .s 'me4ij:ilne strane anulus femoralis, a vrh mu dopire do
tuberculuin puhicriffia. Jedna strana mu se vee za Jig. liinguinale, a druga za.
pecten ossis pu:bis:

3. Lig. pectineale Cooperi. _:.To sti fibrozne niti koje se od tuberculu.rii. pubicum proteu riz pecten -ossis pubis; te se polako gube u periostu.
__ 4. Arcu.S iliopeeti~eus. ~- Razapet je izmeu lig. in~e Pouparti i
crriirientiae illiopectineae. . .. .
.
. Ovaj liganient &jeli prostor. koji se. nalazi .izmeu lig. mgu'inale PQU
parili i ossis . cOJ(ae u dva. dijela. Gornjli. U. lateraln. dio naziv;uno lacuna
musc;ulorum, a donji i m~jalni UICUni.l. .vasorum.. Kroz lacunu musPllorum
proliize ni. iliapsoas i n. feri:t~is, a: kroz lacunu vasorum prolaze. a. i v.
fenroritlis nal.azi ~- obino jedna ve'lih.-limfoglan~Ula ~ lymphoglandula
terali:l.o.- Izmeu v; teinol:alls ;i. lig. lacunare uinibematii. nalaZi se jeaan
prostor koj.i nilzivamo cutuzu5 temoralis; .Taj prostor, lili bolje. reeno otvor,
zatv;ira jedna v~vna opna 7':"' s~ptum femorale Cloqueti. U samom anulus
femoralis\-! naJ_~ s.e. <>b,ino jedna vel.ilka limfoglandula - lymphoglandula
l<oslmmWleri. Ahtll.ils. femorcilis je ioeus minortis resistentiae, pa .esto kroz
!}j~ nasU\Ile 'hemi
.Ja (heri:ri.a femorus);
. ..
.
.
. ,
.
. ..
. ...
'
.

Ona

Arttculatio &acroUlaca.
.Arciculatio sacroiLtaca j~ zgtob wneu ossis coxae li ossis sacriL-

Zgiobrze

ploti~

tgi~b~~,e. pl~-tlne
. .
.

su

odgovarajue
.

tacles aurii nekong-

cular~ jedne i druge kosti.,Obje 'zglobne plotine su nepravilne

ruentne.

119

.:

::
'

.~

, Sveie. '--Zglobna ahura j~ vrl,o. lap.tka li hvata se na jednoj-i drugoj

kosti neposredno uz rub. zglobne plotine.~ Osim ahure sudjeluju u ovom
zglobu u OOravanju kontakta.. p;~.ett-'zglobn:im tijelima sLijedei Hgamenta:
1. Ligg. sacroiliaca ventralia. ...:... Pojaavaju zglobnu ahuni s prednjc
.strane. To su dosta tanki fibrozni snopovi koji polaze s prednje povr'ine
osslis sacri (lateralno od foramfuoa sacral!a Pl?l~a) i. veu se za unutranju
plomnu ossis il:ium. Ove sveze izgledaju kod,'in'!:epP,pfanja kao neto malo
odebljani periost, pa treba paziti da ih ne ra.zre~effi&,' , _. ....
2. Lig. sacroiliaca dorsalia dijelimo na lig. sa.cri:Jiliacum dorsale longum i lig. sacroiliacum dorsale breve. .1J::
.
.
.
a) Lig. sr.i.croiliacum dorsale breve je izgraen. od vrstih fibroznih
.'mopova koji su razapeti izmeu spinae iliacae post. sup. i dijela cristae
sacralis lat. kojd odgovara drugom i treem sakralnom kraljeku.
b) Lig .sacroiliacum dorsale longum je smjeten povrn!i.je od gore opisanog Jigamenta: Vrlo je vrst. Pola2li sa spinae iliacae post. sup., a vee sc
za cr'lstu sacralis lateralis dopirui do etvrtog sakralnog kralj eka.
3. Ligg. sacroiliaca interossea su glavne i najjae- sveze ovog zgloba.
Kod prepariranja nedolazi do izraaja, jer se nalaze u dubini. Razapete su
popnijeko :izmeu sacruma i os ilium - ukopane u masno tkivo. Kod prepar!iranja moririno tu niast odstraiiiti.. Njlihova debljina -dolazi do izraaja
osobito na presjeku.
4. Ligg. iliolumbale je. vrlo ~ta sveza razapeta i'imeu processus
cos tari usa petog lumbalnog kraljeka i cristae iliacae.
_
Osim nabrojenih sveza, dm8q]O izmeu os coxae. i os sacruma razapete jo dvije osobito vrste sveze. To su lig. sacrotuberale i lig. sacrospinale.
'
1.. Lig. sacrotuberale je vrlo vrsta sveza koja se s jedne strane vee
za spinu illiactt po~t. sup. i W. i za lateralnu stranu oss:is sacri, a s druge
strane se vee za tuber ischiadicum. Njeno hvatite za tuber tischiacl!icuin
se produljuje prema naprijed Da: unutranjoj plotiiili rami ossis ischH u
formi jednog srpastog nastavka- processus fa.lciform.is. Taj nastavak prelazi
u fasciju koja po..kri.va m. obturator!i.us ointernus (fascia obturatonia). Kod
prepariranja treba paziti da se .ne preree ..llig. sacrotubera!e. To sc, naime
moe vrlo lako desiti, premda je on vrlo vrst, jer ga pokrivaju llliti m.
giutaeus maximusa, kome ovaj .ldgament slui-kao polazi..te..
2. Lig sacrospinale dma obllk trokuta koji se svojom bazom vee z.a
lateralni rub ossis. sacni, a svojim vrhom za spinu isch!iadku.
l.Jig. sa~rotuhera}e i llig. sacrospiriale pretvaraju veliki urez koji se
nalazi izmeu ossis coxae i ossis sacri u dva otyora --:----; foramen ischiadiCum
. '

.
. ..
1naius et minus.
Foramen ischiadicum minus. je ~ji i odgpyara inaiStiri ~schiadici
mln.or. Kroz njega;.d4azi iz zdjelice m. obturatonu5 dnternus, a ulaze u
zdjelicu a. i v. pud~nda. interna i. n._ pudep.4u.s;:z;~-~~JtJ{j;.~::;~:
Mehanika. -Art. sac~ofu~~ j~ ~pbiarlfubfi~::'Mehanika ovog zgloba
je dugo vremena bila krivo . tumaena. Prije. su, nadme, drali da .zdjelica
tako lei u tijelu da joj se gornji otvor nalazi u horizontalnoj ravnini. Na
. toj krdvoj pretpostavci st:vorena 'je i kriva predodba o. mehatiiQi ovog
zgloba. Dralo se, naime, da je. os sacrum zaboden poput;,)~l,ina meu ossa
coxae, te da na .taj nain prenaa na njlih teinu i-tavog tijela. Meutim
.

120
. .:

-~

.....

~:

: .. : .. : .

:, . !i-''-;"";

nld. danas znam:o ta~ poloaj zdjeliice

anje

o mehaniCi art. sacroiliacae.

u -tijelu

i imamo posve drugo shva"

Zdjelica tako lei u tijelu da joj gornji otvor ooi sa horizontalom

kut od 6oo, Spina ildaca ant. sup. ti siinfiza lee u jednoj te istoj vertlikalnoj
raVIJ!ini; donji rub si:mfize i vrh ossis cO<:Cy~is lee u hori:tontalnoj ravnoi...1i,
a incti.sura acetabuli se nalazi .na najniem mjestu s ob2:1irom na os La bi dio
acetabuluma. Te~tljil,.~ ~Wwog tijela prenosi se preko kraljen!ce na os
sacrum.
',, .... :~ ;'.
.
Os sacrum se ponaa kao poluga i predaj~ teinu bijela zdjeliillim
kostima. Krajevi poluge su;\?.!i~e i vrh ossis sacri, a mjesto gdje je poluga
podup&fu 'je on() mjes_to rtk.i's sacrum gdje se veu .ligg. sacrcrlliaca intr~
rossea. Teina 1rijeJ.a titi na baztl ossis sacrJ i nastoj1i da tu bazu utjera
prema dolje u malu zdjelici! . Os. sacrum. se okree poput poluge oko
tijela prema naprijed :i dolje; vrh osis sacri se -diie prema natrag i gore.
Kad ne bi postojal!i Ug. sacrospinale i sacrotubcrale, os sacrum bi se tako
prevrnuo da. bi mu vrh poao natrag li gore, a baza napdjed. i dolje. No
netom spomenuta dva jaka ligamenta vuku vrh ossis sacri prema napnijed
i dt~lje, te na taj naoin spreavaju da bi se os sacrum prevrnuo. Sada e
nam bi:ti razumlj-ivo zato je os sacrum na ovakav nain zavijen. Naime, na
njegovu bazu djeluje teina tijela te je- vue naprijed;- u-sredini je, -pak, os
sacr-1m pl"ivren za ligg. sacroiliaca interossea koji. ga vuku natrag..
Sada nam je jasno D. to zato su razvijene jake sveze na sirnfizi. Lig.
sacrospinale i lig sacrotuberale vuku tubera ischiadica prema natrag .i me-.
diljalno, pa je logino da se faoies symphysialis nastoje odaleiti jedna od
druge, a to ba zapreuje Jake sveze na simfiizi.
Prema tome, nema nikakve sumnje u to da os sacrum djeluje kao
poluga, a ne kao klin. Da os sacrum djeluje kao klin, teina tijela bli straga
odaleivala jednu zdjelinu kost od druge, a logino je da. bi se one spr.ijeda
pribliavale: jedna drugoj. Cernu bi onda bile razvijene jake sveze na simeizJi? Kada bismo pretpostavila da os sacrum djeluje poput klina, ne bismo
tnogli protumaiti ni jo tolike druge stvari. Npr., zato je os sacrum
zavijen; zato . su. tako raz,v.ijeni l!ig. : sacrospinale i lig. sacrotuberale; zato
~od preloma sirnfize :ZJijaju prelomljeni dijelovi? Sve se to dade lijepo
protumaiti kad znademo da os sacrum djeluje kao poluga.
ARTICULATIO .COXAE

Articulatio coxae je zglob izmeu femura ~ zdjeline kosti.

Zglobne piotirie. ...."..- K;onveksno zglobno tJijelo je ~put femoris, a
'konk~l.VIio zglobno ti.j~loje acetabu.lum. .

Caput f emoris pre~stavlja dvije treine. kugle; Neto je splotcn u

s~ jeru od nap_rij~~ J,';Ffffif,:. natra~. Okren?~ je pre~a g9r~. me~jalno -i nar-.
,nJed. ~a gornJe!l),\'lv{;t~Jem dijelu capltiS.. femoqs .11alaz1mo jednu ovalnu
jamicu '-- fovia capiiis __:_: za koju se vee lig. ca'(litJis fenions..
. .
Acetabulum je dio uplje kugle; Meutim, ne do~ .Oitava ploha ace.tabuluma: u dodir s caput femoris, jer je acctabuluni u sredini'vie udubljen i hrapav. To je tzv. fossa acetabuli. U ivotu je ta hrapava udubina
ispunjena nlaU koja je pokrivena jednom. sluzavom opnom. Za fossu ace.tabuM hvata se lig; capitis femonis; .Dio. acetabUluma
koJi dolazi u kontakt
v
l

l::..

:= ...

121
'. .....

'.

,:

~lUJ#j~~.~.-~. . naziy~o faci~':jU,iaia.

s eaput femoris i.ma oblik

.ga
Na
macei!iranoj . kosti ima acetabuifun nepi'~Viln.i : tilb. koj~ t,i0sv6m. donjem
dijelu ~mivjedan urez .,.....:. inc4ur.~'.'acetiipuli., :g: tivotu je)ub ac~fabulunia
izglaen o, povean , jednini . -P,bro~giii6zni!IJ. prsten9m. ~ Jabniin ;:tee.tabulare koji po~eava konk!j:W..u;zgl.ob.tiU:- plotin"!l i mi taj -~in: 9grani.uje
kretnje U: ovom zglobu. Da;:se. ~jesto: l~br!llli acetabclare nalazi n.a rubu
acetabulwna kost, bili bi- pokf~ti :u ovo~ "Zglobu veoma neZgod*1;. jer bi. se
obje kosti ilcb\tajui neposr~dno jedna ti. .dnigu kod yehementriih kretnja
lako mogle zalomiti. .Ddo labJ:'Uin~re,tap~are koji premohje indsu.tu acetabuli naavljemo lig;.tran.sve:rsum acetabu!i.. . . .. .
. . .
Sveie. ...,.- U .odravanju -kon~ta. iric44. zglol?c!Jiiin tijelima :sudjeluj~
vrsta zglot?na ahura i razni ).i8'8:rilenti. . : .. : .: .:. . , .' :. ~ . . . ~ : ., ~ . .
Zglobna ahura se u ~vom. zgl9bJi :v~ tipilio. Na konka\!riom zglobnom tijelu vee se odmah~ ab~ ~etaJ:)ula,x:e, Wto ~ o'i:Udi intiakapsulalino. Na konvelksnoin zgiQbnoai:d:ljeiq. .flhiQ~ s1o]zglobn~ aliure se ve- .
e dosta daleko od zglobne ~s~viee t to sprljeaa Zi. lineu )n:tfH:rochanterica, a straga se vee tako 9a: se f~s.sa Jroi;:h~tetic~:na}azi ~B.:p. 'zglobne a
hure, a to ~ i potiebno, je{.s.e ~ nju v~ iivjesniD;i,iit.siz:i.o~nalni sloj
se na koiJ.vekSno~ zglobriom)U'rlti ppna~~~Jipino i V.ee se ni;t p~lovini .vra.ta femura. POznavanje. -tanog.:yezivanjazgl@ne ahfu'e, na:. colluriiu femoris
je :vrlo vano .zb,og ~ra ~oje su.. pydje .0.-~o .este: fniktui:e s~. :na oyom
mjestu osobito' .esto Javljaj'U kod .s~~ .k:~ }toji!lj>u i:eiluoitime organske tvari iz kosti, pa, sistem' ti"ajekt6rij~_.vt~ 4ri!>rc;>:ne furikcfoilira. Dosta
je da stariji individuum. ho<4tiui .ni?; stepem~~ :k'i:;i:V~<~tupi, ~tii,ra .je gOtova. Van~. je 4a znamo da l.i se: fr~'tuta dqgO,I:)ilii; ~strakapsuliip:to ili intrakapsuJarno.. U' pivom e .~luaJu. fi,-alctura". Q~i:(:#J;~ti, dol('ee :u drugom
sluaju zaraenjeometati si:ilo,Yi,ja.. ::..: , .. , :"~;:.<. ..... , .
U zgJobnu ahurq..ovog.~loba;ut:k:~~ ~q~s{ij~e,e'ja'ke. 5Veie;':-- ...
l. Lig. iliofemorale:B.ertl~7 Tp, je,iiaj1r1~fiija, i najvra .veza ovog
zgloba, a ujedno .i :najjaa. svem. j~, itcaYQn?,,::~vj~jem 'tijelu; Det>ela je 1,5
cm a na nwj&irem. mjestu j~ii~ii.3 .cm. ~~'~s;l~eiliacae~t.mf~,di
vegira prema dolje i vee se sa: lYlea inteitroCliiin:teriea: RubpV:i dqrijeg dljela
ovog ligamenta, tj. oili dijel9Yi kojf .se Stet# '~ _krajeve 14i.eae. ipteitroChantericae zadebijani su -i jae tazv.i:Ji. c:lQKj~::t.eif.i:n~i~J~dioi1gariie1lta koji
se nalazi meu tim'rubQ~;.koji's~ :y~ 2;t's~~u inea~ intervoCharitericae, dos.ta slabo razvijemt. ~a~da mo~: til-~~r~ri!:Da biti u.opSeiil!razvijena.
u tom sluaju ima ligamenfoblikslova'Y.)coje:se s'V'ojim.Jednjin. g6~Jim
krakom vee za $jpinu ~~ia~q
4tf~, a ,.#oJi#LP-99.i:W'~dvama:, .~o'4ma za
krajeve lineae intertrochal;ite_rica~; koji';~ .ii.).a~;p..~t.9' .jae zadebljaili i izvueni u inale kVrge. Neki ~ut~i;i' z~g::'top)~!J~i~'ni; ili~fem?#.J.e Bertini
na dva dijela - tig ilWfemiorale.'~upeniii (tig.::t;ziofef!tprale. in.f. '7- :koji se
u gornjem dijelu 5astaju ti':j~dlio.: N~>:'t.t4i<>ba mje po:f;l'eQna,jer nie:u .Si
menutim .krakoViina ipak uVijek: postO.ji ngaineD.tomq. tkivo. ' :- < ' :
.. .Kad prePar.n:am:o o~j :uif,Uri~t~ Vi~Q: da: JJ,eni.a. oriog. ~ieristinog
sjaja kojim se 9d}i1Qiju. ~. Iigiil#~ti~ -Y~ -~:je~vrf niu~:.~at9 )feba
.k;od.prepariranja paziti, da gif od~ ne i)dstrn,mmo~ .. , , . . _- . . .
. Ug.: :Ilio(emorale Bexim:f'j:e. ~o j~-ieza ~- uvi]ek prlje P.ume. kost,
negoli se ona.pre~~. To. j~'..dolcilzao' Berfui secir.iju61 Ovje)ca :k.;o}i je, pokuao izvriti atentat na f:ra'd~lt:og :~ja:-~uiSa xzy.. TafqYvj~k je bio
rastrg:riut 0:1_ konja: :Bertiii ~v
pronda9 itav: lig.. piofemor~e, prenida

ant.

Je .

122

su mu susjedrie kosii :bile

polo~je~~-: Ug;'~iliofemoiiaieBertini je.-tipian za

ovjeka:, !Cod uspravnog stava ~~ova. ~veta . nategne, tako

da itava teina. stoji napjoj 1 a m~~ii se mogu ocl.mi:U'aq. KOd _ivotinja koje idu na etiri noge
ta sveza je zalo.'ljala, a dobro se raZVila jedino kod .ovjeka u vezi s njegovini uspravnim stavom: , .
..
2~ Mg; pu?}ofemorale je slabija sv~za od gore opisane. Polazi sa tuberculum pubicum i ramiis sup; ossis' pubis, ide. p:.;:ema dolje i lateralno, i zavrava -ti.. zgldbiJ.oj ahuri. sudjelUjui 11 formiranju zonae orbicularis
. 3~ Lig~ ischiofemorale je ~Oersl~bija sveza od Bertinove. Polazi sa
tuber:isohiadiiiwa sa corpusa. ossis. ischii,' a zavrava. kao i gornji u zglob.
noj ahuri; sudjelujui iJ izgraivanju zonae orbicularis.

.
?ona orbicU1aris je .prsfun:as:to zadebljanje zglobne ahure u podruju
VI-ata fewura: Ako' otvorimo igl9brtu ahlirU, vidjet emo da zona orbicularis
stri~ ti:i:J.utranj~t ~globa'kti.o rieko iadebljanje.

' ' u unutranjo'sti zglopa im~mo 'dvije sveze: lig. transversum acetabuli
i tig. capitis femoris.
, '

1. Lig~ trtuis'vetsu,.n. ~p~taquli .sril,o ve prije op~sali .. Znamo da je 'on samo . diO labri acetabularis koji_' preinouje inci5uru acetabuli.
2;- Lig. capitis fermori,s primeii je s. jedne st~e za fossu i inoisuru
aceta~uli; a s druge st:r:ane-za foveu-Ca,pitis:temoris. Znaenje ovog ligamenta
nije ba .sasvim jasno. U njemu e halazi neto elastinih niti, a osim toga
i mnogo. krvnih il,a. Misli .se 'c4". j~ glavn~ iadaa ovog ligamenta. da hrani
glaVu fefuura, a_ qsim, toga oii .jednako rasprostire sinoviju u zglobnoj upljini; ..
, ,: :'e: ;
, .
,' ,
~gl9'bria ahtir;i Je na ()Di~ mje~fun:a_.koja se nal~e izmeu tri. vanjsl<a
ligamenta dosta ~~aha... Ba ~to:'J:ia kfoz ta mjesta najradije iskoi glava temura. ko'd luksacjj~~ P~toje tri takva mjesta kuda glava femura moe iskoiti iz~zglobne .~ure; pa.preina tor6e i.m.iUno tri .Iuksacije: luxatio pubica,
luxatio iSchiadiQ. i luxatjo obturatot:ia.,' Kod luksacije uvijek pukne lig.
capitis feinoris;- a.ug: Bertipi ilika.ga. D_rilge. dvije ~veze -mogu. naknadno
popucati . pri U:Iaenju glave fe~a. iz zglobne ahure. Tanka mjesta na
.zglobnoj ahuri odteujii~si:njei:' izlaenja 'glave femura, a lig. Bertini odre
uje pblo~j.eksb:emiieta k:oi~sacl.je,; .
.
.
1_; Liv:atio pribica. .-'Glava femilra probije zglobnu, ahuru na mjestu
koje s.e rial,ai:i iiDi~U: Ii.g. iliof~nioral.e Bertini' i lig. pii:bofemorale, te sklizne
ria Os, pubis, Lig, iliofemoiale !ie na'tegne; a: noga je ispruena i rotirana prema va.n,'tj. makS-iJ:D.alno je Stipiliirana. ~lavu femura moemo napipati u
predjelu lig. ingtiinale Pouparti.
'

. , 2, 4io:ti~ t?ktt){atOr{d; ~ '~1ayi ''fe~iu'a probije zglobnu ahuru na

mje5fu koje se i:W,ali'Jifueu lig. iliO.femi:uale Bertini i Jig. iSchiofeinorale, te
doe ria foramen. iscitiad,icum rimi~ .. ]3QleSpa 'noga e u ovom sluaj:i{ biti
Diaksmalrio abdu.cirana i prebaen~ prekc(#frave... - ,, . . .
.
.
f.{eha.nika. ~ Art.. X!Pe. k e~o:s~ sphaeroidea,.tj: onaj zglol>' koji
ima ~ri>j _o5oyiria, .ali ~.u k~~til.je: -ljl~ n~to ~ene; jer je 'kon'kavna
zglob@:' plo~- vea; od poloViiJ.~ k!),iiv"~J?,qg zglabn()g' tijela. U- ovom zglobu ~jn~ 'miti sve k:re~je: OkQ ~n~e. osovine. se vrie antefieksija i
vraail.je u/Vertilarii poloaj (ekStenzija), ~o sagitaine addulkcija iabdukcija,
a oko :i,twune t9tacija. Uzduml' ~osOVina' ide kroz glaw femura i !kroz sredinu
m~~~ udUbine (fossa mter<:O~ylatis). Antefle.ksij~ir:Doemo~ti preko
1~00. retrofl~ksija. nije mogua, Jer se: lig. iliofemorale zategne i prijei
.
.
..
.
. . '.
.
.

123

time Tet~:<?fleksij~. ~bdukciji.t'_~9_~in(>, t.z.;v..riti do 45a, ~_ds to toliko i prema

nnutra; add_ukClJa Je...tako ~elrka ..da .__m?.emo preba~t1 ~ogu preko noge.
Dakako. da Je u. ovom zglobu. mogua 1 ClrkumdukaclJa koJa nastaje kombin~cijom spomenlltih kretnji.
Mehaniku ovog zloba moemo prouavati kod uspravnog ili srednjeg
poloaja ovog zgloba.
.
'
..
a) Uspravni poloaj je onaj poloaj kqji.,~!QR_,;l:_auzinia kad srno u uspravnom stavu. Tada je zglobna 'ahura za\flfi.li.taj)f~i.ig; iliofernorale Bertini
na~egnut. U .ovom poloalju se mogu izvesti sve kretnje osim addukcije i
i retrofleksije. I addukoiju i retrofl~~~JN prije9i nategnuti lig. iliofemorale
Bertini. To to ne moemo izvesti ad4ii:KCiju kod ~spravnog poloaja, osobito je vaoo za hodanje. Mi se, naime, kod svakog karaka jedan tren podupiremo samo jednom nogom. Kad bi
usprav.nom poloaju bi-la mogua addukcija, dolo bi u onom momentu k~d se teina tijela nalazi na jednoj
n<Xci do addu,kcije, te bi se zdje'lica i itavo tijelo nagnulo na tu stranu. To
bismo mogli zaprijeiti jedino regulacijom pomou miia, a to bi nas
previe ui:naralo. Nemogunost izvo'enja retrofleksije kod uspravnog poloaja vano je kod stanja na mjestu; Da sluajno u tom poloaju Irije nategnut
lig. iliofermorale Bertini, te da je mogua retrofleksija, mora1i bismo kons.tantno_ napreza ti. miiEl, ako . bismo. htjeli. stajati .uspramo. Meutim, .sve
to obavlja lig. Bertini koj-i se u vezi s uspravnim hodom toliko razvio kod
ovjeka. Retrofleksija je potpuno nemogua, a bacanje noge natrag nije_ re:
troflksiJja u dotinoj nozi, nego flek.sija__zdje.lac.e premaJ,l.I:ii-gQT:i1.@,j to
t~~~~~IJ.~tr~sto.j.i-ravno, zdjelica...se...flektka nap.tU,.__
j~a~noglLJglja...$~!~~--sJg.tpa...s.;Lzd.i_elicom,-ide-natrag.... ; .

b) Sref!nji poloaj je onaj poloaj: zgloba kod kojeg su svi dijelovi

zlobne ahure jedna-kO olabav'ljeni:. Art. ooxae se nalazi u srednjtllll poloaju
kod djelomine antefleksije, djilomine ~bdukoije i dijelimine rotacije prema van. Iz srednjeg ~oloaja mogu se u ovom zglobu izvoditi sve kretnje i
to: antefleksija, ekstenzija; addukcija i a:bdukcija.
Kod- upale se zglob postavi u srednJi poloaj. Katkada incJ.ividuum i sa
upaljenim zglobom hoda ravno i ne dri nogu napregnutu. No to je samo
prividno. Njemu se naime noga nalazi u srednjem poloaju s obzirom na art.
coxae,_ a ako izgleda da je noga u ispravnom poloaju, to je zbog toga to je
kima u lumbalnom dijelu jako savijena s konveksitetom ;prema naprijed, a
zdjelica jako nagnuta naprijed. Ali:o takav ovjek legne na ravnu podlogu,
opazit emo da mu lea nee itavom svojom duinom biti uz podlogu, ve
emo na mjestu gdje se nalazi lumbalni dio kime moi uvui aku .izmeu
u vitog .lumbalnog dijela kime i ravna podloge.
. . esto, moramo. odrediti da li je jedno _bedrq Jcrae od drugoga {kod
fraktuia itd.). To mjerenje moemo izv~ti na We.ria:b:Ia:
... . .
1. Mjerimo ud'!ljenost izmeu vrka tr~anteraOi zglobne linije u koljenu,. te gledamo J!QStoji.li razlika izmeu z4Tav~ i'l:iolesne noge..
. .. :_ : 2. PostavimQ'~'i;je _noge u jednak pi>lo~j:;{~.:~j~i\jmo kod jedn~ i druge udaljenosti izmeu spmae ..i:liaca ant. su.P/'i''~IO.b~e liriije u koljenu te
koJDPariramo. Moemo mjeriti i udaljenost izmeu tuberculum pubicuma i
zglobne linije koljena. No ova mjerenja moemo vriti. samo onda kad nam
je mogue oba;koljena dovesti u :iedna.k i s.iimetrian IPOioaj.Mec;lutim to Dani
esto puta nije mogue uiniti. Tada mjerimo na trei 11~~ t,j. posl.uimo
.se Roser-N~latonovom linijom. .

. .. :~ . . ... >:. :. . . :

.. ,:

....:,::.

.,_. -.;... .

... .:.

.::

..

3: Roser-Nelatonova linija je &ili linija koja spaj~ tuber ischiadicum sa

spinoi:nJiiaGQrri ant. sup. Sredina ;te ll-nije odgovara u svakom poloaju n;oge
vrku gl1l.Vefemura. Mi izmjerimo kod zdrave l bolesne noge udaljenoS:t od
sredine Roser-Nelatonove linije do zglobne_ linije koljena, i to kompariramo.
ARTicULATiti GENUS

Articulatio genus je .~glo)), u 'kome. dolaze u kontakt femur i tibia. Fibu-

la je iskljuena ii o.V{>g zgl?_b;f.OvaS Zglob je tako siguran i vrst $ su u

njemU. IJ:l!csacije veoma rije'ili:e(ba ibbig posebne grae tijela i 2lOOg poseb-

nog razmjetaja sveza. .

.
.
Konveksna zglobna tijela su lateralni i medi jalni
kondili femura. Lateralni konail je zaVijen jedino od Slprijeda prema natrag;
tako da se oko njega mogu vriti samo fleksija i akstenzija. Medijali:J.i kondil
je zavijen od sprijeda prema ilatrag 1 oko meuvorne udubine (fossa intercondylaris). Prema tome e se oko anedijamom Jcondida mOi: osim fleksije i ekstei).Zije vriti i rotacija. Rubovi medijhlilog kondila su paralelni, tako da je on i sprijeda i straga jednako frok. Za lateralni kondil se kae
da su mu rubov.j zavijeni divergentno prema naprijed. Prema tome je zglobna plotina lateralnog kondila ira sprijeda nego straga, no to je sporedno
za mehaniku zgloba. Za mehaniku zgloba je najvaniji zavoj jednog i drugog kondila od sprijeda prema natrag. Taj zavoj ima karakteristinu formu,
tj. prednji dio je zavijen po veem: radiusu, srednji po manjem, a stranji
po najmanjem. Ta zavijena linija je tzv. evolventa, tj. kriva crta koja ima
bezbroj centara, a kad se spoje svi ti centri jednom linijom, rezultira opet.
jedna krivulja donekle slina prvoj, a zove se evoluta. Prema tome e kod
fleksije kolateralne sveze biti labave, jer e se izmeu njihovih krajeva
umetnuti dio kondila s malim radiusom, dok e kod ekstenzije kol~teralne
sveze biti napete, jer e se izmeu njihovih krajeva umetniti prednji dio
kond:ila s veim radiusom. Facies patellaris ne dolazi u obzir za mehaniku
ovog zgloba.
.
Zglobna tijela tibi je su njena dva kondila, od kojih svaki ima na svom
gornjem kraju po jednu zglobnu plotinu.. Te plotine, Iiis.u kongruentne
s onima na femuru, a i meusobno se razlikuju. Medijafua plotina je vea,
bubreaSta i donekle konkavna, aii ne onoliko koliko je kondil fefnura konkonveksan." Laterafua plotina je marija, tri:>k.utasta, ravna, a li stJ::anjem
dijelu ak ,i 111eto !konveksna. U sredini :imleu plotina nalllZi. se iliboenje
eminet:ia intercondylaris.

Zglobne plotine. -

Pa bi se uklonila .i.n~~encija koja postoji m~u ~Obni.in tijcliina,

postoje meu zgloqnim p~otinama dva fibrozna, Iiezatvore~ prstena (il ob
liku slova C) kojigovo(i~ .do kongruencije meu zglobnim tijelima. Te prstene !D.l!Zivamo mli~4g/JtJ:!!~o -dva meJliskusa, meniScus medialis i menis.cus
lateraliS. MenisCiR'k'u''.pf~ periferiji deblji, a prema cell;ttti se stanjuju,
tako da im presjek ima .oblik trokuta (slino sjel>ivu sjekire). Na taj" nain
pomou njih nastaje na zglobnim plohama tibiae konkavitet u .koji ulaze
..
konveksni kondili femura. Menisci se dosta tazlikuju meusobno.
. :Meniscus .medialis ima ~b'lik dosta ptvorehog slova c.~~jeda khva~
ta uz sfun rub tibiae, a straga isto u blizini roba:~ Zbog.svoj~ udaljeQili hva125

.. ...

tii~ meniscus je_prilino nep(im~an:_.Nj~pyil nepomiD:ost poveava i to to

je l'rirastao uz lig.. collatera.Ie ti~iaie.. :.. ... :. . , .
.
.
. Meniscus lateralis nalii- :~a ~tvore~.o siovo e; odl:fosrio na prsten. Sprijeda 'se hvata:neposredno ispred, a straga_~eposredno i~a eminetie intercori-
dylaris. On je mnogo pokretljiviji :ori medijalnog meniskusa, i to zato to
su mu opa hVatita jedno blizu drugog i jer. nije privren za lig: collaterale
fibularc;:.

. Sveze. - Sveze ovog zgloba _m9~n:lq podiieiiti u tri gri.tp_e. U prvu grusveze koje. se .ni=tlaie uuntitra_hjosq samoga igloba. U drugu
grup~. spa~ju k~lateralzie. sveze/ a: u~ tr~~ .sv(!ze koje. pojaavaju zglobnu
ah11rn. M1. emo 1 ~lobnu ,Muru o.p1s~l:'i *UI)?.a s tom treor,n: grupqm.
pu

~padaju

~ Sveze koJe ,e n~~ ~ :un:ut~Josti igioba : .

. 1._ i,ig. transversuin genus J~ ;t~nak cHiridri~n fiibroziij ~nop, r~apet

prednjeg kraja med-ij~lnog: r pre_dnjeg. kraja lateralnog 'meniska. .

. . 2. Lig; ;"eni;sc~ .late'ralis (Ro~eri.i) jt:d'ibtozan snoi>' koji Pal~i sa. stranjeg -dijela lateralnog menisk11; te se vee,za lig. cruciatuni pos(
.. .: Lig. transv~rsum genus 'i'Hg:'-~enfs'rla:t.. Roberti'Uva]u~: lateralni meniskus_da ne bi pi:i naglim kre.ta.nji.ma~}sk:oio:~
:.
. . . :
3. Ligg. cruciata su dvikdeb~e, lkrat,k~ :isname sveze, i?Zll<pete :iizmeu
femu,ra i Hbo.fje u meuvornaj ucfgbinh iRaZJ.i'i:pije.inWiig, cnicia,turn ant. i 1g.
e~~tum post. ,
,S
C:'-j e, . ..
e4 6
. _, . , .
a) Lig. cruciatum- ant, polaz! -sa stranjeg) :g(>rnj~g dijela :lateralnog
kandila femura i to s one stfa.ne I~:~te~og ..J!:c)J;idila:.]c!)ja gleda u meuvor
nu udubinur ide na tibiju i vee se u u~)lhin~ koja se naiaii..ispred eminentiae intercondy.ar:is meu zglql;ui:Up. ploiuima ti bije (area: interccindylaris ant.) .
blie medijalnoj 'zglobnoj plQJU,., . '

b) Lig. ~datuin post. Pol~ ~ predilje.g ctijelii Ihteralne po~ine medijalnog- kondilii, ~ u obli]ru slova X lig: cf.Uciattiiii ant, i vee se u udubinu-koja. se nalazi iza eminentiae interco~:d~~aiis, ~eu zglob;rtl,ll ploha1na
tvbije (area intercondylaris post,)'s~viiri st~ga blizu stranjeg ruba_plohe
tibije,

. ' -::
'>
.

izmeu

'fi>

ri?IJ

'Y"

: ' _Ligg.cruc.iata su dv~strUko t(kdt~na:1taj~lije y;iki oko sebe. (oko svoje osi, tj iliti-su D1it zavijene ~eilsobiio), a'#iliii j#,!(oko drugOga~ ZQog
t.Oga je u svakom poloaju noge nategn!it P<iiein nek( njihov di~~- ,Npr;, ako
je. noga ekstendirana1 nategnut jepredn}i dio~iiji,:Q~i.~tfanterloqs, a stranji.dip .lig. cruciati poster.ior.l~. KaCi je--ri.~ #'fl~ip,,;C)nda j~ o~ratno: Na
taj nah;J. Iigg. crticiata ~sigurav11jti kon~t meu -zglobni.nf tijellina u svakinli_. poloaju.: TCije vano, 'jer ligg:: OO.ll.a'tcmilis ne o:Si~avaJY.. kori-takt meu zglobnim tijelima u svakoxii.pqio!aju."~ lv()dimo fleksijq sj)~Iiacijom
ligg..Cntciata se jo jae zaviju jedan oko: t:i:rhgoga;crpostaju kriiea. Uslijed
~- osigui-avaju kontakt mel): zgl9bniDl'tijelima za'.vrijeme:fleksijei spreavaju,JiiFerproni!Ciju. ~C? izvod_iril<>'-eb;~ju sa sup~acljo~!igg. c111ciata
se -odwjti jedan: od drugog~ Ligg:t ~prilciata, !!~ ovijena :SinoVijali:J.im. slojem
zglobne. ahure. )~ad otvorimo. zglob, treb ii Iigamente o:;lob9diti te -si.p.ovijalne ovoj pice i lijqlO ih. pn)t~ti. : ... : .... ' . ' ~

,
126_

l. Lig. callilterale flbulare ~e O:kritgla; .na odve debeia; ali ipak 'vxste
sveza. ]:'ollizi s lateralnog epikondila femura a vee se za caput fibulae, u iz.
vjesnoj udaljenosti od apexa capitis, fibulae. Lig. collaterale fibulare je sav
.nekako 5tpleten i zamotan. Oil je Iiajs~obodnija kolaterama sveza u tijelu. Neki ga ne smatraju pravom svezom, ve dre i:la je on nekakav radimentarni
nastavak fibule.

2.- Lig; dlllatetale tibiale -irna obU'ic 'troUruta koj!i .svoju najduu stranicu
okree naprijed, a vrh .ria trag. Polazi. s medijalnog .epikondila, a vee se za /
najgornji. dio mediJ~1nl! plOtine. ti:bije, dosta "i&pod tuberositas tibiae. "Preclnjanajdti.a stranic'a toga:ttokutaje x~vna"i jasno ograniena, dok su druge
dvije koje se nalaze straga dosta nejasno ograniene prema okolini. One
konvergir~jU: prema natrag i sastaju se u vrhu ovog trokuta. Taj vrh je privren za nieniscus nieQjaljs.. .
. KolRteralne sveze osiguravaju kontakt meu zglobnim .tijelima samo onda kada se. zglob. "illll.azi u !!ks tenziji: K.ondili femura su, kako ve znamo,
zavijeni sprijeida pi) veem tadiusu; a straga po manjem. Kod eksteuzlje je
uineQ1ut meu lwatite i polazite kolateralnih sveza zavoj s veim radiu5oin; :Pa s1l u,tda k<?Iateralne sveze nategnute; kod fleksUe je umetnut zavoj
sa lila.J?.jim ;riidiju5oni, pa su kolaterilln:e sveze labave. U slije~ toga to su . kolateraln. _SVeze kod ekStezije nategnute, one ne samo da Qdravaju U tom
polo8.ju (~kstei':ije) 'kol)takt meu zglob.mm tijelima, ve i spreavaju hiper:ekstenziju~
;:

..

'~

UL ~i>J>na ~ura i sveze koje je pojaavaju

ZgJ.6"t>na ahura oyog zgloba dost~ je obilata. Njen fibrqzni sloj se na
u vepj udaljenosti od zglobne hrskavice sprijeda, nego sa strane "i-straga. Epikond,ilt f:Ihtti'a tee }Zvan zglobne ahure. 'Na tibiJi se fibrozni
slpj vee ila. nezniiilioj udaljenosti od iglob~e hrskavice. Karakteristino .je
~ fibi::oirii s)oj o~~ zglobn,eahure da on nema svojih vla.stitih n-iti, ve ga
izgrauju ruti onili,. -sveza k<>] e. ~U;djeh:i.ju u pojaavanju zglobne ahure.
Precb:iji zid giob.ne_.ahtlre poj.aavaju ~lijedee sveze:
. l. .fii. patel.ide. ::-;Tp je irok i Vr:st ftbrozni snop koji se protee od.
vrha patellae do.-~. iiJher~Sitas til?iae.. Taj ligament je zapravo . tetiva _ni.
quad.rlcc:I',sa femo~. u ]cOj ii je iikloplj~llll seza.mska kost - patella.
. 2 .R.eti~paiez~-7 T~ su_4vije pi:ilino tanke fibr~zne.. plOe koje
od lig. patcllae. dd(!}:puflhiedi.jame 'i l!lteral.Jie stra.ne, te pojaavarju. zglobnu ahuiU. sprijedi i 'SIJ: strane; N3Zivamo ih retinaculum patellae laterale
i reticultl.m pa~ mediiue.~

f~tm.I.vee

... al. R.~tinilcuJuin_pat4!ae za!e;.ate J~ 'zai,ravo nastavak. tetiv~- m. ~tus

lateralisa;- a.v~

~ .74:1Ulibercu1iun Ge,rdy;, S _njega polazi jedan horizon~an

snop koji se vee :za Jateralni kondil feniura.
: "b), is~ ~atclliie: m"ediat~ j"e nasia~ak "tetive m. va,stusa meiau

sa, a vee lje na medijalhoni konclilu tibije ispred hvatita lig. ccillaterale tibia.le... :1 s: pjega I>Qlazi jedim bPI:izori.~an sn~ i vee se za :medijabl\ epikondil

.f~uta.>"

. .

. .

..

ll7

...

;_;-
, ..

Stranj-i zid zglobne ililire poj~av:;:tju slijedee sve;z;e: .

1. Lig. poptiteum obUgii~im je _h:danak tetive m. semimembranosi. Ide
koso .prema lateralnom k,ondilu fe.mura, .:te zavrava u blizini polazita fateraJne gla~e im..g~t"ioii;Ulemii.. .

.
.
.
2. J:,ig..pop~iteu.in 'qrciuztum je sn()p koJi polazi s lateralnog epikondila
femura, te u lu!cu o~ee ko.nkav~tet prem~ g?re i ide na sredi~lU. stranjeg
zida zglobne ahure 1 ~u se rzgubr. S konveJg~l.te.t!'J;..f.Y.,e sveze odjeljuje se jedan snop i vee se za apex capi~is fiobu~ae. .;:'~'"'''"<;<->;:: .
.
.
Sino~ijalni. sloj zglobne .ahure se odlikuje osobito velikom povrinom.
Na tthiJ1 se hvata uzdu dn,ailgo infrag!~n~ida1i.S;. til:ko da itava epifazna hrskavica (ne ~globna) .. p.i'o~fmahl_o~ kbijlt -ti!Jije.. lei: jzvan zglobne upljine.
Inseroiona linija :sinovijalnog sloja iqe"na femuru tako da eipifizila hrskavica donjeg kiaJa 'feriluia sa svoji~ latera1nim krajevjma lei izvan zglob.rie
uplji.ne, a sa svoji~ .cen!_!a,ln~ID.. krajern u samoj zglobnoj upljini. Oba epikondila femura lee izvan zglobnih upljina.
.
. .
Kao i kod art. cubitj, tako su i ovdje razvijeni jastuci masnog tkiva
koji spreavauu da.~ ~obu nastane valkuun. To .. masno >tkivo lei u pred;
njem zi.du zgl9bne. a!Jhre, izmeu. fjbroznog i sinovijalnog sloja, te izbouje
sii:J.ovijalni sloj u tri'ilabora koji stre il upljinu zgloba. Srednji nabor nazivatjlo plicii synoVialis infrapatellaris; a dva postraniila nahora nazivama pli'
cae alares. Plica syD.ov.ialis iilfrapatellaris je ostatak jednog sagitalnog .na~
bora sinovijaln:~ sloja kpji' je prije dijelio zglobnu upljinu u dvije polovice.
.

-~

Mehanika. -

Art. genu~ je i~ochoginglymus tj. kombinacija kutnog i

obrtnog zgloba. u njemu naime moemo vriti fle.k.siju, ekstenziju r rotaciju.

Amplituda fleksije i ekstenzije je 140L-1500, a rotacije 40. Kao i na ruci, tako i ovdje mjesto da bemo rotacija prema unutra kaemo pronacija, a
mjesto da kaem.o rotacija prema van, kaemo. supinacija. Kod pronaci je
noni palac se ~uta, mali prst se die, a poplat se okree medijalno. u
koljenom zglobu je flebija s pronacijom, a ekstenzija sa supinacijom..
Da bisni.o bolje shvatili mehaniku ~oljena zgloba, dijelimo ga u slijedea
etiri dijela: menisko-femor,alni medijalni zglob, menisko-femoralni lateralni
zlob, menisko-tliibijalni medijaln!i zglob J. menisko-tibija.lni lateralni zglob.
a) Menisko-fenwralni med. zglob se nalazi izmeu medijalnog kandila
fe~.ura i P.~oksimalne plotine med:ijalliog meniska. lJ ovom zglobu se vri
fleksija, ekstenzija i .rotacija. Medijalni meniskus ostaje na mjestu jer je vezan Za medijalilu !k~lateralnu svezu, d jer mu je ~rednje .hvatite dosta udaljeno <xtstrajijeg; . . .. :. . . .. . . .:,. .
.
.
b) Menis~O..femoralni lat~ralni zglob se n~azi izmeu lateralnog koridila femuh!, i proksini~ plOtine Iater~og xn~nil;~a, U ovom zglobu se vri samo fleksija i ekstenzija.
.-.
,..
. . ::: :, .
e) Menisko-ti~ijaini iat. ziiob
:nal~L i;i:m.~~u dis~e plotine lateralnog nieni'skaj)~teraane.~obne plahe :.'" r.r~~Y.?m ~obu se w:i'i'ota:
cija, a Iatera.!ri.i,.iilenisk .skUpa slate. . .
}gWide:prema natrag. Lat.
menisk se mo&:gibat;i; jer nije' sr~~~ s. a,y. ~'t~fliJno~ svezqm i jermu
se predrije hvatite iiitlaZi b~ strari.j~ Pa i I.atecilna zglobna Ploha .ti~ij~
je zh;!g t~ga.~~o i-avn~. alk i konveksna, <la 9i se. Jat..I!Ilenisk m~~o -slo-

se

bqdruJe grb!!-~ ..... . . . .

. . ..

..

. .

...

.. d).. Menis.ki>-tibijaitii. meci. ~gzob na'kzne:iiineu ~ji!UJ. piotine 'med.

meniska i me~\ .zglobne pio~~ tibije. u ovom se zglobu. iapravo ne vti .ni"

12s
. ;;-. .

~~

,'

.:. , .::;,,

,, ... .:-

.._;. :~;.

.. ;

kakvo kretanje. No ipilk ~e i ovdje mpra vriti: nekakvo gibanje, inae bi

brzo kroz jedan do, dva mjeSeca medijalni menisk srastao s tibiJo.m. To
gibanje se zbilja vri, i ~U O!l.QID. sluaju ~ad hoeJ;llO ~~ i.zv.ed~O. istu fl;_k.
sij u bez rotaoiiJe. Budu! da ..Je med. :k.omhl femuxa zaV,lJen u sm!!'Slt1 rotac.I1e.
to kod obine fleksije moramo vriti i' rotacij~ prema unutra. (pronacij,u).
elimo li imati ist1,1 fleksiju, mora se u menisko-tibijalnom med. zglobu v~:
iti rotacija ,p rep~, y~n .J~pinacijaJ. koja ~. kompemJrati ovu rotaciju pre~
ma unutra (pron\!ClJtl).kpJa se vri u memsko-femoralnom med. zglobu.
Ukratko: ako se u medilaJI:toj poloviCi art;.genus vri fleksija i rotacija,
onda se kretnje vre satno t(p~nisko-femoralnom med. zglobu, a to je razumljivo; J~r je m~d~ . .ko.rldi~ f~~U,ra zavijen ne sam<? u osiD:is.lu flelksi:je i e~
stenzije, ve i u sJ:msh.l rotaCIJe. Ako se u lateralnoJ poloVlci. art. genus vrse
fleksija i rotacija, onda se fleksija vri u meniskofemoralnom lat. zglobu,
a: rotacija u ineniskotibijalnom lat. zglobu. To -je i razu.li!ljivo; jer znamo
da je lat. kondil femura zavijenu smislu fleksije i.eksterizije..

B~e u okolini ~ genus

Oko ovo,g zgloba imamo. niZ slu.Znih vrea od kojih j~dne.komuniciraju
s zglobonom ahurom, dok druge ne komuniciraju.... : . . ...... , .. ..' . .
a)

komunikaciji sa zglobnom

ahurom

su

slijedie

sluzne

vree:

1. Bursa su.prapatellaris lei 4 cm povie zglobne hrskavice, izmeu fe-

mura i muse. quadricepsa: Neki je nazivaju recessus. sup. zgl9b.ne ahure,

i to onda kad komunicira sa zglobnom ahurom.
2. Recessus subpopliteus je smjetena izmeu .zglobne ahure i tetive
m. popliteusa. i to ba na mjestu gdje ta tetiva prolazi ispod lig. collaterale
f.ibulare.
3. Bursa m. semimembranosi l~i na stranjem rubu zglobne ahure Jspod tetive m. $eiDimembranosusa. Komunicira sa zglobnom ahurom.
..
b) Sa zglo!mOm ahurom ne komuniciraju slijedee sluine vree':

1. Bursa. ~cllaris subcutanea' .nalazi se fwred patele, poct .. kofu~

Kod ljudi koji :mnogo kle:e razvije se u ovoj bur.si eksudat, te na tom.~jestu nastaje l~ izboenje.

2. Bursa prupate!laris subfasciJllis-.nal.azi se u istoj regijJ Ikao i gornja,

jedino ispod fs:scije.
_
.

.
.
.
3. B~ ('f".:eyate!Uuis subtendmea nalazi se na b;~Zi patele,.izmeu sa
patele i h'Q.tita tetive tp.~ quadricepsa..
.
. . ..
..
_ . 4. BU1'S&. ~e!.Zarts subeutanea lei ispred lig. patellae..
-s. B~ ~e!lciris profunda lei izmeu gQrnj~ dijela tuberostitatis ti:biae i ~~-<~;.CJ,~~cepsa. (li~. p~tellae). .,.:. .
. .
6.Bur.s&- ~$tffi~~uberosttatiS ttbiae.lei. ~recUrrapavog dijela tuberositatis ~ ,.

. . . ... . .. . . . .
. . ;
.
7. Burst ~inea m. gastrocnimii meduuis se lilalazi.. ispod hva~ta
eapi.It med. .-::.. ~neni:ii. Ova bursa ee :kam~t:iril .sa ~ob<)nom, ~urom.

. ,. ..

.
8. B urs&. crsmna se nalazi u: blizini' hvati.ta kolatenilnog ~if.m:!enP~: za
t-ibiju~
...... ,.
"
:
. ,

me

129
:.r

sa

;':...

:.

.,...

. K~sti pot.koljenice
nil svoni:'Proksimalnom lmiju. povezane jedna s.
drUgom u zglobu (art. tibiofibularis)~ ~ok _su njihovi d.istalni .k:i.-ajevi spojeni
meuWbno . siildeimo.tski -~syrides_rnosi~. tibiofibularis). Inae su .po itavoj
svOjoj dUi.nikost1 pot).<Olje~ce ~po jeme .meusobno jednom vezivnom opnom
koju nazivamo.me~brana interossea cruris.

M~bnina in.terossea
..

crurls

Membran~ 'inteossea c_rurls je. prllin~. vrsUi 'fibrozna spona rai:ap.eta

.margo intera5sea ti1biae' i mar-go interossae fi'bulae. Izglaena je Od

izmeu

:.a

dva slOija. Prednj-i je S'l!llbije razyijen, sastavljen je od niti ~Oje idu koso
odozgo prenia dolje od fil:bulae prema tib,iji,. Stiariji sloj je b<Jlje razvijen,
a sastavljen je od ntti koje. idu koso 9g H!:>ije prema fi~uli i odozgo prema
dolje: Na gornjem i donjem kraj tl. merhbra:n_~ _ip;terosseae ciuris nalazi se po
jedan otvor za pro~ lkrvriih i'Ia. Krozo~vor na gorii.jem 'kraju prolaze vasa tihialia an; a kroz otvor na dopjel.Ii. h~ju prolaze vasa perforantia peronae. Prednja J stranja strana . rriembrahe. iJ;ltero~eae .- sl~e kao pol~ite
mnogim ~iima potkoljenice..

Artlcwatip tibiotibW.aris

Zglob~ plotine. -.zglobna plotina na tiblji'je fades articuiQ.ris tibularis koja se .nalazi ispod tuberculuma Gerdy. Zglobna piotina na fibuli
je facies articularis capit~. Obje zglobne p~oiliie_ sjl,i-avne. . . Sveze. - Zglobna ahtira ~e v~(; ~ rti:b..-~idot.D..ih plotina~ a pojaana

je s dva ligamenta koji su raiapeti izfu~lJ: eapui fiblile i lateralnog kandila

tibije. To .su lig. capitis fibuiae ante~ i .lig. cai}iiiii fibulae p()st'erius: Prvi
se nalazi sprijeda, a niti ni u idu hcirizontafnor drugi se naJ.aZi straga, a niti
mu idu verPk:wno.
. . .
.
,' , -:. __
.
_Katkada moe zglobna ~a ov9g zglOba preko bursae m._ p~plitei komunicirati sa zglobnom ahuroin kQlj~na. . . .
.
_ Mehanika. Art. tibiof!b~ Je ~phkrtlirOsis. ~ogUe je samo organieno klizanje zglobnih'plo~lna. ...

.
.. _ SyiuJ:~ t1bt6ribulaiiS _...

Plotine. - Plotina
~biji je inqsur~-Wz~. 'fo je dosta. duga
i konkavna udubina ~mje$ tena_ .na Ja.t~ stri#'ii:'~<iilfijeg kraja tibije.. Plotina
na .fibuli je.:Ueto izboeiiia, :a nal~i se !1>9~ ~ODne ploti.n.e hit. analeola,
Te plotine ~u pokrivene hr~lqlv.icom-fmapave su; Iimedu njih se.Dalazi
vezivo koje sadri dosta masti imnog9. kryriib ila.
. _.. . ' ~:. : - - . .
. Sveza. - OVaj spoj ~valju dv1je vi-ste -sveze; To su Ug. ~tibiofi!bula
re anterius i Iig. tibiofibuh!ie p<)steri~.._ .

_ '' . . _:~ ,

rla

~~~h~f{:_~~eri~ J~ ~~t izmeu p~Djeg ritb~ kcisurae

: 2; Lig. ti}j~u.Uzre P.~~te.nus je.. r~pet iZmeu stramjeg. ~ inclsurae fibularis tibiae, a. vee .se za Jat. maleol.
_

..

.. ..

:;

;, ' {)ba ova.ligamenta idu.k65d'~od tibije k .fibuli i odozgo prema .dolje.

Sudjeluju u iigi:<livanju konkaVIiog zglobnog tijela za. gornji. noni zglob;
(;ornji noni. zglob alje jedan. siilovijaJni produetak koji se zabada
meu zglobna tijela syndesinosis tibiofibularls.
Gibanja . ...,..... tJ syndesmoSi~J:i.biofibu~aris mogua su sva gibanja, ali. u
minimalnom q,segu. Moghe ]e al(J od.riii<:imje fibule od tibije. .
$tQ se tie tllpenitog gibcipja 'iimeu tibije, i fiibule, moemo kazati
da tibija JI).iruje, a da se fibula odmie od' nje ili joj se pribliuje.

ARl'ICUtATIONES
PEDIS
.
,.
' ~~ n<)zi po~toJr it~v ni:i ~g:Jobov~. Ipak, bar to se tie mehanike,
st.var nije :l(OiritpiiCirana. :t>rain.J.e; Sl,liDO u dva nona zgloba vri se vee gil:!anje.' To .su: ari. t(J].ocruralis (g6J;.Jiji non.i' zglob) i art. talocalcaneonaVicularis
(donji noni zglOb). Ostali no.ni zg.oqo\ri, osim art. inetatarsophalangeae i
art ..!riterplial!an:ge~e .pedis. !lli!;\i. y~i, za roeth~iku nonog zgloba, jet se u
riji.Wa vre; mmimalnil. giljartja, ~oja mogu samo donekle promijeniti formu
nonog zgloba. Mi emo ih s_a,i:hi Iialn:ojati: 1), art calcaneocuboidea; 2). art.
cuneonavicularis, 3) art. ititertiir$eaei. 4) art. tarsometatarseae i 5) art..intermetatarsea~,
. .
.
..
.

ArtlCulatlo..

talDCroralls

Art~ Woei:tirnlis (gO.niji nopi zg~oo)je zgiob izmeu kostiju pot.koljenice i talusil. . .. : ...
.
.. ' . . . .
.'
. . z.gi~ne piq@J:i~- -:-..Konirn.:vno zglo1>no tijelo .iZgrauju facies articulo.ris tib(ae, facjes. artiCuJaris. matteota.riS ti.l?iae' i facies. articularis 11Ullleoli fi~
bulae.. u izgraivah:] kolilcivn()g zglobnog tijela sudjeluju i lig. tibiofibulare
ant. i lig. tibiofibtiliite post.
... . :
.
l(o~\rno zgtobnq tije~oje promjenljivo. Ono, naime, moepostatiire
i ue, :ve preni.ii. potr~bL To je, ni?gil.e jedino uslijed toga to se u syndesmosis.tibiofibulatiS n$i1meu plOhama inast, pa se fibula moe odm'icati
od tiqije. Da je na tom injestu pravi zglob, odmicanje ne bi bilo mogue.
Konveksno Zglobri.o .. tijeioje trqqhlea tali sa svojim zglobnim plotinama (facies superior t~eae tali; . f~cis ~eolaris lat. i facies mallcolaris
med..).Postoji jo.' i zglobna po\ir.inii 7;a ligariientum tibiofibulare anteiius, to
je faeies a:rticulaiis 'pz.i0 1.Ligamento .tibiofibq1ari anteriori, Ikoji se nalazi sprijeda rialaterabiofu i:1,rl.>U ti-Ocbl(:ae tiili, a izgleda kao da je izbruenii. Bolje
se vidi na svjefu!:i preparati.x, a ini 'je' donji dio ligamenta, koji se utkao u
kapsUlu .. Isto ta.JWJ?os~rjji Zglobna povriria za lig. tibiofibulare posterius i
zove se facies !lftiC'iiliili. , pro.lig'ain'ento tibiofibularl posteriori, a nalazi
se straga na lat~om nibu ~hleae tali; i to vie s~ distalne strane. Trochlea:.talicje kOiiveks:ila u smjerii'Od.D,apnjed prema natrag, a konkavna od
desna. nalijevo; sprijeda je ,;4'a;< a straga :Je uh Ovo poslijednje je osobito
vano"za mehaniku ovog . iglaba/KadoizVee~ dorzalnu fleksijq,. onda iri
dio tr()Chlea.e b~ u)dijete~ nieii.J.'alji:. kon.kamog Zglobnog. tijela (to se
d6gada 1cad:'stoji.m<> 1Jsp~VJ1,o};_U tOJD..$}U;iljU 'je iglob stabilniji.. Kad izvede-.
mo. ekStenzj,ju, onda ui dio troohl~' b'!i$;1e :uklijeten. meu ralje konkavW:;g fijela (to l1e dogada'Jcilda 4)C'J:imokP iOm sluaj~ je zglob labav. :Sada
e ruiri.1 biti jasno zato Je-'po(i:d>n'?: ~~e'koilkavno tijelo moe iriti i su-

.131

,j.

avati~ Trochlea je zavijena, jo. i poput spirale,ali. to:ne dqlazi u obzir kod
mehanike..

. : .. .

. .

~_;;;~~~(i~~-~lob

<

..

. .

. Ponji n:orii, ~Qb. d.ilj~limo lll~_-dva dijela, !Preci,nji i st~a:nji, od !kojJ h

svaki- ima svoju posebnu zglobnu a.l).I,U'U ._ .... t .. ,
.
a) S~raJ.nR .dio.. - Nazivamo-~ .ax:f:}/.~,q}~~Mi-~; ;K;o!,1v'*~D,9...zglql;nw tijelo je facies artictdaris talaris posten.or D;ll':Calal'leusu, a konkavno 'zglobna
tijelo je facies articularjs {:C/fcanea. posteridr:ria til.lusu.

'

"):~?);.:

,; ..... .~ ..: .

. b) Prednji dio.:- Naziva se arliChlauC> ialocalcaneon:avicularis. KonvekSI!o. zglo~no 'tijelo ine: faces articiiJaris naViculariS, facies. articularis ca(canea anteri.or, facies a.i'ticularis cqlcanea media i fac~es articularis pro ligamenlo calcaneona.viculari. Sve ove.. etiri plotine se . nalaze na talu~
su. Konkavno zglobna .tijelo ine: konkavna zglobna plotina assis navici4aris, facies artiCuJ.aris 'talaris ant. i media na calcaneusu i"lig,,calcaneonaviculare plantare. Lig. calcaneonavicula:.:-e. plan tare je prl.vren s jedne :Strane
~ sustentactilum.'ta}are .a s 'clntge strarie za donji t:Ub.' ossis navicularis... Lig.
chl.caneonaviculare plantare dri glavu talusa; a preko nje 'gilt<?yci._'itjt"u
teinu tijela:~ Kod ljudi koji mnogo stoje ili kod onih koji optereujt:{ nesimetrino svoje tijelo, li,g. calcaneonavicul~e plantare esto popusti te dobijemo plosnatu ravnu nogu (pes planu:S). ug. calcaneonaviculare plantare
je poduprt ~ t'etivom m. Hbialis posteriorisa. Zato kad. pqpusti lig. calcaneoi:J.aviculare plantare pone teina tijela tititi na tetivu, te i ona polako po_.p\I.ta. U ovom sluaju ne osjeamo boli u stop~u. ve u stranjem dijelu
polikoljeziice jer se. taino ...milm :trouh m.. tiliialis post. Spljotenje noge nastane osobito brzo .onda kad ovjek .radi' nOu. t~da 'miii od. :timora orlllobave, te 'se sva teiila prenese mi lig. 'Calcarieonaviculare pl<intare,
'ovaj
_onda .brzo pqpusti. Konta.k:.t meu zglo,Pnim tijt<~a; os:ian.lligamenta, osigu~vaj'\i i te.tive dva miia:
su m: tibiiilis .posterior "i m.'peronaeus I0 ngus,
a ove .tetive
pridravaju
poput
.
. .
..
.
. . .
. zglob
.
.
.stremena;
.

To

Sveze gornjeg ! donjeg nonog (lglobli

.Kod ovih dvaju ;~obova imamo tri vrste veza: jedne pripadaju gor. njem..i donjem no.lwm: zglobu, druge samo gornjem, a tree samo donjem.
. I gornji i dqnji- noni z.glob :ima.. svoju zglobnu ahuru, One se veil tipino. l(-od pn:p!i.rinmja ih treba o4stijmiti
. a) Gornjem i donjw. nouom zi1,ol:l~'prl:Pa:.ju.:slij!!\,1~~sveze:
. ,- 1. Lig.calctineofibuW-e .;.,.,..N$ZI se .na l!tt. st.J;ani.:To je :osta duga i
a maleola fibulae .i-lat.
prili~o okrugJa-":$ve:za,. razapeta izme~. P.!"~SWl
1
smme. cal~eU.sa. esto ~ izmeu 9vog)i :"
,i
kosti .nalazi. umetnuta
jedna 'Sinovji$3. ~.... , ;, .: ..: ...- :; .::.. : ..,.i, .. ...., ..- .'..- . .-,..
. 2. Lig. d~toideuni. -'Nalazi,se na med. strani Ima oblik grkOg slava;i!del
tac. Vihom.se .vee za:maUeolus medialis.:pa se rasiplje pqput.depeze na.talus,
caleaneus i .osnavicU!3te. Zbog. . toga;dijelimo:lig. tlelto~4etuti .na .pars- ti,bionavicW.:riis,.,pars .tiQiocalcaJlear1S.(:pars-tibiotalardS> ,~ .~[:''!::: -~, :.,. .... :. .

132
:,.."

... : . . .

...::..':

a) Pars tibionavictilaris preJ.a#::siniidijalne strane:malleoii medial~s' i

hvatli s~ za cio:z~lnu imedi)alll.il.J?~o~t:inu ~ssis ~avicularis. ' . .. .

b) Pars ttlnocalca.nea.n:s polaz1.S' mediJalne strane malleolus medial!s pa

se vee za donji i stranji rub sus~eniaculum talare.
.
. e) Pars tibiotalqris; -' TaJ .dio .ligamenti deLtoidei emo opisati ina}o
nie pod nazivima' .lig. ~ibiotalare anterius i Hg: tibiotalare posterius.
b) Gornje~;,li,<!l~gmjzglobu pripadaju: slijedee sveze:
. :i.

. :. .....~'} -~??-~~.

.. ..

:!:~+;:::....

. .

: . l. 'Lig. talofibulare lmterit,ts. nalazi se na lateralnoj strani. To je etvo

rouglasta, plosnata i vodoravn~sveza. koja pol3Jzi s prednjeg ruba malleolus
lateraiiSaj a vee se za .lat. lt'ii'i.u col-uma tali u 'b-bi<Zini silllusa tarsi ...
2. Lig: tdlofibulare posterius nalazi: se takoer .na lat.. stnmi. To je
dosta debela, jaka i. svijetla :sveza~ PQlazi iz. specijalne jainice (fossa mall eoli
lat.), koja se na:Iazi na med,.- strani malleolu.sa lat., ide . 6.orizontalnc;> prema
natrag i medij alno se vee. za tuberculum -lat. procesus :posterior tali. Uslijed. djelovanja ove .sveze rno~e tuberculum lat,. biti iz\tu~n u posebnu kost
- os -trigonum. .
. , .

. .
,
3. Pars tibiotalaris ant. se ilalazi ria medija:l.l)oj st:r:ani, a pokriva ga lig.
deltoideum. To :je kratak ,i dosta njean snop koji polazi -s vrha medijalnog
milleola, pa se vee p-:prednji.dio 'brapave..povrine .koja.se ..nalazi .. ispod
f.acies malleolaris rnedialis iali.

4. Pars tibiotalatis posterio'r se .nal~i takoer na medijalJioj strani ispod.lig. deltoideurn. To je dosta iroka i debela sveza: koj~ polazi sa stranjeg dijela medijalnog miu.eola, pa 'se vee ll.a tuberculum ~ediale processus
po'sterioris tali.

'. :::-
. e) Donjem .nonom. z:gl.obu pripadaju slijede~sveze.
"
i. Lig. talocalcaneare mediale Je dosta .tariadc; Pi>lai 5. tubercuhmn mediale processus post. tali, ide naprijed i horizontalno, pa se vee. za caleanetis
uz sustentaeulum talare.
2. Lig. talocalcaneari/ later~e nije uvekd~bro izraen; Polazi s donje
piotine eoll1-1ma tali, ide koso naprijed i dolje, pa se vee za gomju plotinti calca.D.eusa.
.
.
.. .
.
.. .
. . . . .:
:-'. 3. Lig. talo.calcaiuare interosseum ide od talusa na 'calcaxi.eu,s, te ispunjuje sirius .tarsi. Izgraen je od fustih 1 kratkih. fibi.'oziri:Q. snopova koJi su
raza.p~~ izmeu suleus taJi 1 s ulcus Cali:ariei.. Li g. talocalcaneare ant. se Zapravo In.oe shva~iti: kao.dio lig. talocaJcanearis inteross~i..
Ova su tri ligamenta zapravo pojaanje zglobne .ahure.

Mebanik,a ~jeg i donjeg noin-og ~oba

I gornji i do~ji'ri~~(:~;glob su. ginglyrotisf{kuf,i;.i ~vi) .
.... U gornjem ffq~~:~};ki,obu (Ut. talocruralis).:.i,deosovina isto poprijeko, pa se oko. nje mogu .iliroditi ista dol7.alna fleksija i ~~enzi.ja. Ta osovina ide: kroz donji rub facies maJ1eolaris.lateralis tali, pa izlazi na medijalnoj
strani neto ispod facies_xOalleolaris meddalis ;tali Ve. smo priJe prikazali
u. kakvom. j e odn<>su .stabilnost ovog- Zgloba -s obzirom na ttOCbleu talei koj ~;l
je..sprijedJl ira, a straga uS.,'ip.a .to neemo ponavljati; elimo li na is.preparirinom preparatiJ. prikazati kretnju'u'gomjemnonom
l'lglobu,.treba da je,, . .
.
. -.
~.

.,

133
. ..
.... '

'.

l !lj
dnoin, rukom Uhvatfulo koti:.IP.o~olJ~Picel a drugom rukom tal us, Na taj
nain iskljuimo kretnje d~ ~obor..a. ...,_, . .: . :
. . . . .
, . :U donjem notnom zg[Ql?u.:(~.~la:l~caneonavicularls) .id,e osovina koso: Prolazi kroz caput tali na~jesJ:tq'l;dje,se v~lig..talonav:i.ciullU'e, aizlazi
na- lat. strani caleaneusa. ,1,ia Onom ~jest~ gdje Se Za ~caneUs vee Iig. calca:neofi.bu<lare. Zbog te koe OSGvlne u .d?nj~m nonom zglopu je do.rz8:1na flek
sija koll).binirana s pronacij~m. i 8:1?4iJ.kcijooi,. a ekstenzija sa supinacijom i
addukcijom, to znai da kod dorzalne'$e~ije palac.i4e prema dolje, a mali
prst .prema gore; a. dorsw.:ri noge~~ dZvi~e. prema unutra. Kod ekstenzije palac i~e premagore, mali p~t'(pre~a. P,c;>lje; ~ 4o~.~ noge se izvre prema
van. Interesantno je da nQita. D,:J.OC .bfti:prli:6enb' fiksirana ti_ _jednom od
ovih poloaja; Razlikujem9 slijedee ti.pov~ takvih fj~iranih .poloaja:
l. Pes. calcaneus. - N()ga je p~enci':fjks_i~ .u poloaju maksimalne.
dorzalnc fleksije. Takav se<?V~k:opfr~na:~il.ni~,Petu.
. . : . . . ..
. . elimo li ria. prepai'a~ 'prl!afzati krefuje. na dorijem nonom zglobu, Inoramo jednom rukom fikSiiciti. tal~ ~ )f:~st potkoljenice, a drugim] calcaneus.
Na ta}jllaia isk:lju~jemo. k!etD.je .tiigih zglobova. : .. . . :

. 2. Pes equinus sive ,baler#f.Us. -l. ~N~a je fiksirana u maksimamoj ek,

stenziji.. Ne__di.se_pre~uti;. pa se .ovjek :opire. na .same. pl'Stt!. ~ ...... "' ... ',., ...
3. Pes valgus. - Noga je fiksirana ti maD.iJnalnoj pronaci ji.
4. Pes varus. - Noga .je fiksirana u J:Il!l,ksimalnoj .supinadji. Taka\ se
ovjek opire samo 1!-l'teral.nfu:i ru9ori:J. n~ge- J~r Dll,l j~ .medijalni uvijen preJ;lla
gore. Ova forma se .razvije zbog .t<>ga t~. dijet~::.t?,, )iterusu. dfi noge sav! jene
uz trbuh, pa se katkacta ig!obJl.e hrskavice.~cloi:-~Jfa:ju, a postje~i.ca toga je
pes varus.

. .. . - .... : . , . : _... :,. ...

.' _
,
S Pes planus. - Noga nema svO;dii., ye,~ je po.tpuno ravna, :NU smo ve
prije (,pisali kako dolazi do_ .tog deroiniifeta; .

.
.
. . . . . :. . .. ....,. ' : ~ . .
,:... -

Arllcuiatto. aU~b(;i~ea
/ .... :
....
'

._..

"

;
(

.
Art. Caicaneocuboidea 'je zgl~ -~~~ ~tati~~ i Os, cuboi~eu~. ZglObne plotine su na jednOj i d.i'Ugoj ko~ti nepravilno iz".ijene.. Na cal<;aneusu
je -to faoies articU.laritS ci.tb9idea, a ~ o:f ~Oideum njegova i'l"'ksimahia
ploha. Vanost ovog zloba: je :u .toQi .tO_ o# ~djeluje u stVaranju ChopartO.:
va zgloba. Naime, zglobnalliii.ja 'Chopartp#zg~<?:l)aj)rolazi ta~Oer:i timiedu
calcaneusa i os cuboide!llil; Opistijni" ~ -~!;J:lopi\rtova :zgloba obuhvatit
emo i sveze koje meusobno po~jlt; .c:8J,a:b.~J':os.C11b0ide~; ...
Art. calcaneocu:boidea je , iUnpbiarthros~; 'Moguno je samo neznatno
klizanje.
ii':
' .. . . . .
:, -~ ... ~: ;:':
;. ~. ,. . :~ .._,.
. . (h,partov zglOb. :....:-art ~. trans-Versa
.. .
'
. .. ':.. :' ~ '.:' : -...; .
. '.
.. .
. ; :.

. Art .talo.navicularis i l!U't. cat~ide3 -foriliiraju :skiJpa :Chopartov .

zglob. U Qlqparto\'Om :_zglobu,.ne me .Se ~eka- !Vea l;,oseb~ ~banja. .On je
vabn j~no za.-~e; jer se Zglob~'liriija_toga.zgloba tq)oti-ebljava esto
kod. ek$artikulaClje stopal8.:-. Prema: tome;
nije zg},ob u pravom 'sm1Slu rijei, ve samo ~)>na,. Iinljil.',~gla:biJa .linij~ Clioparlova zgloba :je iz:yij~n~ u oblikU- slova S; .Ko-*P:ritet .toga z.ivoj~je na .medijalnoj strani okre~
nut_prema natrag, a nalatera)riofstr.ilii.'p~inanapiijed; MedijiUD.i konkavitct

to:

134

l
l

'

o4govara zglobnoj liliiji ~~4 taltisa .~.(,s naviculare; a .lateralni konkavitet

odgovara zglobnoj liniji lZill~u,~caneusa i os cuboid~, Zglobna linija
Cdlopartova zgloba ~vraya. )lit m.e4i_jalnom rubu noge ncwosredno iza tuberosita,S. ossis navicLilaris, a na ~ateia..oof strani noge po prilici 1-1,5 cm iza.
tubetositas ossis metatarsi v:,: < ..: : ':. .

.
Sveze . Cliapartova ~globa: Cl,J.op!U"tov 7;glob oiguravaju slijedee sveze:
.
:
.
. ' .. ,: .
.
.
l. Lig; talonavicWari; - fol~'s go~rije.i iatera.I.D.e plotine colluma tali,
a vee se za gomj-i rub ossis naVictilaris.
.
2; Lig. calcane.OnaviCulare_.plantare. __,...Polazi: s donjeg ru'ba ossis navicularis, a vee se :Za. sustent~uliini talare. Ima oblik trokuta.
. 3. Lig. btfur~tum je najVIWlija sveza Chopartoyog zgloba. Polazi s calcaneusa, pa se gratia i)Oput s\ova'. V na dw kraka. Jedan od njih ide na os
naviculare, a rugi na o,~ cuboileJ.uJ:l. PrePla. tome ga.<lijelimo na lig. calcaneonaViculcire i lig. calcatteocuboidewn.
a): Lig. ccilcaizeOna\iicukire poia.i.i' s. gomje plotine .calcaneusa u blizini
prednjeg ntba, l))a se've~ za.-~tnlimji i -iateralni rub ossis nav.icularis.
b) Lig. Calcaneocub~id~uin polaZi s istog mjesta ~ kuda i lig. calcaneoIll1vicu1are, p~ se vee za gomju ploUnu ossis cuboidei.
.
.
_..... Kod eksariiku1acije l}Oge :_il <;:~<>P.I!rtQVQ.JJ;\ _1:gl0bq_ ne.. ;moew.o nogu nika~
ko rasklopiti na tom mjestu prij~ nego i-azreemo lig. bifurcatuiD. Zato ga
i nazivamo kljl.!' Chopariova ig!<X)ac.
4.. Lig. cal~eac;uboideum 4orsale se. protee od gornje plotine calcaneusa na gomjt~.pl9~tjriu ossis cub~i4ei. .
s~ Li$'. calc,o/I,f;_~~~~oideum. plaidare polazi s donje !Plotine calcaneusa,
pa se ve~ za: dori.iu p lo$ tinti ossis cuboidei.

6;_ . Lig.pli6itf1i:?; :~ongum je :D.a;jq~ _sveza na nozi.. Ne pojaava samo

Chopahov zglt~b,.: ve~ i :druge zglobOve noge. Osigurava noni svod. Polazi .s
donje plOtine '~canensa; nclto ispred tuber calcanei, te se vee za tuberositas ossis cuboidei; Jecj..D.i.ni dijelom se. produuje .do baza metatarzalnih
kostiju, pa se vef.e ~ baz\lll, III-i IV; a.katkada i Vmetatanalne kosti. Na
taj naii.:l. je ligament. r~et poput nekog svoda .izmeu tuberositas ossis
CUboid~i J. baza. fueiatiltzalnih kostiju, te pretvara u kanal lijeb kroz koji
prolazi.;tetiva ~-'.t>eroriaei iongi.

.;;

Art. crineona\ri~aris

.
U o~ se zgiohu,_:spaja 0 s ,Daviculare~sa .sva tri ossa cuneifomnia. Zglobne plotine ossis "llllVi~s. su ~- faset~ na njenoj .distanlnoj povrini na
koje pristaJu p6j~~~ ;:fl:i$ete k.liruisih. ]!;ostiju. Art. cuneonavicularls je amfiartroZa.. Kontakt: fnlidu ~ob nim tijelima odraVa zajednika ahura pojaana

.

.
.
ligamen~

~ intertarseae su W(>jev.i i,zmeu l'i II i m klinaste kosti; te izmeu

lat. plOtine III. klinaste kasti _lmemjalne. plotine ossis cuboidei. Spadaju u
grupu am.fiarti'oza.
. . .
.

. .Sv~ :k()je meusobno

plantanioj strani, llazivamo

poyeZtlJU PoJedin~ kosti, tarsusa, a

nalaze .se .na

skUpniiri. :imenom Zigg. iarsi pl4ntaria. One, pak,

135

:. ~

sveze kC)j~ su;. ~te u. wiu~njosti medu pojedinim .kostima ta rs usa

nazivamo skupnim imenom l!gg. t~$i)~terossea.
'
. . :'_-.. :Artlcalatlo:nes tarSOmetatarsea (Lfsfraticovzglob)
Art; tarsoinetatarseae su zglobovi u koj~mo dolaze u spoj tarzalne kosti
s metatarzamima. 'Zglobn,e plotine ,Su sa strane>tarsusa: prednja plotina
triju kijnastih kostiju i ;prednja plotina 9,~,S,i~,:-~~b,~idei. Zglobne plotine sa
strane metatarsusa su stranje fasete nin)~~ma sviju pet metatarzalnih
kostiju. Ovi zglobovi spadaju u gf!lpU amfiat.troza. Kontakt u ovim zglobo.'

vima odravaju:
...;, .
l~ I,.igg. tarsometatarsea dorsalia
. 2. ~igg. tarsometatarsea plantaria
J. Ligg. cuneometata,rsea interossea

. Lig:.. ta~ometatarsea interossea su r.izapeta samo izmeu klinastil1 kostiju i -b~ metatarzalnih kostiju. ~rvi nazivamo Ug; cuneometatarseui11 interosseum. Od tih .-je ~jvanij lig. cuneometatarseum interosseum primum
Lisfr~nci. Zovu ga t "'klju Usfra:ncova zgloba. To -je vrst f.ibro~ni snop koji
po_l.azi s lateralne .strane I klinaste ko~t1. i tc;> sa. ()ne. !mja se: nalazl"izmeu
,lcralcova .slova L, iiiiime 2:globne plotine za drugu klin as tu, ide koso prema
naprijed i lateralno, te se vee na bazu II metatarzalne kosti.
Articulationes iittermetatarseae
. etiri. zadnje metatarrzaln~ kosti sti meusobno spojene prek~ svojih
baa. Ti spojevi spadaju u grupu amf.iartroza. Kontakt meu zglobnim plohama o~~ju: ~'
..,

l; 'Ligg. metaiarsea dorsalia

2. Ligg.-meta~rsea: plantaria

3. Ligg. me~tarsea in~ssea. .

Na stopalu :imamo nelkoliko zglobnih linija koje su zgodne za eksartikulaoiju pojedinih dijelova stopala. .

I. Pirogovljew. linija i:li taniJe Pi'rogovljeva operacija ~po ruskom

kil:urgu Pirogo.vu). K~ ove operacije prereemo calcaneus, tako da rtvu jem<) ,it:avo stop~ osim tubera calcanei. 'Tada priklopimo ostatak calcaneusa
J,i,a..'losti :P.otkoJje.iliee. (ranu, na ranu). To brzo zaraste, a pocijent se moe
pj:epc;~'opit.iti.rui tlibetCillcanei....
"
-..
. _

.. II.
'limi~ - Tok te Unije smo ve opisali opisujui art.
. tarsi transveriia Ohoparti, Sad emo Sa.mo pokazati nekoliko mjesta gdje
moemo zarezati.kild se sluimo ovomllilijom.,". .e,:.;i;--..

ciWPdrtoWz.
..

~'Ol,.

?;~i}~~~f~;f~.g~~',

': .. t. Jiapip~o na:,ID;edijalnoj stralii kri>z'ii:oiduberositas ossis navicula

J.is.zax:e.ei:oo nep~~:r iza 'tog izbQenja, te se odmah naemo u Cbopar~
tovom zglobu.

.:; . ;2~ Nap.ipamo ..na-lateralnoj sti'ani.ktoz kou tubero~it11.s V;_ roetatarzalne

.)jjosti~ te Zateemo t-=-:lJ. cm,iza ~.1Jrapavosti.
..
.'

136
~

:,;

. .

... ,

'~.

~.

.-

:=._; .; . ,.

~.

_._, .

:-: ...

3. Zglobnu 'lii:iiju Chopartova z~oba "moemo 'odrediti i Pomou capu t

tali. Naime, kad nogu maksimalno ekstendh:amo, -iskoi na dorzalnoj strani
jedna .kviga. Odmah ispred te k'Vrge '.llalazi se Ohopar.tova :zg)lobna 'linija:
III. J ober tova linija (. oberova!). Medij alna polovica Jober.tovc Hn:ije
je zglObna linija art. .cuneonavicularis, a latera~a polov~na Jobertovc linije.
sijee os cuboideum. Ova linija nije tako zgodna, jer sijee os cu'boideum.
Prednost Jobertd,i{~'"}.inij~(je da sauvamo 'os naviculare i mii ~oji se za nj

hvata (ni. tilbialis post.):

rv." Lisfrancova linija <id.govara. zglobnoj liniji Lisfrancova zgloba, tj.
zgl<1bnoj 1iniji'i2l1Ileu tarzaltj:il}) metatarzalnilb kostiju. Ta li-nija nije ravna
ve je 'iirezuckana, . Napfpai:iro tuberosi~ o ss is metatarsj V, te zareemo
neposredno iza te hrapavosti. . Zatim reemo uglavnom do Il metatarzalne
kosti. Kad doemo do nje, zalc;ren~mo noem mitrag izmeu' III klinas.te i.
drUge metatarzalne kosti, zatim okrenemo .no medijalno i reemo jzmeli
diuge kliiiaste i II metatarzalne kosti, zatim okrenemo no prema naprijed i
reemo izmequ I :klmaste i II' metatarzalne (vano je da sada prereemo
Ug. cuneometatarsum InterosseUm. primum Lisfranci). Odatle opet. ree~o
ravno do medijalnog ruba noge. Ova je litiija najzgodnija, jer sauv11mo najvei dio stopala.
'
.
ARTICUIATIONES METATARSOPHAIANGEAE

Articulationes nietatarsophalangeae su zglobovi izmeu glavica metatar

zalnih kostiju i ;proksimali:iih krajeva prvih falangi. Ti su zglobovi posv~
jednaki analognim zglobovima na ruci. Razlikuju se jedino po tom ~to kod
art. metatarsophalangeae moemo izvesti mnogo veu dorzalnu fleksiju od
plantarne fleksije.
Sveze .- Kao i na rud, ~ko i ovqje imamo akcesorne sveze --:- ligg.
plantaria. Postoje i kolateralne sveze, ligg. collateralia, p. i ligg. metatarsea
iraizsversa profunda. Na nozi je lig. metatarseum transversum profundum
razapet i izmeu I i II metatarzalne kosti. Time je noni palac izgubio
mogunost veeg gibanja.

ARTICULATlONES INTERPHAIANGEAE PEDlS

Ovi su zglO:bovi jednaki analogniD). zglobovima na ruci. Sveze su takoanalogne oilima na ruci.
.
Poloaj nonih prstiju Qbino je .takav da prva falanga -ide neto prema
gore, druga lei horizontablO, a trea ide neto prema dolje. Prema tome
dodiruj~ .kod staj<Ul,ja ~o pe.ta, lateraroi rub noge, glaVieemetatarialnih !kostiju, drugi interf~g$i..:?;glob i trea fablnga.
,.
er

-: t*~~!>~1t~Yi~ft' .

ZGWBOVI .KRAUESNICE
. . . ' .:... . .
. U ovom emo poglavlju opisati spojeve. meu kraljecima, szpoj izmeu
.lq-aljenice.i os sacrum, os sacrum i os CQCCYgis, art:o atlantooccipitalis i art.
atlantoaxialis.

137
_

..... : ..

------------------------------------'

.... SPOJEVi:.MEu)mALYESciMA
.' . : , ..
. .: ::~.'

'

bn~

. -~

.;

su im povezani. trupovi, zglo-

.Kraljeci. su me11$obno '$pojen(ta,ko da

nastavci, lukov.i; i popreqi.i. 1lastavci. / . . . .

Trupo;i kraljeaka su inCtiSobno :spo}erii jednak. fib~p~artilaginoznom

- d~SUS intervertebralis -J s dya ligamerita. Ligamenti ne povezuju samo tnip9ye dvaju sl{sje~~ ki-aijeaka, ve su oni :i:a:jednild za itavu
kraljenicu.
.

. .
.,. . . ;: '; :
.
.

. . l. Dist;us interverte~T:ali.S je fi~tob.rtuagiz).oiria ploa, s'mjeteria meu

trti!Povima ~vaju .kra'ldeaka.. N~ ;njoj.niiii:kujemti :JecJan.petifenni dio .,..-anulus fihrosu$ ~J: jedan ~tialn!di.Q:~ mic.Ze#S pulpgszi.S:O. ~ . ...
..

. 4:nu1~ fibrosus se.~ve~. i<!.\4>iPiil. k6ja :.se. rililazi 9k6: 'trupa. kraljeka.
~n iZgleda kao daje ..i2;grcienoa svjj~ti~ f.t~~ .ki:tigova, .f:{o to izmjenji-.
vanje 'svijetlih i. taninijlll, slojeva mje ~vezi .s.:gr~4om a,n,W'usa fihrosusa,.
veC. je ~o. u .vezi. s nainom pa~ja ~vjetJ!l ~a njeg~. J\ko. ~pr.. gledam9 jedan
sloj u raznim pi>loajima, Y.idjet emO. da je u j~riom sluaJJi taman, a u
drugom svijetao. Anulu$ .. }ibr~~ils .j~ .izg~4en Qd:aibrozriih siiopov'a koji u .
kosom smijeru.idu odj~nQg)~raJiek~te!o drug~g. Pojecli.ni ,se snopovi meusobno kriaju. Prema 'tome; anultrs fibi:9$US nije. izgraen od. koncentrinih
prs~eno:va. a t 0 ne bi .imalo smisla, jer .bl.s.~ .otih( tom s!uaj~ Odv.ojili jedan
od drugoga, a .~ima bil se prelomiila.. Mel,itiiDi~ l;)v';l:J!:osi fiibrozJ;Ii !;nopovi .tako
\fl'sto povezuju pojedin~ kraijeke d~inJe: ptikne ,koi: riego to. fibioini
pr:stenov:i P9Puste.

' .
. .

ploom

Nue!ew pr4posu,s Je. ~~.:ten_~. gal~~~g:':tki~a.. J,i k6je s,ii .ll!o~en,i. ostaci chordae dorsalis koji posJije 7. go(Lg(>iovo posve i~Ziiu,. U poetku vri
koci embriona. funkciju
:cii()Td~~ d~rs~iis.:: ona naskoro. bude. nadO:.
mjetena veiivom, Zatim htskavi.Com i 'koniiio kdu: Jedi.rli ostatak obordae
dorsalis
baA tf ostaci ~.qj~ .n;uailpiii."u;p#Ietisl(.f>Ulpo~~st!. N~cleus p-qlp(>;.
sus je mekan i elasti6u;l. ()biJio ~' naiP.ffi Po,d j~kim pJj.psop;~, a:. kad ga
razreemo i oslobodimo :pritiska, onpa j~kOF yari; ~rema toi:ne, ori poput
neke elastine kugle ~~ :kralj~k~ J:"jlaj~ itiiyi:;j kialj~nic~ neki elasticitet. Osiin.toga.~oo djeltijcd ta:ko da:um~fjjtijc{u4arce :koJi se' preko kraljenice prenose na glaVu. :kad je.nucle~P.t@O~'~~ili.p~. iz njega se iscijedi yoda i on postaje tariji.
s~.ocii#i. ~ viSi,Iiuovjek:a. Po noi nudeus opet imbibira vodu, pa je: Ovjek ~juti'{))i~to :"1i~ ..
; ' . ;" , '
. . . 2. Lg. longitud{tUJle.. atl,t. ,~. s~ n#,'C.~~l9J.,sti~ni trUpova kraljeaka. Prote?-e:.s~ d~ i@ye .kialj~n~ 69.te~ ~~y~e~:za, tuberCUiiun:PilarYngeum-. i ~ tubercultUJ1: antequs ~tlanljs.P~kae :sr#init. trUpova ktaljedka,
a vee se s~o za ruboy~ i za discus ~~rv(lrtebi:alli. polje se gabi u periosta predrije ploitine oss~s,sacii; ug. ~9ngitudinale a:iiterius_ ograniuje savijanje kralje.riice prema natrag~ . . . . . . . :.:
.. ..
.
.
3. Lig. tongitudhuil{Jkist~'.,;~~zl;.:se:'li': tettebrajnom ~illu; prislonjen uz stranju plo~tiziu 1::r!Ji;i:d~ralj~~. Polazi s predrijeg ruba foramena
IDagiluma i sa stranje strane ~tijela aXiSii. pa sej)i:6ft# clti itave kraJjeirice.. Zavrava.:u. sakralnom ~U: na baZt ossiso C<X:cYgis ~tavi~i< se:u Ug:
sacrococcygeum dorsale. ~io~dum~ i owj ligament preSkae si-ed.Uiu .trupo-

krai.)dmee

su

To

138

va _kraljclaka,a vee.se samo-~ rubove i za.discus intervertebralis, Ogr\niuje savij~je kime

premanaprijed:''

..

..,.

b)

'

._ - .

=:(::

s_i,ojevi meu %globn,im nastavcima

Zglobni ~tav~i ;~j~d~n; '~r~lj;~~ka m~~~~~~o su. u dodiru preko

svojih ~obnili_plot~<L.-~I!ije.eniq vidjeti kako_ utjeu zglobni nastavci
na saVijanje kime,, -Zglobni nastav~i. nisu rneus.obno -povezani svezama,
ve4 samo zglobnoro <;3hurom. " ..
. ',
e)

sp~jevi ~~:luk~~

. izme~. l~k~~~\u ~ei~- s~ei~ iZg~~en~ ~ elas~inog.' tkiv~' ..". 1igg.

flava. Polaze s Uril,t~nj~ strazie goti,tjeg \uka, pa .se yeu_~ v~jsku st~u
donje,g; lllfa., <:>,ve, sv~ ;su ifii:;_ boje.:-~utu :iin .l;)oju: daju elasti~ne_ mtf od kojih su,izg:raene.. Ligt flava.!Posve-isp~jayaju prostore meu-lukovima. Je.
diz].o .ost<~.vljajti. ~~~e'otvore.;
proiai. ~i~. ivaca' (for~i.u,a inter~
verteorali;:i);Ligg:' ~va 6Iak~vaju ppsao: lenim n;iiiima. Kad se: kima savije,)igg.,flavaje svojim el~ticJtetom vntaju u pJj.janji poloaj. Pri tome
iadre svojufo:hnu i ne i1Jboe ~e. ti ye,rtebralni kanal. To .im omoguuje n jiliova

za'

:~~~~i~~R~-~efft~;%~tt_~hroiii<ii.ikivii~-:i2BO1~f iJf e uvertebraJ-

d).
SpjeVi:~~MlJastim
nastavcima
.
.. . .
;";'-

. Cugg iiit~i~P/n)4Ui,

...

-:

,:....:

.:

1'6 su :tanki .fil:i~ozli.i snopovi,

razapeti izmeu

dvapro_cessusaspip.o~~a. Poje~uj\li net!) ela5tinih niti.

2. Lig. sllfo#flitkl!e. ~ I?J!ia4t!n 'je ii dugih vezivnih niti koje :Povezuju vtl:iove PJ;<>CeSSUS. ~!Dost Pro~Ce -~e: od saanmna do vertebrae p-romialentis.. ':[u s~ on nastavlja. ti .lig._. nuclia~. .I .lig. supraspinaie: posjeduje .neto
el~~~njli_Jliti~ .;.:.;: :~ ..: . . , , ._,. -,~,;:, ., ., . . ..
; . : . . _;:' . , , .

. J. I,i.g. 'nu91:r(it je iro~ Jigamentozpa ploa. Sadri .vr1o _mnogo elasti

nih hltt Sm. etena '~" 'ti medi.aln:o' lin:{i . izmeu' .doi-zaln.e, muskuJatuic
q.o' cristae
occi!Pitali.S. exi.]zgril;deD; j({ ii snopova koji se hvataju za prQCesSJ,is 5pinosi
cervikalJ;Iih kr~Uda.k;i J- qd _sn()Jl'oVll,. koj~ . se proteu do . okclpitalne kosti.
Lig. il,\lcli.ae je kOd;etv()ronoaca j~mogo l>olje razvijen; On, naime, kod njih
priciiUva'gla'vii u -~oi-avnom poloaju. Na. taj sc:; nain kod tVOf9DO~ca
ne ti.i:Ilarajuv:riitil-i miii~ - .., ;J:: :, .v - ---: '

":ra~ irot~.~~:-~:.:t~~~}~piJ,i~1,\S~J ~ertebra~ prolllitlen~s

,.
~

l
-

.; :l ... , ..

~ , 'r'

,'.

. .

'

',

: . . . _>::~~-~~~~~~~~!!~~ta~~-\..: ' . .. :.
: : -~eU' po~renim n3gtavciriul. 'p9jedili.ili: _kraJ.jeaka ra:Zape~r su .tai:iki fibroini snopoVi ligi, iniertian$v~isq.ria -' koji su najbolje razvijem lUlll.~
balnoin dijelu kinie; Najsl8.bl.je
raivi.jeirl' i; eSi() fale ii~ceivikahi.om di-

ti

s'U.

.j~r:;~!::_,_?~;'~;,_,~J'#ti ~~CE. IOSSACR~:-~:"'

;;,;.:;::()~,~-,je .~j~:.{~Ji:~m. ~

isti

~. kao

to

.~~:i

dya

1~9atna ~-k.r!l!j~ka q)oje~ .meusObno. Discus. inteivertebralis- koji se na

139,

.;_

lazi

.,

..,.

...

izineu kraiJ~nice i o~~ Sacrum je:~i .-sprljeda- .1!-ego ~ttaga:--za-i<l

trup

V lumbalnog kralJ~ka fi?IlJ:!lra sa. os sa~mm-ugao koJqtrt prema naprijed:

Mi taj ugao.nazivamo promontorium.

.... _::._._. :... .. .
SPOJ IZMEU OS SACRUM l OS COCCYGIS

....... ..

Os coccygis je-po-vezan s 'os sacrum na:.~!1~uxa~in na.koji su-i 'kr:ilje:

ci meusobno spojeni. Naime~ i ovdje postoj-r~J~an~--:fibrok:artilaginozna''PlO:
a, analogna s discus intervertebralis, ;l_ os-im toga postoje i razni ligamenti:
Ta fibrokartilaginozna ploa se s vre~~gm stanji -i u starosti isezne, jer
se ovaj spoj pretvori u synostosis.'Li~nti su:-slljed:e6i. -..
1. Lig. -sacrococcygeum ventrale j~ nastavak lig. longitudinalis ant. Izgraen je iz fibrozD,ih -snopova: koji se' ra2:liHo -m~usobno kriaju i kon~
vergiraju prema vrhu ossis coccygis. :

.
~ '
. 2. Lig.Sacrococcygeum a.orsale profundiun je razapet iZmeu krtite
stranje pl~;>tine'prvog kokcigealnog ki"aljeka. Neto dre 'da je ovaj ligament
nastavak' ligamenti lo~tudinalis. post. dok drUgi opet smatraJu da je ona
nastavak durae matris spin:ilis. '

. .
. .
3. Lig; sacrococcygeum dorsdle supirficia1e.je fibrozD:a :ploa 'koja za~
tvara . donji . otvor sakralnog kariala. Razapeta je . izmeu cristae sacralis
mediae i rogova sakralne kosti; s jedne strane; i stranje plotine i rogova
ossis coccygis s druge strane. Ovaj ligament je analdgan s ligg. flava i sa
zglobnom ahuroni koja povezuje_ zgl~ne nastavke slobodnih kraljeaka.
4. Lig. sacrocdcl:Jgeuni' ~ierale je ~pet~e~t.i cristae sacra~is _ la~
lateralno.g roga oss1s ~w.s~ Analogan J~ sa_ ligg. mtertransversana:. . . .
Gibanje 1dnle:

rio

Gibanja meu pojedhrlm ki'aljeci.ll,la $i,t m.iriirilatiia,

ipak je p~:r:et::
ljivost kime kao cjeline dosta velika jet se sva ta gibanja mev. pojedinin1
kraljecima (za gibanje ih dolazi u obzir 23) sum~ju. Ki:ma se mOe gi:.
bati oko sve tr-i osovine (frontalna, sagi tama .i -w;dl.liia):'.No .nis-u sve _kretnj~
~ogile' u svakom dijelu ki~e, ve S'!l u pojedi_nim :Wj~lovima kime mogue jedne kretnje, a u. drugim. dijeloViJAa druge kretnje. To sve ovisi o
zglobnim plohama. .
. . . ~- . ' . . . : . . . . e"
.
. '_
.- ' .
.. . . a) ,ce;..;;kdtnj -ttw. ~ u !=e~~~m ~jcl~ su zglObne ploh~ pq~ta~ljene
koso, tako da gomje gledaju prema natrag .i gore, a-donje prema naprijed i
dolje. Prema tome, moemo u <fivikalnom dijelu ~iti, gibanja oko frontal~
ne osovine; tj. moemo sagibati kimu. naprijed .i natrag. Zatim; moemo.
u cervikahtom dijel\!.. miti i, g~.banje ok9 sagitaln~ QSQ:Vine, tj. moemo sagibati kimu u stranu (de5n0-lijevo). sagibanje u stranu je komblD.irano s ro~cijom. Naime, bd. sagibamo kimu u ..s~u, jedna: zglpbna plo.tin~ klizi
PI"elD.a' d~He ~i ~~i!~;a,.~~ zglobna' p~o~,J~i~~.g()r~ i naprijed. Rezul
~t toga je).ajppanj~'_u S.~~~:fii.;r.otaf-~1~-.~i~~:~,[i<~~f'~j :,_, .
' .. _ -- :.
b} Torakalni dio.- U tOrakalnom..dijelu lee zglobne plotilie, u'fron~
taJnoj ravni, i tO :gornje gledaju natrag; adonje iiap'rijed. -Uslijed to.ga moemo u torakalnom dijelu miti gibanja oko sagitalne osovine, tj. moemo
sagibati kimu desno i lijevo. Gibanje okofrontalne osoVin'f'(P.a:tf3.g-naprijedr
nije mogue, .jer.bi se kod sag~."balija prema naprijed zgloone'plotine' odigle

140
..'-:

' '~.:'. o

-,,,

::.

jedna od druge, a kod sagibanja prema. riatrag~bi jedan processu~ spinali:s

udari? u_ drugi. U donjem o~j~ku iorakalnog dijela kime mogua je i rotacija. Tu/naime, zglobne plotine ne lee:.isto frontalno; ve .supostavljene
tako kao da su na periferiji jedrie velike krunice. Zato se ovdje moe vriti
ista rotacija kime oko uzdune osovine. Pojedini artisti u cirkusima mogu
toliko rotirati kimu da im noge gledaju naprijed, a glava i ramena natrag ..
U tom se sluaju, rqtacija vri .iskljuivo u donjem odsjeku torakalnog dijela kime.
. . <f,o':;:'\ c,:q:
' . . .
. .
'
e) Lumbalni dio. - Zglobne plohe lee u sagitalnoj ravni (zglobni nai excepti)-. ~~J9 e u ovom dijelu kime. biti mogue jedmci
giban:je' <?ko froAt~ll1e ~s\)viiiefftj. sagibanje naprijed i natrag. Tu zglobrii
ns;stavci iskljuuju svako'gibanje oko sagitalne osovine- (desno i lijevo}'i svaku rotaciju. Meutim, sagibanje kime pre~ natrag i naprijed je vrlo obiJato, jer zglobni nastavci jednog kraljeka m ulaze ili izlaze izmeu zglobnih
nastavaka drugog kraljeka. Pojedini artisti mogu svoje tijelo potpuno pre. vinuti 'prema natrag, tako, da nam igleda da se itaVa kima previla, dapae
i u torakalnom dijelu: No promatranje na rendgenskoj ploi nam je poka:ZiHo
da se .to g1banje jzvodi samo u lumbalnoni dijelu :kime dok je toraikalni dio
ak neto zavijen s koi:rkavitetom prema naprijed.

.fa:vci 'exdpierites

ARTICULATIO ATLANTOOCCIPITALIS

Art. atlantooccipitalis (gornji zglob glave) je zglob izmeu occipitalne

kosti i atlasa.
. . . Zglobne .plotine. - Konkavno. zglobno .tijelo su foveae articulares su_'Perit;Jres atlasa, a konveksno zglobna tijelo su condyli occipitales zatiljne
kosti. Dua osovina kondila ide koso prema naprijed i medijalno ..
. Sveze. - Zglobn'ih ahura ima dvije, jedna na desnoj, druga n<t lij~~oj
strani. Svaka se od njih hvata za rubove zglobnih plotina, Dosta su tanke .i
njene n.a svojoj medijalnoj strani, dok ~'!l .na lateralnoj strani pojaane
fibroznim snopovima koji su razapeti izmeu okci!I>italne kosti i baze pt'Ocessusa transversusa atlasa.

U odravanju kontakta meu zglo.bnim tijelima sudjeluju dvije posebne

membrane.
l. Membrana atlantooccipitalis anterior je razapeta izmeu prednjeg
dije~ ruba forminis magni -i prednjeg arcusa. Dosta je tanka na svojim lateni.lnim krajevima, a u sredini je pojaana jednim snopom koji se vee za
tubercU.lum. anterius atlaniis. Isprea toga snopa nalazi .se lig.lon.gitucJ..inale
anterius. . .
.
.
.
. .
.
.
. .
. .

. .. . .. Me]t~nika. _..:....fuj.. atl::mtooccipitalis je .art.. condylaris. Desni _i _lijevi

iglCil) smat~6
n~ mehimiku_j~~ zgl~m koji. tina dvije _osovi~
ne,'()~~ kOJih .s.~:~~~f~~Ja: fron~ll: l sag1taln?: Fr?nta?ta (J?opl,"~na) ~~
osovma nazali u~~ru:-hibreculum JUgul~e. ~agttalna ~~ osovma. 11ala:z;i'_1,1.
medijanoj lini}j, a nagnuta je neto od sprijeda gore p~ma 'natrag i dolJe.
Olro fiontalne se osoyine vri anteflekSija (sagJ."banje glave naprijed)'i retrofle\ksijac{sagi.banje glave natrag) .. ()ko sagitalne osov.ine v.ri .se gilbanje glave
n~::-stranu. Sva 'SU ova gibanja dosta:kigramena, .a njihova -se amplitUda
poveava: uz sudjelova.nje zglobova ostalih .cezvikalnib -mlj~a.

o?ziro:n

~-~--------------------------------

::.::

-- -

. :-ARTICULATIO .Aii.ANT.OAXIAUS -

:'-.'.'\~~t~- -~~axi~~~~j~:,j~--;~~ob :'j;~~J~ - ~i~~~;:i _- Jis~~)DiJelim~~g~--~_.- dva

dijela: art.- ailantoa::cialis lateralif iaj;l; .atlf!nto~ialis m_ediana.

.,: ... .. .: , . ,.

_.; -- .: , . _..,..

. .. .

~...

. . ; - ,.. r, .. :

,. -,, - a> Art:. atlimtoaxiali,s IateraliS -

~~i~b~e pl~~~i~~-

~~lobn~. -s~::_~lotme

__

.J

__ _

articu!O.r~-- i~feri~res

faCies
fai;ie _sarticttlar:~_!(lt_erales .koj(: se:.nalaze u gomj~l' z,globnim nas~vcima msa.: I jedn~ 'i'_dfUie-.z~obni:! plot,ine :su xoziyeks\ne u smjeru od
naprijed prem<l natrag. Z~tc;>_ 'kad:je --~vii okrenu~ 'fcl-VUO' .Qitprijed, obje: se '
~gldbne pl6tiil~ dodiruju "s_amo jedrii~ ,POi>~ni~ ~erijem koje' 'se: na~
lazi 11; ,~r1dii1i iglqbnih__ plo~tina.': ICa.~ je, :gl~:v~ okr:eiiuta :. u:stl-axiu, pr~ji
'dio_ jedne ;zglobne_ plo_tine atlasa dolazi ;u koJi~t sa_,s~ranjim dijelom odgovai:ajue iglobne plo~i~e. a;usa; d,ok: ~~~ji gib .- dfuge _zglobne plotj.i:t~
aqasa d9lazi u kontak s.. predrijiJii dijeloiii odg6y;uijt1~ plci_tille:_aidsa..Usl!~
je~ togll- s.e glava kod pkre~ u stranu spusti. neto _.pren:ia ~cilje.:_ - atJ_~a_j-

, -

b)

Arti~uo~~~~~-.m~(Jhm~
.

'

/ :. -

i ..

Articulatio atlantoaxiati~.- medinaje -~~!o!;J ~:z.me;t,t arcus ~terlor a tian tis

--- -- ----~--- ' . '
" - : '
Zglobne. piotin~: -~ K~Aveksno i&Iobno<tij~o j~--dlms
koji ima na
svojoj _prednjoj. i stranjoj strani I_>O je#.u,._zlqbhq pJotinu; ~oiikavno je
zglobno tijelo fovea dim ts koj<t se rialai:i: !lil. st?njP,j;)tj:ani pi:eciiijeg arcus~
a~sa; V nju pristaje zglObna- plotii:ia ](.:oj~; ~-;-4.~~i :Qa pre,dnjoj strani
densa:. Konkavno 'zglobno tij~lo .popunjuj~)'pcl#~ .ti pi:'steh._lig: transversUm: athintis.''Na lig. transversum a'tlliriiis pnstaj~}:~ql)na plotii:il\ koja se
nalazi na stranjoj strani densa. Pr~ t01ne -iri6rein6 art.. i,l.iliintoaxialis
med.- podijeliti na'arr; atlantoaxialis m'cdittii. ~teilo=r i ait. (itlantoaiwiis
medwnaposterior. - .
. . '- -~ -.>f-.:,:.; ' . :. :
:Prvi se nalaZi izmeu prednjeg .arcusa, i pr~Je- plotine -densa; a drugi
izmeu' stranje pl()tine densa i. Iig. 'transyeili:ti ailantis. ' . ' ' .
. .
.
. Lig. transversum atlantis je Vrst fibroitan sn(?p :rittaipet iznleu obje
massae laterales atlasa. Prolazi iza de~a- UiSa. ~ pte~ u :prsten pJ;Ostoi:: u
kome se nalazi dens. Blizu svojih lrvati~je i;i.iti_n~; a !,l srediiti je.s;plotel!;-- te sadri jedno fi:brok~iiilagiomo. tje~~ Si(.i"~dnie njegova ruba
~.jedin $DOp,, vertiblno pj;einil -g~i:e ~-_c'rfif:~p~ :-:- te 'se ~Za
cl)~. Sa sredine njegova 4(?nj~'_iup;i.04ll,lZi:~Q<,terje~snep_vei::t:i~()
'p~ d{>.lje ~. CrtjS i'!ferjus. ~ .se:;vee ~- S~jU P,l?~Jin,u ~~ ~sa.
Crus ~:, orus. inf. i lag. tran,sve~wn atlitnti~)( . - ' - , s-kupmm i~~om
i desna--axisa"

edia

:1=Z~:1~ii::o~~~rr:i~~J:J~~:~!ji~~i~dhi~j_1~
~ilii"dens~

.J;>rizga se vee ia ~ove' iglp~ile plotine ria' s~joj- 'j,:~oVrini

~~~~~=!~~~~:~:i:i=l~~7!~:!;!-:i~t;:.~i~~~~i;:~

;axisa::je_ rotadja.: Ta rotacija; se :vdi, ba: u art. at~q~is~ filC/L -Art.

atlalit~axiiilis med., je art.- trocl!-.9~dea. KC?<f: tog. gibanja :vrti se: ailil$~ skupa
s glavom pko densa rudi;a. AmpUiu~.?J.cr.e!a,]e o!co 3o/-pa.:svakl1.s~~
~:.:i

-l42

.>.i

Daljnu rotaciju zapreuje ligg. al~i'i~> k'oja"se ilategri~ Ve' smo s:po~enuli
da se :glava kod svakog okreta nalijevo m nadesD.O'"uslijed naroite grae
zglobnih plotina
na atiasu.
i axisu
neto
nagne premli.
dolje.
......,
.
.
.
.
.
.
., . . . . ..
. ..

I:lmeu okCipitalrie kosti i 3Xisa razapete su ~eke sveze: .

l. Membrana tectora je smjetena ispred najgornjeg dijela lig. longitu-

dina.U.~: posteriusa, a iza 'lig. cruciforme.' Gore se protee SVIJjim srednjim

dijelom sv~ do clivusa; <l svoji!D late.ralnini dijelovima dopire sve do. medijalne . strane kondil<~ okcLpitalne kosti. bolje se vee za .stranju plotihu
arcusa axis a. Membrrum tectoriu. 1!rilatraju ka.o duboki i osobito razvijeni.
.

dio Iig. longi ttidinalis J)oste:doiis.

2; Ligantent~'
To su dva (d~sni i lijevi) kratka i vrsta fibrozna snopa:_koja su razapeta izrile_u ;medijalne strane kpndila okcipitalne kosti i lateralne strane gotnje polovin~ densa axisa. N.eke gornje niti ova dva
ligamenta ne veu se zadens axis ve,prelaze jednostavno od jednog kandila do drugog.

a1aria. -:-

3. Lig. apicis dentis je ta:n:ak, hepara~ snop; smjeten u 'roedijal.iloj liniji. Protey se o prednjeg dij~la f()ralp.ii)is occipitalis magni do vrha dentis axis. Tanije teerio;-vee--se-za-gornji-rulfzglobne.pl'otirie, koja se nallizi
na prednjoj strani. den tis axk Ovaj ligatQent sadri kod mladih ind~vidua.
OStatke ohordae (Jorsalis, pa se dri da je on. analogan .S discus interverlebralisom.

ZGLOBOvi TORAKsA.
u ovom poglavlj~ ~mo opisati:. ~globove rebara sa tonikali'lim' kralje~
cima ~ articuUitiqnes costavertebra.le$., zgl_o.bove prvih sedaim rebara: sa sternum om ~ articulatdnes siernocostales i. zgloOO,ve i7iiileu pojedinih Tebranih
hrskavica ......;.. ariicuiat0nes interchoiutrales.

. ..

. ARTICUuTIONES COSTOVERTEBRALES
.

Rebra su ttcisttllko spojena s kraljdcima. I:Glzlikujemo: a) zglob izmeu caput costae.i triJ,pova kraljeaka'(art. capitis costae), b) zglob izmeu faci.es articularls tul;,e~uli costae -i foveae costalis transversalis Icraljeka
(art. costotransveriaria)- i 'e) spoj pomoU sveza izmeu i-ebamog vrata i
proe. _transvers~.

a) Art.

eaptds' ~e

Art .. eapitis costi.e jlzit()b' mn:eu -ci>~tae i 'trujlova kraljealci~ Svako

rebro ()Siin l,. Xl, i XII~ ,,P.o!ap ~ _5pofs dva ~jelql.: . , . . . . , _ ... , . , . , .
..
. . -
. . . '- ~. : ~ -.. _,_ --~-~ .... :. -~ ..
-~
.. . -
. '"'
.. --J.~--~. . Zglo~ plotine. ...:..:.. Zgl()bne plOtine koje dolaze u ovom zglobu u kon~
takt su: fticies articulares eap{tis ci;j~tae i iivije foveae costrdes. grudnih krilljeaki od kojih. jedna' piipada gotn}em
druga .donjem od ona dva 'la:a
ljelcii s kojima ~;lotirio rebro, dolazi .u ziJ,ob, Facies articulai-e$ eapitis costae
su jednim grebenom -t;iristd-eapi,tis ~.Odijeljene jedna od druge;:svaka
.Od tih'plotina dolazi u koiitakt.s jf:dii.oiii foNeom:casta.liS." . . ;.

143

; -~:'' .

_, .. _, .:-:"-;" .

. . Svez_e. -~s~~ zg~obne a?l,lre_iml!-Jl10 u. O~OJ? zglobu __ dv~ ligame_nta:

_ _ 1. Ltg, capttrs c_ostae _r:adtafttm,._ """T'. . OvaJ ligament poJaava sprijeda
zglobnu ahuru. Vee s~. za predn.Ji di? rupa. capitis costae,-.pa se odavde
-rasiplje i hvata za la~eralnu stranu tru~a ob~Ju. kralj;aka; _u izVjesnoj udaljenosti od odgovarajue fo_veae costahs vezui se 1. z~. d1scus intervertebralis.

, ._i Lig. c(lpituli costae intraarticulare, se vee s. je::J.ne strane za of'ls tu

c~pitis costae;. a s -druge strane .ia cliscus. intetY~rl~pfliHs. Na taj nain on
dijeli itav iglob.u dva dijela, gornji i donJi, koji
biti i potpuno m_e-
.~solmo o_dijeljEma. prema 'tome kako. je.- razvijen ovaj ligament,
.
.

mogu

b) Articuiatio costd~~~~rsarla

;L

Zglobne plotine. ..._:. Zglobne plotine u ovom zglobu su facies articUlaris tuberculi costae l fovea costalis, Ikoja se na1azi rta ,procesus transversusu
odgovarajueg. kralje~~
.

Sveze. -Zglobnih ahura ovog zgloba je straga pojaana sa lig.:costo:transversarium laterale. To je etvrtasti fibrozni snop, razapet izmeu vrha
procesus transver~>usa i tub.ercl,Ilwna costae.

7;; :.~) s~j izmeu rebra i procemxs-~versusa : ..... :-- , :

.Rebro je povezano s processus transversusom -slijedeim- jakhn- svezama.'

1. Lig. coli costae zaWlima_ dio prostora koji se nalazi izmeu processus
transfersusa .i rolluma costae. Razapet je horizontalno izmilu stranje plotine odgovarajueg kraljeka i collum costae.

2. Lig. costotran:.versarium_ superj.us rpol~ s gomjeg ru'Qa colluma co. stae,. ide koso _prema gore i lateralno -se vee za donj-i rub processus transverssusa koji se nalazi povie. Izmeu medijalnog ruba ove _sve:ie i trupa
kraljeka nalazi se otvor kuda !Prolazi odgovarajui n. spinalis, i to ramus
ant. n. spinalis (n. intercostalis) prolazi ispred ove sveze, dok ramus post. n,
spinalis, skupa s ramu5 post. a. intercostalis; prolazi iza ove sveze.
ARTIUI.ATIONES STERNOCOSTALES

. .:u .igio~ sa stemumom dolazi prvih sedam. rebara.

...

I rebro je spoj~no _sa stemumom pomou hrskavice bez>ikakva zgloba,

to je stnhondrQ-za ~sy\nchOndrosis stemocostali,s costae priptae) j to peilllla-nent~, premda se katkada desi daokota;: .._ ' '
:,
- \ -~. . . Spoj II r~ra ~~ ,stemumom pJ::e~tavlja neki,prijelaz _:izmeu spoja
I rebra: sa sterriumoni j $pc;>ja ostalih _pet ~bara. I~ rel?r<ije'isto spojeno sa
sternumom kao i ostalih .Pet rebara, jedino II ,~~.{o_:;~:',.u linutianjosti
zgtOba Jednu ..-svezu koja zglob c;liieli ~'dViJe p(,}lQ.V(fiii3;it.-"~~ava gibanje.
To Je 'lig. sternocostale intraartiUiare. Razapet je Witeti''Vrha)m>kaVice II

:!~1-;~:;ti;t~~~e~r
~~:b7J:~~:UZ:t.~j;:~:ziai~i:.-~~~bn~
plotine ria sternumu ..
-a
ria
.

~u. ci.vij~dasete
.
. --in.':'~~ cos~,
. ..

zg~ol?~i.:-,:p~~~~
_,...
'
.
;

. ;

.,
,-~

rebru su takoe~ dvije .fasete na prednj~m kraju rebrane hrskavice koji je

zailjen u obliku klina.
Sveze . ...:... Osim zglobnih ahura. i ve opisane sveze 'izmeu drugog
rebra i sternuma, imamo ovdje jo slijedee sveze:

1. Ligg. slernocostalia radiata. - Svojim vrhom se hvataju za rebranu

hrska vicu a odatle. se zr<J.kasto rasipaju po prednjoj plotini sternuma kriajui se' sa sli~fhl s~~i~i'na s druge strane. Na taj nain se na pred?joj
povrini sternuma foqnira jedna opna koju nazivama membrana sterm.
2. Ligg. costoxyphoidea .su'Jibrozni snopovi razapeti
plotine firikessus xyphoideusa 'T'brskavice VI i VII rebra.

izmeu

prednje

ARTICULATIONES INTERCHONDRALES

Rebrane hrskavice VIII, IX

i X rebra ne dolaze u vezu sa sternumom

nego se meusobno tako spajaju da je slobodni kraj svake hrskavice privr

en jednom fibroznom ploom, koja potjee od perihondrija, za hrskavicu
koja se nalaz1 povie. Na taj nain se formira luk. Osim ovih spojeva postoje i prave amfiartroze izmeu VII i VIII, VIII- i IX, te IX i X, a katkada
i izmeu VI i VIl rebrane hrskavice. Na mjestu gdje se nalazi takav zglab
rebrana hrskavica se proiri i formira, na onom mjestu koje dolazi u kontakt sa oblinjim rebrom, veu ili manju zglobnu fasetu. Sveze tih zglobova
(art. intcrchondraies} su zglobne ahure koje potjeu od perihondrija.

Od II do X rebrane nrskavice, a katkada takoer i od I do III, razapete

su sjajne fibrozne niti koje nazivamo membra11a intercostalis extema. Menibrana intercostalis externa nastavlja prema naprijed vanjske meurebrane
miie. Osim toga imamo i membrana intercostalis interna. To su tanki
fibrozni snopovi razapeti izmeu onih dijelova .rebara koji lee iza angulusa
costae. Membr. intercostalis interna nastavlja prema natrag unutranje me:1urebarne miie.
_

Gibanje rebara

Rebro je s kraljenicom u vezi preko dva zgloba. To su: art. capitis

costae i art. costotransversaria. Meutim, kod gibanja rebara ta dva zgloba
funkcioniraju kao jedan kutni zglob - ginglymus. Osovina tog kutnog zgloba ide .kroz caput i tuberculom costae, tj. od lateralno i straga. prema medijalno i naprijed. Desna i lijeva osovina se kriaju ispred trupa kraljeka.
Rebro se oko te osovine d~e i sputa. Budui da rebra ne lee vodoravno,
ve koso, to se kod dizanja rtllJara prenia gore ujedno i njihovi prednji krajevi udaljuju od kime. Na taj nain se thorax iri u sagitalnom smjeru,
tj. oCI naprijed pr"<~. P:!'l.~g. Budui, pak, da osovina oko koje se giblju
lei koso, to se r~~rk.'~qgj~f~ja gore pomiu i ustranu. Na taj na,in se
thorax iri i ti poPrenom smjeru tj. desno-lijevo.
.
.
Istodobno s gibanjem rebara i sternwn se die prema gore, ali se i oddonja rebra dua, to se njihovi prednji krajevi jae
toga se .i donji, dio sternuma jae odwie od kime
nego gornji, pa stemum ini kao neku rotaCiju.

mie.od kime.:Kako su
od.mitL od kime. Zbog

145
, . .
. ._,;:

_.

..

.,:

ZGLOBOVI GLAVE .

. Na ovom mjestu ne~mo opisivati spojeve izmeu pojedinih kostiju

glave. To je ve uinjeno ko_d opisivanja kostiju glave. Stoga emo se ovdje
zadrati samo na zglobu izmeu mandibulae r os sis temporalis, tj. opisat
emo art. temporomanclibularls.

ARTlCULATIO TEMPOROMANDIBULARIS

Art. temporomandibularis je zglob ~andibule i os teniporale.

Zglobne plotine.:__ Zglobne plotine ~- ~voin ;globu su zglobna ploha

capitis mandibulae sa strane mandibule, te prednji dio fosae mandibUlaris
i stranji dio tuberculum articulare . sa strane. tei:J;tporalli~ .kosti. 2';globne
plotine nisu direktno u meusobnom kontaktu, ve se. izmeu njih nalazi
jedan discus articularis koji dijeli zglobnu' upljinu u dva di]ela, te pojaava
kongruenciju meu zglobnim tijelima. .
. .
.
Sveze.- iglobna.,ahura je dosta obilata. Ona .se.na temporalnoj strani
vee na prednji rub tuberculuma artjculare i za stranji ruofossae maridibulari,. dok se na ma:ndibuli protee' do colluma martqibule~ Zglobna ah~,t#_ je
usko srasla uz discus articularis. Osim zglobne ahure, nalazimo u ovom

'

zglobu slijedee sveze:

1. Lig. taierale ima oblik trokuta koji pojaava .~. :Iateraln.e strane zglobnu ahuru. Svojom bazom se vee za tuberculum articulli-re; a vrhom za lateraJni i stranji dio collui:na mandibulae. :
. : .
.

2. Lig. sphenomaridibulare. ...::.. Nalazi se ,s J.liedij~e strane zgloba. Polazi sa spinie ossis sphenoidalis i:dljeli se na dva snoPa od . kojih se Jedan
vee za medijalnu i stranju stranu. collilm mandibttiae; pojaavajui zglob'
nu ahuru, dok se drUgi uvlai iZmeu m. pterygoideils lat. i med., te se
vee za lingulu mandibulae.

Skupa s ovim zgl~bom opisuju Se jo dvi fibroi:na snopa koja~emaju

nikakve veze sa samim zglobom. To su: lig. stylqman(libulare i raphe ptery-

gomandibularis.

.
1. Lig. stylomandibulare. i To :je .dosta tanak, ftb:rozni. snop koji polazi

sa proe. styloideusa te se vee za med. _straxit! str~jeg' :rub;:i, ramusa .mandibuJ,ae u.blizini angulusa mandi-butae. Ovaj -fi:brozni siiop dijeli gland. parotis
od. gland. submandi!buia.ris, a u j epno . slui ~ao . polazite nekim rnitima m.
stylogloSsi.
.
: . - ...
, ;,: ..... : .. _. .

.i Raphirpterygomand.ibular,is je fibrozl:ti sn~ 7!:i6jl:J;plazi s hanihlus

ptetygoideusa ossis sphen:o~dis te se v~ za, stninji _kraj )ineae mylohyoideae mandibulae. Sa ovog fibroznog snopa polaze m. buccinator i 'ni. cohstrictor.'pharyllgis. superior. ; '. _.> '. . .;_:- : '
_.
.
.
' .
'Gibanje mam;iibule -:- Art: wandibtilarls je ~- condylilris..Giba se obino samo :mandibula. Najvee" njeno itoanjeje dizanje f'sputanje koje Se
vri oko :poprene OSOlVine; Maridroula se moe gibati. :i !1131Prijed-natri!g., a zatill;l, u: stranu,_:.Kad se., kombinitaju. sputanje, dizanje i gibanje u strahu,
d~bijenio ci:fkumdukciju'.. mandibulae.. Takvo _gibanje osobito je . razvijeno
kod preivaa.
.; : '

' '

'II DlO

MYOLOGiA
MUSCULI
.

OPi
.
.

DiO.
.

..PODJELA MiiNOG SISTEMA

Miini sist~J;ll i~a

Sainjava

.
osobitu vanost, i' to s vie stanovita: 1)
gotovo polovinu teirie itavog tijela. 2) Paje vanjsku formti tijel8. (dodue
glavnu fonnu tij.ehi daje s;k:elet,:a miii tu fonnu modeliraju i usavre, a to
je osobito vano. za plastl~nu anatomiju). 3) Miin1 sistem vri sve pokrete
tijela i njegovih dijelova: JPbarije, disanje, tjeranj~ ~ane, )crvi itd.
Miirii sistem odn~s~~ n'lile dijelimo, s obzirom na njihovu grau,
na tl'i. dijela: l) glatke f!i,l$ie, 2) srane 1niie, 3) poprenoprugaste miie.
Glatku .muskullltitru nalaZimo t,t itavom probavnom traktu; u ilnom
sistemu naeg' tijel~ f'syugdje gdje se. k~tnje vri bez utjecanja nae volje;
tj. po ravnanju a:titoril)Irinog sistema. " .
'
'
Srtaria m~kr.~latu~a i:t~Iazi se, kako joj ve ime kae, samo kod srca,
a ini kao neki prij~li!Z oq. glatke k popn!noprugastoj muskulatuni.
piJprenoprngasia 'mr,iskUzatura je najlnnogobrojnija; 'tako 'da 'ini' gota-'
vo polovinu teine tijela.

Dok
glatka,#J,us~a~ 111sporeim:a u jednom gotovo neprekiD.utom
nizu, na mjestima ti deblj~m ili tanjem sloju, dotle je -prugasta muskulatura
odijeljena na n:iJlogo ~eiinih Jedinica koje nazivamo miii. lma ih preko
tri stotine. Od tih svili. W,i.ia riekfpj:ipadaju (i to v~ii:Ja) skeletitoj muskulaturi, nekoliko ih pripada konoj muskulaturi, a jedan stanoviti broj je ve:.
zan uz. utrobne i.osjetite. 9rgane. Po Eisleru, dijele
ovako: 321 parnih i 2
neparna prlparuijii ~~etefn.bj (i konoj) muskulaturi, a 47 parnih i 2 neparna
pl1i.padaju. onom 4fjel~ ~~ji je vezan za vanjske dijelove utrobnih .organa i uz
osjetne organe. Po' _drUgil:i:i aritqrima su ti brojevi sasvim diUkiji, a to se
veoma lako dogaiij'j~r:neki _autori. broje ripr. sastavne dijelove jednog~
a kao nekoliko.po~ilii,I-;IIli~~. a drugi ih. Uzimaju :kao'jeda.iJ. mii. ZbOg
toga oo.i nastaj]ite 6ol?ite'ra21ike:ubroju miia. . ~d govo~o: o-.m~irula~i> ne ln.iSlim9 nl n~ -glatku Di na s~~
musktilatl.rru, nego samo .na prugastU. Ipak ne mislinio na svu .piugastu
muskulaturu. Ne gov.oi:mlo, na4ne, o onim 'poprenoprugastim ptiiima koji
su u veii s dijelovima .probaV:i:i~ il-akta. nego samo o onim-miiima koji
idti,od kosti do kosti ili se nalaze u koi. Ptema tome govorimo o skeletniin
mlii:ina i o. ko7niill miiima; K~ iniia h:na veoma mali broj: Kad bu~
demo; meutim, opisiVali gzau'miia; :ini emo ipak opiSati i grau:glatklh
miia u% popienopiugaste,
.

je

se

lJ

141

74'
----------------------------

- - - ..

'.-., ...

Grac::ta. miia
Miii se sastoje iz miinih v.Jakana koj~ 'imaju sposobnost ~entra
biranja, a ta vlakna (stanice) su kod sve tri v.rste mus.kulature razi.imta.
I) Glatki miii se sastoje iz glatkih miinih v1alcana. To su duguljaste stanice u formi vretena, t. j. u !iredini zadebljane, a na krajevima zailjene. Na poprenom presjeku mikr?skopski vidini()_,:,~ad_, y,e._~a. sad manja
okrugla ili ovalna polja. To su presjcci pojedinih: vlakana. U nekim od
njih. vidimo pogoenu i jezgru. Glatke miin~ stanke -su graene iz sarkopla:zme, kontraktilnih vlakanaca i jezgre s ~nrrqsomima.
Jazgra se nalazi u sredini stanic~. ondje
~timi~ najdeblja. Jezgra je duguljasta i postavljena s duom osovinom u smjeru miinog vlakna. Sa strane jezgre se nala:Zi dvostruki centroom;

gdJe je

Sarkoplazma se nalazi oko jezgre, a osobito na njezinim polovinama,

ali se protee i meu koAtraktilna vlakanea. Sadri koji. put male granulacije_.
Kontraktilna vlakanca ine glavni dio stanice, a lei postavljena paralelno meu sobom u uzdunom pravcu stanice. Ova vlakna su ona koja. nose glavnu funkciju stanice.
Glatka miina vlakna se redovito sastavljaju u membrane; a nalazimo ih, kako smo ve spomenuli, u. organima respiratornog, digestiv!llog i
urogenitalnog aparata, zatim u ilnom sistemu, koi i. u oku, t.j. ondje gdje
su potrebne .ne brze, riego -lagane ali konstant~e kretnje; Osim toga te kretnje
rie ovise o naoj volji, nego se vre :.utomatski.
II) .Popreno-pmgasti miii se s.astoje iz miinih Vlakana koji kod
stanovitog _poveanja pokazuju poprene. prtJge~ Elq~.enti popreno~prugas
te muskulature su dosta komplicirani tako da jo i danas . nisu .. posve
.

.
upoznati.
Miina vlakna su dosta duga (5-20 cm), sa zaotJljenim- ili zailjenim
krajevima, koji su slobodni ili se. veu za tetivU. Vlakna nekih miia su na
krajevima i razgranata, ali to vai samo za kone, jezine i one miie,
Citavo se miino vlakno sastoji iz sarkoleme, sarkoplazme, jezgra i vlak~ca..

. Sar ko lema je po nekim autorima, vezivna . ovoj nica oko vlakna; a. po

drugim je prava stani~ membrana. Veoma je tanka, prozirna i elastina,
Sarkoplazma nije !lita drugo nego nediferencirana dtoplazma, koja
ispunja prostore meu fiorilama. U sarkoplazini nalazimo t. :z;v. intei:stici- .
j alna granula, koja ~e uglavnom sastoje iz lecitina. ;..."..
u popreno-prugastom _vl~u, za razliku. C:>d. gliiJ:kog', n:ilazimo n~ jednu, nego veoma mnogo jezgara, koje lee uz sa.i-kolein.u.'.Popl:enci:-pnigasto
vlakno .Je ustvari sincicij/jco4 k9jeg~ne pC)stoJe. ~~~-W-'~9:!-"~' meu poj~
dinfui s~~~
. . ..... , ,
. _ .. . : ...;~. ..:~~~l~~~~~~~)1::~~~~? : ~: .. . .:; _
lJ prugastim vlaknima. nalazimo ijo ;njihov n,ajvaniji s~taVni dio, a
to -su kontraktilna vlaka!u:a ili miofi.brile. Mi9.fibrile su u stvari 4ife.l;'Cnci:
rana.. citoplazma. Ove mi6fibrile_lee Uzdu vlakn:a, sk,upljene u m;mje ili y~
e. SJ?.Opoye..ta~o d~ ID: ,IJ.a P9Pr~n~~ .l?~je]!;u- vl~ vi~?.,. ;p.o..pe~
zasebna pohgonalna pol~~ tokastog IZ~eda - to su pohn1zeurw.va:polJ(l..~ .

i..

14.8
. ';,.

. :' :~

.... ~

. ..... ...

,.. '? ..

.~

"Miino vlakno; 'ria popreriom presjeku pokaZuje ,. okrugli ili ovalni

oblik; uz sarkolemu.'se nalro;e presjeci jezgara, a ostalo .je vlakno ispunjeno
Cohnheimovim poljima, meu kojima se nalazi sarkoplazma.
Gledamo li vlakno prugaste mukulaturc pod malim poveanjem, vidj et emo na nje~u poprene tamnije i svijetli-} e linije. Te pruge potjeu otud to su miofibrile graene iz dvije vrste elcmnata; jedni lome svijetlo
dvostruko, to. s~,t: anizotropni .elementi (tamm mjesta), a drugi lome svijetlo .-.iednostruko>t6 'sli':h.otrop.ni elementi (svijet!~ mjesta). Da. to pripada
sa;:no miofibrilama uvjerit emo se tako, da moirno vlakno u kiselini, pa
ga iglom raupamo. Tada. ~~jna vidjeti da samo miofibrile imaju gornju
raspod::ielu, a prqtoplazma je homogena.
.
. Nij~su, meutim, sva ta vlakna prusraste muskulaturc jednaka. Imamo
dvije vrste niti: bijele i crvene, a prema tome bijele i crvene miie. Bijele
nit_i ime1ju mnogo fibrila,
malo. smkoplazm:::, crveni pak imaju manje
miofibrila, a vie sarkoplazrrie. Od bijelih vlakana su sastavljeni. oni mi.ii koji se moraju snano i brzo ko:ntrahirati, kao na pr.: grudni miii kod
ptica, a m. rectus, m. adductor mugnus. m. biceps, mm. gemelli i drugi kod
kunin. Od crvenih pak vlakana su graeni oni miii koji se ne moraju
jako brzo nego stalno kontrahirati, a to su na pr. diafragma, meurebrani
mi!i n:Ir": Bijeli se miii, naime; brzo umore. Kod ovjeka nemamo miia ko,ii su g~aeni iskljuivo iz bijelih ili iskljuivo iz crvenih miinih
vl::lkana, nego su vlakna pomijeana, ali inak moemo kod nekih miia
opaziti. da su blijedi. odnosno crveniji od drugih.
fil Srani mii je graen kao i prugasti, iz poprenoprugastih vlakana. Ta vlakna se, meutim, dosta raz!ikuju od obinih poprenoprugastih.
vlakana. Nijesu potpuno izolirani, nego se ravaju i spajaju sa susjedinim
vlaknima, tako da ine jednu mreu s uskim i izduenim otvorima. Ta
mrea zapravo predstavlja sinicicij, koji je sastavljen iz mnogo stanica koje
su prije bile razdvojene. Na. taj nain jedno vlakno sranog miia nije
nita drugo nego. jedan dio itavog sinicicija.
Kod niti sranih miia nalazimo ove sastavne elemente: sarkolema,
.sarkoplazma, jezgre i vlakanca i nelke posebne plae koje u poprenom smjeru sijeku miine vlakno, tzv. prelazne ploe.

Sarkolerna je tanka membrana, koja je nastala diferenciranjem povrnog sloja sarkoplazme.

Sarkoplazrf'ra je obilnija nego kod obi<::nih prugastih roia .
. Jezgre SU, za railiku. Od prugaStih miia, kod sranQg niiia postaV
l.ieue u. sredini. rnW~no& vlakna, a ne na periferiji. .
..

Vlakanca se jlvlaknu grupiraju u grupe, koje .su sad manje ili viecirkularne, sad poljgonalne, a i U: formi. vtpce.
. PrE;lazne p_lp~f1 ~tltPflSeb~e formacije koje na.J.aziroo samo kod sranog
miia. To su ~iii:i:Jfi''J.id.i~ 'Jee u peprenom smjeru .na mjestu 111ekih Amicievih linija; Obilio ne 'sijeku vlakno itavom irinom, nego jednini dijelom,
a zatim se nastavljaju kroz drt1gi dio,.ali. ne u istoj razini, nego j}j neto pol<le m neto ispcid prvog dijda. Neki sii. drali da su to granice meu pojedinim stanicama ali to ne mcie biti vjerojatno, jer se izmeu dvije linije
nalazi koji put po dvije ili Vie jezgci;"

a:

149

---

-------. - - - - - - - - - - - -

----

. . Izmeu- .-vlakana sranog miia, . U okninui . mree,. .mi.la.Zi se vezivno

,tk;ivo .sa ne.to stanica a u tom vezivti le~ krvne kitpiJ.ad i nervi,

.. KAKO. SPAJANJEM .MiiNIH VLAKA_NA NASTAJE. Mii

Ako giedamo mii malo pol;>lie; opazit ~erno da je sastavljen iz manjih i veih snopova koji su odijeljeni odnosno spojeni ovojriicama veznog
ili~
.
. .
.
. .
.
Najprije nalazimo jednu veoma tanku OV()jP,icu oko sv~kog miinog
vlakna.. U tim ovojnicama nalazimo. niti motornijl, -sirii.pat~kih i senzibil. n ih ivaca. Senzibilne niti slue za dubok osjet, Osim ivaca 'imamo u .tim
. ovojnicama j mnotvo krvnih ila, koje sq mi~u potrebne. jer kod kon:
trakcije troi deset puta vie hrane. nego obino .. Kapilare )ee paralelno sa
vlaknima da im kontrakcija miia ne bi oi:rietala funkCiju. Kad se, najme.
mii kontrahlra, b.piltre se ne stisnu nego 'se tovie ~ pro~e; a to mogu
zahvaliti samo miinim nitima oko .njih. Ovo xnoeino usporediti sa snOpom prua: tO SU prutovi deblji to Sti Vei i prostoli iZmeu njlh.
.
.Vie miinih. vlakana se skuplja u jedari: snop, tzv. prinzarni s71op,
.
koji -je-- ovijen jednom jaom. ovojnicom...:... ov(ijnicom primarno g sttopa.
Vie primarnih snopova je povezano- ti vei sek~n4arni snop, koji je ovijen
ovojnicom sekundarnog snopa. Citav, pak niz sekundai~ih snopova sas:ta'\~
lja mii koji je ovijen perimysium eiiernum, a ono. vezivna tkivo koje ovija sekundarne i primarne snopove zovemo perimysium interrzum ili en:dolizysium. Obje vrste su u vezi jedna s diugom.
/ : -'". .
Ovdje moramo jo spomenuti da vi~ miia budu poveZa.ni jednom
vrom ovojnicom u posebnu grupu.
ovojnice
. su fascil!:e. .
.
. .
..

re.

~-

Dijelovi: oblik. i hvati~ ta mlia

_,._.

Kod svakog miia moemo razlikovati poUzzit~ - origa, sredinu hva.tita - insertio. Polazni dio nazivamo glaya ili caput; a taj j(! obino fik.
siran; srednji dio nazivanio tijelo-'- trbuh :..._. veni er; ~lio na kojem se nalazi hvatite nazivamo rep ili cauda,
ovaj je obino pomian; Moe se,
meutim, desiti da caput bude pomi;ui, a cauda fikSirana. cauda redovito
zavrava jednim dijelom iz vrstog vezivnog tkivii;
je tidivii. ili tenda;
Moe, meutim, postojati teth:a. i na polaznom i zavrnoiJ:l-~ra.ju ..
Ako pogledamo miie s obzir9m na njihova. polaritao vidjet emo
da neki od njih imaju dvije, tri ili vi-e glava; .to su' n,pr.::iri.,.iJ>i~eps btachii, m.
triceps brachii, m. quadriceps femoris itd . Drugi,-,,p*; nlt~~i imaju po
dvije ill vie tetiva npr.: m. flexor digitorum longq.S l <Jt;'tr~i; napokon,
imaju po dva ili vie trbuha,- Djpr. m; oinohyoieus m: d.igastiicll:s in.
a~
dominis itd. miii sa vie polazita, hvatita ili vie trbuha se zovu sastavlje.
ni za rci.zliku od drugihkojhu -jednosta,vni;

Moemo zatim razlikovati .neke miie koji. svojim .toko~ .prelaze . s~

mo preco jednog .zgjloba, i druge mii~_ ~oji prelaze preko vi~ zglobova.
Akq. sad .pogledamo miie . s obZil'om. na njihov oblik; . vidjet enio
da ih ima vie :vrsta, a. sve su uvjetovap.e nainom. hvatanja miinih -niti
na tetivu. Prema tome razlikujemo. slijedee. vrste:
. .

to

.rectus

150

l
l

,!

l. .M. fusiforritisje takav rliii'l<oji je na jednom i n~ drugom kraju

starijen, ima oblik vretena,:'a na j~dnom ]rr;~.ju zavrava tetivno.
.
2. M.. dnipennatus je onaj inii kojemu se miine niti hvataju samo
na jednu stranu tetive, te nalie na polovinu ptijeg.pera.
3. M. bipennatus je oriaj mii k9jemu se miine niti hvataju na dvije strane tetive, tako da izgledaju kao jitije pero.
.
4. Imamo i takvih m1ia koji su na svom putu prekii1uti jednim dijelom fibroznog tkiva. Ti dijelovi tkiva se zovu intersectiones tendineae.
Nalazimo ih kod. m. rectus abdominisa, a predstavljaju ostatak plijanje
segmentacije.
.
. .
S. I:ffiamo zatim. irtifa }(ciji imaju u sredini trbuh, a na oba kraja
zavravaju tetivno. U ovoj grupi moemo vidjeti miie koji imaju miini
trbuh ti fcirrrii vretena; a irriil.e'kojima je trbuh graen sasvim drugaije.
Mi ina vlakna .su kr.atka.: . a tetive . duge,. ili su pak vlakna auga, a teiive
kratke. Osim togase vlakna hvataju samo s unutranje strane tetive ..
6. M. ~rbicutaris Je takav,. mi~l koj~mu niti zatvaraju gotovo itavu
kni:nicu ili bolje reeno elipsu.. Samo na jednom kraju se ne sastaju potpuilo. Takvi su m. orbicul1).ris oculi'. i m; orbicularis oris.

7. Imamo, napokond.potpuno zatvorenih okruglah miia, to su mm.

su :obino iz gl~tkih II).iinih vlakana, ali ih ima i prugastih kao. to je m, sphineter ani externus~
8. Jo mof!m~'spo:menlitii jednu formu miia, a to S\.\ ir-oki ploasti
miii trbuhli- Oni se he svravaju objnoni tetivom, jer bi bila preuska Za
tako iroke :i:iriice. nego prelaze u iroku fibrioznu plou - aponeurozu koja je nastavak miiillh vlakana.
svi ovi razxii ~blici miia sq . uslovljeni raznovrsnou zadaa koje
imaju da vre. Ako nam je potrebna velika ekskurzija, a ne ba velika jakost miia, imat emo m:. fusiformis;. ako nam, pak, treba v~a jakost, a
man:ja ekskurzija, imat emo In unipenriatus, one miie koji imaju dvije
tetive. J ak ost miia ne ovisi ci duini. nego o njegovom fiziolokom presjeku, a to je presjek ne na smjer miia; nego na smjer miinili niti. To
dolazi do izrilaja osobito ,ko m. gastrOCilleuniusa i soleusa, kod kojih su
vlakna dosta kratka, ali mnogobrojna. Ak() nam, napokon, treba da stisnemo kakav otvor, nalazimo. na tom mjestu m. orbicularis ili m .. sphincter.
sphin~teri. Graeni

Veza iniinil( vlakar..a

s tetivonl.. i tetive

sa

skeletom

Ovdje. se m()rafu~ o$vrn~ti na. vezu. ~inih vlakana s tetivom i ove

sa skeletom. ;:.::.: ::>;~:.<
.. ;: : .. .....
.

Ima

vlakm:i~ s ~~tivom rrlje Di do anas -po~no jasna.

~e tuPo jedriima, miino vlakno direktno prelazi. u tetivno.:vlakno.:Po
drugima, prelaZi u tetivu samo vezivno tkivo, koj~ mnata roiina vlakna.
Po treima, pak, nl:ilno vlak:no: koje -je: omatano na kraju sa sarkolemom,
spoji se s tetivom pomou neke supstaocije koja se otapa u kalijevoj }uini.
Prema tome, vlakno bi bilo sariio u kontaktu s tetivoJ]l; "a ne .u kon.tinuitetu.
Koja je od ovli iriju tem:ija ispravria, nije mogue rei, jer za .svaku teoriju ima dokaza koji je potponlc$1.: a: ima navoda. koji je obaraju;.:
Veza

maenja.

151

r---~---------~-----

..- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

..:,

Druga veza; tj. veza. izm~ti tetive i kosti je uspostavljena tako da

tetive dou u tijesnu vezu s periostoni odgovarajue kosti, a pojedine Sharpeyeve. niti ulaze i u kotanu supstanCiju. Tii:ne je ta -veza. :naroito
uvrena :i osigurana.
vlak~a

POMUNI

ORGANI

l\Hi~A

),~Aeu pomone organe miia sp~daju oni or~Mi,ki1ji 'su u stanovitoj

vezi s .. miiima, a to su: tetive; fasciae, vagi1tae tei-zdinum, trochleae mus.
culares i bursae synoviales.

Tendo
Tetiva je organ koji je u veini sluajeva postavljen izmeu miinih
vlakana i kosti, a slui za to da povezuje ovo dvoje. Graena je od gustog
vezivnog tkiva, tj. od kolagenih fibrila meu kojima nalazimo veoi:na ma
lo stanica. Ove kolagene fibrile su jedna prema drugoj paralelne. i povezane meu sobom u snopove rijetkim veZivnim tkivo:m. slino miinim nitima. :Prema tome, ovdje moemo. nizliko.vati mesotendineum i peritendineum, kao to tamo imamo endomysium i perimysium. U ovom vezivnom
tkivu nalazimo.- kao i kod miinih niti; dostailica i ner~va;
Ko.d tetive moemo razlikovati dvije vrste, a to. su: tetive na polazitu i tetive na hvatitu. Kao posebnu vrstu tetiva imamo aponeuroze kod
irokih miia. koje su: po grai poJpuno. jednake svako.j drugoj tetivi.
Meu tetivarna, mo.emo spomenuti i tetivne lukove arcus tendinei
- i tetivne inskripcije - i1ztersectiones tendinae. Tetivni lukovi se nalaze
razapeti izmeu dvije take polazita nekog miia, koje izmeu sebe ostavljaju prolaz za po.jedine. krvne ile i nerve, a s tih lukova odlaze miine
niti. Tetivrie inskripcije nalazimo ko.d nekih rni'ia na granicama ranijih
miinih segmenata.
Jo treba da spomenemo jednu vrstu tetive, a to je central11a tetiva
miia koji su graeni u formi kupole, kao npr.: centrum tendineurri dijafragme, ili galea aponeuro.tica za m. epicranius:
Fasciae
Fasicae. su deblje ili tanje membrane vezivnog tkiva. koje omataju
pojedine miie ili pojedine miine grupe. Neki. su miii .omotani u podvostruenju po.jedinih fas~ija. Neke' fascijc su deblje, osobito one na ekstrernitetima, te sa svoje tiniltranje strane alju prema kosti posebne pregrade - septa i1itenrzuscu1aria - tkoje odjeljuju grupe mi~lta.: FaScj~~ ~ septa slue na vie mjesta kao polazita ili. hvati.41- mi~nih niti..
Od svih ovih fakdja. <?ne tanje su graene od rijetkog vezivnog tkiva,
a deblje od gustog vezi~ogtkiva.
-..,, _;., ..,:i

.~.. : . :~~~:~]~~;~ !-i~ '~~~-~~f.~~t. ~' : ~-:

vaginae: tendinuulit ,
,.-.; .

To:~su

-' ,.

,_ , /'''

. ~t:::...: ; ;

.'::.~

kanali kroz koje proi.aze miine tetiVe.. Graeni od>dvao.razliita dijela: jedan vanjslci fibrozni - vagina fibrosa tendinis - . i jc;:dan unutranji sinovijalni - 1agina syrzotialis tendinis. ,; ~'' :.: ,; -' : :!o:' ..
152

....

-...

.....

. Vagina fibrosa. tendinis je gnieha iz gustog vezivnog tkiva koje. formira jedan valjak, bilo samostalno bilo skupa s kotanom podlogom.
Vagina synoViali.s tendinis pokTiva unutranju povrinu vaginac fibr~
sae i povrinu tetive koja se nalazi u sredini. Premn tome, razlikujemo kod
nje dva lista - visceralni i parijetalni list, Pari_jetalni list pokriva u-nutranju povrinu vaginae fibro!iae i na krajevima sc zavre prema tetivi i pre
lazi u v.isceralfri:H't koji pokriva tetivu. Prema tome ob:~ ~e lista nastavljaju jedan u drugi bez Jasne granice, te zatvaraju meusobno jedan prostor,
koji je zapravo virtuelan, ~~o i sve c.lntge serozne vree. Ovo je, naime,
jedna s.eroina vreica; koja~.sadri neto tenosti nalik na sinoviju. Na nekim m]estima je ova vagina. synov. tendinis nepotpuna i tuda prolaze ploi
ce ili traci vezivnog tkiva koji idu od vaginae fibros<1c do na tetivu i donaaju ovoj zadnjoj krvne imice koje ,ie ishranj1.1ji.t. Te ploice ili trakc vezivnog tkiva nazivamo mc.Soierwn, a kod tetha na prstimD ruke i noge zovu se viucula Tendium:
Povrina vaginae fibrosae moe biti na nekim mjestima odebl_i~ma
vezivnim vlaknima koje ine tzv. ligamcrtta vagina/a.
Vaginae tendinum slue da olakaju prolaz tctivama i da im umanje
trenje na izvjesnim mjesthna.
Trocilleae musculat-c;
Trochlcae musculares su naroiti prsteni kroz koje prolaze m1stcnc
tcti\e, a slue za to da promjene smjer dotine tetive. Imamo dvije vrste:

L Trochlcae fibrosae, koje. su

trochlca musculi obliqui superioris.

graene

od fibroznog tkiva kao npr.

2. Tmchleae osseae, koje su sastavljene od podloge, koja je pokrivena

hrskavicom; kao npr.: tuberositas ossis cuboidci za tetivu m. petoneus Ion
gusa.-

Dursac synov, su male vreice, a nala:>:e se 1:a 111jc:;tima gdje mtsw:1

ili tetiva dolazi ,u dodir s t\rdom po<l!.ogom ili izmeu dm :nila ili izmeu dvije te<ive. Zid im je graen kao sinovijalni sloj kod zglobova. Neke od
ovih vreica su jednostavne, a neke SH sloene. tj, podijeljene su u nekoliko dijelova. Pojedine su vreice, dapae, spojene sa zglobnim upljinama,
ttkoliko sc. nalaze u njihovoj blizini.
Sve ove bursae synoviales slue da umanje trenje mii<:~ .
.. .,.

ile i ne1-vi
.Kao. i svi :drugi

or~ani

miii

miia

imaju svoje ile

nerve.

ile su dosta mnogobrojne; a to je i razumljivo, jcr.rnii troi veoma

mnogo hrane za vrijeme dok radi (deS,~t puta vie nego kad miruje).

153

~-~--~--~-------~--

---

-----------------------'

'

: .Nervi su, takoer, mnogobJ;"ojni. Od nerava razlik.ujemom~torne, vazomotorne~ibilne. Najvaniji i najmnogobrojniji su motorni, koji uglavnom :zavravaju moto~m ploama. Vaiomotorni prate krv;ne ile, a
senzibilni slue za duboki muskiilarni osjet: Koliko je taj miini. osjet
istanan, moemo vidjeti kod onih miia, jer samim pomicanjem oka
moemo ocijeniti duinu neke crte itd.
Funkcija

miia

S obzirom na funkciju miia i njiliov rad; 0pazit .emo kod njih neke osobitosti. Vidjet emo, npr., da kod izvoenJa 'jedne kretnje sudjeluje
vie miia, zato mi sve te miie nazivamo jednim nazivom: sinergisti.
One, pak, .miie kojima je funkcija meusobno protivna zovemo antagonisti.
Ako sad. pogledamo pojedine miie i njihove kretnje, vidjet emo
opet razne grupe od kojih moemo razlikovati: 1) fleksore; 2) ekstenzore,
3) adduktore, 4) abduktore, 5) ro.tatore~ 6) pronat6re i .7) supinatore.
Osim ovih, moemo jo razlikovati: 1) sfinktere, 2) dilatatore, 3) depresore, 4) kompresore 5) levatore i 6) tenzore.

Kakve su .sve te kretnje kazuje. nam :ve ..sam. naziv; bez obzira na to
to szilo gotovo sve te kretnje upoznali kod opisivanja zglobova i ligamenata.

----. ,. ;-:":',':'. .:--- :--- ----.- :::-<-~--.

UVOD
U ovom dijelu emo opisati pojedine. miine grupe, a ujedno emo
se osvrnuti i na pojedine regije, tc emo ih. obraditi s topografske strane.
Da b-Jsmo imali bolji pregled, dijelit. emo miie na nekoliko grupa,
i to prema pojedinim dijelovima tijela: Prema: toj podjeli imat emo slijedee grupe:

I. Miii glave
II. Miii vrata
III. Miii trupa: prsni, trbuni i
rv. Miii gornjih ekstremiteta
V.Miii. donjili ekstremiteta.

leni

MI$Ii. GLAVE
Miie glave moemo podijeli~i u dvije grupe:
Jednu grupu in:e 'miii kojF'je&tim sv~jlrii: ki:ajein 'svravaju ~ koi, .te ih stoga zovemo ,..:... musculi _cutanei. a budui da slue izraavanju osjeanja prema vani zovemo ih i mimini miii. ,,:
..
-

154

!)rugu grupu ine oni miii koji svojim radom miu. mandibulu, slue
vakanju, te se zovu - musculi masti.catorii.
Na glavi imamo, dodue, jo miia, a to su oni koji pripadaju oku,
uhu, te probavnom i respiratornom sistemu ummtranjosti glave. Mi smo,
meutim, ve u opem dijelu istakli .. da u miologiju spadaju samo koni
i skeletni miii. te prema tome neemo te miie ovdje opisivati.
I. MUSCULI CUTANEI

Rekli smo da .ih zovu i h1imini miii zbog toga to svojom kontrakcijom izraavaju osJeanje, ali osim toga ovi dijelovi uvjetuJu i raznolikost
fizionomije kod ljudi. Svi ovi miii su dosta mali i spljoteni, a neki. dapae, nijesu izmeu sebe dobro odijeljeni. Dijele se na nekoliko grupa i to:
a) m. epicranius
b) musculi pclpebrarum
e) musculi na.Si .

d) musculi labiorum
e) musculi auriculares extemi.

Svi ovi musc!l)i cutanei su inervirarii nitima koje dolaze od n. fadalisa. Stoga treba o~obito .paziti kod podve7.ivanja art. carotis da ne ozlijedimo n. facialis; jet emo tada proi.tirokovati paralizu itave jedne strane
lica.
A) MUSCULUS EPICRANIVS

M. epicranhis se nalaii na krovu It.ibanje; Vezan je veoma slabo s pel'iostom, a dosta vrsto s. koom glave.

On se dijeli na m. occipitofrontalis, koji ima venter frontalis i venter

occipitalis i na ri:J.. temp.oroparietalis.
l. M. occipitofrontalis: venter frontalis

Tanak je. etvor~uglast i' paran. Ptolazi s prednjeg ruba galeae aponeuroticae, ide prenia dolje i naprijed, te sc hvata na kou u visini obrva i
glabellae i na ossa nasa.lia. Onaj dio koji. svrava na ossa nasalia zove se i
mitsculas procerus ili m. depressor glabellae.
. .
Niti venter froniaiisa se izmij$jti s ni.tima m. corugatoris gla:bellae
i m. orbicwaris oculL Venter frontalis je pokriven s ''anjske i unutranje
strane sa po jednim listom gB.leae aponeuroticae.
.
Venter frontalis vue preina naprijed i dolje galeu aponeuroticu i kou koja je ut nju vezana; ako se pak uzme galea aponeurotica kao fiksirano mjesto. onda die kou ela i proiZVodi na: njemu t~nsverzalm; nabo~.
..
...
' ~.
. : :_: ~~ ~ : :.. . -. .
... :.
. - ..
.. . ' : .
M. occipltofronta:Us: venter occipltalls
;

I ovaj je paran, spljot(:h i -et,vorouglast. Polazi sa stranjeg ruba

galea aponeuroclca, ide prema natrag: i .dolje~. te. se hvata na dvije lateralne
155

treine lineae nuchalis supraterminalis (linc:;ae.. nuchae suprema:e)

:a.

dijelo:n

na processus mastoides temporalne kosti.

Vue.galeu aponeuroticu i .kou prema dolje i: natrag.

.z.

M. temporoparietalis

Sastavljen je iz ~J.ijedea tri dijela: pars pario/:~a.ps, Pc,~rs temporalis i

pa1;s triangularis.
Pars parietaiis m. temporoparietalis nije nita drugo nego bivi m.
auricularis .superior, a pars temporalis m. af.!r~c1,1laris anterior: Za pars triangularis emo spomenuti samo da su to mi~i6ni snopo\r koji se nalaze i7.meu pars parietalis i pars temporalis.
3. Galea aponeurotica

Galea je tanka fibrozna ploa koja pokriva krov i latert>.lne strane

glave. Predstavlja neku vrstu sredinje tet~ve. Sastavljena je od gustog vezivnog tkiva, ali sprijeda i straga moemo na njoj razlikovati "tri lista. Sa
srednjeg lista odlaze vv. frontales i vv. occipitales, a povrni i duboki list
ih omataju.

B) MUSCULI PALPEBRARUM
l. M. orbicularis oculi
M. orhicularis oculi je plosnat mii eliptina oblika, a irna tri dijela:
pi1rs orbita/is, pars palpebralis i pars lacrimalis.
Pars orbitalis odlazi s gornjeg ruba ligamenti palpebralis medialis. ~
processus frontalis maxillae i s medijalne treine supraorbitalnog ruba,
7.atim ide u krug, inei gotovo potpun prsten, te se h\ata na medijalnu
treinu infraorbitalnog ruba, na donji rub ligamenti palpebralis medialis i
na saccus laerimalis. Neke niti idu od -medijalnog kuta prema gore, te sc
spajaju sa m. corrugator supercilii, a druge idu prema dolje, te sc ujedine
s mm. labiorum. S lateralnog, pak, ugla odlaze prema. dolje niti k~je ine.
clio m. zygomaticus maiora.

.Pars pa!pebralis se nalazi u samoj palpebd, a niti mu odlaze sa lig.

p:.1!pebralc mediale, idu kroz gornju i donju._palpebru, te se .hvataju na
ligamentum palpebrale laterale. Talm moemo razliko:vati m. palpe!lralis
~ti~"

'

..

Pars lacrimaiis (musctdus Holneri). Ovaj. dio polazi sa ~ristac i~crirna

lis posterlor iza .saccus ~~~z:imalis 1 ide prema naprijfOd i l;tt(!ralno. doe do
~()x_nm~surae .P~l~ebra:um mediali~ ,gdje se podijeB;~~':,4,~~i~~opa od. kojih
,1eaan.1de u gornJu a Jedan u. donJu palpebru~
~\-! :.!,,;1j';l'~?;:.
l'.kcija: Pars palpebralis zatvarD. rimu palpebrarum, tako da najprije
stisne lateralni dio . a .zatim .medij alni i time tjera suzu prema medij alnom
o::JOm uglu gdje se nalaze puncta lacrimalia. Pars obritalis sudjeluje samo
u pojaanom zatvaranju palpebra. Pars lacrimalis vue: pJ.mcta. 1?-crimalia
prema natrag i time olakava oticanje suia..
- .. e. ! .
.

156

..

..

.... ..

M cor.rUgatorsU,percilii
Polazi s medijalnog kraja arcus supcrciliarisa ide prema gore i lateralno te sc hvata _za kou u predjelu srednje treine superciliuma.
San1 mii se nalazi ispod m. frontalis, venter frontalis m. occipitofrontalis i m. orbiculmis oculi, tc mu se niti moraju probiti izmeu niti tih
miib da bi dole po ,ko!:!. u kojoj zavravaju.
M. corrugator vue kou superciliilma prema medijalnoj str<1n-i i proizvaa vertikalne nabore u prostoru izmeu obrva.

C) MUSCULI NASI

Ima ih tri: m. compressor riaris, m. di~atator m;ris i m. depressor septi.

M. compressor naris

Polazi s jugum alveolare gornjeg onjaka, ide gore i medijalne, te

prelazi u aponeurozu koja se hvata na dorsum nasi gdje se spoji s onom
s drug:e strane.
M .. dllatator naris
Pob:d s juga alvcolaria gornjih sjekt!tia, ide ptema alae nasi. te sc
na kou i na cartilago alaris maior.

hvat:~

M .depressor septi

Polazi sa pars mobilis septi na-si i prelazi u m. orbicularis oris.

D) MUSCULI LABIORUiVl
l. M. :cygomaticus major

Polazi s latetaine plohe zigomatine kosti. ide prema dolje naprijed

i medij alno. na commissuru labiorum gdje neke niti svravaju, a 4rucJ.e ine

dio musculi orbicularis orisa. Ispod m. z~gomaticusa rr\a:iora sc mHa:>:i m.

a pokriven je potkoriim tkivom.

. M. zygomaticus maior vue~ komisuru usana prema gore i lateralne .

bu~~inator

.. z; :~o~eygo;matiC;US~_~()I,"..
Polazi s lateralne plohe zigomatine kosti ispred m. zygomaticusa,
ide dolje i mepijalqo .. te se .)J.va:ta za' 'kou gornje usne neto povie commi-

s surae.

_::~: -i~. ii: ".,.~. :_/~i?~:~~,~~

3.. M. levator labii superioris .

Odlazi ispf~(r predanje glave ~d margo i~frao;bitalis, ide prema doije

i medijalne, te se hvata na kou gornje qsne ispred hvatita malog zigomati~
kusa,
,
,;

157.

4. M. levator. Iabli superioris. alaeque. nasi

.'
. :..' :
,
. .
Nalazi se iSpred i medijahlo od pre~njeg~ Polazi sa .processus fron. talis maxillae i sa margo infraorbitalis, ide prema dolje i hvata se na kau
gornje usne.
5. M. leva:tor anguli oris
Nalazi se duboko u fossa canina. Polazi sa gornjeg dijela fossae caninae,
ide netp lateralno i dolje . i hvata se na kou commissurae Iabiorum, a dijelom prelazi u donju usnu i ini djo rn; orbicularis orisa.
M. caninus vue komisuru tisana })re~a gore i medijalno.
6.

M. buccinator .
.

Polazi s vanjske strane processus iUv~olaris maxillae u vsini molarnih

zuba,
tu'!Jer maxiUae, s hamul us. ptetygoideusa, rap he pterygomandibularis, s .trigonum retro.molare i sa vanjske s~rarie partis alveolaris mandibulae
u visini drugog f treeg molarnog zuba .. Od .te duga<;:ke _linije ide mii prema
cornmissuri labrorum gdje neke niti svravaju ti mukozi, a druge se ukrtaju,
te donje.niti idu u gornju. a gornje u donju usnu, te ine dio m. orbicularis
orisa.
M. buccinator se nalazi ispod fasciae bucciriatoriae i ispod m. massetera, pokriven sa corpus adiposi.tm buccae i sa mm .. zygomaticus maior et risorus.
. .
.
..

s.

. Kr9z njega .p.rolazi ductus parotideus $tenonis oko kojeg ;;e nalaze na
vanjskoj poVrini miii; male lijezde- glandti.lae niolares. s unutranje strane je m. buccinator u neposrednom kontakt~ sasluZ11icom usne upljine.
M. buc_cinator vue konrlsuru usana Ia:ieralno i dorzalno. Kod vakanja
gura hranu prema zubima, a vaan je kod sviranja u duvake instrumente.
Fascla buccin.atoria
M. buccinator je pokriven mi vanjskoj' strani fascijom buccinatorijom
koja je u stranjem dijelu zadebljana, a preni~ paprijed se stanjuje i nestane
prema medijalnom kraju miia. flvata se_ na liniij koja odgovara polazitu
m. buccinatora, a prema natrag se nastavlja:ti fascijti :koja omata m. consttrictor pharyngis superior. Odjeljuje m. buc<;i,nator:.'dd masnog tkiva -'- cor
pus adiposum buccae- koje se Iia1azi
njegovo}ilateralnoj strani.

na

Trokutast, s bazom prema natrag, polazi sa fasciae parotideae, mi kojoj

lei..- Ide medijalno po njoj i P!> fasciji~$eterici, te sc hvata na kou com~urae labiorum. Ako je- d()bro razVijen p'oilizi sa fasciae m. stemocleido-
,.
" : ..

iiiastoideusa. ' '

158

l
'l"'
'

8. ~-- depressor anguli. ori~

t!~azr se ispod commissurae s bazom prema dolje. Polazi s vanjske plohe~orpma lliandibulae i sa hrapave pruge koja se nalazi u blizini'donjeg ru~
ba corpusa. Niti mu konvergiraju preina komisuri labiorum gdje se neke
hvataju za kou, a druge prelaze u gornju u_snu inei dio m. orbicularis oris.
Medijalni rubovi miia izmjenjuju esto niti inei na donjem rubu
mentuma mali snopi, koji je poznat pod imenom m. transversus menti
(Santorini).

M. depressor _ll;nguli oris we komisunt usana prema dolJe.

9. M. depressor htbii inferioris

. Polazi s vanjske s_trane corpusa mandibulae sa mjesta kaje se nalazi

neto povrh polazita m. depresora anguli oris, ide gore i medijalno te se
hvata na koi donje usne, a u medijalnoj liniji oba miia izmjenjuju niti.
Lateralni dio mu pokriva m: depressor anguli oris, a medijalni potkono tkivo.

M. depressor labii infedoris vue donju usnu dolje i lateralno.

10, M. mentalis

Pol~i s )uga alveolaria lateralnog donjeg incisivusa i caninusa, pa ide

dolje i natrag te tami ii lcoi mentuma. Izmeu dva m. mentalisa, u medijaln().i liniji,. nalazi se jedan sloj gustog vezivnog tkiva.
M. mentalis proizvoa nabore u koi mentuma.
ll. M. orbicularis oris

Ide u obliku eliptinog prstena oko rimae oris. Sasavljen je ~d niti koje dolaze od mm. zygomaticusa maiora, caninusa, buccinatora, triangularisa
i incisivusa.
.
..

.. .
.

..
.Prema slobodnom rubu i neto prema periferiji usana postoje svenjii
koji idu sagi{alno~ tj. u smjeru od naprijed prema natrag, a hvataju se jednim
krajem u mukozi, a drugim krajem u koi.
Vanjska strana m:u je pokrivena potkonim tkivom, a unutrll~ja sul:lmtikozom -i labijalnim glandu!ama.
M. orbicu)aifs qx;j~ zatvara rimu oris.
M. orbicularis oris se dijeli na dva dijela: pars labialis koji lee u usnicama I pars margina9s, koji dolazi sa gornje i donje eljusti.
:

~-.

E) MUSCULI .AtrRIULARES EXTERNI

.

~.-~

Ovi miii se jednii:nhaje~ hvataju na auriculu (uriu k:oljkt.).); a: drugim krajem

kosti giave;:odnosnl) nagaleu aponeuroticu,'.U koju sui.lldjuenL Imamo ih tri: m. auriculans SU-perior, m. auricularls ant. i m ...auricula-

na

~~~~~

--~

159.

.. ,

1. M. aurk;.daiis ..sup.erior

M. auricularis superior pol~ ~. ~aiea~.;:aponeuroticae, ide prema dolje i

hvata se na. medij alnu stranu atiriculae na gornjem kraju eminentiae conc

hac. Vue. auriculu pre;na. gore.

2: i\.1." auricularj:;
..

auicrior

..

./;:1~ '{i~ :~><~ (_~ :

M. a:uricularis anterior ide s galeae aponeutbtitae .i pred same uuriculae.

Ide prema na<trag i hvata. se na spina he]i~is aui..i~ulae. . .

3. M .. auric_ularls':P6;trlor
M. auricularis posterior ide s vanjske strane processus mastoklei hvata se s dva snopa na ponticulus rna konveksitet ispod ponticulusa na auriculi.

Ovi miii su odreeni za vakanje, ka~w .im_s:ar.no iine . kae. i uope za

micanje mandibulae prema osi:aioj lubimji. Ima ih etiri: m. masseter, m.
temporalis, m. pterygoideus medialis' m. pterygoideus lateralis. vakatuini
miiima pripada zapravo jo jedan mii koji sputa mandibulu, a to je m.
digastricus, koji se nalazi u suprahyoidnoj regiji na vratu; Budui, pak, da
se on nalazi u toj regiji, mi emo ga i opisati skupa s miiima. te regije.
l. M. masseter

~;

..
;..::< ..
:..

..

Ispunja fossu temp~ralis. ~olazi s_,~n~~~e~J.i;!,~~~i?i~rin:i ternporale,

s dvije gornje treine unutranje strune fasci<~e tempor.ilis'sa meijalne stra-.
ne .arcusa zygo_rnaticusa gdje .se ;mijea s. m. -~se~rom. :..
... N~ti m. temporalisa. kon.Y~rgiraj\,\ prema dolj(;!, .prelaze.tl jaku tetivu koja se hvata ..na processus ... coronoideus. .a. t~k9er .i-na prednji n:tb ...ramusa
mandibulae.
.,

160
.

'i
J
.l

i!
1
l
i

il

l'

Pokriva stranji dio mandibtilae. Dijelimo ga na dva dijela: vmzjslci i wzutarnj dio. Gore i straga jeunutarnji dio slobodan, inae su oba dijela i'l'ltimno
zdruena.
.
Vanjski dio polaZi s prednje dvije treine donjeg ruba arcusa zygomaticusa s jakom kratkom tetivom, ide dolje i dorzalno, te se hvata za tuberositates massetericae na angulusu ma:ndibulae.
Unutarnji dio polazi sa stranje treine donjeg ruba arcusa zygomaticusa i sa itave njegove medijalne strane. te ide dolje i naprijed, ukrta vanjski
dio i hvata se na lateralnu stranu ramusa mandibulac, izmeu hvatita vanjskog di jala i baze processusa coronoideu~a. .
.
.
M. massetcr die niandibulu. !nervira: ga n. masseterictis od mandibularisa.
. .... ....
~ ~

t
l

.r

II. MUSCULI MASTICATORU

f.

'

......

.J

,.

M. temporalis vue.mandibrilu gore

temporales profuridis od m,andibtilarisa.

i neto ~trag; ainerviraju:ga

J!D.

. 3. M. ptecygofeus lateralfs .
Nalazi se u fossi infratemporalis. Polazi sa dvije glave od kojih je je<fu.a
gornja, druga donja,.Q:zput superius ide sa cristae infratemporalis i s facies
infratemporai!::gretididhlne kosti, a caput inferius ide s lateralne strane laminae lat. proces~iis pterygoidei, s processus pyranrldalis ossis palatini i sa
tubera, maxillae. ObJe glave !ie:,ujedine, idu lateralno i dorzalno, te se kratkom
tetivci#f-hvataju:Jl fovea ptecygoidea na collumu mandibulae, na capsuli articularis, i na discusi.t articulariiu dotinog zgloba.
Medijalno od miia se nalaze nerv. lingualis i nerv. alveolaris inferior.
Art. maxillaris prolilzi ili izmeu dvije glave miia, ili ide po njegovoj ante~
rolateralnoj tj. vanjskoj stran:i.
M. pterygoideus lateralis je merviraii od nervusa pterygoideusa Iaterali
sa od mandibularisa:
.

Ako skupa djeluju desni i lijevi miii, vuku Diaildibulu prema naprijed;
ako se kontriillira samo jedan, vue zglobni nastavak mandibule prema naprijed, a prednji dio-mandibule-se-giba-na protivnu stranu (pokret mljevenja).
4. M.

pterygoieus

medialis

Odlazi tetivno iz fossae pterygoideae_i s corpusa maxillae. Ide dolje dor-.

zalno i lateralno, te se hvata na tuberositas pterygoidea na medijalnoj strani
angulusa mandibulae sve do blizu foramena mandibulae.
Lateraino od miia prolaze nervus uUgualis i nervus alveolaris inferior,
a medij alno _lfe rialaze i m. tensor veli palatini i spatium mandibulopharyngicum.

M. pterygoideus medialis je inerviran od n. pterygoideusa medialisa i od

mandibularisa.
Oba miia skupa (desni i lijevi) vuku mandibulu prema gore, tj. priteu
donju eljust uz gornju.

M. pterygoideus medialis i m. tensor veli palatini mogli koji put izmjenjivati niti. Moe, takoer, postojati jedan snop niti koji ide sa sl'Pae ossis
sphenoidalis, a hvata se na st,ranji rub lammae iat. processus pterygoidei.
To je m. ptetygospinalis, koji moe zamijeniti lig. pterygospi!l31e.

n.

F~scla temporalis
Fascia ternporall,s je vrsta fibrozna .ploa koja pokriva m. temporalis
sve do a:cusa.~~<?ffi.~,ti~a, Polazi .~a~~ _te~poralis sup. :i sa st::~jeg
ruba ossiS zygo~tiq>J) svom gornJem diJelu JC Jednos~. a::u donJOJ et
vrtini :;e ;rastavi u dva lista izmeu kojih se nalaJi masno tkivo. Vanjski (po,
vrini)Iist se. hvata na vanjsku s~u.arcus zygomatiCi gdje prelazi u.fasci.
ju massetericu; a unutranji(duboki))iSt fasciae .se hvata.na unutarnju stra
nu arcus zygomatici. Povr.i:Ja !itnula f~iJe pokrivena je s galeoni apooew:oticom koja je u .ovoj regiji avostruic.a, tc:dzmeu seoe obuhvaa vanjsll;e -mi-

.1.6l.

'll

ie

uha (m. auricularis sup., m. auii<:Qiaris .~t; et m: <auriCularis post.). Duboka grana fas~ije lei na m. temporalisu koji pokriva i kojemu dijelom slui
kao polazite. U donjem dijelu je fas<::ija rastavljel1a od miia pomou masnog tkiva. Prostor koji se nillazi izmeu tascije i Odgovarajueg dijela lubanje
zovemo .f()ssa temporalis, u. kojoj lei m ..teinJ>oralis.
F~cla . masseterl~.
-Nalazi se na vanjskoj strani m; massetera i giaiJ;dulae. pfU"otis. . Svojim
gornjim rubom se hvata na v;mjsku stranu.arc:us zy'gpniatici; te .se prema gore nastavlja u fasciju temporalis. -~vojim donjim rubOm se uvrsti na donji
rub mandibulae i tu se spaja s lamin<)m s_uperljcialis fasdae cervica!e. Prednji rub joj zavije oko prednjeg ru}?a m~ ma5~etera, te po: njegovoj .w:mtranjoj strani ide prema natrag i umtf se :qa predrijem ru9u ramusa ni,andibula.e i processusa muscularisa (coron()ideua). 'Tuse; takOer, spaja i s fascijom buccinatorijom. Prostor koji senaiazi iZmeu fasciaeJ:n!ccinatoiiae i fasciae massetericae je isp~jen s cor_Ptis .adiposum buccae. Prerp.a .natrag je ova
fuscija jednostruka samo do.prednjeg ruba glandulae parotis .. azatim_ se rastavi.. u. dva. lista. PovrnLdio.ide po..vanj~koj.strani.glandulae paroi:is do na
processus mastoideus gdje se spaja s fascijoin m., stemqcieidomastoideusa,
tj. sa laniinom superficialis. Duboki list ide po unutranjoj strani gl. parotis,
dolazi na stranji rub ramusa mandibulae; gdje se privrsti, a; Zatim se nastavlja .dalje .po unutranjoj strani.glanci4Jae parotjs, te d!:>I~ do povrnOg lista
na stranjem. rubu glandulae.. Prema ~tome,. zatvara f<issU4Jarotideu. m; kako
se jo zove, fossu retromandil>ularis, Prema dolje s~_dl!b9ki list ove: fa,scije
takoer spaja s povrnim, ali prema gore ne; nego se privisti na periost koji tapecira donji dio temporalne kosti i to Iateralno od processll.sa styl9ideusa.
No~~ ~o~~~~a ~e dri ~ .fasciju ono vezivo k~je o_0ja .gl~ paJ:Utis,
jer je po novoj nomenklaturi fuscija samo ono to oviJa. ll)..ii. Prema .tome
je i staro une fuscija parotideomasseterica zamijenjeno novim imenom fascja mass~tenca.
III. TOPOG~IiA
. Na glavi imamo dosta vafue regije koje emo i topografski ukratko opisati, a to su regio palpebralis i regio parotideef!W.Sseteriea. Ovdje se neemo
uputati u tumaenje naina prepariranja,. nego emo sanio .. i.i kratkim crtama upozoriti na najvanije objekte koji se tu nalaze i na koje kod seciranja
treba obratiti panju.

.
'
'

,- Regio paipebralis

:U. ;ovoj. regij i vidimo najprij e 1) kou ispod koje se D.alazi. potkono tpiKad'skiliemota dva sloja;nail~o
.2).mii6ni sloj-~
oculi, koji polazi .. i. zavrava ~ medijalnom uglu :oka na tigliml}ntumti. p(llpeb
~ili.le, kojega se takoer.mo:fa" ispreparir:ati. Ispod rirlia naii l!mo
na.neke ile'-i nerve,.od Jcojih su na)Varilji; prema gore a iv.. :supraorbitalisi
ramus lateralis' n. frontalis, zatim ~v.. frontalis; i u_med.ijalnom onom uglu
vo~

162

na

~.,;,

art. i vena angularis. Prema dalje emo isPod infraorbitaLnog ruba naii na vasa.
et nervus intriwrbitalis. Ispod svega toga to smo nabrojali nalazi se jedna
fibrozna .pregrada-'- 3) septum orbi tale _.:.. koja je zapeta na rubovinia orbitae. Ova pregrada posjeduje prema rubu "rimae palpebrarum dvije polumjeseaste vre fibrozne formacije, a to su tarsusi.. Septum .ini neku vrstu skeleta za palpebrae. Ispod septuma emo dalje nai u gornjoj vjei iznad tarzusa tetivu miia dii:aa: gornje vjee, ni. leva tora palpebrae sup., a ispod nje
glatki vjeni mii, m. tarsalis,:a zatim. sluznicu, tj. tunicu conjunctivu oka.
U medijalnom uglu oka emo jo nai saccus Cacrimalis i to iza ligamentuma
palpebrae mediale.
','

Fossa retromandibularis
Fossa retroniandibularis je OD)eena sprijeda stranjim rubom ramusa mimdibulae, straga prednjim rubani m. sternocleiomastoidei, gore dolazi
sve do vanjskog slunoghod.gika, a dno joj ini venter mastoideus musculi
digastrid. U jami nalazimo glandulil pai:otis, koja ispunjava gotovo itayu
jamu i u njoj: pes anserinus maior n. facialis, iji ogranci izlaze na prednjem
rubu lijezde, zatim n: aurictilotemporalis,:art. i v:: teinporalis superfioialis,
a sasvim u dubini ispod st:i:afujeg trubuful miia diga5tricusa :i stylohyoidesa art. carotis externu. koja se graDa na ter-minalne gi'ane- art. temporalis
superficialis i art .. lllaJQllaris. Ova jama slui za podvezivanje art. carotis ext.
k: od krvarenja art: mc;;rii!igeae i\:iediae. Kod podvizevanja arterije treba napraviti rez izmeu p-arotide i in. sfernocleidomastoideusa, a ne izmeu parotide
i ramusa mandibulae; ]~r bi se prerezali ogranci n. facialisa, a to bi Jmalo za
posljedicu paralizu mimlne muskulature. Arterija se trai tako da se nae
najprije stranji trbuh miia biventera i m. stylohyoideusa, ispod kojih lei
arterija.
.

Jo emo se ovdje osvrnuti i na. onu regiju koja se nalazi neto ispred
m. massetera, a to je regio buccalis. Tu emo ispod koe i potkonog tkiva
naii. na m~no tkivo -::- corptis adiposum buccae; na ogranke nervusa facia
lisa i na ductus parotideils Stenois. Imamo zatim mimine miie, arteriju i
venu facialis. Ispod toga se nalazi m. budnator.

.. Fossa

infrate~poralis

.
Sv~ ove regije s1.1 p,o\rrne. Meutim, i!llamo i jednu dosta vanu duboku
regiju, a to je onaj dio koji se nalazi medijalno od rani.usa mandibule, to je
fossa intratemporalis. U riju kod seciranja dolazimo tako da otpilinio arcus
zygomaticus i miini nastavak donje eljtisii.
U fossi i.n.fnitemporilli~ e~o 'nai :rh~. pterygoideus 'lateralis. eh:iiedia;"
lis, krvne ile i nerve s ,m~nim tkivom.

:
Od krvnih ila se tu nalazi art. maxillans sa svojim ograncima l s venama koje ih prate, Od nerava se nalaie: n. aiveoralis inferior, n lingualis i n.
bucalis~ Od n, alveolarlsa odlazi prenijt doije n. mylohy(>ideus. Drugo je ispunjeno masnim vezivnim.. tkivom;.

i63

~--~-------~---------

....... ~: :

....

MISICI VRATA' ; >

U ovu grupu ne brojimo one miie koji ~e ~alaze na stranjoj strani

vrata; jer emo njih. obraditi kad budemo opisivali miie lea. Sve druge
miie koji su ostli na vratu, moemo podijeliti u dvije grupe i to: miii preclnjeg dijela vrata i miii lateralnog dijela vrata.
. ..
.
Miii prednjeg dijela vrata dijelimo na tri skupili~: iJ!4S.culi suprahyo ..
.
idei, musculi infrahyoidei i musculi praevertebrales. .
Mii lateralnog dijela vrata ine jednu sl<:qpinu. Sve ove skupine emo
sada po redu opisati.
:,

...

I. 1\'llJSCULI SUPRAHYOJDEI
U ovu grupu spadaju etir.i miia: m. biventer (m. digastricus), m. stylohyoideus, m. mylohyoideus i m. geniohyoideus.
1. M. digastricus

M; digastricus (biventer) je dvotrbuasti.mii,.uvren u sredini.za.os

hyoideum tako da ini krivulju s konkavitetom prema gore. Na njemu razlikujemo: venter posterior i venter anterior.
Venter posterior poinje u incisuri mastoideji, ide prema dolje, naprijed
i medijalne te prelazi u intermedijalnu tetivu, a odatle se nastavlja venter
anterior, koji ide prema naprijed, gore i medijalno, te se hvata u fossi digas- .
triCi na unutranjoj strani nianibulae. Tetiva je cilindrina, prolazi kroz otvor na donjem kraju n. stylohyoideusa, i ~ah ispod tog otvara ili ispred
njega se uvruje pomou fibrozne ploice koja se kod prepariranja ne smiie odrezati) na prednju stranu corpus ossis yoidei u blizini dorzalnog kraja
istog.
Stranji rub ventera posteriora i comu maius ossis hyoidei _ zatvaraju
trokut . nazvan trigonum linguale caudale B~clard, dno ini m. hyogossus a
iD.termedijalna tetiva sa stranj-im rubom m. mylohyoideusa zatvara drUgi
trokut nazvan trigonuni ltnguale cranial? Pirogow, ije dno ini takoer m.
hyoglossus. Oba trokUta su vana za podvezivanje_ ar1;~P~.l4i~iL.koja se
nalazi u dubini tih trokuta ispod miia hyoglossusa. Gdje god rastvorimo taj
mii, ispod n. hypoglossusa,_J.!.:oji ide s lateralne (vanjske) strane miia, nai emo arteriju lingualis, koja ide s medijalne (unutranje) strane miia.
Venter posterior je inerviran oc;t ramusa digastricusa od. n~rvi facialis,
a venter anterior 'od nervusa. niylohyoideusa, koji dolazi od n. ma:D.dublll.::ulsa.
. . Venter anterior die o~_hyoide~ ako .mandib.ull:!- mirJ.i.je, sputa mandibulu ako os hyoideum min.ije. Venter posterlar..die os hyoideum i vue je
dorzalno, ako glava miruje:tnae ex.tendira glavu. Obadva,M;q !ljeluju skupa,
diu os hyoideum..:..._.
. . . .. .. ~;f'i,c':5 ,;~: 1:~:w;

. . .

2: M.

stylohyoi~eus ~;il! .

~usculi

Postavljen je povie i neto ispred ventera "!!;;tteriem

digastrici,
a osim toga ispod m. styloglossusa i povie m. "stylopharingeusa.._.._ .

164
,.

..

.:...
.. .

:~

''

i.

_:Polazi sa vanjske; stranje" straiieilr~~ssus stYloide1 u bliZini baze, ide

dolje medijalno i naprijed, te se tetivom- hvata na prednjoj strani corpusa
ossis hyoidei, na dorzalnom kraju istoga i na prednjem dijelu cornus maioris. Prije nego zavri na kosti razdvaja se cia obuhvati intermedijalnu tetivu
m. digastricusa a zatim se opet spoji.
M. styiohyoideu.s je inerviran od ramusa styloideusa od in. facialis, a die os hyoideuni 1 fit~ma 'Mre i vue je dorzalno.
3~

M. mylohyoideus

. PoHiti s umitr?-nje str~~tmandibulae, i to sa linije koja ide od donjeg

kraja spinae nientalis, zatim'idui povie gornjeg ruba fossae m. digastrici i
donjim rubom foveae sublingualis, prelazi preko Iineae mylohyoideae na unutranju s-tranu rari:msa mandibulae, tezavrl neto ispred foramena mandibulae.

P;ednje i srednje niti idu koso prema unutra i dolje te se sastaju u raP.
he mylohyqideuni koji ide u medijalnoj liniji od symphysis menti do cis hyoideum a stranje niti idu gotovo okomito i svravaju na facies ventralis cor. poris. hyoidei:
. .
. .

M. mylohyoideus je inerviran od n. m:Ylohyoid~usa, grane n. mandibulaDieos hyoideum iH sputa mandiib!!Iu, a inerviran je od n. hypo4.

.1'4- .geniohyoideus

Polazi sa spinae m. geniohyoi4ei (sa donje kvrice spinae mentalis), ide

dorzalno i dolje te se hvata na facies ventralis ossis hyoidei iza hvatita m.
mylohyoii:l.eusa. Oba m. geniohyoidei se dodiruju u medijalnoj liniji.
Die os hyoideum ili sputa mandibulu, a inenr.iran je od n. hypoglossusa.
II. MUSCULI INF.RAHYOIDEI

Postavljeni su ti dva sloja: povrni ine m. sternobyoideus i m. omobyoideus, duboki sloj ine m. sternothyreoideus i m. thyreohyoideus. !nervirani su nitima etiri prva cervikalna ivca, koji dolaze preko nervusa hypogl<>;
ssusa (ansa n. hypoglossi).
l. M. stemohyoideus.

Polazi sa stranje strane rnanubriuma sterni, sa sternoclaviculamog zgloba i .sa sternalnog kraja claviculae. Ide prema_gore, neto.inedijalno, te se
hvata na unutrar1,jg pql~vinu donjeg ruba corpusa os5is hyoidei.
Pokrivaju g~i;fu/~:t~:rnocleidomastoideus i lamina superficialis fasciae
cervicalis. On pokriva m.' stemothyreoideus, m. thyr~ll.yoideus i membran.u
thyreohyoideu. Izmeu m .. sternohyoideusa i membrane, i to uz ds hyoideum,
nalazi se jedna sluzna vreica- bursa m. sternohyoidei. Na gornjem kraju
se mii jednestrane dodiruje medijainim rubom s miiem druge strane.
M. sternohyoideu:? sputa os hyoideum.
165
. .r

ni

M. oinohyoideus .

. Sasroji se iz 4va trbulia. ve1:zter inf~ri~r; venter_;uperior, koji su povezatetiv.oni.. .

.
.. . .
. .

intermei]!ilnoni

.Veriter inferior _polazi ..s margi?. superior s(:aphlaep1edijalno od incisurae scapulae, rieposredrio uz nju ali i sa lig~ trapsyersum scapulae. Ide gore,
naprijed i medija~no, prelazi u interrnedijahiu tetivu; koja lei na v. )ugularis
interna, te je spojena s njezinom adventicijom: Od ove tetive se nastavlja
venter superior koji ide gore i hvata se na. -donji ri.tb coqjusa .ossis hyoidei
lateralno od m. steq~ohyoideusa. Tako taj mii ini ~rivUlju s konl,cavite{om
prema gore .j natrag.
. .
. . . . . . . .

.
. M. omohyoideus je str:aga pokriven m. trap~i~om_," .a prema. naprjjed
laminom superficialis fasciae cervicalis i m: stem()deidoniastoideusorri.

t 'lzmeu dva m. omohyofdeusa ra.Zapeta je iarri:inil. praetrachealis fascfae

cervicalis te ih ona i omata. M. omohyoide~. prolaz~! ispod rn: .sternocleidomastoideusa zatvara s njim dva trokuta, Od kojih se donji zove trigonum
omoclaviculare, a gornji trigonum carO,ticum. Ova dva tro~ta odgovaraju udubljenjima na koi vrata koja nazivamo fossa suprdctaviculd"ris maior i fos.Sa
carotica.
,

M. omohyoideus sputa os hyoideum i'natee laminu praetrachealis

fasciae cerW.calis.
3. M. sternothyreoideus
Pokriven je m. sternhoyoideusom ali ne potpuno: Polazi ~a stranje strane manubriuma sterni, ispod polazita" ni. sterriohyoidelisa t s' prve rebz;ane
hrskavice, ide gore i neto lateralno, te se hVata' na linea: ohliqila thyreoidne
hrskavice. Neke niti prelaze ovu liniju i pomijeaju se sa riiti.rila-m. thyreohy
oideusa.
Mm. sternothyreoidei, obratno od nim. sternohyoidei; u :(contaktu su na
donjem kraju, a na gornjem su razmillmuti.

Ispod njega se nalaze art. carotis communis, vena jitg)llaris interna,

trachea i gl. thyreoidea.
M. sternothyreoideus sputa 'titim hrskavicu..
4. M. thyreohyoideus

Polazi sa linea e dbliquae na t~tnoj hrs-ka:Vici, .i4e gore t~ :se hvata 11a donji rub corpusa ossis hyoidei i na faceis caualis velik"g. roga/ ..
.
M. thyreohyoideus sjmta os hyoidetim Hi die titnu -hrskavicu;
Izmeu ni. thyreohyoideusa i velikog roga .ossis hyoi~~i nalazi se bursa

'

musculi thyreohyoidei.

-. ,,...
}.

'i
J.

I.U.. MUSCUU PRAEVERTEBRALES

. . . Ovi'miii se nalaze na predD:io{si:rani kime, is:Pred cervill:alnih i prva
tri torakalna kra.ljeka. Ima ih tri; a svi su inerVirani prednji.In ograncima
cervikalnih ivica.
'

i.

166

'

'i'

L;M;Jongus

eolli

Dijeli se na tri dijela: pars m~iiliis, pars lateral;,; superiqr_ i pars lateralis inferior.

.
Pars medialis polazi sa trupova prva tri torakalna i zadnja tri cervikalna kraljeka, te ide prema gore i hvata se na trup petog, etvrtog, treeg i
drugog cervikalnog kraljeka.

Pars lateralis superior ide sa titbercula anteriora proce&susa transversusa drugog, treeg; etvrtog i petog cervikalnog kraljeka, ide gore i medijalno
te se hvata na tllberculum anterius atlasa.
Pars lateralis inferior polazi sa trupova prva tri torakalna kraljeka,
lide gore i 1ateralno, te se hvata na tubercula anteriora processus transversusa zadnja tri cervikalna kraljeka.
Desni i lijevi m: l.o.ng;us c.olli skupa flek!t!ir.aju cervikaJni dio .kiine:
djeluje .. samo jedan, naginje ta:j dio kime na svoju stranu.

1\L

2.

Ako

iongus capitis

..... --Polazi s etini tet-ivna snopa -sa tubercula a111terioca processus tralilS'Versusa treeg, tetv1-iog;- petog i estog cervi.ka1nog Jr:r.iilje:ka. Ovi 5i110pOVi se
ujedine; -te idu .gore i medijaLno da se :uhvate na dooju stranu okciJpitame
-kosti; dorzalln.o i lwtemlno .od tuberCti!J.uma phcuryngeuma, i~red Jioramena
mag;nll!!Ila.
M. longu:s capitis rotira glavu, ako pa.k djeluju-Oiba (desmd i ldjevi) .simpa, filektirnju gfa~.
.

3. M.

rect~

capitis anterior

Polazi s .predje strane crnassae la.teralis a~laJSa, ide gore i merlijalno da

se uhvati na okdpitahJ.u kost dorzallno_..od hvatita tn. lungi capi!l:is.
M, rectus cap.itis 8Jntenior nag1rije g;IJarv.u na svojtu S'brnnu, -ili a!lro djeluju
oba fllektiraju je .
IV. MISii LATERALNOG DIJELA VRATA
inae

Ovi su miii doli u jednu grupu jedino !prema topografskocrn poloaju,

prema SVlClall razvoju pripadaju drugim grupama.
:""
.) ~-'

l.Platysrita

. "\

. . . ,P.latysma pr.ipada sistemu ko.n.ih miia . .Postala je iz i.ste osnQVe, te

im.a istU inervaciju kao i ko~ni ri:Uii glave. To je -taru~~k i ploaJSt mii.
Nalaii se u po.tk:.Onorri' tkivu te valja d()'b:i:O pripaziti da se ik:Od 'seciranja
ne ~ine skupa s koom~ Polazi s koe u ral)inj. diugog .rel>r.l- sa gornJe
i 'sacprednje strane q:amena. lde gore i ,medijalaro, .te se hvata na kou do.njeg
dijela:i"egionis masseter.icae i na vanjsku s.tll:anu manrlibulae u bimini do-:
njeg iuba. Ispod mentuma
riit(ukitaju u medijalnoj li!nilji, te, se hva~
taju'za kou mentuma.

se

lh7

. '
..5i.:

Platysmu .i.nervira <ramus oolli od n. facia1isa.

Platysma je kod ovjeka rudimentami mii. Natee kou vrata
proiZ:vodi na njoj nabore.

2. M. sternocleidomastoideus
Kod njega :razlikujemo dvije glave, caput sternad/F' t~iptit1:'ciaviculare.
Caput sternale polazi tetivom s prednje strane;man'll!bdtinia sterni, gdje
se uk1rtaju niti tetive desnoga i lijevoga miia. Id~ .prema gore lateralno i
dorzaln,o, te se. hrvata na vanjsku stranu ;procesi\ia .fiiastOideusa i na !late.
raJnu .trein.u lineae nuahae superior.

(Japut claviculare polazi tetivdliO s gornje piohe medijalnog .Ioraja cla'Viculae. Odatle neke niti ddu na a~pex li na precLnji rub . oprocesslis o:nastoidei,
ukrstivi 111 obliku slova x caput sternale s njegove donje strane. Druge
niti idu paralelno s nitima capitis stemalU, i hvataju se sirupa s ovima
na &eji nuchae superior.
!2l!Ileu cap!Pt s~ernale i caput cla:v:iculare nalaz;i se kut koji je s claculom pretvoren u trolrut, :a -taj se na koi v-idi kao udubina fossa supraclaVicularis minor.

M. sternocleidomd.Stoideus je umetnut izmeu dva lista !amine super.fiicialis fascie cervicalis. S njegove vanj.ske strane, a izmeu niega li platysme, ~du vena Jugularis - extema i rami plexus cervicalis. Kroz caput
olavicula'!'e prolazi n. accessorilliS.
M. stemocleidomastoi<:leus je .inerviran od n. accessoriusa i od plexus
cervicalis.
Ako se oba miia Jccmtrnh.iraj.u, a glava se nalazi u .fleksiji, oni je jo
vie flektiraju, ako se nalazi u ekstenziji .oni je jo vd~ ebtendiraju; Ako ~e
kontrahira samo jedan, naginje glavu na svoju stranu, a lice ok!ree p!rema
drugoj strani. Ako je glava fi:ksirrana, djeluju ovd miii kao res.piratori.

;i
.,
l

3. Mm. scaleni
.PoS'toje tri, d to: m. scalenus anterior, m. scalenus medius i m. scailenus posterior.
M. scalenus anterior polazi s tu1Jercula anteriora processusa transyersusa treeg, epv.r.tog, petog i estog ceivika!lnog kraljeka. Ide prema dolje
i lateraino, te' se na gornj9j plohi pl'Vog hvata na tubercu1um soaleni anterdoiis.
M. scalenus medius. polazi s prooessusa transversusa est .Z?-<inj ih cer:
v.ikalnih kraljeaka, i to .s tubercuia anteriora ~ s hi.tera1nog niba sulci ilC!iYi
spi.nalis. Ide prema dolje te se.'hvata na gornju plo~u prvog rebra neposredn? iza sulcusa. ~en.ae s~~~v,ia,:.
. .. .
~ ..,;~.~; ,.,, ;;:):
,
.
. . .M. scalenus posterzor. 1de. sa ;tuberoula pcstenorafm;!jl~~~'H~f. t!l"allsverStJ?a petog, est~ i ~og ~rvikaJnog ~raljeka j hvatit'se za gj)rnji ru;b i
vanjsku.:~tranu dnlgog reb-ra .i za ~uberositas m. serratd anterioris.
Posto.]i' jo j~ ~~us. .a t9 je ;r.. scalenus mi11imU koji nioe
i d!!- ne postoji. Polazi. sa tuberoula a:nteriora estog i sedmog ceJ.lV'iUcaln9g
kraljeka, a hvata:.se ma medijal.m ro'Q prvog rebra izmeu hvamta ,p:i;~dnje:g
.i srednjeg scalenusa. Budu.~.i da se prije hvatita na rebru. hvata ,s 'tetivni~

168

!llititri.a na cupolu pleuni.e, to je po akciji tensor cupu-Iae. Mm. scaleni, i .to

anrterior i =edius, sa m. sternocleidomastoi:deuoom i pPVlm reibTDm oO!Illeuj:u
tzv. otvore scalcnusa. Prcdn}i ...:._ foramen scalenorum anterius omec.n. je sa
m. scalenuscm anteriorom, prvim rebro.h1 i m. stet'nocleidomastoideusom.
K!roz njega prolaze V. SUbola\ia i n. phreniCUS, Jrojii. Se SpU'ta pO prednjoj
strani .miia. Stra,nj-i otvor . - j01amen scalen01'um posterius omeen je
sa m. scalenllsopi.,riie.diusoiri, m .. sca:lenUsO!IIl anteriorom i prvim 'l"e~rom .
.Klroz njega prcilaze' piexus rbrachialils i art. SUJbclavia.

Mm.m. sea-leni su iner.Wani ograncima :ple:X:usa cewicalisa, a m. scale

nu:s !Post. je inervi.ran i Od plex:usa brachialisa.
Mm. scalerti odjduju ill.:kiio inspiratori, tj. diu rebra, ili nagmju .kimu
na sv.oju s.t!ra<rHi.-

4. M. rectus caph:is lateralis

.

Polaz:i s prednjeg dijela processusa transve=a atlasa ~ hvata se na

proeessus jugulari.s occLpita!hie kosti.

Inervka ga p.Ie:..:us cervicaJis, a naginje glavu na latera-lnu stranu.

V. FASCIA CERVICALIS
Fascia cervica:lis" ima tri Iammae: !amina superficialis, li:mina prae
tracheaJis i .Jamina preavertebra=Hs ..
Lainina superficialis
Kao tanka fibrozna opna .polazi od medijailne linije. Od medijainl.e
linije ide lateralno d doav1. .na prednji nl!b. m. sternocleidomastoidei, dijeli
se u dva lista lk-oji obavijaju mii te .se na sl!rainjem !Iljegovom rubu
ujedine. Na prednjem rubu hl. trapeziusa fasda sc o.pet razdijeli u dva
lista, k<lji obaviju t?.j mii, te se hvata 'Ila -kraljenici za pola~ita m. tra
peziusa.
Gornja granica ove fascije ide od mentuma donjim iUhom mand~bu
lae, gdje preJazi u fasciju massetericu. Zatim granica ide na mcarus acusti
cus ext. caorti.Jagmeus .te vanJskom stranom proces=a mastoideusa i l!nejom.
nuchae superior 111a iProtuberantia occip.Halis exte:ma.
Donju granicu ne moemo ODnaiti, jer ova fascija prelaz-i na thoraxu
u fascij.u .pectoralis. Ipak se ova fascija na nekim mjestima hvata i za kost,
tako npr. u jugulumu se hvata na prednj-i rub manubriuma sterni. To je va
no s ob7'Jirom na to da se na stramji rub hvata lamina praetrachealis a kako
su neto povie manubri:uma obje fascije prilj.ubljene, tako zatvaoraju meu
sobom pros-tor - spatium suprasternale. Taj prostor je ispunjen m=im
tkivom u kojem se. nalW~ venczni luk - arcus venosus jugul~:
Povie Iami:n~~,;:,iliB~ri'idalis lei :platysma sa po.tko.nim. tkivom; u
predjelu fossae .supradavicu:Iwis na:Iazi se na fasciH. ttz strn7Al.ji rub.:; m..
sternocleidomastoideusa jedan otvor k<roj koji prOlazi' :vena juguJ.aris eXter
na, a isto i .u jugulumu ima jedan otvor za v. j:uguliuis antenior. ' -~
Od unutranjie strane: fascije m. ,stemooleidomastoideusa polazi jed- na trokutasta ploica koja se vrhom hvata na. angplus imandiibulae, a Clijeli
g;landulu .paroliis od gl. submoodibula-ris. To je .tm. s.eptum iitterglariaulare.

169
(~..'

::

U SU!prahyoiJdnoj regiji . se Iarmin:a super.ficia.lis .podvosrrui

prednji trouh m . digas~r.icusa i glandulu wbmandibularis.

oi

obuhvata

Lamioa p~etracbealis

.
Nalazi se r.aJStegnutit izmeu dva 1!1 omo:hyoideilsa. Donji rub Iaminae
praebrachealis se hvata :Za. St~J~ !IUl) i.zlcisurae. jugularis, zatim za strajmji
ntb da'Vicud-ae, za bazu proce5susa ooracoideusa 'oi neto za gpmji rub scapulae. u medijalnoj Jiniji izmeu oba m. SterrtothyDeoideusa ini ona bijcl~
prugu, linea alba colli.
.

.
KOd indSU!rae juogu:laris aiJ:je jedan pr.oduljak pnmia ddlje k. veni
brachlocephaolici sin., a taj se zatim gubi_ na perikardu. Kod claV:i;cutae
adje p rodu!j-ke koj~ sl'~,~e kao. ovoj:niea veni . sulbalavij.i i veni jugularis l.nt.,
a za.tim se hvataju .na garnj.q 'pLohu prvog j:'ebnLna fasciju m. subcla'viusa.
Ovojmice ckoje lami'lla praet=oh~adis ~lje venail:ia pojaavaju n}i.ho<vu
vrstou
vrijeme ;Pn.Spkacije, -takO .da ih' spreavaju . da se ne stisnu..
Lateralni rubovi ove fascije omataju omohyoidne miie. G(>mj.i
nib
fa:scije hvata na donji ntb conpusa Os-sis hyoidei.

Ispod fascije se naiaze gl. thy.;ooi:dea; krv.ne il~, nervi i infrahyoidn:i

miii.

... : .......

za

se.

~a

praevertebralis

Ova fascija pokriva praevertebralne miie, ce~k:alile ~Ijek~ i p~a

tri torakaJna kraljeka.
.
. .

Gornji rub .ta.scije se hvata .na. 'pa!rS basil~I1Fs okdPitaJne kosti. DQ!Ilji
-rub se gubi u vezivnom .tkivu mediastimmna u visini. tr~ t(jrakaJnog k:raljek:a. Latetalni :robovi se Jtva.taju na ttr1;!ercUI-a: anterio:ra cei:'Vli.kaJaiih ~a
ljeaka, gdje prelaze u .fasciju ikoja oba'VIija sca;leil.use. .
u samoj fasciji se nalazi truncus sy.inpathioti.s, a ispred- fa:Scije se nalazi sloj rijetkog vezivnOg iliva (ll1eltrofaringealn6 tkivo) koje je dijeli od
pha.ririxa i oesaphagusa.

VI. TOPOGRAFIJA

Na vratu emo ~pografski opisati etiri glavne tegi]e i to: trigonum

submandibulare,
trigonum caroticum, fossa
jugularis
i regio supraclaviculari$.
.
.. .
.
.
~

TrJgonum subinanibulare.

.
Ovaj. tro1rut omeen 'je donjim. ~oo.tti maoi<lilb:ulae d m. digastrlcusa:ri.,
dakle tako da je baza. trokuta na ma.ndibuti a vrh Iia. hioidin<>j.kosti.-
' Kad skinemo Jrou naii enio ma. potkori6 iild~ i pla:tWm.u., IspOd
platizme doi emo na.la.mtnu sti!perficiaJis; k~z koju pros!ijavaju vena fa~
oiaJis i glandula S'Uibmandiib~.; Kad. skin~mo .-l otti f.a.Sciju, mti< emo gl.3llJ.:
dulJu SU:bma!ll<tibularis :na kojoj lee vena -facia:lis Lmek:<iliko .l.iinmih lijez. da.J.spred. glaDdulae s.ubmandiibu1ai:is:''n~i' eino venter ariterioi m .. digistrici koji mi.p~jd dio podloge ia glandulae Sllbmli:Iidiibtilaris; a ,tiz,.rub
maaJ.<I:Lbul.a.e 6eino nai s unutranje stra.ne.. n. mylohyoideus, a~ vroijsj(:e
170

strane .ramus niarginalis. mandibzilae Qq n .. facialisa. Ako pomaklllemo u

-StraJI1u glancln.J,lu. submandihttlariS, vidjet emo .podlogu na kojoj. lei glandu!a. Tu podJogu oini spnijeda .ni:. my.lohyoideus, koji. sc na:Ia~i ispod ventcra
anteriora m. diga;strici. Iza rubi( m. mylohyoideusa vidjet emo dio muscu1ua-hyoglossusa, na !rojem lei n.h1poglo5sus praen od venae sublingualis,
koja se zbog toga zove i vena . comitans nervi hypog!ossi. Nerv i vena idti.
prema naprijed i zama:k!nu izuneai. ni. my,i,ohyoideusa i II),. hy.oglassusa. P.re~
ma natirag se sada vide m. st)'1lohyoideus i. venter m. digas.trici koji su
pokiriveil:l stranjim d~jelom glandulae s.u;bm:a:ndiibularis. Na mjes:tu gdje
je leala glandula viclimo jo ~rteriju facia:lios, koja se na~.azi s medija!"
ne s.traine glandule, obratno Od wnae faci.aolis koja 'lei s njezine 18100railne strane. ln<\le; Jl!a :daljnjem pu bu se obadvije krv.ne .ile na.La:ze jedna uz ~- .Kraj. arterije, l!li neto dti!blje, vidimo i n. 1.a1is koji .
formira luk s k?n:.kavitetotm prema: gure. Na njemu se nalazi i ma~i gang!iQ!J. sil:bmandibula.Te. Taj goo.glion emq ~s.preparira1:i ta.}(o da -nate~emo
subrrianctibulariis prema dolje. Taqa se i:z;meu glandulae .j n. Iingua:lisa !POkae jedan ma:li trokut s bazCI!ll na n. linguaHs. U vrhu tog trokuta se nalazi
maleni ga:nglis:m. vezan pomou ner:vnih niti sa glandu!-cm i s ner:V'us 'hlnguaisom. Ako hoemo da prikaemo te piti ubodemo u sredinu trokuta i
razbijemo vezivno rtkivo koje ga ispunja.
.
.
- . . Idemo .li od ventera posten-Ora. in. diga-stdci jo prema mi.trag, naii
emo na velike kTvme ile vrata, na ijoj .prednjoj strMJ.i emo nai rannus
desce>ndens nervi hyrpag:lossi koji od-lazi od arcus ner:vi hypogJ.os:si.
U ovoj se regiji. naJaze i dva .tro~uta - trigonum linguale Pirogow
et trigonu.m lungua!e 'J3ttclard -'- koje smo ve prije opisali.
Trlgonum caroticum
~aj se trig~~ nalazi na .rateraJm~j strani vrata, omeen je sprijeda
sa ventersu,periQr- m. omohyoidei, a straga sa m. stemocleidomastoideusom.
Prema gore je 1!r'OOrut otvoren, .tj. :prelal!ll u lingualne trokute.
Kad skinemo :kOu nai emo platizinu kojoj vlaJ.\:.na idu od dolj~ lateralno .prema gore J. n:iedija~1no. Skinemo ii plat<izmu vidjet emo lami.nu
stnperfi.cialis, na ;kojoJ l~e vena jugu!arjs externa, koja se sputa preu:na
dolje; Lllervi plexus cei:vicalisa, koj[ izlaze ispod stranjeg ruba m. stemo-oleidoniastoideusa:; probijaju fasciju, te postanu potkoni. Ima .ih eti-ri. Prema gore idu n .. ()Ccipii:a& minor i n. alll1icularis magnus, prema naprijed,
skoro horizontalno; ide. n;: :tr~versus colli, a divergirajui prema. dolje i\t'e
se nervi supraclaviou,lare$ . koja ine .etvm ivac plexusa cervli.ca;lisa. Vena
jumrla:ris e:x:tel1!la;, silazei prema dolje, dolaz;i na str.Wn1i rub m. stemocleidcimastoidew;a; tu ~bija Ia.mmti. sl.l(penicialis te ide li.spod nje ul~ei
ujedno u regio supraalaViculal'ls.. Sad -razreemo Iaminu, stt.pemci~ils. odnosno' njezin povrni list; i doemo .a;ta m: stemocleidom.astoideus. Skinemo
li. njega, a zatim i duboki HS.t tpovclp.e fasdje, v.:jet emo u donjem dijelu
lamitnu rpraetrachealis ..[ m .. am.c.hyoicieus na Iroj emu je .raza'Peta ta fasoiJa.
Povie toga vidjet .emo veui~o tkivo, u lrojernu se nalaze ile, .ne!"Vi,. i
limfne i,ijezde vrata.- .
. .. .
.
.
.
,tJ tcim verivnorri .tkivu funamo slijedee objekte: vena Jugularisjnter=.
na, .na kojoj . emo nai,. ba povie sredinje tetive oniohyoideu.Sa, ansu n.
hypoglossi, tj.
izmeu n, cer-Vicii.Jdsa descendensa i ramusa descendensa nervi 'h)r.p6glossi; MedijaJ.no od venae. jugularis iii.temae nai emo. ar-

veru,

171

,~~----.

~~~~~~-

-::.i< ....
. . . '.

....;_

tenju carotis communis koja. se .gore" dijeH u' dvije g=e - artenju caiotis internu i arteriju carotJis extent<t.C "Arterijk caTe-tis extema alje t-u
svoje grnne, a jspred nJih se na~!az~ ,Pritoci venae. jugl.rlaris .i;n,~ernae. Izmeu tih pritoka, s jedne $trnne, i grana ar:te;r.iae carotis externae, s: druge
ostJrll!Ile, :pr.olazi od natrag prema naprij~ l-uk neJ."V'..ISa hy.poglossu-sa. Ispred
arteriae carotis ide prema dolje ve spom~outi i<ii;mils. descendens nerwi
hy.pqgJossi. Iza arter.iae ca-rotis .i vena e jUJgll!la:r:is i;;'f~tlt~~ i;ii~i emo d~beli
i~ac n. vagus Iroj i .se spUita prema dolj~. Med.ijalno od svega ~oga nalaze se lacynx i ,phMyruc, koji se pr~a do]j~:tiiastaVdjaju u traclJ.eu i oesophagus. Ispred .tracheae se nalazi glandula thyreoidea, a sa sbrane izmeu
tracheae i oesaphag:wSa lei n. laryng6US infer.ior.
arteriae caroti;, venae jugularis int~~ J n. vagusa, kojoi skupa
iJaJ.o.,nerv.n!i .snop vrata, nalazi se u samoj Iamimi praetrachealis truncus sympathiCI.l'S:

:rza"

ine

Fossa

j~Ja_rjs

Tu udubial:u omeuju Jatera1no desni i lijevi m. sternoc1eidomast<r

ddeus, a ;prema dolje in.ciSura jugularis stcrni. U njoj nalazimo ispq.d koe.
i potkom.og tkiva odmah povrnu fasciju vrata, launinu super"ficiaiis, budui da se platysiiia ne -nalazi u medijaWiJ.oj Ji.niji. Na fascijti. lei v. ju,ga-laris
anterior a ako ona nije raivijena nalazJ se u medijalnoj Jiruji v. mediana
coiH. Is,pod ove fascije. dolazimo na srednju fasciju vr.ta; laminu praetracheaiis. Povrna i srednja fasoi:ja se u predjelu incisurae jugU1aris sterni :rnztlaze; ipOVI'na naime odlazi illa prednji ruib incisure a srednja na
:njezin stramjoi rub. Na taj nai;n one omeuj-u jedam .prost-or - spatium
interfascia:Ie Sl.llprasterna:le, u kom se nalaze :masno t'kivo i a-rcus venoous
jugu11i, lU .koj:i uvire v. jugularis anterior odnosno v. mecLiana eo-m. U medijalnoj l!inij:i ilni. sr~ja fascija bijelu prugu vrata, koja nosi imc linea
abba colli. Ova se pruga nalazi izmeu desne i Lijeve gru,pe infrahioidnih
miia i to specijalno ~eu desnOg i lijevog sternotircoidnog miia, kojd. konvergiraju !PI"ema dolje,. tako. da ga sasvim prib-lie jedan drl>...~goun,
omeuJu& tako bijelu prugu vrata. Stel'.nObioidni miii, illaproti v,. divergiraj:u prema dolje. Ako proemo kroz l;>ijclu prugu vrata izme:u d<Va sternotireoidna miia, dolazip1o na venomi ple.xus, plexus thyreoideus impar,
koji utie u v, .thyreaideu iinu, kao -i .na a. thyreoideu -imu, ako je ova i:azvijena, a zatillll !Ila pretraheaJ:no ilivo i napo;.."lcon "ila tni)l,eju. P:ret>rfl.healno
tlkiyo treba 111ai i odljutiti od .traheje, da bi se jasno 'Vidjela po\Tina tra~
heje. P..reik:o. traheje IPrelaz,i -na granici toraksa i vrata koso s 1ije-Va nadeISno i gore debela ~ja:, truncus brachiocepl7,alic~~ .a .wvrh njega s Iijeva nadesno, vWe horfuliii.talno, v." brachiocephali~::;~~kY.~if1ggulam.-oj udubini izvodi se .donja traheotomija . i pr.i tom se , tmneja 'otvara uzdu~:nim
rezom i to uvijek samo u smjeru odozdo prema gore, . zai:o da ne bi bio
.ozlijeen truncus .bTachiocepha.l:icus, ija blizina ovdje, ako .se ne. pazi na
to, moe hiti sudbonosna. Osim tega, treba paziti, kod !izvoenja reza, da
111e budu ozlijeene v. brachiloceipha!lica stu. ~ ,~. thyreod.iea :iJ:n.a. <;~-ko je raz!\l'ijena.

''

172
..

_.

:: .. :..

Regio supraclavicularis
. Ova se regija nalazi na latera:lnoj' strand vrata, a omeena je stra
n}im rubOm m. stemocleidomastoideusa, prednjdm rubom m. trapeziu:sa i
clav.iculom.
Ka!d skinemo kou i rpotkomo tki;o .nai .emo i <>vdje PJabizltml, kroz
koju
probijaju _,n.eryL_supraclaviculares. Platizma se ;Jalazi samo u donjoj .polovini regij<::' db li:' u gornjem dijelu vidimo povrnu fascij.u, koja
se ;Podvlai iSipod platizme. Slc,inemo li tada plati2miu .i fasciju, naiemo
na srOOr!j.u fa5ciju .koja se na;IW;i u donjem dijetu regije. Na rubu 'fasdje
.nalazimo )n; ornohyoideus: Na;~~moj fasciji venu jugttlar:is ex:temu ko,ja je
.probila Iari:tinu praeti'achealis, 'te ide u dublje dijelove regije, gdje ulazi u
venu subclaviju. U gomjoem di}elu regije -v'.idimo masno i vezivno tkilVO u
. .kojem ima krvnih ila i limif:ni~ .lijezda. P.rema nlllplijed emo :na61 i"Yt:e
cervika:l.nog pleksusa koji izJaze ispod s.tra7m.jeg ruba m. s.ternooleidomastoideusa.
Kad digm.emo masno tl{!i:v.O; m. ~ohy.oideus i laminu praetraabeal!s
vidj-et emo neke miie, He i ne.rve. Od miia remo ianati m. scale:DIUS
anterior, m. scalenus medius i m. sca:lenus posteriar, a iza ovog zadnjeg
!lla.i emo i m. levator scapulae. U donjem dijelu regije- vidjet emo venu
S'llbovaliju .koja (pTolazi .ispred m. scaienusa anterio.ra, a izmeu pr~njeg i
s.recLnjeg skalen.usa prOlaze arteria SU:bclavia i ple~us bb~alis, odnOSIIlo
njegove grane. To su miii i glavne ile, ali osim njih imamo i njihove
-ogranke a to su arteria suprascapularis, koja ide iza ala.viculae, Skoro pa,
raralel:no s njom. Zatim arteria transversa com, koja ide prema natrag
prolazei kroz pleXIUS rachialis. Na prednjoj strani m. scalenusa 311lteriora
.ide prema gare arteria cervicalis ascendens, a .poV'I'l:J.O se protee al'lt:eria
cervica:lis. Sve ove arterije su praene venama koje utjeu -bilo u v. subclaviju, bilo -u venu jugularis in<temu.
Od nerava ovdje d-mamo samo
phrenicus, koji se S>puta po prednjem ru,bu m. sca!oousa a;n,teriora i ram usa cxtemusa n. aocesso.ri.i, koji
se nalazi u gornjem dijelu regije, a izlazi iz m. sternocleidom.astoideusa, te.
ide u m. trapez:iius. ,Orugo su sve manj-i ogranci cer.vikaJnog i brahijalinog
pleksusa koj-i idu okolnim miiima.

se

n.

Miii

d,

TRUPA

Pod ovaj na.Slov s:padaju tri v-dike g-rupe miia, a to su: prsni oillliitrbuni miii i leni miii.

l. PRSNI

MISii

Ove I!Irlie. ~j~1iiJ1{>\p? .dvije grupe. Jednu gmpu ilne miii koji se
jedJnim krajem Mlitaj~i"rli{''kosti tr:uq?a, a drugim .na lrosti ramenog obrua
d gornjeg ekstremiteta. Drugu grupu ine oni miii koji se sa oba svoja
lkraja hvataju na kosti. trupa. U prvu grupu spadaju: m. pectoralis JlU!ior,
m . .pectorallis milno.r, m. subdavi:us i m. ser-:ra1JUs mterior. U drugu grupu
spadaju: mm. io:J.tercostales, . mm. sUibcostaoles i m...transverstJJS thoracis.
Osim ovih miifl pribraja se pr&llim miiiana i dia!p~a .thoracis._

...

'

173

."\:.

-~---~~~-----~-~---~~

-~-~-

-------.

M. pectorallii rnai~;;
, .

Dijelimo ga .na tri ,dijda: pa:r.s cla.vJcul.aii,s~ pars st~9COStallis L pars

abdominalis.
.
.
Pars clavicularis polazi sa dvije medijalii.e treine pred!rijeg nrba claW.cudae. Pars sternocostalis pola1ii s pred!nje strane :Stern.'UIDla . i sa vanjske
strane rebranih hrskavica drugog do sedmeg rebra. Pars. abdominalis po:Iazi. s prednjeg Hsta vagine musculi recti abdomi.nis. Mi.ine ni'fii korivergi.r;lju !Prema Vami -te Se hvatajU kratkom . jakom tetilVOnl, koja se sastloji
;iz dva .Lis.ta, na crista rubercudi maio ris h'llmeri. Na prednji liSt tetive hvataju se claviculanne rubi j gornji .dio stemooostabnih, _oswe .se provlae ispod .njih i hvat-aju na stua.nji list tetive, fi .to je iatto Jer se dOtije niti,
tj. pars ~bdomilllal.is hva1aju na gQr.ri.ji dio cr.istae ;l!illbercuJi mil.i~ris. a
gornje .na <lonji dio cpi:stae~ _
.
.

.Na gornjem svoni. rubu je m. _peetoral-is maibr od:ijelje.n Od m~ ded~

ro1deusa brazdl:m:! - sulcus deltoideopectoralis, u kojein se ilalaze masno

tkivo i vena cephalka Ikao i .ramus cleltoideus ar.t. thoracoacromlailiis; Taj
sulcus. je u ~rojem dijelu irok te s. daviculam:ini .trok:Jut - _trigonum
deUoideopectorale Mohrenheimi. Na samom pak .i.niiil i.r:iiaino jO jeda.I,J
2ll:ijeb koji se nailazi izmeu pairs s.te.mocostaHs i pars ckiiv:i.oulark To je

sUlcus

interp~ctorq.lis:- -- ------
M. peotaralis maior je iner1Wran od. neor.vi thoraales anteriores,. a vue ruku medijailio.o i' napr.ijed (adduktor), te je rati:ra preima J,mutra; i<Ii die -rebra {inspi-rator).

..

-._.

M. ster/11llis. - To je maili varijabilni mr&tc, ntl!)a;rlin: ili -,Pai3Jili 'postavljen {PJ'ed stern'llll11om. Duguljast je. ~de u ver.tika]nOIIIi .,smjeru, a moe
i kr-iati medijalne .l:inije. Gornji kraj .mu se .hvata_ iJi. na sternabnu tetivu
m. steiTOOcleidomastoideusa ili na steriu.iaii ili na olaviculu: Donji -kl'a.j se
hvata na ;rebra i to md'Le biti na raanim, pOevi od treeg pa sve do osmog,
a takoer i na aa><>oourozu m. obliquusa ext. Znaenje avog miia jo
nije utv.reno.
M. pectoralis minor

s.

Nalazi se is>pod m. pectoralis ~atiora, a polazi v.<mjske .striine i s .gornjeg ruba treeg, etvrtog i petog rebra u bLizini hrslcivice. Niti mu konvergiraju prema gore li lateralino te s.e hvataju kratkom .tetivom na vrh i na
m~jalni rub processus coracoideusa. Obavijen j_e sa dva Hs,ta fasciae clavipectora.lis.

!nerviraju ga nervi thoracales anteriores.

M, peotoralis minor die rebJ:a (i.ns;pla-ator).

1\iL

subclavius
.-):

NaJ.azi'-.se dz.meu cl31V'i.~~~ d.prvoii.r~~. PoJazi tett'vno s gornje strane

hrsk:avice prvog rebra :i .sa :kraja rebra. Ide gore i laterano. te. se hvata.: u
suletl$ .na don:joj st~ .clarviculae ;blizu rube!X'UI1um.. oonoid~. ,; . : ... :
!nervira ga neiiVUS subcla.vicus.:

:;.
M.. subclavicus sputa clavziculu.. i titi sternoclavicularn.i. zglob time
to privlai Clavdoulu k stemumu.

: <~-

114

M. semtUs atiterior

se

. : Nalazi
oa Jatera~om zidu thor~a izmedu thoraxa i prednje str.;ne
scapu;1ae; odnosno m .. subseapularisa. Dijelimo ga u pars craoialis, .pars
media .i .pars catKla:lls.

Pars cranialis pohizi s Vaiiljske strane .prvog i :drugog reba-a (tlllberosdtas m. serrati airt.) ! s fib.roznog .traka kojli spaja ()'Va dva rehra. Niti
konvergiraju i hvataju se na angulus superior.
Pars .media polazi s vanjske strane i s donjeg ruba drugog, toreeg i
eWDtog .rebra, te se hvata na margo medial.is sca.pulae.
Pars cauddliS .id~ s vmJjS:ke Str.iuie Mtog, estog, sedmog, osmog i devetog rebra te se. hvata na ~lus inferior scapulae.
DonJi zi.iipci m. ser,ratusa s.e izmjenjuju i ukrtavaju sa gornjim zupaiirLa m. ob.fiquu:sa a&ct. eX;temusa isto kao ukrt~i prsti dviju nrk:'ll.
M. serratu.S a11t. je inerviran od nervus thoraeiCus hongus,
Vue :sca.ptiiu prema tiapnjed i pri tee je 'UZ ~ora:ks .. Ako je fliksiran
,ra;merii obru cm djeluje .kao tp<>inOni inspi:rator.
Fascla pectoralls

Nii'laz:i se ispod potkomog tkiva, a pokciva ni. peotora;Us maior i

Na .mjestu :trigonuma deLtoideopectora-le je s.ras:la
s fa~jom dlavilp~s. P..rema gore se fascia peotorali:s na'Sltavlja u. Jamina
superficialis. Prema. q:9Ue. se f;:tSOia ;podvostrui, te se jedan list previja i;
ide. na unutranju .St:r-miJu ,miia, a drugi Ii&, nastavJ-ja u fasciju m. delttoideusa, a na med~jaJiloj strani se. hvata za sternum a prelazi u istoimenu
fa-sciju s ..dr:uge strane. Fascia ~e vrsto prirasla uz m. ~PCCiioraHs maior, dak
je sa potkofuim tldvQrn. spojena vrdo labavo, tako da se kod ene dojka
moe veoma laJko p0.1iiati.

m. ser.tatus anterior.

Fascia clavipectoralls

J:>oiazi s dva -~lli~ia s donje srtraai<: claviCU!lae i to jedan list ide ispred,
a dru~ izli musculris subala'Viusa, ta!k:o da ga oma taju. Ispod m. subclarvi.usa
se sjec:lihe: ,a na gpmj~ rubu m. pectorao'lis mi:nora se 01pet raziu, Ci!IlOtaju ga i ria donjem .rtiibi.i se opet sastanu tt jednu plou. Ta ploa ;se laterailno ujedini s fiscijorii in. ooracoblrachia'lilsa, a dolje se hvata na: fasciju
axil!laris i r14 kou aJQillae;
Mm. intercostales

Ovi miii ziiltvar'a:j:li 1nterk<istalne. prOs.rore. Djclimo ih na mm. intercostales externi i m.m. interc6stales interni. .

. V~jski se p:roteu od bliru tuberculum costae do grandce izmeu rebra

i :rebarne h.rsikaovice, a unutranji od sternalnog ikn:aja interkostailin6g pro-

stora, pa dorzalno do 3ngulus costae.

.
Van.jski prolaze sa vanjs:ke Strane rebra u blizin.i donjeg n;bra i sa tog
ruba. Nm idu koso odozgo !Prema dolje i nasprijed ~te se. hvataju na goroji
rub slijedeeg rclJ.r:a. Prostore izmeu prednjeg ruba in.terkosta1ndh miia i
sterniUJna ispunjavaju tame tetive ploe s nitima u istom 'SJiljeru. To je tzv.

membrana in,tercestalis externa.

..

: ;:: ...

....,.

Un'llltranji intercostalni miii polaze -sa .unutranje .s.trane orebra, poV>ie UlliU.'tranjeg ruba ~ulcusa costae, s .tog ruba i s donjeg ,J:"IOOa rehranih
hrskavica. Ndti idu .ko5o dolje i dorzamo, a lwataju se na gO'I1Ilj.i. ru;b:. slijedeeg rebra. Prema toine se niti vanj.skih i 11.1nutr~njih miia U!krtaju gotOIVo pod pravim kutem. Prema .natrag od anguli tostaruim naJ.azi se membrana intercostal.is interna -koja svojim. smjerom. odgmrara unUJtranji.m lin
tei1kostalni:m miiima..{liva membrana odjeljuje dnter.kos.f.p,Jne ~Ie i 'Iler.ve od
pleurae ;paTieta:lis.

. '' '' . 1 .. '

.
Izmeu voojs.kih i unutranjih mterkosta;lnih miia se nalaze :vasa et
nervi .ntercosta:les.
.
< : .
.
U.n,utranja strana OO:utranjih ifl!terko~aiinih nili.ia. je sprijeda u dodiru s m ..trallllSversws thoracis, straga s musculi ruboosta!les, a lU osta101!l1
dijelu s fas~ endo:thoradca. . .

I vanj!Ske i U!Il.Utrainje. i-ntenkostalne miie inerviraju nerv.i. inllercosttales.

VanJski diu rebra (~-nspiratori), a unut>r?-nji sputaju rebra (ekspi.ratoti).

MilL subcostales

Lee na dorzamom .torakailnom zidu i to na njegcxvoj unutranjoj strarvent:raJ:no od illl.terkostalnih miia; Polaze s l!.lliiD'tlranje srt:raine rebara u
maloj udadjenosti od. oostovertebralnog zglloba. Niti im idu dolje i medijadno u smjeru unutrabjih interkostalnih mliia te se hvrotaju na 'l.ll!1UJtranju
str~u slijedeeg rebra ili preskau jedno. Krajevi su :im tetiVI!li, a sreditna
meSa:J.ata.
Inel:'VIiraju ih ner:vi intercos.taaes.
Djelovanje im je.isto kao J unutranj-ih intexkostalnihmiia,_ tj. eJq>irator.i su.

m,

M. transversus thoracls

Lei na velilltlra1nom torakahlom zi-du, takoer na njegovoj UJilUtra.njoj

strani .kao -i anm. -swbcostales, tj. na dorza.:lo:J.oj strani unutranjih interkostalnili miia. Pola2li s lateralnog dijela stranje st.nme co:qpusa i sa strrunje strane processus xiphoideusa te se hvata .sa etiri do pet zuibaca, koji
idu prema gore i lalteralno, .na unutranju Stra'llu i donji rub druge, tree,
etvrte, pete i este rebrane hrskavice.
Iner.virajl!l ga ner.vi intercost:a[es.
Sputa rebrane hrskavice.
Diaphragma
Kako smo naprijed sp<lllllenul:i, prsnim mi~~im~ ppwajamo i diajfragmu, ali kako je ona opisana .1coo. -respiratomog:<~tm\;;#fW.f~p!anoi:moJ.ogia> to
je ovdje neemo opisivati.
. - ::< ';

.
.
. Regio infraclavicularis i trlgonwn deltoideopectora.le .
. . Omeena je clavicll'lam, donjim .r.ubpm~a:n, pectoraiis mai:~s, prednjim
robom
deltoideusaJ jednom linijom koja i9-e vertlik~lno _otprilike mneu

m:

....... ,

.:...;..

;.:.

:.-'

~.

' .

<

f .

_';).

mammae i sternuma. ISipod .koe li ')?Oitkon~ llkivu emio nai O!iam:ke supraclavicul;umi:h ivaca. Is.pod toga imamo fasaiju pectoralis. Kad dignemo
fasciju nai emo m. :pectoralis, a izmeu m. pectoralisa ;i m. deltoideusa
imamo brazdu - sulcus deltoideopectoralis, lroja se prema gore.- proiruje
i ini trokut - trigonum deltoideopectorale Mohremheimi. U brazdi se nalazi vena cephaJica .ikoja do1azi sa bracbi.Uillia, te ispod claviculae ide u dubinu gdje se uJilt<Y\1:, U.:~~eniU subclaviju a tu se :na,Jazi i ramus deltoideus
art. thoracoacroroial.iS. U toj. . brazdi, odnosno trokutu, nalaze se i arteria
thoracoacromialis et nervi tho~es anteriores. Sad moemo odrezati pars
claviouairtis m. ,pectoralis .rriai9'!'is, jednim rezom uz clavicu!IJu .te doemo na
fasci}ii tbi.vipectoijili.s koja &nata m. peotoralis minor.. Nj~ odstranimo,. te
nmamo u dluJbim i\,emu i arteriju subalaviju i -plexus brachialis. Poloaj je
slijedei: vena medfjailino, pleX.US brachiali:s lateraloo, a arterija .u sredini i
otraga. To je prallct:ino vana. regija jer se tu podvezuje arteria axillarils <tko
se pri tom preree JVena axillaris, nastaje zrana emibolij:i jer je vena prira
sJa uz okolicu d .stoga ne moe kolabirati.

IL TRBUSNJ

MISil

Ovdje imaano . uglavnom iroke miie, aii emo uz njih opisati ingvinalni kanal. hemije i ostale detalje koji su u vezi s ingvi.nal:nilm kanalom.
M. rectus abdominis

.Pripada prednjlll 2li.du abdomena, a pos.tlWljen je uz .medijalnu liniju u

vertikalinom smjeru. Po1azi sa :tri 2ltllpca s vanjske strane i s d6njeg ruba
rebrane hrskavice petog, estog d sedmog rebra, sa processus xiphoideusa j
sa lig. costoxilphoidea. Later3.I:rii 'zubac polazi sa petog, srednji sa estog
rebra, a medijaJ'!li sa ostalog .Pohizita. U fonmi iroke vrpce silazi dolje i
hvata se za gornji rub gornje grarie ossis pubis. qtedijalno od tuibercuJum
pubiouma d na .preclinju stranu simfize gdje se dio niti uk.rta, :tj. jedan dio
.tetive 'Se hvata na istu stranu gdje je mii, a drugi dio prelazi ma drugu
stranu (slino tizda.ma za dva k(jnj:i). Latera1llli dio W.tive llii. konkavni rob
prema la1:eralnoj strani i hvata se na pecten ossis pubis. To je falx aJ-

neurotica inguinalis.

M. rectus abd. jpOSjeduje m tetivne i'11Skripcije - intersectiones tendineae ...,.- od kojih se nrul.azi jedna u visini osmog rebra, druga u visini
:umbilicusa,a trea izmeu njih. Moe postojati jo jedna (etvrta), a ta se
onda nalazi ispod ~~.~mbilicusa. Intersekdje su spojene s prednj:im listom
vagine musculi redi. Na stranjoj ;strani. nema inter-Sekcija. Intersek:cije ISU
izraz negdanje segmerrJ:a~ije (metamerdje). Zbog :il!lte~l!:cija se ne mae
m. rectus prema s>yojjli9i slobodno gibati, _a tako dsto se ne moe kontrabirati itavom d:~i*IP:Qp#.i)~ saano meu .i.ntersekcijama.
-

M. rectu:S .3~tme~ od i.n.ter.kosta1nih nerava i to 5-12.

M. pyramldalis.

,postavljen je ispred m. rectus aibdomi.nisa i>ov'ie simfu:e. s ;prednje

strane gornje grane ossis pwb-is,- izmeu tuberculuma i simf.ize. Ide prema
177
. ;

r
1:

-!

Cini prednji ..Uaterallni. iid abdomen~: Tvrd! se da odgovara ~anj skim

Witeiik<>stalnirn miiima, jer mu niti. imaju isti tok kao i voojski interco.
stalni miii, a polazi i s fascia~ is.tih. Naiivaju ga jo i m. descendens abdomionis. Polazi s vanjske strnne i IS d<>!ljeg iuiba .!coUiiJ.og dijela zadnjih
osam rcllara mesna<tiin rupcima, od kojih se. prvih pet ukrta, sa. zupcima
llll. serratus a.meriora a zadnja tri sa zi.l.pcima.an. 1atiissimusa cklrsi. N.i<ti mu
.idu naprijed, dolje i medija.lno. One koje Polaze s jeda,naestol{i dvanaestog
:rebra idu gotovo vertikaLno i hvataju se na Ia:biti:in extemuin .prednje po.
[ovine c:ristae . iliacae. Ostale. niti svrav!=\jU .irokom tetivn.om plOO!m _

aponeurosis musculi obliqui abdo~ninis externi.

. ..

..

Miine

niti .Prelaze u aponeurozu u 'jednoj .liniji koja od .sopinae macae

ant. sup. ide horizan:talno neto prema 111aprijed, a zatim ilni pravi km te
se penje vertika.Jn..o prema gore. Apone!lroza ide ispred m. rectusa, te sudjeluje u. grai .prednjeg lista njegove ov.ojnice i l,ineae aJbae, a d(ilje se hvata na simfi2JU, na os pu:bis .ri:iedijal.Jlb Od tuberoUIUIII,a i<11a tube'rcQ.lum puibicum. Onaj dio niti apone)l.I"oze koji se pr.()t~e sa ~pi,ruie iliacae antenor sup.
do tu.bercuJum pubicuma ini vei dio il.ig. mgui.i:iak Pouparti. IZIIieu tog
dijela niti i dijela koji se hvata .medija:lno 64 tubet<::U:lilina, i to ria si.m.fi.zi,
nalazi se. otvor ..... ',ar/Ulus inguinal{s superfidiJfis,; N}ti koje omequju taj
otvor zovu. se -crus mediale i crus late,'rale, a laterft1rio od otvora postoje
niti koje ih drie da se. ne o:azma.ko.u. To:: su fibr'ae intercrurales:.: Crus late-rale ide na tutberCl,l!lwn pubicum. '

. .
. : . .
Stranji rub m. obliquu.s abd. exteilillllSa i prednji rub m. laJtissi,mwa
.dorsi sa cristom :iliacoan zatvaraju jedan. trohrt . naivaul trigonum lumbale
Petiti. Taj trokut' moe biti dobro izraen kao .to je luaj kod. P.,emuskuloznih ljudi. ili manje izni.en ill ga'uope ri~a: to je sluaj k<:id veoma
muslruloznih ljudi, kod kojih su pOlazita dotiriili. 'ID!i.ia vea nego ob.ino;
.
~ ~- ob~qu~ abd. ext: :i.n~rvkaju J:le~ mt#:-rostales, ID.. iliohylpog'astri()US
1 n. iliol.IlgUJ:D.alis.

. , . .. ... , ..
. . . .
,
Oba miia, desni i lijevi, skupa vukU rebl-a pieir!pt. dolje (ekspiratOri)
i .fllektiraju thorax, ili pak flektiraju zdjeliCu diUi je prema gore. Ako djeluje samo jedan, rotira thorax ila- ptotivnu stranu s .ObiirQID. na sam mii.

M. obUquu5 Jnternus

ab~~~i~i~!'

se ~;in. obliqWs abd.ominis":exteri:ru.sa.za njega '~e tvrdi da

odgova:ra unutranjim :i.nterkostallllim :lniii.riia_ . Polazi ..
lattmilne . pOl.oVi-.
ne lig. inguinale, sa Spinae iliacae ant: !SU!.P., :sa J.irieae.. inte~e crlStae
iliacae i s~ ap()n~osis thoracolumbaUs; a
ga i m. 3scende:n. ;!bdomiIIlis. Niti
idu gore i medijalno, te se neke hvataju na cklnje iiibove rebranih 'hrikav.ica triju zadnjih rebara, a. ostale prelaze u .tethr.n:u plou -

Nalazi.

sa

mu

m.

zoru

obliqui abd. interni. Ova aponeuroza ima dva liSta, a sudjeluje u grai vagmae m. recti i linea albae;Neke niti m. oD!iqui abeL interni,
koje odlaie.od lig. ~ngmU<lle, hi.e dio. m. cremastera.
"

aponeurosis

178

M. obliquus abd. intern,us je inervi.tim od nervi intercostales, n; iliohypogastricus,iD.. .iJioinguina.lis :t n; genitofemoralis.

. ; .
Ako se oba miia kontrahi.raju djeluju isto kao i exterous; ako se kon-.
trahira, samo jedan, rotira :thoraX prema svoj oj- s-tram, dakle suprotno od
extemusa.
. M. transversus abdolninis

Nalazi se ispod m. obliqu'IIS abd. int. Polazi s unutarnje strane. re branih hrskavica koje prave rebi:an}. luk, tj. sa est zadnjih rebara, s aponettrosis thoracolumbalis; s labium inteii!l:um. cristae illacae i s gornje treine ligamyntum inguinale. Niti mu idu .potpuao iransverzaillo i prelaze u aponeurosis.
musculi transversi koja takoer sudjeluje u gradnji. vaginae rectusa i lineae
albae. Linija u kojoj. mesnati dio prelazi u aponeurozu je konkaWla prema
mechljalnoj strani, a zove se line.a semilunaris Spigelii. Unutranja strana
miii je pokrivena fascijom .transvernalis.
.
M. transversus a:bd. je iner.viran od nervi i.ntercostales, n. iliohypogastricus, n. ilioing:u.inalis ~ il. ge:Qitofemoralis.

M. tr?nsversus aPd. kompr.imira utrobu, . suava caVIUIIl thoracis vukui

rebra prern:a medijalnoj strani.-- --~-:....... -

M. cremaster

ali dva riicl.a snopa iniinih niti, lateralnog i medijalnog.

Sastavljen je

Lat~alni; vei snopi;

dolazi do dO.o.jeg ruba m. ob.liquus intemusa, a medijalni, manji, dqialli. sa tulberculum pttbicuma, dakle ekstrapelvimo, ali nije
konsta.D.tan. Niti mu idu. na funiywlus spermaticus.

!nervira na ner.vlis genitofemoralis

... .
.
M. quadratus lumbonnn

Nalazi se u stranjem dijelu. abdomena.

. . J>olazi sa labium mtemuan cristae iJiacae i sa go.rnjeg ruba lig. iliolwnbaie,_ te se hvata: :i:ia donji ril'b dvanaestog rebra i na vrhove procesSIU:>
costariusa od prva etiri lunibaJ.n.a .kra1jeka.
.
.
.
.. M. quadiatus i~ inerv.i.ri,l.ju nervus interrostalis XII i rami
lUUlbailnog plexusa.

Ovaj mii vue d-vooaestO rebro prema dolje d naginje kimu, ili die
zdjelicu gor.e i latei-alno.

., ...

.. .

..

M. sacrococcygeus
'
.... :
.

ven~s

sakralnog
To

POlazi s pr~jeg lateralnog_dijela 4. i 5.

Jcraijeka i sa lig.
sacrospinale, -a hva.~a .se na donji kraj ossis coccyj9i.s. Hom6logan je fleksOru repa. Moe biti iiladomje:ten 'fibto:znim nit.irila.
je rudimentarni
mii re,p~
'
,,.

:. Trbuni m'iiLsu pokrlvem s vanjSke i unutranje strane,po jednom

tarikriin' fascijom, ali od svih tih fascija Ini errio spomenuti dvije. Jedna

179

.::.::

-.. .. ...

je. ona koja s va.njske strane :pokriVa.: m: abll.iqti.us abel., ex:temu.s; a druga
je ona koja s unutranje strane poki:iva m. transversus abdominis.-. Prva
. se zove fascia superjicialis abdominis, a pQkrivena je s vanjSike stranepotkonian tkivom. Druga se rove fascia transversalis, a pokrdvena. je s
unutranje strane peri-tonewmom. Izmeu peritoneuma .i fasciae -tra.nsversalis nalazi se jo i subperltanealno vezivno tkivo. Droge fascije izmeu pojedinih m'iia neemo posebno opisivati,. jer" nisu vanr
. Fascia superficialis.

abdi~~ :. .'.

Ovo je ujedno i fascia m. o~liqui :~~bdohi~is extenni u regiji pov:ie

umbilicusa je tanka, te prelazi u fasciju pecmralis. Ispod lllirnbilicusa je
deb.lja, te se odJi:kuje mnogim e"lastinim nitima, osobito u predjelu lineae
albae i u regio pubica, gdje prelazi u ligamentum fundiforme pen"is (sive
. clitoridis) i u tig. susp. penis (sive clitondis). U p.redjelu lineae albae .i na
Iig. inguinale je fascia sratena s trbunom aponeurozom. Na anulus inguinalisu nije sratena, nego 'tu prati funiculus spermaJticus kao fascia cremasterica i prelazi u tunicu dartos.
Fascla tran:Sversalfs
Fascia transversadis je tan-ka povie umbi.Ii=, a prema dolje postaje sve deibil.ja. P:rema gore se a:J.aStavlja u fasoiju koja pokriva donju sttanu
dijafragme (fascia diaphragmatica). Medijalno prelazi u onu s druge strane. Donjim rubom se hvata na tuberculum pubicum, pa .pecten ossis pubis, na .margo posterior IigameDJti inguinalis, Illa fasciu iJ.iacu, spil!lu iliacu
anterior superior i na labium internum cristae iliacae. LateraJ:no i d01-zal-
no prelazi u fasciju koja pokriva m. q~tus 11.llDlborum.
.
Onaj dio fasciae transvercsalis, koji se hvata na pecten ossiS pulbis i
ikoji zatvara dorzaLno onaj dio lacunae vasonmn koji se nalazi izmeu vemae femoralis i lig. lacunare (anulus femoralis) zove se septum femorale
(C!oqrueti).

Fascia tran\Wersa1is se vee i oko vasa fiiaca ex:tema za njihove zidove. Svojom vanjskom stranom fascia transversalis je u dodiru sa m.
transversus i sa stranjim listom vaginae rectusa, ali samo povrh li,neae arcuate Douglasi, a is,pod te linije je u direkitnom dodiru sa m. rectus abdontirlls.

Fascia transversalis bude izboena spu5i:anjem testisa, kojemu W .fascia speimatica interna.
-'-

U inguinak.oj .regiji pok~uje fascia trmwecyJ.jds jri'd;no os<).bito zadebajanje, to je ligamentw:n interfoveolare I:iesselbachi,' ri#va!Il. ta;II;:o' jer se
nalazi izmeu la.teralne i medijalne fossae. ingu.iJru,jaiS! ;S,?m -ligament ima
oba ruba konkavna, taJI;q da je u .sredini uzak, a:+!Jl ~jevima iri. Je<ian
kr.aj _mu je na lig. i.rig:J.I~e, a drugi do~~ ;g{
:-- :Q.9g. kraj~ .l.iJo,eae
Douglasi. Njegov Ja.terafui .111b Ogran.iava s m-:, , .. . ''hane ~ul~ .Jng.
profundus.
.
.
'
Fascia transversalis je na UD!ltranjoj, }j. na stranjoj strani pokrivena sa peritaneumom, ali dosta mlohavo, taiko da se moe veoma lako odmaknulli. od fascije .transversalis. T? je vano. zbog toga to.,. s!! 'iu.:. ~
uvui <mokrani .mj eh~ ako. se p<>vea., usJ.ijed nakupljanja' ~U-eih .koliina.
.
.
l80
.

. ':.:'

.,

..

.. :.... ,. ,.....

,...

:.

mokrace; koja je ztbog bilo kojeg 'lizroka spr:~jeooa tla istjee van. Taj
pr.ogtpr i=eu fa.Sciae transv.ersalis i peritaneuma, u koji se uvlai pun
mjehuT; zove se spatium praeperitoneale Retzii. Ovaj prostor je veoma vaan, jer nam omoguava da izvrimo pojedine pothvate na vesici urinatis,
ili na !Prestati; a da ne ulazimo u peritone<l!lnu uplj-inu, to je uvijek spojeno s i7:vjesnom opas:nou. Rez povie s'.mfize, kojim se d.oJazi na mokmni mjehUJr, .zpye :~eA~ctio alta.
U spatium ptaeperitap.eaJe Retzii se povie vesicae urinariae nalaze
i ne:ke Jcrvne ile, kao to su vasa epigastrJca. inf., a zatim vasa ~bilica
lia i UI!'ilchus kaji su oblit_ei-iuaH i preworili se u ligamente. Svi oni proizvaajli'~~habore . na Unll'brah}tjj str.aci prednjeg trJbUIIJ.Og zida, a iz..'ll.eJU tih
na;boni. illalazimo udubine. u. medijalnoj liniji nalazimo lig. umbilicale mediaDitDm koji proizvaa nabOr - plica umbilicalis mediana. Neto lateralno 10alazimo arteriju wnbilicalis odnosno lig. umbilicale laterale, koji proizvaa 10abor ptica umbrlicalis lateralis, a izmeu plicae umbi:lical1s me.di~ae i plicae umbllicalis J.a.teralis nalazimo udubinu foss~ supravesi-

caltS,

Jo lateralnije n-a.lazimo va:sa epigastrica inf., koja proizvaaju nabor - plicae epigastric(le, a i2'JII:ieu plicae umbilicalis lat. i plicae epigastri<;~e ;qa~azi_.se. udul:iima .-::- fossa ~nguinalis. Lateralno od plicae epigastricae nalazimo jo jednu udtiibinu - fossa inguimzlis lateralis: u fossa ingu1nal>is lateralis se nalazi anuhis ing.uin~s profundus.
Aponeuroze i vagina m. recti abdominis

Aponeuroie m. obl:iquus extemusa, internusa i m. transversusa abdomiaJJs ine ovojnicu m. rectus abdominisa.
. Aponeuroza m. obliquus abdomimis eksternusa protee se od pubisa do
processus xiphoideusa, a u medijalnoj liniji se ukrtaju niti jedne i druge
aponeuroze inei lineu albu. Ova aporieuroza lei is:pred m. rectus abdomini.sa i pripada prednjem Ustu njegove ovojnice.

Apaneuroza m. dbliquus abdommis in temusa se na lateralnom ruibu

rectusa dijeli u dva lista od kojih jedan ide ispred reotusa, te ini prednji list njegove ovoj~ice, a drugi iza rectusa i ini stranji 1iSII: njegove
ovojlnice. Na gornjem kraju predri.Ji list prestaje u visini devetog rebra.
Ta granica se naziva linea arcU(lta sup. (Toldi). Zbog roga prednji list see
samo- do te linije povie tog mjesta se prednji list OIVojii!ice sastoj:i samo
od aponeuroze m. obliqwus a:bdominis externusa. Budui, :pak, da se ovojnica .re.Otusa tu sastoji samo iz Jedine aponeuroze, veO!ll\a je ta1n:ka, te je
vadja opremo istki kod seciranja. Na donjem .kraju precLnji list ide SIVe
do simfize, a.U .~to stram.ji see samo do linea arcuata iizferior Douglasi,
tJ. neto is.pod 'fiu!Pka. Ispod te linije i stranji list !Pi:elaii na prednju strallll m. rectusa .te ini: .c:Uo prednjeg lista ovojnice rectusa. Dakle, oba lista
aponeiiroze su j~:;ilkp ;c{,lugi, samo to je prednji list pamalmut prema dolje, a stranji :Pi~~; 'ai;t~.
I. apon.euioii{
sudjeluje u
Iiilleae a:lbae.
ApO-neuroza m. t>rnnsversusa abdominis lei na stranjoj strani m. reetusa i &ii .~ti:-afuji list njegov~ . ovojiilice, a!li samo do lineae Douglasi; ispod te linije i ana prelazi na pr~nju stranu m. rectusa i ini prediilji list
ovojllloke reotusa koji je. zbOg toga u donjem dijelu veoma. zadeblj31ll. Niti
se; naime, .ukrtaju u 1inei albi, tJ~ u inedijalnoj liniji i' prelaze na vanjsku

i~~'usa:

grai

181
.:.,

~,

..

stnmu. PJ:ema tome, rcotus. je is?od. lin~~~ Douglasi na strafu.joj stra:oi, .}>Okriven. s~o-fa$Cijom transversalis koja je tu odebJ:jarta. .
.
.Prednji tist ovoj.nice je usko v:ezan .. ,sa. jntersectiones m. reetusa.
Na stranjoj strani ne!)J.a_ interseJ,cci)a.
.

. . IZmeu stranjeg lista5>v.Ojnice re6tUsa i on. recrusa lee ar,tecia epigastrica inferior .i ar.t. epiga.s-trica superio:r,. koje m.euwboo anastom":oziraju.
Lfnea

~ba

Linea alba se protee kao bijela piilga. od processus xiphoildeusa do

s.Ymphysis pubica imleu dva rectusa. Prema dQ]_je se proiruje sve do ne~to ispod Ull1biliousa .gdje je irOka do 3 ati:t,
:zatim se na!do suzi i dobije debljinu od 3 do 4 mm. Liiiea a.I~a je. sastavljena o fi~ro:mih vlabna, koia se u medijalnoj liniji ukrtaju, a pripadaju aponeuroiama trbu'lrih miia. Posjeduje, meulfun, linea alba i. svoje vlastite niti ..Od kojih
IIleke odll1Z~. sa procesS'Us xiiJ)hoi<ieusa, a: .neke
silnlfu!e. Orie ~6)~ idu sa .
.sirnfue dijele se na prenje i stranje. Prednje idu sa simf!izid,Srpred tetive m. rectusa inei &nop u obliik.ti trokuta, a penju se prema: gore i. ulaze u lineu albu na njezinom predili)l!!ln rubu: Stia.rije nti, takoer, ine
snop u formi trokuta sa"l)azom prema: dtilje; bo .t prednje, sarma "odlaie
-~ _te!i~e. pi. !!~Qrnsa. Neto. 5:u .brojnije -nego. predD.je, a ulaze .ria suranji
:i:ub lineae albae. Nazvane su aminiculum littede albae:

Linea alba vana je zbog. toga to pasjeduje veD.ma malo krvnih ila
i nerava, tako da moemo bez potekoca J:eza:ti i ()tvarati irbUI.nu ~1.1-?ljtnu.
Meutim, dogaa Se, .osob~ro kod ena koj~: ~u~. v.ie puta raale, da
linea adba Sllabi i proiri se, a musculi :redi aib~nWUs' se razmaknu (diastatis mril. rect.) ..To se ne vidi kod pacijenata 4,>k le~; ali a:ko' se paciiet1>t
pridigne gornjl'll dijelOIIll .tijela; pa. mu
n(!::io..l:U
pritiSne na lineu
a!l::tu, ruka e ui duboko. ti trbunu upljinu dok .e sa stra:na -hiti nategnuti rectusi. Zbog .. toga' :iiioe lmea alba da popusti,: 16 se operi.ril siino
kao k-Od wnbi.likalne hernije,. to e:!no kasri.ije opisivati kod opiSivanja
hernija.

a.

sa

rlike
a

Um"bllicus.
Umbllicus predstavlja u feta!Jlio1D ivotu otVor kUda ;prolaze arteriae
i vena Ull1bilicalis i aJ.antois. U stan.ovit'911ri stadiju fe~og ivota prolazi

kroz umbilicus petlja crijeva, iroia je obavi.ieriii, p~rit~tieumom. !'Teina tome, to je jedna normalna ~oloka hemija. <kna). (Hernijom 11azi<Vam~
jedan dio sadraja. trbune upljine koji stri pteina vani obavijen peritoneumom.) Zbog roga valja dobro. paZiti kod pQirqaja da .Ji je pu.pani trak
IIlOrrnalan ili se u. njemu. jo nalaZi ostata.k d;ijeV,a:c;iPoslije rodenja na
mjestu gdje je bio pupani :trak nalazimo oiljno''>t:lciv,6. Onneeno je .ie4nim lijebom oko Jcoieg se die jedan kruni. nabor koe;: anulus itmbilioa:
lis. Na mjestu umbiiicusa: se, ne ukrtaju niti. miinili aponeuroza nego
zaobilaze to mjesto, tako da oa. t'()m mjeStu ruje rid a:b.damena yrst ~o
na drugim mjestima linooe. aib?e. Usiijed toga ..tu lako inoe d~i do her-

niae(herniaumb_ilicalis).:_,-;

..

:<, ... : ,.. . ,,,_, . . ,...

..

' :~,. . _::::':i:Jg/~~~!n'~ie ~!l#Partt.

vrpca

Lig. ingUinale je te.!:iyna.

nategiiuta, ~u spinae iliacae ant.
sup. i t:Ubercul1.1lli1 pubi.Cuma. Sastoji se :ugla.V!Jiom. od vla;k:ana ap~is

'182

:muscUli abdomims extemi; a posjeduje :i. neto sariiootalnih niti. Razlikujemo na. njemu prednji i stranji rub. i gornju i donju plohu.
.
,Na ,prednji rob se hvata. aponeuroza- m. obliqui extemi koja . dolazi
odozgD i.fascia.lata koja d!Ylazi sa donje storane.
Na stramjem ru'bu se hvatta fa:scia traJDSversaUs.
'.:Gornja .ploha 1ig3anenta je iaterallilo zauzeta potlazi-tem m. obliquu:s
.interniisa i m. :transversusa; a: medija!lno. je .slobodna .Donja ploha je laternln.o spojema sa fuscia iliaca koja pokriva m. i.liopsoas, a medijalno je slobodna i ograniuje lacoou .vasiYIUm.

'Na rp.edijalnom kraju ligamenta neke niti idu prema natrag i neto
dolje te se hvata jeu na pecten os sis pU.bis, to je ligamentum lacunare Gimbernati. Ligamerrttim laciJiJ.ilre svoj.ili:i latera1n.im rubom ini medija4J.u granicu imulus femoralisa.
.
.
Fascia ili<~,<:a, koja jl< spOjena sa lacterailnim dijclom donje s1Jrane. li
gamootuiin 'ing!l-iria.Ie, ostavlja ligamernt, ide dolje i neto natrag. te se hvata na emi.nenciju iliopectirteu. Taj dio koji je razapet izmeu em.inentiae
i Ug3.m.enta zove se . arcus iJ.iopectineus, a dijeli otvor. Jroji je omeen sa
ilig. .inguina.J.e. na, dva dijela: medij alni
lacuna, vaso rum i lateralrii -

lacuiza muscutorum.

CANALIS iNGUINALIS

-To 'je kanali.. ~z .koji kod mukaraca prolazi funiculus spermaticus,

a kod ene ligamentutn }eres uterL Ide u smjeru od gore, late.raJno i natrag :P:r~nia dolje, iill~jaiaio' i n<!lPrljed. .
,Railiko.jeriio .kod .njega: dva otvora, anulus inguinalis superficialis i

anuttis)nguinalis proftt.ndu$.

Anutus iitguinalis superficialis je onteen s dva snopa tet!ivnih niti apon~te in. obliqu~ extcinusa, a to su crus mediale i crus lateraJ.e..

Ci-us mediale se hvata na simfiZu gdje mu se niti ukrtavaju s onima

s druge strane; a. crus 'Ia:tera.J.e sVrava. na tubercuhim pubicum. Izmeu
njih ()$;taj e pro(:jep. s medijalne &frane .je aarulus om.een sa lig. refle.xum
(Collesz) koji j(~ dio mti i:ig. :i'Ilgiuinale, a ide iza crus media:le.

.
Sa lig. ~e idiu m.ti hoiizoo.tamo te vezuju c:rUs latera:le: i
m~ate ,i . Umimjuju,. pr0cjej> iini.eu njili; .to
fibrae intercruraJ.es. Supkuta,riom. in~om pi:Stenu .odgovara na unutranjoj strani t11bunog zi-

ru

da fossa.lnguinqliS itzedialts.

Ahuius inguinali. . profuiulus .. se ~a;lati na cunutrao.joj strani iicia ah

domena,. u pni.:ljeht'fl?s'sa inguinillis lateraJ.is i to oko 1,5 em [atera.J.no i
gore <>i;1 ainUJJ?s::~?J_is s'tlipeificili~ a nije ni-ta di:u",ao nego .otvor .u fasciji tJ:ainSVersalis; Irila oblik eliptinog ptvora; kojemuje lall:eorafui rub slabo, a- medijaihrl. rub yeoma dobro izraen. Medija.J.ni rub otvora

ini

late-

)."aliii: rub lig, .. interfoviolare ..Hesselbt.ii::hi:- Na stranjoj . stnmi lig. mterfove-

olare se liaJ.azi..art i:l,piga$-triea inferior.

: . ,
d.va 5P01Tienutii omra O<fuos.no prstena (alllrilus mg: supermciaus et pn:ifundus) imamo jo jedan koji se oa!lazi imJeu njih. To je
anutus inguinaliS . intenrledius, analazi se ondje gdje se funieuil.us pod'Vlai
podm.obliqt!-Us .abi:!. inf?,mus..Taj prsten je-omeen jo sa-lig. inguinale
Potiparti i sq. Ug. reflexuin (Coliesi);
. " . ,-"

..

:.' dsw ova:

183

Pnid!llj zid canarlis irtguma!lisa 1~e aipOileur'OZa m. obliqu'lli. extemus i

snopovi .ionternusa abdOII.lUcis, a stranji zid ini samo fascia trans
versalis. Vie medijalno, pojaava stranji zid :i fab; inguinalis, .koja nije
nita drugo nego Iateraltna tetiva m. rectusa, koja se hvata na ;pecten ossi>
pubis.
..
.
..
Izmeu falx inguina!lis i lig . .ilnterfoveolare nalazi se jedno s'labo uw
eno mjesto, koje odgovara anulus SlJIPerfici~~u ..te... ~11 moe nas>tati hemia
i to f!ernia directa. . Ako, .pak, h~mia ide m1y.ffiSSa .illguinalis lat., pa kroz
canalis mguinalis, ona je Ito herriia ol.Jl~f!UO..
l!lliini

........

Koji put se na stranjem zidu i}akzi,' m?Ji :mii m . . interfoveolaris,

ikoji dolazi od m. transversus abdominf,Sa. Dug je oko 5 eni, a sputa se sa
medijalnog ruba anulusa inguinaiisa, ;pojaava stramj~ zid inginuaJnog kanala, a vee se za periost ramus superior ossis pubis. On dijelom sroji na
stranjoj strani .igamenta, a dijelom ba iza <mog slabo rezistentmog mjesta

fossa inguinalis medialis.

Prema tame, a.k:o je on razvijen, ne moe

tako lako. .

doi

do hertriae directae

Reldi SlilO ve da je hernija jedan dio sadraja l.IJ!JrObe koji stri izvan
u'trobne upljine, a ovijen je peritoneumom. Hernije mogu nastati na mnogim mjestima, tako da imamo :razne vrste istih .kao .n:pr. hernia diap~
tica (kroz Larreyev m Boch.da!leko\' otvor), hemia obtruratoria (kroz foramen
. ~bturatum), lumbalis (kroz trigonum Petiti), ischiadica (kroz diapbragm.u
pelvis), umbilicalis (kroz umbilicus), retroperi.tol!ealis, .koje nastaju na raznim mjestima u trbunoj upljini i herniae inguinales et femorales.. .
Od svih ovili su :najvanije hemiae i.ngumales, femo.raies;' umbilicales
et obtnrratoriae, te emo se .na njih jo posebno osvrnuti, a osobLto :na
herniae inguinaies.
H ernia inguinalis. - Kad govorimo o inguina!.nim hernijama, moramo
:m1ati da ima dvije vrste .inguinal.nih hem:tia. Jedna je hernia inguinalis directa, a druga. je hernia inguinali.s obliqua. I jedna i druga iZlaze kroz anulus
inguinalis. superficia.iis ali im je smjer od .kurla dolaze razliit.
..
. Hernia inguinalis directa je.'ooa koja prolazi izmeu plicae wnbiticalis
lateralis i plicae epigastricae kroz fossa inguinalis medialis, a moe .koji pUlt
.i izmeu plicae umbicalis medianae i plicae 'UllllhiJJ.i.caJis lateralis, ali veoma
rijetko. Ova zadnja, herni:ja se zo:ve hernia supravesicalis, jer prolaii ki'oz

lfossa suptavesicalis.
.
Hernia ingu,inalis obliqua je ona kpja pfdl.a,zi kroz foss,a i~111alis late:ralis, tj . .kroz anulus inguinalis. profundtis, zatian. prolati kroz ttaJv okaruiJ., te
izlazi na anulus iguil,iidis Sllperfidalis.
'

Razlika j~ ~~u jedne i druge hen~ij~),;u.. !:tg~!Qi~ma koje dobiju izaavi .kroz t!rbuni zid. Hernia ing. directa ifiii1 '~i5 1'peP,tonetim ifasciju
transvers;ilis koj~ se istegne, .a })emia ing. obUquaima sve .o:vojnice kao d
. funiculus spermaticus. .. .
.. .
, .. , . ,
.
.
Kod ovih hemija moemo. je razl~ti herniae ccwgenitae i he'rniae
ilcquisitae. Hel1Ilia ddrecta je uvije~ i b,ernia acquisita {$~e~a)~ a .hem.i.a
obliqua moe biti acquisita (steena) i oongenita (priroena)::. .
. .

184
.-,::.......

~,

. .;. ..

-:,._,,.:

.,... _.:

.,;i',:. .

. . .. Hernia congenita se nalazi ooda kad p.Foce~sus vaginalis peritonei ne

obl1terira, .te je uv.ije.k u kontaktU s testisom: Ako je,-pak; ,processus vaginalis
peritonei ob).iterirao; moemo imati hemia obliqua acquis~ta, aH tada hernijska vrea nije u kO'Illtaktu sa testisom. .
.

..
H ernia femoralis je ona hemia koja ne polazi powe lig. i:nguina:J.e Pouparti, nego isJP()d njega kroz cana:lis femoraliis. Taj canalis f-emoralis zaspoinje unutraMijii:t.L.ottqrom, k-oji se zove anulus fernora!l.is, a uwrava na
bedru ispod :k((fhiiirtjim otvorom ~ fll$ciji lati, koji se wve hiatus saphenus. Ta se hemia jzvana ,opaa ~ao .izboenje u predjelu hiatus saphenus.
Ova hernija dolazi ee .k.o<l ena nego kod mukaraca.

'iiernia utnpilica}~. pdStQji, :kako smo ve spomenuli, .u fetalnom irotu

kao norma1na'fiziol69ka hernija, ali moe ona ostati i kaSnije ili moe kasriije u ivotu nastati. Kod novoroeneta .dolazi dosta esto ova hemija
21bog toga to tu jo :nije sve,_koll!Solidirano. Sprijeda srno ve v-idjeli kako je
graen umbilicus. Tada, a.ko .dijete kalje, poveava se intraabdomilnalni tlak,
proiri se umbili.C:us i nastaje ~ernija. Isto tako nastaje hernia umbilicalis
kod ena koje su vie puta :raaJ.e, pa su 5e :bido'li abdomena rastegnuli i
nisu 'Vie onako rezistentni kao u nor.malni.l;,U prilikama.
. . Ovdje emo ~menuti" herniju obturatoriju, 'koja prolazi kroz canalis
obiuratarius. Ona izae van, te ide izm<>,u m. obtur.awrius e:x:ternus i m.
pecti.neus. Pomamo je .po izvjesnim sirnptoonirna, od kojih je najvaniji
sriie'tm.ja u inewaciji n. obturatoriusa.

Kad smo opisali gJavn.e vrste kemija, osvrnut emo se i na metode !~je
enja ovili her.nija. Jedina vrst11 lijeenja koja se kod ovih hem.ija moe s
uspjehom primijeniti je operativno l-ijeenje. Meutian, tu imamo raznih me<toda po kojima se mogu izvriti operath"'li pothvat-i. Osvrnut emo se naj-prije na i!nguinalne hemije kao najee i najvanije.
Za Iijeeztje ingui.nai1nih hemija imamo nekoiiko aperart:i'Wlih metoda,
ali :kOd svake od njih je glai\!Thi .moment operacije pojaa'Vanje stram.jeg
zida ino.ouima;lnog kanala, za koji znamo da je veoma slaib (fa:scia transversalis).'
I. Na]jpovnatija je Bassiniet.a 1netoda operiranja ion.guina-Lne hemije.
Pojaava se, kako smo ve spomenuli, stralllj.i zid i.ng,uina'lnog kanala i to
na ia~ .prednjeg. To se radi na taj nain da se odree m. obliquus interIl!US od P.oupartoVe sveze pa se podvue iza funiculus spermaticusa i o.pet
zaije za Poupartov:u svezu. Time je m. obliquus i:nternus postao dio stranjeg zida i!O.ogu,jnalm.og kanala.
. Il. Koji put je, medu:tim, situacija neto promijenjena. M. obliquus
abd. inrt:ernu:s moe biti smjeten dosta viso1co te je veoma teko "p0dvui
inMinus i .p1iiti !la, lig. Pouparti. Tu nam dolazi u pomo hipertrofija
m. cremaster.a. Kod hernije ima, naime, m. cremasier. zadau da nosi cijelu
hernijskti \>-reicu i zbog toga hlperbrofira. I sad ako je m. i:n.temus ~labije
;razvijen, mi ga, qdijelinl:o od Poupal'tove sveze, zatim tU/po ispreparkamo ni.
crema5ter od~;fi:Wi~H1~\~\"Permaticusa pazei dobro da ovog zadnjeg ne ozlijedimo. Podwemo izahoga i jedan j drugi Untemus i crernaster) iza funiculusa, saijern:o m. cremaster prema gare za .dOI)ji rub m. internusa, a
prem.a .dolje ;za lig. im.guinaJ.e ll'Qupa.rti .Ovo je operacija po Bren11eru. .
Ilt Ima meutim. sl'l.lajeva kad je m. internus ta:ko visoko postavJ.jen
da ne dolazi u obzir ni B~nnerova metoda. Tada upotrebljavamo operaciju
po Hackenbruchu. Ta se metoda sastoji u tome da
razree a.poneuroza

se

185

~------~--------

---

-----

m. externu.s~ ~to povie ..iig-.Pou,par.tUe: se> podvue ,iza funicti.J.usa .ta>ko

da ini stranji .ritb..kanaJ.a, a danji' dio. aj:x)neuroze c;!Xternusa, koji je' os-tao
'UZ PoU!partoVU .sVezu,"preba~i se. ispred _~iCulusa i: zaije za aponeur<xw
koja sad tni s1'r'a7Jnji zid inguinablog kanaJ.a:, Turne. smo dooilli .ru>vi ing:vinalni .k:aalalkome je-i fProdnJd.i stranji.zig ~en Od avanem<>Ze externooa.
Sad emo ;pogledati i P,a:r. naina kojima se lijei femora!lrut. hernija.
I. Ree se ..t.M.jek medija1no od ~einijske v!ree i to lig. Iacu.nare Gi!mbernati, .ali .tu treba dobro paziti d~ sene oZlijedi ana51o.moza izmeu. rami
pubici art.. epigasmcae interior i art obturatoriae koja (anamomoza) 'Se
nalazi na dorza1aloj strani ligamenta; a ti .lciru.r'gjH je poznata kao corona
mortis. Kad. se tim reZ31hjem .proiri . otvoi, pQ.v:riiti se liernijs:ka vreica
unuti:a i sad treba uvrstiti-to mjesto. To se. Vr,i tal;:o da se sVilom pritegne Iig. inguinaJe :uz Cooperovu svezu i tako se. stisne .otv<)r aiiulus femoralis.
Tu valja dobro paziti, da. se ne pritiSnu arteria i .vena femo~ ,.koje tu
.prolaze. :.. . . . ..
. . . . : .
.:. i. . , . .;. .
.
.II. Drugi nainje. istd kao i prvi, samo mjestO da selig: ~e svi~
lom pri tee uz. Cooperovu sveiit, .Pribije .s~ niilim avUima vrSto ..uz kost.
III. Trei nain uv.rivanja anillus .f.en:~.o!1ilisa. je sliji!'dei. OdHjepi
se jedna ploica Od m. :peqt~ne~, pa :se ta.. zayroe p roma gore i pruije uz
li~..ing~e Potr,Parti. Tim~ ~.<>_.!!ob~!i ~i~_i;J;i J&Jggp!l~. i .t9~ j~ .u~jel,c
DaJSJ.gUtniJe.

..

" :.. . .

,: .

. ... ,. .

. .. . .

. .

IV. Po etvrtoj metodi se odbije od os pUb.is ki:mlaid.i kosti s' periostQm.

te ga se .priklopi prema gOte taik.o da dooijeino kOtam. polcl.opac. .
Kod .svih metoda mi pravimo rez )s!?M ingujJ:l~e. sveze na mjestu
koje odgovara hiatus saphenusu, ali ima je~ D1~~ kojom:~d.en10 povie
in~ sveze.
:

.
V.
metoda PO Z~ckerkimdlu . .je zaiptat.:;,'_)jdssi:,;ijeti~~ metoda primijenjena kod. femoralne h~rnije. Slui. veama dobro. Qn.cia ~a4.. i-t< ~ini
mna ii::tguina1na i fem.oraJna. hernija. Kod :ove mit<l,de postll~Panno na slijedei nain: .o$'eemo. mte~us od Poupa.rtox~ sveze; pt~baciino . ga .iza funiculusa, poto ~o pavra~ili hernijske vreice .unutra i saijemo int~rnus
~na li~ ~~<J.17 ~oup~! m.ego. na Cooperov:U svei:u. Time. s.ino zatvorili
1 aoo.lus .mgtl:!naliS 1 anulus femo/abs. ..
....

.
. Ovdje em~. se jo ~~ti i na uffi.bilika!nu hemija Budtii da tu
.imamo . jedno slabo J;"ezisten:tno mjest9, mi tp: m(>rairru) uvrstiti. Najbolje
. emo llliiniti to 'tako da stvorimo .miini zid, koja je uvijek najsigurniji.
To nam je ovdje mogue jer. moeiino mooiiizi~: rec;tuse. Otvo,rimo . ovojnice rectilsa jedlirog i drugog, zatim ~stz'aiii.riio he,qilj~iru. 'Vreu, I izreemo
pupak. Sada se Sije ~ to najprije s-t!Unji li.s,t ovojnic.e r~ctris11 u poprenom
smjeru, Zatim se primahlu reotusi, te im:'~.'.rti.J.'bQVi saiju u okomitom
sp1jeni. Iza .toga se ije.pr~ji list. ovojx;ii~:.~~t;'.~. pQpre9nrim Sm.jeru.
>Savovi, .naime,. ne smiju bi#. u:. jecL"'ltun smjeru;
~. ril:ora.ju ~ti da
se
istegiiU,.
'' . .
..
. '
.. .
. .. . .. . .. . .
. . . ....

Ova

nego

ne

Sad, kad~ :SVe ovo prom6trili, .osvriritl ein~ ~dQ jednQ!n:Pa:_~taw

hnabroHt. emo ii.J.ojeve na koje,' en::t<>' nai6i ipri se'.!!:ciii..

;
Prije'fi.ego :to pre4emo ma to; o~it ezito,idwje '<iOsta;:Vake take
~oje slUe osobito. Zifpretragu kod appendicitisiL 'To su Mac::.Btiriieyeva ta
:ka i. La:nzova takanMac-Burneyeva taka se_ nalazi, na ~vini pu,ta izmeu
utnbilicusa i iSpinae iliacaeB!!l;t.. $Up.,. a Lanzova .taka se. nil!Iarl pa spojnioi
,koja spaja d'v!ije:Spmae .i.iiace ant. sup. i to:: na mjestU gdje, se ,Q:va ..k:ria s

Oviti iregij<U

'186

okomitiin produenjem miinedip.ije m; obHquusa abd .. externusa (tj. linije

u .kojoj miine niti Ill .obliqul.!$. .al?<L extemusa. prelaze u aponeurozu...
.
Kad u ingui111alnoJ regiji kirieino .kou -i potkono tkivo, nai emo
fascijlU supernoialis abdamilnis. Kad skinemo fasciju
miinJh niti, morame .skalpelom rezati u ID.jib.ov,om: smjeru da ih ne presijee.mo. Tu vidi~
mo, t~oer, iligamentum. il:iguina.e Pouparti, zatdm funicudus spermaticus,
koji tclaZi kroz anulus. fuiu.inalis superficia.is i ulazi u scrotwn. Najprije
i:zlvuenio neto fu:niculus iz skrotuma i omeimo inguiJDalni otvor pril!Cazavi crus ..mediale, crus .Iaterale et fihrae iintercr.urales, Sada odreemo apo. neur.ozu e.J~;temusa oo P.oupar:tove sveze, ~refui 3--4 mm povie nje, aJi taJro
da crus laterale os-tane u vezi sa tu:bercullum pubicum. Isro l:a'ko O'dree.mo
i miine niti, a:i.i otb je III1ogue J:atera!l.nije, te itav mii zavrnem.o na
medija:J.hu stralllu. Sad imamo pred sobom m. obliquus a:bdominis int.e.rnus
sa fasoijam ..Tu vidimo uje-dru> i an:ulus inguinalis im.Jtel1!Uedius. Ois'l:imo
m. ob1iquus abdominis .interous, te i njega 'kao i .externus odree.mo od
Poupatove . SVeZe, a zrutNQ. i. na lateralnoj straru, te ga zawnemo pre:ma
medijahloj. ~ad imaem.o. pred: sobOm. m, transverS.Us .abd~is. Njega,
takoer, ooisti.mo od fascije. Tu v:idiino lililiju Spigeli u kojoj miine niti
prelaze u aponeurozu. Sada. vie ne prepari-ramo .dalje nego rprelazimo na
otvaranje:; ovojnice reciiUSa..
.
.

III.

...

LENI .MI~I
l

Lene miie

dijelimo u dva glavna dijela: povl"ni i duboki sl{)j. Svaki od tih ,slojeva dijeilim:o t(dvije grupe.
. U povrnom_ sloju:.. irrula:no: l) miie koj4wa s~ jeda:n kraj hvata na
kosti ran:nen.og obnica i gornjeg eksrt:remiteta i 2) miie kojima se jedam
kraj hvata na rebra.

. .
U dubokom slojU .imamo: l) dugake miie
2) kratke mi:ie.
.

:l

,.

Uprvu grupu d~bokog sloja spadaju:

m. tra:pezius, m. latisS:imus don;i, m. rhorn:boideus

pulae.

m. Ievllltor sca-

u drugu grupu spadaju:

m.; serratus pOsterior .~pr i. m. serratllii posterlor. inferior.
U prtiu grupU. dubo kb g sloja ~padaju':
m. spltm..ius, m. -!;acrospinaiis, m_: spinalis m. traJUSVersos.pi.na-lis.
-u ii.rugu grupu dubokog slojti.spadaju:
mm. levat6res coStaium,'-mm. interspi.nales, mm. :ntertramsversar.U, m.
sacrocoecygeus dorsalis; a:il.. rectus capitis posterior maior, m. rectus capitis
!pOSterior mi.nor, m. obliquus: capitis .. superior .i m: obliquus capi.tis inferior.
..
;'i . . : : .

.
.

Najpovrniji. je IDISlC ileda, poiaZi. sa medija.hie tre;;me Iinae noohae

'sll!peiior, sa protuberailtiae :occ~pitalis ex~mae, sa .Ug. nuohae, sa processusa spinosusa sednwg cervikamog i svi htorakalnih :k.raljealka. i sa 1lig. SU!pra,187

..

.::
.

..:

... ,

:.

':.

..

:~

..

'.:

spinale, Niti mu konvel'giraju prema xamenu te se hvataju na latera1nu

treinu stranjeg ruba cllivicll!lae, na medijalni rwb acrOI!II.iona i na stranji
rub spi-nae scapulae. S okcipitalne kosti, sa zadnjih cel1Viskalnih kra:ljeaka .
sa prvih i za<laljih torak~Lnih kraljeaka polazi .. m. trapezi'I.IS pomou a~
neuroze, a tako isto i na medija;lnoirn kraju spilllae !Sci!,pu.!ae SIVJI"a.va s apo..
neurozom, inae je na drugim mjestima mesnat.
.
.
!nerviraju ga lllervus accesorius i Ogrii'll).~i,pl~a cervka:J.isa (1-4).
GornJi dio tra~peziusa die rame i \i:i.i,AA-'ga cprema .natrag i medijalno;
srednji dio vue prema natrag i medijalno; donji dio vue rame prema natra,g i medijaJm.o i sputa ga. Osim t-qga, m. trapezius ekstendira glaivu ili je
rotira okreui Ilice na Jcontradateralatu.stnmu.
: . ..
.
2. M. Iatl$slmus dorsi

Pal.azi sa stranjeg (povrIIlog) lista torakooumbadne aponeuroze koja

ide sa processus spinosi zadnJih est torakalnih .k!raljeaJka, sa processus
spinosi svih lumbalnih, sa Iig. SUtpraspinale, sa oristae sacralis medianae i sa
.stranje treine labii ~terni cristae ifiacae, Osim toga :polazi miinim sno.piima sa tra Hi etiri zadnja z:ebra. Niti mu konvergiraju prema axi:hli, P.reJaze u krntku tetivu koja se, proavi medija)no od hwnerusa, hvata. na crista tuberculi minoris.
Tetiva se prije hvatita zavine oko svoje osi tako da .njezim -donji rob
doe gore, a gornji dolje.
Sa angultisa scapwae mferior poJ~ esto jedan miim.i snopi koj.i se
spoji sa m. la.tissimus dorsi.
.
Prednij rub m. latissimus i strablji rub m. obliquusa extemusa sa
cristae iHacae zatvaraju trou~asti prostor nazvan - trigonum lum!Xile Petiti, koji moe nestaJti ako su miii . j8ko razvijeni i proiJ;eni vie negu
norma-lno.

M. Ia1issimus dorsi je iner.V.iran od nen'USa thoracodorsalisa.

M. latissimus vue Jmri:ter.us dolje, natrag i. roti-ra ga prema unutra Hi
podie tnllp i rebra. Ako je ruka abducirana, on je adducira.
Koji put emo nai jedan veziv.n.i ili miini snopi koji .ide od lateralnog ru;ba latissimusa kroz axillu .na stranju stranu tetive m. pectoralisa
maiora. To Je Langerov pazuni (axilarni) luk. (Langerscher Aohselbogen).
Lnerviran je od neliVii thoracad.es anteriores,_ a nalazi se ;n,orm:al100 kod nekih
iYotinja kao :n~pr. kod make. On je vjerovatno ostatak kone poprenopru
gaste mus:ku:la:ture, tzv. panicuillusa camosus, koji je kod ivotinja razvijen
na itavoj .trotllnoj_ ali i :na le~oj sbrani.
. .
.

Sa tetive ili
samog miioog tro~ polazi koji put tetivni ili mesnati
snop, koji ide po m. bicepsu ;te se h"v.a:ta ~li na _epi.condylul>u mediali-su Hi
na olecra:nonu. Ovaj snopi se ZQ:ve rri~culus dorsoepitrochleq.ris.

sa

Nalazj se ispod .trapeziusa..,.Polazi s donjeg dijela lig. nuchae, sa processus spinosi estog i sedinog cer'vilkalnog i prva etiri tora.lcal:na kraljeka i
sa lig. supraspi.naJe:, Ide .]roso dolje i lateraJ.no se hvart:a na margo medialis
scapulae (uz m; setntus,ant.), ostavlj~jui slodnim sazn.o jedan "mali dio
u b.lizilll.i anguilusa superiora.
_. ..

188

'.:. ~

... :.

..

.~

M. .rhOilllboideus je obino podijeljen u dva dijela: jedan koji ocllitzi sa

c:,ervikalnih k.raljeaka ~ m. rhomboideus minor - i drugi koji pol~i sa
torrukalnih -in; rhomboideus maior.

M:. ~hoinboi&us vue 'scapu:lu

gore i meija:Ino.'
ga n.
dorsalis scapulae. NjegoV' anta.gOni.st je m. seratus anter.ior.

p;;.em.a

Inilr.vlra

4. M. Ievator scapulae

'.

pOilazi. od tubercula pos1;~riora processusa -t:ransversusa pl"Va eriri cervikalna .kiAijeka tethminn khijevima, a hvruta se na angu!Jusu superioru
scapulae i' na slol:Jodci dio vertebralnog ~ba -iste.
M. Ievat'Or sca.pulae die angtclus superiOr scaJpUiae gore i medijalne,
ili nagllije cel"Vikalni dio kime ~a svoju stranu.
!nerviraju ga n. dorsalis sca.pulae i ogranci pleXAIS oervi.calisa..
S. M. serratus posterlor !sUperior

.p<Jlazi tankom apo:neurozom s dcmjeg dijela lig. nuchae, sa processusa

spinosusa dva za-dnja cervillka1na i dva prva .torakalna kraljeka i -sa lig.
supraspi.nale. Niti' mu idu prema dolje i lateralno, te se sa etiri snopa
hvataju :i:J.a vanjsku s!Jranu drugog, treeg, et!vrtog i petog rebra la<teraJmo
od a.ngulusa.
Ine:r.v.iraju ga ner:vi in<tercostales. Die rebra (.inspirator).
6. M. serntus posterlor oinferlor
Polazi t:mkom apo:neurozorri sa stranjeg (povrnog) lista torakolU'Illbalne aponeuroze u visini processus s;pinosi dva zadnja to.ra!kalna i dva do
<tri prva lUIIlll>alna kraljeka, te se penje. gore i lateramo i sa etiri iroka
zupca se hvata na donji rub i vanjsku stranu etiri zadnja rebra. (ispod
hvatita m. hongissimusa).
!nerviraju ga nervi intercostales. Sputa IJ.'elbra (expirator).

\j) M. splenlus
Nalazi se ispod dosarl opisivanih miia u predjelu glave i vrata tako
da imamo kod njega dva -dijela: a) m. splenius caQJitis i b) ni~ splenius ce:rW.cis.

Q)

M. splenius capitis

Polazi sa dVlj~:4~J~ftr~ ligamentvma nuchae i sa proCessus -spinosi

sedmog cervika!lalo{F r trl pi:-va torakalna Kralejka. Ide gore i lateralno, a
hvata se. kratkom tetivom na 'Va1Iljsku polov.ilnu lineae nuchae superior i .na
proce5sus mastoideus.
.
Ine~ju ga ntmi dorsaJ.es ne:rvorulm. cerv'i.calium. Sam jedan m. splenius capitis naginje. glavu na .svoju strain'il i. neto je rotira. Desni i -lijevi
skupa ekstendiraju glavu.

189

-~~-------------~

(~ M. spl~1fiils e~~_ <

processus . ~~~i.. tr~ . ~tv.r.t~;' petog. i ~og . tor.aka'lnog
.'

. Polazt s
.kraljeka. Ide prema gore z lat~raJnO, re se hvata sa tri S'IlOipa na tubercula
posterJora pr<>cessusa transversusa prva . tri cervika:l:t:J.a . lm'aJ.je~.
!nerviraju :ga rami dor53.1es neivorum cervicallum:

Naginje cervik.alni dio kirile ~a .svoju stranu: desni i lijevi skupa ekstendiraju >taj dio kime.
' .
.

8. M. sacr<>spirialis

l'osta'"ljen je u vertebraino] brazdi i:limeu pred!njeg i stricimje'g lista

torakolumbalne aponeuro;;;e. Ovaj mii polazi sa processus spmosi ltimba.lnih .kralje~, sa. cristae sacrali~ medianae i sa donjeg dijeta U'll'llt~nje
strane straznjeg lista Wrakalunrp~lne ~euroze,
.
Dijelimo ga na dva dijela:. a) lateralni, ~van m. iliocostailis i b) medijaJm.i, nazvan m. longissimus.
. . . .
.
I m. iliocostalis m m. longissimus~ to jest itav m. sacrospinalis inerviran je od donalnih ogran$ cervika:lnih, ~orakalnih i Wn:tbamm ivaca i to
od Cd doi.Q.

a) M. .; iliocostaliS

Ovaj opet dijelimo .n'a tri 4i.jela: m. iliooosta:lis lUIDiboru.n:i, tb.b.racis et

cervicis.

.
,
M. iliocostalis lumbor~m .. iQ:la zajedni&()..PolaziBte sa m. langissimus
d<?rsi, ali speciajmo polazi sa ~rositas ilicae, s Crstae ilic!e i s lateraJ.nog
dijela stranjeg lista torakolwnbal!ne ,apon.eiW)ze; Odijeli se od m. Longissimus dorsi: n~~J9 ispod dvaruu~stog. rebi;'a, .,ide. gore i lateraJ:no;. te se pPdije.li
na sedam do osam snopia )roji se. hvatajq na a:iigud.use zadnjih sedam ill
osam ~ara.
.. ..: .

M. ilioc~situis .thoracis p0J2ii nmin..i;In :snopiima sa vanjske strane

est zadnjih .rebara neposret;Ino medijalno od angulusa, a hvata se s osam
tetiva na angtl'luse prvih sedam rebam i na procestis transveizus sedmog
cervikaanog k1"aljeka.

. :
.
M. ilidcQstalis cervicis polazi sa pet mi:iitih snopia s angillusa prvlh
pet rebara, hvata se sa tri tetive na a>roteti.S t:rnnsverzus es~tog. .petog i
etvrtog cervikalnog kraljeka.
. .
. ..
M. iliocostalis naginje kimu na svojli strariU,. a desni i lijevi. skupa
ekstend:iraju. kimu. }>ojedina.OO.o,. m. vlio<:oStalis .lumborum .sputa rebra,
a m. iliocostalis "cervicis ih die.

br M.

longissimu.s

I .ovaj dijelimo na tri dijeli:. m. .loogissimus thoracis, ~cis. et capitis.

. M. longissimus thoracis osin). .to ~pqlazi sa I)iedijalalog dijela po.tazi~
ta m. .sacrospinali.s.a, polazi jQ .i, s IProcessus tJ:a<ns~ve~i e:st'za~jih torakalnih krnljeaka. lde prema, gqre. i piema hvatitin:la ga_ dijellino t1.: dva
dijela. Lateraini. s:oopii (ins~ori~costales) se-l:J.vataju na procesus ko.
starijus dva ,prira .lumbalna kralje,$ka i .na Van.js.ku stranu svili. rebara -~
prvog, i to .izmeu a.ngulusa i tubercuhima oi:.ostae. Medijalni Slllopii .(illlser-.

190

;::

tiones transversariae) .se hvataju na proees.tis akceSorijus prva: dva t~mbaofrna

kraljeka i .na p.rOCesus triri:l:sVefills svih torakaJln.ih kraljeaka.
M; longissimus cervicis ,polazi s procesus transversi prvih pet .toraka!lnili ki:aljeaka, a hvata se lila .tubercula dorSalia process.usa transversusa
drugog do petog cervikalnog kraljeka.
M. longissimus capitis polazi s processus tran~versi prva .tri torakalna
d s procesus articuJaris etiri zadnja oervikalna kraljeka, a hvata se kratkom tetivom na stranji rub i vrl:l ;pi:ocessusa mastoideusa.
M; longiss}mus naginje .glavu i .kimu na svoju stranu, a oba, .desni i
lijevi; skupa .ekstoo.di!laju glav.ui kimu.

'

9 M. spinalis

Muscultis spinalis polazi S(l processus spinosi i hvata se na proces~

spinoztis. Dijelimo i nejga na
spinalls thoracis, cervicis et capi1is~
M. spinalis thoracis polazi sa iprocessus spiJnosi dva prva lumballna i dva
ili tri zadnja torhlcaLna, a hvata se na procesus spinozus od devetog do drugog t 0 rakalnog kralje:kil. . . . _
. .
M; spinalis. cervicis polazi sa processus spinosi pl"Va dva torakal.na .i
zadnja dva cepvikalna kraljeka, a hvata se Illa procesus spil!lOZUS etvrtog,
treeg i drUgog iiimbii:l.og ilqaljeka.
.,
..
- .
M. sp{nalis capitis polazi $a processuS spinosi gooinjih toraka:lnih i donjih cervika1nih k:taljea:ka,. spaja se sa mllsc:ulus semispinalis capi tis i hvata se skupa s njim J1ll. squanu occipitalis izrmeu Hneae nuchae superior i
Iineae iillerior.

M. s.pill~i<> je inerv.iran od rami' posteriores. spinaiLnih ivaca. Ekstoodira ki~niU.

m.

@M. 1ransve~~mspinalis

..

Nalilzi se verirtni.Ln~ od m. sacrospia:J.alisa. Snoporvi m~ idiu uzdu ita

ve kinie od pri:>cesus trans-versi na procesus spinosus, kako nam i samo
ime
Postavljen je u tri sloja po ko]hna ga dijelimo na: xn. semispinaJis, m. Ip<ultifi-9-us i mm. r.Otatores. SVi su inervirani. od rami pos.teriores
spinaliillf lviu::a.

kae:

Q~ M semispi~is

Kod. njega
vicis et capitis.

ta]roer

!IUllazimo tri dijela: m. semis:pinalis toracis, cer-

M. scmispinalis thoracis

polilzi s procesws tranSversi zadnjih. est to~CSit tora:kal-

raka:IJ;Ji,h kra:ljeaka, a hvata se na processus spinoiils prvih

nih i dva Zadnja cervikalna

~j eka.

M. semispirlg.lis cervicis polaZi s processus transversi prvih est tora~

kalnih, a hvata Se .na pXOCeSSUS Sjpii:i.Ozu5 petog do drugog cervi:klainog kraljeka.
. .
.
.
.
M. semispinalis eapitis paiazi s . processus tralllsversi prvih est tora.kalnih_ i s proc:ess~ .tran.sver&i i_ articularis zadnja etiri 'ceivika:Ina kraljeka,_ Zatim se. spaja sa m .spinalis capitis i oba se S'k:.uipa hvataju na squa-

nti occipitalis

izmeu

J,ineae nu.(:hae superior .i lineae nucbae illlferior..

191

l
l

_____ l

....

M. sentispinallis cap.itis je sast~J.jen jz. dva. dijela, medijall:n.og .Llatera'inog. Medijalni dio !pOsjeduje jeCl:nu.PO!J?reno posta.vJjenu tetivu u sredi-
:ni, koja ga dijeli u dva dijela .
. .M. semispinailis rotira kimu prema kontralat.eral1rioj strani, a. oba, desni d lijevi, skupa ekstendiraju kimu.
b)M. inultifidus

snopia

..,

j~~~~ i:~ran.je

Sastavljen je od dva
koji
strane saoru.rna, s
processus rnarnmil&-is et accessorii 'lum1baJinih kraJjeaka, ~ processurs tra-nsversi torakalnih i s processU:S artictiJiiti$ zarlh.ja etiri cemrikaJna kraljeka,
a hvaJtaj.u se na processus spinozus lwinbalnih, tor~ih i cerv.ikailal.irh Jcraljeaoka, sve do ~sa. Snopii se h''ataju za dva do etiri kraljeka. vie od
onoga od kojeg su po..li.

M. multi&:lus ekstendira kiOm.u i rotiTa je prema proti'VIloj strani.

e) Mm. rotatores

N8!lazimo .ih sanro na torablnom dijelu kime i to jedanaesrt do dvanaest DJa broju. Polaze sa korijena processus trn~mWensi torakalnih kraljeaka, jdu .prema gore i latera.I.n.o, te se h:va.taju .na: korjenove proce.ssus spinosi, a prema tame da li se hvataju na prvi gornJi kraJjea.k ili preskau
jedan do drva, dijelimo ih m lDI!Il. rota. tore-S brerves i mm. rota.tores 'lon.gi..
&>tiraju kimu;
11 .Mm. Ievatores costarum.

!rua ih dvanaest sa svake S11:rane. Polaze s v.rha processus transversi

sednlog cervikalnog i .pr;vih jedanaes:t toraka!lllih .kraljeraka, sputaju se prepreDla doJ.je i laternlno, te se hvataju .na vanjsku s:tranu i gomji ru!b rebra i2lmeu angulusa i tubetculuma costa~ .Prvih osam se hvrata na rebro
koje slijedi neposredno ispod polazita, a zadnja etiri osim toga pres.kau
po jedno rebro, te se prema tome dijele na mm. transversocostales longi
(illllll. levatores eostarum longi) i mm. transversocos.m:les breves (mm. levatores oostarum breves).
Prvog inervira prednji org811la.k osmog cervikal!o.og .ner.va, a ostale od
govarajui nervi i:ntercostales.
Mn:n. levatores cootar:wn diu relbra (inspixarori).

12. Mm. lntersplnales

. , Postav.i}eiri su izmeu dva susj~ p~eeSSIUSa spino~, jedan s de
sne, drugi s lijeve st:mne lig. furt~alea. Dobro Sl1 razvijeni na vrastu i u
Iumbal.oom dijelu a, zakrljali su ili nedostaj~ u torakiloom dijelu. Bkstendiraju kimu.
'

. .~:t~;;.~~\ ~\1~~~~~t~~f~

13. Mm. lntertransversarll

-::..:

.,PoS'ta.vljeni su.. .izmeu dva susjedna processusa transversusa. Na cer

vikalnom dijelu ldme ih .dijelimo na prednje, .iz!lleu tuJ>erCula Slll:eri~m,
i strahlje, izmeu. tl.llbercula posteriora'.. Na torakalinmi:i' '(lijclt1 kime su
192,

..~: ..

:;

:: ..-

......... :---.:-

81trofi,rani, i1li zamijenjeni fi<bruznim snopii:ma, Hi ih uope nema. U lumbalnom <tijelu se dijele na Ia<teralne, koji oSU razapeti izmeu processus
mammilares et accessori:i. Lateralm odgovaraju imerkostalnim, a medijalni
i:ntertr8JI15versalnim.
IneiW'irani su od rami a:o.teriores et poS'terrores cervikalrrrlh, t{M"aikal"
nih i lumba:Lnih ivaca.
Nagiiilju ll;i~iJ1li ;1li;\. svoJu s-vranu.
,.,:;-\

., .::!1:

.14. M; sacrococcygeus v:Iorsalis

'to je niid.i.meiitanni rnii, koji ne mora uvijek postoj8Jti. Polazi sa

stranje strane dw. zadlllja saJcra.Jma 10-alje'ka i hvata se .na facies dorsalis
ossis c0ccygs. Ho.mologan je m. e~tensoru repa. !l,foe bHi zamijenjen i
fiibro:zm~m nitima.

._l!i:,M.
.....__ .

rectus capltis posterlor malor

Mali trouglasti mii; ..polazi s. vrba processus sp.i.nosi axisa, ide gore
i Iateralno, te hvata na okcipitalnu Irost, na srednju trei!nu li-neae nuchae
illferior i neto ispod te linije.
lnervira ga ramus postocioc nemi 9\l'boccipitalis.
Desni i lijevi sirupa eks:tendirajlllju glavu, a jedan sam rotira je na
svoju st:rat!U.l.

~~ M.

rectus. capitis posterior minor

Takoer ma:li troug;Jasd .mii, polazi s tuberculum posterius atlasa,

ide prema gore i laterailino te se hvata na medijalnu treinu lineae nuchae
irnferior i neto ispod te lineae.
Inocvira ga ramus posterior ner-vi suboccipi<tailis. Ekstendira glavu.

;:~

M. obliquus capitis superior

Nalazi se laterla.no od oba reotusa; polazi s processus costotransversarii atlasa, ide gore i neto medijalno i hvata
na okcipi:talnu kost na
la<tera1noj treini lineae nuchae superior.
!nervira ga ramus posterior nervi subo<:ciphaJ.is. Oba, -desni
lijey-i,
ekstendi'l"aju' gla'VU, jedan sam je nagil!lje na svoju stranu.

se

@JM. obliquus capitis fnferior

Vei je nego gornji; ocUazi s lateralne s<t:rane. processus spinosi ruci.sa,
a ide gore i late.rlll}.no,,,te. se hvata na donju plohu process.us oos:totransversarii atla5a.'-'r'ii'i ',:";':e<.:::''

M. obliquus cap. iillf., m. obJ.iquus ca,pitis superior i m. rectus capitis

posterior maior zatvaraju vrquglaS't prostor nazvcm. trigolllllm nuchae u k~
jemu se naJaze art. vertebralis i ramus posterior ner.vi suilxx:cLpitalis koji
ujedno iner.V:ira i m. obliqu\!5 capitis i.riferior.
M. obliquus capi<t:i'S inf. rotira glavu i atlas 1pr~a svojoj strani.

193

DORZ~E

FJ\.SCIJ'E

.
Na leima nalazimo. jednu. tarik;u .:P<rvri~ fusciju,: fascia. ~uperff.~ialfs
dorsi, koja pokriva m. trapeziu~ i m. latissimus dor-si, zati.n:t tanke fa.scije
Ikoje .obavijaju pojedine mii~. i napokcxzi. dvije jete, a. to_ ru. .fascia nuchae
i fascia (aponeurosis) thoracot.umbalis.
. .
Fascia nuchae je ta:nka Bbrozna membrim:a; .nlrlazi se iZmeu m. trapezius i m. rhomboideusa; koji ostaju-.do~o od nje, i mm. splenii i m.
semispimclis capitis koji ostaju ventraJ.no od nje. GOre se ;hvata linea nuc~e supei.ic:xr, dolje se nastavlja u fasciju m.. ser.i-atusa, laterai:D.o se ujedini s laminom superficialiS fasciae cemcalis, a anedija1no se uvrsti na
li g. nuchae i Da procesrusu spioosUSIU..
.
.
Aponeurosis thoracolumbalis. je ~vljena od dva lista .koja se na
Iaterahlom rubu n;t. sac>rospiiia:J.isa s.Poje u jeda:n:
.

.
.
Stranji (povrni) list u formi trokuta ~ tri ruba. Medijalni rub se
hvata na processusu sp.iriostisu e5t tqrakaJlnili i S\"i4 .Iumba.Lnih .kraljeaka, na ligamenta interspinalia: i na cristi sacialis Iiiediani. Gorriji rub slum kao polazite. m. lartissimusa 'dc:xrsi, a danji rub se hvata .na stranji
kraj cristae iliacae .i ria spini iliaci posterior 9uperi.or.

Prednji (dUboki) list je tari.ji, ne prelaii iZ lumbaim:e regije. GOre se

hvata na dvrunaest.o rebro; dolje na IabiUiitl i:tiiternum''i:i.itaeniaeaeT.ria
lig. iliolua:nbale; medijalno ide
processus 'cosiarll prva etii:i. lUmba:l:na
kraljeka, a Iateraano se spaja sa stranjim . listom; Prednji list. dijeli m.
sacrospinalis od m. quadra:tilsa IumbO:runn i . m. p5qas maiO!ra.

na

MiiCI
G(JRN.J:EG .EKStREMiTETA
.

na:

Miie gornjeg ekstremitesta dijeli:i'no

Vie grupa, a to su: I) mi~
ii ramena, II) miii .naciiUllktice, III) ilrii~ii p6dlaktice i IV) miii ruke,
(!rlre).

i.

AUSICI
1. M.

JtAME,NA.

delfoieUs

Polazi s laterame tr~fute pie:dnjeg .rtDha ola'Viouliie, s wha laternl!nog

ruba acromiona i sa strarijeg. tllliba ~pi.nae ~pulae. Sa. spmae . sca,pulae
polazi tetivno. Ni td mu konvergiraju prema dolje, te. se hvataju jakom tetivom m tuberositas deltoidea na humerusu. :. ..
I:zmeu m. deN:oideusa i tubercuhim. maiusa .ilti.meri n;lla:ii se bursa
synovialis subdeltoidea, koja je esto u vezf:s biit:sd subacromialis..
ID.erVira e:a nerVu5 axilla.ris.
...
:
'
M. deltoldeus je abduktO!r 'ruke. Predilji <lio miia 8n!tefle~tira i .rotira prema UID.Utra, a stramji, retroflektira i rofu;a prema varu~
.
~

2. M. supr.lspfnatus

...

r:

..

Nalazi se u fussi supraspina:ti. Polazi s medijalnog 'dijela fossae suprasp~1ae i s fasdae SU!praspinatae; Niti.- mu Jron!Vel'giraj.l,J. .)aterillno, li<Iu

194

.lepod acromicma i. aoromionall!log kl:aja csia.viculae, te se hvaJtaju. na gornju

fasetu tuberculum maiusa; Tetiva se irutimoo spaja sa zglobnom ahurom.
!.nervira ga n. suprascapularis.
M. supra5{pillart:u-s je abdtiktor .ruke, a ujedQJ.o i rotatoc prema vanii..
3.

.M. .infraspinatus

lsptmjava fossu mfraspmatu. PIOlazi s medijalne tri etvrtiJne fossae

_infraspi.naJtae, s fasciae IDfraspinaJtae . i sa septuma inltermusouJare koji ga
dijeli dd m. teres m.i,nora. Ni-ti mu kanv&gi.raju Jaterallllo i gore, prelaze
u jaku tetivu koja .se, prolaZei ispod acromiona, hvata na srednju fasetu
tubercUlli maioris. Ova se tetiva takoer intimno udruuje .sa capsulOJJ:l

articulai'is.
.M. infraspilllatus je inervkao:1 od n. suprascapu1a:ris. Rotira .rolru prema

vam..

4. ~; teres rirlnor

PolazJ. s gornjeg dijeda lart:~ral.oog ruba scapclae. Ako je iOOifiduum

jako musJrulozan, vidi se na kosti .jedna brazda na :tom mjestu. rvsto je
siatao s
iri.fi:aspmattisoin a :kitkiida je od njega Odvojen sa septwDOO:i
inltermu5culare. M. teres ide lateralne i gore, te se kratkOJJ:l tetivom hva
ta na donju fasetu tuberct!ili maioris. Teti,va se priljubljuje uz zglobnu

m.:

ahuru.

!nervira ga p.e~ axillaris.

M.. teres milllor je ,r~tor ruke prema vani.

iS-. .teres maior

.:Po1au sa facies. doriiws angu!i infenoris scapu:Iae, iz fossae mfra

spinatae kraj ruba, !i: s donjeg dijela lateralnog ruba. Ide gore, laterafuo
i III.lliPrijeid., te se jakom :tetivom h~ata na cri-sti tuberculi minoris.
Iilril.eu tetive teres maiora i htlllllerua nalazi se bursa synovialis m.
teretis maioris subtendinea. Jo jedna bursa se nalazi izmeu tetive m.
teres ri:J.aiora i m. Iatiss)Ji:ri.~ dorsi, a to je bursa m. latissimi dorsi sub-

tendinep.

;pazifini otvori .....:... f.oramen quadrangulare et foramen triangulare.

. GOrnji rub tereS millera; danji tub teres minora. i hum.erus zatva:ra
ju trouglast proStor, ko.ji je sa .caput longum m. tricipitis podijeljeill. na
dva dijela: Iateraiirn. fitri>6i-ougiasti, foramen qua_drangulare, i medi jalni trouglasti, . foramen tiiangi.dare; Kroz prvi prolaze art circumtilexa hume:ci
posterior i nei1Vlls. axi1la:cis, a :is.:roz drugi prolazi art. circwnflexa sca.pulae.
M. teres .m.a.ior retroflekltira i rotira ruku prema unUJtra, inervira ga
nerv.t.s subscapularis, .
.

{J:> Cf.~ sUbs~pUiaris

}'olazi iz fossae subscapwlarls i to sa li!neae muscuila.re:s (tendineae)

tetiVI!lO, a s prostora. izmeu tih JIDlja -mii6n:im nitima. Niti mu konvergiraju prema gore i lateralno, J?i"olaze d~pod processusa ooracoideussa i. -hva
1~5

._._ _ _i

-..
,;

.
taju se kraikom, a!IL jak.otn tetliV'Oiln n.a tubercrilum minus;- a . net-o i .na
cristu tuberculi- minoris.
...
.
Izmeu tetive, vrata scapllllae i baze process.u.s coracoidei nalazi se
.bursa m. subscapuf(lris subtendinea, a u vezi je obino sa bur:;a synovin.Lis
subcoracoidea, koja se nalazi na korijenu processl.I!Sa coracoideusa.
M. SUJbSCalprular.iS adducira i rotira. ruku ((J'l"ema unutra, a inervira.n je
od .nervi SUibscapulares.
:::/:J; .
. Fossa

3xillarls

Izmeu proksiimail.nog dijela gociJ,jeg . ekstremiteta i -la teralme strane

thoraxa naiazi se jeda!n pr.ostor omeen m-iiima, a naZJVan fussa axillruis.
Lma obli.k. ebvoroovrane piramide s bazOIIIl prema dolje, a v.r.hom '.gore.
Vrh se .nalazi neto :medijalno od baze processusa coracoideusa. Baza se
sastoji od koe, potkonog tkiva i axililarne fascije, a omeena je: .sprijeda
donjim ruboun m. pectora.lis maiora, prednji pazuni nabor, straga donji-m
rubom m. la:tissimi dorsi i m. teretis maioris, stram.ji pazuni nabor, lateTalmo linijQill .koja &paja latera!1ne krajeve predlnjeg i stranjeg ruba, a medija1no linijom koja prolazi Iatera'lnom stranom thoraxa u ravnini. donjeg
:ruba etvrtog rebra i spaja prednji i strainlji rub. Axi1Iarna wp.ljina itila
etiri zida: predaljd ine m. pect-or:a.i:s niaio:r et wnor, strafuji m. latissianus
dorsi, m. teres maior. i .m. subscapularis, lateralni ine ni. coraoobrachia:lis
i m. biceps, kao i ivci j iile na med.ijalnoj st.rani nadlaktice, a medijalJni
ine m. serratus a.nt. i musculi interoosta'les (zid thoraxa).

Fascla axillaris

.,';

Fascia axilaris ej onaj dio fascije m. pectoralis maiora lroji se prua

prema dolje rspod .njegovog donjeg r.uba, te ide k donjem rubu m. laJti.ssimusa dorsi i tu se spaja s njegovom .fascijom. Na taj nai!ll ta fascija zatvarra
fossu a:Wla.ris. Latera1oo slijedi fascia brachii, medijaln-o fascia m. sem-ati
3illll:erioris.

Kod prepa.riralilja fossa ax.illaris vamo je da se u nju ulazi U"ii'ijek

kroz sUilcus musculi bicipitis brachli uJnaris. Nika:d1!- se ne ulazi sa straiil.e
fthoiaxa ili kojim drugim putem, jer bi se inae prerezale sve grane arterija i ivaca. Vanost je ove ja:me u toane to kod carcinoma (raka) marrnmae (dojke) stanice raJka putuju limfn,im ilicama u axi1lame limfue voro
ve (irma .i:h 3{)...-iO), pa ih prema 101llle treba odstraniti. Ulazi1i treba .uvijek
opisanim putem.

,fasclje ramenih
.
. Ovdje spadaj~:Jascia. de:toidea,
i tascia subscapwans.
.

lnl.~ia

f~scia. ~upra~1RaJ!a,
s~:ht?.ifVif,;}

f.ascia infraspina:ta

. .

Ftiscia. deltoidea
m. deltoideus, im~ vanj&ki i unutranji list.
Na nju se nastavlja prema n8iprijed fascia pectoralis, straga fascia i:nfra
sp1Il31ta, a dolje fascia maclrli.
..
Fascia supraspinata pokr:iva gornj!Q. stranu m, sup~a:tusa i .uvr-

omata

~je~se ~ ru'l,x>v~.f~ae s~aspinatae.

196

.~ .. '

.. ,

Fascia infraspinaia pokriva gornju strarnu iD. infraSpinatilSa i hvata se

okolo fossae infras.pinattae.

Fascia subscapualris je rastegnuta na prednju stranu musculi subscapUila:ris.

.. iJ.

MISii NADLAKTICE

U. ovoj grupi imamo Getiri miia. Tri su preclJnja f1exora, a jedalll

stramjl exterisor. Prednje. inciijira n. musoolooutaneus, a stranji n. radialis.
_ 1.

Sa.stav.Ij:en je

oo

dvije

iM. biceps ,bracbii

~Jawe:

caput longum i caput breve.

Caput longum polazi s tubercu:lum supraglenoirlalne scapulae i sa

labrum glenoidale, i to tetivom koja ide kroz zglobnu ahuru, zaJtim kroz
sullcus intenttrberoullaris, praena izda.nkam smovijalnog sloja. zglobne a
hure koji se zove vagi,na S)'llloviali;s invertubercul=.is. Iza toga teti'Va prelazi
u mesnati ;t!'buh.

Caput breve polazi s vrha processusa cora'coideusa sirupa s m. coracohrachialisom i m. pectoralis miJ!lorom. Ide prema dolje i ujedinjuje se sa eaport longum. DOlje se .nastavlja u jaku tetivu koja se hvata na Pred!niru
stranu radijusa. S medijalnog roba tetive odlazi jedna tetivna ploica, apo
neurosis m. bidpitis brachii, koja ide medija:l!no i prelazi u fasciju podlaktice koju pojaava. A:poneurosis m. biciJ'His brachii prela2Ji preko art. cubita.lis, n. medianusa i m. pronatora teresa.
M. biceps, :nalaa:ei se u sredini nadlaktice, proizv'<Jidi s jedne i s drulge
strane po jedan lijeb. To su: sulcu$ m. bicipitis brachii radialis :i sulcus
m. bicipitis brachi{ ulnaris.

. . Pm se nalazi izmeu m. bicepsa i m. hrachialisa, a u brazdi se nmlazi

v .. cepha!ka. Sukus m. bi:cipitis brachii ulnaris omeen je ulnarnim rubom
m. bicePSa i m., brachialisa, a U gornjem dijelu i nl; coracoh:raohiailisa. U
braZdi se na<laze ait. brachiaJis, v. brachiaHs, n. mediamis i n. cut:aneus allltcl>:rochii medialis, a u gornjem dijelu 111. CU/tafneus brachii md:ialis i 01. mnaris. To su. dvije od etiri brazde koje vode u jossu cubiti. Druge <'Ivije brazde -""""
s'u:, sulcus cubitalis radialis i sutcus cub itati$ ulnaris, Prva se i!lalazi izmeu
m. bTachial~sa i m. brachioradiwisa, a u njoj mt n. ~alis i art. recurrens
racdialis. E;od preparinmja treba paziti kaiko emo nai n. radia.lis, jer se
jedna partija m. brachia:lilsa prislarnja uz m. brachiaOradialis. Vano je da ne
zamijenimo n. ra:qiaJis .sa !1. cutameus antebraohii lall:eralisom :koji se nalazi
povrn?, <!ok n.::~{:iV~iJi.w::t~~i ~ brazdi duboko. i2lmeu :nllia. U samoj braz- ..
di, neto. distalLD.O; dljelf'~e n. radialis u ramus superfaclalis i ramus pro. fundus. Rau.mUJS pro:fundu:s prolazi kroz; . miine niti
supinatora i ini
k:mal nil2lvail canaCis supinatorius. Druga brazda, sulcus .cwbita.lis ulnaris,
nalazi se izmeu m. brachia:liJSa i caput oonunune flclisora: u bra2xii
naiazi
anastomoza
izmeu arot.
ulnarls
i art. oollateraMs umaris.
.:
.
. .... recur.rens
. .
. '-
Izm~u t~ti!Ve bi.Cepsa i radiusa nailazi
burs.a. bicipitOt-adialis. .

m:

se

'se

. l :.

... . ~ ' . '

M. t;>!~s-. ft~a ~alcti~i?. ako je~ u s,upinlaciji;_ <ilko je ~a

u pronaCIJI, ol'.lda: Je najpnJe supl:lllra, a zatun f!ektira. IneryJ.ra ga n. mu.-

soulocutaneus.

-2 M. coracobrachlalis
Polazi sa processusa ooracoid~sa medij.uno Od caput breve m. bicipitis, ide dolje i lateraJno, te se hvata mi. sred!llju treilllu faci eS anteriar
medialis hu.merusa.
Medijalno od njega .nad.aze se illru i nel.'V'lli snop axillae i braclliuma.
Kroz sam mii prolazi n; mUscliiocutim.eus, ispOd \rtha processusa coriroidoosa, a izmeu tetive m. coracobraohialisa i m. subscapularisa; nallazi se
jedna slUtzna vrea - bursa m . .coracobt'.aehialis.

M.- coracObraohiali:s di~e roku prema ria.prijed i medija'lno, a mervdra

je od n. musculocutaneusa.

3.

ibrachlalfs

hlcepSa.

Nalazi se ,ispQci m.

Polazi sa facles anterio:r med.ialis i facies

i sa- septa interml.1l5tll!ada.-,Ide pre--.
ma dolje te se -tetivom hvata: na tlllberosi:tas uLnae na proces'SUSu coronoS!Q.t~ior.lat.eralis,.sa _rubova.h~a

Weusu..

M. brachialis Nclct.ira podlajctjou, a inehrirli ga .n. muSal:locu:ta.neus.

4. M. :irlceps bra~ ..

Na'Iazi. se na stranjoj straarl .. nW.laktice. SastOji se iz tri dijela: caJpUt

longum, caput mediale d caput Jaterale.. .
. .. . . .

Caput longum polazi ~ . tuherculUill i~enoidal.n.e seapulae; caput
laterale polazi sa stranje. s'I:Il!ne humerusa proXiinaloo od sulcus oorvi radialis i sa septrim mtermusrulare Iaterale,. a capttt mediale ide_ sa stramje
strane hum.er:uia ispod sulcUSia nervi .radialis .i sa septum mtenm'llScu!ao:e
mecLiale. Vlakna ovih dijelova k~?Iwergi.raj\1 prema dolje i Sv:raivaju jakom
tetivom. na gornjem dijelu. stranje strane o~eciariona:; i to vla!kma caput
loogo.uma idu- m roedijalni" iub -tetive, o~ Od ~Ptiit Iaterale na lateia:lni
rub, a vlakna od caput medirue neto ;ila med:ijirlni rub, a rietto na pred-.
nju plohu tetive.
.

_ ; __

. _
. Caput longum prolazi_ izmeu. ni ter~. maiora -_j. m. teres minora,
i2imeu CaJpll!t laterale i caput med. m. trlcepsa.;n<rl8,2li. se 5'U!k:us nci:vi rama-"
lis kojim prolaze 111ervus raiaiis i ;U-lteria:pr~::~@bii.
..
-

~a ::n~~~hli- je ~~-~-I ~~r ~1hldi~~ _a _mer-.

:~

.:. .:

.
..

Slome:
. . :vree
. .. . .u
.

predjelu
.

'

ll!lkta. .
.

~~~~~6~~, ~~~:~~~~i~alis inl~o na ~?~)1~k~9--1~ Bursa subcutanea oi~cra;u koj~ se na:hiZi na

nona i .tertilve m.:mceps b:rachii ri~ i~ koie.

198

str3JnjoJ str~n('oleok~
' .

.
2. Bursa subcutanea epi.Condyli huineri lateralis na1aii se izmeu koe
J.atim!lriog epikondilii.,
.

3.Bursa su'bcutanea epicondyli humeri medialis lei izmeu koe i medijitlnog epikqnilila.
..
.
. . . .
.
.
4. Bursa intratendinea olecran~ se nalazi ispod tetive tricepsa u blli.ziiui
olec.ra:nona.

5. Bursa subte"ndinea m. tricipitis brachii nije konstan'l!oa, a lei izmeu

tetive m. tricepsa i proksimanog kraja olecranona.

6. Bursacubiralis interossea; takoer nije konstwtna, a lei izmeu te

tive bicepsa i ohqrdae ol;lliqu,ae.

.Fascla brachll
Ova fasdja omOtava miie -nadlaktice. NastavJ.ja se prema gore u fa~i
ju Iri. pecta.raJis maioris, m. deltoidei et m. IDfraspinati i u fa-sci u axillads.
Prema _dodje fascia bradu prelazi u fasciju podlaktice. Na fasciji btraclJii.
illna!Il).O na medija:liJ.oj strani, po 'lprilci u sredini, jedan otvor hiatus
basilicu,s - kuda ulazi WP.a basili.ca, a ,w!azi n. cUJtaneus antebrachii medialis. Fascla braohii je :i1Nana pokrivena siiQ,kutani.m tkivom. Unutranja stra._ .:@. pQJqi,va iDi i e_ iMJ~ .t:l::v~. i2Jd~a u formi lamela koji idu prema humetuim. Jedain je septum intermtiscrild.re. brachii laterale; a drugi je septum intermusculare brdchii mediale; Prvi se hvata na cristu tuiberculi maioris, na lateraJnd rob tuberosilta1is delt.oidea, na margo aateralis htmneri i na
ialteni.lni rub lateni.J,n<ig ep~. Medljalni septum. se hvata na cristu
tuJberculi miJIJ.ori~, oo margo medialis h'Utneri i na medij alni rub medijal- .
. nog ep:ikoD.dita. P .reina tQ!ne, .6va dva Sept:um.a dijele miie nadlaktice na
dva dijcla. U p:ted:i:!ji ~o spadaju f1ex6ri m. biceps; m. coracobraohiail.is"i
m. bfachia!lis,
a u .stram.ji"spadaekstenzor
m. triceps;

.
.
.
.

III. MISii PODLAKTICE

Na podlirlctioi imamo veliki jiroj miia, koje dijeliano u tri velike
@l"U!Pe: a) .precwju, b) latera:laJ.u (nidijal:oo) i e) stralllju grupu.

A) PiR.E.D.NJA -9-R.U.PA
. P.reldnja .grupa i.Ipa 8 mii,a koje d.ijelfuno u 4 Isoja.
u pi'Vom: sloju -se nalaie, etiri miia: m.. pronator teres, m. fJ.exor
caxpi radialis, m:, pa.i.maris lorigus .i in. fl.ex:or carpi Ullnaris.
. . u drugom skijuje..:si'Uil<Hedan:. m. Jlex:or digitonun superfacialis.
' U treerii. ~loju''su-dvai. m. flexor . digitonmi profundus i m. flex:or
pollicis longus.

. U etvrtonJ. $.loju je opet Salp.O jedan mii: m. pr<maJtOr quadrartus .

.,, .,

,... ;,J.; .M.;- p.ronator ,teres

.Polau sa.~- mop;i m~ :~pUt

gore i

hUmerale

med.ijalno prema d<:llj~ i latera.i:lo:

caput ulnate. . Ide koso od

. '- .. - ... . _.
.. -: '.
199

.....

....

.,,,,.

Caput humerale .odlazi s lllledijalnog epikanidila na hwnerusu i sa donjeg dijela .ii:Iedijalnog ruba hwi:ierusa, sirupa s ostalim flexorima .koji tu
~e. tzv~. c~put commune. ~;idi. toga se ep~e<mdylus zo:ve i epico_ndylu.s izexo. rzus, a epioondylU5 lateralds gdje se hvataJU eksotenzon zove se 1 epicondylus
extensorius. .. .
.
.

. .
.
. Caput ulnare ide s medijaLnog ruba processus coronoidei ulnae.
. ?bJe glave se ~e.. i h':ataju ~ krat59~ Eepvom na tuberositas pr~
natona na lateralnoj stram rad1usa.
.::- ~. . . .
.
.
!sp.r~ m. pronator teresa nalazi. se aiPoourosis m. bicipitis 'brachii koja
doiaz.z sa bJcepsa.
.
.. .
.
Izmeu dvije glave prolazi -nei1V'l.ls Il_ledianus.
M. pronator teres::je, ikako mu .ve samo iine kae, pronator pdd:laktice, a ujedno i flexor po{Ilak;tice prema na<lil.almci.
. Intl'Vira ga cn. medianus.
2. M. fiexor carpi radialis

Polazi s prednje strane medijalnog epBrohdib (ca!pUt commWle), sa

fasciae antebrachii i sa septum intermusculare. Ide prema dolje i lateralno,
te se .na ,p6lovici ip0dlla:lct$ce nastavlja u tetivu koja prelazi car.pus. u jednom
posebnom kanadu koji ine laJterafu.o i dorzallno os scaphoideum i as trapeZiium, vent-ra1'110 retinaculum. flexorum, a medijalno lig' carpi radiatum, koji
dijeli taj kana. od camalis .carpi. Tertirva se hvata na prednJu stranu baze
druge metakarpa:lJne kosti. Od un~tranjeg IUJba polazi katkada jedan snopi
koji se lwata na bazu tree meta!kar:Palne kosti.
Izmeu tetiva m. f.lexoris carpi radialis i m. brachiorarliallis nadazi se
lij~b u kojemu se nalaze vasa radialia i ra.mus superficia:lis nervi radialis..
Taj lijeb se zove sulcus antebrachii tadialis. Nalazi se. sasvim povrno. Pokriven je samo -koom i fascijom. Vaan je zbog art. radiaHs, jer
nj'Oj pipamo puls i to na donjem kraju brazde, poto tamo arterija lei i povrno
i na wmoj pod-lo1Ji.
Dok tetiva .prolazi kanaJlom lila carpusu omotana je s vagina synuviaJ-is
tendinis :m. flexoris ca:npi radiailis.
Ovaj mii je f.Iexor i aibdulctor ruke (ake), a pronator podlaktice.
!nervira ga n. medianus.
3. M. palmarls Iongus

na

Nalazi se medijadno od .m. flexor.is ca11pi raldiaJiJS. Polazi s epicon.dy']us

lllledialisa sirupa s ostalian. Nexorima (caupt c()mmu!ne), mtiim s fa:scije i
sa septum i.ntermusculare. llcle dolje. i iatera:Ino, na: sredini podlaktice prelai.i u teti:vi.t koja zawrava na paimarnoj aponeurozi .~ apo11;~~rosis palmaris - Jeoju dijelom izgra&xje. Tet.va lei na retinaculuin tilex~ i s njim
je srasla. .
..
M. pliima:ris je .. teJliSor pa;l:mame aPQD.eurQze i fl.exor ruke (ake). M.
palmaris moe .ko_ji.pUt llledosf;aiati, a moz~ Jii~ji:J;~y~, ip()tPUIIIO mesnat
ili moe imati dva t;rbuha s te'tivoin u srediniY'laietvii1\''ega n. medianus.

4;-jr: ftexor

carpi ulnaris

NalazJ. se medijalno od m. iPa.lma:ris lODJgUS.

hllm.eni:Ie i capUt ulnare.

20p

:. :'".~

Pol~i

sa :dva .dijela: caput

. :

,_:~

:. ..

Caput humerale polazi s prednje strane ,medijalnog epikonldi~a. s fascije

i sa septa jnter.muscularia.
. . .
.
.
caput ulnare polazi sa medijalnog .ruba i oleoramona i s dsvije gornje

ruba

treine smranjeg
ulnae. Oba dijela se spajaju, prelaze u .tetivu k;oja se
zavrava .na os ,piJsifrume, a .ligamenti pi-sohamatwn i pisomert:acailpeum -veu
ovu kost (os plisM=c) za hac'Uulu'S os:;i's hamalii i;za;petume.talkaorpa:ln:u k-Ost
Drugiliil rijeima, t~F:va: ~i:ia za<W"ava na ham1l'lrusu i na petoj meta'ltarpaln.<>j kosti, a os pi.Sifonne izg.leda -kaD sezamska 'kost -ukljuena u saJIIl:U
tetivu_
Izmeu tetWe i os pisifoi-une nalazi se bursa m . .flexoris carpi ulnaris.
Izmedu dvije glave.J?rolai} n. ulnaris koji se kaooije nailaZi u sulcus
cmtebrachii ulnaris, a taj s.ulous sainjavaj-u: sprijeda m. flexor dig.itorum
superficialis, straga m. fiexor. d~gitorum profundus, a medijaLne m. fiexor
caxpi ulnaris. U njemu se nalaze arteria i venae uLn21res i n. u:Lnaris. Ova
brazda ne stoji u direktnoj ve:z,i s fossom cubitalis ve preko jednog kanail.-a
koji se prov.lai izmeu m. flexor digitorum superftcia,Iisa. et proftindusa;
zvanog cam.a:lis cu!bistalis. Kroz kanal prolazi art. -ulnaris iz fossae culbiJt.a1:is
u sulcus ll!ntebrachii :ulnari>S.
:Prema svemu i-zloenom vidimo da u fossu cubiticlis ulaze 4 brawe, a
izlaze jedna b-razda i je.da!Il Jqmal. Ulaze suJ.C!J5 un. bicipi:tis braohii radialis et
uJ.naris, sulcus culbiltalis radia1is et ulnarls, a izlaze sul9Us antebrachli ,radialis
:i canalis oubitallis.
- Ovaj mii je flexor i addruktor ruke (ake). !.nervira ga n. ulnaris. Obje
glave su no=alno ~jeme jednim sno.p6m veznih niti koji idu od epikondilla
na olecranon: .to je arcus tendi-neus ulnaris.
-

Drugi sloj
M. Flexor digitorum superficialis

Jedini je mii drugog sloja, a nalazi se is;pod

lazi sa dva dijela: caput humeroulnare i Gaiput radiale.

miia

pl'Vog sloja. Po-

Caput humeroulnare, polazi s medijalnog epikondila (q~,_put counmune),

sa medija:l!nog ruba processus coronoidei ulnae i s intermusoulannih septuma.

Caput radiale, plosnat i irok, polazi s gornje polovine prednje plohe

prednjeg ruba radiusa ispod m. supinatara."

Caput radialc i caput lJ.tm1eroulnare su ujediJl1jeni pcrrnou teti-Villog luka

koj.i je slobodnim konkavnim rubom okrenut gore i lateralno. S ovog !ruka
takoer odlaze miine 11iti. '!'aJ luk omeuje maz u canalis cubitalis koji
se nalazi iuneu ~; 1iD,i.~tSa -i -in. flexor digitorum profundusa. K.roz ovaj
kMa!i prolazi arterfi'iili:lhli~J:;-; ,.,

Ako pogledamo caput, humerou1nare, vidjet emo 'da se- dijcli. na dva
sloja: povrni -i dubo'ki. PO!Wni se1pak,dijeli u dva snopa koja se nastavljaju
u tetive za trei i elt:vrti pr.>t .. Duboki; pak; dio je dvotrbuast ~iventer),
s intermed.i:jarnom teti'VQill, a dijeli se ta-koer na dva snopa ad kojfu idu
tetiye za. drugi i peti prst.

201

~j

f~

..

e.tir(ietive

.kroz::'~hlis

~~

Sve
prolaze
ca:rpi. Sve telii've' u V'lSlJ!ll prve
f.a:lange prstiju dijele se na dva. dijela koja se malo dis{a;1nije ()pet spoje ~
kriajui niti i inei' chiasma tendinum. Iz toga ukrtrunja zavre na lateral- H
. nom dijetu prednje strane d.ruge fruange~- Kroz ()tvor hiatui tendineus, koji d
je nastao razdvajanjem r 'spajanjem tetivnih lcra.kova, prolaze tetive m. flexoi: ;,;r~..i.
digioorum pi-Ofundn.isa koje se hvataju na treu falangu.

,
Na ruci .i. Jia pr\roj falatigi 'su. . teti v~. superlicialisa ispred tetiva .pro- .
fundusa.

;"

':t

:._;:

~gog. treeg, etvrtog

M. flexor su,per.ficia!is je flexor. druge falar.ge

petog prsta. lnerwira ga 111. Ineldianus.

Tr e
1. M.

flexhr

i.

_s

I o

di~torfun profundus

Skupa s m. flexor .polficis Iongusozn sastavlja trei sloj. Na1azi se !Da

medijalnoj strani m. f1exor pQ.mcisa.
.
.

Poi3zi .sa a-vije gornje. :treine

p~dal}e'i ~~iJ~e ~tr~e ufu.e i-~~- dvije ~~'

medij alne .treine memibranae interosseae, neto i ~ radiujiS'a :iapod l!luberosi:taS f,

radil .Mii iOe prema dolje i u sre;di.ni podlaktice se dijeli u etir.i snopa
;koja se naSf:atv!ljaju u tet~Ve .i pro!~ ~~Z can~ .~i, a Zatim se u visini ~~
prve fa:Iange provlae .k:rw owor __: hiaius tedin.eus - na tetivi super[icia- ~
isa, te se hvataju na proxinia1!oi kraj ifee f~lilQge etiri zadnja: prstta. Od 1\
etiri miina soopa prvi je 5allllOStalai!i .te OJe ~dOdijeljen drugom prstu. :- 1
Zbog toga to tetive ovog miia p!I."CCaze kto:z; otvore na .tetLWma. flexora -:t
>uperfaciadisa zave se taj .mii i fl'exor perforans, . a m. superficialis zove ,
;e i mu.sculus per[oratus. S radijalne strarie tetiva m. flexor dig. profua:l!dusa -~
u predje-lu nikJe (ake) [lalaze se museuli lumbricales.
.

Snopovi za drugi i trei prst su in.elt'lj.,raci o.d n. medianusa, a snopovi

za etvrti .i petr. n. ulnarisa~

M. filexor di:git~ proftmdus flektira treu falangu drugog, treeg,

;etvrtog i petog prsta
Kod antropomo.vfum majmuna je ovaj mii mnogo sav.reniji. Dije1i
se na .podlaktici u m~ate sp:apOve, lroji_p!elaze ~.tetive, te_ su We ili ma..
j~~a}.eovisni jedan o ~ (usporedi s~o~~ prvog snQPa. kod .oov-

. -.

. .

Ovaj mii hrl later31lm dio treeg stojlL Mazi ~ ,prednj~ stia:Iie ra::liusa i s laterakte treine inemhranae futerosseae, s medij3:Inog ej:Jik:oodi.Ia,
1 ~stu i s processt:tS coroooideusa ulnae, -Ide prema .dolje...Tetiva mu' prolazi .kroz canalis. <;a..rpi; . zatim u thenaru.de iZmeu davijei.gla.ve m,,:'Jlexor
;polli~s brevisa, .a .zatimi. izmeu. ovoga i m. adductor pollio;~. :Dofuzina
palmamu s11ranu pr,ve fa.Iange, te-se hvata na b~ drugefulange ';pruca;..
Ovaj mii je fllexor druge' falqe
a. inemm ga ri; m~u:S

pa.ica,.

202

..

;;~

.,
<

.~

-e-t-_v:.r ti :sl o j
.

M.- pronator quadratus

._ J1dW je mii etvn:tog sJoja. Po~~~vljen je u popren()m s.mjern na

l(l(lljern kraju podlaktice. 'Polazi sa donje etvrtine p.rednie stra.nc u1nae,
te u transverzalnom smjeru ide na prednju plohu :radiusa gdje se pPJ.v.rsti.
- !nervira ga nervus metia.:nus. Pronator je podlaktice.
)vL p ronator. _quadratus m-oe bit imnogo vei, tako da. zauiima polovinu
oodlak.tice. Izgleda da je prije z:mzimao it~vir podlaktiou; ali da se tokom
remena ;reducirao.
B) LATERALNA GRUPA (RADIJALNA)

Sastoji se od etirimiit<i: m. brachioradia~1i.s, m. ~.n.sor car.pi radialis

longus, m. extersor carpi -radi~is brevis, m. supinator. Sve su im~rvirani od

1efvus

radiaJ.~sa.

l. M. brachioradialis .

Polazi -s latetailn<>g roba huirie~sa, .premostivi .'shlcii.s ner.vi nidialis i

sa septwn intermuschl.are laJtenrle. Ide pt:ema dolje, prelazi u polovin'i podlaktice u tetii\I'U l hvata se na bazu p:roCesSUIS styloide.i radiusa.
Gornji dio. mu se nalazi izni.eiu m. brachialisa i m. tricepsa. Medijao1ni
.r.ub miia pokriva ~!!rij ti radiailis, a- u sUilcu.s cubitalis radialis moe biti
vrsto.vezan sa m. bra(:b.ialis.
.
M. brachioradiaus flekitira podaktiu i postavlja je u srednji poloaj
izme~ 5upinacije ;i ;pronacije. Inervira.n je o9- n~ radialisa.
2. M. exteiisOr carpi radiaHs longus

Polazi s laterai.n.Og .ruba hume~a ispdd m. braohi~adiailisa, s laterairiog epikondila l .Sa septurrn internius6ulare. Ide prema d~tlje, prclazi u -tetiiVll
,u polo:v.imi podilaktice, prolazi kruz drugi ka11palni kanal na dorzal:ooj straci
ruke, .te , s_e hVata na d()]:--za;~ nu strariU: b <izle druge mta!ka.npalne kosti.
Iniervira ga n. radiruis (ramus I)rofundus). Ekstendira i abd-ucira rukU (akU).'
.. .
.
.
. .
. 3. M. extensor carpi radiaijs brevis
Po~tav'ljen je .iza i Iat~ralno od m. exte.nsor. ca.npi ramallis longusa. Po:Iazi s predtnje strant\ l;i!teralnog epikondila,- s fascije, s Iig. oollaterale rarlia'le,
Iig. anul:ire -f.adii i sa septurni iri1ennusou.lare .. Ide prema -dolje, u donjoj treini podlalkrtice prehlZi. u tetivu, Iroj a ide ispod tetive longu:sa i
skupa s njani prolazi kroz .drugi ka.Ppalni- kanal: Proa.vi kroz kanal, poe
neto- koso i medijalno i hvata se do:rza.J..no na bazu tree meta:ka:rpalne
lrostL Izmeu tetiVe l kosti se nalazi jedna sluzna vrea-- bursa m. extensoris carpi rddialis bre-vis. Tetive m. extensor _carpi radialis 'brevisa i IO<ngusa.. prolaze ispod m. aibdtict<n." p<)llicisa, -m_.; "extensol." p()lllici'S --lo:ilgus et

b:revisa.

..M. extensor carpi

n. xadi~is.

_;

r .-
radialis brevis extendira :ruku(aku), a inervira _ga
.~

toj

4.

:-,,

M. _supinator

Polazi s lateralnog epikOilldi.la,. s li g. collateral.e radiaie, s lig. anulare

radii, s -u!dUtbi:ne na uJ.ni ispod incisurae .radialis i s crisrtae m. s.upi.JIJat-oris.
Miine niti idu dolje,_ lateralrio i prema naprijed, omotavajui radius sa
stranje i lateralne- strane- te -se hvataJu ua lateralinu i P.redm.ju stranu .radiusa povie i hvter~no .od .tuherositas ra~~- a_isJ:iOd njega SIVe do inseraije
m. -p.ronator teresa.
-;.';. .:~; -: : .
Sam mii je sastav-ljen iz c;tva ne dobro odijeljena dijela povl:'onog i
dUbokog, izmeu kojili se prov:lai. ramus prof.tmdus JJ.ervi radialis, i tako tormira tetiv.no omeen tunel- canalisS..itpinatorius.
_
M. supinator SU!pin:fra podlaktioil, it' inenr.i.ran je od n. radia!Lisa.

C) STRANJA GR-UPA
Stra;;nja grupa se sastoji iz sedam miia koje dijelimo u dva sloja:
povrni i duboki.

Povrni s,Ioj sacm)a.vaju: ext_ensor digitorum, m. extensor digiti minimi i m. enen'sor carpi uJnaris.
Duboki sloj sainjavaju: m. abductorpollicis longil.$, m: ex-tensor pollicis bre:vis, m. extensor poUicis longus i m. e.1ctensor i111d.icis.
S.vi ov-i miii inenv:irani su od .n. rad.ialisa.
Povrni sloj
1~ M. extensor digitorum

Polazi sa strafuje strane lateramog epikondila, sa fascije i sa septa inte.rmuscuilaria. Ide prema dolje, dijeli se ria polovini -pod:lak,tice u :tri mesnata _snopa, koja !Prelaze u etiri tetive (medija<lni snop daje dvije tetive).
Sve etiri tetive prolaze .kroz etvrti karpalni .kanal, te idu na etiri za:dnja
prsta.
_
Svaka tetiva. eklstenzora je najprije fiksirana jednim tetimim sno.pOIID
koji odlazi s danje .St:l"!me tetive. u predj.elu metacarpophalangeala:tog zgroba
za proksimadnu fa131Ilg:U i metacaipophalam.geaJtni zgob. Povrno prelazi tetiva u tmutastu a:poneurozu ekstenzora - aponeurosis extensoris digiti
ill dorzail;nu aponeurozu.
_,

Tetive su izmeu_ sebe povezane trima fib.ro~'lim vrpcama, koje idu

.koso, a zo'vemo ih CO!Il'ite.xus 1nll:entoodineus.
Ovaj anii. je exten.sor 'Prstiju i ruk:e (ake), a ine.Mra ~',!- n. rald.iaU:s.
.
..

. .

Aponeuro~i.s exte~rl$ .4fgi~

,. .

.u

pOdruju

-i;.:,:,.

baza J~ro~alnib

. : .':...{::.)"~;:~~:}~~>(

..

..

..

falqt za~Jir~~fjfi p~ pristupaju s

vol.a-nne strane povdni .tetilvni. krajevi .mm." interoSsci, a dail:je d.i:staano
na radijalnoj strani prs.ta njene tetive . :mm. lwn.bricales na druge tetive
extenzora. VlalcOIID. oVih ktart.kih miia proiruje se svaka tetiva extensora
u jednu trosllranti .reti'Vnu plou - aponw.rosi extensoris digi.ti ili a.poneurosis .<f.orsailis, koja pakr.iva dorzalnu__ ,s-tranu od proxianaaate do d.istal1ne fa-

. 204. ; ...

',;..

-.

'-

".

. .

.l:.., ...

...

\,. ..
.. ,.:::

. :Lange, Baza tro:kutasote pl~ obM1}a metaca:npo,phaLmgea:Ini zgJob, a birva

tetivnim. krajevima mm; 'lurobrjcales et mm ... illlltero~sei nategnuta.
.
Dorzalna aponooroza dijeli se di.staloo na tri jezika, od kojih se srednji zavruje na dorza'hnoj strani. druge falange,: a dAra pobona jezika id<u
do tree falange ~ tu se z.wravaju.

,
. .. .
Pomou dorzakle ap:oneuroze djeluju, dakle, mm~ interoS~Sei et mm.
iumbricaies na inter{lhal,~gealne zglobove kao eXJtensori.
~: :;/.;;/;~

'~-. ;:_~_;

2. M.

extenso~;

digiti miniJni
'

'

Pplau sa stranje stra:ne I;;"terainog. epi:kondila s.kupa s m. extensor digitorumin a za~ sa fuscije --~ sa septa idltermuscularia. Ide prema dolje,
prelazi u . tetivu i proavi kroz peti ka.rpalni .kanal dolazi na petu metak:alpamu kost, _gdje se spaja s Qil.Onl tetiv~m m. exte:rrsor digitoruma koja
je odreena za peti p11St.

.
.M. extensor digiti mi!n.imi eks.tendira peti prst, a !is:len'iran je od n. radia1isa.

3. M. extensor carpi ulnarls

Polazi sa lateralnog epikQD.dila s ostalim extensorima, s ligamen.tJum

collateraJ.e radia>le, sa fascije, sa septa intevmuscularia i prunou aponeuroJtine lamele sa stranje strane ulnae. Ide dolje, prelazi u tetivu, koja prolazi kroz esti karpaini kanaJ i h'l'ata se za unutranju stranu baze pete
metakarpalne kosti.
Ekstendir;i. i adducira ruku (aku), a inervira ga n. radialis.
Slijede& etiri miia dijelimo u dvije grupe: jednu ~ater.al:nu, a drugu merlijaJnu iai, kako obino kaemo, gi'U.pU prislonjenu uz radius i grupu prislonjenu uz uJnu. U latera1nu gi1l1pU spadaju m. aibduotor pOllicis
longus i m. extensor pa1liois brevis. U medijaJnu grupu spa.daju m. CJcl:ensor pollicis longus i m. extensor imdicis.
Duboki s l o j
1. M. abductor pollicls longus (lat. grupa)

Polazi sa. stranje strane ulnae ispod polazita m. spi.na<tora, sa membranae interosseae i sa straillnje strane ra.diiooa ispod i.nsercije m. supitna
tora, ide dolje i latera1no, ovija se oko radiusa, prelazi u tetii\IU koja prolazi kroz prvi .karpalni kanal na dorwmu ruke i hvata se na -lateramu s.tranu baze prve metakarpamc kosti. Koji put jedan dio tetive ide u :thenar
gdje slui :za .polazite !Illii~ the:ua:ra.
Svojom tert:ivo!Il prelazi rpr.eko tetiva m. extensor carp i radiaJis brevdsa et longusa.
. . .
.
.
M. abductor,.gp.Mf~:lQ~ a.Wucira ;palac i ruku (akU), supini.ra pOdlakticu, a inervirat(je Oif ~~i;adialisa.

i.

M. . extensor polllcls brevis (lat; -grupa)

Polazi sa prednje tre6i:p.e strafuje strane rad4Jsa i mettnbrnnae interosseae. Ide prema dolje i lateratno, nalazei se medijamo od m. albduoto~
205
. ) . >.",

________.l

po1licis longusa, -te skupa s':Q.jegovom tetivom prolazi:tetiva extetn!SOr poUicis

brevisa kroz . prvi kai]Pa1ni kanat i hvata -se na dornrlnu straxJiu baze prve
falan.ge palca:

. .

.:

.
M. e:x.tensar po1licis brevis eksten'dira prvu fl!!l.angu palca i ruku (aiku),
.:dnervira ga n. radialis.

....
.::'

_.

. . . .

3. M. extensor polliclS loiigt!$ (m~.. grupa)

PolaZi sa srednje treine ~trafuje ~trane alnae i. membrapae interosseae.

Ide dolje i Ia.tenlno, pre'!~ u tetivu koja prolazi kroz trei karipa. mi kanal
i hvata se na bazu druge falange palca: . .
. Na dorzalnoj strani carpusa, pZ iatraini rub, nastaje jedna udubina
kad se palac ekstendira i abducira: To je'foveola radialis ili, 'kako se jo
naziva, taba tiere anatomique (za~ t:p se. tu stavljao driha.ti :zif mrkanje
<prije rego bi um.rknuo). Ta udubina je :Omeena medijilll.no tetivom m.
extensor poUicis longusa; a late!'alno tetiv~ ib4iictoi p:ollicis lOi:J.gusa d
extensor brevisa koje su six>jene. Ta u:dumna je Vana radi .toga to se u
njenom dnu :nalazi art; ra-diiil.is.

.
M. extensor pollicis longus ekJStendi.Ta dnigu faiM!gu pailca i abducira
palac. I-nervira ~a .ner.vn.IS radialis.
_.
-.... ----- -:---.
4. M. extensor bticis (me. grupa)

P<Jil.azi sa stranje strane ulnae

"in~el'cije ~xtemsor ;poillicis longusa
i sa membra.nae inlterosseae. Ide. prema dolj~, pi;dazi kroz ef:!Viti karpalni
kBD:Jal skupa sa tetivom m. ~te.D.sor di.gitq:rijlnia/pre:Iazi .k.ooo prema lateralnoj strani :preko dorsuma rilke i
viSini.:h;t~t~arpofalamgealncig zgloba
spaja se s o.n.ani tetivom Iri. eXtensara dig.. :koja. je Odreena za kaiprst.
Ovaj nrli ekstendtira ka~rst, a inerv:ir;a ga :p. radialis.

ispoo.
u

Fascta aJ;ltebraclill.
Ova fascija kao neki plR91: omotava miie. .po&ia1ctice. Gore se nastavlja u fasciju .nadlaktice, a dolje pdka7Uje za4ebljanje: retinactbll\l.Il;l extenso:rum lig. ca.11pi vOilare i reti.micirl.U:m. fl~xorurii .. Vanj&ka ploha je pokrivena
Sl.llbcutanim tkiv()Jll, a UillUtr~ja je nasloit.iena
:iri.iie. Priarnja 1lz. strarijoi
rub ulnae i alje sep-ta intermuscuiaria izmeu pojedii:rih miia. Ovu fasciju
pojaava u gorojem dijelu ~paneurosis . m. ~lc. braohi . koji dolaii oo tetive.
1Il.1J.lsculi bicipitis l;lracbii.
. .
.
. .
Od zadebljanja ove fasdje veoma v$n je :reti<nacuJI.um fleXorum koji
pretvara .karpalni lijeb u .ka.nal kroz koji. pr(j~aze .:tetive mi-ia i nervus
medianus.
.
.. .
. ' . .

.
Vaaal je i<? i reti.n.acu.U.lm extc;m. s ije Wlutranje plohe; takoer,
odilaze izdanci. i hvataju se na rubove.- bra2.da: radiusa i ublae; te time
pretvaraju dotine brazde u !'lst kalia:la .(toliko, naime, ima -i .brazda). za
tetive e:x.tensora. Broj~ se .s radijalne st:r~e prema ulnamoj:
.
a) Kroz prvi kanal prolaze -tetiva .m. imduoto.r pollicis longusa i m.
extensor ppllicis brevisa.

b) K:roz .drugi kanal :prolara:. ctetive m. emensor carpi raialis t.o:ngusa i

brevisa.

'-

na

206.

sor

e) Kroz trei . .ka,naJ:<prolazi .;'t:eti:va m. extensor poliOis longusa.

d) Kroz etvrti K.alllal pr:olaie. teti<Ve m. extensor digitol1UII1a i :m. extenrodicis~. .

e) :Kroz peti .ka.na ide tetiva :m extensora digj,ti lllilniana.

f) Kroz esti kanai pro~ .teti'ya til. extenisor carpi udnarisa .

.. y~e

synoviaies tendinum

Na. mjestu gdje teti.~e miia. prolaze kroz osteofibrome kanade, obloene su. smovija.lru:n ~bra,noni nazvanom :vagina synovialis tendinis. Isto
tako su obloellli i zidovi kariaJ.a; Fihrozrii d!io kanala za tetive kod prntiju
ini vaghla. fibrosa dig]torum: iriainus . na kojoj razUkujenro paris .anularis i
pars rucifoimis.

'

a) Di~ta1ne se. I1alaZe samo ti predjelu prstiju .i .to za tctive:prvog, drugog, .ireeg;.:etvl1og .. i Petoi prsta; pOinju. neto povie metacanpofalan
gea1nog Zgloba, a
d<:i ~liZe tree fa.lange.

se.ii
:.:,.

..

pros.tivU. na ruci. . Jedna . je radijalna, a jedna utnarna.

Radijalna; za teti'vu ni. flei<)ris po1licis ~oilgi, poilnje neto povie retina
culum ~:~.ex:orum, te .ide 9o ba,ze druge f~ pallca, tj. spoji. se s di,gttalb) Kaxpadille se

za palac. Ulnama, za tetive :ni~ fl.exoris digitorum superficialisa et profun.dusa1 pomje neto pqvie radijalne Sluine vree, ide prema dolje irei
se na tetive pojOOirJlh pts~ju i to tako da, Idui od drugog prsta prema
etv.rtoD:l na . volarm.oj strani aJre; sve .d;,tlje doPire oo digita!lnih vrea, a
spaja se sa digit@IIi za p,eti prst. <>Yo je vano z)x>g toga to se upala
.S petog pista; odnoonb s :palca, moe prenijeti na karjlalne vree U kojima
se na.l,aze sve tetNe ~ p.rste ~irei se po cllimu. Izmeu l'aldijalne i ulnarile
digitokaiphlrie siitline "\~tee prolazi nerVus meclianus. U fet:tlnom stadiju ima
svaki prst s'ioju vl<l.Stitu yaJfiiiu, a ulnarna i radijalna postoje kao zasebne
ti grunj~m dijelu .ruke.~ Tek :kasnije se ulliamii spoji sa ooom' petog prsta,
a rnilijatna s onom pal~ Meutim, one m<)gu i u kasnijem stadiju ostati
nesiatebe isto kao f \1! ~ewno dobil. 'l'akoer, mogu dvije digitokarpalne
vagine koanunicir:iti iifueh Scile u .predjelu karpalnog kanaia. To je veoma
nezgodna pojava, jer.~ uphle - :panaritiuma - jedne vaginae synovialis
prenosi se upala i na druge,
prsti mogu ostati skvreni, jer tetive prirastu za ovojmce).
.

DOIIl

te

Ii. Na dorzalOOj strani. inla.mo, takoer, vagine synoviales, 'a ima ih ets
kao i ka;nala. Poinju otprilike u \iis~ gornjeg rul:ia retinacu:lum ex.ten5., a
dolje seu po prilici do poloviaie mea.karpa!_p.ih kostiju;. Najkraa je res-ta,
a najdua je etvrta. U dvugom. kanalu su zapravo dV:ije vagine koje .nairoko
~eu sebe komuniciraju. .

207

---~------

-~--~-~-

<'~m~:~,~,:~;;:::,;:,,~

'. . . l '
:'1

. _Jednu ~-grupu ine miii skuplj~i na x~dij~'!)j stra;ti .ruke gdje for.
nuraJU uzv,tenJe nazvano thenar.. Radi toga 1 .mii~ naz1'Vamo miii the-

nara.

. .

Drtl@ll grupu ine ani.ii ~kn,tplj~i:,:~..,.W.~j s:trani ruke gdje for. i'*
ri:riraj-u uzvienje nazvano hypothenar,~.'~-.:l~u;&&,..radi toga nazivamo miii
hypothena.r.a.
.
.
_~
Treu gru:pu ine -miii :kQj~ su _postavlljeni u src.dinu ruke izmeu ~
te dvije grupe i to uglavnom m~ :meW<atpa:htim kostima, ta:ko da ne rl
dolaze do izraaja u plastici .ruke.

-11

A) MISii. TIIENARA

.U OVO.j, gvupi. imamo etiri .mala miia: m. abductor pollicis. brevis,

m. flexor poYicis brevis, m. oppcxnens pollicis i m. adduotor poHioi<s.
l . M..

~bductor

pomcls. brevis .

l
l

.:;.

Postavdjen je najpovxnije.. Polazi sa prednjeg i ;Jaterahrog. dijela re- t

tinaculu:m flex.orum. Ide prema dolje i JVa..tti, .te se hvata na lateralnu sflra- _~
nu.ba:ze prve falange palca.
~
Abducii"!l tpa.lac. !ner-vira ga n. Dl<lldiallnls.
~

2. M. oppQnens pollicis
Postav.jen je lspod ni. abductor poliicis brevisa. POIJ.azi s prednjeg i la
teraln.og dijeila retinaculU!!Il filexoruma: i sa _1Uberouluma ossis. traiMzil, a
hvata se na lateralni rub prve metakarpaJ.ne kosti.
Oponira palac. fuerwira ga n. meclianus.

I-ma dVije glave: capl.rt supel'ficia:Ie i caput profunrlum.

Caput superficiale polazi sa prednjeg i lateraln<Jog dijela lig. ~i trans
versuma; a caput prdfundum od sveza okoji stoje -iml.eu os tra.pezoideum
i os cap.itatum .Obe ~ave se ujecli:ne ! hvataju sa zajednikom- tetivom na
la.ternl.nu stranu baze4'rve falange palCa.. :
. . u ~etirvi Se na:lazi radija:I.na sezamska .kost palca. Imneu dvije glave
nalazi s<fwtiva
flexor :pollicls longqsa. .

_ M: .lilexor pc>llicis brevis fleknrii'-: i oporiira palac.

Caput superf.icirue je inerv.iran.. :Od n. :~~a; a caput profun~
od. nervus 'q}~... . '.
. . ~ .. : -. . . .
-..
4. M. add~~Of-:'-~:~~;~~t;:

ni:

Ovo je.:najdulblji i mijmedijalnijL mii6 thenara, a sastoji se takoer

iz dva dijela: . captllt obliquum i caput transversum.
. ~ .-.
. ,
_Caput obliquum. .polazi s 'istog mjesta .. s koj<i ide); capqt. profund:um
fl.exor pollicis brevisa, tj .sa _sv$: koje:~. se nalaze ilJI'nM1.f os tra.pezoideum
iosca.pitarum.
_..-.:_, .. : - i '

.'
_ :-,

': ~

..

3. M. flexor pollicls brevis

. ..

--~

-;:;

.. . : .. :..:~ .::

~
t

i.

.-:;-.-~-_::_~-:~..-.:~_.:~,.:

.;~ ~~.
'"":. ~~; -~-~-~.<.
;~.::! (~-~~;

"':'

..

cii[mi tri:msversum poiazi s itl:lv~ pr~jei ruba 1r~e metdkarpa1ne

kosti. '6ba dijela Se . udrue i SVravaju Da uJnamoj strani baze prve falan- .
ge _pa.lca, ~Os.no na ulna.rooj sezam~S?i k~. U. tetivi se .nalazi:_uLnarna seza.msl!;a kost .palca. Na ovom miiU leze tetiNe flexora =pnshJU. M.
a,dduct.or :poHicis adducira i op<mira palac.. Inervini ga n. uln3ris.

"<...'.: .:'. .;13}

__, .. Miii
.

HYroTHENARA
...

. ..

Ova. grupa se sastoji iz *jedeih miia: m. paJmaris brevis m. abductoc d.i@i mirum i, m. f.lexaF(; $giti minimi brevis i m. opponens .digiti

Jllini.mi. ,:':
1. M. pahnaris brevis
~.. M. palmaris brevis je mali J:coni _mii . .Nalazi se ~u dva sloja
pot:konog tkiva, a .niti mu id.u popreno od radijalne s:t:nme prema ul-

namoj.
Po'lazi. s ulnamog ruba palmame apqp.euroze, a hvata se za kou !1.1a
ulamom .f~Wu hy.potlhenara. .
- -sla:tpl_ia (nabire) lrou -na dlllllu ~e~ !ner-vira ga n. ulnaris..
2. M. _abducor digiti m1nimi

Polazi s os pisifo:rme i retinaadum f.Iexorwna., a hva'.ta se na medijaJnu stranu baze prve falange petog prsta. a ujedinjuje se djelomino sa
:medijalnim rubom tetive m. extensol'<!-
Abducira peti prst, a ine~ ga n. ulnaris.
, ..

3. M. fiexor dJglU minlml brevis

Polazi s lateralnog dijela retinaQulum flexon:rm. i s hamutusa ossis
hamati, a hvata se na medijalnu stranu baze' pr.ve faia.nge petog .;p-rsta tetivom abductora. ISjl0\1 .njega se nalazi m. opponens petog prsta. Kroz m.
flexor digiti m.ia:limi brevis i kroz m; abductor digiti . minimi. prolaze ramus pro~ nervi ulnaris i .. vasa uilnaris profunda.
. M. flexor digiti -mi.nimi brevis flek.tfra pl'VU falangu petog prs-ta i abdUOira prst. fuerviran je oo neJ.'ViUS ulnariS. . _

4. M._ opponeos dJgitl miniml

. .Pdlan s hamul usa oss~ hiina~ i neto s p1edij.imH>g kraja re$,acuJum. fl~oruma . a '~ya~ ~ _;m medijalnu stranu i na ~i:tulum pete met~. kosti~,.>.. : ... ,:.-;_j,..
.
.,_

.
.
,.. M. oppo~4i..&i:Q.;"Wtpimi -~peti prst:'Inernnm je od n. ulna-

rlsa.

. . . . _..

:::

. Ovdje. spadaju

..

..

.C) WSii -U SREDINI RUKE .

De

poj~- ~ii,-~~

mm. lumbricales -i D:!ID inte~i.

,=~:

d;vije grupe :miib.. a to. su:

209
~=

__ t

.....
.-'t . :

..

.t; Mm.

. . . .

Iwnbrlc3les
... ,.

. Nazvmi su .tako jer lie :prvi.ima (lumbricus .--: crv). Ima ih. etiri;
a .broje se od radiJame stra.ne prema ulariloj. Zovu ih jo miii violini51ta;
l'olaze. sa. radlJalnih ru~va tetiva m. flexor digitoruan profundusa, ali
trei i cetvrti mii polaze i sa ulamih rubova tehva koje su octredene za
trei i etvild pPS t. ,l .prema radija1nim stranama metacarpofa.langea,lnih
zgtobOva posJjeOnJa etiri prsota, tu prelaze u tetivu i ujeairijuju se sa
tet1vnim. proSlrenjrma dorzalnih medukot~ miia i na dorzamoj strani
prve . taJ.ange se utv.rste .na radijal<ni rub tetive m. exetsora digitoium oinei ve op1sa.nu a.poneuxosis extensoris .digiti.

Prvi i drugi su inervirani od n .. .meaia:nusa, a trei .i etvrti od n. uJ.

ona.risa.
.
: .
.
Mm. lumbri.cales flekJtiraju prvu. fliJ.aDgU, a extendiraju drugu i treu
falangu odgovarajueg prsta; zato .o:vako <fJeluju opisa.no je kod doiZalne
aponeu.roze..
2. Mm. interossel

Ovi miii zai.tzimaj:U meuk9-tane- .prostore na ruci~ a dije~o -ih na

palmarne i dorzalne.

a) M. interossei palmares. --: Ima ih tri u .tri zarlnja meukota.na

prostora. Zav:r.avaju na istom prstU S ije metakar.paJ.rie kosti i:xllaze.
Prvi (brojei s radijalne strane) .odlazi s. uinarrie strane druge metakarpaJne kosti, a drugi ~ trei sa .radijalne strane etyrte i pete. me takar
pa.lne kosti. Idu prema metakarpofalangea;JJnQiii. zglobu ~ . to na istu ~tranu
sa koje su poli, ujedinjuju se s t~tiVIJ.il:q pr~~njeni do.rzalnih ro.eukb5tanih miia, .te se uvrste na d<xrzalnu aporieurozu. Prema tome, mm. interossei imaju jedno kotano Ljedilo apooeuiotii;ilo hvatite.

Mm. ~nterossei palm.ares p.rim!u (axiducinij!i) . prste prema srednjem

prstu; zato i ne postoji m. interos5eus ;a p.rvi prst, jer on irna 5voj ad
ductor, a niti za trei p;rst, jer on: ostaje u: Sr'edi.ni na miru. Osim JtOga,
mm. interossei su flexori ;p'rv'e .faJ.ange, a extensori druge i tree falange,
ikao i lumbrika1nd .miii.. .

Sva tri su i!nervirana od .n. $arisa~

b) M. intero,ssei dorsales. -Ima ih etiri. u sva etiri meuikort:ana
prostora. Svi polaze s obje str~e metakari?alnih :kostiju koje omeuju
isti meukotani. prostor. .

Idu prema m~tabrpofalmgeamom zlt!Ot>u, .pi-ekze u teti-vU :koja se

dijeli u .dva dijela: jedan . kr~t~ dio se hvata :iii baiii prve falamge; a drugi, dui dio u foimi trougl~tog pJ.X>irenja se hvata za dorza1nu , aponeurozu. Prvi m. inJterosseus dorsilis s(( hvata :mi radijaJnu .stranu. dru:gogj>rsta,
qiugi na qadijalnu . stranu t~g p !;'S~ . trei na ulamti . stl'ai1u.:, 'tfeeg prs
ta, a et~. mii na .u.Lnarilu stranu etvrtog p:rsta.

Sv.i su mervisani od n. ~~a.

Mm. illiterossei dorsates raziiiiu .piiSte . od sredi:Ii.e, ote prema. tome

prvi i peti prst nemaju dorz.alnih met'l.kotanih miia, jer 1maju svoje
vlastite .. a.bdu'tore,.. a trei :prst ... ima ~va. Osim toga, svi su fleiori prve
falange, a extensori druge i tree fala.nge..
.
" .

ZlO

_i

).

:: :

..

. . Palmama.aponem:osa _je s&fuit -fibroz.D.a omemb~, postavljen'a_ iz-

meu thenara i hypothena.ra, 'te titi tetive i nerve od pqvreda. Da nije
toga mi bismo kod svakog hvatanja uglatog predmeta, uslijed pritisk;a
na nerVe, osjeali jake bolove i tlii1e bi lUka postala neefikas.na. Ne bi,
.naime, mogla vriti onu _funkciju: za koju je odreena, a to je hvatanje.
A.poneuro:zii ima fo.rmu. trokuta, sa. J>azoon dolje, a vrhom gore. Gore
.
se .spaja sa retin'liculuin flexotum i .tetivom m. palmaris longusa. Sastavljena je (){[ vanjskili longitudi<i:l:nih i rmutraujih t.ransverzalnih niti.
Longitudin~~<DiP,. su u . donjem dijelu skupljene u etiri .snopa ikoja
stoje iznad tetiva_ flexora, a n~ti im sVravaju u koi ruke i prs-tiju.
Tiansverza1rie ruti su skuipljeii.e. u donjeom dijelu, fibrae transversae,
a .it Visini mter.digitabiih hrazd3.. kao fasCiculi transversi- aponeurosis pall1'Ul.-

ns:

. ..

Fascije ruke
Na ruci ratlikujemo .pet fascija, a to su: fascia eminentiae thenar
koja:pok.riva eminentiJu thenar; fascw :eminentiae hypothenar koja polai
va istoimenu uzvisinu;. fascia. palmaris profunda povie metakarpal:nih kostiju i meukotanih mii-a; zatim fascia dorsalis superficW.lis izmeu
potkonog tkiva i tetiva mm.. 6-,tensorum i, napokon, fascia orsalis profunda koja s dorza.l:ne strane pokriva mm. interossei i metakarpalne kosti.
MiiCI "DONJEG. EKSTREMITETA
Ml&ie donjeg ekstreriliteta dijelimo na etiri s:kupine: I miii zdje-

lice ,II

miii

natkoljenice, III
I.

miii

MISil

potkoljenice, IV

miii

stopala.

ZDJELICE

1; M. p!opsoas
Sastoji se iz m. p5oaosa i m. iliacusa.
M. psoas tiuiior. - Polazi -s latera'lnih strana .trupova zadnjeg torakalnog i prva etiri Iitnibalna kraljeka, sa disci intervertebrales koji spajaju te kraJ.jeke~ {s' baze processus cOstarii na lumbalnim kraljecima.
Na trupOvima kraljeaka se. Diti 'ne hvataju' direktno na kost nego n.a tetivne 1ukove koji su razapeti izmeu garnj eg i donjeg ruba-. odgovajueg
trupa kraljeka; Lukovi okreU_ kc:mkavitei: prema medija1noj liniji. Prema
tome, konkaviteti. lukova sa koilkavitetom kraljeaka omeuju otvore kro.z
!koje' prolaze lumbalne ile i ra.Iil.i oomm\.micantes sympatbicusa.
Ov~j _mii Ide p~iria dolje n~to laiera1no i napr.ijed, kroz lumbaiant regiju, kroz pelvis majOr-, te ispred os ilium, u brazdi povie eminentiae i:lii:>pecti.n.eae, prelazi ni :Pedro, Za.vije iza: tfemura i hvata . se jakom
tetivom na stranju stranu (roc!tanter minora.:
211

------~---

--------------'

.......... :.

Uz medijalni rub m. psoas majora halaze se arteria i vena iliaca extema.

M. psoa:s major flektira natkoijenicu u bedrenom zgl<Jibu, neto je aJd.

ducira i rot-ira prema v~.
.
.
..
!nerviraju ga ogranci lumblrlnog plexmia.
M. iliacus. ~ Naalzi se u fos.si_ iliac.i koju. ta:pec~a. Polazi sa lalbitliill
intemuma crlstae iliacae, sa spinae iliacae ant. mp i sa:: spinae il: Ml t. Uuf.
sa incisurae izmeu nj.ih, s drvije gopnje tiei:ne_ 'fossae ill.iacae, sa. lig. mO:
lurrnbale i sa baze ossios sacri. Miine niti kwnvergi.raju prema do-lje i vei
dio se. spaja s tetivom ps.oas majora, a ~jf-.diD ulti se .hvata ispod trochanter minora na gornjem dijelu litteae. pectinae. Taj dio je nai:van i
Na musculus iliaousu uz Jatera:Jru: rub m. psoas majora lei n. feanoraJ.is koji skupa s miiem. izlazi .kroz lacunu musculotum.. Poradi SIPaj anja m. il.iacu.sa sa m .. psoas majorom, .imamo sada zajedniki m. _iliqpsoas,
k:OJemu !Ila bedr:u s latera-lne strane stoje m. -rectws i m. sartorlus, a s
medijaLne strane m. pectip.eus.
.
I2meu m. il.iopsoasa i zglobne ahure bedrenog zgloba lei jedna sluzna vrea - bursa iliopectinea - a tako isto se na.i.azi jedna imleu te<tive m. iliopsoasa i trochanter mi.nora - bursa iliaca sUbtendinea.
M. iliacus J.ma djelovanje kao i m; psoas major, a inerviran .ie od
n. femoralisa.

2. M. psoas minor

Cesto ne postoji; in<1:':..: :kod ovjeka pokazuje rudimemtarni ostatak

jednog jakog miia, koji 5e jo nalazi kod .mnogfu sisavaca.
Polazi s late.ra!l:ne strane trupa dvanaestog torakalnog i prvog Zumbalnog kraljeka i sa descusa i=eu ova dva kraljeka. Ide iJrema dolje
i IateraLno, te !Prelazi u tetivu k:oja se hvata na eminentia iliopectinea, a
net i na fas9iju ilijacu.
Djelovanje ovog miia je dosta skueno. Natee (tenzor) fasciju iliaou i pregiba .kimu. l'!lentiraju ga ogranci liumba.Inog plexusa.
3. M. .glutaeus maximus

Polazi sa stranjeg ruba a:lae iium, sa: :polja koje se nalazi ~ li!Ileae
gluteae po&terior, sa labium exte:rnum crlsta~ Jliacae, sa povrnog lista lumbodorzalne aponeuroze, sa stranje. strane saoruma i coccygis, la 1i:gam.enta.
sacro.iliaca dorsa.ria i sa st-r~nje strane lig. sacrotubera!e. Deqell!: ~ine
niti; koje se daju veoma lijepo izolirati, idU, prema dolje i hva~ju .se dijelom. na tractus. iliotibialis- Maissiati, pr~ma tO!Ile.. j~ tractus . iliotibialis
fascija bedra i tetiva <?A_.drva miia i to m. glutel,lS -~usa i m. tensQr
fasciae la.teae: Drugi .~o prelazi. u jaku teti~ Jt:!!~l_~~/~~; _11,a tubero~_itas
glutaea (trochanter) temus) na.fumUIU. .' ....
.,, :._., ,.,,_~,. ~: ':,:
.,
.. , , :...
I=eu ttOcbanter majora: i' m.. glutael,IS maximusa nalazimo sltu;inu
vreicu bursa. troqhanterica m. g(utaei .11'U1Ximi.
M. glutaeus 1na:ximus je veoma dob~ razvij~ :kod. ovjeka; to je u
vezi s -u-spravnim hodom. ~l~ljen je. Od .:jato debelih snopOva, ~o c4l
imamo npr. "U oku mi-ia koji:S\ri s~anisu .debeli kao.Jedai:t ~nopi.~.

212
........ :#"

::~ . ':

': ;_

glutaeusa~. Snopii_ se i_nae. dadu ._veamll:. -IC~~ko. rasta'lli~. jedan ~-_drugoga.

Odijeljujti ih septa lroJa _polwe o4.fasciJe koJa opoknva sam miI.
---M. .ghrtaeus maximus _je extensor i rota tor bedra !Prema vani, a takoer -i too.zor .fasciae. Inervka ga -n. gl11taeus inferior.
_

4. M. glutaeus medius
Polazi s ~Jske -srrane alae ossis ilium izmeu gluteae 'alil tenor i
:1ineae glutaea posterior, s :Iineae- gluteae posterlor, s labium externum
cristae.. i.Uacae, sa spinae ili~cae -ant. sup i s fasciae gluteae. Miine niti
konvergiftlju preqla, trochantef:majoru i hvataju se m njegovu vanjsku stranu :poniQu kratke tetive.
--

Izmeu .teti'lle aniia i .trochanter majora -lei bursa trochanterica m.

glutaei medii.

. '

M. glutaeU's meldius u cije!.osti je abductor i rotator noge prema un.wtako se ;pak kontrahiraju Samo pojedini dijelovi Oil!da preJdnje niti aJbduciraju i rotiraju femur -prema unutra, stra:nje_ niti abduciraj.u i rmira
ju femur prema vani, a srednje niti ga san:no a.bduciraju.
M. g1utaeus medius je inerviran od n. glutaeus superior.

ra,

S. M. glutaeus mfnimus

Polazi s vanjske strane alae ossis ilium sa 1ineae -gluteae anterior, lineae gluteae in.ferior, s polja izmeu te dvije linije i s labium externum
cristae iliacae. Niti mu !k0111vergiraju !prema dolje J hvataju se tetiv.om na
prednji rub ltrochanter anajora.

Izmeu tetive i vrha trocha.nter majora lei bursa trochanterica m.

glutaei minimi.
M. glutaeus milllimUJS abducixa i.rotira bedro. InerW.ra ga n. glutaeus
superiqr.
6. M. tensor faseia latae

-Postavljen je izmeu dva Usta fasciae latae.

Polazi kratkom tetivOlfl. sa spi.ruae: iliacae an11t. SUip. i neto isPOd spinae i s fasc:i.ae glutaeae, ide prema dolje d hvata se na tractus iliotibialis
'koii se. q>et hvata na Jtuberositas Gerdy (tem-i) na lateralnom kon~dilu
tibiae.

.
'
M. tensor fasciae la:tae natee.. fasciju latu, . flekfua, abdu<;.ira i rotira
nogu prema . unutra. Iner.vira ga nel'VUs glutaeus superior.
. 7. M. .pirifonnis

. Polazi sa P.!!WN~.-~Jt~e ,ossis. S!l:c.ri .i. to s'.rt,lbova drugog, treeg i

sactaie Oj)elvirtinna (foveolae piriformes) i neto njima . sa
strane i s ,gornjeg dijela inclsurae ischiadicae maius i hvata se tetivom a:ia
goniji :rub .tl10Clbante.r majora. Izmeu tetive i trochantera lei bursa m.
pirlfonnis.
.

Prolazom m. pirifon:ni~a~~ki'oz fui:aihen. ischiadicum maius ovaj se podijeli >na dva dijela: jedan dio povie Inii:!, ..:.... foramen suprapiriforme,
etVrtog forameri'

2B

--~-------~---------------------'

a drugi dio ispOd nli~i~ c:_ for"ainim _infrapiritorni~. Kroz- fcira:men supra-.
piriforme prolaze vruia gliltaea su.perim'a, a hoz fotamen irafrapi.riforme idu
:ri. ischiadicus, nervils glutaeus Weriot; nervus cutarieus femoris .posterior
i .nervus pUd!mdus, 2:!1-tim. 'Vasa g;lutaea inferioci, i vasa pUidenda: ~tema.
. M. pirifol11llis je rota:to! . n~e prema vani i abductor ruvtkoljenice.
!nerviraju ga ogranci sakra:lnog plenisa.'

s.

M. ~bturatoriu5 J:ritemiJs

va

Poinje u 2ldje1ici, a ~a na .femtll11,

.
Polazi s unutranje strane membrane obtui-atoriae, s rubova fora.men
obturatuma, sa plotine koja .se nalazi iZmeu ' ovog otvora i incisurae
ischiad.icae major i s fascije. Niti mu konvergiraju natrag prema' foramen
ischiadicum minusu, prolaze kroi taj forrunen, a na njegovom ntb'ii zaviju
te idu naprijed i lateral!no gdje prelaz~ ti tetiVIll koja se:_hvata ti Joosi troohan.tenci na fesmuru:

.
..
.. .

u peivisu prednja; sti:alila miia pri;mja 'uz polazite; a stritlja je

obloena fa5cijoiii obturatorijum, koja skupa sa. m. Ievatorom. ani. omeuje
fossu ischiorectalis. Izaavi iz pelvisa -m. obturatorltis intemu5 se naJazi
i1ll.neU -dva m ..geme11usa. .
. ..
-- ........ --
M. ooturatorius internus je rO:t.ator bedra prema vani. Interviraju ga
ogranci -sakra:lnog p-lexusa:
9. M. gemellus superior et inferior

M. gemellus superior polazi s vanjske strahe i -s d?njeg rUba spinae

ischiadicae.
M. ge~ellUIS ip.ferior P.:Olliii.. s~ .~ber ischiadicuma.
... . .
..
Oba idu jeda.n uz drugog prema. naprijed; lne braziduu kojoj lei. m.
obturator i:ntemus i hvataju se dijelom na tetivti. m. obturator internusa,
a dijelom u fossi trochanterici naJemilni..
.
Oba rotiraju bedro prema vani, .a inervirani su od ogranaka sakralnog pJexusa.
lO .

1\1.

quam:afus femo~

NalaZi se ispod in. geniellus i..nlferlora. Polazi s .lateraolnog ruba tuber

ischiadicuma, ide prema .vani i hvata se
danji dio ili~njeg ruha trochanter mciiora i na cristu intertrochanteriCti~ . .
. . .. . .
'
Rotira bedro prema. vani. J.nel"'Viian je: od o~a. sakrilln<)g. p:l.exusa.

.pa

Fasclje zdjellniii mii&

Imamo ih:'tri: 'fascia ili.aca, fascia m:. giutS.ei maximi .i ~ til~ glutaei medii: .

...
.

-:.:.: :~-~_,:..._:.
.......::.- ..._,. :.-:~_;. ';.-.
'j:ascia iliacii' ~Pokriva ~ ilicips6a~ Hvati se iia tnipc;Ve ~ili:nb3J.nih
kraljeaka, na lig. iliolumbale, na bazu ossis sacri, -na linea term.i.ri:ilis zdjelice, na labiu:n:i intemum cristae iliacae .i <"na .spina .iliaca ant.: .SUp.:. GOre se
spaja s arcus Jwnbocostalis dijafragme; lateralno s: fascijom.m.::q_ua:dratus
__

214

JU!Illborii."Iria, a dolje se spaja .si dori]dffi 'ptohom laterame poiovi.ne lig. .ingu]nale Pouparti, kojega ostavlja t,e. se hvata .na eminentia iliopectiea.
i
Q:naj dio fascije koji se protee izmeu tig. inguinald eminentiae iliopectin<le ?:OVe se atccis .iliopectineris, a dijeli. veliki . prostor. koji omeuje
Iig. inguinale ma dva dijela: latera1ni ..;.... lacuna musculorum, kroz looji pro.
laze m. iliopsoas i n. femorail.is i medijaJni dio - lacuna vasorum, kro_z
koji prolaze art. i vena femonilis i vasa lyu:nphaJtica i to ta:ko da je vena
medijalno a artirija lateralno.

FasCia. m. glutaei maximum et medii; - M. glutaeus .maximus je pokriven..tankom fiiscijoim:, koja sa svoje uriutra.:nje strane alje septa koji
skupa s masnim tkivom dijele mii li mnoge ~pie M. gJ.utaeus medius
je takoer pokriven fascijom koja je deoela 'IlA mjestu koje nije pokri
veno velikim glutaeusom, a_ na ostalom dijeLu. je tanka.
II.
Milii natkoljenice

MISil

NATKOLJENICE_

se <Ujele u tri grupe: prednj-a, medijalna i stranja

grupa:.'-- -.--------.------------- _. .. ---- - -------.;.--------.

a) Prednja grupa se sastoji iz dva
ceps femoris.

miia:

-- - ...

m. sartorirus i m. qu-adri

m.

o) Medija1na grupa se sastoji iz sedam miia:

pectineus, m. a'Clductor l()J1~S, m.-.~cilis, m. aqductor breVis, m. adductor magnus, m. adduet-ai- minimus i m. oQtura.torius exterous.
e) Stranja grUpa :.se sa,stoji iz tri miia: m. biceps fern oris, m. sernitendin<x,>tis i m. semimem~ranoS).IS.

A) PREDNJA

G~UPA

l. M. 5arlorius

j e tako iJbog. toga to post~vlja nogu preko noge kao to to

kod ivenja. Najdi.llji je mii tijela.
M, {>artorhis .polazi ;kratk.O!Jl tetivom sa spjnae iliacae ant. sup. i neto igpoo . . spinae, ide prema dolje, medijalino i 111atrag do iza medijalnog
ko11di-la femuni, gdje prelazi u tetivu koja ide. dolje i naprijed te se hvata za medijalnu plohu 1;ibije i .na fasciju ;potkoljenice. Tetiva svrava s jednim proirenjem, Sk,upa s tetivama m. semitendinoousa i m. gradlisa. te
formira .-tzv. pes ansei-inus.
lznieu tetive;: m. sa:rtoriusa i tetiva m. gracilisa i semi<ten:dinosusa
nalazi se jedna sl=a Vrea~, bursa su1Jtendinea m. sartorii.
:Prostor koji se nalazi izmeu. m. sartor.iusa i m. a&ductor longusa
nazivamo trigonum femoral~ (Sc.iLrpae)'

Nazvan

ine krojai

Po akciji je m. -sartorius .flex.or patkoljenice . prema. natk:oljenici, a

ujedno i flexor natkolj~ee prema zc;ljelici, .zatim rotator potkoljenice prema unutra, a natkoljenice preiJia ~Valli.;

215

2. M. quadriceps femoris
Ovo je v~11a volumilwzan mii. Ima etiri dijela koja polaze. zaseb~ .
no, .. a svi skupa imaju zajedniku tetivu koja se hvata na. periferiju ;patellae, .a zatim lcao lig. patellae se hvata na .tuberositas tibiae, Meutim,
bu!lui da je patella sezam:ska kost, to moemo rei da .se quariceps
svrava :na ruberositas tibiae.
etiri dijela ovog lllliia su: m. rectus femods1
v~Situs lateralis, :m.
vastus imtemnedius .i m. vastus medialis.

M. rectus femoris .polazi s dvije tetive Old kojih jedna pOlazi sa spinae iliacae ant. inf. a druga s gornjeg ru:jj~, ~talb1JIIwna.
Obje tetive. se odmah spajaju u ..ietiv:nu laanelu s koje idu miine
IIliti prema dolje i prelaze .u ter.mi.:tJalnu tetivu koja se hvaUt na bazu i prednju stranu patellae.
. M. vastus la.teralis !POlazi s lateralne strane i prednjeg ruba -trochaJnter anaiora, sa labium aaterele lineae asperae i sa septw:n imennuscuaare
laterale. Miine niti idu prema dolje, prelaze u tetivnu .plou, ova se suzi
u tetivu i ujedimi sa tetivom m. ree tusa, te se hvata na bazu i lateralni
rwb !patellae.
. .
.M. 1astus intermedius. Nalazi se ispod m. rectusa. Polazi s prednje
plotine, s Jineae intei!trochantericae, s lateralne plotine i s ~atera1nog. i
medijailnog ruba femura. Ide prema dolje, ~relazi u tetivnu plou koja prelazi u tetivu i spaja se neto povie ~atellae s tetivama m.. rectusa, m.
vastusa lat. i medialisa.
M. vastus mediaiis. Polazi tetivnom ploom i miinim nitima sa labium mediale Uneae asperae, ide pJ"enna dolje, prelazi u tetiw koja se uje
dinjuje s tetivom m. rectusa i hvata se na bazu i medijalni rub patellae.
Tenmmalne tetive m. rectusa i sve tri m. vastusa ujedinjuju se neto
povie patesllae, hvaJtaju se na patellu kako .Sino ve opisali a s patellae
ide ligamentum ~atellae, koji se hvata na roherositas tibiae. Neke niti tetiva m. vasti mediais i m. vasti Jate.ralis se .ujedinjuju u dva plosnata SillOpa koja idu na prednju straTIU kondila t:J."biae gdje se pfli ovrste, to su tzv.

,m.,

retinticulum patellae laterale et mediale.

M. artir:ularis genus. Ovaj mii je sastavljen od najdonjih i najdubljih :niti m. vastus intermediusa koje zavravaju na bursa suprapatellaris i
na 1ecessus sup. capsulae articuiaris genus. Ovai miS:i pridra:va bursu synovialis i recessus capsrulae.
Na lateralnoj -stra-ni trochamer majora ispod koe nalazi se bursa

trochanterica subcutanea.
M. quadriQC;lJS je :ex:tenOr potk:oljenice, a s3rn m. rectu-s k t<Xme jo
i Beiktira. bedro prema zdjelici M. quadriceps je inerviran od !ll; femora... ,..
lisa.

}::S)

MEDUALNA GRUPA

i: M. pectineu5
. Polazi s tuberctclwn pubicuma, s predinje strane ramu.S ::su,'periora .ossis. pubis, s pecten ossis pubis .i. sa 'lig. pectinea1e. Ide prema .dolje, ::Jateralno i d~o, ie se hvata na linea pectilnea na feniuru;-.,:: /i:.-:;.

216
': (' . ..

... ! _ .

Izmeu

m. pectineusa i .m. iliopsoasa nala2limo jednu ud:ubi,nu -

fossa iliopectinea.

M. pectineus je addUktor, filexor i rotator. bedra prema vani. I:n.er.vi'

ra ga raun.us wterioi:' ner.vi obturato.r~i i nervus femoralis.
2. M. adductor lorigus
~'

Polazi tetimo s .Prednje plot1ne rami superior ossis pubis izmeu

tt:fberculuma i simf.ize, ide dolje, lateralno i doriaJno te se tetivnom ploom hvat~ na srednju tre1im:; labium mediale limeae asperae.
M. g;dductor l<J11guS .addudhi, flclctira i rotira bedro prema 'Vani. !:nervira ga n. obturatorii.J.s.

3.

M~

gracills

Vlakna CJVIOg' miia sU. du2a koliko i mii. Polazi teti<vnom ploom
-sa prednie strane ramus inferiora ossis 10ubis u blizi.ni simfize, te ide urema dolie gdje pre'lazi u tetivu. Tctiva ide po medijalnom kondilu tibiae
i 7.aviie neto prema naprijed, te se hvata na ~rnii dio mediialne strane
tibiae, i.I)ei skupa sa m. sartOriusom. i m. semitendinosusom tzv. pes anserious.
Ve smo spomemili bursu subterrdineu m ..sartorli, koia se nalazi izmeu tetive m. sartoriusa i tetive m. gracilisa. Imamo, meutim, ovdie jo
iednu bursu, a to je bursa ans~rina, koja se nalazi izmeu pes anserinusa
i kosti. .
.
M. gracit.ils je adduktor bedra a flexor i rotator potk.oljenice prema
unutra. !nervira ga n. obturatorius.

4. M.. adductor brevis

Polazi s 'Prednie strane cimus superiora i ramus inil'eriora OS'Sis pubis lateralno od polazita m. gracilisa. Ide prema dol)e i lateralno te se
hvata na gornju treinu labium me<diale lineae as.perae proximalno od addilctora longusa. .
Adducira, flekti.ra i .rotira bedro prema vani. !nervira ga nervus obturatOrius.
S. M. adductor magnus

Polazi s prednie strane rami ossis ischii i sa tuber ischiadicuma. Siri

se prema dolie .i lateral.no te se hvata aponeurozom, koja se ujediniuie s
onom m. adductor lOI'l'l!Usa, na labium medfa:le Uneae asperae, a tetivom
na tuberculum addl)..C:to!,il!P.). na medijalnom .epikondilu femura .
. . Izmeu donj~\!!si'ilia.:ii~neuroze i: tetive nailazi se jedan ,otvor omeen tetiv.nirrn. lukom' adductora i femilrom, nazvan hiatits. tendineus ad due-.
torius kroz koji prolaze arteria i vena feJI!.oralis, dakle fibrozno omeen
otvor kao to je to uvijek sluaj kada kroz mii prolaze !krvne ile. Taj
otvor je ujedno i otvor adduktornog. kanala (cana'lis. adlductor.ius Hunteri).
Uzdu insercione limije, addulctori imaju vie otvora kroz :koje proWe art.eriae perforantes.

217

M. adlductor magm.US: .se preirila doije' pnblii m .. vastus medi:ilisu i s

njim ini jednu brazdu u kojoj lee lcrVine i.le. Ova brazda-je pretn9ena
jednom membranom .koja ide :od m. vastus mediaUsa .na . rn. adidu~tor' Iongus i magnus. Zbog toga se -ta membrana i. zove membrana (!amina) v.asto.
adductoria. Tom membranQm su pokrivene ki'vne ile a brazda je pretvo.rena u .kanal - canalis llf1ductor.ius ..Hunieri. ~ina vastoadductoria je
u donjem dijelu odebljana, a prema gore se s.tam.juje i prelazi perivascu~arno vezioVIJlo tkivo.. .
.
..
M. adduoto.r m~us je adduotor bedra, a inervira ~ n. obturatorius
i -n. ischiadicus.-
.

6;

M:

obturatorlus

extemu5

Polazi s va.njoske st.ra:ne memlmmae; obturatoriae i ita!Vog ruba foramen obturatuma o_sim na lateralnOj strarii. Ide prema dolje, latera]no i
dorzamo .. ispod oollum femor.isa, z~viji pre;na gore i hvata. se re,titVom ti
fossi troohanterici fern oris.

'
.
'
.M. oblluratorius exte:rnus rotira bedro prema Van.. Iner.vii-a ga n. obtuiatorius.

---.------:: -~J;I,tUn..Jepi~~_:_(s~a~) -- ____ .

. Nalazi se m prectnjem i gornjem dijcl1}. be!d.ta. Trouglast je sa barom

gore. Baru mu. i-ne lig. inguinale, Iateral~i. ..rub ini" 1!1: sartori'lls: 5vojim
medi.jalnim rubom, a medijal.ni rub ini m. adductoi- '19ngus sv~jim lateral:nim rubom . .Ono t-rigo.nuana ini laJteramo m. tli#soa.S. a m:eruja1no m.
pectineus.
.
.
U brazdi i1Jmeu ova dva miia
se art~ria i ;)ena femor_aiis.

halaze

C) STRAtNJA GRUPA.

l. M. biceps. femorls .
Nalazi se na lateralnrom dijelu bedra; po()b:ije sa dvije glave - caput
1ongtl(lll i caput breve - a sv.rava zajednlkom. tetivom.
Caput longum polazi tetivno sa g6mjeg dijela tuber iSchlaJicU.ma sku
pa s m. semitendinosusom koji .je postavljen medijaino.
Caput breve polazi sa donjepoioVi:ne ;Iabium laterale lineae asperae
i .sa septwn in1:exmusculare .laJteraJe... .'
..

'
Oba dijela idu prema ddlje; spajaju se 'i jako,m tetivam: ikoja dolazi
od caput longuma ,hvataju 'se m. caput fibulae:' s~; -~e_$.;;e .polaze. medijruno dva izdanka, od kojih se .jedan h\'-at.'l na.. c:;<rr#ht'llit~is tibiae, a drugi na fasciju ~koljenice (fascia cr.uriS).

. ' . . . ":
M. biceps femoi:is je eksrenzor ;bedra. i flexer potkdljeiDc:e,~ a .rotinl
Va!D. i bedro .i potkoljenicu. ImerWrain je dd 'n;_ isohiadioUISa i ..to: :~ut longum' od nervus ti}?ia,lisa, a caput breve Od: .n. peronaeus. OOmm.tmisa ..
~:.-.:.

,,

.:~~

..... ~.(.:..:>

'.. :,:2. M. :semttenliJ.osus :-

'

.,

i:~(~.-~.:, ..,~.:, ..-.:.

:.; ,_;_-:::_ :/':.<:

~~~i. 'teti'Yllo sa t~~~ .isclrladi~. medijallno. od ~ .io~~,~bi~

cepsa, te ide prema dolje. Terminalna mu tetiva poinje vis.oco''.ogre, ali
218

se mii ne zove semitend~sus: z;bog>viSoke tetive,~;. nego zbog toga to

u svonl' trbUhu posjeduje jednu intersekcij.u '-- ititersectio tendinea. Idui
dolje 'prolazi tei~va <S medijalne" strane kondila feroura r tibiae, te svrava
na goru1jem dijelu,;medijailne strane tibiae gdje alje iroku tetivnu !amelu
ria fasCiju i ini <lio pe::; anserin;usa, sirupa s tetivom: m. gracil.isa i m. sartorlusa.

M. -semitendinosus je eikstenzor beara i fleksor i rotator pQtlOO'lje.nice

prema unutra. Inenr>ira ga .nervus tibiai)js .

. 3. M. semlmembranosus
Na'lazi se medijaJ.no i ispred m: semitend.i100susa. Polazi jakom tetivom :s lateralnog dijela .tuber isohiadicunia~lateralno i ventrahno od podazita m: bicepsa i m~ s<lmjJten.ctin:Osusa~ Tetiva se prua dosta daldk.o prema do.lje na lateralnoj s-trani miia a na medijalnoj strani poinje dosta
vi~o zaVrna tetiva, tako da su miine ILiti dO'Sta .kratke, s obzirom na
duinu mfia. Zavrii-n:a tetiv.a, !Proavi iza medijaJmog femura, dijeli se na
tri snopa: jedan .lateralni i dva medija-Ina. Lateralni ix:le prema van i kao
ligamentum popliteum obliquuni pojaava iglobnu ahuru. Od .<:Iva. ~ed1jalna p.:i:'ednji ide u jednoj braZdi iia candylus tibiae, ispod ligamentum collaterale tilbia:le i hv3..ta se .na pred!Ilju stranu kondila, a stranji snop se
nasta/vlja. u smjeru tetive i hva~ na stranju stra.n.u medijalnog kon<lil.a
tibiae i na fa:sciju m. poplitei.
M, semi:meiDJbrauiosiis je eXten.zor bedra i zdjelice a Bexor potkoljenice. !nervira ga n. <t~bia.liS.
Fascla Iata
Obavija IDISlCe natl;:oljooice. Gore se mata na prednji rub Ug. ingu1nale, na ramus interior oi>sis pubis i ramus ossis ischii, inae se nastavlja
u fascij:u m. glutaeusa. Dolje se priv:rstila na kondiile ,tibiae, na fibulu i
patcl:lu, pr.elazi u fa.Sciju pOtkoljeni~.
Odebljana je 1aterailno i na,trog, a osobito je tanka na medija!nom dijelu. Laternlno je pojaama fibrozn.o;in plooon - tractum iliotibialis Mais
siati - koja odlazi sa cristae jJjacae, a svrava na tuberculum Gerdy na
lateralnom kondihi tibiae. Na tractus iliotibialis se dIiseririiju sprijeda m.
tensor fasciae lateae;. a straga dio m. glutaeus maximusa.
F~ia !ata ~aolje s unutranje strane dvije pregrade septa intermuscularia - Qtl kojih Se latera1i:i.o hvata na. labium latera.Ie lineae asperae a medij ama ria lruhit.rm media:le lineae a.Sperae. Ove dvije !PTeBI'ade di
jele pr.oStor omeen 'fascij.om latOm na dva dijela. U .prednjem se nalazi
predrija grupa miia natkoLjenice, a. u, stranjem dijelu stranja ,.i medi
jailna gi-u.pa; koje su opet iz!i1-eti sebe odijeljene jed!n:im tanjim septumom.
M. tensor fasciae la.teae i m..sartoriuos se.'mrlaze .u podvostruen-ju
fasciae lateae. U sqbingui.nalnoj regiji fasci:ja laia je osobitO .vana; Poto
ostavlja inerujalni iub m. sartorhiSa dijeli tse u dva Hsta, povr.Di i dtiibold.
Povrni je . nategnut izmeu m. sar.torlusa 1 ,la.teraJnog roba m: aduotor
longusa i lig. in1uina:Ie; a dubOki list ide oprema. fascii iHaci' i .fascii pectinei, i)a se na rubu .ni. adduc!Ox:- !lQllgusa -opet uj&linj.uju s pavrnim Ustom.

219

Povrni .dist u gornjem i medijafu.Oin dijelu ~ubingui:na;lne regije pokazuje zavijen .:rub,.konkavan prema .me<lijalnoj strani, nazvan. margo falciformis, a njegovi krajevi su comu superius i cornu inferius. Comu superius se. gubi u lig. i,nguinale i lig. daCU!Ilare, a cornu i:nferius se proiri
Illa fascia pectinea. Margo ;falciformis i njegovi krajevi omeuju prostor
nazvan hiatus saphenus. Ova jama predstaVI11a vanjski ot'Vor femoJ;"alnog
kanala - cana:lis femoralis .. .U hiatusu je J'O!:o()~j oyaj: medijaino vena
femoralis, la,tera.lino art. femoralis. Kod prepailit.a,pja treba hiatus saph. (odnosno margo falcifol'11llis) tako omeiti da se vena vidi itava, a arterija
samo do polovine. Hiatus saph. naemo .tak9 da. najpl'ije prt:liJadramo IVenu saphenu mag;n,u, pa gdje ona ulazi U''~'. femoralis tamo je comu inferius. Sa ruba hiatusa Ide jedna tanka. !amela, koja pripada ta:koer fascii
Jati, a zatvara .otvor hiatus saph. Ta ploa se zove jascia cribrosa, jer je sva
izreetana malim otvorima za prolaz ila i nerava. Jedan od tih otvora je
neto vei za prolaz venae saphenae magnae, a nalazi se uz cornu distale.
CanaUs .adductorius

. Povie hiatus tend:illleus adductoriusa .zutlaze se art .. i vena femoraHs u jednom bnahi k.oji se nalazi izmeu m. vastus medialisa i m .. adductor Iongusa et magnui-a. Sprijeda j medijaJaio su te krVne ile :pOkrivec
ne fibroznom ploom koja ide od tetive m. adductor m~usa preico m.
adductor longusa na m. vastus mediali-s i ini prednj-i zid kanala. To je
ve .s-pomenuta [amina vastoadductoria, a kama:J. koji omeuje je canalis
adductorius Hunteri. Stranji zid kanala one gore spomenuti miii. Ca. nalis adductoriws se, prema tome, dolje otvara u fossu ;popliteu kroz hiatus tendineus adductorius. Poloaj u kanalu je takav da je art. femoralis
povrl.no, a vena duboko. Ovo je vano jer se arterija tu mora esto podvezivati, .te je .to kao Uideeno za kirurgiju. To se deava .npr. kod preloma
donjeg kraja femura, kada sitni fragmenti kosti mogu prerezati arteriju:
Za odreivanje canaJis adductorius .imamo dva naina: prvo, na liniji .izmeu spinae il:iacae ant. sup. i zglobne linije koljena, koja se dade uvijek
odrediti neto imad donje treine, drugo, i2lmeu tu:berculuana pubicum
i zgilobne linije .na sredini.
Canalis femoralls

Canalis femora:Us je kana:l kroz koji moe nastati hernia femoralis.

On .se nal32:i ispod Poupartove svc;:ze i potee se od UlllUtranjeg otvora,
koji se rove anulus femoralis, do potko:nog vanjskog .O'IIVora, hiatus saphenusa. Anukts femoralis Jei u .medijalnom. ,dijelu .Iacunae vasorum. Njega
omeuju: sa prednje strane lig. i!?:guinale Pcuparti, sa inedijaine ~trane li-:
gamentum lacunare Gim:be11Ilati, sa stranje... strll!lle ligamentum pectineaie,
a sa lateralne strane, v femoralis. U njemu e nalazi jedna limfna lijezda,
lymphogland~'! Rosenm#lle~.i. Prema.a~bdoniin~j,r,,~~J~ ~ven je nastavkom fa:sci.Je :tl;'alllsversalis, septumom ~em~e, ~'''~!!tim pentoneumom.,
Ako.je potrebno kod operacije hernije. proirivati ,anu1us femoralis, onda
se smije rezati samo ligamentum Jacunare Gimbemati pazei pri tom da
ille bude prerezana arteria :carona mortl:s. Izvanji otvor femoralnog ka.nala,
hiatus saphenus, omeen je lateialno . sa. margo falcif001Ilis,. proksimalno
sa comti superius, a distalno sa comu fuferius.

220
:

.....
;

..

i'

j:

iii. MISil POTKOLJENICE

.
Miii pollKoljenice -se dijele u tri grupe: tprednja, -lateralna i stranja
grupa.

a) U prednju grupu spadaju: m. -tibialis an.teriar, m:. \!xtensor digitolongus, m. per;ona~l,lS tertius i m. extensor halluois longus.
b) U lateralriii grupu spadaju: m. peronaeus longus i m. perona6Us
brevis.

e) Stranja, pak, grupa .se sastoji od est m1sia koji se dijele na

dva sloja: Povrn.i. sloj ine: m'.Vtriceps surae i m. p-lantaris, a duboki sdoj
ine: m: poplite~, .m. _tiblai>s posteri.or, m. flexor digitorum loogus i m.
flexor hallucis lon.gus.

1-u:m

_A) PREDNJA GRUPA

1. M. tlblalis anterior
Nalazi se odmah lUZ tibiu, najmedijalnije od svih miia prednje grupe:
Polazi s lateralnog kondi:la, s later:a}ne plotine t~biae i s medijalne
polovine gornjeg dijela membramie itnterosseae. Ide vertikalno prema dolje,
prelazi u tetivu koja ide medija.Lnim kanalom ispod retinaculum mm. ex1ensarum superiusa i retinaculuni mm. extensonrm inferiusa, dolazi- na me.di jalni rub noge i hvata se na medijalnu. stranu prve klinaste kosti i na

bazu prve metatarzalne kosti.

Dok tetiva m. tibialis anterioris prolazi ispod ligamenta, omotana je

jednom ~luz.nom vreom - vagina tendinis m. tibialis anterioris.
Blizu zavretka tetive, a izmeu nje i kosti, lei bursa subtendinea

m. tibialis anterioris.

M. tibialis anterior je flex(!r, adduotor i rotator stopala prema vani.

Inervira ga n. peronaeus profundus.
U vezi sa m. Jibialis ante.riorum opisat emo dvije vane brazde koje
se nalaze izmeu miia prednje grupe. To su sulcus crura!is tibialis i sul-

"
cus crura!is fibularis.
Sulcus cruralis tibialis nalazi se

izmeu lill. tibia:lis anterio:ra i m. exteD50r hallucis longusa, a u gornjem dijelu izmeu m. tibialis anteriora i
lill. extensor digitorum Iongusa, jer m. extensor hallt.tcis longus polazi vie
distalno. U brazdi se nalaze art. tibialis anterior, n. peroneus profun~us i
vv. tiabiales anteriores. Sulcus crura!is fibularis omeen je sa m. extensor hallucis longusom i
extensor digito.rum lOIJ.gusom. U braZdi se ne
nalazi nita. U tibiaLnof hrazdipodvezujemo art. tibialis anterior.

m:

i:C;j{:~r ~:;~r
~toru.m
_lo~-.
.
.
.

_ Polazi s Jatera!Dog !kandila uwae, s gtave i sa cristae fibulae Oi s lateralne poloVine membraruie i:n.terqsseae~_ Ide dolje i prelazi u tetivU koja
prolati kroz Iateralni kana:J. ispod retinaoultima mm; ex,t. sup. j ;retinaculuma mm. e-Xt. inf. Ova .tetiva 'Se ,podijeli u .etiri manje.tetive koje idu za
etiri. zadnja prsta. Tetive, doavi--u .visinu prve falange, podijele .se u tri
2!1

ogranka: srednji se hvata na. b~ : drt:ige .falamge,' a 'dva tPostrana se ujedinjuju j hvataju na baZu tree fala.nge. . -
U visini pr-ve falange. na -l<a:terainom .IUbu tedve hvatajJU ,se -tetive m.
exte.nsar drgitorum brevisa i -to
drugi, .trei i etvrti 'prst, a tak-oer se
tu. tetivnhn prokenjima hvataju. i mm. lumbricales i mm. interrossei.
M. extensor digitorum longus ekstendira z:adnja etiri prsta; flektira
stopalo, a:bducira i rotira stopalo prema vani.
Lnervira ga n. peroneus profimdus. _.

za

3. M. peroriaeu$ teJ:11us

P~azi s danje treine medijain~ ~trane fibulae i s niembrariae interosseae. Ide prema dolje, prelazi u tetiw .koja prolazi kroz lateialni kan31
retanaculi mm. ext. fuf. skupa sa m. extensor digitorum 10IlgUS0illi, te se
hvata na dorzaJnu stranu baze pete metaiarzalne kosti.

U gOI1Iljem dijelu je usko vezan ~a in. extens,Or igito:ruan longusom,

te ga stoga neki autori dre za dio tog miicy..

M. .peronaeus tertius pom~ . rad in. extensora digitorum longusa, a

inerviran je od n. peroneu:S proft.mdus-a.
4. M. extebsor ballucls

I.

Nalazi se izmeu m. tibiaii~ anteriora' i m. exten~r digirl:o:r:um l~

gusa, a . odlazi sa sredine ooutranje strane.. fil>ulae; .i ilf~rn:branae mterosseae. Ide 'Prema dolje, prelazi u. tetivu koja ~.Pr:ol;iziJ~roz la:ter3.bii kanal
is.pod. retinaculuma Irim. ext. ~p" a kroz me4i.j3liii . :kalliai. ispod. retiriaculuma mm. ext. inf., te se hvata -.na prvu fa;langu l'na .bazu drUge. fala:nge
palca. Dok
prolazi
retinaci.ilunl.a' mm; eX.t: sup: i
mm. ext. inf. omotana je sluzncim vreom - vagina t~nd_inis m .. extensaris
hallucis longi.
.
.
.
. _ .
.. .
. .
Uzdu medijalnog ruba ovog miia ide arteria tihlalis anterior, a latera:lno od tetive nalazi mu se arteria dorSalis pedis.
M. extensor ha.Uucis .kmgus je ek!;tenzor palca, a flexor i rotator stopala prema unutra. !nervira ga n. peroneus . profundus .

tetiva

iS!POd

retiil.a'<iitilina

. .

l. M. ~ronaeils Iongus -

-~

..

Polazi s~ predlijeg i. Jaterabt9g:4ije~. c:aPut fibtliae!,-~ i~te~llliD.og Irondila tibiae, sa lateraLne strane i lateratnog rub.a fibulae, sa fasci.ae c.ruri5
i sa septa intezmuscul~ia .. ~~~,. p!;eliJa. dolje, _prclazi .: u tetivu koja .ide iza
ma:IIeolusa fibqlae (lateralnog malleala). zatim uz su1cus tendinis . mm. peI:Qnaear:!fRl_
#~e~~ i ~-ps pu?oide::;,_:pa ~?nj~,fJ~,o~:;f~-~~ te
~ hvat;:!. ,na )ateraJni dio ,Paze ,_~er ro,c::~tap.a.In~":ko$4 ,~,~U> --~--.Pa os, _ou-

:na

.~e~~;:_v::::n~~= -z~~u'~i;?~~~:!ij:~;j~;,:t~
za nervus' ;peronaeus CO~,;a rkratJdaii .toJroQi:ci.

222

za nj~e.;-terminaJne

grane: Kamil senalazi izmeu dijela, koji 5e hvata na Ca.put fibulae i kon-.
diL tibiae i dijela: koji se hvat{l na laterilJ.nu stranu 'i rub fibulae.
Tetiva m . .peronaeus longusa poliTi<Va kraj maloola tetivu .m; peroriaeus brevisa, a zatim ide ispOd nje i is.Po.d ,ug..plantare ICillgwm. Tetive su
privrene uz calcaneus sa retinacula mm. peronaeorum.
M. peroneus longus mi p hmtamu flexiju, abd1icira i rotira StQPalo
prema v-ani. Inervira ga n. peronaeus su-perficialis.

2. M. ~ronaeus brevis
Polazi sa sroome. latera:l:ne plohe i mar.g1nis anterioris fibulae i sa
septa inteimusOOJ.arla.Ide prema dolje iza lateralnog ma;leola, na la.teralnu
stranu calcaneusa povie trqchleae pe.ronaealis, te se hvata na tUJberos-itas
ossis metata:rsalis qUirini. Tetiva m. peroiJ.eus brevisa ide izmeu fHm!ae i
tetive m. peroneU:S lringu.sa.

M. peroneus brevis je albduktor .j rotator stopala prema vani. lnervti.ra ga n ..peronaeus superficialis.

l. M. trlceps

surae

. M. triceps surae se sastoji od dva miia, a to su m. gastrocneroiu-s i m. sol.eus: Ql;la .in:iia. dolje zavravaju jednom tetivom koja se

hvata na calcaa:lOOS~.

a ~qye

se t endo calcaneus (Achillis),

M..

gastr~neJDi!lS

Jma dvije glave: caput laterale i caput mediale.

Caput laterale ide s laterillnog epikandila, sa stranje strane femura

odmah povie lateralnog kondi:la. i .sa caps.trl.ae articularis. Caput -Iaterade
sadri esto .u sebi jednu dosta veliku 'sezarosJcu kost - fabella.
. Caput medi.tile polazi s unutranje 'Strallle medijalnog. kond:ila, sa stra
nje strane feroura povie kond.iJa i sa capsulae articularis.

Obje gl.We se. dolje ujedinjuju, prelaze u tetivu i stapaju se s tetivom m. solei.lsa.. U brazdi J.imeu dvije. glave miia .nalaze se vena saphena parva i nervus<iutaneussurae medial.is.
M.. soleus

. Polazi sa sirak)eg dijela caput fibulae, sa stranje strane .i lateralnog ruba fibulae, s lineae m. solei na tibii, s medijalnog ruba tibiae i .sa
-teuvn<)g luka, tZv. arcusa tendineusa musculi solei; koji se nalazi izmeu
caput fibulae i J.iibeae m. wlei. Uik je prema gore l medijaJno lronkavaru.
i. sloboo,an. Arcui;' ni: solei je od varl.osti za .krvne.. ile\ koje su tim zatiene da .ne budu J!::od kantrakcije iriiia stisnute... Karuii koji je na taYna& -nastao zovemo catialis popliteus; . Ca.Wl.liS popliteus omeen je . straga
arouso.in tendinetisam. m. solei a sptijeda fascijom m. pq[>litei. Kroz .njega
prolaze ant. poplitea i n. tibialis. M. soleus polazi sa svojih polazita -po-

::;.

":,.

. ,.., .....

mou aponeuroze kojoLsa-.stra.l;ije. st"r!lll~. a i s prednje, od!~.,miine

niti, te svravaju. a1a. p~joj .strani druge _(terminalne) a.po.n.e~. koja
prelazi U teti'VU. Ova. ~etiNa Se SP.aja .S tetivom m. gastrocnemiusa i ini
tenda calcaneus a ova :.~e hvata .. na. donju polovinu stranje stran~ . calcaneusa.
.
. ..
.
..
Izmeu tendo Achillis i. calcaneusa .rialazi se bursa tendinis calcanii
(Aohil:lis).
.
.
. : . .. . ,
..
M. .tr.iceps je ekstenzo.r stopala, a sam m/~ati:()onemius flexor potkoljenice, M. triceps je im.ervira;n Dd n .. tibialisa.
.Izmeu glava m. gast.rocriemii koje divergiraju. prema gore i m. se-

mimembranosus sa m. semitendinosus i ~i bi~ .fem.pris koji kan<vel"iraju prema gore nalazimo fossu popliteu. U njoj nabiiim6 n. ischiad.icus,
odnosno n. .tibia:lis. i n. peronaeus COI;lliDuD..is pow.no, u. sredin,i je v. "pop,litea, a sasvim duboko, dakk,uz kost (fe~ur), arteria poplit~.

2.. M. plantarls
Postavljen je imleu m. gastrocnemiusa i m. soJ.eusa. Polazi s donjeg
kmja labium laterale lineae asperae na f~muru, sa capsulae arti.cularis i
sa tetive capitis lateralis
gastrocne.mil. Kratki mii6n:i trbuh se nastavlja .u dugaku i tanku tetivu, koja ide imneu m. soleusa i m. gastroonemiusa, zatim po medijalnom rubu nj:ihove tetive, te se hvata dijelom illa
tetivu, a dijelom na calcaneus.

M. plantari.S djelt* .kao i m. gastrocnemius, pojaava Iateralnu gilavu

. gastroenemiusa, ali je kDd ovjetka rudimentaran, te mu je i akcija vooma
skuena. !nervira ga n. tibialis.

m:

3; M; popllteus

Polazi tetivno iZ .udubine na vanj-skoj strani lateralnog kondida femura i sa capsulae art,icularis genus. Ide prema :natrag, dolje i medijalno
(prolazei izmeu femura i ~g. collaterale fibulare), te se hvata na polje
povie llileae m. solei i ria niedijalni rub tib:iae. M. popliteus je flexor i
rota tor pcitkoljan.i.ce" prema .unutra. !nervira ga n~ . tibitilis.

. 4. M. tibiaUs pQsterlor
U gornjem dijelu se. nalazi w"neu ni. fiexor hallucis lo.a i ni..flexor digitor.um longusa, a
donjem dijelu ga oni pokrivajU.
Polazi sa stranje plohe ti:biae ispod lin~ae an. solei s.a go~j~ polovine aneml>rane inteross~,, s medijalne s~rane fibulae i sa septa i:iitermuscularia.. Niti mu konverg.Waju prema. dolje i hwt:aju se za aponeurozu koja
se .nalazi u sredini ~miia. Aponeur.oza P.fl?,~ .. 9lj~, u teti~, koja
ide .kroz. sulcus malleo~: na .medijalnom Iilaleol1l.'t -~
'r:U:a.. njega:, Pl'9lazi"s: medijalne: s~.: col,lum .:tafi,te -se hvata na tuberositas"Jossis navicu~ J na treu adh.wtu. :kQ$tdHvata: se koji :put na .. druge. dwje Idinaste
kosti,. os. cuboideum .i na:pro~imalne. krajeve prve tri metataiZalne kosti).
Sulcus .. malleolaris je ,p<>Jil*,yeziy;npg .tkiva pretvoren u. duct~,osteofibro,.
sus. -.'
. ;-: .... _:; ::~r...:~. ::
..
,; .
. .. ::_,_:' ...
;.:~(~._ .:.'.>"'

..,

. :.

l
r

l,
l
~-.

U, gornjem dijelu natkoljenice. dnjgaiji je smetaj 'tetiva nego u do-

njem dijelu. Gore je najmedijalnije m. fil.exor digitorum longus, a lateralno slijedi m: tibialis post, te najlateralnije m. flexor hallucis longus.
U donjem dijeLu je najmedijalnije irC?ka tetiva m. tibialis posteriora;
la:teraJnije okrugla tetiva m. fleX;OJ" digitorum longusa, a najlateralnije je
m. flexor hal1ucis longus. Ov:o krianje tetive naziva Siegelbatier chias.ma

cruris.

.' , ..... ,.

..

Jo treba sptiirteiiut.f da tetiva ovog miia (m. t~bia:lis post.) prolazi

ispod. lig. calcaneonavicul.are i is~ caput tali, te ga u velikoj mjeri pridrava. Zbog toga se noni ~vod moe koji put s:pU6titi ako mii uslijed
umora pi;!opusti pod tejnom'ti}ela, i tada. dobijemo pes planus.
M. tibialis .. posteriot je eli:tensor stopala i adductor i rotator istog prema Ull/Utra. !nervira ga n. tibiaJ.is.
5. M. flexor digitorum longus
Polazi sa srednje treine stranje stra.ne tibiae, sa fasciae i sa septu:m in:termusoulare. Niti mu idu ~erna dolje, preko tetivne ploe prela
ze u drugu teti11'tl, koja ide kroz sulcus malleolaritS skupa s tetivom m.
tibialis post~ri()risa-. Id~ zatil:\1 medijatnorn stranom ..calcaneusa, dolazi na
donju stnmu stopala, ide lateralne i naprijed, U!krta tetivu m. flexor h.a:lllucis longrusa proa!Vi ispod nje i dijeli se na etiri tetive za zadnja etiri
prsta. Teti.va m. flexor hallucis lon.gusa aije jedari izdanak na tetive m.
flexor digitoru:nia dok ih ukrta. etiri tetive prolaze. u v.isini prve falange
kroz otvor u tetivama m. flexor digitorum brevisa i hvataj~ se na b-azu
tree fadange. Uz caloaneus dri tetivu lig. laciniatum.
Na tetivu m. tlexor digitorum longusa .se hvata m. quadratus pl3!11tae, a dolaze sa teti;va mali mm, lumbricales.

M. flexoi- digitoriu.m longus flektira tree falange zadnja eti.ri prsta;

a ekstendira stopalo. !nervira ga n. tibialis.

6. M. flexor halluCis longus

Polazi ~ donje d'V'ije treine stranje strane i lateratnog ruba fibulae,
sa membrane interosseae, sa fu.sciae cruris i sa septa .in:J,tel1!Uuscularia. Ide
prema dolje, prelazi u tetivu koja prolazi kroz sulcus tendi.n:is m. flexoris hallucis longi na talus-u i na calcaneusu, zatim prflko donje strane stopala ide .prema naprijed i medij alno, te se hvata na bazu druge falange
palca. M. flexor hallucis longus flektira drugu falangu palca i ekstend.ira
stopalo .. !nervira ga nervus tibialis.

Fascia crurls

.OVa fas<;:ija ''?m<!!~ mJ~e .potkoljenice. Na medijalnoj strani tibiae nedostaje .. Ima ,:neJtol.~c!- i34~bljanja koja ine: retinaculwn mm. ext. sup.,
lig~ laci.n.iatum i ~tin?-cula mm. perona~orum prox.iunale et distale~
Fascia cruris ;-je nastavak fascije natkO'ljenice, a dolje se lwata na
maleole i calcaneus. Prema unutraalje izd31llke u formi septa koji se hvataju .na .margo anterior' i margo posterior fibulae t'e se zovu septum intermusculare crusis anterius i poste.rius, a dijele. tri grupe miia jednu
225
. ~

-----

----------------------~------'

...

od druge. Ima jo jed!lln .list fascije, "taJ je tastegJIJJut izmeu margo pos-

terior fi'bu:Iae i margO: medialis tibiae, :a

povrini i duboki :sloj. .

d:ij~e

strafuju grupu , miia na.

.. Retinaculum :nDn. ~~tensoruin sUperius ..

Nailazi se na precln.joj strani povie talocruralnog zgloba: hvata se na
mar.go anterior tihiae i . .na m~. anterior f1bulae. Sa unutr<&!je .strane
alje jedan i2Jda:nak koji .se hvata na tibiju i Ikoji dijeli prostor ispod Ji.
gamffilta -ria dovi\ kanala ~ Iateralni i mooija:lrii. Kroz lateralm.i koanal prolaze teti'Ve extensor digitorum longusa -i extensara hallucis ..JOI!lgUSa, a kroz
medijalni koan'8Jl.. prolazi teti'Va m. tibialis. anteriom.. . '-'
Retinaculum mm. ext.- sup. slui da priteg;ne .tetive miia w; kosti.
Dista:lal.o od reti:naculum incm.. ext._ sup. imamio retilllacuaUI!Ii mm. eXt. inf.
koj-i je zadebljanje fasciae pedi'S;. a ima istu .zirdau kao i retinaculum
anm. ext. sup.

:Ug. lacinlaiuni.

1 O'Vaj.ligamem.je:.takoer z~d~l?ljanje_ f.~!!gj~,-~_na mediJai.noJ stram zgloba. Polazi sa donjeg i. stranjeg ruba medija.W.Og m.ai.OO!a, ide.-dolje

i hva:ta se na medijalmt stranu ca1caneusa. Prema dalje odlaze sa 1-ig. laciniatuma v-lakna m. a:bduotor hallucisa.
l

Retinacula mm.

peronaeo~

Retinaoula su dvije fibrozne vrpce na iaterainoj strani koje dre tetive mm. per.onaeOI1llll.

.
.
Retinaculuni mm. peronaeorum proximale ide od stranjeg rti!>a lateralnog maleola do latetalne strane taJ.=eusa.
.
Retinaculum mm. peronaeorum distale ide sa donjeg kraja lateral
nog tkraka retinacultll!Da mm. ext; inf. na -Ilriera.Lrlu stranu calca:neusa..
Oba retinaouluma pretvaraju brazde u ductuS Osteofi.brosi i zadravaju mm.. pero'naei na njiihovim mjestima.

Vaginae synovial~ iendinwii

Kao .na ruci tako .su .i na :nozi tetive ~ii-a om:c:ta.ne slui:ri.inl wea~
ma dak prolaze kroz pojedine kana!Ie, da bi se mogi~
n]im.it lake giba~
ti i da bude manje trenje.
.
.. .. >. . . . .
.
Na prednjoj ~rami noge na;Iaze se slume vree II predjelu r.etinacu:luma mm. ext. sup. Ima ih tri, a :to su:' v!l.gina tendinis m .. tibi.alis anterioris, vagina tendinum m. exterisoris digitorum pedis longi :i vagina tenldinis m. extensoris 'hatlticis longi.
: .
. '' ":... - ..
Vagina _te'ndinii m. tibUiliS anter%oriS 'j)ocillje .tiet6<:J?oVi~',:gor.l:ijeg:
ruba retinacu1um mn:L' ext. sup., a: <:!Qpire -~koro :do . oo' na'Vi.CU.Iii.re; :':';. ...
Vagina tendineum m. .extensoris .digitorum; . pedis -Jongi. sadiL i 'tetiNu
m .. peronaeU5 -tertiusa. Poinje blizu donjeg .rubaretin. 'Illiln.::<:exti Silp; a:
dop.ire do visine tree klinaste kosti. Najkraa je .ali ::i: najii'a.! oo J?.rednjih
..._, .
'--_.. ;.t' .: ,_,.,. :,_._.,,,..,._,.o<.;:;;, ...
O'Vojnica..
.. ...

:u

226

l
f

r[

, , V:agina tertdi~is m' exteilsOris_ _tu~lluc~s lOn_gi ide neto- ispOd -donjeg
IUba 'hg. tramsverst; a svrava u vtstm art1euilatwnes .tarsometatarseae.
N0 lateralnoj sttan.i noge riaia;d se vagina synovialis mm. peronaeorum
co7!1rizunis, ~oja poinje netJO povie lateni'l.nog maleola, a dopi.re do tUJberosit-as ossis ou:boidei. Na donjem di:je1l.u ima vagina dva kraka, za svaku
-tetivu p.os0l:)no. Na plan ti. pedis posjeduje m. peronaeus longu<"> poseb.nu
ovojnicu - vagina t end is m. peronaei longi plantqris. - koja poim.je kod
ossis oulboideum a ide sve do hvatita miia. Koji put je ova avojnica u
vezi s prvam (vagina mm. peromieorum).
Na stranjoj strani P.mamo takoer tri vree kao i -na prednjoj a to
su: vag1na synovialis : te!ldinis _m. ttbia.is posterioris, vagina .tendiDum m.
fllexoris digitorurii pooi.~ langi l. vagina sytnovialis tend~nis m. flexoris hal1ucis longi..
Vagina synovialis tendinis 'm. tibialis posterioris poinje neto povie
medija!Jnog maleola i -dopire do zgloba izineu calcaneusa i os CUJboideum.
Vagina. tendinuin m. flexoris digitorum pedis longi poinje neto ispod prve, a isto tah:l dopire neto ispod nje.
Vagina 'Synovialis teildinis m. flexoris hallucis -longi p:oimjc;\ neito ispod druge; a sVI'ava i:li .kod ukrtalvanja s tebivom m. Rex.oris dig. Iongusa ili neto. isj}od.tog Uikrtavao:Ija ..
Tetive m. flexoris su na .prstima ob-avijooe poseb-nian ovojnicama, aH
ove ovojnice -nikad rie komuniciraju s gore opisamoim s.luzninn v-reama
(ovoj;nkarrna).

IV.

MISil

S'rOPALA

Na stopalu imamo plantarne Jni.iqe koji odgovaraju onima na ruci

(aci) ali osim toga imamo. i .na dorsumu sstopala jedan mii koji je po
nekiun .autonmapqdiJeljen na dVa.
Na planH pecii.S imamo kao i na ruci tri grupe: mediJalnu i lateralnu
grupu. i grupu kOJa le,i izmeu njih. Prema tome, na stopallu imamo eti
ri .grupe miia.
a) Dorzalna grupa. Tu spadaju in. extoosor dilgitonum brevis i m. extensor hal:lucis breVis k.oji Za.pravo ini -dio m. extensor dig. brev-isa.
b) U lateraluU. g!upu spadaju: m. abductor digiti m1nirni, m. f.lexar
digi:ti :mirrimi brevis i ~; apponens digiti rnmiuni.
. .
e) OVu grupu .ine miii u sredini st6pala, a to SIU: m. flexor digltoruLm breVis, m .. quaaratus plantae, mm. 1Uill1'bricales i mm. i:nterossei docsales et pdantares. \ '; ;
d) Medijalnli. grupa je sastavljena od m. abductor haUucis, m. flexor
halluds brevisa i m. adrludor ha:llucisa.
A) DORZALNA GRUPA
.

:'

:.::

M. extellSOr.:.digitorum brevis

Krat-illk i timak mii. Poliiz,i s Iatera1oe i gornje stran~ calcaneusa u

visini si-nus tarsi 1 s lateralnog kraka retinaculuma mm. ex;t. iTllf. i speci-

227

. .~ .. ,

jalno s lig. fundiforme R'etzii. Trbuh

mu

;::''....

.' .. .. ' '

se dijeli u etiri .snopa koja pre-

Jaze u. tetive. Prva se hvata .na baru prve faJange palca i na tetiv.u m. ex-

tensoris hallucis Iongi.; . a druge tri u visini prve fal3lnge dt-ugjog, treeg i
prsta hvataju .se: na lateralni rub . tetiva m. ex:tensol.'ls dig. icmgi,
te idu sa Oll'ima na arugu i treu falangu.
Prvi sncw, koji. ide na palac, moe biti odijeljen od ostalog miia,
te je po nekim autorlina opisan kao posebail mi,(:--:.,m~;.~tensor hallucis
:. ~:;;'_., .. e:. brevis.
Arteria dorsalis ped.is ide uzdu medija.htog ruba .ovog miia.
M. extensor digitol'lliill brevis extendir~ _p,rva etiri prsta, a vue ih
neto i lateraJ.no. !nervira ga n. :peroriaeus;: profundus,
etvrtog

B) LATERALNA GRUPA

1. M. abductor diglti :minimi

Nalazi se na lateral.nom rubu stopala, najpovrnije. Polazi sa processus Iateralis tuberis calcanei i sa plantarne aponeuroze koja ga pokriva.
Takoe polazi i sa tuberos.itas pete metatarza.ne .. kosti, .a .zavrarva_ s~. ;n,~
vanjslroj stra.ni prve faiange petog prsta.
Flektita i abducira peti ,prst. Imervira ga n. p!antaris la:tera;lis.
2. M. flexor digiti minimi brevis

Nalazi se povie abductara. PalaZi sa baze pete metataxzaJne kosti i

sa lig. plantare longuma, a hvata se na danju stranu baze pr.ve falange
petog prsta. spaja se sa capsulom zgloba. .
.
Flek:ira peti prst. !nervira ga- n. plan'taris Iateralis.

3. M.

opponens -~tl ~

Polazi s Iigamenttim pdrun.tare longum, a hvata se !Ila lateralni rub pete

metatarz.alne .kosti. Nalazi se povie abductora.
Flektira peti prst i vue ga medljal!oo. Iner.v:ira ga n. pllmtaris late.ra'lis.
C) MISICI U SREDINI STOPALA
1. M. flexor digitonmi brevis
....

l"

calea-

Nalazi se najpavri},ije, a polazi sa proce5$1l$. in~~~~ tuberis

nei, s plantarne aponeu!>oze kloja ga pokriva s d.l;l<#J~-~~tl1@~ i sa sep<ta intermusculari8.. Ide prema naprijed, dijeli se u erli'i(ltielifi&ta svenja koja
:prelaze u tetivu. Ove tetive se hvataju na bazu druge falange zadnja e
tiri prsta. U visini prve fala.nge teti-ve se rascijepe. da bi napravile otvor 'za
prolaz tetiva :m flexQr digitorwn longusa.
Prema tome, m, flexor digi.tomm. brevi,~ je per.foratus,. .a...lopgus je
perforims.
...
' . ; . .. '!.

228
... .-.

..

~.

Na p:rstima se tetive flexora kao i. nil' ruci >halaze u osteofibroz~im

ka.nalima, a omotane su s-luznim vreama -:-- vaginae tendinum digitales

pedis.
M. fleJiior digitorum brevis flektira druge falange zad:nja etiri prsta.
Inervdra ga n. p1antaris medialis.
:,\2, M. quadratus plantae

.Polazi sa dvije glave. Caput laterale ide s donje plotine calcaneusa

i sa lig. plantare longum, a caput mediale polazi sa medijalne strane calcam.eu5a.: Obje gla<Ve se sJrupljil,ju te se hvataju na tetivu m. flexor digitorum Ioll,gusa.

M. quadratus pla:rutae pojaaova funkciju m. flexor digj,torum longusa

i ispravlja krimu njegovih tetiJva ..
3. Mm. lumbricales

To su etiri maila miia, .koja polaZe sa tetiva m. filexor digi.torum

longus-a, a broj-illllo ih od medij!Une stri:t:o.e prema lateralnoj.
Pwa polazi sa medijalnog ruba tetive . odreene za drugi prst, a ostaJli odlaze sa rubava dvaju susjectnllh tetiva. Idu prema naprijed do medijaLne stram.e prve falange i veu se za d=alnu aponeuroru dJugog extensora prsta.
Mm. lumbricales su flexoq. prve fa:lange, a extensori druge i tree.
4. M. interossei

Kao na ruci .tako i na nozi imamo tri plam tama i et!iri <lorzalna meookotam.a miia.
M.m. interossei dorsale. Na ruci su gr.upirani oko treeg prsta, a na
nozi oko drugog. Ima ih eti-ri. Polaze sa 'Strane dviju metata.rzalnih kostiju koje omeuju meukotaoni prostor, a hvataju se tetivom na bazi
prve falam.ge i tetivnim iWank.o.m. Illa tetivu m. extensor digitorum lOillgusa,
i to prvd ide na medijalru.u st:rnnu drugog prsta, a ostali !idu na Iatereitne
stram.e drugog, treeg i envrtiJog prsta.
I:nervkani su od n. plantaris lateralisa.
Mm. inteross.ei dorsale su flexoci prve falange, extexisori drge i tree.
Osim tOga, 'abd:ociraj.u pDSte. R:l.di roga ih nem2m1o na p.PVOni i pet()iJ]l prstu,
jer ovi imaju svoje aibdiulciore.
._

Mm. interassei plantares. Ima ih tri. Potaze sa "medijalne strane tree, et'V.rte i pete IIIlerittarzaJne kosti, a hvataj~_. se na medij alnu stranu
haze prve falan&,~-i:g4j, j~ju tanki teti'V'lli izdanak na tetive m. ell'tesnor di
gitorum lODgUSa . 'PivFse'''iit mterosseus hvata na trei prst, drugi na etvrti,
a .trei na peti prst. !nerviram su od n. plantarls lateralis.
Mm. interossei plarrJ.tru:esc su flexori pr.ve fala:nge i ~tensori druge i
tree, a osim toga su a'liductori.. Radi -toga ih nemamo na prvom prstu,
jer taj ima S'VOj adductor, niti na drugom. koji kod p.rimaknutih. prstiju
ostaje u sreddnll.

229

------------------------------'

i'.
!

. ' .. D) MEDIJ~ GRUPA

'J.. M:. abductor ballu~is

merujalni.

Postavljen je ;povcloo uz
~b. Pol.aii s processus medialis
:tuberlis. caJcanei, sa lig. laciniatuina, sa malleol'US medial:isa, s ligamerut:a
sustentaculU!Ill tala-re i sa tetivnog hxk.a - ar.pus tendineus m. abductoris
hallucis, koji je razapet izrUeu sti5.tenrtacwU:ma talare ~ processus med.
tuberis calcanei, sa p~tarne strane prv~ klipaSte kosti i sa g0mje plantame aponen.Lroze. TetiNa mu se hvata na medijalnu stranu baze prve falange
palca, skupa s medijal!llom glavom m. f).exo~s haUucis brevirsa.. U tetivu
j.e ukljuena medijaJna sezams.ka kost.

Ovaj mii je flexor i atbductor palca. liD.ellVIi.m ga n. pla.ntaris mediali:s.

u vezi sa Ov.im nu.iirna opisat OODlO jedan kanai kroz koji pr.ol~i
sve ono ilo ima doi na planta pedis( to je_ canalis tarsi seu plantaris.
'Omeen je fi!bro:zmo, s la11:erailne _strane fasoijom m. quadrati pl!Jltae, Od
tetivnog luka (arous tenineus m . abductoris .ha:llucis) odlazi jeclni fibrozna ploa na fasciju on. quadratli plantae -~ dvojni kanal
dva qijela, je<ia.n medijalini. koji .je manji.. i. _drugi. la !;e~ . k!.>j[. je .. v~f. ~z .~j~i
dio prolaze ar.t., v. et n. ;plantaris onedialis, a krOz lateriitlci art, v. et n.
plaDJtar:is Iatenilis.

na

3. M. flexor haJlucls brev.is

Polazi tetivno sa druge i tree kHna&te koSti .d . s-a Hg. calca.neocub.oideum plantare. Ide prema na~prijed i .dijeli se :1.1 dvije glave od kojih svaka zavrava tetivom. Caput mediale ide .slru'Pa s tetivom m. aJbdu:do.r hallucisa ..na medijailin.u s-tranu prve fadange palca, a caput laterale, i:cle $wpa
s ~put obliquu1111 m. adductoris, te se hvata rta :Iateralnu stranu baze pr.ve
falange palca, u'kljuilvi u tet'i'Vill lateralnu sezam~ku kost.
Caput Iaterale je mer.viran od n. plan:taris ~"':l!erallii, a caput . ined:iale
od n. plantaris med:i.aisa.

M~ f'lexor hadlucis 'brevis flektixa palac.

3. M. adductOr hallucls .
Ima dvije glave 'ka.o i na ruci: cap'U;t obliquum i ca;put. tralllsversum.
Caput obliquum .polazi sa os culboide~, sa. .tree--klinast~ klo,s.ti, sa
baze druge, tree -i etvrte metatarzalne kosti. i .sa, tig. ,plantare longilm.
Captf!__lransversum polazi sa treeg, etv.ntQ.g. i. pet~ io.etata.rzofarangea:lnog zgloba i s ligamenta onetatarsea. tra:nsversa' profut:i.da. I!ie me;ciijalllll.o, uje.d.i.ni 5e sa oapui obliquum i sa caput iatera!le m: flexoriis hhll.ucis
brevis, te se .hvata na. iateral!llu ~ranu baze. prve ~e pru,ca:.
M. adductor ha.Uuoi:s je flexor. i adductor pai<:lL: fueiiV'ini ga n. plantaris lateralis.

.
.
' -

-~

.. . .

..

~: ~

l::~

;:

F~dond ~.:-~-<:\;,,:::;;u,./:. ...

~l

..

- .

Na dor.swnu -~ im~ tri. :fjiScije~ faScla' tkxrs~s' ':..si!IJi~cialis;

fascia m. exte:nsor.is digitol'IUm brevis .i. fasch' oonsaJJs prOfu:D.da; ' .
230

l
t

Fascia dorsalis superficialis nalazi. se i:mneu potkonog t1dova s jed!lle

strane i tetive m. extensor digi.torum s druge strane. Straga se spaja sa
retinaculumom mm. ext. id..

Fascia m. extensoris ._ digitorum' brevis omata pavr.nu stranu miia.

Fascia dors'al.is profunda se nalazi na metatarzalnim kostima ;i na
mm. ilnterossei dbrsales.
Retinaculuro mm. cxtensonun inferius
To je odebljanje fasciae dorsalis siliperfi.oialis u formi slova Y :nostavIjenog transverzalno. Od tri kiaka d'Va su mediialna, a jedaln latenmtni. Lateralni krak odlazi iz sinusa . tarsi, i to s latro-alne strane caJ=eUISa. Ide
mediia.lno i pryavi prelko tetive m, extemsor d~torwn Ion~ dijeli se
u dvije grane: ramus superior; koji ide tnaprednju stranu medijalnog ma.Ieola, i rdmus inferior, k!Oj<i se h'Vata na dorza1nu s.tr21l1u ossis mwicu;laris
i prve Iclinaste kosti.: K'()ii. pUlt postoji jO jedan Ja.teraLni kral!c ko ii ide k
1art:eralnam ma!C9lu i saiia Jlgamenat ima oblik transverzalno po-sta~Vi}jenog
slova X. .. . .

.
J~.etinacub.im mm:. e]!:.t. i.ruf. slui kao i .:ret. mm. ext. sup. da 01dr/Ji
t~ive miia uz kost. K.a,k.o, meutiill, '.di"stamo od lig. cru.ciforrne teti-ve di
vergiraju d. ire se, moraju biti' vezane univoje -m.jesto;' da se iie "poiemeti
.z:ed izmeu tih tetiva, tj. da ne doe la:teralru> ona koja mora biti medi-

ja:lno ili obratno.

.
:
. Radi toga. ~oi i jedna sveza koja Jl?lazi od Ulllutrl$1ie strane retiinaculumamm. ~il:f... i{i:!f. i to sa mfes.ta ,gdje se sastaiu :k;ra'kov:i. te ide ore-ma dnu sirius. iarsi. Ta i ligalllioo:t se zove li!lamentum fundiforme Retzii
ili fUnda Retzit Slui, kairo smo ve ;rekli, da sprijei mjeanje tetive i
da -fuD.. . da
smjer.
na
.:
' ....
.- Koo
. prii..ka,
.
. . .(futnda)
. . . . . ..nad-lj a . ih
.
. prste.
~

Aponew:oSis plantarls

iPlan1:arna at>oneuroza se m?e podijeliti. na tri dijela: medij ami, latera.Jtrn i srednJidio.
.
Srednji dio je naj'V:a'il'ijd, a protee se u formi trokuta od tulber cal!cacri.ei. ipi'ema naprijed; Dijeli se u pet snopova koji -pokrivaju tet!ive m.
flexorn, a u vi~ metatiu:2lofala:p.geallrlh zgldbava :neke nhi SIV!I'av.aiu u
koi, a neke se wajajti sa ligam:enta vagina-Irila.
su, uglavnom, longi1nldinal.ne niti, meutim ima :i transverzail,nih niti koje su osobito gt151te u visitni >ifntelXligit:alnifu bt"a2lda i tu irie fasr:;iculi transversi aponeurosis plantaris.
.
.
.
.

To

Lateraini diq pO-kriya lat~ral!nu grupu miia, a osobito ,ie Zadeb-1jan

strariiem dijeiu 'gdje"'je fiksirain za, processus ilatera:l.iJS calca.nei.
Medijalni dio pdkriva 1111edijiiloo .grupii :iniia. Sprijeda je deblja, a
uvrena je ilJa proees5us 'Iiiedialis ttibei:ds oalcaneC _ . .
.
' Sa granica, izmeu poj~ih dijeloVa 'Odla.Ze u. dubjnu.dva septa i!J:lter.mu.sad~ koja dijele poj~ grupe 5ia :na planJti poons.

.
-: . . . :
'
'
... .. .
.
. . .. .
..,
. .
.

.m

Fascla plimtarls profuiul~

Fascia pl.-a.o1taris profl.ina pokriva: ;J.heukouine mii~; metata.r.za.ln:

a S:prijeda.'je za.d.ebljana te ini liig. metatarsea -transversa profundat1

~osti;

231)
__..

,____...

)
i

. ;l

Ill. DEO . , ..:.. ,

. SPLANCHNOLOGIA
UVOD

Izuzevi ekstremitete; itavo je tijelo sastavljeno iz jedne ue dorzalne

cijevi -i druge ire koja lei ventralno. Prvu nazivamo neuralna, drugu visceralna cijev. U visceralnoj cijevi lei utroba - viseera - kojoj je namijenjena iskljuivo vegetativna zadaa.
.
Visceralna cijev poinje nosem, od.noSID.o ustima, nasavlja se u thorax,
trbunu upljinu, pelvis maior i konano zavrava u pelvis minor. Nije odasvud zatvorena kotanim zidom ka9 to je to sluaj kod neuraine cijevi
(canalis vertebralis), ve na izvesnim mjestima nema kotanog zida,. a nadomjeta ga niiini zid koji je graen od poprenoprugastih miia, kao to
je to na trbuhu. Organe koji su smjeteni u visceralnoj cijevi dijeUmo na
dva osnovna tipa~ tip cijevi i tip kompaktnih masa (parenhimatozni organi).
Kao to emo kasnije vidjeti, i parenhimatozni organi se mogu svesti na
tip cije'vi. Promotrit emo osnovni nain grae prve i druge vrsti organa.
I. ORGANI U FORMI CIJEVI

Organi u formi cijevi su redovito izgraeni 1z nekoliko slojeva koji se

kod sv.ih stereotipno ponavljaju. Ima ih. C)bino pet. Idui od lumemi prema
van ovako su poreani: l) mucosa (sluznica), '2) submucosa, 3) muscularis,
4) subserosa i S) serosa.

ima

L Tunica mucosa - sluznica

zadau da djeluje na sadrinu koja
se nalazi u cijevi. Sluznica je obino i'?graena iz tri sloja. Prema lumenu
se nalazi:
..
..
. .
.
.
a) epite~ iji oblik ~visi o zadai dotinog:.orgaD.a. Ispod njeg;ie. P,alazi
b) lamina p,r:opria mucosae. To je tanki sloj ve.pva. ~ nje slijedi.
e) lamina.inuscularjs mucosae koja se sastoji def sloj:i glatkih ~in-ih
niti. Ona omoguava vlastito gibanje sluznice, pri :JcgjW~AJf[_,g p~vr~~a.dobiva karakteristian reljef.
.
Y-';f;':'\~ ~'}'~'=; ~ . ; ...
2. Tela subniucosa su izgraena iz r.ijetkO,g veziva. Ona omoguuje gibanje sluznice po miinom. sloju. -Kad se miii kontrahlraju, sluznica se
..
nabere. Ako je nema sluznica je glatki!.. '
3. Tunica. muscularis je obino izgraena iz. dva sloja glatkih ,miinih
stanica .. U unutarnjem sloju v.bikM .~du._cirkularno - stratum qrc_ulare, u
~.232

~-:

'

t
'l
l'

t.

l
.

vanjskom sloju longitudinalno- stratundongitudinale. Kad se kontrahiraju

cirkularna vlakna, lumen cijevi se suzi, a sadraj bude potisnut naprijed u
proireni dio koji se proirio uslijed kontrakcije longitudinalne 'muskulature.
4. Tunica subserosa ; je tanki sloj veziva koJi. povezuje muscularis sa
serozom. Ne dolazi.konstantno k()d svih organa.
S. Tunica serosa nije nitadrugo!Ilego peritonealna ovoj nica koja ovija
razne organe. ini li:nl povri.nu glatkom i omoguava im da klize jedni po
drugim. Kod onih organa koji nisu ovijeni peritoneUlffi.om 111alazirrno umjesto
seroze adventioiju. Tunica adj)er;titia je Sloj veziva 'koji vee organ za okolinu.
II. PA:iUt:NIIIMATOZNI ORGANI

Pare<nhi.matozni o~gani imaju oblik ikompaktnih masa. Na prvi pogled izgleda da se jako razlikuju od organa u formi cijevi, no ako malo bolje promotrimo, vidjet emo da su i parenhimatozni organi samo sistem cijevi koje
su pravilno meu sobom srasle. Parenbimatozni organi su izgraeni iz dva
bitna elementa. Jedan je vezivna osnova (stroma) koja podupire organ i daje
mu vrstou. U vez:ivnu osnovu je uloen drugi elemenat, a to je parenhim
leo ji je izgraen od stanica koje su karakteristine. za taj organ. Svi su parenhimatozni organi uglavnom lijezde. lijezde dijelimo, s obzirom na to
kamo lue sekret, na eksokrine i na endokrine.

Eksokrine lijezde su one koje svoj sekret izuuju u razne upljine organizma (npr. usna upljina. crijevo itd.) bilo neposredno ili preko izvodnih
kanala.
Endokrine lijezde nemaju izvodnih cijevi, ve lue svoje produkte,
koie nazivamo hormoni, direktno u krvne kapilare. Pogledat emo koji je osnoVni oblik grae jednih i drugih.
Ekso.krlne lijezde
Eksokrine lijezde dijelimo po obliku na tubulozne, alveolarne i alveotubulozne.
L Tubulozne ili cjevaste imaju oblik cijevi. Njih upet dijelimo na tri
grupe:
a) Jednostavne tubulozne. Cijev se ne grana.
b) Razgranjene tubulozrze. Cijev.i im nosi male tubillozne ogranke.
e) Sloene tubulozne. Iz zajednikog kanala izlaze bone grane koje se
opet razgranjuju.
2. Alveolarne imaju oblik vreica ili mjehura. I njih dijelimo na tri
grupe:
a) Jednostavne alveolarne. Izg!!lene su iz jed.nostavnog mjehuria.
b) Razgranjene alveolarne. Imaju jedan izvodni kanal na kome vise
mjehurii.

e) Sloene alveo!arne. Od glavnog izvodnog kanala odilaze sporedni i

na njima vise mjeb.gricfti. ~ -. .
3. Alveotubulozne 'imaju obli;k cjevi'ce koja se na .;kraju .proiruje u
mjehuri. Njih dijelimo na dvije grupe:
a) Jednostavno razgranjene. Na iz\rodnom kanalu se nalaze alveotubulusi.

b) Viestruko razgranjene. Izvodni kanal se dijeli na manje grane .koje

su pune alveotubulusa.
233

l
Endokrine flijezde ',

na

Endokr:ine 'lijezde su uglavnom sve graene

isti nain iz eplteloid-
nib stamca i krvnih kii!Pilara. Epiteloidne stanice su obino namjetene u
ne!ke pravi'lne redove. Kapilare se. iilalaze oko stanica j donose
potreban
materijal. Taj mater:ljal .stanice prerauju
specifini sekret te lijezde
predaju ga opet tkapila.rima ok<> je ga preko kivi ,prenose tpo tijelu.

im

itavu utrObu dijelimo s obzirom na funkciju. na tri dijela:

=l. Apparatus digestorius. (systema digestor.ium; :probavn~ aparat).
2, Apparatus respiratorius (systema res~torium, aparat za disanje)
3, Apparatus urogenitalis (systema urogenitale, mokrani i spolni a,parat).

.
.
4. Glandulae sine. ductibus (lijezde s unutarnjom sekr~cijol]l)~ .

rt
i

ll.
t

.~

Z34

. .
'

:.;..:.

APPARATuS i>IGESTORiUS (SYSTEMA

DIGESTORiUM}- 'PROBAVNI t\PARAT
Probavni apa.t;at se sastoji od duge nepravilne cijevi koja p-rima hranu

apparatus ingesiorius, probavlja je i resorbira - tubus digestorius, i konano odStranjuje- tubus ~cretorius.
.

Da.lje se probavni aparat sastoji od o~ana koji su proizali iz sluznice

prohavne cijevi. To su :ZUbi, pljuva~e lijezde, jetra, p;mcreas itd. Probavna
cijev, koja zapoinje ustima, a zavrava na anusu, sastoji se od ovih dijelova:
a} Cavum oris- cavum oris propriup1,_ y~stibuium.ori~>

bfPnacynx -

--- - -- -- --

e) Oesophagus
d) Ventniculus (eludac)
e) Intestininn teni.te (tanko crijevo)
f) Iiltestinum q-as~tini (debelo crijevo),

CAvUM ORIS -

USNA SUPLJINA.

Usna upljina: je prv.i dio probavne djevi. S vanjskim prostorom komunicira preko otvora koji se nalazi meu usnama- rima ons- a s daljnjim
dijelovima probavne cijevi povezuje j~ _iSthmits faucium. Alveolarni nastavci
obiju eljusti i oba reda zubi dijele usnu upljinu u dva dijela: prednji,
vestibutum oris i stranji, cavum oris proprium (usna upljina u uem smislu).

.. I; VESTIBULUM ORIS
Vestibulum oris --'-- predvorje - je upljina postavljena okomito 1_ omeprema van u.Snaana r o:brazi:zna, a !prema uriu tar" alveola'rnim nastavcima i -zubi.Ina. Na horizontalnom presjeku inia oblik potkove s konkavitetom
okren-itim natrag~ Sltri:nic_a: P.relazi pod otrim -kutem s usana i obraza na a.lveolarne nastavke i iii.i gort!'i dolje po jedan ljeb. Nabor sluznice koji je u
medijalnoj,. liniji raz~et izmeu usana i gingive, a ide kroz odgovarajuu
brazdu nazivamo freitulum tal;Jii superidis odnosno frenulum tabii inferioris.
Kad su zilbi, priljubljeni jedni uz :(lrUge, vestibulum komunicira s ea-\rum
oris propcium kroz interdentafne pukotine r kroz pukotinU smjetenu izmeu
stranje p lo tin~ zadi:J.jih kutnja:lca: i: m!laxne. grane .manilibulae Ikoja je- tu istapecirana maleiiiin lijezdama i.sluznirom~ Tu pukotinu nazivamo spatium retrodentale. Kroz nju se nastavlja Slll2ltPca vestiibuluma u .sluznieu cavum
oris proprium:. Sada. emo redom opisa:ti organe koji omeuju vestibulum
oris.

.
ena

235

.. -~ ;,.

LABIA! ORIS -

USNE

Usne su dva nabora koJi ine prednji dio vanjskog zida vestibuluma
oris. Razlikujemo labium superius i labium inferius. Na vanjskoj povrini
gornje usne razlikujemo iroku neduboku brazdu- philtrum, koja se u medijanoj liniji protee od pars mobilis septi nasi do slobodnog ruba usne.
Od obraza odjeljuje gornju usnu sulcus nasolaqi.alis, ..po}..r donju usnu odjeljuje od brade sulcus mentolabialis, iji _je koriyeksitetokrenut prema gore.
Na sredini slobodnog ruba gornje IJSne nalazimo kvticu, vie ili marije razvijenll, tuberculum labii: superioris, koJoj .na donjoj usni odgovara mala
udubina. Slobodni rubovi usana. omeuJu ot'Joi- ~ rim,a oris. Krajeve toootvora nazivamo angulils oris. Mjesto gdje jedna usna prelazi u drugu zov:.
mo commissura labiorum.
Graa

usana

Usne su sastavljene od nekoliko .slojeva. Idui izvana prema unutra

razlikujemo ove slojeve: l) koa, 2) potkono tkivo, 3) miini sloj, 4) submukoza u kojoj su glandulae labiales, S) sluznica.
l. Koa koja pokriva usne s vanjske strane graena je kao i ostala koa; posjeduje dlake, zlijezde znoj nice i loj nice. Izmeu koe i sluznice pos-.
toji prelazna zona izrazito crvene boje. To je Kupidov luk. Tu nemamo vie
dlaica, a ~ma vrlo malo rudimentarnih lijezda lojnica. Crvena boja potjee
odatle to tu nema pigmenta i to su gornji slojevi mnogoslojnog ploastog
epitela dodue oroeni, ali mnogo manje nego drugdje. Takav epitel proputa
svjetlo i tako probija crvena boja. Zato je dijete kad se rodi crvene boje, jer
mu epitel jo nije oroen. Kupidov luk postoji samo kod ljudi i slui kod
govora, mimike i seksualne selekcije..
2. Potkono tkivo (subcutis) je vrlo tanko,
3. Miini sloj se sastoji od m. orbiculatis orisa. On prav~ usnama pod. logu i omoguuje im veliku gibljivost. Pojaan sa strane drugim miiima
zailjuje usta.
4. izmeu miinog sloja, sluznice i submukoze je sloj lijezda - glandulae labiales. Prema medijalnoj liniji i komisurama broj im se smanjuje.
Glandulae labiales su alveotubulozne mijeane lijezde.
S. Sluznica se sastoji od laminae propriae s dosta elastinih niti i mno~oslojnog ploastog epitela.

Da bismo shvatili neke promjene koje katkada nalazimo na usnama,

moramo neto rei .o samom razvoju usana. Usne se razvijaju iz nekoliko
dijelova. Donja se razvija ~ . dvije polo'vine; a. gornja -tak:oer iz dvije polo'!ine, desne i lijeve, od kojili se opet svakl\.}'azvija iz tri dijela;. ~~9.- nosni
nastavak, lat. nosni nastavak i nastavak goiTije ~elj\lstL, Moe se dogoditi da_
pojedini dijelovi.meusobrio ne. srastu i pre,ma_toi;ne gdje.izostane sratenje
moemo imati razne piik<;~tine na licu. :Ako he ~;t;~.t~.Jjj_~:y.a polovica. usne s
desnom. onda imamo proqjep u sredini! To je medijalfi1f'ipukotina usne.
Ako ne srastu lateralni.: i medijalni :-nosni nastavak, imamo procjep
koji ide. do nosnice. .To:jelateralna usnapukotina. Ta je najea kod ov
jeka. Nazivamo je labium :leporinum (zejausna) po zecu kome je uvijek
gornja usna rascijepljena. Kod zeca ta pukotina ide uvijek u medijanoj
liniji.

236

'

~.

. ~ .

..

Ne srastu li lateralni nosni riastavaki nastavak gornje eljusti, nastaje

procijep koji see sve do oka, to je kosa pukotina lica. Najposlije moe
nastati pukotina izmeu osnove gor'nje i osnove donje usne. To je poprena
pukotina lica, a ide sve do uha. Svi ~e ti procijepi dadu odstraniti zgodnim
operacijama.

BUCCAE -

OBRAZI

Prets.tav-ljaju sratene dijelove. usana nastavaka gornije i do.nje eljusti.

Buccae su dijelovi lica koja lateFalno ograniuju vestibulum oris. Proteu se
gore do-rigomatine kosti, straga do prednjeg ruba m. massetera, dolje do
donjeg ruba corp.usk m.aiidlbufe, sprijeda do sulcus nasolabialis. Na obrazima
razlikujemo ove slojeve: 1. koa, 2. potkono tkivo, 3. miini sloj, 4. sluznica.
l, Koa je tanka, posjeduje puno lijezcta lojnica, a kod mukaraca nosi
vei dio brade, a razvijen je sloj debelih elastinih niti koje daju obrazima
velikU elastinost za razliku od koe drugih dijelova tijela.

2. Potkono tkivo je u debelom sloju. Kroz njega idu niti' mimine

muskulature. Iza potkono.g tkiva nailazimo na fasciju m. bukcinatora iza
nje je:
.

3. Miini sloj. Sastoji se od m. bukcinatora koji ini glavnu podlogu

za obraze. On omoguuje vakanje hrane. Kad se kontrahira, jedan dio hrane tiska on u drijelo, a drugi dio nabaca na jezi:k. Kroz m. buccinator prolazi izvodni kanal gl. parotis - ductus parotideus Stenonis, koji se otvara
u vestibulum dris u visini drugog gornjeg molarnog zuba.
4. Sluznica obraza je usko p.riljubljena uz m. buccinator, a graena je
isto kao i sluznica usana. Izmeu miinog sloja i sluznice, a esto izmeu
samih miinih niti, nalazimo u prednjem dijelu obraza male lijezde. To su
gland.Ulae buccales. One su alveotubulozne mijeane lijezde. Mala grupa
malo .veih lijezda postoji oko duetu$ Stenonis gdje on probija m. buccinator. To su glandulae molares. Grae s.u :iste kao i gl. buccales.

Imneu m. massetera i ni.. bukcinatora te izmeu m. bukcinatora i koe,

nalazimo masno tkivo - corpus adiposum buccae. osobito. dobro je nizvijeno kod novoroenadi zbog sisanja. Kad ne bi bilo tog masnog tkiva, obrazi
bi kod sisanja zbog negativnog tlaka koji vlada u osnoj upljini upali u
upljinu, a to bi omelo sisanje.
Arcus alveodentales

Unutranji zid vestibulum .oris ine arcus alveodenta:ies. Imaju oblik

potlk:ove s konkavitetom olkrenutim !prema natrag. Na svakQI!Il arousu razlikujemo gingivu i zube.

''.'\;Gtngiva - Zubno meso .

Gingiva je onaj dio sluznice koji zaodijeva krajnje dijelove alveolarnih
nastavaka- makSiJe i- man<libule. Gingiva: se dalje zabada u .in.terdenta1ne
prostore i ini kao -neki prsten oko vrata zuba. Sastoji' se od lamin:e propriae
koja" je vrsto srasla .uz periost' alveolarnih nastavaka .i -mnogobroJnog ploastog epite!a: .,Puria je krvnik-ila -li-ivaca.

..
.

237

 :::J:)ENTES ~ ZUBt
. :-

. . PostavlJeni s.u u gornjoj i.do~joj eljusti i ine dva parale}ria paraboli

no zavijena reda: .. arcus den talis su,perit)r et arczi.S dent alis inferior.;.. Sudje1uju u odjeljivanju vestibuluma oris od cavuii). oris proprium. Na _svakom
zubu vidimo dio koji slobodno stri u usnu upljinu, to je corona dentis.
mo koji se nalazi izmeu krunei korijena, a pokriven je sluznicom, nazivamo collum dentis. Zubni korijen zavrava jednim iljkom - apex radicis
dentis. U zubnoj krum .na:lazi se upljina - cavum radicis dentis koji se na
apeksu zuba svrava otvorom foramen apicis dentis.
.
.

Supljina zuba ispunjena je mekoiJ?. crvenkastom supsta,ncijom '"7" pul pa

dentis. Sastoji se . od veziva koje je bogato krVnim ilama i nervima.
Zubi izbijaju dva puta. Prvi niz zuba nije trajan i za kratko. vrijeme
bude odbaen..To _su dent es, decidui. Ima ih dvadeset. Njih nadomjeste trajni
zubi ......;_ den:tes-'pi~rmanentes. .Ovih inia t~ideset i O'{a- ~ opzirom na posebne
zajednike osobine nekih zuba dijel9m ih u etiri grupe. Tci su: den tis .incisivi, dentes canirti, .entes praemolares i dentes molares.
.
.
Kod mlijenog .djejeg zubala.-: dentes decidui - ne postoje premolarni zubi, nego su na njihovom mjestu dva molania. Formula djejeg
zubala bi, ..prema.t()me, .za :polovinu gornje_ ~.donje ~Jj~s~i, .!>.U~- q_~; ..

Maxilla

Mandibula

2
2

l
l

I.
.

..

..

M.
..

i
M

Dakle, u polovini. svake eljusti kod djeteta dva sjekuti?a, jedan onJak
i dva kutnjaka. To: j~ ukupno pet :rt. polovini Jedne eljusti. Na s'-:aku eljus~
0 tpada deset, :iuba. Ukupno ih je, kako smo ve rekli, kod mlijenog zubala
dvadeset.

;
Kod trajnog zubala ...:.... dentes permanentes je drukije. Fonnula je za
polovinu gornje i' donje eljusti ova:
MaXilla

Mandibula

2
2

l
l

2
2

3
3
M

Kod trajnog zubaia imamo, dakle, u polovini svake eljusti dva sjeku-

tia, jedan onjak; dva premolama i. tri molarna zuba. Ukupno osam. U i
tavoj elj~stl esnaest, a .u .objema l;eljustim.a skwpa trideset i dva. Sada
emo se malo. potanje zabav.iti karakteristikama pojedinih grupa trajnog
zubala.

.. ~es htclslvi ~- sjekutli

Smjet~~;~~ ~prlje~ I~fu ~~; . .Pp etiri usvakqj_~Ij~~.~-,-_::-; ...

. ~a~ i.q:la oblik.dlijeta. Na njoj :tazlikujemo: slobodni ruj) koji kod
jo neistroeni,h ... ~a pokazuj~ tri. male kvrice, konveksnil facies labialis;
konkavnu facies lingualis na kojoj se.,nalazi. tubercalum. dfmtis, ;facies-l.atera~
. i-''

238:

lis . i fli.cies medialis.. Posljednje dvije plotine su-'trouglaste s bazom. okrenu

tom kodjenu zuba. Preko ovjh .plotina se ~jeku tii .dodiruju :meusobno i
s onjacima - facies contacttfS. .
Korijen imaju. jedan. Taj ima oblik k,f!lnusa spljotenog u smjeru lateralne - :ineclijalno i zato na njemu razlikujemo med. i lat . plotinu na ijim
sredinama,katkad, naemo jednu vrlo plitku brazdu.
.
. .

. Kad gorrijLsjekutii sjednu !!la donje, ne pokrivaju se tano. Gornjima

je kruna ira nego donjima, tako. da jedan gornji pokriva jedan itav donji
i jo p:olovinu susjednog. Svi su. sjekutii meusobno razliiti.
Gornji

sjekutiL

. .

'

Pr:Vi gornji (med.) je najvei od svih sjekut:ia. Medijalni mu je rub (ili

plotina)" otar i dulji od la:ter~og. Gdje se.. med. rub sijee s donjim
nastaje pravi: !kut,; Gdje se !Pak lat. rub sijee s don}im rubom blagi
je zovoj. Granica .iz,ineu cakline i cemienta -spl!i.jeda i straga je konveksna,
a sa--stranii Je u obliku. 'Slova V. Na facies .lingualis vidimo dva grebena,
koji se s~taju i wbouju u tuberculum dentis: .
. Drugi gornji (lat.) vei je od. oba donja sjekutia, a manji od prvog
gornjeg. U .pr.incipti je isto graen kao i prvi gornji, ali mu je kruna manja,
daje impr~siju rucLimenta. s lingVal!ne- s ti-ane.
a 'lat. "rub j21k.O zaobljen te
esto iina jedan kanali koji zavrava slijepo foramen caecum. Teorijski
nema vanosti, praktiki utoliko to se tu zadre ostaoi .hrane pa se lako
moe f.izv.iti caries.
.
.
. .

liam

Donji sjekutiifi. ;__

.'-

..

M~ji

su od gomjih. Ravnina (rub) im se penje prema Jat. strani, To

je poni%no sredstvo pri prepoznavanju:

Prvi ,onji (med.) ima oba kuta prava i zaotrena. Najmanji je od svih
sjekutifu.
,

.
Drrigi donji (lat.) je analogan prvome, jedino je malo vei od njega
(prvoga). i na later'al.nom uglu ima zaobljenje.
Dentes canini-

onjaci

Pui

s~ i vei od sjeiruti-a~ Ima ih u. svemu etiri, po dva u svakoj

eljusti; I na njihovoj kru~ razlikujemo slobodan rub i ,etiri. plotine:
facies lingualis, lab#is; m4d. i lat~ ..
.
.
. . . . . , .

. Slobodni rub ima U. sredini iljak od koga idu dva kosa ruba prema
mn d. Uat. plotini. Od tih rnb.Ova je ikbcl gonijil:1<hi.no med. vei a %-.od donjih
lat. No to ne mora uvijek biti tako..Gornji onjak lei latei:alno od donj~g
1 svojilri m:ed. kosim rubOm iei ila Iateralnom rubu donjeg onjaka. Po sredini facieslingualis ide grebenkoj.izawavana-iljku slobddnog ruba. O.
njaci'.i.DJaju jedan -korijen "konilin~ malo :stisnut u -smjeru :lateromed.~ s
uzdunim lijeboip.: Zavijen je premaJateralnoFstrani. (vano za orijentaciju!)~ Donji onjak moe .io:i.ati -i Q.va. kqrljena; Gornji su Qnjaci vei od donjih. .J(orijen im je tako dug da see do razine dn'a nosne upljine, ali -kako
je smjeten neto lateralne, ne dopire u nju. Obino 'semisli da !t6rijen o'

239

,\

njaka dopire u sinus maxi~lar:is .. To, meutlm, nije tano,. jer sa:s:i.nus. niaxillar.i.s dolazi u vezu korijen prvog molarnog zuba.
..
.
. ,.
Dentes praemolares - linjaci
Razvijeni su sari:u:> u trajnom zubalu, Kod mlijenog zubala fu nema;
a !lla nJihovom su mjestu !kutnjaci.. Ima ih osam, ,po.. et~ri u svakoj eljusti.
Kruna ,j-ma pet plotina: facies mastiCflforia;f-dli!e~ioh posterior, linqualis ili palatina i buccalis m labialis. Facies masti.eatoria ima dvije kvrice
- tubercula corovae dentis - buka:lnu L:li~alnu. Bukalna lk:vrica kod
svih premolamih je vea od lingvalne. To rlaiii' slui !l svrhu prepoznavanja.
Vano je da OVO zapamtimo: razlika U veliini kvr.lica je najvea kod donjeg
prvog, . a onda opada po ovom redu: donji drugi, gornji prvi, gornji drugi.
Dakle, kod drugog gornjeg su obje kvrice skoro jednake.
Korijen je obino spljoten u smjeru naprijed-natrag, te ima'lijebove
na prednjoj 'i stranjoj strani.

Prvi gornji ima obino dva korijena. Jedan lei lateralne, a drugi medijalno. I drugi gornji moe imati dva korijena, a prVi .gornji moe imati i
samo jedari. Gornji premolari su vei od donjih.
Dentes molares -' kUtnjaci
Ima ih dvanaest;. po est u svakoj eljusti. Na facies mastidttorii imaju
kvrice. Inae imaju iste plotine kao i premolarni. Veliina kutnjaka
se smanjuje od ,prvog prema treemu. Trei .kutnjak zove se dens serotnus.
Gornji kutnjaci. Manji su od donjih. Kruna im je ronibina. Imaju e
tiri kvrice. Dvlje manje su bukalno, dvije vee lingvalno. To je zato to gornji kutnjaci lee lingvalnim (med.) kvrgama na bukalnim (lat.) krgaina donjih kutnjaka. Imaju pet .kanala o.d kojih se nalaze po dva u bukalnim kotrijenima, a jedan u lingvalnom.
Gornji prvi kutnjak moe imati na lingvalnoj strani jo jednu posebnu
kvrgu, to je tuberculom anomale Cambelli.
Cesto trei gornji kutnjak ima tri kvrge. Najvea gleda lingvalno. Moe
i drugi isto imati.
Donji kutnjaci. Vei su od gornjih. Kruna im je kvadratina. Imaju
etiri kvrice, dvlje manje su lingvalno (med.), a dvije vee bukalno (lat.).
Imaju dva korijena, jedan lei naprijed, a drugi natrag. Spljo_teni su u smjeru od naprijed prema natrag. Posjeduje tri !kanala, dva u prednjem,. a jedan u stranjem korijenu.-

Prvi donji kutnjak ima esto pet kviga Buk<~,lno (la~,) na~n~ !?e tri.
Zubi usaeni
alveole ine dva riiza )~oja ~azi~an:w arcrJs:dentalis.
etiri

superior et interior.

Gornji zubi .im~ju ~jer ,neto .koso prem~ .,dgJjj:.,i<:cY~i <a. donji prema.
gore i unutra. Go m ji arcUs dentalis je. vei od do)ije'ga~i.t~::Jcad; se :.ZUbi pr.b
ljube jedn{ uz druge S\laki:gornji ne .pokrlva lld~varajui-'donji zub. Gornji
sjekutii lee n~to.-ispred dop.jili: Lsvaki pokljva;jedan itav:d~njid. polovinu susjednog. :Ako dalje: gled!'liDO;. vidimo <la svaki-gornji -zub :dolazi u- dodi:t;
s. dv.a .do~;~.ja .. Ve SQlo govorili: kako se pr.iljubjuju meusobno. onjaci i kutnjaci p!l to neemoopeto~ti,.::-, ;ct.
;;;,,._.::'
;: ,.:. . ::: .,;..:.:,: _ .

240
.-::!'

Graa

zu.ba

vrsti dio zuba je izgraen iz tri razliite supstancije. To su: l) dentinum (dcntin), 2) enamelum (caklina), 3) cementum (cement). U zubnoj upljini nalazi se pulpa dentis.

1. Dentinum -

dentin. -:-

Dentinum ~ ddntin - sudjeluje u najveoj mjeri u grai zuba inei

njegovu osnovu i dajui mu ol:>Jik. Sam opkoljuje zubnu upljinu. Mezodermalnog. J~ porijekla. Slian J~]':~osti, ali je ipak razliit od nje. Nema ni
Haversovili cijevi, hiti kotanih upljina. Jedino sadri ~anke (2 do 3 mikrona) kanalie koje bismo mogli )Isporediti s kanaliima koji idu od stanice
do stanice u obinoj kosti. Kanalii su ispunjeni nastavcima odontoblasta.
Prema tome, razlika izmeu kosti i dentiila je u tome to dentin posjeduje
samo jedan sistem upljina, a kost tri. Dentin je graen od osnovne supstancije i finih kanalia.
Osnovna supstancija je graena iz vezivnih filnila koje se nalaze u snopovima i od homogene interfibrilarne supstancije.
Fibrile su postavljene u zubu uzduno, a okomito na njih postavljeni su
karialii Fihrile ipak ne teku posve parhlelno, nego se meusobno kriaju.
Osnovna supstancija posmatrana na poprenom mikroskopskom presjeku pokazuje tamne pruge, konkavne prema upljini zuba i koncentrine. To su tzv.
konturne linije koje dijele osnovnu supstanciju u <razne slojeve kako se oni
formiraju jedan iza drugog za vrijeme razvoja zuba. U dentinu koji odgovara
kruni postoje upljine nestalne s obzirom na formu i veliinu, a !Ila ijim
zidovima postoje konveksna izboenja, koja 1ni dentin. To su spatia in.terglobuJaria. Red vrlo malenih takvih upljina na granici dentina i cementa ini
stratum granulosum Tomes (Tomesov zrnat sloj).
Kanali6i (canaliculi dentales) zapoinju sitnim otvorom na zidu cavuma
dentis i onda, zavojitim tokom, dajui sitne kolaterale koje ih spajaju sa
susjednim kanaliima, idu put powine dentina. U oblasti krune neki pomalo prodiru meu caklinske prizme, a u oblasti cementa otvaraju se u upljine
stratum granulo suma. U dentinu nema stanica. Stanice. koje su stvorile denoo (odontoblasti) nalaze se na zidu dentina 'koj,i je okrenut u zubnu lJiPljinu. Odatle odontoblasti alju tarike produljke, fibrae dentales, koji .idu kroz
kanaliCe, kao dimnjiareva metla u dimnjak, i u njima se dalje granaju. U
dentiilu nema ivaca. Bol prenose osjetljivi nastavci odontoblasta. Osnovna
supstancija dentina je osobito vrsta oko kanalia i .tako im formira zid.
2. Enamelum -

caklina. -

Caklina izgr~c,l~j~,poyr~ni dio krune. Najdeblja je na facies masticatoriji, po~tepeno se -$Ji~,l}:ju,j~:'j)"zavrava u vrlo .taikom sloju na vratu. Caklina
je najtvre tkivo zii.ba, a:'i itavog tijela. Toliko je vrsta da kad udarimo po
njoj elikom skau iz nje iskre. Zauzima peto mjesto u Mohsovoj skali tvr~
doe. Sastavljena je od niti koje imaju oblik esterostranih prizmi. Sve prizme lee radijalno i na taj nain sU: postavljene u svod. Graene su od trikalcijtii:n-fosfata. Za razliku od dentiila, caklinske prizme su produkt ektodermalnih stanica tisne upljine. Prizme su meusobno spojene posebnom

241

'-<t~
~

supstancijom~ Na bruenim preparatimli- vidiino neke pruge paralelne spovrinom, dok su druge okom:ite na nju. Prve ..su .Retziusove, a druge Schrege:rove. I jedne i druge stoje u veZi s i:ZJuivanjem krenih soli. Na slobodnoj
povrini cakline nalazi se veoma tanki, vrsti i homogeni .pokrov - cutieula
dentis. Ostavimo Ii da na zub djeluju jae kiseline, sve e biti izgneno
osim dentina. To nam ,potvruje anorgansku grau cakline. Den tin preostane
zbog svojih fibrila koje su graene iz organskog materijala.

3. Cementum -

cement. -

Cement pokriva dentin na korijenu. Zapoinje.veqma .tank.,im slojem na zubnom vratu gdje malo pokriva i enameluni. (Tu su, dakle, tri sloja: dentin,
caklina i cement). Kako ide od koluma postaje deblji d~ komtno sam
formira auex- radicis den tis. Cement ima grau kao obina kost. J edino .nema
Haversovih kanala. U cementu posto]~;kotime upijine ko]e su uglavnom
paralelne s povrinom -zuba, jedino nisu onako. praVilnog oblika ka() kod
kosti gdje su u obliku !amela. Cenieni nastaje iz zubne vreice, tj .. veziVn()g
omota :};:oji obavija zu:bnu osnovu; U nj ulaze mn(>gObrojne Sharpejeve niti.

Pulpa dentis- zubna'pulpa (mof,ditza): .....:..

Zubna pulpa je mek~ supstancija crvenkaste boje. Stastavljena je od
rijetkog vezivnog tkiva sa mnogo fiksiranih stanica i bogato snabdjevenog
krvnim ilama i nervima. Nema elastinih niti. I.oqontoblasfi spadaju u pulpu. Poredani su u jednom sloju. uz zid zubne upl]irie 'i 'ine tanku koicu.
Svaki alje po jedan dugi nastavak u kanalie dentina. Niskog su cilindrinog oblika.

Fi k

$-ir a n j

:z ti

b a

Zub je fiksiran u alyeoli p~Uiou. Qbil;;ltih koiageriih :vlakana (Charpeyeve niti) koja se proteu izmeu zida alveole -i. zupnog' ceme~ta. Jako su: privrena i na jednoj i .na drugoj straii:i .. Ima ih tri vrste. Jedna odil~e od
periosta alveole put zubJ;J.og cemen.ta uzlazno -,ilzlazne niti. Ispod njih su
v:Iakna koja idu horizontalno ..,.... ligamentum _annU.iare ili circulare KoflikerL
Najmnogobrojnija i. 111a.jvanija su najdonja. vlakn~.'kojr. idu sila,zno od alveolamog periO-$ta put zul;mog cementa._: sflai.ne niti. Ta ililzna vlakila zau:
zimaju itavu d~in)l. kori j epa. (osim, vrha) i .>na o_dolijevaju pritisk:u na
zub. Meh~ika zuqa je, naime, takva da pritisak koji djeluje na zub nema
tendenciju da zub utisne jo du])!je u alyeQhi. ~. d_a j~e razmakD.e zidove
alveole. Zub, dakle, -ne djeluje kao ik.li~. NaprotiV.,'prlt;~am na zu'9 _budu
zategnute silazne niti i one priteu jo jae. zid atveble iii zubni k()rijen
a spreavaju da zub ue jo .dublje u ~llvecllu. VrJl je potpuno slobod~n od
niti. Oko njega je rij_e~ko.v,ezivno)kivo sa i_vd~a Iki-vnim,ilama koje::; hrane pulpu J pdontobl;;tSte '(narawo ''nakon to. sti' kroz foramen. apicis tili u
Ca.vum). .. . . .
. . . ..
..
. . , ....
.,. .
. . . . ' .
.
: .-..
F-':
, ..-: .~ . .
: ,:#~:: ~ .. : .. :-~ _~_ ..........- ).:.r. :: :;.~
. ..
. .
. ,. ,
_ . Treba~ osobito .i.~ taknuti: da~~'!> -dobi~a ishJ:B.nu sa. dvij~-strane. Pt4pa j_
dentin dobivaju .arterije kroz forani.en-. apicis- de~tis. Cement, .me,iJ.tim,
koji.se veu ~harpyj~ve niti koje dre",zub ii alvepli 'dobi~- svoje.:a~~rije
sa.druge strane, i_ to. ki-oz-zid-~voole. ~dak()d deVi~cijezuba bude-~-

za

Z4Z

tena pu1pa sa njenim knfilim ilam~~ zub ostaje i dalje ~sto u alveoli' T ci
je stoga to cement i Sharpyjeve niti, koje dre zub; dobivaju svoju ishranu
sa druge strane. Hoemo Ii da izvadimo zub; moramo nastojati da popucaju
Shar:Pyjeve niti. Zato kod prednjih zubi inimo rotaciju, a kod stranjih
lliksaciju . .Zub nigdje ne dotie zid ?lvecile. Rub alveole ne see do cakline
nego s;;mio Cici donjeg ruba vrata, tako da collum dentis ostaje izvan alveole.
Na -zubni vrat je priljepljena sluznica sa mnogoslojnim ploastim epitelom i
ona se penje u~ vrat i oU.z najdonji dio cakline da se onda prebaci na alveolu.
Sluznica ima papile koje su visoke-na pregibu, a nema ih na mjestu gdje zub
irna tri sloja.
.
.Razvoj zuba
. Zubi su produkti slumi~e usne upljine i poinju se razvijati u d~gom
mjesecu embrionalnog iv9ata. Na rubovima gornje .i donje eljusti, na mjestU gdje se imaju razviti itibi, (?deblja epitet i urauje u vezivno tkivo koje
na'razi ispoci' ii jega. Take) se polako'forniira jedan solidan vertikalno postavljeni trakt - zlibni greben (crista dentalis). Zubni greben raste mi. donjoj
eljusti prema dp l je u vezivo. Zubrii .greben je ektodermalnog podrijetla, a
'l!ezivo U koje urauje je mezodermalnog 'podrijet!~ Zub~i greben u poetku ima glatke povrine, meutim, kasnije se na povrini ..koja -granii s
vezivc)m pojave izboenja pravilno razmjetena. Ta izboenja rastu, sve vie
se udaljuju od zubr10g grebena i udubivi se poprimaju oblik aice - zubna aica. u koiJ.kavit~tii zubne aice nakuplja se vezivo i formira zubnu
pap!Zu. Stanice zubn~ 'papHe (dakle inezodermalnog 'podr.ijetla), koje u konkavitetil zubne ake do.Iaze u dodir sa samom aicom; postaju cillindrine;
To su oddntoblasti;_qui ~e prodricirati deptin. Iz stanica zubne aice nastane
caklina. Zato se iubha aica i zove. ciiklinski organ. Zubna aica se ve
dosta ud;:tljila od zubnog grebep.a i u vezi je s njim- preko jednog tankog
traka, To su sve osnoye za mlijene ztibe, a ima ih sa svake strane po pet:
No zubni greben raste i dalje i alje nastavke koji u veoj dubini od osnova
za mtijene zub~ fortnir~.ju zubnu aicu. To su osnove za trajne zube. Caklinsli:i _organ se podijeli na tri sloja: vanjski, srednji .i unutranji. Prvi i
drugi formiraju dklinsku pulpu i brzo nestanu. Unutranji se pTeformira
u sloj stiuliea koje e' prema unutra .luiti caklinu. Te stanice nazivamo adamantoblasti ili ameloblfz$ti, a, ~ak() vidimo iz razvoja, ektoderffia:Inog su
podrijetla. Adaril;:tntoblaS.ti j odontoblasti se u :pocetku dodiruju. Zatim prvi
lue caklinu prema unutta, a drugi dentin prema van r tako se jedni od
drugih udaljuju, a izmeu njih se postavljaju tkiva koja oni lu_e .
. Ne .razvije s~ caklina iz itavog opiteta zubne <iice, ve samo iz onoga
koji odgovara robnoj kruni. Epitd koji formira nastavak aice dalje u du-.
binu kasnije .iezne. On je veoma vaan jedino zbog toa to daje formu. po
kojoj: e se razviti ostali elijeloVi zu,ba koji su mezodermalncig podl-i jetla. I
caklir~a i dentin poinju syoje stvaranje najprjje na vrhu krw;te Jako da u
prvini stadij ima. nemamo itave korijene, nego samo tzv. zuline kapice. Me-
utim, Ikad m11]eni zubi b1yaju razoreni, naj:prije im ;propadne \korijen. Tako
i tu onda imamo zubnu kapicu: One se razlikuju meusobno u tome to kapica iz razvitka .ima glatke rub9ve; a ona iz raspadanja hrapave. Od centralnog c.lljela Zllbne papile razvije 'se- zilbna ptilpa~ Vezivo koje se nalazi oko
zubne_ osnove zguuje se i okruuje je foi"mirajui zubnu vre6Jcti. Od veziva

se

243

-: ':,

-...: : .

~:

' ...

<

zubne .vreice .. koje se .nalazi okO" -zub~ razvije se cement, d to iz posebno

diferenciranih st~!lica-cementob}asta, a pd on9g dijela zubne vreice od. kojeg
se ne razvije cement nastane periost alveole - periodontium. Na dorzalnom
dijelu zubnog grebena razviju se osnove_ za kutnjake. Njima nisu prethodile
osnove za mlijene zub~. _Veza koja u poetku vee .osnovu sa .zubnim grebenom kasnije obliterira, _a i sam zubni greben jp<>lako nestane u vezivugingive. Ukratko: caklina je ektodermalnog podrijetJ'l,,,. a cJ.f!tlJ!n, cement a periodontium mezodermalnog.
~':'."l';: ':;><'~;

Izbijanje zuba

..

..:;-::. :..

Mlijeni zubi poinju iz'bijatl obino u sedmom mjes~ti ivota; ali mogu
i u estom ili osmom. To je prva denticija. Najprije iznikne medijalni donji
sjekuti, zatim medijalni gornji, pa drugi donji i konano oko desetog mjeseca drugi gornji. Dijete, dakle, u desetom mjesecu ima u svakoj polo.vini
eljusti do dva sjekutia. Poetkom druge .i.li krajem prve godine ~ikne prvi donji molarni zub, aza njega prvi gornji molarni, pa gornji onjak, a za.
njim donji onjak. Po pljlici krajem druge godine (18 do 20 mjeseci) jave
se drugi molarni, i to najprije donji pa gornji. Time je posve izniklo mlije
no zubalo .i ono. slui. djet~tu. 94 _kqp.q~,. ~ge d!>. sedm~_ godin~.
Druga generacija zuba

.
U sedmoj godini poinju probijati trajni zubi. -Najprije iZraste prvi
trajni molarni, i to iza drugog mlijenog molarnGg. Odmah iza toga zapone
irzmjena mlijenih zuba. Mlijeni zubi se nalaze iznad osnova za trajne. Osnove za trajne zube se produuju i tite na mijjene. To je znak za ostepklaste
koji ponu mlijeni zub razarati tako da ;mu ostane samo kruna, a sad je
cj.ovoljno noktom trgnut.i. i on padne. Prema tome, najprije bude razoren korijen, a onda vrat. Ostane zubria kapica koja ima hrapave rubove. Nakon
to su izrasli prvi molami zubi izmijene se sjekutii, i to najprije medijalni
(7-8 god.) pa lat~ralru (8-9 god.). Zatim, po prilici u desetoj godini, izbiju
trajni onjaci i drugi premolarni. Tako su po prilici oko dvanaeste godine
izbaeni svi mlijeni zubi. Izmeu 12. i 14. god. izbiju drugi mc.Iarni trajni,
a dosta kasnije po prilici od 18. do 25. godine, izbije trei molami - dens
serotinus ili dens sapientiile. Ovaj poslCdnji moe se uope ne pojaviti.
II. CAVUM ORIS PROPRIUM

Usna uplJina, u Uem smislu, omeena je sprijeda i lateralnq s ar~us

alveolodentales; -gore s tvrdim nepcem i dijd:Ipm melkog' Jiejica, gf:)lje; s je:z::ikom .i dijafragmom oris (dijafragmu oris ~greuje m- mylohy6id~us pojaan sa m. geniohyoideu~am), straga s drugiill dij~lo:ril mel\:og n~ca: Pozadi.
se nalazi i otvor - istlimus faucium - preko kojeg ~n;r:upljina komunicira s farin.ksom.

.. ;-:'%-}V::;;~'l,t~*'-Y
PALA'fl!M DURUM; ~.TVRDO NEPCE
, . Skupa s mekim n~~m izgrauje tvrdo nepce krov usne Upljine. Sa-.
stavljeno je od kotanog dijela j sluznice.Kotani dio ine processus palatinus maiillae. i laminaborizontalis ossis p$tini. .
, ''
.. .

244
:

;':

.:i."

;'.. -.: ...

-Sluznica tVrdog -nepca je blijedocrvena i prelazi neposredno u sluznicu

mekog ne.pca bez ikakvog pclinjetljlvog znaka. U medijalnoj liniji nalazimo
na njoj prugu - rlulphe palati koja sprijeda zavrava s malim uzvienjem
- papilla incisiva. Papila incisiva oznauje donji kraj canalis incisivi koji
dolazi iz nosne upljine, a odran je u kosti; meutim, kad sluznica pokdje
kost, ne postoji komunikacija. Kod ivotinja koje pasu (ovce) postoji tu
komunikacija ,~~:da -~ok trave dolazi kroz taj kanal u nos do Jacobsonovog organa i iv{ifuija odmah po mirisu prepoznaje travu koja joj ne prija.
U prednjoj treini tvrdog nekca postoje sa strane medijalne linije tri do
etiri !la,bora sluznice p.l#9ae palatinae transversae. Kod djece su dobro
ra.zVlj~rie; kasnije polako atro'firaju. Pomau jeziku da lake pritisne hranu
uz nepce. Kod ndrih ivo~ja (pas, kit) su jako razvijene. Sluznica tvrdog
nepca ima slinu strukturu kao i sluznica gingiva. Gdje nema lijezda !amina
propria sluznice je usko sra~la s periostom. U stranjem dijelu tvrdog nepca postoji izmeu Iaminae p:ropriae sluznice -i periosta sloj lijezda - glandulae palatinae. One su mukozne alveotubulozne lijezde.
Nepce se razvija iz dv.ije simetrine polovine koje- rastu jedna prema
drugoj i u medijalnoj liniji (rhaphe _palati) srastu. Izostane)i to sratenje,
moe ostati komunikacija izmeu usne i nosne upljine. To nazivamo vuje
drijelo ili palatoshisis, Osobite smetnje to pravi djetetu kad sie, jer mu
mlijeko ide iz usta u nos. Smetnja je i kasnije kod govora. Ta mana se moe
operirati ili protezom zatvoriti.
PALATUM MOLLE- MLEKO NEPCE- VELUM PAIATINUM

~-

l
t

Meko nepce je ploa sastavljena od duplikature sluznice koja je ispunjena vezivom, lijezdanim tkivom i miiima, a na slobodnom rubu prelazi
sluznica usne upljine u sluznicu nosne upljine. Jednim svojim dijelom i
ni dio krova usne upljine, a drugim stranji zid iste, te je odjeljuje nepotpuno od drijela. Izmeu mekog nepca i jezika postoji otvor - isthumus
faucium - kroz koji usta komtiniciraju sa drijelom. Na prednjoj strani
pokazuje u :medijalnoj liniji Ijednu brazdu - rhaphe palati mollis - koja
se nastavlja u istoimenu brazdu tvrdog nepca. Sa sredine slobodnog ruba
mekog nepca polazi oko 15 mm dugi produljak - uvula palatina. Lateralno
od uvule poll!Ze etiri luka (po dva sa svake strane) s konkavitetorn okrenutim medijalno. Dva prednja ___:_ arcus palatoglossi - zawavaju na 'lateralnorn rubu jezika, odmah iza papillae foliatae. Stranja dva luka arcus palatoplulryngei - zavravaju a.lateralnom zidu farinksa. Arcus palatoglossus
i arcus palatopharyngeus ogi:-aniavaju .prostor - sinus tonsillaris - u
kojem lei tonsilla palatina. Gornjl dio tog prostora koji je slobodan od tonzile naziva se fossa supratonsi!laris. Vana je, jer _.se kod angine tu [lakupe
gnojne inase.
' -
Isthmus f'B0u~)yomeen gore slobodnim ru'bom mekog nepca, sa
strane lukov~<_.~~),i:::~,glaze s .mekog nepca, dolje jezikom.
Meko nepeje ghieno iz miia, sluznica i_ lijezda.

MBIi
-~ii

mekog nepca koji ujedno sluei za zatvaranje isthmus fauciurna

su ovi:

245

!
i

::

...

-----------------

.
1. M. tevator ~eli palatini. V gornjem (lijeluje cilindrian, a
cinjem
spljoten. J;'olazJ. s hrapave p1o$tine .pred yanj~~i~ otvorom .karo tinog kanala
na donjoj .Plotini piramide teinporaJne k.O:;ttl.. ~s hrskavinog dijela titba e
auditivae. Ide prema dolje, kriajui se s ,oi:):~ s druge strane. Die nepce i
suuje ostiuan ~hary.ngeum tubae audi~ivae. ~.k pristupa ~~ nepce ini u zifdu farlnksa tzv. izpcienje levatora - torus)Elvatorius. Nalazi se ispod farin.
gealnog ua tubae auditivae, te in.oe ..stogasuziti waz u tubu.
2. M. ten5or veli.palatini. Smjeten je lateralne Od gornjeg, a polazi sa
spinae ossis sphenoidalis sa proe. pretygoideusa blizu fossae scaphoideae i
membranoznog dijelii tubae auditivae. Ide dc)lje i: tiaptijed,_Doavi do :ha.mulus pterygoideusa ]XlStaje tetivan, zavija <JI.ko hainulus~ preko sukus hamuli
pterygoidei;.mijenjajui smjer za:skoro 90, te ide horizontalno u meko nepce gdje se rasipava. Dolazei do medijal.Q.e Jirii~e niti mu se sp~jaju s :z;~Jti.tna ~sto
imenog miia S druge Strane i formiraju mem.bratli;JZDU osnovu mekog Dt!pca
- nepanu aponeuibzu. Kad se' kontrahiia, nategne meko nepce; Kad se
kontrahira onaj d-io. niti koji ide s merribrru:i.oinog'~ijeta tubae na llamulus,
bude povuen menibranozni dio tuba .a . tinle i otvorena ~tipa.
tle
i
ime m. dilatator tubae auditivae. To ot\'ar~je se ~biva. tisijedc .kad gutamo,
a praeno je onim pucketanjem u uhu., Tim .putem ulaz! zrak u cavum
. . ...
,
tym.pani i omoguuje' membrani t.Y!npahi ia}ru :Vil>radju_,,
.... - 3. M
suJehije
iZgiadnj'r uVUllie. Polazi s. n~pane aponeuroze
u blizini spinae nasaiis post. i Z<lYrava zailjiy~i se na vrhu uvulae. Par~ je,
Die i skrauje uvulu (uvlai je kao pu rpgo.ve):
. . :
. ,
..
4. M. palatoglossus. Izgrauje istoimeni oepapi)uk; Polazi .s nepane
aponeuroze i doavi na lat. rub Jezika dijeli se ii: dila s_nopa: jedan ide prema vrhu jezika skupa: s nitima m; styloglossi, a dru$i PI:eliizi u m.: t:rimsver~~s lin~~e. Die je~ prema gore, a riejJce .sj:mta)irerill:\ :dolje i mr taj nacm steze ISthmus fac1um.
. .
.
. . .. ... } :
.
. 5. M.. palatopharynger.is. Izgrauje tak~?_er istoimeni' nepani luk. Ima
oblik Jl..iroke ploe. 'Polazi. s mem-J?ranOzri.e osnove mekog nepca, s. hai:rtulus
pterygoideusa i s larillnae medialis ~skayiav'!g._dijela, tubae.
.

_ . Doavi na later'!.lni zid farinksa ri~a,zi' se izfueii miia far.inksa i sludrugim

znice. Hvata se jecl..n.ifu dijelom za. st:I4nji rub_ ~titne hl;'sk\l.vice,
zavrava u medijalnoj liniji stranje plotili_e faz:i_nll;sa. i kria se s nitima
s protivne strane. Vue ineko n~pce pr~ma.'dolje,.a _pharyrl4 i larynx prema
gore. Pribliuje meus'obno istoimene hikove i iri tubu:. .
lnervacija.. M. levator veli p~atini i m. UVI,llat;: .inervira '11. palatimis posterior. Niti idu od facjalisa preko .nerVUS petrosus riiaiora
ganglion pterygopalatinum, 'a' odatle na n. paJ.atinus post. Musculus terisor'veli :palatiniinervira n. trigeminus. M. palatoglossus IX, a m. pa~at5liih;u:yP,geus inervh:aju
!XiX modani ivac.
.
.

ti

e,

.uvuzae;

Oda inu

na

sluznica i

-.or
. _,;.';':.:;: .
.

lijezde me~ nepca.

Na oralnoj_plQ!W., i,mamo mnogoslojni ;Plo<i,~ii epitd,. na nazalnoj vie

redni cilindrinFispremijean mnog()slojnim. ploa..stim epitelom. Lamina propria ,ima mnogo papila. Brojnije su'.i vee na nazalnoj strani. Izmeu miia
~ sluznice - u s-ubmukozi - nalazi se sloj lijezda - gla~tdulae pa~a#nae.
Mukozne su i -alveotubulozne. !nervira. ih .n.. fadalis preko n.,. petrosus
majora.
246

l
r

--- TONSILLA PALATINA

Tonsilla .palatina imaJ o'blik"badeina a !Ymjetena je izmeu arcus palatopharyngeusa i arcus palatoglossusa. Slobodna medijalna plotina riije joj
ravna ve ima 10---15 udubiria;fassullae tonsillares. Lateralna plotina lei
na m._ oonstrictor ph~n'yngis stipenqfu; Art. carotis mt. lei lateralno i iza
tonzile. Od- stranjeg njenog ruba je udaljena za 15 mm. Arteria caro tis e;'{i,
ide tako~ lateralno i dorzalno od tonzile, a udaljena je od nje do l cm. Meutim, povrina tonzile i zidovi fossula 'Pokriveni su mnogoslojnim ploastim
ep itelom. La teralna pak povrina OJ;UOtai!a je vezivnim tkivom koje nazivamo
kapsulom i koje alje .u mitrimi'"lijezde vezivna septa.
Tonzila je 1zgraena od adehoidnog (rc~tikulamog) tkiva u koje su uloeni brojni 1imfa:tiki nodulL Uinfatiki naduli se sastoje od vrlo finog retikularnog tkiva lsp9iljenog limfod~ima. Periferna zona nadula nabijena je
velikim b rb jem malih limf6cita; a centralni dio ih -ima manje f vei su. Uslijed togaje on svijetle boje i nezavisno ga centrum germfnativum (centar
klijanja), jer se prije mislilb da- ov-e-'_velike retikulo-endotelne stanice proizvode i liinfocite. Danas postoji. miljenje da one proizvode istovrsne stanke,
a da lim:fociti nastaju u perifemoj zoni nadula, pa se upotrebljava i naziv
centar__ :reakcije_. tim jest() centntin germiiia_tivum. _Limfociti :probijaju_ kroz
a:denoidno tkivo, zatim kroz ep1tet i ulaze u usnu tipJUinu te je tite od infekcije. Postoji shvaanje da ba -tu, gdje limfocit probije epitel, nastaje
locus niinoris _resistetttiae,_ ikuda onda mogu lako prodirati bakterije. U vezi
vu koje okruiuje lateriilnu plol;J.U tonzile nalazimo mnogomukoznih lijezda.
Tonzilu opskrbljuje .kl-vljti rarrtus :tonsillaris- iz art. palatinae ascendens, uz
druge manje vane granice.
LINGUA

JEZIK

_1ez~k je miini: or.gJ:~ri !kQji pjni dno usne -trpljine. Sudjeluje u vie vrlo
vanih f'unkcija kao to s-u: sisanje, uzimanje hrane. vakanje, pripremanje
zalogaja:, gutanje, proizvaqanje zvu,kova. Ujedno slui kao organ za okus .i
opip.- Kad ~e jezik kontrahjra, pot-isne hranu iz usne upljine u drijelo. Ujedno povue grkljan prema gore, a epiglotis se onda potisne prema dolje i zatvori 1.111\Z ugrldjan._:Na taj nain je hrani onemog1,1eno da -iz drijela ue
u grkljan ve rrior(l skliznuti u jednjak. Jezik je pljosnatog -izgleda. Na njemu
tazlikujenio idu?i od natrag prema)laprijed: radix, corpus i apex linguae.
Povrini.i)coja dol~i u dodir s nepcem nazivamo dorsum, a onu koja je
njoj nasuprot facie~ iriferior. Gdje jedna plotina prelazi u drt:~.oou nalazi
se margo linguae (desni i lije:vi). Granicu .izmeu kor.pusa i radiksa ini
sulcus terminal#~).To]e brazda u obliku slova V koja je otvorena prema
naprijed, Ozna~ va granicu izmeu. dviju osnova iz kojih se jezik- razviJe.
Na mjestu gdje_ se sastaju dva kraka siova V nalazi se udubina - foramen
caecum (Morgagni). To je OSta tal\: oblheiiranog ductus. thyreoglossusa (o
tome. vidi kod glandtilae thyn!oidbiie)~ -Na dorzumu nabor sluznice -frenulum linguae, Lateralne i iza dV:og na+azi: se na donjoj plotini jezika uzvienje sluznice, -nazubljenih ru)Jova - ,plica .fimbriata. Ova plica odgovara
donjem akce;;ornom jeziku kod majmuna. Lateralno od nje je drugo. uzvi~e!lje (niil:?or); sluznice pllca sul;jlingualis. Nju prouzrokuje gornji rub
glanduiae .subli~gualis. Du pljcae sublingualis otvaraj-u se manji izvodni

247

:_-:.::.:'

..

.. :

.:'

'.

-.

. .

kanali gl. sublingualis, a na njenom vrhu - caruncula sublingualis - otvara

se glavni izvodni kanal sublingualne kao i izvodni kanal s-ubmandibularne
lijezde.
Radix linguae ,je spojen s epiglotisoD.l ..pomou tri nabora .- plica
glossoepiglottica mediana et plicae glossoepiglotticae laterales. Prvi je vei
.i postavljen sagitalno. Druga dva su zavijena, a 'konkavitet im gleda me-dijalno. Pravi ~h sal?a sl~nica. Izme~u o~ih nab~~~ ~~~~7.. se dvije jamice _
valleculae eptglottzcae. U ovom. predjelu Je_ -sluzllH::a:Iabavo vezana uz podlogu
te moe lako postati edematozna.

Sluznica l

ilf~e

Sluznica jezika je na dor.wmu .prirasJa uz vezivo miia jer submukoza

manjlka, nepokretna je i sva !PUna raznih papila- papillae linguales .:-koje
joj daju barunasti izgled i ine je hrapavom. "Ima jh v.ie vrsta.
..
l. Papillae filiformes. Nalazimo ih na dorzwnu, apeksu i rubovima jez-ika sve do .sulcus terminalisa. Najmanje su i- najmnogobrojn'ije. Sastoji se od
izdanka propliae (primarna papila) koji na sebi nosi $ekundame izdanke (Se
kundarne papile). Sve je pokriveno mnogoslojnim ploastim epitelom. On
ispunjuje. sve udubine,.izmeu .sGl~undarnih. p~pj~, a. ne ispunjuje. posve udub-ine izmeu primamih pa;pila. Na vrhu -primarnih papila se.epitel nastavlja
u trake, a ovi su kod raznih bolesti razliito obojeni. Ove papile nemaju
okusnih pupoljaka. Epitel je na gornjem kraju oronjen.
2. Papillae fungiformes. Nalaze se .l)leu papillama fil.:formes, ali su najbrojnije na rubovima. Imajl,l. oblik peurke {gljive) sa sekundarnim papilama.
Epitel ih .pcH:riva, ali. ne alje produ.LJke (ne nastavlja se u traalce). Nose okusne pupoljke ali -ne u tolikoj mjeri koliko papillae vallatae i foliatae. Kod
papilla fungiformes inervira okusne -pupolj.ke n. intermedius. dok kod drugih
n. glossopharyngeus. Crvene su boje.

3. Papillae conicae. Ove su due, a imaju takoer sekundarne papile. Pokrivene su istim epitelom. Okrenute su prema -natrag. Cine jezik hrapavim
kao turpija. Cunjaste su. Kod O\'jeka ih je malo i slabo su razvijene. Obratno je kod goveda i make.

4. Papillae vallatae. Ispred terminalne brazde nalazi se red papila poredanih u gbliku slova V otvorenog prema napr-ijed. Ima ih ob~no sa svake
stran~ po etiri, a moe ih biti vie ili matije. u sredini je jo jedna koja
moe biti vea od ostalili. Ove papillae ne stre mnogo van, nego su. utisnute
u udubinu. Sa strane imaju jarak, a oko jarka se nalazi jedan nasip. Imaju
sekundarne papillae koje su pokrivene mnogoslojnim ploastim epitelom.
Jarak je gla#k i pokriven mnogobrojnim ploas~im epitelom, ali lumen
jarka ostaje slobodan. U epitelu jarka nal~~ se calict4i gustatqr.ij (okusni
pupoljci). Ovi ne dopiru dalje od epiteia. ~iitop1jenahra-na mora _(!oi u jarak i tu podraiti okusp,e pu.poljke. na ne bismo dugo osj~ali .isti okus brinu se posebne lijezde -koje omoguuju ispiranje. j~J~iV,:'f.~,-~~ Ebtzerove isto
serozne tubulozne lijeza.e, a smjetene su u 'rei.fy.U,?~~''l:li.#i jarka.

Caliculi gustatorii ~ okusni pu,poljci. Nalaze se iskljuivo u mnogoslojnom ploastom epitelu koji pokriva zidove jarka, i to ne samo na papili ve
i na suprotnoj strani; Ne 'stre ni van ni unutra. Imaju obllkbave, suene
sa oba kraja, a proirene u sredini. Na povrini imaju udubiil.u -:- porus. Stanice su poreane kao duice na bavi. Imamo ih dvije vrste: potporne i osje-

248

.- ... ,.

'...:

.;

..

tne. Pive su sline {}Uicama .na bavii{Dfuge se 'nalaze.fueu prviina,tanje

su, odebljane u sredini i tamnije. Nisu prave ganglijske stanice, jer ne alju
nastavak 'Prema mozgu, nego senzitivni nastavak dotinog ivca obuhvati
ovu osjetnu stanicu. Osjetne stanice alju u porus male sHne :~aice.
..
S. Papillae foliatae .Nalaze se na lateralnom .rubu jezika neposredno
pred mjestom gdje se arcus palatoglossus hvata za jezik. Sastoje se od 6 do
10 nabora slu.ZQM:~;::K,:qr,i ovjeka su rudimentarne. Pilne. su okusnih pupo
e,:. '"
. .
.
.

ljaka.
Na radiksu j~zika nalazimo zaobljena uzvienja razliite veliine ;prouzroko\'~a, limfatildm orgard,ipa - folliculi linguales. Svi oni skupa ine
tonsill!l: lingualis;J()Uiql,lli k~!fiuniciraju s usnom upljinom kroz otvor koji
vodi ci upljinuf61iktlla -'- ri{cessus follicularis. Svaki <pOjedini folikul smjeten je pod epitelom u propriji koja se zgusne oko njega i ini mu neku
vrstu kapsule. Graen je od 'retik-ularnog (adenqidnog) tkiva u kojem se
nalaze smjeteni limfatiki noduli. Njihovu .grau smo vidjeli 'kod tonzile
pa-latine. U sredini folikula aiiilm se ve spomenuta.up'ljina recessus follicularis. U nju se kroz mali otvor uvlai mnogoslojni ploasti epitel i pokriva
joj zidove. Limfociti polaze iz folikula, probijaju mnogslojni ploasti epitel,
dolaze u upljinu foli.kula, a odavde u usnu upljinu.
Sluznica- jezika se sastoji od mnogoslojnog ploastog epitela .i laminae
propriae koja sa svoje vanjske :POvrine alje nastavke. To su pa,pillae koje
onda poprimaju razne oblike ve 'Prep;1a obliku samog nastavka i ep1tela !koji e ga pokriti. Svakako, osnova svake papillae je u vezivu lam:inae propr.iae.
Unutranjom svojom ;plotinom lamina propria se vee za aponeurosis !ingualis.

Glandulae linguales dijelimo u tr:i grupe:

a) Gl. lingualis amerior. Nalazi se na donjoj plotini. jezika blizu apeksa.
Smjetena je. izmeu m. genioglossi s jedne strane.' I m. styloglossi et m.
longittidinalis lnferioris s druge strane~ Izlijeva se s obje strane frenuluma
s 5--:.-6 otvora sa sva:ke strane, vidljivih i prostiru oik-om. Alveotubulozna je i
mijeana (serozna i mukozna).
.
b) .Gll. ling. laterales. Nalaze se du lateralnih rubova jezika. Alveotubu.
.
lozne su, mukozne i mijeane.
e) Gll. l ing. posteriores. Na:laze se .na radiksu pod folikulima u submakozi. Grae su alveotubulozne,.po naravi inukozne.
.
isto serozne Ebnerove lijezde nalaze se u podruju papillae vallatae.
Grae su tubulozne.

Flbroml skelet
Fibro.zni skelet jezika se sastoji od jedne vezivne plo~ postavljene u
medijalnoj liniji jezika, izmeu oba mm. genioglossi. To je:septum linguae.
Ima oblik maa,_ ~ap mu je'okrenuta prema natrag, a vrh prema'apeksu
j~ika. Gornji nip je otPrilike l. cm udaljen od slobodne povrine dorzuma,
a donji rub je :k;9.U.~"!\.it i,: slobodan. Za dvije lateralne plotine koje su mjestimice probu~lJ'~'liv!t't&jj,he
miii.
.
. .

.
-
..
'
."

-;.

Mmi

jezika

Miii jezika se dijele u dvije grupe: vanjski i unutranji. Prvi polaze

sa susjednih kost-iju i zavravaju se u jeziku, drugih zapoinju i zavravaju
u jeziku. Prvi mijenjaju poloaj, drUgi oblik jcmk:a,

249
~~.;.

....

<. ;

 I. Vanjski mii6i jezika>Ima ihu-rie~i.l etiri;

geniogl~ssus. Im~

'J6~~:.~~ ~cij~t~n j~ sagit$1b~-~:~ie-

_ -1. M,
obt';k
u
ru. Polazi s gornje kvrice spinae meiltalis-:....:_ spina .in. genioglossi; Odatle
mu-se niti rasipaju poput lepeze..Pn~dlije idu :prema .naprijed i uvis' te' ulaze
u vrh jezika, sredD.je se. hvataju za sti!J.muk:ozil dorzuma; stranje icJ;u prema
natrag i hvataju se ,za gornji :rub ossis hyoi(:lei; a neke i za batu. epiglotisa.
U jeziku je smjeten najmedijalnije.. Ako -hJ,ti se kontrahitaju predtl.je illitl,
uvuku vrh jezika; srednje udube jezik u sredini, a stranje .privuku jeiik kao
cjelinu prednjem kraju mandibitlae i on se: izvali iz usta. Kad djelU.jJl ove
niti, jezik iZie van i bude spljoten (kao kad p~cijenf ,pokazuje j~zik lijenikil).

. .
.
__. .
2. M.. hyoglossus. etverouglastje i tan~. Polazi s corpus o:ssis hyidei
i. s vclikih rogova.' Ide koso gore< i naprijed: Prcila.Z~ izmeu m. stylogi6si i m.
longitudinalis infeiioris i rasipa se .u .jeziku: Pl-ednje riititl2imaji.i.longitudinalni smjer d hvataju se za submukoru,- stranje j:f.tnsverafui smjer te se veu. za septum. Lateralno od .njega . .nalazi se:n.)iyp_Oglossus; n. linguaJj,s; m.
mylohyoideus,. .m, digastiicus, dio gl.' subm3ndib,4Jaris i. ductus sul:ti:i:tandibularis. Ovaj mii &j dno Beclardova. trokuta koji je vaan zbog; art: lingualis. Art. lingualis .se..nalazi .po.inii~em;-a--njezin smjerpokazuje:.zL- hypoglossus koji se nalazi s vanjske (Iaterafue) stran~ ~ia.
i:
Kad se kontrahira, m. hyciglossus:vue jeznk natrag) -dolje; : . -
3. Musc~lus chondroglossus. Smatraju: ga. :Kao d.iQ pi, hyoglossi. Polazi
s malog roga. jezine kosti J gubi se u m. lpngittid.inaUs ::b'lferlor: :yue jezik
prema _natrag i dolje.
.
:. .. :. -~. .
.
. .
4. M. ~tyloglossus. Dug je d'_tailak, le~ u4jlateramij~. PolazLs p!QCe$sus
styloideusa .i ligamentuma styl6mandil;>u1are .l.)ijel.i se u dya'snop~. Jedan ide
izvan m. byoglossi na vrh.jezika; .drugi protlija .m: liyoglo~sUs i zavrava kao
njegove stranje mti: Kad se konti'Cihira, -Vue jezik_ prema natrag I'gore.

II. Unutranji

miii

jezika; ~

1. M .longitUdiliali,s superiqr. S~s~oW:Se od iliti k~je. idu t,i ~dunom

smjeru po jezikU. Polaze s jedn9g mjesta s11bmuli:02:e da se mitio dalje prihvate
za druga. Skrauje jezik i ud:ul;>ljuje. ga s korikav.itetom okrenutim p~nia
gore.
.
. . . .
: . . .. . . . . .

.
2. M. longitudinalis inferior., Paran. je i dug; Poinje na bazi jezika.- i p~
Ioen je izmeu m. hyoglossu.sa d m. gexuoglosstiSa, ide .do Vrka jezika, Skra"
uje 1ezik, we vrh prema natrag i delije. . _. . _. . . ... .. .
. . _
3. M. tr.ansverstis. Sastoji se <>d ntiiogili sn6pc)ya,)cpji idu u. trap~verzal
nom .smjeru .du itavog jezika~ Lei: izmeu -ppvr'.tiog i(gornjeg). i dubokog
(donjeg) uzdunog ~a. Nitd mu :lJOiaze.s~ se,Ptuina i hvataju se za submukozu rubova i dorzuma. Suuje: u traJ1,sveJ:Zalnoni snijer:u i prodUtlje jezik.
. 4. M- vertiCalis, Sastoji
Od n~ii koje se. ~.r6teu od s\lbm:uicoie. cie~~
ma k submukozi donje plothle. Brojniji su: na rubowma: Spljou:je jezik.
Kontrahiraju li se skupa ID. "v~rliCalisTm. transvers~. jerlk: postane
zailjen, uzak i dug. Osim .toga bude isplaen; ~1Ji. tvrd i ve opis~og oblik~.
Slino ~ao ikod djece. ikac;l !)e rugaju. Koh~raju li seskupa m. g~i9gl()ssus
i m . geniohyoideus, :;jezik bude isplaen, ;. aU ,spljosnat i ineka.n. Sliilo kao
kad pokazujemo lijeiliku jezik :
: , .~ ., ;
.
' .
. .) "::': .

se

250

rs/Jcd) d,

.(]'~ ~

~ ~ t:z..

\)U)ifc-.

._.

<j'V

. .. .

C),fl_..

/Y)

Jeu--vl./ (

'

_.Jt\GJ~~~L~"~c~iK, -rd

;:f

lner'lr_~tC,i:~a

, _

jezika.

hk.W~~J..

J~ prinia tri vrste iivaruh niti: m6torike, Senzi"bilne i ok~spe.

':'1' .. ..

n:.

Motorike ruti dola.Ze mu-preko

hypoglossusa. on inervnra svu jeinuli k::Lilatu:ru:

.
b) Senzibilne niti dol;aie j~ikU: _prek6 ovih nerava: ri. lingualis, n. g'lo~
ssopharyngeus i n. laryngel,is snperior. N. ~ngualis obuhvaa svojom inervacijom _apex i cOr.pus linguae ispreq :papiUae va11atae; n. glossopharyngeus
inervita papilla~ vallatae, papllJae foliatae i dio jezika kojd Se nalazi iza
papil1~e vallatae osim .dUela k_ojeg inervira n. laryngetis superior; n. laryngeus superior obuhva~ maJd dio_ korijena jezika u bfu;ini epiglotisa.
e) Specifin~ okusne ~w- 4onos!'l jeziku n. glossi)pha~geus i n. !ingualis. N:. glossopharyngeus _da}e svoje: vlastite, a n. lirigqalis uzajmljene niti
koje je dobio od.n. taobllisa ;preko anastomoze s clhordom tympanL N. Ungualis.snabdjeva okusnim _nitima (koje je~dobio od chordae tympani) sluznicu koja se nalazi ispr~d papillae vallatae,: OG_;-u - '
e 1

::a>

zinu

{q

'-.J~

.. : _

-..

, _ ,-

--I~~:~ v'~ J _J~~ 1ka

.. .- . ....

ct0, . .

tri

Jezik se ntmja iz
osriQve: jedmi. se rialazli sprijeda, a dvije straga.
Prednja osnova (tuberculum impar His) nastane kao niala izboina izmeu
prvog i drugog lcrugg l~a. Od nje e se razviti tijelo i vrh jezika do terminalne brazde. Stfa#ijf6snovese .tarnjaju kao dva uzvienja, po jedno sa
svake s.trane, koja sit' Iiilstala spajanjem drugog i treeg, krnog luka. Iz
stranjih osnOva. se 'razvije korijen jezika (od terminalne brazde prema natrag). Najprij~ S(! spoJ~ pieusobhp dvij~ stranje 'osnove, a zatim se stope s
prednjO:rn osiwvoin. Sulctis terminalis dije~i podruj~_prednjih od podruja
sthirlj-ih osnova. Treba istaknuti da sulcus terminalis nije graruca i za inervacijti 'jezika, jer bko mamo papill.ae vallatae su ispred sulcus terminalisa,
a ipaksj)adaju ti podiitje 'ri glossQph;;J.r'y.ngei.

.~

... ' ..

tLIJEZDE USNE SUPUINH

Ka,o to sm'o:vi4jeli.. ti, .poetk::Li, i:;lijelimo .lijezde po obldku na alveolarne tubriJozne i al.'veoi:UbU,lozne. S obzirom na ono to lue, lijezde dijelimo
na seroz.ne i mukqzne. P~lue .rijedak se kret tean kao voda, druge pak
lu~ ~i sluzav sekret; .

.
Sehet pljuy.~~*-}lije.zda -i:Ina trostruku zadau: l) kvasi probavni kanal, 2) preko sll,ri:i?-titf:~usnu U!pljinu i ostali probavni trakt od tetnih
utjecaja hrane, 3) p<)mciu fei-menat~ koje sadri u sebi, zapoinje ve u ustima probavu.

M~kozne lijezde su izgraene i;z karil.kterstinih stanica. Mukozne st~

*ice $i,t cilindri6;ia: oblika iporeane su'oko lumena koji je okrUgao. Jezgra
iiii: s~~ lla)ai na 'baii i spijotena: je, a itava nutrna stanice je :ispunjena
rinicigeJiliri granUlama~ To su ptedstadiji selql:ta: Kadih gledamo, dobivamo
utiSak kaO: da St1 mucigena .~11Ia pritisla .jezgru iiz bazu. Neobojene mukonestflnie dosta su svijetle;: a ako '.ih ooojimo obi~iin b6janui, postanu
blijee jer ne primaju obine boje.

251

-~---~~---------

..,...

'::.' . -;":

i. ; ;.....:~ .: . . .. :'

--

su

Serowe f.lijez.de
.izgraene tak_oer iz karakteristinih stanica. Njih<Jve stanice, kao i mukozne, cilindrinog su oblika i poreane oko lumena koji
nije okrugao ve zvijezdolik. Jezgra im- se nalazi u sredini stanice i okrugla .
je, a prostor izmeu jezgre i lumena ispunjen je zimogenim granulima (predstadij sekreta) koji se bojadiu intenz_ivno eozinom. Uope, serome stanice
se veoma rado bojadiu rpznim bojama (osobito eozinom), pa ih na bojadisanom preparatu lako :razlikujemo. od "\Jlijedih.JY,!lk;C>~h stanica. Nebo jadisane stanice su tamne. Lumen seroznih ~ijezd~t:j~:iiq{~rtoga zvJezdolik, jer'
od sredine lumena idu meu stanice intercelularne sekretne kapilare, a kod
nekih imamo i mtracelularne .kapilare kpje: se onda izlijevaju u intercelularne, a ove opet u lumm
:::' . . .. .
Imade opet lijezda .koje nisu ni mukozne, ve -ttiijeane. Ove mogu
b1ti graene na dva naina. Jedan nain nalazimo .kod onih lijezda kojima
su ne.lci lobtill. graeni od. isto seroznih, drugi od. isto mukoznih- 'elemenata. Drugi nain vidimo kod onih lijezda od kojih je svaka pOijedina cijev
.izgraena od mukoznih stanica, samo se na dnu nalaze serozne stanice u
obliku polumjeseca (Gianu:zrijevi polumjeseci).
_
isto serozne lijezde su: paro~is, Ebnerove lijezde u pa!pilama valatama, lijezde u papilama foliatama, pankreas, glandula lacrimalis i Bowmanove lijezde u. nosu.

...
Mukozne su: glandulae palatine, Hnguales ;posteriores et laterales_ (osim
Ebnerovih). . .
_
..

Mijeane su: glandulae labiales, glandulae buccales et mo'lares, gli. lin

guales ant., gl. sublingualis i gl. submandibular.is.

Postoji jedan ;plan po Jrojem su graene sve velike lijezde usne UiPljin.e. Jedino se SVaka Qd njili razlikuje od druge po svojim stanovitim posebnim karakteristikama.
Parenhim .velikih lijezda je podijeljen. vezivnim septima namale dijelove - lobule. V.ie lobula formiraju lobus~ Svaka velika lijeida ima svoj
glavni izvodni kanal koji je obino graen jz vieredDog cilindrinog epitela
i laminae propriae. On se :grana -na vei broj izvodnih kanala, koji imaju
jednoslojni cilindrini epitel i propr.iju. Oni se granaju na nekoliko sekreinih
cijevi koje su dzgraene takoer iz jednoslojnog cilindrinog epiteta i !aminae propriae~ Sekretila cijev se grana na spojne_ cijevi. Ove su izgraene
takoer iz jednoslojnog epitela i propriae. Na spojne cijevi se tek nastavljaju terminalnf dijelovi kojr imaju formu alveOla; -tubulusa i alveo-tubulusa prema tome kako je graena ta lijezda. Terminalni dijelovi su -izgraeni iz
mukoznih, seroznib, ili jednih i drugih stariica. Te stanice lue sekret koji
producira ta lijezda. Stanice koje lue su .obavijene obino izvana zvjezdOlikiin. stanica7n!L (koara.Ste stanice) koje pOm.ou .nasta:vaka meusobno anastomomaju.
..;-1,.,
.. -
_:.'::-

... : ... .

.:.: :--.:

Glandula parotis

.... . ~ir.~~~,f~t;t~~:. : .

-~~ ~.

. Glandula parotis je isto se.rozna, slo~ena iilveol'anrif!ffijezda. Uloe,na

je u fossu retromand.-ipularis. Omeena je .sprijeda -stranjim .rubom mandibulae, straga mastoidn.il:p nastavkom i _prednjim iubo~ m. sternocl~doma
stoidei; gore dopire do zigomatinog lutea i vanjskog slunog hodnika, a dno
joj ini stranji trbuh m. ,digastricusa, Protee. se i na lat(:ralnu strn.nu masetera.

,_ .
. '.
-..

252
.. .....
~

. :

...:\,

..

,,

. :~ {.". :

'

....

..... ...

f
f:
'

!;

f
r.

!
l

!
L

l
f

..
... :-..

..

...... .

. \1

~ :; ~-. -~:

p~~tis im.a vrlo vane odnose s netciiD. ilama i nervlliia: .

Arteria caroms ext.. :ide -neko vrijeme uz donji dio stranje plotine
lijezde, zatim prodire u sam lijezdani parenhim: :i tu blizu dubokoj (med.)
povrini lijezde ide put gore.. Dok tee kroz lijezdu daje a. auricularis
poster~or, a jo u podruju same lijezde se-dijeli na.svoje terminalne grane: a. temporalis superficialis i. a. ma,xillaris. A temporalis superficialis daje
u podruju gl. [JarD~~ s_; r~i .paroridei i a. transversu faciei. A. caro tis ext.
moe se i povie gi;paf6tis poclijeliti na svoje terminalne grane. Treba osobito paziti kod podvezivanja .(art. carotis). Ne smijemo nikad pqdvezivati
izmeu paro tide :i mandibula~; -~ uvijek izmeu a>arcmde i m. stemocleidomastoi&l.lsa. Ako bisrn_o itf'ii'rvim . putem, prerezali bismo ogranke n.
facialisa. <Pes anseririits' miior), .
. ..
.:
Duboka povrina lijezd~ "je u vezi i -s v. retromandibularis. U samoj
lijezdi grana se n. facialis u. t~rminalne ogranke .(pes a.nserinus maior).
.
Gl. parotis je ovijena vi.'Stom vezivnom kapsulom koja je.Jae srasla
s ljezdanim parenhimom negoli s okolnim tkivom.
.
,
ljezdani sekret kUpi njen izvodni kanal duetu$ parotideus stenonis.
Kad se formirao od manjih ogranaka, ide. on oko l .cm ispod zigomatinog
luka po vanjskoj povrini masetera, dolazi na m. buccinator, probija ga i
otvara se u visini drugog gornjeg molamog zuba. Mjesto gdje se d. paratideus otvara naziva se papilla parotidea.. Cesto nalazimo uz. izvodni kanal
izolirane lobule ljezdanog parenhlma. Nazivamo ih g~ parotis accessoria.
.GL parotis je inerv.irana od Simpatikila i glossopharyngerisa. Niti prvoga joj dolaze preko arterija. Parasimpatine niti n. glossopharyngei dolaze
preko n. tympankusa (Jacobsonova anastomoza) u plexus tympanicus. Nervus petrosus minor ih prenosi u ganglion o~icum. Odavde -idu postganglio~a~e niti pr:ko an~st~moze u nervus~;,.lotemporalis a ovaj fu daje li~
"' N~~Jezdi kao rarm parotidei. ~~

: . . \-

tf
' \\ ~ ~:-~=
~dula J:~,v~

'

Gl. submandibularis je uglavnom serozna, ali ima dosta i mllkoznih

elemenata. Serozni joj je dio sloene, alveolame grae, a mukozni alveotubulozne. Smjetena je u gornjem i prednjem dijelu vrata u udubini trigonum submandibulare. S njene medijalne povrine esto polazi jedan prou
ljak koji se zabada izmeu m. inylohyoideusa ,i m. hyoglossusa i pribliuje
se znatno gl. sublingualis, a moe 5e s njom i. spojiti. Zatvorena je izmeu
dva lista fasciae cervicalis kao u nekoj kapsuli; a ako je odij elimo od te
ahure, ostane visei~ svom ~odnom .kanalu -dUt::tus submandibularis
Whartoni. -Ductus zaobilazi ]!;upa s ve spomenutim Opisanim lijezdanim
produljkom stranji rub. m. mylohyoideusa. U daljem njegovom toku lee
mu lateralno m. myk)hyoideus i gl. sublingualis, a medijalno in. hyoglossus i
m. genioglossus.,~. JH:.MH.: obje izvodne cijevi (po jedna sa svake strane)
teku jedna b~'.1dl;'l:ige,-pukrivene sluznicom plioae suhlingualis i izlijevaju
se na caruncula sublingualis.
.
.
.
Ispod ljezde ide a. facialis koja onda preko njenog gornjeg ruba prelazi na rub mandibulae, a naprotiv na: njenoj izvanjoj povrini tee v. facialis. U~ lijezdu moe postojat! jedan ili vie limfonod!J.}a, ali njih moe.Dlo
lako raspoznati jer nemaju lobule nego su glatke povrine.

..

i'-

253.

fY'

{oe-1q_~

:--- Q.f-1

~---> &~~

U-z ,

A~.. .. -~ cfJ_<

~.~ ~~a:z.,r<=f:: o-t~ ~cre.u-df ~ ~

I .gl. Submandibularis je inervi;tana 11a- dvosj.rulti. nain:, od simpatikua

i pat!J.Simpatikusa, Simpa tike .niti joj- do~<!Ze od susjedne .arterije (ai-tj facialis), a parasimpatike iz,gangliona ubma,ndibtilare..
. . .
.,
...
. Parasi.nipatike niti' potjeu od n . faciali~a te preko cllordae tympani
preu na n. linguaiis, a ovaj ih 'Piedi. gaD.gl.ion\1. submandibulare: Djeluju
li ~ti ~(p~rasimpat~k~), .izlazi-. rijedak .serozn.i sekret; djeluje li sympaticus, jzlm .gustl mukozm, .. .
. . .
. . .
.

~-: -r

GlaDuia
~blingualis
.
.
..

. .

. Veim dijelom je mukozna, ali ~ma l J;er~ih ei~menata. Po .grai je

alveotubulozna. Smjetena je izmeu .m. genioglosstJSa. i mandibulae. Na
mandibuli izdubi foveu sublingualis~ <Jomji rub joj in~ nabor sl~riice ispod
jezika - ptica sublingualis. Donji rilb joj Jei na m. mylohyoideusu. Uz njenu medijalnu ,Povrinu teku .n . Iingi,la1is;_~rt ..si.11~lingh~s i duc:tUs submandibularis Whartoni.
. .
.. . :~ _ . : .
. _. _
_:'
.
. . Glandula sublingualis ima vie . manjih izyOdnib. kan.ala ..,.....: duC;tus sublinguales minores, _koji se otv:a'rajU" du piiae sublingiiali.s, a)i.jen glavni
izvodni . kanal dtiptus :sublit!gu!llis
otvara Se. na eani.Iicula .s ubli~

mawr' _-,-

...... ..

~ raci;~
~in~;~'~ ;I:~~~~; tJ:=Y-<
.
4
1
e('~

~ <t~~ezd~
usne. 'i. uplJine
. ~
..
.
~

' .

.'

Ve ~mo opisali u*bkvih. je .sve diJ~loV:~: iiirae1;1a s-kka velika

lijezda . usne upljine; a sada ~emo koci. svake.. JP.oj~i.D:e lij~de u,poznati
njene specifine oznake.
..
- -- -- :,_
.. .... -.
...
Gltmdula parotis. ~-:

Gl. paro tis je:

(.

isto serozno sask:vHei1a iilv~ol~~ Wjezda.

parotid~us_ . Sterionis) irna dvoredni ciliD,epitel. Proptia osim veziva 'i.Ina i ghit:kii:l miiriih. mti.: Meu cilindrinim stanicama ima. dosta .-\rrastih koje_ hi.~ sluZ. . . .
. .
Izvodni katia1 i sekretne. Cijevi imfl.Jil jednOslojni cilindrini 'epitel.
Prelo.tni dio je dosta dug, a epitel
je izgraen od niskih kubinih
staniCa. ..
' . .

. . .
. . .
Terminalni dijelovi .su i.igi-aeirl iz tip!quh 'se:foziilii stanica;.

Glavni izvodni kanal (ductus

drini

mu

Gltmdula<subman(libf#tiris: ....,... . ...

GL -~ubmandibularis je ugi.avnom serozna lijezda, ali ima dos'ta mukoz~

nih elemenata. SeroZpi dijelovi su hlveolarne strukture; a mijeani' ~.u alveotubulozne.
.
;
: . . . ' ': ' . ' :.

. . .. . . . .

.:. Glavni izvodni .kanal::(du'c;(us :submtl1tdibularis), izVodni kanal i sekretne cijevi su ~st~ ~aeni kao i Ii::od gt. parotis..
..!.;:;: . ~-.:."~:.;}. : -~

.., Prel:az~t,dtQ~e -vrJ,o:-.Io:-atak, a ep.ttel. mq:Je JDiSki lkubini.' ;': ... -

.' .: Terminaln.i dijel(1Vi, , ~o, $tt::~er(YLne narayi,.lmaju oblik alve(;>Ia(a.ko ,;umijeane naravi, on._da su J!].v~tubulgznogpblikiit':t~ii:naj_JJiatiurzzijeve polu-.

:;~;~~~~~L~.
S;

~<\._)--'\ ~~

Glandufa ;!lblingualiS: ...:.. .

.~

..- .

: ,,

-~

'

,Gl; sublingu~lis Je veim dijelo~ mukozna, ali ~ i seroznih elomena~

ta. Po grai je filveotubulozna. .
..

Glavni izvodni kanal (ductus sublingualis Bartholi'ni); izvodni :kanali i

se!krefuecijevi su graenikao i kod gl. parotis.

.
prelazni dio ne postoji, nego s.e odmah na kratke sekretne cijevi naS.:
tavlja]u tetmiriabli dijelovi.

. .. . _ . .

.. . .
T.erminalni dijelovi su alveotubulozni, Graeni su od mukoznih stanica,
a na~~ imaju ser.cizne G!an~jeve polumjesece.
.
. '

i:>.HARYNX~

WlwELO

Pharynx je ~lio pr()bavne .~jevi,. smjeten izmeu usta i jednjaka. Pripada digestornom i. r.eSp(ratornom traktu; jer od isthmus ~auciuma preko
{ari.riksa ide_zalo~j u oesqphagus; .ji i;l.rug(! ~rane, iz nosne upljine i choana
preko. farinksa i<fe zrak' u 1.3.i:yn:l(
. .
.
Gore dopiifpbary:nx dp lubanjske. baze - dolje .do ravnine koja ide
krOz donji rub camlago .~1-icoi.dea, a produljena dorzalno prolazi kroz esti
via k.ral]eak.~ . . . . : . . .
.
. - ... ~ -- :' . .....
. Prednji zid farill.ksa ~P9stoji ~amo u sredini ~arinksa. Taj zid pokriva
mii& i hrskavice stranJeg ~da larinksa. Inae, povie tog dijela dolaze
mjesto prednjeg. ztcti_tarinksa ovi otvori" ili o:reani po;vi odozdo prema
gore; ulaz u I~;:,~ti-~nja plotina e.piglotisa, Isthmus fauchim, stranja
plotina: mekog .i;iei>CiTcl:io~a. . .
.
..e

Stranji 2:14 ~va: ira Jam_i_ni i1raevertebralis fasda~rviealis koja ga

dijel~~~ka i miia koji se nalaze na nJfu:la. Ipak iz.
meu s ttanj eg . zi.da i larpihae P.raevertebralis fasciae ee:i:-vicalis posto jl j edan
prostor;,......, spaiium retrop.IJE:riJlgeum, ispunjen retr<>faringealnim vezivom.
Late.ralnGdoVf'fiiiajil vB.ii~nose. sa ilama i nervima vrata: art.
~c()mzJ:m!liS.-v.:jug\iiaris int._ d iri.. vagus. Oni lee taJko da je artefi}a
medijali;lo (<ia.kfe;--.,biiie.iii:IiTla~mksa);:vena lateralno, nerv u sredini i straga.
Sto su orii vi~~qQ.ije, to~_-l?ll. biie farinkstL Idui gore prema vratu udaljuju
se od. nj~gll, alf ih 'je :Vie; jer ~e ~terije poinju dijeliti u svoje ogranke.
u: visiDi inanibiilile tat:. zid farinks~. sudjeluje u ome<tivanju parafaringealnog prostora i po~ taje :njegov :rliedij~ini zjd. Kroz taj prostor idu: arU:aro-

tm

q~ -~~u;~}i~J~~jt:d-~J~l~--fi!~~i:f!l~~j~~~a~il~!~~:~u1Po--

menute pros~ore koji see u~tvaraju ..-Utri-dijela: pars nasalis, pars oralis

L~~aryn~::.. . .

. . -- ----~

. Pm:s ~ ~- eplplW-ynx

..., ...Protee se o4gornje.grWce ta#nksa (J.ubanjsb l>aza) dostriwije_plohe.

mek3.IJ.og Ii.epci. .. kad je ono tpostavljeno horizontalno (U.. asu gu~ja). ):~a..
-later$.<>m zidu.partis. ~asalis p.allizi se otvor cijevi koja vodi u cavum
tympaill ....;.. ostiu"i p[!aijngeum tuliai.. Iza ;jega se, nalazi izboenje .koje il:
ni m,edijalni b,iSbviavi iid tut:iae--~ torus tubarius. Ostium pharyngeum.
je oriieeJ:li<:~ya nabora. Sprijed~. s~ ~~opalatina.. Ona je
nastavak gqroJeg ruba tortls tubanusa, a zavrava--na straZnJOyplosz m~og
255;

~-~---~-~~-~---------------------'

'

...

nepca. Straga. se ii~Iazl plica ~il.tp n Wn.cy.u.ru; nastavak j~ donjeg ruba

torus tubaritisa. U njo se nalazi istoimeni mii koji pomae u ,podizanju
drijela. ~vr.ava u _'lateralnoiQ zidu farinksa. Izmeu ova dva .nabora, a
ispod ostium pharyngeum nalazi se dZ'boenje sluznice koje ini ~tor-
veli palatini ---;" tOTf15 levatorius. Iza i gore od torus tubariusa nalazi se udubt!ia -rr.cess~ ptutrynge~...(Rosenm.i.ilieri). Ostium pha:ryrigeum je vrlo vaan otvor,'jer-je'"OlJ.~k.o1ubae auditivae u .vez~. sa srednjim uhom - cavum
tymJ!E..!Jb. U cavumu tympani mora se uVijek l}~~~ti;49,voljna kolim~ _
{kako bi tlak-:zraka s jedne i, druge .strarie meri:ibfi\riiie tympani bio jednak.
Na taj nain membrana lako treperi .i. n;ti d<J.bro ujemo. Ako se tlak u
cavum.u tympani smanji, a to biva im-:;:~b. :.zrak resorbira, membrana bude
od jaeg vanjskog tlaka nategiluta i m(siabije 'iij&do: Sluznica u cavumu
tympani neprestano resorbira zrak i on mora biti nadomjeten. To se 2ibiva
preko ostium phacyngeuma. Ako je taj otvor zatvoren, npr. upalom, moramo
ga otvoriti. To se izvodi tzv. kateteriziranj"em. Uzmemo tanku cjevicu koja.
na kraju irila'zavfuuti vrh. Uv.laimo je u nos po dnu donjeg nosnog. hodnika.
Kad udari o stranji zid .drijela, okrenemo je tako da zavijeni vrh cijevi
gleda medij alno i vuem,o k sebi. do.k zavijeni vrh ne .za,pne zii septum nasi.
Sad o.krenem9 lateralno. {~a !800) ,. r ona sama iiletio 'U osthmi. pha.ryngeum.
Tuba auditiva je normalno zatvorena. Svaki put kad gutnemo, nategne se
m. dilatator tubae (diQ m. tensoris veli palatini) d odljuti niemoranozrir dio
tubae od hrskavinog. To jeono puckatenje u uhu kod gutanja. U tom a
su se tui:Ja otvori i prostruji zrak iz farinksa u cavum tynipani. 'Ako zrak
nee sam. da struji i netko je uslijed toga nagluh, zatvorimo.ffiu nos i naredimo da gutne. U tom asu mu pod j alkim tlako."ll ii. balona istisnemo 'azduh
kroz nos u drijelo, i on odmah osjeti da bolje. uje.

Krov nazalnog dijela fai-mksa-fo~-odgovara, donjoj

strani korpusa osis ~henotdei. Tu nabiWilo dosta adenoidnog tkiva u formi
listia s brazda.m.a. TQ..ji!...J.Onsilla Plz(yj!!!g_ea. Listii su upravljeni dd napri~
jed prema natrag.. Ova skupina' adenoidnog tkiva je od !Praktinog znaenja,
jer se ona esto kod djece povea,' zaepi choanu i onemoguuje disanje kroz
nos. U adenoidnom tkivu forniksa moemo esto nai .ostatak ljezdanog
tkiva prednjeg J:enja hi,pofize. To je onda hypophysis pharyngea. Ta pojava e nam biti jasna kad prouimo razvoj hipofizf!. $rednja brazda tonsillae pharyngeae zavrava straga jednim udubljenjem ::..._ bursa pharyngea.
Adenoidno tkivo mo~e biti .raivij~o 'i na lateralnom zidu !Partis .nai;alis phacyrigis, osObito biko ostium 'pbai-yngeuana - tonsilla tubaria.

. Pars oraUs - mesopharyox

Protee' se od ~t~jeg ruba mekanog nepca do pJicae p~cyngoepiglo

tticae. U ovom dijelu ukrtavaju se res~atbmi i digestcirni *l~m- Vidimo
samo stranji zid, nas1,1.prot kome lei ron.S~Ialin.gUalis,P donjem dijelu nalazi se fU>iglottis, koji, je sa korijenom. jezika vezap p,Ucama glosSoepiglo~~c::;na -~edsa ~;~~Jni'! zi~om pharynxa ~liC9~,f.~J}~g.~igloti~J:U~ l! nju
spnJ

_a

:ISUJilllUS

..
..
... ~

..... . . ...,_ '-"' --..

4"-U~lum.

Pats. Jaryngea .:.! .\."_:, . ::

bypopharynx

:Protee se.od pli~e phacyngoepiglotticae do d:onjeg ruba krikoidne.

Na prednjem r4du imasa ~vak~ . :strane po jedn_q '!J.dub.!nu - re-

hrskavice~

..:'

-~.

:,.

,,.., ..

~ssus piriformis. Nastaje uslijed toga ~to je ti:W.a_ hrska\l'ica ira nego druge hrskavice grkljana. :ra-udubina je jednim nab<?rom sl'!IWke :_ plica nervi
laryngei, koju prouzrokuje istoimeni nerv, podijeljena u dva dijela. Po sredini prednjeg zida .nalazimo jedno izboenje prouzrokovano stranjim zidom
tari.nkSa - promiu.entia pharyugica lary1tgis. U prednjem zidu je ulaz u grkljan,_ aditus lary1tgis, omeen. sprijeda i gore e~piglotisom, sa strane :pticama
aryepiglotticam~ a_Roz~i i dolje rubovima incisurae interarytaenoideae.
,_

..,..

:.

"

... ,.,,

(;raa

farlnksa

. Pniii-ynx jegrl!e~.od ~~~ii sloj~ koja slijede idui izvana prema unutra ov:i'ko: adveritiilii, miini sloj, fibrozna osnova i sluznica. Opisat emo
najprije fibroznu osnovu, jer je ona neke vrsti skele~ zida farinksa.
Flbrozna osnova
Fibrozna osnova je membrana graena od gustog veziva s mnogim elanitima. Smjetena je izmeu sluzlil.ce i miinog sloja. Za lubanjsku
bazu se vee u liniji koja ide od tuberculum pharyngeuma na spinu ossis
sphenoidalis,--oda tle na bazu laminae medialis processus ptery.goidei. Spri j eda
ta linija ide od jedne laminae medialis proe. pteryg k onoj dntgoj na prot-ivnoj strani. Ova membrana je najjae razvijena izmeu lubanjske baze i
gornjeg ruba m. col1~trj_~~or.is_ph?:.D'Il__gi..Ll'J!P.erloris. U tom dijelu nije pokrivena miinim slOjem;te jt;nazv;ma-posebnfunmenom - lamina pharyngobasialis. Insercija tog dijela, i onog ispod njega, prema naprijed se ;podudara s hvatitem m. constr.ictoris pharyngis su.perioris. Prema dolje se ova fibrozna osnova sve vie stanjuje. Njezin dio koji se nalazi straga u medijanoj
liniji i za koji se hvataju miii- farinksa .nazivamo rhaphe pharyngis.
stinim

Adventitia. Adventitia je tanka. sru;toji_se od gustog veznog tkiva. Pokriva miini

sloj i laminu faringobasialis.
Mil.l.

farlnksa

U zidu farinksa .imamo dobro razvijene mi:i6e. Dij~limo ih u dvije grupe. u vanjskom sloju se nalaze kruni (cirkularni), a um,ttarnjem uzduni
(longitudinalni). Prvi se -nazivaju jo i kons.triktori, drugi lev,atori.
I, Cirkularni sloj. -

-~-:-

----------..:.

. Sastoj j. se.~-- iJd ~ijp. -koji su poredani okao crijeax>vJ na .krovu, samo u
obrnutom smjei;'#i~p~pjf':~e, naime, nalazi povie gornjeg. U ovu. grupu spadaju mm.: constnctor''pharyngis SUGJerior', 'cOnstrictor pharyngis medius i
constritor pharyngis inferior. .
'
.
'
l. ]!i. constrictor pharJ!!gJ;J.rj_er-Wr. Nalazi se najpovrnije. S obzirom
na polazite'a.ijettmo-gV}a dv~?

a) ['ars cri~~--:-polazi s vanjske plotine arkusa prstenaste hrskavice, OOiiiihispod.. roga titne hrskavice.. Gornje lliu niti i.du koso pre257
.

:..

srednj~ t~VI,io, .a:donje. ko.s.O.: pre#J.~. dolje i Ziivr~vaju u,muskulaturi ezofagusa~ .Gofnjei sred,nje. niti 2;llvr~viljit.il~. tako da se iiy.rst.e za rhaphe pharyngis'ilfda se kriaju s nitima dri,lge;strane~
: .
' .:. ' : ...
. -b) Pars thyreop!uzryngea; "P?lazi s H11eae obliqilae i plotine koja se n~
iazi i?:a o'Ve linije na1t1tr!OJil~avi:ci. Zatim~ s don~eg roga titpe.hrs)cavice.
Niti mu idu samo uzlazno i hvataju. .se u visini donjeg ruba Iiiandibu:lae za
rhaphe pharyngis. .

.
_ ~unk..~J~~nstri<::~~is pharyngis in~erio~s je ~vos~~a,. On svojim
kruzmm nituna .steze'lmn~n.filrmksa 1.na .t<:~J nam penstalhck1 gura zalog'!i_
Njegove kose i uzqune ni~i ~Time se i .ad1tus laryngis
podigne prema' gore, te bude olak~nC? epiglotisu i jeziku da ga z~tvore; Na
' taj nain je zapriie.s:!!_ulazak bran~ u grkljan. .
. . . ..
2. M. constrictor phatyngiS medi~. Ima oblik .trokuta. I njega d-ijelimo
.ina gore,

cerat~pharyngea.

g~mje

Polaif s..
plotine \ielllwg roga,
.. .
u dvaafi/fd:;
b) PatChonaropnaryngea:-'.Po~azH . .Qialog roga jezine kosti.
.
. !jednom i drugom se niTrri;isipajuj:ioput lepeze, te bHo <fa ,!?uuzlazpe,
horizontalne ili si~ame, zavravaju li rh!lPhe pharyngi.s Hi se krj~aju s onima
s druge strane.

Funccija: .m; :Constrictoris' phm'yngis medil .je;da -,:stee Ii:tme.ii' farinkSa~

~ .M. constrictor. pharjngis superior tima oblik etverq'kuta. J\i'ega s obzirom na'pofailie''df}ciimo iii'i~f1rCciiJei~~:
. . . . . . . . .
a) .['a:r:.~ ,gl,g~~t:?Plw!Y~.$~'1'_olazf0d:n!'ti k~j~ u Je;iiku idu irai:lsverzalno
od unutra prema van te izlazi 1z jezi.ka.meu snopdvill:ia' nL hyoglossusa i .od
niti koje, .nas:Ionje~e na one m. stylciglossusa idu: jeziku u s01jeru prema
natrag.

. : ' ....
., ,..

. b) Pars mylopharyngea. Polazi sa stra:njeg 't;iJjeia Jineae mylohyoideae.

c)Eiiii:oi'iC'Cr:J?lmtyfigeii. Po1a2:i s rhaphe pteiygoman~.bulark : :
<l) l!_(J,rs viefY.iOph?zry~.!i- I,>olazi s . donjeg .dijeia dorzalriog.
lanii
nae meiaHs pr~; ptery:goideli s hamulus ptery:goideils.

.
Niti S\'lli ovili miia se sjedfuju'ju i idu.)put rhaphe pharyngis. gdje zavravaju isto kao. i one m. consf.lr.icto:r pharyngi); medill.sa. Gornje imaju uzlazni smjer { zakriv.ljene su s konkawtetom prema gore, sredr1je su horlzon- ~
taLne, a donje silaz.ne.

.
Funkcija m. constrict~ris pharyngi~ superioris Je. da stee _11llll1en fa;.
rin!.~..l.-flie rueg,ov. str~i zid. Ori ne' dopjre dq l~iban)ske ba.ze svojim
nitima,. te ta-ko na fasc.ii pharyngobasilaris nema, miinog sloja. To j~ radi
toga to taj dio ne, smije .nikada biti-stegnut, jer odgovaT;:a dijelu respirator-:

nog trakta (choana).

ruha

.< './' ,:. .

It Longitudinalni sloj, . Nalazi se s UnUtranje sfralie ch"kUhimog sluja. Sastoji se iz.J miia:
. L M; .stvlopharfrige~. P~1~ ~ pi~esiu~ ~tYioid~rlsa, u vJ~ l '~e -~~ti
coristiictor pharyngis s~or i m; coristrictor pharyngis. medius i ta'siplje ,e
poput lepez~.
.,

. :. .
,;

Njegova je funkciJa ne samo q~1i!ego i ,P~f?ir.ivanje'.'farinksa. Na

taj n~pip on o~lobodi adi.tus Iaryngis o:d. ogaja p~~ .
2. '1._pi!atopharyngeus. Opisan j~ koii.'mekog nepea."
., .

rrl

--------~

25~

'

3. M;

salpingopMiy~g~y;: Uloeh. je u 'is.tofulieni nabor. Dolazi s hrska-

vinog a'i)eia ti:lbae;-a--gtili~ziu f;uiDksa.

.
. Ova dva posljednja miia .su s obzirom na pharynx isti dizai.

Inervacija. @ie farinksa 1nervira plexus...J?lgl._!.Y!!g~"Jw.g~_...inL.x.a.gu.:;,

sympathicus, aocesS:Or.iusi glossopharyngeus. Treba nadodati da m. stylophacyngeus dob1va posebnu granu od n. glo~sOIPharyngeusa.

Slimrlca fil.rinksa
.

Epitet. PaJ:"S !aiyng~a et <iralis i.ipaJu innQigoslojni pioasti epitei, a pars

nasalis sadri vier~dnf cilincltin,i s tr~petljikama.

Ltimina proprili sari mnog0 limfocita i limfatikih no dula. Nod uli su

ili ratrkani ili grupirani (i6nsila pharyngea, tonsilla tubaria). Kad smo opis~vali to.ns-illti phai-ynge!l rek;li. sin;o daje: graena, u formi listia s brazdama
Dno tih brazc:Ui je pokr-j. veno. \tierednim cilindrinLm ep itelom s trepetljikama; U ostalinJ. dijelovima ton.silae epit.ef je mnogoslojni ploastf. Unutranja
graa ovih t~nsila je i~ta kao i tonsillae palatinae.
Su.1Jmukciza je razyijeria sarnb u pars laryngea :pharyngis.
. .Gli. phQjyrigeae. MoJo. ih je. propriji. Nalaze se ili u submukozi ili
meu miinim riitima: Po gra)
sloene alveotubulozne, po naravi mije

ane.

su

OID?OPHAGUS -

' .e
'

JEDNJAK

.
Pha,ry~ se nastavlja u: 25-:3o cm: dugaku cijev koju nazivamo oesophagu.. Zapoinje u v1siili donjeg ruba prstenaste hrskavice (6. vrati1i kraljeak),''ptolazi kioz>donjf dio vtata, nastavlja se kroz. thorax i dolazi do 9. torakalriog kraljeka: Tada ulazi u hi#us oesophagus diaphragmatis, malim dijel<;>m (1--,2 .eni) id~ kro?: trbu~u upljinu i zavrava na kardiji proirujui
se u eludac.,..
.
. .
'Prema regijama kroz koJe prolazi, dijelimo oesophagus na etiri dijela:
pars cervica~~s; pars thi;Jracicci, pars diaphragmatica i pars abdominalis.
. Tok ezofagusa ilije ravan, ve~. pokazuje tri blaga zavoja. Jedan je u sa
gitalricim, a dva u frontalnogi. smjeru; Uz to on na svom putu dolazi u vane
odnos.e. s. aottoin 'i tracheom. Opisat !!mo te zavoje i odnose .
.Na svo!Il poetku nalaZi se oesophagus u medijalnoj liniji naslonjen na
kimu; no odmflh avija nalijevo te )de do visine treeg torakalnog kraljeka; U visini (!tvrtog'_ tot"a:ka]nog.dolaii ,<:~pet u medijalnu liniju i tee tako
pr-erria dolje tlQ l?.egrnog torakaln()g: Tu zavija opet nalijevo i tako silazi doljt:. pOII).akilu-\li $~'$ialo i nap"ijed, sve. do ulaska u eludac. To bi bila dva
zavvja u froritaloof ravnini. o ia;iioju u. sagi talno j ravnini dosta je da kaemo to da oesophagtis ne stoji bliztl Jdome kad Se OVjek nalazi U uspravnom
sta\ru., riego .preskae :konkavitc.~t. torakaln{>g dijela kime tkao to tetiva na
luku preska~ konkavitet lukil.
.
. .
u poetku lei oesophagus posve iza traheje; meutim, kako on zav-ija
na lijevu stranu, t6 je !)mjeten iza: i nalijevo od nje. Mogli bismo rei da je
desni rub ezofagusa u V,e:i:i
sredinom stranje povrine. Idui prema dolje,
tracltea se
visini :pr6cessus spmosusa treeg torakahlog dijeli na desni
i na .lijevi bi-onchus. 'Qesophagtis i s.ni; idui prema dolje, ukrta stranju
plotiriu lijevog bronchtisa:;t<.ako
qpisanog odnosa traheje i ezofagli-

sa

smoiz

259

..

.::'

..

':: ...

- ..

.....

sa vidjeli, on je :sidbodniji fprls.fua.:>aniji na lijevoj strani. Zato se s te strane vre svi kirurki zahvati na njemu. U uglti ~to ga ine oesophagus i trac-
chea teku nn. laryngei recurrentes. Onaj sa desne sm-a.De je posve po.ki.iven
trahejom, dok je onaj slijeve strane prisfupaniji.
.
Znamo da arcus aortae jai na lijeVOJl1 hronchusu. Prije nego oesophagus doe u dodir s. lijevim bronchusom, ukrsti i dodirne stranju stranu
arcus aorte. Arcus aortae zavija iza toga nalij(lYR, i :Prelazi u aortu descendens. Aorta descendens je odmah u svom poetJCh':fuj~tena s lijeve strane
ezofagusa. Oesophagus koji se u poetku nalazi s njezine desne strane polako se udaljuje od kime te ide nalijevo, _aq_r.~ pak ide naesno i podvlai se
pod oesophagus. Tako na jednom anjesfu~ illiamo.: ~av. poloaj da oesophagus stoji ispred aorte. Meutini, .dalje prema dolje i>esophagus nastavlja
woj put ventralno i nalijevo, a aorta ravno prema dolje. Na mjestu gdje
prolaze kroz dijafragmu aorta se nalazi u medijalnoj liniji, a oesophagus
ventralno i malo lijevo od nje. Oesophagus dolazi u dodir s pleurom mediastinalis na lijevoj strani samo malo u gornjem i donjem dijelu, jer ga u .
. sredini odjeljuje 'od pleurae aorta; na desnoj strani je taj odnos du-i. Cesto .
.puta polaze sa lijevog bronchusa i sa lijeve pleure glatke miine niti u muskulaturu ezofagusa. Na.zlvamo ih:.m. Bronchd-oesophilgeus i m. pleuro-oesophageus.

. ......

U ezofagusu postoje tri suena mjesta (angustiae) Ikoja -treba vrlo dobro
pozmavati zbog sondi:r:anja eluca.
1. Prvi tijesnac se nalazi ondje gdje pharynx prelazi u oesophagus, dakle u visini donjeg ruba prstenaste hrskavice. ini ga uglavnom submllkozni
.
sloj vena. Od zuba je udaljen 15 centimetara.
2. Drugi tijesnac se nalazi iza lijevog bronhusa, gdje se oesophagus kria sa arcus ao.rtae. Na ovom mjestu prelazi poprenoprugasta muskulatura
u glatku, tako dil ovo suenje moe bi_ti uslovljeno razliitim vrstama kontrakcije:

3. Trei tijesnac je ondje gdje oesophagus prolazi kroz dijafragmu.

Taj je i navaniji, jer tu mogu nastati razne smetnje kod sondiranja. Znamo
da je hiatus aorticus. okruen fibroznim tkivom koje ini da je lumen
hiatusa uvijek otvoren. Na taj nain kad se dijafragma kontrahira, ne vri
nikakav pritisak na zid aorte i krv nesmetano struj.i. Meutim, hiaius oesophageus je okruen miinim 'ri.itima i uvijek. kad se dijafragma kontrahira,
a to biva kad udahnemo, te niti steu oesophagus i zatvore mu lumen. Kod
sondiranja ne smijemo nikada na sHu gurati sondur, jer se miine niti jo
jae kontrahiraju kad ih podrauje _gumena- osonda. Osim toga, razvijen je
submukozni sistem vena; te ako mi sa sondom ozlijedimo ove venozne kvrge, moe nastati jako :krvarenje,;pogotovu kad znamo da vene ezof~gusa povezuju sistem venae portae sa v. :azygos f~eiiliazygos: Zato pqt~~amo da
paCient duboko uzdahne. Dijafragnia se ta.da kQn~tabira:. Kad pacijent izdahrie, dijafragana olabavi i sama sonda uleti u.~elull.i.~ $onda mora biti
dugaka
40 cm; j ef je. duljina ezofagusa o~~1~$Il(Qif~,a udaljenost .od
poetka nJegovog do zuba 15 cm.
.
,' ., .. ,, .... ,":'>~
. .. . .
. ' .

<:ko

.~

Gra~

Jed nj ak a.

. Zid jednjaka je iz~aen, id'ui_ IZvana" p~ema :un~tra, ~ ~til'i s~oja; adventitia, .muscularis, submucOsa i mticosa. , :
. '
.
. ' ..

>

260
..

,..
r

'
F
l

L
r'
v
L

l.

-iki

L Tunica advetiuiia' ]e build slo{rljeikog. veznog

Va. koje sa svih
strana obavljaju ciesophagu.S i spaja ga s drugim orgapima.
.
2.. Tunica mtiscularis se sastoji iz dva sloja, vanjskog i unutranjeg. U
vanjskom idu miine n:iti longitudinalno, :u unutranjem cirkularno. u gornjoj treini ezofagusa su miine niti poprenoprugaste, u srednjoj treini
se mijeaju s gfa~~IF: p;i,~i,ma,_ a u .~oil joj tr:~ni nalaiimo sa~c:' glatke J?ii
ne niti. Izmeu:jifil}.tra..fiJeg 1 vanjskog sloja nalaze se ganghjske stamce.
.3. Tela subiifiitos/{je izgraena iz rijetkog vezivnog tkiva. Omoguuje
sluznici da pravi na,bore:
. '
.
.
4.,.1.'i,inica mucosa. Sluzil,j~~je nabrana u longitudinalne nabore koji: na
popre&ioh:i pre.sj~}c)i daju IWri~hu zvjezdolik oblik! a ila nekim mjestima ga
i posve zatvaraju. tako od po~tka ezofagusa do srednje angustiae nemamo
uope !urnima. Od srednje angustiae do mijafragme sluznica je Isto nabran~,
ali slabije, i lumen postoji. Od dijafragme do eluca opet nemamo lumena.
Nabori su potrebni radi toga da bi se sluznica mogla proiriti kad u lumen
ue vei zalogaj. Sluznica je graena iz tri sloja, koji_ idu ovim redom; ako
ponemo od lumena:

a) :Epitel je mnogoslojnd jp'lOasti. Prdazi bez vidljive granice u epitel

farinksa, dok kod cardiae naglo prela2i u cilindrini epitel eluca. To mjesto
u formi otre nazubljenelinije .'"'-..ora' serrata -=-vidljivo je prostim okom.
b) Lamina propria sadri dosta elastinih nit.i, limfocita i ratrkanih
limfatikih nodula.'

e) Lamina muscularis je tanki sloj glatJki'h miini'h niti ikoje teku u

uzdunom pravcu;
.
Glandulae oesop1iageae su brojnije u donjoj treini negoli u dvije gornje. Grae su alveotubulozne sloene, a naravi mukozne. Smjetene su u
submukozi;

Osim ovih lijezcia, nalazimo u krani:jalnom i kat.idalnom dijelu sluznice

jako razgranjene lijezde, sline kardija1nim ukastim lijezdama, a nazivamo ih gornje i donje kardijalne lijezde ezofagusa.
Nervi jednjaka, koji ;potjeu od vagusa, rekurensa i simpatikusa, ine
jedan plexus izmeu uzdunog i cirkularnog sloja muskulature .....; plexus
intermuscularis Auerbachi- a drugi u sam~ j submuk<JI!;i- plexus submuco-

sus.

Niz jednjak se sputaju desni i lijevi n. vagus inei: na njegovoj povrini, iznad niiinog sloja, po jedan grublji ivani sklop. Prednji Sjplet nastaje od lijevog; a stranji od desnog vagusa. U donjem delu se oba spleta sloe u po jedan deblji traak: truricus vagalis anterior -i posterior, koji se nas- .
tavljaju na eludac.

~~ULtl'S (GASTER)- ~LuDAC

elti~ad j~ ;~~\~&Jf~ii~ ~robavne

.
ciJevi. Slui kao rezervoar za hranu,
no u njemu iapomje :ve i probava.
Obilik elui::a na leini jako se nlzl_ikuje od ~blika koji vidimo na rendgenskoj slici, eluca ovjeka. Ta 'razlika nastaje uslijed v-ie razloga: 1)
cludac se u rendgenologiji i~trauj~ !tad je pacijent uspravan, dok leina
lei, 2) eludac:riakonsmrti izgubi torius (W~tPetost). 3) oblik eluca kod ivog
ovjeka uvjetuje _i mnohia bran~ i _plinova: leo ji nastaju pri probavi. Kad
...

e-------------

261

i,l

.....

nam, dakle, elud~c u leini' ne .moe .'9iti lq}Jeroia:van za njegov pravi oblik
mi se onda DOrnaei:fio na drUge' naine!. 1) :dajemo paCijejitu. pi tj' .riekti od
barijevih so~ koja .n~ prop~ta . Ron.tgerio~e zrake te ga oiJ.C,h njima pfo~ija
vamo, 2) U;ZIDemo eludac i~ leine i; ~astojimo da se nj~gove miiriii niti
. kontrahiraju: -i .na taj nain dobije. iZgubljeni .torius .. Ovo zadnje moemo
postii na dva naina. IDij erno u njega 200-400 cm vrele vode ili ga napunimo jakom otopinom formaliria (10-:-200/o). Oba sredstv_a uine da se: bje~
lanevine koaguliraju i da. miine niti poStaJ;J.i,l krae, Na taj nain_ e~udac
dobije ob-lik udice i on odgovara oblikti 'eluca ivog ovjeka u uspravnom

stavu.

..

. :: :

..

. ...

Na elucu razlikujemo dva 'zida - parieS. antcriori!,t paries posterior,

dva zavijena ruba - curvatura niaior et. curvatura mimi- i dva otvora _:..
cardia et pylorus. Sam eludac dijelimo n~: pa(s ~ar(fiaca,. fund,% c~ri_n;s
ventriculi i pars pylorica. .
-: . ,_: .
.: . ...
. : . .
Pars cardiaca 6dg<}vara .dijel p. el!.ft:a kci]i se nitl.azi 'oko ulaska jedrijaka
u elu<fac. Jednjak ne ul~ u' etuda<r'ria vrhu nego sa,.striine, j:i(;>:s: desne
strane, (Slino se i ileum ne nastav'Ija direktno u colon/~~go'ulijiJi.:i:J.jega
sa strane). Sam otvor gdje zavrava oesophagus, aj\binju.eludac;:llazivamo
cardia. l2lllleu oesoph~;tgusa i fundusa_ naia2:i. se: inciSuia. .:cardiaca .ki;i ja u
n!ltrini .el!lc:a:. uyjet!lje__ na'Q.Qr .. +. plii<,i:u:ard~ac(:!,~.JIActsjmu:ardiaca, yii~. a.
plica cardiaca ~ui~ograniuju pars-~arqiaca od fundU$a;: : - . ..
Fundus je najgornji dio ehka. Njegovo ome4enfe prema pars cai'diaca
je izrazito. Fundus ima najtanji zid u elucu.
_.

Curvatura minor - mala 'krivina je direk~p:~ :P:~~:t~yak e;toflj.gg!>a od
kojeg je ne dijeli nikakva naroita gr11-nica. Sp~ta ,se :pfilii:to vertikalno do
jednog jasno oznaenog ure_za _.:_ incisiira. angu_tar{s:~.pyi.in.dsura j~- ci.obro
izraena, ali nije anatomska, ve vie fi~ioloka f<)pn~~:i@; jer ~~ -r?~e po--.
mica ti sad yi~ desno s~d vi~. lijev~.; Yant?~J ~--4~:..nAgl~iip,o .da tu. A9-: I1ij_e
tanak! Od tog mjesta mala --krivina se. i:z;b_ouje i: .Iia toh;i .i,zbpeilom -mjestu
je zid veoma tanak._ Zbog toga. je to mjesto nazvano .mcmb.rali4 angftlaris.
Iza toga mala kriv.ina qpet post <;t je koltkaVIl,a. ?id. odebija,_1de do p.Hoiusa i

prelazi u duode:r:tum~ :
.
.
.
. ..
-.
~.Curvatura maJ.r -. velika:.krivma i.apoitlJi!. u. -in~istira cardi~ea;
prema gore i ini vrh forniksa. Zatim, 'u kcinve~slipm i~yoju icle pr.ema
Ije sve do najdubljeg, dijela eluCa,. Mli.~o pi;ije
:gl:d<iit]:iljeg_ ciii!'!hi. je

tqg:.

... , .

ide
cl o-zi e!

na toj krivini .malo udubljen. ro je valvuta: prf~.epy~ai-icc; J;z :ilajdl!-bljeg. (:!ije~a

nailazimo na jednu brazdu ko]a ne 1de cir_kiilatJ:i'Q. ye ia4vita jedino pre~<>.
velike krivine... To je: sulcus intermediu,s., Qda*s~ yeiil(a;.,kriviri~ nllsta~lja
do pilorusa gdje prelazi u duodenum; U fo!':!liksq Je, ~a~p- sino ve re_k1i, zi<J,
najtanji. Odatle du velike krivine z;id prilino j~_j.iqU_~!J.~.pcistaje deblji. .
Corpus ventdculi nazivamo dio eluca kojF'Je''m}eten izrp.eliJ.f pars
cardiaca i pars pylorj.ca.,
. .
,. v; ::"::-,:. .
.
.
Pars pylorica ~e' pr~ tee od -incisi.lrae angura:ris i ~cl.V'l.llae 1Pi-aepyl6ricae
do pilo~sa~ Na pHqrus,u s:. ~alaz~ s~letl$ p~J?_fil;,~ koj!}.~~i ~~!cl;l}?f_.me~
eluca 1 duodenu~a,; U tOJ lbraz!ll se rt.ai;m,, Vf}.1Jfl. pylrmcq; .Mayf?.. ~?.J~. slw.;~
kirurzizpa 2;a .tano. odreivanje granit;;e iti4~~i:! e~J.l~ t_ -d~?d~nuh,l~. }>ars
pylorica se dijeli u .dva ijela: ~tnil:ri:{cari~s pyloricus,,:_.:, ~; ;._ ~; ' ....
.Antrum se. p~Qtee oq .~al~liie :praepyl<>ii~~ cl:o -.s~U:i~_us ~t~~dh,1sa~
To je dio eh,1ca _.koji see _najdJ,lblje (IIal#i: s.e,~(yi_.sini rugog 1U?J9al.Il9g
kraljeka dok se pylorus nalazi ti viJni prvog lutp.balnog).;. . .
'-' . ,",.,

262

. qm~,lis pyioficus se'prot~k'od sulc~~~illterrried~~sa do pilorusa.

.
I,imeu;val'irulae _praepyloriC~e j iP.cisuiae angularis: eludac je najdui
ito JJ,ij~StQ J;iazivaino isthmu.s vei-Jtric:tllfiVano je,:jer.odjeljuje gornji iroki
dio od donjeg uskog. Kako einQ. kasnije .. V<ldjeti, i eluana gibanja su _razliita u.ova dva r.lijela.
. . . . .. .. ,. .
..
.
.
P aries anrerior et posterior _eluca su posve slobodni. Izvana su pokriverii's'~rozom; zato iD::rl je ta. vaiJj~a 1poyrMi:ta glatka i bez osobitosti. Tom
izV'arijoro povrinom .skliu po. ok:<>lniin orgarru-ma.

Gt.aa eluca
. eluani zid.'jti fz~a~n poe~i od .izvana prema unutra od slijedeih
slojeva':''!) se):'oza; 2) sti.pseroza, 3).'muslml$iris, 4) subiJ?.ukoza i 5) mukoza.
L Tunica erosa je dil:! per\t9neunia: !ko}i pclkriva prednju i stranju
plotlnu eluca, Jl:!.iJh gl@dm i tak~ .omoguuje da se sklie po okolnim
organima: Na kurya~1i illaj()J sero?a pre!azi u omentuq.'l maj us, a na kurvaturi minor li om(m.tiim nillius. '. .. . ' . ' .
. .
2. Tunica sil~~erosa R.'razyijena anw na .objema krivinama.
~elucu. za razliku od ostalih' dijelova probavne
3 tunica mttscularis~
cijevi, t~a~o::tr{~loi!i ~i~!~ni!J. ~ti:_ yanj\i_lcL(l()_J].giJuQJn~!.ni)., SI:e.dnji. (cirkuJarni) "i unutranji (kosj slqj;fiJ?ni.e Q_b~quae).
. '
. : a)' Stratum '_l<:)!'igitiidiri~le pr~ll!Zi. s ezofagusa na eludac. Najjae je raz'vijen .oq. p()druju )na)e ~r!vine,. ~ di>pire do incisurae angularis gdje gotovo
sav. prestaje. S m~J~:~vine se longitudinalni sloj poput lepeze iri prema
trupui.-i ri~ str~~}~]' plo.t!zl1je'do$ta slabo razvijen. Neto bolje je razvijen
du velijc~ krivine.f~:.nlUcai:l:a ne dosegne. fup.dus ..U \Predjelu pilorinog .kanala j~)'riliiio i-~i.je~ fjoonoliko rasporc;:eri; Ipak je u tom dijelu na prednjoj i~ stranjoj st~ap.i loi:_igltudin'alni ~!oj ifi.a:Jo bolje razvijen, u obliku traka:, tako da gov6Hftio'o ligamentuf!1' pyiori-artteriusu et posteriusu.
b) ~-~ratum Wcuthre 'je nasta.v!!-k cirkuiarnog slo) ezofagusa. Lei ispaci. lon~itudinal*og. i;Dblje je riu;:vij~n: $vuda je jedn?liko rasporeen. Ide
s male k:tiyine ~K ~eliku. ()ria j i:tjegov. :d~o ~9ji .ide prema fundusu koncentritan je) uc;ipe ~{,(ioS,pijei/a. i;ia:ID;alu JriVli:iu, neg9 se nastavlja u muskulaturu ezofi\gu~a; -N~:'pJk)];i.isu. je cirkU:lainj sloj odebljan i- ini m. sphini::ter pylori; k.ciji, ~i.var~A~1,U4~~ .i regUlira~.ti~je' ~enosti ii njega. To odebljanje
s~ eW.i:J.n~. stra:U.e;'11.ije' nag~o ve ide postepeno, dok se ;prema duodenumu
zid ri~g1<f~!anji. tq j~'ni, s,phi~cter pylori'pokriven sluznicom. onda tu odebljanje {iazivam~ ~Olvula pylori, Gledamo. H 'je sa strane duodenuma, ona
mim; p~ izgle"!i ~Jb~ k?ja fiil.a otyo~ :-u sredini, ako je pak gledamo sa
strane. :elilca, orig~:;_~ ,tiJ:J<o)ag~{) suuje .da ,;dobivamo dojam kao da gledamo lijeva]~; .Neker:~e.''Alti;:lQrigit'l.dinwnog ~loja; _koji ~e kako Zl1amo nalaii
povr~ij~, uvlae 'meu, cir)Ctila~e Iiit_Fpilorinog sf4tktera.. Te n,iti nazivamo
m; dWztator pylori; Ori sitili, zato da. Qd vremena na vrijeane. otvor.i pylorus i
propu~ti _tenost u duodentipl. ~- <.< :. ' "_: . ~ .i . .. . , . . . . .

. , .. <;). Fio~a_e o~]iquae iJi~ na.JablJ! sloJ teiuane muskwatur:e. Pr~baene.

supr4o incisurae aidia<;ae ]Qlor~~zaila'ki:avata. Jedan hak; te kravate
ide po prednjoj, drugi po stranjoj Ji>lot'irii ..eluca. Proteu se .paraleLno s.
malom krivinoiJ:?,;. aU. nigdje ne do4irilii
'krivinu. Tako dosegnu do incisurae angulan~ i -:a:IVuJ.ae J>reapylotiq!.'e:. Sto' ~e :vie pribliavaju, velikoj kri-vini -:to im' smjer P?staj~ vie Gi-rkiiJih'ari::,A-!isli. se da aio ,tih ~niF prelai;I. u

Na

samu

263

--------------------------'

; ~

. .:..

.........

...

: ~

cirl;:ul_aini sloj ~~ "dio da -id~ u' telu SU!bmukozu L sluznicu,. qok se trei
dio nastavlja dalje rai~ju6~ se r tako obuhvata isthnius ventriculi. Zadaa
tih niti bi bila da .dre :najnii dio _eluca da. ne bude sasvim istegnut i da
vuku prema gore i suuju isthmus; Dio ovih niti koji se naiazi. prebaen
ot.o cardiae, sudjeluje skupa s cirkular:nim nitima u zatvaranju cardiae
Tako se foiilllira m. sphincter cardiae. .

.
.
.
Prednji i stranji)crak ovih niti koje idu p~nt.leln~ s malom krivdnom
omeuju sulcu$ sal'ivalis ~oji se nalazi na ,~eluc!~i;iJ:i.!~itici i koji je uvijek
formiran tako da kroz nJega moe struj~ti tenost F.iibrae obliquae svojom
kontrakcijom jo bolje nadignu i formiraju ovu brazdu.
Muskulatura eluca izvodi dvije vrs!li::gibinja: .
a) Peristaltika kontrakcija. Njome 'prllagouj~ $voj t onus koliini sadrine taJko da bude uvijek ~eludac nategnut da ne ibi koji njegov dio visio
prazan. U hrani, meutim, priman1o ZIC!-k. Taj zrak se skuplja u fundusu
i na taj nain se u fundusu nalazi uvijek mjehur zraka: koji je konveksno
omeen gore, a ravno dolje. Kad bi elud,~c sav bio ispunjen branom, mogao
bi tako kod naglog pritiska puknuti njegov zid koji je u fundusu veoma tanak. Da se ne bi to dogodilo brine se taj zrani mjehur. Kad dobijemo udarac, zrak se u elucu komprimir.a, a im prestane pritisak, zrak se ponovo
rairi. Na taj nain zrani mjehur umanjuje nagle pritiske poput nekog
elastinog pera. .

.
.

b) peristaltiko'gibanje. Ova se vrsta gibanja v.ri samo u pars pylorica,

tj. od incisurae angu1aris i valvulae praepyloricae prema pilorusu. Zadaa
mu je da mijea hranu i da je lagano istiskuje iz eluca. Peristaltika tee
na slijedei nain: u predjelu incisurae angularis i va1vu1ae prat:;pyloricae
razvije se nabor -koji stri u dumen. Nabor je prstenast ta!ko da ide posve
naokolo. Sve vie se udubljuje (lumen ipak uvijek postoji) i u formi nekog
talasa putuje put pilorusa. Konano se tako udubi da bude gotovo posve
odijeljen dio hrane izmeu kontrakillnog nabora i pilorusa od brane koja
se nalazi s druge strane nabora; Talas putuje dalje,. dclazi do pilorusa i tu
iezava. Onaj dio htane koji je odijeljen jednim talasom ne bude sav istisnut iz eluca.. .To e nam biti jasno ako uoimo da je pylorus_ r~dovito zatvoren. Talas dodue tjera hranu prema pilorusu, no kako je on zatvoren, ne
preostaje hrani koja se nalazi pod jakim tlalkom drug<)- nego ~ se vraa
natrag kroz lumen koji uvijek postoji na prstena~toin naboru. Hrana se da-kle velikim dijelom vrati natrag i na taij JU!ln se vri njeno mijeanje. Tek
jedan mali njezin dio bude pro,puten u duodenum u onom momentu kad
se pylorus za -jedan as otvori.
Razumljivo je- d~, hrana mora malo-pomalo da. se istiskuje iz eluca.
Kad bi sva oila . .bpina koju talas we sobom bila .isti~nuta u. 4uodent11!1,
eludac bi se ispraZnio u nekoliko minuta..To se: ne sipij~ dogpf!j~~~ jer mi
znamo da hrana mora nekoliko sati ostati il:::'!eluc)l da Qo.i :se prop.Y,a: u redu
obavila. S Clruge -strane, u elucu vlada kiS~ ~~~ij;C(1-2 pi-omile)~ dok
je u duo~enumu ~na..Tek male ~o~~e ~; . elom .reakcijom
mogu doi U duodenum. gd]e ..budu naJpnJe n~~~
... ..
. ,. a,_.onda'.lagano
poprime i alkalinu reakciju. Kad. bi se radUo o v~{~
.:. 'inama, poremetila bi se ~cija.

.:- '
.. io .se D.e'zavrif jedan vid na"piloruu; a ve se pojaVi.drUgi na incisuri
angularis .. Na taj nain imamo u jednom. momentu dvije locisure, 'onu od
prvog i onu od drugog vala. Kad zavri. 'prVi val, dru!i je' v~:;blizti pjlorusa
264

...

~:
t;".

,''

te se -ve6 i tr~i pojavlJuje;: Tako to id~_,_alje. Vrijeme traJ~ja jed.Jwg vala

je 20--22' selgmde. . :' . .. .
..
.
. .
.
. 4. Tela submucosti je izgraena od rijetkog vezivnog tkiva. Obilata. je i
omoguuje nabiranje sluznice.
.
.
. . .
.,
.
S. Tunica mucosa -sluznica. Zeluana sluznica-j~ dosta debela. Pomou submUkoze je privrena za anii~ sloj, ali tako da- se prema njemu moe slobodno gib~~~:.:'fu<?)~<P?trebno zbog ~~biranja: Kad J~ naime, eludac
kontrahiran i prl&,tifi;>ja\'].jaJJ,.t se na sluzmc1 nabon - pltcae .mucosae. Ka.d
se eludac napuni i isteg:iie, tilp1abora nestaje. Ti su nabori, daJde, tranzitami za razlik:u od jejumllria g(lje imamo stalne nabore: Ipak je kar~teris
tino d~)'e ovi ~~luan,I . na~W,i javljaju uvijek na. ist_om mjestu. Dijelimo
ih u dvije grupeLMa ''se 'nal<:!ii u predjelu male, a di!lga u predjelu velike
.. .

krivine.
a) Grupa u predjelu mak krivine. Nabori ()VC grupe su Jednostavni, te
idu od cardiae do incisure angtdaris. Imaino u svemu etiri. Smjeteni su
parno. Dva na prednjem, dva na stranjem eluanoni zidu. U predjelu same krivine je brazda koju omeuje sa svake strane P? jedan nabor. To su
plica prima anterior i plica prima posterior. Iza plicae primae na pre<4!jem
i na stranjem zidu dolazi 'po jedna brazda, a iza ove je plica secunda anterior. i posterior. Imam(), dakle,, etiri nabora koji omeuju tri brazde.. Sve
tri brazde skupa nazivamo sulcus sOlivalis W aldayeri. Vano je da naglasimo
da nabori na maloj krvini ne tqtastomoziraju meusob):lo, i tako ne smetaju
oticanju tenosti kroz sulcus salivalis.
>'
b) Grupa u predjelu velike krivine. Nabori ove grupe su vii, a proteu
se du velike krivine .od fundusa do" dna. Ima ih tri do etiri na. svako j stra
ni, ukupno est do osam. Anastomoziraju meusobno.
Zeluana sluznica je nadalje posuta sva poli~~m.lnim malo irl:boenim
.poljima <>meeninn plitkim !brazdicama. To su areae gastricae. Nastaju po
svoj pn1ici uslijed toga, to je vezivno tkivo na njihovoj granici jae raZvijeoo. Koj.i put su gotovo nevidljive, a koji put su poveane- kao kvrice. Takav
nalaz onda kliniari zovu status mamillaris. Areae gastricae (:poligonalna po,
l ja) imaju u sebi neke udubine- foveolae gastricae. 'l;'o nisu lijezde nego
udubljenja sluznice. Nisu okrugla k~o su ih prije prikazjvali, nego su to
upravo procijepi, pukotine, brazde. Gledamo li ih lupom, podsjeaju na povrinu spUve. Naroito su foveolae duboke u pilorinom dijelu. Obino im je
promjer 0,2 mm. U pilorinom dijelu su vee, tako da na presjeku izgleda
kao da eludac ima ~eke resice. U dno tih foveola otvaraju se eluane lijezde. I po vie lijezda moe se. otvarati u jednu f<>veolu. Zlijezde eluca su
tako nagusto postavljene da slUztrica eluca i nije nita drugo nego jedna
lijezda. U elucu imaano tri vrste iijezda: gL gastticae' pl."Ojiriae, gl. pylori-
. cae i gl. cardiacae.
.
. . . ,

..
Gl. gastncae pr~ ~u ~ci grai tubu! ome, jednosta.Vzie ili razgranjene. Nalaze se u 'PW~Pi~J;JUbulus im dopire sve d() muscularis muoosae; Na

:~=~~~~f,'fJPlifue ~~~dn~)~~~t~ -~v! ':estt ::!

morfne, jer su nej~~~{bblib. Svijetle su; ispunjene.%rncima sekreta ko]i

jako lome svjetlo, a una' ili najvie na tubulusu. Izmeu njih nalaze se mukoidne ili sporedne ..stanice,' kdje slie :stani:c8ma povrrig epitela, a snije&
tene su .u vratu lijezde. U nji!lria .~d~o e~to m,itoze,."te izgleda da slue
.kaO nadomjestne
stanice
za
istro.ene,
gi,avne
stanice. Qblone stanice smje.
.
.
.
.
~~:

265

~------

___________. .___

-~---------------1

tene-su. ~to, ~.predjelu.vr~t~:.:~J~e.. ~~j.e dopit4 i. fl.? ;lupien~. t~bulusa,

dok u donJ<;lm dijelu lee IZvan. glaVnih S~8Il1Ca, te ,svOJ se~ret lue u lJ.Unen
pr~ko intra~ 'i ibtercelnlarnih :sekietnih iJ~~l;pilar~ S~dre :o!c~iFilira:granuia,:
koja se eozinoni boje intenzivno cr:veno; ZoVLi se i delomorfne jer sti. jasna
oblika.
.
.. .. ~:.:.... .-;_. . .
." .
t eludac lui slijedee . .fe~ente:. pep~in; lab fermenf i so~nu kiselinu(HCl). Budui da se ustanovilo 4a.pilori~.idio elaca ne producir~ HCl, a
tamo se nalaze 'sanio stanic~ sline. adelo~orfi'iim; to se odatre moc::"zakljuiti da dc;:Icmiorfli~.. stanice lue .HOl;. a ad~()io,orfne. pepsi~ :kqjf )?.robavlja
bjelanevine, i la~ternient kojizgruav~ kaiei.p,. Glandujae gast~cae propriae
zauzimaju fundus i corpus veiitricu!L : .:
.. .
. ...
. ,

Glandulae pyloricae sti qxbli.lozile, jedno$tavn~ ,f. razgranate.. Graene

su iz stanica koje lue slqz (mukaldnih). .NaJaztillc) 'iH \i j>ars pyl.Prii::a. .
Glandulae cardillcae su tubuloz:no sastavljene. Graene su. ;kao i prethodne. Na~inlo ili u predjelu ca~e -i u'-toilj~; ij~iq.. ezofa~.sij;:> . .
2eluaria sl1,1ZJlica je izgraena .rz epite~; propria~ i :.iiius~.s ipucosae
Zeluani epitel
jednoslojJii ci4ndii{i:u.~::~tiirt-ic,e st{ svijetle' pt~a ~
vr'ini, a tamnije prema dnu. Zbog _'~oga izgledaji,t kao aa sa 4e:blji#i dnorii.
U tom de.belOOl d~U nalazi 'se:jezgliiqVako .. iigl~dajuj~anice.po~J.ije St\irti,
a ne za ivo~... N* .. sv~e~ materijalik#hiaJti:<~~ic~ pqHk a~e ruigo vra.
Sluz oVih .stanica .i:J.Ue jsta k~tl sl~ Joju proucir3jir piive .vr~l-,lstei stanice.
eluane stanice nikad ne i.4ue sadririii -odj~dn(jp:i;: v~ u iijiwa riastaje
neka vrsta sluznih zrnaca. Kad znia.. sazi:'ll, oi:it;la s~. 4 ~sa.uz izl1,t~Lii: lumen.
Sluz slui za zatitu dlindr~nog'epitcla. Sta.J,li~'.il:fti,vM1ae. gasti-.l~ae su i:n_anje, intenzivno se mnoe i slue kao midomjesn~ ;stahfce za _oiie koje sq_ na
povrini.
. :,
:. .. ;.;,:. ;.. :,~}::/::<:~<
> .'0':
Lamina propria je puna .,liJezda~ ocJ:-~j~ ~~qjfs~o ma1i:dio;izmeu
dna lijezda i muscUlaris muc<>sae Lti~ki t~Ci::k:ojF~f~ii,~aze Jil~~U; :~ije?;d.a
ma .. u propriji lm.a i limfocita, U P..iloriilom dijeiu riJoenio mii i limfati
nih nodula- foli culi lymph~,ttici ga,s_trici. :: .:,, < . ~-. ,_.:;: : : ..

je

Muscu~ariS ~osae.je '-si()j !M~~ liii$i4#.i1{:4iti~ ~:osi~vljen i,zif}~u ~a

minae proprlae .i -~ubmuk:Qze.:Unu~n~e :i:ii~t~P,ti .dr~Waino, vanHk~ lon~

tudinalno. Miine niti idu i meu tra:k;e.proprjae_ Roj j $e }la.laze me~u lijezdama. Nabiru sluznicu i daju joJ k~ifiktc:l'i#iaJiizgied; _; :.

.
. ~-) :::. ~.:" :
"': ..

Poi~~J ~l'uc~i ..-~.~f.~~:;iL~~a~~.si

elu~a je. snijeten veirii svojiin\lij~()~ii':ti.lijevP.ui. hipohori:4rlju,- ali

dopire i u regio epigastrica. ~oij~ pOloeri:.hoz#@fu..W.f~i;!,J(Q S).i prije mislili,
ve okomito ili gotovo okorili~o. Ooo-ir.tri\l .fii m:~\.t8l~~;~d9zgo' 'j Ii!'!to lijevo.
prema dolje i ne.!o desl).o: ICci.,;en_,eJ~ . ~qdal).ii(n.t~~en i l)lje~ten okomitije nego 'kod .f!:l~karca: ~re4t\jiA~u~:)id dolaii u dodh' s.:~Uafrag-

.::r;:&,~~~$~~~~~;~i~t
. mogue~. ga ~e pal):Jil<ltt -~~J:~~9 ~,~;pe'!DC>J;D;:(i,iJef1:J?rr~.J~g ~da
tor~a ikOJI .DazlVl:\lDO Trat@.e.gy ,pr..qStrJr .T~u;t>eov. :,prostor.:Je::prema ,t?~!l:
onaj . dio. P~drl.je&,:jzida. tora~~ .. ~a:,;lf;c;ime; .k.ii~f:per~utinWio,,jljemo .tiiupa~
ni~ t~rrlco ji <>P. j e~je .. kao.. . ,iz:
i'.. eiUani
tori;
potje9e
. :QaV~
.. - .. . .. To .je. ~@lj
..
:
..
. koji
..........
. . ..
-~

266

".,

.-

od

~ra~dg

..

mJcliiira. Povie tog: prostoi:a

uje

se jasni tori

plua. Traubeov

prostd~Jeom~~~: . . :. ,> ..: ,>",;. :~_',:::. .

.:. _'.\.: .. , ; .
.
. De~no.kosom lillljOID kOJa odgovata.lijeyom donJem rubu Jetre. Ta lini-

ja iM do .vrka srca (peti lijev} jnt~rkostalni prostor), jedan prst unutar

medioJ4avikularne (mamilarne lirii,je) na .. ~reqini .hrskavice .. sedmog lijevog
rebra. S desne strane te J.i,tlljeujerQ~ mukli ton jetre, s lijeve strane timpanian. ton eluca.
.
.
:

. L!.j evo kosom linijom .k5>ja Odgovar,a firedn]em rtJ.bu sl~ene (tj. mjestu
gdje s.e.. slezena pris1anja uz e!qdac): Ta Unija odgov11-ra. d~vetom rebru (slezena lei .ria de~etom rebru; a daptre do d~vetog i je,danaestog rebra), ili kostoklavi~ularnoj liniji, tj. liOJjikoja spaja VI-h jedanaestog rebra sa stemoklavikularn,im zglo~()ro;: t~- Hn:iJa'-~dJeijuje mukli ton slezene od timpaninog
tona -eluca.
. :. :.,. . :...-..

.

Gorejednomh~rizc?nJaWqm linijom ko"ja u mediolclavikulamoj (mamilarnoj) liniji pr9l~i !\r!)z _esti iiiterkostal!li prostor. Povi~e te Hnije ujemo
jasni'phini ton, ispod )lj e tifnpariinl elu~ ton.
.
Iiolje reba,WJm lu]coni: . . . ' . : . .
.
...
' 'Fd.{:ies libera, je onaj'- !ii\) prednj~g eluanog zida koji qolazi u kontakt
s meki;m prednjim trbuqjlli iid&i:ri. Na ovom se mestu eludac dade palpi"
ratL. Pa1pirap.je :Je prili?ni:} n~ZgOdnb. zbog debelog ti:bu~nog zida. Osobito
si.n~ta m. re'ctus abd\)linii:ils . koji seom.ah kod palpiranja.kontrahira. Zato
treba "lagano pipati. fa:Ci~(libera se na prednjem trbunom zidu poklapa s
troktitastim poljem kome je lijeva i gonija granica rebarni luk, desna gornji nib jetre, do~ se:4plijif gra~i~ koja blfgovara velikoj krivini ne da tano
odredi~Lila trb4~~o.\h!?.ld.4.. ... : . . . .
:
.
~(jcies hep#C4;jl;\ :do;Ha vefika zona prednjeg e!Uanog zida koju po. kriva:. J,i]eV}_'jetr~ID:'la't>~~::;Ni',u ,~o,]eiii'-'s,luaju .nije pristupana palpiranju, a
naravn..o niti pet~i.\sijl~'J:.ijevi je~r~D4lob~ pokriva malu Jqivinu i dio prednjeg iidl!- koji ~t6';h~azi -iix: njii,-:J:~lilji card~ju i njenu okolinu. Lobus quadratus je~rii poJcriV,a:P.J.~O:iiis,;~. , : .:
. .
.. , ..

S'tramji Mitl~ni:':iid' Q_olaii u dodiqpreko ~U\Pljine bursae omentalis s

vie c)rg~na. Pr~~,!) sti;anje e!1,1aiie povri~e prebacuje se itavom svojom
dui'n('.m pancr~}I.S ;._-:;- ffi;i.~ paiicte.aticci. Iznad pankreasa .je brazda u kojoj
su aft:i vlie~}is.;Op;l,;~$4 P9p9.V:~~e peritoneuanom. ?li preko njega dolaze
~ dodi-r',s elu!iruri'f_::Ziii~m.' 4,k9 'se ~la na strarije)D zidu eluca ir, moe qtj;';lak1. pr~~Sti ~eJ~fiP-i zid; ~tini zi~ jriteri~e B~n3.ljs, i ovj;k moe za
kratk;oj;wJeine~~:~;cl(~~rispod l'anl.cre~a. dolazt e1u(j.ac u dod1r s mexenterjjet;Ul ~popr~!}l$1, de'\?,eli:IQ, .cnje:vcitti .~-- f~cjes .colome.sqcolica. Povie pank~as'a':~pla2Ji. ~!fi!pJqeluari,i zid u: do~h' ..slijeviin. bt,tl:lregom -:- facies ren.alfs; s' lijevo~Jtr::'~tiPJ1irenatis' facies glanflu!ae suprar~nalis, a 4io koji se
n~azi blie ve\l"lto'if,':J~i.tlVip:i dolazi ii dodir sa sl~enom -:- facies lienalis.
Stra:nji eluaill ffi,:'doiazi u dodir i s malim. dijelOii;l jetre - faci es he-

. ri{ltteii. . .. . .. . . ' ' . . ., . . . :.. :

: ' . . ,, , . , .
~.. :.Nekoirko dtipUkatttr~ pe~lioneuma'privezuje eiu~ sa ~jednini ur. ganliJla, Take). im~<} (ig,;_kepilfogtis.#~ orneJtti :~ino,~. kqj~_;Jd~ .()d m~le
krivi-ll~

na' donju p"lotinti ji{tre; .'Ug;_ gC(StrolieW2le ide,. s., v~~ ~rivine, . na
hilus . SleZene, a tig;:. gasttoc_olifzm: je' dio:.prednjeg zi(!a' but:~~e .9J:1leJ;ltaliS!. te
ide s velike krivine ria colon triin~versWli~ :': .
. . e : ; .. '. -. " ,
''
Sada emo s par :rijei (?piS~ potot4. i proje!c_C(je glavr#h dijelova e
luca.' . .:-. . '. .. ' ..\ .. :.>~.
=:
': .
.. .
'
. . .
. .

;: ;,. ::

261
'

,,

'

J7"' ...

,_.

Kad ovj~k;l~; eardi~ qdgc~vara:. ~j evoJ. s~i-~.es etat toi.akalnog kra- ..

Ijeka. Proj~oija:tog mjesta na_ ~()rax i~. ondj~ gdje hrskavica sedmog re.:
bra pristupa na stemum. Kad OvJek stOJI, card1a se spusti na visinu fibrokartilaginamog diskusa; kojf se i;Ialazi~ izmeu desetog i jedanaestog ili jedanaestog i dvanaestog. torakainog kralJ~ka.

.
. .

Pyloriu se balazi u visini prvog -Iumbalnog kraljeka. za oko tri prsta

desno. od medijaln~ linije u leeem .i stojeeD;l stavu. Projekcija pilorusa na
pre~ji trbu.n_i ~id e. nalazi. oko 7 :cm__ pr~~9-Ii,~!4- desx:o od projekcije
kard~Je (otprilike kod prednjeg kraja _osqlO}Vi'ebra). . Ravnma koja prolazi
kroz p1Ioru8 zove se transpilorina ravnina i odgovara :sredini izmeu simfize
i jugu!uma.

. : .~-.:..
: . . .
..
Fundus ventriculi je smjeten u lij~~iii hlfiQlibiidiiju i .prilei u2: kupo-lu dijafragme, koju on podle gore sve do petog rebra.
Curvatura minor odgovara zavoju._ lijevog ruba processus xiphoideusa.
Ihcisura angularis lei 2112 cm iznad sup;rakristalne ravnine . tj. ravnine; koja
lei u visim najviih taaka desnog i lijevog bonog grebena; T.o je projekcija angulame fnciiU.re kad .ovjek stoji.
. ..
.
.
.
Curvatura major see prema dolje razliito. Ka.d ovjek stoji, oncia ona
. i
sijee .rebrani luk u visini vrha. X rebrane hrskavic~, a najdublje mjesto antruma lei 21/t cm.' ispOd suprakrlstalne ravnine. U leeem poloaju to se
mjesto pomakne prema gore.
- --.

Pothvati na !elucu
1. Gast_r:otamija (otvaranje) eluca se vri kroz lineu albu,. 2. Kad pacijent ne moe cUi prima hranu kroz oesophagus, pravi se ga-_
strostomija, tj. otvori se trbuni zid nae se facies libera ventriculi i spoji
se sa kateterom. Pacijent sada tuda prima 'hranu. . . . . .
3. Ako je onemoguen prolai hiarie kroz pylorus'(npr. Uslijed ulcus pylori), moramo praviti anastomQ,?;e eluca i crijeva. To su gastt:oenterostomia
anter.ior et posterlor;

a) Gastroenterostomia anterior, antecolica vri se tako da se poetni

dio jejunuma (70 cn1 od flekstire duod.enojejUDalis) provue -ispred colon tran~
sversuma (zato se zoveantecolia) i spoji sa prednjom stranom elj.ica. Nezgodno je to to moe nastati circuluS vitiosus sadraja crijeva, no taj izbjegnemo tzv. Braunovom anastomozom, kojom spojimo poetni dio tankog crijeva sa drugim dijelom jejimtima. Druga nezgodna strana ove metode je da
colon transversum, koji je ispod jpetJje tankog crijeva, moe piitisriuti tu petlju. Zato se of>ino izy'Qdi gastroenterostom!a posterior. . .
:_
.
. .
b) Gastio'eriter-Osiomia posterior;'retrocolica p~Vi '~~ .ta.ko.q~,:~e uime
petlja jejunuma Odmah do fleksure duodenCijejunaiis, te -se ~"prerezani
mesoc:Olon transversum provue i spoji sa:-.Stranjom'sttanom eluca. Rupu
u'mezokolon transve~u moramo zatvorilj zb.
~pa se iu:pa opije
~ ~erium.a trei prlije uz 'stranju s~u .e.Iu~ Kog, rez;u,tja .
ba paiti da se ne'preJ#e ~~ttiiiioza ii:ine4u -art; . .
'ediae et sinistrae
(arctiS Riolalii)'koja }a,ko va.nz.a t(~mJ~taju;tj. moe 'biti-blie eolon'trans-i
versumu ili pak insel;'ciji mezoko-lona:-- ': ?

'
:"
..:- -"
duodenojejunalis nade se sigurno tako da se nae eolon iransversum i nategne. Uslijed toga se nategne i mes.()COlon lijevo' o~ kime i'. do-

' Flexura

28

~-

......

:~.>.;-: : ...:-;_.

-?':

~~-~f!::...::.

--~

f.

ll

!'

emo ba na flek~uru dtioden~jejunalis. Pri tome pomae tzv. Treitzov nabor,

koji ide :od flexurae (luod_enojejunalis na mesocolon transver5um.

4 Resekcija eluca se radi po I i II Billrothovoj metodi. Najprije se
podveu i prereu krvne ile velikog i malog omentuma, pa se kod I metode
presjee eludac sa strane duoenuma i sa strane korpusa, te se odstrani
onoliko eluca, koliko je potrebno. Zatim se preostali dio eluca spoji s
duodenumom. K:ci.~.4Jf~~tode se ne spaja ostatak .eluca s duodenumom,
ve se posebno . Zitvoi'i clio eluca, a posebno bataljak, a onda se provede
gastronterostomija.
"'"-'
. ~~~~:i,:r.
.

~~;~ ~NUE- TANKO cru.fuvo

Tanko crijevo je dio probl:!VDe cijevi, kojije smje~ten izmeu eluca i

df:belog crijeva. Srednja mu je duina od 5 do 7 metara (za vrijeme _ivota
3--5 metara). Dijeli se na tri d~ela: duodenum, jejunu~ i ileum.
INTESTINUM DUODENUM. -

DVANAESNIK,

Intestinum duodtm.um je prvi dio tankog crijeva. Privren je za stranji trbuni zid, a protee se od valvulae pyloricae do fl~urae duodenojejunaiis Srednja du~ina mu je oko. 20 cm. Ima oblik potkove u iji je konkavi-.
tet uloena glava pankreasa. s obzirom na njegov oblik; 'dijelimo ga na slijedee dijelove: pars superior, pars descendens ~ pars inferior, koji se dijeli
o.a pars horizontalis (inferior) i pars ascendens.
.
.
Pars superior. Protee se od pilorusa do vrata vesiCa.e felleae. Taj dio
poinje odmah jednim proirenjem ";.__ b ul bus duodeni, ''koje se polako suuje. To proirenje slii na donji dio paprike. Ovaj dio lei slobodno intraperitonealno i do njega moemo lako doi. Spojen je preko lig. hepatoduodena-ie s jetrom. Pars superior prelazi u prilino naglom pregioU - flexura duodeni superior u pars descendens.
. ;...
..
Pars descendens spJ.Ita se okomito dolje dei visili~ .treeg lumbalnog
kraljeka. Onda prelazi u blagom zavoju - flexura duoqeni itrferior u pars
inferior.
'
..
.
Pars horizontalis se nastavlja da1je do mjesta gdje preko duodenuma
prelaze art. i v. mesenterica superior i odatle poinje pars ascendens.
Pars ascendens se protee do. flexurae duodenojejuitalis:-..
Donji dio partis descen,c!.~P.!i~; p~s horizoiltalls (klf~or) .i desni dio
partis ascendentis lek :q~tr.9~erit~ealno. Pokriva ih sekUndarni peritoneum.
Ove dijelove du:odent!m<i *;Jpoemo pratiti u njihovom tQku, nego 1h jedino
vidin;to ~ko. p~siH~&~~~~z. peri!~neum. Sekund#J,;ti .. J?e;itone~ ~oji ih
pokriva Je b1v1 sl~Th'~entenJ uzlaznog debelog::criJeva koJl Je na}.cnadno srastao za stranji iid I tako pokrio ove dijelove d~odertuma .cin kao
:i svaki mezenterij sadrL u s~i krvne ile. Radi toga. gii'ne smijemo rezl;lti,
nego jedino ljutiti. To je razlog da su ovi dijelovi duodenuma nepristuparii.
ili bolje reeno teko pristupant Pars superior, gornjj dio _pa;-tis de5cendent~ i lijevi Q.io partis ascendentis-n.alaze.se iiitraperitonea.lno. Ovi su nani .dijeloV-i la.ko pristupani. Dij~love dilo~~~a ko j i su pokriveni sekundal'Il.ilD.
.

:. :.

.... ..

:
~

. :..

>;.
:~

". ..

...

269

. perltoneumom..: t~ lee :retr~pe~it(>nealn~, nazivamo pgrtes iectae'duodeni,

dok ostale dijelove, koji lee slobodno iri.tra.peritonealno,' nazivamo partes zi.berae duodeni.

Poloaj l odnosi duodenuma

I. Pars sup~ri9r lei u. ylsini prvog.lumbafuog J:cr11ljeka. Sprijeda je u

odnosu se lobus quadratus jetre i s .vratollri ui1og mjehura. .M:0 ..se u u
nom mjehuru ra.Z:vije kamenac, po$toji mogunost da s~-iaz:vije komunikacija izmeu mjehura i duodeniima. -U toni sluaju kam~nac moe prei u crijevo. Straga je pars superior u oclnosti s ductus choled~?ifuusom:, art. hepatica i s v. portae, gore s lobus qual4"atuS<J:m, a dolje !;a glavom pankreasa.
II. Pars descendens tee. po des-poj strarii d-rug<ig .i treeg lumbalnog kraljeka. Sprijeda je- pokrivena: u donjem flijehi sa se~darnim peritoneumom. Straga je u' odnosu sa .v: eavo_in infedoti sa desriiin bubregQm. Lijevo
s glavom paJlkt"easa, desno u. gornjem dijelu s desnim .rerijem jetre, a u

.

donjem s colon ascendensom.'_

s.

III. Pars inferror._.:..;...;.

-~- a) Pars.iiorli,pntaiiS. Nai~ se_.u ~slni treeg I~biilnog kraljeka. Vano je da preko nje prelaze ait. i v. meseriterica swperiof (arterija se nalazi
lijevo, vena desno). DuodenUIIl m~.ime, na_pre1ari4J?~rtl:.,horizorit.u pars ascendens direktno zamakne ispo_ njih. Ako uope. r~~!ti.o. u tom: dijelu, moramo biti osobiti oprezni. Straga dolazi pars lior~O"nt u dodir sa v. cairom
iiuerior i s aortoni. V. cava se 11~aZi desno, a cioi:1:a li)eVi:i;

b) Pars ascendens, preav~i uzl~~,?;no pi:ekq ttupli; fteeg IUIJi:balnog kraljeka, ide po lijevom rubu ki~e i aorte. j(akq ,smo. v~)iagla~ili. iljen desni
dio lei retroperitonealno i .i:tepristupaalt je, zbog JQ-vnili ila koj~ prelaze
preko njega, dok.Iijevi dio I~i int~peritonealp,9 i prlsf:Upitan je. .
.
. Fe.xura duodimojejunalis sf! n,alazi u v:isin.i qtugi>g:.m izmeii prv.og i
drugog lumbalnog')craljeka, lijevo od. medjjal,ij.e.linije;
njeziri gornji rub
se hvata m. suspensorius duodeni (Tteitzi); koji dd~ sa crtis mediale. si,nistrilm
diaphra~atis silazi ..iza Pankreasa i preJa.Zi u ~~~~tu~aini sloj :ti]:uS.k@iture
tankog crijeva. Graen je iz glatkih ~iin._il:! tiJti._.Ima ulogu da dri fleX.uril,
da bi na taj nain hrana ~to dJllje ostala kon.taktu. f~entilili:!..o
. Grau duodenuma opisai'einQ ,s1cupa sa gta.O:m o~ta1ih dijelovii. tankog
crijeva. No !fuodenum ima na 'svojofuriutnilijoj povJ:i,lii neke makroskopske pojedinosti s kojima emo se .sada pozaba:Viti.
. .
.
Na medij$.oj strani sllazllog dijela duo~eu~atb:~i se _uzdlJ.n.i. nabor sluznice - plica: longitUdirialis duodeni ;.:";,; koji pravi ductus poledoc
hu.S svojim . tokom~. Na: n jeri
dtiii se nalazi 'papiUa _ duodeni . :mawr, na
.kojoj je otvor u )roji izlijeva}Li svoje sellcrete ductUs choiedochu.S . i duo:tus pancreaticus (Wirsungi): Taj:o~or se' pi-Qiruje u a:mptillae. -hepato,;pailcreati~.An:lp~ je glatkim npi~ nitima lll:~tis spJJ.iilc~er- ain-.
,pullae bepa~C?panci'eaticae (Qdlfi) oijeljena od.~uinen_a cfijeva. Qvaj~ mii
regulira;dovocLunih'kiselina i'fenriei::tata panki'easa. on. s~ ~tvara o#:Qa. _k~
dajeproban; inae je--zatvore~~ Kada bi bio .stalno otvoren; op.da::bi. sva
ukoju 'jetra'" neposredno proquc::ira: -i$felda: u 9ijevq; a Ovako se' opavraa
preko ductus cyst!ciisa u uni'nijeJ:ltlr. M~o poyie i naprijed (u Visini gor-

za

u.

om.

sa

njeg kr~ja piicae""longittJdi.P.a,Iis) .ji;u~_L se ~a:i~ 'izJ>O~rlje ~ papiil~ duodeni

. . .
.
minor. Tu se ot~r~ ductuS 'pliricreaticl,is Santorini:
' 'u duodenumu zapoinju neke makroskopsk~' Q'sobltosti sluzi) ice, koje se
za tini !nastavljaju ma sluznicu ostalih dijelova tankog. crijeva. Tako odmah
ii3. pilorusa zap_oinju reske villi intestinales. Na fleksuri duodeni cranialis
poinju nabori sluznice --<pJicae Circulares (Kerkring_i). Od pilorusa do donjeg ~aja plicae longitudiri;ilis razvijene su u duodenumu Brunnerove lijezde koje imaju zada~u _da n~utraliziraju kiselu reakciju tenosti koja dolazi iz eluca, jer .sekr~ti pankre~sa: i jetre mogu djelovati samo kod neto
alk:ali~n~ reakcije.

::,(:: :::

:.

INTES.TiNtJM.:J:E,lUNuM ]!T 'INTESTINUM IL'I!UM

. Jejunum i ileW,n pli.padaju skup8.: s. duOdenumom tankom crijevu. Buda imaju slol;i6d:!n, rneieriterlj, .dobili su za razliku od duodenuma posebno ime - intestinimt tenue mese.ntedale ili krae. intestinum mesenteriale.
Mi. em(> fu tako ID3zivati. kad budemo njtuJa govorili 'kao o jednoj cijelini.
lntestinthn' i:~nue 'mesehtepide protee s'e od flelfura:e duodenojejiniali~
do vaJvae ileoca~. sredi)ja !DU je duin_a na l~$u oko 6 Illi. Od toga otpadaju dvije gornje petine pa jejun\UD; a tri :donje_ na ileum. Izmeu jejunuma
i ileuiil!i .ne postoji .gr_aiita granica, nego prvi lagano i postepeno prelazi u
drugi. ''Postoji jedari;pr-~zl.&'ni dio'.za koga .ne moemo rei ;kojemu dijelu pripada. In~estinuzntei!g_e ii?.~senteria!e je. ~I)ljeteD:. u trbunoj upljini i zdjelicL Za)lZim.a prostor .koji se nalazi . ispqd colona. i mesocolona transversurna.
Ci tavim ~vojim tok6#l:~pr#_vi mnogo zavoja,. koje nazivamo imsae intestinac
lmj:i dva rub~; Jechn je konveksan i slobod~, d.ntgi je konkavan. zliOVaj drugi se vee mezeliterij. Mezentenj je du;pliikatura peritoneuma u kojoj
se nalaze krvne iie .i helji koj.i idu k' crijevu. Mezenterij povezuju crijevo
s dorzalniin zido_m tj:bu:_ne l.ipljine. Zahvaljujui svom mezenteriju, intesti~
liwn tenl.le mesent~tiaJ.e Je yeom:a p()ID.iaQ._ Mezenterij Se h\'ata stranjeg
trbuno.g 'zicla :\1 je.diloj ]!:psojliniji koju .n~i~amo radix ,mesenterii. Ta linija
ide- od l~jeve strane i;lrugog' lumba!OOg kralje:(ca ikoso prema. dolje i desno
te zavi-ava. kod ariiiila:tio sacroiiiaca dextra u: desnoj bonoj udubim. Kad~
ikad (2'1/o) naenio
slobOdnom i-uhlx ileuiDa, oko i m- dalelko od valvae
.Ueocaeciiis; jedari: ptodUljak'> sa. slijepim :dnom -~ divertic:Ulum Mec~eli. To
je ostatak ductus oiD{Phii.Oenteqcirsa, koji je povezivao tanko <orijevo uz
dui

:es.

'na

umanjanu vre~;~s~,;;;>;;('.i;:!: .

IUzlikflznieu 'JeJU.UUma. 1neuma .

.; . .

Plicae circtilare~ Ker:kruiiii su ujejuiu.IiJ.?.u dobro !I'azvijene,- dok, a:k;~

idenio P.Ut ilel,U!la; polako neStaju; 'Uzili:ei:Do li jeju:nuni nieu prste 'te poemo ~ uzduno,_ osj~o .b.o: "da prli!O'in idemo preko stepenica. ..U-il~umu
je:;veglatko;
-

::.-~:,-
- , ..

i.

......

nio

"'A",

2.jiolliculi l:Y-qlphatici aggt:egati (Pcyeri - Peyero've ptoe)'palaie se s~

u iletunu.

. 3. Jej~um tnia
.

neto-iti
Iirineil ?d.ileuma:
.
...
... .
.
211-

;, ._.

4. Zid je j~junuina skor~ :dva puta deblji od zida ileuma. . .

S. Na svetoj leiiU je zi~ .jejunuma. uslijed obilja ila crvenkast; dol,c j~
z1d ilewna transparentan i SVIJetao;

6. Jejimum je !Ila Ie~a ve6inom prazan.

1. Ileum ima taenia fibrosa ilei.

Graa zida tankog;f,.r,ll~,la

.

::?=~i.;..;.~- ;-:.1.~.4;~~.

Zid tankog crijeva idui izvana prema tinutra izgraen je iz slijedeih

slojeva: a) seroza, b) subseroza, e) mnsi;ui~s, d) 'stibmukoza i e) mukoza .
. . ~ \;o .,;

; :

~-

a) Tunica seroza je peritonealna opna, koJ~ sa svih strana pokriva crijevo, ini ga glatkim i na taj nain mu omoguuje klizanje za vrijeme peri

staltike.
b) Tunica subserosa je tanki vezivni sloj koji se nalazi ispod seroze.
e) Tunica muscuiaris je izgraena iz glatkih miinih niti koje su pore-
ane u dva sloja: stratum longitudinale i stratum circulare. Prv.i se nalazi
izvana, a miine niti liDU idu uzdUno; drUgi se nalazi unutra, a ruti mu jdu
cirkularno. Izmeu ova dva sloja nalazi se autonomni ivani ple.xus myentericus Auerliach~ kojfpcisjeduje dosta-ganglijskih.sta:nica;
---
d) Tela submucosa je izgraena od obilarog rijetkog vezivnOg tkiva s
elastinim nitim~. U njoj . nalazimo ivani ple.r:us submucosus Meissneri,
koji takoer ima ganglijskoih stanica.
e) Tunica mucosa - sluznica. Naj;prije emo opisati makrosloopske
pojedinosti, a onda samu grau. Ve golim okom opaamo na sluznici izboenja raznog oblika i veliine. To su: l) plicae circulares (Kerkringi), 2) villi
intestinales, 3) folliculi lymphatici solitai:ll,. 4) folliculi Iymphatici aggregati.
1. Plicae cirCulares (Kerkringi) su sta1ni nabori sluznice a dijelom submukoze. Idu u transverzalnom smjeru, tj. u smjeru okomito na uzdunu osovinu crijeva. Jo bolje dolaze do izraaja ako crijevo raAirimo. Dosta su visoki, a razliita oplika. JednUdu kruno, drugi spiralno, a trei. opet ne idu
itavim opsegom crijeva, ve siuno do polovine, pa imaju oblik polumjeseca.
Ovi nabori imaju slijedee zadae:
a) da poveaju povrinu crijeva (ka<> i zavoji na mozgu),
ib) da spreavaju da sadrina crijeva ne bi naglo prola kroz crijevo,
e) da sadrinu crijava. vode spiralno.
. Plicae circu1ares zapoinju na fleks.uri duoeni ~uperior. $,tl) vie idemo
prema Ueumu sve su nie .i postepeno lli)~.estaje na pj.-elazu. jqj),muma u ileum. Kako smo ve rekli, ovi nabori su' stahij r Pe. ieznu kad se crijeva
rastrgnu. Tada dapae dolaze bolje do iziaajll; .. -.... .. :..
.
. .
. , . 2. Villi intes_(ihales su l)la.Ie. izrasli}l~ ~N#i~;:~;~og_ crijeva ~ o_Qliku
jezika .. Lee po_sve blizu je~ drugoj i daju :sltitri.ib"f"karakteristian izgled.
Veliina im je 'ok<) 0,5--.1 mm. NaW:imo ih svuda u tankom crijevu_ i slue
kao organi za resorpciju. Ima ih oko 10 na mm2, tj. u svemu oko 5,000.000
Graa .im je slijedea: ta izraslina ili iz_danak sluznice u obliJc!.t jezika ili
resice ima jednu vezivnu osnovu pokrivenu :Q.a povrini epi.telom .. U vezivnoj
osnovi nalazimo ki'Wle i limfne
ile,.....
nerve
.i .glatke miine niti:.. .
.
.
:
.
..
.; ... :- ';: :... . '
-~

;.,

":

272
,;

:".

:: .. ;,_.

Vezivna osnova resice je ujedno i njezin sklet; Potjee od laminae propriae mucosae. U toj osnovi imamo mnotvo limfocita a i poneki leukocit.
Centralni hilusni sinus je.limfna cijev, izgraena iz endotelijalnih stanica, koja ide kao uzduna osovJna po sredini resice. Zapoinje slijepo na
vrhu resice, ide kroz nju i izlijeva se u limfnu kapilarnu mreu u proprii.
inucosae;' Preko hilusnog sinusa se vri resorpcija masti:
Krvne ile.f.~~i.~~~8,:l,. arterijalne mree !amina~ propriae dolaze u svaku
resicu dvije ili vie arterija, te .idu prema vrhu resice oko hilusnog sinusa i
paralelno s nJime. Na vrhu prelaze u kapilarnu mreu, a jedna granica ide
direktno. u venu kao arterioMziozna anastomoza (Spanner). Ovo je vano za
rad srea{jet kad ~etil;J,;y.r615at~\ krv ide preko anast(lptoze .direktno u venu
i ne mora troiti energiju radi. protiskavanja kroz kapilare. Preko kapilarne
mree resice bivaju resorbirari~ bjelanevine, ugljikohidrati i soli.
Glatke miine niti resice potjeu od muscularis mucosae. Idu paralelno
s uzdunom osovinom resice, dolaze do vrha i hvataju se za bazalnu membranu epitela. Kad se ove niti kontrahiraju, bude ispranjen hilusn.i. sinus, a
resica se opet uspravi erekcijom (pomou krvi).
Epitel koji pokriva resicu je iiste grae kao i epitel tankog crijeva, pa
emo ga tamo i opisati. Budui da je povrina tankog crijeva tako ispunjena
resicama da je povrina resica dsto to i povrina tankog crijeva, to je naravno i epitel koji pokriva resice identian s onim ~oji pokriva povrinu
~og cr.ijevfi.
3. Folliculi lymphatici solitarii se proteu kroz itavo tanko crijevo, Nalazimo ih u submukozi i u proprijd mukoze. Njihovu grau smo opisali kod
tonsilla palatinae.
4; Folliculi Zymphatici aggregati (Peyeri). Peyerove ploe su nakupine
1imfatikih nodula u obliku ploe. Te ploe su razne duljine (1--4 cm), a iroke su oko 2 cm. Ima ih obino oko 20--30. Nalaze seredovito samo u ileumu, asmjetene su na konveksnoj strani crijeva, tj. na onoj koja se nalazio
nasuprot hvatita mezenterija. Uzduna osovina im se poklapa s uzduJ;J.orii
osovinom crijeva. U izuzetnim sluajevima moemo ih nai u jejunumu, a
tavie i u duodenumu. Peyerove ploe se mijenjaju kod tuberkuloze crijeva
i tifusa, zato treba paziti kod patolokoanatomske sekcije kako se otvara
crijevo. Treba uvijek rezati karama, iji smo tupi kraj uvukli u crijevo,
uz onaj rub za koji se vee mezenterij. Na taj nain nam Peyerove ploe ostanu neoteene.
Sluznica tankog crijeva je izgraena cid epitela, laminae propriae i muscu1aris mucosae.

Epitel tankog crijeva je jednoslojni cilindrini, posebne grae. Cilindrine stanice lee na bazafuoj membrani, a pokrivene su komplicirano izgraenom kuti kulom. I<;.utikula .pokazuje neke :p"ruge okomite na povrinu. Mi
sli se da je kutili:~Jl\J~gia.Q:!!na od. amorfne sups~ncije, koja ima u sebi poprene kana1ie.'~O~"''i:~lc~nalie bi protoplazma slala 1 na povrinu fine pra:
t9plazmat;Ske nastavke. Odatle kutiku1i i tapiasti izgled. Jezgra tih stanica
u epitelu nalaze se blie: bazi. Meu ciJ.indrinim stanicama-nalazimo i vrastih koje lue sluz.
.
.
..
. .
. Laniina propria mucosae je ,posve ispunjena lijezdama:. Graena: je od
vezivnog tkiva punog limfocita. .
..

273
...

.....

:-'.

 Lamina muscularis mucpii:ze se sastaH 0:<1: giatkih miinih staniCa. poredanih u dva sloja. U vanjskQ!Il id~ niti )ongitudihalno, ii unutranjem cir.

...... . . . .
.
kulamo. .
tankom .crijevu imamo. dvije . vrste" lijezda, jedne .nalazimo' samo. u
duodenumu, c:hLige .su rasprostrte dU itavog tankog crijeva.
:... .
Glandulae duodenales (Brun.D.eri) nal~lmo samo u duodenuin.u; i to se
prosti-ru samo do do'njeg kraja_plicae longitudinalisc .Smjetene 'su. u submuzi. Po gradi su a:Jveotubulozne . .Imiiju stanice sli.ne mukoidnim stanicama
lijezda pilorusa. Izvodne cijey.Um se otvaJ;"aju ili izmeu resica i Liberkinovih krJi{lta, i1i u dnu same kriJpl:e. Za<Ia.a ovih Ujezd;1 je_da -neutra:~-iziraju kiselinu hrane koja dolazi iz eluca. .
.
. .

Glandulae .intestinales (Lieberk.uhni - LilfetktiiiJve kn.pte) nalaziiuo

svugdje u tankom crijevu. Po grai su jenostavD.etubtHozne, a Smjetene
su. u prqpriji mukoze gusto jedna 'do druge. Otvaraju. se u prostorima meu resicama, ue im je okruglo. Liberkil;love mpte "su graene. od .epiteliJalnih stanica poredanih u jednom "sloju .. Razlikujemo. _tri vrste stanica: l)
Obine cilindrine stanice su riastavhlc trijeW:<>g e:p.{teUL Obino su 'neto
nie i intenzivno se m.D.oe, te se "na taj nai.D. nadomjetaju d.lindrl.<;ne stanice koje se. nalaze na. resicama, .i koje uslijed trenja shraiiom" prcipadaju.
Ove. stanice zovemo nadomjesne, a na:ia.ze. se. na gornjem. dijelu: kripte. 2)
Meu cilindrinim . stanicama nalazi se 1 pokoja vraSta, 3) N:a dnt1 kripte
nalaze se Panethove stanice. Sadravaju u sebi zim.ogena granula, koja bacaju u lumen. Ba to to lue Pan.ethove ~ta:nke je selcr~t Liberkinoviih kripta To je ujedno d glavni sekret tankog crijeva; slice~ entericus, Pa:netihovi stanica ima pet do est na driu kripte. Granulacije -Irit :se bojadiu lciselim
bojama i stoga se lako prepoi:ilaju. U jta:vom .crijetiu, /Pqglavito
tankom
nalazimo bazalne zmane stanice; ija se ~:mea boje .k~oi:riovilli solima uto.
Ove ute stalllice i2lgleda da lue hom~9n-s$etfu.
.
. . . .
Liberkinove kripte imaju tri zadae:. l) (ja poveaju povr.inu tankog
crijeva, 2). da tegeneriraju ~pii:e!l na resicama (i:ak6, npr., propacfue li stanica na vrhu resice, one do nje se s'tisnu jedna uz drugu .j ispune prazninu;
no praznina nastane sa strane, a nj11:Jsp~e ."nadomjesne _staniCe, koje na taj
nain laga:no klize iZ kripte. prema" vrhu resiCe), -3) kri.pi:e lue speCifian
sekret tankog crijeva, succus enterlcus.
.
.
.

.
Lib~kinovili .kripta 'ima i .u debelom crjevu, no tamo se one dva puta
dublje i nemaju Panethovih stanica. .:

.:u :

..:.: .

. Debelo ~rijevo je onaj dio. prob:avne cijevi ~oji t'a~~inje slijepo ispod
mjesta gdje ileum. ~a:Zi u colon, a iayrava na anilnom otvoru. Dijelimo ga
na tri dijela': intesttiuim caecum~ ~ntestinum col9u Tiiltestltiun:ffe~t\lln.
.
Colon opet i:J.ijelimo u etiri pododje1a: co~on ascendens, cqlon tran{iversum,
eolon des~de~;J '%!lori sigmcindeuiri. : . :. ' _: .
.
"

. Intestinum'--aeeuiJt lei u d~noJ bonoj udubini .;:_ fo5Sa iliaca dextra.

To je oriaj'dio.debclogcrije\>a .koji se nalazi ispod ulaska ileirma ti'debelo
cr.ijevo. Caecum se nastavlja u ,a;>lon ascendens..
. . .
.

.
Colon asctindens-ia.poinje .:na nijestu.-gdje ilup1en ulazi. u :debe'lo crijevo, ide okomito prema gore :po desnoj .lateraliiojtrbunoj regiji, Lu'visini

ll74

donje iJ?Olovine desnog bu:"\i,r:ega'~relazi U zavoju - fzexura COlli deitra ...:....

u colml- trimsverstim.
Colon transversurri Ide poprijeko .sve do donjeg kraja slezene i tu u zavoju -'- flexura coli sinistrci - !Prelazi ti ~on descendeus.
'
.
Colon descerides"ide skoro okomito dolje po lijevoj lateralnoj trbunoj
regiji, nastavlja se u coton sigmoideum, koji se nalaZi u lijevoj bonoj udubini i maloj zdjellci, te u visini "treeg. sakralnog kralj!=!ka;prelazi u intesti'1Unt rectum.

.
.,

Duljina debelog cr.ijeva je oko 1,6 m. Ve makroskO!Pski opaamo velike razlike izmeu tankog (Mb"el6g crijeva.
1. Debelo crijevO .:je naizmjenCe jae fiksirano za stranji trbuni zid,
a uslijed toga mu je i pol~j stalan.

2. Promjer debelog d.ijeva je miloga vei od promjera tankog crijeva.

Debelo crijevo je .krae od tankog;
.

3. Uzduna muskulat~ra nije ko debelog crijeva rasporeena jednolino oko lu-mena, v'e 'Se ona nalazi smjetena u tri uzdune vrpce, koje
opaamo :na povrini crijeva, a nazivamo ih taeniae. Na caecumu, colon
a,scenciensu, .cQ.lon tnmsversumu i colon descendensu razlikujemo ove tenije:
taenja prrz~r:zta,lis, _tae'nia ._libera. i ia.eniL. -mesocolica. U gornjem dijelu rektuma imamo dvije taeiJ.iae, prednju_ stanju, dok je
donjem dijelu rektuma i na processus vermi.foririisu muskulatura jednoliko rasporeena.
4. Na debelom crijevu meu tariijama vidimo poprena izboenja. Nazivamo .ili (taustra (;6ti: u njim~ se nalazi cirkulama muskulatu_ra, a misli
se da nastiljt1 uslijed toga ~tci je samo crijevo dulje od taenia, !Pa se mora
skriti. Izmeu -ovih izbOina n:itlaze se brazde - sulci transversi. Sulci
trans~ersi proizvode
'.sltiznici debelog crij~va, prelaze nabore - plica.e
semiluniires coli. Pli~e semilunares coli nastaju uslijed kontrakcije muskulature -i "mijenjaj ti polOaj.

5;" Duiriom debelog .crljeva, na tenijall)J.a, nalazimo za.il]ene masne izdanke peritoneunia, smjetene jedne u:i: druge.' To su appendices epiploiae.
Nema ~h kod djeteta.

na

6. Debelo crljevo je kdd ivog ovjeka sivo, za raZliku od boje tankog

crijeva, koja je :riliaStorvC:ma.

Caeciim je p<>c;etni dio debelog crijeva i 1ei u desnoj bonoj udubini.

Prema colon ascenderi.s..:t'je zaVijen pOd kutom od 90 i u taj ugao se izlijeva
ileum. Karakt_eristi~n<;> je ~ se vie puta u utrobi ponavlja sluaj da se jedna cijev ne izlijeva direkti:J.o. u. drugti, nego prelazi u nju sa strane. Tako
usna UJPljina prelazi u pharynx, oesophagus u eludac i konano i,leum u
debelo. crijevo. Sa drj.a ceklim.a polazi P:lati izdanak u ob'liku crevuljka apf;ndi.x vermifonftis. Taj p:danak je :tiJpalj i otvara se u ,caecum sa os,tiurti.
aPJiew:Iicis . veTmlformis.. Vrlo rijet; o i.nlai:o.9: na tom mjes m polumjeseasti
nabor siuznice - va.lyula afpeiulfciS V~rrnifqrmis. Na mjestu gdje se, iletiin
izlijeva u debelo crijevo -:-:- Cistium il~ca.ecale -'- postoji vc;:ntil .koji spreava
sadrinu da se vrati u fleuin; '{o. je .yalvd ileoca.ecalis. Oineena je s dva
velika .nabora slUZnice - labiwn sup~riU.s . et in:ferius; Labium superius
275

. .:

-~

...

'. ,._

'!'.

-....

:.

~vojim gorn~im ~ijelo_m ptipaqa ~~on asce?.detJ.s~! svojim donjim dijelom

Ileumu. Labium mfenus, pak, SVOJim gornJll11 diJelom pripada ileumu a
donjim cekumu. Obje se ll:sne sprij~da ~ straga sastaju i .formiraju -jedan
nabor - frenulum valvae tleocaecalts. VJerovatno da i oni pomau pri zatvaranju valvae. Kad se caecum naa>uni d proiri, frenulum. se nategne, obje
se usne sklope i ventil je zatvoren. Sadrina ne moe natrag u ileum. Valva
;ileocaecalis .je nastala tako da se .donji kraj ilfo.~~a. ,~~~bio (invaginirao) u
debelo crijevo. Zato se l sastoji svaka usna o:jei:lri6[t dijela koji pripada
debelom .crijevu i drugog koji !Pripada ileumu. U izgraivanju usana (dakle
u udubljivan~u) sudjeluju samo s'luznica,}m!?.!DukOia -i Cirkularni sloj .mii
nib niti. Long!tudinalni sloj i seroza se ne"'fidiib~juju, nego direJctno prelaze
sa ileuma na debelo crijevo. Te cirkularne miine niti nazivamo m. sphincter valvae ileocaecalis. Villi intestinales se proteu tano do ruba .usne. Povrina okrenuta Heumu puna .i:h je, dok je powina okrenuta debelom crijevu posve glatka. Ako smo shvatili kako .su nastale valve i usne,. bit e nam
razumljivo i takvo prostiranje resica. Ako je caecum dosta pun, dolazi s
prednjim trbunim zidom, ako je przari, izmeu njega l prednjeg ti:'bunog
zida se umeu vijuge tankog crijeva. Stranja. povrina mu lei na peritoneum paeritale koji pokriva fossu iliacu. Lateralna plotina mu prilei uz
lateralni dio fossae iliacae, a medija:lna dolazi u odnoaj s m. psoaso.nl i s
art. et v. iliacom exteniom. Peritoneum ga posve ovija. Katkad ga nema
na stranjoj povrini. U tom sluaju je caecum srastao za zid fossae iliacae.
Katkada moe caecum imati i svoj mezenterij - mesocaecum, koji ga onda
vee straga na fossu iliacu.

APPENDIX VERMIFORMIS

Appendix vermiformis je tanka cilindrina cijev, koja zapoinje na medijalnom zidu cekuma 2-3 cm ispod valvae ileocaecalis i zavrava slobodillo u trbunoj uplj.iini. Osirrn opisanog,. postoji jo nekolilko naina kako
moe appendix vermiformis izlaziti iz cekuma. To su:
l. Embrionalna forma, vermiformis ima oblik lijekova, tj. izlazi sa dna
cekuma irokim otVorom. Sirina lumena appendix ver.miformisa, k;oja je u
poetku jednaka otvoru na dnu cekuma, ,poput lijevka se postepeno suuje.
2. Appendix vermiformis izlazi iz sredine donjeg pola cekuma. Desna i
lijeva strana cekwna su jednako dobro .razVijene.
3. Appengix vermifonnis izlazi straga. Desna strana cekuma je dobro
razvijena, lijeva slabije. Ovaj nain je najei. . .
_
4. Appendix vermiformis izlazi blizu ~~a ileuma: f obino. ~ciyija 'oko
ileuma. Desna strana cekuma je veoma jaka'; ;lijeva s1aba. .

.
5. tijeva strana cekuma je sasvim rudimentarml., ~ni9e drugo kao pod
4. Taj na~ je rijedak~;,: . . .
: .. i(;',~;'j.;>i.tiij[
. :
.
Peritoneu:m ga posve Ovija i zatim 'prelazi t?diiifililciHtirU koja se hvata
dijelom za caecum., dijelom za. ileum. To je m.~enieriJ prop. :vel1Illiforroisa
:- mesenteriol~trz" appendicis .vermiformis. .

.
App~ndix .. y~rmifon;nis je kod ~mbriona irok ka<;> i caecum i u njega
se direktno nastavlja... ,Tokom razvoja on ,zakrlja i poprimi . opisani .obli~
Duljina njegova je vrlQ varijabilna (2-20 cm); Kod svih org~a ~qji .slf:::l'U-

276
.. ;
...

f;
t
l

l
l

..

~:-

': .

;,

dimentarni o,paamo nftlonost k varijabilnosti. I poloaj. appei:Hlix vermiformisa je. varijabilan. Najprije njegov poloaj ovisi o poloaju cekuma.
Ako je caecum postavljen visoko, nisko ili na lijevoj strani, onda emo tamo nai i app. vermiformis. No varijabilnosti poloaja cekuma su dosta
rijetke. Caecum se redovito nal;wi u desnoj bonoj udubini. Meutim, poloaj moe biti silazni, uzlazni, med1jalni, lateralni, zavijen oko i'leuma i
zavijen oko cekua:O~,<'i
l. Silazni poloaj je taj kad a[Jp. vermiformis visi preko terminalne linije u $al<;>j zdjelici. Taj polo~},j'e najredovitiJi.
2. UZlazni pQloaj je .kid ~se appendix vermiformis penje uz stranju
plotinu cekuma. .
. 3. Ako se appendix vermiformis nalazi izmeu cekuma i spinae iliacae
anterior superior, zauzima lateralni poloaj. Ova dva posljednja poloaja
su povoljna kod u,pala, jer se gnoj nee razliti po trbunoj upljini.
4. Medijalni poloaj je omij kad je appendix vermiformis okrenut vijugama tankog crijeva. Taj poloaj je nepovoljan kod upale, jer se gnoj razlije meu creva, te nastane opi peritonitis.
5. Appendix vermiformis moe biti zavijen oko ileuma.
6. sesti poloaj bi bio onaJ"kad se appendix vermifomnis nalruzizavijen
oko cekuma.

Kod tzv. upale slijepog crijeva (pogrean naziv), radi se o upali appendix vermiformisa, a ne slipeog crijeva. Kod operacije treba to bre nai
a[Jpend.ix vermiformis. Kad se napravi rez .na trbuhu, izviri jedan dio bilo
kojeg crijeva. Obino to bude tanko crijevo. Njega se odmah vrati unutra
i eka se dok nova inspiracija izbaci napolje caecum, koji se odmah prepozna po njegovim tenijama. Slijedei bilo koju od triju taenia, doemo
odmah do ap;pe.ndix vermiformisa. Sve tri taeniae vode na appendix vermiforis, jer longitudinalna muskulat1,1ra koja je na debelom crijevu rasporee
na u taeniae, mora prei na appendix vermiformis, a tu je jednolino rasporeena. Ova muskulatura, dakle, izgleda kao trokraka zvijezda .kojoj. je
centar appendix vermiformis.
INTESTINUM COWN

Colon ascendens
P.rotee se od cekUillla do fiexurae coli dextrae. Ide gotovo vertilk:alno
od dolje sprijeda prema gore inatrag. Duina mu je varija-bilna (oko 45
cm). u poetku .je smj~t~ri u gornjem dijelu desne bone uduNne, prelazi
preko cristae iliac3.!<. )~ Jc;le.. po desnoj lateralnoj trbunoj regiji prema gore.
U tom posljednjei4'~~j~lu\;Jjtita najprije prilei na m. quadratus lumbol1.Llll,
a onda na donji
predi:J.je povrine bubrega.
Colon ascendens je sprijeda,.lateralno i medijalno ,pokriven peritoneumQ!Il: Straga nema peritonealne prevlake, ve je srastao za stranji trbuni
zid. Meutim, to sraenje nije svugde potpuno, te onda nastaju izmeu crijeva i trbunog zida udubine - recessus paracolici - koje se otvaraju na
lateralnoj strani crijeva.

dio

277
~

'

r:

..., .,.,.

Flexura coli dextra je !Pregiib u o~liku o_t.rog Hi pravog .kuta u kome

colon' ascendeils prelazi u .colon transv'ers~:' Sn;ijetena je u desnom hipohondriju. Sprijeda je u odnosu s. donjom PO.vrinom ~esno g renja jetre.
Tu proizvodi uduhljenje - mp,res~io _oolica. Straga pr,ilei -na dqnji dio
prednje po~ine bubrega.
Colon :transversum

. Protee se od flexur?e coli d~xtrae do fle~urae coli sinistrae. Te~ pozdesna nalijevo i odozdo p;rema gore, tak9 da mu se lijevi kraj nalazi na vioj ravnini nego desni' kraj, Poetni dio mu. se na1~i u desnom hipohondriju, sredina u gornjem dijelu reg;io um:'l;>ilicalis; a: urvr~tak. u lij~ vom
hi:e9h9ndriju. Po~ven, je sav peritone~:giOD11; k;oJ~ ,P:r:e~azi ~ duplikaturu i
vee colon transversum za stranji trbuni ~1d, T~j mezenterij poprecnog
debelog crijeva - mesocolon transverswn - . omogu~uje crijevu yeliku gibljivost. Hvatina linija mesocolon t~sversuma ie od pars descendens
duodeni uz donji rub pankreasa i pre~i u_ ratuitoj Visini na lijev! bubreg.
Mesocolon fonnira pregradu, -koja odjeljuje ~eludaC_ i slezenu Od viJuga tanprerto

~~~

.'

. __ F.Zext!:m ~:;qti ..$.i114(ra. je. .otri. kut .u

kome .prelazi .colon ...transversum u

colon descendens. Nalazi se vie od flexure coli dextrac. Sttaga priiei na
gornji dio bwbrega, a lateralno i straga dodiJ;uje pol slazene. Lig. phrenicolienale je vee za dijafragmu.

, ..
Colon descendens

Protee se od flexure coli sinistrae.:do visjne cdstae iliaeae gd_jc prelazi

u colon- sigmoideum. Tee gotovo vertik~no _kroz_ lateralnu lijevu trl:>unu

regiju. Dui je od colon ascendens. Perltoneum se isto ponaa kod njega

kao i kod colon ascendens. I ovdje- se _mogu fonnirati recessus paracolici.
Straga pri1ei na m. qtiadratus luml;>orum. S prednjim trbunim zidom. dolazi u odnos je9ino ako je jako pun.
Colon. slgmoideum

'\-

Colon slgmuideum je dio debei~g crijeva .)wjije snij~tert izmeu colon

descendensa i rektuma. Protee ~e 9d cpstae ~iaeae 40 visine. treeg sakralnog kraljeka. Smjeten je na lijevoj b6noj _udubi11i i u i+:lalo_j zdjelici. U
svom _poetku nastavlja smjer coiqn descandensa :i.i.:~i!ici:ii,ll,iz lat.- rub m.
psoasa. Nakon nekog vremena kria se- s3: m. -pso~siri;-'aolazi na njegov
medijalni -rub i silazi u zdjelicu ki-00: koju ic(e od .lijeva nadenso. P<>avi
na desnu stranu male. zdjeLice, qpet zavija _te ide_ koso prema <;lolje,mec!ijalno i natrag, a_ zatim u visini treeg sakralnqg ~aljeka prelaz_i u rectum.
Colon sigmoideum je sav ovijen peritoneum.om koji na rubu- prelazi u mc
zenterij. ....- mesocolon ~igriioideum i orii,oguuje.mu veliku gj.b1jivost,_ Tnserciona linija mesocolon sigmoideuma :je ~vinuta u ..cibliku slova S, Zapoinje
na lat. rubu m. psoasa, kria njegci'Yu predn]u plotinu, zatim .ide uz 11jegov
medijalni rub koso odozdo prenia gore, te_- izvana premaunutra, _i dol~ do
visine petog ili etvrtog Iumbalnog: kraljeka._ ZaVija prema dolje i unutra,
278

kria art; i v. ~liacii colninuliis (llje\IU; strari.u petog lumbalnog kraljeka,

te tako dolazi u. medij alnu' Iiiliju .po .k;ojoj silazi do treeg sakralnog kraljeka..
Ispod mesocolon sigmoideuri:J.a riiUa:ii. se udubina - recessus inter!sigmoideus. Prikaimo ga tako da. tanko crijevo bacimo na desnu stranu,
uzmemo u ruke colon sigm6ideuni.. ~e. ga. tako nategnemo da skupa s' mesoc'olon sigmciideu.rnom inia oblik kiobrana . Tada se u dubini (vrhu) tog
kiobrana pOjavi recessus :inte~sigmoidetis.

Dio colon sigmoideuma koji_ se nalazi u lijevoj bono j udubini okruen je vijugama tankog crijeva: Straga pri1ei na m. Hiopsoas. Dio, pak, koji
Se nalazi U maloj zqj(!~ip. ima sllje"(?ee odnose: sprijeda mu Se nalazi kod
mukarca vesica urlfi?.tifj.;a kod e~e uterus i lig. latum uteri. Straga os sa'
crum i rectum. Prema dOlje $e .gpq~ta do razliite visine u excavatio recto
vesicalis. kod
mukarca, a u eicav~tiQ
.
. ..
- r.ectouterina kod ene.
'

.;

Zid. debelog crijeva, ~aofoiiaJ t3nkog 9rijeva, izgraen je iz slijedeih

slojeva: 1) seroza, 2) subsertiza; 3f mU.scularis, 4) submuskoza i 5) mukoza.
J; Sefozi!.je zapriwo .p~dtoneuinjwji.:oba,vija crijeva.- .. .. J ..... -
2. SubseroZa. se saitoj.i,j.z; neto' malo veziva kao i kod-tankog crijeva.
3. M(..lscularis je iste gra<)'e kao' f kod tankog crijeva, jedino .longitudinaJmi slo j nije raS:poi:'~en, je$oli:k!O oko 'lumena, ve u trJ uzduna snopa taeniae, .k;oje smo ve,. ti:;i:>b<;~tku opisali.
. .
4. Submukoza iiti<i .Istu' grau.<kao.: i kod tankog crijeva.
__5. Mukpza. slu~ic;.i. q~'i:Jeipg crijeva.je . ri~to drugaije graena od s.Juz.
nice tankog crijeva. Ne . pbsjequje rii plicae circulares (Kerkringi), ni villi
intest:inales; .nfti foli. ly!i:i.ph,atici aggregati (Peyeri). Postoje jedino folliculi
lymphatici soH:ta.rii.. Irila ih mnogo L dopi:ri.t i u submukozil.. Od liljezda
illlla:mo gl~nduiae .iiiltesti,nales .lebeUkiihn.i (Liberkinove kripte). Dublje su
nego u tankom crijevi.l,; ri.ema})i Panethovih stanica, a imaju vie vrastih
stanica. Uope, u epitelu d~be~og crijeva _ima mnogo vie vrtastih stanica
koje produdraju zat-itnu..siut negoll u epHf!lu tankog crijeva. Villi intestinaies postoje u debelom crijevu jedino' kod embriona. Kasnije razvoj ide
tako da sve ono to se nalazi l.zmeu resica doe u sastav Uberkinovih kr.ipta. Zato su one tako duboke;:..
.

Gr~daapej,lttix verniiformisa
Graa appendix- ;ve~ifoimisa je slina onoj debelog crij~va. Posebno
treba jo ovo istakiuiti: sera~ ga posve ovija. Musculatis se sastoji kao i
obino od ci:r.kularnog i. uzd~no.g sloj it.. ~Oba sloja .su jedn9lik9 rasporeena,
zato . appendix ve=ifonnis .i nen:ia: taenia~ Submukoza je gusta. U ajppedix
vermif.oi"lliisu nailaihno na velik br.oj J..i:in:f.ttinih nadula - fo'lliculi lympha,
tici a.ggregati apendiQis vermif6nriis,.. tak.o d~ je on poput tonsillae limfatiki
organ (crijevna torisilla). 'Linifociti.'probijajti ~pifel i ulaze u lumen; Nastaju
oteenja na epitelu, te se misli cia .kroz ta. oteenja mogu lako ui bakterije u zid. appendi~ vemiifom.tisa/To. bi bio_,razlog i:ato 'je on tako esto
izloen upali. No moglo bi,biti'i 1;il.ko,daxiajjprije uu bakterije, a onda tek
probiju limfooiti da bi se bonli sb~teiijama. To jo nije sigurno utvreno.

279

~,

'i

-.;

-:

-~

:.:

. ~: :'

..:.,''

..

/
INTESTINUM .RECTUM

Rectum. je dio debelog ~iijeva koji se naiazi .izmeu colon sigmoideuma

i anusa: Zap<)inje ~a pr~dnjoj. plosi .tr~eg sakra~og k~j~ka i silazi prema dolje po stranjem Zidu. male zdjebce, Budui da sb jedi zavoj ossis saeri, to je on zavijen s konkavitetom :prema naprijed i gore. Taj Zf.lVOj nazivamo flexura sacr.alis. Do.avi do 'vrha pro,~tate .ko~. mukara, a kod
ene do donje treine stranjeg zida vag.ine zayij~. pt~!i dolje i natrag, te
ini drugi zavoj iji konkavitet gleda natrag ~ fl~'fa perinealis ....:.. i zavrava na anusu. Prema opisanom toku 'clijd.imo ree~ na pars pelvina. i
pars (canalis) analis. Granica izmeu je!Wqg i drugog dijela je. m. levator
ani, kroz koji rectum prolazi. Oko 6 cm::1z:ii.ad ~nalogiiog otvora nalazimo
na desnoj strani rektuma brazdu koja obino obuhvata polovinu O<psega rektuma. Ta brazda u nutrini izbouje sluzniCu u nabor. To je plica transversalis recti - Kohlrauschi. Na lijevoj st<rani re!ktuma nalazimo dvije analogne brazde koje takoer proizvode nabore sluznice. Jedna se nalazi oko 2
cm pov.ie plicae Kohlrauschi, druga 2 cm ispod nje. Ove dvije na lijevoj
strani nisu tako konstantne i tako dobro izraene kao ona na desnoj strani
U izgraivanju ovih nabora sudjeluju sluznica, submJ,Ikoza i cirkularni sloj
muskulature. Neto povie analnog otvora nictum je proiren. To proirenje
:nazivamo ampulla reclli. Inae, na vanjskoj povrini rekfuriia ne n8.:IaZimo ni
taeniae, ni haustra, niti brazde, osim one opisane. Duina rectuma je oko
14 cm.
Rektum .ima vane odnose sa susjednim organima. NajJPrije
sati za pars pelvina, a onda za pa~s (canalis) analis.

emo

O{pi-

Pars pelvina recti ima sprijeda razliite odnose kod mukaraca i kod
ene. Kod mukaraca je pars pelvina u gornjim dvjema treinama pokrivena
peritoneuinom, koji onda zavija oc;i natrag prema naprijed i odozdo prema
gore, te prelazi na veziku. Na taj nain se formira excavatio rectovesicalis
u kojoj nalazimo vijuge tankog crijeva i colon sigmoideum. U donjoj treini
je pars pelv.ina u medijalnoj linij-i u odnosu sa fundusom vesicae, a sa svake
strane ove linije sa ductus deferentis i vesiculae seminales. Ispod vesicae
ona prilei na stranju plotinu prostate. Izmeu rektuma i SJPomenutih
organa nalazi se neto veziva i gla1lkih. miinih niti - seu>tul!n rectovesicale.
Kodn ene se peritoneum jednako ponaa, jedino prelazi na stranju plohu
vagine i uterusa. Tako se formira excavatio. recto - uterin.a, koja ima isti
sadraj kao i o.dgovarajua udubina kod mukaraca. U donjoj treini prilei uz pars pelvina recti stranj.i zid vaginae, a izmeu njega i rektuma nalazi se neto veziva - septum rectov'aginale. Straga pars pelvina uope nije
pokrivenaperitoneumom. Prilei uz os sacruDJ, .j os c:ocCygis. Lat!,!r.~lne strane su pokrivene peritoneumom samo u gornjoj treial.i .Oonje dvije treine
odgovaraju m. 1evatoru ?Pi- Izmeu miia i .rektuma n~~~ se vezivo u ko.:
me teku art. inaca .inte~. i plexus hyJPogastricus. :./~-:.;;:. . .
.
.

: .. ..

. ~.i

~:.~. :~.{i~S::~.

_ ...

..

- ..

Pars (canalis) analis t:ecti iJ.il,a takoer.;'spnjecia, razliite odnose kod

mukaraca i kod ena~. K<!d mUkaraca je ,u odal.osu s vrhom prostate, dc:>lje
prema dolje sa pars membranacea urethrae .i s bulbusom penisa. Kod ena.
sa stranjim zidom vagine. Kod mukaraCa. se fofm.ira izmeu paq;. membranacea i pars spongiosa urethrae, koj~ it;le prema na(prijed. i rekt001a koji
280

.. "'

- ...
.,:::..:.

;.:'_.

~:

/ .:.

ide prema natrag, jedan pr.ostornazwii.' . trigonuni rectourethrale u kome se

nalarz;e .vezivo, glandulae bulbourethrales' i dijelom m. 'levators ani, m. sphisphincter ani externi, m. transversi perinei i m. btrlbocavernosi .. Kod :ene
su ipak rectum i vagina prema dolje odijeljeni jednim prostorom - trigonum rectovaginale - u kome se nalaze vezivo, m. sphincter ani axt., m.
transversris,perinei superficialis i m. constrictor .vagiMe. Straga i lateralno
pars (canalis) anal}~ !l:ecti;.je u odnosu s in. levatorom ani i s m. sphincter
ex.ternusom.

. . \: .

I~~1~ unutra~je p~ine rektuma

Zia::'rektuma je izg:r~ed;'ltlhi izvana pr~ma unutra od slijedeih slojeva: l) seroze, 2) m'uscularis, 3) subm:ukoze i 4) mukoze.
l. Tunica seroza pPi,pada peritoneumu, a mi ve znamo da on pokriva
Sa.IIJ.O mali dio rektuma. Gdje nema seroze -rektum je pokriven vezivom ~
adventitiom - koja ga vee uz okolne organe.
2. Tunica muscularis. Sastoji se o"ct .izvanjeg uzdunog i unutranjeg
cirkularnog sloja. Uzduni sloj nije rasporeen u tenijama, ve jednoliko
oko lumena. Na prednjoj i stranjo strani je ipak uzduni sloj neto malo
bolje razvijen, osobito u gornjem dijelu rektuma. U srednjem dijelu rektuma. neke od uzdunih .niti prelaze .u. cirkularne. Uzdune nit-i. u donjem dije.
lu rektuma. zavravaju na razne naine vanjske se hvataju za fibroznu plou koja Sy nalazi na medijalnom rubu m. levator.is anj; unutranje silaz
naslonjenje na m. sphincter ani internus, pa jedne idu 'iinieu oba sphinctera, druge probijaju jedan ili drugi _sphincter. Konano, sve se veu za kou oko anusa. Cirkularni sloj je jednolino rasporeen. Na zavrnom dijelu
rektuina odeblja m. sphincter ani internu$. ()n je dakle graen iz glatke
niuskulature. Dosta je vi.sok (_3...-.:..4 cm). Oko sphincter- internusa nalazi se
oko 2 cm visok m. sphincter ani externus. _'Graen je od poprenoprugastih
mianih niti koje stoje u vezi s m. !evatorom ani.
3. Tela submucosa je, ug~avnom, iste grae kao i kod tankog .j debelog
crijeva.
.
4. Tunica mucosa. Kad de rectum prazan sluznica se nabire u longitudina:lne :11abore, koji nestaju im se .-rectum napuni. Plicae transversales i
njihovu grau smo ve opisali. Na unutranjoj povrini rektuma, oko lS cm
_povie anusa, nalazimo 5-8 uzdum'h nabota sluznice -'- columnae aruzles
(Morgagni); visoki su oiko l cm. Proizvode ih lo:ngitudnalne miine niti
njih neke slijepe vreice- sinus aruzles, a ispod njih se nalazi zona naz:-lqd
njih neke slijepe vreice - sinus anales,. a ispod ,nj:ih se na,lazi :rona 111az
vana zona haemorrhoidalis - k-oja je nabrana, ako tectu01. ni]e !proiren.
Sluznica rectuma je graena gotovo posve jednako kao i ona debelog crijeva. Epitel je jednoslojni ~iliridrini. Glandulae intestinales su jo due, te
imaju vie vrastih,. stanii::a. Limfatini folikuli su jo brojnijj, Columnae
anales i zona. ha~qrrho~d;'!]is iinaju ve mnogoslojni ploasti epitel koji

prelazi u mnogoslQ,jMJiJ~ip. epitel koe.

,,:;;:;. ---..:;:-!''!"

HEPAR -

JETRA
...

Jetra je najvo1Ul1linoznija lijezda trbune Uipljine, ~oja i po svom

razvitku i po mjestu gdje se izljeva njen izvodi:J.i kanal pripada duodenumu.
28.1
-;.

.,. ,

Srnjetenajenajveim dijel~m.u desn~m ~.ohondriju. Boj'a.ojoj je crvenkas-

tosiva; tei 1-1;5 kg;' nema vlastit~ obli:lca!' :te pop:rJma ohllk kojd je uvjetovan ako:lnim organima.
. ..
. . .... .
.". .
: ::.-~- ..
Na jetri raz~ikujemo slijedee povrine: faCies diaphragnuitica; koja s~
dijeli na pars libera i pars aftixa, .il~ie~ viscetalis. Osi!n tpga,,Jnia jo
jedna povrina jetre, koja u novoj nomenklaturi :nije spomenuta a -pr'aktikl
je vana, jer je ona- jedina pristupana pa:lpiranju. To .je filcies libera interchotidralis. koja ne: dodiruje d.ijafraginu nego prednji trbuni zid..i2meu.
rebranih lukova.
.

Na njenu gornju povrinu v!!e se .jedan sagitalni nabor peritoneumalig. filciforme hepatis- kojd dijeli jetru ti. dva jed.rtakar~ja: lobus-tiexter
i lob us sinister .De5ni reanj je mnogo vej.,
~ : . .

.: .
.
Pars. libera faciei diaphragmaticae Je _okrenuta: prema naprlJhi, .konvclksna je i glat.Jca, N\ien :konveksitet 9dgovara tano za:vojti.:dijafrag.ine. Kao.
dokaz da forma dijafragme nije. uvjetovan~' jetrom, ve obratilo, slui <nam
to to je dija.fragma-lsto zav.ijena) na lijevoj strani=gdje_ *ma jetre; .
Pars aftixa faCiei diaphragmaticae lei prirasla- na krakovima dijafragme, Konveksna je; na desnom Iobusu je :dosta visoka, a stanjuje se idui
nalijevo. Na nju se'.nastavl-jaju s donje- povrine dorzabih:Hjelov-i sulcusa
venae cavae,.. fissurae'Iig;venos.ih~atis-i . Iopuscaudatu5.----:.:-:--'--- -~ =:....- ... - .....
Facies visceralis je lagano conikavna i puna ri.ajrazliitij.irh detalja. Najprije nam padaju u oi tn brazde koje su ta:ko. ineusobno rasporeene da
daju izgled slova H. To su: porta hepa!is, fo~sa $agittrj.lis J fissura sinistra.
Porta hepatis je smjetena .izm~u sagitalnih ''brazda i nalazi -se 'blie
stranjoj povrini jetre' negoli prednjem rt,Lbu. 'l(roz ~ju -prolaze il'e; riervi .
i izvodni kanali jetre. Idui od sprije~ prema natrag,. najprije emo nai
ductus hepaticus communi'S. i njegove korijene, 'iathrf
'hepaticu proprl:U
i njene. dvije. grane i fOnano V. _J)prtae i' njene :dvije gnme..
. Fossa s_a,gittal~)iextra zapo~inje na prednJem rubu~ a Za,i(rava
stranjoj povrini jetre:-'Prekinuta: j~ jednim nastavkom ko.ga 1obus caudatus
alje nalobus dexter i na taj nain podijeljena 'je: u dva :dijela. U prednjem
se nalazi. smjetena vesica .fellea - fossa vesicaefeileae, 'u stranjem v. cava
inferior -: sulcus venae cavae.. SU.lcus venae cavae dojlir(:: i na str.inju povrinu jetre .i !:!sto je presvoen Jedri.im mostom gustog vezzi.og tkiva:: ..
F_is~ura sagittalis sinlstr:a Ide ~d prednj6g t1iba ..
~tranje .plotine
jetre i gotovo je paralelna s onom. desnoni,. Lijeyi kraj pC)rta:e hqpatis dijeli
je u dva diiela. Prednji_nazivamo fissura lig. t~r~~is. ~~t.z:~!i}l fis sura lig. venosi. Kod fetusa nalazi se ..u prednjelll dijelu vena' ti.il'il:1.ilia:I.is, kasnije vena .
obli ter-ira i QstaJ;le lig. teres hqpat-is. Fissura-lig. teretis j~ ~esto je.nim dijelom pretvorena ~ ~analod lamele iZgraene od parenbiJ:ila jetre ili Jz gustog vezivnog .tkiva koji, ide od-.lijevog renja na)obus quadratus. U fissuri
lig. venosi nalazi. se ko~ fetusa ductu~_=yenosus koji ~snije~ obliterlra.i postane lig. venosUirn. Fis sura saghtalis, sinisti-a ini s ;.donje strane granicu3izmcu lijevog i desriog renja. Ispred portae .h.epatis, a wneu fo~se vesicae
felleae i fissurae Iig. teretis nalazi se jediio. izb()enje u. obliku etvoro}ruta
koje nazivamo Iobus. quadratus. Iza: porta:e hepatis, a izmeu sulc).isa,_venae
cavae i fissure .l:ig. veD.osi nalazi se diilgo izboenje u fon:iii etvorokti.ta ~
lob us. cauda~us: .(Spigeli). Njegov stramji kraj dopire na stranju povrinu
jetre, a prednjli alje dva nastavJ!a. ~Jjevi koji'ide riilijevo u porta bepatis,

art.

na

4o

282

.... ...-.. .

--------'-------------~--------------.a ~ ~----~-~A;::7;

naZivamo pro<re,~s~_ ..pa.pillqris; d~D,i, :~<;ie.,~~pi.j.j~d,. i :.J?..~d~n~, ,P:ijeH...f~su sa-.

git"ali-s, ,dexti1J., n.::t.:.dva. dijela,:~:.ZJl.vrava- ~a .~esnom.,,re.nju .. ::fo je: procesus
caudatuS.... ....~:- ~- _,,,::'
:,_:.'.:: .....- ~- :.. ,,_,:_.\~:. .. _.-:_,, --- . ,,-.,. . .... :. ,., ... _ .
. . . ~a _margo: Anf~Ili.or. jeti-~ nal~ziJ;DO dv:a ,u~." ..fydan ~.in.i uni mjehur
- incis_ura vajicae fell~e, qntgi p~ v~na.. ).unbilicalis.-:-. incisura}ig. teretis,:
Incisura lig. teretis .11am pokazuje na prednjem rubu gra.l'licu .izmeu. de~nog_
i lijevog renj~.<04 toga IJ:lje~ta .!!~ prote~ prema g9re lig. falc,i.forme l;lep_a~
tis, koj-i na donj~in rubu zay:r:-ava .saUg. tere~ hepatis. Lig teres.__hepatis_ je
kako znamo Obliterirana vena umbilicaiis. Kad otvaranio trbuh .. ne smijemo
ozlijediti Jjg. falcifoi:me '!tepatis. Qn_mo):'a, os~ti ~u go11;1jem :d!!snom kvadratu; zato uzduni rez ide n~to iijevo Od a;iuplqi, a popteJ?iispqd pupka. ~ijevi
reanj zavrava straga s jOOJ,lOID lanidom gustog ve:liynog tkiva - appendix
fibrosa hepaiis,.u
kojem nema.
)etrenih'
stanica.
.ye samo :aberantni uii.i
.
.
....
.
.

w~

_. Odnosi jetre

Pars li~ra tat;iei diaphr~gmaticae je \Joroa :~ k~nkavitet dijafr~me.

Dijafra~a odjeljuje gornju plottnu jetre od origana ko jj se nalaze u grudnoj .

upljilli., . Sr.~t Yt'll, Jei. na_Jij~vom ..lob.u.su__ i_ ostav.lja vidljiv. . .trag _imperessia_ ._
cardi.aca. Baza de,s'nog plu.ii. _obuhvaa_ konveksitet desnog lobusa jetre. Is~.
pod plune baze gornja pl6tina jetre ?dgo~ata r~cessilsu costodiapl).ragmadcusu. Is:pod tecessus. costodiaphragmatictisa gornja plotina jetre dolazi
u dOdir s prednjim :cidoi:n toraksa. Taj Odnos nije direktan, jer se -izmeu jetre i prednjeg zida: _toraksa nalaz! dijatragma:; tj. :iljena polazita sa rebara.
Jo vie Prema dolje, jetra izvinije ispod rebrailog luka i dolazi u odnos s 1.
prednj.im i:vbunim zidom. Izmeu pars libera fuciei diaphragmaticae i dijafragme moemo ti~ci ruku. To je subfrenini. prostor. Dva su: desni i lijevi.
Odjeljuje ih Iigamentum faldforme hepatis. tJ desno,_t_:Yl se nalaz-i jetra, u

lijev~JrJ~is~!~!i;)J!:.f~a.kon,takt

~rgana, ~i

~tvaraju

s vie
onda
-impresije i rii.odelirajti na svo] nain tujetrenu povrinu. Na donjoj plo1Jirii
lijevog lobus~ nalazimo najpt;ije impre$sio 'gastrica. Prostrana je i odgovara
prednjein zidu. eluca:.i lkurvati.iri mi~r. -Uz nju se nalazi impressio oesophagea.
Ima abU:k brazde i it njoj se nalazi pars abdominalis ezOfagusa. Nalazi se bli-
zu stranjeg dijela _fissurae ligamenti venosi, a zapoinje ila stranjoj plotini jetre. Ipylorus ostavlja svoj otisak, tako da: se impressio gas trica nastavlja u impressio py~9ri.JJa na lobus_ quadratusu. Izmeu impressio gastric,ae i
p"rednjoj plotini lijevog .lobusa
lijevog kraja portae hepatis nalazi se.
malo -izboenje - tuber onientale _;_ kdje prilee uz cnientum minus. Donja
plotina <;lesnog, renja dolazi u do<;lir. s.vi~ prgana. 1'ako njen prednji dio
prile:bi nf! flexuril coli lextru; .te se stvara irn.pre~>sw colica. U .tpm predjelu
i urii mjehUr dXXllrulje debelo crl}evo.K<id OboJ.jenja ~nog mjehu,x:a, npr.
kod !k:am'enca,. ovo mjesto .je od osobite:.yanosti .. ~~ii:aSt~. u, n,ai!D.e;: .u-D(
mjehur uz 4el;!elp crijey!J, ni~e ia UZ)ldr~ii i"~luiti k~~nce _c;li~ek;tno ti'.
nje~. Time 'je bolest potpuno izlije~riil,~ ~a_impr~ij~ f:iQb~~og,l:~ij~~{~g~azi ciesni bu~reg .U ]!:onta'kt s je_trom:. T.o je impr~ssic):f~it4~~~-~~ ~voin)rijest~ .
ima jetra slobodnu glatku poVrinu, a bubreg' k na tori:i. mjestu -takoer
gladak i pokriven primarnim peritoneuin6ro. Izmeu-. bubrega i jetre moe:-.
mo; "dakle, na tom mjestu uvui a,Iru~ To je ti;v. subhepatiki.prostor. Na

na

~--------------

--~-

-----

\.

..

:":::.:

o~o~~semjes'tu je~~,;~#~;: i~sp:rf~dj~--~~: ~(>_ljt?: ~11edijai~?;o~ifujpre~ije. des. nog' bubrega nalazi.ls~,.t~pres~o duodeiiQltS.' N;a tom: mJestu' dolazi :jetra',:u.
-.dodir s ciuodenumom;::.:[;~ll~t:mjehtir tu:dolazi u odnos s duodenuri1Cim
zato sVe o;q:o to'_'sinolekli zi Une kamence kod'.impresio eo.Qca 'vai i ovdje'
I :duodenum J del.?elo crijevo 'su na ilijesti.t gdje dolaze u_:dodir sa'uili.ni
mjehurom. zeleno obojeni,' Medijalne od impressio' I'enidis;' a. iza: impressio
dtioelenalis; nalazi se malo.polje gdje gl. s'i.Ja>rarerialis 'dodiruje 'jetni -.:.....im-:
pressi.O suprarenalis. Ovdje jetra nije P()~_riven~,P~r.i.!o.neumom, pa su gl.
suptarenalis i jetra sra'sli .
:-<;,;;,:\V's:~''"'
. Pars dftixa faciei dlaphragmaticae lei,_I.I s~e~1ri_(h1~:ktakiwima dijafragme u visini trupa desetoga. i jedanaestoga' torakalliog kraljeka .. Lateralno
od toga ona prilee uz pars lumbalis didiPfiragn'iatis. 1etra na pars affixa
{stranjoj plotini) nema peritonealne preVlak~; ve"'je'sp'ojena rijetkum veznim tkivom za dijafra-gmu. Kako smo ve rekli, sukus venae cavae se -nastavlja na stranju povrinu jetre. Lijevo od .. nje je. dio labus caudatusa koji
pripada stranjoj povrini, a jo'Vici nalijevo nalazimo impressio oesophagea,
za koju smo takoer rekli da dopire na stranju plotinu. Na ovom mjestu
da-kle, samo lobus caudatus dijeli venu ca'Vu inferlor od ezofagusa.
Kad bismo projicirali jetru na prednji zid torak~a i trbuha dobili bismo
jedno polje koje imaslijedeeg:ra:nice: .. -

Gornja granica je .oZnaen~. Hnijam koja zapoinje u taki gdje desno

peto rebro sijee medioklav:ikularnu (m~ilarnu) lin.iju (najvie dotle see
jetra prema gore). Odatle ta linija, idui nadesno, naglo zavija pr:ema dolje,
dok nalijevo (tj. medi_ialno) Sjpaja ve spomenutu taku s mjestom gdje corpus sterni prelazi u prpc. xiphoideus .. Tako j~ dola 1,.1 medija-Inu liniju. Oda.tle ide nalijevo i penje se do ik~usa_sl'!mog '\Tl'ha (p~ti interkostalni prostor,
jeda,n, prst unutar medioklavikularne linije).
.
Donja granica zapoinje kod iktusa sr~mog vrha; ide -d~ sredine hrskavice sedmog lijevog rebra. U medijalnoj liniji se nalazi dva i pol centimetra
povie sredine izmeu pupka i prelaza corpusa sterni u proe. xiphoideus.
Odatle ide nadesno, sijee osmo rebro na mjestu gdje ga kria .m. rectus
abdommis svojim latera1nim I'Ubom, te ide dalje uz .rebrani luk dolk se ne
s~stane s onom linijom koja je -odozgo naglo. bila zaokrenuta nadesno i dolje.
Pristup jetri kroz torakahii2id
Jetri moemo pristupiti kroz tri zone:
.

. '

. :;.. ... !::. ..

. l. Zona dwphragmai.ica: reemo hrskiiy:ice rebara t3h) da n~:Q;lijeciinlo ..

:Pleilru, tj. re.emo ispod dcmje 'gi-~ce ., pl~l;ire. D<?nja :gr:iliica': J?~~j;il)i nalaii
se u medioklavikularnoj (maniilarnoj) linij-i na qon:jent_fl.i.bu 'sedmog rebra,
a u aksijalnoj linijina;g~p.jem rubu devetog reb#..;.:::~ ;

. .i. Zona pte~ra{~}'i:Ciuo. ki-oz '.Pi~tu-J!.~ tj .. :~.~~dt~i::pf9st~~ k~ ji

ogz:anien aolje :donj(m1 granic9rii:.pleii.re, a;,gor~ 'dohjifu):1lb6m plua. Donji
~b plua se :nalai~ ~-- .~ks'ilainoJ 1inijfna. gopijeni fii'l?!-f ~g;~ r.ebra~
: _ 3. Zena pulmonai;;;; iznad donje~ ~ba plua; Oclij~da j~tr~ .kroz ovu
zonu povrijediti ei.plua.
.'_.-_, . ".

Je

..........'!

, . -~

. , Jetra. i perltoneum
t d"."

}>erltoneum pokriva gqtovo it~Wu jetru osim pars affixa faciei diaphragi:naticae (stranja plotina), a ujedno ;prav:i niz nabora koji povezuju jetru s
okolnim organima; Dva Jista peritorieuma koja pokrivaju gorn.ju i donju povrinu jetre, prelaze jedan u drugoga na prednjem rubu jetre, dok se na stranjoj plothi.i razilaze. Gornji zavija prema gore i pokriva donju povrinu dijafragme. Donj-i zayij~ p~~ma lfolje i pokriva prednju plotinu desnog oubrega. Tako, dakle, ~Ji~t$j~J~i:Jna duplikatura peritoneuma, iJi su listovi udaljeni jedan od drugogiia:4Ls cm, a ba na tom mjestu, gdje su oni udaljeni
jedan od drugoga; stiarija povrina jetre ostaje bez peritoneuma, prilei uz
dijafragffii,i.) srast~ S njoD,le.,;'f:tL duplikllturu peritoneuma nazivamo lig. coronariuht' hepatis;J~o )is tov-i tii-' duplikature se na desnom i lijevom kraju
ipak sastaju i prelaze na. dijafragmu. Te. dijelove nazivamo lig. triangulare
dextrum i lig. triangulare sinist~. Lijevi je obino razvijeniji. Peritoneum
.lroji pokriv.a donju plotinu jetre kod njenog hilusa q:>relazi u Tig. hepatogastricum, koji ide na malu krivinu eluca i u lig. hepatoduodenale, koji prelazi
na pars superior duodeni. U lig. hepatoduodenale nalazd se desno ductus choIedochus, u sredini i straga v. portae, a lijevo art. he;patica propria. Peritoneum koji .pokriva .gornju. povrinu.-desnog !<)busa; kad doe do medijalne linije, naglo ostavi jetru i zavije prema gore da pokrije desnu donju povrinu
dijafragme i prednji trbuni zid na desnoj strani. Isto tako i peritonell!Il1 koji
pokriva .gornju plotnnu lijevog labusa, kad doe do medijalne linije, naglo
zavije prema gore i ostavi jetru te pokrije lijevu donju povrinu dijafragme
i prednji trbuni zid na lijevoj strani. Oba Hsta peritoneuma na putu od jetre do dijafragme i prednjeg ~bunog zida priljubljema su jedan uz drugi
te formiraju duplikaturu peritoneuma koju namvamo lig. falciforme hepatis.
Kasnije se. raziui.svaki poe na drugu stranu. Lig. falciforme hepatis je dakle sagitalna duplikatura peritoneurna, koja vee gornju konveksnu povrinu
jetre s donjom powmom dijafragme i s q:>rednjim trbun-im zidom sve do
pupka. Sprijeda zavrava slobodlninn rubom koji se protee od prednjeg rulba
jetre do pupka, a u njemu se na:lazi lig. teres hepatis.
Graa

jetre

Jetra je po grai tubulozna lijezda s vanjskom i rinutranjorn sekreci.jom. Najpre emo opisati njene ovojnice, a zatit;n parenhim. Jetra irna dviife
ovojnice._: .
.
. . . . 1.:1~imikz serosa je zapravo peritoneum koji, kako~ srno ve o,Pisali,
pokriva gotovo. itavU. povr-i.!;(u jetre. Cini je .sjajnom i glatkom:
.
.
2. Turz.ica fibrosa iH capsulq hepatis (Glisonova !capsula}n8lazJ. se i;spod
sei-ozne ovojnice, t<.iP~a k i
itav orgin. Salj e nastavke u pareiiliirn.
Caq:>s~ hepatis se ~@MU:k:U por~a hepatis te izgrauje ovojnic;e ilama koje
ulaze ti jetru._ Te ~?tJ~I~~J.:;ll;~)je s_u jae. srasle uz. p~_enhim negoli U:Z zidove
ila,.prate ~e sV:e"~liq"J#f!#lih lobUlaJ sudjeluju i.igradnji veziva koje.okruujeJobule (ca:pswa'fibrosa, !i)erivascularis). Caq:>s~Ia.}lep~~is se_ -ne daJjutHi.
.
Jetreni parenhim pokazuje na bilo kojem rezu,mnotvo pravilno odijeljenih~prostora koji sva imaju i(>tU strukturu, a gotovo i obli:(!:. Zovemo ih
lobuli hepcitis. Visok je 1,5 mm; a iorok l.ri}m, ~0<1. ivotinJa (J;llPr. kod.svinje)

ovija

285
... ~:.:

~----.

; '

... .:

~-

_, ;;.
~' -_;

!obuli su jasno meusobno oir!m.ie.I?\ je~:; ih okruuJe. sioj vezivnog . tlciva.

Kod oveka ta grariica nije posve jasna. Jefrerii )obuli.ina oblik krnje etvo
rostrane ili estostrane piramide; ''na popr#riilii presjecima~ tj. nit onim koji
su uinjeni okomito. na. uzduntj~ni.o\qnu lq~ul~, lobu]i irriaji.J. oblik .nepravilnog etvorostranogili estorostr~og poHgonalri!Jgpolja. Po sredipi tog polja
nalazi se, vena !obuli central is. If>!:?~ J.e izgrp.eri iz jetren:P, stanica, koje se
spajaju u dva do .tri. reda i in,e tra~ke koji_; idu radij alno od centra 'prema
periferiji .lobuhi. . . ..: .
... .: . . . . .
.... .
, . . . . .,
.
.
Jetrene stanice su velike. i j:ipliedriii~::Qbi9;1o dmaju d vije jezgre, od kojih svaka -ima nucleolus. Za vrij~me pal1ze:okojezgra nal;;tZimo gninulii:anu
zonu, ostala protoplazma .je bistra. Za _vrije-!lle pro.J:!a~e ~t:mice: postaJu 'vee,
granuld poveavaju broj i. zai.tzimaju itiiv:U protqplazmi.t; Spajaju: ~e meu
sobno i na taj illain nastaju pl<X;e :gHkogena. Giikogen se pod litiC:<ljem naroitog fermerita pretvara u ghikozu koja Ide ki:oz. kr:v:qe kapilaFeiu krv. po
tijelu. To je unutranja sek:redja :jetre, Osim togajei:r~na, stanica producira
i u koja kroz une. vodove ide~; u. duodeil~
je vaj;ij~~a seki:edjajetre.
. uni vodovi _zapoinju preko .si.tnih:U:nili .k:ana#~a u san':\6j_jetrenoj
stanid '(intracelularni dio). N!i .ove se nadci.vezuju ka:tt<1)j.i.l\1?ji :tel(ti ._meu
stanicama. N~maju' .svog zida, ye nastaju tako da se dvije jetrene stanice
-priljube .jedna-uz.drugu.-.Na ..jednoJ-i-driigoJ:po~tQje-udubljenja.;.,koja. kad
se spoje formiraju uni kanald4 (intercehiJ~n;ti dio). V~ smo prije;tekli da
se jetrene stanic~ spajaju u rec!ove,;Dva.dq,tri:;teda; tisko me~usol:)];io spojena, formiraju traak. Traci 5u..rileullobiio odijelj~ni. U samom .. fraku,
izmeu redova stanica koji usko pi:ilefu jeftari.-:W:~i;i#.t$.k nalaze:sl ve. spomenuti intererceMarni uni k~al,ii, a, izmeu p(;ijeoiilh traak'a naJa,ze se
krvne ka[Jilare. Traci mogu i anastomcizirati meusciihri._i:i . .Svaki traak. s.odgovarajuim inte~elulirnim. uti~ klltiali~m, koji ~~; nidaili. u nj~riiil.; ;odgovara tubulusima :k:Od drogih tubuloznih ffijeifia: : Ititett~ltilarni k~ajii. izlaze iz .iobusa i nastivJ1iaju se u perilobularne, a ci.\11 ~eD,~tavljaju-idli,.t~d~]:>h
Iarne :k:analie. Ovi poslednji se rialaze u 'Pr<isto.nina)r.oji -nastaju. ria.' IIljestu
g'dje se svojim uglo\rim.a dodiruJI,i tri do :etirfjetrimi !obuh>. (K:iemanov

to

prostor).

.. : -.- .' . .

. ._ .,.

. . :

Krvne ile lobula potjeu o: veriae porli!.e hiri. h~atiqie propriae:SV'u

krv !obula odvodd vena !obuli central-is: Ogranke. v. J:iortae koji se nalaze Ji
Kiernanovim prostollima, nazivamq .yenae !~teri(}'bti.iates': {>ye se i-azgianaji.t
oko samog Iobula i onda sa sviju strana u:Iaze. u.::iqqti).: ()(imah na. periferiji
!obula se -pretvore u kapilare. Inter!Obuiarili;or~ncio.iu;telli.ae :Q6patiCli;e.koji
se nalaze u Kiernan6vim prost()rinia daju rak:i:ler grB.n,ice .koje Ulaze ti lobuJ, pretvaraju se i!. kapilare i anastonioziraji.l's'ka;p' .'riiav, portae.,.. KapiIare !obula' idu radijamo od p~nferlje. p.r~ma ~entrii}':. '.,.., ene sti meu tiacima i ulijev!ljti se u v.. centralk Ddk se ~ni kii$:a .. . a'ze na.'povi:-iria~
ma $tanica koje se w,eusQbno 49diri,rj~;(lj:Vile kapila:re :~ 'i,ialaze: na ~gl()vima staniCa.. .
. . . . . - .., . .. : : . ;: . . . ' .
. . . . ~.
. - .. '
: ~apilare s.u izraen~ <>d tamj:e sjlici~iJafue, 1ri~i-aJcit;;:na :ij~J 1J.ti::utiaf
njoj strani nalazin;lo z\'jezdol!-ke :I(,t,tpf!:ez:gye. eiiot~j<!Ine. :Sfa?:it:~ ,0-y~ .~ta
Dice imaJu sposob'riost'fagoCito'z(:~~tj:-proddrU strana"tj~Ia~, a o~obito pigIDeri.t koji je ostitlilc crvenlh krVnih' fjelaoca: Taj, pigm~ni 'je os!ata.k hispadrii.t.tih crvenih krvnih.'zrnaca':u:'sl~eni: U jetrU '4olazi. i:n-i~ko. V ii~a_lis Lv.
jiortae. K1ljpfferove 's~ :ga..zii!:li'e i od ~jeg~ .na:stjije' u jetri tit:la. boja
bilirubin koji'se iz'1ijel~'OO.Strarijl].ji:i.
''
:,_
. . .

286

T6k;~~u:je~

.t

jetra .posjeduje jedan funkciorlalni krvotok - sistem venae portae,

koji jaj donosi materijal za pr6radu;.:i jeQ.an nutritivtti - art. hepatica proj}ria, koji joj doriosi hraril]iye .tv~ri i kisikzasame stanice.
hepaticipr:'opria _seu;I>Orti hepai:i~podijeli u dvije grane od kojdh
je desna vea. Te gra11eu1aze jetn.li daju mnogobr~jne granice zidovima
_ogra:n,aka "V. ;[:>ortae, ~v. hepaticae;:.tste arL heyaticae, unih vodova i lllastavcima G1issonove kapsule. Art. hepa tica d~1.jc jo .i interlobu.larne grane od
kojih polaze granice.ulJOl;nlie. .

Veria p~i:'tae:;se 'f~~-&er u podi hepatis podijeli u dvije grane koje ulaze
u jetru, dijele se tu; idu sk11P~. sa.granama art .. hepaticae i -sa uriim vodovinUl., Zadnje gfaJ1e vertae pc;i:'ta~ ~a.d stignu .u Kiernanove prostore nazivamo
v~ int~rlobulares. Ove C;laju' rad1ja):'De kapilare u lobul; U ogranke v. portae
iavravajti vene koje kit-pe krv
kapilata koji se nalaze na zidovima -raznih
ila i u4nil:i vodova. -

Art.

iz

KrV kapilarile -mree ]etn::riih 'lobula kupe vanae entrales koje su poe~
tak siStema jetieni!b. vena (yv."hepatdcae): Vv. centrales teku duinom ita
Vog lobula, izlaze na I1jegov9j pai;i i ulaze u sabiTneveneo-Ove se skupljaju
u yes, stabla i kona4I.o formiraju v"V..:hepaticae, koje se na stranjoj jetrenoj strani ulijevaju u v. cavu inf~erior.
..
Sh~niatski bisi11o mo-gli ovako. priic~ati krvnu struju u jetrima:
.,
'
;_

v~ portae

Art hepatica
. Ai:tenae -interlobulares

- Vv. iterlobulares

Rete mirabiie (kapilare u lo bulu)

V. centralis
Sabime vooe

vv. hepancae
Y~

cava

inferior

lri!~edQbulami uii.i vodovi, koj~ se, kako znamo, nalaze u Kiemanovi.m

prost0 ririia, 51pa:jajuse rp.eusobno, rris,nje W.je, postaju deblja i-zavravaju
kao dvije grane u.porti li~atis. Pok se nalaze u Kiernanovim prostol1ima
skupa s granom 'art. hepaticae:i yenom i~tei:'lobularls, ovijeni su vezivom
koje potjee od Glissonove kapsule. Zid iriterlobularriih unih vodova sastoji se od_ veziva koje tee i.i _vim'j~koJ;il slOj1J.lOngitudinalno, U unutrdnjem
;ir)rulatnoi.Od kt!Q~nih epitela)~oji)od :v:~ih vodova prelazi u cilindnini~
tJ .sltiiiJic1 .Unih vodova naiaiiriio jedn6~tayne tubulozne lijezde .:..;__ gtandillae mucosae oiliOsde. u portdiepat~ .se dyije zavrne gian:e unih vodova
:ko).i se n~a,i:e u "jetri sl;O.je skuifia i'ni;i tajn~ru1 formiraju ductu'i 'hepaticus
commU.nis. On idenatrag i iijevq: Dug je oko 3 cm, a smjeten je meu. dva
lista ligainenti hea:>atod"lJ.Odenalis. iJD. se formira, nal!IZi se -ispred desne grane art. hepaticae i deS!J,e $rane v. portae. l1 ductus hepaticus coinmunis .uli-

:... , ..

j:

jeva se izvodni: k~al unog ,mjehura, ductus cysticus. Ductus hepaticus

communis i ductus cysticus formiraju ductus choledochus koji se izlijeva u
duodenum.

vil:SrcA FELLEA .

tiTl:NI

MJEHuR

;.. l.;~~~;.~: .. ..:~;~...

uru mjehur ea oblik !kruke. Snijeteii~.:fe::uMKsi vesicae felleae na

jetri. Njegov prednji donji dio -.fundus vesicae felleae - see do ili preko
ruba jetre: ~ sredini se na!~ corpus ve~i!;1!!.felle_ae, J.roji se premanatrag i
gore nastavlJa u collum veszcae felleae.":l!J.ni mJequt:Je dug 8 do 11 cin.
Slui kao rezervoar za u, koja se u njemu koncentrira tako da je gua
tri do etiri puta od one koja izlazi na. ductus hepaticus communis. Moe
primdti oko 40 ccm ui. Na leini je zelene boje, dok je na ivom ovjeku
ut. uni mjehur i normalno moe sezati preko ruba jetre, ali je i:o osobito
izraeno u patolokim sluajevima. Ako se, npr. nalaze
njemu kamenci,
protee se on kao tvrda masa ispod ruba jetre prema pupku i odeblja tri
do pet puta. Mjesto gdje uni mjehur dolazi na ru'b jetre, odgovara na prednjem trbunom zidu onom mjestu gdje m. rectus abdominis sijee svojim
lateralnim rubom rebrani luk.

Graa unog

mJehura

Zid unog mjehura se sastoji od slijedeih slojeva: 1). seroza, 2) su;bseroza, 3) muscularis; 4) submukoza i 5) mukoza.
1. Tunica serosa pripada peritoneumu koji pokriva facies visceralis
(donju povrinu) jetre. On sa donje povrine jetre prelazi na uni mjehur,
pokriva mu fundus, donju povrinu COI]pusa i collum, te prelazi s druge strane vesicae opet na donju povr-inu jetre. E:od ekstirpacije vesicae treba odljutiti peritoneum. U tom sluaju it~va fossa vesicae felleae ostane ranjava.

2. Tunica subseroz.a je tanki sloj rijetkog vezivnog tkiva koje se nalazi

samo na mjestima gdje postoji seroza.

3. Tunica mtisularis se sastoji od glatkih miinih niti. Niti su spiralno zavijene i ispremijeane sa vezivom, tako da povrne teku vie popreno
a one' u dubini longitudinalno.
4. Tela sub1JZucosa je iigraema od ri!jetkog vezivnog t'k.iva. Izmeu' mupostoji otra granica.
. .
..
cosae .j submucosae
5. TuniC~ mucosa.. siuznica u6log mjehura stvoara nalbOre - .. plicae
tunicae mucosae - s otrim nJJbovinui. Ovl nabori ~tamozilra:ju meUSOib
no i ame~ju i>oli~~1na Polja U <Wim P9),ig;,,_ .. ' ,.'poljima .alazimo
takoer sitn~ n~oote;. 'Ikoji isto anasoomq_iliajiff'$l . . ., .ilo i omeuj'!l wala
sekuri.da.I:Jia .po}igoxi'alna .polja.. :zadaa ovih na.bora je' 'da pr~e ~.inu
Uori<>g
C~oguuj.u ve6u :resoJ'%iju vode iz ui (dakle konden:za~}u Ui) . . : .: .' . . -~ . '. . . .
.
.
..
. , -Bpitel:'n~.:sl~ici .j~ jednoslojni cilindrron.i. .. Meu cilindrifuim stani~:nalazi oSe ~lo.~tm

ne

mjoou.ra

288
' ..

.. :...

'l

. :-,.,:

riuCTUs cvsncus
Ductus cysticus je izvodni' -kanal unog mjehura. Zapocinje na vratu
mjehura, ide prema dolje, lijevo i natrag, spaja se sa ductJUs hepa
tious communisom te sirupa f=iraju ductus bholedocllus. Postoje tri
naina spajanja ducttis cysticus sa ductus hepaticus communisom.
l. Ductus ,st$,tt~;9-olazi sa Sltralne, ide koso !Preyi!a ductus hepatious
commUJilisu i oiriiaoe dO njega, ulije se u nj.
2. Ductus cysNcus doe do ductus hepaticus CCXlliii11U!lldsa, aH se ne
ulijeva odmah u njega, ve~.<~e neko. vrijeme paralelno i priljubljen ~
njega; i(Etom. oiJ.<!~.. se l.llije tFhj".

3. DUctus cy&ticus dol az.[, s j ed!l1e strane, kria ductus hepaticus communis, udaljuje se od njega ,da se u zavoju opet vrati k njemu i ulije .u
njega na toj strani (tj. na pnotiv.noj od one s koje je doao).
Prvi nain dolazi u 30'/o, a trei u 40/o sluajeva.
Ductus cysticus je dug 3--4 cm; smje-ten je meu dva lista lig. hepatoduodenalis omenti mk,oris, ispred d nadesno od v. portae. Na njegO'V'oj
vanjskoj povrini nalaz.imo mnoga suenja i izboenja. Na 1..11l1!ll.tranjoj pov.ri.n.i. nalazimo spirnlne nabore sluwice koje nazivamo plica spiralis (Heisteri).
unOg

DUCTUS CHOLEDOCHUS
Duot'IJS choledochus zapoinje. ondje .gdje se duotus cysticus ulijeva u
ductus hepatious, a zavrava rta p31pilla duodeni maior. Njegov poetni dio
smjeten je u sldbodnom rubu lig. hepatoduodenahls omenti mimoris, nadesno i i5pred v. por.tae. Ide zatim iza pars 91.11perior duodeni, straga mu je
v. caw, a nalijevo v. por.tae. U daljem toku smjeten je .iza.~ pankreasa a
ispred v. ca'Vae inferior. U tkJ.vu pankreasa on iLJCLu,bi ka.nal, a katkad i tunel. Zadnjim svojim dijelom tee on u zidu pa.rtlls descendoo.tis duodeni, i
otvara se skupa s ductus pancieaticusom (Wirsungi), preko diverticuluma
Vateri (ampulla hepatopa.ncreatica) na.rpapili duodeni. maior.

Prlstupl ductus choledocllusu

Dio duotus choledochusa koji se nalazi u lig. bepatoduodena!l.e omenti
minorios Hjepo je pristupaaal. Onaj dio dn.lctus choledochusa ikoj.i zamakne
za duodenum ve je tee pristupaan. Tom dijelu pristwpamo na diVa nai
na: 1) sa stranje strane duodenuana; 2) kroz duQdenwn (traa:J.SiduodenaJno):
otvori se silazni dio duodenuma.
Ductus cbol..xlochus i~uju tunica fibr9muscularios i mucosa;
L Tunica fibromuStularis je ~aena od vezivnih elemenata i glatkih
:miinih niti. ~~lHJ~tudinalni i cirkularni.smjer. Cirkularne nim su
kod otvora duk~iW;4.,t@.jenllinu brojnije i formiraju mUSCUil.us sphlnoter
ampullae hepartcipliiicreaf:icae (Oddi).
.
.
2. Tunica mucosa posjeduje propr.iju sa dosta elastinih niti; a epitel
joj je jednoslojni cilindrini. Sluzniica je dalje ila nekim mje9tdma udubljena - criptae ...:.... a posjeduje i tu!bulo:z.nih ldjezda ~ glandulae mucosae bi-

liosae. .

DuctUs hepati<:lUS i cysticus ,su sJ.ino graeni kao i ductus choiedOchus.

289
:.;,_

. . :!- .; ....

EMBRIONALNI KRYOTOK

Embrio prima kisik j sve~ koje su niu potrebne za.izgranju.orga

Irluna iz majinog tijela, ~51!1_() iz_ placeore. ~oja se !lclazi na unutranjoj
strani uterosa. Ove se tvani a placen.te prenose u mia& organizzm preko
v. umbilic.a& ..
V. umbilicaHs P.reko pup~ tniOka q.e u. trbunu upij~, .kroz
falci.fonme hepastis dQ}azi do jetre i -tu se QD.~ u. blizini por.tae hepa tis dijeli
na 2 grane. Jedna grana u1azi u jetru. Ulai~i u jettti. :nj~ hv. ;;e mijea
s venoznom ]mrlju venae portae; ()ve :vene praV(! u_ jettj ;rete rit.i.rabHe te izlaze iz jetre kao vv. hepaticae kQje se ul~vaj.u' :u -v:, ~v.il inferior. Druga
grana venae umbilicalis ie njezil;llm sriljerom. dalje" ,j ~0'1/e. ~e duq~ venosu~
(Ar-antii). On se ulijeva direk:tnQ.-:u v. cavu,_it)fet'ilir. Tu se. poniij"e~a. ostatak
artecijalne krvi s mijeano:qt krVlju koja d01~ i_z jetre:. Iz. v. caviie inferlor
krv ulazi u desni atrij, a odatle -ide ugla"Wlam u lijevi ~zi-j; a ne;:ka9 rialcon
roenja u desni ventJ:Iik:ul., jer ti d~Qm .:atr-i}U ."!>osto}i -jako .~]~a '1-'al'VUla v. cavae-infetiorls, a toriunen Ovale je otvo.reti: Iz -lijevog a~j~ ide kl'\r
u lijevi ventrlkul,"a Qdat!e u aortu.

llg,

.Jz. venae cavaesuperior ide venoma:krv. kroz desn(atrij :tt . d~ ventrlkul, a odatle kroz trune. pulmOIIlalis malim dijcl.om _q plua (toliko._da m
hrani), a veim chjelom. kroz ductus art~riosus-:-(Botalli), koji spaja aortu
s truncus pulmonalisom, ti aothi; i to iza p"olazita, art. subciaViae sic. Na
taj nain dobivaju gornji dij~ 'tijela, mozak i o5jet:11{.oi-gani krV bogatiju
kisikom nego ostali dOO tijela. Aqrta .ide u troti.nu ;~lj~ i tu se dijeli
na des.nu i lijevu a. iliacu cammtmis, a: ova SV"ii!'~ . .na." art. iliaeu: ekS-temu i
art. macu mtemu.. Ova poslj~ja daje arler.iju t#W~s. oo.Je'aa. umbi~cales se ovijaju 4u pupanog traka okoJvenae Uiri.P:i,iidilii, dO!aZ u plaoent:ua tu predaju venomu hv. Tu Uvra'Va ciriruktdja.' Posl!je roenja se
vena umbilicalis zavee i preree. Njen dio koji oS.cine u ~ falcifoni:J.e

hepatis obliteriza inei lig. teres hepatis. -~!Us venOstis (Arantii) .se pretvori u lig. vell9swri: Poto se placenta odijclll.a Qd utetilsa, a mi smo i v.
umbilicalis prerezali, embrio ne ckibiva :k;iSikr) krv mu se napt.mi s C(h.
GOI djeluje kao ~j .,na. ~~- za .~je i. embf:io poinje disati.
Plua se poveavaju, te ttin'K:us. pwmoilaills nOS-i_ s'vu_ krv
pl*, ductus
arterlosus (Botalli) obliterlra i. pretvQri se. u .chorda ductus ru:teri.o:Si. Vv.
.pulmanales izlijevaju u lijevi a~Jj. Vslijed ~ -~e pb.vetava tlak u .lijevom
atriju,' valvala foraaninis ovalis _se zatvor.!' i :ti:ilie se Pfekin.C :kOmuiDkaclja
ti:neu atrijima. u eiilb.niot!.afuom krvotoku ~tii. arterijaiw krv ima samo
vena Um.biliealis, a iste venomn.~ ~-~i?-?!.' .'.;. ~ .
r ,

:{" .~- ..t; :'C?~,,,,:.,, z.

cL. ---~-

. PANcREAs.- GUSTERA~ .

--p~~ kaO i. jeti-a .po .S\'oni ,raz:vo~ i>.iZJi~jti:~.J~anaJa

pllipada: duodenumu. Pre9:1en Je poput . pa[J.tljike . prejeo .::Plj:og. ).~haJnog

.kraljeka.,Postavljen jeJllalo ..k9iiO,."o4 .d~_,n~jevQ J. :zxlP :Pl:elll.3 gore.

-~oetil.k i-haj su ,mu ugziuti,_~a_.sredbia .~na. Dug je.~okO}G---:--14 ~

P-oetrii dio caput :j1fihcrelilis: je, od,ooljan fl~: ,U k~Yite~ ;uo4entmia,
koji od (oga dobija svoj uvijeijrl ~iik.. Capp,t: se .iJait:a.vija pr-e:k:o .k:i.i:i:le u-

eorftus: pcmCt'e{ltis.
~-~~j:$-e
..
. .Sa. dqnj~
. . . .... . . -~~v:e
. ... . -. . .. '-p~a-~e
. . '
. . ,s.e
- du
,_

.290

"

dol):jeg ~og dijela d~ nastavak - proces_sus unqinatus pa.ncreatiS, po ijoj pr.ednji}j; j>Ovrli<ni idu v. i arL mesent~ca superior. V~ se
~- d~: .i svojim tokOill izdubi esJo jednu b.r'azdu. Na tom mjestu
gdje_ v. J:llesente~ supeP,or. ootavlj!l prpcessus .uncina~ da bi. do~la .na
donfu povi-inu glave pa.n.k.reasa, ~ se incisura pancre,atis, koju valjda
i2;cl.ut}e
i v. mesl"-!iterica Superior svojim tokom. . .
. .
Na gOnijoj. strani pan..krea.Sava tijela, na mjestu gdje ono pre~ u
glavu, .naLazi. se iWoenje _;_ tr-o/er ~ni~nt<ife - koje je u odnosu s ome.n.tu.m.

art:

mintisoin.

Prednja p~ giave, ~easa je pokrivena peritone:um.om. Preko

rije ide i.nseroija .rqeso.colql ~versi.lma.
. Strafuja se_P>vr.i.na ~~;pa.nh-easa nalazi u visini desne strane prvog
i .~og kunba1nog .lcralje!Ca. :Na nj()j .nalazimo brnz.du, a esto i kanal Jroji
Oirii qi.u;:t;uscb.o!~US. ~ja p~tinaglave paonk,reasa prilei uz v. cavu
;nfertor, a prema l"!ledijai.noj"H.m.ji maJ.l;m dijelom uz aocru. U lijebu izmeu
glave parikreasa i tijela-~ po stl<liirijofptot.ini vena portae, .kao nastavak

venae inesen~aricae~ s~or.

. .. .,.: .

.Odnosi

..

. - ... - .~~, ..

... -- ....

truPa pankreasa

'je:pakrivena peHtonewnorn i .nal3zi se preko bursae

ii odoosil sa s~j~'zidom ruuca.

. Stranja str~ .je _icU},ci. od aesna ootLJevo u odnosu s ovim org;mirua:

l) s aonom i iwt: ~ superior, kOja se odijeljuje oo aorte 6ioe6i
. -Pre4nja straffli

omen~

s nj~ oStri Jrut otvoren prew,a ctoije, 2) .s VeJll?m_mesenteqcom. superior,

3) s .lijPIOID veiiom nmiilis, 4) sa v. mesen~rkmn inferior, .koja .se spaja na
prelazu tij.I.a u giavri. sa v. ineseuterkOm.. superi.{>r, 5) s prednJom ploSt.m.om
JijevOg ~tega.
.
.
.

b~ ~mjeg ~~. ~ sttaimjoj plotini, na~aru:no uzdU!ne bra:rAe

sUki ditirioSi et veno:Si...:.... koje ~ju ilama S!ezeD.e. u gornjem tee
art. lienali.s, a n d.Onjojbr~ ": lienalis.

. , ..

. :IzvODi ~ l'~ ..
.

;p~ iJna. dva

_Uvodna

kanala, du'?tus paa1Creaticus (Winsungi.): i

ductuS pancrea~ al;ieSSQrlus (Santorini).

Duc(us. ~iedtkuiJ~ g]a\w_ ,izvOO.ni. kanal paaikreasa. Smjeten je u

nutrini~ a protee se po itavoj njegovoj .<iuini.od lijeva Jiad,esoo
.Sve: .do glave ide . otprilike po ..$re4ini. slijede6i 1llA,uou osovinu; liJezde;
il>oa~i . ~- glave zavija pr~a !l<>lje, pri.Jqjui se. uz ,_ductus cho.Iedochus :te
se _izlijeva nap<ipilli.~em maior. !ljclkl1ste je boje. u 5YOm poetkU je
Woma.:~ Dii svOga: toka prima ogninke l!;oji ~se ulijevaju u njega pod
-~viril :'.k,utoin.i postei>eno deblji. DOk iZVodne- cijevi -dr.ugih lijezda imaju
~i:!.qitio,U.,~ju,:k9d ~ ~:kanala ona je 'J.<lceiDOZ-

a:m,.tk.Qd :izNodnog.kanala polaZe.manji na isti na&,Jcaoto polaze grane

"()d j~.. . . ' .:' .

. .

" ..

.. .

... :.

,::

;;. ;

.:-1,',

~.

Ductus pancreatieus accesoriilS zapoclnJe orui'je gdje gl.avm izvodni

kanal Poinje zavijati prema dolje, tee kroz gla'VU pankreasa, te se izlijeva na
papiMa duodeni minor Santorini. On s.kuiplja secret iz glave pankreasa. Ponekad se g.Iavna izvodna cijev omoe otvoriti .na S81lllt0rinijevoj papili. Duatus
pancreaticu.s minor (Santorini) moe biti zatvoren. Sve e nai!I1 te varijacije
biti )asne kad prouimro razwj pankreasa.

Graa

pankreasa

Pa.nkreas je isto serozna, sloena alv~!~rna i..ijezda. Njen sclkreil: ide

preko izvodnih cijevi .u duodenum. No u pan&easti se .nalazi jo lijezda s
unutranjom seb-ecijom izgraena od mnotva malih skupina epiteloidnih
&tanica. Te s trupine nazivamo Langerhamsovi otoci.
Termialalni dijelovi (alveoH~ ekiso.krinog dijela pankreasa su izgraeni
od tanke laminae propriae i od epitela.

U epitelu razlikn.ijemo dvije vrste stanica: glavne stanice i centroacinome.

a) Glavne stanice imaju ,piramidast oblik. Suerui di:o im je okrenut
prema l umenu alveole. Jezgra im je okrugla i malo odma!lrnwta od sredine
prema bazalnom dijelu stanice. Izmeu jezgre i lumena. vidimo brojna zimagena granula. To su predstadiji serketa. Zrnca su acidofilna.
b)) )Centroacinozt~e stanice su smjetene s unutranje strane glavnih stanica, te na taj nain one okruuj/U lliJ!llen. Malo su 51plj.o.tene i produen-z;
-prema. dnu alveole ih ima osve manje. Centroacillioz:ne stanke su za,p.ra.vo nastavak klllbinog epitela pre!aznlih cijeVi ~ lumen alveola.
Prelazne cijevi imaju vrlo :niski kubini ej)in:el; ll.aSII:avljaju se direk.t:no
u izvodne kanale, tako da ne postoje sekretne cijevi.

Izvodni kanali imaju liski ~ni epitel.

Glavni izvodni kanat ima jedilosllojni cmdrini. espitel u .kome ima i
mukoznih lijezda. Prq)nia mu se sastoji od gustog veziva s elastinim mtima, a ima i glatkih miini:b. stanica. Na mjestu gdje se glavm izvodni kanal ulijeva u duodenum postoji prsten glatkih miinih ruti, na koje priOOlaze i u7ldune mti. To je musculus sphinorer ampiUllae he!patapancreaticae
.
(Oddi):
Ekso'kni:ni dio pankreasa izluuje ;Pxobavne fermente i to za sve tri
., <VrSte hrane; za probaw bjelanevina (trypsiri), proba.vu masti {lipaza) d ugljikovi.h hidrata (vie clijastatiqu.ih. fexmenata).

Graa Langerhansovih' otoka.

_.:..

.
Osobito ih .ima mnogo u repu pankreaSa. Svi. n Qtoii s:idlpa predstavljaju hlje2!de s unutranjom 'sekreaijom. LangerhansiOVi otoci su izgraeni po jed:nostavmjein; tipu endokrinih .lijezda, tj~ .@. m?iteloidn.ih stanica
koje su poredane u redove; Izmeu stanica~ nal~~~~~~e kapilare koje
dovode potreban materijal za stvar;mje sek;J;eta T oo'Vode 've goto.v sekret.
~ve do pre kratkog vremena nije. bila poznata funkcija tih O!foka. Doznaia
se tek onda kad je uspjelo teofcke izolirati. To je uinjeno'na taj -nahn.
da je podvezan glavni izvodni kanaiJ. ~pa.t:Jlt:reasa. Sekret. k.oji se .nakupi u ci~
jevri. titi na alveole i one atrofiiraju. Preostl).ju samo Langrehansovi otoci. Od
njih Je napravljen ekstrakt - insulin. DalJim pokusima moemo se uvjeriti

292
_..

. . .~; ' .

.. ,.

:,

.,
',.

da. illisuli:o. re~ra kolimu eera u mi. Danas se tehni1: ~obi-vaju veLike
koliine msulrlna jedillosta!Vnam ekstrakcijom oiz'Va'Mih i<votinjskih pankrea-

sa pomou alk?hola.

Razvoj pankreasa
PanikreaJS se,; . J.tao ~' .je~ra, razw.ija iz epi.tela duodOOU!llla, i to iz tri osnove. Dvije se n3.laz'e ha ventra1no.j strani duooe.D.iima, trea na dorzalnoj.
V;remeilom se dvije ventralne OS'ilOve spoje i dobiju zajedniku izv~Lnu cijev. Me~bi:m, i dorzama os.zi9Va se jako .ramija; ona e formirati glavnu
masu pajikteas-a. Imod:na cijev~dorza'lne osnove se otvara na papili duodeni
minor. U daljem .ramoju ventralma osnova se ra2ldijeti u dva kraka. Gornji
doe u vezu i spoj.i se sa 'dorzalnioon OSIIJO:Vom, a d<mji se sputa niz .kmllkavitet d.uodenlliila. Gornji krak ventralne izvodne cijevi, stupivi u kontakt
s izvodnom .cijevi dorzaJne osno:ve, preotme joj sve 0010 to se nalazi nal~je
vo od mjesta gdje su se ove dvije cijeva spojile. Da:kle, ductus pancremticus
(WirsU!!Jgi) je na:stoo iz gornjeg kraka ventrnlne izvodite oijev:i i onog dijela
.dorzaline izvodne cijevi koji se nalezi n~jevo od mjesta gdje je, gornjli k.ra.k:
ventraolne cijevi pliistupio na dorza1nu. Dio d.ol'Z3!l.ne cijevi koji se nal.a2i
7Jdesna od tog miesta izgub-i sv.oju pnrobi!lmu v~u ul~ i post>allle ductus
pa!Il.creaticus accessorius (Sa.notori.m). Iz gornjeg kraka parenhlma ventralne
IOSnave razvio se donjd dio glave pa.nikreasa iz donjeg kra:ka je iao uz
konka.<vitet duodenuma processus .uncimatus. Gornji dio glave pamkreasa,
corpus i cauda, nastao je .iz dorzalne osnove. Donji klmk vem.tralne izvodine
cije'Vi zwrava u parenhimu processus uncinati i postane obina grana
glavnog imodnog kamala.
LIEN -

SLEZENA

Slezena je smjetena u lijevom hipohtonldriju, s njeve strane eluca i

na lijevom bubreiU; Nalii na k:lvcn.:J z:rno.
l..aitera:lna stralila joj je kooveksna i d'dlazi u dodir s dijafragmom; po
kojoj klizi za 'Vrijeme disarri.ja - facies diaphragmatic.a.
MeddjaJ.na strana - facies visceralis je jednim ilzdunJim i.Woelnjem
podijeljena na dva dijel<t.

Prednji .....:.. facies gastrica _.:. je 111eto udUbljen i dolazi u kO'Ilta:k~ sa

elucem. Strwm.j-i . - facies renalis -1e ravam ili netO koll!k:awn i dolazi u
dodir s lijevim bubregom_ Ondje gdje se dodiruju facies remalis i facies gaSitri.ca nalazi se mjesto gdje ulaze i. izlaze i;lei nei:'Vi s-lezene-- hilus lienis.
U veini siJuajeva ipak hilus lli~ni.s lei vie na. fucies ga.strica. Na slezemi
dalje razlikujemo dva ru~. S!Lue mm1 i za orijentaciju.

Margo anterior je nazubljen i gled~ naprijed, te ga zovemo i margo

crenatus.
.~;'{~;l;;~.~):~<~;~
Margo posteH6f'\''ltretlli prema natrag. I on moe .bim nazwbljen, aili
mkad jakO 1roo ;precmjti.
.Pred:n.ji nazq~bljemi r.uib je karakte~an za slerzenu, jer on i lrod patolokili. promjena ostaje naztllbljem.
.

Gornji kraj Slezene

prema gare i..na1irag.

extremitas superior -:je tup i zao'bJ.jen. Gleda

293
.:'

:''

1:
,,

DonJi kraj -"'-.atremitas iliferi?,r;" ~i~~' p~ma dolje i mipl'ij~, a ~

sto se pretvOri t( trouglastu plotinu koJa o1az1 u kop.takt s_ debehm crije-.
vom - facies colica.

. Poloaj i odiiOSl -~lezen,e

Gornji ~l siezeD.e lei gore i".oi~ja~o, ~ cin :Oalij~vo od: deve rog
ltorakalnog kraljeka~:Odatle se ona sputa -koso preina dolje i laterai111o, tako da joj uzdu,na osovJ.na odgoyara toku c:Jesetog rebra, a svojom irinom
odg~ara prostoru izmeu devetOg i je~es~og r~J;lra;. f!f:!=a I).a.prijed &lezena zavri svoj tok na kostak~vikJUJ.al::noj miji; tj. lfu.ilji }{oja spa:ja yrh
jedanaestx>g .rebra s articulatio St~.OOl<ii~ictilai-.is .
: . . . .
. ... . . . . .
Facies diaphr:agrila.tica je itava slobodr:ia. U Odnos4 je s dijafia~mom,
a preko .nje s pleurOlil i s lijevim pluerr:!. . .. . . . . .

f.acies rent:Uis lei rui. lijevoJ s!lprarena1n.oj lijezcli i. na go~jem J later311n10m dijelu Dlot:iate Jijewg bou:brega. . .. . . .. , . .
.
.
Facies gast'*a dolazi u k.;mtaaot
vei~kom l;rivinom i ,st.ra.J;J.ji,m eluanim zidom; te njezin dooji dio dodiiruje esto ~eas svojim repom, a
nerijetlc~.i.:fi~.-~f~~~ ' .. .-,.. ~- _. __
.. __
. ,

sa.

Perl.toneum i ligaD;lenta slezene

GOtovo itava ,pov.r.ina. slezene je. Pakriv~na .p~rirW,i:f~~m. J~o ga
nema .na billusu, jer na rubov.inla h~lusa perill001eUJI1 ostavlja slezenu i prelazi
na dijafragmu J eludac. -Na taj na&1 se for.rrrlrajv. du.piikature peri'torieuma,
tj . .l;igamenti koji tXXIravaju slezenu u ujen-ofu poloaju. . . .

Lig. gastrolienale ide od= velike ~vine. ~eluca .na: Wltis slezene. Sastoji
se od d'Va lista. Predin.jd J.i5t .ide pred:nje ploti:ne eluca. na prednju USI!iu
hllusa. Stranji list ide sa .stramje pJO'tt.ine. elua. ma ~ju usnu hilusa.
S prednje usne bll'l!Sa polazi predaJ.ji li~ t;_ ovij~ itavu slez_enu i doe na stranju usnu hilusa. Tu :;<>st;wi sle.zenu, zavije PJ:"ffia.. natrag, . te. se p.r:i.slori.i ~a
d.ijafr~u. Stranjd Jisi takoer polazi sa stJ;"anje. !liSne, J'rlsloilli se :uz ~pred
nji, te ide s njim do dijaf.ragme. Tu se ~~~ j~an od. drugog. Ta duplikatura peritonet.m1a koja ide.
$a.n je us.n~ ]ldJ,usa na di:jafragmu .
nita drugo _nego 1ig. phrenicolienale. Lig: phreilioolitu~il~ sadii u svom do~
njem dijelu art. i v. IienaJ.is; koje Uz .gornji 'rub parrkreasa dolaze do slezene.
Slezena je svojim danjim polom kao -ulo~a ujedhu. vreu - saccus
lienaliS :.... koju fonJ:nira lig. pQI"enicocolicum. Taj m'bOr. se protee horjzontaino od lijevog. :k,raja oolo.n traJ!lsversunia na lat~ralpr
trbuha. i najvie doprinosi fiksaciji slezene.
:: > ,,

.s

sa

nije

zi-d.

Graa slezene

Slezena je .izgm:ena: od p<)tpmnOg. tkiva renhima - ptilpa.liens.

Stroma lienis. -

sir:qma lienis -

i od pa-

tkli'VIO -~lezene Sq)a.d~j.u ;i :njerie' -~je ovoJiuce.

..
. :.
1. Tunica serosa pripada pritaneum~ i ovija ~vana . sle:~;enu. .
.
_. 2. Tunica fibrosa ili capsula lienis se 'nalazi ispO!i seroze.. Iz<gra=
je iz gustog 'VeZiilva Jeoje ima i. malo glatkih mi:i6nih nHi> Od nje . idti pre~

. u pobpomo

294

ma unuira. nastavci u obliku kooia' .r 'prave- gustd mreu. Ta gusta mrea je: iapravo vezi'Vlia 6sriova;slezenl'l,-il( stroma lienis. KO!Il.ii su poligona!l:'Jog obHka i zo\"1.1 se tr~becti.lae _lienis. Slezena je posve mekana, ali ipak
ima izv je~mu .konsistenoiju koj ti joj daj.U: o.ye trebecmlae.
Pulpa l!enis. -

se

Izmeu. tni:be>kula na.Jazi

mek;l pulpa lienis. Ova je ptilpa. izgraena
od bijele pulpac koja izgleda p ()put bijelih takica i od crvene mase koja
sez.av.e crvena pulpa. . .
'
. .
Bijela pulpa je; kako smo sp01~1enuLi, izgraena od bijel~h vor.ia koji su r'azasuti pO crvenoj pulpL'Ti cvoni Su veliki''o'ko 0,5 mm i zovu se
follieuli. lymphatici lierialis (c(ji'puscula Mplpighi). Izgraeni su [z adeno-idlltog tkiva punog limfocHa. K110z 1\:'la.lip~ghjjeJVo tjel~ce, ali ne kroz centar
nego neto ekscentri\'lno, tee ar-t; cen.tralis. Od nje idu radijarno prema
periferiji tjeleca kapiJaora koj se. ot'V'araj.u u ret:ukul=om tkivu crvene
pulpe.
.
. -

_
_
Cn;ena pulpa je izgraena ad finog. retik<ularnog tkiva koje se spaja
s .vezivom trabekula s jed)1e _strane a s d:r.uge strane lagano P'felazi u retikl,l!amotkito Malpighijevog .. tjele~ U retikulumu crvene puLpe nalaze se
dvije. vrste stanica. _Jed!llo SU stari ecitr00tti ko.ji ive pTOsjeno 4 tjed.na
(po najlll.'Crv.iJd.m istrajvanjima HaWkinsa i Whlpplea 70-90 dana) jer nemaju jezgre_ te moraju biti razgtaem, Druga vrsta Stall'ica je ona koja ima
ulogu . da r?Zgral1Je.da. on'ena k>rvna tjeleca. Od njili emo spomenuti
splendcite ,m J:p:a:krofii.ge - posebna vrst ve:liddh leu.kiocita. U crvenu pu1pu
spadajui .venoni sinusi ~iju emo grau malo kasnije opisati. Osim toga,
tu su jQ i -limfociti l leitloociti.
.
Ar,terije .ulaze u Sleienu kroz trabeculae - aa~ traboculares. Nakon
izvjesnog toka :Ostaw art~ija trabelrulu :., prije nego to ue u c.rven.u
)J'Ulpu, proe. kroz Malphighije\ro tjekce. Kad artenj-a ostavi MaLphighije:vo
tje~e, .razaspe se. u niz ogranaka poput -ki&ta koj-im se ,rie. Zovemo ih
penieilti. Ovojnica
jedno.tp.. mjestu osobito ode'bljana. To je od
vanos_ti jer .se tu moe. arterijica stiSnuti i sprijeiti preveli'k prelaz krvi iz
arterija . u v~t;. a. na !:aj riain .i regtl!lirati k-rvni opt.Ok u utrobi. Pe.nicill1
se .nastavljaJu u.kapilan~ _klije se ~araju uvenozn_e sinuse .
.. V~n.o?J}i s:j:D!u-sd~ g~a!len od dugu;IJJ~ staarlca koje. su i.ntirrmo medu
S(.)bom spojene... Oko il:j~,--idu cir.kularrio namjetena Henlejeva kontra:ktil
na vla:ktiia. Meilu stanictllma . se . nalaze ptllkotine te cirkularno smjeltena
Heplejeva . vlakmi {la ju sliki1 ..mree .. Kroz pukotine mogu prolaziti krvna
ljelaca. Venozri~:#,~B~i-'*~' nastavljaju u vene.
.: . .
Krv u s.i.ezeni moe tei na dva ~aina:

im je na

'

l. A. kabecula:rls, a. centrilis, penddlli, -'Venoz:n,i smusi, v. tmbecu:laris.

tril:b~ularis, a; centrailis. Iz: artenae cemt~ali-s kroz opisane radijame kapilare]coje se. slol>od:Iio otVaraju u -crvenu pu1pu moe kr.v doi
meu retikulamo .tkivo cr-vene 'pulpe;. _a ~e kroz otvore sinusa- u sinuse.
Iz sinusa .kao i u .prvom ~k~aju.u v. t:f,l;b~UlaJi.s;
Slezena im~ zadau da r~gratj:uj~ eijtrocite. Dritga je :Zadaa da r~gu
lira ki-votok Lim taj riaili tjelesnu toplinu. Trea zadaa je da slui kao

L A.

295

'~>

.... : .' ,-;. ... .;

obraina orgam.i7Jma; efl\rJ:1ta zadaa :regulacija mijene elljeza. Ze!jezo eritrocita ostaje za iZg:ranju "novih e~Utrocita, . a pr~a.li pigment ide iz. slezene
kroz v. 1ienalis u v .portae. V~ portae ga donosi u jenu. Tu bude pretvoren .u unu boju bilirubiA i izl'U~ .iz tij~a. . .
.

PERITONEUM
Peritoneum j~- serozna membrana ]ooja ~tlJi,;li,n,utranju povri.inu
zidova trbune upljine i 2Jdje1ice, te ovija potptilllo ili n~crtpU'llo organe
koji se nalaze u ovim upljimama. Pri _:prouavanju .pojedi:oili organa mi
smo 9J>isali .kaJoo se peritoneum ponaa :-j:item:a i)ji!na: ~ada nam preostaje
da bacimo pogled na njegov openiti smjetaj. Meutim, budiui da je kod
odraslih taj smjetaj kompl4ciran, mi emo najprije prouiti kako ~e do
_111jega dolo, tj. prouit emo razvoj mezenterija, a k-asni1e e nam i 111jegov
sadanji pcilot.aq biti Jasniji.

RAZVITAK MEZENTERIJUMA
U prvom mjesecu embrionaJ1nog ivota osnoya itavog crijeva je tanka
cijev___}coja slobo'!IJ.o visi u medijalnoj liniji,_ a za _stranji trhu&ni zid ju
povezuje duplikatura peritoneunna - dorzalni mezenterijum. Listovi te duplikature idu put .sranjeg trbunog Zlida i kad dou pred aortu; !roja lei
u medijalnoj liniji n:a stranjem zidti trbuha,. raziu se svakU na svoju stra
nu. Tu cijev povezuje i za prednj.i trbund zid perit!Onealna cluplikaJttml ventralni mezenterijum, no ona se odri samo u dijelu trbune Uipljine koji
se na:Iam povie pupka, dok ispod pupka odmah nestane. U goilll!iem di.lelu
je ta cijev malo odeblj:ma (to je OSiliOva eluca), a u sredini joj s prednje
stral!le p()lazi .d:UQtus ornphaloenrterWus, Iroji ide put p1.11pka i povezuje crijevo sa wnanjanom vreom. On kasnije obliteirira, a njegov ostatak je diver.ticulum Meckeli. Do sredine drugog mjeseca ta cijev se neto komplidra,
tako da je ~oemo podijeMti na neke dijelove.-: Ta podjela ne odgp.vara
iiunkcij.i.-crdjeva, ve se ona bazira na snabdijevanju crijeva .krvnim Alama,
.

Razlikujemo tri dijela.
I. Prvi dio_ sadcli . eludac i duodenum; ~ protee. se do mjesta gdje
duodenum u _otrom zavoju prelazi u slijedei dio. To mjesto e kasnije od
govarati fleksuni duoden.ojejuna1iis. 2elud~ je postawjen sagita:lnic>, mala
kri'VIi.na mu gleda ventralin.o, a velika dorzalno. 2elru:lac prelazi u duode!!bum,
koH ima oblik zavoja iji konkavitest gleda prema natrag. I duodenum lei
.u sagitalnoj zmmi,ni; I ieluac \ duodenum na).aze se jo uvijek u medijalnoj liniji, a za stranji. -trbuni zid su vezam mezeJ;~~te.r.ijumom. MyzenterijU!!Il
koji odgovara elucu nazirvamo m~oga:striu_m, dok anaj Jooj i od$~ duodenumu naziv;uno ~eso~odenum. 2eludac ima i .xpezejl!t~jum .koji ga vee
za prednji" trou.lll'i zjd, zato maram.o kod njega. tilrlikt:Wa,ti mesogastrium
dorsale .i mesogastritmt ventrale. . ..
. . :~'itjk~~;,:l,\;~~,~~:;:
. Iz slumice:~enuma razvije se pa.n.k;reas"J(oji':iilae S<voju glavu u konkavitet duOdenuma,- a onda IH"aSte u mesoduoenum; svojim -repom p:rodce
i u .mesoga$trium,dorsale. U dol,'Z81lnori:J. mezogastrijmnu se .nalazi i .o5nova
slezene, a u veiltraJ.nOm. mezogastrijumu OS!llova jertie. Aorta, Iooja-se nalazi
ba na mjestu gdje se razilaie 1istovi meze.nterijuma, alje u, m~ogastrium
dorsale.
~OilS ~Cus
od
koga. polaze s.l!ije4ee
grime:
l) arf.. . ggstrica
si~.
'.
..
. ... .
.
,.

.; .

~.

296

stra; ide na malu kriv,iDIU eluca;. 2) .art.. lienalis,_ iu,e m~ slezemu; 3) art. hepalica communis; ide :,Put jeir~: . . . . . .

se

II. Drugi dio protee

od flexurae duodenojejuna~Hs oo flexure coli
sinistrae. Sa~Stoji ISe iz jedne crijeVIJle petlje <pupana petlja, kaja svoj konkavitet okree ventralno, .a vrh joj see do pupka. Pupana petlja moe viriti
kod fetusa van kroz pupak inei. tzv. fizioloku herniju. Zato treba paziti
da ie ne odr~~.i!:!Ji9~A~.vrha joj polazi p.ut pupka ve spo.menuti ""ctus
omphaioenteriCiis; :~:Pripana .petllja ima svoj silazni d uzlazni kraj. Vzlazni
krak zavrava otrim z-avoiein prema dolje. To je fleiura coli sin~stra. I ovai
dio lei u sagital!rtoj ra'V'Il.liini;",;,;r visi slobodno na sv.om mezenteri.iumu u mediia~f Jm.ijli. TaLJ!l<:Z~tdi.ftifrn. koji pripada pu:pa,Q.o:i. :petlii .na?Ji.va se mesenteriunt commui:J.e. Albrta 'alje ovom dijelu art. mesenteficu superior. UzIazni krak puoa.ne petlie fu:P_a na svom poetklu jedno i'llboenje, to ie
osnova za caecum. Iz sil=og kraka pui>ane pe.tlie i on9'! diiela uzlaz:n'O!!
k-raka koii se protee do o!mcive 7.'1. caecwm razv:Htt -~"' ieiunum i \lenm. Orl
diiela uzlaznog kraka, koji se protee od osnove za caecum do flexure coli
mistrne, razviie se colon ascenrlens i c;olon transversum.
III. Trei. dio se orote7.e od fle:mre coli sinistrae do kloake. I on lei
u sal!it::i!lnoi ravniJlli. Primf.en ie slqoodnim mezenterii'lliDlom u ~eJcl:iialmoj
lini ii za .~trarl)i .t:rbll~ zi:ci, .Iz ~~ . ~ 9;iit<la, :raz:l'lijq._ colon. qe~'den'S,
colon s]gmoideum i rectum. Mezeriteri.ium ovog diiela nazivamo mesocolon
descendens i mesocolon Sif?:11toideum, prema 'tome kojem dijelu crijeva pripada. Aorta alje u ovaj dio art. meseitiericu inferior.

PROMJENE NA POJEDINIM DIJELOVIMA U KASNIJIM STADIDMA

I. Promiene u. prvom diielu. Kako :zmamo, eludac lei nai~D:riie u sacitalnol ravmini okrenut svojom malom kil'i.vinom prema ita-p.riied. Sada se on
poin:ie okretati oko svoie uzdune osovine. tako da mala krivbna doe natdesno. IHeva stirarna naurijed, a vel.ika lcri1V'ina na'lliievo. Nataj nain o:n ~ree
iz sacitalne u fronta\nu ra'Vo!linu. Usliied o.k;retania eluca promiieni svoj
poloaj. i nie!!av mezenterijunn. Dm-zalni mezogastriiilrn leli takoer u poetku .u sacitalnoj ravnini medi-jalno; a sada pre:e jz sag:ita!nog u frontalni
poloaj. Kako se, naime, eludac okree, povue sa sobom i dorzalni mezogasotrihim -lroH se previne na diVa liSta. Prednji je 10-ataik:, strnmii dUI!1:. Na
granici prednieg i stranieg lista, tj. na miestu gdle jedaJn ;prelazi u drugi,
nal32li se slezena. Ta:ko dorzal.ni m~astrii.wn skupa sa st:ranjom plotinom eltuca omeuie jednu udubinu lro.ia kasniie P!>Staie .bursa- omenttalis.
Stranji zid te udubiihe iln.i stranii zid;previjenogd~~tn~jJUJlla,
a prednii zild ini desno st~Ji zid eluca, ii.ievo pretmj{ Jist doz:zalnooe: me,zogastriiuma. J() . .ie 4Vije'k S'ie O'VIO ;pr:iw:eno samo ll medija1noi 'liniji i
sve je slobodno. $alda riastaie bi7.o ra-steriie doi7..alriog mezogasirliuma na
miestu gdje se '.vee:.~ ve'btlru krivinu eluca. .Toim. rastom se stvara marama koja se s~'41;;;~~~ svih oriiev~. To je k~nije dmentrim maius, lroii
\kao pregaa ;prekriJe 'svi' crijeva. On 4tla, naravno, pi-edlrJJji i strafuii zid.
Pred:rtii polazi sa velike .kdwne eluca, ide prema dolje i prelazi u stranH
zid koji se vraa gore, pi-ol.azi ispod eluca i ve:e se u predjelu aorte u mediialno.f Uniii. Zato je bursa. omeJ:ttaliS prema dolie neobino proir~a u
recessus interior omenta!is. .Osim .b)ga" ona' ai.je, jedan nastawa:k l prema
slezeni. To je recessus. lienalis., On je straga omeen dorzalnim mezogastri-

..

297
....

:.

i/

Iirnje,~ ~rijega

. j:funom koji'ide pUif medijane

onim liStom dOrzainog mero:-:
gastrij.uma koji je raza~pet i.zme.u. velike JeriVirne eluea. i slezerie. Izmeu
eiofagusa i v..carvae inferior nalaZi se rece~sus superior onientalis~- Ven.tJrnLni
mezogastrijitb:i. takOer promijerui. swj !pOlQ.aj. Onaj diO kOji
nalazi izmeu male krivine eluca l jetre ~:e iZ sagitiLln<)r(u fi-Oritalrii pOloaj. To
je kasnije omentum minus i Ug. hepatod'llOdetiiale; Dio' pa:k kojd . se nalazi
izmeu jetre i preoojeg tr.bUJ]pg zida ostane. u.glamom u sagitainoj ravn:iall. To je ~:ie lig. 'fa:lclfo:rn:1e hepatis: Di:ilgi dio ~itrn:~ rpezogaStrilj:uma, .koji se nalazi iimeu jetre r dijatfr~e~ ~Ude ursl~jed. silnog
ra:sta ~es:ilog remja jetre tako promijenjen. da .m:i.J.. s.e.list:o;vi raima:knu jedan od drugoga. Na taj nain jetra direkitno prilee sv9jom pkitiinom na
dijaiira~u, a od' razmaknutih. listova mezent~rijuma . formira
kasruje
lig. ooronari:u.m hepatis. Uslijed ciktetanjli. elU(:3. . ci. zaVoj .. druode:ri.uma se
dkree i prea:e iz sa:gitalne u frOil!t~rn.t ravninu. !Wriirek:Sitet kojii je prije
gledao naprijed, o!m-ene se sada nadesno.' Potrebno je da jo jednom na-
glasiano da svi av:i djelovi vtse slobodrio na sVOIP mezenterijli;in,u, koji je
zasada priwen samo u medija!ln.oj liinijL
. .

II. Promj~ne. u drugimi Cli.ielu. Dio pupa:~e petije iz koga e $e r~Vi.ti

tanko- orijevo pOinje naglo rasti .i stvara :biojne Y.liuge, qmgL_c;H9- pupa
D.e pel!lje koji je osnova za debeio clijevo miruje. Ti:tn SvOJUn rastom poti~
s;ne tanko arijevo i::aecuun i oolon aSCetl~~ ~oko p.r~a gOre >rui lijevu
straOJ.u Pod eiludac. K:roz to v:rljefne raste' i jetra ':!roja ls-puni veti ,pOlovinu trbuha. Nakon toga pomje. ras-ti i d!"b~lo !;zij6y0, . te. m~emo vidjeti
:kako OSDlOVa za .caeoum klizi. izm"11 vLjuga_' :tank<:>g crijeva { dooje plotine jetre.s lijeve na desnu strm,u; a ~to ~ Y#.~ ia s~b~f) osta+o debelo arijeVo, fw.mira se pomalo ok;v:ir t;:~belog cr.ij~i Oilro viJUgli. tamkog.
Okviru nedo~taje jo samo desni silazni ~ Sada se caecu.m pOrie SP,iltatf prem~ dolje i obiaoo se zaustav.r y.;;de;snoj bo.ri.of upl}iip.i. N,,i taj nain
j e .okvir p;o.tpuno formi.ran. Caeci.rm se . .rie : spit~ti uvijek u .eStn:u bonu
udubinu. On se morJe i pr.ije za,uSJtavm,,a. moe se spu'Sititi i sve do terminabi~ linije u Zdjelicu.
. . .

. . .
IIJ. Promjene u treem 'dijelu. I u treem. dijeiu mok sc.koosta.&ail
mijenj~je pO.loaja, ali tu je sh'a,r jednosuivruja.. VIjugama. tailkoga _.ori~
jeva .bude. osnova za colon dE;seonden,s, ;1>igmoirdeum .j rectum poti:Snuta prema lijevoj strani. Colon sigmdideum netQ ja~ raste. Mesocolon e50eride.ns
lei sada
fronJtalnoj rnrw:rln{.pritismit
s~r~znji tr.bU:ni zid. N.Ojo uyijek.. je
i pllivrleno
s~o ~ .P:iedijalnoj liniji.
. . . ..
.
. . . .s\re slobodl]o
....'
.
. .
.
' . .
.

se

se

uz

'

:,

nx.o ooL:.Ui .oo srAtN:oo. r<>.io.tAil cii6&A -u. Am>o

a ~j~~ :dosad~njili Pr-~nijen~

inerenteriju;m Je Jo ~vi:Jek slobo~

drugOj p.olQVini f~taln.Og ivota
nas~je:.nOv v~~ ~es sr~tavapja. niezen:terijuma uz st,ratn.ji tt'buni zi4.
P.oslJ~-togSTastenJa su v.rlo:vazne~ :-:::_;. . . . . . . .......... ;. . . : .:.,:: ... . .
.:. -' . h: Meienteri.}um e pQpi:Umiti .Ui.;gu p~jetitlnog. peritxmcirma; imat
einO tzv. .sek~ perit001eum.. Vat~o je ovdje naglasi.ti da mezeriterijum AonOsi u sebi .krvne .ile o:rijeVU:. Prema tome e i sclrun.dami peritoneuan. sadi-a.vati kllm.e. ile,. te .ga ne>Sihijemo slOlxidiJi:Ueza:i:i kao'. pri[nar,
ni ri?eritoneum.
' .,

i pcivren

298

Je. Sam.o u ni:edi}amoJ .liniji. u

~oS:ad~:_'bili \i' trburof Upljini/bif e tim se-

p6!6-i>.teni r!qi.o uzidani. Nije da!Qle isto: trbuina

1. Nekd orga:D.i koJfsu

kl.Jlil,d~I'lll:hri pedtnnet.iariom

~cii.tonealna

wplj.i!lla:
- ' : - - ..
--
3. Pojedirii dijelovi cr-ijeva i neki organi koji su do sada bil( slobod~
ni, bUK:l.u .fi.ksireci iH dobiju staLno: injesoo;
-4. !)ijel9'ii, crijeva koji osta:j'l,i i dalje S1<:)bOk!d, dobivajU noire inSel"
done _liii.ije, a ne veu se vie ~ .mcilijalnoj liniji.
. 5. Uslijed nepO.~ti ~tenja 'ili usl-ijed drugih uzroka s-tvMaju se
brojni rt:cesS.u$i. ._.

tr ttbunoj ,J.lpljin:i imil.plo tri polja gdje mezen1erijum straste tc

dobijemo se.k.tt.D4at.ni:,perit9:ne>Qm; - .
.

- L Iza eluci!. il!tamo jedrio ~vaLno polje sekund.a:mog pe9'toneuma. Oru:>

nastan':.Iia taj ~!n. '<tii.s_~~.te,list. bur.~a:e__ omen~l~~ tj. dis:orzaLoog me
zogastnJUIIila kOJI .ide. o4- s!ezene do mediJ_alne lmiJe.
.
.
-. 2. 'P;Uje i.ri:tal!lio 'jedno trolbglasto polje k-oje Odgovara 5r enju mesO-colon a5cendeDJSa; -- - . . . . . .
.
..
.
.
3. Tree polje sek.WJ,dari).og p~i-tonewna ima oblik etvorokuta i nas.taje s~tenjem mesocclon. descendensa uz stranji trbuni zid.
Dakle, u .. svakom od 6pisana tr! di) ela. jedan mezenterijum prirastc
Ui"sli:ai:ij.ilrbiiriizid: -- _.._~:---- --~- - - -- - '
-- - -- -- - --- ...
Sada exoo pre~e!lati posljedice k<lljc nastaju na svakom pojedi.nem
mje5tp. :u,slijed prkatlJ.nja. mezenterij.UIJla.
;t.
l>oslledi~ . .p~tanja);tr$jeg
Usta d~og
"'m.ezogastrljwna
. .. . ": ' .
.
.
. .
.

1:

':.

!3urs~

~.

~....

on:ierrtaHs' dobije najednom 'dijelu

svog stranjeg zida sekun-

periton~urn pa.rie~a.le~ Ptostiranje tog sekund-arnog perj.ton~uma o.d-govap<t granic~a

pOlja: pros1<lr (pukotina) koji'je prije postojao
iza st.i:B.njeg iida bUrsae oinentalis (iZJmeu str2.'l.ljeg lisla 'dorzalnog me

d.an_ti

ovalnog:

str3.njg trbunog zida pokriYenog perit{meUOJ:i:l parietale)

.
. ..
.
. 2: l'.romij~i se .fnsefcija mezogastrijuma na stranjem trbunom zidu .
.On je,. P,rije bi6: u-v!:en --~ medijalnoj liniji ispred aorte. .Sada on polazi
sa liriije koja ograniuk ovalno tpolje. Ta linija polazi od ca.rdiae koso preina ~~u sle:zene; id~ ;cl:u b.ilU?a, i preko repa pankreasa p.relazi na donji
ru.b p~reasa, .te dunjim ruOO.in dolazi do medijalne 1iniie. Tako nastaje
radix mesogMtrii; Plic(l gas{ropa~creatlca koja sadri u sebi ,art. gas tricu
sinistru_l VeDil gastrici(sini,Stru leii u medijalnoj }.{nij-i (pokazuje pr;v10tno
polaZi~ te mezog~#rHi.U:Qa~ .. .':_

:
..

3. Z.e'tudacldi~1j(i'. staJ:ri.o . mjeSto, ali ne priraste uz stranji trbuni

zid <Ne linoerno .'ga prebadtf na dr.u""'ll stranu kao to tci moemj) kod
make., _ _,..
. . . . --- .... : - '- . .
. :
.
.
.
.

zogastiijtii:ria

.i

sada'i.etne:-

.
; ,4 .. $~ezepa dobije st'a1no::_ .mjesto, .jer mez-ogastrij'Llllll p.tiras-te sve do
rije. Moe se . .itpak malo popncati,-.. Mezqgastnij.u.m-- koji ide od slezene na
vel.iJI::u krivinY: el~ca pos~j!e . ,li~~ "gast_r~lienale, d9k. onaj koji. ~!fe od slezene prema :.Slnlfujem trbunom zidu. i dij~ragmi postane Zig. phrenicolincil; ' _ .:
. . - . . . < ' ' .- ._.
.
. . - : -5. Pamcreis (co'r.pus_i cauda) priraste uz stni9J.ji trburui zid i tallw
.dospije, u ret(Op~ritonealni. -prostor; ~1exogastr.ijum .-prirasre t;tano ui nje

gov donji rub.

..,.

:.

;:.

:.

. 6. Sasma ila lijevoj strani mrl~n:!nnn maiou" straste :lat. s trbusnim :zidom te se fomrlTa lig. phrenicocolic~ koji:. ide od flex!Ui-ae co.I.i .sinistrae
dija.fri:L!!)[IJ.u. S ti'b.UIilim Zidom on formira saccus. lie1U1]is u kome lei
donji pol slez~.
.
.
.
.

: . .

7. Stra:nji list dorzalnog mezogastrijuma, kad dosegne d()nji rub

cpankreasa, pristupa _s. :gornje stra.ne na mesocokm.. tra:ns~sum, s njlim
sras.te, ,preliiii na coiQQ: transvei'SUiiXl te sraste'. f';'s .. ~j)#i,, Odatle se sp.u.ta
prema dolje i ini stranji list omentum mafus( Nit\'ioeoi.Oin tran.&versum
dak>le u tam dijelu .funa etiri sloja. Dva pri~a4a}'\l niez.okolOO.u otprije
(mamo da je svaki mezen.terij,um du~tW!l pel1iti:lllletima, .dakle izgraen
o.d dva lista), a dva mezogastrijumu koji 'je prifasltao
8. Prednji Nst dorzaJnog mezogastrijuma, koji polazi s velike kriviIlle, sputa se dolje; sraste sa strafujim listom na mjesllu gdJe je on prirastao uz coLo!n transverSUilll. N~ taj nain nastaje tig. gastrocolicum.
9~ Moemo spc:mi.e111uti da je i bursa omel!ltailis uslijed pl1ira5terrja mezogas.trij.uma, .koji .ilni njezin stranji zid, dobila stalno mjesto. B,ursa
.omen,talis je nastala pnilje, a:li j~ bila pomina na sve strane, a tek !>ada
je dobila stalno mjesto.
10. I .lijevi bubreg bude na jednom. svom dijelu po.kriven se'k:unda.r.nim peritoneumam koji pripada dortal.nom. memgastrijumu (facies gastrica
~ pancreatica).
11. Dorzal!lli m~strijum se diferencira u sedam dijelova:
a) Pars affixa mesogastrii dorsalis je onaj dio dorzalnog mezogastri~1\Jlila. k.ojd prlra!ste .uZ stra2m.ji trlluni Ziid na ovaLnom polju~
b) Lig. gastrophr.enicum je dio c:lonaJ.nog mezogastrijuma knj:i ide od
eluca prema gornjeni dijelu radix .mesog<Atrii. Polazi sa velike kriv.inc e
luca, ide iznad slezene, te se vee za dija.fira@mu.
e) Lig. gastrolienale je dio dorza:llnog me.zogas.trijqlma .koji je razapet
iZmeu slezene i velike .kriV'ine eluca. Lig gastrolienale dobije, uslijed prlrateilja stranjeg lista dorzalnog mezogastrijuma, sta!lno mjesto.
d) Lig. phrenicolienale je razapet izm.eu slezene s je.dine S'traine, te
stranjeg tTbuoog zi$ ~ dijaframe s . druge strallle.

e) Pars mesocolica mesogastri.i -dorsalis je onaj dio stm:njeg Hsta dorzalnog mezogastcijuma :koji priraS.te na .gor.nju stranu mesocolon trarisversuma .izmeu donjeg ruba panla'easa i col0111 tra!tlS!Verstmna.

f) Pars libera mesogastrii dorsalis je Om.ootrun . maius.

g) Lig. gastrocolicum je onaj dio prednjeg .lista dorzadru>g mezogastrijuma koji polazi s velike krivine eluca te sraste sa oolO!l transversumom ('Vidi pod 8).
.
.
..
.
. .
12. I meso.duode~m (:koji je .t;akoer prlje pr~aQ .iz sagi.Wae: fron'talnu ra'VIIllim1) prilraste uz stranji trbuni :dd. PcsU~ee toga su:

a) ca.put panareatlj~,<koj.i se nalazi u loonka:~~~:.;;g~a,. zJbog toga takoer p:timste te postane retrqperitoil.ea1~' :"~1 11ii'/if!Jf:l~:'f

'b) Mesoduadeoom pokrlje
dij~ desrii bubreg.
.. ~) Budui :la je duodenUm. prirastao Stron.ji irouni zid, buxle fliksixama flexura 4ttodeoojej.unalis.
.
. . .
.
.
.
.
d)
.pdratanjaduodenlllllli bude formiran foramen epip'loicinn
Wms.Iovi i odozdo omeoo.

wootualoo

za:

UsliJed

300
.,.:::

: .,

<J~~:-~

: '.;

:~

;_;

.. -.

,.

''

.. ;"',

.-.~.

Il.

Posljeice Pri.rutanJa mesocolon asecndensa

. ...

...:.:.:.;:

l. Uslijed njegova prira.too.ja dab.ijemo na ~rafujem tiiblliinom zidu

selcw:lldami perit!<meum parietale. To trouglasto polje je omeeno 1ijei!o linijom u .Ioojoj se vee za stranji trbund zild mezenterijuma :tarukog crije-
va. Tu. liniju napvarrno radix mesenterii. Des;no je trouglasto polje omee
no col<lill ascend.sam;.:'a> gorf! .tnsercijom mes.ooolon transveJ."SlUIIDa (radix

mesocoli transverst).
2. Golom ascenidens. bude fll.'"S'iran za Stranji tribuIIL'i zid.
3.. Qaecum dobije staliJ.O'I;P.jesto (katkada bude f.iksiran) u desnoj bo
noj udrtbllii. Time. bude Odre()n i poloaj apendiksa, te i on dob-ije stalnp. mjesto.
4. Mezente>rijum tankog qi:ijeva, koji je do sada bio privren u medija1noj 1inij<i, dobija novu inseroionu liniju (radix mesenterii), koja ide od
.~flex.ur.ae duodenojej.u:nllllis koso prema dolje i desno, te zaWawa u desnoj
bonoj udU!bimi kod articulatio sacro-iliaca de:dra. Radix mesen.te~. prika
e-mo tako da zabacimo popreOn.o debelo crijevo prema gore, a v>ijuge tankog oriljeva uhvatimo akama pa ith. gibamo na jednu i na drugu straTIJU.
5. Mesocolon tramsve:rsum koji se do sada vezao u medijalnoJ liniji,
dobije na desnoj polovi.ni nevu insercioou H111iju, ik!oja ide popreno od
fl=rae coli delatrae do medijalne li.rrije.
6. Flexura ooli dextra bude f<i:ksi.Tana.
7. Desna polovina colon tralO.IS'Versunna dobije stamo mjesto.
8. Duodenum bude palcriven. dijelimi6no sekundarnim peritonetlllllom pa-
rietale. Slijedei dijelovi duodelilima budJ.l pclcrivenli sekundanrlm peri.toneumom, te postanu retroperit<:xnea1rti: donji dio pa.rtis descendentis, pars
horizonti i desni dio, partis asoondeiiJtis. Dijelove duodez;ruma, koji su pokriveni selrundamim peritoneumom, te lee retroperirt:anealno, naziwamo
pars tecta duodeni, dok ostale dijelove koji lee slobodno inlira~peritonealno, .nazivamo partes Ziberae duodeni.
.
9. Donji <:OO caput pancreati-s (ono to lcl.i u k:onikaiVitetu du.odenuma)
bude pOkriven sakundarnim .peritonetlllllom. Na tom dijellll pllJl.lk:reasa ima
mo dalcle, dva se.lcUIIldama i jedan. primarni periton.etli!Il. Dok mesoduodenum ne pr1raste, tu pQstoji samo primarni per.iJtoneum. :uslijed pl'ilraten~ja
mesodu.oden.u:ma bude to mjesto pokniveno sekWldalmim peritcmeumom,
a kad priraste i mesocolon ascendens, bude .to mjesto pokriveno jo jednim sekundarnim peritoneumom.
10. Priratanje mesooolon a.soeorlensa ide do bubxega, t!fde&ni bubreg,
bude na njem dijelu prednje pavnine pokriven .~m per.iitoneum.om (facies coLomesocolica).
.
11. Desili meter .u donjei:ri dijelu bude pokriven sekuo:J.darnim peri<tonew:nom parietale.

12. Aorta i v, .t&l.:va .i'olferior budu, preko duooenuma, poikrive.ne se-

lamdaJ.m.iiil

p~~?l#f~~rleta:J.e.

<

13. Uslijed p:riratanja mesocolon ascendensa bude diferenoirnn uzila1:IH krak pupane petlje U. diva dijela, U aoion. asoondoos i U cblon transversum, a granica im je file:w.ra. coli ciextra. Njen poloaj OIV'isi o tome
dokle visoko pirraste colon ascemiens. .
14. Uelijed p-riratenja ll1es()O()kln . a:sCenilensa buldu iferenoioani mesooolon asetmden:s j mesocolo:ii. -tra~rsum. .
. . - .

.301
,.

-:; ...

: .

..

15. Doe dc:> polag~ja i _p-i:>iratS..nja velikih krvnih .lla (a. i v. mesen. terica superior) ispred duodenuma.

16. Nastme !fossa caecaHs.

17 .Nastal!le. .recessus retr.ocaecalis.

18. -Katkada .e p.ored co~0ri ascendensa razvijaju recessus sulci ;paTacolici.

19. Nastame recessus duodenali~ Su.pirior.

20. Dva reces5usa ne nas.taju usli~ed priratanja mes:ocolona ascendensa, ve samo dobijaju SJta1no mjesto, ,To su: recessus ilii>caecaUs SU
per:ior et infenior.

Iii. Posljerllce priratanja

mesocolon
d~secitde~a
.
.
.
.
'
1. StTanji trbuni zid dobije se.k!UihKja'nni peritoneum na lcvaidoratm:xm
polj.u koje see desno do medijaLne_! linije, lijev.o do coJ.on descendensa,
gore. do i~ILSeTcije mesocolon trari-&vei:sum, a doLje d() no.ve insertije oolon
si:gmoideum (radix mesocoH Soigmcidei) .., Od'. medijaLne linije n::ides.no do
radix mesenterii nalazi se primar.ui peritOn.euin.

2. Colon descende.ns bude fioksi.ran i:a stn:n}i t-rbuni zid. .

.... 3.. Mesocol9n -tra.nsversum .dobije li lijem] polovini novu inseroionu.
liniju. Viclimo da linija. u loojoj se vee mesocolon t~versum za ,stranji
trbuni zid (radix mesocoli tranosrveDSi) nast!l'je u desnof pol<Wiuii kao posljedica priratalllja mesocolo:n aSceiidensa . u lijevoj polovini kaO .posljedica priratanja mesocolon desoenensa. Radix me59C41!: .transversi ide uz
donji rub p~asa.
. . .. .
.
4. Mesocolon. sigmoidewm. dobije .no vri. inserciju h prelomljenoj liniji
~ radix mesooo1i . sjgmoidei. :Ndeb. .tok smo opi-siili koq colon signrioideuma.
5.. ,Nastaje ~ecessus imtersignloideus. .
"

6. Stvaraju se
par~lici.
.
.
7. Donji dio prednje .plotine l~jevogbubrega i,ude pcikr:i:ven selrundamim. per.itoneum<?IJl (-facies. colomesoco:Jica) koji pripada mesocolon desoc:mdensu.
.
.. . ..
. . .
s; Colon sigmaiJdeum doQ.ij'e staJ.ri.o mjesto.
9. Flemra ci>Ii si:nisa-a bude fiksirana. . ..
1Q. Lijeva: polovma. colon t.r:?mversuaDa: dohije st:aino mjeStO.
11. Lijevi IJ+eter butde ,pokr.i.iven sclruD.daT.Illif:D. perit9)leumam parietale.
12. Vasa testicularia bude pokriven'i seJ.vu:iiciarninJ. periWIIleumom. parietale:

'

.recess.us.

OpCENITI sP.tmaTAI PE:RtiONEuMA.

.

':,

Onaj dio peritoneuma :koji p.Okrirva tirrutrari]u poVi1'111ilu zid~a trbune upij-ilne i 'Zdjelice nazirvari!.Q perjtoneum Pa.rietale; onaj }?ak dio koj~
potpuno. ili nepotpuii.o ovija organe .koji Se nalaze u ovim upljinama zove
se peritoneum ~cerale.

- ... :,.
.. :.-

'. '-

' '. :: ~- .'

t .:.~~. :: . . .

...

_.:

.- ~- ,, ' :
-- : -. .

.:. - . ~-

. .: i

peritoneuma prema ~ga.nima, tj;. ~ritonet;.ID: Y-i~

cale de~j.no ~j.sali,)rod ~~~- org.atl~J7idj<;Ji .SI!lO. (illi :mo j9 .~Jeti
kod opisivanja urogemtalnog sistema) .~a, ...neke o.r_gane perlt~.. J~

Mi

~02

smo od.n.oaj

staWio p.cikiniva proteui se sanno pO jednoj .njihovoJ. povrillli, a dl"llge >.im

uope ne dodiruje. Tu bi spadali 'bubrezi, vesica winaria,_ urt:erus, vesioulae
seminales, rectimn, neki dijclo1li . duo.denuma, parcreas, . colon ascendell5 i
colon desce.ndens. ~e organe,. kao to su jejou.num, Heum, oolon sigmoideum, eluqac, jetra i slezena, per1tonetirrn gotovo posve polkiriva, te pravi
razne dupLikature ikoje te ovgane povezuju ili uz stranji .trbuni zid ili
metisol:mo. Toli:ko ovdje o .perttoneumu koji obavija pojedine o:rg310e. Prije .nago preem.o na apisiovanje parljoetal:riog peritoneuma pogledat emo
k:oji dijelovi crijeva su donekle slol.x:>dni a koJi su srasli.
eludac je. slobqdan~ D:uooenum: gornji dio je slob.odan, srednji i donji s.rastao. Jej;ili\u!ii r:ueu~ su: s<loboQ.ni. Calon asoondens je srastao. Colon trarisversurri je' slo~ari~. Colon sigmoildeum slobodan. Intestinwn reetum je srastao.

P.r~ t~e .../mimo da: .se . p~~V:iLilo izmenjuju slobodni i prirasli dijeloVi a t.Q. s.nio
ba oV>im
opisivanjeni
4tje1i naglasiti.
. .
.
'.'
...
';.

. ..

.. .

PERITONEUM PAiUETALE

-----------------------------

;: ......

. Srednji dio donje p.JOOtinc. jetre peritoneum ne pokriva jedino. porti

hepatis. Peritoneum koj:i se nalazi ispred, d9a.vi na pTed!nj.u usnu portae
hepattis, zavija, ostavlja jetru, ide na malu !Gvi:V'inu eluca i. nastavlja se po
njegovoj prednjaj plotini. Na taj nain se formira prednji. list omentum
minusa.
:Peritoneum koji pO.kriva donju p:Iotmu J~t{e1)P,:Poi't~e hepati~, doavi do njdhove stramje usne zavija, ostavlj~ 1~hi.~:,l'ipllj<UJbdjuje se uz pe11itoneuan koji je poao sa prednje usne, dolai:l na ma.'ltl krivinu i pokdva
donju ploti-nu eluca. Tako s~ fomhira s.t~afuji list Orrientum minusa.

Omentun; minus je, dakle,

duplikat~ff p~ritqn:eu.t:'tia

'koja se pr<>.tee

od im1lc krivine eluca i duotlenuma s jedne strr.nc, do dc-aje pbtlne jc:-

re s druge strane. Dijelimo ga na lig, hepatogastricum i lig, hepatoduodenale. Na prvom dijelu lig. hepa-toga~'trlcuun~, koji se protee od male krivine e'luca do facies visceralis jetre, raz;Iikujemo jedoo gornji dio .Iro ji je
vi~ nategnut i solidnije graen. - portid te1tsa - i jedan labavija - partio flaccida. Lig. hepatoduode.nale,. koji se protee od pal'S superior duoden~ na facies visceraHs jetre, sadrr u sebi ductus choledochus, v. portae
i art. hepaticu proprij-u. Ductus se nalazi deSJno, vena u sredini i straga,
arterija lijero. ...
Li:stovi pexitoneuma .koji pokrivaju predin:ju i stranju plotinu eluca
sasta.ju se na velikQj krivini, prilj.ub.tjuju se jedan uz drugi i ostavljaju
veliku kri;VIimsu. S onoga dijela velike kdvine koji odgovaxa fornllksu listovi idu prema slezeni i formiraju lig. gast:rolienale. Mi smo ga detaljno
opisali kod slezene. s donjeg dijela vel.i'ke krivine ide prema dolj~ i formira prednji Zlid omentum maiusa. Kad doe do dna velike marame, pre-lazi u stramji zid, koji se penje prema gore, sraste s gornjam powinom
colon tral!l-sveiSUilla, zatim se prisloni uz gornju plotinu mesocoloon transversuma te i s njime sraste. Odatle prelazi u sekundarni peritonewn (mesogastrii) koji pokniva stramja zid buT~ae omentalis. P:rednji zid velike marame, kad poe s velike krivine eluca, prisloni se uz colon tr'..nsversum,
sraste s njime re se nastavi prema dolje. Onaj dio koji se protee od veli'ke kri'v.ine do colo.n transverslllll;la nazivamo lig. gastrocolicum.
Omentum maiils je, prema tome, veldka duplikatll.llra peritooeuma, koja
se protee od velike krivine eluca, preko. sy.ih orije'Va do u zdjelicu. Prebaena je preko crijeva ,poput kecelje. Vremenom njeni zidov.i. SII'astu meusobno, tako da upljina koja je meu .njima postojala iezne. N<! lei:ni moemo oprezno ljut:ei odijeliti Zli.d od zida. .
. .

Omentum maiu5 ima Iriz zadaa: l) slui kao rezer.voar za .mast, 2)
iana vclilku. sposobnost -resol'pcije; to m~. u ramin:n. siuajev:iiPa. ,biti !korisno, 3) kad .nastanu l~kalne upale, oo ..ob,lijepi pij~ i na .t~f n~in ~
pniljei. irenje, 4) pli, QZljeclama trbunog zi<la n~ i~~ crijeva van, v~
u amentum maius; fu:'je povoljno, jer se na ~it ,. . .'jei... ~~<:ija.
Pogledajmo .sada per-it.one1lln:_ koji pokpva-pf.'';. .
. ., .zid od .pupka -prema dolje. On. pokazuje _niZ nahora Jooje proinvade .neke clnmdae i
ile.

,.
U 5redi!lli se nalaii. 1ig. um.bllicale mediaD!Ulll, koji je; ~pet izmeu
pupka i Vrka mokra6nog mjehura .. To. je dbll.terini.ni ~ . (ductus
allan_toideus). J:labor koji on ini nazivamo plica umbilic<iJ~, midiana.

304

.. ;, , .

. Lateralno od njega na:lazi se. sa ;~vake strane po jedan lig. llilll'bi:Lix.:aile

laterale, koji. se protee o<t pj.lpka :na Sll:ranu mo.lcranog mjehum. Ug. umbilioa.le hi.terale je ostart:ak 'ii.rteriae umbilic!lllis Nabor sluznice koji ona
proi2lVodi naziva se_plica umbilicalis lateralis. Jo late:t"8ilal.ije nalazi se plica
epigastrica. Nju ini arteria epigastrica interior s venama koje je prate.
Izmeu jedne i druge plicae._ umbilica.Lis Iaterali.s n~azi se fossa supravesicalis. Ona ~~ii-,Brtziusovom prostoru (cavwn preaperJrt:OlleaJ.e Retzii)
koji se nalazi -i~l%f1j"i :<ptritilaleuma i fasciae transversalis. Kad se mokni.
ni mjehur pr!1Piiliii; odljuti. pe11itoneum od fasciae transversalis proiri se
u Retzi.usov prostor. Izmej.t_.:plicae um:bid.icali.s lateralis i plicae epigas:tricae .D,a1roa se fossa inguinalif'<medialis kojoj odgovara
anulus inguinali s.t18Cutaneti,S~ Lateramo od plicae epigastricae nalaZi se fossa inguinaLis
lateralis. Njoj odgovara aa:JiUl:U~ mgumalis praeperitonealis. To je potreb!no
znati 2lbog hemije. Ako crijeyo izlazi kroz foss.u mtnialois illa answlus. SUJ!r
outaneus, .to je: hernia directd. Izlazi li crijevo kroz fossu lateralis, preko
.ia:Jgv.iiii.a1nog kana>la na anulus suibcutaneus, imaroo hernia obliqua. Smjetaj peritoneuma u zdjelici apisa1: emo kod prouavanja uroge.niJtalnog
sistema.
Omentum maius dijeli tnbunu upljilnu .u dva velika prostora: supraomentalni i :nfraomentalni.

izivana

Supraomentalni prostor
St.llpraome!lJtailni prostor je onaj dio t11bune upljme koji se nalazi povi-e veltll:e marame. Dijelimo ga na slijedee dijelove: l) bursa omentaUs,
2) subhepatiki prostor; 3) desni subfreni.ki, 4) lijevi subfreni6ki prostor,
5) p~plenikli. prostor.
l. Busa omentalis je kod odraslog mnogo manja negoli kod embriona,
jer kod odraslog irtav njen donji dio koji se nalazi i2uneu zklova omen1uan maiusa iezne uslijed sratenja tih zidova. Bursa omentalis je pukotina smjetena u frootalnoj ra:vr.aini. Na desno komunicira s .peritoneal!nom
-upljialom uoz foramoo epipiloicum (Winslowi).
Foranien epiplocium (Winslowi). omeen je sprijeda sa lig. hepatoduode:nale omenti m.i!noris, dorzalno venom ca'Vom inferior, . pO!kri-venom pari~
jetal'lllim peritoneu.mom, gore jetrom (processus cau.da.tus); dolje duodenumom. Kroz taj otvor llliazir'no u vestibulum bursae Om.entalis. Vestibulum
je sprijeda omeen omentum miJilusom, straga parijetaln:im peri1:oneumom
koji pokriva gornji dio pankreasa, a. povie njega aortu. i v. caovu ilnfurioc.
Vestibulum. se nastavlja gore. u recessus superior o~entalis, kojd. se naJazi
izmeu ezofagu;sa; v. cavae interior i jetre. Iz vestibuluma ulazimo kroz
~edno suenje --: ist~11fu$ .bursae omentalis u gla.V111u upljinu bu-rsae.
Granicu. izmeu v~tibu1'1l/llla i glavne llipljine mi plica gastropancreatica
koju ii!le a. gas~ si-W-S,tra i v. coronaria vmtris:uJi, Plica gastropancrea1:i
ea nalazi Se ta?P."~;;:ifj;!W~jalnoj Jd.niji. Ona pohzy_je mjesto gdje se pl'Vo.
bitillo hvat~
tlunjrtrouni zid mezogastrijuma. .Ona je ujedno, a to
treba nag!.asiti, otra g:raruca izmeu priina.m.og peritoo.euma looji pokriva
vestibuluan i sekundamog . peritoneuma koji pokr.Wa glarvnu upljmu bursae omerrtalis. Kako ve z.namo iz ;ra2JVitka mezeriterijum.a, taj sekitmdami
peritoneum nije nita drugo. nego dorZaJni !nezogastrijum koji ~e tu sra-

za

s~

-~

..

305

Glavna uplj-ina ~tirsae je sprijeda, Om.~~iia suramjian zkbn eluca, a

straga ..sekum.darmim .. perltoneumtnri. ~ji' wk,ri'Va. prednju. plotiziu. pankreasa; lijevi. COI1p11S stiJprarenale i gornji. mfi4~jalni dio lijevog b.wbt.ega. Taj
'Perltoneilm, a .i to nam je ve poinal;o, nast(lvlja se na.goi:nju plotiriu mesocolO!l transversum, te s njime_ . sr~e.- ()(iatle se na'Stawja pr$a dolje
kao stranji list omentlml mai$a. N~ijevn se gl!Wlla upiJiri~ bursae
omentalis nast~vlja _sj~ do hi1u.sic_sleiene. To je rec_essus Uena{iS>. koji je
omeen sprij&Ui s ).ig. gastroliena:J.e, . a straga s Hg. phreniCQilienak Ako
wstane .sraterije -~k!ova omenttirii maiusa; . onda. se meti nj:iJfua nalazi

recessus inferior omentalis. .

-~ :. ..
. . ..
2. Subhepatiki prostor se ~ izmeU, jetre l;_'<i~gg b:ul:l.i'ega.: Oboje
su na tom injestu pokriveni pri.i:D.arnim pet1toneiiinom; gl~ sli i klize
jedan po d-rugom. Tu .moemo .tzVU~i i'.alklJ., T(> mjesto je Vafuo t~ tOga
jer se jetra kod iznspfracilje i ekspi,racije pomie ,'k'ao u n'e.ki:xm iglobu.
Granice subhepatikog prostora s!i~ gor~ jetra, .dolje S:fra~. prfmacii perl-

tx>neum deSillog bubr.ega, Ije flexU.rn roli deXtra; CO.lo!l LJ:nesoOOLoiri .tnilllsversum, lijevo dt.Wdenuon (par.s superior. i 4io par(li.S_ d~ea:J:deil.tis).,.u lijevom gornjem uglu lromunicira sul;ihepatiki .prostor pr:eko.foranien:.epiploV.
cuma WinsLowi s bursom omerutali.S; . .
.
. . .
e. ... _
.. 3. Desni subfrertipki prostor Jllll~ seliz.m~u dijafragm,e i gornje povrine desnog renja jetre. Lijevo. ga odjeljuje od istoi:i:I+eni>g prooiQI'a Ug.
falciforme hepatis, a des.rio komimici.t:a sa . fupl).eipatikiril prostoroqi.
. 4. Lijevi subfreniki prostor nalazi se izineu Hjeve:>~ iobusa: jetre i
eluca s jedne st.rane i dijafragme s drug~ strane. . . . i . . .
5. Perispleniki prostor se na:J.azi oko l!lezene. on prema gore l!x)m.unicira. s lijevi_m subfrei::tlk:im prost~J:'oin. Dolje.. -w-u ,odgovar<!: .sa~tis Jd~nruis.
Dno mu ini facie$ lienalis lijevog bubreg~ (priiJ:W:m perltoneui:D); Late.raJ.no i sprij~a ga ogr?JDWuje dij~~
. . .
..
Jnfraomen~

prostor
: ..
."

lnfraomentalni prostor je onaj. diO ttb~e upljine koji

se naiazi i-spod

velike marame. Dijel~o ga na slijed~ dijelove: i) I_ 2) lijevi i desni infu"aotnent:a1ni prostor u uem srrnisl.u rijei, 3) i- 4} 'desili i,l1jevi para.looij..ki prostor, 5) eavuni Douglasi.
. .
. .. ..
. '
. 1. Lijevi 'infraomentalni prostor,
~nidsiu . ~ij~i; ~atam.
izmeu colO!Il decoodensa i mdix mesep.terii, Goi-e. ga. ~ariiuju mesooolon i
oolon tra.nsversulill.
..
. .
:. . .

2. Desni infraomentalni prostor, u uem smislu .rij~i, .nalazi se irz.meu colon a5cendensa i radix aries.enterii; Gore gB,,.~ju.mesoOOion i
colon transversum.
.
. . : . . '':~;~':',:
.. .
. . 3.. SulCJl$ paracolicus. dext~r - fossa. paracoiiCiz. eitirna dextra ~ aalaZi. se .izmeu colon ascenden.Sa j Ia,te;-a!OOg tl.'bu:ilog zida.
.
. 4, Sf#cus paracolicu$ sinistet .. "- fossa . paraeolica ~tern;4 sin~ tra
.ruU.azi se ~~u pgl~n de.Scendensid lateraln6g trbuuog zida;. ..

u Uem

re

. . : Cavti.m ))ouil~i (veliki. DpuglasJ <XJgOva.ra Ii1310j mJeH~i.: --~ . ,

. UsUJe(I. ~~cii:Jb.og sra'tenj~ .
~jelov~ . Crijeva i m~teriju-

run.m

:iu!,staju.na D.e1dm mjestima .tJ4ubi:ne - recesusi ~je su 9<1-~lo. -velike

titke vaooSti, jer se pojedin,i dijelovi crijeir<J. mogLi y. . njih. uvui te

:.~j)P~~~~~vcAL
\)o0 ~

.C., -~ . L\ A-GG 1 r l

ia~ .Recessus dubdenat~ szlperior ie;omeen sa plica duooenaais superior. On::t sa4'ri u sebi i. v. ni~~i:r~eJJ!cii ,iajferi()r, te je zbog toga ;ne smijemo r~zaiti. Re~ssus duodenalis sll'pel'ior. gleda svojim otvOrom prema dolje.
lih) R~essU.S duodeiwlis inferior je omeen sa ptica duodenaiis- inferior; :Recesius dUOdenalis infePoi: gleda svojim otvorom prema gore.
2: Foss'a caecdlis. se n;;Uazi ti de~oj bCIOnoj udulbini iza caecuma. Otvor
joj gleda do1je i lijevo, Straga-je omeuje pr-imami pentoneum koji pokriva desnu bOnu udubinu; gp're '-f desno -pliea caecalis, koja ide od re~uma
na perltoriebiin desne. _bone u41J,bi:ne, a sprijeda straiija pdo.ha cekw:ria.
3. Recessus ret,.pc_a~calis je. jedna ili 'Vie manjili udubina koje se nalaze u foosL <ra~a)is;;i~;'~elp.i.ma. I~u, preiul;l. gore, a ~u zbog toga to na
nek:iail mjes<tima colon as6(md~ ne priraste. U nj-ih se moe uvui apendix
ver-miform.fu. Taj j~ sluaJ.k:o ~le povoljan, jer se gnoj loka1izi.ra.
4. Recessus iliocr:iecalis superapr, se nalaz.i na prednjoj plotini kuta
koji px:ave ileum i caecum. Omeen, je sdonje strane i:lewnom, a 6 gornje
1
strane
ptica. caedalis 'vascu1ai4, koja sadii u sebi arteriju ileocolicu.
5 .. Recessus iliocaeQalis interior se ~la2Ji na donjoj plotini istog kuta,
a omeen. je s jecine ~trilaie sa .#ie5enterio1ilin appendicis vermiformisa, a s
druge shar:H~: s plica iliocaec(Uis in(eriot, 'koja ide s ileuma na med, plotinu
celrul:na.
. .. - - -..
.
6~. suici par(!(:oliiii. 'uz lateri;ilnu st_ra:zhi oolon asceiildensa ili descendensa nalaze 'se neke jamiCe koje mOgu nedostajati, ali mogu bi-ti i tolike da se
u njii:ria stvaraju .b,einije. Nas~ju uslijed toga to colon ascendens ili de:scendeJ1s ne srasti): .J):O:tpuno. Vi~e ih iti:na itz colon descendens.
.
7. Reeessus lttte:r'iJil~oide,.,s.:je ud.~btna koja se nalazi ispod mesecolon
sigmoi4~a: Moe biti i .vrlo d:illJ.oka. Prikaemo ga tako da tanko crijevo
!prebaciino .na,' des sframu, tlz:znemo u ru~e- colon sigmoideu.m i nategnem<>
ga poput ki.o)J-ra:na.<Recessus .ide u smjeru uretera. Vjerojatno da nastaje
zbog tqga to embrionaLria: peristaltika uretera smeta S'I"atavanju. I ovdje
:nioe ~stati hernija, Ovdje tr'~a paziti na ramifi:kaciju a; sigmoideae.

Piisttipi u

bur~ .omentalls

Bilxsi oinentalis moemo p.P~tupiti na cetiri naina:

L Kroz for<U:U~ .epi.;ioi~~ .Winslowi uemo u .vestibulum, a odavde
ikiroz isthmus u gla\nbli 1ipljiiLu bursae omenta!is. T!ime smo doli i na
straiillju strinu eluCi;i; 1(00 QIX:rativn.ih zahvata ne dolazi u obzir. Vaan je
g-edino zato.~to tu moe ~stati heti:tia. - .
2. Prere.emo om.e'nfwii_ nlln-Ll$ portio flaC:cida. Ovim putem se dolazi u
vestibul mn bwrsaii; oni~iP-iS OperatiVno j!= vaan, jer se tako priswpa na
tuber omentale parklqea~a. .
.
. .
3. .Rrereemo lig. gast.r'oc9licum i odmah smo na stranjoj strani eluca.
Ovim pl,ltem se pristupa d Illa cqrpus_ i caudu pancreasa. Ovaj je put najvaniji kod operacija.
. _.
.
4/ Proreemo. m$ o()bvQr li>meso.Colo,ri transversum i 'UZ njega srasli
.
stranji zicl l;lorzalnog mezogastrij-uma:_ Na talj nain se til:koaer odmah na\emo na_ str;:tiJjoj stn;mfe1uca, t:e s njome spojimo vijugu tankog crijeva.
Ovaj pu1 je zgodan jer pri radu tie smeta c;olon transversum. Jediru> se moTa patiti, na anastomozu art. eoli(;ae media~ i simistrae. Ovaj pristup vaan
je kod gastroenterostomia rctrop?lica pasterior i to naiei pris.tu.p.

307
-----~---.

--------~-~--~~---

.l

Pristupi na

pane~

Pancreas je priliOn.o teko priStUpaa:D.. Glava pankr~asa Jei dosta ne

zgodno. Oko nje su art. i v. mesem.terica superior, iza nje v. portae, aorta i
v. cava inferior. Izmeu glave pankreasa . i duodenUD.na nalazi se ductus
choledocbus. Sve to oteava pristup na pam.lm-eas. U 'obzir dolaze OVi putevi:
l. Proreemo li. Ofi?.entiim minus, dolazimo na.~J q~Q,panic.rea.sa koj-i
se nalazi desno titl plicit,e gastropancreaticae (tlllber omiilifiile),:

2. NajobiniJi put za pa.nkreas je kroz lig. ga~r'Oc.Oli~iim. Kad .prere.emo taj dio donalnog mezogastrlijuma i podignemo eludac, vildimo najvei
dio pankreasa (corpus i cauda).
:)';:.
. . ... .... . . . . .

. 3. Na glavu pa:n:kreasa bisll).o mogli doi .na taj' D.aili 'da ocUjutimo
clio colon ascendensa i fle.ksUil'U coli dextru i da .to povuemo prema dolje,.
zatim da odlj.utim.o duodenum i povuemo ga na lijevu stranu. U tom sluaju bismo doli na stram.ju stranu glave.

Situs viscerum inversus. -

Veoma rijetko dolaze suajevi gdje p01loaj trbunih 011gana nije normalan. Moe se dogodiJti da jeM-a lei u Hjevom hipohondriju umjesto u deSiliOm, eLudac i slezena da budu na desnoj strani, caecum u lijevoj bonoj
udubiln!i umjesto u desnoj itd. Cak i srce bude okrenuto na desnu stranu.
Ovakav poloaj trbunih o11gana zove se situs visceruni inversus.

.. _.;:.

- 308

.: ~

..

)'.-

......

APPARA'f{JS~';RESPIRATORIUS (SYSTEMA
RES:P:niATORlUM) - APARAT ZA DISANJE -

U pluima nasta:je izmjena plinova izmeu zraka i krvi. Da bi doao

zrak u plua, mora proi kroz izvjesne zrane puteve, .a to su: nos, dio farinksa, larinx,. trachea, bronchd i plua. Zrak moe proi i kroz usnu upljinu i phar.inx. Mi smo usoo upljinu i -Pharinx opisali kod probaJV~D.og
trakta. Ovdje emo se pozabarvi<ti preostalim uanim putevima. Na kraju
emo opisati i ne.ke lijezde koje su svo}im razv.itkom i poloajem uvezi
s resp.ira:tm:n.im a~paxai:om:
NASUS- NOS
Nos je potlli dio zranih puteva. Dijelimo ga na vanjski i llill'lttrani

nos-

D.aSIUS

eJCtem'us et nasus intemus.

NASUS EXTERNUS -VANJSKI NOS

VanjiSki nos ima oblik 1Jrostrnllle piramide. Baza te pilra.mide lei na licu
i prelazi u obraze- basis nasi. Vrh jesloboda!Il i okrenut prema dolje i na;prijed - apex nasi. Od triju plotina nosa jedina je donja, dvije su lateralne. Na donjoj plotmi se nalaze dva eliptina otvora - naris ili apertura
nasi externa ,-- meusobno odijeljena donJim dijelom nosnog septurma koji
se ZC/!ie pars mobilis septi na.si. Kroz nareiS ulazi z:rak u i.mutranji nOIS.
La:teral1ne p.Lotine pokazuju u donjoj polovini jednu zavijenu bra:zxlu ijt
je kon.veksitet okirenut gore i natrag - sulcus alaris. Dio lat_eralne nosne
plotine- koji se .na:lazi ispod i ispred ove brazde nazivamo ala nasi. Mjesto
gdje nos prelazi u elo naziva -s~. radix nasi. Od tog mjesta do vrha protee se nosni Wb-at ..:....' dorsu.rn naSi. Vjerojatlllo je da je ovakav oblik nosa
]rod Ovjeka nastao u :vezi s usprav.nim hodom. Kod ivotinja !roje idu e
tN!Oronoke vkl:imlo:;kt~ ;~Ji!:tJ:tozdrve - nares - olin-ei:Jute prema gore.
Osnov;u vanj.siig"'rib.S!('ini djelomice .Jrota.ni, djelo.ink:e hrskavini skelet. Na njega se iJ.'IedQ!ll pri:slanjaju Jll1ini sloj, potkono tkivo i koa.
a) Skelet oos~ Koia.n.u osnovu vanjskog nosa
lis maxillae i ossa nasalia.
.
.
.
HrSkavin~ oonovu nosa ine slij~eEi. -hrSkaVice~

ine processus fronta-

309
.

..

_.... '.

1. Ca.rtilago nasi: lateralis. Iniir oblik t,rou.glaste ploe. Nastavak je

hrskavianog septuma, koji se ispod nosliih. kostiju prori.:i zav.ije pt)put
krila. Gore i straga se vee ;z;a os n,sale i Proeessus frontalis maxillae .. Sprijeda prelazi u pars cartilaginea septt koji i:i:rl cartil. septi nasi. Prema doilje
je u vezi s cal'tiago alaris maior. Donjem I'll!bu lamiuae dorsi nasi odgovara
u nosnoj wpljici U2Jdi~ue {glreben) ~ liiineJl]]asi;
.
2. Ca.rtilago alarfs maior ima .oblik ~oye ria kojoj razlikujemo dva
kraka - CruS mediale. j Ct:U$. late(ale.. C~ laterale ~je U ru>Snbun
~rilu, iji s.kelet on takoer formira; dolati. do :rpedi]ai!.ne linije, tu ~vi!j.e
u cr.us mediade. Cru5 IJ1ediale ide pr~a natrag .i .u SIVor;n gQrn.jem dijelu se
prisloni uz dolijd dio hrsbvionog sept~. u dooj~:ni. pa.k; dijelu se dodiruje sa oros media:le iste hrSkaVice s drUge strarie: Oba in.Odijalna kraka.
skupa formiraj.u pomifui najdOJllji dio noS'Ilog ~eptu.ina ......,. pars mooilis septi
nasi. Ca.rtilago alaris major s>V.ojim ~okom. okruuje <iobar dio Stlra.ke mndrve.
Na taj nailll je otvor uv.ijek: otvOren i omogueno je , slobodno SltrUja:nje
zraka kod illlspiraoije. Crus Iaterale je Mri hluii od oros niOO.iale.

3. Cartilagines ala.res minores sn malene akceso.no,e hrskavice smjetene

U nosnom krilU iza crus latera:le. .
. .

.
4. Cartilagines nasales accessoriae .~u;, takoer; malene hrskavtice srhjetene imteu car>lii1ago ~n~i 'lateralis i ca.rtilago alaris- ma.lot.
'
a) Nosne hrskavice daju nosu potrebnu vrstou. One omoguuj.u nosnicama da budu pomine, a u isto vrijeme i uvijek otvorene, tako da :z:tak
miJe nesmetano strujatti. Na tom principu je g(aeii itav a::~i'l."atomrl t.ra11:t.
Hrskavice su meusobno pvvezanegustian. vezivom. ..
.

b) Miini sloj sainjava nekolilro miia koji ~ (>biiziti opisuju s miinoon m'USk.ulaturom.'

.
.

e) Potkono tkivo je tan:ko, gusto, s malo sal.;~..

d) Koa. je na d.onum.u tcmka, na nosri;im. krilima ddbcla. Na nosu,
osobito u donjoj polO'V:ini, razvijene su 00:-ojne i velike lij~e lojniee,. iJi
se otvori vide .i prostim odrom. Ima i lijeZda m9jlllica..
Nosne hrs.kavice su uzrok ramJi.m formama nOsa.; Ako su one nablizu,
111os e biti uzak; ako
jako ranna.knute,. n<:>s je irok. Ove su razlike .Upad:
ljive. Teko je nai dva pos<vejednaka n~a~

1. Grki nos (klasiorn). Potpuno je :ra~ Na, granici nosa i ela nema
nikakve udubine; nos i elo lee u istoj'ravnilni. Za oblik grkog !l()$a. nije
osnova u skeletu, ve u salu koje je .dosta: ]akq rciZvijeno u. predjelu sp<>ja
nosnih kostiju s frontalri.wn koSiti: Takav oos rijetko nalazimo. Stari. Grci
su svoje. kip.ave g;radili takvim nosom" (Apolon). .

2. Ravni nos. Na tom n~u netiilamo nigdje. jasmh. pi-eg1ba, jed:ino je

jasna granica izmeu ela i nosa.
: . . . .. /:.'"/.' .;>.;.

3, Orlovski nos. Pootoje, tisue variJacija. :Koci. it.Og 9blika je zavoj u

oblasti nosne kosti j~o izraen s kolliVeksitetcan. okrenutim ilaJ!irijed. Treba naglasilti da taj zavoj postoji ~() u oblasti nosne 11::osti, a :ne ria gra:niai lrosti i hrskiWice.. .
. . ' '' ' ..
'
'

su
s

4. Tupi ili, lfcm!Jvni nos :.i;ma ZaV<>j ij{j~ .kooka.Vittet okren~t naprijed.
Nastaje onda. kad Sl! !nosna. kosf i .. ~: it-asi lateralis Irulllene
~'
alarls major (krilna hxskavica) i:roka. ria mJestU gdje prelaze eros med~ale
u c.rus latemle.
...

..

a.

5. :lidovski nos je savijen Jl8. gra.Jlici no~e 'kosti i hrSkavice, a pa~ts

\ membranacea je sputena,. te Viri iZvan .nosnica.

. 310

6. Crnaki nos (lllegroidni ti'P) irok Je i 21gnjeen; noonice su jako

i lee gotQI\To fron;t:a:irioi
'
'

razvuene

.. NASUS INTERNuS _:. UNUTRASNJINOS

U:nutr{i!ilji illOS ine dvije ~Ijin~, de:;na i lijeva, odlJ:jeljene meusabno

jednom preg;radom - septum nasi. Kroz .nares komlmdcira unutranji. nos
s vanjs1.dtn S!Vijetom. Straga je. sa dva -otVora - choanae - u vezi s fa.ri!nksani. Svak:t.i upljinu unutranjeg
dijelimo na dNa dijela: vest>ilbulmn
nasi i ca'VlUil nasi .. :
, "

nasa

.. . i ~ ..

. vEsTIBULUM
NASI
.
:'

Vesiibulum nas1 Je precln]i i donji dio poje&ne nosne Uipljine.. Od

.nGJSi
odjeljuje tiZv:iei.nje .:....:: limen nasi ~ koje odgovara donijen1
r.ubti Ca.r.tilago rtaS'i lat. Prema Aa,ptijed se. ~upljina vestibul.uma produljuje
u sam .nosini vrh. To je recessus apicis nasi. Vestrbulum nasi je pokriven
ikootp. koja tamo preko r~osnih rubOva prelazi sa nosnih krila. Ova koa
je :poiuta. debelfuil <lJak.anna:...::.: VibriSae ..:....:: kojima Je' Vjerojatirio- iadaa da
tite ulaz u nosnu U{pljinu. Osi.ni dlaka. nalammo u O'Voj koi i l,ijezde lojlllice i ilnojnice. Malo is.pOd llirieria nasi nalazimo jed.riu pn:laznu zonu u
kojoj vie nema dla:ka, a lijezde su rijetke i atrofine. Budui da je pokriven ko.oim, vestirbiih\in nasi 1ma, rial-avno, mnogosloj:ni p.i.Oasti epilteL
caJV1JI[D

ga

!,CAVUM
.
.. .

NASI

C-a.vum nasi je dio n~e UiiJljfute koji se protee od limena nasri

do choa.na. Na njemu Tall}ifkujenio dlllo, kJ:OV, mellija11lli i lareralni zid.
D:no. cavuma liasi je ravno; Dugo je oko 6 om, a irdko oko 1,5 cm.
K-q~_.9sngy_a mti-F; sprijeda pi'Oce~ palatinus maxiillae, strnga lamm
horirontais. K9taii~ OSn.ava je:PQi5ivena sli1ziHcom:-~----~- - -- - ~c-aWWii_:nat'm.je rav.ari: K~u.Q_~~--:r;I!&l-~~~--~ od sprije,
~ag-. . _m:aZJD.ja_:e~~ n~.e J:~:t.!J?S..E.asa!(_?)-;_p~n~~
fr.ontal.ne kosti, lami!II<!~l?:~:.osa e~Q.ip~@e i corpus sfenoida1ne kooti. eavuru nail je naij:WSina mjesrt:u gd)e Jp-ov i~"laiiDiinacnil.ili5sa (4. am):-P.rema
naprijed se visina kr.-ava .lagano. 51pulta~ ; p.i"(ID.'la natu:ag. se naglo spusti poput
stepenice .ri:a mj~tu gdje je Uillej:.n; t . oonpus ossis SlphenoiOO!lis. .Tu i7!!l05i
~~2~
. ~
.
.
.

~ folff!!::.t.S:~~r~~~~ n~iiil~-i:.,.~~~-j~-~~~'l!j~.. l. p~~so~~;;;:;;pd.~ellil je. ~ Slijedei Dam: za kristu i rostrum

sphenoroalls' hvata
s\rojhn . mjim a1l.1fbOm. ilomer. Svojim donjim
rubom vere se vomer za cri.stu n
lZm.eu q)rednjeg ruba vomera; ro\ s.trutna i nazadne kosti prQStre se
,per.pell!dtcularis ossis ethmoidalis.
Pr.ema tome, u i.Zgraiyanju kotooog "jela .nosnog septuma Sudjeluju crista
i rostlr.tim os.sis 5phenoid8.lis, vOirier; l
. a peupendicularis osSi.s ethmoidalis
i crista naSalis cissis palatini i I!l~'e, ija :viSina nije konstantna.

assis

se

3:ll.

<

:.-:.. ." ~-. :

:.'

. 2. Pars cartilaginea septi je izgraena. Od hrs);:avice Iooju:.n(lZiVa.mo. cartisepti nasi. Smjetena je u uglu to ga. praye VKmJ.er ,i lamina mediana.
Meu te dv.i!je ..kosti alje cxna jedannatava.k-'-'- processus posterior (sphenoidalis) - koji katkad dopire do s.fanoklalne kosti. Stram1i i gornji :rub
ove h.rs.ka'Vice veu se za laminu perpendicularis; prednji i gornji jecLoim dijelom odgovaraju mjestu gdje se sastaju nOSile Jros.ti, drugi!m. dijelom prelazi u cartilago, nasi ~at.; predalji i donji r.uib su sl~i\Luvlae se meu
medijaine krakove
hlaris major.
. ':~-tbf~~:;:':)</;
.
3. Pars membranacea je izgraena od medijalilih h-alkova cart. ala:rils
malioris i dijela cart. sepTi, koja se uvlai m~4u .te' :k:ta.kiOV~. U izgraivanju
partiJS mem'branaceae sudieluje i koa koja sve:'iX{pokri:Va/;~c :,
.
Dio seotuma nasi, koH ddgov.rura ves:tibut'llllliu nasi, pok:rivem. je koottn,
a ostaH :je dio pokriven sluznicom.
Zbog velike -variia.bilnost1 rasta kostiju koje fiqnnira.iu se.otuan, moe
on 'kao cielilna Diti zaviien.na iednu stranu. N~ tai nain moe ill:arva jedna
strana n0511le upliine biti zaepljena. To je deviatio septi. I2lboi Ii se s-a:nw
jedan dio seJYtuma, imamo greben - crista septi. I u iedniom i u dnmom
sluaju se operacijom OOiljuti sluznica, odree se ono to je SUl\'li:D.o i dpe!t
sloi sluznica.
.algo

cart:

Lateralnt zid ca.vum nasi nije ravan, nego pun J;3.Zlll.OVIl."SSlih deta!lja. Na~
brojoirt emo nai'Priie kosti koje ga mrrauju .
. Osnovu lateralnog. zilda ome: facies nasalis maxillae, iamina perpendicularis ossis palatinli, 08 ethmoidale s konhama i processus na!Sal:iJS c;ssis
pa!latin.i (taj se nastavlia u '}'l'OCessus maxillarls ossis pala,tini, ulazi u sinus
lmaxi:llarls i na taj nain mu suuje otvor), COI'P'llS ossis SPhendidalis, conclla
nasali:s inf., os lacrimale, os frO!Iltale i as nasale. Tai 'kotaini :cid ist:aloeci:ran je sluzn<i.corn koja je .vrsto sra.sla za kost, te posve imitira dblHce koji
su uzrokovani f0l1Illom kostiju,
'Prednji dio J-aoteralnog ~i.da je wadak i nazi,vamo ga carina nasi. Na-lazi se isored !!losnih k<;>Iiaka, i2lmeu limena nasi i krova nosne uol!i.fne.
U tom di}elu lateralnog zida sasvim sprijeda, ba: na granici izmeu laJterai.nog i prednjeg ziida, naJ.azi se b-razda - sulcus olfactorius, 'koja kod mitrisa.nia vodi zrak ravno gore u nj'li:ni diO. IS!pl'ed srednjeg nos.DJOg holdn~
Jca nalazi se udublienje atrium mealus medii. Misli se da mu ie zadaa
da zavije stroju zraka u srednji nosni hodlll'ik. Pmr.ie tog ud1.Mjen:ja naazi se mala kmica - ag{!er nasi. Ta brlica ie rudiment i osta:ta'k: ita~Ve
jedne koHke koja je razvijena kod raznih ivotinja i naziva se conclta
nasoturbinalis. Ta CO!Ilcha se kod ivotinja . hvata za os nasale, a prema
l!latl'ag se nastavlja u p~eSS'US unci.mrtus. Katkad moe cm.a biti ~ . kod
ovie'ka rnzivijena> U tom slua(ju se hvata isto na taj n~~i\l?, Svaka.k9 i" kold
ovjeka je uv.iiek odran njen stranji dio kao processus uncin,~'t,~.
Strafuj!i dio laterafuog zida .ima tri koljke, kqje ~!ll~~uju tri nosna
hodin:ika_.
. .,
. . . . .
. . .Conchil 1Jil!!~is... ~pe:nor i concha nasatis mtidW~P.iW~aju. etmoidalnoj .)fOs.ti.. ~ :s:U :OcJ. nje i smj~tene . su .'~osO &l~~Jeaa g()re, Prema
:rurtrag. p.()}je. . .
'
..
.
' Conehil nasalis interior je samosllal.na i vee se sprijeda sa ;proe. frontalis maxi.Hae, a straga za os paJ.Clltimmn. Najdulja je, te ide paralela s
dnom nosne koljke. Katkad moe postojalti i et'Vrt>a - COI'ff,fz~ .nasat.is

, suprema....

'3:12

...

..

-..
.;

_i .."

I:zmeu :nosnih kOljaka i nos.nog ..se-ptum.a mrlati . se. meatus nasi commUnis.. I:zmeil svake pojedi:tle,koljke. i lateralnog zida Ca"li\lm nasi amlazi
. ...... '
'...
. 'L.--1-:.1.
. ' .
. '
.
se. OdgovaraJ u1 nosn~ IJIUOUilu!A..
: .

,~,

.. .
..
Meatus nasi superior ide !roso prema I}.azaid i. dolje. Smjeten je ispod
gornje JIJOsne koljke. Prema natrag se ne nastavflja u ohoanae, jer :ga u
tom spreav.a llr'tlip,. sfen?idaJine kosti. U njega se otvaraju cellllllae posteriores (e1ttrroidalruih ~ll;SiJ;){?~J .
'

. Meat us nasi ''ffilidids 'je smjeten i\Sipod srednje nosne lroljke. Ide ravno prema .naitrag, i voi .zra:Icu choanae. U srednjem nOISI'lom hodniku se
nalazi otvor - hidtus semilu.lja,ris - kmz koii moemo doi, ako idemo
latera1rio;/u sii!JUS<:nwxillaris 't''kinus ethmoidei anteriores; idemo ili. pak,
prema nali>rlied,. nJJOemo doi. klroz illl1'unidilbtllum u siJn.us frontalis. Hiatu:s
semiltlillaris je omeen od02lgo -'s 'bula ethmoidalis, s dQnje pak strane s
processus Ultl"Ciina.tus.
Meatus nasi interior se na!l.aZ'i ispold donie nosne lkolike. Ravalil ie
i otvarn se u choanae kao i sredrrii no.mi hodnik. U don iem nosnom' hodnilru se 10tvara oootus nasolacrimalirs. Na toyt se otvoru nalazi nalbor sluznice .,- valvula Hasneri. T:zmeu stranjeg kraia sredl!lie i donie nOISlle
kol.ike s jedne strane. te p.Hcae sa'lpingopaiatinae s druge S!tralne, nalazi
se.b:raT.dameatus nasopharyngeus,
.
Prema ~i siU2lllice, moemo nosnu upljim.u podijelti, taffroer, na
dva diiela: relcio olfactoria i re'!Zio re~iratoria.

Ref!io olfactoria sadri svecifitni osiemi a"'amt ia niuh. Kod cwielca

otnada vea povri'lla na regio reSiP'iiiUtaria negoli na remo olfactoria. Remo
olfaotoria zauzima gornju nosnu ~lcoli.!cu. ,qomii nosni hodnrk i mali dio
na med. strani srednje nosne koljlk.e. K tome jo i. odgovarajui dio na
nosnom septumu.
Ref!;io resviratoria zauZ'i'ma svu ostalu 'POVI'i;nu si:Uznice. Crvenkasite ie
:boje zbog oWja ikrvnih ila,
dok je regio olfactoaia
zbog pign:nen'ta ukasta.
.
.
SJNl,JS PAitANASALES

Uz nosnu upl.ii'Ilu ;postoii .niz proslloora koji s nosl).om uuWnom komuniciraju. To su rparanazalni sinusi. Kroz otvore lroiim~ ti sinusi komuniciraoiu s nosnom upl Hnom ul~ i u mi ih slumka i pol'Phrio ih twecira. Ima
~h etiri: sinJus .sphenoi:dalis, si!ruus frontalis, sinus maxhlarls i sinus etlhm.Oildalis. ' .
'
.

Sinus svhenoit1a1is se. l!l.alazi u tijelu sfenoidne kosti. V~Iiina mu. varira: Moe biti malen. a: mae sez;ami sve do blizu forn.m&n mal!ITl-lma: Komu.nicira s nosnom iJpl~~ !!Toz otvor apertura sinus sphenoidalis, koji se
otvara u recessus ~Phel'!b:ethOtnoidalis. Recessus sphenoetbmoidalois se nalazi u kutu ixrne'll,,' :. . . ' ..: .~ida coypusa ossi'S spb,dllwdalis, g9rnje nosne
~koljke i .a:JIIIinae q_: :.
~'1~:' ,

'Kroz otvor Sf~idafu~ srousa

se pr~jetd ~iz nosne Uip
ljine u sinus. Smus se u tom !ilUl!:ju nrup.~ gnoj~. Otvor sinusa je po' stavljen visoko, i 2lb0g t~ m~~>uinOOO:i g:n9j ~e DMY1e otitati vaJil. iU tom sliuaj:ri moramo o:peracijom razbW.. pnx:Lnji zid silllusa. No si!llus je esto pun
. x:aziiitih ~egro:da i udu!JiJ.1<~, ;tak:o da Lta ope:Vacija ne polrilae, jer se gnoj
~~yiu tim udubi~, Kt9z sin~ ~henoiJdrui~S llliC>eJ:no.doi do hipofi-

moe

'

313

ze i izv:riti na njoj op;raciju, ako :ta lijezda hipertrOfira: A1oo se J:ripafua

Kiw . rioS:riu
uplj-inu doemo do prednjeg zida sinuS<~., probijemo ga;. uemo u .sinUs i
doemo do dna fossae hy.potphyseos. PrObijID.O dOO i odStranimo siririak
tijezde.
.
. . ,.
... . .
. . .
_
.
Sinus frontalis je izdubljen ti fu'ontaJnoJ kost:L. K,od njega. se otvor _,_
apertura sinus front'![fs ;,...- nalazi
dn~ I otva;ra 5e kroz :imfuri<liil).u!tim
etbmoidale i. hiaii.is scinilunaris, koji je smj~ten ti srednjem: nosnom hodn~
:
.
.
poVea, mllie pritisk'Vm na ohiasma opticum JzaiVati sljeq>o<Su;

na

SiJtUS maxillaris fuma Da maceri.ranoj ma:ksili .veliki . OIJ\IIOr

hiatus
maxillaris. No taj .on-or bude d~m lrosfuna !l sliimioom':.,1;;:ilko . suen da
oo njega .prrostaje samo ma-la ~otina. (2-3 Dim.) u_ g<mP,je:m dijelu. To

je, meUJtim, najnezgonije za. upa:lu. Tr:! ~osf.l. wdjeluju u suavanju: hiatusa.
.
. . .'
. . . .
. . . . ..
Concha nasalis inferior alje sVOij pi'locesSus. maX!U8.r.J!s .u .n1:1-tirl:nu sinusa prema dalje .i illa taj nain zatvara gai:OV<>:' Oifai'J'II.i :donjli,t poloV:iJnu ruatusa.

'

. ..

. . .

'

Os palatinlum svojim llaiStavkom Pl'Q riasalis. sUzi ~tis ~mga i

alje svoj -nastavak proe. maxillaris u silo.ris kao i d<mja .kjoljika. Taj nastavak slijedi u nutrini .. sinusa &tiranji rub proe: .. ma.ksilat.isa--konhelliaZa-

dis inf.

..

. .

Processus uncinarus zatvara g<>ljlji dio Irlatusa. .!imeu proe..uncinatusa . i proe. :Ili8S81sa, te mneu proe::. tin.cinatusa i proe., m.axma.rJ.sa on
chae nasalis- inf. ostanu otvar:i koje. zatvori dupi.i.katuia ~ce. Ta .mjesta
namramo nosne fontanelle. Jedino pcwie proe; u.nC.fu~.tusa ',Pre6staaie kom~acija. Zato i ulaziimo u sial~ :maxillams . p.z:eko p(QC.: Unainavusa sa
za'V!Jenom sondom.
.
.. , . :. _, .< : .. ..

.
Ako se u maJksilamom siiD:usu l!lakupi ginOj,. r;D.&eomiO .izvaditi. prtVi moJami Zl.llb, ;prObiti zid sinusa te tuda -isp~ gn(>j 'i isprati simis. ~o
ovaj oral.nri put se dana.s izlbjegava; a ide -s~. n,aZalnirri. Uenio p<:.d donju
kolj.ku, jako boonemo,;-:pr,cJibi!jemo .Irost .i tada i~remo ~fu.us.
Do.trj;i recessus sinusa maxiliari:sa see naj.dubtje j:zmad pr.vqg mola.rri<>g
zu:ba, ta1ro da korijen toga zuba nio~ $ezati u .:lrutrlJ:iu sinUsa. Tuda se mOe za.paljenje zubnog, korijena prerujeti na sfn_tis. ..
.." . .. .
Sinus ethmoidales ima dvije .komu.n!bclje. C~U:uiae ~teriores (etlllOida.Wh sinusa) svojim otJvorima. otVaraju se .u.. hlatu,s ~emilllinaris, celltrlae
posteriores (etmoidanih. siillu6a) otyaraju $e ~apud gqi"itje !!l.OSne koljke.
Zn.ae:njee silnusa uiije tano p(>zna.to. Jecl:i::lj tWic;l.e da Sinusi slue kao
.neki ~ohlltarl za oko. Dr.ugi opet 1yrde da ovi,'q>r(JsrorJ,. ~ju chi pro$J.re
p!otinu. sluznice, tako da bi .njezino osjeanje za rWjey;i}f.i.ak .b:i!!o .to intenziv.ndje.. Tree i najvjerovatnije ?J'I!iljem.je je. da -S>:iiriusf l:riia:jti iaJdati da
sman:je teinu glave.
.
.
. . '
. . .
Nosna 'upljina komunicira preke> jecmog ka.n.a:ki. i s . .011bitom ili, jO
tai'n:rie;Sa suznom 'Vl'eOOm.

. . _ .. . . .. .. . . . . . _ . . .
Saccus lacrimql~ j~ .smjeten !Ila medij$,9j . Strani .Orie duplje .u dubin'.i .koju fllaZi.vairiio {ossa sacci zaerimalis: F6ssa sii.ccil~je ome
' ena s :<f:va-grdbe'na. J edan (criSta lacrimalis ;,Uif.) na'Lazi .se na iriaksili,' dru- gi pak (Crlsta lacmriaHS poot.): Iia' SuZnOj kos-ii: Ii rte Udubi!i:i;e :ide caruuis
l!l.aSOlaciiinalis u nosri:ti }upljmu i OJ;v~ se iSpOd dtmje ;n.oStire. koljke. Caruiliis 'Oiilis<>Iacrianalis' .na:staje oo.' taj l!lain da jed:iw: brazdu na "nied. stlraiiliu
~:ri:a:xillae pokrije u gomjeni dijelu ~enje su2me :kosti;" a' u donjem. di314

jelu 'procesS'US.lacri'll;l,hlis conchae nasali!s iift.,:kuji5e penje ;prema gore i

spoji 5a sti:mom kosti; Pr~a ~e; I~terilJli:ui zid' tog ka.nahi ini'maxilla,
a me<Ujahri ~U11Ii*- koSt i pnoc~u5 lacri'llliilis canchae ;na:salis iil!f. U tom
kanalu' se l:lal>ari Dasta'VaJc SUzne vree - ductus nasolacrimalis. Na samom
idJuktusti, i to na O!rom mjestu gdlje on, U!lazi u nosnu upljiam {ispod donje nosn~ koijke), -nalaZi se zi:i;lli.tak :..-. wilviw .Hasneri. Vjerovatno je da
on .slum kao ventil k6j!i. Spreava _:Q.a pri kihanju. ne bi u:lao z.ra:k u suznu
vreu. Da. hi$mo dOli do tg Ot;V:ora, odvaHmo doo.it lllOS'.D.u koljlku, :raMrimo I!J.OSig.ice .i uWIIerito ogled:aJ.Ce; Smjer duetusa ust=OVIljavamo tako da
uV"uem.o SCXJidu u njega pldd tolik'im kutom da bi se sa sOIIlldam uv.ui:enom
s droge sti:>;m,e il.krStiia w~ elom.
.. .
.
.
. _[(JOd OVIjeka D~ U n<)snoj upliini dvije :r.uimenU!Jme formacije, .Jroje su kiod 'i:votinja, osobito. kod prdwaa, dobro r!IZN.ijene .
.lm1eu .kOJ:1PuSa m~i!J.e i oS )nci>SivUm postoji .kanal koji se
tVrdom
nep6u otvru:a jedruJm OtVorom; a: iqui prerria gore dijeli se na dvije grane,
od kojih se jedna Otvara udesnoj, druga u lijevoj onoSI11oj 'uplj.i!n;i. Taj kanil
canalts _iricl.sivt,l,5 ili Stensonov ka;zo.l. Kod ivotin1a i kad fe~
tusa ne starij~g od diva nije5eca j~ -prohQdan, dok je inae 1rod ovjeika
zatVoren sluzniCQin te komurlik:adja ne postoji.
_.
. U sluznioi 'koja. p<>kr.iva hrskaV>i6n:i . dio septtl[Il~ naiazimo -esto ma1i
otvor,. koji vodi u c;ilje!V Jroja slijepo Za.vtava. To je organon vomeronpsale
Jacob-soni_. Kod oVj~ je to Sam.o rud<iment organa, koji postoji kod preilvaa. Kod pxei.vaa. ltl.l c,:ijev .okruuje hrskavica cartilago vomeronasalis, pa se misli dil:'s,ti..taillike la'mele hrskavice, koje se eSbo nallaze kod
ovjeka uz prednji .-.itih_~. septi; ba. ostaw&. hr5kavice tog organa.
.
. Mkii se da j~ ~-~. Srensonovog -k:ariala da dO!Vede u nomu ~lji
ll!U sok h.raine koju ~wtiliij~ jede. Jacobs0J19V organ bi sluio da ii.'Votinja
po .mirisu osjeti da li jojhialllaprija ili ne.
.

na

se

mve

(;raa: sluznice nosne .upljine

Ve Sino sp0mep,uli da; })(>_ g~i slmnice, d!ijelimo nosnu upljinu na
.regio respirntoria i .regio Olfi:rctor.ia~
.

--Regio

respiratoria

Sluz~i~a resp:iiafum<ig dijela je k.aO i:sve druge sJuzn:ice izgraena od

epi.tela i propriae. .r:Vce: j{;:. sriia .uz perili<mdrij net?)O'li tlZ periost. U na~
zalmm. sinitsima je J~ja, B-oJe je crv6Jlka.Ste. Na ISl:uz.ni!:ii .iP05toje :u!dulbljenja .u .koja se a:tvaii:i''i}'<:Me lijeZda sa :svoji.m ~vockrim ka:n<rl!ima.
Epitel je vieredni ciHndriini s trepet:lji:kama:, (respiratorni epiteZa).
Meu cilindrinim stan:ioama ima dosta yrastih !!oje J.ue sluz.
.
_Lamina prpp,-ui
je sva i~unjena :blij~. To :>11 glancf~lae
nas ales;_ v~i!liom m~ozne a.Weooti!:bulozne~ I_'r~ucnjt,l sfu~ te-nost, koja slumicu i:llfu .!VlamOm.:

. .

TaJci\ia s1U:mioa: im~ trostruk.u z2lda6u: .

mucosae

_.

1, ovlai zrok koji :ide u ptua,

2. ugrije ga li . ..
:
3. oisti ga. od. praine i bakterija.

315

-------------- -----'

.,.,

..
.
.
u
propriji nMazimo :mioogo
ano utisak da se radi o p.ravom

~l'ivnih ~ila,. ~sobi1i0 vena, <tako tla dobiva~

.k;tv.e,rno~;,tkivu. To ka:vemoZ>DJO ,tJcivo

je osobito razVijeno u. sttan:jem dijelu do.D.je nosne koljke (plelGUS cavernosd. coooh3llll.ian). .

Regio oHactoria

Sluznica

oifu.tckmd~

dijela je

ukaste b~ii~b5~{}~'!-;

Epitel je jednosLojni dvoredni. To je ::~p}~~flhl' bsjetni epitel. Jednoslojni je zato jer mu .sve stalll:ice dodi.ruju if:)a:.:zauiu' meinbran.u, d-v.aredni
zato jer su im j~e l{l0Stav1jene u dva reda. Kod ovog e;pitela razlikujemo tri vrste stanka.

.1. Specifi~e njune stanice. To

prave ga.n.g1ij~ke Slta!nice. Njihovi
aksoni :kao nerv.i oifactorli ildti .kroz 1:a.m1nu eribnosu u buibus olfaatorius.
fu sred.irrJd SIU odebljane, te imaju oblik wetena. P.rema slOOodnoj po:v.rilni
slll2'lll.ice alju nastavak .koji se dijeli :na sitne dlaice.
2. Potporne stanice su cilinid.rine .. Na danjem se knldu ravaju, a u
sredini !iimaj.u _u~11..?:Qen,ja u .koja })ri.Staj.u OdebJ.janja osjetnih staJllica.
3.Bazalne stanice su ova:lnog i:1!i Qlkruglog oblika. Lee na bazalnoj
membrani i anastomoziraju meusobno. Misli se efa s1ue kao nadomjesne
stanice.

su

Lamina propria mucosae je Ispunjena lijezdarrna. To su B:owmanove

glandulae olfl.lctoriae. Po grai S'1l tuibulozne, a lue serozan seku-et. Vie
njili se otvaxa u proinmja aanpuhlae, !roja su ob!.-oena niskim -Jrubirum
ep]telom. Nj-ihov se'kret osvjefuje i isti sluznicu od praine.
K:ad normalno diemo ;ide zrak .kroz respirntorni dio. elimo li m.irisatli, moramo jako i:nspir.i.ra~ i .naglo zaistati. Z113ik se zakovitla i kroz
sulcws olfactorlus ue .u regio o!Jfactoria.
; LARYNX: -

GRKLlAN,

I...ary.nx je dio respiratomog .aparati kojri se. protee izmeu farilJlxa i

tracheae. Lei .u wrecJnjem i srednjem dijelu w.rata. Uslijed S-voJe posebne
grae S:l:ui. i, kao cijev-~ y.Q(l;~je.._~ .!..~~~--~-~!..~ ?.ro~~cdnj~
ka. l'.rote:e se od ~J~ ruba _eJtwtog cel"Vllciililog ffilJe'.IQi. oodOOJeg
estog. :.&a.Vra.tli- -pra.-v.f-i.Zbae.D.Je =-.: -1,.i:ominenYiii.7iiiynij(i.. rpotiiiiin
Adami)._ .koje: je kod. m~a:raca ~oito. ~zrai~.-.
;.~.~.e:~
~ :Jma ~lik prmne, te ;mna tn plotine 1. tri rulba.

. LateraJne jploti:ire' 5~1 mu ~ odnosu sa gl. ;tib)"i-e6ld~ i sa m. sternothyreoideusqm, m. : th~yo.i1deusotrl i m~ st~y!i:f.~~~OJ:Il Stranja
mu je plo~ ~ld;vena- s1~ciim
lal:Y4~e~'P.Mi-Yn.g;is. P-rednj~
ru'b je u odnOS'Il s Iamina praetraoheali'S. St'riiln.j.i inu rubovi rloditnuju ki- mu, iLn:i i nel"Viili snqp vrata.
.
.
.. .
.

--ru.'ba.

r-:vl:

par1!is:

Osncxvu erinksa ine hrska!Vi.ce, koje su meuwbno spojene ligaanentima.. Hrskavice se pomiu jedna prema dir.l.tlgoj u zgldbovfuta, ~:d~>tilinost
,?m omoguuju miii. Nutrina te OSI!QVe je !Ds;t3Jpecit1a!Ila sluzirltoiii....
316

;.:.'::

r;..

..

I~~o itav mz. Tri -~'parne, dok s~ dru~ llleqJame, smjetene

u medij:ilnoj ilin.iji i Slimetrioo& graene.

_ . . .. .
.
.
1,_ Carti.lago cricoidea - prstenasta hrs~To je OSinOWla hrsik,avica
grkljana. Lma oblik ,prs~ena; oqatle joJ I. 1me. Ne.parna. je. V!r#> je debela, ,._,. , 1,._.
jeT mora da ~i-;!~ji se za nJu hvataju .P!1Ia veliki o~. Straga !.~' .
je ~a, a_ sprije~a\~rl~'>1aj stranji dio z:ove se lami/1!!. ,~ :p~ji___er~~ 7(~.
OndJe gdJe laJID.ID.a IPrela:M _t;:.J1!~ 1.Y-.i.!~.L.~...:.~1ogna plOtillla -:- .factes
articu1i5j~A,Qta:enoidea .:.::. ~ ::J,stoimenu hrs.ka:v:ic.U; Sa-tiane-riiew fr-::
nad donj~ rn~o. drugu~::z,giobnu plotinu okrogJog dbW<:a za oomu ~
ilnferilu 'artilag]Qis 'th)rreoiideae. To je facies articWaris .thyreoiiiea. Sa
strainJe s~al!le _u sr~-J.am~e--~a1qea:iin-~oen;'"Jrojil)~siXO'K gore, 1
u sredillli ~ dolJe, a ~eu ~ d:iJel'?'va Je ~- Zclve. se ~m!.~~.!!ft~,_ci.( ,,
Sa ruba tog grebena 1 s ;plotine IroJ a se nalaz1 sa 9tralll.e, ..
..m,___an-

ih

tri

--:~r~:?e~~c&;t~:flr!fr;~~;~~~\~~ s:;.j~!~l~1u~;--

ove-hrskavire ~aste Jedan nasta~OJl Imlrle ua 'Se 'SpOJI S pr!VIID prsteDam tracheae.

.Cartilago thyreoE:~~::- titasta hrskc!.1!f~~- Sa(SJ:mljezm._ je ,. d:v:ije p lo, :_._

e_::.:: 'fcimma d~tra et sinistra, _koje konvergi-raju prema naiprijed i spajaju se koso u medijalrioj liniji. Na gornjem .kra~ju su wezane. Na taj
nain na mjestu gdje se sastaju .D.aSII:aj-u diva kn.llta. Jedan od deSllla nalijevo, drugi odo~o rprema dolje. Iz svega roga se fomn1ra prostx:rnn.i ug&>.
Ta~j ugao ba ini ono .illboenje grkljana (promilllentia. laryngea).
Sa stranjeg ddjekt gornjeg x.ulba .polazi sa svake s1irall1ke prema . ,
gore jedai!I___l.l~~vak - cornu superius. Analogil.o pol~ s donj~bl!
comu inferius. Taj JC manji i poput lcvait;e zavijen p.rema Ull1utra. S unutr'a.iije..
nalazi mu se facies artic!d,.~~! kojom dolazi ii zglob S<C-prste:nat.On:i hrskaviOOm.;
.. .
- Na la.teralnoj plotini .na:la1iiuno jedan greben koji ide od lllaJtrag pre- 't.
ma ilapnje i dolje. to]e-liiieci"OOI~za
_E,fll-~ htvartaju,ii;Il. stern.othyr~eus. m. thyreohyoiideu-s .i pa~ ihy.r~ryngea m. ~~cFgcl~-P.liaJ.::
inf.. Na njenom .. pocetkU nalazi-se-- .izb@.lij~ _--~ --rub-erculfim 'thyre!Jideum
"":6u:perius, a isto tako i ;na njeno:in za~etkti -~ tu.l/ef@i:im--thyreoideum
inferius. Gornji zavijena !11lb hrskavice i!llla u sremm jeda!!lw-ez. To. 1e
-~~!!JY..reoidea~ Takav urez postoji i na .d0111jem rubu, ali je
jalro slabo~- i_ncisura ~e;Qid.~.
. .
. .Iznutra Je hrska~"glatka:. Cesto IZa 1tubercu!lum. thyr001doom
s.uperius postoj~ otvor-{~~- kr<>z .koji:se OIJ4'1: ..P!:~ ..
'1l!,ai arteria laryngea supenor. .
.

.
. Car'ilfago-aryrae'nlJ(a{iiz-.::..;,:. voktilna fu:_slc.p,y_lca .,..Ilma obldik: /)
troStrame pi.rauuO:e.
----~-----~--~----- -----~

... ;
Na donjoj je,~~ ,~irMa. To je basis cp.rtil~ginis arytaettoideae.
Go.re se suruje :u,;t,w)J.;::;~i>ff~ Vrh je.okrenlllt nef? <LQirzalno i medijalno.
Na njemu se alazf'Sant.6.tinije.va hrsk!Mca. Na stramjem dijelu baze :nalazi se ~lobllla . pl~trlna - f~e~aris -~olazL!.!.:_.dodiJ::......s..
' l);n:st@~--~~aVJCom. Sa baZe' polaze-ava-JZra7;11a .. nastavka. Jedan od

njih je oJ?reiiiUt "iiatra;g-r lateralno; tup je. To je iJ?il"'Ce!l$ns musoularis.

Za !ll:j se hvata m ... posticu.S T m. ~Crl06iu'yta~M.=:Prema :ooprijed
~
se pr:ua iljati processusvoc~ ~~Jigg. vocaga.

st-mne

Parna je.

.~...

'"-----: --.....:....------

--

----

317

''

Na latera!lnoj plotini nalaze. ~i~ dvije udubine odjeljene j~a od

d11Uge jednim d'llll?)iari uzvienjem ?afVljenim s komikav:i:te:tam QJreunii .wore.
To je -~rista arcuata. Goroja udubi.na je [ossa t.!"i.~~!i~arisi.:..J!...J:lj~Lsu ulo-

ene glandulae lary1tgeae medtae. D0nj~:-~f:.. ~<:>:Y~<...f9$~l!. oblQttgq;_,i,:i~j~a

je i za nju se vete m. vocalis, Na lateralnoj plotini U blirl'llli wha natl=i
se -lm:lvica - co1llu1us.
.
.
. .
.
Strafu)a. pl~tipli hrskavice je doSta in~ka i jedno'lino .k:onkawna.
Za lilju 5e 'Vee m. iia'ytaenoideus transveFsus. .
.
. Medi,ia.fiUi,piotiria je ~na. Prema dolje se neito Prooin i pree u

'Pl"OC VIOCailis.

. .

_.piglottis; T~ je ~epravilna tr~ug!asta brskavica; i:oj~ ima v~u za~

~'1;1_.~, kod ffil:ta.rn~tyori !p;"kJ.jan. Na taj nain ne m<)e_ Imina --~ nj ui .
. Vralk je zailjen - petioltis epiglottidiji i njime .
vee
'titn.u
hrsJraV:icu. Po sredi!rci je u uzdunom Si!fijeru pdeblja:na: to je carina .epiglottidis. Sa straa:le tog odebljanj~ je . brsk~ca. dosta tariJca.
_
. Strairija .plo:.~ joJ j~ ~va posu,ta neidm ~a; koje
s-i~uju'
bo lijevak. i -tako suene fPI"elaze i ina pi:edid!j.u sl:rn!llu. u titrri.Jari:ni93-tlla:.
stoje glandulae la!:.t!!_geae anteriores~ 'koje zbOg svoje velliirie pt-IJdru i 111a:
drtigl.i stranu. Tih jaiillcanema ~:gornjem -proirciJ.om. kraju. hi-Slarv.ice i
u podruju car.inae.

se

za.

se

Rubovi hrskavice su na:z;Uiblj~, a udubi.tle meu zup~a

ni:ta
drugo nego ostaci (polovi!lle) bivih ja~ca od kojih_j~:polovmall.estala.
Da je to doista taJro vidimo po tome t<> ~mo :i u tiiii urezima mai' lijezde.

._ .

:riisu.

:tcrnj

Citava je h.rS.klaJVica zaJVijena u .oblilru s~o.va ~' GohiJi

jqj gleda
.naprijed. Iz 111jega dolazi dio .koj[ .okree k!)IlkaN]i:et naprijed. Zatim dolazi napi-ijed lron<Veksi:tet. Iza njega dol~i &pet . dio . iji konlciivitet gieda
naprijed. Konano je. i vrak olm"enut na~prije.Q.. Na mjeStu gdje drugi konklavitet gleda prema _11131prijed, I!a.J.azi se i1ci, strii2nJ;joj strani izboenje ...:..
,r tuberculum epiglotticiim.
.

.
__ff!!Jilago corniculata (Santorini) .Parn~ j~.. itna oblik maloga kohusa.
Baza joj je fiksirl:ma:"na vrhu 'aritenoidne hr.slrelvice ovrak.. jo} je saJVl!jen
rmedijal:no 'i 'D.altrag.

.
, .
.
.
.

.. -:.Caqjlaga_,_,H.'l~.foT]!lE__{Wpbergi). Parm je. smjeteoi<J..je u pllca aryepiglottica. Ima oblik ~apia. Duga je oko ~ Om..
-. ... .
. ._
Svaka od ov.ih dviju brs'ka-rica:, kad 9e :Pokii.veo:lB. slumiOOD.l; iili. jetln.o .i&toimeno i2lboe:nje. Zadaa im Je vjerovatmo !a. ~e eg;,iglOI:is_trvrs.to
potporite, kad on zaklopi aditus ia:ry.ngis: .-. ,_,-; :'--;_";::'

.. Pootoje jo neke male akcesrinne hi-skWJce. Njih emo 5,pom~ti kald
budemo opisivali mj~ta gdje _se one _nalaze.
.

Graa_ hr:sfFo.y!~Cl.. Cartilago thYreoidea, vei dio ca:rtilagiinis a.ryteOOi

deae i ~~' cliOO.idea Slll ~ene od,. hijaline hrsbvioe.. Apex .i pro:cessus vocalis Cari:. arytenaideae, .epiglottis, cuneiformis, c:Orniculata su iz- ,
graeni od elast:ine hrskaJVice..U .lai$nijim gadirnama ponu: br$kaJVice -iz.
graene od hija:li.nog tk:i!va okofuwa.ti Okot:aala QJOI!ja. su d:iUk:ij~ obqjena.
KL>d -rendgenskih pretraga treba: to imati u 'll!idu, da se ne zamijeni s patoloJdm .p~im.!l..

318

ZglobovLi Iigamenta larinksa

.

Neke .hriskaviee ~. meuoo1mo pov~ne u zglobotviana. Na -taj~ na-

in saruva:ie meusobno pOmiil.OoS<t. Druge su paok povezane meusoibno i

oko1nim orgamma :IJigatuentima. To su za razli.kit1 od zglobova sdruiezmore.

~'J.

.?J.~~~:~V~~~..w--

Zg1obovi ,larlnksa

..~otVc:cr

Cf./.

Jci?Vo.l_~~. /_c1~, 1 ,,

'"''~l~~tp@lii.!P. ~cnggl!!JreozA~O;, _~glo~e pl~t>'Jille_ su fac1~s irtiCuJai!l~

t1hyteo1dea 'ni1. prs&e!ll>aStOJ . ~a'VlCl 1 fac1es -amoulans na llfu:n.Jem rogu .1li

taste hrska'Vice. Zglohtia tijela povezuje njena capsula articularis, koja ose
vell;e Z<t nibc>ve .zgtobnih plot:Jina. P.oja.a:na je sa tri oveze, koje idu s doDijeg roga nei Odgowi.rajuQi dio .j:ir.steriaste hrskmioe. To su ligg. ce>ratocricdidea.
. .

je kutr:i'.i zglo~ (girlglymus). Osovillla mu ide isto transverzalno.

Obino je' ticista hrs~ylca f.iksifana, je):' je m. stemothyreoildeus vue
prema:dolje'; a .i:ri:; rtb.Yl'eohyokltius pre:ma gore, a giblje se samo prstenasta.
GibanJa sai ograniena na to da se ~cu5 :tJrstei:J.aste hrsikavice giblje gore
i1i dolje. L3li:n:ina se Za.ovili. pri. -tom :prema nazad i :povtie za sobom aritenoicJ.ile :hrsJ.?vi~ _~oj~ s~. ml,laze_ Illi. !!ljoj. pr:I:z1a_ natragJ <lo'Ilje. Usldjed
toga $e vokalne .$'Veze ~~~.:.Ide li a;rous prema dolje, !amina ide prema
gore i .naprijed i vokalne isiveze se skrate, Gibanja u ovom zglobu vr.e m.
cricothyreoideus i njegov ~1:agomst m. thyreoary.taenoideus.
2 4rticplp.tio; -qtjo.'t.r.r:_ytaenoidea. _~ohne ploti!lle. su facies articularis
arytaenmdea 'prte.naSt~ Iii"ska'Vlce r .facies art~cularis, koja se nalazi na
bazi aritenoidn~ }##(ayice: r ovdje 'POS.toj.i njena capsulci articularis cricoaryti:lenoidea koj ~;L je; pqjaan.it sa 1ig. cricoarytaenoideutii posterius. Ide
sa bilZe cartilagfui.s irytaenoildeae ..na gornji ru:b prstenaste hrskavice.
Osovina u tom z.gldbt!. ide (>d S.p.[1ijeda dOlje i vani prema na~. gore
i ouriuti-a.. Cartilag]ries . 3:ry.taenoi.deae se <liu 'i sputaju liliui po prstenastoj hrSkav.ici ili i'oti.raju oko vertika!l.ne oscxvine.. Slkliu Ji hrs.kawice prema
gore; pr.ibiju:ju ~e.'- i&l.na 4rugoj,. zatvori ~ rima glottiilis. Obratno je k:ad
se .udalje jedna od druge. tJ ova diva sluaja voka1D!i :nastavci ne mijenjaju smjer. Rotira}ii li lit'S,kav.ice'ok.o svoje verti.k:Bllne osovme, vokalni na-

. OVo

:~=b~j:t!:. ~~~.s~t5~-r~.
in. ;~oe~q;. ~+~~t~~
of;,,o..;J;f-~ (lJ. e'ZJ f'~n.!
_ f ~,, 'tn~o'tsid spoJeVi u l

:J A-'-fJ::.[f:':.

_e;;.

su)

- __. ,_}:jxfwhr,ail$f~~j~~ pov~~Ije os ~yoiide~. sa ti~~ hTska'VIlcom. Gore se veze za gQililJI ro.ib t]Jela oss1s hyoilde1 sa sotraznJe sti<LD.e
<i 2'la medi,lalni rub velik.i:h' rogova iSte kosti Dolje se privruju za iltaw '
Crnji. IIUb titaste hi'Skaov.ire i za njene gornje ;rogove. Membmna thyreohyoi&a i:ma obi:iio na'seJ:>i_sa .sv~e .straale po jedan, otVor !Uoz koji prolaze a.. i v. la:r,Yngea slliP~r ~i l'lli!nt\15 intemus n. ta.iyngei &tpet:'lorls .
. ..::- 2; :ag; thyr~hfoideum medkinum zyije ~ta dliilgo IIl.ego Odelbl],anje
membrane rthyreoliyoideae u ireid:imi._ .
..
. .
<
3 Lig UU!t:~ideum Iiiterale je Odeblja111je. stranjeg .ruiba memlbra
ne thyroohyaideae.. Protee se . od--: dormlmog kraja velikih rogova jezi:ne
kosti 'do vl-.ka gornj,jfi ~'Ova . ffit.e hrskaNice.. Po jedan }e sa Svraike stra
319

,,ll'

_,

........

.'.' ~ ' ..

ne. U svakom se nalazi :po jedna akcesOr.ria ,,hrskarvica O:vamog ~iika

cartilago triticea.
.
.
. .
.,
H::A.4l:&.Ej_c..otracheale polaZi $.~4onjeg.:~.a JPrstemaste hrskavice, vee
/e za gomji . rub pnre hiskavice traoheae i nastaiVlja se iza ovog u mem/ bralnu elasticu ttacheae.

S. Lig. hyoepiglotticum ima ~bioik ploe smjetene gobovo transverzat~

no. Odilazi sa gor.nJeg-iUba o.ssis hyoidei, suuj~ -,~.-~_~a se za prednlju
plotJinu epjglot1Sa: -
,- ';_~~ . ,: -'~-:
}'------ H.Q_,_,_-~jg..$q.,qP.~'Y.IJl{eum polazi sa grebena ikoji se naazi na s<t~njoj
f
st-rani prstemaste hrskavice -i :rasiplje se. 1,1 z\d. ~sa..
.
7. Lig. cbrniculophary"!g~'l!!'- polazi scti~ka, -~$.a.n~#-ije've -!J.rskavice
i ~bf'Se"iiZirdu ta-v:i!nksa.
... _....
.- .
.
,
~8.. L~yre,Q.epi_gloUicY.ttz. je wlo vrsta ve~ koja pov~uje vrak
~Pi?l-otisa sa iml;utraID:jom~anom ugla prstenaste fuskatVice odmah ispOd

. ,_ :~~~z-~=-~f4i.i.t~!:l~.t:i.:!~1!tr]Qki~Izc?~e .debela

sveza
protbna el~s-ticnim tkivom. Irria oblik tr0k11t<i". Baza tog troku-ta se hyata
za gornji -rub kusa, prste~aste hrskavice, a: vrh 'za. sredinu donjeg ruba
Mitaste ~skavice. Ako postoje ka-kve ~metnje u garnjem dijelu grkljana,
te pacijent ne moe disati:, moemo razrezati ovaj ligament, Tini rezom
doe.Dlo ii i:lo.D.ji'diO.. Iarlriksa -rri'e liaciii.O-se._opasnotr
pQ.vrijedimo
v.oka:lne na/bore. Rez mora i6i transvexia.Loo. Tada zine veliki otvor i ~
moe strujati. R~emo.. JLJJ~,c;l.~_..mQ.<~y,:i_ reza se odmah zaklope. Ovaj
pothvat n~ivamifi~~.~!l:>..,!~~.~onio~~~iif7 . . .
lO .. Llg. __~Qqgk_, !'aian Je, axte ooJe. -R~et Je 11ln1eu vokalnog nastavka aritenoidne hrskavice i nutarnje strane ugla titaste hrskavice. Ligament se utka s jedne strane
periost titaste hrskavice, a s druge .straille u elastini pr.ocesSill5 voCal:is. Ova mjesta se na ivome 'Vide klao ute
pjege - macula .fUJ.va anteriot. et -posterior.

Vokalne sveze nisu samostailine. ita.va <tracJlea, naime, ima ispod sluz-nice jednu clasllinu opn1,1 .koja se _zove membrana elastica tracheae. Ta
opna prelazi i na zidove larinks-a -.i protee se do gornjeg TUiba prstenaste
hrskavice. T;u ostavi la-teralne zidqve, .k:onyeJ:'gi.ra. prema medijalnOj licija i
tu zavri jednim 6dehlja:njem, koje je fiksira.np samo Siprijeda !i StJ:'ala.
To je lig. vocale. ~tava ova memb.l1allla iana izgled jednog .konusa, zato se
i zove conus elasticus. Lig. CZ'ioabhyreojdeum imedium nije llldta: <i:rugo nego
zadeblj.a.nje ave membrane. ,,0 .j Ll'>{.
/1 ~0
. . . ' \ .. . , 1

ar

aa-

.-.-i'\ l

Q\~~-.\l.
~~--~/\ .. ':\~ .. t . .
.

fo\ . . .

wi Jarhiks
ly-",.

<:;

)_:~...

f<

; .. .';

~l

t:

!'l

l.~

C<.--'. .

'.--/~S9lltJzygldeu.S paloaz:i s vanjske ~k>llin~ ~ prste:q~e hrs/ / kavice. D~jcli ISe .na dva 'dijela - medija1no .je Pal'!> reota,. laJte~ pars
obliqua.
.

:: : .... ' . -' ::

..-l.'JJ!...J:g,<;;(a.Jnrata ~~: na donji rub titaste ~:lca'!l,~~ , do tuberOU!lum
.thyreoide~ -~e~11~~' _Prednji dio onjeg _rub~. ~~~-i~f.S~?,da.n -od hvatita r)vog dlJela mi!i~;
. ...
. ... :.
', ..., ' , , :~..... .
.
..
-...;.;~kf.!,q~e hvata na k<fuka.vitet donjeg l'liba titaste hrskavice
.i.mteu tuibarculum thyreoi-deum ilnferius i comu inferi'llSa:

-- Ovaj .inii. je !Paran. 1zmeu jednog -i iu~ nalami se sprijeda sloibodan lig. oricothyrooideuni medium, na kome Se izvodi Vida, cj.~A'z:yrova
ooniotomija . .Kad se MrrtTa.h.iia; ~e arkus preina gore.
': .,.... .. .
320

..

...

dihanje ,ge' .v!'bi: ;u . art; cr.i,coth)tr~idea...Dok .&J:C1JS.

--preiD!l-gor.e;, .t!.:._
mina_ ~e, zavali prema natrjl;g)b,b naslon od stolice i :vue-~- sobom--apo
teiaordiie -hrska-vice :pr~ma: do~je f natrag. Na taj sr .na~in _lig~ro
due. T,o je .njegO'Vo dJel~Je_ kad se on __kontrah~ sam. Al.f ima jo ~
no :a:ru_g0 njegovo djelovatllJe, ~sto tako vazno. To Je ono kad se 'ko.ntrahlra .istodob:no sa svqji:m glavnim a:ntagQ!!-istom, a to_j~ m. :tyt~taoooi
deus. Tada v.olilUrl~~-;-u~~-ofm'SillU, kQd bHo koje d~ne, a dia ne doiaZidO
njihovog skrai~Jik~ Jf:f to prijei m. cricothyreoideus. On je generalni
antagon:ist_sv.irrta. 'f.o vidimo: l) po t?IDe_ to se razvij~ iz .JX>:S_ehne osnO'Ve
(m, sph,ipc~er Ul:l)'Ilgis ~xt~~\~:~); 2) Jer 1ma posebnu mervactJU (~geus s.U.pe.rtor). ' , : .::...
.
2. M g.~<2_~lj_tae!!9.~~~us__ ,e.qs_te~?.r, (posticus). Pa!'alll je.. Polazi sa stra:njeplootme lammae cricoidne hrskavice lateralno od cristae medianae. Niti
mu konvergiraju i hvataju se za late.ralnu i stia.nju stranu miinog natavka cartilagialis arytaenoidis._...K._ad se kont~e ];!rocessils museu. Jaris medij-alno,- a procesiSus vocali~ _~~er~~--Uslijoo toga e r.ima glottd-.
-:Ulsm !i:ltlatato.r. rmiiUf'glotfiat}J;-Gtbnn_je fe vri u art. c.riCO.acytaeii:oKiea-oko :vertikaLne osovine.
/

_.
,
.
,__ J_._Jrf,,__fJ:i9J?~Y.~tJ:~npi~!!;~9:!.t;@~. Pa:rrm ~je. ~tag<>n.i_.tt_je_pQS.ti~-~
.PolaZi s obronka, .gdje lamina cricOidea .prelazi u a:rous a hvata se ;z:a prednju i latera.Lnu stranu miinog nast>a-vka aritenoidne hrskavice. Smjeten
je izmeu laaninae tthyreoideae i membranae fibroelasti.cae. Kad se koo.trihira, putuje processus vocalis medijaLne.. :gi~~-. g!~tti~is. ~e ~(e@~ (;onstrictor ritii.ae glottidts); Ako se (y<Jaz mili_~am kontrahira, sufuje se samo
pars int~.~Ji:~<:_e~~a~---g~~;!,4Js. Gibanja
w.i..OkO -ver.tik.alne os,o,

ide

V]ne_ ......... -

se

4. M. thyreoarytaenoidetL?,, Pa.z-oo je. Smjeten. je kao . i prednji mii

u onom prostoru .Iroj-i .nastaje imleu laminae .thyreoideae i membranae
fibroelasticae, kad membrana . fibroelastica ostavi gCl<I1I}jQ. rub prstenaste
hrskavice. Pol:azi s dvije donje .tTeine unutranje strane k.uta titaste hrskavice -i vee se u predjelu fuveae obLongatae. na aritenoidrioj hrskavici.
5_,:__:_!4.._ yp_9fl!is. Uloen je u vo~e usne. Polali lillikl ispod onoga
mjesta odakle pOlaZi m. thyreoarytaenoideus, a vee se m ar.i:tenoidnu hr~
kavicu u predjelu foveae oblonga.tae i .na njezi.n processus vocal.is,. Obadva
miia kod lrontrakcije .po~_:_V:~lt~_nu hr~'Vi,gp,, a .. s njom i l~u. k.ti~
.koidne hrskavice prema titastoj hrkiiVid; tj. prema naprijed. Tim .budu
vokalne us.ne skraene..To gibanje se. vrM .u kriikotireoidrioim zglobu. Ovak:vq djelovanje miia kad se on k:ontrahira sam je upravo obratno .djelovanju .krlk.otireoidnog mii~, k 0me je o.n glavni ail~onist.. All lma. jo i
jedno drugo djelovanje ovog miia, koje je is(o -tako Vano. O.nO nastaje
onda, -. a to j~ u\gje" _:;o~f proizvoenjl! glasa - kad se istodobno s ,njim
kontrahitra i nj~v ~~Otnist m. criOOthJl'eo.ideus. Tad usne same
oovrsnu, to je ~tr~P.IJR ..ela mogu- vwi.ii:atr;-iil.f ;e _oo- Skxauju, jer to
prijei m. cricoth __ ,
;. :
_
.

6.- M-. 'th r:01,;t

'i. Par~ je. Polazi s Jalta. titaste hrskavice sku-m. 1hyieorytaenoitleusom i hvata se za rob cartilagin.is epiglottidis.
, Vue njLdio..,.epiglotis~i, uslijed toga, kao, na poluzi, gomji. dio
odmie...Na taj se na.':in .. ~.i!_I'_Gditll5 LWJ.~~Ym_;~s.
..
~IQt_tjcus~
je: Sudjeluje u izgrai:vanj;u astoimenog
nabora sluznice. Polazi. -s. :vrha. i gor;nJeg;;~l:ijela 1a!e~ .ru:ba caxtilagi-
.
pa

Paran

:;,c;.)JC.VO... O.~(].).J::v..r; (0.-'v--"l~.S,

321
.

il
"

!!lis

aryvaenoidis_ i vee -.Se- za Iateratru ;I'ulb -d:lrti,laginis ep-iglottidis. Kad se

kontra.h:ilra, ~mae zatvaranju adii:4s laiyll;igis'.

8. M. arytaenoideus transversus. Nepanrit je i dosta -debeo. Sast.O.jd se

od tra,ns.verzaJiriih n1b \koJe su razapete meu lateta1n.im rulxw.ima cart.
arytaenoidis. Kald -se .kQJ1trahlra, . v()k:alne ocs_kavice Jdize prema gare rp0
prstenastoj hrs.kavicU, primiu se_ jedria ~j. Na <taj nain smuje :rima
gtod:tidis l to se d.og:ia-a, uvijek kod proizVlC)qell.ja glasa.
- ---9. M. atytaenoideus obliuqus. .J'a.i-&1 je i smjeten iza parS tra:ooversa.
Sa -stranje st!rane pOikr.i!Va ga slUZnica f.wrin'w. Potazi.. Qd _processq,s mU.'>culansa aritenOi.dne hrskavice, ide- d:iJjagon-ailiii9, k~ .~i $ .istoimenim mimiiima druge stra!ne j hva1a -se.
.latera~ijub biliW. '-yr~ i za
dru:
ge hrskavice, J;)jelovanje IDU je lStO
.i tb;l:J,SVerzuia, Dakle, to je
strictpr rimae glottidis (partis in.terca.rti.Iagi..n~e). ..
_- -

: --- Sve miie l~, os4m :m.: ciric6t.hyreoid~i. iiQ.miira n .. iary~eus

za

:vm

kafo

)iillferior.:.M:- :Ci.ioor~OiiCreUS"''tritvif~'ar;:~~e(lS,-~--

con-

.,_,,;~, -~

_ ~-:.:_:~~
Dj~k>~j~~;;p~a;rih~ri;. ~biva-tmfi~':gi0itid1;~-~ii:n p~ama
drugaiji izgled. To IJ:l.Oemo posinatrati. pmp_oti aarlln~opa,:
.

1. Kod ~irnog diSanja nij~--mi~~-:fiij~- ~tr~, _aU

:imaju
stanoviti tonu.s. \!Okafue br$VlC~ SU razm~)!)nuife, a nma'glotqdiS, ma. OO.
lik dugog .trolruta. Vrh mu gleda prema .naprijed, a baia mu je i:rieti ari- .
te.Illcridn:im hrs'kavicacma.
.
.
: .. . . ., .

~ _2. Kod du_bokog il! forsirane:_~- disanja-~k--<:>.ritr?.-bJ~_:;-~$~-_m; cri~~e
IlOl.deus postenor. (posttcus). UsliJed. toga .se., p]"()()esst!:S'~mtl!Soular'es anteoidne Jrr!skavke pomaknu prema rrtediJ-itWo} smiiJ.i,,.'jt. yr9'Ceisu.s --vocales
rema latera!Jnoj. Rima glottidis ,se pnOili- i oobije' i7Jgled, romba< I~eiU
!
aritenoidne hrskavice i ligamenm nii5itallle .IcuL , __ .. _ ' e:-- : . .
.
! /-("~ 3. Kod govora ili. pjevanja i. tihog apt'anja konWmiraju se wm. ary! /
.taenoidei. Vokalne sveire i hrskivic!'! ~ pri.rilakin.ti.
glorii.dis' j e sUena.
:./'
Kod ovog poloaja rimae glottidis nioenlo j tiho aptiul:L Glas se pro.iz~
,-~
VDdi tako da plua istis.kuju :trak. :ktoz trapeju .van: '. Gla,$ilce 'I.IS~jed- toga
, '-~'briraju i nastane ton. Zra!k prola2i i kroz .par$ in-tertnem,bral'lacea i kroz
j
I>8.I'5 intercartilaginea llimae gtotticfu;. Pii ~;. vOk.a;Iii:~ US,tt!.e, da bi _mogle
\
v.i:brirati, moraj;u postati. vrs-te jelovanjetn, tifci)arl:teriOidnog i vokalnog

s0

--...i-:

Riina, .

'

i.ia.

. . . '

. . ..

.. . . . .

4. Kad se glasno ape ili izgovara . sloY() h;. kon~ se m. crlcoarytaenoideus -lat. Mi.ini !lla.Stav* ide Iatel,'i!lno, a yok{!Jm medij-aino. Us---:.l

\~~0 ~~ ~:=~:n:~9

priljube

J.ed~~;.4fG;~~rt~ ~mlle

wotazi

.-~ S. J(ad.'se pjeva falseton1. ili kroz fistul~, t;i._:!Jai:f;~;k pt~ede. Visoki,
ali ne normalan ton; kontrahiraju se mm. ~aeno.i.dei, ie m. cricoarytaenoideus lat: . Ptva. dva miia priblie~el.l.rilivice jednu drl,lgoj, .
trei_ im prJ1:1~i j9.~ ja_.e vrhove. U ovom sl'll.aju. je int~rkar:t.iil.~ dio
iskljuOein od piolaska zraka i od 'll'ibracije,' a vibriora .-sruoo :ipterinembra-

nomi dio ,
"
..
.

..... ,
.
_
-.....:, 6. Kod klijenuti posrik.ua: glasnice -se;n.Zniiu samo>rut jedrioj strani.
Ako je uzeta !lijeva. strana, ostaje sasvim civna, a ..' hl"SlciJ..vica :se U.QPe ne
_mie. Na zdravoj st:i'a.JJ:i glaosn:ica_ poprima ~lik !k()ji 'SID,O opisali .kod dubokog disa:nja; Da bismo to utvrdili, re]mlenio pacijentu .da duboko udahne.
322

Cavum lacyngis

S~plji.nu iwinksa moem9 podijeliti u tri dijela: vestibulum iacyngis,

grkljaJn.sJdm otvollO'm - aditus

lciryngis.- i protee se do raivnine u llxJjoj se nalaze plicae ventriculaTes.
Aditus laryng(s je gornji otvor ovoga organa. Pre!> njega larynx komunicira--se-pharynxom. Omeen je sprijeda bazom epiglotisa, lateralno
sklibodn.ini rubom iplicae aryepiglotticae, odzada ruOOv.ima iru::isunte .ilnterazytaenoi&la.e.
.. . .. .
.
,
. Epiglot~is I:Jije. JJ!i~~ da:1igo lllego C8Jrtilawo epiglottidis pokrivena sluzniCotft-;-<Na~prerl:rijoj strnru pokriva. je oralna sluznica, na stranjoj straJili
slll2lili9a~ lil:rynxa. 'u donjoj ipoloviini stranje strane nalazi se Izboenje tuberculian epigiotticum.

.
ltu:;~ura intimirytaenoidea je ,.pukotina mneu gornjeg dijela aritenoildfnih"":iiiS.K'avicil':itpjzrne1iS=todnijevih hislawka ..
. . _Plicae ary~pig:lottiCae su irtabord. slrii:pce razapeti !iznueu aritenoidne
i ~"f.ri!iiijev~~avice .s je!dne strane i lateraLnih ruibova epiglotisa s
druge_ s:trane, :Sad:re }:l sebi m; aiyepi~lot1:icus. u stranjoj polovici slobod
DOg roba. oVili .iiabota nalaze .se dva .izboenja. P.redl!lji .. naz.i'VamO tuberculum cuneifo'nne. {Wrisbeigi), 'stt~ji .tuberculum corniculatum (Santorini).
ProizVode. dh ist.oim~e hrskaVice. TuberoUlum Wris~ ne ini samo
hrsb~ca v~ f}l:i]_;~zde. Ove d'VIije :kvl$ice slue 'kao uporite epiglotisu
ka4.~~ zaklopt. '\,. ~, .,/.:.~
..
. :
.
'v?B) Ventricti/.45. lizr)k!gi{ je dio ,lariri.kSa koji :se nal.azi ispod plicae venven~.ll1us lary:ng:ls i Ca.vum .irifraglotticti.ol.
~ Ve,5tibilum laryngis zapoinje go:re

tricdlarl~. :p.reJili:i:4<)iJ~ see o .;rabium .voca.Ie.

PliCae: ventrh;H/(ltes $u dv~ na,bora ..slumice Jro]i se proteu od gornjeg. di.je~a .k.uta.: ~t!itast~ hr5lc;tVice do: prednje strane ar.itenoidne hrskavice. Satlre !!: ~b~ 'tig; ventneulare 1
:V:entricularis. Medijalni rub jedne
sa medi]alniD1 rupbtil dr.\lge :plicae Ogril.niuje procjep koji oozi!Vamo rima

. .
.

vestibttli;
'.
LaJ:jium v().Cali poiaii ~ ispod p1icae ven~ricularis i zavrava na
processus vocalisu . aritmpidne..hrskavice~ .Pod 1?.<2~,!11- ~!RW voc~I!-E~r!:

~:~~~~l~~~~(1:~ft~~1~b.~~~~~~:-Apaiat .za proizvodrij~ glasa, koji ine labia vocalis, nazivamo glottis.
'k~.e>~azi.,:jzn:ie;u.)a]?.f~.. ~~C:. .~edne. i droge ...~~$., ... te izmeu aritenaidni:l;l hrskavica, nazivamo '.i:ima glottidiS. Dw rimae
__ .1lalazi .hJ!i~_Ja\Ji~~lcffil'Ziv"iniO::Pai-:"mte'i:ni~~rqnaceii"::Tima~_:/iti!fO~
dis. Dio kojise ,il!i.lil# I!Deu vokalnim hrskavica.nia l!l~va .se. pars inter-

__f.~J<m,

car-ti1aginea;.R,n4i;g~o~tidis"

kojrse

- ......... _.,_, .. ~ ......... .. .

.. :.: .......-.-~~ ..~:-.~ ~.~".~~ ... ... ..

" ...

Uinimo .li h~t~l~i presjek icr'9z la!biuin vocal e, vidjet. emo ela
u. glasnicania najmedijalnije :lei sluznica:, To je ptica. vocalis.: .Iza nje dolaze .Iig, voCa!le ;i: m. vocalis. Lateralno .od ovih. nalazi se m. thyreoaryaKnoidetis, a jo :futeralnije In.~ criroa:rytaenoideus lateralis. Ventriculus. la' :rjngis se prema .gor(! p:~;O.chiljuje u jedan izdanak - saeculus laryngis. Kor.l
orangutana je taj izdanak tako velitk .da dospije ~ klavikule pod kotl.
Kad se taj izdail:iak nadue;. vrat se izl:J,oi. Kod urlikavaca se ()IVO produ
en:je Q1astavlja do jezine.lrosti. Vjerova~o .slui kao rezonator. Ventricu
. .

323

.. .. --

~-.,;

,tus lary,ngis ima .kod ovjeka dvije>z~~~!!l) 1}::$ odozgo. oiSlabodi la!hlum
vocale kako bi ~o slo~ 'Vi}?.f.l'l'<~.ti:.; 4<?nJa sti'al!la labii 'Voca:lis je slobodna uslijed forme elasti.OOg konuSa'; 2) . sadrlava dosta ill.ijezda koje
kvase labia vocalis da se ne osue.
!@r. Cavum infrtaglotticum. protee se .od rimae glorttildis do donje!!'
ruba ",tstenaste hrskavice gdje p:J;"elazi u traheju. U nj11Ilu ne nalazi~
mk:akvih osoq.itosti. Sluznica jednostavno tapecir~d!<~rij.;rii:~~oj.u daje oonus
elasticus.
"
:;,?~~-.:.: ,'.Y

Sluznica

Iarlnksa..
';:-.=~r

na~tavlja ~\i~1~u

Blijedocvvenkaste je . boje. Gore se

usta i farin'ksa, dolje u slU2Jilicu tracheae.
.
.
Ep1tel je u larinksu viere&li cilindriilJi sa trepetljikama. Meu ci1indrimim. stanicama.ima.dosta v,rastih koje: lue sluz. Na prednj9j i stranjoj strani epigJlotisa, na unutranjoj strani atitenoidnili hrs.karvioa i na slobodnom rubu .13:bii vocalia nalazi se mn<>goSlojlll:i ploasti epit~l. U tom epitclu se nae i poJooji okusni pupoljak (caliculus gustatorius).
Lamina propria sadri dosta elastinih niti i puna je Hmfocita. Sadri
gdjegdje :i pokoji limfat:iki nodiu.l.- J9lliC1J1i.Jyn1<p~tici laryngei.
Ispod propriae nalazi .se sloj elastiillOg veziva, membrana fibroeliistii:il
laryngis. Osobit-o je razwjena Ill donjem dd1elu. Mi smo je t-aano ve opisali
kao oonus elasticus. .
.
U lar.imksu 111alaziano brojllle lijezde - glandulae laryngeae. Smjete
ne su veinom u propriji, ald .ima ih i .meu miiillm nitima. Ima ih serozruih .i mjeanih. Prve su po grai tubulome, druge alveotuqulozne. S oozirom na mjesto gdje su smjetene. dijelimo ih u sliijedee gru<pe: glandulae anteriores, posteriores, med:iae .et ia:!Je.ri.ores.
'
Gll. laryn. anteriores smjet~e su na stramjoj plotini epiglotisa;
Gll. laryn. _posteriores .naJ.aze se u podruju :incisurae interarytaenoideae.
Gll. laryn mediae se p.rotefu. od Santorinijevih hrskavica do u ven<tidoulus lary:ngis.

Gll. laryn. inferiores nalaze se u ca:vum infraglotti.cum.

Nervi laimksa. N. laryngeus super.ior inervira sltm:J:i.cu ~ m. cricothyreoideus .dOk ostale miie ilnenira n. Jarlngeus funferior a nadopunjuje .111.
la.ryngeus superior u .iner.vacij:i sLuznice.
....-------~
,.. .
~

'

TRACimA -

DUSNIK

....

Trachea je dio respiratorne cijevi koji se nilazi izmeu d4P-j~ ruba

prstenaste hrskavice i anjesta gdje za.poinju bronqhi. ~tee se od estog cerv.i.kalnog do e~v,fltog torakalnog kralj~a .. ;M.j~$tq: gdje se grana
na bro.nhuse ~~yara s.prijeda prelazu manuh_ :

p~ sterni (angulus Ludovici).- straga. pak, odg0yara wkg. .

. sU;S{l treeg .torakalnog kraljeka. VisilD.u grallla:Dja tracheae moemo stnJ.ga odrediti i na
taj nain da izmeu .oba trigonuma spmae scapulae povuemo lillliju. To
je linea interscapularis. Mjesto gdje ,ta 1i.nea sijee traheju lei ba u visini grananja ,tracheae. C~alni .:dio ..joj. .je; ,9ID.jeten u ~%iij~p.pj Jimi~
ji, .torakalni lei nurlo\r.ie :na desnoj stranVIma obliJe iro'ke;''doSta 'duge
324.

.;,_.

~: '

.;

vrsto gracite cij~. SpJijeda) l~t~ralin~ -2li.d. 9oJ

')e \aobljen i cilindri.Straga!(; je 9:-avalll.. Taj"J<poslje9ilji .dio naziV'allllo paries membranaceus.

Nii '\ranjs1cof pov:rini traclieae nalazi .se lagano udubljenje - impressio
thyreoidea Dri se da ga: ini lijevi :reanj glam.dulae thy.reoideae. Malo
povie mjesta gdje polazi JJ.jew brrinchus, na istoj strani, -nalazi se iinpres::
sio Mrtica. Nju ~ini qrous aoi'til.e. Srednja duljina tracheae izoosi 12 cm.
!:nae varira o'{~.;\a,?,,ft2:-(lill. Srednj-a debuljina joj je 2 cm. Varira od 1,5
oo J.,S cm. VanjSk'ix "P<)\ttinru tracheae ovija sloj njetkog veziwog tlciva. Na .
oervikalni di.o tracheae prilijee sprijeda u visimi l, 2, 3, 4 trnhealne hrskav.ice. istJimus gl. 'thyf-eol.dea~L-~ toga sru u odnosu sa prednjim zi.dolm vv.
1lh.yre0f~ae inferiqres .."(pldti6A thyreoild~us impar), a1o _vie dolje gornji
'kraj ti!nusa i v. thytreoiJdea ima. Straga prilijee .uz cervikalni diJO tracheae
oesophagus. Mi znarrno da on ovdje zakree nalijevo. Later:alne strane cervikalnog dijela t:rachea pokrivaju ~re relllji gl. thy.reoideae, a dolje su u
odlnosu sa Hno-nervnim sn0opoan vrata. Ta~j odnos je intimniji odmah povie
ste:rriuma, jer se idui prema gore hlno-nervni -snop udaljuje od tracheae. U
uglu !izmeu ezofagusa i traoheae teku nn. laryngeL_.reoiliTellltes. Toraika1ni
clio t:racheae lei na granici prednj~ i.sitmnjeg meidijii5tinallll0g prostora.
Sprijega p.r.ilijee uz 111jega v. bracbioce:phalica sinistra, ispod roga ga krifujru trun-ous brachiocephalicus,. art.ca.r.otis .communis .~ra i arcu$ a~a<rtae.
Stmga prilijee kao i cervi,klll.ni dio .uz oe5101Phagus, lroji ga di.jeli od kratje1;-nice. Lijeva strana torakalnog -dijela tracheae je u odnosu sa tp'leurom medi:astinalis, koja je dijeld od lijevog rplua, sa n. laryngeus .reourrrensom i sa
a.rkus.oon aorte, koji je kriaju od Sjprijeda prema natlllg. .Desna strana 'je
u orlosu sa pleurom medi.astmaJ.is koja je dijeli od desnog plua, sa v,
cavam. superior, koja -ide uz nju mrlu.no i sa v. aeygo5, koja je kria od
natrag prema naprijed i .ulijeva se u v. cavu SU;perioc.

Tn.heji moemo pristuPiti .kroz donji dio vrata. Razililrujemo tracheotomiju sup. et mf.

Tracheotomia sup. obaiSie prve tri trahea:Ine hr~ce. Razreemo kou i potkOOO tki'Vo, te doemo do la:rninae superf. i laminae praetracheaiis
fasciae cer:v. Rxazreemo i njili. Sada treba da pazimo na v. jugularis i
na l.obus :pyramidalis rtihyreaideae. Razreemo IPretrahea.Lno 1:k.i.vo i doemo
do tracheae.
'
Tracheotomia inf.. obasie ~naj dilo tracheae koji se protee od 4 do 7
trahea),ne hrskarvice. Razreemo kou i pat'kono 11kivo, a iza njih {amina uperlicialis i doemo u spatiuan interfasciale suprastemale. T.u moramo paziti
na arous venosus j-uguli, Razreeano laminu .p.raetrax::healis taI10 u mediia~l
noj liniji, koju po:zm.Gllll() w tom::~to se tu jzm<:<u qba steimotireoidna miia
. vidi \iedna bijela pruga, linea aliba colli. Tada doemo
plexus thy:reoideus
impa.r, koji se nastavlja u y . brachiiocepha!l.icu kao v. thy-eoidea ima. Tu.
'moe biti :razvij~n'l: L~.' itllyreidea 'ima. Doije se nalaze ispred tracheae
v. braohiocephalka i tnuncus hrachlocephalis. Zato moramo ~rezati odozdo
prema gore da ih.
..!;lj~o piere.zadi.. I plexus J;hya"OOideus imlpar 1111ocamo
1
tedeti, jei ako/
n.~9;io, jailoo k.r.vari. Ispod plexus thyreoildeusa impar
doemo
eaia:i.O''ve2livo, a .kad odstraniJino avo, nalazmo se na
traheji.
a!n;

,na

Graa

dalifk.a

izgraivanju tracheae>sudjelt~j;u:

tuD..ica fibro.elastica, cartilagines

trache3!les; tunica: musculaJris 1 t!Jnica l)ltuoosa.

325
. :..:,...
~-

.....

..,_

:: .-~ ..

' l. Tunica -fibroelastica je sloj gus~og iVe#vnOg ili.v~ .PlllJ<lli . ekU; t~

ruti, koje se proteu kroz .i:tavutraqheu. U yei:iyo su uloene ~fl'iPiies
.tracheales., Dio .tunicae ti.b:roelasticae ..koji se iuU.azi izmeu dvije hrskavi<;e. i
koji ih spaja nazivamo lig. anular~. '(]slijed .Svoje elast.i:nrosti ligg. anularia
omoguuje rasteza111je thracheae.
.
. . .
.
.
. ..
2. Cartilagines trq,y_heales imaju oblik prStl!l[)ava koji '!liru posve zatvoreni; nedostaje iiii p''p.ffilioi stranja petiiila; ~Lje rei, imaju o:bUk :potlrove
iji .konkavitet gleda natrag. Prste.OOvi su visOki 3--4 i:mn, a:iima ih 1&.-20.
Raznog su oblika. Mogu biti posve .prav.illlli, . est::i se ravaju -i an~1:omozi
rnju meusObno. Vanjska im je plOtina Ta'\gl.a, 1-t~ll.tranja izbOena, Posebno je graena iOD.a hrslreivi.ca ikoja .se naiazi na .~@Wfbifurkaciji thracheae. Ii:geda kao kupae gaice. Njezin se. dQnji 'rub .'u sredini na,StavlJa
U jedan izdanak, :koji ide ra'Vn!(l ..prema oditf1Je1 Z:,lyija . natrag .i pOdupire
trahealni greben. T.rahea,Jn.i ~eben je jedno u~ieinje kpje se nalazi :t,ta mjeStU gdje se 'traheja grana; Smje1:eno je .li me4iJadnoj litJ:liji .od ruilprijed prema natrag, a slui zato da poput otra noa rilzree.na 'dVije 'po~oviD;i~ $.truju
zraka koja ide kroz traheju. Hrskavice tracheae S:U: iZgraene oq: hija1ne
h:rskavice. Koci. starijih ljudi u vedj
~j6J rrijl!:rl okotavaju. -~tskavice omoguuju da .1ume:(l bude v~ obvorein.
.
.
.. .
.. .. .3; TunicO. muscid~riS je razvijena: -s~o u pod;miju p;lries~ membr~nace:
usa i smjetena je s .unutranje strane tunica~ fib!oelasticae. Izgtaep.a je
od glatlcih mi.inih rurf:!i, koje su ,razapete traniverzaino meu hrsk.-0.-yifuim
lukovima.

m.

.
4. Tunica mucosa. Sluznica .tr<:l,oheae je:._bllj~~de~.JPm:e:~ ,rD.uk9zi i
submulroze ima jedan elastini sloj; elastica. mucosae. ;koji ruk~to pro. sija:va.

. . : .' .

Epitel je Vlieredlni dlindrini :s t.re~tlj.ika.ma: .uA~= l-vra-stili . stanica.

Propr.ia :sadri u seoi mn~o.elasti6nili ~itL U ~joj
razasut~ {brojni
liuntiociti.
. .
.. .
.
.
.
U FoPriji nalazimo i brajne :lijezde ~ glandul~~ t~ach~les. Naj~
!i:h ~ u podruju paries membran~usa i', ligg.. arri..Ulaiia., qpiru i meu
miine niti. Ima ih seromih i mijeariih:. 'Pi-ye .sii: r3ZgrarrjeD.e tltbrtilozne,
Qnlge _alveotnibul9zne. Nj!i.hov ~et vlai slu.Ziliw; da se ire osui kod stru
janja zraka. Osim toga, on pokUpi pia:inu, ~ja $.ki.i.pa s njime bude iZ
tracbeae i7Jbacena djelovanjem cildja, :koje tre~re pi:eiita gplcl:janu~

su

BRONCHUS DEXTER

. .

ET. SINIS'rER.

. .~:~~::~}~\:}k.:~f::~~: :. . . . ._. '

Trachea se. na donjem Imaju dijeLi u bronchus deit~r et .siDJi:ster (bifurcatio. tracheae). B~ divergira}u pravei' meUSobno 'irut po prilici od
7f1J. Zavravaju .na hilusu p1ua. Nisu jednaki. Desni je .kreCi i depljd,. i.iljevi
dui'!i ui. ~ ;pjihovoj nejeldnikoj 'Veliini lei u tome to desi;J.o i ldjevo plue mjero j~ rvel.iki. D~ru uglAVnom :nastavlja .sn:iljeF :-tra.chea.e,
lijevi ide :vie horizontafuo. Ka,e. se, ako ih~ .tijelo upadne u .traoheau,
da 6e pcije upasti .u desni bTo:iJ.chus~.-No t() Zapra'Vo ovisi o polo~j.ti tijela
u dotinom ~IWmentu. A. pulmonalis ide ispreq. i povi.e Oldgovarra.j~eg l?ronchu5a. .Vv. pulm011ales i.qu .ispred Odg.ova.rajuqeg bronchilsa. Desni. broo,chus
je sprijeda u odnosu sa ov. cavom superior.. y. azygos ide s n~jegoye gornje

326

strane i _ulijeva se .u IV, caV.U' ~t.Jtpi;;r!Or. Na lijevom bronchusu jae arcus

aortae. s~a !Prilijee ui ~jj:;,oa oesop~s.
Brori~hi imaj'!i' istu g!-idti
i. trachea. DesnUma- H hTSkaJViea, 1ijevi
9-'--J't.
. .

kao

PVLMONES

-7 PLUA

P~ua su velf:k .parenhi:niat()zrii. o~g~n smjclten u torakalnoj uplj:ini.

Pripadaju .respirartPpnQJn, tr~~u. iji. su.naj:va.niji .dio. Razlikujemo desno
.i lije~ pl ue - pulmo dexter. ,et sinister.
..
.
. ..
. , . 'fo~alna 1,1pJjiJnoa je_ ji.Qn(}I11 pr~adom, 'koja je ispunjena ra.mim
organii;Jla i po~vlje.Q~ sagiti)no..i med.ijal.no - mediastinum - tpOdijeljellla
d-vij e. uplljilne. U :Sva.J@j .. pet; :!ljih .se .nalazi po j~o plue. JecLna serc>zna
opna ~- pl eura_~ oblae .otin:tt'OI'anJJl st-ramu tih uplj:i!na, prela7li s medijasti
n\.'fri:ia naph.t~ lkoojen te p()we oVija mako plue. POVI"i.na plua je usli~

na

j~ 1:oga'gtatka ijaj#il.

. . '.. . .

je !eko prlk~ti,. je~ ~u .p.una e.ia,stinog tki-va .koje se poslije smr,ti skvfi Osln:i taga,,sasv~ se' stegnu ka4 na leini otvor.i.:n:lo thoztat; ruii.O,le, p~dre :~ plelU'lilnl1. ~upljinu.. Time se ~jednali tlaik u
pleuralnOj. :uplj~ sa tlak~ .kojim :z;rak kr.qz tl'aheju titi na UID.Utranju
. Pf.i.iO!iii pO~i:i:iU/ sa~a 'd<:lfaZC(lo- iii"a:aja-elasticitet: p'lua.. Ona- se. stisnu- (cola}:is pi.tliridnum) k istisiiu -~ iz ,Se,be. To je poslijednji U2ldaJJ. ovjeka.
ObH.k: plua mo~emo satWatL taiko 4a :zaejpimo .traheju. U tom s.Iuaju nee
zi'ak Je~ <>.6vj'l,~j~,;tfu~llk$a:; i~i van~ Re.Ironstrokciju p!Jua moemo izvesti na,fa.JnalJri'. $. ~;.iieini ruipunhno (npr. foro:lalioom). Tako .:rekonsttu
irali9 ,pi~e ,imij: o~Ii.k ~j~. presj~enog Po duini. Daade, ima olblik poluOy.rij?,:r.*-lt~je#no)ri plOtine: facie-s diaphnagma-tica, facies costali.S i facies ~iii.iii '.i iri ruba: margb-infc.rior, m~o wnter.i.or, maorgo poS:teriof,)e Yrh -::::..:. apex: .. .. ,

_

. . . ' Qbi.ik. .pl.u~

rax

na: kome

:. f:q.Cies didfrl{rp_gmatict{ ili basis pulmonis je konka,na i le.i .oa dij a-

fni.giilj, Desno

p1~ d.j)jeli dijaft;agniu: od desnog

r.enja jetre; lij~ plue

:rid :iijev-qg jetten-:-.>g _.r6mja. forni.ksa ?.eluca i slezene.

. . Facies d)staiis Je ,k:oil,veksn:a i o.klrenuta lateralrio i natrag. -Prile.e uz

dijeli (lij,afr~

plelWil, J<:9ja j~:-~ 1l'lterafuoj strani ~j~li od rebaxa i meurebamili pr.o51:ora; a sttaga .od ~~P.. dijelova tru:P~.krahjeak:a: e'Sito na gomjiln dijelovima pl.Uoa ~ ostii'vlja ~rago-ile. To sit impressii:me:S costales (osobito impresi{);Cotael); :.}

'

facies m~iqtisj~ r~ i oogo~ medijastiJnumu. Gorovo uj~oj

udaljeinosti Od ~~-1 )"J.iba, a b liru ~jeg ruba nalazi -se na .Ovoj plotini
malo [)Olje k~.tl?-N\-!:.tJaze u p~ue H.i Maze iz .n~ega: branohus, ramus art.
puJ:rnonalis, vy/:pw$>2ll;lle;<>, art. j v. o~ncJtialis, H.mfue ile i nePVi. T:o pCJilje .
.na1Jiva:mo hilu:S putmoniS. .
. . .
..
. .
. .. . .

. . . ...

. jednala

na

..

straxliitiiij~,;:.J

se _art.
pu!m<males. Vv. pu~mOIOO:le:S
se iiia jedinoj i Illa drugoj stra.n:i :nal~ n:aj.nie i najtVde !D.aoprijed. Art. i
v. bl'Oll<:hiaUs idti prislonjene uz
mem~bra:fiarell$. bronchusa,.

.paries _

327

...'
{

':.".:

.se

Bronchi, ile i ne~; iroJ i ti:Ia.Ze .i,.p~ .!f..plua,: nazi.~ju

s:kupnfut
menom pluni .korijen - radiX pul,rh,O.f:iif';" Ba;~nl).' lJl:!j~s~ g<'bje se nalazi
plt.;ni korijen prelazi.pleuTa parie~s;.$:pleti.:ru pjpiil.onali.l! . .':

Pleura pulmonalis obavlja posve itavo plue,. jedino je na mediia1noj

povrini malo nolje ~nepokriveno. U gorn1em diielu tO!! polja nalazi -se
a u don!jem dijelu se hvata lig. pulan.Omiie za plua. Pleura- doe do '[)l'j'!dm,ie ...
usne too polja, za<Viie, Ol;mv.i plue :i pree na :z.id .. ' . . . :::~iiima. ls.to tako
doe 11lewra do stra:nj.e 'USne tOj! polja, ostaVi "r
. "sfirl se uz onaj
list. koii ide s pred:nie usne i s nj.im doe do zida iriedHasti.numa, f!!die .se
raziu i preu u pleuru narieta'lis. Na tai nailif:ltiastane:.dut>Hkatura plP.ure
:kioia povezuie plue sa ridom mediiasti'llumU. f<ti~ mes6t;Ti~onium. KrOz :
~nie!IDV 1!0rnii dio ide radix 'PUlmonis. }ll'iev.ov dani i dio.- koii je oprazan i
lroji se protee od plunog korijena do d.ijafuigme nazi<VamO lig. pulm6na.Ie.
rsDTe i ~~ bilusa facies mediasti.naHs: nok:azuie .i oo ll<)_ 'l.lldubliet~~i~.
To ie imvrr-<:sio cardiaca. Jal;e je im-aeno na iieivoi -s~ni. mil!a srce nokriveno perikardom. Osim rtoo:a, dolazi facies meJdia:Ns meko uleure ll'lr.ietalis u odlllos sa raznim or~m'l"l~ma koii se nala7.e u J11ediiastinwmu. Tra.ko na
desn<lllll plitu imamo isnred bilusa ied~n U7.rf117nr lifeb koiem im.i v. r."''V'a
sunel'ior. To je imvressio v. cavae. Pome lti.Lusa nalazi se "nolcTPJtn1 liiffl>
venae aZVIroS - impressio v azve-os, Iza hilusa nalazi se w:rlun,i 7.1He'b, -Iooii.
ini oe~hrurus - imvressio oesovhaPicri. Na .plnnom -~ku nala7.imo--oti:
s~R subclaviae - im"vressio art. subclaviae. Na 'Iii evom .Piuu nal!iz.imo ~
'V-ie~ iza hUusa bra?'.du koiu ini arcus aortae i aurta de5cendens - imvressio aortica. Od. gornieg diiela te brazde odvaia se prelrria
iedna u7.;!
za art. subcla:viu - imTJressio art. subclaviae: !snred i povie hiiUSll 'lll"lazi
se brazda koju iati v. macltiocephalica - impressio vena"e brachiocevhalicae.
Mar~o anterior se nalazi i7.~eu fucies merliali.s 1 f:l:des ~::.lois. O~tar
je poput noa. Praktino je vdan, jer se %.>Od" inspir~cUe uvlaf. u.
costomediastinalis oot. Na liievoi strooi na:lazi se na danjem diiclu
nieg d1iela ruba jedari duboki" urez- incisura.cardiaca :_'koju
izdublo.
srce. Tai ie urez s do'nie strane oloruen jednim naStavkdffi -'- "iin~ia pul:
monis sinistri, koia se prislania 'Ila srani vrh s lij"eve strane odozgo. Lmgula je vana, jer je kao i apeX sjedite raznih ptocesa.

Mar~o posterior. je mp i 'llalazi se straga na miesfu mje tfad8S
lis prelazi u faoies oosta1is. Prislonjen je na imp kraljeka.

Margo interior se sastoji ad I~terainog i medilalnog d.i]i.ia.. litteralni" se
nalazi !Da miestu -~die facies costalis prelazi u fades diaphra2Illalt:ica. Dosta:
je tan.atk. Kod in:Sipi.ra<:ije s:e.uv.ue dotO.cm u recessus cooto<:l.iaJI)h~ati.~
cus. Mediia~lni" dio se nalazi" ondje "gdje fa~s media:lis prelazi u. fade5 tiiaphi:lagmatica. Prilei u uglu to ga ine dijafragma i~ao:d;<.
Apex pulmonis ~e uloen u kOill.ka.vitet prvog ~; $~~~ se nala1ii: u
vi:sini prvog rebra, a sprij~- see 3-4 cm povie nj~. 'l'.:"j~ uslijed roga
to se 'PI'VO re~ n~. ~aziiP.a dstot-wini sprij~a .L
-~~ j~ u~oeln
u kuplu pleure, a ;preko nje dolazi u odnos sa art;..
. . ; koJa ga
obuhvata svrijim konkavitetam tprelazei preko:@lpole:
Uiw.tra.nji rub
prvog rebra ostavi -:vidl!ji'Vi .trag. ,na laJteralnoj pOvril;J.L apeksa ~ imp.ressio

s:rore

ie

media-

co.stae I.

Oba se plu6!. razlik.uju:po obliku. Lijevo._je,:,n~to Ue i "dulje1 de~o

knae i ire. Lijevo im? dva, desno tri lobtlsa; . ''"'""' .
. e~ e :e<, .

328

'.':

.. ...;;: :. . . ..,;.: ...

.;

. '

'~-

Pulmo sinister ima diva renja -~ iobus superior et inferior. Liniju ikoja
dijeli lije-Vo plue na -dva re~J~:iri~tvamp fissura obliqua. Z3lpO.i!Ilje straga
u v.isirii ~processus spinosusa treeg toraka:ln.og kraJJjek.a, tille kDS6 od natrng
.i. gore prema ;n~rijed i dolje, te zawi -sprijeda na. granici ..kosti 1 hrs'kavice .estega .rebra. Istraujemo li lijevo plue sprijeda, nai emo uslijed
kosOg poloaja fiss\J.I\'Ie, 9~1ique Sam.o Jobus superior. Straga emo nai -go
re mali dio 'Lobi ::SU:peti&~, a sve ispog toga zauzima lobus inl..furi.or.
Labus superiOr e spt.ijeda protee od 3 do 4 om :iznald klarvikue do
JITanice izineu e&J;oe: i sedm911;."r.ebra u meruo:kla'Vikularnoi liciji. Straga se
,lobus superior protee od serl:!()g cervikalnog kraljeka do proe. spinosusa
treeg torekal!nog. U ~sirthprocessus sp.i.nosusa treeg toraka:Lnog kraljeka
nal?-Zi se i linea interscapular&s koja spaja oba trigonuma spinae sca.palae.
Labus interior Slprijeda ne moemo nai. Straga se on protee od ilja
rog nastav-ka treeg <torakaLnog <k> Hjatog nastavka -devetog ili desetog tora:kalnog kraljeka.
Pulmo dexter. ima tri renja ---,.labus 1uperior, .labus medius i labus
interior. Lobus superior .i lobus medius odJeljuje tissura horizontalis. Ide
takom etvrtog rebra. Lobus medius !i lobus inferior odjeljuje fissura obliqua.. Od~ovara onoj s lijeve strane i !protee se rpo pdlrici kao i ona. Istraujemo li desno p-lue odstraga nalazimo lobus :superior i i.nferior.
Labus superior se spriieda protee 3-4 cm :povi-e kiavikule do etvr
tog rebra (fissura horizonta:Hs). St~a j,de od sedmog cer.vikalnog do iljastog nastavka treeg tora.kaLnog k:ra:ljeka.
Labus medius ide sprijeda od etwtog rebra do granice estog i sedmog rebra u medi.oklavi.kularnoj linij.i. Straga labus medius ne dopire.
Labus interior !Ilalazimo samo stra-ga, i to od iljastog nastav'ka treeg
torakaLnog do devetog !ili desetog .to.rakJa,Lnog !kraljeka,
Grananje bronhusa u

pluima

Kod prouavarnja bronhusa zaustaviLi smo se na hihtSIIl. Meutim, bronhus ulazi u plua d mi emo ]J!Ogledati. to se tattno s njim zhi'Va. !Broohus
na hilus.u ulazi u plua, nasta<VlJa se dalje koso od gm:e, unutra i spr.ijeda
prema dolje, van i natrag i zaJVI"ava se u blirln.i baze. T~ iza plune oso'V'i>ne. Kako silazi, tako postepeno postaje tanjii, a-li sve do .kraja sau'Va 5voj
.ilndividuailtet. Od njega 'Prilino prav-ilno polaze (kao listovi od jele) nierove
grane - rami bronchiales. Svaki bronhus, im ue u plua, biva u'lcrten
sprijeda od od~arujue grane art. pultmonalis. Ta. grana on4a zavija -po
-niegovoj lateralnoj povrini, pri$lanja se uz stmnju pow.inu i !pO njoj
tee. Svaki bronhus daie:-etjri ventr.31lne i ~etiri d~e grame. I jedne i
druge oznaujemo hr9.iev.i'!Jla. Najgomja je prva, ona _ispod nje je drw?:a,
te dalje trea i etvrta- Ventrame grane ne idu isto ventralno, ve neto
prema -dolje i late~}:I\P, dQW,lne p~ ~. o'klrenute. n~to medijalno i dolje.
Sa bronchusa ne ppl~~:'W-~'!#Pi vismi ventratna i OOi-zalna grama, ve ventralne povie cdgchar~jue."dori:alne. Sve tc bronhljalne ~rane !1! ram: bra~' ohiales su rupartenjalne. Na desnoj stratni postoje preKobrojne grane. Jedna se nalazi povie svih, a iz:lazi iz ventralne strane. Nalui se 1p0vie art.
pul.mO.Illlllis. Zato je narivam.o rqmus:-.bronchiali:S ?parferialis. Sa medijalne
"'Strane desnog broill1usa, ispod-~ pliVe !lorialne graine, polazi poseibna grana
koju nazivamo rainus bronchiizlis. infr:aciirdiacus. Ta:ktO _se zove, jer kod
,':

'

~29

etv9<onoa<:a :ulazi u posebni . istoimeni I"o]bu-s. Na lijevoj .strani ide prva

ventrilna grana u Jobus superior, . a . sve ostale. idu u tl.obus ]ruferior. Na_. de:
snoj strani -ide ramus eparterialis u. tl.obus $Jperlor. U lobus med.ius .ide
-prva ven.tra:lna grana (ona, naim~, Od-gpv~a: prvoj ventralaloj s lijeve stra-

ne).. vSe -ostale .g.ra.ne :idu u lobus .inefrior. }>.rema tome bismo mogli ~i
da lijevom gor.njem _lobusu odgOv.ilre sred:nj1 desni, a donjem lijevom donji
desni. Gomj.i desni lobus bi p~ tome bio prekobrojoo, a 2lbog 'lijega bi
postala i prekobrojria grana ibroph,usa.

To je podjela ibr<mha s obzirom .na ruporednu ana~tothlj.u.. Meutim, u

novije vrijeme se s ab.z.iram. :na praktik4. primjenu u _medicini !Podjela
prikazuje na sLijedei :nain: traheja .se dije!Lna d....-a ogla~ bronlla (bronchus principalis, dexter i silllister). Desni
dijeli
tri, a lijevi na dva
lob arna bronha. Srva1Ici lobami bronhtts dijeli .Se <:.Wje.
Vie .segme--.talnih
bronha.
' :
,
..N.

se

LOBARNI

na

na.

SEGMENTALNJ

B~ONII/

.BRONCHUS LOBARlS SUP'JiruoR DEXTER

.. .
. . .. - .. - ... - ...
BronchU!S segllllentalis <~,pkalis.
~

Bronchus segmentalis

po~or
"-,

Br<m.Chus segmentalis antei:ior

,.

BRONCHUS LOBARlS

ME.i?HJS DEXT/_.ER
.,

~~\

(..,f~.:-(

"

-\~;';:.><"'

Bronchus segmentiiliS lateralis

Bronchus segmentalis medialif_ ~~ ..
.
.
,...
'.:
.
BRONCHUS LOBARIS lNFE~.IOR DEXTER

Br~hus segmentalis .3.pieafu -~

-:=-~tali~
~--

. ,.

Btonouli;~enta~lbisa.J,ls aiiJteri~

-Bronchus s~entali~ ib~la1eralis

Bronchus segmentalis basad.i.S po~or
.
.
~

BRONcmJs wAiu$ SUPERIOR,~I~;~!~~R

...

'\

\-

(_ __ )-

. Bron.ch.~ ~enUi.iis apiroposterh)r: .:.

B ron~. segmentali-s ~tenor

.(f.,_:.

Bronohus 1ingularis ,,iiperiior:

BrQrichu5 J.imgulanis~mor -. - ~L!
o ,. .- -

.'

' <
......
. .
'BRONCHUS
LOBARIS INFERiOR
.. .
.
. StllUSTER
... .
..

'

Broncl:ti.Is s~enta!lis ~iC:ilis . (!SuPeci!?r) .

Bron~:sglmentalls subaipi.ca]i-5 (subswper.ior) .

B,ronouhs ~eri-~atis. basalis. med.ialis (ea:Nliactis)

330

. ~.

-.'

.
i.

r
.. .. . . ..
.
BroncuM. .segwep:taiis lbasalis anterior
Broricii.Us segnientalis ba.Sa:lis lateralis
Bt6!ichus ~ooi:alis ~sallis posterior
PI_U.NI

SEGMENTI

(J>ULMO DEXT~R; LOB!{S.$UPERIOR)

.

'\'

'

SegmeritiU.i:n ~ica,le

.;.

~,;.

.
\

\.J

...~.

y~.\
\\

SegirieJ:itUm. ~ed.ial'e

\('~\,~

f.

~~

~- J

Cf}';.ULMO DE:X::!ER, LQBUS MEDIUS)

~W6!1tutm l~e

/'"'\~
(~~\

.\.

$~c:m1:urrnwsterius
.;$~rit=. ain:~rius
:

. ?)$. .

(PUI.MO .DEXtEi~.. LOBUS INFERIOR)

~

- .,

... - - -

~egme.n:tum apiCale (superius)

S~en!I:Unn suba-picale (S.~bsuperius)
l)egrn~n~

hasale mediiue (cardiacum)

Segrrtentum :~e anterius

Segxn~~tum b~ale ipOSt('lri'Wi

(.'PlJI.MO

SiNISTER, LOBUS SUPERIOR)

Se<g~iumtuan a:pjoopostedu:s
Segiineritum ante.rius
Semnenciun l.Lngulare ~us

SiNistER, LOBUS

~~ttii:n

S~einluni

i:l,~entt.lm.

$eginetifum
Segii1erituril.
Segmeutun:i

Graa ograti{lka hronch't{Sa

.
.i'.

f ...

Segrm;mtum lin:i.gQdaxe i.nfertius

(~UIJ40

.......

\~

Segmeritilm. basale :Iat~e

INFERIOR)

apiCaJ.e (superius)
subapiccl.e (wbsuperius)
basale mediale {cardiacum)
basille anterius
basale Iate:rale
basale posterius

_/

l
/
,.

'

f~\

,A_;-~"
..;_,;:-;.

Grau bronchtisa, 5mo Opisa:Ji kad ;mo ~pjsiVI3li ona:j dio .b.ronhu5a~.:.1,.

' ,koji se m.ala2i .iman plua. Sa~ emo vidjeti kako 'SU graeni rami bron-
chiales i njihovi ogranci. b.gi:~Ci ~~ nemaju kao trach.ea !i bn:mchi
zid stlri!.ga rayjllll, .:ve su ciJ,~og. aqlika. Izgraeni su od tci Silaja:
'l) tunia . flibr.ocartilagfun.ea, 2) ":funka. mu~lari.s i 3) tllll1!ioa muoosa.

331

;'..

l. -Tunica

...

/ibr~~~tilagin~a je'iigt-a!l~aj~;,v~va kO)~ o~ik fihh>Znih

ima mnO@!> elastinili niti :V lu membfan:J:~4-'UIQ~ene hrskavice. HrSkavice nalazimo u zidU onih ~--~kojCi;rrJ;M~. bareni +<inrrn u :prd!njeru,
Kod ogranaka koji su :tanji od l mm .nema vie u zidu ihTSk:avice. Hrskavice nemaju oblik prstenova ve ploa :koje bivaju sve manje i newrarvilnije.
esto ~maju u sebi otvoz:e. Kod t;mkih ograma.ka_ . b1vaju ve izgled tapJa. Kod jiO tanjih ogranaka .nalazimo 'hrska'Vic~' ::,;
mjestu gdje se
dva ogranka dijele. To SIU tzv. hrskavini jahai, . ts . it onom konkavitetu gdje se dva ogrn.nka dijele. Odozgo .p.a '!ronkavitetu mdaze se odooljani krajevi tapia. Hl"S'kruvice daju djelifu,yr~tnti i ,otro dijele struiu
uzduha. Inae je m.daa da osigUraju lumezl vth 0.\4h'iili:ri.ih puteva. Gra
ene su od elastine (mreaste) hr.ska.vice. iedino im je jezgrn od hijalne
hrskavice.

2. Tunica muskutaris , se nalazi .ispod tunicae fibrotartilagii:teae, a izgraena je od glatkih mi.in1h niti. Te niti' se ne mia:re samo u Sltran.iem diieiu zida kao u traheji i bronhima, ve idu oko itavog lumena. U
ograncima koji imaju promier manji od 1
mii6ne niti ne idu cirlrularlllO ni lon.~tudinalno, ve spira!Loo 1 ukrtavaju se meusobno. To je wlo
v~no radi !Oid.mvanja otvorenog lumena. Mi mamo :da u ograncima taJITiian
od l mm nema vie hrskavica koje bi se brin:wle da lumen ostane cxtvoren,
a to je Old oso'bite v~nosti ibog disanja. Mii6n-i sloj nalazimo i u vrlo
tankim ograncima. Dopire sve do saloulusa. Miine niti okruuju i rubove
ulaza u ~tlveole. Jed.iillO ih .nema u zidu alveola.
3. Tunica mucosa Je nabrana u U7ldune na1bore.
Epitel je 'vieredni cilindrini 'sa trepetli.i:kama. Meu ciindrinim stanic<ima nalaze se i vraste. U tanJim ograncima epitel je jedn.oredan cilindr.ian s trepetl1ikaana.
Propria sadri mreu elastinih, niti. To je <h"ulri sistem elastinih niti.
:pJVi se, kako znademo. nalazi na vanjskom sloju (:tunica fibr.ocartilaginea).
Elastine niti emo nai i u zidu alveola.
U ogramdma koii sa:dre u svoi1m rldovima hrskavice pqstoie i lijezde. Po grai i naravi su s1ine onima u traheii i bronhima Budui da je
sl~ni~ /"~' smj~~e w ,ll ~jskom ,~~J5:aliJil~zn,pm"" sl~j,~
1
)-~-~/-.-~l~~"'
}: - . fi
rc.:jJ_/.;<:,.l/-7
. , j
Fonniranje pluuib,.--:f~!lnica ;L
i lobul~'-- -~
/l
~L e;:_. \ . -~ ~ ' ~"':.-~
_'-. ~::e~
'
U Kop:ini ogmn:i
koji imaju promjer 0,5 mni, nazivaju se bronchioli minimi ili bronchioli terminales. Oni Strue iskljuilvo za voenje zra- .
ka, a ne sudjeluju u ritijeni plinova. Bronchiolus terminalis se dalje "tlijeld.
Sve ono to 111astaille <>d .njega diobom okrUeno je veztv.nim :t'ki<Vcxm i nigdje ne :komunicira s olroli:nom ..Taj odijeljeni elemenat, "'koji sa~. u sebi
samo ono to je !llastalo diobOim termilllaJnog.
nazi<Vamo 't,i.cinus.
Mogli bismo rei da je ac.iDIUs pluni elemenat
~olus terminalis. Kad branohi.olus termi.tlalis ue
5e u dvije
grane. One. imaju. iPO 2lidovima m~e

' . sltJ!;l za iz-

mjenu plirio.va. Te 'grallle, dakle, Silue
~sprovoenje zra:ka;. zato
d':'.Uazivaju' bronchioli
respirafo:nitis dijeli se u dvije grane, ali ka1lka:da moe i u ltini l?Jl'3oile.-_To se
ponavlja tri do etiri put11. Konani !pl'.Qdulct t91 .dijeljenja S1i ~~~~;:koje
nazivamo ductuli . alveolares.
Ductu1us
;;lJ!V~s'
ima'; zid : .sa.<V:
i~piilri}eh'
ale~
: '
. . ..
..
. . '..
..... .
.... '
.

mm

" . ""-..;:_ !

acmba

,grana,

se

-~

332

.. ..... ,...

::< .

vollma.-Ako.takav <,lu~ulusuzduno.p.resi1eemo, neemo.uop~ vidjeH nd,

vet .
otvor ..do oW!Ora ~6ji iV<)de u adveo1e. Mogli boismo ga usporediti
sa' J:J.Odilikooi.u korne se s jedne i drUge strane !Ila'lazi red kupaih kabina
s Qtworenim v.rartima. Svaki duotulus a:lveolaris zawava podijelivi se dihotomWn.o u dva !ilije;pa kraja. Ductulus allveolar.i.s slui- isklju.ivo za mijenu plinova; Ncq ..
o ponovimo, <Vidi-mo da se bronchiolus termim.alis
dijeli .na dvije-,JmW~
' su -bronohlioli respirewrii. Oni se dijele nelroiliko
puta. Nj.i:hovJ. za:;jf1\:i
ai su ductuli alveol~res, a ovi se podijele .u dvi- ,
je slijepe weice. Acinus ima ob1i'k pi.ram1de kojoj je baza okremuta prema ipO\t.l'ini iJlua;. a na vrhu joj tPazi b.ronchiolus temnmalis. Vezivo 'koje
odjeljuJe. acinuse 'meusobno nazivamo interacinozna septa. Interacioma
septa dolaze do j.zraaja
pJJU6noj pOIVl'iini i ometi}u poLigo:nahmg polja..
Deset do dvadeset acinusa foiJIDiraju veu jediniou, u koju u1azi posebni
bronchiolus. To je lobulus pulmonis. 1'1u6D!i 1obuli su okrueni d~bljim
veznim tkivom, .koje_ ih meusobno odjeljuje. To su. int.erlobularna -sept>a.
V~dim ih. na JPOwimJ .kako omeuju vea .paligonalna pOlja (2-5 cm). Dakle, u veim poligonalnim poljima koja od$0va.raju lo.bu.J.ima :rurlazimo manja poligonalna p<>lja koja odg<l!varaju acinllSiima No i .u ovim ananj'im
poljima nalazirrno jo maiii.j.a s promjerom od jedne treillle milimetra. Ta
adgov~aju. al.rveol.ama. Alro. ovjek J.vi. u ~du gdje ima rnnog9 ai, tada
.OOSpije najprije u intemlobillama SC>pta. Ako ih ima jo vi:e, skuplja
se u interacinozn.im se;pt:iuna. !:ma li je ba mnogo, ona se skuplja na onim
mjestima gdje rPlua dodiruju ii'ebra. U tam sluaju :vidimo. na p1u6ima
eme pruge, koje idu koso od .natrag g;ore, pmma naprijed i dolje.

samo

na

ona

ALVEOLE
Imaju oblik rrnalih rrnjepur.iro. Vidjeli smo kako ih ID.alazinno <ve na
zidu .hroncmoli (l'~spi.ratorii. Du.ctulus atlveolaris i nema svoga zida, ve je
saN zapremljem alveolama. J)vije susjedne alveole imaju jedaln dio zida zajedniki. One su funkciona1no :najovamiji dio plua . .U 111jima se vri !izmje.
!Ila plinova. .Promjer pojedi>lle alveole je jedna Jt.re6i:na milianetra. Sve Za- .
jedno imaju ogromnu povrinu. Ona:iznosi koo ene 100 m', .kod mukarca 130 m'. Na tu se povrirnu :razlije krv u vrlo t:an:k;om sloj~ :r~ k:;rlv- .d<r
Lazi u .konil:akit sa :m:aJrom i 111a taj nain se vri izrrnjena plinova. Zrak je
odijeljen od ku-vi sa tri veoma .tari.k.a sloja od kojih se sastoji z.id po1une
alveole.
Grada- alveole
izgrae,J.l

od .Itri sloja. S unutranje strane oblae ponjega je koara e1asti0nih niti, a trei sloj
je izgraen od
dva sloja ima svaka alvePla p.c.seboo za sebe,
dok trei
susjednim ruveolain1i.
1.
.
. .
. naziv je (l'espira:tomi e,pitel, jer til.!ko nazi'Va~
mo epi.tel koji
. respiratorne cijevi). Sastavljen je !iZ dvije ~e
mca. Jedne su vrlo tanke. Istanjene su koliko je cuope mogue i proirene
tako .da fulaju- ol?lik p1oi6\. -~ema:j\1 j~e. _PrebaeQ.~ -su prelC!Q zida kapilara. Druge imaju j~ M!i[l;ll]e.sii i'naiaie' se
'Onim mjestima koja
odgovaraju o.kmim.a to ih; irle kapi.Iare. ~Kod djeteta koje nije pisalo sve

Zid alveole je
vrinu alveo!.arm

sta-

na

333

....

'.

~""

stanice imaju jezg>ru.. Stanice bez. jezgre dola.ze u kontakt sa CI"Venim kn:z;rncima i posreduj.u kod izmjene plinova. Dakako da taj kontakt nije
nepOSredan, jer se .izmeu tih stanica. ;i C\'Venih krovnih zrnaca nalazi elastiiSna. koara .i zid .k.a.pilare.Starnice s jezglJO'Iri s=lue kao nadomjes-ne stan~ce, jer stanice bez jezgre brzo propadaju. .
.
.
. 2. Koara elastinih 1lili nije slobodna, \--e je -ul_oena u neku homogenu vezhr.nu memb.raiJ:u .u kojoj moemo -n,ai i jezgt'e vezivnih stanica.
Elastina koa.ra je nclca v.rsta osnove za alveolu, P.okazuje -tendencij.u da
se suzi, no u tome je spreava pritisak zraka, koji dolazi kroz zrane puteve. K-ad se .pri otvaranju toraksa -taj tlak .izjednai sa : tiakom u pleuraJnoj 5upljini, ela-stina .koara stisne -lumen al-veole i istisne zrak van. To
je !Uv.posljednji uzdah. O.ko ulaza u alveo!Ju elastine niti su zgusnute
i ine neki prsten, -koJi se prilikom .inspiTaoije pr~:ri, a p.rilikom ekspiraoije suzi. Do :tog prstena seu miine niti.

3. Kapilama mrea je veoma_ gusta; Tako :gustu kapHamu mreU: ima

jio jed1n.o choriOC8ipiillaTis u oku .i gl; thyreoiJea.; tKa,pilare .imaju promjer
crvenih krvnih zrnaca {7 mikrona), a mrea je tak~ _g:tl~ta.-da su okila ma
\.::=; ' ""
nja od debljine .kapilam.
ni~

- ! ,...__""' '

Gibanje

plua

'

~-

:( )"::

i:

Plua -se lile ~baju -aktivno, ve isto .pasi;vno. Pri mspilmcijf 5e dii stijenka grudnog koa nastoje uda:ljiti od pl)la. U pleuralnoj

ja!~

upljini nastao bi vacuum. Atmosferski ~ritisa'k je arinogo vei od tlaka

koji vlada u pleural.noj U!pljini. Te.j prlti'sak. titi plua, premda .se ona
tome Qpiru svojQtn elasti.no.u. _ Prllikoll1, mspira6ij~ dj~luju osim di1afragme jo i 'llllil. irntercosta:les exter.nt P.ri'U}:Com fot:S;iritne inspiracije djeluju osim spomenutih miia jo. -i _muskul.aiam:-a ~qg obrua -~ to je
pomorna respkatoma tllllUSkulatn:tra: _.....:.. te miii :koji .i~nwljajti tru.p. Kod
ekspiracije se grudni .ko vraa u prijanji. poloaj, 'Jllu,a ISe usHjed svoje
elastinosti steu, a zrak izlazi iz njih. .P.ri1i:JQom obi.~e. ~kspixacije djeluje
samo teina grudnog koa, te ela-stk:,iltet pltza d teoahl'liih hrska-vica. Prilikom forsirane eks.piracije odjeluju mm. intercostaleS <1rJ.tei:ml, tr.buni miii
i nillii koji sagibaju tmp.

JLEUR.\ -'
Pleura je tanka i svijetla serozna opri~; koja ~r'e~lai p1ua i unutranju povrinu upljine u kojoj se plua rialaze..K!io ~tq irnatri.o dva,.plua, ,ta:Jro isto imamo i dvije pJeure - desnu i lii<'1Y:U;: Qme nisu meusob
oo ni u kakvoj 'Vezi .Pleuru dalje dijelimo, s obzir<>.fu ~ ono to pokriVa.,
na pleuru pulmonalis i pleu.ru pru-ietalis. Pleura pu!"toliqlis presvlai vanjsku povrinu plua, a pleura perietalis IUilutranju po\ttiiJ.u Uipljine u kojima se plua IIlalaze, Pleura .puhnonalis prelazi u plel.l!l'u p;tri.etalis .na plu-.
nom :k.orijenu. Izmeu sebe ografuavajrtt _pr.ostor. :koji nazi!Vaano cavum
pleurae. Ta upljina nOrmalno ne postoji, jer Oba i-ist~ pvilijeu ci klize 1edno P,O drugome.

.. , _ . ..
_
.
Pleura puimonalis pokriva ita'VO plJU~ osim hi:lJ.LSa i mjesta gdje se
vee lig. pulmonale. Ulazi :u fissurae obHquae i hor.izoDJtalis. Ne. njihovOlll
gornjem rubu ade .do !dna.: i
na d:onjeril, tako da su dva SU$ jedna lo-

nlazi

334'

busa odij~lj~n~ ''duplikari.J.r6m pirlmon~e pletire,' .te ma~ ~edalll po dru-.

se

goro. kiiiiti. Pov.i:ine lo'bUsa.. ko)iina

oni meus.obno dodiruju nazilvamo
tacies .. iittertobares: ik~ .plu6n9i korijena prelazi ~ pleuru parietalis. PleUJra.

pulmonaliS ..daje p1u6i.fua :kara,kt~i.stiari sjaj, lkoj.i. re izgt11bi ako plua pretrpe kak;vu Upalu: : .
,

.
.. . . .
u tom sluaju pleura (l!C!.'eb'Ija, pos:ta.ne mutna i neprozirna. IPiewra
pulm.onalis .Sa.dr~f: ~u .is~~ itri sloja e}astinih niti. .UnutJra.njd sloj -sadrli
najdeblje niti; srel:nji .ta'llje, a vanjski sloj naj.tanj~.
.
.
.. . Pl~urit paii~!~1l.s dijelimo tna
dijela: T:o su: p'leu:ra oostalis, pleura
medi~tiinal!is i IP'!~~idif\IJ?J:ll'ai1J!Datica.

.
.
.
a) Pleura costa!is , oblae unutranju po:v.rinu re'OOra, meurebraruh
p.rostora i jedooz:#1J~:'.stem~a. s tim. organima je pa.vezuje sloj :vezw.a,
Jroji naiirvamo f'#~w 'eiJt:Cofh~rqcica.;

br Pl eura metf.ia.Stii:ialis je razapeta imleu ptednjeg zida 1ora(k:alne

upljin:~ ti .lcdnl~;; iid. !~teraliii zid m~jasti.numa -i po.kriva organe koji
se .u njemu lnalil#.~~,.~~- ~O.,P.J:~rae m~irnalis, koji se onadazi .imneu
.pluOOg k0rijen.3:;:; ':p@n.jeg fura:kal!nog. zida, doe 1p.red pluni !lrorijen,
naglo. :uivije ;i o~t""-Q:L ...ii(l: m,e<(}.ijastinum;<i.; .te pokrJ<Vaju6i pluni korijeil. s
p;redalje stn"aile, d.<Xt~ qo:,:plu~) til se .msta.vi u :pleuru 'Pulmonalis. Analogno
~~\i):ij~~lP~ae: met:hiastilllaUs, :koji se (protee 1zm~u k:ime
i !Plunog korij~.:pn:J><>krij~. plun.i _korijen sa stranje. strane i nastarv.i
se u :p1eunu pulilionarUs . .Treba. lllapomel);uti da ti dijelovi pleurae medfas&al-s rie os~lji,\jti . III\edijast.fntn:n sam:;, u visini plunog korijena ve i
ispod plunag ik:~fi.j~a~ ~ve
<Lij~e. :Na taj .nain I!U\Stane duplika.tura pleure -~oju ;i:ta.i.iyamo mesoptLeumotiium. Ona u svom. gornjem dijelu
~l;l ~oj~ lif~~;,sadri p1~6ni korij~,. dok ~~ plu~ ~otijena
njeru li~tpovr Pri!iJ~~ Jedan uz drugog. J"aJ dio lroJ!l se nalazJ 1-5(p0d plunog karijeni;t ri~'X~~J)j, :pwlwonaJ.e, -. .
... ..

PileiJ:ra. ined.iilS~ de lli odm.osu ili, lbo1je :reeno, !Pres.vlai slijedee

.organe i4uci: od ;*iti:ajf pi."ema naprijed .;;..._ oesophagus, trunous braohiooceophaiicus; i'rachejl,li; ,k;((~'YU .SUperior, y. azygos i perika:rd. 'Izmeu perikaa-da i pletU"e l).a1~'?,s~ i!i.~'phrenicus, Na lijevoj strani pleura presvlai: oesophagu.s, aor.tU 4~C#rldi;iiis, lijevu stranu. arcusa ao.rtae, a. S'UJbclaviju -sinistru f p&,ik~<L .. J/;~;;'~l. :Stmni. izmeu~petikarda :i _IPleure lei n. phem.icus. >Dio pieuni~;RL. ~-, ., . a,1i~: ikoji,. bik~, na lijevoj !lli na desnoj strani,

in

se

do

dolazi

i!.t

9-odi-i-,~:t.:..

. e) fl~4ra i(@itz.r.:

. _.

IDW'V<WJO. par~ .pericard~aca.

ou,

ic.a' ~kn.iova .k.u'),'ulu dijafragme

bolje ~reeno,
later~~~dijcio~-~~V
. ~11c.~ji su ~stali slobodni od ~a.
Cujiuta pl{ '
..naj ~ IPleurae :parieta'lis . coji .se izcLire iznad
:prvoga. :rebra. S
~- 'YI'l:t .se .ilalazi. u vWni prvog rebra, odnOSillo u
~sitni :scXimog -~
~ kr:;rljeka. .K.UpJi;1a ~e i sprijed-a i straga nab1.zi
na dst.of visilllii. : ., .
j:\\'~ r~b.ro se s~a na_!l.azi M vieni. po.oaju nego
:SIP'ri16da. i<.u'PU!l.~:;:
JW.~ IP~'\l?d <vrh. IN:a -odnos kupuJe s a. -subclavijam
smo Jlp.ozorili ve:c.::"n _;~is,i;.;a,nju_ .pl-u.nog ..v,rka. s. :p~jili :kvrica J>()pre
nog -nasta'V'ka ~~Og r 'sedn.lcig ~:og '.k!ra:ljclka polazi lm. scalenus
m.ialimus, koji:.se. P,yata ~ liii~ .rub IJ?I'VI;)g rebra~mah iza tetil\re m.;.~
lleni oan.terioris.. .&ije negt?' ~y4e za .prvo n-ebro, m. scalenm; .mmunus 5e
hVU!ta teti'VOiri-i ~ 'Jawulu -Pl~ Na '4tj .nairi on die . .kuptihu .~ad se
: okontrahira. , Taj IIIrii. m<#e d 'ina:n:jkati. 'U tom slu_aju .se 'llll!'laze oia njegovom injestu ve~yni .sno.povj. i:upcla. !i?leurae je i .za oblin.je kroaljeke,
kao i za pnvo rebro, .vezama vei:ivmm' sriqpo-Wni.a. .
. .

335:

l'
!

 RECESSUS
PLEURALES.
PLEURE
. ..
.
. I . G:Ri\N.lCE
r; .
. .

mje-

. . ..: RecesWs pletmiles smatramo uglov~ ili .lijebove koji .nastaju ~a

s.tu gdje je/dan dio preurae <perietalis prelazi ,u <hiUigJ . -ltn).lltnq eti.ri -~va
recessusa:. To su recessus. costomediastinalis ant.;.;,JC
: ~s~iaphrag
matious, recessus co&tomediastinalis .post. i recessti( . ... oomedistil!la>lis .
. 1. &cessi!S. costomediastinalis ant. nastaje ~: injesfu. gdj~ .spr.ijeda .
pleum costalis prelazi i pleura mediasiilla1is. .Prllikoin inspimci:je prednji
nLb plua a;azm~k.ne listove pleure i iSpuni recessus <;ostonu~diastiila1is ant;
Jecl.ia1.o prednji rub 'lijevog plua u predjeliu incistiJrae ear~acae ne iS!pu.ni
posve recessus. To je zbog toga to U.ndja u kojoj -prelazi !pleuta costalis
u G;>leuru media.StinaMs ne slijeda poove zavoj mcisurae ~e.
2. Recessus costodiaphragmatictis je v~a. <lubo.k. :NaStaje ona mjestu
gdje pleura ~ prelazi u pleuru diaphiag!natieu- I~ se donji dio
plua made p_ril.itkom inspiracije S!pUstiti dolj~ do 10 am !bpa.k d :pri1ilrom
najdUblje inspiracije dooji rub plua ne ispUni posve recessus COSitodiaphragmaticus. Uvijek osfune u donjem dijelu 'recessusa jedan t:ezervni prostor gdje oba lista pleurae pnil!ijeu ~edan uz drugi. Sam sim.us dijeLi se.
111a dva dijela: l) angulus, u koji ulazi plue prili.kam normalne {:mime)
inspiracije) i 2) spatium serosum. Spatium serosum opet dijelimo Ina dva
dijela s ob~zii m :qlaiak pLua u- 'te mjeloVe: 1r .komplementarni dio, u
koji ulazi plue rprllikom maksimalne ,.inspiracije {!rompleme.n.tarni . zmk
je Qnaj koJi plue jo moe primiti iza mime insp1racije), i 2) ulltor:a.pul-.
mona:Ini, u Jr.ojJ. l!l.ikad plue ne ulazi . .U ovom dijelu 1ist&vi ;pleure :ipak
ne &raStu jer Jclize jedan preko :lru.goga.
.

.
3. Recessus costomediastinalis post. je tup i ll'V'iiek ispunjeQ pluima.
Nastaje na mjestu gdje straga .u slabom zavoju pref:izi pleura costJa:lis u
pleuru mediastinalis.
4. Recessus phrenicomediastinalis ima Oblik ~prav~ kuta. Na.Staje
na mjestu gdje pleura dia.p~gmatica prelazi u pleuru .mediastma.Hs. I
ovaj i-ecessus je uVijek ispullljen pluima.
Granice pleure su linije na prednjem zidu toraksa, koj(l pokazuju
mjesta gdje pojedi.ni. djileovi parijetalne pleure prelaze jedan u ~ .
. Prednja granica pleure je ona inija koja opokazuje gdje S-prijeda
prelazi plew-a costalis. u ;pleuru .mediastinalds. Ona ujedno odgovara rubu
recessusa costomewastinalisa ant. I desna i lijeva linija zapoinju na ku.
poli pleu.re i oi.du do stemoklavikularnog zgloba. Odatle prosleuju preko
manubrij11.1Ila, te konvergi.rajui j~ dt drugoj, sastaju se u visind u kojoj se drugo rebro vee za stemtun. Na tom mjestu nijesu postav:tljene
tano u :i:nedi~oj Unija, :ve neto Vie prema lijevoj straal:i. Odwtle teku
paa-a.Ielno jedna uz drugu prema dolje do visiaie etvm?g -:rebm. Ova:.lfu.ija.
pa.rnlelnog toka ne .ide isto medijalno, ve I~ bLie 'lij~ nll?,\l :ster!llU!lla. CestO dei ba na !lijevani rubu. od ivisine etvrtOg ..rebra. ~~:i:ini-
ja ide gtovo svertikalino prema dolje do mjesta:. gdje se hi:-skavi~';:~estog
ili sedmog rebra .y~ ~ stemUm.. Tu _pre~ u &iju
pr~j~ ~O.
nju gra:niou. Lijev'a li:nija u ~ni etvrtog IIii-bra..
ii18Iijevo,
pt-elfe. preko .hrsbVice etWtog 'iebN. i
i
~rebra
pree

pi.eurC.

u_

5e

d9Jlju~.Iza ~anubriwna

To- je.

trigqnu'm interpleri.rale.. sup.>

po~elnji III.aziv .nastao je redi toga jer .se -tu .kod
Slojevi u trigonumu lthymiCum'!J.; su s],j.jedei:. l) __corpus. thJn:PiW:n.
"

33o

."'

...

f.

.: .

,,, ...

..,.
-~~,l

'.1'~

!.

j
i

l
r

11
,.
"L,

vena, li ro.: .....~ bra~ocephalica clextra et si:nistra, 3) 5loj arter,i:ja: tru.rl ~ braclriciCephalicus, a. carotis comm-UD:is sinistra et a. subclavia sinistra1
4) tra.chea, S) oesophagus. Drugo polje gdje nema pleure nal,azi se ona m~
stu gdje_ lijeva~.. Wrl.ja .., ~ene nalijevo. To je trigonum. interpleurale inf.
ill trigonwri -per)'pafd~in. Na tom mjestu tie desni ventri.ku:l preko
perlka:rchi cto.ciikatnl :Zid~' OVo je mjesto _w2mo i zbog ~ to tu moemo.
-doi operatioV'llo do srca; a da 'ne ozHjedimo ipleura:lne upliine. Tu se naJ;a?.i ansolutna muklina srca. Ati. treba mati da brigonum interoleurale .ininfeiitiS Dije isto to i apsolutna muklina srca. Ova posljednja je vea, jer
tu Ifla lijevom pluu ima i.nciS'IU'a card.iaca d zboo: toga rub l:ijevoe; nlua
ovdie ne see do ruba pleu.re, a apso1utm. muklilna srca je ograniena
rubovima plua.
.
Donja panica pleure je ona liniia koja pokazuje gdje prelazi pleura
di-a.u-hragmatioa u zpleuru oosta;liS. Odgowra donjem robu recessusa oostodia-pbramnatdcuia. Ta lin.i.ia zaiDocmje Illa miestu gdie .se sedmo rebro vee
za steroom. U meio'klaNikulamoj (mamila.:r!loi) !inili .prelazi donjim rubom sedmog :rebra, u aksilarnoj don1dm. rubom deveto!!: rebro. U skat~u
larnoi Uniii see do donieg ruba dvaaiaestoe; rebra, a kimu d~ef.e u visini i~jastog ll'UlStavka jedanaestog ili, dvana-estog toraka:ltiog kraliekoa. Odnoaii ~!eure 'l>r:ema ..dvam.aestom .rebro su vrlo 'V3ni z~ vaenia bubrega, Bubreg lei illa <lV<a.naestom rebru,_ 'Pa je esto -pril.i.Irotn w.enia bubre-
ga potrebno odrezati ovei dio dva'Oaestoo; rebra. To moiiimo slobodaJo u~init.i, bez -st;raba <Ia emo !pOvrijediti pleuru, 1~~,~~- ~o u. prefljelu
:rebranog vrata prelazi,pre.ko d'\113niae5tdg rebra.~". 1'),,~::.!.-;tr'(' r'JU2i- y ,t~

l' ~e
V)

-"

.t:....

v~;;"':;
'\

,-1

.... c.-~-i .:.'/. A'..._"'

'}:.:;; /'.;
- .. ~:--:.~_...:>.

'f

-\~ <:)tl:~::iJ~;;, ~;_..:-e~.~

,,:: G--
..1 .e- G./',. /
uuuce p u.-

1'

.,1
/

P'
' . --:>. ('
.
!1:1_ '!! !o~[IL (C,: f ; l
-.
Gore -plua ~~o ispunjavaju 1c}loulu ~l:;.J2';,'Jn/f'~ ,W-u~--~:" K.":..
svim ispunjava -recessus oostomediastinalis amt. Jedino lijevo plue u t~re
djelu moisurae cardiacae ne 1spun}ava ;posve ~enuti :recessus. Ustiied
roga je i. mjesto apso1ut:ne srane muldine vee od onog kPje odgovara
trigonumu mterpleurale inf.
Donii rub plua je gotovo horizontalan. Protee se od stemalnO!!: l;:ra.
ja ~tog t"ebra dn i:1jastog cramavkia- desetog"rtorakalnog kraljeka. U medioklavi.kulamoj (n:tatnilmnoj) liniji -se nalazi-.dzmeu estog ;i sedmog rclJ..
ra. U aksilamoi finiji sijee gQmji ruJb osmog rebra, a u -skapula.rooj liniji
deseto rebro. Pored kime ogqVara iljatom naJStaiV.ku devetog ili desetog

to~~Je~.. Me~!~~l/

,,:':; . .

'-fir? .,,,

Medij~~ je q)~or. ~oji se .nalazi :u sredW torakalne upliin~.

Laternlalo ga ograniuje s de'&n~ i ii.jeve strane pleura medijastinalis. S?rijeda se prote7-e do,prenjeg ;t.>J;taka.nog .ziqa, straga .OO kime. Prema dolje
d()~ do, dij

~ _komm:rl.cira s :vrra:tnim .regijBma. Gornia wa-

nica. bi mu bila ..
'. ravrihla koja bi i-la hoz incisu.ru iugularis
s~ri!.i:. Medij aOn; '
. unjen, rilzn.i.m organima. Dijelimo ga u dva
diJela: pars antenm:;tiMfs.~rerior.
. . Pars anterlor 5~: nai~zf'_:;ispred plunog kotlijena. U njemu se nalazi
slijedei ~ani: tperikard, sree, 111elike ile, .koje izlaze .iz srca .i ulaze u
33-7

.
.
njega (aorta,' trunCU.S pui:mOilalis, .v:.'awa SliJ)erior/w. :brachiocephalicae
tnmcus brachio(:ephalious, ...a. :caroti-s . .communis: s.icistra: i a; whc:Javia. &ini~
stra), n. phremou.s i thYD:JiUS. .
_
.:
. Pars ".ixisii/rw'T' se' riallizi Jia' plunog !kortje:n'a: '~jemu
illaia'zi: a.
d~eqs. v.!:3.z:Y.g()s~{hem.kizYg~s. ci~6tus th~i:aCius, Ill;' ~/'ii: Splanch. oi~. i ..o~~ ~e.kl Smatraju ~aj dio. niediJa:Stimima ''1\:oj~
nai'id.
poVI~e plunog kOrij~ Ikao zasebni 4io i n~vaju ga. par$ superior. ~
s!Ori. ~?ji' '~e:~ ~~jast~~Uin:U. -nalue .~eu pojedinim.. o~r~~je-

se

se

msuf).iJ.~lf~-
\/'
. f<!. ' . \'J ... ltlci'\cxm. ..
""t. ;::.. p \y_, tl '/ . . ,l_,_,.

[/!; -~~~
;. . '(-;'~;
' ',/,r;
.e._T j'e.{' .. -
(YJ:. l ~/,
ll..:?-:-~.
' ]j~AP~GAIA . . t'{('~/~~:,;:... ; J
_,I,C

5
.

{ ;/1.(Z..
I~,L1. \)
v ,'_/ i"/_f J. \ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : : . .. .
. .. .
.. DiJa:~a 'je i~; spliown i. ~~'k. ;rilii~!' .toji O<:ij~~~ ~q
uplii~4 .. Qd.:trowne:: -Lrria oblik. ~a. kC;>ja,:~t J!:.~~itet Ul*- u grud
nu ..tlPljfu~ . (na :tai. pa.i:n j~- smari1uje.'rt~'l:l-~.~llPHLt:ta, obr.i~Q"; bi~
pov~.j mn9.!d ~uni. orgooi l~--pod giiudm:nllroem: Sre.c,lilia. dijafiJ:'agm~ je ~~~ od. a:POIJ-e'lfroz~, .koju n3A~ cen~rurn. t'n,edineurn~
Oko te a;poneuroze nalazi se miiri.l dio. CentrUm tendiileul!ll e biiel d srviietiii;- rrna: PDlili:.. listad ietellne; Pte'rrii t.ome,: .. blia.,::irl: ~lJeta- {lista): JPred1.11. de9ni u.i.ieVd :nst. Pivi'ie kratak i .~irok; "j~~i'~C4# :su du21:1. Ve.i .ie
des~. Na gianici izn).edu PTenjeg -i odesn9g liSI!:~(~..-~~:..ot\~ kroz koji
prolaT.i' v.''oava inferior. To' .ie for:ameJ:l.. ye~ :ca.v~..-JJs.ti.i~ nf~OVOP; ~t
vorouglastog oblika zovu ga i fqrameti quadrltatenan, ~ ~etvrtast je zato
jer ba natpm -miestu 'Uil~ u niw. heoaticae. BUdJ,i6Lda .le sa svili strana okruen fibrQZil!ian, a ne miini:m .. IJ!itima, :to n~ k inst>iraciie s'tle!::mni v. ca.w ii!Dferior. Kroz avaj otvor prolaa:e ~stO i .rti1.\n. 'J)hrenicl, koie
su odreene. za Mbromu .k,ta,psulu, jetr~. -~~m:.teri~irt~m .je. izgraen
od tetiNnih .sn<>:pov:a .1ooji se :kriaju u 1"aZIIiln .~je~a; ...
. s obzirOm . na iniesto odal~ ~laii, it~ ,,dijciimo l!la . tri' dije.

jri'.

}b.. .

bi.

To iu: 'iP&-s'i~lis,

pars

costa&

d pm

s~iU~;).\

'

. .

. a).P.ars,.luml!alis ~azi na svakoj:s~ sa <trl.icrnh.::i:'o su: crils mediale; crus:intermediurn i crus.later.ale. ,_;:. .. , , -,.. ,_.
. . . t. trus ni&ildle 'je' u donier# diieliU'' ~etfva: N'a deSno1 :sl!rOO.i. ~laii
Sla dru.gog;:.~ i .. ~e~Iumbalnotf.'~)~~a;. a m'~jevot strani ~
drui!:og d tre6eg)tmi~IOOg .. kraliek!a. I i:lesri'ii 'i'liievi o/'!15. :!!n.~e se 153

Staiu u visini dvanaest~ 'tora.kalriog lcraljekai ~t;iiti mti i na-'ltaj"na.in

omeduju vaan otvor~ kroz koH ..PI'9\8Ze _a,ort;i l d.i;i.ctiiS 1horaciCttS. 'to je
hiatus aorti.cus. Iznad tog miesta mtr e ni7lilaze.i..oPet sastaiu, i na taj

~-:~~OJ'.uef<u~
..~. Voi~~~e~.;t?~'Ii~~f ~n~~-~t~1u: 3>1-'V?.:rtus)'<~.:~l~o=-..
" _V!U!US. ~.: e .. ntatr.u oes~pr":'t.eus:11
~,...."..eus
1e'o~eert"m;l!i6ilin"'nitima;''I(J-$.1ijed :roga, kod;. svake iD.sioll.Mci1~''dijafuuona
D.'

stisne;~~~s;.

._Ul:..

To ne 'Slnebi''P:iOiai\i. ~e;;;:MeUtiilf.' :'koo.: Sori~nin

mva. ,~::at

~.

ona

se::~.~~k.ou.~ :r:::r":f..,,'-:li~

',erofa-

~~:-,1rrs&nHa::-ne. ~ aare: Ta&t 3iii~"sniiJeint>;;ila~irt~: ti:'1.Q.e'', mre..

minJ'.PieiftiiiliU'.&: uoo!C~ !uaahne: P~1if~::~'.'iiiD~~~ii1edi.i,t

boka ekspiraciia. ])ifarragma olabavi, a ooii'ii'cieif'U'elii&C':'Hil:ftus aorne

moe biti stistiut.' -:-: '.: ;,;..;::! .~.:s:: ;-i- ..:,;.:'};:, .:.rr-:.;;i:~''' .",.;,::-:.'.b~~:; :

tieus: sie: omeden teiiv.n.i:mluioom;; Na> ltaFill~il:i:r koo:'itJ..si)Wa.cije' ,o*~

338

2. Crus intermedium polaci sa drugog lumbalnog kralj~. S jedne

strnne ide na crus mcdiale i pmeuje s njim otvor kroz .koji .:idu n. splanchnicus major i n. splanchnicus minor. Os.i.In toga, Jcroz otvor na de911oj
strani prolazi jo rv. azygos, ta :na lijevoj st'rani v. herniazygos. N. splanchniCU:S minor ide esto kroz ciliS intenmedium. Crus linterrnediwn ide s druge strane na crus laterale .i omeuje s <Il'jime ?tviOr k:roz .koji prolazi .tmncus symrathious.
3. Crus latera!e polazi sa jednog tetivnog h1lka kome je konkavitet o'k
renut oprema dolje. Medijalll1u pol<>Wnu tog luka nazivamo arcus lumbocostalis media!is (Hatleri); 1atera!l.nu arcus lumbucostali.s lateralis (Hall~ri).
Arcus lumhoocistalis moolalis polazi sa drugog lumbaln-og 'k:rta!ljeka :na
processus costarius istog kraljeka. Arcus lumbocostaIs lateralls polazi sa
processus oostaoiitisa ~TugO.g lumlba~lnog i h'lllata se za vrh dvanlaestog rebra.
b) Pars cosialis polazi s ooutranje paw-i.ne i gornjeg ruba hrskavica zadnjih est ,rebara {sedmo do dv~sto) i prelazi u centrum tero:llneum. Njeni 2lUpci, preko koj.ihpoloaz.i sa 'f'OO.r01 ukrtaj-u se sa zupcima m.
tmnsverzusa abdiminisa. Ovaj dio je ataj vei.
4. Pars sternalis polati sa stranje plotfne processus xyphoidei i IVee se za prednj.i. list centrum tendi.n~ .. Taj dio je onajma11jd.
Izmeu partds costalis i <partis ,gtema.lis mJaolazi se jedan otvor, koji
je vaan, jer kr.oi on j~ moe nastati .11ernia diaphragmatica. To je tri~;onum sternocostqle Jli: J"arrevev otvor. Kroz niee:a prolazi art. eoimlstrica
superior, medija!Da t~rin~nallna grana art. thoracicae linternae. Izmeu partis oostalis i pahis lt,fmbalis nalazi se trigonum lumbocostale Hi Bochdalekov otvor. I '](hn nj~.~a moe ;nastati lzernia diaphragmatica. Oba otvora
su sa gornje strane P.okri-venoa pleurom, a sa odonje strane. peritoneumom.
Na de911oj stratii. kup)ila dijafragme see do etvrtog rebra (desno plue
je netO :krae), ,a na ,J,ijevoj str3!11-i oo petog rebra, .i bo ;kod for.sira.ne ekspiraciie, iinae :n?nna~no .. desno :do. petog, a Ii j evo do estog rebra. Gornja
powilna dijafra.&ffie j~'. '!l 'S'VOm srednjem djelu. u odnosu sa perikalrdom.
Lateralno od to~ sa' jedne i odruge strarie dijafra~u pokriva poleura diaphragmatioa. DO)ija ))Oi.frina dijaf.rngme j:e itava p.okni:vena perHoneumom,
os~m mjesta .koje OdgOvara stra>njoj :ploMJ.ni jeta-e.

Dijafragmu
n. phrenicus. Njegove niti potjeu iz 3, 4. i 5.
cerviJcalnog segmenta. Veina ih je ipa-k iz 4. 11egmenta. hereemo li n. phrenicus, .~sto moe :ipak da funkcionira onaj dio dijafragme 'koga je a.nervi.rao taj:~.prereza.ni nerv. Inervenciju 'W1e Ui ovom sluajoli ruti koje preko
n. subci~~ .pnistupaju na donji dio on. :phreniol!sa. Te niti nazivamo a:k-.
cesarni f:ten.ikus (N~enphrenicus). On poS't'Oji u 5[}'/o sluajeva.
Dijruragrua je glavni :inspimtorni mii. Kad se kontrahira, smanji se
njen konveks.itet i pavea ~e torakalna &upljina u uzdunom pravcu. Osim
;toga, dijafragma vue prema gore est zadnjih rebara i na taj na.in iri
torakalnu -uplj.Lnu u smjeru desno i dijevo i naprijed i natra~.

inerorn

339

.i.

"'.j