Osman I.

Osman I. (1278. - 1326.), turski sultan

Osman postaje voa svog malenog plemena poslije smrti oca Ertugrula 1278. godine. Cijeli
njegov tadanji teritorij ini maleno selo Sogut koje se nalazi na granici Bizanta i Selduskog
Rimskog sultanata. Iz tog sela su se vrili povremeni pljakaki napadi na Bizantski teritorij.
Jeli to selo bilo unutar granica Bizanta ili ne to danas nitko nije u stanju sa sigurnou tvrditi,
ali do definitivnog nastanka drave dolazi u trenutku kada lokalni bizantski vojni zapovjednik
priznaje Osmana za svog vladara u zamjenu za poloaj vezira. Zbog tako izraene prvobitne
pomoi djeca tog Grka su postala praktiki nedodirljiva pa su obavljala poslove vezira
Osmanskog Carstva do pada Konstantinopolisa.
Iznenaujue teritorijalno napredovanje ove male grupice Turaka je poslije 15 godina stiglo
da nesposobnog Bizantskog cara Andrinika II. koji se poetkom XIV. stoljea odluuje bez
novca unajmiti plaeniku vojsku koja pobjeuje Turke do trenutka svoje pobune koja
ostavlja Malu Aziju na milost i nemilost Osmanu.
Ipak svi vei tamonji gradovi su bili veoma dobro utvreni tako da niti jedan nije pao prije
smrti Osmana I. koji je naslijeen od svog sina Orhana.

Orhan I.
Orhan, Orhan Gazi ili Orkhan (oko 1285. - 1359.), turski sultan
Orhan I.
Orhan je postao sultan 1326. godine nakon smrti oca Osmana I. Vladavinu otpoinje s
najboljim moguim znakom, osvajanjem grada Burse kojeg je njegov otac, osniva
Osmanskog Carstva ekao desetak godina. Odmah po osvajanju grada Orhan ga je odredio za
prijestolnicu iz koje e se vladati Carstvom do osvajanja Konstantinopola.
Poslije tog velikog uspjeha pojavio se kratkotrajni problem promjenom vlasti u Bizantskom
Carstvu kada novi vladar postaje sposobni Andronik III. U vrijeme tamonje promjene vlasti
svi Bizantski gradovi u Maloj Aziji su se nalazili pod opsadom kad su poeli i pljakaki
pohodi na Balkan. Azijska ofenziva Andronika III. je bila potuena, ali su slinu sudbinu
doivjeli i pohodi Orhanove vojske na Balkan. Smru tamonjeg cara u Bizantu dolazi do
graanskog rata, to Orhan iskoritava u svojim osvajanjima.
Nekoliko godina prije smrti Orhana, potres je unitio Galipolje 1354. godine, to iskoritava
njegov sin Sulejman paa za stvaranje balkanskog mostobrana. U trenutku smrti 1359. godine
on preputa svom sinu Muratu I. dravu koja je anektirala cijeli bizantski teritorij u Aziji osim
grada Filadelfije plus mostobran za europska osvajanja.

Po tadanjem turskom zakonu u trenutku stupanja na vlast Murat I pogubljuje svog brata i
uspjenog generala Sulejman pau.

Murat I.
Murat I. (oko 1320. - 15. lipnja 1389.), turski sultan
Murat I.
Murat I. postaje sultan poslije smrti oca Orhana I. 1359. godine. Sa eljom da dostigne oeve
uspjehe odluuje se na daljnje ratove protiv nemone rtve bizantskog cara, nesposobnog
Ivana V. Tijekom svoje vladavine njegova vojska iznenaujue lako 1362. godine osvaja
vaan bizantski grad Adrianopole ime je umirue Carstvo prerezano na dva dijela i uskoro
postaje turska vazalna drava.
Ni druge balkanske drave ne prolaze puno bolje tako da Murat I. osvaja Sofiju i Ni i
pobjeuje u bitkama na rijeci Marici na Kosovu gdje gubi ivot. Najbolji dokaz tadanje
slabosti svih balkanskih dravica bio je uspjeh kriarskog pohoda grofa Amedea VI. od
Savoje 1366. godine protiv Turske kada on oslobaa dobar dio Balkana od njihove vlasti
samo da bi se poslije njegovog povratka kui sve vratilo natrag Muratu I.
Godine 1387. turska je vojska potuena od srpske u bitci kod Plonika to je dalo hrabrost
tamonjim plemiima za novu veliku bitku, onu na Kosovu polju 1389. godine. U toj bitci u
kojoj je Srbija dobila vojnu pomo iz Bosne njena je vojska katastrofalno poraena. Ipak
Murat I. nije uspio proslaviti svoj najvei uspjeh na bojnom polju jer ga je na prijevaru ubio
Milo Obili.
Naslijedio ga je sin Bajazid I.

Bajazid I.
Bajazid I. (oko 1354. 1403.), turski sultan.
Bajazid I. postaje sultan 15. lipnja 1389. godine kada mu otac Murat I. biva ubijen u bitci na
Kosovu polju. Zbog svog temperamenta ubrzo dobiva nadimak "grom".
Njegova vladavina je vrijeme neprekidnih ozbiljnih vojnih sukoba. U prvom razdoblju
njegovu panju privlae sjeverna Grka, Bugarska i Konstantinopol koji se nalazi pod
blokadom. To razdoblje zavrava bitkom kod Nikopolja 1396. godine kada je velika kriarska
vojska unitena. Prije kanjavanja Bizanta zbog poziva kriarima Bajazid odlazi u Aziju
obraunati se sa svojim sunarodnjacima koji ive u Karamanskom emiratu. Nakon povratka
pokuava neuspjenu invaziju Peloponeza i veliku opsadu Konstantinopola. Drevna
prijestolnica spaena je samo glupou ovog sultana koji je diplomatskim putem uvrijedio
Timur Lenka.
U ratu koji slijedi turska je vojska potpuno potuena u bitci kod Angore 1402. godine, a sam
Bajazid je zarobljen. Sljedee godine umire u zarobljenitvu, to rezultira prvim i jedinim

osmanskim graanskim ratom u kojem su se sukobili Bajazidovi sinovi: Sulejman, Musa, Isa i
Mehmed I.

Sulejman
Sulejman ( ? - 1410.) turski vladar
Poslije poraza u bitci kod Angore 1402. godine Sulejman uspijeva pobjei na Balkan gdje
postaje sultan s sjeditem u Adrianopole-u. Zadovoljan s svojim teritorijem on se nije mijeao
u graanske ratove brae koja su se borila za prevlast u Aziji. Provodei svoj ivot bezbrino
uivajui na svojemu dvoru toliko se svima zamjerio da kad se iskrcao njegov brat Musa s
vojskom na balkanu nitko ga nije htio braniti. Ne vidjevi drugog izbora sjeo je u koiju i
pokuao pobjei u Carigrad traei azil. Bratovi vojnici su ipak bili bri stigavi i ubivi ga
1410. godine.
Sakrij

Musa
Musa (? - 1413.), turski vladar
Poslije bitke kod Angore Turska drava se nala u graanskom ratu izmeu sinova umrlog
sultana Bajazida I. U prvoj fazi ovoga rata Musa i Mehmed I. su uspjeli na podruju Male
Azije poraziti i ubiti brata Isu. Osjetivi se dovoljno jakim poslije toga Musa se s vojskom
prebacio u Europu i napao brata Sulejmana koji je tamo vladao. Taj posao se obavio bez
problema poto nitko nije htio liti krv za Sulejmana.
Sada na vrhuncu svoje moi s neprijateljski nastrojenim bratom Mehmedom I. Musa se
odluuje na rat s Balkanskim kranskim dravicama, a prije svega s Bizantom. S
Konstantinopolom pod opsadom tamonji car donosi odluku o sklapanju saveza s Mehmedom
I. iju vojsku pomae prevesti na Balkan. U ratu koji slijedi Musa gubi svoj poloaj i ivot
1413. godine.

Isa (osmanlijski sultan)

Isa ( - oko 1408.) turski vladar
Isa postaje turski vladar u Maloj Aziji tijekom graanskog rata u Osmanskoj dravi poslije
poraza u bitci kod Angore. Njegova mlaa braa Mehmed I. i Musa ga porauju uz pomo
Mongola Timur Lenka.

Mehmed I.
Mehmed I.
Mehmed I. (1389. - 26. svibnja 1421.), turski sultan

Poslije Turskog poraza u bitci kod Angore 1402. godine Osmansko Carstvo postaje zahvaeno
graanskim ratom. Kao pobjednik iz njega izlazi Mehmed I. koji najprije sudjeluje u
unitavanju vojske brata Ise, a potom i one brata Muse. S ovom drugom pobjedom on 1413.
godine postaje jedini preivjeli sin i nasljednik sada ve 10 godina mrtvog Bajazida I.
Tijekom svoje kratke samostalne vladavine vodio je prije svega mirovnu politiku s ciljem
postepene obnove drave. Izuzetak od tog pravila je bilo nekoliko ratnih arki u Aziji radi
obnove tamonjeg prijanjeg znaaja ovog Carstva.
Pri stupanju na vlast dobio je veliku pomo od Bizanta u zamjenu za savez to on nikad nije
zaboravio nazivajui uvijek tamonjeg cara svojim ocem. Umro je prirodno u 32. godini
ivota ostavljajui dravu svom mladom sinu Muratu II.

Murat II.
Murat II (1404. - 3. veljae 1451.), turski sultan.
Murat II.
Murat II postaje sultan u 17. godini poslje smrti oca Mehmeda I. Njegova gotovo cjelokupna
vladavina je ratno doba to se nalazi u potpunoj suprotnosti s linou ovog sultana.
Nedugo poslije smrti Mehmeda I Bizant objavljuje rat neiskusnom nasljedniku. Kada rat po to
umirue Carstvo krene loe ono uspijeva u njega na svojoj strani uvui Veneciju. Praktino
ovaj rat zavrava 1430. godine kada je Solun osvojen od strane Turskih trupa, ali manji
okraji su se vodili sve do 1432. godine. S druge strane rat se takoer vodio s Maarskosrpskom koalicijom na Balkanu i protiv Karamidskog emirata u Aziji. Povod za taj drugi rat
postaje elja sultana za povratak dijela dananje Rumunjske natrag Turskoj dravi kao to je
to i bilo prije bitke kod Angore. Taj rat zavrava mirovnim sporazumom kojim se potvruje
tadanji status quo. Na ope iznenaenje Murat II. potpisuje svoju abdikaciju 1444. godine u
korist sina Mehmeda II.
Ipak sudbina nije dopustila mirni odlazak u mirovinu ovog ovjeka eljnog mira. Tijekom te
iste godine kriarska vojska ulazi na teritorij Turske drave i pobjeuje vojsku neiskusnog
Mehmeda II. Taj poraz dovodi do bune protiv mladog sultana sa zahtjevom povratka Murata
II. na dravno elo. To se ostvaruje pa Turska vojska pod vodstvom staro-novog sultana
pobjeuje kriare 11. studenog 1444. godine u bitci kod Varne.
To ponienje svrgavanja Mehmed II. nije nikad zaboravio i nakon to Murat II. ponovno
abdicira 1451. godine on se pobrinuo da ga nitko ne moe pozvati nazad na dravno elo.

Mehmed II.
Mehmed II. zvani el Fatih (osvaja) (30. oujka 1429. - 3. svibnja 1481.), turski sultan.
Mehmed II.

Mehmed II. postaje sultan prvi put 1444. godine poslije abdikacije svog oca Murata II. To
prvo razdoblje vlasti zavrava iste godine kada mu se vojnici bune poslije poraza od kriarske
vojske i vraaju na vlast Murata II. Kada mu otac po drugi put abdicira 1451. godine Mehmed
II. se pobrinuo da vie nikad ne moe biti vraen na vlast.
Druge osobe odgovorne za njegovo ponienje su bili krani na elu s Bizantom zbog traenja
dolaska kriara koji su ga potukli 1444. godine. Sada je u osvetoljubivoj prirodi ovog sultana
dolo vrijeme da oni plate. Prvo na redu je bilo osvajanje Carigrada koji pada napokon u
Turske ruke 1453. godine. Sljedea na Mehmedovom spisku za odstrel se nala Srbija. U bitci
za Beograd 1456. godine Maari pobjeuju Mehmedovu vojsku nakon ega on prebacuje
panju na laki pljen. Srbija je likvidirana 1459. godine, Bizant to jest Morea njegova
posljednja provincija 1460. godine zajedno s Atenom nakon ega se rat prebacuje u Aziju.
Novi vojni cilj postaje Trapezuntsko Carstvo koji je u stvarnosti posljednji slobodni teritorij
starog Bizanta. Da bi se ono osvojilo 15. kolovoza 1461. godine sultan uz put osvaja nekoliko
malenih turskih kneevina. Po povratku u Europu on osvaja Bosnu 1463. godine i ne zamara
se kasnijom tamonjom maarskom ofenzivom elei s njima izbjei sukob.
U drugom dijelu svoje vladavine Mehmed II. osvaja Krim, dijelove Albanije i otok Eubeju.
Uz sve te pobjede uasno po njega pada katastrofalni poraz u Moldaviji 1475. godine kada
gine 50.000 turskih vojnika u jednom danu.
U trenutku njegove smrti 3. svibnja 1481. godine cijela drava je umorna od besprekidnih
ratova to e dobro osjetiti na svojoj koi njegov sin i nasljednik Bajazid II.

Bajazid II.
Bajazid II. pravedni (1448. 26. svibnja 1512.), turski sultan.
Bajazid II.
Bajazid II. postaje sultan poslije smrti oca Mehmeda II. 3. svibnja 1481. godine. Poetak
njegove vladavine bio je obiljeen borbom za vlast s bratom Demom koji se sklonio prvo
kod Ivanovaca na Rodos, a zatim i kod pape Klementa VII.
Njegova je vladavina u usporedbi s prethodnicima doba mira, a sultan od sunarodnjaka za
svoj nain vladanja dobiva nadimak "pravedni", to kraj njegove vladavine uope ne
opravdava. Naime, po tadanjem Osmanskom zakonu sultana je trebao naslijediti najstariji
sin, ali Bajazid je preferirao drugog po starosti Ahmeda. Uvidjevi u oevom krenju zakona
priliku za sebe treeroeni sin Selim I. je uspio dobiti podrku janjiara i izvriti dravni udar
15. travnja 1512. godine, pogubiti svoju brau i prisiliti oca na abdikaciju.
Nedugo poslije abdikacije Bajazid II. je otrovan.

Selim I.
Selim I. (1465. - 22. rujna 1520.), turski sultan.
Selim I.

Selim I. zvani Okrutni postaje sultan 15. travnja 1512. nakon dravnog udara kojega izvodi
protiv oca Bajazida II. On, a ne njegov sin i nasljednik Sulejman I. je najuspjeniji Osmanski
sultan svih vremena.
U svojih kratkih 8 godina vlasti on osvaja teritorij dananje Sirije, Izraela, Egipta i dijelove
Iraka. Takoer u ratu s Iranom koji krajem Bajazidove vladavine mui Osmansko Carstvo se
ostvaruje potpuna pobjeda s osvajanjem protivnikog glavnog grada i harema. Isto tako da bi
onemoguio prijestolne borbe dao je ubiti svoju brau i njihove sinove, te etvoricu od svojih
pet sinova kako sin kojeg je odredi za nasljednika ne bi imao suparnika. 1517. godine, nakon
to je osvojio Egipat, proglasio se kalifom. Teritorijalno gledano Selim I. hrabri ostavlja svom
sinu Sulejmanu I. 22. rujna 1520. godine Carstvo uveano za gotovo 50 posto.

Sulejman I.
Sulejman I.
Sulejman I. (6. prosinca 1494. - 5. rujna 1566.), turski sultan
Sulejman I. postaje sultan poslije smrti oca Selima I., 22. rujna 1520. godine. Nedugo po
preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj dravi i ve 1521. godine zauzima
strateki vaan Beograd u bitci za kojega je bio poraen njegov predak Mehmed II. osvaja.
Pet godina kasnije u Mohakoj bitci dolazi do unitenja ugarske drave ije mjesto kao
neprijatelj sada zauzima Habsburka monarhija.
1521. je u roku od tri tjedna osvojio Beograd. U to je vrijeme beogradska tvrava slovila kao
najjaa na Balkanu. 1522. se iskrcao na Rodosu i u prosincu iste godine zauzeo tvravu.
Jednostavno je opsadom izgladnio branitelje, pa su se na kraju morali predati. etiri godine
kasnije zapeatio je sudbinu Ugarske u bitki kod Mohaa, u kojoj je poginuo i ugarskohrvatski kralj Ludovik II. Osmanska vojska se, dodue, jo prije kraja godine povukla, ali je
oko nasljea prijestolja dolo do sukoba izmeu Habsburgovca Ferdinanda I. i maarskog
Ivana Zapolje koji je zatraio osmansku pomo. Na kraju je zapadni dio Maarske potpao pod
Austriju, dok je Zapolja Mirom iz Velikog Varadina priznat kraljem ostatka Ugarske, ali pod
osmanskom vrhovnom vlau. Nakon njegove smrti 1540. Visoka Porta zauzima srednju
treinu nekadanje Maarske, a Zapoljinom sinu ostavlja samo Sedmogradsku.
U meuvremenu je Sulejman I. iskoristio priliku i 1529. prvi put opsjeo Be, ali bez uspjeha.
Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim poetkom zime. Pa ipak je,
kao posljedicu ovog konflikta, Austrija morala dugotrajno plaati danak Osmanskom carstvu.
1533. je dolo do nestabilnog mira koji e esto biti prekidan. Sulejman je i na drugim
podrujima napredovao: 1534. Mezopotamija s Bagdadom, 1534. Azerbejdan, 1540. dijelovi
Dalmacije, 1547. veliki dijelovi Jemena.
Nastavljajui u Aziji i Africi politiku svoga oca Sulejman uspijeva osvojiti dananju Libiju,
Tunis i Alir kao i proiriti posjede u Iraku. U bitci za Maltu njegova desantna armija je 1565.
godine potuena.
1566. osmanske trupe ponovo kreu prema Beu s namjerom da osvoje glavni austrijski grad.
Malo prije dolaska na cilj, Sulejman I. umire, a na samrtnoj postelji zapovijeda svojim
generalima ureeno povlaenje kako ne bi dolo do kaosa i prijepora oko naljea krune.

Sulejmana I. Velikog smrt zatjee 5. rujna 1566. godine pri opsadi Sigeta kojega brani Nikola
ubi Zrinski. Poslije borbe izmeu djece koja se odvijala za sultanova ivota njegov
nasljednik postaje Selim II. U vrijeme Sulejmana zasnovani su i ui odnosi s europskim
silama. 1526. je potpisana prva tzv. "kapitulacija" s Francuskom s kojom je dogovorena
slobodna trgovina, a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim graanima na
teritoriju osmanskog carstva.

Selim II.
Selim II. (28. svibnja 1524. - 12. prosinca 1574.), turski sultan
Selim II.
Selim II. postaje sultan nakon pobjede nad braom i smrti oca Sulejmana II. 5. rujna 1566.
godine.
Sva vlast u dravi tijekom njegove kratke vladavine se nalazila u rukama oevog velikog
vezira Mehmed pae Sokolovia. Zbog svoje velike ljubavi prema vinu pozna je i kao Selim
II. Pijanica, a legenda govori da je upravo zbog ljubavi prema vinu i osvojio Cipar.
Osmansko Carstvo u njegovo doba zakljuuje novi financijski isplativi mir s Austrijom 1568.
godine i osvaja Cipar 1571. godine dok s druge strane doivljava poraze u pomorskoj bitci za
Lepant 1571. godine i kopnenoj bitci za Astrahan 1569. godine. Nakon to je uo za poraz u
bitci kod Lepanta, navodno je rekao Krani su mi na Lepantu odrezali bradu, a ja sam njima
na Cipru ruku. Meni e brada ponovno narasti..
Poslije smrti 12. prosinca 1574. godine njegov sin Murat III. naslijeuje dravu i velikog
vezira.

Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. - 15. sijenja 1595.), turski sultan

Murat III. postaje sultanom bez ikakvih internih borbi za razliku od predaka nakon smrti svog
oca Selima II. 12. prosinca 1574. godine. Od njega on nasljeuje i velikog vezira Mehmet
pau Sokolovia koji upravlja dravom do svoje smrti 1579. godine.
Iako se drava nalazila u konstantnom slabljenju tijekom njegove vladavine to jo nije bilo
primjetno vanjskim silama. Jednostavno govorei Carstvo ovolike snage se moglo kretati po
inerciji nekoliko desetljea poslije dostizanja vrhunca moi. To se ba deavalo tijekom
njegove vladavine. Po uzoru na oca ovaj sultan gubi vie vremena u haremu nego na
dravnim poslovima preputajui dravu miljenicima i korupciji.
Kad je Murat III. umro, naslijedio ga je sin Mehmed III.

Mehmed III.
Mehmed III.
Mehmed III (26. svibnja 1566. - 22. prosinca 1603.) je postao turski sultan nakon smrti oca
Murata III. 15. sijenja 1595. godine.
On je posljednji sultan koji po starom turskom obiaju pogubljuje svoju brau pri stupanju na
prijestolje. Tijekom druge godine njegove vladavine poinje rat s Austrijom koji e biti
preputen sljedeem sultanu.
Mehmed III. je bio jedan od posljednjih sultana tijekom ije vladavine se Otomansko carstvo
irilo. Nakon njega poinje teritorijalno propadanje Turske koje vie nee biti zaustavljeno.
Naslijedio ga je sin Ahmed I.

Ahmed I.
Ahmed I.
Ahmed I. (18. travnja 1590. - 22. studenog 1617. ), turski sultan
Ahmed I. postaje turski sultan nakon smrti oca Mehmeda III., 22. prosinca 1603. godine.
On je bio prvi sultan koji ne potuje Otomansko pravilo i odbija pogubiti brau to mu se
kasnije osveuje. Takoer stupajui na vlast u 13. godini ivota Ahmed I. postaje prvi
maloljetni sultan.
Rat naslijeen od oca protiv Austrije i Perzije koji se prije kretao u povoljnom smjeru sada
zavrava porazom potvrenim mirovnim sporazumom 1606. godine. Ostatak njegove kratke
vladavine prolazi u neodgovornom ponaanju koje dovodi pojavljivanje oitih dravnih
unutranjih slabosti.
Nakon smrti njegov prije pomilovani brat Mustafa I. postaje sultan uzurpirajui pravo
Ahmedovih sinova Osmana II. , Murada IV. i Ibrahima I.