13.11.2014.

prema duljini vegetacije kultivari se dijele na 13

vegetacijskih grupa od 000 kao najranije do X kao
najkasnije grupe

IPGRI klasifikacija dijeli svih 13 vegetacijskih grupa u 5

grupa zriobe:
1.
SAD i Kanada, grupa 000, 00, 0
2.
SAD i Kanada, grupa I i II
3.
SAD i Kanada, grupa III i IV
4.
SAD i Kanada, grupa V, VI i VII
5.
SAD i Kanada, grupa VIII, IX i X

Glavne razlikovne karakteristike kultivara

tip rasta biljke

habitus biljke
visina biljaka u zriobi
oblik lateralnih listia
veliina listia
boja mahune u zriobi
veliina sjemena
boja sjemene ljuske

UPOV klasifikacija sve kultivare koji nisu obuhvaeni SADKanadskom nomenklaturom dijeli u 9 grupa zriobe:
1.
vrlo rani kultivari
2.
vrlo rani do rani kultivari
3.
rani do srednje rani kultivari
4.
srednje rani do srednji kultivari
5.
srednji kultivari
6.
srednje do srednje kasni kultivari
7.
kasni kultivari
8.
kasni do vrlo kasni kultivari
9.
vrlo kasni kultivari

moe se uzgajati na razliitim tipovima tala i u

razliitim klimatskim uvjetima
dobra tla za soju su ona sa povoljnim vodozranim
i toplotnim reimom, bogata humusom
osnovne postavke za agrotehnike mjere u
proizvodnji sjemena soje su da se sve mjere
moraju obavljati pravovremeno i kvalitetno; pri
tome se mora imati u vidu ouvanje sortne istoe i
kvalitete proizvedenog sjemena

13.11.2014.

Gnojidba
vrlo se dobro uklapa u plodored obzirom da je
dobar predusjev za veinu ratarskih vrsta, a
nema velike zahtjeve u odnosu na predusjev
najpovoljnije predkulture su: kukuruz, krmni
meuusjevi, penica
leguminoze i suncokret izbjegavati

kod dobre nodulacije dodani N rijetko profitabilan

u loim uvjetima za nodulaciju dodati 30-100 kg/ha N ovisno o rezervi N u
tlu i uvjetima za rad bakterija

Obrada tla
po sistemu za jarine (kao i za kukuruz)
naroitu panju obratiti na rizik pokorice poslije
sjetve
reducirani sistemi nepoeljni

vea sjetvena norma za nie i sitnolisne kultivare i u kasnijim

rokovima

modeli: uskoredna (25-30 cm) i irokoredna (50-70 cm)

optimalna dubina sjetve je 4 5 cm
inokulacija sjemena obavezna je mjera na tlima koja nisu pod
sojom dulje od 5 godina

na osnovu zakonskih propisa u proizvodnji sjemenske soje

postoji prostorna izolacija od 1 m (poeljno i vie)
ovaj razmak je dovoljan da osigura sortnu i genetsku istou
sjemena, s obzirom da je soja samooplodna vrsta (postotak
stranooplodnje malen)

Zatita od korova

stabilna proizvodnja i visok prinos soje postie se optimalnom

agrotehnikom i konstantnim suzbijanjem korova
na malim povrinama i ukoliko kemijska zatita ne uspije korovi se
suzbijaju mehaniki

zatita se postie herbicidima koji se mogu primijeniti prije

sjetve, nakon sjetve a prije nicanja, nakon nicanja ili u toku
vegetacije

Kontrola (aprobacija)

sjetvena norma temeljena je na broju biljaka po dunom metru

(20-40 vijabilnih sjemenki)

P2O5 80-100 kg/ha, K2O 100-200

Prostorna izolacija

Sjetva
odabrati visokorodne kultivare, otporne na polijeganje, bolesti i
tetnike, s visokokvalitetnim sjemenom visoke vijabilnosti
preporuljivo je koristiti dva do tri razliita kultivara u
proizvodnji sjemena zbog razliitih vegetacijskih grupa
vrijeme sjetve bolje je vezati uz temperaturu tla nego za
kalendarski datum
nije ju preporuljivo sijati dok temperatura tla ne dostigne 10
12C (travanj)
prvo se siju kultivari due vegetacije

prilikom odluivanja o unoenju pojedinih hranjiva mora se

imati u vidu stanje parcele, oekivani prinos kao i ekonomski
efekt
kao mahunarka moe podmiriti svoje potrebe za duikom uz
pomo bakterija koje formiraju kvrice na korijenu

potrebna su dva pregleda: u cvatnji i pred etvu

prvi: predkultura, izolacija, istoa, atipine biljke, bolesti i

tetnici
drugi: polijeganje, ujednaenost, bolesti, tetnici, prirod

inokulacija iskljuuje tretiranje sjemena fungicidima

etva

potpuna zrioba sjemena i vrijeme etve odreuje se

prema duljini vegetacije, tek na zavretku procesa
otputanja vlage
idealan moment etve je vlaga sjemena 14-18%
kino vrijeme pred etvu i visoke temperature zadnjih
20-30 dana umanjuju klijavost sjemena
sjeme soje je osjetljivo na udarce jer je klica smjetena
neposredno ispod tankog sjemenog omotaa i moe biti
lako oteena mehanikim djelovanjima

Suenje, dorada, uvanje

vlaga sjemena nakon etve svodi se na 13%

za uvanje do 6 mjeseci vlaga do max. 12% a za dulje do 10%
tretiranje fungicidima nije poeljno jer iskljuuje inokulaciju
sjemena

Kultivari

veliki broj domaih kultivara stvoren na naem fakultetu,

osjekom institutu i PCH (Hrvatica, Buga, Gordana, Tina,
Slavonka, Lika i dr.)
Sanja, Zagrepanka, Tena, Korana

13.11.2014.

prema duljini vegetacije kultivari mogu biti

rani (60-80 dana)
srednje rani (80-100 dana)
kasni (vie od 100 dana vegetacije)

Klasifikacija kultivara

Glavne razlikovne karakteristike kultivara

boja lia
vrijeme cvatnje
veliina brakteja
boja zastavica
boja krilca
duina mahuna
pigmentacija mahuna
boja pigmenata mahuna
stupanj zakrivljenosti mahune
duina iljka mahune
oblik iljka mahune
veliina sjemenki
oblik sredinjeg uzdunog presjeka sjemenke

tip biljnog rasta

presjek mahune
osnovna boja mahune
nit mahune
boja sjemenke

glavna boja sjemenke

glavna sekundarna boja sjemenke
boja hiluma
boja kotiledona
otpornost na Colletotrichum
otpornost na mosaic virus 1 i 2 te trule korijena
otpornost na grahov iak

Izolacija

samooplodna je kultura, a ovisno o kultivaru stranooplodnja

moe iznositi do 5%, zbog ega je za osnovno sjeme izolacija
do 150 m, a za ostale kategorije 50 m
smatra se da je prostorna izolacija sjemenskog usjeva,
posebno kod viih kategorija, vanija za ouvanje
zdravstvenog stanja sjemena nego njegove sortne istoe

visok prinos i dobru kvalitetu sjemena daje na tlima

neutralne reakcije, rastresitim, strukturnim i
umjereno vlanim
u prvim fazama razvoja grah koristi rezerve
hranjiva iz kotiledona i razvija korijen i na njemu
kvrice dok je rast listova i stabljika usporen

Predusjev

potrebna je pauza od najmanje 3 godine (bolje 5) izmeu

dvaju usjeva graha
u plodoredu izbjegavati mahunarke
dobre predkulture kao i za druge mahunarke (strne itrice,
kukuruz, krumpir, cikla)

13.11.2014.

Sjetva

niski grah sije se u redove razmaka 40-60 cm

visoki kultivari moraju biti privreni za kolce, a razmak redova je
100 cm
sklop 400.000 biljaka po ha, kao i kod merkantilnog
grah je jara kultura kasnog roka sjetve

sjetva mora biti u toplu zemlju (na 10 cm dubine temperatura iznad 12oC); krajem
travnja
mora proi opasnost od kasnih mrazeva kad se pojave mlade biljke

od mjera nege treba vana je meuredna kultivacija

prva se vri nakon faze dva prava lista
ovisno o stanja usjeva vre se i naredne kultivacije, ali plie od prve i
najdulje do faze cvatnje

Kontrola (aprobacija)

najrasprostranjenija i najopasnija bolest kod nas je

obina bakterioza ili plamenjaa graha koju izaziva
bakterija Xanthomonas campestris pv. phaseoli
(Smith) Dye
druga po znaaju je takoe bakterioza - pegavost
izazvana od Pseudomonas syringe pv. phaseoli
ove bolesti mogu se prenositi sjemenom i
zaraenim biljnim ostacima, ali i pomou insekata i
ivotinja

obavezna su dva pregleda

najbolje je vrijeme za pregled kad se mogu zamijetiti cvjetovi i
karakteristike mahune, to odgovara vremenu kada se beru za jelo i
povre
u ranijem pregledu, u vrijeme cvatnje, utvrditi atipine i bolesne biljke
za procjenu bolesti najbolje je pregled obaviti pred punu zriobu

grah napada i Acanthoscelides obtectus, grahov

iak
skladina i poljska tetoinja graha
u toku vegetacije, u stadiju cvatnje, mogue je
tretiranje usjeva radi spreavanja polaganja jaja
ika
ovaj vid zatite je nesiguran i ekoloki vrlo opasan te
se ipak preporuuje borba protiv ika u skladitima,
nakon etve

etva

male povrine migu se pobrati runo

vee povrine anju se kombajnom, dvofazno uz
runo vrenje, vrenje gaenjem traktorom ili
specijalnim vrilicama
najbolje kod sadraja vlage 20-25%

13.11.2014.

1.

2.

Klonska selekcija

razmnoava se gomoljima
gomolj je sadni materijal jer se sadi, a ne sije
u proizvodnji sjemena, krumpir se razmnoava vegetativno (OS,
C1, C2 i C3) to ima nekoliko vanih posljedica:
svaka odabrana biljka moe biti novi kultivar koji tijekom
reprodukcije ostaje genetski nepromijenjen, izuzev u sluaju
rijetkih pojava somatskih mutacija
kultivari krumpira ekstremno su heterozigotni, a njihova
generativnim nainom umnoena potomstva imat e znaajan
broj razliitih genotipova

- generativni nain razmnoavanja trai uzgoj velikih populacija da bi bili

zastupljeni svi mogui genotipovi

3.

u reprodukciji sjemena vegetativnim razmnaanjem panju treba

usmjeriti na ouvanje osnovnog selekcijskog materijala i kultivara
u proizvodnji od infekcija virusima
najvei utjecaj na izbor metoda umnaanja sjemena u
sjemenarstvu krumpira ima vegetativni nain razmnaanja i
koritenje istih vegetativnih dijelova biljke kao priroda i sjemena

Individualna selekcija u generativnim

potomstvima

potomstvo odabrane biljke uzgoji se generativnim

putem tj. sjemenom
u potomstvu dolazi do cijepanja genotipskih
razlika
selekcija se obavlja i izmeu i unutar potomstva,
uzimajui gomolje od svake odabrane biljke i
zasnivajui klonove prve generacije
daljnji odabir na isti nain kao i u klonskoj selekciji

iz umjetne ili prirodne populacije sjemenskog krumpira izaberu se

najpoeljnije biljke za sva svojstva koja tipiziraju dotini kultivar
za daljnje razmnaanje odabranih biljaka uzimaju se njihovi
gomolji
vegetativnim nainom uzgojena potomstva u iduoj godini
predstavljaju klonove prve generacije
zaraza potomstva virusima utvruje se serolokom metodom
na polju i u laboratoriju obavlja se stroga selekcija izmeu klonova
nakon 2-5 generacija selekcije broj sauvanih klonova znaajno se
smanjuje, a vizualna ocjena i lab. analiza te preliminarni i sortni
pokusi daju preciznije rezultate za daljnja umnaanja
od odabranog klona do osnovnog sjemena treba 6 generacija
umnaanja
ovom metodom mogue je proizvesti predosnovno sjeme samo
vrlo ranih kultivara ili onih koji imaju genetsku otpornost na PVY i
PLRV viruse

Kultura tkiva (stanice)

najbolja metoda za ozdravljenje mnogih vrijednih kultivara od

virusa i drugih bolesti, za razmjenu novog genetskog materijala i
kriogeno uvanje germplazme
klon in vitro nastaje tijekom triju faza: postavljanje kulture,
multiplikacija genotipova i jaanje te ukorjenjavanje izdanaka, tj.
priprema kultura za prijenos biljaka u tlo
zdravi gomolj se naklije da se dobiju kratke klice u sterilnim
uvjetima, pri emu virus ne stie rast meristemskog vrha
vrni meristem upotrebljava se kao eksplatant na podlozi od
agara s mikroelementima i hormonima
nakon postavljanja ekplatanta, genotip se u multiplikacijskoj fazi
umnaa
brzo umnaanje svodi proizvodnju oplemenjivaeva sjemena na 1
godinu

Odravanje kultivara

Mutacije u sjemenarstvu krumpira

1.

2.

somatske mutacije imaju dvojaku vanost:

kad mutantni genotip ima veu genotipsku
vrijednost od izvornog kultivara (klona) moe ga se
izdvojiti i umnoiti kao novi kultivar
vrlo esta odstupanja od osnovnog tipa kultivara,
koja su manje gospodarske vrijednosti, moraju se
kontinuirano uklanjati da bi se odrala genetska
istoa kultivara

cilj: sauvati genetsku istou, tipinost i

zdravstveno stanje sadnog materijala
zapoinje se odabirom u cvatnji naizgled tipinih
biljka iz sjemenskog usjeva i ispitivanjem
zdravstvenog stanja gomolja odabranih biljaka
za daljnju reprodukciju uzimaju se samo gomolji
zdravih kultivara

Uvjeti uzgoja

uspjeno se uzgaja u umjereno hladnom podruju

sa dosta oborina, prosjenom dnevnom
temperaturom od 16-18C i 110-150 mm
mjesenih oborina tijekom vegetacije
najpogodnije brdsko planinsko podruje RH

13.11.2014.

Obrada tla, gnojidba, sadnja

Izolacija

samooplodna kultura ali se za sjemenarstvo ne razmnoava

sjemenom nego gomoljem
izolacija najmanje 3 m
najmanja izolacija za viruse koji se prenose lisnim uima 25 m

stajski gnoj se unosi pred osnovnu obradu 20-40 t/ha

pred sadnju rastresit oranini sloj
ovisno o kultivaru 80-200 kg/ha duika, 120-160 kg/ha fosfora i
140-280 kg/ha kalija predsjetveno uz jednu prihranu duikom
pred ogrtanje
za sadnju gomolj treba biti zdrav, zreli, nepovrijeen i kalibriran
prema krupnoi 20-40 g
sadnja preciznim automatskim sadilicama na dubinu 10-12 cm
rani kultivari se sade na razmak 70 x 25 cm, srednje rani 70 x 30
cm i kasni 70 x 35 cm
koliina sjemenskog materijala u prosjeku je 2000 kg/ha
po m2 u sadnji treba postii 30 biljaka prije vaenja

potrebna su tri pregleda tijekom vegetacije:

u zdravstvenom pregledu potrebne su tri kontrole

Predkultura

uzgoj iskljuivo u plodoredu

najbolji predusjevi sitnosjemene mahunarke, itarice, uljarice
u veini kategorija peteropolje, a za C1 tropolje

Kontrola (aprobacija)

Gospodarenje

nakon nicanja potrebno je stalno odstranjivanje

samoniklih, atipinih i bolesnih biljaka
najlake se provodi u ranijim fazama rasta i razvoja

virotine biljke moraju biti u potpunosti s

gomoljem odstranjene te unitene izvan sjemenske
parcele
totalni herbicidi koriste se za unitavanje cime
desetak dana prije ljetne selidbe lisnih uiju, a kada
je planirani prirod gomolja dostigao optimalnu
veliinu

Vaenje, ienje i dorada gomolja

pravodobno i precizno vaenje sjemenskog krumpira od

izuzetne je vanosti za kakvou sjemena

oplemenjivako sjeme vadi se iskljuivo runo, a ostale

kategorije strojevima

prvi kod visine biljaka 15-20 cm ( genetska istoa, prostorna izolacija,

podrijetlo, kondicija usjeva)
drugi pred defolijaciju (odreivanje datuma unitenja cime i priroda
sjemena)
trei 5-8 dana nakon unitavanja cime (pravilno unitenje cime,
preporuka proizvoaima za vaenje gomolja)
prva kod visine biljaka 15-20 cm, druga u cvatnji, trea pred vaenje

zdravstvenim pregledom utvruje se zdravstveno stanje usjeva i

gomolja prema mjerilima i doputenim postocima za bolesti i
tetnike u usjevu i na gomolju

Kultivari

Labella, Chopin, Mozart, Red Lady

nakon ienja u doradi gomolji se sue ventiliranjem 1-3

dana, a potom se obavlja dezinfekcija fungicidima
(Fusarium spp., Rhizoctonia solani)
kalibriranje se obavlja koristei sustav mrea s razliitim
kvadratnim prorezima
gomolj promjera manjeg od 28 mm te veeg od 55 mm
kultivara s ovalnim gomoljima ili gomolji vei od 65 mm u
kultivara s okruglim gomoljima eliminiraju se iz prometa
sjemena
najpovoljnija temperatura za uvanje sjemena je 2-5C, a
relativna vlaga zraka 80-87%