Professional Documents
Culture Documents
to su probiotici?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su ivi mikroorganizmi (tzv. dobre
bakterije) koji, primijenjeni u adekvatnoj koliini, imaju povoljne uinke na zdravlje domaina.
Probiotici osiguravaju potrebne uvjete za savrenu funkciju crijevne mikroflore i razvoj tzv. dobrih bakterija.
Oni su nutricionistiki dodaci prehrani koji sadre ive bakterije ili kulture kvasca.
Probiotik Tibicos pripremljen sa kupinama, malinama, naranama, limunom i jagodama
to je to crijevna mikroflora?
Gastrointestinalni sustav predstavlja sloeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnotea izmeu domaina
i crijevne mikroflore koju ine fakultativni i obvezatni anaerobi.
Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi ine obvezatni anaerobi poput Bifidobacterium,
Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides.
Dok 1-10% crijevne populacije ine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli,
Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus.
Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba s iznimkom Psedomonasa koji je prisutan u vrlo
maloj koliini. Veina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na
jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar. Crijevna mikroflora je vana za
sazrijevanje imunolokog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, odravanje kroninog i imunoloki
posredovanog upalnog odgovora, odravanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te pomae u
prevenciji od privrivanja patogenih mikroorganizama.
Apsorpcija razloenih sastojaka hrane zbiva se gotovo iskljuivo preko epitela crijevne sluznice tankog
crijeva, a neznatno preko sluznice debelog crijeva, eluca i usne upljine.U crijevnom sustavu (endotelu
sluznice crijeva) nalazi se 80% svih imunolokih stanica tzv. crijevnih makrofaga vanih za tzv. primarni
imunoloki nadzor. Stoga zdrava crijevna mikroflora, kao zatitna barijera, predstavlja prvi obrambeni zid
od tetnih mikroorganizama.
Kako probiotici djeluju?
Probiotici pomau u uspostavljanju ravnotee (izmeu tzv. dobrih i loih bakterija) u naim crijevima
jermikroflora moe postati poremeena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja
antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji
Bifidobacterium bifidum
Bifidobacterium breve
Bifidobacterium infantis
Bifidobacterium longum
Lactobacillus acidophilus
Lactobacillus casei
Lactobacillus plantarum
Lactobacillus reuteri
Lactobacillus rhamnosus
Lactobacillus GG
Ostale vrste: Lactococcus, Saccharomyces (probiotiki kvasac), Enterococcus. Jogurt-bakterije, ali bez
probiotikog uinka:
Lactobacillus bulgaricus
Streptococcus thermophilu
Treba istaknuti da se Lactobacillus acidophilus nalazi u probavnom i urogenitalnom traktu dojenadi i
odraslih kao normalan stanovnik zdravih sluznica, gdje regulira pH sluznice i titi sluznicu od patogenih i
nepoeljnih bakterija i gljivica. Probiotici imaju uinak prirodnih antibiotika budui da spreavaju rast i razvoj
razliitih bakterija (Escherihia coli, Salmonella, Shigellae) te posebno uinkovito djeluju na gljivicu
Candidu albicans. Ljekoviti pozitivni uinci probiotika potvreni su brojnim znanstvenim studijama diljem
svijeta.
Najstariji proizvod s pozitivnim uinkom na zdravlje koji ima tisuljetnu tradiciju je kefir podrijetlom s
Kavkaza. Kada dulje stoji, kefir mirie na kvasac (germu), zbog toga to bakterije mlijeno-kiselog vrenja
tijekom fermentacije proizvode velike koliine B vitamina.
Vitamini B kompleksa, osobito B3 (niacin), spreavaju upalu i atrofiju sluznica, osiguravaju rast i razvoj
novih epitelnih stanica zajedno s provitaminom A i beta karotenom.
TO JE ZAPRAVO KEFIR
Kefir je fermentirani mlijeni napitak kiselkasto-osvjeavajueg okusa koji se dobiva uz pomo
kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do
1000 godina. itelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovjenosti i dobrom zdravlju, ive gotovo
bez bolesti, to se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neogranienoj konzumaciji kefira. Kultura
kefira u naim se krajevima esto naziva itibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca
nisu gljive.
Kefirna zrnca, koja izgledom podsjeaju na kuhanu cvjetau, po sastavu su mjeavina
bjelanevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadre simbiozu izmeu velikog
broja dobrih, mlijeno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane
se i razmnoavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu ivjeti vjeno. Brojni pokuaji
mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno zavravaju neuspjehom. Pitanje
otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kae da su kefirna
zrnca dar od Boga, mana s neba koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz
Egipta da bi ih poveo u obeanu zemlju.
Pria o kefiru kao da nema kraja. Ovdje na blogu su dva, ini mi se temeljita teksta o kefiru:
Kefir udesna hrana s Kavkaza i Praktini savjeti za vas koji pravite domai kefir sa kefirnim
zrncima, a u knjizi mu je posveeno cijelo jedno poglavlje. Pa ipak, pitanja o kefiru stalno
pristiu. S ovim tekstom se nadam razjasniti neke nedoumice.
lijei bolesti crijeva kao to su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti
crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
sniava eer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoe u krvi (trigliceride);
19. Pomae u odstranjivanju loih bakterija iz organizma i ukljanja uspjeno gljivice, pogotovo candidu
albicans
itd. (ostatak je u brouri koju ete dobiti uz kristale)
PRIPREMA:
Kristali se mogu koristiti na razliite naine. Ovdje u opisati najee.
1. U staklenki od dvije litre umjeati 4 velike lice eera (moe i smei eer, no za razmnoavanje je
najbolji bijeli).
2. Ubacimo kristale u vodu, tek toliko da prekriju dno posude, tj 5 do 6 velikih lica kristala ( ne koristiti
metalnu licu, iskljuivo plastinu ili drvenu)
3. Ubacimo 7 suhih groica (moe bilo koje suho voe, ovisno o Vama to vie volite- suhe smokve, ljive).
4. Po elji stavimo jedan prepolovljeni limun, to nije potrebno ve slui samo za ukus tekuine koju ete
kasnije piti (takoer se moe staviti i neko drugo voe, poput narane, mandarine..itd)
5. Poklopimo staklenku raunajui da moramo ostaviti dotok zraka pa na poklopcu probuimo nekoliko
rupica (staklenku drati na sobnoj temperaturi)
6. Fermentacija traje od 24h do 72h (ovisno o Vama elite li jai ili slabiji kefir, poto se bavim uzgojem ve
dugi niz godina preporuujem vam da zaponete sa 24h, da vam se organizam privikne na novu tvar, a
nakon mjesec dana na 48h,itd).
7. Nakon zavretka fermentacije, kroz cjediljku ocijedimo ovaj pripravak, tekuinu koju smo dobili stavimo u
istu bocu i pijemo tokom dana
8. Kristale operemo i ponovimo cijeli postupak uz izuzetak jer groice (suho voe) mijenjamo jedanput na 7
dana
SAVJET:
Ukoliko elimo da se gljiva bre razmnoava ubacite vie eera, ako stavite manje sporije e se
razmnoavati. Ako ste se odluili za gljivu budite spremni brinuti se o njoj, a ona e Vam to sigurno vratiti !
KAKO POETI S KEFIROM
Ako ste kefirna zrnca dobili potom, u vreici s malo mlijeka, prvo ih trebate malo oporaviti
nakon puta. Procijedite ih kroz cjedilo, stavite u jednu staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka,
poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Sutradan ih procijedite i taj prvi kefir bacite.
Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir
ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako zrnca nisu
putovala, ve ste ih dobili osobno, moete odmah poeti s izradom kefira.
Koliina oko pola velike lice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i
ostavite u tegli poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz
malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i
mijeate sa licom dok se procijedi (poto je gusto pa da lake proe). Zrnca vratite u teglu,
dodajte novo mlijeko, a procijeeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u friider. Ne
ispirite zrnca vodom jer e ih to oslabiti.
Kefirna zrnca se razmnoavaju pa ete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima vie. Tada
poveajte koliinu mlijeka. Jedna juna lica zrnaca je dovoljna za 5 6 dl mlijeka. Prilagodite
koliinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnoe toliko da ih je previe za koliinu koju
trebate svaki dan, odvojite viak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas
(dvije alice) odravajte koliinu zrnca oko jedne pune june lice, viak odvajajte i podijelite s
drugima. Na kraju teksta u napisati kako zrnca moete poslati potom.
Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili
neto slino, prelijte zrnca s malo mlijeka, poklopite posudu i spremite u friider. Tako moe
stajati do 7 dana. U sluaju da nemate mlijeka, moete ih uvati i u vodi, ali ne predugo
samo do slijedee kupovine mlijeka. Nakon pauze, kad ponovo kreete s izradom kefira, uinite
opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na
sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite
nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselog okusa
ali miris je ugodan, nije kiseo.
Moda ste negdje proitali da se ne smiju koristiti metalne lice i cjedila za cijediti kefir. No
zaista nije vano koje lice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastine,
drvene Zrncima to nita ne smeta. Ali vano je da kefir uvate samo u staklenim ili
keramikim posudama. Nemojte nikad uvati kisele stvari u plastinim i metalnim posudama
jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.
Moda ste proitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to
nije istina. Kefir nije nikakav lijek, to je prirodni probiotiki napitak, fermentirano (ukiseljeno)
mlijeko, dakle hrana, i moete ga koristiti kako god i koliko god hoete, tj koliko vam prija. U
terapijske svrhe za poboljanje zdravlja moe se uzimati i litra kefira dnevno. Za poetak je
dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno poveavati koliinu. Naime,
kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore korisne bakterije unitavaju patogene i zauzimaju
njihovo mjesto, a to kod nekih osoba moe uzrokovati prolazne probavne smetnje.
Fermentacijom do 24 sata dobijamo rjei i laki kefir, a na 72 sata gui i tei kefir.
Laki vodeni kefir je dobar laksativ, dok gui zatvara. Jedete li kefir svaki dan, moete ukloniti
i lo zadah!
momentu ne odgovara cijediti kefir, spremite ga u hladnjak na par sati pa ga onda cijedite u
uobiajeno vrijeme. U hladnjaku se proces fermentacije zaustavlja.
Kozmetika
Recept: Uljna maska sa kefirom od kozjega ili magareega mlijeka za osjetljivu kou tijela, lica
i vlasita sklonu psorijazi, dermatitisu, ekcemima, prhuti. Posebno za osjetljivu atopinu djeju
kou.
Sastav: Konopljino ulje, nevenovo ulje u djevianskom maslinovom ulju, ricinusovo ulje,
bademovo ulje, avokadovo ulje, kefir kozjega ili magareega mlijeka.
Po potrebi za ljepi miris dodati par kapi eterinoga ulje lavande, kamilice i narane.
Koristiti kao dodatak kupki ili mlijenu masku za lice i kosu, te povremeno umjesto sapuna kod
pranja i tuiranja jako iziritirane koe.
Po svojim anti-age svojstvima, redovitim koritenjem ove bogate maske 2X na tjednoj bazi,
primjetiti ete da vam je koa lica zategnutija, male borice su nestale !