Pelinji otroUpotreba:

Prije upotrebe kreme mjesto nanosa temeljito operite toplom vodom. Kremu nanesite na
eljeno mjesto u debljem sloju i blago je utrljajte. Postupak ponovite 2 puta dnevno.
Krema se brzo upije i kou ne masti, zato donje rublje i odjea ostaju isti. Postupak
ponavljajte 5 dana zaredom, a zatim napravite 2 do 3 dana pauze.

Upozorenja:
Samo za vanjsku upotrebu. Nakon svakog mazanja ruke dobro operite sapunom i vodom.
Lica preosjetljiva na pelinji otrov proizvod ne smiju koristiti.
uvati na tamnom i hladnom mjestu na temperaturi do 25 C.v

Pelinji otrov

http://magazin.net.hr/zdravlje/istraziv uci-i-aids
SPASONOSAN LIJEK
Otrov pele lijei smrtonosne bolesti

Oko 30 posto hrane koju jedemo ovisi o opraivanju koje vre pele. A opraivanje je
samo jedna od korisnih aktivnosti ovih kukaca. Osim meda, matine mlijei i propolisa
medicina ve odavno zna za mono djelovanje pelinjeg otrova. Novo istraivanje
povezalo ga je i s lijeenjem AIDS-a.

PRIRODNI SERUM
Matina mlije za superimunitet
ETIRI GODINE POMORA Korporacije pesticidima ubijaju pele
I TO NIJE SVE Koristi propolisa i peluda
Nova studija je pokazala da pelinji otrov moe ubiti ak i HIV. Istraivai s Washington
University School of Medicine u St. Louisu demonstrirali su da tvar pod imenom melitin
koja se nalazi u pelinjem otrovu moe unititi HIV tako to stvara sitne pore u ovojnici
koja okruuje virus.

Znanstvenici se nadaju da bi ovo otkrie moglo dovesti do proizvodnje vaginalnog gela

koji bi sprijeio irenje HIV-a ili bi se ubrizgavao intravenozno ve oboljelima.

Pelinji otrov (Apis mellifera) u drevnoj i modernoj medicini

Poznavatelji pela koriste ovu prirodnu metodu za lijeenje raznih bolesti - jednostavno
putaju da ih pela ubode na boleu pogoenom podruju (dakako rije je o malim
dozama). I moderna medicina od pelinjeg otrova radi lijekove.

U injekcijama se daje oboljelima od reumatoidnog artritisa, neuralgije (bol uzrokovana

oteenjem samih ivaca), multiple skleroze, za smanjivanje reakcije na ubod kod ljudi
koji su alergini (desenzitacija), u sluaju oteene tetive (tendonitis - upala tetiva), te kod
miinih poremeaja kao to su fibromiozitis i entezitis.

Uzastopne kontrolirane doze pelinjeg otrova ubrizgane ispod koe potiu imunoloki
sustav da se navikne na otrov te tako, izmeu ostalog, pomae smanjiti alergijsku
reakciju na pelinji otrov.

http://www.ordinacija.hr/zdravlje/ohr-s hiv-virus/

Rezultati najnovijeg istraivanja Medicinskog fakulteta Washington iz amerikog St. Louisa

su pokazali kako nanoestice bogate pelinjim otrovom mogu unititi virus HIV-a bez
oteivanja susjednih, zdravih stanica.
Otkrie predstavlja vaan korak prema razvoju vaginalnog gela koji e pomoi u prevenciji
irenja HIV-a, virus koji uzrokuje AIDS.
Pelinji otrov koristi se u tradicionalnoj medicini za lijeenje raznih bolesti. Novije studije
su zabiljeile i antitumorski uinak njega i njegove glavne aktivne sastavnice melitina na tumorske stanice.
Spomenuti melitin moe stvoriti rupe u zatitnoj omotnici koja okruuje HIV i druge
viruse, i znaajno ih otetiti. Tako nanoestice bogate melitinom, uz upotrebu anti-virusne
terapije, mogu biti uinkovite u unitavanju tumorskih stanica.
Osim to bi se u budunosti mogle koristiti za prevenciju HIV-a i to putem vaginalnog

gela, znanstvenici se nadaju kako e nanoestice bogate melitinom posluiti i kao terapija
za postojee HIV infekcije, posebno one otporne na lijekove. Ukoliko bi se ubrizgavale
intravenozno, nanoestice bi mogle posluiti za uklanjanje virusa HIV-a iz krvi.
Rezultati istraivanja su objavljeni u asopisu Antiviral Therapy.

http://zpress.hr/rusi-kazu-da-lijeci-ra je-botoks/
Rusi kau da lijei rak, HIV, a i prirodan je botoks!
11.04.2012 Kategorija: ivot

Ivan Curi iz Krapina Sela pored Konjine, vlasnik OPG-a Sretna pela, jedini je pelar u
Hrvatskoj i jedan od rijetkih na europskom tritu koji intenzivno sakuplja pelinji otrov,
koji se danas sve vie koristi u medicini, posebice homeopatiji i kozmetici. Od otrova
izrauje kreme, lijekove i druge pripravke. Kae kako je lijeenje s proizvodima u kojima
se nalazi pelinji otrov potpuno prirodno i manje invazivno od slubenih lijekova, iako
moda due traje, a o tom slabo poznatom pelinjem proizvodu danas se sve vie pria.

Medicina i kozmetika

Upotrebljava se u medicini kod mnogih autoimunih bolesti, poevi od multiple skleroze,

iijasa, oboljenja zglobova, migrene, herpesa, artritisa, psorijaze, hematoma, hemoroida,
bolesti prostate, opeklina, konih bolesti, a ruski institut govori da lijei rak i unitava
virus HIV-a. Koristi se i u kozmetici za pomlaivanje koe, skidanje starakih pjega,
pomae rastu kose, koristi se za face lifting i kao prirodni botoks kae Curi o brojnim
ljekovitim svojstvima ovog proizvoda. Povratne informacije od kupaca i ljudi kojima su
poklonili svoje proizvode sve su redom pozitivne.

Jo nitko nam se nije javio i rekao da ovo ba nita ne valja. Svi su zadovoljni govori
Curi, koji je trite za svoje proizvode naao i van granica Hrvatske. Mlada djevojka,
koja je zbog multiple skleroze veinu svog ivota provela u kolicima, nakon tretmana
pripravcima od pelinjeg otrova, ustala je i izala iz stana. Nazvala nas je i plakala od
sree samo je jedno od pozitivnih iskustava u lijeenju ovim proizvodom.

Izumio i ureaj

Pelarstvom se Curi bavi ve trideset i pet godina, a sakupljati pelinji otrov, kae, poeo
je jednostavno iz inata. Tako je 1988. godine napravio prvi prototip ureaja za
sakupljanje pelinjeg otrova ESPO 1988, koji se sastoji od elektrostimulatora i ploe u koju
bodu pele. Radi na 12 voltni akumulator ili baterije. Tijekom godina prikupljao sam
znanja i prije nekoliko godina krenuo sam intenzivnije u sve ovo, usavrio ureaj, koji je
sad vrlo jednostavan i prihvatljiv za svakog pelara kae Curi.

Na elektrinom skupljau ne strada ni jedna pela, pojanjava, a njime se poboljava

pelinja zajednica i broj pela u konici. Patent prodaje, a sa svakim kupcem vrlo rado i
podijeli svoje bogato iskustvo.

Veliki rad je potreban za sakupljanje. Otrov se sakuplja od poetka travnja do kraja

kolovoza i na nekih 120 konica to je posao za osam, devet sati dnevno. Simulator se
prilagoava svakoj konici, pele se drae da bodu i za sat vremena ploa se mora
premjestiti na drugu konicu pojanjava. Pela ima samo jednom otrov i kada ga
ostavi, nosi pet posto vie nektara. Pele zbog ureaja postaju srdite, temperatura je u
konici vea, matica zanese vie jaja, a u konicama u kojima se otrov sakupljao nema
bolesti, poput varoe govori o korisnosti ureaja. Otrov se sakuplja u tamnim staklenim
bocama i moe se uvati preko dvadeset godina.

Pelinji otrov je ist proizvod organizma pele. To je sekret alanog aparata, ija je
namjena zatiti svoju porodicu i otjerati nepoeljnog gosta.

Pelinji otrov titi kapilare, poveava priticanje krvi ka bolesnom organu i smanjuje
bolove. Ljekari kliniari istiu takoe da pelinji otrov blagotvorno djeluje na hemopoetini
sistem: poveava koliinu hemoglobina, poveava broj bjelih krvnih zrnaca, kako lokalno
tako i uopte. Pelin otrov ima povljno dejstvo na sranu muskulaturu, sniava krvni
pritisak, deluje na izmjenu materija; ima povoljno dejstvo na opte stanje bolesnika:
poveava mu opti tonus i radnu sposobnost, poboljava san i apetit. Efikasan je naroito
kada su u pitanju reumatske i alergijske bolesti.

Dobro poznata svojstva otrova izaziva bol, otok i crvenilo na mjestu uboda, direktno su
povezana sa njegovom biolokom namjenom. Otrov treba samo da protjera neprijatelja
koji napada hranu pelinjeg drutva, ali da ga ne umrtvljuje, jer bi to pogoralo higijenu i
normalan ivot drutva. Ta osobina bioloke uloge pelinjeg otrova je, po miljenju
sovjetskog naucnika, prof. Artjomova, doprinjela evolucionom formiranju njegovih
toksinih svojstava. Organizam sisara, ukljuujii ovjeka reagovao je, sa svoje strane,
zatitno na djelovanju otrova mobilizacijom i reorganizacijom svojih hormonskih,
imunolokih i nervnih faktora radi ouvanja vitalnih funkcija i regulatornih mogunosti.

Tako je,po miljenju prof. Artjomova, pelinji otrov dobio dragocena farmakoloka
svojstva,od kojih je ovjek neka koristio jo u drevnosti.

Namjena pelinjeg otrova je ne samo da direktno utie na napadaa, ve i da izaziva

"alarmnu reakciju" radi mobilisanja aktivnosti pela-radilica pri iskrsloj opasnosti. To se
postie luenjem lako isparljivih materija iz otrova koje brzo stiu do mirisnih elija pela i
naglo poveavaju agresivnost pelinjeg drutva.

Za 1 gram pelinjeg otrova potrebno je 10 000 pela

Kako djeluje pelinji otrov

Djelovanje enzima p elinjeg otrova je 30 puta vie aktivno od zmijskog otrova. Razlika je
u nainu djelovanja. Pelinji otrov stimulie centralni nervni sistem CNS dok zmijski
blokira rad CNS-a
Pelinji otrov ima antiupalno, fungicidno, antibakterijsko, antipiretsko djelovanje i
stimulie vensku propusnost.
Ima vie mehanizama djelovanja na organizam, direktno putem kardiovaskularnog
sistema i indirektno putem hormonskog sistema.

Indirektno, putem hormonskog sistema

Pelinji otrov svoje ljekovito dejstvo vri putem stimulisanja funkcije adrenalinskih lijezda
koje indirektno utie na hipofizu. Tokom stimulativnog procesa adrenalni hormoni kao
cortison i hidrocortison prolaze u krv. Ti hormoni imaju ljekoviti efekat jaajui imunitet
koji se bori protiv negativnih vanjskih uticaja. Ljekovitost pelinjeg otrova nije povezana
samo sa stimulacijom adrenalinskih lijezda.

Uticaj pelinjeg otrova putem kardiovaskularnog aparata, direktno

Proiruje krvne puteve i sniava krvni pritisak. Pelinji otrov je odlian hipertenziv.
Redukuje koagulacione faktore u krvi i poveava nivo hemoglobina koji je najvaniji
prenosilac kisika u krvi.
Ruski naunici otkrili su da pelinji otrov u kapilarima i arteriolama ima funkciju dilatatora
tj. iri krvna sudove i time pojaava prokrvljenost i metabolizam (razmjenu materija).
S obzirom da pelinji otrov poveava nivo hemoglobina i leukocita u krvi i smanjuje
faktore koagulacije veoma je ljekovit za ljude koji imaju tromboflebitis. Pelinji otrov
omoguava sniavanje holesterola u krvi, regulie rad sranog miia i sniava krvni tlak.
Dobre efekte ima i kod poveanja apetita i nesanice a poveava vitalnost tijela. Veoma je
dobar i u otklanjanju bola.

Sastav pelinjeg otrova sa godinama otkria

COMPONENT MOL. Wt. % u suenom otrovu Godina otkria
PEPTIDES
Melittin 2,840 40-50 Neumann et al., 1952
Apamin 2,036 2-3 Habermann et al., 1965
MCD-Peptide 401 2,588 2-3 Fredholm, 1966
Adolapin 11,500 1.0 Shkenderov, 1982
Protease inhibitor 9,000 < 0.8 Shkenderov, 1973
Secarpin 0.5 Gauldie et al, 1976
Tertiapin 0.1 Gauldie et al, 1976
Melittin F 0.01 Gauldie et al, 1976
Procamine A, B 1.4 Nelson and OConnor, 1968
Minimine 6,000 2-3 Lowy et al, 1971
Cardiopep < 0.7 Vick et al, 1974

ENZYMES
Hyaluronidase 38,000 1.5-2.0 Neumann & Habermann
Phospholipase A2 19,000 10-12 Habermann & Neumann, 1957
Glucosidase 170,000 0.6 Shkenderov et al, 1979

Acid Phosphomono-esterase 55,000 1.0 Shkenderov et al, 1979

Lysophospholipase 22,000 1.0 Ivanova et al, 1982

ACTIVE AMINES
Histamine
Dopamine 0.13-1.0 Owen, 171
Norepinephrine 0.1-0.7 Owen, 1982

NON-PEPTIDE COMPONENTS
Carbohydrates: Glucose & Fructose < 2.0 OConnor et al, 1967

LIPIDS
6 Phospholipids 4.5 OConnor et al, 1967

AMINO-ACIDS
r-Aminobutyric acid < 0.5 Nelson & OConnor, 1968
B-Aminoisobutyric acid < 0.01 Nelson & OConnor, 1968

ematski i mikroskopski prikaz vrha aoke

Pravilno vaenje aoke noktom ili nekim drugim predmetom

UBOD PELE, otklanjanje loih posledica

. to prije izvaditi aoku noktom ili pincetom, noem, akalicom - i to tako da se aoka
zahvati ispod malog mjehura sa otrovom i izgura iz koe, a da se mjehur ne dodirne.

Poslije otklanjanja aoke sa mjehurom, na mesto uboda staviti navlaenu so, alkohol,
komovicu, prepeen cmi luk, iseckan cvjet nevena i bokvice ili iseckan kiseli kupus. Jedno
ili nekoliko pomenutih sredstava staviti na lanenu tkaninu i previti na ubodeno mesto.
. Kvasiti mjesto uboda u toku 1 sata sokom od lia bokvice, a zatim previti opran list
bokvice i ostaviti da stoji 1 sat.
. Staviti preko mjesta uboda neki to hladniji predmet kamen, metalni predmet i sl.
. U sluaju uboda u nepce i jezik: sve dok ne stigne ljekar drati u ustima kaiku soli da se
postepeno otapa, a posle svih intervencija leati u hladu na desnoj strani tjela i na vrat,
elo i tabane staviti vlane obloge. Takoe treba uzeti jednu tabletu ili draeju (Sinopen,
Bronal, i sl.).
. Ranije nabaviti, pa u sluaju uboda koristiti tablete Sinopena (draeje, ampule), Sistrala
(draeje, mast, ampule), za decu Sistralete (draeje, ampule), Kalcistin (mast, draeje,
ampule), Sandosten - kalcijum (mast, sprej, pjenuave tablete, ampule), Soventol (elemast, tablete, ampule), Sandosten (draeje), Atosil (mast, kapljice, draeje, ampule),
Antistin (mast, tablete, ampule) ili Fenestil (kapljice, draeje).
. Osobama koje su dobile vie uboda treba dati potkone inekcije adrenalina (rastvor
111000-1 miligram).. Ako povreeni nije onesveen dati mu kafu, glavu drati poloenu
dole, miie i noge trljati, a predeo srca masirati. U sluaju uboda u oko odmah uzeti neko
od sredstava - preparata koja su napred navedena, zatim u onu jabuicu staviti mast
(pre toga oko staviti pod mlaz vode da bi se otrov donekle sprao). Obavezno otii kod
ljekara.

Aktiviran sakuplja pelinjeg otrova ne moe biti u blizini naseljenog mjesta i ljudi jer su
pele veoma ljute i ubadaju sve oko sebe to se kree u krugu od 500m.

Apiterapija ubodom pele

Pelinji otrov (apitoksin) je sekret aonog aparata pela, kome savremena medicina
poslednjih godina poklanja sve veu panju. Meutim, njegova primjena u ljeenju je
znatno starijeg datuma, jer je poznato da je od davnina koriten u mnogim zemljama
Evrope i Azije. On se odvajkada smatra dobrim ljekom protiv reumatskih oboljenja, a na
osnovu injenice da pelari rijetko oboljevaju od reumatizma, to je rezultat povremenih
uboda pela, odnosno unoenja pelinjeg otrova. Tada se pelinjim otrovom leilo tako to
se na oboljelo mjesto stavljala pela i izazivao ubod u kou bolesnika.
Razumljivo, savremena medicina je uinila veliki korak naprijed time to je usavrila
sakupljanje i primjenu pelinjeg otrova i tako otklonila mogue negativne pojave. Danas

se otrov sakuplja i u specijalnim zavodima ekstrahuje kao ist pelinji otrov koji se prodaje
u vidu rastvora ili masti. Pelinji otrov se najvie koristi u lijeenju jakog reumatizma,
reumatine upale zglobova, artritisa, perifernog nervnog sistema, u sluaju visokog
krvnog pritiska, sniavanja holesterola u krvi, umanjivanja i otklanjanja bolova. a u malim
dozama i za zatitu snage organizma. Pelinji otrov sve ee ulazi u sastav raznih
ljekovitih preparata (apireumin i sl.). Ovde treba naglasiti da je manji broj ljudi veoma
alergian na delovanje pelinjeg otrova i da im ponekad i ivot moe biti ugroen. Iz tih
razloga ljeenje pelinjim otrovom ne treba obavljati bez preporuke i uputstva ljekara.
Takoe, prije upotrebe nekog preparata u ijem je sastavu i pelinji otrov, treba obavezno
izvriti probu na manjem dijelu koe.

ta je pelinji otrov?
Pelinji otrov ili apitoksin je bezbojna gusta tenost karakteristinog izrazito jakog mirisa,
slinog mirisu meda i ljuto-gorkog ukusa (kao paprika), kisele reakcije (pH 5,5), specifine
teine 1,131. Proizvode ga pele radilice u posebnim ljezdama koje se nalaze u aonom
aparatu. To je ustvari sekret aonog aparata pele, koji joj slui za zatitu od neprijatelja,
napadaa ili nepoeljnih gostiju

Sastav pelinjeg otrova

Pelinji otrov sadri 30-45% suhe materije, a pored vode u isparljivoj frakciji dokazani su:
n-amilov, izoamilov i etilov acetat. On je inae smjea vie sastojaka neorganskih i
organskih materija. Od elemenata i mikroelemenata ovaj otrov sadri: gvoe, jod,
kalijum, kalcijum, magnezijum, mangan, bakar, sumpor, cink, hlor i dr. Belanevine i
peptidi sainjavaju oko 80% suhe materije otrova i u njima se nalaze najaktivniji
biohemijski i farmakoloki sastojci.

Osobine pelinjeg otrova

U poreenju sa drugim ivotinjskim otrovima pelinji otrov je po svom delovanju blizak
delovanju zmijskog otrova (kobre i zvearke) s tom razlikom to je kod pela prisutan u
vrlo malim koliinama. Prema tome, vei broj uboda pela moe da ugrozi ivot oveka,
pa i smrt da izazove. Otrov jedne pele iznosi svega 0,2-0,3 mg, to znai da 3000 do
5000 pela mogu dati tek 1 g otrova.
Djelovanje ovog otrova na oveiji organizam je vrlo sloeno i zavisi od broja i mjesta
uboda, kao i od osjetljivosti konkretnog organizma. Kod normalno razvijenog i zdravog
oveka, pod uslovom da nije alergian na ubod pele, ubod jednom aokom izaziva bol i
mali otok, bez teih posljedica, ali nekoliko desetina uboda izazivaju teko stanje iznemoglost, povraanje, gubitak ravnotee, slinavljenje, jezu, pa i gubljenje svesti.
Najopasniji su ubodi u oko, onu jabuicu, jezik, nepca, drijelo, krajnike, kada moe doi
do brzog guenja.

Pelinji otrov deluje na protok krvi, propustljivost i razmenu materija kroz membrane, na
irenje krvnih sudova - sniavanje krvnog pritiska i na nervni sistem, a ima i antibiotiko i
antimikrobno dejstvo.

Ljekovitost i primjena pelinjeg otrova

U savremenoj medicini, a u manjoj mjeri i u narodnoj, pelinji otrov se koristi za ljeenje
reumatiara, otklanjanje bolova, sniavanje krvnog pritiska, sniavanje koliine
holesterola u krvi, povienje opteg tonusa organizma i njegove radne sposobnosti, a u
veoma malim koliinama - dozama i za zatitu organizma.
Pelinji otrov moe u organizam ovjeka da se (u cilju ljeenja) unese ubodom pela,
inekcijama, primjenom masti napravljene od pelinjeg otrova i nekih drugih materijala i
preko pare - inhalacijom.
Za ljeenje preko uboda pela, koje je veoma staro, neophodno je znati koliko uboda i u
kom periodu moe da se koristi bez tetnih posledica, to je navedeno u recepturi.
Ljeenje putem ubrizgavanja inekcijom je bolje, jer se koliina otrova moe tanije
dozirati. Dosadanja iskustva pokazala su da je najefikasnije potkono ubrizgavanje u
dozama od 0,1 do 0,3 ml.
Trei nain - apliciranje masti, esto se primenjuje, a mast se sastoji od pelinjeg otrova,
belog vazelina i salicilne kiseline.
Primena inhalacijom je vrlo jednostavna: obolela osoba udie paru vrele vode zasienu
pelinjim otrovom, tako da ga plua brzo apsorbuju. U vezi sa primjenom pelinjeg otrova
u leenju ljudi, ovde naglaavamo da se to mora initi samo po odobrenju i uz prisustvo
lekara, jer u protivnom moe doi do teih posljedica. Iz tih razloga u recepturi se ukazuje
samo na mogunost korienja pelinjeg otrova u ljeenju pojedinih oboljenja, radi
informisanosti italaca.

UPOTREBA PELINJEG OTROVA U LJEENJU RECEPTURA

ALERGIJA na propolis
U toku 10 dana svakog dana primiti dozu od 1/5 pelinjeg uboda, a kasnije prema
podnoljivosti ta koliina moe da se unosi jednom, pa dva puta nedeljno. Terapija traje 2
godine.

ARTERIOSKLEROZA
Primjena pelinjeg otrova ubrizgavanjem i elektroforezom, to se ne smije initi

samostalno, ve samo u bolnici pod nadzorom ljekara educiranih u apiterapiji.

ARTRITIS, reumatoidni
. Primjena pelinjih uboda - svakog drugog dana po 1 do 15 .

ATEROMATOZA (i arterosklerotina oboljenja krvnih sudova)

Pele stavljati na oboljela mjesta i na krsta, tako da u jednoj seansi bude 8 do 12 pela. U
sluaju visokog pritiska pele stavljati na ruku ili nogu, najvie u 4 serije, po 2 puta
nedeljno.

BRONHIJALNA ASTMA
U periodu od 6 do 8 nedelja primiti 5 do 6 mg apizatrona ili 250 do 500 uboda pela. Ovo
se preporuuje i u sluaju koprivnjae.

GRUDI, jaki bolovi

Tokom 6 meseci tri puta nedeljno, spolja u oblasti srca, staviti po tri pele i izazvati tri
uboda aokom.
IIJAS, iijaso-neuritis, ksuditis, pleksitis, neuralgija
Ubod pela ili primanje inekcija (8 do 25 u kuri) ubrizgavanjem preparata u take bola ili u
predio ramenog pojasa.
NEURALGIJA
U predjelu vrata i krsta usljed degenerativnih promjena kime. Subkutano ubrizgavanje
poev od 0,5 pa do 1,5-2 mg pelinjeg otrova - preparata, u najbolnije take, vodei
rauna da se ne ubada uvek u isto mesto.
PSORIJAZA
. Primjeniti ubode pela ili mast sa pelinjim otrovom.
RANE, trofine i suve granulisane
. Ubod pela na oko 5 cm od ozljede ili rane, kao i na kimeni dio, glavu i osetljivi deo
nervnog podruja. Broj uboda ne smije biti vei od 5 do 8 u jednoj seansi.
REUMA, spondiloartroza, poliartritis
Ubodi pela u oblast oboljelih djelova tjela i po redu na kimeni stub: u prvoj fazi staviti 2-

4-6 puta po 1 pelu, a zatim, ukoliko nema negativnih pojava, nastaviti do najvie 10-1520 pela odjednom.
. Protiv reumatinih bolova koristiti i apireumatske masti (masti sa pelinjim otrovom)
Virpin (eka) ili Apireumin i sl. Prije mazanja cijelog oboljelog djela neophodno je izvriti
probu na manjem dijelu koe, kako bi se utvrdilo da li postoji preosetljivost (alergija) na
pelinji otrov.
. Ubod pela iznad trombovane vene - svega 10 do 12 uboda u jednoj seansi.

UI, pogoran sluh, brujanje, zujanje

. Ujedi pela - 2,4,6 prilikom jednog postupka, na unu koljku
i po akama.

Vane napomene:
1. Posle svakog uboda pele u vreme seanse leenja aoku treba
ukloniti posle 1 minuta, a ukupan broj uboda pela u celom ci klusu ljeenja ne smije
prei vie od 200 do 250.
2. Da bi se postiglo ubadanje aokom, pela se hvata prstima ili pincetom za lea i
postavlja potrbuke na eljeno mesto.
3. Pelinji otrov ne sme da se koristi u ljeenju trudnica.
4. U Japanu se ubodom pela, na mestima koja su poznata u akupunkturi, lee neke vrste
reumatizma, nesanica, povien krvni pritisak. U ovom sluaju aoke pela zamjenjene su
ubodom zlatnih igala.
5. Postupak pri ljeenju reumatizma: prvog dana staviti po 1 pelu na levo rame i desnu
nogu; drugog dana po 1 pelu na desno rame i levu nogu; treeg i etvrtog dana - isti
postupak ali sa 2 pele; petog i estog dana - isti postupak ali sa 3 pele. Terapija se tako
nastavlja do korienja po 10 pela. Ukupan broj uboda bie 108 levo i 108 desno.
Pri ljeenju ubodima pele obavezno je: jesti 4-5 puta dnevno, jau ali nikako teku hranu,
eer u ishrani zameniti medom (50 do 100 g dnevno), ne puiti i ne piti alkoholna pia, a
posle uboda i uklanjanja aoka i pela premazati ranice medom i leati 20 do 25 minuta.

Tekst preuzet sa internet sajta www.apitherapy.com uz ljubazno doputenje autora,

urednika sajta, istaknutog svetskog strunjaka za apiterapiju, predsednika Saveza
apiterapeuta Nemake, i lana mnogih meunarodnih udruenja apiterapeuta.

Od drevnih vremena, ljudi su koristili hranljiva i lekovita svojstva pelinjih proizvoda.

Drevni Grci, Rimljani, Kinezi i Egipani su koristili med za zarastanje rana i leenje
stomanih bolesti (Zumla i Lulat, 1989.).
Propolis je korien ne samo za konzervisanje mumija (Drevni Egipat) ve takoe radi
prevencije ili leenja mnogih bolesti.
Sveti spisi: Biblija, Veda i Kuran sadre mnogo navoda o lekovitim osobinama pelinjih
proizvoda.
Hipokrat, Celzijus, Galen, Plinije i mnogi drugi, esto spominju pelinje proizvode,
upuujui na njihove korisne efekte.
Do skoro je bilo malo naunih podataka koji bi davali podrku terapeutskoj upotrebi
pelinjih proizvoda.
Na sreu, posle Drugog svetskog rata, mnogo zemalja je shvatilo ogroman znaaj
pelinjih proizvoda kao visoko kvalitetnih hranljivih materija, koje pomau i kod bolesti
oveka i ivotinja. Hiljade istraivaa, sa svih kontinenata, sa istrajnou je prouavalo
katakteristike, sastav, farmaceutske osobine, indikacije, kontraindikacije, ogranienja i
primenu svih poznatih pelinjih proizvoda.
Postoji takoe rastui interes za prirodnu, organsku hranu i lekove.
Kao rezultat toga, broj specijalista orijentisanih ka prirodnoj i alternativnoj medicini se
uveava iz dana u dan.
Hiljade laboratorija i kompanija prerauje, proizvodi ili prodaje mnogo vie od 10.000 tona
pelinjih proizvoda godinje!
Na alost, kvalitet tih proizvoda ili njihova upotreba od strane razliitih ljudi nije uvek
zadovoljavajua...
Da bi se dobili bolji efekti, mi smatramo da svaki apiterapeut bi trebalo da u svojoj
aktivnosti primenjuje nekoliko pravila, vodilja ili principa.
Posle istrajnog prouavanja par hiljada stranica posveenih apiterapiji, i posle obimnog
klinikog iskustva (leeno preko 7000 pacijenata), mi smo ustanovili 24 takva principa.

Izloiemo ih:
1. Dijagnoza bi trebalo da bude holistika; klasina (alopatska) ali takoe energetska
(kao u akupunkturi), strukturalna (Auroveda), informaciona (homeopatija) itd.
2. Pre zapoinjanja apiterapije, osoba mora oistiti telo raznim proiavajuim
metodama: specijalne dijete, post pranjenje debelog creva ako je potrebno.

3. Svei, organski pelinji proizvodi imaju obino bolje efekte od industrijski obraenih;
pregrevanje, prekomerne filtracije i rafinacije su tetne.
4. Paljivo izabrati pelinje proizvode prema njihovom poreklu, sastavu i farmakolokim
osobinama.
5. Kvalitet i metode uvanja su najznaajnije za dobru efikasnost.
6. Primeniti fleksibilno preporuke proizvoaa
7. Uvek testirajte na alergiju pre nego to ponete sa tretmanom.
8. Postepeno uveavajte doze pelinjih proizvoda.
9. Koristite nekoliko sredstava da bi se postigalo bolji pristup obolelim oblastima:
tenosti (aj, voda, sokovi), kreme/masti, inhalacije, epii, injekcije itd.
10. Nekoliko metoda primene su bolje nego samo jedna
11. Doze svakog pelinjeg proizvoda moraju biti precizno ustanovljene prema starosti,
teini, optem/lokalnom stanju svakog pacijenta, vremenu primene itd.
12. SIMILLIA SIMILLIBUM CURANTUR male doze mogu da se koriste u tretmanu alergije na
pelinje proizvode (kao kod polena, pelinjeg otrova, alergija na med).
13. Vreme tretmana treba da je u skladu sa razliitim (bio)ritmnovima, ti ritmovi variraju
u zavisnosti od pacijenata, bolesti, sezone, vremena dana itd.
14. Apiterapija nije panacea i treba je primeniti u skladu sa drugim prirodnim
metodama leenja, kao to su fitoterapija, aromoterapija, akupunktura, organske dijete,
Aurveda itd.
15. PRIMUM NON NOCERE nemojte eksperimentisati sa vaim pacijentima! Koristite samo
sigurne metode i proizvode visokog kvaliteta!
16. Veoma je vano poboljati cirkulaciju, preko metoda kao to je masaa, akupresura,
gimnastika, Taji Quan, Qi gong, Hatha Yoga itd.
17. Dobar san i odmor poveavaju efekat pelinjih proizvoda.
18. Dobra sredina (ista, ureena, nezagaena) i pozitivno razmiljanje,
porodine/prijateljske grupe su takoe korisni.
19. Individualizujte va tretman! Svaki pacijent je jedinstven i mora dobiti jedinstven
tretman.
20 Zbog svog sastava, SVI pelinji proizvodi imaju vie ili manje korisne efekte, na SVIM
pacijentima.
21. Apiterapija nije blic metoda. Istrajnost i strpljivost su nephodne, posebno kod
hroninih bolesti.

22. Pouavajte vae pacijente pre, tokom i posle tretmana, napravite od njih prave
zaljubljenike i zatitnike pela!. Svaki pacijent mora, sa vremenom, postati svoj sopstveni
apiterapeut.
23. Dobar apitearpeut mora znati ivot pelinje zajednice do detalja, on mora takoe biti
najmanje dobar pelar amater.
24. Neprekidno uenje, dobra razmena informacija sa drugim specijalistima iz nekoliko
apiterapeutski orijentisanih zemalja, redovno korienje interneta moe pomoi u
nalaenju najbolje medicinske strategije za svaku osobu.

Sastav otrova pela Apis mellifera

Tvari koje su najjae u pelinjem otrovu su:

1. Melittin (55-58%) u usporedbi sa pelinjim otrovima drugih vrsta pela je 40-50 %
puta jai snaan protuupalni peptid:
a. Najjae antibakterijsko djelovanje
b. Stimulira pituitarnu lijezdu koja oslobaa ACTH (adreno-cortico-tropni hormon) koji
stimulira adrenalinske lijezde
c. Izaziva proizvodnju kortizola supstancu imunolokog sistema
d. Oko 100 puta jai anti upalni lijek od hidrokortizona - testirano na mievima sa
artritisom (Nature, Nov. 1974)
e. Australijski naunici Zdravstveno istraivakog instituta i Organizacija za molekulanu
znanost i industrijsku nauku koriste melittin za borbu protiv raka koji ima veoma malo
neeljenih efekata u odnosu na druge lijekove.

2. peptid 401 2% jak antiupalni peptid koji dovodi do oslobaanju histamina koji je
potreban da bi nas upozorio na upalu znakovima kao to su oticanje , probadanje,
crvenilo, vruina.
3. phospholipase a2 10-12% je vodei alergenski enzim sa hemolitikim osobinama
a. sniava krvni tlak
b. titi od zraenja

c. doprinosi hemolitikim osobinama krvi i vee se sa melitinom

4. Apamin - peptid koji utie na ivane stanice
5. Kardio peptid antiaritmiko djelovanje
6. Hyaluronidase rastvara proteine izmeu stanica tako da toksini i otrovi u tijelu lake
izlaze iz oteenih tkiva
7. Dopamin neurotransmiter
Neurotransmiter koji poboljava motorike aktivnosti. Kod pacijenata sa Parkinsonovom
boleu i psihotinih pacijenata postoji nedostatak dopamina radi lijeenja neuroleptikim
lijekovima. Dopamin zajedno sa serotoninom je faktor u lijeenju depresija.

8. Adolapin neurotransmiter ima analgetiko djelovanje

Kako djeluje pelinji otrov

Pelinji otrov ima antiupalno, fungicidno, antibakterijsko, antipiretsko djelovanje i

stimulira vensku propusnost.
Ima vie mehanizama djelovanja na organizam, direktno putem kardiovaskularnog
sistema i indirektno putem hormonskog sistema.

Indirektno, putem hormonskog sistema

Pelinji otrov svoje ljekovito djelovanje vri putem stimuliranja funkcije adrenalinskih
lijezda koje indirektno utiu na hipofizu. Tokom stimulativnog procesa adrenalni hormoni
kao kortison i hidrokortizon prolaze u krv. Ti hormoni imaju ljekoviti efekt jaajui imunitet
koji se bori protiv negativnih vanjskih utjecaja. Ljekovitost pelinjeg otrova nije povezana
samo sa stimulacijom adrenalinskih lijezda.

Utjecaj pelinjeg otrova putem kardiovaskularnog aparata je direktan.

Proiruje krvne putove i sniava krvni tlak. Pelinji otrov je odlian hipertenziv. Reducira
koagulacione faktore u krvi i poveava nivo hemoglobina koji je najvaniji prenositelj
kisika u krvi.

Ruski naunici otkrili su da pelinji otrov u kapilarama i arteriolama ima funkciju dilatatora
tj. iri krvne ile i time pojaava prokrvljenost i metabolizam (razmjenu tvari).
S obzirom da pelinji otrov poveava nivo hemoglobina i leukocita u krvi i smanjuje
faktore koagulacije veoma je ljekovit za ljude koji imaju tromboflebitis. Pelinji otrov
omoguava sniavanje kolesterola u krvi, regulira rad sranog miia i sniava krvni tlak.
Dobre efekte ima i kod poveanja apetita i nesanice a poveava vitalnost tijela. Veoma je
dobar i u otklanjanju bola.

Medicinska stanja koja se lijee kremom od pelinjeg otrova

U modernom svijetu pelinji otrov je naao mnoge vrste upotrebe u tretiranju raznih vrsta
reumatolokih bolesti. Terapija pelinjim otrovom koristi se kao dio tretmana koji ukljuuje
prehranu, nadoknadu vitamina i minerala kao i vjebe.

Reumatologija

Akutni i kronini bursitis, spondiloza, fibroza, juvenilni artritis, lateralni epikodilitis (teniski
lakat), mialgija, osteoartritis, poly-artritis deformans, psoriatski artritis, reumatoidni
artritis, traumatski artritis,
Terapija pelinjim otrovom je korisna za reumu kao i za osteoartritis, pomaui u oba
sluaja kod bolova i oticanja. U sluaju reumatoidnog artritisa otoci mogu biti smanjeni.
Ostala oboljenja tkiva kao to je skleroderma mogu biti tretirana ovom kremom. ak i
sistemske upale koje nisu vezane za zglobove mogu se tretirati ovom kremom.

Pelarska populacija najzdravija je i najdugovjenija pa se esto zakljuuje da je za to

kljuni faktor koritenje matine mlijei , meutim, prava formula dugovjenosti pelara
je ipak i u BVT pelinjem otrovu!

Zato apitoksinoterapija? Kod primjene pelinjeg otrova brzo se uvjerimo da uklanja bol i
popravlja proirene vene i oteene kapilare. Uinak pelinjeg otrova na proirenim
venama ili kapilarama je oit. Ali, pelinji otrov jednako djeluje na oteene ivce,
zglobove, miie, tetive...

Pelinji otrov je nedvojbeno najmoniji lijek za mnoge bolesti. Osim toga, prema svjetski
poznatim istraivaima, do sada se zna da ima vie od 30 pozitivnih uinaka na ljudski
organizam.

Mnogi lijenici humane medicine koji su istraivali to podruije, dokazali su da pelinji

otrov:

- smanjuje bol tako to se poveava luenje prirodnog kortizona

- sniava krvni pritisak
- poveava razinu hemoglobina i leukocita
- uinkovit je i preporuuje se u lijeenju upale zglobova
- ublaava neuralgije
- djeluje protiv upale krvnih ila
- djeluje protiv deformirajuih spondiloartroza
- lijei bolesti perifernog ivanog sustava
- pomae sanirati trofine i slabogranulirajue rane
- ublaava aterosklerotina oteenja krvnih ila
- djeluje protiv upalnih infiltrata
- djeluje protiv bronhijalne astme
- lijei migrenu
- koristi se u sluaju hipertonine bolesti
- djeluje protiv iritisa, iridocyklitisa
- poveava snagu skeletnih i sranog miia
- proiruje krvne ile mozga i poveava priljev krvi u modane krvne ile
- pojaava koronarnu cirkulaciju krvi
- djeluje antialergijski
- potie rad hipofize i nadbubrene lijezde

- smanjuje snagu uvjetovanih refleksa

- produava vrijeme zgruavanja krvi, krvne ile isti i ini ih elastinijima
- pomae zarastanje rana i otklanjanje oiljaka
- poboljava cirkulaciju u sklerotinim krvnim ilama
- ima radijacijski zatitni uinak
- poboljava razmjenu tvari
- smanjuje kolesterol u krvi i krvnim ilama
- potie stvaranje zatitnih antitijela i bjelanevinastih frakcija krvnog seruma
gamaglobulina
- djeluje protiv tumorskih stanica
- obnavlja oteene stanice i tkiva
- utjee na zarastanje postoperacijskih rana i poboljava njihovu elastinost
- poveava sveukupnu vitalnost organizma.

Pored korisnih efekata, pelinji otrov kod 0,5 do 2% od ukupnog broja stanovnitva e
izazvati alergijsku reakciju.

Prema dr N. P. Jojriu, Nauni medicinski savjet Ministarstva za uvanje narodnog zdravlja

Rusije, jo 1957. godine izdao je privremeno uputstvo za primjenu pelinjeg otrova u vidu
pelinjih uboda kod nekih oboljenja. Tom prilikom je objavljen popis bolesti koje se mogu
tretirati pelinjim otrovom. Meutim, u Meunarodnom centru tradicionalne i alternativne
medicine API u eljabinsku, Rusija, koji vodi svjetski autoritet s podruja apiterapije dr.
Igor Vladimirovi Krivopavlov-Moskvin, koji je i profesor na Medicinskom fakultetu u
Moskvi, proiren je spisak bolesti, pa su tom popisu dodani ( www.api-centre.ru ):

- multipla skleroza
- Parkinsonova bolest
- osteohondroza
- cerebralna djeja paraliza
- narkomanija
- alkoholizam

- odvikavanje od puenja.

U novije vrijeme postoje web stranice medicinski obrazovanih istraivaa koji su se

posvetili ovoj oblasti, jedan od najistaknutijih je dr Stefan Stangaciu. Vane informacije
moemo dobiti na:

www.apitherapy.com.

Kakvo je stajalite konvencionalne medicine o primjeni pelinjeg otrova? Iako se taj

proizvod primjenjuje vrlo uspjeno, vjerojatno u svim zemljama svijeta, tek je nekoliko
drava legaliziralo njegovu primjenu (Rusija, Kuba, Rumnjska, Bugarska, Tajvan).
Razmjerno je razumljivo da zbog odreenog rizika, koje nosi primjena pelinjeg otrova,
lijenici humane medicine izbjegavaju ga primjenjivati. Ali, nije razumljivo da se lijenici
nisu izborili za to da se pelinji otrov legalizira kao lijek. Sigurno je da na Zapadu postoje
lobiji koji se bore protiv legalizacije pelinjeg otrova. Naime, ako bi se on popularizirao i
poeo upotrebljavati kao lijek, a pela ima svuda i praktiki su besplatne, farmaceutska
industrija i medicina ostale bi bez znatne dobiti od prodaje lijekova i od usluga, iako
mnogi lijekovi daju skromne rezultate ili ne pomau u lijeenju odreenih bolesti.
Ako se odluite koristiti pelinji otrov, nemojte dopustiti da vas bilo to obeshrabri.
Lijeenje pelinjim otrovom trai mnogo strpljenja. To nije magija arobna pilula, nego
sredstvo koje e pomoi da se tijelo izlijei samo. (Charles Mraz, Health and the
Honeybee)

U svjetskoj pelarskoj literaturi, naroito u ruskoj, redovito se govori da su osobe koje se

bave pelarstvom dobrog zdravlja i radno sposobne do duboke starosti. Ruski izvori
navode da su od ukupnog broja stogodinjaka, 80% pelari. Nedvojbeno je da pozitivno
na zdravlje pelara najvie utjee pelinji otrov. U prolom broju smo istaknuli da se
prema farmakodinamikim uincima nijedan sintetiki lijek ne moe usporediti s pelinjim
otrovom.

Kako djeluje pelinji otrov?

Uslijed nadraaja adrenokortinalnog sustava, u trenutku uboda aktivira se imunoloki

sustav i poveava se cirkulacija krvi kroz krvne ile. Apitoksin otvara stijenke kapilara
omoguujui organizmu da lake i bre izbaci otpadne tvari, ubrza metabolizam te
povea koliinu kisika u tijelu. Cirkulacija i vea oksidacija spreavaju razvoj bakterija.

Osnovno u cjelokupnoj reakciji organizma jest to da pelinji otrov djeluje na staninoj

razini. Budui da na toj razini poinje najvie neizljeivih bolesti, moemo zakljuiti da su
velike mogunosti za primjenu pelinjeg otrova u humanoj medicini.

Poznato je da pelinji otrov odlino titi od tumora, ali takoer od mnogih drugih bolesti.
Naime, pelari koje tijekom rada na pelinjaku nuno budu ubodeni od pela, najee ne
boluju od tumora, niti od drugih autoimunih bolesti.

Kako za ope dobro iskoristiti ovu visokovrijednu tvar?

Najbolji nain da podignemo opi zdravstveni status jest da se pelinji otrov i drugi
pelinji proizvodi proglase lijekom ili pomonim ljekovitim sredstvom, te da se na taj nain
legalizira njihova primjena. Uvoenjem tih metoda lijeenja u zdravstvene ustanove, uz
statistiko i znanstveno praenje, brzo bi se dokazali iznimni uinci pelinjih proizvoda
(iako je to ve vie puta i na vie mjesta dokazano), a naroito pelinjeg otrova. Ovdje
svakako treba uzeti u obzir injenicu da pelinji proizvodi, a naroito pelinji otrov,
potpomau djelovanje sintetikih lijekova.

Ako se to ne dogodi, pelarima ostaje da populariziraju i primjenjuju pelinje proizvode i

pelinji otrov u prevenciji bolesti, odravanju zdravlja i lijeenju oboljelih, makar u
neposrednoj blizini pelara i pelinjaka.

U sluaju primjene pelinjeg otrova preporueno je da postoje 2 faze, iako smatramo da

su optimalne 3. Prva je faza navikavanja ljudskog organizma na pelinji otrov. Druga je
terapijska faza (s najvie dostignutim brojem uboda svaki trei dan). Trea je faza
odvikavanja. Postoje 3 kategorije ljudi, ovisno o tome kako reagiraju na pelinji otrov. U
prvoj su kategoriji osobe koje bez ikakve tjelesne reakcije podnose pelinje ubode. U
drugoj su kategoriji osobe koje nisu alergine, ali su veoma osjetljive na pelinji otrov.
Treu kategoriju ine pojedinci alergini na pelinji otrov. Prije poetka primjene terapije
pelinjim otrovom mora se znati kojoj kategoriji pripada osoba kojoj je nuna terapija
pelinjim otrovom. Najbolji nain provjere jest alergotest. Ako nam nije dostupan taj test,
provjera se moe provesti biolokim testom. On se provodi na sljedei nain: prvog dana
daje se ubod u podlakticu u trajanju od 5 sekundi, pa ako nema alergijskih simptoma,
sljedei dan se u drugu ruku daje ubod u trajanju od jedne minute.

Na prvome tretmanu, bez obzira na to kakvu informaciju imamo, obvezatno je prisustvo

lijenika s opremom za antiok terapiju.

Smatram nunim istaknuti nevjerojatnu zabludu nekih osoba: Naime, mnogi si doputaju
slobodu da sami sebe proglase alerginima na pelinji otrov. Tu zabludu objanjavaju time
to im je mjesto uboda oteeno. Meutim, otok na mjestu uboda posve je normalna
pojava. Organizam mjesto otoka smatra ozljedom i tu dolazi vie krvi (hiperemija). Zato
se ubodi ne apliciraju u mjesta oteena od prethodnih uboda. Meutim, poeljno je da se
ubadaju mjesta oteena od artritisa.

Opa pravila za apitoksinoterapiju jesu: ubodi se apliciraju izravno u bolna ili bolesna
mjesta, zatim se lociraju u zoni ivanih putova i akupunkturnih toaka, nikada se ne
ubada na mjestima koja su pod otokom od prethodnog uboda, nikada se ne stavljaju dva
uboda na isto mjesto i nikada se ubodi ne apliciraju neposredno poslije obroka. Poslije
tretmana obvezatno je mirovati 30 minuta, a do 60 minuta ne moemo se izloiti teim
fizikim naporima. U sluaju ope slabosti organizma, terapija pelinjim ubodima se ne
provodi. Poslije prve apitoksinoterapije pravi se stanka od 2 mjeseca, pa se doslovno
ponovi prva terapija. Ako se bolest manifestira i prije isteka vremena od 2 mjeseca,
odmah se poinje provoditi terapija. Tijekom prve godine poeljno je provesti 2 do 3
tretmana, a poslije toga jedanput na godinu ili prema potrebi.

Tijekom terapije pelinjim otrovom nuno je pridravati se odreenog reima prehrane.

Nije doputeno konzumirati alkohol, sva jela (salate, voe i povre) koja su kisela,
masnoe ivotinjskog podrijetla, konzerviranu hranu, jela s naglaenim zainima,
vitamine u tabletama, a naroito ne C vitamin u tabletama. Poeljno je uzimati bioloki
zdravu hranu to manje termiki obraenu, kruh od integralnog brana. Pola sata prije
doruka uzima se 30 g mjeavine meda i peluda (1:1), pola sata prije ruka uzima se 30 g
mjeavine meda i matine mlijei (990 g meda homogenizira se sa 10 g matine mlijei) i
prije veere ili prije spavanja uzima se 30 g meda. Pripravci s medom obvezatno se
uzimaju rastvoreni u mlakoj vodi ili aju. Voe i povre treba uzimati sirovo kad god je to
mogue.

Nain apliciranja pelinjih uboda osobama koje su u prvoj kategoriji: prvi dan poinje se s
jednim ubodom, drugi ili trei dan apliciraju se tri uboda i tako se svaki drugi ili trei dan
poveava za po dva uboda do 18 uboda u jednom tretmanu. Prema najnovijim
spoznajama ruske apiterapeutske prakse sa 18 uboda postie se maksimalan
farmakoloki uinak. Ako se dogodila groznica (koja je potpuno bezopasna i rijei se za
jedan dan utopljavanjem, uz dosta aja i limuna) na 13 uboda, osoba je ograniena na
maksimalni broj od 13 uboda u jednome tretmanu. Terapija se nastavlja tim brojem uboda
do potpunog izljeenja. Potom se broj uboda smanjuje na jednak nain kako je poveavan
i kada doemo do 1, zavrili smo jedno terapijsko razdoblje.

Tijekom primjene pelinjeg otrova, o svemu se vodi evidencija: uz datum tretiranja

trebaju biti lokacije i broj uboda, poboljanja koja se ubrzo ponu pojavljivati i druge
promjene. Poeljno je da se zabiljee simptomi koji su postojali prije poetka
apitoksinoterapije, jer e oboljeli s vremenom zaboraviti da je imao zdravstvenih tegoba.

Kod osoba preosjetljivih na pelinji otrov, a koje nisu alergine, terapija ima drugaiji tok.
Ako se pojave simptomi, kao to su glavobolja i munina, npr. na 5 uboda, trei se dan
vratimo na 4 uboda i po 4 uboda dajemo 7 puta. Potom sljedeih 7 puta dajemo, takoer
svaki trei dan po 5 uboda. I tako poveavamo do 9 uboda po jednome tretmanu. Kad kod
tih osoba zavrimo tretman, razdoblje odvikavanja ide uobiajenom dinamikom svaki
drugi ili trei dan smanjujemo po dva uboda.

Kada moemo oekivati poboljanja i koliko uboda treba aplicirati?

Prva poboljanja, naroito ako su mjesta tretiranja bolna, osjete se ve poslije nekoliko
minuta. Da bi se oboljelo mjesto u cijelosti izlijeilo, broj uboda odreuju povrina, vrijeme
koliko dugo postoji bolest, ivotna dob i opi zdravstveni status oboljelog. Obino se
primjenjuje izmeu 200 i 300 uboda u jednome tretmanu, to je mogue provesti za 30
do 70 dana.

http://www.youtube.com/watch?v=U2wT43Y6xSI
http://www.youtube.com/watch?v=p245IE6_qf8
http://www.youtube.com/watch?v=_BHqtcC35Yw
http://www.youtube.com/watch?v=Gvi65ZFjhUA

Prve pisane tragove o primjeni pelinjeg otrova ostavio nam je Hipokrat (460.-377. pr.
Kr.). Meutim, smatra se da je pelinji otrov kao lijek koriten u egipatskoj civilizaciji prije
5000 godina. U blioj prolosti, Karlo Veliki (742. 814.) i Ivan Grozni (1530. 1584.)
izlijeeni su od podagre - gihta (Arthritis urica) pelinjim ubodima. U novijoj povijesti Mao
Ce Tung (1893. -1976.) do duboke starosti odravao je zdravlje pelinjim ubodima i
drugim pelinjim proizvodima i do smrti je bio predsjednik Kine. Leonidu Brenjevu (1906.
1982.), koji je bio predsjednik SSSR-a, narodni lijenici-pelari, pelinjim otrovom izlijeili
su posljedicu upale ivca na licu, zbog koje se morao povui iz javnosti.

Prema navodima dr. Nauma Petrovia Jojria u novijoj povijesti 1879. godine spominje se
ruski vojni lijenik I. V. Ljubarski, koji je na osnovi viegodinje primjene objavio da pelinji
otrov uspjeno lijei reumu. Filip Terc, beki kliniar, poto se izlijeio od reumatizma
sluajnim ubodima pela, nastavio ih je primjenjivati kao lijenik te je objavio da je 173
reumatiara izlijeio tim pelinjim proizvodom. Njegov sin, Rudolf Terc, beki okulist,
1912. godine objavio je znanstveni rad svojega oca, koji je lijeio 660 reumatiara potpuno je izlijeio 544 osobe, poboljanje je nastupilo kod njih 99, dok kod 17 bolesnika
nije postignuto nikakvo poboljanje zbog zaputenosti ili zato to su prekinuli lijeenje.

Charles Mraz, iako nije bio lijenik, 1934. godine u SAD-u zapoinje apitoksinoterapiju i
primjenjuje je vrlo uspjeno do kraja ivota (1905. 1999.). Naroito se istaknuo u
lijeenju artritisa i multipla skleroze. Znaajniji znanstveni pristup u apiterapiji, od 50-ih
do 70-ih godina prolog stoljea ostvarili su lijenici: prof. dr. Naum Petrovi Jojri iz Rusije
i dr. medicinskih znanosti (apiterapije) Stojmir Mladenov iz Bugarske. Kao rezultat ruske
apiterapeutske kole, a na osnovi uredbe ruskog Ministarstva zdravlja, danas u
eljabinsku, Vladivostoku i Moskvi imamo nekoliko zdravstvenih institucija koje u lijeenju
rabe pelinji otrov i druge pelinje proizvode.

Pelinji otrov je ope poznati farmakoloki aktivan proizvod konice. To je produkt

specijalnih lijezda koje lue sekret u tijelu pela radilica. Svjee izluen pelinji otrov je
bezbojna, svijetlo uta tekuina sa gorkim pekuim okusom i jakim mirisom.

Pelinji otrov je unikatana multikomponentana supstanca koja je sastavljena od oko 18

bioloki aktivni materija od kojih je nekoliko njih nemogue sintetizirati kemijskom
metodom.
Novije studije biolokih aktivnih komponenti otkrile su korisne osobine pelinjeg otrova.
(Krilov, 1995; Schmidt, 1996.)