Professional Documents
Culture Documents
20 [2012] 1 [43]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
20 [2012] 1 [43]
1-218
1-6 [2012]
Vedran Ivankovi
20[2012] 1[43]
PROSTOR
61
Vedran Ivankovi
Sveuilite u Zagrebu
Arhitektonski fakultet
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26
University of Zagreb
Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26
Le Corbusier
Marseille
stanovanje
Unit
viestambene zgrade
Le Corbusier
Marseille
housing
Unit
apartment blocks
Autor u lanku donosi genealogiju razvoja vizije Le Corbusierova koncepta viestambenog stanovanja u doba poslijeratne obnove Francuske i nekih svjetskih pokuaja redefinicije neko univerzalnoga modernog stila. Analiza njegove koncepcije u politikim i drutvenim promjenama nakon rata te ukazivanje
na bliskost opredjeljenju kojem se ranije u teoriji i praksi Le Corbusier suprotstavljao imaju za cilj izvedeni marseilleski Unit postaviti kao prekretnicu,
nakon koje slijedi nova i posljednja etapa njegova stvaralakog rada bez vrste
vizije smisla i temeljnih zadaa arhitekture i urbanizma.
62
PROSTOR
UVOD1
INTRODUCTION
PROSTOR
63
64
PROSTOR
PROSTOR
65
66
PROSTOR
PROSTOR
67
68
PROSTOR
U beton u prizemlju zgrade u Marseilleu utisnuti su brojni skulptorski oblici i ornamentalne igre: od geometrijskog rasporeda veliine ploha drvenih letvica koritenih za oplatu po omjerima iz Modulora - sloene
autorske interpretacije mjera zlatnoga reza,
do otiska ovjeka kao ishodita svih mjera,
takoer iz Modulora (Sl. 8.). To ponovno evocira idejna humanistika polazita te ukazuje
na konanu predominaciju vernakularnih elemenata i pobjedu umjetnika nad inenjerom
u specifino podvojenome habitusu njegove
kompleksne osobnosti. Isti je princip ponovljen i na sljedeim unitima, a najistaknutiji je
reljef u Brieyu (Sl. 9.).
gotovo 140 m, ali nije smjetena u geometrijskoj sredini tlocrta zgrade, nego ekscentrino. To znatno poveava moment horizontalne sile dueg dijela pa je prorijeeni
raster stupova u prizemlju morao biti kompenziran dovoljnom povrinom poprenog
presjeka stupa, odnosno dovoljnom dimenzijom stupa, a to zapravo proizlazi iz jednostavnoga statikog rauna. Ako usporedimo
prve inaice Unita za tri prethodne lokacije i
unite izgraene nakon Marseillea s onim
izvedenim u Marseilleu, oito je da su u prvim
i zadnjim vizijama stupovi bili tanji i gui, a
to jednako dobro odgovara zahtjevima statike, te da su one bile - kako je ve reeno vie u duhu meuratne avangarde. Kod izvedene su pak zgrade, koje je konstrukcija koncipirana 1947.-1949., vjerojatno iskljuivo
estetski zahtjevi za monumentalnim izrazom
uvjetovali odabir drukijega, sloenijega statikog rjeenja. Odreena monumentalizacija viestambene graevine predstavlja oito prvi korak od onoga to se danas naziva
poslijeratnom fazom Le Corbusierova stvaralakog rada, premda toj fazi oblikovno,
zbog specifinoga plastinog, organskog i
dekorativnog tretmana betona, u Le Corbusierovu opusu ne odgovara nita izuzev marseilleskog Unita (djelomino) i crkvice Notre-Dame-du-Haut u Ronchampu.
O Le Corbusierovu organskom smjeru prvi je
James Stirling sredinom 1950-ih objavio dva
eseja u Architecture Review. U drugomu iz
oujka 1956. pod naslovom Ronchamp: Le
Corbusiers Chapel and the Crisis of Rationalism - Stirling, izmeu ostalog, ukazuje da je
plastika osiromaenog betona ujedno i jedini
konstruktivni element crkvice Notre-Dame-du-Haut.
PROSTOR
69
70
PROSTOR
31
Mumford, 1938.
PROSTOR
71
72
PROSTOR
Literatura
Bibliography
Izvori
Sources
Arhivski izvor
Archive Source
1.
Izvori ilustracija
Illustration Sources
Sl. 1.
Sl. 2.
Sl. 3.
Sl. 4.
Sl. 5.
Sl. 6.
Sl. 7.
Sl. 8.
Sl. 9.
Sl. 10.
Sl. 11.
PROSTOR
73
Saetak
Summary
Biografija
Biography
Dr.sc. VEDRAN IVANKOVI, dipl.ing.arh, zaposlen je
na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu. Pod pokroviteljstvom Vlade
Republike Francuske zavrio je dvogodinji poslijedoktorski znanstvenoistraivaki projekt u Fondation Le Corbusier u Parizu. Autor je vie od 20 znanstvenih radova i nekoliko nagraenih strunih natjeajnih projekata.
PROSTOR
20 [2012] 1 [43]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
20 [2012] 1 [43]
1-218
1-6 [2012]
Zorislav Horvat
Oprema i pojedinosti
na burgovima kontinentalne
Hrvatske