Ppuo Matulji

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA
d.o.o.
PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZATITA OKOLIA

RIJEKA , Strossmayerova 3, TEL O51-374-007 , 327-232, TEL/FAX 374-082, E-MAIL:URB-STUDIO-RI@RI.T-COM.HR
PROSTORNI PLAN UREENJA
OPINE MATULJI
LISTOPAD 2008.
nositelj izrade:
REPUBLIKA HRVATSKA
PRIMORSKO - GORANSKA UPANIJA
OPINA MATULJI
REPUBLIKA HRVATSKA
PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
OPINA MATULJI
naziv plana:
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Program mjera za unapreenje
stanja u prostoru :
Slubeni list upanije primorsko-goranske br. 6/05
Objava javne rasprave:
29.09..2007. ("NOVI LIST")
Javni uvid odran:
od 9.10.2007. do 9.11.2007.
Odgovorna osoba za provoenje

javne rasprave:
Biserka Gado, dipl.iur.
Odluka opinskog vijea o

donoenju plana:
Slubeni list Primorsko-goranske upanije br. 36/08
Predsjednik opinskog vijea:
Mario ikovi, ing.
Izraiva plana:
URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

Rijeka, Strossmayerova 3
Koordinator plana:
Drago Filiferovi, dipl.ing.arh.
Odgovorna osoba:
Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
Struni tim u izradi plana:
Drago Filiferovi, dipl.ing.arh.

Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.
Nada Kurfurst, dipl.ing.arh.
Boidar Hraba, dipl.ing.gra
Boris Rukoni, dipl.ing.prom.
Suradnici:
Dr. sc.Miro verko

mr.sc. Zvonimira verko Grdi
Jure Otri, dipl.oec.
mr.sc. Vjekoslav Kostijal, dipl. ing.um
Maja Otri, dipl.ing.geol.
Bojan Kalokira, dipl.ing. el.
Lovro Matkovi, dipl.ing. el.
Robert Mili, el.teh.
Kristian Matai, gra.teh.
SADRAJ:
A.
TEKSTUALNI DIO
0.
PRILOZI
0.1.
0.2.
0.3.
0.4.
IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA

SUGLASNOST MINISTARSTVA ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR
RJEENJE O UPISU U IMENIK OVLATENIH ARHITEKATA
SUGLASNOSTI I MILJENJA NA KONANI PRIJEDLOG PLANA:
- Suglasnost Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
- Miljenje Javne ustanove Zavod za prostorno ureenje PG
I.
OBRAZLOENJE
1.
POLAZITA
1.1.
Poloaj, znaaj i posebnosti podruja opine u odnosu na prostor i sustave

upanije i drave
Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Geomorfoloke znaajke podruja
1.2.1.2. Geoloka graa
1.2.1.3. Hidrogeoloke znaajke podruja
1.2.1.4. Inenjerskogeoloke znaajke podruja
1.2.1.5. Seizmika
1.2.1.6. Tlo
1.2.1.7. Klima
1.2.1.8. ivi svijet
1.2.2. Stanovnitvo i stanovanje
1.2.2.1. Demografska struktura
1.2.2.2. Struktura i oblici stanovanja
1.2.3. Naselja
1.2.4. Sadraji javnih funkcija
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1. Prometni sustav
1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pote
1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav
1.2.6.4. Energetski sustav
1.2.7. Gospodarenje otpadom
1.2.8. Zatita prostora
1.2.8.1. Zatita prirodne batine
1.2.8.2. Zatita kulturne batine
1.2.8.3. Zatita okolia
Prostorno razvojne i resursne znaajke
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja
i ocjena postojeih prostornih planova
1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja
1.4.2. Ocjena postojeih prostornih planova
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1
4
5
5
5
7
9
11
12
16
20
28
28
34
35
39
47
57
57
63
65
68
69
70
70
73
75
79
82
82
82
86
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1.
Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora
2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia
Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Opine
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora
2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj
stanovnika, gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti,
obiljeja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
2.2.
2.3.
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1.
Prikaz prostornog razvoja na podruju Opine Matulji u odnosu na prostornu

i gospodarsku strukturu upanije
Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje prostora
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
3.2.2. Razvoj i ureenje povrina naselja
3.2.3. Povrine za izdvojene namjene
3.2.4. Graenje i koritenje povrina izvan graevinskog podruja
3.2.5. Namjena i koritenje ostalih povrina
Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.2. Prikaz drutvenih djelatnosti
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
3.4.1. Uvjeti koritenja prostora
3.4.2. Uvjeti ureenja prostora
3.4.2.1. Uvjeti ureenja graevinskih podruja naselja
3.4.2.2. Uvjeti ureenja graevinskih podruja izdvojenih namjena
3.4.3. Uvjeti zatite prostora
3.4.3.1. Zatita krajobraza
3.4.3.2. Zatita prirodne batine
3.4.3.3. Zatita kulturno-povijesnog naslijea
Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Sustav prometa
3.5.1.1. Cestovni promet
3.5.1.2. eljezniki promet
3.5.1.3. Zrani promet
3.5.2. Sustav telekomunikacija i pote
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.5.3.3. Ureenje vodotoka i voda
3.5.4. Energetski sustav
3.5.4.1. Elektroopskrba
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
91
93
96
98
100
101
104
112
121
124
124
126
133
137
140
144
145
147
152
156
158
158
165
171
171
176
176
187
192
192
192
197
206
206
206
212
213
213
215
215
217
220
221
221
3.6.
3.7.
3.8.
3.5.4.2. Plinoopskrba
3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije
Postupanje s otpadom
Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli
3.7.1. Zatita tla
3.7.2. Zatita zraka
3.7.3. Zatita voda
3.7.4. Zatita od prekomjerne buke
Mjere posebne zatite
222
222
223
224
227
230
231
233
235
II. ODREDBE ZA PROVOENJE

0.
OPE ODREDBE
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

Povrine naselja
Povrine za izdvojene namjene
Poljoprivredne povrine
umske povrine
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite
7
8
10
14
14
15
2.
2.1.
2.2.
UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

Graevine od vanosti za Dravu i Primorsko-goransku upaniju
Graevinska podruja naselja
2.2.1. Ope odredbe i kriteriji za koritenje izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog
podruja
2.2.2. Stambene i stambeno poslovne graevine
2.2.3. Graevine drutvene namjene
2.2.4. Graevine gospodarske namjene
2.2.4.1. Graevine poslovne namjene
2.2.4.2. Graevine ugostiteljsko-turistike namjene
2.2.4.3. Poljoprivredne gospodarske graevine
2.2.5. Graevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.2.6. Montane graevine - kiosci, tandovi, reklamni panoi
Izgraene strukture izvan naselja
2.3.1. Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.1.1. Povrine gospodarske - poslovne namjene
2.3.1.2. Povrine sportsko-rekreacijske namjene
2.3.1.3. Povrine infrastrukturne namjene
2.3.1.4. Povrine groblja
2.3.1.5. Povrine ostalih namjena
2.3.2. Graenje izvan graevinskih podruja
2.3.2.1. Graevine infrastrukture
2.3.2.2. Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti
2.3.2.3. Rekreacijske graevine
2.3.2.4. Graevine u funkciji gospodarenja umama
2.3.2.5. Postojee graevine izvan graevinskog podruja
UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. eljezniki promet
15
15
18
2.3.
3.
4.
5.
5.1.
18
20
25
28
28
32
34
35
35
36
36
36
38
41
41
41
42
43
43
46
47
47
48
51
55
55
55
63
5.2.
5.3.
5.4.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
7.
8.
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.
9.
9.1.
9.2.
9.3.
5.1.3. Zrani promet

Infrastruktura telekomunikacija i pota
Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja
5.3.3. Ureenje vodotoka i voda
Energetski sustav
5.4.1. Elektroopskrba
5.4.2. Plinoopskrba
5.4.3. Obnovljivi izvori energije
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA
Mjere zatite krajobraznih vrijednosti
Mjere zatite prirodnih vrijednosti
Mjere zatite nepokretnih kulturnih dobara
POSTUPANJE S OTPADOM
MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
Ogranienja, rekonstrukcija, premjetanje i prekid rizinih zahvata i zahvata koji imaju
znaajne emisije u okoli
Zatita tla
Zatita i unaprjeenje kakvoe zraka
Zatita od buke
Zatita voda
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zatita od potresa i ruenja
8.6.3. Zatita od poara
MJERE PROVEDBE PLANA
Obveza izrade prostornih planova
Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni
63
63
65
65
66
68
70
70
71
71
72
72
72
76
83
87
87
88
89
90
92
93
93
93
94
95
95
96
97
B.
GRAFIKI DIO - kartografski prikazi:
1.
KORITENJE I NAMJENA POVRINA
1:25 000
2.1.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Energetika i sustav veza
1:25 000
1:25 000
UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORAUvjeti koritenja
1:25 000
UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORAPosebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite
1:25 000
2.2.
3.1.
3.2.
4.
GRAEVINSKA PODRUJA (4.1. - 4.19.)

1:5 000
4.1.
GRAEVINSKA PODRUJA BRDCE
4.2.
GRAEVINSKA PODRUJA BREGI
4.3.
GRAEVINSKA PODRUJA MALI BRGUD, VELI BRGUD
4.4.
GRAEVINSKA PODRUJA JURDANI
4.5.
GRAEVINSKA PODRUJA JUII
4.6.
GRAEVINSKA PODRUJA KUELI
4.7.
GRAEVINSKA PODRUJA LIPA
4.8.
GRAEVINSKA PODRUJA MALE MUNE, VELE MUNE
4.9.
GRAEVINSKA PODRUJA PASJAK
4.10. GRAEVINSKA PODRUJA MATULJI, MIHOTII
4.11. GRAEVINSKA PODRUJA BRECA, MUII, PERMANI, RUII, ZALUKI
4.12. GRAEVINSKA PODRUJA RUKAVAC
4.13. GRAEVINSKA PODRUJA RUPA
4.14. GRAEVINSKA PODRUJA APJANE
4.15. GRAEVINSKA PODRUJA ZVONEA
4.16. GRAEVINSKA PODRUJA EJANE
4.17. GRAEVINSKA PODRUJA BRGUD - POSLOVNE ZONE
4.18. GRAEVINSKA PODRUJA APJANE, RUPA - SRC
4.19. GRAEVINSKA PODRUJA LISINA - RC
obrazloenje
1.
POLAZITA
1.1.
POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE MATULJI U

ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
I REPUBLIKE HRVATSKE
Opina Matulji jedna je od 35 jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj upaniji.

Formirana je donoenjem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj
(N.N. 90/92.), sa sjeditem u Matuljima. Do tada je bila u sastavu Opine Opatija koju su sainjavali
dananji Grad Opatija i opine Matulji, Lovran i Moenika Draga.
Konana, dananja granica Opine Matulji odreena je tek sporazumom izmeu Opine Matulji i
Grada Opatije 2006. godine (Odluka o usklaenju i promjeni granice Grada Opatije i Opine Matulji,
SN PG 53/06).
Opina Matulji nalazi se u sjeverozapadnom dijelu prostora Primorsko-goranske upanije.
Opina Matulji granii u Primorsko-goranskoj upaniji s opinom Klana i gradovima Kastav i Rijeka
na istonoj strani, i Gradom Opatija na junoj strani.
Opina Matulji na sjeverozapadu granii s Istarskom upanijom, odnosno opinom Lanie.
Opina Matulji je takoer granina opina Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji, to je
znaajno za njen prostorni i svaki drugi poloaj. Duina granine linije na sjeveru Opine iznosi cca
23,4 km, odnosno 12 % ukupne granine linije u upaniji. Na podruju Opine formirana su dva
meunarodna cestovna granina prijelaza (Rupa i Pasjak), meunarodni eljezniki granini prijelaz
(apjane), te dva pogranina cestovna prijelaza (Mune i Lipa). Prostor Opine je tranzitno podruje
koje je spojnica kontinentalnog dijela Europe sa Sredozemnim morem i ulazna vrata Jadrana.
Opina Matulji prema katastarskim podacima zauzima 176,4 km2 prostora ( podatak iz grafikog
dijela katastarskog operata, nakon sporazuma o razgranienju izmeu Grada Opatija i Opine Matulji).
To je cca 4,9 % od kopnene povrine upanije, odnosno cca 2,2 % od ukupne povrine upanije
(ukljuujui i morske povrine). Opina Matulji jedna je od 7 najveih jedinica lokalne samouprave u
upaniji (uzimajui u obzir samo kopneni dio).
Manji dio Opine, cca 1,49 km2, nalazi se i u zatienom obalnom podruju mora (pojasu irine 1000
m od obalne crte). Dijelovi Opine takoer predstavljaju pogranino i brdsko-planinsko podruje.
Opina je u pojedinim elementima naglaeno heterogena cjelina (klima, biljni pokrov, visine,
naseljenost, razvojne mogunosti).
To se odrazilo i na ukljuivanje prostora Opine, prema Prostornom planu Primorsko-goranske
upanije, u ak tri prostorne cjeline u sklopu mikroregije "priobalje" :
- P1b - Rijeka - prsten,
- P2 Opatija i
- P3 Rupa - Klana,
Prostor opine karakteriziraju dvije cjeline u orografskom smislu, a to su:
-
sjeverozapadne padine iarije, kao planinski masiv sa smjerom protezanja jugoistok sjeverozapad i
kraka udolina izmeu masiva iarije i Obrua, koja se postupno uzdie od Kvarnerskog zaljeva
preko Matulja, Rupe prema Ilirskoj Bistrici i Postojnskim vratima, a orijentirana je pravcem
jugoistok - sjeverozapad.
obrazloenje
Planinski dio prostora opine zatvara sa zapada vijenac relativno visokih vrhova, Kadiki vrh 1112
m/nm, Vodika gria 1143 m/nm, Gomila 1241 m/nm (ujedno najvia toka u Opini), ija 1086
m/nm, Otri vrh 1162 m/nm, Oljak 808 m/nm. Vijenac se sputa postupno u spomenutu kraku
udolinu.
Kraka udolina (dio Kastavske zaravni) poinje visinom od 100 m/nm iznad Preluka, a zavrava u
Rupi na nadmorskoj visini od 460 m.
Strme vapnenake padine masiva s dosta izraenim krakim fenomenima (vrtae, kameni blokovi i
grede) te izrazito umska tla, utjecala su na razvoj i dispoziciju umskog pokrova na ovom podruju.
Naime ume zaposjedaju veliki dio prostora koji radi orografskih i pedolokih uvjeta nije bio pogodan
za poljoprivrednu proizvodnju.
Povrina opine Matulji prema katastarskim kulturama iskazuje se u slijedeoj tablici.
Tablica: Povrine opine Matulji prema kulturama (u ha)
Kulture
Katastar
Struktura
Oranice i vrtovi
344
2,0
Vonjaci
31
0,2
Maslinici
Vinogradi
84
0,5
Livade
1.664
9,4
Ukupno obradive povrine
2.123
12,1
Panjaci
3.641
20,6
Ukupno poljoprivredne povrine
5.764
32,7
Neobraene oranice, livade i drugo
Ribnjaci
Trstici
umsko zemljite
11.360
64,4
Neplodno zemljite
513
2,9
Sveukupna povrina
17.637
100,0
Procjena stanja
99
28
4
157
288
2.032
2.320
3.444
11.360
513
17.637
Struktura
0,6
0,2
0,1
0,9
1,7
11,5
13,2
19,5
64,4
2,9
100,0
Izvor: Podruni ured za katastar, Ispostava Opatija i procjena Odsjeka za statistiku Primorsko-goranske upanije.
Poljoprivredne povrine zauzimaju ukupno 5764 hektara (prema katastarskim podacima), odnosno
manje od treine ukupne povrine Opine. Od toga oranice, vonjaci i vinogradi su povrine ukupno
459 hektara, to jest 2,6 % povrine Opine. Livade i panjaci zauzimaju ukupno 30 % povrine
Opine.
Stvarno stanje prostora pod kulturama je jo nepovoljnije od iskazanog prema podacima katastra.
Obrada poljoprivrednih povrina gotovo je naputena, pa je tako znatno povean udio neobraenih
poljoprivrednih povrina. Osim toga je povean i udio pod umskim kulturama koje se ire
zaputanjem i nekoritenjem poljoprivrednih povrina.
Na ume otpada, prema katastarskim podacima, 11.360 ha zemljita odnosno 64,4 % ukupne povrine
Opine, a u naravi i znatno vie. U strukturi upanijskih povrina ume Opine Matulji sudjeluju sa
cca 6,2 %.
Ve ti podaci ukazuju na relativno krtu prirodnu osnovu za ivot i razloge niske gustoe naseljenosti.
Prostor opine je kraki teren i kao takav posebno osjetljiv na odranje bioloke ravnotee.
Znaajni dio Opine predstavlja prirodni krajolik izuzetnih prirodnih i estetskih vrijednosti. Posebno je
atraktivno zatieno podruje Lisine i parka prirode Uka koji manjim dijelom ulazi u prostor Opine.
Orografska kompozicija prostora ima izuzetno znaajan utjecaj na klimatske prilike cijelog prostora.
obrazloenje
Uslijed toga izraen je specifini tip klime, u kojem se izmjenjuju utjecaji mora i kontinentalnog
zalea (Slovenske Alpe). Kvarnerskim zaljevom Jadran prodire duboko u kopno na sjever sudarajui
se naglo s visokim gorjem.
Stoga juni vjetrovi donose znatne koliine padalina (Opatija 1650 mm/god, Rijeka 1540 mm/god), pa
se ovaj dio Hrvatskog primorja ubraja meu najkiovitije predjele Hrvatske.
Prometno-geografski poloaj opine Matulji i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor Mediterana i
Gornjeg Jadrana i to su tzv. Jadranska vrata, te prirodni koridor pomorskih puteva prema sredinjim
dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500
km nalaze se juna Njemaka, jugozapadni dio eke i Slovake, Austrija, Slovenija, zapadna
Maarska, veliki dio vicarske i Italije. Opina Matulji povezana je od Rijeke eljeznikom prugom i
cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od Rijeke preko Zagreba prema Maarskoj,
ekoj i Slovakoj i cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grkoj.
Prometni i energetski koridori dravnog i upanijskog znaaja su jedno od osnovnih obiljeja Opine
Matulji, te unato problemima u organizaciji i zatiti prostora, oni su i osnovna komparativna i
razvojna prednost. S obzirom na blizinu Rijeke i Opatije, kao i na prometni karakter, podruje Opine
Matulji je ujedno i znaajan prostorni razvojni resurs za razne gospodarske djelatnosti, posebno za
trgovako skladine, preraivake i doradne kapacitete.
Opina Matulji ima (prema popisu iz 2001. godine) 10544 stanovnika, to je 3,45 % ukupnog
stanovnitva upanije i etvrta je jedinica lokalne samouprave po broju stanovnika u upaniji.
Stanovnitvo Opine Matulji biljei stalni umjereni rast od popisa 1961. godine do danas.
Starosna struktura, obrazovna struktura i zaposlenost stanovnitva Opine Matulji je neto povoljnija
od upanijske.
Prosjena gustoa naseljenosti Opine je 59,8 stanovnika / km2 , a upanije 85,1 stanovnika / km2 .
Najvea koncentracija stanovnitva i gospodarskih djelatnosti je u jugoistonom podruju Opine na
granici s Rijekom i Opatijom.
U opini Matulji su 23 naselja, prosjene veliine od 458 stanovnika. Samo naselje Matulji ima 3570
stanovnika i jedno je od 8 najveih naselja u upaniji.
Matulji, naselje gradskog karaktera, a dijelom i ostala naselja u rubnom dijelu Opine prema Opatiji i
Rijeci iskazuju trend znatnog porasta stanovnitva, veim dijelom kao rezultat mehanikog prirataja.
Ti su dijelovi Opine bili atraktivni za stanovanje kako zbog uvjeta ivota i rada koje su nudili sami
Matulji, tako i zbog blizine Rijeke i Opatije sa mogunou zapoljavanja i ponudom drutvene
infrastrukture i ostalih javnih sadraja.
Za razliku od tih naselja, najvei dio prostora Opine bio je pod utjecajem promjena gospodarske
strukture (deagrarizacija i ograniavanje privatnog poduzetnitva) izloen izrazitoj depopulaciji.
Emigracijsko kretanje bilo je izraeno kako unutar Opine prema prije spomenutim naseljima, tako i
izvan granica Opine. Niska gustoa naseljenosti (u pojedinim dijelovima i do 7 stanovnika na km2)
nije omoguavala kvalitetniji razvoj infrastrukture i openito sadraja primjerenih zahtjevima
suvremenog ivota.
U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaim proizvodom) dominira pet djelatnosti i to: trgovina
s 26%, graevinarstvo s 20%, preraivaka industrija s 19,5%, prijevoz skladitenje i veze s 11,5% te
poslovanje nekretnininama i poslovne usluge s 9,7%, a sve ostale djelatnosti i znatno manje.
Gospodarstvo Opine ima povoljnu i razvijenu gospodarsku strukturu.
U samoj Opini broj radnih mjesta znatno je manji od broja zaposlenih (2993 radna mjesta u odnosu
na 4077 zaposlenih).
1.2.
obrazloenje
OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
TABLICA 1.
PRIMORSKO
GORANSKA
UPANIJA
STANOVNICI
Povrina
Popis 1981.
broj
%
Popis 1991.
broj
%
Popis 2001.
broj
%
Gustoa
naseljenosti
2001.
broj st/km2
km2
upanija
3.588
100
337.679
100
323.130
100
305.505
100
85,15
Opina Matulji
176,4
4,91
9553
2,85
10124
3,13
10544
3,45
59,77
z-3582 km2
PRIMORSKO
GORANSKA
UPANIJA
upanija
STANOVI
Popis 1981.
broj
-
Popis 1991.
broj
141.836
%
100
Popis 2001.
broj
159.354
%
100
Popis
1981.
broj
-
DOMAINSTVA
Popis
Popis
1991.
2001.
broj
broj
114.884
111.162
Opina Matulji
3.172
3.795
2,67
4.517
2,83
3.138
3398
3685
Izvor: popisi stanovnitva Dravnog zavoda za statistiku, povrina kopna upanije - Statistiki ljetopis
Primorsko-goranske upanije 2005., povrina Opine Matulji - grafiki dio katastarskog operata (nakon
sporazuma o razgranienju izmeu Grada Opatija i Opine Matulji).
NASELJE
Brdce
Bregi
Breca
Jurdani
Juii
Kueli
Lipa
Male Mune
Mali Brgud
Matulji
Mihotii
Muii
Pasjak
Permani
Rukavac
Rupa
Ruii
apjane
Vele Mune
Veli Brgud
Zaluki
Zvonea
ejane
Uk. opina
povrina
naselja
km2
3,40
3,18
0,48
3,90
2,32
3,75
15,37
17,52
1,98
2,80
0,88
2,60
11,95
0,88
12,64
5,48
1,04
7,00
17,30
21,18
1,80
16,37
22,58
176,40
stanovnitvo
stanovi
domainstva
1991.
2001.
1991.
2001.
1991.
2001.
gustoa
2001.
64
562
113
567
651
236
143
123
100
3495
901
323
172
97
743
306
117
214
150
468
73
317
189
10124
65
656
119
617
773
286
136
131
118
3570
969
342
146
101
759
310
123
208
133
459
68
314
141
10544
29
205
43
200
224
84
54
67
41
1232
337
108
66
38
277
105
46
89
91
185
29
140
105
3795
30
278
48
248
292
133
63
103
49
1460
463
125
69
40
308
119
48
88
86
201
34
138
94
4517
21
178
40
190
223
85
49
52
34
1163
310
104
55
32
242
98
40
70
58
155
27
100
72
3398
21
213
38
205
261
96
49
53
39
1272
348
109
56
34
271
104
43
71
50
169
25
108
50
3685
19,12
206,29
247,92
158,21
333,19
76,27
8,85
7,48
59,60
1275,00
1101,14
131,54
12,22
114,77
60,05
56,57
118,27
29,71
7,69
21,67
37,78
19,18
6,24
59,77
obrazloenje
TABLICA 2.
PRIMORSKO
GORANSKA
UPANIJA
POVRINA
km
udio u
povrini
upanije
%
STANOVNICI
GUSTOA
NASELJENOSTI
Popis
Popis
Popis
1981.
1991.
2001.
Popis 1981.
Popis 1991.
Popis 2001.
broj
broj
broj
st/ km2
st/ km2
st/ km2
Opina Matulji
ukupno
176,40
4,91
9553
2,85
10124
3,13
10544
3,45
54,16
57,39
59,77
obalno
pogranino
ostalo
3,77
77,69
94,94
0,11
2,16
2,64
4039
1245
4269
1,20
0,37
1,26
4396
1172
4556
1,36
0,36
1,41
4539
1129
4876
1,49
0,37
1,60
1071,3
16,03
44,96
1166,0
15,09
47,99
1203,9
14,53
51,36
UPANIJA
ukupno
3.588
100
337.679
100
323.130
100
305.505
100
94,11
90,06
85,15
napomene:
- u obalno podruje ukljuena su naselja Matulji i Mihotii, iako je samo dio tih naselja u ZOP-u
- u pogranino podruje ukljuena su naselja Brdce, Pasjak, apjane, Rupa, Lipa, Male i Vele Mune
1.2.1.
PRIRODNI SUSTAVI
1.2.1.1.
Geomorfoloke znaajke podruja
Geomorfologija istraivanog prostora posljedica je litolokih karakteristika zastupljenih naslaga,

strukturne grae, hidrogeolokih osobina stijena te hidrolokih i klimatskih prilika. Modeliranje reljefa
je dinamiki proces, a sadanje stanje odraz je interakcije endogenih i egzogenih procesa.
Podruje opine Matulji nalazi se u sklopu Kastavske zaravni koja je smjetena jugozapadno od
Vinodolsko Brkinske sinklinale izgraene od flikih naslaga i planinskog, karbonatnog masiva
iarije. Podruje iarije morfoloki je jako izdiferencirano pojavom strmih stepenica i planinskih
grebena u sklopu ljuskavih struktura ili navlaka starijih stijena preko mlaih. Posebna osobitost su
pojave povrinskih i podzemnih krkih morfolokih oblika i to ponikva, jama i ponora.
Znaajka reljefa Kastavske zaravni su brojne ponikve, odnosno ljevkasta udubljenja koja daju predjelu
tipian krki izgled. Ta morfoloka cjelina nagnuta je prema Rijekom zaljevu.
Podruje Opine Matulji odlikuje se relativno visokom energijom reljefa. Nadmorske visine kreu se
od 100 m. n. m na jugoistonom, priobalnom dijelu granice opine do 1241 m.n.m. vrh Gomila na
zapadnoj granici. Prosjeni nagib terena iznosi 19,4, a na pojedinim dijelovima terena i preko 30 .
Teren je generalno nagnut u pravcu J JZ i S-SI, odnosno strukture su dinarskog pravca pruanja, SZJI .
Teren je veim dijelom oblikovan u karbonatnim sedimentnim stijenama, a samo manjim dijelom u
flinom nepropusnom kompleksu. Takva geoloka graa odrazila se i na hidrografiju podruja. Vei
dio opine Matulji, onaj izgraen od karbonatnih stijena, uglavnom je bezvodan, bez povrinskih
tokova. Povrinsko teenje vezano je za flike i kvartarne naslage koje se nalaze na sjevernom
podruju opine, uz granicu sa Slovenijom. Sve su to bujini vodotoci s velikim i naglim oscilacijama
protoka.
1.2.1.2.
Geoloka graa
Podruje opine Matulji izgraeno je veinom od karbonatnih naslaga krede i paleogena, a manjim
dijelom i paleogenskih klastinih i kvartarnih naslaga (Pleniar i dr., 1969., 1973., iki i dr., 1972.,
1975.).
obrazloenje
Litostratigrafija
Litostratigrafske jedinice preuzete su sa Osnovne geoloke karte, list Ilirska Bistrica (Mamui et al.,
1969) i pripadajueg tumaa (Mamui & Milan, 1973), a dopunjene su podacima terenskog
istraivanja.
Tablica: litostratigrafske jedinice:
Litostratigrafska jedinica i njena oznaka
Qal
E3Ol
E2,3
K23E1,2
1
Pg
K22,3
K21,2
K22
2K21,2
1K21,2
K1,2
K13-5
K13
K11-3
K1
Aluvij
Jelar bree
Fli
Foraminiferski vapnenci
Kozinski vapnenci
svjetlosivi i bijeli prekristalizirani vapnenci
smei vapnenci
krupnokristalinini dolomiti
gusti dobro uslojeni vapnenci
vapnenci i dolomiti u izmjeni
vapnenci s prvim rudistima i dolomiti
izmjena vapnene i dolomitne bree
ploasti vapnenac
vapneno-dolomitna brea
sitnokristalinini vapnenac, breasti vapnenac i
kristalinini dolomit
izmjena vapnenaca i dolomita
KVARTAR (Q)
PALEOGEN (Pg)
GORNJA KREDA (K2)
DONJA KREDA (K1)
Spomenute kredne stijene su uglavnom vapnenci i dolomiti; vapnene/ dolomitne bree i njihove
izmjene.
DONJA KREDA
Naslage donje krede zapoinju vapnencima i dolomitima (K1). Na njima slijede sitnokristalini
vapnenci, breasti vapnenci i kristalinini dolomit (K11-3). Vapneno-dolomitna brea (K13) slijedei je
lan naslaga donje krede. Slijede ploasti vapnenci (K13-5). Prijelazni lan izmeu donje i gornje krede
(K1,2) zastupljen je vapnenakim i dolomitnim breama.
GORNJA KREDA
Naslage gornje krede zapoinju vapnencima s prvim rudistima (1K21,2). Na njih su taloeni vapnenci i
dolomiti u izmjeni (2K21,2). Turonske naslage (K22) sastavljene su od tamno sivih vapnenaca, koji se
mijenja s sivim rudistnim vapnencem. Najmlai dio gornje krede ine svjetlosivi i bijeli
prekristalizirani vapnenci (K22,3).
PALEOGEN
Paleogen zapoinje kozinskim vapnencima (1Pg), sivosmeim do crnim bituminoznim vapnencima.
Na njih dolaze foraminiferski vapnenci (E1,2) koji sadre miliolidne, alveolinske i numulitne
vapnence. Slijede lapori, a zatim fline naslage (E2,3). Naslage Jelar formacije (E3Ol) ine vapnene
bree izdvojene na podruju od Preluke do Opatije.
KVARATAR
Naplavine, preteno bujinog karaktera, izdvojene su uz potoke na sjevernom dijelu opine Matulji.
To su preteno pijesci i mulj, porijeklom iz flinih naslaga, izmjeani s veom ili manjom koliinom
valutica krednih ili paleogenskih vapnenaca.
obrazloenje
Strukturno- tektonske karakteristike

Prema Heraku i OGK, podruje istraivanja nalazi se na kontaktnom podruju dvije megastrukturne
jedinice Dinarika i Adrijatika. Za hidrogeoloka zbivanja od velike je vanosti meuodnos tih
megastrukturnih jedinica, jer je veina velikih izvorita vezana upravo za ta kontaktna podruja. U
iariji se, prema autoru, nalazi granica megastrukturnih jedinica Dinarika i Adrijatika, ali se ona
nalazi toliko visoko hipsometrijski da na toj granici nema stalnog istjecanja, ve vode ili poniru kroz
podinske strukture Adrijatika i prihranjuju izvore Sveti Ivan i Bula ili otjeu prema Kvarnerskom
zaljevu.
Novija promiljanja o tektonskoj slici Dinarida prikazuju postojanje i razvoj jedinstvene Jadranskodinaridske karbonatne platforme unutar koje su, na irem podruju istraivanja, bitne slijedee
navlane strukture:
1. Navlana struktura Snjenika- juna granica ove navlane strukture protee se od Ilirske Bistrice,
uz Snenik, do Grobnikog polja.
2. Navlana struktura iarije- kompleksnost navlane strukture iarije najbolje oslikava viestruka
izmjena vapnenaca i flia s rasjedima s jugozapadne strane svake ljuske. Struktura je nastala zbog
pritisaka sa sjeveroistoka prema jugozapadu.
U strukturnom pogledu iza iarijskog podruja je niz bora dinarskog smjera pruanja, uzduno
razdvojenih rasjedima s vapnencima donjokredne starosti u jezgrama bora.
Strukturne forme imaju Dinarski smjer pruanja, SZ- JI i to su generalno smjerovi pruanja slojeva
unutar razliitih litostratigrafskih lanova.
1.2.1.3.
Hidrogeoloke znaajke podruja
Hidrogeoloke znaajke stijena

Podruje Opine Matulji nalazi se na karbonatnom podruju kredne starosti u kojem se zonarno
izmjenjuju vapnenci i dolomiti. Oborine se obzirom na litoloki razvoj, u potpunosti infiltriraju u
podzemlje te dreniraju prema moru podzemnim putem. Izvori su utvreni u Opatiji: Slatina, Kristal,
Admiral te u marini Iii i du obale u uvali Preluka.
Podruje je gotovo u potpunosti izgraeno od karbonatnih naslaga (vapnenaca, dolomita, vapnenakih
brea), a samo manjim dijelom od flinih i aluvijalnih naslaga.
Izdvojeni litostratigrafski lanovi mogu se obzirom na litoloka svojstva, podijeliti na:
-
dobro vodopropusne karbonatne naslage vapnenci krede i paleogena (E3Ol; E 1,2; 1Pg; K23;
K22,3; K22; K13-5)
srednje vodopropusne karbonatne naslage kredne naslage predstavljene izmjenom vapnenaca i
dolomita (K21,2 ; 2K21,2 ; 1K21,2 ; K1,2; K13 ; K11-3 ; K1)
vodonepropusne stijene- fli (E 2,3)
naslage s promjenjivom vodopropusnou -(Qal)
Dobro vodopropusne karbonatne naslage

Predstavljene su karbonatnim naslagama, vapnenakim breama i vapnencima. Poroznost im je
sekundarna, pukotinska. Povrina prostora izgraenog od vapnenaca odlikuje se tipinim krkim
obiljejima, sa brojnim krkim oblicima, krapama, ponikvama i drugim.
obrazloenje
Srednje vodopropusne karbonatne naslage

Predstavljene su karbonatnim naslagama, dolomitima i dolomitnim breama koji se lateralno i
vertikalno izmjenjuju unutar vapnenaca krede i teko ih je izdvojiti. Poroznost im je sekundarna,
pukotinska. Pojava vode upuuje na njihovu prisutnost.
Vodonepropusne fline naslage
Predstavljene su flinim naslagama, u kojima se lateralno i vertikalno izmjenjuju razliiti litoloki
lanovi. Flini kompleks odlikuje se velika litolokom heterogenou (izmjena pjeenjaka, lapora i
siltita).
Naslage s promjenjivom vodopropusnou
U ovu hidrogeoloku kategoriju stijena uvrtene su kvartarne naslage koje su na istraivanom podruju
predstavljene aluvijem. Prekrivaju malu povrinu. Porozitet je meuzrnski, a vodopropusnost ovisi o
udjelu komponenti (vapnena/ glinovita).
Zatita voda
Podruje Opine Matulji nalazi su u podruju hidrogeoloke razvodnice izmeu slivova rijekih
priobalnih izvora i opatijskih priobalnih izvora. Takvi hidrogeoloki odnosi utvreni su brojnim
trasiranjima.
ZONE SANITARNE ZATITE
Na podruju obuhvata ovog plana rasprostiru se: zona djelominog ogranienja kojom se tite rijeki
priobalni izvori i zona ograniene zatite IV. zona izvora Sveti Ivan, a prema Prostornom planu
upanije Primorsko-goranske i nedovoljno istraeno podruje potencijalnog zahvata Kristal.
Prema prostornom planu upanije, potrebno je na temelju regionalnog vodoopskrbnog plana odrediti
kategoriju izvorita Kristal. Ukoliko se izvorite svrsta u I. kategoriju, potrebno je, radi definiranja
zatite itavog sliva ovog izvora, provesti istrane radove.
Tablica: Trasiranja
obrazloenje
Na podruju opine Matulji rasprostiru se zone sanitarne zatite slijedeih izvora:

I) Zona djelominog ogranienja kojom se tite priobalni izvori od Preluka do Kantride (odnosi se na
slivno podruje izvora u gradu Rijeci, a prema namjeni i nivou zatite predstavljaju izvore 2. redanamijenjeni su opskrbi vodom za ostale potrebe, te se u skladu s tim utvruje blai nivo zatite). Mjere
zatite objavljene su u Odluci o sanitarnoj zatiti vode za pie na Rijekom podruju, njenim
izmjenama i dopunama, objavljeno u Slubenim novinama Primorsko- goranske upanije 6/94; 12/
94; 12/ 95; 17/ 96; 24/ 96 ;
II) Zona ograniene zatite IV. zona izvora Sveti Ivan. Odnosi se na zatitu krkih vodonosnika
izvorita koja se koriste za javnu vodoopskrbu. Mjere zatite provode se prema odluci o zonama
sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji objavljenoj u Slubenim novinama
Istarske upanije 11/ 05;
III) Neistraeno i nedovoljno istraeno podruje - prema Prostornom planu Primosko-goranske
upanije to je posebno osjetljiv prostor na kojem se ograniavaju bilo kakvi zahvati u prostoru prije
provedenih hidrogeolokih istraivanja. Na podruju Opine Matulji to je potencijalni zahvat Kristal u
Opatiji. (SNPG, 14/ 00).
Iznimno od zabrana iz l. 34. Odluke o sanitarnoj zatiti vode za pie na rijekom podruju (SNPG
6/ 94) i l. 11. Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji (SNI 12/
05), Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite ( l. 27. NN 55/02) predvia mogunost izvedbe
zahvata uz projekt mikrozoniranja (ispitivanje ueg lokaliteta uz dodatne detaljne, namjenske
vodoistrane radove). Na temelju rezultata ovih istraivanja utvrdit e se pogodnost terena za izvedbu
predvienog zahvata, te na osnovu njegove osjetljivosti odrediti pripadajue mjere zatite unutar tog
prostora (mikrozone).
1.2.1.4.
Inenjerskogeoloke znaajke podruja (geotehnike znaajke)
Prostor se prema nainu koritenja razgraniuje na povrine prema geotehnikim znaajkama tla
(PPPG 14/ 00). Prema Prostornom planu Primorsko- goranske upanije (PPPG) razlikuju se etiri
grupe tla.
Za potrebe izrade prostornog plana ureenja opine ili grada treba obaviti geotehniko zoniranje na
temelju postojeih podataka, tj. bez terenskog istraivanja. Zoniranje se provodi u mjerilu topografske
podloge 1 : 25 000.
U ovom planu napravljeno je geotehniko zoniranje reinterpretacijom Osnovne geoloke karte, list
Ilirska Bistrica, uz provjere na terenu na topografskoj podlozi mjerila 1 : 25 000 (kartogram 1).
Izdvojene su tri geotehnike sredine: karbonatni kompleks- kr; flini kompleks i aluvijalni nanos.
Crvenica, koju najee nalazimo na dnu vrtaa i to na itavom podruju opine, nije izdvajana zbog
premalog prostiranja obzirom na mjerilo karte.
I geotehnika grupakr
Kr ine karbonatne sedimentne stijene krede i paleogena. To su vapnenci, dolomiti i bree. Ove
stijene pripadaju inenjerskogeolokoj skupini vrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena.
Razlike u fizikalno- mehanikim znaajkama stijenske mase mogu biti posljedica litolokog sastava,
ali znatno su vie posljedica stupnja raspucalosti i okrenosti.
Intenzitet okravanja ovisi o stupnju raspucalosti stijenske mase, strukturno- teksturnim znaajkama
stijena, sudjelovanju kalcitne komponente.
obrazloenje
Teren je u cjelini stabilan u prirodnim uvjetima. Zbog dobre upojnosti erozija nije izraena.
Procjenjuje se da se pojava odrona stijenske mase moe pojaviti samo prilikom zasijecanja. Granini
nagib aktivnih sipara je izmeu 25 - 30, to je na razini kuta unutranjeg trenja materijala.
Karbonatni kompleks je geotehniki najpovoljniji u smislu izvoenja graevinskih zahvata jer ima
relativno dobru nosivost i malu deformabilnost.
III geotehnika grupafli
Prema PPPG- e u ovoj su grupi preteno nestabilna podruja s naglaenim djelovanjem erozije.
Flini kompleks stijena pripada inenjerskogeolokoj skupini vrstih (dobro okamenjenih)
sitnoklastinih stijena.
U flinom kompleksu se lateralno i vertikalno izmjenjuju razliiti litoloki lanovi (siltit, ejl,
pjeenjak, lapor) zbog ega se on odlikuje velikom litolokom heterogenou. Fliki stijenski
kompleks je podloniji kemijskom raspadanju, tj. dekompoziciji. Jedna od bitnih inenjerskogeolokih
znaajka flikih terena je duboka zona raspadanja, to uvjetuje razvoj intenzivne erozije.
IV grupa naplavine
PPPG- e ova grupa predstavlja podruja podlona djelovanju erozije. To su ujedno i podruja
djelomino ili potpuno podlona poplavama.
Naplavine su preteno bujinog karaktera. Preteito su to ljunkovito - pjeskoviti sedimenti, a
mjestimino u njima ima i nakupljenoga glinovitog materijala, rjee i mulja.
Prema zakonu o gradnji (NN 176/ 03) zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae i
elaborat o geotehnikim istranim radovima, ako geotehniki uvjeti nisu utvreni lokacijskim
uvjetima. Geotehnikim istranim radovima odreuje se za potrebe temeljenja u karbonatnom
kompleksu- kvaliteta stijenske mase (RMR; GSI ili neka druga klasifikacija); odnosno debljina meke
stijene/ tla- npr flia buenjem.
10
KARTOGRAM 1
INENJERSKOGEOLOKA KARTA
1.2.1.5.
UPOZORENJE NA
ZNAAJKE
KATEGORIJA
TEMELJENJE
OBZIROM NA IG
KARAKTERISTIKE
OSNOVNE
ZNAAJKE
KATEGORIJA
Vapnenci;
dolomiti;
vapnene
bree
KATEGORIJA
GEOTEHNIKE
PRIKLADNOSTI
LITOLOKI
SASTAV
Siltit, lapor ,
pjeenjaci,
konglomerati
obrazloenje
STRAT.
PRIPADNOST/
GENETSKI TIP
KATEGORIJA
IV - naplavine
III - fli
Pijesci i
mulj,
izmijeani s
valuticama
krednih
ili
paleogenskih
vapnenaca.
I - kr
poluvezane do nevezane
sitnoklastine
karbonatne
vezane (vrste)
OSNOVNA STIJENA
POKRIVA
Qal
Uvjetno
do
slabo
prikladni
tereni
Tereni
prirodno
stabilni
ili
uvjetno
stabilni
Vrlo
promjenjivi
geotehniki
uvjeti (sastav,
debljina,
nagib)
Loija nosivost
i vea
deformabilnost
Priklad.
tereni
Tereni
prirodno
stabilni
do
nestabilni
Promjenjivi
geotehniki
uvjeti (sastav,
debljina,
nagib)
Loija nosivost
i vea
deformabilnost
Vrlo
prikladni
tereni
Tereni
prirodno
stabilni
Dobri i stalni
geotehniki
uvjeti
Dobra nosivost
i mala
deformabilnost
E2,3
K, Pg
Seizmika
Temeljem Seizmoloke karte povratnih razdoblja 50, 100, 200, 500, 100 i 10.000 godina (SL SFRJ
30/87 i NN 55/91) i Karte seizmike mikrorajonizacije Rijeka, 1974.; Privremena seizmoloka karta
(SL SFRJ 49/82 i NN 55/91) za potrebe izrade prostornog plana upanije izraena je Karta osnovnog
intenziteta seizminosti upanije primorsko goranske te karte seizmikog rizika za povratna
razdoblja 50, 100 i 200 godina (M 1:500.000).
Seizmikoj mikrorajonizaciji Rijeke prethodila je seizmika i tektonska rajonizacija koja je obuhvatila
Hrvatsko primorje, iariju, Brkin, dio Gorskog kotara i dio otoka Krka. Detaljnom analizom
seizmiki aktivnih podruja na podruju Hrvatskog primorja ustanovljeno je vie odvojenih
epicentralnih podruja: Rijeka, Bribir Griane, otok Krk, Senj -. Brinje, Lika i Povelebitski kanal.
Na seizminost upanije utjeu i izvori izvan rijekog podruja: Klana Ilirska Bistrica , Furlanija (I),
Ljubljana (SLO), Metlika (SLO), Medvednica.
Tektonskom rajonizacijom ireg rijekog podruja izdvojene su tektonske jedinice: Podgrad Kastav,
Malinska Krk, Ilirska Bistrica Rijeka Omialj Novi Vinodolski Snenik (SLO), Snjenik
Risnjak Tuhobi Burni Bitoraj. Pruanje glavnih struktura u svim tektonskim jedinicama je
dinarsko, sjeverozapad jugoistok.
Istraivanja pokazuju da je uzrok seizmike aktivnosti regionalno podvlaenje Jadranske ploe pod
11
obrazloenje
Dinaride u dubini, a blie povrini strukturne promjene u obliku navlaenja. Takve strukturne
promjene odraavaju se na povrini pojaanim neotektonskim pokretima.Prema dosadanji
spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlaenje je blago, pod nagibom oko 15, a graninu plohu na
dubini od oko 5 km predstavljaju klastine naslage u podini mezozojskog karbonatnog kompleksa, dok
se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idui prema sjeveroistoku, u podruju veih
gravimetrijskih gradijenata, poinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 15 km, iji
nagib dosee 30. Najvee tonjenje i najvea dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km dostignuta
je na seizmotektonskoj zoni Ilirska Bistrica Klana Rijeka Vinodol Senj. Sile stresa i reakcije na
njega te gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini to izaziva potrese.
Zona pojaane seizmike aktivnosti praena izrazitom koncentracijom epicentara potresa, prua se
paralelno sjevernoj obali Rijekog zaljeva na potezu Ilirsko Bistrica Klana Rijeka Vinodol Senj
i ima prosjenu irinu od 30 km.
Osnovni stupnjevi intenziteta seizminosti utvreni seizmikom rajonizacijom ireg podruja Rijeke
iznose 7 odnosno 8 MCS (Mercalli-Cancani-Siebergova) ljestvice na podruju Klane.
Podruje Hrvatske od 1905. do 1928. bilo je podruje pojaane, od 1929. do 1961. smanjene a od
1962. je ponovno pojaane seizmike aktivnosti. U Rijeci najjai zabiljeeni potres bio je 17. prosinca
1750. godine: 7 8 MCS ljestvice. Podaci o tom potresu su nepotpuni i nepouzdani. U proteklom
stoljeu u neposrednoj okolici Rijeke nije se dogodio niti jedan jai potres (M > 4,6).
Podruje opine Matulji na sjeveroistoku granii sa seizmiki aktivnom zonom Ilirska Bistrica Klana
Rijeka Vinodol Senj i nalazi se unutar podruja 7 MCS osnovnog intenziteta seizminosti. Za
povratni period 50 godina oekivani intenzitet potresa je 6 MCS a za povratne period 100 i 200
godina 7 8 MCS.
Maksimalni oekivani intenzitet potresa za povratni period od 500 godina1, uz 63% vjerojatnosti je 7
8 MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnikova) ljestvice.
1.2.1.6.
Tlo
Na podruju obuhvata plana nalazi se veliki broj razliitih tipova tla koji meusobno tvore
kompleksne zemljine kombinacije. Nastanak razliitih tipova tala od vrlo plitkog i skeletnog tla do
dubokog i antropogenog tla rezultat je specifine geomorfologije, hidrolokih utjecaja i dosadanjeg
naina koritenja zemljita
Za ocjenu pedolokih prilika i izradu pedoloke karte podruja obuhvata plana koritene su pedoloke
karte Primorsko-goranske upanije, MJ 1: 50 000, listovi Rijeka 1 i Rijeka 2 (Bogunovi, 1995).
Temeljem navedenih pedolokih podloga registrirano je osam tipova tla koje tvore deset razliitih
zemljinih kombinacija. Procjenom znaajki tla, reljefa i klime, zemljite je vrednovano, a temeljem
utvrenog boniteta za svaku kartiranu jedinicu odnosno zemljinu kombinaciju odreena je kategorija
zatite2 i namjena prostora3. Rezultati vrednovanja zemljita prikazani su u tablici u kojoj se uz svaku
kartiranu jedinicu nalaze podaci o stjenovitosti, kamenitosti, bonitetu, kategoriji zatite i namjeni
prostora.
1
500 godina je propisano povratno razdoblje potresa u Eurokodu 8 kao i u kod nas vaeem posebnom propisu
Izvor podataka o bonitetu i kategoriji zatite: Prostorni plan Primorsko-goranske upanije, Separat F 1/1,
Bonitetno vrednovanje i prijedlog zatite tala, Zavod za razvoj, prostorno planiranje i zatitu ovjekova okolia
u Rijeci, Rijeka, 1996.
3
Temeljem boniteta zemljita, namjena prostora je usklaena sa prostornim pokazateljima Pravilnika o sadraju,
mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(Narodne novine br. 106/98)
2
12
obrazloenje
Tablica: Pregled zastupljenih kartiranih jedinica na podruju opine Matulji

Red.
br.
Naziv i struktura kartirane jedinice
1.
Aluvijalno-koluvijalno i movarno glejno

(80.20)
2.
Rigolana skeletna tla terasa
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Crvenica duboka i koluvijalna Rigolana tla

skeletna (50:50)
Crvenica lesivirana i koluvijalna, duboka i
srednje duboka Lesivirano na vapnencu,
tipino Smee na vapnencu, plitko
(40:30:30)
Lesivirano na vapnencu, tipino Smee na
vapnencu, srednje duboko i duboko (60:40)
Smee na vapnencu i dolomitu, plitko i
srednje duboko - Crnica organomineralna,
litina - Crvenica tipina i lesivirana
Lesivirano na vapnencu (40:30:20:10)
Smee na vapnencu, plitko - Crnica
organomineralna i organogena, litina Lesivirano na vapnencu i dolomitu, tipino
(60:30:10)
Smee na vapnencu - Crnica tipina i
lesivirana Crnica posmeena i
organominaralna (50:30:20)
Smee na vapnencu i dolomitu, tipino i
lesivirano (70:30)
Crnica organomineralna i posmeena Smee na vapnencu i dolomitu - Rendzina
na dolomitiziranom vapnencu (70:20:10)
Izgraeno
Stjenovitost, %
Kamenitost, %
10-90
0-5
10-30
2-20
5-10
0-10
Bonitet
Kategorija
zatite
Namjena
42
I.
P2
52
I.
P2
52
I., II
P2, P3
10-25
0-10
62
II., III.
P3, P
10-50
0-30
71
III.
, P
III.-IV.
, P
, P
25-50
5-10
72
10-90
2-5
82
III.-IV.
2-50
5-10
72
IV.
72
IV.
, P
82
IV.
, P
2-35
0-2
10-90
0-5
, P
Pregled osnovnih tipova tla koji sainjavaju kartirane zemljine kombinacije podruja opine Matulji
prikazan je u slijedeoj tablici.
Tablica: Pregled osnovnih tipova tla zastupljenih na podruju opine Matulji
Red. br.
Tip tla
1.
Crnica
2.
Smee na vapnencu i dolomitu
3.
4.
Rendzina
Lesivirano
5.
Crvenica
6.
7.
8.
Aluvijalno-koluvijalno
Movarno
Rigolano
Podtip ili varijetet

- organomineralna
- organogena, litina
- lesivirana
- posmeena
- tipino
- lesivirano
- na dolomitiziranom vapnencu
- na vapnencu
- tipina
- lesivirana
- glejno
Glavne znaajke zastupljenih tipova tla su sljedee:

Crnice su izrazito umska i panjaka tla brdsko planinskih podruja. Crnice su tla povoljnih
kemijskih svojstava, ali kako su veoma plitka i zbog visoke stjenovitosti nisu pogodna za
13
obrazloenje
poljoprivrednu proizvodnju.
Smea na vapnencu i dolomitu se najee javljaju u plitkom varijetetu i to u stjenovitom i kamenitom
podruju. Uglavnom su to umska tla, a podruja na blaim formama reljefa gdje se smee tlo javlja u
kombinaciji sa crvenicom su prikladna za poljoprivrednu, u prvom redu za vinogradarsku i voarsku
proizvodnju.
Rendzine su nastale na rastresitim supstratima koji omoguavaju dublje zakorjenjavanje biljaka.
Najrasprostranjenije su na dolomitiziranom vapnencu i to veinom plitke i srednje duboke. Rendzine
su skeletna tla, povoljnih vodno zranih odnosa i uglavnom su pod livadama i panjacima.
Lesivirano tlo je kiselo do slabo kiselo tlo. To je dublje tlo, ali kako se javlja na prostorima sa visokim
stupnjem stjenovitosti nije pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Pokriveno je uglavnom umama, a
rjee i panjacima.
Crvenica je tlo mediteranskog podneblja. Javlja se u kombinaciji sa smeim tlom na vapnencima i
dolomitima. ee je plitka, a u vrtaama i krapama se nalazi duboki varijetet ovog tla. Crvenica je
skeletno i dobro propusno tlo. Javlja se na malim povrinama, a dubina, stjenovitost i kamenitost su
glavna ogranienja za njeno koritenje u poljoprivrednoj proizvodnji. Vrtae sa dubljim naslagama
crvenica su ranije obraivane, a danas su preputene zarastanju.
Aluvijalno-koluvijalno tlo se nalazi uz rijene tokove i povoljnih su pedofizikalnih i kemijskih
svojstava.
Movarno tlo je takoer zastupljeno uz rijene tokove, karakteristino je po pojavi prekomjernog
vlaenja i tekoj teksturi sa naruenim vodno zranim odnosima.
Rigolana tla formirana na terasama su takoer kvalitetna tla povoljnih pedofizikalnih svojstava.
Koritena su kao vrtna tla uz naselja. Danas su uglavnom zaputena.
Raspored kartiranih zemljinih kombinacija je prikazan na pedolokoj karti opine Matulji (kartogram
2)
Zemljina kombinacija aluvijano-koluvijalnog i movarnog tla (kartirana jedinica 1) se nalazi na
podruju polja Brusan. Zbog visokog boniteta treba ga sauvati za poljoprivrednu namjenu. Polje
Brusan raspolae prirodnim izvorima za navodnjavanje pa se proizvodna funkcija tla moe poboljati
hidro-melioracijskim zahvatom.
Rigolana skeletna tla (kartirana jedinica 2) zauzimaju terasirane povrine. Najvrjednija se nalaze na
podruju Zvonea. Iako nemaju visok bonitet zbog povijesne i krajobrazne vrijednosti odreena im je
I. kategorija zatite i moraju se sauvati kao vrijedno poljoprivredno zemljite.
Crvenica, duboka i koluvijalna sa rigolanim tlom (kartirana jedinica 3) uglavnom se nalazi u
vrtaama. Najvrjednija povrina s dubokim crvenicama se nalazi na podruju Frlanije. Sve vee
povrine s ovim tlima treba sauvati kao poljoprivredno zemljite.
Zemljina kombinacija kartirane jedinice 4 u kojoj dominiraju crvenica i lesivirana tla zauzima
jugoistoni dio opine Matulji. Ovo podruje je uglavnom pokriveno umama a u udolinama i
vrtaama gdje su tla dublja nalaze se manje poljoprivredne povrine. Vee povrine sa dubljim tlima
takoer treba sauvati kao poljoprivredno zemljite ili kao panjake.
Kartirane jedinice 5 do 10 koje obuhvaaju kombinacije tala u kojima je najzastupljenije smee tlo
dominiraju prostorom opine Matulji i uglavnom su pod umama ili stjenovitim panjacima.
14
KARTOGRAM 2
PEDOLOKA KARTA
obrazloenje
Poljoprivredno i umsko zemljite

Poljoprivredno zemljite4 predstavljaju poljoprivredne povrine: oranice, vrtovi, livade, panjaci,
vonjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i movare kao i drugo zemljite koje se moe privesti
poljoprivrednoj proizvodnji.
umsko zemljite5 je zemljite na kojim se uzgaja uma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i
uvjeta gospodarenja predvieno kao najpovoljnije za uzgajanje uma.
Prema podacima Dravne geodetske uprave, Podrunog ureda za katastar Rijeka o rasporedu po
kulturama i klasama zemljita na podruju opine Matulji (tablica 3) kvalitetnog poljoprivrednog
zemljita (oranica, vonjaka i vinograda) je svega 467,4 ha ili 2,16 % ukupne povrine opine Matulji.
Panjaci i livade zauzimaju 5324,6 ha ili 30,0 %, a umsko zemljite 11403,6 ha ili 64,3 % prostora
Opine.
Tablica: Zemljite po kulturama i klasama zemljita
Katastarska
opina
Brdce
Bregi
Brgud
Jurdani
Juii
Kueli
Lipa
Matulji
Mune
Pasjak
Perenii
Pobri
Pui
Rukavac donji
Rukavac gornji
Rupa
apjane
Zvonea
ejane
UKUPNO
Oranice
ha
13,3
5.7
60,6
18,6
14,2
13,3
15,2
9,1
33,8
16,9
10,4
8,4
31,3
6,8
7,1
19,7
21,1
20,9
25,0
351,4
Vonjak
ha
3,6
0,4
2,2
0,8
1,0
1,0
1,5
2,8
1,1
2,3
0,6
2,5
0,4
2,6
1,1
1,8
5,3
0,3
31,3
Livada
ha
74,4
33,6
141,2
32,8
17,8
32,3
167,2
7,2
281,3
98,9
20,9
15,1
61,5
4,2
29,3
185,1
123,2
105,7
241,9
1673,6
Panjak
ha
42,5
26,9
395,6
56,5
64,0
67,3
495,1
19,7
1123,9
207,7
19,4
20,8
136,0
8,7
38,0
238,6
130,6
151,7
408,0
3651,0
ume
ha
193,7
248,9
1702,7
274,8
110,8
291,8
838,6
35,2
2009,8
751,4
48,8
33,7
381,9
32,7
1098,3
87,1
389,8
1310,5
1563,1
11403,6
Vinograd
ha
6,8
13,1
2,2
4,9
4,0
5,9
4,2
3,7
8,2
5,5
8,1
18,1
84,7
Neplodno
ha
12,3
25,6
43,8
30,5
30,2
26,9
21,2
62,4
36,8
18,4
51,5
27,8
46,9
9,5
13,2
16,4
33,3
24,9
19,9
551,5
Ukupno
ha
339,8
347,9
2359,2
416,1
242,8
436,5
1537,3
141,1
3488,5
1094,5
157,4
110,1
668,3
67,9
1196,6
548,0
699,8
1637,0
2258,3
17747,1
Izvor: Dravna geodetska uprava, Podruni ured za katastar Rijeka, Rijeka, listopad 2003.
Napomena: Nedostaje razgranienje za K.o. Bregi i Pobri jer dijelom pripadaju u opinu Matulji i grad Opatiju
Opina Matulji raspolae sa malo kvalitetnog obradivog poljoprivrednog zemljita. Najvrjednija

povrina su nalazi na polju Brusan. Zbog kvalitete zemljita i raspoloivih izvora vode (dva izvora
vode, akumulacija s prirodnim dotokom vode i potok Brusan) polje Brusan je Planom navodnjavanja
Primorsko-goranske upanije (SN br. 43/06) odreeno kao jedna od prioritetnih povrina u upaniji
pogodnih za navodnjavanje. Iako ne tako visokog boniteta zemljita, ali zbog potrebe ouvanja
antropogenog zemljita jednako su vrijednim ocijenjene terasirane povrine na podruju Zvonea.
Vrijedne poljoprivredne povrine pogodne za uzgoj povrtlarskih kultura i sadnju voa nalaze se i na
podruju Muna, Brguda, Rupe, Rukavca i Frlanije.
Na cijelom podruju opine poljoprivredne povrine su uglavnom zaputene. Zemljite se obrauje
uglavnom za vlastite potrebe i u okviru okunica. Pored toga evidentno je i zamiranje stoarstva za
iji razvoj postoje realni prirodni potencijali.
Iako nema egzaktnih pokazatelja o eroziji zemljita na podruju opine Matulji, zbog specifine
geomorfologije, klimatskih uvjeta i hidrologije, a osobito na strmim padinama izloenim bujinim
4
5
l.2 Zakona o poljoprivrednom zemljitu (NN br. 66/01 i 87/02)

l. 4 Zakona o umama (NN br.52/90 proieni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 8/00 i 13/02)
15
obrazloenje
tokovima, zemljita su ugroena procesima erozije.

Na velikom broju lokacija na podruju opine nalaze se nesanirana oteenja tla. Nastala su uz
gradilita i zbog nasipavanja dovezenog materijala. Najvea se nalaze uz novo izgraenu autocestu i
uz lokalne ceste.
1.2.1.7.
Klima
Opina Matulji nema meteoroloku postaju. Najblie su glavne meteoroloke postaje DHMZ a
Rijeka i Pazin, klimatoloke postaje Volosko i Vrh Uke te automatska meteoroloka postaja OpatijaGorovo, u sklopu postaje za ispitivanje oneienja zraka.
Koriteni su podaci meteoroloke postaje su u Opatiji (za razdoblje od 1961 do 1980. ) i Rijeci (za
razdoblje od 1961 do 1990), kao osnova u prikazu klimatskih prilika ovog prostora. Ti podaci posebno
su indikativni za juni dio Opine koji je i najnaseljeniji.
Klimatske prilike uvjetovane su primarno geografskim poloajem. Prostor je u umjerenoj klimatskoj
zoni karakteristinoj po odsustvu velikih temperaturnih ekstrema.
Uslijed orografske kompozicije prostora izraen je specifian tip klime, u kojem se izmjenjuju utjecaji
mora i kontinentalnog zalea (Slovenske Alpe).
Klimatske prilike modificirane su i reljefnim karakteristikama ireg i ueg podruja, kao i nadmorskim
visinama. To uvjetuje raznolike mikroklimatske uvjete na pojedinim podrujima i openito oteava
cjeloviti prikaz klimatskih prilika.
Insolacija
Suneva energija, uz geografski poloaj, najvie ovisi o naoblaci i reljefu. Oblaci i magla utjeu na
snagu sunevih zraka, a reljef na broj sunanih sati. Obronci, obzirom na nagib i ekspoziciju mogu
primiti zimi i do 50% vie globalnog zraenja nego ravni prostor.
Najpovoljniji uvjeti insolacije obzirom na duljinu dana, podnevne visine Sunca i naoblaku vladaju
ljeti, pa je od lipnja do kolovoza prosjeno dnevno globalno zraenje oko 4,5 puta vee nego od
studenog do sijenja. U prosjeku ovaj prostor prima oko 4200 - 4600 MJ/m2 suneve energije
godinje.
Godinje trajanje insolacije iznosi za Opatiju 2053,0 sata, a za Rijeku 2134,4 sata. Prostor Opine
moe se najveim dijelom smatrati srednje osunanim prostorom s godinjim trajanjem insolacije od
cca 1900 do 2000 sati.
TRAJANJE SIJANJA
SUNCA
Srednji sezonski i
godinji broj sati
Mjesto
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
Rijeka
537,7
805,0
470,7
321,0
2134,4
Temperatura
U Opatiji je godinja srednja temperatura zraka iznosila 13,9 0 C, a u Rijeci 13,80 C. Prosjene godinje
temperature mogu se procijeniti od cca 140 C u priobalnom dijelu do cca 70 C na najviim vrhovima
(za vrh Uke srednja godinja temperatura iznosila je 6,00 C), a najvei dio prostora Opine nalazi se u
zoni od 90 C do 110 C godinje srednje temperature zraka.
Najnia srednja temperatura je u sijenju (Rijeka 5,30 C), a najvia u kolovozu (Rijeka 22,30 C).
16
obrazloenje
Srednja maksimalna temperatura zraka za Rijeku iznosi 17,80 C, a srednja minimalna temperatura
zraka 10,30 C.
Apsolutna maksimalna temperatura zabiljeena u Opatiji je 36,50 C, a u Rijeci 38,10 C. Apsolutna
minimalna temperatura zabiljeena u Opatiji je - 7,5 0 C, a u Rijeci - 12,80 C.
TEMPERATURA ZRAKA
u C
Srednja sezonska
temperatura zraka
Srednja maksimalna
temperatura zraka
Srednja minimalna
temperatura zraka
Apsolutna maksimalna
temperatura zraka
Apsolutna minimalna
temperatura zraka
Mjesto
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
Rijeka
12,6
22,1
14,5
6,2
13,8
Rijeka
16,5
26,6
18,6
9,4
17,8
Rijeka
9,1
17,8
11,2
3,3
10,3
Rijeka
31,2
38,1
34,8
21,4
38,1
Rijeka
-7,7
7,4
-4,5
-12,8
-7,5
Temperature u visinski razliitim dijelovima Opine znatno se razlikuju zbog visinskog gradijenta
temperature. Karte izoterma pokazuju da e prosjene temperature u sijenju na pojedinim dijelovima
biti i do minus 200C. Za pojedina podruja (kotline i depresije) karakteristina je i temperaturna
inverzija.
Broj hladnih dana kad je minimalna temperatura manja od 00C je u Rijeci 19,2 godinje, a u Opatiji 15
godinje. Broj studenih dana kad je maksimalna temperatura manja od 00C je u Rijeci 1,5, a u Opatiji
0,4.
Srednji godinji broj vruih dana za Rijeku je 18,9, a srednji godinji broj dana s toplim noima je
23,8. Za napomenuti je da je vei dio Opine pod utjecajem tramuntane, nonog ljetnog vjetra koji
donosi osvjeenje.
Relativna vlaga
Vlanost zraka ima neposredan utjecaj na ovjekov osjet ugodnosti boravka na nekom podruju. Kod
velikih vrijednosti relativne vlage zraka (bez obzira na temperaturu zraka) osjeaj je neugodan.
RELATIVNA VLAGA
ZRAKA
Mjesto
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
Srednja relativna vlaga, %
Rijeka
63
60
67
65
64
12,4
4,5
14,9
22,0
53,8
Srednji broj dana s

relativnom vlagom u 14 sati Rijeka
80 %
Relativna vlaga kree se od 70 % u prosincu do 52 % u srpnju (Rijeka). Mjesta manje izloena

djelovanju bure (podaci za Opatiju) su s mjesenim maksimumom od 76% i minimumom od 63 %.
Naoblaka
Od studenog do veljae traje zimski reim naoblake s vie oblanih nego vedrih dana u mjesecu.
Proljetno poveanje naoblake javlja se u oujku.
Sredinom lipnja nastupa ljetna vedrina. Najvedriji dio godine je kraj srpnja i poetak kolovoza. Zatim
se do kraja listopada izmjenjuju vedrija i oblanija razdoblja, a zimski reim poveane naoblake
nastupa naglo poetkom studenog.
17
obrazloenje
NAOBLAKA
Mjesto
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
Srednji broj vedrih dana
Rijeka
13,5
25,0
22,1
18,5
79,1
Srednji broj oblanih dana
Rijeka
33,1
15,3
30,8
38,2
117,4
Najvea naoblaka je u studenom i donekle prosincu. Najmanja naoblaka je u srpnju i kolovozu.

Najvei broj vedrih dana je u srpnju i kolovozu, a najmanji u travnju i studenom. Broj oblanih dana u
naelu raste s veom nadmorskom visinom.
Magla je u priobalnim dijelovima relativno rijetka (podaci za Rijeku su 3,6 dana godinje s maglom).
U sjevernijim dijelovima Opine magla je ea pojava.
Oborine
Podruje Opine karakteristino je po relativno velikoj koliini oborina. Koliina padalina u pojedinim
dijelovima najvie ovisi o nadmorskoj visini i izloenosti toplim i vlanim zranim masama s juga.
Oborine imaju preteito maritimni reim. Najvie oborina je u hladnijem dijelu godine, s
maksimumom u studenom. Minimum je sredinom ljeta (srpanj). Na rijekom podruju javljaju se
sporedni maksimum u travnju i sporedni minimum u oujku. Na Liburnijskom krasu javljaju se
sporedni maksimum u lipnju i oujku, a sporedni minimum u veljai i travnju.
U Opatiji padne prosjeno 1867 mm oborina godinje, u Rijeci 1523 mm, a u Matuljima 1954 mm.
Vie oborina ima na veim nadmorskim visinama masiva Uke i iarije.
Podaci pojedinih kiomjernih postaja u susjednom podrujima daju slijedee koliine godinjih
oborina: Veprinac 2055 mm; Vela Uka 2320 mm; Klana 2228 mm; Marelji 2152 mm. Broj dana s
oborinama veim od 0,1 mm je cca 120 do 130 a broj dana s oborinama veim od 50 mm je 10-12.
Neto manje koliine oborina karakteristine su za Liburnijski kras ( cca 1600 mm godinje).
Podruje Opine obuhvaa zone s 1600 do 2400 mm oborina godinje. Vei dio prostora je s vie od
2000 mm oborina godinje.
OBORINE
Mjesto
Ukupne koliine oborine u mm Rijeka

Srednji broj dana s kiom
Rijeka
( 0,1mm)
Srednji broj dana sa snijegom
Rijeka
( 0,1mm)
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
316,1
293,1
521,1
392,4
1522,7
34,2
29,9
32,7
30,6
127,4
0,7
0,0
0,2
3,3
4,2
Oborine su uglavnom u obliku kie, esto pljuskovite. Jae kie karakteristine su posebno za hladniju
polovicu godine.
Dok je snijeg rijetkost u priobalju, s udaljenou od mora i veom nadmorskom visinom on je
uestaliji. Godinje je prosjeno u Rijeci 4,2 dana sa snijegom od 0,1 mm, a u Opatiji samo 2,6 dana.
Podaci za pojedina susjedna podruja su: u Veprincu prosjeno pada snijeg 14,6 dana, a zadrava se
16,2 dana; u Veloj Uki snijeg godinje pada oko 18 dana, a na tlu se zadrava ak 52,6 dana; u Klani
broj dana sa snjenim pokrivaem veim od 1 cm je 17,5, a veim od 10 cm je 6,9; u Mareljima broj
dana sa snjenim pokrivaem veim od 1 cm je 8,8, a veim od 10 cm je 3,5.
U niim priobalnim zonama snijeg moe pojedine godine potpuno izostati. U najviim dijelovima
18
obrazloenje
opine snijeg se moe zadrati i do 90 dana.

Tua se javlja nekoliko puta godinje.
Vjetar
Vjetrovitost podruja je relativno velika, posebno u hladnijem dijelu godine. Ovisno o mikrolokaciji,
orografskoj kompoziciji i poumljenosti vrlo je raznolika.
Dominantni vjetrovi u irem prostoru su bura i jugo.
Bura je najei vjetar. Najjaa je zimi. Pue na mahove, iz prvog kvadranta (sjeveroistok) To je
hladan, suhi vjetar koji donosi lijepo i vedro vrijeme. Za podruje Opine karakteristino je da u
veem dijelu nema snagu kao u susjednim podrujima, izuzev na Liburnijskom krasu gdje se sputa s
visoravni Snenika.
Jugo je topao i vlaan vjetar koji pue iz drugog kvadranta (jug, jugoistok) Donosi naoblaku i kiu.
Najvie pue u proljee i jesen
Za istaknuti je i tramontanu (kopnenjak), lagani sjeverozapadni vjetar koji se posebno javlja nou u
ljetnim mjesecima i pridonosi ugodnim mikroklimatskim uvjetima.
U naelu, uestalost vjetrova raste s nadmorskom visinom.
VJETAR
Mjesto
Srednji broj dana s jakim

Rijeka
vjetrom
Srednji broj dana s olujnim
Rijeka
vjetrom
Proljee
Ljeto
Jesen
Zima
Godinje
11,0
6,3
11,0
12,1
40,4
2,5
1,6
3,2
3,8
11,1
Zakljuak
Prema Koppen -ovoj klasifikaciji prostor pripada zoni tipa "Cfsax" - prijelazni tip klime s vruim
ljetom, gdje je prosjek najtoplijeg mjeseca iznad 22 C, a zimsko kino razdoblje karakterizira
maritimni padalinski reim, s dva maksimuma, jesensko-zimski i proljetni.
Samo najvii dijelovi imaju umjereno toplu kinu klimu s toplim ljetom (Cfsbx) - klima bukve, sa
srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca u godini manjom od 220C, uz barem etiri mjeseca u
godini sa srednjom temperaturom iznad 100C.
Prema iznijetim podacima mogu se dati slijedee temeljne karakteristike klime:
- dosta dug suni i topli period ljeti
- zadovoljavajua koliina padalina
- neznatan broj dana sa snijegom
- dug vegetacijski period
- neznatan broj dana s ekstremno niskim temperaturama
- neravnomjeran padalinski reim.
Za podruje Opine Matulji moe se ustanoviti variranje klimatskih uvjeta obzirom na orografski
aspekt i udaljenost od mora. Na pojedine mikroklimatske uvjete utjeu i ume, toplotna inverzija u
depresijama, pruanje zaravni i planinskih lanaca.
Raspoloivi podaci mogu samo priblino odrediti klimatske prilike u Opini i to preciznije za juni,
jugoistoni dio opine, koji je istina i najnaseljeniji.
19
obrazloenje
Razliitost klimatskih uvjeta trebalo bi preciznije istraiti, i to primarno u svrhu pravilnog koritenja
prostora i valorizacije klimatskih elemenata posebno u poljoprivredi, koritenju vjetroenergije i
organizaciji rekreacijskih sadraja.
Tipovi i osnovna obiljeja vremena

Na ovim prostorima izmjenjuju se, uglavnom, tri razliita, karakteristina tipa vremena6. Ovi tipovi
vremena smjenjuju se u zavisnosti o sezonskim strujanjima atmosfere i izmjenama razliitih zranih
masa ciklona i anticiklona, pa ve prema godinjem dobu ee nastupa i pojedini tip vremena.
Tijekom hladnijeg dijela godine esta je advekcija zraka iz junog kvadranta karakterizirana pojavom
umjerenog, jakog ili rijetko olujnog vjetra jugoistonjaka poznatijeg pod nazivom jugo. To je stalan
vjetar, a temperatura zraka je tada relativno visoka i konstantna tijekom dana. Zrana masa bogata je
vlagom, jer je prela preko Sredozemnog mora i nadomak obalnih planina formiraju se niski,
kionosni oblaci. U takvim danima se znatno poveava vjerojatnost da padne kia idui od morske
puine prema vrhovima Uke, Risnjaka i Velebita. Takve situacije odvijaju se osobito na prednjoj
fronti ciklone i barike doline.
Advekcija hladnog zraka s kontinenta karakterizirana je pojavom bure. To je mahovit vjetar umjerene
do orkanske jaine, sjeveroistonog smjera. Obino ju prati bistra atmosfera s dobrom vidljivou.
Oblaci mogu postojati u toplijoj zranoj struji iznad sloja bure. Temperatura zraka je relativno niska i
ima manje dnevno kolebanje nego u mirnim danima. Bura je najea u hladnijem dijelu godine.
Lokalna bura nastaje kad se nad kopnom obino u anticikloni poput jezera staloi hladan zrak. On
se prelijeva preko vrhova Dinarida i zatim se, zbog vee gustoe, mahovito rui prema moru.
Najsnanija bura nastaje pod djelovanjem jake gradijentske sile u zranoj struji velikih razmjera, iz
europskog kopna na Mediteran. Ljeti je bura rijetka i kratkotrajna, a nastaje ako se vea koliina
svjeeg zraka prelije preko srednje i june Europe.
Neporemeeno vrijeme je tip vremena koji vlada za vrijeme stabilnih, nisko gradijentskih opih
vremenskih prilika i za atmosferu je dominantno djelovanje lokalnih radijacijskih procesa i vertikalnog
prijenosa topline izmeu zraka, mora i kopna. Preko obalne linije i na obroncima razvijaju se dnevne
periodine cirkulacije zraka koje zbog lokalnog reljefa mogu biti vrlo zamrene. Ljeti je najpoznatiji
dnevni vjetar maestral, a njegov noni par je sjeveroistoni burin. Taj se tip vremena moe pojaviti u
svako godinje doba, ali je najizrazitiji i najuestaliji ljeti, kad prevladavaju uvjeti izjednaenog
barikog tlaka ili poetkom jeseni, za vrijeme anticiklona.
Pored ovih triju temeljnih tipova vremena mogu se javiti i druge specifine varijante to ovisi o
godinjem dobu i razlikama izmeu ciklonalnih i anticiklonalnih tipova vremena. Klimatski prosjeci
koji slue za opisivanje klime sastavljeni su esto od bitno razliitih vrijednosti, koje pripadaju
razliitim tipovima vremena.
1.2.1.8.
ivi svijet
Podruje Opine Matulji je najveim prekriveno umama. Razvoj umskih zajednica uvjetovan je
nizom prirodnih imbenika kao:
- stijenska podloga
- zemljite
- klimatski utjecaj
- orografske forme (visina nad morem, ekspozicija, inklinacija )
6
Republika Hrvatska, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, 2006: Prostorni plan
Parka prirode Uka
20
obrazloenje
- utjecaj ovjeka
Prostor opine Matulji se nalazi u pojasu klimatogene zajednice primorska uma bukve
(Seslerioautomnalis Fagetum ) u zoni utjecaja maritimne klime s Kvarnera i kontinentalne klime sa
sjevera iz pravca Postojne. Ova klimatogena zajednica pozicionirana je na sjeveroistonim padinama
iarije ili blie locirana na dijelu prostora Lisine, ejana, Muna i Brguda.
Drugu zajednicu ine ume crnog graba s cerom i meduncem (seslerio-Ostryetum, Horvat et Ht-i
1950.), te prijelazni tipovi zajednica s bukvom i zajednice crnog graba. Ova zajednica je pozicionirana
na niim nadmorskim visinama u pojasu krake udoline i njenim rubovima oko prometnice Matulji
Rupa te najniim prostorima Lisine oko Rukavca i Bregi.
Najvee povrine zauzima zajednice bukve s jesenskom aikom (Seslerio-Ostryetum). Ona zapravo
predstavlja rubno prirodno stanite bukve i stoga je vrlo osjetljiva na utjecaj ovjeka pri gospodarenju.
Ta zajednica sa svojim prelaznim tipovima zaposjeda preko polovine prostora pod umom u opini
Matulji.
S obzirom na osjetljivost ovih uma, s jedne strane, te veliku izloenost pritiscima posjetitelja (Lisina),
dolo se do saznanja da najkvalitetniji, najouvaniji i najoptereeniji dio ovog prostora pod umama
treba zatititi, iz ega je proisteklo proglaenje Lisine Zatienim krajolikom (Znaajnim
krajobrazom).
Mjere zatite i koritenja je donijela Skuptina Primorsko-goranske upanije, a prema njima su i
propisani sustavi gospodarenja u Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Lisina" koji
podrazumijevaju sjee manjeg intenziteta i postupnu obnovu sastojina.
Pored prirodnih uma unutar kompleksa dravnih uma nalazi se i niz manjih etinarskih vjetaki
podignutih kultura koje krajoliku poveavaju estetsku vrijednost i posjetiteljima stvaraju lijep ugoaj
to ovom prostoru daje posebno obiljeje. Te kulture datiraju unazad cca 80 godina na ovamo, a od
vrsta su zastupljene smreka, borovi i ari.
Travnjake povrine koje takoer zauzimaju znatne povrine Opine, pripadaju submediteranskim i
sjevernije epimediteranskim suhim panjacima.
Travnjake povrine znaajne su ne samo kao prirodni potencijal u moguoj obnovi stoarstva ovog
kraja, nego i kao prostor koji se odlikuje stanitima raznih, nerijetko i zatienih biljnih vrsta, i
openito su znaajne za odranje bioraznolikosti. Zbog toga je jo znaajnije mjerama obnove
stoarstva i drugim, zaustaviti progresiju ume na te povrine.
Moe se rei da podruje Opine nije sustavno istraeno.
Neto je bolja situacija s podrujem parka prirode Uka. Naime, Uka ima dugu i bogatu tradiciju
botanikih, a posebno floristikih istraivanja.
Podruje Parka prirode Uka izuzetno je vrijedno i atraktivno po bioraznolikosti, velikom broju biljnih
i ivotinjskih vrsta od kojih je veliki broj zatien Zakonom, a znatni broj je na Crvenom popisu
ugroenih vrsta.
Sainjen je Crveni popis biljnih vrsta Parka prirode Uka koji sadri ak 73 vrste. Najugroenije
biljne vrste prema tom popisu su koutnjak (Gentiana lutea ssp. symphyandra), razgranjena marulja
(Marrubium peregrinum), pelinja kokica (Ophrys apifera), planinski uljivac (Pedicularis
hoermanniana) i grahorkasta grahorica (Vicia onobrychoides), a pripadaju vrstama travnatih stanita.
Iako je Park najveim dijelom izvan Opine, ti elementi dijelom se mogu aplicirati i na kontaktne
prostore u Opini, posebno na Lisinu.
21
obrazloenje
Prostor Lisine je preteito pokriven umama. Zastupljene su primarno zajednica bukve s jesenskom
aikom, mezofitna subasocijacija bukve s reuhama i u niim dijelovima uma crnog graba sa
aikom.
Na rijetkim travnatim povrinama travnjaka vegetacija je na prijelazu od primorskih travnjaka ka
brdskim travnjacima. U pojasu ume crnog graba zastupljena je zajednica travnjaka aa, crljenike i
bodljikave zeine (zajednica bogata vrstama), a u pojasu preko 800 m zajednica vlasastog zmijka i
pjegavog jastrebljaka ( sa brojnim vrstama primorskih planinskih panjaka).
Od rijetkih biljaka zastupljeni su zatieni ljiljan zlatan (Lilium martagon), tercijarni relikt prizemni
uljivac (Pedicularis acaulis) i uskolisni plunjak (Pulmonaria australis) koji rastu i na travnjacima
Uke. Rijetki su i transka siritara (Gentiana tergestina), te jagorevina (Primula columnae). Od
orhideja zastupljen je cvatui crnocrveni kaun (Orchis ustulata).
Za naglasiti je da su via podruja Uke i iarije izdvojena enklava bukovih uma iznad uma hrasta,
bijelog i crnog graba, to prostor u kontekstu zatite biljnog i ivotinjskog svijeta ini dodatno
zanimljivim i osjetljivim.
Institucionalna zatita Parka prirode Uka i Znaajnog krajobraza Lisina svakako je primarno u
funkciji zatite biljnog i ivotinjskog svijeta, i na ta podruja usmjerena su sustavnija istraivanja.
Izvan tih podruja svakako je potrebno jo puno toga istraiti, dokumentirati i eventualno zatititi.
Posebno je potrebno upozoriti na:
-
krake fenomene kao to su ponikve, stijene, jame itd. koje mogu biti stanita pojedinih rijetkih i
ugroenih vrsta. (U jami Nad Zasten kod Muna zabiljeen je piljski kornja, ponikva Breki dol
kod Breca izuzetno je zanimljiva po dubinskoj zonaciji vegetacije, takoer i ponikva uz
kalniko).
rijetke planinske izvore (Vodice, aknica, Belnjak, Potoii, Vodni dol, Studenac, Potoale,
Oblanica i drugi) koji predstavljaju slatkovodna stanita vana za odravanje raznolikosti ivog
svijeta.
A/ Zatiene i ugroene vrste na podruju Opine Matulji

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog podruja , prema dostupnim podacima iz
Crvenih knjiga i postojeih strunih studija, na podruju Opine Matulji stalno ili povremeno ivi niz
ugroenih i zatienih vrsta, od kojih se izdvajaju sisavci i ptice.
Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroenih sisavaca Hrvatske kao i stanitima prisutnim na ovom podruju, ire
podruje Opine Matulji je stvarno ili potencijalno podruje rasprostranjenja nekoliko ugroenih i/ili
zatienih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zatienih i strogo zatienih vrsta koje su ovdje
rasprostranjene, za one najugroenije ( pred izumiranjem- u kategorijama CR, EN, i VU ) navedeni su
i osnovni podaci.
Strogo zatiene i zatiene vrste sisavaca na irem podruju Opine Matulji ( SZ strogo zatiene ,
Z zatiene, EN ugroene, VU osjetljive, NT niskorizine, LC najmanje zabrinjavajue)
znanstveno ime vrste
hrvatsko ime vrste
Canis lupus
Chionomis nivalis
Vuk
Planinska voluharica
kategorija
ugroenosti
zatita
po ZZP
NT
NT
SZ
Z
Dodatak II
Direktive o
stanitima
(prioritetna)
22
Dinaromys bogdanovi
Eliomys quercinus
Lepus europacus
Linx linx
Miniopterus schreibersi
Muscardinus avellanarius
Myotis bechsteini *
Myotis emarginatus
Myotis myotis
Myoxus glis
Neomys anomalus
Nyctalus leisleri
Plecotus macrobullaris
Rhinolophus ferrumequinum
Rhinolophus hipposideros
Sciurus vulgaris
Ursus arctos
*potencijalno prisutan
Dinarski voluhar
Vrtni puh
Zec
Ris
Dugokrili prnjak
Puh ljenikar
Velikouhi imi
Rii imi
Veliki imi
Sivi puh
Movarna rovka
Mali veernjak
Reliktni dugouan
Veliki potkovnjak
Mali potkovnjak
Vjeverica
Mrki medvjed
obrazloenje
DD
NT
NT
NT
EN
NT
VU
NT
NT
LC
NT
NT
DD
NT
NT
NT
NT
SZ
Z
Z
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
Z
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
Z
(prioritetna)
Meu sisavcima rasprostranjenim na podruju opine ima 8 vrsta imia. Svi imii strogo su
zatieni temeljem Zakona o zatiti prirode. Izdvajaju se 2 vrste koje su prema kriterijima Svjetske
udruge za zatitu prirode ( IUCN ) u kategoriji vrsta pred izumiranjem:
dugokrili prnjak ( Miniopterus schreibersi )
Kategorija ugroenosti: EN ugroena vrsta
Ekologija: Poglavito piljska vrsta, ali je naen i u rudnicima te naputenim podrumima. esto
mijenja sklonita , ljeti i zimi. Povremeno se, pri migraciji, kolonije zadravaju i na tavanima kua i
krovitima crkvi. Lovi visoko u zraku, iznad uma i polja.
Razlozi ugroenosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje eljeznih reetaka na
vrata u piljama. Ugroen je vjerojatno i upotrebom pesticida , kao u sjevernijem djelu srednje
Europe gdje je zamjeen uoljiv pad brojnosti.
velikouhi imi ( Myotis bechsteinii )
Kategorija ugroenosti: VU osjetljiva vrsta
Ekologija: umska vrsta, dolazi samo u prirodnim , veinom listopadnim umama sa starijim
stablima, te u starim vonjacima i parkovima. U srednjoj Europi, najvea zabiljeena gustoa
populacija je do 10 primjeraka /km, u starim bukovo-hrastovim umama (starijim od 150 godina ), a
esto je veoma brojan u starim parkovima i vonjacima. Lovi na istinama i rubovima uma, esto
sakuplja plijen koji ine uglavnom noni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni lankonoci s granica i
listova , ali i na tlu. Ljeti se zadrava u dupljama drvea , a zimuje u razliitim podzemnim prirodnim
ili umjetnim stanitima, vjerojatno najvie u pukotinama. U Hrvatskoj je dosad naen samo u
podruju brdskih i podgorskih kontinentalnih listopadnih uma i listopadnih uma u primorju.
Razlozi ugroenosti: Prekomjerna sjea starijih stabala s dupljama i prerana sjea starijih sastojina te
upotreba pesticida u umarstvu.
Podruje opine je i podruje rasprostranjenja risa i medvjeda te potencijalno podruje
rasprostranjenja vuka (povremeno zalazi, nije stalno prisutan) ;
Vuk - Canis lupus je strogo zatiena vrsta kojom se upravlja temeljem Plana upravljanja vukom u
Hrvatskoj izraenog u suradnji svih interesnih skupina, te usvojenog kao slubeni dokument od
strane Ministarstva kulture 7. prosinca 2004.god.. Vrsta je ugroena fragmentiranjem stanita,
ilegalnim odstrijelom, nedostatkom prirodnog plijena i ilegalnim trovanjem.
Ris Lynx lynx je strogo zatiena vrsta kojom se upravlja temeljem Plana upravljanja risom u
Hrvatskoj, kojeg je Ministarstvo kulture usvojilo kao slubeni dokument 7. prosinca 2004. godine.
23
obrazloenje
Vrsta je ugroena fragmentiranjem stanita, ilegalnim odstrijelom te homozigotnou unesene

populacije koja je nastala od samo nekoliko jedinki.
Mrki ili smei medvjed Ursus arctos je zatiena vrsta, odnosno lovna divlja kojom se gospodari
temeljem Plana gospodarenja smeim medvjedom u Hrvatskoj koji je Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodnog gospodarstva slubeno usvojilo 10. svibnja 2004. godine. vrsta je ugroena
uslijed fragmentiranja stanita - izgradnjom mrea prometnica koje onemoguavaju prirodnu migraciju
te uzrokuju genetiku izolaciju pojedinih manjih populacija. Ilegalna i neureena odlagalita otpada
pridonose promjenama navika pojedinih ivotinja i pribliavanje ljudskim naseljima.
Ptice
Prema Crvenoj knjizi ugroenih ptica Hrvatske podruje Opine Matulji poduje je rasprostranjenja
nekoliko ugroenih i zatienih vrsta ptica. Uz tablicu s popisom strogo zatienih vrsta koje su ovdje
rasprostranjene, za one najugroenije (pred izumiranjem) u kategorijama DD, CR, EN, i VU,
navedeni su i osnovni podaci.
Strogo zatiene vrste ptica na podruju opine Matulji (EN ugroene, VU osjetljive, NT
niskorizine, LC najmanje zabrinjavajue, DD nedovoljno poznate; gp - gnjezdea populacija, ngp
- negnjezdea populacija)
hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroenosti
Dodatak I
Direktive o
pticama
+Aegolius funereus
uk batoglavac
LC gp
Anthus campestris
Primorska trepteljka
LC gp
+Aquila chrysaetos
Suri orao
EN gp
Circaetus gallicus
Zmijar
VU gp
++Crex crex
Kosac
VU gp
+Dendricopos (Picoides)leucotos
Planinski djetli
NT gp
Dryocopus martius
Crna una
Emberiza hortulana
Vrtna strnadica
NT gp
Falco peregrinus
Sivi sokol
VU gp
+Glaucidium passerinum
Mali uk
VU gp
Lanius minor
Sivi svraak
LC gp
Lullua arborea
eva krunica
LC gp
+Lymnocriptes minima**
Mala ljuka
DD ngp
Pernis apivorus
kanjac osa
VU gp
+Picoides tridactylus
Troprsti djetli
LC gp
Picus canus
Siva una
LC gp
Strix uralensis
Jastrebaa
LC gp
+Sylvia nisoria
Pjegava grmua
*zimovalnica, **vjerojatno rasprostranjena za zimovanja i selidbe: +potencijalno nalazite: ++iarija
Od ugroene i strogo zatiene ornitofaune koja potvreno ili mogue obitava na ovom podruju a
ije su gnjezdee populacije svrstane u zajedniku kategoriju ugroenosti pred izumiranjem , valja
istaknuti slijedee vrste:
Suri orao ( Aquila chrysaetos )
Kategorija ugroenosti: EN ugroena gnjezdea populacija
Gnjezdarica je priobalne i gorske Hrvatske.
Ekologija: Otvoreni predjeli preteito s niskim raslinjem : planinski i kamenjarski panjaci, stjenovita
podruja, vritine, polupustinje, tundra.
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog
stoarstva, smanjenje populacija srednjih sisavaca, jarebica i trki zbog preintenzivnog lova, trovanje
zvijeri, turizam i rekreativne aktivnosti.
24
obrazloenje
Zmijar (Circaetus gallicus )

Kategorija ugroenosti: VU osjetljiva gnjezdea populacija
U Hrvatskoj je gnjezdarica cijele primorske Hrvatske od Istre do Konavala, ukljuujui otoke i
primorske padine brda i planina u priobalju.
Ekologija: Obitava preteito u podrujima s toplom klimom i malo oborina to pogoduje obilju
gmazova koji su zmijaru glavni plijen. Optimalno stanite su mu suha, sunana, otvorena, kamenita,
stjenovita ili pjeskovita podruja ispresijecana umama., umarcima , makijom ili garigom.
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradizionalnog
stoarstva.
Kosac ( Crex crex )
Kategorija ugroenosti:VU rizina gnjezdea populacija
Ekologija: Obitavaju na poplavnim i vlanim travnjacima(panjacima i livadama koanicama),
travnatim cretovima i planinskim livadama.Ponekad, osobito nakon sezone gnjeenja, obitavaju i na
obradivim povrinama ( nasadima djeteline, uljane repice, itarica , krumpira i sl. ) uz akumulacije i
t.d. Izbjegavaju vodena stanita s dubljom vodom ( movare, obale jezera i rijeka ), trake i
ostalo gusto raslinje vie od 50 cm.
Razlozi ugroenosti: Intenziviranje poljodjelstva, isuivanje prostranih vlanih podruja, odumiranje
tradicionalnog stoarstva, lov i krivolov.
Sivi sokol (Falco peregrinus )
Kategorija ugroenosti: VU osjetljiva gnjezdea populacija
Gnjezdarica je primorske, gorske i mjestimino panonske Hrvarske. Populacija je najbrojnija i
najstabilnija u Sredozemnoj Hrvatskoj, od Dubrovakog primorja do kvarnerskih otoka, od Zagore
do malih otoka.
Ekologija: Obitavaju na raznolikim stanitima od otvorenih do umovitih podruja , u unutranjosti i
uz more.
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, pesticidi, smanjenje populacija
srednje velikih ptica zbog preintenzivnog lova, turizam i rekreativne aktivnosti.
Mali uk ( Glaucidium passerinum )
Kategorija ugroenosti: VU rizina gnjezdea populacija
Ekologija:Obitavaju u crnogorinim , osobito smrekovim, i mjeovitim umama. Vole ume s
proplancima, livadama, vritinama i slinim stanitima na kojima rado love.
Razlozi ugroenosti: Ureivanje uma.
Mala ljuka ( Lymnocryptes minima )
Kategorija ugroenosti: DD nedovoljno poznata negnjezdea populacija.
Ekologija: Gnjezdi po vodom natopljenim cretovima, vlanim livadama te na movarama u tundri i
tajgi . Za selidbe i zimovanje borave po muljevitim rubovima lokava, obalama potoka, rijeka i jezera,
movarama , cretovima, poplavnim povrinama, talonicama, vlanim livadama, movarnim
slanuama i sl. Gnjezde na tlu u niskom bilju, niskom grmlju, esto na malo uzdignutim grebenima ili
humcima okruenim vodom. Hrane se kukcima i njihovim liinkama, mekucima, kolutiavcima i
biljkama.
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, nestajanje movarnih podruja, unitavanje niskih muljevitih i
pjeskovitih morskih obala i pripadajuih slanua.
kanjac osa ( Pernis apivorus )
Kategorija ugroenosti: VU rizina gnjezdea populacija
Ekologija: ume bogate proplancima, istinama, prosjekama,sjeevinama. esto i u mjeovitom,
mozainom krajoliku gdje su ume izmjeane s livadama, ivicama, malim movarama i sl.
Razlozi ugroenosti: Lov i krivolov, ureivanje uma, intenziviranje poljodjelstva.
25
obrazloenje
Vodozemci i gmazovi
Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, ire podruje Opine Matulji je stanite strogo
zatiene vrste vodozemaca.
Strogo zatiene vrste vodozemaca i gmazova na podruju Opine Matulji (SZ strogo zatiene, NT
nisko rizine; zzp Zakon o zatiti prirode NN 70/05)
hrvatsko ime vrste
Hyla arborea
Gatalinka
Kategorija
ugroenosti
NT
Zatita po
ZZP
SZ
Leptiri
Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi, podruje Opine Matulji je stanite
nekoliko strogo zatienih i zatienih vrsta leptira.
Zatiene vrste leptira na podruju Opine Matulji (SZ strogo zatiene, Z zatiene, NT
niskorizine, DD nedovoljno poznate; ZZP Zakon o zatiti prirode NN 70/05 )
hrvatsko ime vrste
Glaucopsyche alexis
Mellicta britomartis
Parnassius mnemosyne
Pseudophilotes vicrama
scolitantides orion
Zerynthia polyxena
Kozlinev plavac
Assmanova ria
Crni apolon
Istoni plavac
ednjakov plavac
Uskrnji leptir
Kategorija
ugroenosti
NT
DD
NT
DD
NT
NT
Zatita po
ZZP
Z
Z
SZ
Z
Z
SZ
B/ Ugroena i rijetka stanita

Prema karti stanita Republike Hrvatske na podruju Opine Matulji (kartogram 3) nalazi se 16 tipova
stanita. Osam tipova stanita ugroeno je na europskoj razini i zatieno Direktivom o stanitima, a u
Hrvatskoj, Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim
tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova.
Tipovi stanita zastupljeni na podruju Opine Matulji:
NKS KOD
B
B 14*/ B 22*
B 141* / B22*
C
C35*
C35*/ D31
C35* / E35*
D
D 12**
E
E35*
E35*/ C35*
TIP STANITA PO NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI

STANITA ( NKS)
Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine
Tirensko jadranske vapnenake stijene / Ilirsko
jadranska, primorska toila
Kvarnersko-iburnijske vapnenake stijene / Ilirskojadranska, primorska toila
Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci /Draici
Submediteranski i epomediteranski suhi travnjaci /
Primorske, termofilne ume i ikare medunca
ikare
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno,
primorskih krajeva
ume
Primorske, termofilne ume i ikare medunca
Primorske, termofilne ume i ikare medunca /
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
POVRINA
(ha)
% POV.
OPINE
3,24
0,22
53,37
44,15
0,30
0,25
369,42
2,10
11,93
0,07
11365,15
64,71
99,43
0,57
26
E46*
E92
I
I1513*
I21
I21/J11/ I81
Jugoistonoalpsko-ilirske, termofilne bukove ume

Nasadi etinjaa
Kultivirane neumske povrine i stanita s korovom i
ruderalnom vegetacijom
Zajednica enjae i njiue krabljice
Mozaici kultiviranih povrina
Mozaici kultiviranih povrina / Aktivna seoska podruja /
Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine
Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine
Izgraena i industrijska stanita
Aktivna seoska podruja
Aktivna seoska podruja / Urbanizirana seoska podruja
Urbanizirana seoska podruja
Gradske stambene povrine
Ostale urbane povrine
I81
J
J11
J11/J13
J13
J22
J23
UKUPNO
* Ugroena i rijetka stanita po ZZP i EU Direktivi o stanitima
** Ugroeni i rijetki pojedini stanini tipovi, no ne i cijela skupina
obrazloenje
3778,33
660,27
21,51
3,76
164,97
0,94
307,79
1,75
382,27
2,18
265,06
22,33
8,33
5,22
23,17
17564,41
1,51
0,13
0,05
0,03
0,13
100,00
Prema Nacionalnoj klasifikaciji (Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i
rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 07/06 ) ugroena i rijetka
stanita opisana su na slijedei nain:
B.1.4. Tirensko - jadranske vapnenake stijene (Red CENTAUREO - CAMPANULETALIA
Trinajsti 1980) pripadaju razredu ASPLENIETEA TRICHOMANIS Br.-Bl. et Maire 1934 corr.
Oberd. l977. Hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih
vapnenakih stijena i primorskih i kontinentalnih dijelova Hrvatske.
B.1.4.1. Kvarnersko - liburnijske vapnenake stijene ( Sveza Centaureo-Campanulion H-i. 1934)
Hazmofitska vegetacija stjenjaa pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenakih stijena
u mediteranskom podruju Sjevernog i Srednjeg Jadrana.
B.2.2. Ilirsko - jadranska, primorska toila ( Sveza Peltarion alliaceae H-i. in Domac 1957)
Vegetacija jadranskih, primorskih toila razvijena je najveim djelom u istonojadranskom primorju
od Trsta, na sjeveru, do Crnogorskog primorja na jugu, te na nekoliko mjesta apeninskozapadnojadranske obale.
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Red SCORZONERETALIA
VILLOSAE H-I. 1975) =SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H i.et Ht. (1956) 1958
p.p.- Pripadaju razredu FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943. Tom skupu stanita
pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima du istonojadranskog primorja,
ukljuujui i dijelove unutranjosti Dinarida do kuda prodiru utjecaji sredozemne klime.
D.1.2. Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red
PRUNETALIA SPINOSAE R.Tx. 1952)- pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et
Borja Carbonell 1961. To je skup vie manje mezofilnih zajednica preteno kontinentalnih krajeva,
izgraenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus
europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomino drvea razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus,
Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zatitni pojas uz umske sastojine,
kao ivica izmeu poljoprivrednih povrina, uz rubove cesta i putova, a mjestimino zauzimaju i
velike povrine na povrinama naputenih panjaka.
E.3.5. Primorske, termofilne ume i ikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht.
(1954), 1959 )- pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937. redu
QUERCETALIA PUBESCENTIS Klika 1933.
27
KARTOGRAM 3
KARTA STANITA
obrazloenje
Jugoistonoalpsko-ilirske, termofilne bukove ume (Podsveza Ostryo Fagenion Borhidi 1963)

Pripadaju svezi Aremonio-Fagion (Ht. 1938) Borhidi in Tarok et al. 1989, redu FAGETALIA
SYLVATICAE Pawl. in Pawl.et al. 1928 i razredu QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937.
Podsveza predstavlja jugoistonoalpsko-ilirske, termofilne bukove ume koje su razvijene na
vapnencima ili dolomitima.
E.4.6. Zajednica enjae i njiue krabljice (As. Alliaario-chaerophylletum temuli Lohm 1949)
to je u Hrvatskoj vrlo rasprostranjena zajednica sjenovitih mjesta, uz rubove uma, ikara u
vonjacima i slino. U floristikom sastavu istiu se Chaerophylletum temulum, Alliaria petiolata,
Lapsana communis, Ballota nigra, Geum urbanum, Arctium minus, Glechoma hederacea i dr.. Javlja
se u nekoliko subasocijacija (campanuletosum trachelii, ballotetosum nigrae, poetosum silvicolae).
1.2.2.
STANOVNITVO I STANOVANJE
1.2.2.1.
Demografska struktura
Prema popisu iz 1991. godine stanovnitvo Opine Matulji sudjelovalo je u ukupnom broju stanovnika
Primorsko goranske upanije sa 3,13 % (10124 od 323130 stanovnika).
Prema popisu iz 2001. godine Stanovnitvo Opine Matulji sudjelovalo je u ukupnom broju
stanovnika Primorsko goranske upanije sa 3,45 % (10544 od 305505 stanovnika).
Izmeu dva popisa (1991. - 2001.) stanovnitvo Opine Matulji poraslo je 4,1 %, dok se je
stanovnitvo upanije smanjilo za 5,5 %.
Stanovnitvo se u razdoblju 1857-1910. stalno poveavalo po prosjenoj stopi od 0,40%. Znaajan
porast stanovnitva opine Matulji ostvaren je u razdoblju 1869 - 1890. godine uslijed izgradnje
eljeznike pruge Divaa Rijeka i Rijeka Zagreb, te razvoja turizma na Opatijiskoj rivijeri. U
razdoblju 1900-1910. evidentirana je stagnacija, a nakon toga stalno smanjenje do 1953. i potom rast
do 2001. godine.
U razdoblju 1910-1931. evidentirano je lagano smanjenje stanovnitva od svega 0,09% prosjeno
godinje. To je razdoblje odlaska stanovnitva u inozemstvo (najee u prekomorske zemlje), a
dijelom u potrazi za zaposlenjem prema Rijeci i Opatiji.
Veliko smanjenje stanovnitva (-0,69% prosjeno godinje) nastalo za vrijeme Drugog svjetskog rata i
nakon njega, dakle u razdoblju 1931-1953. Stanovnitvo se i nadalje iseljava u inozemstvo, a zbog
naglog porasta gospodarskih aktivnosti u Rijeci vei dio stanovnitva seli se prema tom odreditu, ali i
prema Opatiji.
Nakon 1961. nastaje obrnuti proces. Na podruje Opine Matulji useljava se znatan broj novih
stanovnika koji kupuju zemljita i grade kue, a nalaze zaposlenje i izvan podruja Opine. U
razdoblju 1961-2001. poveava se stanovnitvo za 0,58% godinje, a najjae razdoblje poveanja je
1971-1981.
Osnovne karakteristike demografskih kretanja u Opini Matulji u osnovi su odraz demografskih
kretanja u irem prostoru i na razini Drave (negativni prirodni prirataj i starenje stanovnitva). Blagi
porast stanovnitva temeljen je na mehanikom prirataju.
Demografska kretanja posebno su zabrinjavajua u rubnim, sjevernim dijelovima Opine.
28
obrazloenje
Kretanje broja stanovnika

Kretanje stanovnitva Opine Matulji od 1857-2001. iskazuje se u slijedeoj tablici.
Tablica: Stanovnitvo opine Matulji po podrujima 1857-2001.
Godina
Zapadno
Liburnijski
Sjeverozapadno
Jugoistono
popisa
podruje
kras
podruje
podruje
1857
1614
1577
1888
2916
1869
1792
1439
2016
3087
1880
1765
1477
2243
3363
1890
1797
1539
2475
3576
1900
1900
1597
2548
3838
1910
1807
1550
2426
4120
1921
1761
1555
2324
4145
1931
1587
1494
2261
4373
1948
1334
1050
2260
3983
1953
1228
1029
2095
4007
1961
935
1082
2016
4332
1971
911
1049
1901
4971
1981
589
906
1688
6428
1991
462
899
1608
7155
2001
405
865
1644
7630
2005
procjena
Izvor: M. Koreni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971., popisi stanovnitva
Dravnog zavoda za statistiku 1991-2001. i procjena za 2005.
Ukupno
Opina
7995
8334
8848
9387
9883
9903
9785
9715
8627
8359
8365
8832
9611
10124
10544
10720
Po podrujima ukljuena su ova popisna mjesta:

- zapadno: Male Mune, Vele Mune i ejane;
- liburnijski kras: Brdce, Pasjak, apjane, Rupa i Lipa;
- sjeverozapadno: Veli Brgud, Mali Brgud, Ruii, Permani, Breca, Zaluki, Zvonee i Muii; te
- jugoistono: Jurdani, Juii, Kueli, Rukavac, Matulji, Mihotii i Bregi.
Na zapadnom podruju do 1900. godine stanovnitvo se poveavalo uz godinju stopu od 0,38% na
osnovu prirodnog prirasta. Nakon toga, iz tog se podruja raseljava uglavnom mlae stanovnitvo i
iskazan je stalni pad iz popisa u popis. Najvei relativni pad iskazan je nakon 1971. kada je poeo
umirati vei broj starijeg stanovnitva.
Na Liburnijskom krasu u razdoblju 1857-1931. odravalo se stanovnitvo u prosjeku oko 1530 osoba.
U razdoblju 1931-1971. stanovnitvo je takoer stagniralo ali na nioj razini od oko 1050 osoba, a u
razdoblju 1971-2001. iskazuje se stalni lagani pad iz popisa u popis.
Sjeverozapadno podruje ostvarilo je godinji porast stanovnitva od 0,70% u razdoblju 1857-1900., a
nakon te godine stalni pad iz popisa u popis sve do 1991. godine. U razdoblju 1900-1991, ostvareno je
prosjeno godinje smanjenje stanovnitva od 0,51%. Tek se u zadnjem desetgodinjem popisnom
razdoblju iskazuje porast stanovnitva. Temeljni razlog je povrat starijih osoba u svoja mjesta roenja
i doseljavanje novih osoba radi jeftinije kupnje nekretnina.
Jugoistono podruje ostvarilo je prosjeni porast stanovnitva od 0,55% u razdoblju 1857-1931.
Jedino razdoblje pada stanovnitva je 1931-1948. Nakon toga sve do 2001. raste stanovnitvo po
prosjenoj godinjoj stopi od 1,2%, a najjai rast (2,6%) ostvaren je 1971-1981., i nakon toga opet
usporeniji rast. Ovo podruje je najnaseljenije i ima preko 72% ukupnog broja stanovnika Opine
Matulji.
29
obrazloenje
8000
7000
6000
5000
Zapadno podruje
Liburnijski kras
4000
Sjeverozapadno podruje
Jugoistono podruje
3000
2000
1000
0
1857
1869
1880
1890
1900
1910
1921
1931
1948
1953
1961
1971
1981
1991
2001
Iz rezultata popisa stanovnitva u proteklih sto godina uoava se razmjerno veliki porast stanovnika u
Primorsko-goranskoj upaniji u odnosu na kretanje stanovnika na podruju dananje Opine Matulji.
Na relativno zaostajanje, pa ak i nazadovanje u demografskom kretanju utjecalo je prije svega
emigracijsko kretanje iz veeg broja naselja Opine u posljednjih ezdesetak godina prologa stoljea.
Tek je u zadnjem popisnom razdoblju Opina Matulji imala pozitivni saldo u odnosu na kretanje broja
stanovnika u upaniji.
Prirodna reprodukcija stanovnitva je u uskoj vezi sa trajnim iseljavanjem iz nekih naselja ove Opine.
U tom dijelu Opine oslabila je demografska osnovica, koja je tijekom vremena ostarila i tako bivala
sve nesposobnija za normalnu reprodukciju. Izuzetak ini samo ue podruje oko Matulja i samo
naselje Matulji. U vremenskom razmaku dvaju popisa (1931. i 2001.god.) pozitivnu stopu rasta
stanovnitva imala su samo ova naselja: Bregi, Jurdani, Juii, Matulji, Mihotii i Rukavac. Sva ostala
naselja imala su opadajue stope rasta.
Zbog svega toga cijeli je ovaj kraj, u irem smislu, ve due vremena izloen niskim stopama
nataliteta i visokim stopama mortaliteta. U dijelu ueg prostora je, za to vrijeme, ravnoteu
nadomjestio mehaniki prirataj.
Tablica: Domainstva i stanovnitvo Opine Matulji (brojnost i kretanja)
1931.
NASELJE
1991. godina
broj
broj
stanov.
stanov.
1931.
broj
doma.
prosj.
stanov.
po dom.
prosj.
godinja
st.rasta
1931/91
2001. godina
broj
stanov.
broj
doma.
prosj.
stanov.
po dom.
stanovn.
odnos
2001/
1991
Brdce
126
64
21
3,0
-1.14
65
21
3,1
101,6
Bregi
425
562
178
3,2
0.47
656
213
3,1
116,7
Breca
151
113
40
2,8
-0.48
119
38
3,1
105,3
Jurdani
443
567
190
3,0
0.41
617
205
3,0
108,8
Juii
611
651
223
2,9
0.11
773
261
3,0
118,7
Kueli
420
236
85
2,8
-0.96
286
96
3,0
121,2
Lipa
437
143
49
2,9
-1.84
136
49
2,8
95,1
30
obrazloenje
M.Mune
460
123
52
2,4
-2.17
131
53
2,5
106,5
M.Brgud
145
100
34
2,9
-0.74
118
39
3,0
118,0
Matulji
1005
3495
1163
3,0
2.10
3570
1272
2,8
102,1
Mihotii
774
901
310
2,9
0.25
969
348
2,8
107,5
Muii
840
323
104
3,1
-1.58
342
109
3,1
105,9
Pasjak
301
172
55
3,1
-1.06
146
56
2,6
84,9
Permani
111
97
32
3,0
-0.22
101
34
3,0
104,1
Rukavac
695
743
242
3,1
0.11
759
271
2,8
102,2
Rupa
307
306
98
3,1
0.00
310
104
3,0
101,3
Ruii
172
117
40
2,9
-0.64
123
43
2,9
105,1
apjane
323
214
70
3,1
-0.41
208
71
2,9
97,2
V.Mune
587
150
58
2,6
-2.25
133
50
2,7
88,7
V.Brgud
682
468
155
3,0
-0.62
459
169
2,7
98,1
Zaluki
144
73
27
2,7
-1.13
68
25
2,7
93,2
Zvonea
594
317
100
3,2
-1.04
314
108
2,9
99,1
ejane
540
189
72
2,6
-1.73
141
50
2,8
74,6
Opina
10293
10124
3398
3,0
-0.03
10544
3685
2,9
104,1
upanija
0.51
R.Hrvatska
0.39
Migracijska kretanja
U 2001. godini evidentirano je 10.544 stanovnika, od kojih 4.426 osoba ili 42% ivi od roenja u
istom mjestu. Osim toga, unutar opine Matulji preselilo se 1027 osoba ili 9,7%. Prema tome, na
domicilno stanovnitvo opine Matulji otpada 5.453 osobe ili oko 52% ukupnog broja stanovnika.
Na podruje Opine Matulji doseljeno je 5.080 osoba ili oko 48% svih stanovnika. Doseljavanje je
bilo iz slijedeih podruja:
- iz drugih gradova i opina Primorsko-goranske upanije
3.209
- iz drugih upanija Hrvatske
917
- iz inozemstva
932
- nepoznato
22
Najvie doseljenih iz inozemstva otpada na Bosnu i Hercegovinu (61% inozemnih).
Na doseljeno stanovnitvo iz Hrvatske otpada 4.126 osoba ili 39%, a iz inozemstva 954 osobe ili 9%.
Najvei broj doseljenih osoba iz Hrvatske otpada na osobe iz Primorsko goranske upanije (preko
30% ukupnog broja stanovnika), to ukazuje na seljenje stanovnitva iz Rijeke ali i drugih podruja
upanije prema prostorima opine Matulji, posebno prema sreditu Opine.
Naseljenost
Gustoa naseljenosti po pojedinim podrujima u 2001. iskazuje se u slijedeoj tablici.
Tablica: Gustoa naseljenosti po podrujima 2001.
Podruje
Zapadno
Liburnijski kras
Sjeverozapadno
Jugoistono
Ukupno
Stanovnici 2001.
405
865
1644
7630
10544
Povrina u km2
57,79
42,77
46,70
29,40
176,67
Stanovnici/km2
7,0
20,2
35,2
295,5
59,7
31
obrazloenje
Najvea koncentracija stanovnitva je u jugoistonom podruju Opine gdje je smjeten i najvei broj
gospodarskih i drutvenih subjekata, a najmanja na zapadnom podruju. Primorsko-goranska upanija
ima na km2 povrine 85,1 stanovnika.
Gustoa naseljenosti Opine Matulji je ispod upanijske i dravne razine.
Starosna struktura
Starosna struktura stanovnitva prema popisima 1991. i 2001. godine iskazuje se u slijedeoj tablici:
Tablica: Starosna struktura stanovnitva 1991. i 2001. godine
starosna
struktura
stanovnici
< 19 god.
20-64 god
>65 god
broj
broj
broj
O.Matulji 1991.
10124
2549
25,2
6249
61,7
1326
13,1
O.Matulji 2001.
10544
2240
21,2
6754
64,1
1550
14,7
upanija 2001.
305505
62691
20,5
193345
63,3
49469
16,2
Starosna struktura stanovnitva podruja opine Matulji je neznatno povoljnija u odnosu na

upanijsku, jer ona ima vie mlaih osoba do 19 godina i manje starijih preko 65 godina. Prosjena
starost stanovnika Opine je 40,3, a u Primorsko-goranskoj upaniji 41 godinu (u 2001. godini).
U razdoblju izmeu dva popisa starosna struktura stanovnitva Opine znatno se pogorala. Posebno je
smanjen udio skupine do 19 godina.
Tablica: Petogodinje dobne skupine u Opini Matulji 2001. godine
Dob
Broj stanovnika
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i vie
ukupno
420
495
617
708
733
676
695
785
864
856
910
544
691
1527
10544
3,98
4,69
5,85
6,71
6,95
6,41
6,59
7,44
8,19
8,12
8,63
5,16
6,55
14,48
100,00
Prirodni prirataj, nacionalna struktura, migracije

Opina Matulji due vrijeme (vie od 20 godina) biljei negativni prirodni prirataj, odnosno vei broj
umrlih od broja roenih.
32
Ilustrira se podatkom za 2004. godinu:

2004.
roeni
O. Matulji
78
upanija
2355
O/
3,31 %
obrazloenje
umrli
115
3241
3,54 %
prirodni prirataj
-37
-886
-4,18 %
Prema popisu iz 2001. godine Hrvata je bilo 9444, odnosno 89,6 %. Meu ostalima najbrojniji su
Slovenci (271), Srbi (212) i neizjanjeni (331).
U 2001. godini dnevno je migriralo 4085 osoba od kojih 956 uenika i 250 studenata. To znai da oko
2.880 aktivnih ljudi dnevno migrira uglavnom zbog potreba posla, od kojih 474 osoba radi u drugom
mjestu Opine, 2372 osobe u drugom gradu ili opini Primorsko-goranske upanije i 31 u drugoj
upaniji. Izvan opine Matulji zaposleno je oko 2.400 stanovnika.
Tjedne migracije su manje i iznose 125 osoba od kojih je 98 aktivnih, 11 uenika i 16 studenata.
Naobrazba
Obrazovna razina stanovnitva mjerena zavrenom kolom podruja opine Matulji je uglavnom
povoljnija ukljuivi srednju naobrazbu i nepovoljnija u donosu na vie stupnjeve naobrazbe prema
prosjeku upanije. U 2001. evidentirane su svega 33 nepismene osobe.
Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema zavrenoj koli iskazuje se u slijedeoj tablici.
Tablica: Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema zavrenoj koli u 2001.
PrimorskoUdio
goranska
upanija
Bez kole
2.836
1,1
1-3- razreda osnovne kole
7.866
3,0
4-7 razreda osnovne kole
19.478
7,4
Osnovna kola
48.583
18,5
Srednje kole
142.161
54,1
Od toga:
- 1-3 razreda, te KV i VKV
80.846
30,8
- kole za zanimanja s 4 i vie godina
47.500
18,1
- gimnazija
13.815
5,2
Via kola (VI) stupanj fakulteta i struni studij
13.963
5,3
Fakulteti, umjetnike akademije i sveuilini studij
Magisterij
Doktorat
Nepoznato
Ukupno
24.424
919
584
1.856
262.670
9,3
0,3
0,2
0,8
100,0
Opina
Matulji
Udio
81
190
906
1.482
5.268
0,9
2,1
10,1
16,4
58,5
3.431
1.506
331
423
38,1
16,7
3,7
4,7
594
19
11
38
9.012
6,6
0,2
0,1
0,4
100,0
Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2002., Ured dravne uprave u Primorsko goranskoj
upaniji.
Tablica: Stanovnitvo prema pohaanju kole u 2001. godini

stanovn.
uk. u
osnovna srednja
ukup.
koli
kola
kola
Opina
broj
10544
1845
931
487
Matulji
%
100
17,5
8,8
4,6
broj
305505
52951
24987
13202
upanija
%
100
17,3
8,2
4,3
dodipl.
studij
386
3,7
13233
4,3
poslijedipl
studij
37
0,4
1332
0,4
nepoz
4
0,1
197
0,1
33
obrazloenje
Zaposlenost
Prema popisu stanovnitva 2001. godine bilo je zaposleno 4.077 osoba, 927 nezaposlenih, 2.871 osoba
s osobnim primanjima i 2.669 uzdravanih osoba. Struktura stanovnitva prema aktivnostima u 2001.
je slijedea:
Tablica: Stanovnitvo prema aktivnosti 2001. godine
stanovnici
aktivne osobe
svega zaposleni nezaposleni
O. Matulji
broj
10544
5004
4077
927
%
100
47,5
38,7
8,8
upanija
broj
305505
141139
113424
27715
%
100
46,2
37,1
9,1
osobni
prihodi
2871
27,2
86433
28,3
uzdravani
2669
25,3
77933
25,5
Tablica: Aktivno stanovnitvo - zaposleni prema poloaju u zaposlenju
O. Matulji
upanija
broj
%
broj
%
ukupno
zaposleni
samozaposl.
ind.poljopr
ivrednici
4077
100
113424
100
3552
87,1
98615
86,9
476
11,7
12357
10,9
17
0,4
352
0,3
rade po
ugovoru o
djelu
18
0,4
1365
1,2
ostali
14
0,3
735
0,6
Struktura aktivnosti u opini Matulji je povoljnija od upanijske, jer ima vie zaposlenih, a manje
ostalih.
Prema provedenom popisu stanovnitva u 2001. na podruju opine Matulji od ukupnog broja
zaposlenih na zaposlene u bilo kojem obliku vlasnitva otpada 3.552 osobe, na samozaposlene
vlasnike (poduzea, obrta i slobodnih zanimanja) 476 osoba, na samozaposlene poljoprivrednike 17
osoba, te na zaposlene po ugovoru o djelu, autorskom radu, naknadi u gotovini, pomaui lan obitelji
i ostali zaposleni 32 osobe. Prema ovom izvoru u 2001. bilo je zaposleno oko 38,7% stanovnitva.
1.2.2.2.
Struktura i oblici stanovanja
Na podruju opine Matulji evidentirana su 3.685 kuanstva, od kojih su 692 samaka u 2001. Te
godine evidentirana su 4.391 stana za stalno stanovanje i 98 stana za odmor. Broj domainstava,
stanova za stalno stanovanje i odmor po podrujima iskazuje se u slijedeoj tablici:
Tablica: Kuanstva i stanovi po podrujima 2001.
Podruje
Kuanstva
Ukupno
stanovi
Zapadno
Liburnijski kras
Sjeverozapadno
Jugoistono
Ukupno
153
301
565
2.666
3.685
283
369
683
3.182
4.517
Stalni
stanovi
Stanovi za
odmor
278
364
669
3.108
4.419
5
5
14
74
98
Stalni
stanovi /
kuanstva
1,82
1,21
1,18
1,17
1,20
Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2002., Ured dravne

uprave u Primorskogoranskoj upaniji.
Najvei broj slobodnih stanova je u zapadnom podruju. Na sadanjoj razini za postojea kuanstva
opine Matulji ima dosta stanova, no ostaje otvoreno pitanje njihove funkcionalnosti. Kuanstva i
stanovi u 2001. po naseljima iznose se u slijedeoj tablici:
34
obrazloenje
Tablica: Stanovnitvo, kuanstva, stanovi za stalno stanovanje i odmor po naseljima u 2001.

NASELJE
Brdce
Bregi
Breca
Jurdani
Juii
Kueli
Lipa
M.Mune
M.Brgud
Matulji
Mihotii
Muii
Pasjak
Permani
Rukavac
Rupa
Ruii
apjane
V.Mune
V.Brgud
Zaluki
Zvonea
ejane
Opina ukupno
stanovnitvo
kuanstva
stanovi
ukupno
65
656
119
617
773
286
136
131
118
3570
969
342
146
101
759
310
123
208
133
459
68
314
141
10544
21
213
38
205
261
96
49
53
39
1272
348
109
56
34
271
104
43
71
50
169
25
108
50
3685
30
278
48
248
292
133
63
103
49
1460
463
125
69
40
308
119
48
88
86
201
34
138
94
4517
stanovi za
stalno
stanovanje
29
257
48
241
288
130
63
102
47
1443
422
123
68
40
301
116
47
86
85
200
34
130
91
4391
stanovi za
odmor
13
4
3
2
1
2
8
39
2
5
3
1
2
1
1
8
3
98
stanovi za
stalno st./
kuanstva
1,38
1,21
1,26
1,18
1,10
1,35
1,29
1,92
1,21
1,13
1,21
1,13
1,21
1,18
1,11
1,12
1,09
1,21
1,70
1,18
1,36
1,20
1,82
1,19
Tablica: Stanovi prema nainu koritenja 2001. godine

OPINAMATULJI
UPANIJA
INDEX O/
3577
296053
1,21
priv. nenast.
664
47911
1,39
naputeni
150
6137
2,44
Ukupno
4391
350101
1,25
stanovi za odmor
98
5979
1,64
stanovi- poslovno
25
2055
1,22
4517
358290
1,26
stanovi za stalno
stanovanje
nastanjeni
sveukupno
Iskazuje se viak stambenog prostora, ali uzevi u obzir broj od 3577 nastanjenih stanova, odnos index iznosi 0,97, to jest blagi manjak.
1.2.3.
NASELJA
Na podruju Opine Matulji odreena su 23 statistika naselja. To su Brdce, Bregi, Breca, Jurdani,
Juii, Kueli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotii, Muii, Pasjak, Permani, Rukavac,
Rupa, Ruii, apjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvonea i ejane.
Na ovom podruju zabiljeeni su trajni tragovi naseljenosti prostora, a imena pojedinih naselja
spominju se u razliitim vremenskim razdobljima. Prvi precizniji podaci su iz popisa poetkom XIX.
35
obrazloenje
stoljea, kada se navode imena praktino svih dananjih naselja i brojevi stanovnika (cca 50%
dananjeg broja). Prema tim podacima stanovnitvo je bilo relativno jednoliko rasporeeno u prostoru.
Tada su to sve ruralna naselja (stoarstvo i poljodjelstvo kao osnova gospodarstva) karakteristine
zbijene izgradnje, iji su osnovni potezi veim dijelom zadrani do danas u vidu starih jezgri dananjih
naselja. Takav oblik naseljenosti zadrao se kroz stoljea, sve do novijeg doba (kraj XIX. stoljea) i
promjena koje je donijela industrijalizacija i razvoj novih prometnih sredstava. Vei dio naselja u
zaleu Opine i udaljenijih od osnovnih prometnica zadrao je i danas te karakteristike.
Prema popisu stanovnitva iz 1857. godine naselja sa vie od 500 stanovnika bila su: Veli Brgud,
Rukavac, Vele Mune, Muii, Lipa i ejane i praktino se poklapaju s veim i vrjednijim
poljoprivrednim povrinama Opine.
Ve 1910 godine Matulji su najznaajnije naselje sa 1202 stanovnika, a preko 500 stanovnika imaju
jo Rukavac, Veli Brgud, Vele Mune, Zvonea, ejane i Juii.
Promjene krajem prolog stoljea, a odnosi se to prije svega na gradnju eljeznike pruge LjubljanaRijeka, a kasnije i cestovne prometnice Rijeka-Trst, unose postepeno u prostor potpuno razliitu
matricu naseljenosti.
Jurdani, Juii, Matulji, Mihotii i Muii, naselja koja su bila najvie zahvaena tim promjenama,
narasla su od 1789 stanovnika 1857. godine (22% od ukupnog broja) na 3673 stanovnika 1931. godine
(38% od ukupnog broja). Ista ta naselja su u razdoblju od 1948. do 2001. godine porasla sa 3427 (38%
od ukupnog broja) na 6271 stanovnika (59% od ukupnog broja). Posebno je znaajan udio u tom
porastu samih Matulja, emu je pogodovalo vie faktora - eljeznika postaja za Opatiju i pratee
djelatnosti, formiranje sjedita opine izmeu dva svjetska rata, dislociranje pojedinih industrijskih i
zanatskih pogona i prateih djelatnosti vezanih na turizam, kao i atraktivnost za stanovanje osoba
egzistencijalno vezanih na Opatiju i Rijeku (znatni dio tog mehanikog prirasta vezan je i na
iseljavanje iz naselja zalea opine), vezano na poloaj, prometnu povezanost, komunalnu
opremljenost i openito uvjete ivota i rada. U tom procesu Matulji su se razvili preteito kao naselje
gradske fizionomije.
S druge strane naselja koja nisu sudjelovala u tim procesima, posebno Brdce, Kueli, Lipa, Vele i
Male Mune, Veli i Mali Brgud, Zvonea i ejane, a koja su 1857. godine inila 51% ukupnog
stanovnitva (4111 stanovnika), imala su 1931. godine 4001 stanovnika ( ili 41% ukupnog broja), a
2001.godine 1783 stanovnika (ili samo 17% od ukupnog broja).
Udaljenija naselja, ali uz glavne prometnice; Rupa, apjane i Pasjak, zabiljeila su blai pad ili
stagnaciju stanovnitva.
Posljednjih desetljea i naselja Rukavac i Bregi, iako na prometno manje kvalitetnim lokacijama,
postala su takoer atraktivna za stanovanje, te su zabiljeila rast stanovnitva.
Izmeu popisa 1981. i 2001. godine nadprosjeni rast imala su naselja Bregi, Mihotii, Jurdani,
Kueli, Mali Brgud, Juii, Rukavac i Permani. U istom razdoblju depopulirala su naselja ejane,
Male Mune, Zaluki, Pasjak, Vele Mune, Zvonea, apjane, Lipa, Ruii i Veli Brgud.
U Opini Matulji stupanj deagrarizacije iznosi 99,5% (16 od ukupno 3685 domainstava je
poljoprivrednih).
Prema klasifikaciji iz PP-a sva naselja spadaju u kategoriju jae urbaniziranih naselja.
Primjenjujui kriterij veliine naselja, od ukupno 23 statistika naselja, 1 je gradsko, 13 je seoskih, a
ostala su mjeovita naselja.
Prema veliini 2 naselja imaju manje od 100 stanovnika, 9 naselja ima od 100 - 150 stanovnika, 6
naselja ima od 200 do 500 stanovnika, 5 naselja od 500 - 1000 stanovnika, a samo naselje Matulji
36
obrazloenje
3570 stanovnika.
BROJ
NASELJA
NASELJA PREKO 1.000 STANOVNIKA
NASELJA OD 501 DO 1.000 STANOVNIKA
22
NASELJA OD 201 DO 500 STANOVNIKA
26
39
UKUPNO
23
100
KATEGORIJA NASELJA
IME
NASELJA
MATULJI
MIHOTII
JUII
RUKAVAC
BREGI
JURDANI
V.BRGUD
MUII
ZVONEA
RUPA
KUELI
APJANE
PASJAK
EJANE
LIPA
V. MUNE
M.MUNE
RUII
BRECA
M.BRGUD
PERMANI
ZALUKI
BRDCE
BROJ
STANOVNIKA
2001.
3570
969
773
759
656
617
459
342
314
310
286
208
146
141
136
133
131
123
119
118
101
68
65
10544
Naselja u jugoistonom rubnom dijelu opine, iako zauzimaju samo 17 % povrine Opine, imaju 72
% ukupnog broja stanovnika. U tom dijelu koncentriran je i najvei dio gospodarstva i drutvenih
sadraja.
Do drugog svjetskog rata preteito ruralna naselja bila su: Lipa, Rupa, apjane, Pasjak i Brdce, koja su
pripadala tadanjoj Opini Jelane, kao i Vele Mune, Male Mune i ejane koje su pripadale tadanjoj
Opini Podgrad. Na donjem dijelu dananje Opine Matulji preteito ruralna naselja bila su Zvonea,
Zaluki, Veli i Mali Brgud, Breca i Ruii, te jo nekoliko manjih zaselaka kao Obadi, Principi i dr.
U tim naseljima je obitavalo 4.818 stanovnika u cca 1.300 domainstava. To je 1931. godine bio
relativno veliki postotak od 47% stanovnitva.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
Prvi put su granice graevinskih podruja naselja utvrene "Odlukom o graevinskim podrujima", te
ih je kao takve preuzeo i Prostorni plan (bive) Opine Opatija, unutar kojeg je i cijelo podruje
dananje Opine Matulji.
Postojeim prostornim planom (Izmjenom i dopunom prostornog plana Opine Opatija u granicama
Opine Matulji) odreena su slijedea graevinska podruja naselja:
72-Bregi; 73-Brnii, Zvanii; 74-vaglinci, Stanii, Matezini; 75-Mamii; 77-Andretii; 78Beninii; 79-Kriva; 80-Gornji i Donji Rukavac, kalovii, Kukii, Mulji, Sunji, Andretii, Mohorii,
Roii, Mihelii; 81-Bikupi, Jurinii; 82-Kueli; 83-Ivanii; 84-Pobri (dio u opini Matulji); 85Mavrii, Obadi; 86-Juii; 87-Korensko; 88-Principi, Brajani; 89-Pui; 90-Breca, Mali Brgud; 91URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.
37
obrazloenje
Veli Brgud; 92-Zaluki; 93-Gapari, Zvonea; 94-Poljane, Ruii; 95-krapna ; 96-Sunji; 97-apjane;
98-Perka; 99-Rupa, Lipa-dio; 100-Lipa; 101-Pasjak, Brce; 102-Vele Mune, Male Mune; 103-ejane;
105-rnii; 106-Permani; 107-kalniko i cijeli prostor obuhvaen UPU-om Matulji (Matulji i
Mihotii).
Graevinska podruja ne poklapaju se u svim sluajevima s podjelom po statistikim naseljima.
Pojedina naselja sadre nekoliko graevinskih podruja imena prema lokalnim toponimima, a pojedina
graevinska podruja zadiru dijelom u dijelove vie statistikih naselja.
Za potrebe izrade ovog plana, odnosno mogunosti izrade potrebnih analiza, izvrena je podjela i
sistematizacija postojeih graevinskih podruja naselja prema statistikoj podjeli i granicama
statistikih naselja, s osnovnim pokazateljima veliine graevinskih podruja i njihove izgraenosti, i
iznosi se u slijedeoj tablici:
Tablica: PRIKAZ GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA (Izmjena i dopuna Prostornog plana
Opine Opatija u granicama Opine Matulji)
NASELJE
BRDCE
nova
oznaka GP
NA 1
BREGI
NA 2
BRECA
NA 3
JURDANI
NA 4
ime dijela GP
Bregi
Brnii
Stanii
Beninii
Jurd.-jug
Jurdanii
Korensko
Jurd.-sjev.
Ju.-istok
JUII
NA 5
KUELI
NA 6
LIPA
NA 7
MALE MUNE
MALI BRGUD
MATULJI
NA 8
NA 9
NA 10
MIHOTII
NA 11
MUII
NA 12
PASJAK
NA 13
PERMANI
NA 14
RUKAVAC
RUPA
RUII
APJANE
NA 15
NA 16
NA 17
NA 18
Ju.-jug
nidari
Ju.-zapad
Ju.-sjever
Kueli
Ivanii
Bikupi
Crnii
Mihelii
Lipa
Lipa-Rupa
Mu.-jug
Mu.-sjev.
kalniko
Per.-jug
Per.-sjev.
postojea
oznaka GP
101-dio
72
73
74
78
90-dio
86-dio,85,88
86-dio
87
89-dio
86-dio
dio izvan
86-dio
86-dio
86-dio
86-dio
82
83
81
105
80-dio
100
99-dio
102-dio
90-dio
UPU
UPU,
84dio,80-dio
89-dio
106-dio
107
101-dio
106-dio
106-dio
80-dio, 77
99-dio
94
97
postojea
pov. GP
11,6
izgra.
dio GP
3,9
72,1
43,08
20,4
10,73
95,6
40,98
37,8
36,62
65,7
31,25
56,5
10,1
22,1
38,9
195,0
9,16
14,12
162,28
51,2
38,23
60,2
24,98
13,6
9,21
31,3
14,74
99,0
65,1
40,3
36,7
42,37
28,87
14,65
15,18
38
VELE MUNE
VELI BRGUD
ZALUKI
ZVONEA
NA 19
NA 20
NA 21
NA 22
Gapari
Perka
krapna
Sunji
Kriva
EJANE
NA 23
UKUPNO
napomena: povrine su iskazane u hektarima
obrazloenje
102-dio
91
92
93
98
95
96
79
103
22,1
79,8
8,7
17,96
27,59
4,87
42,0
19,62
20,1
1185,8
10,74
631,23
Postojeim prostornim planom odreena su graevinska podruja naselja ukupne veliine cca 1185,8
ha. (napomena: za prostor u obuhvatu UPU-a Matulji uvaene su veliine odreene tim planom).
Izgraeni dio graevinskih podruja iznosi cca 53 % od ukupne povrine graevinskih podruja.
Sukladno odredbama prostornog plana Primorsko goranske upanije, postojea e graevinska
podruja trebati znatno smanjiti.
Odnos izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja posebno je nepovoljan kod naselja
Ruii, Lipa, apjane, Brdce, Jurdani, Kueli, Mali i Veli Brgud, Rukavac i Permani.
Jedino naselje u Opini koje obnaa funkciju centralnog naselja su Matulji. Meutim i ono je zbog
svog rubnog poloaja u odnosu na prostor Opine kao i gravitacijskog utjecaja oblinjih veih centara
relativno neopremljeno javnim i centralnim funkcijama.
Fizionomski i funkcionalno su kao samostalna naselja dijelom formirana i naselja Rukavac i Juii.
Veina naselja ispunjava samo stambenu funkciju, uz pojedine sadraje kolstva, predkolskog odgoja
i sporta i osnovne opskrbe.
Postojeu mreu naselja takoer obiljeavaju razliite fizike i funkcionalne strukture; za pojedina
naselja karakteristina je rasprena izgradnja po zaseocima (Zvonea, Kueli, Muii, Bregi,
Rukavac); ekspanzija gradnje dovela je do spajanja pojedinih naselja i/ili dijelova naselja, briui
granice, pa je pravilnije tretirati ih kao jedinstvena planska naselja; pojedina naselja koja su relativno
blizu jedna drugima dijele javne funkcije i sadraje, i tek zajedno daju samostalnu funkcionalnu
cjelinu.
1.2.4. SADRAJI JAVNIH FUNKCIJA

Uprava i pravosue
Za obavljanje upravnih funkcija dravne i upanijske razine na podruju Opine Matulji ustrojeni su:
-
Ministarstvo financija carinska uprava, Carinarnica Rijeka, carinska ispostava Pasjak,

Ministarstvo financija carinska uprava, Carinarnica Rijeka, carinska ispostava Rupa,
Ministarstvo financija carinska uprava, Carinarnica Rijeka, carinski odjeljak eljezniki kolodvor
apjane,
Ured dravne uprave u PG, matini ured Matulji.
Lokalna samouprava
Raspored slubi odnosno institucija lokalne samouprave definiran je Zakonom o lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi i sukladno tome u njima se obavljaju poslovi kojima se neposredno
39
obrazloenje
ostvaruju potrebe graana, a odnose se na: ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko
planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog
okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.
Predstavniko tijelo opine je Opinsko vijee. Opinsko vijee ima 15 lanova. Opinsko vijee ima
predsjednika i potpredsjednika. Opinsko vijee osniva stalne ili povremene odbore i druga radna
tijela u svrhu pripreme odluka iz njihovog djelokruga.
Izvrna tijela u Opini su Opinski naelnik i Opinsko poglavarstvo.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Opine, kao i poslova dravne uprave prenijetih na
Opinu osnovan je Jedinstveni upravni odjel Opine. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja
proelnik. Opina ima 12 stalnih djelatnika koji pokrivaju sve poslove propisane Zakonom.
Rad Opinskog vijea, Opinskog poglavarstva i upravnih tijela je javan .
Imovinu Opine ine sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava. Opina ostvaruje prihode
kojima u okviru svojeg samoupravnog djelokruga slobodno raspolae.
Opinska samouprava je ostvarila prihod od 41,6mln kuna u 2005, a za 2006.godinu planiran je s
porastom od 6,6%. Preko svih prihoda su prihodi po osnovi poreza , a dobivene potpore su 4,6%. U
rashodima dominiraju kapitalna ulaganja u graevne objekte i opremu ( preko 59% ), a ostalo su
tekui rashodi. Rashodi zaposlenika iznose 8 % ukupnih rashoda, materijalni rashodi su 17,4%,
subvencije 6 %, a ostali rashodi su znatno nii.
Iz prorauna Opina Matulji sufinancira redovni predkolski odgoj s 3,4 mln kuna u 2006., dodatnu
nastavu i razne programe osnovnog obrazovanja s 425 tisua kuna, razne kulturne sadraje ( knjinicu
u Matuljima i Munama, karneval, pokroviteljstva i pomo arheolokim istraivanjima ) u iznosu 771
tisuu kuna, sport i tehniku kulturu s 586 tisua kuna, razne socijalne programe (subvencioniranje
javnog prometa, donacije, pomoi i naknade graanima i kuanstvima ) s 650 tisua kuna, za razne
programe zdravstvene zatite 538 tisua kuna, za rad politikih stranaka, vatrogastva, subvencije za
razvoj gospodarstva i drugo.
Sredstvima prorauna i nadalje e se financirati djelatnosti samouprave i sufinanciranje raznih
razvojnih i komunalnih projekata, prosvjete, kulture, sporta, zdravstva i socijale, te razne udruge
civilnog drutva.
Opina Matulji ima sjedite u Matuljima. Zgrada opine izgraena je u tu svrhu tridesetih godina
prolog stoljea. Opinska zgrada nalazi se na istaknutom mjestu u centru Matulja, ispred ureene
povrine trga zajedno s crkvom Krista kralja. S trga je pjeakom vezom povezana Osmogodinja
kola A.Mohorovii i djeji vrti. Unutar objekta u suterenu se nalazi knjinica, a na katu, zajedno s
opinskim prostorijama i zdravstvena ustanova. Sadraj zdravstvene ustanove je nekompatibilan sa
djelatnou Opine, te e se ustanova premjestiti kad se za to stvore uvjeti. Nakon to se oslobode
prostorije koje zauzima zdravstvena ustanova, funkcija opine e u potpunosti biti ispunjena.
Kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i
svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana na podruju Opine, osnivaju se mjesni odbori. Na
podruju Opine ima 20 mjesnih odbora : Rupa, ejane, Mune, Jurdani, Pasjak, Puev komun, Lipa,
mogori-Radetii, Trtni-Osojnaki, apjane, Kueli, Zvonea, Veli Brgud, Principi, Juii centar,
Jurdanii, Brdce, Bregi, Rukavac i Vlahov breg.
U ovim djelatnostima na podruju Opine Matulji bilo je zaposleno ukupno 112 osoba u 2005. Najvei
broj zaposlenih odnosi se na zaposlene na graninim prijelazima Rupa i Pasjak.
40
obrazloenje
Predkolski odgoj
Predkolski odgojno obrazovni rad (redoviti program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite,
prehrane i socijalne skrbi) s djecom predkolskog uzrasta odvija se u djejim vrtiima.
Opina Matulji ima centralni djeji vrti u Matuljima i podrune djeje vrtie u naseljima Rukavac,
Juii, Breca, Brgud, Zvonea, Mune i Rupa-Lipa. U centralnom i podrunim djejim vrtiima
provode se i specijalizirani programi s darovitom djecom ( tjelesni, glazbeni, likovni, rano uenje
talijanskog i engleskog jezika, katoliki vjerski odgoj i scenska igraonica na akavtini).
Specijalizirani programi verificirani su od Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske.
Odgojno-obrazovni rad provode 33 strune osobe - odgojiteljice . Struni tim ine 3 strune osobe
(pedagog-defektolog, zdravstvena odgojiteljica i ravnateljica). Ukupno je zaposleno 47 osoba.
Centralni djeji vrti u Matuljima provodi 11-satni primarni program u 4 skupine jaslica s 62 djece i 5
skupina vrtia s 121 djetetom. U Matuljima se provodi i 5,5 satni program u 3 skupine s 63 djeteta.
Osim toga u centralnom vrtiu se provodi rano uenje jezika i to s jednom skupinom talijanskog i
drugom engleskog jezika s ukupno 34-ero djece.
Podruni djeji vrtii imaju ukupno 121 dijete i to kako slijedi :
- Rukavac
26
- Juii
23
- Breca
26
- Brgud
13
- Zvonea
4
- Mune
11
- Rupa-Lipa
18
Ukupno je predkolskim odgojem obuhvaeno 367 djece, odnosno cca 62 % populacije (592 djece u
dobi od 0-6 godina)
Centralni objekt Djejeg vrtia Matulji ima 1500 m2 korisne unutranje povrine (prizemlje i 2 kata).
Zgrada je namjenski sagraena i stavljena u funkciju 1978. godine. Prostori za boravak djece
odgovaraju normativima i funkcionalni su. Problem je nedostatan ili nefunkcionalan prostor za
pomone - pratee djelatnosti.
Kapacitet zgrade je potpuno iskoriten, te su zbornica i izolaciona soba pretvorene u djeju sobu. Za
zadovoljavanje ovih potreba i daljnje proirenje djelatnosti planira se osposobljavanje tavanskog
prostora. Da bi se to moglo uiniti potrebno je izvesti stepenite na tavan i dovesti na tavan
odgovarajue instalacije i urediti prostore ime bi se dobilo jo cca 130 m2 korisnog prostora.
Vanjski prostor vrtia ini igralite za djecu sa dva pjeanika, ljuljakom i vienamjenskom
penjalicom te betonirani dio poligon sa spravama, ukupne povrine 1500 m2 to je nedostatno za
broj djece upisane u ovaj objekt koja svakodnevno koriste taj prostor.
Podruni vrti Rukavac
Objekt je graen namjenski i u funkciji je od 1981. godine. Predviene su dvije sobe za dnevni
boravak djece predkolskog uzrasta sa prateim prostorima ( dvije grupe su djelovale u razdoblju
1986-1991 godine ). Ve se godinama koristi samo jedna prostorija, a drugu koristi kola. U prostoriji
djejeg vrtia je 5,5 satni program. Uz grupnu prostoriju postoje druge funkcionalne prostorije
(spremite, izolaciona soba i sl.). Objektom upravlja Osnovna kola A.Mohorovii .
Djeji vrti Rukavac ima namjenski ureen vanjski prostor.
Podruni vrti Juii
Zgrada u kojoj je djeji vrti izgraena je jo 1935 godine. Tu je smjetena jedna vrtika skupina u 5,5
satnom programu u jednoj sobi. Prostor vrtia ogranien je uskom prostorijom koja se koristi kao
blagovaona, a jedini je prostor koji bi mogao posluiti za proirenje prostora namijenjenog vrtiu, kao
41
obrazloenje
i prostor sadanje kuhinje. Objedinjavanjem ta tri prostora stvorio bi se adekvatan prostor za

kvalitetniju realizaciju predkolskog programa u skladu sa zahtjevima suvremene pedagoke prakse. U
zgradi treba urediti jedan prostor za tjelesnu aktivnost djece predkolskog uzrasta.
Djeji vrti Juii ima vanjski prostor namijenjen djeci predkolskog uzrasta, ali bi trebalo jo
vanjskih sadraja igralita.
Podruni vrti Breca
Vrti koristi u zgradi osnovne kole Drago Gervais jednu prostoriju sa garderobom i sanitarijama.
Prostori odgovaraju normativima, jer je kola izgraena 1982 godine, a nekoliko je puta adaptirana i
dograivana. Za potrebe cijelog gornjeg kraja Opine trebalo bi planirati izgradnju novog vrtia.
Djeji vrti Breca ima dvorini poploeni prostor sa pjeanikom..
Podruni vrti Brgud
Prostori za vrti ureeni su 1973 godine u staroj zgradi kole iz 1883. godine i to: soba dnevnog
boravka, garderoba i sanitarije. Prostorno su normativi zadovoljeni, ali je grijanje na drva pa je
potrebno uvesti centralno grijanje za cijelu zgradu.
Iako je na zgradi obnovljen krov i ureeno dvorite, starost zgrade ini cijeli objekt derutnim i trai
ulaganja. Zgradom upravlja O D. Gervais Breca.
Dvorite je opremljeno spravama primjerenim djeci predkolskog uzrasta.
Podruni vrti Zvonea
Zgrada Osnovne kole izgraena 1935. godine, adaptirana je 1973. godine , a nakon toga 1980.
godine, kada se prostor blagovaone pretvara u vrti. Prostor zadovoljava uvjete boravka manjeg broja
djece od normativa (10-15) ali nije primjeren za normalnu grupu (20 djece). Sanitarije su neureene i
neprimjerene predkolskoj djeci a koriste ih zajedniki djeca kole i vrtia. Ukoliko bi se poveao broj
djece u mjestu, mogao bi se osigurati adekvatan prostor za rad (vea soba, vea kuhinja, garderoba i
posebne sanitarije) ali bi trebalo adaptirati prostor stana koji se nastavlja na sobu vrtia.
Djeji vrti Zvonea ima malo dvorite sa pjeanikom i ljuljakom. Trai se dopuna sadraja i
odravanje.
Podruni vrti Mune
Vrti djeluje u zgradi osnovne kole kojom upravlja O D. Gervais. Zgrada je stara i derutna
vjerojatno sagraena oko 1900.g.-, obnovljena je 1973. godine kada je i ureen prostor za vrti, ali
unato unutranjem odravanju odaje svoje godine. Prostorija vrtia je velika ali su sanitarije hladne i
neadekvatne za predkolsku djecu. Grijanje je na pei na drva i time neprimjereno dananjem
standardu.
Djeji vrti Mune nema adekvatan dvorini prostor.
Podruni vrti Rupa- Lipa
U zgradi kole u Rupi izgraenoj 1935. godine, a adaptiranoj i ureenoj jo 1973. g., vrti je otvoren
1975. godine. Prostorija vrtia te sanitarije za kolsku i predkolsku djecu nalaze se u prizemlju.
Prostor sobe je ugodan i u skladu s normativima ali su hodnici i sanitarije hladni jer je grijanje samo u
sobama na pei na drva. Treba uvesti centralno grijanje i urediti sanitarije.
Djeji vrti Rupa-Lipa ima veliko ureeno dvorite opremljeno funkcionalnom opremom.
kolsko obrazovanje (prosvjeta)

Cjelokupno osnovno obrazovanje unutar opine organizirano je u dvije matine osnovne kole i to:
Dr.Andrija Mohorovii Matulji i Drago Gervais Breca.
1. Osnovna kola Andrija Mohorovii smjetena je u centru Matulja. kolom je obuhvaeno
osnovno obrazovanje, a pohaaju je djeca iz Matulja i ostalih naselja udaljenih 3-10 kilometara. kola
obuhvaa i podrune kole Juii i Rukavac. U matinoj koli ima 20 istih razreda, u podrunoj koli
Juii 2 ista razreda i jedan mijeani razred, a u Rukavcu su 4 ista razreda. U koli ima ukupno 538
uenika s 55 djelatnika od kojih 39 uitelja.
42
obrazloenje
Matinu kolu pohaa 461 uenik, podrunu kolu u Juiima 32 uenika, a podrunu kolu u
Rukavcu 45 uenika (1995. godine bilo je 613 uenika u matinoj koli i 736 ukupno s podrunim
kolama)
Uenici su ukljueni u raznih 28 izvannastavnih aktivnosti, 20 grupa dodatne nastave i 20 grupa
kolskog portskog kluba. U matinoj koli organiziran je produeni boravak za uenika 1. i 2.
razreda. Matina kola ima 2.000 m2 unutarnjih i 2.350 m2 vanjskih prostora, podruna kola u
Rukavcu ima 585 m2 unutarnjih i 13.614 m2 vanjskih prostora, a podruna kola u Juiima ima 673
m2 unutarnjih i 1.809 m2 vanjskih prostora.
U koli se ostvaruje niz projekata i programa: Globe, Zdrav ivot, Oprez djeco, uvajmo se
razornih sredstava i oruja, Prevencija i suzbijanje ovisnosti, Mlade crvenog kria, Zajedno
protiv nasilja, Profesionalna orijentacija, kolski oskar Mudra sova i druge. Uenici kole
sudjeljuju u kulturnim i natjecateljskim aktivnostima: obiljeavanje znaajnih i vanih nadnevaka;
sudjelovanje na kolskim opinskim meuopinskim, upanijskim i dravnim natjecanjima, te
strunim ekskurzijama i izletima uenika. Osim toga, za nastavno osoblje se provode brojni
edukativni programi.
Osnovni problem kole je nedostatak uionikog prostora, prostora za sportske aktivnosti i nedostatak
uenika u podrunim kolama u kojima se organizira nastava u mjeovitim odjelima. Djeca koja
pohaaju mjeovite razrede imaju problema s usvajanjem programa.
U podrunim kolama ima dosta problema s malim brojem uenika, zbog ega su organizirani
mjeoviti razredi. Ukoliko doe do centralizacije nastave, ostaje problem prijevoza uenika, ali i tete
koja bi nastala zatvaranjem podrunih kola.
Postojei kolski okoli je nedovoljan i nije prilagoen kolskom uzrastu djece. Osnovna kola
Andrija Mohorovii i Djeji vrti Matulji smjeteni su gotovo na istom prostoru i jednima i
drugima nedostaje prostora, pa e tu problematiku trebati rjeavati u suradnji s opinom Matulji,
Primorsko-goranskom upanijom i Republikom Hrvatskom.
2. Matina kola Drago Gervais ima 239 uenika u 14 razrednih odjela. U sklopu kole djeluje 5
podrunih odjela i to: Mune (trorazredni), Zvonea (trorazredni), Veli Brgud (trorazredni), Rupa-Lipa
(trorazredni) i Pasjak (etverorazredni). Podrune kole imaju 4-10 uenika (ukupno 34) s po jednim
razrednim odjelom. Podruna kola u ejanama je zatvorena. (u 1995. godini bilo je 227 uenika u
matinoj koli i 313 uenika ukupno). U koli ima ukupno 273 uenika s 42 djelatnika od kojih 27
uitelja.
Matina kola ima 1.500 m2 zatvorenog i 350 m2 otvorenog prostora, a podrune kole imaju od 100
do 200 m2 zatvorenog prostora i 100 do 350 m2 otvorenog prostora. Udaljenost podrunih odjela od
matine kole je relativno velika. Matina kola ima kolsku sportsku dvoranu (veliine 450 m2) i
ureeno polivalentno igralite povrine 960 m2 u neposrednoj blizini.
Ostale podrune kole nemaju kolsku sportsku dvoranu niti vanjskih kolskih prostora namijenjenih
tjelovjebi. Tjelovjeba odnosno sport se djelomino ostvaruju kao izvankolske aktivnosti. Kod
planiranja sadraja sporta obzirom na malobrojnost uenika sadraje treba planirati zajedniki za
uenike i mjetane.
U koli se organizira niz znaajnih projekata i programa: Prevencija ovisnosti CAP, Prevencija
zlostavljanja djece, Zdrava kola-Europska mrea kola, RWCT - itanje i pisanje za kritiko
miljenje-praenje primjene novih strategija i tehnika rada, NET u koli, Korak po korak, Pravo u
svakodnevnici, Osnove bontona, Debatni klub i druge. U 2005. kola je dobila priznanje Foruma za
slobodu odgoja Zagreb. U obrazovnoj djelatnosti provedbe nove nastavne metode pa je kola
proglaena najuspjenijom odgojno obrazovnom ustanovom u Primorsko-goranskoj upaniji u 2005.
Osim toga, primljena je u europsku mreu kola koje promiu zdravlje.
43
obrazloenje
Osnovni problemi su nedostatak prostora u matinoj koli i nedostatak uenika u podrunim kolama.
Uenici opine Matulji koriste srednje kolske obrazovne institucije Opatije, Rijeke i drugih mjesta, a
studenti sveuilite u Rijeci, Zagrebu i inozemstvu.
Zdravstvo i socijalna skrb

Organizacija zdravstvene zatite na podruju opine Matulji obuhvaa primarnu zdravstvenu zatitu
koju obavlja Dom zdravlja Primorsko-goranske upanije Ispostava Opatija.
Primarna zdravstvena zatita organizirana je na tri lokacije: u Matuljima u ul. Branka Laginje (stara
ambulanta), u zgradi Opine i u Juiima ( br.105 Jurdani).
Trajni problem matuljskog zdravstva je to na jednog lijenika otpada relativno velik broj pacijenata i
to dijelom starije dobi. Specijalistike preglede stanovnici Matulja obavljaju na Poliklinikama u Rijeci.
Stanovnitvo Opine Matulji bolniko lijeenje osigurava u klinikom bolnikom centru Rijeka , te
prema potrebama u ostalim centrima Republike Hrvatske.
Hitna medicinska pomo je osigurana u Gradu Opatiji.
Osnovna mrea za odvijanje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zatite
(N.N.188/04) prikazana je u slijedeoj tablici.
Red.broj
Zdravstvena djelatnost
Postojee stanje
Mrea zdravstvene
djelatnosti
1.
Opa medicina
5 timova lijenika i med.sestra (3

Matulji i 2 Juii)
6 timova
2.
Zdravstvena zatita
predkolske djece (pedijatrija)
1 tim
1 tim
3.
Stomatologija
4 tima
(2 Matulji i 2 Juii )
6 timova
Navedene zdravstvene ustanove su u ugovornom odnosu sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno

osiguranje.
U Opini takoer djeluje 5 privatnih stomatolokih ordinacija i 2 privatna zubotehnika laboratorija
Na podruju sekundarne zdravstvene zatite djeluje poliklinika Specijalna bolnica za ortopediju i
opu kirurgiju. Bolnica Dr. Nemec . Bolnica ima operacijsku dvoranu i sobe s 8 postelja. Bolnici
nedostaje prostor za fizikalnu terapiju i dodatne bolnike sobe.
U Opini Matulji u odnosu na popunjenost mree nedostaje:
- 1 lijenik ope medicine
- 2 stomatologa
- 1 ginekoloki tim prema nacionalnoj strategiji zdravstva 2001-2006.usvojenoj na sjednici vlade
Republike Hrvatske.
Funkcionalno i graevinski prostor ambulanti u ulici Branka Laginje 8 gdje je smjeten najvei broj
timova ne odgovara namjeni. Graevinsko stanje objekta je vrlo loe jer godinama nije bilo veeg
ulaganja. Ambulanta smjetena u zgradi opine isto funkcionalno i graevinski ne zadovoljava
namjenu.
Na podruju Opine djeluju dvije ugovorne ljekarne u Matuljima i Jurdanima .
44
obrazloenje
Iz prorauna opine Matulji izdvajaju se novana sredstva za dodatne programe zdravstvene zatite
(dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, higijenike usluge, sufinanciranje podrunih ambulanti u
apjanama i Munama, korektivna medicinska gimnastika, program novoroenadi, savjetovalite za
djecu, mlade i obitelj, sufinanciranje zdravstvenih ustanova, program ranog otkrivanja raka i druge).
Za 2006. planirano je u ove programe uloiti oko 538 tisua kuna.
Socijalna skrb je organizirana drutvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje drutvena briga i interes
za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i graana, kojima je pored drugih drutvenih mjera
potrebna i posebna pomo drutvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog drutvenog
interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zatite u skladu s Programom razvoja socijalne zatite
kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne skrbi i zatite odreeni su normativi i
standardi, od kojih su najvaniji da lokacija centra za socijalni rad i lokacija organizacije socijalne
zatite mora biti u gradskom podruju. Tako e i nadalje socijalnu skrb stanovnitva opine Matulji
pokrivati Centar za socijalnu skrb Opatija. Programe socijalne skrbi e se i nadalje sufinancirati iz
prorauna opine Matulji.
Sredstvima prorauna financira se program socijalne skrbi (zatita i pomaganje osoba koje su
ugroene, nemone ili druge osobe koje same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti svoje
potrebe). Programom se osiguravaju sredstva pojedincima koji se uslijed drutvenih ili prirodnih
uzroka nalaze u posebnom stanju potreba za drutvenom pomoi. U 2006. u ovaj program uloeno je
650 tisua kuna.
Kultura
Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju iz dravnog prorauna i prorauna upanije,
gradova i opina su kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije kulture od interesa upanija,
opina i gradova koje oni programom utvrde kao svoje javne potrebe. To su osobito: djelatnosti i
poslovi ustanova kulture, udruga i drugih organizacija u kulturi, kao i pomaganje i poticanje
umjetnikog i kulturnog stvaralatva; akcije i manifestacije u kulturi, investicijsko odravanje,
adaptacije i prijeko potrebni zahvati na objektima kulture.
U opini Matulji odravaju se brojne kulturne manifestacije koje po svom sadraju prelaze lokalne
potrebe. Najznaajnija kulturna manifestacija je Pust karneval u sklopu kojeg se organizira
Zvonarska smotra, Festival pusne hrani, Smotra mieh zvonari. Na podruju opine djeluje
nekoliko zvonarskih skupina iz raznih mjesta (Rukavca, Zvonea, Bregi, Brguda, Muna, ejana,
Muia, Korenskega, Vlahovega Brega i Frlanije) koje se meusobno razlikuju po razliitosti noenja
garderoba, razliitom hodu i drugim karakteristikama. Osim te smotre, znaajne kulturne manifestacije
su: ljetne priredbe Tramontana e vas ofrikat koja se odrava svake nedjelje tijekom srpnja i
kolovoza (predstave, koncerti, pjesnike veeri i drugo); Mesec od libri odrava se svaki petak u
listopadu (promocije romana, putopisa, pjesama i drugo); te Slikarsko-fotografski mjesec odrava
se u mjesecu oujku i travnju (izlobe slika i fotografija, te aukcije); komemoracijska smotra Lipa
pamti koja se odrava 30. travnja; crkvena manifestacija Sv. Mihovil koja se odrava u crkvi Sv.
Mihovil u Rubeima koja potpada pod ingerenciju Matuljske upe; Boini program; Djeje
predstave i duge. U cjelini u Opini Matulji organiziraju se brojne manifestacije koje dobrim dijelom
pokrivaju i razdoblje izvan turistike sezone.
Najznaajniji kulturni objekti su: itaonica s skromnih 85 m2 prostora, s oko 10.000 knjiga i s oko 770
lanova; prostor Hangara koji moe primiti oko 400 ljudi; Drutveni dom u Permanima; Drutveni
dom u Juiima sa sportskim sadrajima i muzej u Lipi.
Osim toga manji drutveni domovi su i u Rupi, Pasjaku, Velim Munama, Rukavcu, Bregima,
Bikupima (Kueli) i Brecima.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije zatien je kulturno povijesni lokalitet Gradina
45
obrazloenje
Pasjak, a opina Matulji izdvaja proraunska sredstva za taj projekt.

Na podruju Opine djeluju kulturno umjetnika drutva i to: Klapa Roice, KUD Uka,
Folklorna skupina ejane, Klapa Zvonajski kanturi, KUD Danica iz Pasjaka i glazbena drutva.
Sport
Objekti sporta i rekreacije na podruju Opine Matulji nalaze se kao dio sadraja osnovnih kola i kao
izdvojeni objekti unutar naselja.
Pregled postojeeg stanja sportskih objekata
-
Breca:
Juii:
Matulji:
Rukavac:
Rupa:
apjane
Vele Mune:
Veli Brgud:
ejane:
Zvonea:
Lipa:
Jurdani:
u okviru kole je sportska dvorana (veliine 450 m2) i polivalentno igralite

polivalentno igralite, boalite
u okviru kole je manja neadekvatna dvorana i koarkako igralite, zatim su
tu rukometno igralite i dva boalita u sklopu "Hangara"
u okviru podrune kole je polivalentno igralite, tenis igralite
polivalentno igralite, auto-cros staza
polivalentno igralite
nogometno igralite, boalite
polivalentno igralite, dva boalita
koarkako (odbojkako) igralite uz bivu kolu
koarkako (odbojkako) igralite uz kolu
koarkako (odbojkako) igralite
koarkako (odbojkako) igralite
Dio objekata je izgraen bespravno, ali kao namjenu, sadraj i lokacije treba ih zadrati kroz Prostorni
plan Opine.
Sportska djelatnost odvija se kroz mali nogomet, mali rukomet, koarku, sportski lov i ribolov,
planinarstvo, boarska drutva i Auto-moto drutvo Matulji . Auto-moto drutvo Matulji ima ezdeset
godinju tradiciju , a pojedini lanovi drutva osvojili su znaajne nagrade. U tijeku godine odrava se
susret motorista u Lipi .
Sve postojee objekte treba oplemenjivati i prostorno omoguiti dopunjavanje sportskih sadraja kao i
planirati nove sadraje unutar naselja, obzirom na relativno skromnu postojeu mreu.
Vjerske zajednice
Prolog stoljea pokrenuta je akcija da se Rijeka obzirom na svoje politiko-gospodarsko-kulturoloko
znaenje podigne na razinu metropolitanskog sredita. Rjeenje je donio papa Pavao VI. Bulom
Coetu instante 27. srpnja1961 godine. U novu nadbiskupiju je ula rijeka biskupija kojoj pripada i
sadanje podruje opine Matulji, zatim modruka biskupija , koja time prestaje postojati, a senjska se
biskupija sjedinjuje jednakopravno s rijekom u Rijeko-senjsku nadbiskupiju. Rijeka je takoer
podignuta na dostojanstvo metropolitske nadbiskupske crkve, pa su u novu metropoliju ule jo i
Krka, te poreko-pulska biskupija.Tom metropolitskom sreditu pripada i opina Matulji.
Podruje Opine Matulji obuhvaeno je danas u pet upa. To su: Matulji- upa Krista Kralja,
Rukavac- upa sv.Luke, Veli Brgud- upa Kuzma i Damjana, Vele Mune- upa sv.Marije Magdalene
i apjane- upa sv.Antuna Pustinjaka.
O upama Matulji, Rukavac i Veli Brgud brinu se upnici koji imaju sjedite u tim mjestima.Zbog
pomanjkanja upnika u Velim Munama , tom upom se brine upnik iz Velog Brguda.Na isti nain
upom apjane brine upnik iz Klane.
46
obrazloenje
Najznaajniji sakralni objekti opine Matulji su upne i mjesne seoske crkve i to:
upne crkve su:
Sv. Luke u Rukavcu
Krista Kralja u Matuljima
Sv. Josipa u Brecima,
Blaene Djevice Marije uVelom Brgudu,
Sv. Marije Magdalene uVelim Munama i
Sv. Antuna Opata u Zvoneu.
Seoske crkve ili kapele jo su u Juiima, Brdcu, Lipi, Pasjaku, Rupi, apjanama i ejanama.
Udruge graana
Na podruju Opine Matulji djeluje nekoliko udruga. To su dragovoljne udruge nastale iz potreba
graana. One nemaju stalno zaposlene djelatnike i uglavnom nemaju svojih prostorija. Sadanje
udruge su slijedee:
- udruga umirovljenika
- aktiv Crvenog kria pri organizaciji Grada Opatije
- udruga antifaistikih boraca
- udruga hrvatskih veterana domovinskog rata Opine Matulji
- udruga Drutvo naa djeca Matulji
- udruga lijeenih alkoholiara
- savjetovalite za mlade prilikom ulaska u brak
- planinarsko drutvo Lisina
- lovako drutvo Srnda Permani.
- na podruju opine djeluje i lovako drutvo Lane Opatija i Lisjak Kastav
- DVD Kras , koje se oslanja na usluge profesionalne usluge Vatrogasnog drutva Opatija
- DVD apjane
Broj udruga e se tijekom vremena mijenjati, a zasigurno bi za njihovu djelatnost trebalo osigurati
odgovarajue prostorije.
1.2.5.
GOSPODARSTVO
Stanje i ocjena razvoja do Drugog svjetskog rata

Do drugog svjetskog rata preteito ruralna naselja bila su: Lipa, Rupa, apjane, Pasjak, Brdce, Vele
Mune, Male Mune, ejane, Zvonea, Zaluki, Veli i Mali Brgud, Breca i Ruii, te jo nekoliko
manjih zaselaka kao Obadi, Principi i dr.
U tim naseljima je obitavalo 4.818 stanovnika u cca 1.300 domainstava. To je 1931. godine bio
relativno veliki postotak od 47% stanovnitva.
Osim ruralnih domainstava bilo je registrirano 308 privatnih tvrtki razliitih djelatnosti i
poduzetnitva. Te tvrtke su bile preteito obiteljske i spadale su u kategoriju obrtnitva. Iz tog broja
izdvajaju se njih 7 koje su imale status dionikih drutava. Od tog broja u industriji i proizvodnom
zanatstvu bile su 73 tvrtke, u trgovini, uslugama i prometu 222 tvrtke i u drutvenim djelatnostima 11
tvrtki. Radne aktivnosti i prihode za opstojnost u tim tvrtkama ostvarivalo je 1.384 stanovnika ili cca
13,5%.
Od ukupnog broja stanovnika Opine oko 6.200 stjecalo je svoje prihode za opstojnost na svojim
47
obrazloenje
imanjima i/ili u vlastitim tvrtkama, dok je njih oko 4.050 stjecalo svoje prihode radei u raznim
tvrtkama veim dijelom izvan podruja Opine, a manjim i na podruju Opine.
Oko etrdeset posto stanovnika zavisilo je o zapoljavanju kod poslodavaca dok je ostatak razvijao
vlastita gospodarstva. Poduzetnitvo je bilo razvijeno i dobro rasporeeno u prostoru. To je bila dobra
osnovica za razvoj jedne fine i jake strukture gospodarstva na podruju Opine. No, kako je poznato,
taj je razvoj razbijen Drugim svjetskim ratom i prekinut poslijeratnim razvitkom.
Stanje i ocjena razvoja do 1990. godine.
Prema popisu poljoprivrede 1960. godine, poljodjelstvom su se bavila jo 1.144 individualna
gospodarstva s 4.124 stanovnika. Od tog broja njih 1.372 bilo je stalno zaposleno izvan individualnog
gospodarstva, dakle kod poslodavca, dok je popis registrirao 1.566 aktivnih djelatnika u poljodjelstvu.
Obnovom gospodarstva poslije drugog svjetskog rata privatna inicijativa i poduzetnitvo sistematski
su unitavani u korist razvoja tzv. drutvenog sektora privrede. U cijelom tom razdoblju od privatnog
sektora gospodarstva ostalo je malo. U poljodjelstvu gotovo nita, svega 34 aktivna poljoprivrednika.
Koncentracija gospodarstva i rada. je vrena u Rijeku, Crikvenicu i Opatiju.
Vei dio Opine Matulji ostao je nerazvijen unato povoljnom geografskom poloaju uz glavne
meunarodne prometne pravce.
Posttranzicijsko razdoblje
U razdoblju 1991-2000. zapoeo je proces pretvorbe i privatizacije drutvenih poduzea, sueno je
domae trite, dolo je do ope gospodarske krize, izostala su ulaganja i tehnoloka modernizacija
kapaciteta. U takvim okolnostima gospodarski razvoj opine Matulji bio je usporen, zaustavljen i u
padu. Gospodarski subjekti zapali su u velike poslovne potekoe, akumulirali gubitke, otpustili
odreeni broj ljudi, istodobno poveavale su im se porezne i socijalne obveze i u cjelini rasli trokovi
odravanja sistema. U novom trinom i poduzetnikom okruenju nie vei broj manjih privatnih
tvrtki i obrtnika koji se moraju boriti s promjenljivim uvjetima gospodarenja.
Gospodarski razvoj nekog prostora mogue je pratiti i kroz broj subjekata koji na njemu djeluju. Broj
tvrtki na podruju opine Matulji iskazuje se u slijedeoj tablici:
Tablica: Broj tvrtki na podruju opine Matulji
Vrsta tvrtke/godina
1942.
1988.
1995.
Trgovaka drutva
7
325
Drutvena poduzea
17
Obrtnici i slob. zanim.
301
199
Ukupno
308
216
325
Izvor: J. Jurai do 1995., za 2005. Financijska agencija podrunica Rijeka,
Ured dravne uprave Primorsko-goranske upanije, Katalog obrtnika Liburnije i obrada autora.
2005.
308
345
653
Bez obzira na razliitost tretiranja vrsta tvrtki i obrtnitva u pojedinim godinama, opaa se veliki
porast broja tvrtki nakon 1990. i obrta nakon 1995. U cjelini na podruju opine Matulji djeluju preko
650 tvrtki i obrta. To je veliki potencijal ovog podruja.
Opi pokazatelj dostignute razine razvoja nekog podruja je ostvarena veliina bruto domaeg
proizvoda (BDP) po stanovniku. Utvrivanje bruto domaeg proizvoda po manjim teritorijalnim
jedinicama je nepouzdano, a slubene statistike evidentiraju i procjenjuju taj proizvod samo na razini
zemlje. Stoga se za ua podruja moraju obaviti mnoge procijene. Ostvarenu razinu razvoja opine
Matulji u razdoblju 1971- 2005. pouzdanije iskazuju podaci u slijedeoj tablici.
48
obrazloenje
Tablica Razina razvoja podruja bive opine i Grada Opatije te opine Matulji
/- cijene 2005., 1 EUR = 7,3986 1USD = 5,9529 /
BDP po
BDP po
stanovniku u
stanovniku u
EUR
USD
Biva opina O. 1971.
1.282.278
27.118
6.391
7.943
Biva opina O. 1981.
1.835.406
29.274
8.474
10.532
Biva opina O. 1988.
2.249.719
29.640
10.259
12.750
Biva opina O. 1989.
2.173.092
29.690
9.893
12.295
Biva opina O. 1990.
1.220.022
29.700
5.552
6.900
Grad Opatija
2000.
824.375
12.700
8.773
10.904
Grad Opatija
2002.
986.722
12.730
10.477
13.021
Opina Matulji 2005.
541.873
10.720
6.832
8.491
Izvor: Statistiki ljetopisi upanijskog odsjeka za statistiku Rijeka za razdoblje do 1990., a nakon toga podaci
Financijske agencije, javnih poduzea i izraun autora.
Podruje / Godina
BDP u 000
kuna
Stanovnitvo
U razdoblju od 1971. do 1988. podruje bive opine Opatija (u ijem sastavu je bila i opina Matulji
do 1993.) je ostvarivala prosjeni godinji rast bruto domaeg proizvoda od 3,36%. U 1990. nastali su
poremeaji u gospodarstvu uslijed ratnih djelovanja, pa su tako smanjene gospodarske aktivnosti i
ostvareno smanjenje bruto domaeg proizvoda.
U 2005. ostvaren je bruto domai proizvod u opini Matulji od 541,9 mln kuna ili po stanovniku 6.832
EUR-a , a njegovu strukturu u 2005. sainjavale su ove grupacije:
- gospodarski subjekti sa sjeditem na podruju opine
63,2 %
- proraunske organizacije
3,9 %
- banke i osiguranja
0,5 %
- javna poduzea
3,9 %
- HT i HP
5,9 %
- obrtnici i slobodna zanimanja
22,4 %
- kuanstva i individualni poljoprivrednici
0,2 %
Podaci javnih poduzea, banaka, osiguravajuih drutava i trgovakih lanaca iskazuju se u matinim
sjeditima, najee u Zagrebu u kojemu se iskazuju rezultati i ostvaruju ostali povoljni rezultati iz
poslovanja s podruja opine Matulji. Znaajan utjecaj na gospodarstvo Opine imaju obrtnici s
udjelom od preko 22% % u bruto domaem proizvodu i oko 27 % u zaposlenosti.
U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaim proizvodom) dominira pet djelatnost i to: trgovina s
26%, graevinarstvo s 20%, preraivaka industrija s 19,5%, prijevoz skladitenje i veze s 11,5% te
poslovanje nekretninama i poslovne usluge s 9,7%, a sve ostale djelatnosti i znatno manje.
Gospodarstvo Opine ima povoljnu i razvijenu gospodarsku strukturu. S obzirom na blizinu znaajnih
turistikih emitivnih podruja, turizam opine ima nedostatan udio.
U samoj Opini znatno je manji broj radnih mjesta od broja zaposlenog stanovnitva Opine. Broj
radnih mjesta u Opini po sektorima prikazan je u slijedeoj tablici.
Tablica Radna mjesta po sektorima u Opini Matulji 1991. i 2005. godine
Radna mjesta 1991.
Radna mjesta 2005.
Udio
Udio
Broj
Broj
%
%
Primarni
34
1,3
41
1,4
Sekundarni
1848
72,5
1.165
38,9
Tercijarni
498
19,6
1.494
49,9
Kvartarni
168
6,6
293
9,8
Ukupno
2548
100,0
2.993
100,0
Izvor: podaci Ureda dravne uprave u primorsko-goranskoj upaniji za 2005. i procjena autora za 1991.
Sektor
49
obrazloenje
Poljoprivreda
Poljoprivreda je u cjelini dosta zaputena. Razloga ima dosta, ali su najvaniji male poljoprivredne
povrine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih zemljita u okunice i
dvorita, neorganizirana proizvodnja i plasman, laka mogunost zarade u drugim djelatnostima.
Poljoprivreda sa stoarstvom bila je u prijanjim razdobljima jedna od znaajnih djelatnosti stanovnika
opine Matulji, ali se naroito u novije doba, ono sve vie prebacivalo u druge djelatnosti
naputajui poljoprivredu. U djelatnosti poljoprivrede registrirane su 2 manje tvrtke, 2 obrta na uzgoju
biljaka, 1 obrt za uzgoj pueva, 2 obrta za uzgoj gljiva i 1 obrt za uzgoj pela. Od 3.685 kuanstva
(popis 2001.) njih 1221 raspolae s poljoprivrednim zemljitem, od kojih preko 71% posjeduje
zemljite do 1 ha, oko 10% ima do 2 ha, a ostala neto vie.
Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje
nisu povoljni. Glavne
poljoprivredne grane su povrtlarstvo s zasijanih oko 99 ha, te voarstvo na oko 28 ha s oko 9.000
raznih stabala voa od kojih je rodno oko 92% (procjene Ureda dravne uprave Primorsko-goranske
upanije). Osim toga, u Opini ima oko 14.000 trsova vinove loze. Od 5.774 ha poljoprivrednih
povrina obradivo je svega 2.320 ha. Najvei udio obradivih povrina zauzimaju panjaci (88%).
Poljoprivreda je u cjelini dosta zanemarena zbog malih obradivih povrina, usitnjenosti i
rascjepkanosti seoskih gospodarstava, neorganizirane proizvodnje i lake zarade u drugim
djelatnostima.
Od 99 ha oranica i vrtova njih 46 ha bilo je zasijano krumpirom, 13 ha krmnim biljem, i 40 ha ostalim
povrem u 2004.
Ratarstvo i voarstvo je i do sada veoma skromno. Povre i voe proizvodi se u vrlo malim
koliinama. Starija stabla voaka veinom su propala, nova se ne zasauju, a odravaju se samo
voke u vrtovima uz stambene kue.
Nekada je na prostorima opine Matulji bilo relativno dobro razvijeno stoarstvo. Procjene govore da
je tridesetih godina prolog stoljea na ovim prostorima uzgajano oko 2300 grla krupne stoke i preko
3000 grla sitne stoke.
Kako je nakon rata pa do danas razvoj industrije te ponuda posla u urbanim sredinama porasla
smanjila se viestruko potreba za uzgojem stoke.
Premda naselja Mune, ejane, Pasjak i Brce raspolau s znatnim povrinama panjaka i livada, broj
grla stoke znatno zaostaje za mogunostima koje pruaju prirodni uvjeti.
Naime nekadanji panjaci i livade su naputeni i proces urastanja umske vegetacije je oigledan,
tako da su panjake povrine izgubile i na kvaliteti i kvantiteti.
Inae travnjake povrine pripadaju submediteranskim i sjevernije epimediteranskim suhim
panjacima ija se proizvodnost cijeni kao osrednja.
Ovarstvo i kozarstvo imaju prirodnu mogunost za svoj razvitak, no za te djelatnosti treba stvoriti
uvjete i potaknuti razvoj.
Na podruju opine (popis 2001.) ima svega oko 20 goveda, oko 130 svinja, 260 ovaca i koza, te 30
konja. U Velom Brgudu djeluje peradarska farma.
Opina Matulji u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam Pore provodi projekt podizanja
nasada autohtonih vinskih i stolnih sorti vinove loze (Jarbole). Osim toga osnovana je Zadruga
Agroliburnija u cilju ouvanja autohtonih sorti povra i voa, poveanja nasada, pruanja strune
pomoi uzgajivaima, nabava sadnica i razvoj kozarstva. Zadruga u realizaciji projekta surauje i s
Centrom za brdsku planinsku poljoprivredu iz Stare Suice.
50
obrazloenje
Lov
Na prostoru opine Matulji locirana su etiri lovita i to:
- upanijsko lovite "Permani" u cijelosti,
- upanijsko lovite "Matulji" jednim dijelom,
- upanijsko lovite "Kastav" jednim dijelom,
- Dravno lovite "Kastavska uma" jednim dijelom.
Ukupna povrina svih lovita jednaka je povrini koju zahvaa prostor opine Matulji.
Lovitima gospodare lovake udruge:
- Lovaka udruga "Srnda" Permani lovite "Permani",
- Lovaka udruga "Lane" Opatija lovite "Matulji",
- Lovaka udruga "Lisjak" Kastav lovite "Kastav",
- Lovaka udruga "Lane" Opatija lovite "Kastavska uma".
U lovitima obitavaju i love se sljedee vrste divljai:
- jelen obini
- srnea divlja
- divlja svinja
- zec
dok od sitne divljai je interesantna umska ljuka u jesensko-proljetnim preletima.
Kako je pozicija lovita u odnosu na Italiju povoljna, te kako talijanski lovci pokazuju veliki interes za
lov na ljuku, te ova lovita omoguavaju razvitak kvalitetnog i unosnog lovnog turizma.
Mogunost godinjeg odstrela se kree okvirno u ovom obimu:
- jelen obini
- 8 grla
- srnea divlja
- 96 grla
- divlja svinja
- 36 grla
- zec
- 60 grla
- umska ljuka
- 430 komada
Sve udruge imaju ugovore o zakupu lovita, a gospodare s lovitem i divljai na temelju lovnogospodarskih osnova odobrenih od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, po
kontrolom gospodarske inspekcije zaduene za umarstvo i lovstvo.
Udruge su udruene u upanijski lovaki savez, a preko njega u Hrvatski lovaki savez.
Pored aktivnosti na uzgoju i zatiti divljai i lovu, udruge se svaka u svom lovitu bavi i zatitom i
odranjem ivotne sredine kroz ekoloke akcije.
umarstvo
Podruje opine Matulji je preteno prekriveno umskom vegetacijom. Kroz povijest ume su ostavile
svoj trag na gospodarski aspekt ovog podruja.
O tome se trag nalazi i u najstarijoj umsko-gospodarskoj osnovi pronaenoj u Ilirskoj Bistrici nakon
drugog svjetskog rata. Osnova je izraena u Rimu 1933. godine a obuhvaa prostor Lisine.
ume su sluile za proizvodnju drvenog ugljena na to ukazuju faktografski podaci u osnovi, ali i
danas vidljivi tragovi nekadanjih enica ( karbunjera ).
Specifini vlasniki odnosi (komunade) koje su se zadrale i do danas ukazuju da su ljudi ovog
51
obrazloenje
prostora bili upueni na umu.

Dravnim umama gospodare Hrvatske ume, Uprava uma Buzet, umarija Opatija. umarija
zapoljava 24 osobe. umarija u okviru redovnih djelatnosti obavlja i propisane uzgojne radove
jednostavne bioloke reprodukcije koje se sastoje u pripremi zemljita, poumljavanju sjeina, njezi i
ienju biogrupa, njezi, ienju i prorjeivanju kultura te u prehranjivanju. umarije izdvajaju
odreena sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju od vrijednosti prodaje i upotrebljenog drva za
vlastite potrebe. Osim toga, sva trgovaka drutva na podruju Hrvatske izdvajaju 0,07% vrijednosti
prihoda za koritenje ope korisnih funkcija uma.
Privatne ume koje u umskom pokrovu dominiraju s povrinom od cca 7500 ha su dobrim dijelom
ureene i s njima gospodare vlasnici na temelju programa za gospodarenje.
Danas, posebno dravne ume, imaju dominantno zatitnu i rekreacijsku funkciju, dok su unazad 30
godina imale dominantno proizvodno-gospodarsku funkciju.
O ovom pomaku prema zatitnim i opekorisnim funkcijama ume svjedoi smanjenje godinjih
sjeivih masa projektirano u Programima gospodarenja.
Tako su sjeive godinje mase 1984. godine projektirane na 9300 m3 sjee godinje, da bi u dananjem
programu za gospodarenje koji je izraen 2004. godine projektirane na svega 3200 m3 sjea godinje.
Za to vrijeme drvna zaliha uma je porasla od 250 m3 / ha na 290 m3 / ha.
Tome je doprinijelo proglaenje Lisine Zatienim krajolikom (znaajnim krajobrazom), tako da je
rekreativna funkcija ovih uma, koja je praktino i postojala, ovim proglaenjem, te izradom novih
programa gospodarenja i zakonski verificirana.
Povrine pod umama prema katastru zaposjedaju 11.360 ha, od kojih na dravne ume otpada 2.909
ha. Na ureenim umama ima ukupno 1,12 mln m3 zaliha drva, od kojih na dravne otpada oko 43%.
Osnovne karakteristike ureenih uma iskazuju se u slijedeoj tablici.
Tablica: Osnovne karakteristike ureenih uma opine Matulji
Opis
GJ
Lisina,
dravna
1.484
426
98
GJ Brgudske
ume,
dravne
1.425
141
57
GJ Mune,
privatne
GJ ejane,
privatne
Ukupno
Povrine u ha
1.815
1.499
6.223
Zalihe u 000 m3
308
246
1.121
Desetgodinji prirast u
115
47
317
000m3
Desetgodinji etat u 000 m3
36
57
50
34
177
Izvor: Podaci umarije Opatija
Napomena: u tablicu nije ukljuen nedavno izraen Program gospodarenja privatnim umama na podruju K.O.
Brgud, Brdce, Pasjak, Rupa i apjane.
U GJ Lisina prevladava bukva s preko 87% zaliha. Na tom prostoru, osim bukve ima graba, jasena i
malo crnogorice. Na podruju Brgudskih uma prevladavaju listae i to hrast, cer, crni grab, hrast
medunac i ostale tvrde listae. Na prostoru GJ Mune i GJ ejane prevladava bukva.
Za privatne ume danas postoje programi gospodarenja na ovim prostorima:
Program gospodarenja za K.O. Mune
1870 ha
Program gospodarenja za K.O. ejane
1499 ha
Program gospodarenja za K.O.:
Brgud, Brdce, Pasjak, Rupa i apjane
1997 ha
Ukupno ureene privatne ume
5366 ha
Jo nisu ureene privatne ume u katastarskim opinama: Bregi, Jurdani, Juii, Kueli, Lipa, Matulji,
52
obrazloenje
Perenii, Pobri, Pui, Rukavac donji, Rukavac gornji i Zvonea povrine cca 2000 ha. Tona povrina
e biti utvrena nakon izrade programa s obzirom da se u posljednjih deset godina ba na ovim
prostorima odvijala intenzivna izgradnja infrastrukturnih objekata ( autocesta, plinovod radne zone i
sl.), pa je dio ovih uma doivio prenamjenu.
Privatne ume koriste vlasnici uz strunu pomo agencije za privatne ume pri Ministarstvu
poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva. Programima gospodarenja su propisani sustavi
gospodarenja kojima je cilj odranje i unapreivanje opeg stanja ovih uma.
Vrijednost uma i umskog zemljita izraena kao ope korisne funkcije (zatita voda, regulacija
vodnog reima, odravanje ugodne klime, filtriranje zraka, zatitu od erozije, mogunosti za koritenje
u sportske, turistike istraivake i druge namjene) procjenjuje se na oko 8 puta vee vrijednosti u
odnosu na vrijednost samog drva. Neke procjene tim funkcijama daju vrijednost i 20 puta veu.
Ribarstvo
S podruja opine Matulji ribarstvom odnosno preradom riba bavi se jedna manja tvrtka.
Ribarstvo e i u narednom razdoblju imati relativno ograniene uvjete razvoja na podruju opine
Matulji. Meutim prerada, pakiranje i skladitenje ulovljene i smrznute ribe moe imati razvojnih
ansi u radnim zonama Opine.
Preraivaka industrija
U preraivakoj industriji djeluje 47 manjih tvrtki i tri srednje veliine, te 63 obrta. Ova djelatnost je
znaajna za podruje Opine jer sudjeluje u ostvarenom bruto domaem proizvodu sa 19,5% i
zapoljava 669 osoba ili preko 22% ukupno zaposlenih u 2005. godini. U ovoj djelatnosti obrauju se
metali, drvo, kamen, tekstil, plastika i drugo.
Najznaajnija tvrtka u ovoj djelatnosti je TIBO d.d. koja sudjeluje u brodskom programu i opremi
za brodove s oko 70% vlastitih kapaciteta, 5-8% na proizvodnji kuica, te preostali dio kapaciteta na
proizvodnji konstrukcija i elemenata. Osim toga, tvrtka ima razraen program gradnje manjih (26-30
osoba) te gradskih autobusa, s time to uvozi asije i motore od tvrtke MAN ili Mercedes. Tijekom
ove godine nadogradit i opremiti e pet autobusa. Tvrtka ima 43.000 m2 prostora od kojih je 12.000
izgraeno, a zapoljava oko 180 osoba.
Druga znaajna tvrtka je Riviera dekor koja se bavi izradom tendi, ivanjem raznih proizvoda,
dekoracijama i interijerima. Ona zapoljava 35-40 osoba.
Trea znaajna tvrtka je Adrianeon s izradom reklamnih natpisa. Tvrtka zapoljava oko 27 osoba,
ima 1.200 m2 prostora, te izvozi 50% ukupne proizvodnje.
Nova znaajna tvrtka je Piuljan Marine d.o.o. Muii koja ima 12.643 m2 prostora i zapoljava 18
osoba na proizvodnji visokokvalitetnih amaca i plovila.
Osim ovih tvrtki, preraivakom djelatnou bave se manje tvrtke i to: proizvodnjom hrane i pia tri;
proizvodnjom tekstilnih proizvoda dvije; preradom drva est; tiskarskom i umnoavanjem snimljenih
zapisa dvije; proizvodnjom kemikalija dvije; preradom plastike tri; te preradom nemetala tri. Osim
toga, u obrtnitvu je registrirano za preradu: metala 24 obrta; drva 12; stakla i betona tri;
kamenoklesara est; prerada plastike dva; proizvodnja destilirane vode jedan; izrada, popravak i
opremanje plovila tri; prerada tekstila etiri; proizvodnja suvenira pet; te jedna peradarska farma i
dvije pekare.
Ukupna struktura ove djelatnosti je vrlo razgranata i obuhvaa cijeli niz preraivakih aktivnosti.
53
obrazloenje
Takav razvoj ove djelatnosti posljedica je i znaajne tradicije u obrtnitvu ovog podruja.
Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom

Cijelo podruje Opine pokriveno je distributivnom mreom elektrine energije koja kvalitetom i
sigurnou napajanja zadovoljava sadanje potrebe stanovnitva i gospodarstva u cjelini.
U Matuljima se nalazi trafostanica snage 110 kV preko koje se zajedno s trafostanicom u Lovranu
napaja liburnijsko podruje. Trafostanica Matulji je u sastavu HEP-a Operator prijenosnog sustava
d.o.o. Zagreb, Prijenosno podruje Rijeka. Na poslovima prijenosa elektrine energije zaposleno je
oko 75 osoba.
Opskrbu plinom obavlja trgovina i to plinskim bocama.
Vodoopskrbni sustav Opatija obuhvaa podruja Grada Opatija, te opine Moenika Draga, Lovran i
Matulji. Opskrbu vodom obavlja tvrtka Komunalac d.o.o., radna jedinica Voda i odvodnja
Opatija.
Graevinarstvo
Graevinarstvom se bave 33 manje tvrtke, dvije srednje veliine i 45 obrta. U toj djelatnosti zaposleno
je oko 420 osoba ili 14% svih zaposlenih koji ostvaruju 20% bruto domaeg proizvoda Opine
Matulji. To je tradicionalna djelatnost u kojoj je bilo razvijeno i klesarstvo.
Jedna od srednjih domicilnih tvrtki je Modula d.o.o Matulji koja se bavi niskogradnjom i
stanogradnjom. Tvrtka zapoljava oko 85 ljudi i 30 do 40 kooperanata. Tvrtka na sadanjoj lokaciji
ima 7.060 m2.
Druga znaajna tvrtka je Metal Opatija Jurdani. Osnovna djelatnost tvrtke su strojarske i
elektroinstalacije, vodoinstalacije, te graevinski radovi. Obavljaju poslove u graevinarstvu,
instalacijama struje, plina i vode te komunalnu infrastrukturu. Tvrtka ima 6.000 m2 otvorenih radnih
povrina, 1.200 m2 hala i skladita te 24.000 m2 otvorenih skladita i zapoljava oko 90 ljudi. Trea
znaajnija tvrtka je Grader d.o.o. Matulji koja zapoljava oko 25 osoba.
Obrtnici djeluju na: iskopima tri obrta, zidarskim radovima 12, krovopokriva jedan, limarski radovi
dva, vodoinstalaterski etiri, elektroinstalaterski pet, ugradnja stolarije est, instalacije dva, keramiara
dva, parketar jedan i pet soboslikara.
Trgovina
Trgovina je djelatnost koja pokriva dio potreba stanovnitva i gospodarstva podruja Opine, ali
djeluje i za druga podruja unutar Primorsko-goranske upanije i ire.
Trgovina je jedna od temeljnih djelatnosti Opine Matulji. Ovom djelatnou (prema dostavljenim
godinjim statistikim izvjetajima) bavi se trgovaki lanac Konzum, 127 manjih i tri tvrtke srednje
veliine, 44 obrta, INA trgovina i Euro-Petrol. U trgovini ima ukupno 856 zaposlenih.
Struktura trgovinskih tvrtki je slijedea: trgovinom i popravcima motornih vozila bavi se 20 manjih
tvrtki; trgovinom na veliko i posredovanje u trgovini obavlja 78 manjih tvrtki i tri srednje, trgovinom
na malo i popravak predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo 29 manjih tvrtki. Odreen broj tvrtki
obavlja trgovinu na veliko i malo ili ak i trgovako posredovanje. To znai da je stvarni broj tvrtki
koje se bave trgovinom manji jer mnoge obavljaju djelatnost u vie podruja. U ovoj djelatnosti je
zaposleno oko 856 osoba ili oko 29% svih zaposlenih, koji ostvaruju oko 26% bruto domaeg
54
obrazloenje
proizvoda Opine Matulji. Trgovina je najvie koncentrirana u jugoistonom dijelu Opine.

Tvrtka Konzum obavlja djeluje u mjestima Matulji i Juii, a uvela je suvremenije oblike prodaje,
posjeduje 337 m2 prostora i zapoljava 33 radnika u 2005. godini.
Najvei prostor ima Trgovako Opatija d.d. u steaju i to 10.749 m2. To je bila vodea trgovaka
tvrtka na liburnijskom podruju.
Druge znaajne tvrtke na matuljskom podruju su: Regionalna veletrnica, Beka, Cenadria,
Automobili op i drugi.
Regionalna veletrnica Matulji pokriva podruje Primorsko-goranske i dijela Istarske upanije. Na
tom prostoru se nude tehniki uvjeti kako bi se trgovina mogla lake odvijati. Ona ima 2.600 m2
zatvorenog prostora (hale i rashladni sustav) te kamionsku vagu od 50 tona, carinsku i sanitarnu
ispostavu. U njoj je zaposleno 7 osoba, ali je istodobno na tom prostoru angairano daljnjih 60 ljudi.
Beka ima dvije trgovine u Matuljima, prostor od 942 m2 i zapoljava oko 45 osoba.
Cenadria posluje kao veletrgovina i prodaje alkoholna i bezalkoholna pia na prostoru 687 m2 i
zapoljava oko 25 osoba.
Tvrtka Automobili op prodaje i servisira automobile i zapoljava oko 10 radnika.
Prodajom i plasmanom goriva i maziva bave se tri tvrtke i to INA u mjestu Matulji (i Rupa) s 621
m2 prostora i zapoljava oko 17 osoba, Euro Petrol d.o.o u Matuljima na prostoru 1.856 m2 i
zapoljava oko 16 radnika, te Petrol d.d. Jurdani na povrini od 12.260 m2 i zapoljava oko 16
osoba.
Turizam
Turizam je tek u zaetnim fazama razvoja, a u ugostiteljstvu je zaposleno oko 170 radnika. Ukupan
smjetajni kapacitet Opine je oko 1.400 postelja u 2005.
Razvojem Opatije kao klimatskog ljeilita, Matulji postaju polazna postaja tramvanjske pruge
Matulji-Opatija-Lovran 1908. godine. Time je zapravo na neki nain poeo i razvoj prometne i
manjim dijelom turistike djelatnosti na podruju Matulja. U novije vrijeme turizam na podruju
opine Matulji razvija se kao izletniki, dijelom zimski ali se veina noenja realizira u ljetnim
mjesecima. Podruje Opine do sada nije niti izdaleka iskoristilo svoje prirodne-geografske i druge
resurse u razvijanju ove djelatnosti.
Turizmom se bavi 16 manjih tvrtki, a u obrtnitvu ima pet restorana, jedna gostiona, dvije konobe,
etiri bistroa, osam buffeta, jedan fast food, 13 caffe barova te tri ostala ugostiteljska objekta. Osim
toga, turizmom se bave 144 kuanstva u Opini Matulji u 2005. godini. U 2005. na podruju Opine
boravilo je 3.870 turista koji su ostvarili 19.043 noenja i boravili u prosjeku skoro 5 dana. U 1989.
ostvareno je oko 6.500 noenja, koja su tijekom domovinskog rata izostala. Tek 2001. dostignuta je
predratna razina, a u 2005. je vea za skoro 3 puta. U odnosu na prethodnu godinu broj ostvarenih
noenja je vei za skoro 35%, a poveano je i prosjeno vrijeme boravka. Preko 60% svih noenja
ostvareno je od lipnja do kolovoza. U ljetnim mjesecima se dio turista zadrava na podruju Opine
Matulji, ali vjerojatno koristi ponudu koju prua susjedna Opatija.
Prijevoz, skladitenje i veze

Javnim cestovnim prijevozom putnika bavi se Autotrolej, eljeznikim Hrvatske eljeznice, a
prijevoz robe obavlja 27 manjih tvrtki i 28 obrtnika. Veze na podruju Opine pokrivaju Hrvatska
55
obrazloenje
pota, Hrvatske telekomunikacije i VIP-net.

Od 27 manjih tvrtki njih est su pratee i pomone djelatnosti i putnike agencije. U obrtnitvu su
registrirana tri obrta za cestovni prijevoz osoba, 20 za cestovni prijevoz tereta i pet obrta za prijevoz
osoba morem. Ova djelatnost ostvaruje 11,5% bruto domaeg proizvoda Opine i zapoljava 162
osobe ili 5,4% svih zaposlenih.
Znaajniji cestovni putniki prijevoznik je Autotrolej Rijeka, koji pokriva cijelo podruje opine
Matulji. Cestovni prijevozom tereta bave se manje tvrtke i obrtnici. Najjai cestovni prijevoznici tereta
su tvrtke Jureti transport d.o.o s oko 14 zaposlenih i Mrnjavac d.o.o. s oko 14 zaposlenih.
Hrvatske eljeznice na podruju Matulja zapoljavaju oko 35 osoba.
Hrvatska pota ima etiri potanska ureda u mjestu Matulji, zatim Jurdani, apjane i Vele Mune, a
zapoljava oko 28 osoba. Na podruju opine Matulji djeluju Hrvatske telekomunikacije s fiksnom i
mobilnom telefonijom, te s ISDN i internetom i VIP-net s mobilnom mreom. Telefonske centrale su
u Matuljima, Mihotiima, Breci, Rupi i Velim Munama.
Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge

Financijsko poslovanje te poslovanje nekretninama i poslovne usluge su u funkciji zadovoljenja
potreba gospodarstva, stanovnitva i turista. U tim djelatnostima zaposleno su 262 osobe.
Bankarske usluge na podruju opine Matulji obavljaju filijale Erste & Steiermarkische bank,
Privredna banka i Credo banka i zapoljavaju oko 15 osoba.
Poslovanje nekretninama i poslovne usluge obavljalo je 2005. godini 45 malih tvrtki i jedna srednje
veliine. Od toga 5 tvrtki bavilo se nekretninama, 3 iznajmljivanjem strojeva, 6 raunovodstvom i 31
tvrtka ostalim poslovnim aktivnostima. Ta djelatnost ostvarila je 9,7% bruto domaeg proizvoda
Opine i zapoljava 249 osoba ili 8,3% svih zaposlenih u 2005. To je znaajna djelatnost Opine
Matulji.
Jae tvrtke u ovoj djelatnosti su Kvarnercad d.o.o., Studio art d.o.o. i RI-ing.d.o.o. Tvrtka
Kvarnercad obavlja projektiranja u strojarstvu brodogradnji te zapoljava 15-20 osoba. Tvrtka
Studio art bavi se takoer projektiranjem i zapoljava 10-15 osoba. Trea RI-ing ima poslovne
prostore u Rijeci, a samo sjedite na podruju opine Matulji.
Ostale drutvene, socijalne i osobne usluge

Ostale djelatnosti obuhvaaju uklanjanje otpadnih voda, odvoz smea i ostale uslune djelatnosti. U
toj djelatnosti djeluju 7 manjih tvrtki i 14 obrtnika.
Tvrtka Komunalac Opatija prikuplja komunalni otpad kojeg odlae na postojee odlagalite
Osojnica na podruju opine Matulji. Na to odlagalite ova tvrtka odlae komunalni otpad Grada
Opatija, te opina Moenika Draga, Lovran i Matulji.
Tvrtka Ekooperativa bavi se zbrinjavanjem komunalnog ali i drugog otpada (tehnoloki, opasni i
elektroniki), te obavlja ienja: tehnoloka, septikih jama, sanitarne i oborinske kanalizacije,
divljih deponija, poslovnih i turistikih objekata.
56
1.2.6.
1.2.6.1.
Prometni sustav
obrazloenje
CESTOVNI PROMET
Mrea prometnica Opine Matulji predstavlja jako cestovno vorite, budui da kroz nju prolaze svi
osnovni cestovni pravci koji ju na sjeveru povezuju sa Ljubljanom i Trstom, a na istoku s centrom
Rijeke, te dalje sa Zagrebom, Splitom i Dubrovnikom.
Preko Opine Matulji vodi osnovni prometni pravac Primorsko - goranske upanije prema Europi.
Preko Opine Matulji takoer se ostvaruje se prometna povezanost Istarske upanije s ostalim dijelom
Drave. Ta dva pravca integriraju se u interregionalnom voru Matulji.
Okosnicu cestovne mree Opine Matulji ini autocesta Rijeka-Rupa. Preko vorita "Kuk - Matulji
zapad", "Jurdani" i "Rupa" na autocestu se vezuje ukupna mrea cesta nieg reda, upanijske i lokalne,
ime se naselja Opine i gospodarstvo kvalitetno integrira na cestovnu mreu visokog prometnog
standarda.
Na jugu, Opina Matulji je cestovno povezana s Opatijom, Lovranom, i dalje prema Labinu, dok su
brzom cestom kroz tunel Uka povezani s centralnom i sjevernom Istrom kao i pomonim
cestovnim pravcem preko Uke.
Povezanost naselja Opine meusobno i sa susjednim podrujima djelomino se vri preko osnovnih
cestovnih pravaca, dok se ostala cestovna povezanost vri preko niza ostalih prometnica nie
kategorije.
Mrea dravnih i upanijskih prometnica omoguuje optimalan sistem povezivanja Matulja sa drugim
zonama i cjelinama na podruju Opatije i Rijeke.
Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste NN (79/99,
111/00, 98/01, 143/02, 153/02) na podruju Opine Matulji kategorizirane su slijedee ceste:
DRAVNE CESTE
Na podruju opine Matulji izgraen je dio autoceste Rupa - Rijeka ( Senj Otoac) - (A7).
Postojee dravne ceste na podruju opine Matulji, odreene Odlukom o razvrstavanju javnih cesta,
su:
OZNAKA
CESTE
D3
D8
D202
OPIS CESTE
GP Gorian (gr.R.M.-akovec-Varadin-Zagreb-Karlovac-RijekaPazin-Svetvinenat-Vodnjan (D21)
GP Pasjak (gr.R. Slov.)-apjane Rijeka Zadar Split itd.
Rupa (D8) - GP Rupa
Postojea dravna cesta D8 u jugoistonom dijelu tangira obuhvat plana i prikljuuje se na dravnu
cestu D3 neadekvatnim krianjem u jednom nivou (vor Kuk - Matulji zapad). Taj prikljuak, obzirom
na intenzitet prometa, predstavlja osnovnu neuralginu toku u sustavu prometnica vieg ranga,
obzirom da se na njega veu prometni tokovi ireg podruja (najurbaniziranije dijela Matulja,
Liburnijske rivijere i zapadnog dijela Rijeke).
Dio dravne ceste D8 od vora Rupa do graninog prijelaza Pasjak, koji je zadrao prometni znaaj i
nakon izgradnje autoceste, nedavno je rekonstruiran.
57
obrazloenje
UPANIJSKE I LOKALNE CESTE

Postojee upanijske ceste na podruju Opine Matulji su:
OZNAKA
CESTE
OPIS CESTE
5015
G.P. Jelovice (Gr. R. Slovenije) Jelovice

Vodice1 ejane Permani (D8)
Veli Brgud 5012
5016
Permani (D8) Breza 5017
5012
5017
5018
5019
D8 Lipa kalnica Vikovo Saroni Ratulje

Draice avle (D40)
Juii (D8) Matulji D3
Juii (D8) Spinii Kastav (D304)
5047
D500 Veprinac Matulji Kastav (5017)
5052
Rukavac Matulji (5047)
5053
Matulji (5047) Pobri Opatija (5051)

ukupna duina u Opini
DUINA
UKUPNA (km)
31,3
U Opini: 19,1
2,5
7,8
U Opini: 1,9
30,3
U Opini: 4,8
2,2
2,5
U Opini: 0,9
21,1
U Opini: 5,9
0,9
2,4
U Opini: 0,2
38,4 km
Postojee lokalne ceste na podruju opine Matulji su:

OZNAKA
CESTE
L58008
L58009
L58010
L58011
L58012
L58013
L58015
L58016
L58017
OPIS CESTE
Male Mune 5012
Vele Mune 5012
Granica Republike Slovenije Vele Mune 5012
Brdce D8
Gr. R. Slovenije 5017
Lipa: 5017 5017
5012 Breca D8
Jurdani (D8) Rukavac (5052)
Juii (5018) Matulji (5047)
ukupna duina u Opini
DUINA
UKUPNA (km)
0,3
0,3
3,2
1,5
1,3
0,7
1,5
2,8
2,5
14,1
upanijske ceste su primarno u funkciji povezivanja Opine sa susjednim opinama i gradovima

(Rijeka, Opatija, Kastav, Klana, Lanie (Istarska upanija), a lokalne u funkciji povezivanja pojedinih
naselja na prometnu mreu vieg ranga.
Vei dio tih cesta nije odgovarajuih tehnikih karakteristika, posebno u elementima irine voznih
traka, a kroz naselja i odgovarajuih pjeakih nogostupa.
Ukupna duina javnih cesta u Opini je 101,7 km.
Osnovne su znaajke cestovnog prometa (generalno - na upanijskoj razini) da se poveava broj
registriranih vozila, promet osobnim vozilima, promet roba, dok javni gradski prijevoz stagnira. U isto
vrijeme cestovna mrea vieg ranga ne prati taj razvoj.
Obzirom na osnovne prometne pravce prema Ljubljani, Trstu i Istri, biljei se stalni i znatni rast
prometa prema Istri . Najfrekventniji je svakako promet na dijelu autoceste od vora Matulji prema
Rijeci. Promet tunelom Uka 2000. godine iznosio je 2,055.838 vozila, a 2004. godine 2,682.110
vozila (pgdp 7328 vozila, pldp 10899 vozila). U istom razdoblju (2000 - 2004. godina) promet na
graninim prijelazima Pasjak i Rupa opao je sa 4,031.710 na 2,749.435 vozila, a promet roba zadran
58
obrazloenje
je na priblino istom nivou (cca 1,300.000 tona). Posebno se smanjio promet na graninom prijelazu
Rupa. Tome je najvjerojatnije razlog neodgovarajua nadovezujua cestovna infrastruktura u
susjednoj Republici Sloveniji i gradnja suvremenih prometnica na alternativnim pravcima.
Na samom podruju Opine Matulji gradnja autoceste do graninog prijelaza Rupa unijela je znatne
promjene u smislu povezanosti i pristupanosti pojedinih dijelova Opine, kao i razvojnih mogunosti
i atraktivnosti za stanovanje (cijeli potez od Jurdana do Rupe), a rasteretila je prometa i vei dio
dravne ceste D8 koja prolazi kroz vei broj naselja (Juii, Jurdani, Muii, Permani).
NERAZVRSTANE CESTE
Postojea mrea nerazvrstanih cesta Opine Matulji odreena je Registrom nerazvrstanih cesta.
OZNAKA
CESTE
ID01
ID02
ID03
ID03a
ID04
ID04a
ID05
ID06
ID07
ID08
ID09
ID10
ID11
ID12
ID13
ID14
ID15
ID16
ID17
ID18
ID19
ID20
ID21
ID22
ID23
ID24
ID25
ID26
ID27
ID28
ID29
ID30
ID31
ID32
ID33
ID34
ID35
ID36
ID37
ID38
ID39
ID40
NAZIV ULICE (Naselja)

PASJAK
PASJAK
PASJAK
BRCE
APJANE-LEINA
KROZ APJANE
RUPA
RUPA-KALJUE-SURAK
RUPA
RUPA
RUPA-NOVA
MALE MUNE-VELE MUNE
MALE MUNE
MALE MUNE
MALE MUNE
MALE MUNE
VELE MUNE
VELE MUNE
VELE MUNE
VELE MUNE
VELE MUNE
VELE MUNE
KOLA RUPA
ODVOJAK
D8-D8
D8-D8
D8-D8
LIPA
LIPA
LIPA
LIPA
LIPA
LIPA
EJANE
EJANE
EJANE
EJANE
EJANE
EJANE
EJANE
KOLIVRAT-LISINA
VELI BRGUD
DUINA
UKUPNA
0,38
0,35
0,80
0,60
2,00
1,25
0,37
0,67
0,26
0,98
0,35
1,18
0,06
0,45
0,20
0,30
0,57
0,41
0,32
0,33
0,25
0,76
0,25
0,22
0,40
0,23
0,08
0,50
0,10
0,05
0,14
0,18
0,11
0,45
0,19
0,31
0,46
0,18
0,20
0,15
5,65
0,53
59
ID41
ID42
ID43
ID44
ID45
ID46
ID47
ID48
ID49
ID50
ID51
ID52
ID53
ID54
ID55
ID56
ID57
ID58
ID59
ID60
ID61
ID62
ID63
ID64
ID65
ID66
ID67
ID68
ID71
ID72
ID73
ID74
ID75
ID76
ID77
ID78
ID79
ID80
ID81
ID82
ID83
ID84
ID85
ID86
ID87
ID88
ID89
IE01
IE02
IE03
IE04
IE05
IE06
IE07
IE08
IE09
VELI BRGUD
VELI BRGUD
VELI BRGUD
VELI BRGUD
VELI BRGUD
ELJEZ. STANICA VELI BRGUD
PERKA
GAPARI-PERKA
GAPARI
GAPARI
ZVONEA-GAPARI-KRAPNA-OPOLE.
ZVONEA
ZVONEA
ZVONEA-ZDEMER
ZVONEAGROBLJE
ZVONEA
ZVONEA
KRAPNA
KRAPNA
KRAPNA
KRAPNA-KRIVA
ZALUKI
ZALUKI
MALI BRGUD
MALI BRGUD
MALI BRGUD
GRGUCI-BRECA
GROBLJE BRECA
PUI-KALNIK0
PUI
PUI
PUI
ODVOJAK PERMANI
STARA CESTA PERMANI-RUII
ODVOJAK
STARA POTA
STARA POTA-POLJANE
POLJANE
POLJANE
RUII
RUII
RUII
MUII
MUII
MUII
JURDANI
POLJANE
LISINA-ZDEMER-JUII
LISINA-RUKAVAC-FRANII
LEPOTNJAK-KUELI
ONJINI-KUELI-BIKUPI-IVANIICESTA ZA OSOJNICU
IVANII
IVANII-JURINII
BUKUPI-JURDANII
MOHORII
KUELI-RNII-RUKAVAC
obrazloenje
0,46
0,61
0,33
0,28
0,55
0,45
0,37
0,78
0,10
0,06
2,40
0,25
0,15
1,68
0,18
0,32
0,25
0,48
0,12
0,18
0,99
1,04
0,31
0,72
0,70
0,50
0,78
1,00
1,20
0,13
0,28
0,24
0,32
0,36
0,26
0,25
0,43
0,75
0,11
0,25
0,40
0,18
0,63
0,15
0,22
0,15
0,08
5,73
7,95
1,17
2,75
0,17
0,51
0,60
0,30
1,53
60
IE10
IE11
IE12
IE13
IE14
IE15
IE16
IE17
IE18
IE19
IE20
IE21
IE22
IE23
IE24
IE25
IE26
IE28
IE28 a
IE28 b
IE29
IE30
IE31
IE32
IE33
IE34
IE35
IE36
IE37
IE38
IE39
IE40
IE41
IE42
IE43
IE44
IE45
IE46
IE48
IE49
IE50
IE51
IE52
IE53
IE54
IE55
IE56
IE57
IE58
IE59
IE60
IE61
IE62
IE63
IE64
IE65
IE66
RUKAVAC-KRUJCI-ANDREII-LISINSKA C.
ANDREII-GORNJI RUKAVAC-MIRINA
SUNJI
ROII-PALIHI
ROII
TRANJGA-MIHELII
MIHELII
NJIDARI-JUII
JURDANI-KORENSKO
KORENSKO
JURDANII-JURDANI
KOLA JUII
ELJ. STAN. JURDANI
BOINII
BOINII-OBADI
FRANII
MAVRII-BRAJANI
JUII STARI GRAD
RUPNJAK
PEINICA
JUII-VLAHOV BREG
VLAHOV BREG
VLAHOV BREG
PUT ZA TRINAJSTII
RADETII
GROBLJE MATULJI
CESTA PREVINAK
TRTNI
TRTNI-OSOJNAKI-MATULJI
POPOVIEV PUT
POPOVIEV PUT
POPOVIEV PUT
POPOVIEV PUT
PERII-KUKII
ANDRETII-RUKAVAC
KLAVII-MAMII
RUKAVAC-KALI-MIRINA-LISINSKA C.
RUKAVAC-LISINSKA C.
RUKAVAC-GROBLJE
RUKAVAC GROBLJE
PUT ZA MARTINJAI
STANII-RUKAVAC
BREGI-STANII
BRNII
BREGI-KOULI
BREGI-ANELI
PUT LUSKINO
PUT LUSKINO
SLAVII
PUT UROA RADETA
PUT S. LUKSETIA
MIHOTIEV PROLAZ
RUHEV PUT
KUII
PUT PERINOVO
UL. MILEVE SUANJ
JUGOVA REBAR
obrazloenje
0,81
0,30
0,50
0,49
0,20
0,63
0,22
0,65
1,18
0,12
0,50
0,26
0,35
0,18
1,66
0,32
1,39
0,40
0,15
0,30
0,60
0,20
0,58
0,25
0,40
0,10
0,60
0,26
1,24
0,29
0,16
0,30
0,11
0,72
0,69
0,90
0,50
0,70
0,25
0,40
0,35
0,90
0,85
0,50
0,30
0,33
0,25
0,47
0,08
0,70
0,39
0,40
0,20
0,20
0,43
0,30
0,10
61
IE67
IE68
IE69
IE69a
IE70
IE71
IE72
IE73
IE74
IE75
IE76
IE77
IE78
IE79
IE80
IE82
IE83
IE84
IE85
IE86
IE87
IE88
IE89
IE90
IE91
IE92
IE 93
IE93a
IE94
IE95
IE96
UKUPNO:
PUT BRDO
UL. BRANKA LAGINJE
PUT PUBOVO
PUT PUHARI
UL. VLATKA SUNJA
PARTIZANSKI PUT
JANKOVIEVA CESTA
UL. MILANA FRLANA
UL. V. GORTANA
UL. E. KUMIIA
STARI GRAD
PUT ZA BU
PIONIRSKA ULICA
ULICA GAJ
MAVRIIEV PUT
UL. V. NAZORA
UL. V. C. EMINA
UL. M. RONJGOVA
STUBITE M. BALOTE
UL. MATKA LAGINJE
MARINIEVA ULICA
PUT IVICA
PERASOV PUT
KRUNI PUT
UL. A. DUBROVIA
ANTONIEVA UL.
UL. FRANA SUPILA
PUT RUBEEVO
UL. MILIH STANKA
UL. I. i M. BATIJANA
UL. I. i M. BATIJANA
obrazloenje
0,35
0,66
0,10
0,22
0,36
0,20
0,24
0,38
0,35
0,12
0,38
0,10
0,15
0,16
0,10
0,50
0,23
0,23
0,20
0,10
0,20
0,34
0,12
0,25
0,22
0,25
0,25
0,25
0,22
0,28
0,09
100,63 km
Postojei registar nerazvrstanih cesta izraen je 1995. godine i samo dijelom naknadno dopunjen, te e
biti potrebno njegovo auriranje.
Ostale javne prometne povrine - nerazvrstane ceste (ulice i pristupi) relativno su slabo razvijene i
uglavnom ne zadovoljavaju minimalne uvjete normalnog odvijanja kolnog i pjeakog prometa. To su
veim dijelom naslijeeni putovi uz koje se neplanski razvijala gradnja u proteklim razdobljima, a bez
potrebnih zahvata na ureenju prometnih povrina i definiranju regulacijskog pravca.
Mrea nerazvrstanih cesta, posebno u naseljima Matulji, Mihotii, Bregi, Rukavac, Juii i dijela
Kueli (Mihelii) zahtjeva sustavnu i plansku rekonstrukciju i dogradnju.
JAVNI GRADSKI PROMET

Javni prijevoz u cestovnom prometu obavlja tvrtka "Autotrolej" sa dvije grupe prigradskih linija, iz
terminala Rijeka i terminala Opatija. Te linije su:
22 Rijeka - Matulji - Klana - Lisac (preko Permana)
23 Rijeka - Matulji - Mune
28 Rijeka - Brgud - Zvonea
30 Rijeka - Lipa - Pasjak - Brdce
33 Opatija - Matulji - Kastav
34 Opatija - Matulji - Veprinac - Uka
62
obrazloenje
37 Opatija - Pobri - Rukavac

Danas funkciju polazne zavrne stanice veeg broja linija javnog prometa ima neadekvatni skueni
prostor u samom centru Matulja. Javni promet autobusima organiziran je vezama s Rijekom,
Opatijom, Kastvom i naseljima u sklopu same Opine.
Osnovna karakteristika javnog prigradskog prometa je mala frekvencija. Neto su bolje organizirane
jedino linije sa vezama prema Rijeci.
U Opini postoji izrazita neravnomjernost optereenja vrnog sata Uoljiva je organiziranost javnog
prometa posebno u vrnim satima u danu, a posebno se istie nedostatak organiziranih veza u
vanvrnim periodima. Ovako organizirani javni promet ne moe privui vei broj putovanja javnim
prometnim sredstvima.
Optereenja linija javnog prometa od Matulja prema Rijeci i Juiima (i dalje) su znatno vea od
prometnih optereenja u pravcu Brega i Kastva.
ELJEZNIKI PROMET
Na podruju Opine Matulji danas postoji magistralna eljeznika jednokolosijena pruga Rijeka
apjane Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda). Ovom prugom ostvaruje se eljeznika veza
za Ljubljanu i Trst ime su Matulji povezani na europsku eljezniku mreu, a preko Rijeke i Zagreba
na dravne pravce.
Pruga je graena krajem XIX stoljea, a svojevremeno je imala je znatnog utjecaja na razvoj i
prostorne transformacije ovog kraja. Kolodvor u Matuljima bio je u funkciji ireg podruja, posebno
Opatije. Funkcija i opseg eljeznikog prometa je u stalnom opadanju, posebno putnikog prometa.
eljezniki kolodvori su Matuljima, Jurdanima i apjanama, a stajalita jo u Permanima, Rukavcu i
Brgudu (izdvojeno od naselja). U apjanama je meunarodni granini eljezniki prijelaz.
1.2.6.2.
Sustav telekomunikacija i pote
TELEKOMUNIKACIJE
Razvoj telekomunikacijske infrastrukture Opine Matulji pratio je dinamiku urbanistikog razvoja tog
podruja, a prema standardima razvoja mree telekomunikacija na nivou upanije, odnosno drave
Hrvatske. To podrazumijeva intenzivnu izgradnju prvenstveno na pristupnoj razini telekomunikacijske
mree uz kontinuirano poveanje kako instaliranih prikljuaka tako i kvalitete i obima
telekomunikacijskih usluga.
U pogledu znaaja Opine Matulji u sustavu meunarodnih i meuupanijskih telekomunikacija
potrebno je napomenuti da telekomunikacijska optika infrastruktura predstavlja dio meunarodnog
pravca ( Italija, Slovenija - Evropa ), kao i dio meuupanijskog pravca ( veza Primorsko goranske i
Istarske upanije).
POSTOJEA JAVNA TELEKOMUNIKACIJSKA MREA U NEPOKRETNOJ MREI

S obzirom na udaljenost izmeu pojedinih naselja te gustoe TK korisnika unutar naselja na podruju
Opine Matulji instalirano je vie lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih
63
obrazloenje
pretplatnikih stupnjeva (UPS), a koji pripadaju automatskoj digitalnoj centrali Opatija.

Instalirani su slijedei dislocirani digitalni pretplatniki stupnjevi :
Naziv i lokacija UPS-a
MATULJI
Trg M. Tita 8
MIHOTII
Pobarska cesta 59
BRECA
Breca bb
MUNE
Vele Mune bb
RUPA
Rupa bb
Instalirani kapacitet AXE-pretplatniki stupanj

2816
896
896
256
512
Svi navedeni udaljeni pretplatniki stupnjevi imaju izgraenu mjesnu - pristupnu lokalnu TK mreu sa
klasinim (bakrenim) TK kabelima tipa TK 59, TK 00 i TK 10, a koji su poloeni u cijevima TK
kanalizacije ili direktno u zemlju. Iznimku ine prikljuci pojedinih objekata ili izdvojenih manjih
stambenih cjelina izvedeni samonosivim zranim kabelima.
Svi navedeni UPS-ovi na viu prometnu razinu vezani su optikim TK kabelima na lokalnu digitalnu
centralu AXE Opatija.
Problemi pristupnih TK mrea pripadajuih UPS-ova javljaju se na dijelovima pristupne TK mree
izgraenim zranim kabelima ili podzemnim kabelima starijeg tipa ugraenim u periodu od 1974.
1984. godine. Kod takvih pristupnih TK mrea ili dijelova mrea nema mogunosti odnosno postoje
ogranienja u pruanju svih suvremenih telekomunikacijskih usluga korisnicima ( x.DSL, prijenos
podataka, VoIP i sl.), a to e zahtijevati rekonstrukciju pojedinih segmenata postojee TK mree.
POSTOJEA JAVNA TELEKOMUNIKACIJSKA MREA U POKRETNOJ MREI

Lokacije baznih postaja digitalnih pokretnih telekomunikacija GSM sustava, sa pripadajuim
antenama, a koje rade po optikom ili radijskom mediju (mini link) prikazane su na kartografskom
prikazu i tabelarno :
Lokacija GSM postaje
MATULJI HEP (STARA ZGRADA )
JUII
GAPARI
GRADINA - APJANE
MUNE
PASJAK GP
PERMANI
MATULJI mogori
PERMANI
GSM operator
HT-mobile
HT-mobile
HT-mobile
HT-mobile
HT-mobile
HT-mobile
VIP-net
VIP-net
TELE 2
Pokrivenost GSM signalom iznosi praktino 99 %.
POTA
Na podruju Opine Matulji u radu su slijedee jedinice potanske mree -potanski uredi Hrvatskih
pota kako slijedi:
64
Potanski broj
Jedinica potanske
mree
51212
Vele Mune
51213
Jurdani
51214
apjane
51211
Matulji
1.2.6.3.
obrazloenje
Naselja koja pripadaju

jedinici potanske mree
M. i V. Mune,
ejane
Breca, Jurdani, Juii,
M. i V.Brgud, Muii, Permani,
Ruii, Zaluki iZvonea
Brdce, Lipa, Pasjak,
Rupa i apjane
Matulji, Mihotii, Bregi,
Kueli, Rukavac
VODOOPSKRBA
Vodoopskrba Opine Matulji predstavlja dio sustava Liburnijske rivijere, koja obuhvaa jo i Grad
Opatiju te opine Lovran i Moeniku Dragu. O odravanju postojeih i izgradnji novih
vodoopskrbnih graevina (crpne stanice, vodospreme, prekidne komore, reducir-stanice i cjevovodi)
brine R.J. "Voda i odvodnja" u sklopu komunalnog poduzea "Komunalac" u Opatiji.
itav vodoopskrbni sustav je podijeljen u pet zona od kojih se dvije nalaze unutar Opine Matulji:
- Zona Matulji obuhvaa naselja Matulji (opinsko sredite), Bregi, Rukavac i Mihotii.
- Zona Visoki kras obuhvaa sve ostalo podruje od slovenske granice do Matulja ukupno 19
naselja.
Opskrba vodom navedenih zona je omoguena iz tri razliita izvorita:
1. Vlastiti izvori na Uki:
- "Mala Uka" izdanosti:
min/max ............................... 6,0/25,0 l/s
- "Vela Uka" izdanosti:
min/max .............................. 6,0/30,0 l/s
- "Tunel Uka" izdanosti: min/max .............................. 10,0/70,0 l/s
- Izvorita Reina
(min/max 1,0/10,0 l/s) i "Sredi" (min/max 2,0/10,0 l/s)
2. Rijeki vodovod vodom iz izvorita "Zvir 1" i Zvir 2" odnosno izvora Rjeine.
-
Preko crpne stanice "rnikovica" 24 vezane na transportni cjevod od vodospreme i crpne

stanice "Plase" 61 do vodospreme i crpne stanice "Opatija I." 42. Preko ovog cjevovoda je
mogua doprema vode u vodovod Liburnijske obale i zalea (kad treba) u koliinama od 120 l/s
gravitacijski do 240 l/s prepumpavanjem. Kapacitet pumpi u crpnoj stanici "rnikovica" kojima se
voda doprema do vodospreme i crpne stanice "mogori" je 32 l/s (2+1).
Preko vodospreme "Kastav" ( 1.500 m3 383) u dogovorenim koliinama od 5-7 l/s preko
nekoliko cjevovoda opskrbne mree.
3. Vodovod Ilirske Bistrice (R.S.) iz vodospreme "Starod" ( 1.000 m3 730) preko transportnog
cjevovoda do vodospreme "Kavrani breg" ( 1.090 m3 646) opskrbljujui usputna mjesta: Pasjak,
apjane, Rupa i Lipa te Jelane u R.S. odnosno Klanu. Maksimalni dotok iz tog vodovoda je nekada
bio 29 l/s a danas se on, dopremom vode iz crpne stanice "rnikovica", drastino smanjio ( 5-7 l/s).
Evidentirana izvorita u "Visokom krasu" nepoznate izdanosti su na podruju apjana, Velih Muna,
Zvonea, Breca i Brdca.
65
obrazloenje
Ukupne koliine na koje danas moe raunati opatijski vodovod su:

- vlastiti izvori na Uki:
25,0 l/s min. Do 145,0 l/s max
- rijeki vodovod:
125 l/s do 247 l/s
- vodovod Ilirske Bistrice: 20 l/s
UKUPNO
= 170 l/s 372 l/s
Sustav daljinskog upravljanja i nadzora

U telemetrijski UkV sustav upravljanja i nadzora koji se je poeo izgraivati krajem devedesetih
godina prolog stoljea su ukljueni skoro svi vaniji objekti vodoopskrbnog sustava
-
izvorita na Uki, vodosprema i crpna stanica "mogori", vodosprema "Juii", vodosprema i

crpna stanica "Muii", vodosprema i crpna stanica "Miklavija" i vodosprema "Kavrani breg".
crpna stanica "rnikovica", vodosprema i crpna stanica "mogori", vodosprema i crpna stanica
"Zdemer",
Na sustav jo nisu spojene vodospreme "Rukavac" i "Orljak".

Posljedica uvoenja ovog sustava, iji se komandni centar nalazi u upravnoj zgradi "Komunalca" u
Opatiji, su znatne utede u elektrinoj energiji te olakano i promptno otkrivanje havarija u mrei
tlanih i opskrbnih cjevovoda.
Osnovne karakteristike vode i kondicioniranje

Sve vode koje se koriste u vodoopskrbi opatijskog vodovoda su podzemnog porijekla. To su krke
vode kalcij-hidrogenkarbonatnog tipa umjerene tvrdoe ( 8-10 0 mj. Ili 133-160 mg/l CaCO3 ) s niskim
sadrajem klorida i sulfata. Ne sadre agresivni CO2 i nisu korozivne (odnos sume sulfata i klorida
prema karbonatnom ionu je manji od 0,2). Temperatura se tijekom godine kree od 8-13 C a pH
iznosi 7,5-7,8.
Bakterioloka zagaenja (fekalni koliformi i streptokoki) i mute iznad dozvoljenih vrijednosti su
kratkotrajne pojave, koje se javljaju u danima neposredno iza prvih jakih kia nakon dueg sunog
perioda i dre se pod kontrolom dezinfekcijom kloriranjem (plinovitom klorom ili otopinom Nahipoklorita).
Podaci za Opinu Matulji u 2006. godini pokazuju slijedee:
Porijeklo vode koja ulazi u mreu Opine matulji
Vlastiti izvori na Uki
Doprema iz
Vodosprema "Kastav"
rijekog vodovoda
Crpna stanica "rnikovica"
Doprema iz vodovoda
Vodosprema "Starod"
Ilirske Bistrice
UKUPNO
PRODANO
GUBICI
m3
410.750
31.807
200.868
325.739
29,8 %
969.164
680.408
288.756
Opskrbom iz javnog vodovoda jo nisu obuhvaeni potroai ejana, Velih i Malih Muna, vikend
naselja Lisina, krapne, Gapara i Perke, to iznosi cca 5 % sadanjih stanovnika Opine. Za naselja
Franii, Principi, Brajani, Mavrii i Obadi su zapoeli radovi na vodovodnoj mrei.
Na temelju gornjih podataka je mogue zakljuiti da je glavna boljka sustava, osim nepotpune
opskrbe, gubici na dijelu stare i dotrajale mree.
66
obrazloenje
Rekonstrukcijom crpne stanice "rnikovica" i povezivanjem s vodospremom i crpnom stanicom

"mogori" ("srce" zone Matulja i Visokog krasa) je konano postignuta veza s ostalim vodoopskrbnim
sustavom opatijskog vodovoda i ostvareni uvjeti osamostaljenja od potreba iz vodovoda Ilirske
Bistrice.
Trenutno je rijeka voda stigla do Rupe, a preostaje izgradnja vodovoda do Brdca.
ODVODNJA OTPADNIH VODA

Izgradnja javne odvodnje otpadnih voda ( sanitarne i oborinske) itave Liburnijske rivijere a posebno
ireg zalea ( naselja dananje Opine Matulji ) nije naalost pratila razvoj vodovoda. Naslijeeni mali
bioloki ureaji (prokapnici s aktivnim ugljenom i kratkim podmorskim ispustima ( 80-100 m ) na
opatijskoj obali od Lipovice do Slatine s kanalskom mreom najueg obalnog zalea, su njenom
dogradnjom zbog preoptereenosti postali obine talonice. Mnogi su objekti van njenog domaaja ( a
neki naalost i unutar njega ) vezivani na podzemne oborinske kanale s rekonstruiranim ispustima na
samoj obali.
Tek od 1985.g. kada se na temelju "Idejnog rjeenja kanalizacije Liburnijske rivijere" gradi privremeni
ureaj na Punta Kolovi (mehaniki predtretman) s podmorskim ispustom (1200 m) i kolektori u
glavnim opatijskim ulicama ( Marala Tita i Novoj cesti ) kamo se prepumpava sanitarna otpadna
voda iz crpnih stanica u rekonstruiranim obalnim talonicama, postavljena je osnovna pretpostavka
moderne odvodnje, ne samo Opatije ve i ireg zalea koje gravitira na taj sustav.
To prvenstveno podrazumijeva dobar dio naselja Opine Matulji odakle je u ovaj sustav trenutno
prikljuen glavni kanal centra Matulji (privremeno u Volosko) i kolektor Rukavac od Donjeg Rukavca
(odvojak za groblje) preko Pobri do Nove ceste u Opatiji, te dijela kolektora "Juii" od veletrnice do
spoja s kolektorom "Rukavac". Svi ostali stanovnici, privredni i javni subjekti svoje otpadne vode
deponiraju u tlo preko individualnih ureaja ili septikih talonica.
U izgradnji su trenutno kolektori; "Nova cesta", "Rukavac" i "Matulji".
Oborinske vode itave Liburnijske obale i zalea se preko bujinih vodotoka odvode u obalno more
(Opatija) ili slobodno irigiraju u tlo (ire zalee) bez prethodnog tretmana. U centru Matulja postoje
dva kraa kanalska odvoda u "Jankoviev dolac" takoer bez prethodnog proiavanja.
UREENJE VODOTOKA I VODA

Prostor Opine Matulji izrazito je siromaan povrinskim vodama.
U sjevernom dijelu Opine nalaze se dva vodotoka - bujice. To su Brusan i Lokvia.
Ta dva vodotoka su ponornice s razvijenom hidrografskom mreom samo u gornjem, viem dijelu
sliva. Oba toka i sliva presijeca dravna granica s Republikom Slovenijom, s time da je vei dio toka i
sliva Brusana u Republici Hrvatskoj, dok je kod Lokvia samo donji dio toka i sliva u Hrvatskoj.
Oba toka se redovito i interventno odravaju.
Detaljnijih podataka o karakteristikama ovih slivova ima malo, budui ne izazivaju vee poplavne
ugroze.
Podruje polja Brusan uvrteno je Planom navodnjavanja Primorsko-goranske upanije u
(potencijalno) podruje navodnjavanja - intenzivnog poljoprivrednog koritenja.
Osim toga u sklopu prostora Opine Matulji nalaze se u manjem dijelu i gornji dijelovi bujinih
67
obrazloenje
vodotoka koji se s obronaka Uke sputaju prema moru u Gradu Opatija. Ti vodotoci su Lipovica,
Tomaevac i Slatina Vrutki (rubnim dijelom).
Pored evidentiranih izvorita u podruju apjana, Velih Muna, Zvonea, Breca i Brdca, za spomenuti
je i nekoliko manjih izvora u planinskom dijelu Opine (podruja Lisine, ejana i Muna). To su
posebno Vodice, aknica, Belnjak, Potoii, Vodni dol, Studenac, Potoale i Oblanica. Pojedini
izvori su kaptirani, a imaju znaaj za ivotinjski svijet.
1.2.6.4.
Energetski sustav
ELEKTROOPSKRBA
Podrujem obuhvata ovog plana, jednim dijelom svoje trase, prolaze pet prijenosnih dalekovoda
naponskog nivoa 220 i 110 kV:
- DV 2x220 kV TS 220/110/35 kV PEHLIN - TS TE PLOMIN,
- DV 220 kV TS 220/110/35 kV PEHLIN - TS 220/110 kV DIVAA,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 220/110/35 kV PEHLIN,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV ILIRSKA BISTRICA,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV LOVRAN - TS TE PLOMIN.
Navedeni dalekovodi su dio sustava prijenosne mree Hrvatske, s posebnom funkcijom povezivanja
termoelektrane Plomin s elektroenergetskim sustavom Hrvatske, te osiguranje napajanja elektrinom
energijom na 110 kV naponskom nivou podruja Istre i kao takvi su evidentirani u prostornim
planovima vieg reda.
Postojee stanje elektroenergetske mree

Podruje Opine Matulji i susjednih opina i gradova napaja se elektrinom energijom iz dva izvora i
to iz trafostanice 110/20 kV MATULJI i trafostanice 110/20 kV LOVRAN (smjetena izvan granica
obuhvata plana). Kapaciteti napojnih TS-ica iznosi 2x20 MVA, a mogue je proirenje do 2x40 MVA.
Vrno optereenje TS 110/20 kV MATULJI iznosi cca 30 MW, a TS 110/20 kV LOVRAN cca 15
MW, to znai da trafostanice imaju dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno podruje koja
napajaju, a time i za predmetno podruje ovog plana. TS 110/20 kV MATULJI i TS 110/20 kV
LOVRAN su sigurni izvori napajanja, s osiguranim napajanjem na 110 kV naponskom nivou iz TS
220/110 kV PEHLIN i rezervnim napajanjem iz TS TE PLOMIN.
Kroz podruje Opine Matulji prolazi dva nadzemna voda koji su izgraeni za 30 kV naponski nivo na
eljeznim stupovima. Danas su na 20 kV naponskom nivou. Jedan nadzemni vod je TS 110/20 kV
Matulji TS 20/0.4 kV Ciborica, a drugi nadzemni vod je TS 110/20 kV Matulji RS 20 kV Opatija
TS 110/20 kV Lovran koji je preuzeo ulogu magistralnog 20 kV voda koji osigurava rezervu u
napajanju za sluaj da je jedna od TS 110/20 kV izvan pogona.
Distribucija elektrine energije prema potroaima na podruju Opine vri se preko distributivnih
trafostanica 20/0,4 kV smjetenih unutar granica plana. Trafostanice su razliitog tipa i izvedbe
(stupne, seosko - zidane, gradske - zidane, montano betonske, ugradbene u objektu), a svojom
lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potreba dananjeg konzuma.
Obzirom na ovim planom predvienu namjenu prostora, oekivanu poveanu potronju sadanjih
potroaa i buduu izgradnju neophodno e biti dograditi postojeu 20 kV mreu u dijelu gdje je ona
ve izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.
Niskonaponska mrea zadovoljava dananje potrebe. Izvedena je u veem dijelu kao nadzemna sa
68
obrazloenje
samonosivim kabelskim snopom ili golim vodiima, a u manjem dijelu sa podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta zadovoljava dananje potrebe. U jednom dijelu je izvedena kao zasebna na metalnim
stupovima, napajana preko podzemnih kabela, a u preostalom dijelu u sklopu nadzemne
niskonaponske mree.
U grafikom prikazu prikazani su zrani vodovi naponskog nivoa 220 i 110 kV, koji dijelom prolaze
preko podruja Opine Matulji, te trase postojeih 20 kV vodova i lokacije postojeih trafostanica
20/0,4 kV.
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja elektroenergetske mree

Podruje Opine napaja se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 110/20 kV MATULJI i
trafostanice 110/20 kV LOVRAN (smjetena izvan granica plana). Svojim kapacitetom trafostanice
zadovoljavaju sadanje potrebe i imaju dovoljno rezervnog kapaciteta za budue potreba kupaca
unutar granica plana. Postojei 20 kV vodovi zadovoljavaju potrebe postojeeg konzuma i imaju
mogunost za nesmetan razvoj i napajanje elektrinom energijom budueg konzuma na predmetnom
podruju.
Postojee distributivne trafostanice 20/0,4 kV svojim kapacitetom i lokacijom zadovoljavaju sadanje
potrebe i imaju dovoljno rezerve za daljnji porast potronje kod postojeih potroaa. Za nove
potroae koje nije mogue napajati iz postojeih trafostanica, interpolirati e se nove TS 20/0,4 kV s
pripadajuim 20 kV prikljucima i niskonaponskim mreama. Lokacije buduih trafostanica i trase 20
kV vodova osigurati e se neposredno u ovisnosti potreba potroaa.
Postojea niskonaponska mree zadovoljava dananje potrebe konzuma, a u najveem dijelu svojim
kapacitetom osigurava nesmetani porast kod postojeih potroaa i mogunost prikljuenja novih.
Budue niskonaponske mree u naseljima razvijati e se podzemnim kabelima odnosno kao nadzemna
sa samonosivim kabelskim sklopom.
Javna rasvjeta zadovoljava dananje potrebe, a budua e se izvoditi kao samostalna ili e se
dograivati u sklopu postojee i budue niskonaponske mree.
PLINOOPSKRBA
Podrujem Opine Matulji prolazi, u duini od cca 6,3 km, magistralni plinovod Pula Karlovac (DN
700, tlaka 75 bara). Plinovod je od dravnog interesa i predstavlja dobavni pravac prirodnog plina
kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m3 godinje.
U Opini Matulji nema izgraene plinske mree. Opskrba plinom obavlja se plinskim bocama i
manjim spremnicima plina.
1.2.7.
GOSPODARENJE OTPADOM
Sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada na podruju Opine Matulji provodi tvrtka

"Komunalac".
Na podruju Opine Matulji organizirano je odlagalite I. kategorije "Osojnica" koje je u funkciji
odlaganja komunalnog otpada za podruje bive Opine Opatija (uz Opinu Matulji, i Grad Opatija i
Opine Lovran i Moenika Draga).
69
obrazloenje
Osim toga registrirano je i vie divljih deponija graevinskog materijala i krupnog otpada, s posebno
naglaenim problemom zatrpavanja vrtaa, u sklopu graevinskog podruka i izvan njega.
Planom sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske
upanije (Slubene novine Primorsko-goranske upanije broj 34/04)evidentirane su divlje deponije
Male Mune Vodice (80 m3), Veli Brgud (1200 m3), Pasjak (12.000 m3), Perka (50m3), ejane 1,2
(100 m3), apjane (19.000 m3), Lipa (60 m3) i Permanidep.Afro (180 m3).
Na podruju Opine djeluje i tvrtka Ekooperativa koja se bavi zbrinjavanjem komunalnog ali i drugog
otpada (tehnoloki, opasni i elektroniki), te obavlja ienja: tehnoloka, septikih jama, sanitarne i
oborinske kanalizacije, divljih deponija, poslovnih i turistikih objekata..
1.2.8.
ZATITA PROSTORA
1.2.8.1.
Zatita prirodne batine
Podruje Opine Matulji odlikuje se velikim povrinama ouvane prirodne sredine, uma, panjaka i
kultiviranog krajolika, naglaene je bioraznolikosti, osebujnih reljefnih obiljeja i krakih fenomena
(vrtae, stijene, peine i jame).
ZATIENI DIJELOVI PRIRODE
Zatieni dijelovi prirodne batine na podruju Opine Matulji su Park prirode Uka i Znaajni
krajobraz Lisina.
- PARK PRIRODE UKA
Park prirode Uka zatien je1999. godine Zakonom o proglaenju Parka prirode Uka (NN
45/99). Parkom prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Uka.
Park prirode obuhvatio je vrne dijelove Uke i dijelove iarije, najveim dijelom nalazi se na
prostorima Grada Opatija i Istarske upanije, a u samoj opini Matulji obuhvaa manji rubni prostor
nenaseljenog podruja veliine cca 1 km2 (prostor oko Kadikog vrha), bez posebno naglaenih
vrijednosti i posebnosti.
Park prirode znaajan je zbog vrijedne prirode, bogatstva biljnog i ivotinjskog svijeta, velikog broja
endemskih, zatienih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, kao i brojnih vrijednih geolokih
obiljeja i fenomena i velikog broja speleolokih pojava.
Za to podruje donesen je Prostorni Parka prirode Uka (NN 24/06).
-
ZNAAJNI KRAJOBRAZ LISINA
Znaajni krajobraz Lisina zatien je 1998. godine (kao zatieni krajolik prema tada vaeoj
zakonskoj terminologiji) Odlukom upanijske skuptine (SN PG 23/98).
Znaajni krajobraz Lisina je prostrano umovito podruje u brdskim predjelima iarije koje se
prostorno nadovezuje na Park prirode. Izdvaja se kao posebno vrijedna cjelina. Svojim istaknutim
poloajem ini znaajan element u krajobraznoj slici ireg podruja. Odlikuje se raznovrsnou biljnih
zajednica i morfolokih oblika. Tradicionalno se koristi kao destinacija izletnika, planinara i lovaca.
U sklopu kompleksa nalaze se i vikend naselje, planinarski i lovaki dom, a cjelokupni prostor je
prometno dostupan i ima razvijenu mreu umskih cesta i umskih traktorskih vlaka.
70
obrazloenje
Podruje Lisine zauzima cca 13 km2 prostora u k.o. Zvonea i k.o. Rukavac Gornji (u odnosu na
proglaene granice i povrinu od 14 km2, smanjeno je za dio ukljuen u Park prirode Uka), preteito
umskih povrina (98%) uglavnom u dravnom vlasnitvu. Naglasak se stavlja na zatitnu,
zdravstvenu, edukativnu, turistiku i sportsko-rekreacijsku funkciju prostora, a zadravaju se i
umsko-gospodarska i lovno-gospodarska funkcija u mjeri u kojoj nisu u koliziji s primarnim
funkcijama.
PODRUJA NACIONALNE EKOLOKE MREE
Ekoloka mrea je sustav funkcionalno povezanih podruja vanih za ugroene vrste i stanita.
Funkcionalnost ekoloke mree osigurana je zastupljenou njezinih sastavnica. Ekoloka mrea
odreena je Uredbom o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine 109/07)
Podruja ekoloke mree sukladno EU ekolokoj mrei NATURA 2000, podjeljena su na podruja
vana za ptice te podruja vana za divlje svojte osim ptica i stanine tipove. Unutar ekoloke mree,
njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima. Ekoloki koridor je
ekoloka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguavaju kretanje populacijama ivih
organizama od jednog lokaliteta do drugog.
U Hrvatskoj je Nacionalna ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode, a obuhvaa tzv.
ekoloki vana podruja od meunarodne i nacionalne vanosti koja su meusobno povezana
koridorima. Sukladno mehanizmu EU Direktive o stanitima, Zakon propisuje da se dijelovi ekoloke
mree mogu tititi kao posebno zatiena podruja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz
postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugroavajueg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat,
moe se odobriti samo u sluajevima prevladavajueg javnog interesa i uz Zakonom utvrene
kompenzacijske uvjete. Vaan mehanizam je i mogunost sklapanja ugovora s vlasnicima i
ovlatenicima prava na podrujima ekoloke mree, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje
doprinose ouvanju bioloke raznolikosti.
Podruje obuhvata Prostornog plana ureenja Opine Matulji preklapa se ili su u blizini podruja
Nacionalne ekoloke mree (NEM), odnosno tu se nalaze:
Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove:
-
Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Park prirode Uka
Jama nad Zasten
pilja na Uki
Mala Sapca 2
pilja kod Permana
Meunarodno vana podruja za ptice EU (tzv. SPA podruje):

-
Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Uka i iarija
Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove:

ifra i naziv podruja : # HR 5000019 Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika
Ciljevi ouvanja: Ugroene divlje svojte i stanini tipovi
divlje svojte
vuk
divlja maka
ris
mrki medvjed
stanini tipovi
Canis lupus
Felis silverstris
Lynx lynx
Ursus arctos
71
NKS ifra
NATURA ifra
H.1.
8310
obrazloenje
stanini tip
Travnjaci ugroeni na europskoj i nacionalnoj razini
Cjeloviti komplex gorskih uma
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja : # HR2000601 Park prirode Uka

divlje svojte
ptice travnjakih stanita
ptice grabljivice
ostale divlje svojte ugroene na europskoj i nacionalnoj razini
stanini tipovi
NKS ifra
NATURA ifra
stanini tip
62A0
Istono submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia Villosae)
8210
Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom
9260
ume pitomog kestena
C.3.5.3.4.
Travnjaci zmijka i pjegavog jastrebljaka
E.4.6.3.
91K0
Primorska bukova uma s jesenskom aikom
ifra i naziv podruja : # HR2000051 Jama nad Zasten

divlje svojte
Leptodirus hochenwarti
endemine svojte
stanini tipovi
NKS ifra
NATURA ifra
H.1.
8310
stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: # HR 2000162 pilja na Uki

divlje svojte
endemine svojte
stanini tipovi
NKS ifra
NATURA ifra
H.1.
8310
stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: # HR2000304 Mala Sapca 2

Ciljevi ouvanja: Ugroeni stanini tipovi
stanini tipovi
NKS ifra
H.1.
NATURA ifra
8310
stanini tip
Krake pilje i jame
ifra i naziv podruja: HR 2000146 pilja kod Permana

divlje svojte
endemine svojte
stanini tipovi
NKS ifra
NATURA ifra
H.1.
8310
stanini tip
Krake pilje i jame
Meunarodno vana podruja za ptice:

ifra i naziv podruja: HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika
Ciljevi ouvanja: Ugroene divlje svojte
divlje svojte
planinski uk
Aegolius funereus
72
jarebica kamenjarka
primorska trepteljka
suri orao
ljetarka
zmijar
planinski djetli
crna una
vrtna strnadica
mala muharica
mali uk
kanjac osa
troprsti djetli
siva una
jastrebaa
pjegava grmua
tetrijeb gluhan
obrazloenje
Alectoris graeca
Anthus campestris
Aquila chrysaetos
Bonasa bonasia
Circaetus gallicus
Dendrocopos leucotos
Dryocopus martius
Emberiza hortulana
Ficedula parva
Glaucidium passerinum
Pernis apivorus
Picoides tridactiylus
Picus canus
Strix uralensis
Sylvia nisoria
Tetrao urogallus
ifra i naziv podruja: # HR1000018 Uka i iarija

Ciljeci ouvanja:Ugroene divlje svojte
divlje svojte
suri orao
vrtna strnadica
gorski zvidak
1.2.8.2.
Aquila chrysaetos
Emberiza hortulana
Phylloscopus bonelli
Zatita kulturne batine
U sklopu priprema za izradu Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Opatija unutar granica Opine
Matulji, Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine - Povjerenstvo u Rijeci, izradila je 1995.
godine elaborat Konzervatorska podloga za potrebe izrade Prostornog plana Opine Matulji.
U uvodnim napomenama istaknuto je kako izrada cjelovite arheoloke i povijesne topografije,
odnosno kartiranje s osnovnom analizom svakog pojedinanog spomenika, treba objediniti kritiku
analizu svih dostupnih zemljopisnih, povijesnih, etnolokih, lingvistikih i arheolokih podataka
prikupljenih kroz generacije. Konstatirano je da je takvih materijala naalost veoma malo. Na
podruju Opine nisu do danas organizirani sustavni terenski obilasci osim povremenog i uglavnom
pasivnog strunog nadzora nad sudbinom sakralnih i etnografskih spomenika.
Popisom spomenika u konzervatorskoj podlozi posao na utvrivanju broja, stanja ouvanosti i
analizi sadraja uoenih povijesnih taloina tek je zapoet. Nagle i drastine promjene u nainu ivota
posljednjih desetljea prekinule su potpuni i svakodnevni kontakt stanovnitva s prostorom oko
naselja, to ima za posljedicu sve veu nepristupanost prostora i kolektivni zaborav brojnih
mikrotoponima i podataka, a time i oteano istraivanje batine.
Unutar samih naselja u usporedbi s evidencijama koje su na istom prostoru uinjene prije dvadeset ili
trideset godina, uoljiv je izraziti nestanak razliitih oblika tradicijske arhitekture, kako cjelovito, tako
i u fragmentima. Socioloki proces koji je pojedince odreivao na nain da se kua preureuje po
tekuim vrijednosnim i estetskim kriterijima, rezultirao je nitenjem tradicijskog arhitektonskog
nasljea i onda kada to nije dio rezultat izmijenjenih ivotnih potreba. Zbog toga je meu jo
ouvanim spomenicima veliki broj onih koji nisu nastanjeni-koriteni, ili su koriteni kao pomone
graevine i nisu obnavljani.
Konzervatorskom podlogom za potrebe izrade Prostornog plana Opine Matulji definirani su
slijedei registrirani i evidentirani spomenici (istaknuti su registrirani ili predloeni za registraciju):
73
obrazloenje
ARHEOLOKI LOKALITETI:
A/
-
PRAPOVIJESNA PEINSKA STANITA

Peina na aftici kod sela Zaluki
Peina na ternici kod Permana
Peina na Gradini kod Velih Laza
Peina Sparoina iznad sela Brajani
Peina Loza I iznad eljeznike stanice apjane
Peina Loza II
B/
-
GRADINE - PRAPOVIJESNA FORTIFICIRANA STANITA

Graie iznad Gornjeg Rukavca
Gradina Vele Laze
Gradinovo - Zvonea
Grad-Golopust iznad Velih Muna (predlae se za registraciju)
Koste kod ejana
Kavrani Breg iznad Lipe
Gradie iznad Velog Brguda
Gradina Sv. Katarine iznad Rupe (vei dio u Republici Sloveniji)
Gradina iznad apjana
Gradina nedaleko sela Pasjak
C/ ANTIKA UTVRDA
- Kastel (rimska fortifikacija) na gradini Pasjak (predloen za registraciju)
D/
-
PEINSKA REFUGIJALNA KASNOANTIKA I SREDNJEVJEKOVNA STANITA

Loza I
Peina Lureja kod ejana
Dekleova peina kod Permani
E/
-
SREDNJEVJEKOVNE OSMATRANICE I TABORI

Grad na Golopustu (Mune)
Ogradina (ejane-Mune)
Koste (ejane)
Strugulin grad (Male Mune)
Taborina (ejane)
Gradinovo (Zvonea)
SAKRALNE GRAEVINE
- Kapela Sv. Jelene Kriarice, Lipa (predloena za registraciju)
- Kapela Sv.Nikole, Rupa
- Kapela Sv. Antuna, apjane
- Kapela Sv. Mihovila, Pasjak (predloena za registraciju)
- Kapela Sv. Duha, Brdce
- upna crkva Sv. Antuna, Zvonea
- upna crkva Blaene Djevice Marije, Veli Brgud
- Kapela Sv. Nikole, Veli Brgud
- upna crkva Sv. Luke, Rukavac
- Kapela Sv. Andrije, ejane
- Kapela Sv. Kria, Mune
- upna crkva Sv. Marije Magdalene, Mune
ETNOGRAFSKA GRADITELJSKA BATINA
74
obrazloenje
A/ ETNOGRAFSKE ZONE (evidentirane)

-
Naselja Kueli, Zaluki i Vele Mune kao naselja koja su zadrala tradicijsku organizaciju prostora
Oblikovane vrtae u Jurdaniima i podzidi oko Zvonea (Zvonejske njivi) kao lokaliteti kulturnog
(ovjekovom rukom oblikovanog) krajolika
B/ ETNOGRAFSKI SPOMENICI VISOKE VRIJEDNOSTI

-
Mihotii - anini, Put Perinovo 18

Rukavac - zaselak Andrejii
Rukavac - zaselak Ivulova Vas
Obadi - Johanina kua, kbr. 89
Ruii - Matievi
Mali Brgud - Jandretovi, kbr. 13
Veli Brgud - registrirano kao ruralna cjelina, no unato tome doivjelo velike
devastacije koje
su nepovratno izmijenile izgled kako pojedinih graevina, tako i sela u cjelini
Veli Brgud - Koniljerovi, kbr. 45
Veli Brgud - Onokranjovi, kbr. 21
Veli Brgud - ori, kbr. 89
Veli Brgud - Paviovi, kbr. 64
krapna - Majievi, kbr. 102
Pasjak - Rejovi, kbr. 44
Lipa - registrirana cjelina, ali ne kao rezultat etnolokog vrednovanja, ve kao prostor koga je
obiljeio faistiki teroristiki in
C/ EVIDENTIRANI ETNOGRAFSKI LOKALITETI

Osim toga na prostoru opine je u procesu valorizacije etnografske graditeljske batine izlueno jo 60
evidentiranih graevina, odnosno cjelina, i to po naseljima: Mihotii - 4, Franii - 1, Bregi - 2,
Rukavac - 2, Bikupi - 1, Kueli - 1, Frlanija - 1, Trtni - 2, Jurdanii - 3, Varljeni - 1, Pui - 2, Permani
- 3, Veli Brgud - 6, Breca - 2, Zaluki - 1, Zvonea - 4, krapna - 1, Sunji - 2, ejane - 2, Vele Mune 2, Male Mune -1, Pasjak - 2, apjane - 4, Rupa -3 i Brdce - 3.
Moe se ustvrditi da je na podruju Opine Matulji tijekom proteklog razdoblja kulturna batina bila
podlona devastaciji i prilino je osiromaena. Razlozi su najveim dijelom vezani na odumiranje
tradicionalnih oblika ivota i gospodarenja, nedovoljnu svijest o vrijednostima i znaaju kulturne
batine, nedovoljna i nesustavna istraivanja, samo pasivne oblike zatite, nove aspiracije i ivotne
navike stanovnitva, s novom tipologijom graevina i organizacijom prostora, potpomognutom i
propisanim uvjetima za gradnju koji su izjednaavali cjelokupni prostor bive opine Opatija, od same
Opatije do najzabaenijeg zaseoka.
Problem je u tome da se ivot potpuno udaljio od tradicionalnog, mnoge stvari nemaju vie uporabnu
vrijednost i smisao: od graevina do elemenata kulturnog krajolika. Zbog toga je tim vanije
vrednovati, zatititi i revitalizirati preostalo.
1.2.8.3.
Zatita okolia
Podruja osjetljiva okolia

To su ogranienja koja se odnose na zahvate na podrujima zatienih dijelova prirode, podrujima
zatienog krajolika, podrujima sanitarne zatite vode za pie, obalnom podruju uz kopnene vode te
podrujima ugroena okolia.
75
obrazloenje
Od zatienih dijelova prirode na podruja Plana nalazi se rubni dio parka prirode Uka7 i zatieni
krajolik Lisina8.
Glede zatite od zahvata u zatienim podrujima prirode Zakonom su propisana slijedea
ogranienja:
- na zatienom podruju doputeni su oni zahvati i radnje koji ga ne oteuju i ne mijenjaju
svojstva zbog kojih je zatien.
- za zahvate i radnje na zatienom podruju za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi
lokacijsku dozvolu, odnosno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, izdaje se
doputenje.
- doputenje za zahvate i radnje u strogom rezervatu, posebnom rezervatu, nacionalnom parku,
parku prirode i spomeniku prirode izdaje Ministarstvo;
- doputenje za zahvate i radnje u regionalnom parku, znaajnom krajobrazu, park-umi, i
spomeniku parkovne arhitekture izdaje nadleni ured dravne uprave;
- doputenje se izdaje rjeenjem. alba na rjeenje ureda dravne uprave moe se izjaviti
Ministarstvu.
- za zahvate i radnje koji se provode na temelju planova gospodarenja u umarstvu, lovstvu,
ribarstvu, vodnom gospodarstvu i rudarstvu, nije potrebno ishoditi doputenje ako planovi
gospodarenja sadre uvjete zatite prirode; ako planovi gospodarenja ne sadre uvjete zatite
prirode, doputenje izdaje Ministarstvo;
- doputenja sadre i uvjete zatite prirode.
Dio podruja Plana nalazi se unutar IV. zone zatite utvrene Odlukom o zonama sanitarne zatite
izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji (SN Istarske upanije 12/05), a dio unutar zone djelominog
ogranienja utvrene Odlukom o sanitarnoj zatiti izvorita vode za pie na rijekom podruju (SN
PG 6/94, 12/94 i 12/95, 24/96 i 4/01).
Sukladno Odluci o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji Zona
ograniene zatite - IV. zona obuhvaa sliv izvorita izvan III. zone s moguim teenjem kroz krko
podzemlje do zahvata vode u razdoblju od 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno, podruje s
kojeg su utvrene prividne brzine podzemnih teenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno
podruje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorita.
U zoni ograniene zatite - IV. zoni, zabranjeno je:
- isputanje neproienih otpadnih voda,
- graenje objekata bazne kemijske i farmaceutske industrije
- graenje industrijskih objekata koji isputaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode), ukoliko nije
rijeen ili nije mogue primijeniti zatvoren tehnoloki proces ili se otpadne vode ne prikljuuju na
izvedeni sustav javne odvodnje i ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoli,
- nekontrolirano odlaganje otpada,
- graenje cjevovoda za tekuine koje su opasne za vodu bez propisane zatite,
- uskladitenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladitenja lo ulja za grijanje
objekata (domainstva, kole, ustanove, malo poduzetnitvo) i pogonskog goriva za
poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za graenje, dovoz,
punjenje, uskladitenje i uporabu, a prednost se daje izgradnji objekata na plin
- graenje rezervoara i pretakalita za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne
tvari,
- izvoenje istranih i eksploatacijskih buotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada
podzemnih spremita,
- nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod graenja objekata,
- graenje prometnica dravnih i upanijskih bez sustava kontrolirane odvodnje i proiavanja
oborinskih voda i
- eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoli.
7
8
Odluka o donoenju Prostornog plana parka prirode Uka (NN 24/06)

Odluka o proglaenju podruja Lisine zatienim krajolikom (SN PG 23/98)
76
obrazloenje
Odlukom o sanitarnoj zatiti izvorita vode za pie na rijekom podruju na podruju zone
djelominog ogranienja zabranjeno je:
- postojanje i graenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurke
industrije, farmaceutske industrije kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari
- nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.
Sukladno Prostornom planu Primorsko goranske upanije ostali dio prostora opine Matulji nalazi
se unutar neistraenog podruja vodozatite sliva potencijalnog zahvata "Kristal" u Opatiji.
Podruja ogranienja zahvata su i podruja vodnog dobra i podruja na kojima se provode mjere
zatite voda od oneiavanja.
Sukladno Zakonu o vodama vodno dobro je skup zemljinih estica koji obuhvaa vodonosna i
naputena korita povrinskih kopnenih voda, ureeni inundacijski pojas, neureeni inundacijski pojas,
otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode njenom diobom na vie
rukavaca, naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem. Vanjsku granicu vodnog dobra (granice
ureenog i neureenog inundacijskog pojasa) odredit e ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo,
na prijedlog Hrvatskih voda.
U svrhu tehnikog i gospodarskog odravanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provodenja
obrane od poplava i drugih oblika zatite od tetnog djelovanja voda (zaobalne vode, bujine vode) na
vodotocima i drugim leitima voda utvruje se inundacijski pojas.
U tom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se moe pogorati vodni reim i poveati stupanj
ugroenosti od tetnog djelovanja voda.
Sukladno Zakonu uredeni inundacijski pojas ini zemljite izmeu korita vode i vanjskog ruba
pripadajuih mu regulacijskih i zatitnih vodnih graevina ukljuujui i pojas zemljita potreban za
njihovo redovno odravanje, a neureeni inundacijski pojas ine:
- zemljite uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom, odnosno vodnogospodarskim
planom ili dokumentom ureenja prostora rezervirano za graenje regulacijskih i zatitnih vodnih
graevina,
- prirodne i umjetne retencije u granicama utvrenim vodnogospodarskom osnovom, odnosno
vodnogospodarskim planom ili dokumentom ureenja prostora.
Vanjsku granicu ureenog i neureenog inundacijskog pojasa na dravnim vodama odreuje Dravna
uprava za vode na prijedlog "Hrvatskih voda", a vanjsku granicu ureenog i neureenog inundacijskog
pojasa na lokalnim vodama odreduje upanijska skuptina na prijedlog "Hrvatskih voda". Granice
inundacijskih pojaseva ucrtavaju se u katastarske planove i planove prostornog ureenja.
Podrujima na kojima se provode mjere zatite voda od oneiavanja treba smatrati slivna podruje
tih voda.
Na podruju plana potrebno je odrediti podruja za ureenje i odravanje te zatitu voda bujinih
vodotoka Brusan i Lokvia, uzimajui u obzir da su u Republici Hrvatskoj vei dio sliva i toka
Brusana i samo donji dio toka i sliva bujice Lokvia.
Podruja ugroena okolia

To su podruja na kojima je antropogenim utjecajima odnosno zahvatima u okoli nastalo oneienje
okolia veih razmjera (zagaenje okolia).
U smislu ovog Plana i posebnih propisa takvim e se smatrati podruja oneienog zraka, koji moe
biti umjereno oneien (II. kategorija kakvoe) ili prekomjerno oneien (III. kategorija kakvoe),
77
obrazloenje
povrinske vode zagaene opasnim tvarima i vode ija kakvoa je loija od II. kategorije, podruja na
kojima postojea razina buke u vanjskom prostoru, ovisno o namjeni, prekorauje razine tetne po
zdravlje. Podrujima ugroenog okolia smatrat e se i povrine tla i podzemlja zagaene tvarima
opasnim za vode, povrine poljoprivrednog i umskog zemljita zagaene tvarima kojima je ugroena
osnovna namjena tih zemljita i tvarima opasnim za zdravlje te tla djejih igralita, javnih zelenih
povrina i povrina za sport i rekreaciju zagaena neistoama iz zraka, otpadnih voda i odloenog
otpada, i sl.
Za takva podruja propisuju su ogranienja zahvata te posebne mjere (planovi sanacije) za
uspostavljanje prijanjeg stanja ili novog stanja odreenog dijela okolia, oporavka prirodne zajednice
ili obnove prirodnog izvora radi poboljanja kakvoe ivljenja.
Ocjenjuje se je na podruju Plana okoli ugroen na podruju postojeeg odlagalita komunalnog
otpada Osojnica i podrujima ugroenim bukom na dravnim cestama i magistralnoj eljeznikoj
pruzi. Sumnja se da bi zagaena mogla biti tla ispod starih podzemnih i nadzemnih spremnika naftnih
derivata, tla na podrujima starih i postojeih industrijskih zona, tla oko cesta i eljeznikih pruga, tla
transformatorskih stanica, tla na podrujima vojarni, , tla na podrujima bez sustava nepropusne javne
kanalizacije i na podrujima sa starom odnosno propusnom kanalizacijom, tla oneiena taloenjem
tetnih tvari iz oneienog zraka, tla divljih odlagalita, odlagalita industrijskog otpada u
gospodarskim zonama, gradilita isl., tla djejih igralita, javnih zelenih povrina oneiena tvarima
tetnim za zdravlje. Podruja oko dravnih cesta ugroena su emisijama u zrak iz prometa.
78
1.3.
obrazloenje
PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE
Prostor Opine Matulji u najveem je dijelu ouvano prirodno podruje kojega obiljeava raznolikost
u flori i fauni, orografiji, klimatskim prilikama, raznolikim pejzaima. Kao krako podruje
predstavlja posebno osjetljiv ekosustav.
Opina Matulji je relativno siromana prirodnim izvorima. Moglo bi se ustvrditi da je prostor
najznaajniji resurs Opine.
Prirodni resursi na podruju Opine Matulji su primarno ume i poljoprivredne povrine.
ume zauzimaju najvei dio prostora Opine (cca 2/3 povrine po katastarskim podacima, a u naravi i
vie), raznih su tipova, veim dijelom obuhvaene umsko-gospodarskim osnovama. ume su i
stanite brojnih (dijelom i zatienih) biljnih i ivotinjskih vrsta. Uz gospodarsku ulogu, sve se vie
valoriziraju i druge opekorisne funkcije uma.
Poljoprivredne povrine u Opini Matulji su relativno siromane po kvaliteti (bonitetu) i povrinama.
Gospodarski i drutveni procesi proteklih desetljea uvjetovali su njihovo postepeno naputanje i
degradaciju, tako da se danas veoma mali dio tih povrina i koristi.
Opina Matulji izrazito je siromana povrinskim vodama. Meutim koliine padalina na ovom
podruju i kraki sastav tla odreuju kompleksnu problematiku zatite voda. Cijelo podruje jo nije
dovoljno istraeno.
Vodotoka praktino nema, osim u kraim - gornjim dijelovima bujinih vodotoka s obronka Uke
prema opatijskom priobalju i vodotoka Brusan (za koji je odreena mogunost navodnjavanja polja
Brusan) i Lokvia u sjevernom dijelu Opine uz dravnu granicu. Pojedini mali izvori i lokve,
posebno u zapadnom brdskom dijelu Opine imaju primarno znaaj za ivotinjski svijet.
Na prostoru Opine Matulji izdvajaju se kao podruja osobitih vrijednosti krajolika podruje Lisine,
terasaste poljoprivredne povrine na podruju Zvonea - Brgud i ire podruje oko Muna i ejana.
Zatiena podruja kao dijelovi prirode na podruju Opine Matulji su manji dio Parka prirode Uka i
Znaajni krajobraz Lisina.
Razvoj gospodarstva Opine Matulji oslanja se prioritetno na naglaeni prirodni prometni pravac koji
prolazi teritorijem Opine, blizinu Rijekog sustava (prometnog i lukog), promet ljudi i dobara tim
pravcem, pograninim poloajem i orijentacijom Drave na europske gospodarske sustave. Time se
kao okosnica razvoja Opine (osnovni razvojni pravac) istie potez Matulji-Rupa, sa naseljima i
gospodarskim zonama u kojima se u slijedeem razdoblju, uz odgovarajue poticajne mjere, moe
oekivati najintenzivniji razvoj raznih djelatnosti (prometnih, trgovakih, uslunih i proizvodnih) i
porast stanovnitva.
Nije zanemariv ni utjecaj znaajnih turistikih kapaciteta u neposrednoj blizini (Opatijska rivijera) i
jednog od glavnih pristupnih turistikih smjerova na razini Drave. Ti utjecaji ogledaju se kroz razvoj
prateih djelatnosti za koje nema prostornih uvjeta uz obalu, dijelom realizacijom osnovnih turistikih
kapaciteta, a posebno ponudom velikih slobodnih prirodnih, rekreacijskih i sportskih povrina za
izletniki i druge specifine vidove turizma.
Znaajnu ulogu u revitalizaciji cjelokupnog prostora Opine, a posebno dijelova koji su rijee
naseljeni i udaljeniji od primarnog razvojnog pravca, imala bi i obnova stoarstva za koje postoje svi
prirodni preduvjeti, a uostalom i tradicija.
Opina Matulji u pojedinim osnovnim pokazateljima iskazuje nadprosjene rezultate obzirom na
prosjene upanijske vrijednosti (stanovnitvo, rast stanovnitva, dobna struktura, zaposlenost,
79
obrazloenje
struktura i dinamika gospodarstva, struktura i broj tvrtki )

Neopravdano zaostajanje obzirom na poloaj i mogunosti razvoja bili su uvjetovani primarno
politikom regionalnog razvoja i loom komunalnom opremljenou.
Osnovna znaajka Opine je prometni i razvojni pravac, uz relativno velike slobodne povrine male
osjetljivosti i ogranienja namjene, to se moe ilustrirati brojem i znaajem prometnih graevina
dravnog i upanijskog znaaja i veliinom izdvojenih poslovnih zona odreenih upanijskim planom
na podruju Opine Matulji.
Antropogena podruja, posebno naselja, nisu ugrozila prihvatni kapacitet okolia obzirom na nisku
gustou gradnje, rasprenost u prostoru, veliinu i djelatnosti. U Opini nema znatnijih zagaivaa, a
utjecaj sa susjednih podruja je neznatan. Neto je nepovoljnija situacija u rubnom dijelu Opine
prema Rijeci i Opatiji, odnosno prostoru koji je proteklih desetljea zabiljeio intenzivniju, preteito
stambenu gradnju.
Moe se konstatirati da u pojedinim dijelovima Opine nedostatak i zamiranje aktivnosti vie
ugroava okoli nego same aktivnosti (zaputanje poljoprivrednih povrina, zarastanje panjakih
povrina - gubitak stanita pojedinih vrsta)
Najizrazitije graene strukture koje su unijele ili e unijeti znatne promjene u okoli su veliki
(postojei i planirani) infrastrukturni - prometni pravci koji prolaze kroz Opinu. Ti infrastrukturni
koridori su s naglaenim utjecajem na mogunosti namjene i koritenja povrina i unose niz negativnih
elemenata u prirodnu vrijednost i kompaktnost prostora.
Urbanizacija, deagrarizacija i izmjena gospodarske strukture uvjetovali su znatne prostorne
transformacije podruja. Prostorne su se transformacije u Opini Matulji odvijale u dva smjera:
-
pretjerani razvoj i gradnja u rubnom dijelu Opine s naglaenim promjenama u fizikim

strukturama, rast, srastanje naselja u samoj Opini i s naseljima u susjednim podrujima Kastva,
Rijeke i Opatije.
u veem dijelu Opine, posebno u prostorima udaljenijim od samih Matulja i osnovnih prometnih
tokova degradacija poljoprivrednog krajolika: naputanje poljoprivrednih, obradivih i panjakih
povrina koje donosi zarastanje umom, degradaciju pojedinih povrina, gubljenje stanita.
Prema osnovnim obiljejima, resursima i ostalim znaajkama, prostor Opine Matulji moe se
podijeliti na etiri osnovne cjeline: zapadno podruje, priobalni prostor, sredinji dio i Liburnijski kras.
- Zapadno podruje
Preteito brdski predio Opine, na sjeveroistonim obroncima iarije: najvei povrinom; preteito
prirodni prostor s najveim povrinama kvalitetnijih gospodarskih uma i velikim povrinama
panjaka - neiskoritavanih; ouvani prirodni prostor koga obiljeavaju izrazite prirodne vrijednosti;
sa naseljima Vele i Male Mune i ejane - izloenim depopulaciji; gospodarstvo openito u
nazadovanju, relativno prometno izoliran (izvan osnovnih prometnih tokova i udaljeniji od centra);
potencijali u razvoju poljoprivrede posebno stoarstva, eksploataciji ume i prateih djelatnosti,
razvoja rekreativnih, izletnikih i slinih vidova turizma; osnovni problem je manjak stanovnitva.
- Priobalni prostor
Rubni juni - jugoistoni dio Opine, najmanji povrinom ali najvee gustoe naseljenosti, pod jakim
gravitacijskim utjecajem Rijeke i Opatije; opinsko sredite Matulji sa svim sadrajima i s
koncentracijom najveeg dijela stanovnitva i gospodarskih djelatnosti i sa naseljima Juii, Kueli,
Rukavac, Matulji, Mihotii i Bregi (koja sva rastu); intenzivne, dijelom i nekontrolirane izgradnje;
znaajnih transformacija u fizikim strukturama; prometno vorite osnovnih prometnih pravaca,
intenzivne promjene namjene povrina i potronje prostora; neupitna razvojna perspektiva.
80
obrazloenje
Zapadni dio tog podruja (s naseljima Bregi i Rukavac) sa dijelom specifinim obiljejima: obronci
Uke; zalee Opatije; vrjedniji krajolik sa naglaenijom potrebom zatite prostora i kontrole izgradnje;
usmjeren primarno na stanovanje i turizam.
- Sredinji dio
Udolina izmeu Matulja i Rupe: prostor prometnih i infrastrukturnih koridora; prostor razvojnih
mogunosti; sa naseljima Veli Brgud, Mali Brgud, Ruii, Permani, Breca, Muii i Jurdani; izrazitije
prostorne transformacije na osnovnom prometnom pravcu uz staru dravnu cestu D8; prostor s
razvijenom mreom naselja i prostornim resursima za irenje naselja i poslovnih zona; zapadni dio
podruja s naseljima Veli Brgud, Zaluki i Zvonea s fizionomskim obiljeja agrarnog kraja prema
strukturi povrina i dijelom samih naselja - vrijedni prostori koje je potrebno ouvati.
- Liburnijski kras
Prostor u sjevernom dijelu Opine: prostor s naglaenim pograninim i prometnim poloajem; naselja
Brdce, Pasjak, apjane, Rupa i Lipa; prometni pravci prema Trstu i Ljubljani, prometno vorite;
naglaenije prekogranine veze; u duem vremenu izloen stagnaciji ili nazadovanju, s malim brojem
stanovnika; gradnjom autoceste dostupniji centru opine i upanije; prostor s perspektivama razvoja mogunosti razvoja prometnih i poslovnih djelatnosti, prateih turistikih sadraja i dijelom obnove
poljoprivrede.
81
obrazloenje
1.4.
PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREENJA IREG PODRUJA I OCJENA POSTOJEIH PROSTORNIH
PLANOVA
1.4.1.
PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREENJA IREG PODRUJA
Prostorni plan Primorsko-goranske upanije (SN 14/00 i 10/05)

Prostorni plan Primorsko-goranske upanije je osnovni plan ireg podruja kojim se utvruju obveze i
osnovne planske postavke i za prostor Opine Matulji. Tim planom odreeni su pravci razvoja,
graevine, gospodarska orijentacija, drutvene djelatnosti, mjere zatite i razvojne mjere od znaaja za
Dravu i upaniju.
Preuzimanjem elemenata Prostornog plana Primorsko-goranske upanije posredno se u ovaj plan
prenose i relevantni elementi Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske.
Planski pokazatelji i obveze iz upanijskog plana detaljnije su prikazani i obraeni u poglavlju 2.1.
"Ciljevi upanijskog znaaja", a potrebno je posebno istaknuti:
- graevine od znaaja za dravu i upaniju
- planirani broj stanovnika (11199 stanovnika)
- nain odreivanja veliine graevinskih podruja naselja
- maksimalne veliine graevinskih podruja izdvojenih namjena (posebno gospodarskih)
- sustav centralnih naselja i mrea drutvenih djelatnosti upanijskog znaaja
- obveza izrade planova uih podruja (urbanistikih planova ureenja) za naselja Matulji i Rupa,
kao i za sve zone izdvojene namjene
Prostorni plan Parka prirode Uka (NN 24/06).
Prostorni plan parka prirode Uka donesen je za podruje veliine 44,43 km2 koje obuhvaa vie
jedinica lokalne samouprave i dvije upanije (Primorsko-goranska i Istarska).
U Opini Matulji nalazi se samo manji dio povrine (cca 1 km2, odnosno 2,3 %) rubnog
sjeveroistonog dijela parka.
U sklopu dijela parka prirode Uka u opini Matulji nema naselja ni znaajnijih elemenata podlonih
strooj zatiti, a cjelokupni prostor odreen je kao uma gospodarske namjene.
Planske postavke i obveze iz Prostornog plana parka prirode Uka potrebno je preuzeti ovim planom.
1.4.2.
OCJENA POSTOJEIH PROSTORNIH PLANOVA
Izmjena i dopuna Prostornog plana opine Opatija unutar granica Opine Matulji (SN PG
2/99, 3/05)
Prostorni plan (bive) Opine Opatija koji je obuhvaao i dananju Opinu Matulji donesen je 1984.
godine kao dio Zajednikog prostornog plana opina Opatija, Rijeka i Crikvenica.
Izmjena i dopuna Prostornog plana opine Opatija unutar granica Opine Matulji donesena je 1999.
godine. Iako izraivana kao prostorni plan ureenja za prostor Opine Matulji, nije se mogla usvojiti
kao novi plan zbog, u tom trenutku, nedoneenog Prostornog plana Primorsko-goranske upanije.
II Izmjena i dopuna Prostornog plana opine Opatija unutar granica Opine Matulji donesena je 2005.
godine zbog izmjene trase autoceste, ogranienog obuhvata i sadraja. I. izmjenom i dopunom plana
82
obrazloenje
bili su odreeni koridori autoceste Rijeka - granica R.Slovenije -Trst, sa odvojkom za Ljubljanu, kao i
autoceste (drugi prsten) od Permana do Soboli koja obilazi urbana sjeverna podruja Rijeke.
Usklaenjem s predvienim transeuropskim koridorima i meudravnim dogovorima definirana toka
graninog prometnog spoja autoceste u Rupi (naputanje trase autoceste prema Trstu). Definiranjem
nove trase autoceste na potezu Permani - Rupa (granica R. Slovenije), vora Rupa i ostalih prometnih
elemenata, uspostavljeni se novi odnosi u prostoru i to posebno obzirom na namjenu povrina, to je
zahtijevalo korekciju pojedinih graevinskih podruja (naselje Rupa, groblje Rupa i radne zone RZ 11
i RZ 12).
Plan je i danas u znatnoj mjeri aktualan, te je vei dio njegovih planskih postavki mogue ugraditi u
novi plan. Uz odreene promjene uvjetovane novim saznanjima, potrebama i ciljevima, primarna su
usklaenja s Prostornim planom Primorsko-goranske upanije i Pravilnikom o sadraju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
Usklaenje s Prostornim planom Primorsko-goranske upanije obuhvaa primarno:
- korigiranje pojedinih planskih veliina, posebno planiranog broja stanovnika
- ograniavanje (smanjenje) veliine graevinskih podruja - posebno naselja, u skladu s kriterijima
i ogranienjima odreenim u PP-u
- usklaenje kategorizacije i naziva graevina od znaaja za Dravu i upaniju (prometnice,
infrastruktura ...)
- korigiranje mree centralnih naselja
- revidiranje planskih postavki obzirom na kriterije i kategorije osjetljivosti prostora
Usklaenje s Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova obuhvaa primarno:
- izradu plana u digitalnom obliku (postojei plan izraen je na papirnom mediju)
- usklaenje i dopunu plana s propisanim sadrajem u tekstualnom dijelu, kartografskim prikazima i
odredbama za provoenje plana
- primjena nomenklature i oznaavanja u skladu s Pravilnikom
- prikaz graevinskih podruja na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, s podjelom na
izgraeni i neizgraeni dio
- podjela obradivog tla na vrijedno i ostala obradiva tla
- podjela uma na gospodarske, zatitne i ume posebne namjene
Obzirom da je potrebno u znatnoj mjeri smanjiti postojea graevinska podruja naselja, predloeni su
i na opinskom vijeu usvojeni osnovni kriteriji za odreivanje novih graevinskih podruja naselja:
Nova graevinska podruja odreuju se primarno u sklopu povrine postojeih graevinskih podruja
(odreenih postojeim planom).
Samo izuzetno mogu se odrediti i izvan postojeih graevinskih podruja, ali uz slijedee uvjete:
- izmjena trase koridora infrastrukture ili njegovo definiranje u uem pojasu (suenje - izgraeno) u
sklopu cjeline postojeeg graevinskog podruja
- postojee graevine izostavljene iz postojeih graevinskih podruja
- poddimenzionirano postojee graevinsko podruje (prema bodovanju)
Smanjenja pojedinih postojeih graevinskih podruja se odreuju prema slijedeim kriterijima:
Pozitivni kriteriji - zadrava se graevinsko podruje:
1. Mogunost prikljuenja na postojeu javnu i nerazvrstanu cestu (udaljenost do 50 m)
2. Mogunost prikljuenja na komunalnu infrastrukturu
3. Izdane graevne i lokacijske dozvole
4. Definirani programi (poduzetnici, Opina)
5. Opinsko vlasnitvo zemljita
6. Manje vrijedne povrine zemljita (kategorija : ostalo poljoprivredno i umsko tlo)
83
obrazloenje
Negativni kriteriji - iskljuuje se iz graevinskog podruja:

1. Povrine uz glavne prometne pravce (postojei i koridori)
2. Povrine udaljenije od postojee izgradnje (nepostojanje infrastrukture i prometnica)
3. Vrtae (dolci) i terase (prezidi), vrijedno obradivo tlo, poljoprivredno tlo u dravnom vlasnitvu
4. Nepovoljne karakteristike zemljita (nagibi preko 30%, slaba nosivost, vododerine, sjeverna
orjentacija)
5. Zatita vizura, ambijenta, identiteta naselja (uz zatiene i evidentirane povjesne jezgre - u
pravcima osnovnih vizura)
Postojeim prostornim planom definirana je ukupna povrina radnih zona (poslovnih zona) od 394 ha.
Prostornim planom upanije veliina izdvojenih poslovnih zona limitirana je na 310 ha, to zahtjeva
smanjene povrina za 84 ha.
PLANOVI UIH PODRUJA
Urbanistiki plan ureenja Matulja (SN PG 2/05)
Obuhvat UPU-a definiran je Izmjenom i dopunom Prostornog plana Opine Opatija unutar granica
Opine Matulji. Obuhvaena su statistika naselja Matulji i Mihotii, prostor koji je Prostornim
planom Opine Opatija unutar granica Opine Matulji definiran kao jedinstveno plansko naselje, kao i
podruja izdvojenih radnih zona RZ1 i RZ2. Ukupna povrina obuhvata plana iznosi 394 ha.
Obveza izrade urbanistikog plana ureenja za naselje Matulji definirana je Prostornim planom
upanije Primorsko- goranske.
Dio obuhvata plana nalazi se u zatienom obalnom podruju mora.
Unutar podruja obuhvata ovog plana koncentrirane se danas praktino sve graevine i sadraji
centralnih funkcija opinskog znaaja 43 % ukupnog stanovnitva Opine, kao i vei dio gospodarskih
djelatnosti i radnih mjesta. Obzirom na veliinu, poloaj, razvijene funkcije i sadraje, predstavlja
arite razvoja cijelog podruja Opine.
Obzirom da je plan izraen nedavno i usklaen s Prostornim planom upanije, aktualan je. Takoer
predstavlja znaajni ulazni element za izradu ovog plana
Urbanistiki plan ureenja 4 radne zone RZ -12 (SN PG 50/06)
Obaveza izrade kao i obuhvat urbanistikog plana ureenja (UPU 4 - Radna zona RZ 12) definirani su
II Izmjenom i dopunom Prostornog plana opine Opatija unutar granica Opine Matulji (Slubene
novine upanije primorsko-goranske br. 3/05). Povrina radne zone iznosi 158,5 ha.
Zona je smjetena u sjevernom dijelu Opine Matulji, na prirodnom prometnom pravcu od Rijeke
prema Trstu i Ljubljani, u blizini dravne granice s Republikom Slovenijom.
Svojom veliinom predstavlja najveu radnu zonu u nizu planiranih zona na potezu Matulji -Rupa i
jednu od veih zona u upaniji.
Mogunosti razvoja i atraktivnost planiranih namjena intermodalnog i kamionskog terminala kao i
proizvodnih, skladinih i uslunih sadraja, sagledavaju se primarno u kontekstu veih sustava
(lukog i prometnog).
Plan je od posebnog znaaja za opinu, jer bi njegovom realizacijom dolo do kvalitativnog i
kvantitativnog skoka u gospodarstvu Opine.
Plan se u cijelosti preuzima.
84
obrazloenje
DPU centra Matulja (SN PG 7/01)

Planom je obuhvaeno 24,5 ha centralnog, preteno izgraenog podruja naselja Matulji. Obveza
izrade plana odreena je Urbanistikim planom ureenja Matulja.
Unutar podruja obuhvata ovog plana koncentrirane se danas praktino sve graevine i sadraji
centralnih funkcija. Tu su osmogodinja kola i djeji vrti, ambulanta, knjinica, sjedite opine,
crkva, drutvene prostorije, pota, ljekarna, banka, turistiki ured, trgovaki, usluni i ugostiteljski
sadraji, drugi poslovni sadraji i povrine sporta i rekreacije.
Planom su odreeni znatni zahvati, primarno rekonstrukcije i obnove urbanog tkiva. Obzirom na
poloaj i znaaj postojeih i planiranih sadraja, predstavlja izrazito kompleksno podruje. Osnovne
postavke i koncepcija plana su i danas aktualni.
Programom mjera planirana je izmjena i dopuna plana, primarno zbog usklaenja s naknadno
donesenim Urbanistikim planom ureenja Matulja, odnosno s korekcijama koje su tim planom
predviene. Takoer je potrebno njegovo usklaenje s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog
obalnog podruja mora, jer se dio prostora nalazi u ZOP-u.
Potrebno je preispitati namjenu planiranog prostora autobusnog terminala.
DPU groblja u Rupi (SN PG 20/01)
Plan nije realiziran. Realizacija plana je od interesa za Opinu, jer se time rjeava problem
"prekograninog" ukopa za naselja Lipa, Rupa, apjane, Pasjak i Brdce. Plan je izraen prije
utvrivanja nove trase autoceste, a zbog toga je II. Izmjenom i dopunom Prostornog plana opine
Opatija unutar granica Opine Matulji odreena korekcija tog graevinskog podruja.
Izmjena i dopuna plana potrebna je primarno zbog redefiniranja vanjskih povrina i prikljuenja na
javnu prometnu povrinu, kao i time povezanih infrastrukturnih prikljuaka, a rjeenje uih povrina
groblja se zadrava.
DPU 7 stambene zone "Puhari" (SN PG 33/06)
Plan je donijet temeljem obveze odreene Urbanistikim planom ureenja Matulja za neizgraeni dio
prostora u zatienom obalnom podruju mora. Planira se komunalno opremanje zemljita i realizacija
plana.
Za pojedine zone izdvojene namjene - radne (poslovne) zone su temeljem odredbi Izmjene i dopune
Prostornog plana opine Opatija unutar granica Opine Matulji izraeni slijedei detaljni planovi
ureenja:
-
DPU radne zone R-1 (SN PG 17/00)

DPU dijela radne zone R-6 (SN PG 2/05)
Planovi su samo dijelom realizirani, uz potekoe u rjeavanju imovinsko pravnih odnosa i opremanju
komunalnom infrastrukturom.
Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine Matulji (2005-2009.) predviene su
izmjene i dopune DPU-a RZ1 i DPU-a RZ2 i DPU-a RZ-10.
Svi ti planovi su, bez obzira na potrebu izmjena i dopuna veeg ili manjeg opsega, relevantni u
osnovnim elementima i potrebno ih je preuzeti ovim planom.
85
1.5.
obrazloenje
OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA U

ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE
PROSTORNE POKAZATELJE
Opina Matulji je relativno velika povrinom, sa ispodprosjenom gustoom naseljenosti obzirom na

upaniju i Dravu. Takoer je vrlo raznolika u pojedinim dijelovima po prirodnim karakteristikama
(reljef, klima, biljni pokrov, tlo), kao i po strukturama stvorenim ljudskim radom, pa time i po
mogunostima namjene i koritenja povrina.
Znaajan je udio zaputenih, degradiranih i manje vrijednih povrina na kojima treba ili obnoviti
prvotnu namjenu ili ih privesti novoj namjeni, te Opina Matulji raspolae s dovoljno neiskoritenih i
manje osjetljivih povrina koje se mogu namijeniti razvoju naselja i gospodarstva, a prostor kao takav
predstavlja jedan od osnovnih resursa Opine.
Postojee graene strukture, broj stanovnika i djelatnosti ne ugroavaju ekoloku ravnoteu i ne
prekorauju prag odrivog razvoja.
Moe se rei da se veliki dio prostora Opine danas ne koristi ili se neadekvatno koristi. To se prije
svega odnosi na poljoprivredne povrine. Livade i panjaci koji zauzimaju cca 30 % povrine Opine
uglavnom su zaputeni i izloeni zarastanju umom. Stoarstvo, koje je kroz povijest bilo jedna od
osnovnih djelatnosti stanovnitva ovoga kraja, praktino vie ne postoji. Takoer se i veliki dio
obradivih povrina (koje istina ne zauzimaju veliki prostor) vie ne obrauje. Mukotrpno osvojene
povrine u krtom krakom podruju nisu bile primjerene za modernu poljoprivrednu proizvodnju.
Zbog toga se uglavnom obrauju jo samo povrine blie naseljima i to za vlastite potrebe. Tako je
znatni dio poljoprivrednih povrina postao degradirano zemljite. Takoer i umske povrine, sa
najveim udjelom u prostornoj strukturi opine, nisu dovoljno valorizirane u odnosu na mogue
vidove koritenja.
Stanovnitvo Opine Matulji biljei stalni umjereni rast od popisa 1961. godine do danas. Izmeu dva
zadnja popisna razdoblja (1991. i 2001. godine) poraslo je sa 10124 na 10544 stanovnika, a udio u
stanovnitvu upanije porastao je sa 3,13 % na 3,45 %. U tom razdoblju stanovnitvo Opine Matulji
poraslo je 4,1 %, dok se je stanovnitvo upanije smanjilo za 5,5 %.
Starosna struktura stanovnitva Opine Matulji je neto povoljnija od upanijske (vie mlaih osoba
do 19 godina i manje starijih preko 65 godina). Prosjena starost stanovnika Opine je 40,3, a u
Primorsko-goranskoj upaniji 41 godinu.
Obrazovna razina stanovnitva Opine u odnosu na upanijsku je uglavnom povoljnija ukljuivi
srednju naobrazbu i nepovoljnija u donosu na vie stupnjeve naobrazbe.
Prema popisu stanovnitva 2001. godine bilo je zaposleno ukupno 4.077 osoba (38,7 %) i
nezaposlenih 927 osoba (8,8 %). Ti podaci takoer su neto povoljniji od upanijskih (zaposlenih 37,1
% i nezaposlenih 9,1 %).
Meutim, iza tih podataka krije se dosta negativnija slika. Demografska kretanja posebno su
zabrinjavajua u rubnim, sjevernim dijelovima Opine.
Najvea koncentracija stanovnitva je u jugoistonom podruju Opine gdje je smjeten i najvei broj
gospodarskih i drutvenih subjekata (295 stanovnika / km2), a najmanja na zapadnom podruju (7
stanovnika / km2). Prosjena gustoa naseljenosti Opine je 59,7 stanovnika / km2 , a upanije 85,1
stanovnika / km2 .
Pojedina naselja (Male i Vele Mune, ejane, Pasjak, a dijelom i apjane, Lipa, Zaluki i Zvonea)
izloena su depopulaciji.
86
obrazloenje
U razdoblju izmeu dva popisa starosna struktura stanovnitva Opine znatno se pogorala. Posebno je
smanjen udio skupine do 19 godina.
Opina Matulji due vrijeme biljei negativni prirodni prirataj, odnosno vei broj umrlih od broja
roenih, a porast stanovnitva ostvaruje se mehanikim priljevom.
Demografski razvoj Opine Matulji podloan je u znatnoj mjeri nedemografskim imbenicima,
odnosno ovisan je o mehanikom prirataju vezanom primarno na gradove Rijeku i Opatiju. Kretanje
broja stanovnika ovisiti e znatno o saturaciji prostora u Rijeci i Opatiji, ponudi komunalno
opremljenog graevinskog zemljita i razvoju drutvenih djelatnosti, kao i o dinaminosti
gospodarskog razvoja.
U samoj Opini broj radnih mjesta znatno je manji od broja zaposlenih (2993 radna mjesta 2005.
godine). ak 59 % zaposlenih radi izvan podruja Opine, a istovremeno cca 44 % zaposlenih u
Opini dolazi izvan podruja Opine.
Na podruju Opine Matulji odreena su 23 statistika naselja. Prema veliini 2 naselja imaju manje
od 100 stanovnika, 9 naselja ima od 100 - 150 stanovnika, 6 naselja ima od 200 do 500 stanovnika, 5
naselja od 500 - 1000 stanovnika, a samo naselje Matulji 3570 stanovnika.
Mrea naselja je u prostoru Opine relativno dobro razvijena, o emu govori i broj statistikih naselja,
meutim sagledavajui poloaj tih naselja u prostoru, prometnu povezanost, stanovnitvo,
gospodarske i centralne funkcije, uoava se dosta problema:
-
glavno-najvee naselje Matulji kao sjedite Opine sa praktino svim centralnim funkcijama i
veim dijelom gospodarskih djelatnosti smjeteno je na samom rubu teritorija opine i stoga tee
dostupno udaljenijim naseljima. Osim toga i samo pod utjecajem gravitacijskih podruja Rijeke i
Opatije nije razvilo sve funkcije koje bi mu po znaaju i veliini pripadale;
stanovnitvo se sve vie koncentrira u naseljima u rubnom dijelu Opine;
vei broj naselja, pogotovo u dijelovima Opine udaljenijim od Matulja i prometnog koridora
konstantno nazaduje u broju stanovnika i izgubilo je gospodarsku osnovu naputanjem
poljoprivredne proizvodnje. U tim dijelovima nema prave mogunosti da neko od naselja preuzme
funkciju lokalnog centra i time omogui zadovoljavajuu standard ivotnih uvjeta.
Gospodarstvo koje je u poetku tranzicijskog razdoblja zbog specifine strukture jako nazadovalo,
postepeno se oporavlja i doseglo je, barem u strukturi, a dijelom i brojem radnih mjesta pozitivne
rezultate, iako je broj radnih mjesta jo uvijek znatno manji od broja zaposlenih.
Opina Matulji u proteklih dvadesetak godina susretala se s mnogim potekoama koje nisu samo
posljedica rata i tranzicije nego i znaajnih problema u preraivakoj industriji i graevinarstvu.
Dinamika razvoja je do sada bila usporena i zbog nedostatka ulaganja u modernizaciju kapaciteta,
zastarjelih tehnologija u proizvodnim i uslunim djelatnostima te sporosti prilagoavanja novim
trinim uvjetima.
Struktura gospodarstva je relativno povoljna, zastupljene su brojne djelatnosti, ali najsnaniji utjecaj
imaju trgovina, preraivaka industrija i graevinarstvo;
Pomanjkanje kapitala oteava modernizaciju i gradnju komunalne i gospodarske infrastrukture,
modernizaciju postojeih pogona i objekata.
Postojea razina razvijenosti drutvenih djelatnosti u Opini Matulji je relativno skromna. Tome su
razlozi primarno:
87
obrazloenje
konkurencija i ponuda bliskih centara veeg ranga, Rijeke i Opatije (slabi gravitacijsko podruje i
silnice),
relativno nepovoljni, rubni poloaj naselja Matulji kao centralnog naselja u odnosu na prostor i
ostala naselja Opine,
status Opine ostvaren tek 1992. godine,
stagniranje i u pojedinim sluajevima nazadovanje pojedinih naselja i gaenje njihovih funkcija i
niska gustoa naseljenosti pojedinih dijelova Opine
prioriteti u rjeavanju osnovnih infrastrukturnih zahtjeva (posebno vodoopskrbe)
relativno slaba gospodarska osnova
Prostorom Opine Matulji prolazi jedan od najznaajnijih prometnih pravaca na razini Drave i
upanije (postojea eljeznika pruga Rijeka-Pivka i autocesta Rijeka - Rupa). Prostorom opine
rubnim dijelom prolazi i magistralna cestovna veza s Istrom (tunel Uka).
Moe se rei da su upravo ti prometni koridori jedno od osnovnih obiljeja Opine, te unato
problemima koje unose u organizaciju i zatitu prostora, i osnovna komparativna prednost za razvoj
gospodarstva.
Preko prostora Opine prolaze i drugi znaajni infrastrukturni koridori - dalekovodi i plinovod.
Podruje opine Matulji obiljeava nezadovoljavajua komunalna opremljenost kako samih Matulja
tako i ostalih naselja. Najkritinije je stanje kanalizacije (nema javne kanalizacije ve se koriste
septike jame koje su esto propusne), dijelom zbrinjavanja komunalnog otpada, a i opskrba vodom
nije do kraja rijeena.
Gospodarski razvoj posebno prometa i preradbenih kapaciteta donio je sa sobom i oneienja koja se
odraavaju u: oneienju zraka zbog poveanog prometa, oneienju voda pri svim oblicima
koritenja, oneienju tla odbacivanjem otpada i smea, prometnoj zakrenosti i guvama te
prostornim devijacijama zbog koncentracije objekata na jugoistonom prostorima opine Matulji.
Ipak, osljednjih desetak godina uinjeni su znaajni pomaci u razvoju infrastrukturne mree, ime su
stvoreni preduvjeti za pomicanje teita razvoja u unutranjost - sredinji dio opine
Znaajni dio Opine predstavlja prirodni krajolik izuzetnih prirodnih i estetskih vrijednosti. Posebno je
ataraktivno podruje Lisine i park prirode Uka., a i vei kompleksi kultiviranog krajolika oko
Zvonea prostori oko ejana i Muna.
Na podruju Opine nema monumentalnih spomenika kulture. Vrijednosti (dijelom i zatiene) su
svjedoanstvo svakodnevnog ivota kroz protekla razdoblja. Rukom oblikovani krajolik podizanjem
suhozida i nanoenjem zemlje kao i graevine sroene s krtom okolinom, trebale bi postati znaajniji
element kulturnog identiteta stanovnitva ovog kraja. Pasivna zatita batine nije dala eljenih
rezultata i puno je toga izgubljeno.
Mogunosti namjene povrina ogledaju se primarno u geografskom i prometnom poloaju, znatnim
slobodnim povrinama pogodnim za razvoj naselja i poslovnih zona, razvijenoj prometnoj
infrastrukturi, razvijenoj mrei naselja u dijelu Opine koji je najatraktivniji i najprimjereniji za
razvoj, velikim povrinama uma i panjaka, te preteno ouvanoj i zdravoj sredini za ivot i
rekreaciju.
Blizina Rijeke s njenim gospodarskim potencijalom i lukim bazenom kao i razvijenom drutvenom
infrastrukturom, a unutar ijeg gravitacijskog podruja je i Opina Matulji, svakako mora utjecati na
razvojne mogunosti Opine.
Neopravdano je dosadanje zaostajanje u razvoju obzirom na prostorne i geoprometne potencijale Opine. U planskom razdoblju moe se oekivati i znatni kvalitativni i kvantitativni skok, obzirom na
rjeavanje infrastrukturnih elemenata i planske dokumentacije, a potranja za odgovarajuim
88
obrazloenje
povrinama gospodarske namjene je velika.

Takoer i blizina Opatijske rivijere sa znatnim turistikim kapacitetima i ogranienih prostornih
mogunosti, ini podruje Opine Matulji atraktivnim za brojne pratee djelatnosti, izletniki turizam i
rekreaciju.
Pogranini poloaj Opine na prometnom pravcu prema dravama koje su najznaajniji gospodarski
partneri Republike Hrvatske danas i u budunosti, takoer mora generirati razvoj raznih novih
djelatnosti.
Generalno se mogunosti i ogranienja razvoja mogu se saeti u slijedee snage i slabosti, prilike i
smetnje:
Snage:
- Povoljan geoprometni poloaj na sjeverozapadnom dijelu Gornjeg Jadrana, na zapadnoj strani
Kvarnerskog zaljeva;
- Meunarodni i dravni znaaj prometnih i koridora;
- Prometna povezanost (eljeznica, ceste);
- Raspoloivi prostor;
- Raznovrsna gospodarska struktura, u kojoj osim trgovine, preraivake industrije i graevinarstva
i sve ostale djelatnosti imaju udjele i znaajne razvojne mogunosti;
- Vrijedna i ouvana priroda i kulturna batina;
- Radinost i samosvojnost stanovnitva, tradicija u obrtnikim djelatnostima i samozapoljavanju,
te sposobnost prilagodbe novim izazovima;
- Razvoj i irenje poduzetnike klime, naroito obrtnitva i obiteljskih tvrki.
Slabosti:
- Zauzetost prostora prometnim i drugim infrastrukturnim koridorima;
- Znaajan pritisak na jugoistoni prostor za gospodarsku i stambenu izgradnju;
- Usitnjenost i rascjepkanost parcela, uz skromne obradive poljoprivredne povrine oteava razvoj
poljoprivredne proizvodnje s novim tehnologijama;
- Odvodnja otpadnih voda nije sustavno rijeena, a niti adekvatno zbrinjavanje komunalnog i
krupnog otpada;
- Nedovoljna sredstva za razvoj komunalne infrastrukture;
- Turizam s obzirom na blizinu Opatije i drugih odredita je u cjelini nedovoljno razvijen;
- Nesreenost katastarskih i vlasnikih knjiga;
- Izostanak poticajnih mjera drave i drugo.
Prilike:
- Tradicionalna aktivnost stanovnitva u razliitim djelatnostima posebno u obrtnitvu s kojima je
mogue ostvariti sinkronizirane gospodarske i razvojne uinke;
- Realizacija planiranog sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda i openito razine
komunalne opremljenosti;
- Valorizacija uma i umskog zemljita u cilju boljeg vrednovanja ope korisnih funkcija uma i
ponuda palete turistikih usluga i na tim prostorima;
- Bolja turistika valorizacija lova;
- Razvoj turistikih usluga koristei prednosti blizine znaajnih emitivnih turistikih odredita
naroito liburnijskih;
- Sustavnija valorizacija i ouvanje prirodne i kulturne batine u cilju zadovoljavanja veih potreba
stanovnitva i irenja palete turistikih usluga;
- Kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovnitva, poveanjem opeg i strunog
znanja, poboljanjem zdravstvenog stanja i podizanje kulturne razine stanovnitva;
- Reguliranje prostornih uvjeta nove izgradnje, te stroa provedba prostornih planova;
- Decentralizacija dravne uprave i jaanje upanijske i lokalne samouprave.
89
obrazloenje
Prijetnje:
- Zbog izvrene centralizacije, esto se bitne odluke razvoja infrastrukture i objekata od dravnog
interesa donose bez suodluivanja lokalne samouprave ili bez dovoljne suradnje;
- Mogua izgradnja objekata i drugih sadraja neprimjerenih prostoru Opine Matulji i njenim
prostornim i drugim mogunostima;
- Koncentracija djelatnosti i stanovnitva na manjem rubnom - jugoistonom dijelu opine;
- Nedovoljni izvori i sporost u izgradnji objekata komunalne infrastrukture;
- Sporost u rjeavanju postojeih razvojnih problema i ogranienja;
- Nedovoljna sredstava za osiguranje primjerene zatite okolia;
- Sporost u osiguranju primjerenih uvjeta rada i ivljenja.
90
obrazloenje
2.
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA
Nakon evidencije i ocjene stanja u prostoru Primorsko goranske upanije, a temeljem usmjerenja
Strategije prostornog ureenja Hrvatske (1997.), Prostornim planom Primorsko goranske upanije
postavljeni su opi i posebni ciljevi razvoja u prostoru, koje bi trebalo dostignuti do 2015 godine.
Opi ciljevi razvoja u prostoru odreeni Prostornim planom Primorsko-goranske upanije su:
-
Podizati opu razinu razvijenosti upanije i poveati standard stanovnitva, zaposlenosti i kakvoe
ivljenja. Drutveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podii na razinu od 15000 USD. Udio
zaposlenosti u stanovnitvu poveati na 39 %.
Poticati progresivni demografski razvitak, naroito sprjeavajui depopulaciju i izumiranje
emigracijskih i niskonatalitetnih podruja. Prosjena stopa rasta stanovnitva do 2015. godine
treba optimalno iznositi 0.5 % prosjeno godinje.
Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnoteu rasta i razvitka u upaniji.
Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima upanije, s obzirom na osobitu vanost za
razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.
Izgraivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima.
Razvitak i ureenje prostora, temeljiti na naelima odrivog razvitka.
Zatita okolia, na naelima prihvatnog kapaciteta okolia, integralnog pristupa zatite i razvitka,
te sprjeavanja oneienja okolia.
Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rjeenja, te zatita dobara usuglaena s razvitkom i
ouvanjem kakvoe susjednih podruja.
Temeljna naela organizacije prostora navedena u Prostornom planu upanije su slijedea:

-
Policentrizam: Razmjetaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentrinom naelu,
a to znai da organizacija regionalnog prostora ima vie sredita iz kojih se na odreenoj razini
utjee na razvitak gravitacijskog prostora. Meuodnos pojedinih sredita u prostoru poivat e na
suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih sredita, vei dinamizam
i privlaenje kvalitetne gospodarske i uslune strukture.
Prostor kao resurs: Razvojno je naelo ove organizacije prostora da se prostor racionalno koristi
i zatiti u svim elementima koritenja. upanijski prostor oituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti,
vieznanosti namjene i s iznimnim geoprometnim poloajem. Prostor se oito pojavljuje kao
najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s
morem, podmorjem, obalama i pripadajuem ivom svijetu. Ako se toj injenici doda kvaliteta i
zemljopisni poloaj, onda se znaenje prostora kao initelja razvitka uveava.
Otvorenost prostora: Podruje upanije osim omeenosti upravnim granicama je otvoreni prostor
za meunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor upanije mora sadravati
organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bliem i
daljnjem okruenju. Otvorenost tog regionalnog sustava je initelj reprodukcije tog podruja i
razvitka. Organizacija prostora po naelu otvorenosti mora se oitovati u svim elementima
organizacije: gospodarskih, uslunih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.
Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora

upanije. Povezivanje upanije s obodnim prostorima potreba je i nunost koju namee
gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. naelo).
Otvorenost prostora doivljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim
prostorima to treba ostvariti preko vanih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i
veza na kopnu, moru i zraku.
91
obrazloenje
Odrivi razvitak: Odrivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i naelo organizacije

prostora. Odrivi razvitak kao naelo organizacije prostora je polazite za sadanji razvitak i
jamstvo za budunost, a to znai s gledita koritenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema
jo neroenima.
U organiziranju prostora treba se pridravati i drugih naela a posebno onih iz podruja urbanistike
discipline kao to su naela racionalnog koritenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru,
optereivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i
konano naela koja se odnose na zatitu i unapreenje prirodnog bogatstva.
Ciljevi razvoja u prostoru upanije odnose se posebno na usmjeravanje razvoja naselja, gospodarstva,
prometnog sustava, infrastrukturnih sustava i energetike.
Obzirom na stanovnitvo i naselja utvreni su slijedei ciljevi:
- Dugorono poveavati natalitet na itavom podruju upanije od 0,10 na 0,15% godinje,
- Poticati migracije prema eljenim odreditima.
- Poboljavati odreene demografske strukture pojedinih podruja upanije (dob, spol, radnoaktivno stanovnitvo).
- Regulirati daljnje stihijsko prenapuavanje pojedinih podruja preusmjerenjem k prostorima
slabije naseljenosti.
- Odrediti sustav naselja po funkcionalnom naelu, vodei rauna o novom teritorijalnom ustroju.
- Ustrojiti razvoj naselja u prostoru po naelima policentrinog sustava.
- Ostvariti uvjete za ouvanje naseljenosti otoka, pograninih predjela i gorskog podruja.
- Obnoviti i/ili ureivati povijesna sredita gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta tradicijskog
graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.
Kao ciljevi razvoja gospodarstva istiu se:
- Dostii razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih drava.
- Stvoriti uvjete za uravnoteeniji razvoj itave upanije.
- Prestrukturirati gospodarstvo i drutvene djelatnosti i dostii sljedeu sektorsku strukturu bruto
domaeg proizvoda: primarni 3 %, sekundarni 25 %, tercijarni 61 % i kvartarni 11 %.
- Ubrzati razvoj stratekih djelatnosti upanije (razvoj luke i transporta, brodogradnje, turizma).
- Infrastrukturu upanije tretirati kao preduvjet razvoja upanije i naroito drave Hrvatske.
- Razviti malu privredu uz industrijsku djelatnost.
- Na obalnom prostoru stimulirati razvoj litoralnih sadraja.
Ciljevi koji se odnose na prometni sustav su:
- Razviti prometni sustav integrirajui sve segmente na meunarodnim (interregionalnim)
koridorima kao konkurentne susjednim dravama.
- Razviti luki sustav i osigurati prostorne uvjete za to.
- Razviti luku Rijeka i eljezniko vorite Rijeka na razini konkurentnosti evropskim lukama, te
izgraditi eljeznike pruge na niskim kotama i velikih brzina na meunarodnim pravcima.
- Izgraditi autoceste na pravcu M-12 Podunavlje - Zagreb - Rijeka i M-2 Trst - Rijeka -Split.
- Integrirati cestovnu i eljezniku mreu u urbanim prostorima na planirane inter-regionalne
pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a uinkovitost prometnog sustava radikalno
pobolja.
- Ustrojiti mreu javnog prijevoza putnika upanije na kopnu i moru, te uspostaviti prometno
povezivanje otoka, meusobno i s kopnom.
- Osloboditi gradove i naselja prolaznog prometa (tranzit).
Ciljevi koji se odnose na sustav vodoopskrbe i odvodnje su:
- Osigurati dovod potrebne koliine kvalitetne vode na itavom prostoru upanije primorskogoranske.
- Kategorizirati mree vodoopskrbe i odvodnje te njihovu podjelu na upanijsku i opinske-gradske
razine.
- Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava i dovesti ga u ravnoteu sa sustavom vodoopskrbe.
92
obrazloenje
Regulacijom vodotoka i vodnih pojava smanjiti eroziju tla, te sprijeiti ili smanjiti tete.
Ciljevi kojima se usmjerava razvoj energetike su:

- Osigurati za upaniju primorsko-goransku prihvat (ili prikljuak) zemnog plina.
- Otvarati pogodnosti za ostvarenje upotrebe prisutnih nekonvencionalnih obnovljivih izvora
energije i pristupiti racionalizaciji upotrebe energije.
2.1.1.
RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH

SUSTAVA
Prostorni plan upanije odredio je prostorne cjeline primjenom funkcionalo-nodalne metode. Za

odreivanje homogenih cjelina uzeti su u obzir prirodne znaajke, naselja, stanovnitvo, promet,
infrastruktura, gospodarstvo, zatita prostora i geopolitike posebnosti (granina podruja).
Opina Matulji je prema Prostornom planu upanije svrstana u mikroregiju "priobalje". Specifino je
za Opinu Matulji da je njezin prostor ukljuen u dijelovima u ak tri prostorne cjeline:
- P1b - Rijeka - prsten
- P2 Opatija
- P3 Rupa - Klana
U sustavu sredinjih naselja izdvojena su naselja Matulji kao sredite u rijekom prstenu VII. ranga i
Rupa (zajedno sa Klanom) kao sredite prostorne cjeline VI. ranga. Tim je naseljima odreen znaaj
razvojnih sredita.
Prostornim planom upanije odreeni su i minimalni sadraji sredinjih uslunih funkcija za pojedini
rang sredinjih naselja i to:
Rang
VI.
Sredinje naselje
Sredinje uslune funkcije

skupina
Uprava i
pravosue
kolstvo
Sredite
prostorne cjeline
Rupa-Klana
Kultura i informacije
Zdravstvo
Financijske i sline
usluge
Opskrba
i usluge
port
RANG
VII.
SREDINJE
NASELJE
Sredita u
rijekom prstenu
Matulji
minimalni sadraji
-ispostave upanijske uprave
-gradski/opinski organi samouprave
-opinski sud
-prekrajni sud
-sjedite javnog biljenika
-porezna uprava-ispostava
-policijska stanica
-srednja kola i/ili osnovna kola
-kino
-muzej
-knjinica, itaonica
-primarna zdravstvena zatita
-banka- ispostava
-OZ- ispostava
-ZAP- ispostava
-specijalizirane trgovine, servisi i obrtnike
radionice
-pojedinani sportski objekti
SREDINJE USLUNE FUNKCIJE

SKUPINA
MINIMALNI SADRAJI
-gradski/opinski organi samouprave
Uprava i
-sjedite javnog biljenika
pravosue
-policijska stanica
kolstvo
-osnovna kola i/ili srednja kola
-kino
Kultura
-knjinice i itaonice
Zdravstvo
-primarna zdravstvena zatita
Financijske i sline usluge
-banka- ispostava
-specijalizirane trgovine, servisi i obrtnike
Trgovina obrt i usluge
radionice
port
-pojedinani sportski objekti
93
obrazloenje
Opina Matulji prepoznata je u Prostornom planu upanije primarno kao prostor jednog od osnovnih
prometnih i razvojnih pravaca i prostor gospodarskih i prometnih djelatnosti. U tom smislu navedeno
je:
Sustav Luke Rijeka, eljezniko vorite Rijeka i cestovno vorite Rijeka formiraju prometno vorite
Rijeka, koje e se detaljnije definirati prometnom studijom.
Gospodarski prostori u kojima prevladava prometna funkcija razvijat e se uz vea prometna vorita
i slobodne zone. Dopunu ovom sustavu ine gospodarske zone uz granine prijelaze.
Povrine od znaenja za prometni sustav podruja upanije potrebno je smiljeno razvijati na
lokacijama uz:
a) ceste:
- kamionski terminal Permani i Miklavija,
- cestovno prometno-carinski terminal Rupa i Pasjak
b) eljeznicu:
- eljezniko prometno-carinski terminal apjane.
eljeznike pruge unutar vorita Rijeka nuno je prostorno i prometno redefinirati u funkciji V.
transeuropskog koridora i sukladno razvitku Luke Rijeka.
Trasu nove pruge velikih uinkovitosti (Trst Kopar) Lupoglav Rijeka Josipdol Karlovac
Zagreb / Split Dubrovnik, odnosno povezivanje istarskih pruga na niim kotama tunelom Uka, te
udvostruenje kolosjeka Matulji krljevo i smanjenje ranirnog kolodvora na Krasici, ostvariti
sukladno Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske.
Kao poslovne zone upanijskog znaaja apostrofirane su:
- zone na potezu Martinovica - Miklavija, namijenjene proizvodnoj djelatnosti,
- niz zona na potezu Matulji - Juii - Jurdani - Muii - Permani, za proizvodnu (industrijsku i
obrtniku) djelatnost i poslovne sadraje (skladita, servise itd.),
Za Opinu Matulji odreena je povrina od 310 ha poslovnih zona, to predstavlja 21% tih povrina u
upaniji, odnosno 12 % svih gospodarskih povrina (izdvojenih gospodarskih zona) upanije.
Graevine od vanosti za dravu odreene su prema znaenju zahvata u prostoru (veliina, obuhvat,
zatita prostora), a sukladno posebnom propisu.
Graevine od vanosti za upaniju odreene su prema znaenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline
upanije.
Na prostoru Opine Matulji su kao graevine od znaaja za Dravu i upaniju odreene:
Graevine od vanosti za dravu:
Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ eljeznike graevine:
- nova eljeznika pruga velikih uinkovitosti (Trst Kopar) Lupoglav Rijeka Josipdol
(Karlovac) Zagreb / Split Dubrovnik,
- magistralna pruga Rijeka apjane Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda),
- granini eljezniki prijelaz meunarodnog znaenja apjane (I. kategorije)
b/ Cestovne graevine:
Autoceste i brze ceste:
- (Trst)Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka Senj - Zadar Split
94
obrazloenje
- I. etapa: Rupa Rijeka Senj Otoac i

- II. etapa vanjska dionica: Rupa Soboli Kriie
vor Matulji - tunel Uka (s vezama na luku Raica-Brica, Pazin i Buzet).
Granini cestovni prijelazi meunarodnog znaenja:

- Pasjak Starod I. kategorije,
- apjane Ilirska Bistrica I. kategorije (planirani).
c/ Potanske i telekomunikacijske graevine:
Telekomunikacijske graevine meunarodne razine:
- radijski koridor Uka - Nanos (R. Slovenija)
- meunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka Umag (Italija); Rijeka Labin; alternativni Rijeka
(R. Slovenija)
Vodne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Graevine sustava vodoopskrbe :
- regionalni vodoopskrbni sustav.
b/ Graevine sustava odvodnje:
- Sustav Rijeka,
- Sustav Opatija (Ika / Iii),
Energetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Elektroenergetske graevine:
Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojee:
- Prijenosni dalekovod 2 x 220 kV : Pehlin - TE Plomin,
- Prijenosni dalekovodi 220 kV: Pehlin Divaa.
- EVP: apjane (planirani).
b/ Graevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
Plinovodi :
- magistralni plinovod za meunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula
Vikovo Kamenjak Delnice Vrbovsko Karlovac,
Graevine i kompleksi za potrebe obrane:
apjane,
Napomene:
- trasa autoceste do Rupe korigirana je temeljem meudravnih dogovora; vezano na trasu autoceste
i granini prijelazi;
- vojarna apjane izuzeta je iz kompleksa za potrebe obrane (Ministarstvo Obrane prepustilo je
kompleks Sredinjem dravnom uredu za uprtavljanje dravnim imovinom)
Graevine od vanosti za upaniju:
Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Ostale dravne ceste:
- Pula - M. Draga (postojea dionica) i Opatija - vor Matulji (planirana dionica),
b/ Osnovne upanijske ceste :
- (dravna granica) Pasjak Rupa (raskrije) Marelji Vikovo vor Rujevica Vukovarska
ulica u Rijeci,
95
obrazloenje
Orehovica Paac Grohovo Drenova Vikovo - Kastav - Matulji Veprinac Vela Uka,
Rupa (granica Slovenije) Rupa (raskrije) Permani Juii Matulji vor Matulji,
Vodice (dravna granica) Mune Permani Breza,
c/ Granini cestovni prijelazi II kategorije:

- Rupa Jelane.
d/ Granini cestovni prijelazi za pogranini promet:
- Vele Mune Starod
- Lipa- Novokraine.
Potanske i telekomunikacijske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Telekomunikacijske graevine:
- magistralni TK kabeli II. razine (dravni i upanijski): Rijeka Pazin; Rijeka Labin;
b/ Potanske graevine:
- postojei potanski uredi koji pripadaju Sreditu pota Rijeka, i to Matulji, Vele Mune, Jurdani i
apjane
Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Transformacijske stanice :
- Matulji 110/10(20) kV,
b/
-
Distribucijski dalekovodi 110 kV:

Pehlin - Matulji,
Matulji - Ilirska Bistrica,
Matulji - Lovran TE Plomin,
Graevine plinoopskrbe s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:

a/ upanijska plinska mrea.
Napomene: definirana je nova trasa obilaznice Opatije i novi prikljuak na cestu vor Matulji - tunel
Uka.
2.1.2.
RACIONALNO KORITENJE PRIRODNIH IZVORA
Ouvanje i optimalno koritenje prirodnih izvora osnova je odgovornog pristupa planiranju i ureenju
prostora, imajui u vidu njihovu vrijednost, rijetkost i neobnovljivost.
Opina Matulji je relativno siromana prirodnim izvorima. Prirodni resursi na podruju Opine
Matulji su primarno ume i poljoprivredne povrine.
Racionalno koritenje prirodnih izvora podrazumijeva svrhovitu eksploataciju uma, racionalno
koritenje poljoprivrednog zemljita, te paljivo koritenje i zatitu osobitih prirodnih ljepota.
Razgranienjem prostora prema nainu koritenja, odlukama o proglaenju zatienih dijelova prirode,
odreivanjem bonitetnih klasa zemljita, odreivanjem svojstva kulturnog dobra, te odreivanjem
zona sanitarne zatite izvorita vode provodi se racionalno koritenje prostora i posebno prirodnih
izvora.
Poljoprivredne povrine u Opini Matulji su relativno siromane po kvaliteti (bonitetu) i povrinama.
96
obrazloenje
Posebno je znaajno sauvati i valorizirati preostale obradive povrine. Znaajniji poljoprivredni

potencijal predstavljaju panjake povrine pogodne za razvoj stoarstva.
Prostornim planom upanije odreeno je:
Poljoprivreda Primorsko goranske upanije raspolae relativno malim poljoprivrednim povrinama i
nepovoljnom strukturom poljoprivrednog zemljita. Treba zaustaviti daljnji gubitak dobrih
poljoprivrednih tala. Trajni gubitak tala je podnoljiv sve dok postoje priuvni resursi potencijalnih
zemljita, koji se melioracijama ili drugim nainom mogu dopuniti. Poljoprivredna zemljita I. do
IV. klase boniteta ne bi se smjela koristiti za nenamjenske potrebe.
Na podruju Primorsko goranske upanije izdanost izvorita zadovoljava potrebe za vodom za pie
za dugoronije razdoblje. U prvi plan dolazi kakvoa voda, ija zatita je vrlo kompleksna,
prvenstveno zbog hidrogeolokih specifinosti kra. Za ouvanje i poboljanje kakvoe te zatitu
koliine vode postojeih i potencijalnih resursa vode za pie, nuna su dva osnovna preduvjeta:
odreivanje podruja zatitnih zona izvorita i naina ponaanja u ovim zonama. Oni se moraju
temeljiti na hidrogeolokim i sanitarno-ekolokim kriterijima.
Iznimno je vano staviti u sredite pozornosti biljne pokrove, posebice uma, i to zbog toga to je
biljni pokrov jedan od najosjetljivijih elemenata prostora i to nizom posrednih utjecaja (sprjeavanje
erozije, retencija oborinskih voda, proiavanje zraka, rekreacijske znaajke itd.) pridonosi kakvoi
ivota ovjeka u prostoru. uvajui u najveoj moguoj mjeri upravo biljni pokrov, osigurava se ivot
i preivljavanje sveukupnog ivotinjskog svijeta, to je ujedno preduvjet zdravoga i produktivnog
ivota ovjeka.
Zatitu uma i umskih povrina odredit e se sljedeim mjerama:
- odravati postojee ume putem ouvanja i pravilnog gospodarenja,
- djelovati na ouvanju uma u reprezentativnim ekolokim sustavima i krajobrazima,
- ostvariti razvitak i jaanje uma zasaenih u neindustrijske svrhe radi podravanja ekoloko
prihvatljivih programa poumljavanja novih i ve poumljenih podruja,
- poveati zatitu uma od oneiivaa, poara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na
njih,
- stimulirati razvoj urbanog umarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja,
turistikih podruja namijenjenih uljepavanju izgleda krajobraza, rekreaciji i proizvodnji.
Za ouvanje i koritenje preostalog kvalitetnog zemljita za poljodjelsku i stoarsku svrhu mora se
odrediti sljedee mjere:
- smanjiti koritenje kvalitetnog zemljita za nepoljoprivredne svrhe,
poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za
proizvodnju,
- temelj upanijske poljoprivrede trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.
Na podruju Opine Matulji ciljevi zatite tla, poljoprivrednog i umskog zemljita su posebno
slijedei:
-
zatititi vrijedno poljoprivredno tlo obnavljanjem poljoprivredne proizvodnje,

sauvati i obnoviti zaputeno vrijedno terasirano poljoprivredno zemljite na podruju Zvonea,
organizirati poljoprivrednu proizvodnju i osigurati navodnjavanje na polju Brusan,
sauvati livade i panjake sprjeavanjem poumljavanja, a osobito livade koje se nalaze na
podruju Lipe i Muna,
zatititi poljoprivredno i umsko tlo od erozije,
obnoviti poljoprivrednu proizvodnju ukjuujui i stoarstvo,
osigurati ekoloki prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju,
poboljati kvalitetu i proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljita primjenom odgovarajuih
agrotehnikih mjera.
97
obrazloenje
U kontekstu racionalnog koritenja prirodnih izvora posebni je znaaj zatite voda, posebno pitke
vode.
Opina Matulji izrazito je siromana povrinskim vodama. Meutim koliine padalina na ovom
podruju i kraki sastav tla odreuju kompleksnu problematiku zatite voda. Cijelo podruje jo nije
dovoljno istraeno.
Na podruju obuhvata Prostornog plana Opine Matulji rasprostiru se: zona djelominog ogranienja
kojom se tite rijeki priobalni izvori i zona ograniene zatite IV. zona izvora Sveti Ivan, a prema
Prostornom planu upanije Primorsko goranske i nedovoljno istraeno podruje potencijalnog zahvata
Kristal (Opatija).
Prema prostornom planu upanije, potrebno je na temelju regionalnog vodoopskrbnog plana odrediti
kategoriju izvorita Kristal. Ukoliko se izvorite svrsta u I. kategoriju, potrebno je, radi definiranja
zatite itavog sliva ovog izvora, provesti istrane radove.
Pojedini mali izvori i lokve, posebno u zapadnom brdskom dijelu Opine imaju primarno znaaj za
faunu i potrebno ih je ouvati i odravati.
Vodotoka praktino nema, osim u kraim - gornjim dijelovima bujinih vodotoka s obronka Uke
prema opatijskom priobalju i vodotoka Brusan (za koji je odreena mogunost navodnjavanja polja
Brusan) i Lokvia u sjevernom dijelu Opine uz dravnu granicu.
2.1.3.
OUVANJE EKOLOKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA

OKOLIA
U Prostornom planu upanije navedeno je:

a) zatita prirodnih podruja od utjecaja antropogenih podruja je temeljna zatita prostora. Na taj
se nain titi zrak, voda, more i tlo od prekomjernog oneienja kao prioritetni cilj.
b) zatita prirodnih podruja od neracionalnog koritenja je jednako vrijedna zatita kao i zatita od
antropogenih podruja. U tom kontekstu posebnu kategoriju predstavljaju podruja prirodne
batine koja se tite po posebnom kriteriju.
c) zatita antropogenih podruja je vrlo vana mjera. Razlikujemo zatitu od oneienja okolia i
zatitu kulturno-povijesnog naslijea.
-
Zatitom okolia postie se dvostruki uinak. Prvo, titi se antropogeno podruje od meusobnog
oneienja (na primjer naselje od industrijskih zona) ime se postie drugi uinak, smanjenje
oneienja prirodnog podruja,
zatita kulturno-povijesnog naslijea je kulturoloka tekovina i odraz je duhovnog i materijalnog
bogatstva sredine.
Zatita prostora je i mora biti u funkciji postizanja gospodarskog razvitka, to se postie odreivanjem
kriterija odrivog razvitka.
Prostor Opine Matulji u najveem je dijelu ouvano prirodno podruje kojega obiljeava raznolikost
u flori i fauni, orografiji, klimatskim prilikama, raznolikim pejzaima. Kao krako podruje posebno
osjetljiv ekosustav.
Pojedini elementi ekosustava nisu dovoljno poznati, te je njihovo sustavnije istraivanje takoer jedan
98
obrazloenje
od elemenata mogunosti pravilnog ponaanja u prostoru.

Najizrazitije graene strukture koje su unijele ili e unijeti znatne promjene u okoli su veliki
(postojei i planirani) infrastrukturni - prometni pravci koji prolaze kroz Opinu. Potrebno je te
strukture planirati i ureivati paljivo, respektirajui sve prirodne i stvorene vrijednosti i osjetljivost
prostora, posebno obzirom na nedoumice (varijante) koje postoje u pojedinim elementima.
Drugi znaajni element su planirane vee gospodarske zone koje treba planirati:
-
u skladu s odrivim razvojem i prihvatnim kapacitetima prostora;

na povrinama male kategorije osjetljivosti prostora;
sa sadrajima - djelatnostima koji nisu zagaivai prostora;
propisati odgovarajue mjere zatite;
sa to kvalitetnijom vezom na magistralne prometne sustave.
upanijskim prostornim planom odreeni ciljevi zatite prostora, ouvanja ekoloke stabilnosti i
vrijednih dijelova okolia su:
U oneienim podrujima (podruja druge i tree kategorije kakvoe zraka) postii prvu
kategoriju kakvoe zraka.
- U podrujima koja imaju visoku kakvou zraka, teiti ouvanje takve kakvoe.
- Retencije podzemnih voda (vodoopskrbni rezervati) i povrinske vode tititi na najvioj razini.
- Ouvati i poboljati kakvou voda svih izvorita vode za pie, stupnjevanom zatitom slivnih
podruja na osnovi opasnosti od oneiavanja (osjetljivost podruja).
- Rehabilitirati ugroena podruja guste urbanizacije sa znatnom industrijskom i prometnom
djelatnou.
- Ouvati bioloku raznolikost, posebno na podrujima s visokim stupnjem bioloke raznolikosti.
- Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini upanije.
- Ouvati, revitalizirati i ukljuiti u suvremen ivot kulturno-povijesno naslijee sustavnim
ukljuivanjem u relevantne prostorne i posebne integralne planove ureenja.
Sukladno ciljevima utvrenim upanijskim prostornim planom i postojeem stanju okolia te prirodi i
sadraju ovog Plana, odreuju se slijedei ciljevi odrivog razvoja i zatite okolia na podruju opine
Matulji:
-
razvoj i ureenje prostora ne smije ugroziti postojeu ekoloku stabilnost9, a na podrujima na

kojima je ona ugroena treba poduzimati mjere za poboljanje takvog stanja,
osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara na dobrobit sadanjih i buduih narataja bez bitnog
oteivanja dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njenih sastavnica,
zatita prirodnih vrijednosti Parka prirode Uka i zatienog krajolika Lisina, preventivna zatita
novih prirodnih vrijednosti,
zatita ekolokih, gospodarskih i arhivskih funkcija tla,
zatita poljoprivrednog i umskog zemljita,
racionalno koritenje graevinskog zemljita,
zatita propisane kakvoa voda i nesmetana provedba mjera zatite od tetnog djelovanja voda,
ouvanje I. kategorije kakvoe zraka,
zatita od buke tetne po zdravlje s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi
rade i borave,
uspostava suvremenog sustava gospodarenja komunalnim otpadom sukladno zakonskoj10 podjeli
odgovornosti za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i upanijskom konceptu
gospodarenja otpadom.
Ekoloka stabilnost je mjera za sposobnost okolia da prihvati promjene prouzroene vanjskim utjecajem i da
zadri svoja prirodna svojstva. Ekoloka stabilnost ugroena je na podrujima na kojima je potroen prihvatni
kapacitet okolia
10
Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)
99
obrazloenje
Prostornim planom upanije se na prostoru Opine Matulji izdvajaju kao podruja osobitih
vrijednosti:
KRAJOLIK
Lisina - tradicijski rekreacijsko podruje, s planinarskim domom i vrijednim umama.
Terase na podruju Zvonea - Brgud, vrijedan su tradicijski agrarni pejza.
Podruje ejane-Mune, otvoreni su pejzai s travnjacima i panjacima okrueni bujnim umama.
PRIRODNA BATINA
Zatiena podruja kao dijelovi prirode na podruju Opine Matulji su:
-
Park prirode "Uka"

Znaajni krajobraz Lisina ( svojedobno proglaen zatienim krajolikom)
KULTURNA BATINA
U segmentu zatite kulturne batine upanijski plan apostrofirao je Gradinu Pasjak i to u kategoriji
pojedinanih graevina (kompleksa) koji determiniraju prostor.
2.2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAAJA
Opi osnovni ciljevi prostornog razvoja podruja Opine Matulji mogu se saeti u slijedee:
-
Prostorni razvoj Opine Matulji mora se temeljiti na komparativnim prednostima koje su odreene
raspoloivim prirodnim i stvorenim resursima i na uvaavanju prometnog poloaja i
meuzavisnosti i funkcionalnih veza meu pojedinim djelatnostima, kao i na potrebi osiguranja
boljih uvjeta ivota i rada stanovnitva.
Skladno razvijati cjelokupni prostor u skladu s njegovim diferenciranim potencijalima i

ostvarivati multifunkcionalni i policentrini razvoj (policentrina prostorna distribucija usluga i
radnih mjesta, poveanje broja radnih mjesta i raznolikosti po djelatnostima).
Minimalizirati koliziju velikih infrastrukturnih koridora i prostornog razvoja susjednih naselja.
Zaustaviti trend koncentriranja stanovnitva i radnih mjesta kao i potronje prostora u rubnom
dijelu Opine uz naselje Matulji, i razvoj usmjeriti u unutranjost Opine sa stvaranjem vie
arita razvoja.
Razvoj bazirati primarno na potencijalima domicilnog stanovnitva, odnosno ublaiti nesrazmjer

izmeu broja radnih mjesta u Opini u odnosu na zaposlene (openito radnoaktivnu populaciju), a
poveanje broja radnih mjesta i strukturu uskladiti s karakteristikama stanovnitva.
Izgraditi i nadograditi primarnu inicijativnu infrastrukturu na cijelom prostoru Opine, a

prioritetno za planirana arita razvoja.
Izgradnjom objekata drutvenog standarda za zadovoljavanje kulturnih, obrazovnih, upravnih,

socijalno-zdravstvenih, sportsko-rekreacijskih i drugih potreba, poboljati uvjete ivota u Opini.
Razvoj uskladiti i podrediti poboljanju prostornih uvjeta za ouvanje prirodnih i steenih

vrijednosti (zatititi prirodne i krajobrazne elemente prostora, vrijednu prirodnu batinu i kulturnopovijesno nasljee).
100
obrazloenje
Ouvati bioloku izvornost i raznolikost te ekoloku stabilnost, racionalno koristei prirodna dobra
i unapreujui stanje okolia.
Uvjete i naine graenja prilagoditi specifinostima pojedinih dijelova Opine, izmijenjenim

uvjetima u gospodarstvu i aspiracijama stanovnitva (openito zadravajui u naseljima postojeu
strukturu gradnje i relativno nisku gustou).
Podruje Opine treba biti prostor otvoren za suradnju na razini upanije, drave i na
meunarodnoj razini. Organizacija prostora po naelu otvorenosti oituje se u svim elementima
organizacije: gospodarskih, uslunih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija i initelj je
njegove reprodukcije i razvitka (promet, programi, suradnja).
Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rjeenja usuglasiti s razvitkom i ouvanjem kakvoe

susjednih podruja.
Ostvarenje postavljenih ciljeva razvoja poticati posebnim mjerama za razvoj gospodarskih

djelatnosti i unapreenje ivota stanovnika (porezne, komunalne i prostorno-lokacijske olakice,
olakice za zapoljavanje, subvencije i jamstava za uvoenje moderne tehnologije, pruanje
strune i pravne pomoi i sl.).
Potencijalne mjere za poticanje ostvarenja navedenih ciljeva su:

-
utvrditi mjere lokalne politike kojima e se poticati bri i usklaeniji razvitak naselja,
gospodarskih i drutvenih djelatnosti, racionalnije koritenje prirodnih resursa i raspoloivog
prostora te efikasniju zatitu okolia radi ostvarenja odrivog razvitka cijelog podruja,
u podrujima trajnog iseljavanja predvidjeti prodaju ureenog graevinskog zemljita po povoljnoj

cijeni uz ispunjenje odreenih uvjeta kao to su mlae dobne skupine, prijava prebivalita i sl.,
odrediti visinu komunalne naknade na nain da se potie privoenje zemljita planiranoj namjeni,
predvidjeti programom mjera za unapreenje stanja u prostoru uvoenje komunalnog doprinosa za

financiranje graenja graevina i ureaja komunalne infrastrukture,
predvidjeti osiguranje sredstava za zatitu i upravljanje zatienim dijelovima prostora,
predvidjeti mogunost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Opine, kao to su

izgradnja graevina drutvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i slinog putem
izdavanja lokalnih obveznica, javno-privatnog partnerstva i sl.,
predvidjeti mjere za poticanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti kao to su dodjele

kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, dui rok otplate i sl.), novane poticaje za odreenu
proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje niih stopa poreza i doprinosa.
2.2.1.
DEMOGRAFSKI RAZVOJ
Stanovnitvo je najvaniji faktor gospodarskog razvoja jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe
gospodarskih i drutvenih djelatnosti, a ujedno je i potroa proizvedenih roba i usluga. Vei prirast
stanovnitva pridonosi veem dinamizmu razvoja, a i poveava potranju domaeg trita. Zbog
niskog prirodnog prirasta (i negativnog) i ogranienih potreba za mehanikim priljevom, nije mogue
prognozirati znaajniji porast broja stanovnika.
Precizne prognoze - projekcije broja i strukture stanovnitva na razini same Opine ne mogu se
101
obrazloenje
osloniti samo na demografske metode obzirom da je prostor otvoren, ne predstavlja funkcionalno

neovisnu cjelinu i podloan je znatnom utjecaju eksternih faktora.
Demografski razvoj Opine Matulji podloan je u znatnoj mjeri nedemografskim imbenicima,
odnosno ovisan je o mehanikom prirataju vezanom primarno na gradove Rijeku i Opatiju. Kretanje
broja stanovnika ovisiti e znatno o saturaciji prostora u Rijeci i Opatiji, ponudi komunalno
opremljenog graevinskog zemljita i razvoju drutvenih djelatnosti, kao i o dinaminosti
gospodarskog razvoja.
U svakom sluaju prostor ima receptivne mogunosti, razvojne i prostorne potencijale i za vei porast
stanovnitva u ovom planskom kao i u dugoronijem razdoblju, o emu takoer treba voditi rauna
prilikom odreivanja osnovnih planskih postavki.
Od planiranja samog broja stanovnika, puno su znaajnije mjere koje bi vodile u eljenu prostornu
distribuciju stanovnitva, jer je jasno da bi se bez toga zadrao postojei trend rasta s jedne strane i
depopulacije s druge strane.
Kao osnovni ciljevi u demografskom razvoju Opine mogu se odrediti:
-
zadrati umjerenu stopu rasta stanovnitva (0,4 do 0,8 % godinje),

sprijeiti depopulaciju naselja - iseljavanje u pograninom dijelu Opine (posebno Vele i Male
Mune i ejane),
ublaiti trend porasta stanovnitva rubnog, najatraktivnijeg, dijela Opine (Matulji, Mihotii,
Bregi, Rukavac, Juii).
Prognoza broja stanovnika Opine Matulji iskazuje se u dvije varijante. Prva varijanta raena je na
temelju popisa 1991. godine te projekcije nataliteta i mortaliteta, dok je druga varijanta vea i uzima u
obzir promjene koje su uvjetovane novom popisnom metodologijom, promjenama u kretanju
stanovnitva u razdoblju 1991-2001. i neto veu imigraciju. Obje prognoze mogu biti osnova za
prostorne projekcije.
Tablica: Prognoza stanovnitva opine Matulji po podrujima
31.3. 1991.
31.3.2001.
2015. I. varijanta
2015. II. varijanta
Broj
Broj
Broj
God.stopa
Broj
God.stopa
Zapadno
462
405
315
- 1,8
390
- 0,3
Liburnijski kras
899
865
936
0,6
917
0,4
Sredinje
1.608
1.644
1.562
- 0,4
1.709
0,3
Jugoistono
7.155
7.630
8.386
0,7
8.697
0,9
Ukupno
10.124
10.544
11.199
0,4
11.713
0,8
Izvor: Dokumentacija popisa stanovnitva Dravnog zavoda za statistiku za 1991. i 2001., prognoze za I.
varijantu iz Prostornog plana Primorsko-goranske upanije i prognoza dr. verka za II. varijantu.
Podruje
Za potrebe planiranja kapaciteta javnih i drutvenih djelatnosti prihvaa se II. varijanta projekcije
stanovnitva, kao vjerojatnija obzirom na recentne podatke o porastu stanovnitva, dok se za
planiranje veliine graevinskih podruja koristi prva varijanta temeljena na odredbama - obvezama iz
Prostornog plana upanije.
Projekcija stanovnitva do 2015. po naseljima iznosi se u slijedeoj tablici:
Tablica: Prognoza stanovnitva Opine Matulji po naseljima
Naselje
Brdce
Bregi
Breca
Jurdani
br. st.
1991.
64
562
113
567
br. st.
2001.
65
656
119
617
br. st.
I.var 2015.
100
700
115
671
br. st.
II.var 2015.
75
740
126
690
Rast
I.var.
3,1
0,5
-0,2
0,6
Rast
II.var.
1
1,2
0,4
0,8
102
Juii
Kueli
Lipa
Male Mune
Mali Brgud
Matulji
Mihotii
Muii
Pasjak
Permani
Rukavac
Rupa
Ruii
apjane
Vele Mune
Veli Brgud
Zaluki
Zvonea
ejane
Ukupno
651
236
143
123
100
3.495
901
323
172
97
743
306
117
214
150
468
73
317
189
10124
773
286
136
131
118
3.570
969
342
146
101
759
310
123
208
133
459
68
314
141
10544
obrazloenje
758
247
111
45
130
4.002
1.100
327
187
132
908
360
89
178
135
406
51
312
135
11199
940
337
126
125
140
4.100
1.070
370
146
120
820
370
132
200
130
447
62
312
135
11713
-0,1
-1,1
-1,5
-7,4
0,7
0,8
0,9
-0,3
1,8
1,9
1,3
1,1
-2,3
-1,1
0,1
-0,9
-2,0
-0,1
-0,3
0,4
1,4
1,2
-0,5
-0,3
1,2
1,0
0,7
0,6
0,0
1,2
0,5
1,3
0,5
-0,3
-0,1
-0,2
-0,7
-0,1
-0,3
0,8
Projekcija stanovnitva po dobnim skupinama aproksimirana je temeljem postojee dobne strukture

stanovnitva. Iako je izmeu dva popisna razdoblja znatnije izmijenjena dobna struktura, smatra se da
je dolo do stabilizacije stanja.
Variranje u starosnoj strukturi stanovnitva objanjivo je i "valovima" migracijskog kretanja
(uzrokovanim raznim imbenicima), a ne samo starenjem stanovnitva.
Za potrebe planiranja drutvenih sadraja, posebno kapaciteta kola, predkolskih djejih ustanova i
sadraja sporta i rekreacije, interpolirana je postojea starosna struktura na planirani broj stanovnika
2015. godine (II varijanta), pa iako ne odaje preciznu sliku, predstavlja dovoljni okvir za planiranje tih
sadraja.
Tablica:
Petogodinje dobne skupine 2001. godine i 2015. godine
Dobna skupina
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i vie
nepoznato
ukupno
broj 2001.
420
495
617
708
733
676
695
785
864
856
910
544
691
1527
23
10544
% 2001.
3,99
4,70
5,86
6,73
6,97
6,43
6,61
7,46
8,21
8,14
8,65
5,17
6,57
14,51
/
100,00
planirani broj 2015.

468
551
687
788
816
753
774
874
962
953
1013
606
769
1700
11713
Opinu Matulji specifina je po velikom broju stanovnika zaposlenih izvan Opine. Bez obzira na
planirano poveanje radnih mjesta u samoj Opini, taj e odnos sigurno obiljeavati i naredno plansko
razdoblje, ve i zbog kvalifikacijske strukture i sadanjih zaposlenja.
103
Tablica:
obrazloenje
Prognoza broja i strukture zaposlenih
zaposleni u opini
zaposleno stanovnitvo opine
2001.
2015.
2001.
2015.
broj
%
broj
%
broj*
%
broj
Primarni
41
1,4
48
1,4
66
1,8
78
Sekundarni
1.165
38,9
1.345
38,6
1056
28,1
1266
Tercijarni
1.494
49,9
1.823
52,4
1881
50,0
2303
Kvartarni
293
9,8
266
7,6
761
20,2
923
Ukupno
2.993
100,0
3.482
100,0
4077(3764)
100,0
4570
*napomena: 313 je zaposlenih u inozemstvu -broj zaposlenih odnosi se na zaposlene u zemlji
Sektor
%
1,7
27,7
50,4
20,2
100,0
Realizacijom pojedinih veih poslovnih zona (posebno radne zone Miklavija) broj radnih mjesta u
Opini moe se i znatnije poveati, to e zahtijevati i veu migraciju zaposlenih iz drugih dijelova
upanije.
Odstupanja u planiranoj strukturi radnih mjesta obzirom na ciljeve u Prostornom planu upanije
uvjetovana su postojeim stanjem, kvalifikacijskom strukturom stanovnitva i osnovnim pravcima
gospodarskog razvoja Opine.
2.2.2.
ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE
Globalne odrednice razvoja

Globalne odrednice dugoronog razvoja opine Matulji obuhvaaju bitne i realne ciljeve koji se mogu
postii do 2015. optimalnim koritenjem prirodnih resursa, uveavanjem dugotrajnog kapitala i
stvaralakom poduzetnou aktivnog ljudskog potencijala, kao i izbor kljunih i propulzivnih pravaca
razvoja koji e uspjenije povui razvitak ostalih djelatnosti i grana u skladu s naelima odrivog
razvitka. Ciljevi se mogu svrstati u drutveno politike, ekonomske i prostorne.
Drutveno politikim ciljevima usmjerava se i gospodarski razvoj a oni su: ouvanje nezavisnosti
zemlje, razvoj graanskih prava i sloboda, te poboljanje blagostanja i kvalitete ivota stanovnitva.
Najvaniji ekonomski ciljevi razvoja su:
- poveanje volumena usluga i roba, te unapreenje asortimana i podizanje kvalitete ponude;
- postupno i promiljeno ukljuivanje u procese specijalizacije, integracije i globalizacije;
- porast proizvodnosti rada, kapitala i zemljita, uz stalno snienje proizvodnih i prometnih
trokova;
- porast zaposlenosti aktivnog stanovnitva (osobito mladih) i unapreenje kvalifikacijske strukture
zaposlenih;
- podizane stupnja informatizacije gospodarskih i drutvenih djelatnosti u cilju osiguranja
kvalitetnijih upravljakih informacija;
- bolja i korisnija suradnja sa susjednim opinama i gradovima, Primorsko-goranskom upanijom,
te s inozemnim gradovima, trgovakim drutvima i ustanovama radi uspjenijeg poslovanja i
veeg koritenja tuih iskustava i zajednikih akcija.
Najvaniji prostorno-ekoloki ciljevi razvoja zasnivaju se na sintagmi odrivog razvoja i to:
- racionalno gospodarenje prostorom, preraspodjelom ve izgraenog ili zauzetog prostora i
otvaranjem novih slobodnih prostora na nain da se naglasak stavi na ulaganje u nedostajue
sadraje (sport, kultura, i drugo);
- rjeavanje problema prometne infrastrukture, ureenje prometnica, osiguranje parkiralinog
prostora i sl., a u cilju osiguranja preduvjeta za ostvarivanje boljih ekonomskih rezultata u
gospodarstvu i uslunim djelatnostima;
- svestrana zatita okolia (zraka, voda, tla i od buke), bioraznolikosti, prirodnog i urbanog
krajolika, vrijednih dijelova prirode i kulturno-povijesne batine;
104
obrazloenje
funkcionalno zoniranje prostora veih naselja za poslovne, stambene i rekreativne namjene;

potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljinih, prostornih i lokacijskih uvjeta.
Navedeni ciljevi imaju dugoroni i opi karakter, od nacionalnog su i lokalnog znaenja. Iste treba
doraditi u skladu s lokalnim interesima, to e dovesti i do oblikovanja pojedinih specifinih ciljeva.
Ciljevi moraju biti jasni definirani, motivirajui i ope prihvatljivi. Na ovim se polazitima u opini
Matulji mogu naglasiti glavni pravci razvoja i to:
-
osigurati relevantnu infrastrukturu koja e podrati potrebnu razinu ponude kulturno-zabavnih,

kulturnih, portskih, zdravstvenih i drugih sadraja usklaenih sa suvremenim potrebama
stanovnitva i turista;
kompletnu infrastrukturu; gospodarske i uslune djelatnosti; proizvodno, graevinsko, trgovako i
usluno obrtnitvo, zdravstvo, javnu upravu i druge pratee djelatnosti usmjeriti u cilju
unapreenja ukupne ponude i podizanju ekonomskog prosperiteta i osjeaja blagostanja
domicilnog stanovnitva i zaposlenih;
sustavno djelovati na prilagoavanju redovitog i permanentnog obrazovanja prema zahtjevima
svjetskog trita;
unapreivati sve oblike eko-djelovanja s posebnim naglaskom na valorizaciju zemljita u cilju
osiguranja autohtone ponude zdrave hrane i druge eko-ponude.
U okviru takvog koncepta osnovne razvojne djelatnosti bit e preraivaka industrija, trgovina,
graevinarstvo i promet sa skladitenjem.
Kvalitativna formulacija iznesenih ciljeva i pravaca razvoja upotpunjuje se njihovom kvantifikacijom
pomou projekcije glavni ekonomskih veliina i to:
- demografske projekcije;
- dinamike rasta bruto domaeg proizvoda;
- promjena strukture gospodarskih i drutvenih djelatnosti koje se mogu prikazati promjenama
strukture bruto domaeg proizvoda i strukture zaposlenosti po djelatnostima;
- poveanja tednje (akumulacije) i investicija koje su glavni pokreta gospodarskog oivljavanja;
- strukturnih promjena i vee zaposlenosti;
- projekcija proizvodnosti rada kao temeljnog razvojnog parametra.
Demografska projekcija iskazana je u toki 2.2.1.
Dinamika i struktura bruto domaeg proizvoda
Osnovno polazite globalne projekcije razvoja sadrano je u postavljenim razvojnim ciljevima.
Prognoza rasta bruto domaeg proizvoda izraena je u nioj i vioj varijanti, pa bi se razvoj mogao
kretati izmeu ovih varijanti. Bruto domaim proizvodom iznosi se uspjenost svih djelatnosti i
osigurava gospodarski i drutveni razvoj.
Tablica:
Prognoza bruto domaeg proizvoda opine Matulji 2005-2015. u 000 kuna (cijene 2005.)
2005.
2015. I. varijanta
2015. II. varijanta
Iznos
Udio
Iznos
Udio
St. rasta
Iznos
Udio St. rasta
Primarni
3.681
0,7
5.540
0,7
4,2
6.880
0,7
6,5
Sekundarni
230.797
42,6
340.250
42,1
4,0
410.350
42,7
5,9
Tercijarni
278.820
51,4
423.650
52,2
4,3
505800
52,3
6,1
Kvartarni
28.575
5,3
40.360
5,0
3,5
41.100
4,3
3,7
Ukupno
541.873
100,0
809.800
100,0
4,1
964.130
100,0
5,9
Izvor: Prognoza dr. verka na temelju ekspertne metode, strukturnih odnosa i Harrod Domarova modela.
Sektor
Napomena: u primarni sektor ukljuene su poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo; u sekundarni su ukljueni
preraivaka industrija, opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom te graevinarstvo, u tercijarni
trgovina i popravak vozila, turizam, prijevoz, skladitenje i veze, financijsko posredovanje, poslovanje
nekretninama i poslovne usluge, ostale drutvene , socijalne i osobne usluge, te privatna kuanstva sa
zaposlenima; a u kvartarni javna uprava, obrazovanje, zdravstvena zatita i socijalna skrb, te izvan teritorijalne
105
obrazloenje
organizacije i tijela.
Prognoze rasta bruto domaeg proizvoda opine Matulji izraene su na temelju globalnih ciljeva
razvoja te procjena i pretpostavki razvoja pojedinih djelatnosti.
Najvei utjecaj na ukupni razvoj Opine imat e i nadalje tri temeljne djelatnosti i to: preraivaka
industrija, graevinarstvo i trgovina s udjelom od 19 do 24% u stvaranju bruto domaeg proizvoda.
Osim njih znaajan udio pripada prijevoznim i skladinim uslugama (oko 12%), te poslovnim
uslugama (oko10%). Tih 5 djelatnosti ostvarit e oko 86% ukupnog bruto domaeg proizvoda Opine
Matulji.
I pored znaajnijih napora koje bi trebalo posvetiti razvoju poljoprivredne proizvodnje, njen razvoj ne
e bitnije utjecati na ukupan gospodarski razvoj. Razvoj poljoprivrede usmjerit e se prvenstveno na
proizvodnju zdrave hrane koja e se uglavnom plasirati u ugostiteljstvo, na obradu manjih zemljinih
cjelina i obnovu stoarstva.
umarstvo e i nadalje biti u temeljnoj funkciji odravanja umskog fonda i zatite, a eksploatacija e
biti minimalna. Mogue je postii umjereniji razvoj u ribarstvu.
U razvoju znatnu ulogu kao i do sada imat e i obrtniki pogoni koji e nadopunjavati preraivaku
djelatnost. Ona je znaajna djelatnost, oslanja se na obrtniku tradiciju i init e oko 20% bruto
domaeg proizvoda opine Matulji.
Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom pratit e potrebe stanovnitva, turista, gospodarskih i
drutvenih djelatnosti.
S obzirom na znaajna investicijska ulaganja u obnovu postojeih i gradnju novih objekata na
podruju Primorsko-goranske upanije i Hrvatske, oekuje se, da e i graevinarstvo ostvariti takoer
obujam usluga s udjelom u gospodarstvu opine Matulji od oko 20%.
Trgovina, s obzirom na poloaj Opine prema jakim potroakim centrima koji nemaju znaajnijih
prostornih mogunosti (Rijeka, Liburnijska rivijera i drugi), bit e znaajan trgovako, pretovarni i
distributivni centar za cijelo podruje Primorsko-goranske upanije i dijelom Istarske. To e doi
naroito do izraaja izgradnjom velikog intermodalnog terminala u zoni Miklavja, kojim bi se
pospjeila prijevoznika i skladina djelatnost i ujedno trgovake usluge (prerada, dorada, pakovanje i
sl.).
Izgradnjom kvalitetnih smjetajnih kapaciteta, proirenjem ponude (kulturnih i sportsko rekreativnih i
drugih sadraja) te nuenjem autohtone i zdrave prehrane, bit e stvorene pretpostavke za bri razvoj
turizma. On e povui i razvoj ostalih tercijarnih djelatnosti: trgovine, financijskih, poslovnih i
osobnih usluga i veza.
Prijevoz e biti prvenstveno u funkciji poveanja prometa roba i putnika prema Sloveniji i Italiji i
obrnuto, zatim poveanih potreba stanovnitva, turista i gospodarstva. Prostor Opine bit e vrlo
znaajan prometni vor i koridor na kojem e se susretati i prelamati cestovni i eljezniki promet
naroito izgradnjom novih cesta i eljeznike pruge prema Lupoglavu. Taj prometni i gospodarski
vor u znaajnoj mjeri usmjerit e i ostale gospodarske aktivnosti na podruju opine Matulji.
Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, kulturne i portske djelatnosti razvijat e svoju aktivnost
prvenstveno u cilju zadovoljavanja potreba stanovnitva i specifinih potreba turista.
Obrtnitvo e i nadalje biti jedna od znaajnih okosnica razvoja opine Matulji, ali su njihovi
kvantificirani podaci iskazani u sklopu pojedinih djelatnosti.
Ukupan razvoj opine Matulji iskazan kroz bruto domai proizvod trebao bi godinje prosjeno rasti
sa stopom 4,1 5,9%. To bi omoguilo poveanje bruto domaeg proizvoda od sadanjih 542 mln na
106
obrazloenje
809 do 964 mln kuna (cijene 2005.). Bruto domai proizvod po stanovniku po tim projekcijama bi
porastao od 6.832 u 2005. na 9.773 do 11.125 EUR-a u 2015.
Investicije u dugotrajnu imovinu
Investicije u dugotrajnu imovinu presudan su imbenik ubrzanog razvoja gospodarstva. Da bi se
mogao ostvariti prognozirani razvoj (izraen postavljanjem ciljeva razvoja i razvojnim prognozama
poveanja bruto domaeg proizvoda i broja zaposlenih), potrebno je osigurati znaajna ulaganja u
modernizaciju postojeih i gradnju novih kapaciteta.
Tablica:
Prognoza investicija u dugotrajnu imovinu 2006 - 2015.

- u 000 kuna (cijene 2005.)
I. varijanta
II. varijanta
Iznos
Struktura
Udio
Iznos
Struktura
Udio
Primarni
9.425
0,9
20
13.466
0,9
26
Sekundarni
504.819
46,7
18
681.674
45,4
21
Tercijarni
524.404
48,5
15
751.571
50,1
19
Kvartarni
41.816
3,9
12
54.339
3,6
16
Ukupno
1.080.464
100,0
16
1.501.050
100,0
20
Izvor: Procjena dr. verka, na temelju obavljenih intervjua s glavnim nositeljima razvojnih djelatnosti i
prognoza potrebnih ulaganja te relevantnih odnosa izmeu dugotrajne imovine i bruto domaeg proizvoda
pojedinih djelatnosti.
Sektor
Najvea ulaganja predviena su u preraivakoj industriji, graevinarstvu i trgovini od 222 do 244

mln kuna u I.varijanti s udjelima od 20-22% ukupnih investicija opine Matulji i u II. varijanti od
300-330 mln. Daljnja znaajna djelatnost po ulaganjima je prijevoz skladitenje i veze s investicijama
od 140-190 mln kuna i poslovne usluge s ulaganjima od 80 do 130 mln kuna, a obuhvaaju izgradnju
novih kapaciteta, potrebne rekonstrukcije i poveanje kvalitete.
U razdoblju od 10 godina, drutva, ustanove i privatne osobe ulagat e u dugotrajnu imovinu od 1,1
do 1,5 milijarde kuna ili prosjeno godinje od 108 do 150 milijuna kuna. U ta ulaganja nisu ukljuena
ulaganja za izgradnju dravne prometne i energetske infrastrukture, ali su ukljuena ulaganja u
komunalnu infrastrukturu. Razvijene zemlje ulau u investicije od 18 do 25 vei postotak bruto
domaeg proizvoda, a Hrvatska je u 2004 uloila 30,7%.
Za podruje opine Matulji predvieno je ukupno ulaganje bruto domaeg proizvoda u sve investicije
(bez investicija u dravne prometnice i dravnu energentsku infrastrukturu) izmeu 16 i 20%.
Da bi se zapoeo investicijski ciklus potrebno je provesti financijsku disciplinu, poveati tednju i
ukupnu gospodarsku aktivnost. Osim toga, potrebno je privui i dio inozemnog kapitala.
Gospodarstvo opine Matulji ostvarilo je u 2005. dobit nakon oporezivanja u visini od 8,5% bruto
domaeg proizvoda. Kada bi se 70% tih sredstava usmjerilo u investicije (preostalih 30% podjelilo
dioniarima), tada bi se vlastitim sredstvima moglo financirati oko 33% ulaganja. U cijelini podruje
opine Matulji moglo bi financirati oko 1/3 ukupnih ulaganja vlastitim sredstvima, drugu treinu
financijske ustanove i treu treinu inozemni kapital.
Zaposlenost
U skladu s kretanjem stanovnitva i prognozom bruto domaeg proizvoda izraena je i prognoza
zaposlenosti u opini Matulji.
Prognoza zaposlenosti temelji se na projekciji kretanja stanovnitva, na projekciji razvoja
gospodarskih i drutvenih aktivnosti, tj. na prognozi rasta bruto domaeg proizvoda i prognozi
ulaganja na podruju opine Matulji u razdoblju 2006 - 2015.
107
obrazloenje
Tablica: Prognoza zaposlenosti po sektorima opine Matulji 2005-2015.

2015.
2015.
I. varijanta
II. varijanta
Sektor
Broj
Udio
Broj
Udio Stopa rasta
Broj
Udio
Stopa rasta
Primarni
41
1,4
42
1,3
0,2
48
1,4
1,6
Sekundarni
1.165
38,9
1.285
38,5
1,0
1.345
38,6
1,4
Tercijarni
1.494
49,9
1.706
51,1
1,3
1.823
52,4
2,0
Kvartarni
293
9,8
303
9,1
0,3
266
7,6
- 0,9
Ukupno
2.993
100,0
3.336
100,0
1,1
3.482
100,0
1,5
Izvor: podaci Ureda dravne uprave u primorsko-goranskoj upaniji za 2005. i procjena dr. verka za
2005., a za 2015. pojedini subjekti i prognoza autora.
2005.
Broj zaposlenih na podruju opine porast e od 2.993 osobe na 3.336 do 3.482 u 2015. ili za 1,1%
godinje u I. varijanti i za 1,5% u II. varijanti.
To e omoguiti da se udio zaposlenih stanovnika opine Matulji povea od sadanjih 38 na 39% u
2015. Prema tome, u I. bi varijanti bilo zaposleno oko 4.260 i u II. varijanti oko 4.570 stanovnika
opine Matulji u 2015. Procjenjuje se, da e broj nezaposlenih osoba pasti, ali e i nadalje ostati manji
broj nezaposlenih zbog strukture djelatnosti i drugih razloga. I nadalje e znatan broj stanovnika
opine Matulji raditi izvan opine, a takoer e znatan broj ljudi raditi iz drugih opina i gradova na
podruju opine Matulji.
Osnovni nositelji zaposlenosti na podruju opine Matulji bit e i nadalje prvenstveno trgovina s
udjelom oko 29%, zatim preraivaki kapaciteti oko 22,5%, graevinarstvo oko 14%, poslovne usluge
oko 8,5% i nova razvojna djelatnost turizam oko 5,5%. U drutvenim djelatnostima e vjerojatno
doi do odreenog smanjenja broja zaposlenih, ali bi izgradnjom internacionalnog distributivnog
centra i angairanja veeg broja inspekcijskih i drugih slubi, broj zaposlenih bi mogao ostati na
sadanjoj razini.
Proizvodnost rada
Proizvodnost rada jedna je od temeljnih pretpostavki razvoja svakog drutva i podruja. Poveanje
proizvodnosti rada mogue je ostvariti uz ulaganjima u modernizaciju i gradnju novih kapaciteta, u
nabavu suvremene opreme, zatim s adekvatnim upravljanjem ljudskim resursima, s adekvatnom
politikom plaa i mnotvom drugih pretpostavki i uvjeta. Taj je parametar osnova za poveanje
osobnog i drutvenog standarda.
Tablica:
Sektor
Primarni
Sekundarni
Tercijarni
Kvartarni
Ukupno
Prognoza proizvodnosti rada po sektorima Opine Matulji

u 000 kuna (cijene 2005.)
2005.
90
198
187
98
181
Iznos
132
265
248
133
243
I. varijanta
Stopa rasta
3,9
3,0
2,9
3,1
3,0
II. varijanta
Iznos
Stopa rasta
143
4,7
305
4,4
277
4,0
155
4,7
277
4,3
Pojedine djelatnosti razliito ostvaruju razinu proizvodnosti (odnos bruto domaeg proizvoda i broja
zaposlenih), zbog mnotva razliitih trinih, tehnolokih, organizacijskih i inih odnosa i utjecaja.
Ipak, sekundarni tj preraivake djelatnosti s graevinarstvom, te tercijarni sektor usluga ostvaruju
dvostruku razinu bruto domaeg proizvoda po zaposlenom u odnosu na djelatnosti iz primarnog
(poljoprivreda i umarstvo) i kvartarnog sektora odnosno drutvenih djelatnosti. Ti e se odnosi
neznatno popraviti do 2015. ali e i nadalje ostati ove razlike.
108
obrazloenje
Strateke mjere provedbe

Za ostvarenje spomenutih ciljeva razvoja i u svrhu provoenja u ivot dugoronog programa razvoja
treba primijeniti odgovarajue strateke ekonomsko-politike mjere koje se mogu podijeliti u dravne,
upanijske i opinske.
Dravne strateke mjere u razdoblju tranzicije i prilagoivanja pravnog i ekonomskog sistema
standardima Europske unije su openite i vrijede za sva podruja drave. Kako one nisu dovoljno
diferencirane, upanijska i lokalna samouprava bi trebala te mjere bolje razraditi odnosno dopuniti
svojim mjerama koje e biti prilagoene svojim posebnim prilikama i potrebama breg ostvarenja
dugoronog razvoja.
Takve strateke mjere na upanijskoj razini su: koordinacija (kroz prostorne planove) za utvrivanje
bitnih odrednica namjena prostora, na zatitu prirodnih resursa i kulturno povijesne batine. Osim
toga, upanijska samouprava trebala bi osigurati stimulativnu financijsku podrku malom i srednjem
poduzetnitvu, izgradnji i poboljanju lokalnih prometnica i komunalnih djelatnosti te ostvarenje
minimalnih standarda u osnovnom i srednjem obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i portu.
Konano, upanija bi trebala biti vie ukljuena u donoenje i provedbu mjera za stimuliranje razvoja
pojedinih gospodarskih djelatnosti, u upravljanju javnim poduzeima (ume, vode, energetika) te u
provedbi regionalne politike.
Kako dravne i upanijske mjere nisu dovoljno diferencirane prema specifinostima pojedinih gradova
i opina, opina Matulji bi trebala bolje razraditi i dopuniti vlastitim mjerama koje odgovaraju njenim
posebnim prilikama te potrebama ostvarenja uspjenijeg ostvarenja njena programa dugoronog
razvoja.
Takve strateke mjere su: porezne, komunalne i prostorno-lokacijske olakice za izgradnju manjih
novih poslovnih objekata, za zapoljavanje novih radnika, za uvoenje moderne tehnologije, davanje
manjih subvencija i jamstava iz vlastitog prorauna za nabavu nove opreme; pruanje strune i pravne
pomoi manjim tvrtkama i obrtnicima; pojednostavljenje postupaka za gradnju objekata, sreenje
katastra zemljita, zemljinih knjiga, izrada topografsko-katastarskih planova, aktiviranje radnih zona
otkupom zemljita i drugo.
Prostorne odrednice razvoja

Kao osnovni - strateki pravac (ne samo opinskog, ve i upanijskog znaaja) istie se prirodna
udolina na potezu Matulji - Juii - Jurdani - Muii - Permani - Rupa (ire podruje). Tim pravcem
prolaze i glavni prometni koridori koji centar regije Rijeku povezuju s Europom. Izgradnjom
infrastrukture i drugim poticajnim mjerama, razvoj se tim pravcem usmjerava u unutranjost Opine,
koji ima sve prostorne i lokacijske preduvjete da taj razvoj i primi.
Postojea mrea i raspored naselja sa potencijalima razvitka na tom potezu, znatne povrine
raspoloivog prostora, kao i najpovoljnija situacija na cijelom prostoru Opine obzirom na ogranienja
u smislu osjetljivosti prostora i njegove zatite, to usmjerenje i dodatno opravdavaju.
Kao sekundarni pravci razvoja (popreni) mogu se istaknuti potezi uz dio dravne ceste D8 i osnovne
upanijske ceste u Opini:
-
granica R. Slovenije - Pasjak - apjane - Rupa - Lipa - Opina Klana

Opina Klana - Ruii - Permani - Brgud (Veli i Mali) - Breca - ejane - Mune - Istarska
upanija
Grad Kastav - Matulji - Rukavac - Bregi - Grad Opatija (prema Uki)
Sjecita tih pravaca su u Matuljima, Permanima i Rupi. Matulji i Rupa odreeni su ve upanijskim
planom kao sredinja naselja (arita razvitka), a ovim planom treba valorizirati i ulogu Permana
109
obrazloenje
(odnosno zajedno sa skupinom naselja oko njega).

Prostorni plan upanije odredio je primjenom funkcionalo-nodalne metode prostorne cjeline u sklopu
upanije.
Za odreivanje homogenih cjelina uzeti su u obzir prirodne znaajke, naselja, stanovnitvo, promet,
infrastruktura, gospodarstvo, zatita prostora i geopolitike posebnosti (granina podruja).
- P2 Opatija i
- P3 Rupa - Klana
U prostornu cjelinu P1b - Rijeka - prsten ukljuen je istoni - jugoistoni dio Opine (cca 12 %
povrine), a obuhvaa podruja naselja Matulji, Mihotii, Kueli, Juii, Jurdani, Muii, Permani,
Breca i Ruii.
To je najnaseljeniji dio Opine i najrazvijeniji obzirom na gospodarstvo, komunalnu opremljenost i
drutvene funkcije, sa jakim utjecajem Rijeke i na osnovnom razvojnom pravcu upanije. Naselje
Matulji odreeno je kao sredinje naselje - arite razvitka. Potencijali gospodarskog razvitka tog
prostora su znatni (razne djelatnosti vezane na gospodarsku strukturu prostorne cjeline). Ciljevi
razvoja tog podruja su jaanje uloge prostora u zaleu, na potezu od Juia do Permana, disperzijom
radnih mjesta (poslovnih zona), stanovnitva i drutvenih - javnih funkcija. Naglaeni razvoj i
potronju prostora za stambene i gospodarske funkcije u rubnom dijelu prema Rijeci i Opatiji treba
ograniiti, uz ouvanje prostora za atraktivnije sadraje
U prostornu cjelinu P2 Opatija ukljuen je jugozapadni dio Opine (cca 18 % povrine), a obuhvaa
podruja naselja Rukavac, Bregi i Zvonea.
Taj dio prostora obiljeavaju rubna podruja (naselja na obroncima Uke) prema Opatiji sa
intenzivnijom stambenom izgradnjom ali i znatne povrine vrijedne prirode (zatiena podruja Parka
prirode Uka i znaajnog krajobraza Lisina) i vrijednog agrarnog pejzaa na podruju Zvonea. Uz
stambenu funkciju, znaajne su mogunosti i potencijali u komplementarnoj turistikoj ponudi (manji
ugostiteljsko-turistiki kapaciteti u sklopu naselja, rekreacija, izletniki turizam, lovstvo i sl.) vezanoj
na turistiki znaaj i kapacitete prostorne cjeline. U priobalnom dijelu potrebno je ograniiti prostorni
rast u skladu s prihvatnim kapacitetima prostora i njegovim ambijentalnim vrijednostima (ouvati
sliku prostora), a ostale funkcije razvijati umjereno, u skladu s kategorijama zatite prostora. Potrebno
je odrediti ulogu Rukavca, kao sredinjeg naselja u toj podcjelini.
U prostornu cjelinu P3 Rupa-Klana ukljuen je najvei dio prostora Opine (cca 70 % povrine), a
obuhvaa podruja naselja Rupa, Lipa, apjane, Pasjak i Brdce (Liburnijski kras) u sjevernom dijelu
Opine, Vele i Male Mune i ejane (iarija) u sjeverozapadnom dijelu Opine, te Veli i Mali Brgud
u centralnom dijelu Opine. Uz dio prostora u Opini Matulji, prostorna cjelina obuhvaa i prostor
Opine Klana. To su velike i slabo naseljene povrine sa veim brojem malih naselja, preteito
ruralnog karaktera, koja obiljeavaju procesi depopulacije i deagrarizacije i gubljenje znaaja i
funkcija koje su u prolosti imala.
Znatni, uglavnom neiskoriteni, potencijali prostora izraeni su primarno u dva elementa:
- valorizacija osnovnog razvojnog i prometnog pravca na potezu Permani - Rupa, (prometno i
geostrateko znaenje pograninog podruja) s mogunou prihvata i organizacije veih povrina
planiranih gospodarskih - poslovnih zona.
- oslonac na prirodne resurse, posobno kroz obnovu poljoprivrede i stoarstva (znatne panjake
povrine), razvoj seoskog turizma i rekreacijskih sadraja
Intenzivnijim razvojem tog podruja treba se ublaiti izraziti nesrazmjer izmeu pojedinih dijelova
110
obrazloenje
Opine, te ostvariti osnovni ciljevi usmjeravanja razvoja u unutranjost opine, skladnog razvoja
cjelokupnog prostora Opine u skladu s njegovim diferenciranim potencijalima i ostvarenja
multifunkcionalnog i policentrinog razvoja.
Naselju Rupa je, zajedno s Klanom namijenjena uloga razvojnog sredita, centralnog naselja u
prostornoj cjelini. Obzirom na veliku povrinu cjeline, udaljenosti izmeu naselja i specifinosti
pojedinih podruja unutar cjeline, potrebno je valorizirati i ulogu naselja Vele Mune i Veli Brgud.
Osnovni ciljevi poveanja broja stanovnika, oivljavanja gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta,
kao i razvoja ostalih funkcija koje trebaju omoguiti atraktivnije uvjete ivota i rada u tom podruju
(posebno razvoj Rupe kao centra prostorne cjeline), moraju se ostvariti primarno poticajnim mjerama
na razini Drave i upanije.
Prostornim i dugoronim planom razvitka Opine nuno je otvoriti sve mogue opcije razvoja i
reprodukcije, tj. one opcije koje su kompatibilne s karakteristikama prostora i okoline. To drugim
rijeima znai da e se gospodarski pravci razvoja na podruju Opine uskladiti s njenim
geostratekim poloajem.
Opi ciljevi i nacionalni interesi u prostoru odnose se na osnaivanje prostorno-razvojne strukture
Drave kroz uravnoteen razvitak podruja, stvaranje okosnica i teita razvitka osloncem na mreu
gradova i drugih sredita, definirane i inicijalne prometne pravce, te kvalitativnu preobrazbu razvoja u
prostoru osloncem na resurse - prirodna i kulturna dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitosti
dijelova prostora.
Kao posebni cilj na razini Drave koji se direktno odnosi na prostor Opine Matulji je ostvarivanje
kvalitetnog prometnog povezivanja s Europom (jaanje i osuvremenjivanje prometnih koridora).
Ovaj prostor raspolae znatnim potencijalima za razvoj gospodarstva, meu kojima su primarni
prometni poloaj i povezanost s okolnim veim sreditima, stanovnitvo i postojee djelatnosti.
Posebno na upanijskoj razini jo se moe istaknuti, osim prometne funkcije, i aktiviranje prostora u
zaleu Rijekog zaljeva za gospodarske djelatnosti i rekreaciju, obzirom na pretjerano izraeni
fenomen litoralizacije u Rijeci i Opatiji.
Osnovni ciljevi u oblikovanju prostorno razvojne strukture su:
-
Obzirom na koliziju naseljskih povrina s jakim prometnim i infrastrukturnim koridorima,

organizacijom prostora, namjenom povrina, dogradnjom i rekonstrukcijom lokalne prometne
mree, ublaiti negativne utjecaje i homogenizirati prostor, te omoguiti aktiviranje novih
povrina potrebnih za razvoj i ureenje naselja i prostorne potrebe novih programa.
Nove vanije gospodarske sadraje locirati primarno uz osnovne prometne tokove.
Organizaciju prostora, razmjetaj ljudi i dobara u prostoru, temeljiti na policentrinom naelu,

tako da prostor Opine ima vie sredita iz kojih se na odreenoj razini utjee na razvitak
gravitacijskog prostora. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih sredita, vei dinamizam
i privlaenje kvalitetne gospodarske i uslune strukture.
Policentrinim razvojem i posebnim mjerama stvarati preduvjete za razvoj demografski i

gospodarski stagnirajuih podruja.
Prilagoditi gospodarsku strukturu prostornim uvjetima.
U organizaciji prostora treba se pridravati naela racionalnog koritenja prostora, kompatibilnosti

namjene u prostoru, optereivanja prostora sukladno mogunostima, humanosti u namjeni naselja i
drugih prostora kao i naela koja se odnose na zatitu i unapreenje prirodnog bogatstva.
111
obrazloenje
Odabir novih gospodarskih sadraja vriti primarno primjenom kriterija zatite okolia i uvjeta
stanovanja.
Razvoj gospodarskih djelatnosti veih subjekata vezati primarno na ureenje gospodarskih zona.
Dislocirati izvan naselja u planirane poslovne zone one sadraje koji nisu kompatibilni sa
stambenom i openito naseljskom namjenom, a po svojim obiljejima mogu djelovati i na drugim
podrujima i/ili zahtijevaju vee povrine za razvoj.
Osigurati prostorne mogunosti za smjetaj trgovakih, ugostiteljskih i uslunih djelatnosti,

primarno u centralnim naseljima, u cilju zadovoljavanja potreba stanovnitva naselja i
gravitacijskog podruja.
Stvoriti mogunosti za gradnju i ureenje novih povrina ureenjem komunalne infrastrukture.
Stvoriti mogunosti za rekonstrukciju postojeih povrina i njihovo racionalnije koritenje,

odnosno za modernizaciju i strukturne promjene.
Poveati broj radnih mjesta; poboljati odnos izmeu radno aktivnog stanovnitva i zaposlenih u
Opini.
2.2.3.
RAZVOJ NASELJA, DRUTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE
Razvoj naselja
Na podruju Opine Matulji odreena su 23 naselja: Brdce, Bregi, Breca, Jurdani, Juii, Kueli,
Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotii, Muii, Pasjak, Permani, Rukavac, Rupa, Ruii,
apjana, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvonea i ejane.
Jedan od osnovnih ciljeva ovog plana je ouvanje i jaanje postojee mree naselja, i to posebno:
- komunalnim opremanjem,
- jaanjem gospodarske osnove,
- boljim prometnim povezivanjem,
- odranjem postojeih i razvojem javnih funkcija,
- stimulativnim mjerama.
Sukladno smjernicama Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornog plana
Primorsko-goranske upanije, investicijskom politikom i decentralizacijom drutvenih i gospodarskih
struktura potrebno je poticati stvaranje policentrine mree naselja.
Putem sustava sredinjih naselja koji je odreen za podruje Primorsko-goranske upanije, odnosno
kroz odreivanje pozicije sredinjeg naselja unutar sustava, odreuju se osnovne poticajne razvojne
aktivnosti i odreuje mrea kolskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski
poticaj promiu razvoj naselja i gravitirajueg podruja. Time je formirana osnova sustava sredinjih
naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri).
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije odreena su kao sredinja naselja i razvojna sredita
naselja Matulji i Rupa (vidi toku 2.1.1.).
Obzirom na relativno veliki prostor Opine, s raznolikim uvjetima i perspektivama razvitka, vei broj
manjih naselja na veim meusobnim udaljenostima koja ne obnaaju funkciju samostalnog naselja, te
ciljeve ravnomjernijeg razvitka cjelokupnog prostora putem jaanja gospodarstva, porasta stanovnitva
112
obrazloenje
i osiguranja odgovarajuih uvjeta ivota, potrebno je mreu sredinjih naselja ojaati manjim
razvojnim sreditima lokalnog znaaja kao i organizirati odnosno zadrati pojedine funkcije u drugim
naseljima. Posebno je znaajno jaanje i redistribucija u unutranjost opine, obzirom na rubni poloaj
Matulja.
Naselje Rupa odreeno je Prostornim planom Primorsko-goranske upanije kao sredinje naselje
prostorne cjeline P3 Rupa - Klana (rang VI.), zajedno s naseljem Klana.
Naselje Rupa, iako malo po broju stanovnika i razvijenosti funkcija, najvitalnije je naselje u sklopu
dijela prostorne cjeline P3 u Opini Matulji i sa najpovoljnijim uvjetima za razvoj, te mu je dodijeljena
relativno via kategorija razvojnog sredita velikog dijela, danas nerazvijenog, prostora Opine.
Jaanje i razvoj naselja Rupa kao arita razvitka ostvarivati e se, uz razvoj planiranih drutvenih i
javnih funkcija primjerenih cetralnom naselju tog ranga (kvantitativno u skladu s planiranim
stanovnitvom i gospodarskim djelatnostima prostorne cjeline), i razvojem gospodarskih, prometnih i
uslunih funkcija vezano na prometni i pogranini poloaj, a u kontekstu zacrtanih ciljeva
ravnomjernijeg razvoja u prostoru, policentrinog razvoja, te uravnoteene prostorne raspodjele
stanovnitva, radnih sadraja i drugih funkcija.
Naselje Matulji odreeno je kao sredinje naselje u rijekom prstenu VII ranga (u prostornoj cjelini
P1b). U Matuljima je danas koncentriran vei dio stanovnitva, gospodarstva, drutvenih i javnih
sadraja i usluga u Opini.. Matulji e, bez obzira na konkurenciju susjednih veih sredita Rijeke i
Opatije i planske ciljeve prebacivanja teita razvoja u unutranjost opine, predstavljati i nadalje
osnovno arite razvoja Opine Matulji, a time razvijati sredinje uslune funkcije i preko obveznih
minimalnih sadraja.
Posebno je vaan razvoj postojeih i organizacija novih drutvenih i javnih funkcija u opsegu
primjerenom rangu naselja, veliini i gravitacijskom podruju, a koje su danas nedovoljno razvijene.
Planira se komunalno ureenje Matulja do razine visoko ureenog prostora, opremanje kulturnim,
zabavnim i sportsko-rekreacijskim sadrajima.
Pojedina druga naselja trebaju preuzeti funkciju lokalnog poticajnog sredita, ako se eli ostvariti
ravnomjerniji razvoj u prostoru.
Centralna naselja lokalnog znaaja odreena su prema slijedeim kriterijima:
- veliina naselja,
- veliina i broj stanovnika gravitacijskog podruja,
- poloaj - udaljenost od centralnog naselja vieg ranga,
- tradicijska uloga naselja,
- razvojne perspektive i ciljevi,
- postojei sadraji.
Ovim planom odreuju se kao centralna naselja lokalnog znaaja slijedea naselja: Rukavac, Juii
(zajedno s Jurdanima i Muiima) i Permani (zajedno s naseljem Breca). Znaaj tih naselja kao
nositelja sredinjih funkcija graditi e se na poveanju broja stanovnika, jaanjem gospodarskih
djelatnosti, drutvenih i ostalih centralnih funkcija.
Naselja Permani i Breca nalaze se obzirom na prostor, mreu naselja i prometnu mreu u Opini na
centralnoj poziciji, te na opinskoj razini imaju poseban znaaj kao budue arite razvitka. U
gravitacijskom podruju planiraju se najznaajnije povrine gospodarskih - poslovnih zona kao i
irenje i razvoj veeg broja "perspektivnih" naselja. Obzirom na prostorne uvjete kao i ve definirane
sadraje, planira se dijeljenje funkcija izmeu ta dva naselja: U naselju Breca se, uz postojeu
matinu osnovnu kolu, planira razvoj drugih odgojno obrazovnih i sportsko rekreacijskih funkcija, a
u Permanima, uz postojei drutveni dom, ostale drutvene i javne funkcije, dijelom i na razini
jedinice lokalne samouprave.
113
obrazloenje
Naselje Rukavac je najznaajnije naselje u dijelu Opine Matulji obuhvaenom prostornom cjelinom
P2 . Obzirom na taj poloaj, ali i veliinu naselja i relativno razvijene pojedine centralne funkcije, kao
i znaaj i ulogu u povijesti i tradiciji kraja, takoer mu pripada uloga poticajnog sredita u opinskim
okvirima (posebno u okvirima razvojnih perspektiva prostorne cjeline).
Centralna naselja lokalnog znaaja (lokalna poticajna sredita) trebaju imati minimalno sadraje
podrune osnovne kole i vrtia, ambulante, drutvenih prostorija, pojedinanog sportskog igralita
(otvorenog - vienamjenskog), trgovine dnevne opskrbe i pojedinih obrtnikih i uslunih radionica.
Ostala naselja, posebno vea ili ona u kojima je cilj zaustaviti depopulaciju, potrebno je to vie
ureivati kao samostalna naselja, jaanjem ili barem zadravanjem pojedinih drutvenih i ostalih
javnih funkcija. To se posebno odnosi na Vele Mune i Veli Brgud.
Ostala naselja su znatno slabije razvijena i ne mogu osigurati cjelovitu funkciju samostalnog naselja.,
a njihov se razvoj odnosno revitalizacija treba bazirati primarno na boljoj prometnoj povezanosti s
centralnim naseljima.
Potrebno bi bilo poticati razvoj ostalih naselja njihovim gospodarskim jaanjem i infrastrukturnim
opremanjem, s ciljem ujednaavanja gospodarskih potencijala uz objedinjavanje gospodarskih,
kulturnih, krajobraznih i demografskih resursa ruralnih podruja u jedinstveni sustav Opine.
Opina Matulji treba utvrditi mjere lokalne politike kojima e poticati bri i usklaeniji razvitak
naselja, gospodarskih i drutvenih djelatnosti, racionalnije koritenje prirodnih resursa i raspoloivog
prostora te efikasniju zatitu okolia radi ostvarenja odrivog razvitka svog podruja.
Drutvena infrastruktura
Na odreivanje koncepcije razvoja drutvenih djelatnosti utjeu prostorne mogunosti i ogranienja,
organizacija prostora i prometna povezanost, planirana mrea centralnih i samostalnih naselja i
demografska ogranienja.
Sredinje funkcije naselja i osnovne drutvene djelatnosti planiraju se sukladno smjernicama i
odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske upanije za naselja Matulji i Rupa.
Pored centralnih naselja, osnovne centralne sadraje trebaju imati i druga vea, izoliranija ili u
razvojnom smislu perspektivna naselja (podruna kola, vrti, ambulanta, drutvene prostorije,
osnovna opskrba i usluge), posebno ovim planom odreena lokalna poticajna razvojna sredita.
Ostali sadraji drutvenih djelatnosti nisu ograniavani i preputeni su inicijativi lokalne samouprave i
inicijativama graana, a njihova brojnost i struktura e ovisiti o potrebama stanovnitva i razini
ukupnog standarda ivota na podruju Opine.
Ostala naselja bez centralnih sadraja trebaju biti prije svega kvalitetno prometno povezana sa
sredinjim naseljima (posebno javnim prijevozom).
Opi ciljevi razvoja drutvenih djelatnosti su:
- zadrati postojee sadraje i obogatiti dostignuti standard drutvenih djelatnosti,
- mreu drutvenih djelatnosti upotpuniti najmanje prema kriterijima, ciljevima iz PP,
- bez obzira na neekonominost, stimulirati vie samostalnih naselja kako bi se odrao nivo
potreban za zadravanje stanovnitva i oivljavanje pojedinih dijelova Opine,
- u centralnom naselju Matulji upotpuniti i kvalitativno obogatiti mreu javnih sadraja,
- u vie naselja, bez obzira na veliinu nastojati zadovoljiti minimalne uvjete organizacije
drutvenih djelatnosti (podruna kola, vrti, drutveni dom),
- valorizirati potencijale sportsko rekreacijskih povrina i objekata - dijelom i komercijalizirati (za
turiste i stanovnitvo ireg podruja).
114
obrazloenje
UPRAVA
Za obavljanje upravnih funkcija dravne i upanijske razine na podruju Opine Matulji uz postojee
carinske ispostave na graninim prijelazima i matinog ureda u Matuljima, potrebno je planirati u
naselju Rupa kao sreditu prostorne cjeline organizaciju drugih funkcija primarno vezanih na granini
i prometni poloaj (policijska stanica, inspekcijske slube i sl.), kao i utvrditi mogunost organizacije
pojedinih ispostava upanijske uprave.
OSNOVNE KOLE
U djelatnosti obrazovanja predviaju se znatne promjene u programskim sadrajima, trajanju
kolovanja i standardima kvalitete nastave i odgoja u skladu s oekivanim reformama radi
pribliavanja europskim standardima.
(U osnovnim kolama je ukupno 811 uenika, a broj koloobvezne populacije (popis 2001) je 931 razlika u osnovnim kolama izvan Matulja. Uz planirani broj stanovnika 2015. i uee u populaciji
od 10 %, broj uenika trebao bi iznositi oko 1170.).(1995.godine bilo je 1049 uenika)
Prostornim planom upanije odreena je za Opinu Matulji mrea s 2 matine i 8 podrunih osnovnih
kola (podruna osnovna kola ejane zatvorena je).
Mrea obuhvaa:
- Osnovnu kolu Andrija Mohorovii - Matulji s podrunim kolama Juii i Rukavac.
- Osnovnu kolu "Drago Gervais" - Breca s podrunim kolama: Mune, Zvonea, Veli Brgud,
Rupa-Lipa i Pasjak.
Osnovni problemi su nedostatak prostora u matinoj koli i nedostatak uenika u podrunim kolama.
Ciljevi:
- za osnovne kole planirati obuhvat od 10 % populacije (iako je postojei postotak manji),
- bruto povrinu graevina planirati sa 6 m2 po ueniku,
- veliinu graevne estice planirati s normativom od najmanje 30 m2 po ueniku,
- na graevnoj estici (ili u neposrednoj blizini) potrebno je osigurati povrine za kolsku zgradu,
prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene povrine i dr.,
- matine osnovne kole na postojeim lokacijama rekonstruirati u skladu s planiranim potrebama
broja uenika i organizacije rada u jednoj smjeni,
- za podrunu kolu u Rupi (Rupa-Lipa) na postojeoj lokaciji osigurati prostorne uvjete za
organizaciju osnovne kole;
- za matinu osnovnu kolu "A. Mohorovii" osigurati potrebni dvoranski prostor i otvorena
igralita,
- nastojati maksimalno ouvati mreu postojeih podrunih kola, bez obzira na probleme s brojem
uenika i probleme savladavanja programa i socijalizacije (zatvaranjem se dodatno pogoravaju
uvjeti ivota u naseljima koja depopuliraju),
- za manje podrune kole osigurati sadraje sporta i rekreacije zajedno s potrebama stanovnitva,
- gdje god je mogue poveati vanjske prostore kole sukladno normativu.
DJEJI VRTII
Opina Matulji ima centralni djeji vrti u Matuljima i podrune djeje vrtie u naseljima Rukavac,
Juii, Brea, Brgud, Zvonea, Mune i Rupa-Lipa. (predkolskim odgojem obuhvaeno je 367 djece)
Iako je mrea djejih vrtia relativno dobro razvijena i rasporeena u prostoru i po naseljima, potrebno
je:
115
obrazloenje
planirati postotak djece obuhvaene predkolskim odgojem sa 60% ukupne populacije i osigurati
odgovarajue kapacitete,
nove kapacitete ostvariti primarno rekonstrukcijom postojeih objekata i preraspodjelom,
iznimno u naselju Breca planirati novi vrti i jaslice (kapacitet do 9 grupa, potrebni prostor estica do 7200 m2). Oslobaanjem postojeih kapaciteta osigurava se dodatni prostor za kolu,
organizirati centralni vrti na postojeoj lokaciji u Rupi.
dodatne kapacitete mogue je takoer ostvariti manjim privatnim vrtiima,
postojee podrune vrtie u Juiima, Brgudu, Zvonei, Munama i rekonstruirati u skladu s
tehnikim standardima,
centralnom vrtiu u Matuljima i podrunim vrtiima u Juiima, Zvonei i Munama osigurati
dodatne vanjske povrine - djeja igralita,
planirati povrinu graevne estice sa normativom od 30 - 40 m2 po djetetu.
ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Realizirati planirani Centar primarne zdravstvene zatite (veliine cca 1600 m2 graevinske povrine)
u Matuljima kojim e se osigurati odgovarajui uvjeti rada i prostor za nedostajue sadraje,
omoguiti bolju organizaciju specijalistikih pregleda i openito razina zdravstvenih usluga. Primarnu
zdravstvenu zatitu organizirati i u Rupi, u skladu s potrebnim kapacitetima u gravitacijskom
podruju.
Stimulirati poveanje kapaciteta u zdravstvenoj zatiti kroz sadraje privatne prakse, kao to su;
ambulante ope medicine, irenje poliklinike Dr.Nemec, eventualno otvaranje drugih manjih
specijaliziranih bolnica, stomatolokih poliklinika i drugih zdravstvenih sadraja, posebno u sklopu
planirane povrine zdravstvenog centra u Matuljima. Na tom prostoru postoji i mogunost lociranja
hitne pomoi.
Urbanistikim planom ureenja Matulja planiran je i dom za starije osobe u Matuljima, kapaciteta cca
200 osoba.
KULTURA
Opinu Matulji obiljeava manjak objekata kulture i drugih prostora za kulturne, umjetnike i zabavne
sadraje i manifestacije.
Prostornim planom upanije odreeni su za naselje Matulji i Rupa kao obvezni sadraji kulture: kino i
knjinica i itaonica.
Ciljevi:
- u naselju Matulji osigurati prostor za djelovanje gradske knjinice, kulturno-zabavne programe,
galerijski prostor i sl. (odreen UPU-om Matulji kao rekonstrukcija kompleksa starog vrtia i
"Hangara"), kao i kino u sklopu zone novog centra,
- planiranu sportsku - kolsku dvoranu u centru Matulja koncipirati i za priredbe - manifestacije,
- urediti planiranu ljetnu pozornicu u sklopu Jankovievog dolca (Matulji),
- valorizirati i obnoviti rad spomen muzeja u Lipi,
- stimulirati otvaranje galerija, izlobenih prostora, zbirki i muzeja,
- valorizirati postojee drutvene domove (i naputene kolske zgrade) kao jezgre socijalne
agregacije pojedinih naselja, i uz ostale funkcije (trgovake, ugostiteljske, uslune) omoguiti
organizaciju pojedinih kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti (kulturno-umjetnika drutva,
podruna knjinica i sl.).
SPORT I REKREACIJA
Postojei objekti sporta i rekreacije na podruju Opine Matulji nalaze se kao dio sadraja osnovnih
116
obrazloenje
kola i kao izdvojeni objekti unutar naselja.

Za stanovnitvo opine treba predvidjeti potrebe sporta koje obuhvaaju:
-
sport djece i mladei u procesu odgoja i obrazovanja,

natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignua,
sportsku rekreaciju graana do najstarije ivotne dobi,
kineziterapiju i sport osoba oteenog zdravlja i osoba s psihofizikim smetnjama u razvoju.
Osim toga Opina Matulji, obzirom na poloaj, prirodne uvjete, prostor i gravitacijsko podruje
stanovnitva i turistikih kapaciteta ireg podruja, ima potencijale znatnog razvoja komercijalnih
sportsko-rekreacijskih sadraja. Zbog toga se osnovna mrea sportskih graevina (preteito u
naseljima) dopunjava izdvojenim zonama sporta i rekreacije, sa kapacitetima znatno veim od potreba
samog stanovnitva.
Broj jedinica portskih graevina (minimalni) za Opinu odreuje se temeljem starosne strukture
stanovnitva i broja jedinica pojedinih graevina na 1.000 stanovnika .
Slijedea tablica sainjena je temeljem Pravilnika o planiranju mree objekata fizike kulture, odredbi
PP-a i demografske projekcije Opine Matulji (po broju stanovnika i udjelu dobnih skupina) i
odraava naelne potrebne veliine po pojedinim vrstama objekata.
dobna skupina
OBJEKT
faktor (st/1000)
Dvorane
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Zrane streljane
Streljane ostale
Kuglane
Klizalita
Ostali zatvoreni
Atletika
Nogomet
Mali nogomet,
rukomet, odbojka,
koarka
Tenis
Boanje
Ostali otvoreni
Skijanje alpsko
ukupno
jedinica
6-14
14-19
19-24
24-34
34-44
44-59
59 i vie
1,235
1,815
0,086
0,210
0,556
0,103
0,078
0,031
0,078
0,022
0,266
0,786
1,415
0,059
0,153
0,747
0,354
0,114
0,031
0,110
0,075
0,377
0,814
0,692
0,037
0,037
0,611
0,366
0,814
0,012
0,163
0,028
0,586
1,523
0,731
0,030
0,041
1,142
0,533
1,523
0,008
0,213
0,009
0,655
1,813
0,544
0,024
0,031
1,178
0,299
1,813
0,005
0,236
0,005
0,218
2,566
0,385
0,026
0,031
1,155
0,308
2,053
0,003
0,128
0,000
0,077
2,463
0,074
0,012
0,020
0,197
0,020
0,246
0,002
0,062
0,000
0,000
5,656
0,274
0,522
5,585
1,982
6,641
0,093
0,989
0,140
2,178
8,460
6,995
1,628
2,132
1,632
0,770
0,000
21,617
0,247
0,000
0,790
0,148
0,393
0,000
0,983
0,122
0,611
0,244
0,448
0,106
1,142
0,533
0,411
0,091
1,505
0,997
0,254
0,082
1,925
1,540
0,180
0,038
0,542
0,542
0,111
0,007
6,364
3,856
3,176
0,595
59,668
ukupno
Osnovna mrea moe se korigirati obzirom na postojeu mreu, prostorne specifinosti, tradiciju i
prostorne uvjete, predlae se slijedea osnovna mrea sportskih objekata.
Za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadraja planirati, osim povrina u naselju, i izdvojene zone
sportsko-rekreacijske namjene u sklopu kojih e se pored sadraja namijenjenih stalnim stanovnicima
planirati i sadraji namijenjeni turistima i ostalim korisnicima (SRC-a apjane-Rupa i SRC Trtni, kao i
rekreacijski centri Bregi, Lisina i "Pavlovac" - Matulji).
Za stanovnike, turiste i goste izletnike treba planirati i ureenje drugih sportsko-rekreativnih sadraja:
trim parkove, pjeake etnice i biciklistike staze, izletita i sl., valorizacijom prirodnih podruja.
117
obrazloenje
Osnove razvoja sustava infrastrukture

Promet i veze
Cestovni promet
U segmentu prometne infrastrukture naglaene su brojne potrebe rekonstrukcije, nove gradnje i
openito poboljanja postojeih karakteristika prometnih sustava razliitog ranga. U tom smislu kao
osnovni ciljevi mogu se odrediti:
za dravne ceste:
- osigurati prostorne uvjete za razvoj i rekonstrukciju osnovnih prometnih pravaca (posebno brze
ceste - autoceste prema Istri: vor Matulji - tunel Uka i rjeenje deniveliranog krianja "Kuk"
(vor Matulji - zapad),
- osigurati koridor autoceste Permani - Konj s iterregionalnim vorom u Permanima,
- osigurati koridor planirane "Liburnijske obilaznice" u dijelu prostora Opine Matulji s vorom u
Franiima i pristupnom cestom do Beninia,
- osigurati koridor (moguu trasu) brze ceste vor Rupa - granini prijelaz Pasjak,
- predvidjeti rekonstrukciju - ureenje kritine dionice dravne ceste od vora Rupa do poslovne
zone Miklavija (RZ 12),
- odrediti kamionske terminale.
za upanijske i lokalne ceste:
- osigurati koridore obilaznica naselja Ruii i Rupa - Lipa (devijacija),
- osigurati korekciju mree u naselju Matulji (prema UPU),
- dopuniti mreu lokalnih cesta na nain da su sva naselja povezana na javnu prometnu mreu
(dijelovi Jurdana, dijelovi Bregi, dijelovi Kueli, dijelovi Zvonea).
za ceste u naselju i nerazvrstane ceste:
- odrediti uvjete za gradnju novih nerazvrstanih cesta,
- odrediti uvjete rekonstrukcije postojeih nerazvrstanih cesta,
- propisati izradu prometnih rjeenja za pojedina kritina naselja, planom ueg podruja (Bregi,
Rukavac, dio Kueli - Mihelii),
- odrediti uvjete prikljuenja na nerazvrstane ceste za pojedine vrste graevina i pojedina naselja,
- odrediti minimum parkirnih mjesta po sadrajima,
- odrediti uvjete gradnje javnih parkiralita i garaa.
eljezniki promet
-
odrediti mogunost rekonstrukcije postojee pruge (2 kolosijeka),

odrediti novu pruga za Istru - Trst (prugu velikih uinkovitosti),
odrediti prometne terminale - ranirne kolodvore,
rijeiti postojea cestovna i pjeaka krianja s eljeznikom prugom u jednom nivou,
valorizirati mogunosti javnog putnikog prijevoza.
Zrani promet
Lokacija heliodroma odreena je sklopu radne zone Miklavija. Za potrebe opine od znaja bi bila i
realizacija heliodroma na lokaciji Kuk (odreena Prostornim planom ureenja Grada Opatija).
Pota
Na podruju Opine Matulji u radu su slijedee jedinice potanske mree -potanski uredi Hrvatskih
pota: Matulji, Vele Mune, Jurdani, apjane. Postojei mreu treba zadrati i, prema mogunostima,
proiriti.
118
obrazloenje
Telekomunikacije
Razvojem telekomunikacijskog sustava na podruju Opine Matulji treba:
-
izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju u podrujima planiranih graevinskih

podruja,
rekonstruirati dijelove dotrajale i zastarjele mree radi osiguranja odgovarajue razine usluge
krajnjim korisnicima,
odrediti uvjete i mogunost lociranja novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi se osigurala
bolja pokrivenost signalom pojedinih podruja za sve koncesionare.
Energetika
Elektroopskrba
Postojei prijenosni dalekovodi, koji jednim dijelom trase prolaze podrujem ovog plana, zadravaju
su u funkciji koju imaju i danas u sustavu prijenosne mree Hrvatske.
Vaeim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predvia se unutar granica plana izgradnja
110 kV kabela TS 110/20 kV Matulji - TS 110/20 kV Zamet. Postojei 20 kV nadzemni vod TS
110/20 kV Matulji TS 20/0.4 kV Ciborica mogue je rekonstruirati za 110 kV naponski nivo, ako se
za to pojavi energetska potreba.
Unutar radne zone RZ 12 planirana je, ovisno o potrebama kupaca, izgradnja nove TS 110/20 kV sa
pripadajuim 110 kV prikljukom i 20 kV raspletom.
Razvojnim planovima H i HEP-a unutar postojee TS 110/20 kV Matulji predviena je dogradnja
energetskih transformatora 110/25 kV za potrebe napajanja kontaktne mree za eljezniku prugu
izmeu Rijeke i granice sa Slovenijom.
Postojeu distributivnu mreu naponskog nivoa 20 i 0,4 kV obnavljati na nain da se povea sigurnost
u napajanju. Novu, za potrebe buduih potroaa, graditi na nain kako je predvieno kroz mjere
provoenja ovog plana.
Plinoopskrba
Znatnija plinofikacija, opskrbljivanje ireg podruja Opine prirodnim plinom, upitna je u ovom
planskom razdoblju zbog velikih udaljenosti, malog broja stanovnitva i niske gustoe naseljenosti,
malih energetskih potreba gospodarstva, kao i zbog postojeih fizikih struktura oteane gradnje
mree.
Obzirom na ekonomske i ekoloke prednosti plina, u svakom sluaju treba razliitim nainima opskrbe
stimulirati njegovo koritenje u odnosu na druge energente.
Alternativni izvori energije
Potrebno je poticati koritenje suneve energije, posebno u rubnim priobalnim dijelovima Opine s
veim brojem sunanih dana-sati.
Valorizirati potencijale koritenja energije vjetra. Potencijalna je lokacija vjetroelektrane "Plievica"
sjeverno od upanijske ceste Rupa - Klana (izmeu Lipe i kalnice).
Vodoopskrba
119
obrazloenje
Iz ocjene dananjeg stanja vodoopskrbe Opine Matulji i generalnog stava uprave Komunalnog
poduzea "Komunalac", mogue je postaviti osnovne ciljeve budueg razvoja. Njih se moe saeti u:
-
dovesti sanitarno ispravnu vodu do svih postojeih i planiranih potroaa uz protupoarnu zatitu
njihove imovine,
postepeno oslobaanje od ovisnosti dovoda vode iz vodovoda Ilirske Bistrice izgradnjom

potrebnih objekata za dopremu vode iz rijekih izvora, to zahtijeva izgradnju dodatnih
rezervoarskih kapaciteta, crpnih stanica i cjevovoda (tlanih, opskrbnih i transportnih),
smanjenje gubitka ispod prihvatljivih 25 % obnovom dotrajale mree cjevovoda,
povezivanje novoizgraenih vodoopskrbnih objekata na centralni sustav daljinskog upravljanja i

nadzor.
Odvodnja
Obzirom na postojeu odvodnju otpadnih voda za koju se moe rei da je tek u poetnoj fazi izgrdnje
ciljevi su vrlo openiti, to znai da je potrebno izgraditi ve prije prihvaeni sustav razdjelne
kanalizacije a prema vaeoj "Studiji kanalizacijskih sustava rijekog podruja" i kasnije usvojenih
rjeenja "Kanalizacije Liburnijske obale i zalea".
Tim se dokumentima sanitarne otpadne vode predvia odvesti dijelom u kanalsku mreu Rijeke i
Opatije (juni i gue naseljeni dijelovi Opine) odnosno irigacijom u tlo nakon tretmana u manjim
ureajima (bioloki ili mehaniki) za manja i razbacana naselja u sjevernom dijelu Opine, koristei
gravitacijsko teenje a izbjegavajui prepumpavanje (crpne stanice).
Potrebno je dovesti u ravnoteu vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda.
Ureenje vodotoka i voda
U sjevernom dijelu Opine nalaze se dva vodotoka - bujice: Brusan i Lokvia.
Tomaevac i Slatina Vrutki (rubnim dijelom).
Vodotoke je potrebno odravati i planskim mjerama osigurati njihovu zatitu. Posebne mjere radi
odravanja vodnog reima provode se temeljem Zakona o vodama.
Podruje polja Brusan potrebno je valorizirati u cilju navodnjavanja - intenzivnog poljoprivrednog
koritenja.
Groblja
Osigurati dostatne kapacitete groblja primarno proirenjem postojeih groblja, uz postizanje ili
pribliavanje normativu od 4 m2 bruto povrine groblja po stanovniku.
Novo groblje planira se u Rupi za naselja Lipa, Rupa, apjane, Pasjak i Brdce, jer je postojee groblje
za ta naselja u Republici Sloveniji (Jelane). U sklopu groblja planirati i kapacitete za incidentne
situacije za potrebe cijele Opine.
Prioritetna su i proirenja groblja u Matuljima i Rukavcu, kao i izgradnja novog groblja u Rupi.
Obzirom na postojeu i planiranu mreu groblja optimalne veliine pojedinih groblja, u odnosu na
120
obrazloenje
gravitirajua naselja i planirani broj stanovnika u tim naseljima iznosila bi:

groblje
postojea
povrina (ha)
1,21
0,29
0,21
0,22
0,05
0,24
0
2,22
Matulji
Rukavac
Breca
Veli Brgud
Zvonea
Mune
Rupa
ukupno
stanovnicigravitacijsko podr.
6100
2000
1500
600
400
400
750
11750
optimalna povrina (ha)

2,40
1,21
0,60
0,24
0,16
0,16
0,30
4,66
Obzirom na prostorne mogunosti i ogranienja, mogua su i odstupanja u pojedinim veliinama, ali

sa zadovoljenjem ukupnog optimuma povrine.
2.2.4.
ZATITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I

POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
Prostornim planom treba odrediti odgovarajue mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina na podruju Opine Matulji.
Ujedno je te vrijednosti potrebno na odgovarajui nain valorizirati kao resurse u turistikoj ponudi, te
kao bitni element identiteta stanovnitva i prepoznatljivosti kraja.
Uz institucionalno odreenu zatitu registriranih i evidentiranih spomenika prirodne i kulturne batine,
jednako je znaajno prepoznati elemente koji obiljeavaju pojedine manje cjeline i koji na lokalnoj
razini imaju svoju teinu i trebaju biti dio batine samih stanovnika toga kraja.
KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
Opinu Matulji obiljeava raznolikost i ljepota krajobraza. Reljef, krake forme, raznolikost i
bogatstvo vegetacije uvjetovane razliitim klimatskim uvjetima, izmjena panjakih i umskih
povrina, ljudskim radom oblikovane poljoprivredne povrine (terase, prezidi, dolci, suhozidi koji
oblikuju nove forme, mala naselja i grupe kua koje se uklapaju u taj ambijent).
Uz zatiene prostore prirodne batine, posebno je planom potrebno valorizirati i/ili odgovarajue
zatititi:
- padine Uke prema Opatiji
- iri prostor Muna i ejana
- Zvonejske njive
- prostor oko Zvonea i Brguda
- prostor oko Brdca
Te prostore maksimalno ouvati zadravanjem izvornog koritenja i namjene povrina, smanjenjem
graevinskih podruja, poticanjem obnove poljodjelstva i osmiljenom valorizacijom izletnikih i
rekreacijskih potencijala.
PRIRODNA BATINA
Zatiena podruja kao dijelovi prirode na podruju Opine Matulji su Park prirode "Uka" i Znaajni
krajobraz Lisina.
121
obrazloenje
U sklopu znaajnog krajobraza Lisina potrebno je posebno odrediti (planom ueg podruja ili
neposrednom provedbom ovog plana) prostor oko doma Lisina - kao rekreacijsko podruje, te prostore
Lepi, Vodice i Belja kao prostore izletnikih, rekreacijskih i edukativnih toaka sa minimalnim
prateim sadrajima.
U separatu Zatita prirodne batine u sklopu izrade Prostornog plana upanije primorsko-goranske,
evidentirana su i dva lokaliteta na prostoru Opine Matulji koji zahtijevaju posebne reime zatite.
Ponikva Breki dol predloena je za zatitu u kategoriji botanikog rezervata zbog fenomena dubinske
zonacije vegetacije, gdje je na razmjerno malom prostoru zastupljeno nekoliko razliitih biljnih
zajednica rasporeenih u ponikvi zavisno o prirodnim faktorima.
Jama Nad Zasten kod Muna predloena je za zatitu u kategoriji spomenika prirode kao locus typicus
piljskog kornjaa.
U sklopu zatite prirodne batine potrebno je provoditi sustavnija istraivanja flore i faune , a u cilju
utvrivanja prisustva zatienih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, zatite njihovih stanita i
ouvanja bioraznolikosti. Posebno vrijedna podruja predstavljaju povrine travnjaka i umski rubovi.
Zatita ugroenih i rijetkih staninih tipova odreena je Pravilnikom o vrstama staninih tipova,
karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te o mjerama za ouvanje staninih tipova.
KULTURNA BATINA
U segmentu zatite kulturne batine upanijski plana apostrofirao je Gradinu Pasjak, u kategoriji
pojedinanih graevina (kompleksa) koji determiniraju prostor.
Elaborat Konzervatorska podloga za potrebe izrade Prostornog plana Opine Matulji izradio je
Konzervatorsko odjel u Rijeci 1995. godine, u sklopu izrade Izmjene i dopune Prostornog plana
Opine Opatija unutar granica Opine Matulji.
Konstatirano je da je na podruju Opine Matulji tijekom proteklog razdoblja kulturna batina bila
podlona devastaciji i prilino je osiromaena. Razlozi su najveim dijelom vezani na odumiranje
tradicionalnih oblika ivota i gospodarenja, nedovoljnu svijest o vrijednostima i znaaju kulturne
batine, nedovoljna i nesustavna istraivanja, samo pasivne oblike zatite, nove aspiracije i ivotne
navike stanovnitva, s novom tipologijom graevina i organizacijom prostora.
Evidentirani su arheoloki lokaliteti (peinska stanita, gradine, peinska refugijalna stanita,
osmatranice i tabori), sakralne graevine i etnografska graditeljska batina.
Ciljevi zatite kulturne batine su:
-
Noveliranje postojee konzervatorske podloge uz ugradnju njenih rezultata u ovaj Plan.
Postupna i dosljedna provedba svih oblika pravne zatite, kao i daljnja istraivanja, a kroz
djelatnost Dravne uprave za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel Rijeka.
Na nivou lokalne zajednice jo je vanija aktivna zatita graditeljske batine, a za to je potrebno da

sami njeni batinici i korisnici prepoznaju simbol vlastitog identiteta. Lokalna samouprava moe
aktivno poticati istraivanja, na razne naine iriti svijest o vrijednostima kulturne batine,
sudjelovati u programima revitalizacije.
122
obrazloenje
Prilikom izrade prostornih planova, i kada se ne radi o zatienim cjelinama ili graevinama,
ocjenjivati oportunost suradnje ili konzultacije Dravne uprave za zatitu kulturne Konzervatorski odjel Rijeka.
Planom locirati i valorizirati elemente kulturne batine, njihovu zatitu ugraditi u odredbe za
provoenje plana ( propisivanjem obveze izrade planova ueg podruja, posebnim uvjetima
gradnje, obvezom nadzora nadlene institucije)
Definirati senzibilniji odnos prema gradnji u svim starim cjelinama, a organizacijom i namjenom
prostora maksimalno zatititi te vrijednosti.
Odreivanje povrina gusto graenih jezgri je u funkciji ouvanja kulturne batine, odnosno
identiteta kraja i ljudi, kada one i ne predstavljaju u strogom smislu konzervatorske struke posebne
spomenike vrijednosti.
Prepoznati, dokumentirati i popularizirati karakteristike autohtone arhitekture i, posebno u gusto

graenim jezgrama (a i drugdje) te elemente na odgovarajui nain koristiti prilikom
rekonstrukcija i interpolacija.
U vie sluajeva (posebno kod naselja koja se nisu znatnije irila), jezgre i kulturni krajolik oko njih
predstavljaju jedinstvenu vrijednost kojoj treba posvetiti posebnu panju.
Odredbama za provoenje plana valorizirati i ouvati gusto graene (stare) jezgre:
- posebnim uvjetima gradnje (interpolacije i rekonstrukcije) odreivanjem posebnih uvjeta
oblikovanja, kao i veliine objekata, koeficijenata, smjetaja na graevnoj estici,
- posebnim uvjetima za namjenu graevina, posebno gospodarskih i drutvenih,
- formiranjem cjelokupnog graevinskog podruja.
123
obrazloenje
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU

OPINE
2.3.1.
RACIONALNO KORITENJE I ZATITA PROSTORA
Prostor je najvea vrijednost i osnovni resurs Opine Matulji. Zbog toga treba razvitak i ureenje
prostora temeljiti na naelima odrivog razvitka koji je kao naelo organizacije prostora polazite za
sadanji razvitak i jamstvo za budunost, a to znai s gledita koritenja prostora i prirodnih resursa,
ouvanje razvojnih mogunosti za nadolazee generacije. Odrivi razvitak oznaava onaj razvitak pri
kojem su opseg i dinamika ovjekovih proizvodnih i potronih aktivnosti dugorono usklaeni s
opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Odrivi razvitak ne iskljuuje ekonomski rast
ali ne smije ugroavati ovjekovo zdravlje, biljne i ivotinjske vrste, prirodne procese i prirodna
dobra.
Racionalno koritenje prostora odreeno je Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske:
Racionalnim koritenjem prostora mora se postii uinkovitija funkcionalna organizacija i tednja
resursa. S gledita temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi na
zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta
(formiranje graevinskih podruja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju
infrastrukturnih mrea.
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u ve formiranim zonama tih djelatnosti ( a po
potrebi s proirenjem) i tamo gdje to infrastruktura omoguava, bez zauzimanja novih povrina uma,
vrijednih poljodjelskih povrina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim
planovima moraju se odrediti podruja vrijednih resursa na kojima je iskljuena prenamjena
prostora.
U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogunost koritenja postojeih
koridora i izbjegavati zauzimanje novih povrina vrijednih resursa (osobito prosijecanje vrijednih
poljodjelskih i umskih povrina).
Strateki cilj je da se znaajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija koritenja prostora, osobito ne
na tetu prirodnih resursa od osobitog znaenja i vrijednosti, nego da se poboljavaju kvalitativne
znaajke i racionalno koristi ve angairani prostor.
Osim promoviranja naela racionalnog koritenja prostora, Strategija prostornog ureenja Republike
Hrvatske kao strateki cilj odreuje Utvrivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih
obuhvata graevinskih podruja svih tipova i veliina naselja, sukladno potrebama smjetaja
stanovnitva i gospodarskih djelatnosti u njima.
Prostornim planom Primorsko-goranske upanije odreeno je da se planiranjem novih graevinskih
podruja i proirenja postojeih mora racionalizirati koritenje prostora, infrastrukture i sadraje
javnog interesa, a prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obiljeja (krajobraznih, biolokih,
klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u nainu koritenja prostora.
Takoer su PP-om, u cilju racionalnog koritenja prostora, odreena ogranienja u veliinama
graevinskih podruja naselja, izdvojenih gospodarskih i ugostiteljsko-turistikih zona.
Uz generalne odrednice za maksimalnu povrinu graevinskih podruja naselja, za Opinu Matulji
odreena je i maksimalna veliina gospodarskih - poslovnih zona na 310 ha i ugostiteljsko turistikih
zona na 10 ha.
Na opinskoj razini odreuju se slijedei ciljevi racionalnog koritenja prostora:
124
obrazloenje
Definirati povrine za razvoj naselja (i ostalih graevinskih podruja) koje odgovaraju stvarnim
potrebama planiranog razvoja stambenih, gospodarskih i drutvenih funkcija.
Koristiti primarno izgraene, komunalno opremljene dijelove graevinskih podruja naselja kroz
interpolacije, rekonstrukcije i prenamjene, koristei postojee infrastrukturne kapacitete i njihovu
dogradnju, a nove dijelove ureivati postepeno, prema potrebama, planski i uz odgovarajue
komunalno opremanje.
Potrebna nova graevinska podruja i proirenje postojeih osnivati na povrinama nekvalitetnog i

manje kvalitetnog zemljita, izvan podruja krajobraznih vrijednosti i zatienih prirodnih cjelina,
vrijednog poljoprivrednog tla i uma, kao i podruja osjetljive ravnotee po bilo kojoj osnovi.
Odrati postojeu mreu naselja i valorizirati neiskoritene ili nedovoljno koritene postojee
graevine i povrine - jaanjem mree drutvenih i javnih djelatnosti, osnovnim uslugama i
prometnom dostupnou, posebno javnim prijevozom.
U naseljima omoguiti i razvoj gospodarskih djelatnosti, kompatibilnih sa stanovanjem, posebno

kroz vidove objedinjavanja stanovanja i rada (malih obrta).
Strukture i oblike prilagoditi postojeim strukturama i tradiciji, gustou prilagoditi prihvatnim

kapacitetima postojee strukture, uz nuna poboljanja.
Prividni raskorak izmeu naela ouvanja i racionalnog koritenja prostora i planirane niske gustoe u
stambenim zonama, rezultat je potrebe ouvanja postojee kvalitete stanovanja i postojeih fizikih
struktura, odnosno prihvatnih kapaciteta tih struktura. Prometna i infrastrukturna opremljenost
prostora i karakteristike tih mrea takoer ne doputaju planiranje veih gustoa (neracionalnije bi bilo
provoditi opsenu rekonstrukciju).
Generalno je zatita prostora najprimjerenije odreena Prostornim planom upanije, u kojem su prema
osnovnim kriterijima odreeni kriteriji razgranienja osjetljivosti (odnosno kategorija zatite) prostora:
OSJETLJIVOST
(kategorija zatite)
I. kategorija
zabrana
II. kategorija
ogranienje
III. kategorija
regulacija
IV. kategorija
ostalo
KRITERIJI
sanitarne zatite izvorita vode za pie - I. i II. zona
sanitarne zatite izvorita vode za pie - vodoopskrbni rezervat
zatieno poljoprivredno tlo I. kategorije
obala mora - zabrana gradnje
sanitarne zatite izvorita vode za pie zona djelominog ogranienja
sanitarne zatite izvorita vode za pie neistraeno podruje
zatiena prirodna batina nacionalni park i strogi rezervat
sanitarne zatite izvorita vode za pie III. zona
zatiena prirodna batina park prirode i posebni rezervat
obala mora jaka ogranienja
ostalo podruje
U Opini Matulji zastupljene su u razliitim omjerima sve kategorije, a planskim rjeenjima potrebno
je budui razvoj maksimalno usmjeriti u podruje IV. kategorije.
Uz elemente odreene ciljevima racionalnog koritenja prostora koji su od posebnog znaaja za zatitu
prostora, zatitu prostora treba ostvariti i :
-
razrijeiti koliziju velikih infrastrukturnih koridora i povrina naselja, izvlaenjem tranzitnog

prometa iz naselja i ureenjem pojaseva uz primarne prometne tokove,
valorizirati prepoznatljive cjeline i graevine kulturno povijesnog i ambijentalnog znaaja, te
ouvati i unaprijediti sauvane vrijedne strukture starih naselja,
125
obrazloenje
definirati razvoj u prostoru kompatibilan s postojeim odlikama,

sauvati u tkivu naselja proimanje graenih struktura i manjih poljoprivrednih povrina,
vrijednog zelenila, dolce, terase i prezide,
maksimalno ouvati preostale vrjednije i vee cjeline poljoprivrednih povrina koje se isprepliu
sa strukturama naselja,
strukturom i namjenom povrina, kao i planiranim parametrima izgradnje (gustoe, koeficijenti)
odrati postojeu kvalitetu okolia kao osnovnog kriterija planiranja,
zaustaviti - sprijeiti nekontrolirano preoblikovanje zemljita (sjea vegetacije, zatrpavanje dolaca,
ravnanje terena) na povrinama izvan odreenih povrina graevinskog podruja, posebno u
sklopu poljoprivrednog zemljita i zatitnog zelenila,
utvrditi uvjete ureenja graevnih estica stambenih graevina na nain da se i u njihovim
granicama ouvaju elementi postojee vegetacije i vrtova,
ouvati postojeu kakvou zraka, provoenjem mjera za sprjeavanje i smanjivanje oneienja
zraka, u vrijednostima odreenim za podruje prve kategorije kakvoe zraka,
mjerama zatite sprijeiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeu buku na doputenu razinu,
prema namjenama odrediti zone doputene razine buke, odrediti lokacije novih potencijalnih
izvora buke (gospodarske-poslovne djelatnosti, sadraja sporta i rekreacije) na izdvojenim
lokacijama sa zatitnim pojasevima prema stambenim dijelovima,
prilikom planiranja graenih struktura i koritenja prostora respektirati ogranienja proizala iz
vodozatite,
preferirati "iste energije",
sanirati deponiju "Osojnica", uz eventualno ureenje reciklanog dvorita i/ili transfer stanice,
zabraniti skladitenje, obradu i odlaganje i opasnog otpada,
sanirati divlje deponije (prema Programu zbrinjavanja otpada),
ograniiti planirane vrste djelatnosti.
2.3.2.
UTVRIVANJE GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA
OBVEZE IZ PROSTORNOG PLANA UPANIJE

Prostornim planom Primorsko - goranske upanije odreeni su osnovni kriteriji odreivanja
graevinskih podruja naselja i povrina izvan naselja za izdvojene namjene:
"Graevinska podruja treba odrediti racionalno, s obrazloenjem opravdanosti poveanja njegova
neizgraena dijela. Izmeu pojedinih graevinskih podruja nuno je predvidjeti odgovarajui pojas
umske ili poljoprivredne povrine.
Prema osjetljivosti prostora odnosno kategoriji zatite odreuje se poloaj, veliina i oblik
graevinskog podruja.
Veliina, prostorni raspored i oblik graevinskih podruja odredit e se prostornim planovima
ureenja opine i grada prema kriterijima za formiranje graevinskih podruja naselja i graevinska
podruja izvan naselja za izdvojene namjene.
Temelj za dimenzioniranje graevinskih podruja naselja je projekcija stanovnitva upanije u 2015.
godini. (za Opinu Matulji 11199 stanovnika).
Prostorni raspored naselja mora se odrediti sukladno sustavu sredinjih naselja iz toke 4. Plana
prostornog ureenja (Knjiga 2). Smjernice i kriteriji za odreivanje optimalne povrine graevinskog
podruja naselja dani su u toki 6.1.2. Plana prostornog ureenja (Knjiga 2).
Maksimalna povrina graevinskog podruja naselja opine i grada iskazana u hektarima (P), dobiva
se iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i odreene minimalne gustoe stanovnika graevinskog
podruja naselja (c), prema odrednicama iskazanim u tablici 9."
126
obrazloenje
ODREIVANJE VELIINE GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA

Mogua - doputena veliina graevinskih podruja naselja na prostoru cijele Opine proizlazi iz
kriterija zadanih u Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, odnosno odreenog maksimalnog
planiranog broja stanovnika (11199 stanovnika) za planirano razdoblje do 2015. godine i minimalne
gustoe od 20 stanovnika /ha.
b
c
Pmax
I
N
odreeni broj stanovnika u opini

odreena minimalna gustoa st./ha u opini
maksimalna povrina graevinskog podruja naselja u opini/gradu
izgraeni dio graevinskog podruja
neizgraeni dio graevinskog podruja
Pmax = b/c (ha) = 11199 / 20 = 560 ha

Pmax = I + N
Analizom izgraenosti graevinskih podruja naselja odreenih postojeim Planom (podaci iz
katastarskih podloga i ODK, zrani snimci, terensko evidentiranje, evidencije Ureda dravne uprave),
utvrena je ukupna povrina izgraenog dijela graevinskih podruja naselja od 631,23 ha.
Obzirom da je utvrena veliina izgraenog dijela graevinskog podruja neto vea od maksimalno
doputene po osnovnom kriteriju, primjenjuje se korigirani - dopunjeni kriterij odreivanja
maksimalne veliine graevinskih podruja prema formuli:
Pmax = 1,2 x I = 631,23 x 1,2 = 757,47 ha
I = 631,23 ha (izgraeni dio)
N = 126,24 ha (neizgraeni dio)
Po tom kriteriju najvea doputena veliina svih graevinskih podruja naselja iznosi 757,47 ha, a
mogue poveanje graevinskih podruja naselja na podruju cijele Opine iznosi ukupno 126,24 ha.
Obzirom na kriterije osjetljivosti prostora, sustav naselja i sredinjih naselja, prostorne i razvojne
potencijale i karakteristike postojee izgradnje i koritenja prostora, predlae se distribucija
neizgraenog dijela graevinskog podruja po naseljima u rasponu od cca 10-30%, a prema slijedeim
kriterijima:
KRITERIJI DISTRIBUCIJE NEIZGRAENOG DIJELA GRAEVINSKOG PODRUJA PO
NASELJIMA
KRITERIJ 1.
STUPANJ CENTRALITETA NASELJA
Kriterij odraava poveanu potrebu za prostorom zbog izgradnje javnih i drutvenih sadraja i
objekata od interesa za opinu i upaniju.
- centralna naselja po upanijskom planu - Matulji i Rupa
- centralna naselja opinskog znaaja - lokalna sredita (Rukavac, plansko naselje Juii-JurdaniMuii, plansko naselje Permani-Breca-M. Brgud)
- 3 boda: Matulji i Rupa
- 2 boda: Rukavac
- 1 bod (ukupno 3 boda za plansko naselje): Juii, Jurdani, Muii, Permani, Breca, M. Brgud
KRITERIJ 2.
ATRAKTIVNOST NASELJA ZA STANOVANJE
Kriterij odraava atraktivnost pojedinog naselja za stanovanje i interes za gradnju, a posredno i

pozitivne elemente stanovanja (ambijent, klima, opremljenost drutvenim sadrajima i komunalnom
127
obrazloenje
infrastrukturom).
Trend kretanja broja stanovnika u zadnjih 20 godina (popis 1981 - 2001).
NASELJE
EJANE
MALE MUNE
ZALUKI
PASJAK
VELE MUNE
ZVONEA
APJANE
LIPA
RUII
VELI BRGUD
BRECA
BRCE (BRDCE)
MATULJI
MUII
RUPA
PERMANI
RUKAVAC
JUII
MALI BRGUD
KUELI
JURDANI
MIHOTII
BREGI
UKUPNO
KRITERIJ 3.
stanovnici
1981.
stanovnici
1991.
stanovnici
2001.
250
180
86
177
159
367
238
147
132
483
117
61
3350
318
283
87
646
598
90
218
468
689
409
9553
189
123
73
172
150
317
214
143
117
468
113
64
3495
323
306
97
743
651
100
236
567
901
562
10124
141
131
68
146
133
314
208
136
123
459
119
65
3570
342
310
101
759
773
118
286
617
969
656
10544
pad-rast
pad-rast
1981/2001 1981/2001
(broj)
(%)
-109
-43,6
-49
-27,2
-18
-20,9
-31
-17,5
-26
-16,4
-53
-14,4
-30
-12,6
-11
-7,5
-9
-6,8
-24
-5,0
2
1,7
4
6,6
220
6,6
24
7,5
27
9,5
14
16,1
113
17,5
175
29,3
28
31,1
68
31,2
149
31,8
280
40,6
247
60,4
991
10,4
broj
bodova
1 bod
2 boda
3 boda
4 boda
5 bodova
RAZVOJNI I PROSTORNI POTENCIJALI NASELJA
Kriterijem se odreuju mogunosti razvoja naselja obzirom na pravce i arita razvoja, kao i prostorne
mogunosti njihovog irenja.
-
naselja u junom dijelu Opine s najintenzivnijim razvojem i potronjom prostora - planirano

usporavanje rasta odreeno ciljevima - 1bod: Matulji, Mihotii, Juii, Bregi, Rukavac, Kueli
(dio)
naselja s posebnim ogranienjima u razvoju ili ogranienih prostornih mogunosti - 2 boda: Male
Mune, Vele Mune, ejane, Zvonea, Zaluki
naselja bez posebnih ogranienja u razvoju - 3 boda: Brdce, Lipa (dio), Veli Brgud, Pasjak,
apjane
naselja uz osnovni razvojni pravac - 4 boda :Breca, Mali Brgud, Ruii
naselja na osnovnom razvojnom pravcu Opine (potez Matulji-Rupa) - 5 bodova: Jurdani, Muii,
Permani, Rupa, Breca
128
KRITERIJ 4.
obrazloenje
ZATITA PROSTORA
Prostornim planom upanije odreena su temeljem vie parametara podruja prema kategorijama
zatite prostora i odreeni uvjeti za odreivanje graevinskih podruja ovisno o kategoriji:
"I. kategorija zatite je podruje zabrane gradnje i zahvata u prostoru u kojem se ne mogu formirati
nova i iriti postojea graevinska podruja. Doputena je gradnja infrastrukture, ukoliko je
uvjetovana gradnjom ili rekonstrukcijom drugih graevina.
II. kategorija zatite je podruje ograniene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno
doputeno irenje postojeeg graevinskog podruja naselja, a zabranjeno formiranje ili irenje
postojeeg izdvojenog graevinskog podruja za gospodarsku namjenu.
III. kategorija zatite je podruje regulacije u kojem je nuna pojaana panja pri formiranju
graevinskih podruja, gradnji ili drugih zahvata u prostoru. Izvan graevinskog podruja gradnja
infrastrukture odvija se sukladno kriterijima iz lanka 68. ove Odluke.
IV. kategorija zatite je podruje u kojem se odreivanje graevinskih podruja, graenje i koritenje
izvan graevinskog podruja obavlja sukladno odredbama ove Odluke."
-
u I. kategoriji su (1 bod): Male Mune, Vele Mune, ejane, Veli Brgud, Lipa - naselje, dijelom
Mali Brgud
u II. kategoriji su (2 boda): dijelom Mali Brgud, Zaluki, Zvonea, Kueli, Rukavac, Bregi,
Mihotii
u III. kategoriji su (3 boda): podruje Lisine
u IV. kategoriji su (4 boda): Brdce, Breca, Jurdani, Juii, Matulji, Muii, Pasjak, Permani,
Rupa, Ruii, apjane, Lipa - dio uz Rupu
KRITERIJ 5.
ISKORITENOST POSTOJEIH GRAENIH STRUKTURA
Kriterij ukazuje na iskoritenost postojeeg graevnog fonda, odnosno mogunost obnove i poveanja
broja stanovnika bez nove gradnje.
NASELJE
stanovnici
2001.
kuanstva
2001.
Ruii
Juii
Rukavac
Rupa
Muii
Matulji
Jurdani
Permani
V.Brgud
Zvonea
M.Brgud
Bregi
apjane
Mihotii
Pasjak
Breca
Lipa
123
773
759
310
342
3570
617
101
459
314
118
656
208
969
146
119
136
43
261
271
104
109
1272
205
34
169
108
39
213
71
348
56
38
49
broj stanova
za stalno
stanovanje
47
288
301
116
123
1443
241
40
200
130
47
257
86
422
68
48
63
broj stanova
na broj
kuanstva
1,09
1,10
1,11
1,12
1,13
1,13
1,18
1,18
1,18
1,20
1,21
1,21
1,21
1,21
1,21
1,26
1,29
broj
bodova
4 boda
3 boda
129
Kueli
Zaluki
Brce
V.Mune
ejane
M.Mune
Opina
KRITERIJ 6.
PODRUJA
286
68
65
133
141
131
10544
obrazloenje
96
25
21
50
50
53
3685
130
34
29
85
91
102
4391
1,35
1,36
1,38
1,70
1,82
1,92
1,19
2 boda
1 bod
STUPANJ ISKORITENOSTI IZGRAENOG DIJELA GRAEVINSKOG
Kriterij odraava mogunost interpolacija u izgraenom dijelu graevinskog podruja temeljem

gustoe izgraenog dijela graevinskog podruja.
izgraeni
postojea
dio GP
gustoa
(ha)
(stanovn./izgr.)
VELE MUNE
133
18,1
7,34
PERMANI
101
11,9
8,50
MALI BRGUD
118
13,3
8,91
KUELI
286
24,9
11,48
BRECA
119
10,2
11,62
RUPA
310
25,8
12,03
ZALUKI
68
5,3
12,90
EJANE
141
10,7
13,14
LIPA
136
10
13,64
MUII
342
24,9
13,75
RUII
123
8,7
14,20
MALE MUNE
131
8,8
14,92
ZVONEA
314
19,9
15,81
VELI BRGUD
459
28,9
15,90
BRDCE
65
3,9
16,75
PASJAK
146
8,7
16,76
BREGI
656
39,1
16,77
JURDANI
617
35,2
17,55
APJANE
208
11,7
17,78
RUKAVAC
759
37,1
20,44
MATULJI
3570
161,8
22,06
JUII
773
34,3
22,55
MIHOTII
969
40,2
24,10
UKUPNO
10544
593,2
17,78
napomena: koriteni su podaci o izgraenom dijelu GP iz prethodne analize
NASELJE
stanovnici
2001.
broj bodova
1 bod
2 boda
3 boda
4 boda
130
obrazloenje
ZBIRNA TABLICA BODOVANJA

prikaz predloenog poveanja izgraenog dijela graevinskih podruja naselja u relativnom i
apsolutnom iznosu, temeljem odreenih kriterija
NASELJE
BRDCE
BREGI
BRECA
JURDANI
JUII
KUELI
LIPA
M. MUNE
M. BRGUD
MATULJI
MIHOTII
MUII
PASJAK
PERMANI
RUKAVAC
RUPA
RUII
APJANE
V. MUNE
V. BRGUD
ZALUKI
ZVONEA
EJANE
UKUPNO
oznaka izgra. kriterij kriterij kriterij kriterij kriterij kriterij

pove. pove.
ukup.
GP
dio
1.
2.
3.
4.
5.
6.
GP
GP
bodova
naselja (ha) bodova bodova bodova bodova bodova bodova
(%)
(ha)
NA 1
NA 2
NA 3
NA 4
NA 5
NA 6
NA 7
NA 8
NA 9
NA 10
NA 11
NA 12
NA 13
NA 14
NA 15
NA 16
NA 17
NA 18
NA 19
NA 20
NA 21
NA 22
NA 23
3,9
43,08
10,73
40,98
36,62
31,25
10,1
9,16
14,12
162,28
38,23
24,98
9,21
14,74
42,37
28,87
14,65
15,18
17,96
27,59
4,87
19,62
10,74
631,23
1
1
1
1
3
1
1
2
3
-
3
5
3
5
4
5
2
1
5
3
5
3
1
4
4
3
2
1
1
2
1
1
1
3
1
4
5
1
1
3
2
4
1
1
5
3
5
1
5
4
3
2
3
2
2
2
4
2
4
4
4
2
2,5
1
1,5
4
2
4
4
4
2
4
4
4
1
1
2
2
1
2
3
3
4
4
2
3
1
3
4
3
4
3
4
4
4
4
3
1
4
2
4
1
3
3
2
3
4
2
2
2
1
4
4
2
3
1
4
2
2
3
1
3
2
3
2
15,0
14,0
17,0
22,0
18,0
12,0
12,5
7,0
15,5
19,0
15,0
19,0
14,0
19,0
17,0
21,0
16,0
14,0
6,0
13,0
9,0
12,0
7,0
18,33
17,11
20,77
26,88
22,00
14,66
15,28
8,55
18,94
23,22
18,33
23,22
17,11
23,22
20,77
25,66
19,55
17,11
7,33
15,89
11,00
14,66
8,55
20,00
0,71
7,37
2,23
11,02
8,05
4,58
1,54
0,78
2,67
37,68
7,01
5,80
1,58
3,42
8,80
7,41
2,86
2,60
1,32
4,38
0,54
2,88
0,92
126,16
PRIKAZ PREDLOENE PLANIRANE VELIINE GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA, S

ELEMENTIMA IZGRAENOG I NEIZGRAENOG DIJELA, PLANIRANOG BROJA
STANOVNIKA I GUSTOE,
napomene:
- planirani broj stanovnika - primijenjena je II. varijanta, neto vea od upanijskog plana, ali koja
ne utjee na veliinu graevinskog podruja
NASELJE
BRDCE
BREGI
BRECA
JURDANI
JUII
KUELI
LIPA
M. MUNE
stanovnitvo
oznaka
GP
naselja
2001.
2015.
izgra.
dio GP
(ha)
NA 1
NA 2
NA 3
NA 4
NA 5
NA 6
NA 7
NA 8
65
656
119
617
773
286
136
131
75
740
126
690
940
337
126
125
3,9
43,08
10,73
40,98
36,62
31,25
10,1
9,16
%
pove.
izgra.
dijela
18,33
17,11
20,77
26,88
22,00
14,66
15,28
8,55
planirano
pove.
izgr. dij.
(ha)
0,71
7,37
2,23
11,02
8,05
4,58
1,54
0,78
nova planirana
veliina
GP (ha)
4,61
50,45
12,96
52,00
44,67
35,83
11,64
9,94
planirana
gustoa
(st./ha)
16,25
14,67
9,72
13,27
21,04
9,40
10,82
12,57
131
M. BRGUD
MATULJI
MIHOTII
MUII
PASJAK
PERMANI
RUKAVAC
RUPA
RUII
APJANE
V. MUNE
V. BRGUD
ZALUKI
ZVONEA
EJANE
UKUPNO
NA 9
NA 10
NA 11
NA 12
NA 13
NA 14
NA 15
NA 16
NA 17
NA 18
NA 19
NA 20
NA 21
NA 22
NA 23
118
3570
969
342
146
101
759
310
123
208
133
459
68
314
141
10544
140
4100
1070
370
146
120
820
370
132
200
130
447
62
312
135
11713
obrazloenje
14,12
162,28
38,23
24,98
9,21
14,74
42,37
28,87
14,65
15,18
17,96
27,59
4,87
19,62
10,74
631,23
18,94
23,22
18,33
23,22
17,11
23,22
20,77
25,66
19,55
17,11
7,33
15,89
11,00
14,66
8,55
20,00
2,67
37,68
7,01
5,80
1,58
3,42
8,80
7,41
2,86
2,60
1,32
4,38
0,54
2,88
0,92
126,16
16,79
199,96
45,24
30,78
10,79
18,16
51,17
36,28
17,51
17,78
19,28
31,97
5,41
22,50
11,66
757,39
8,34
20,50
23,65
12,02
13,54
6,61
16,02
10,20
7,54
11,25
6,74
13,98
11,47
13,87
11,58
15,47
Utvrivanje graevinskih podruja zona izdvojenih namjena

Prostornim planom upanije odreene su granine veliine graevinskih podruja poslovnih zona i
zona ugostiteljsko-turistike namjene, a za Opinu Matulji one iznose:
poslove zone:
zone ugostiteljsko turistike namjene:
310 ha
10 ha
Prijedlogom plana ne utvruju se posebne izdvojene zone ugostiteljsko-turistike namjene. Novi

smjetajni kapaciteti planiraju se u sklopu graevinskih podruja naselja kao manji (obiteljski) hoteli i
objekti seoskog turizma; kao gradski hoteli (kapaciteta do 100 kreveta) u Matuljima i Rupi.
Izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene
Izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene se planiraju:
-
u skladu s odrivim razvojem i prihvatnim kapacitetima prostora,

na povrinama male kategorije osjetljivosti prostora,
sa sadrajima - djelatnostima koji nisu zagaivai prostora ,
s propisanim odgovarajuim mjerama zatite,
sa to kvalitetnijom vezom na magistralne prometne sustave,
sa mogunou komunalnog opremanja,
sa mogunou rjeavanja imovinsko - pravnih odnosa.
Najvee povrine poslovnih zona potrebno je odrediti na osnovnom razvojnom i prometnom pravcu
(Matulji - Rupa), a temeljem slijedeih kategorija:
- zone koje su izgraene ili dijelom izgraene
- zone za koje je poznat program i/ili izraena prostorno-planska dokumentacija (DPU,UPU)
Drugu grupu predstavljaju zone lokalnog znaaja, koje su u funkciji stimuliranja razvoja pojedinih
dijelova Opine i malog poduzetnitva.
132
obrazloenje
PRIJEDLOG NAELNE STRUKTURE I VELIINE POSLOVNIH ZONA:

oznaka
K1
K2
K3
K4
K5
K6
K7
K8
K9
K10
K11 , K12
ukupno
opis
Matulji UPU
Matulji UPU
Juii - Kueli
Jurdani
Muii
Muii (Permani)
Brgud
Brgud - Miklavja
Mune
Lipa
Rupa i Permani
povrina
(ha)
15,0
18,5
8,1
38,8
9,7
46,7
158,5
3,8
2,5
8,4
310,0
Tona veliina pojedinih gospodarskih - poslovnih zona odreuje se temeljem provjere prostornih
mogunosti i potrebe formiranja graevinskih podruja, uz uvaavanje odreene granine ukupne
povrine od 310 ha.
2.3.3.
UNAPREENJE UREENJA NASELJA I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE
Naselja Matulji, Mihotii, Juii, Bregi, Rukavac, dijelom i Kueli, su slijedom intenzivne i preteno
stihijske izgradnje (ili temeljem definiranja pojedinanih lokacijskih uvjeta) proteklih desetljea
(stambena izgradnja, poslovna), naslijedila znaajne probleme i potrebe za ureenjem i komunalnim
opremanjem.
S druge strane naselja koja su izgubila gospodarsku osnovu i u znatnoj mjeri i stanovnike (preteito
ruralna naselja), ili su stagnirala, suoena su s problemima odranja funkcije samostalnog naselja i
openito odgovarajuih uvjeta ivota.
Pri ureenju naselja treba slijediti slijedee:
-
valorizirati i zadrati postojeu kvalitetu i prednosti naselja obzirom na tipologiju izgradnje,

gustou, zastupljenost zelenih povrina i specifinosti pojedinih cjelina, ali i racionalnije koristiti
prostor,
u skladu s postojeom tipologijom preferirati izgradnju individualnih samostojeih stambenih
graevina,
diferencirati uvjete gradnje prema tipu naselja obzirom na postojee strukture, razvojne ciljeve i
zatitu,
omoguiti razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti unutar naselja, koje su djelatnou i veliinom
u skladu s naseljskim strukturama i uvjetima zatite,
uskladiti odnose izmeu funkcije stanovanja i postojeih i planiranih sadraja gospodarskih
djelatnosti, dijelom i prenamjenom postojeih povrina,
postojee sadraje i djelatnosti u naseljima koji nisu kompatibilni stanovanju, tehnolokom
rekonstrukcijom uskladiti s kriterijima zatite okolia ili dislocirati u poslovne zone, a povrine
odrediti za druge namjene,
poboljati uvjete stanovanja unutar postojeih naselja opremanjem potrebnom komunalnom
infrastrukturom,
u sklopu graevinskih podruja ouvati najvrjednije postojee zelenilo i manje obradive povrine
(i u sklopu okunica),
utvrditi instrumente kojima bi se sanirali devastirani prostori nekontroliranih iskopa, nasipavanja
dolaca i odlaganja otpada, te sprijeila devastacija u budunosti.
133
obrazloenje
Temeljem obveza odreenih Prostornim planom upanije, detaljna namjena povrina i uvjeti ureenja,
koritenja i zatite prostora za sredinja naselja Matulji i Rupa utvruju e se izradom urbanistikih
planova ureenja.
Potrebno je procijeniti potrebu izrade planova ueg podruja i za druga naselja s intenzivnijom
izgradnjom i porastom stanovnitva, a iji razvoj nije pratilo odgovarajue prometno i komunalno
opremanje, te su zbog toga suoena s znatnim problemima (posebno Bregi, Rukavac i dio Kuela Mihelii).
Tim planovima potrebno je:
- osigurati odgovarajue povrine za javne i drutvene namjene, trgovake i uslune djelatnosti kao i
ostale centralne sadraje,
- osigurati povrine za ostale pratee sadraje stanovanja (povrine sporta i rekreacije, zabave),
- urediti javne povrine i parkove, primarno u sredinjim gue graenim dijelovima naselja,
- planirati odgovarajue povrine javnih parkiralita,
- definirati pjeake veze i povrine izdvojene od intenzivnog motornog prometa, urediti pjeake
nogostupe uz glavne ulice,
- u Rupi definirati centralnu zonu (centar naselja) za organizaciju planiranih javnih i drutvenih
sadraja.
Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture treba uz ostalo usmjeriti na:
-
podizanje standarda komunalne opremljenosti postojeih stambenih i gospodarskih zona unutar

graevinskih podruja,
kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko rekreacijskih zona svom
komunalnom mreom,
pravovremenu pripremu i opremanje graevinskog zemljita koja e prethoditi zahvatima u
prostoru,
openito poboljanje cestovne mree (proirenje kolnika, izgradnja nogostupa),
rjeavanje odvodnje otpadnih voda, s prioritetom na postojeim intenzivnije koritenim
povrinama i planiranim veim i vanijim zahvatima u prostoru,
sanaciju divlje i bespravne izgradnje,
poticanje zahvata na ureenju javnih i zelenih povrina,
uspostavljanje uinkovitog sustava gospodarenja otpadom,
razvijanje i izgradnju javne rasvjete naselja,
planiranje odgovarajuih proirenja groblja.
Ostali ciljevi razvoja komunalne infrastrukture obraeni su u toki 2.2.3. kao ciljevi prostornog
razvoja opinskog znaaja.
Za pojedina naselja i zone izdvojenih namjena potrebno je utvrditi kategorije ureenosti graevinskog
zemljita koje trebaju predstavljati standard ureenosti naselja.
Ovim planom izvrena je podjela naselja na vie kategorija, koje odraavaju njihove funkcionalne i
fizionomske karakteristike, nasljee i perspektivu razvoja, a koje su na prostoru Opine ovisno o
podruju naglaeno razliite. Izvrena je podjela na stambena naselja, stambeno-poslovna i mjeovitoruralna naselja. Osnovni cilj te podjele je mogunost definiranja razliitih pojedinih elemenata uvjeta
gradnje i ureenja prostora, primjerenih svakom pojedinom naselju odnosno podruju, njegovim
razvojnim perspektivama i ciljevima odreenim ovim Planom.
Razlika izmeu pojedinih kategorija naselja je primarno u doputenoj veliini graevnih estica,
moguoj namjeni graevina, koeficijentima izgraenosti i iskoritenosti, oblikovanju, ureenju
graevne estice i nainu i uvjetima (razini) komunalne opremljenosti.
134
obrazloenje
U kategoriju stambenih naselja uvrtena su naselja: Bregi, Rukavac, Kueli, Matulji, Mihotii, Juii i
Jurdani. To su naselja u priobalnom dijelu Opine koja su zbog atraktivnog poloaja, utjecaja i blizine
veih sredita (Rijeke i Opatije), najizrazitije transformirana i u kojima je najnaglaenija potronja
prostora. Osnovni je cilj njihovog ureenja ograniiti prostorni rast u skladu s prihvatnim kapacitetima
prostora, restriktivnije koristiti prostor i sauvati ga za atraktivnije namjene (drutvenih i javnih
sadraja, ugostiteljsko-turistike djelatnosti i sl.)
Pojedinim elementima uvjeta gradnje potrebno je za ta naselja primarno:
- ograniiti veliinu graevne estice u cilju poveanja gustoe izgradnje odnosno racionalnosti
komunalnog opremanja
- ograniiti mogunost gradnje poljoprivrednih gospodarskih graevina, posebno s izvorima
zagaenja (u i izvan graevinskog podruja)
- ograniiti veliinu i mogunost gradnje pojedinih vrsta poslovnih graevina, posebno proizvodnih
i skladinih sadraja
- odrediti viu kategoriju ureenosti graevinskog zemljita
U kategoriju stambeno-poslovnih naselja uvrtena su naselja: Muii, Permani, Ruii, Breca, Veli
Brgud, Mali Brgud, Rupa i apjane. To su naselja uz osnovni razvojni pravac Opine uz koji se
planiraju vee povrine izdvojenih zona gospodarske - poslovne namjene, a koja obiljeavaju prostorni
i infrastrukturni preduvjeti za znatniji razvoj i irenje. Osnovni je cilj njihovog ureenja poveanje
stanovnitva i radnih mjesta, odnosno stimuliranje razvoja disperzijom gospodarskih, drutvenih i
javnih funkcija iz ueg priobalnog dijela Opine.
- odrediti vee povrine graevne estice u cilju atraktivnosti stambene funkcije
- u sklopu graevnih estica ili na izdvojenim graevnim esticama omoguiti znatniji razvoj i
ureenje gospodarskih djelatnosti primjerenih naseljskim povrinama
- odrediti mogunost gradnje veih poslovnih graevina,
- odrediti viu kategoriju ureenosti graevinskog zemljita
U kategoriju mjeovito-ruralnih naselja uvrtena su naselja: Vele Mune, Male Mune, ejane, Zvonea,
Zaluki, Lipa, Pasjak i Brdce. To su naselja u unutranjosti Opine, izvan osnovnih prometnih tokova i
razvojnih pravaca, a u kojima je oslabila demografska i gospodarska osnovica. Ta su naselja, barem u
fizionomskom smislu zadrala ruralni karakter. Osnovni su ciljevi njihovog ureenja:
- revitalizacija donoenjem poticajnih mjera za obnovu tradicijskog gospodarstva, razvoj specifinih
oblika turizma, poticanje valorizacije i zatite kulturne batine, te opremanje svom potrebnom
infrastrukturom i osnovnim uslunim sadrajima,
- poticanje obnove postojeeg stambenog fonda u odnosu na novu izgradnju; potrebe za novim
stambenim prostorom osigurati primarno rekonstrukcijom postojeih graevina i interpolacijama u
izgraeni i komunalno opremljeni dio naselja, a tek u manjoj mjeri na novim povrinama,
- obnova graevinskog fonda moe se osloniti i na razvoj selektivnih vidova turizma.
- odrediti manje restriktivne uvjete gradnje u odnosu na veliinu graevne estice (minimalnu i
maksimalnu), koeficijente izgraenosti i iskoritenosti, prometnu i komunalnu opremljenost
- ograniiti broj etaa i visnu graevina u skladu s postojeom gradnjom
- u sklopu naselja omoguiti znatniji razvoj gospodarskih djelatnosti, primarno uvjetima gradnje za
poljoprivredne gospodarske graevine i graevine seoskog turizma
Posebno su izdvojeni dijelovi naselja - gusto graene (stare) jezgre karakteristine po strukturi i nainu
gradnje. Gusto graene jezgre odreuju se (u kartografskom prikazu br. 4. "Graevinska podruja") za
dijelove naselja: Brdce, Veli Brgud, Mali Brgud, Korensko (Jurdani), Jurdanii (Jurdani), Principi
(Jurdani), Obadi (Jurdani), Brajani (Jurdani), Kueli, Ivanii (Kueli), Bikupi (Kueli), Crnii
(Kueli), Mihelii (Kueli), Roii (Kueli), Lipa, Male Mune, Vele Mune, Pasjak, Ruii, Poljane
(Ruii), Permani, , Pui (Muii), Zaluki, Rukavac Donji (Rukavac), Rukavac Gornji (Rukavac),
135
obrazloenje
Sunji (Rukavac), Andreii (Rukavac), Mulji (Rukavac), Rupa, apjane, Zvonea, krapna (Zvonea),
Sunji (Zvonea), Gapari (Zvonea), Perka (Zvonea) i ejane.
Ouvanje i obnova postojeeg graevinskog fonda u tim cjelinama treba se prilagoditi zahtjevima
zatite graditeljske batine i ouvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja. Za te cjeline od
posebne je vanosti utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija.
Iako su pojedine cjeline razliito vrednovane obzirom na zatitu kulturne batine (kategorija), za sve
se mogu odrediti slijedei osnovni ciljevi ureenja:
-
teiti obnovi gusto graenih (starih) jezgri koje su znatnije naputene i bez funkcija,
rekonstrukcije i adaptacije postojeih graevina, kao i mogue interpolacije, provoditi u skladu s
oblikovnim karakteristikama naselja,
odrediti posebne uvjete gradnje sukladne postojeim strukturama po tipologiji i namjeni,
reducirati kolni promet gradnjom javnih parkiralita na njihovom obodu i prometnom regulacijom.
136
obrazloenje
3.
3.1.
PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE
Prostor Opine Matulji obuhvaa povrinu od 176,4 km2, odnosno 4,9 % povrine upanije u njenom
sjeverozapadnom dijelu, na granici s Republikom Slovenijom i Istarskom upanijom.
U odnosu na upaniju Opinu obiljeavaju nadprosjena povrina pod umama i ispodprosjeni udio u
poljoprivrednim, posebno obradivim povrinama. Opina Matulji jedna je od veih jedinica lokalne
samouprave u upaniji kako po povrini, tako i po broju stanovnika. Statistiki podaci obzirom na rast
stanovnitva, starosnu strukturu i zaposlenost iskazuju neto povoljniju situaciju obzirom na
upanijski prosjek. Podaci o gospodarstvu govore o relativno malom bruto dohotku po stanovniku i
broju radnih mjesta, ali s druge strane i o razvijenoj strukturi gospodarstva kao osnovi za budui
razvoj. Opina je takoer znaajna zbog velikih povrina ouvane i vrijedne prirode, to je jo posebno
znaajno obzirom na oblinje aglomeracije stanovnika i turistikih kapaciteta.
Prostorni plan upanije odredio je prostorne cjeline primjenom funkcionalno-nodalne metode. Za
odreivanje homogenih cjelina uzeti su u obzir prirodne znaajke, naselja, stanovnitvo, promet,
infrastruktura, gospodarstvo, zatita prostora i geopolitike posebnosti.
- P2 Opatija i
- P3 Rupa - Klana
Ve taj element dovoljno govori o raznolikosti i prostorno-razvojnim potencijalima prostora Opine
Matulji.
Znaajke pojedinih prostornih cjelina, odnosno njihovih dijelova u Opini Matulji, njihove
mogunosti i ciljevi razvitka, opisani su u toki 2.2.2. "Odabir prostorno razvojne strukture".
U sustavu sredinjih naselja izdvojena su naselja Matulji kao sredite u rijekom prstenu VII. ranga i
Rupa (zajedno sa Klanom) kao sredite prostorne cjeline VI. ranga.. Tim je naseljima odreen znaaj
razvojnih sredita.
Samo naselje Matulji, u kojem je danas koncentriran vei dio stanovnitva, gospodarstva, drutvenih i
javnih sadraja i usluga e, bez obzira na konkurenciju susjednih veih sredita Rijeke i Opatije,
predstavljati i nadalje osnovno arite razvoja Opine Matulji, a time i razvijati sredinje uslune
funkcije i preko obveznih minimalnih sadraja.
Jaanje i razvoj naselja Rupa kao arita razvitka ostvarivati e se, uz razvoj planiranih drutvenih i
javnih funkcija primjerenih cetralnom naselju tog ranga (kvantitativno u skladu s planiranim
stanovnitvom i gospodarskim djelatnostima prostorne cjeline), i razvojem gospodarskih, prometnih i
uslunih funkcija vezano na prometni i pogranini poloaj, a u kontekstu zacrtanih ciljeva
ravnomjernijeg razvoja u prostoru, policentrinog razvoja, te uravnoteene prostorne raspodjele
stanovnitva, radnih sadraja i drugih funkcija.
Kao posebni cilj na razini Drave koji se direktno odnosi na prostor Opine Matulji je ostvarivanje
kvalitetnog prometnog povezivanja s Europom (jaanje i osuvremenjivanje prometnih koridora).
Ovaj prostor raspolae znatnim potencijalima za razvoj gospodarstva, meu kojima su primarni
prometni poloaj i povezanost s okolnim veim sreditima, stanovnitvo i postojee djelatnosti.
137
obrazloenje
Posebno na upanijskoj razini jo se moe istaknuti, osim prometne funkcije, i aktiviranje prostora u
zaleu Rijekog zaljeva za gospodarske djelatnosti i rekreaciju, obzirom na pretjerano izraeni
fenomen litoralizacije u Rijeci i Opatiji.
Opina Matulji prepoznata je u Prostornom planu upanije primarno kao prostor jednog od osnovnih
prometnih i razvojnih pravaca i prostor gospodarskih i prometnih djelatnosti.
Za Opinu Matulji odreena je povrina od 310 ha poslovnih zona, to predstavlja 21% tih povrina u
upaniji, odnosno 12 % svih gospodarskih povrina (izdvojenih gospodarskih zona) upanije.
Kao poslovne zone upanijskog znaaja apostrofirane su: zone oko Miklavije, namijenjene
proizvodnoj djelatnosti i niz zona na potezu Matulji - Juii - Jurdani - Muii - Permani, za
proizvodnu (industrijsku i obrtniku) djelatnost i poslovne sadraje (skladita, servise itd.),
Uz postojee i planirane cestovne i eljeznike pravce dravnog znaaja, kao povrine od znaenja za
prometni sustav upanije navedeni su kamionski terminal Miklavija, cestovno prometno-carinski
terminal Rupa i Pasjak i eljezniko prometno-carinski terminal apjane.
Kao osnovni - strateki pravac (ne samo opinskog, ve i upanijskog znaaja) istie se prirodna
udolina na potezu Matulji - Juii - Jurdani - Muii - Permani - Rupa (ire podruje). Tim pravcem
prolaze i glavni prometni koridori koji centar regije Rijeku povezuju s Europom. Izgradnjom
infrastrukture i drugim poticajnim mjerama, razvoj se tim pravcem usmjerava u unutranjost Opine,
koji ima sve prostorne i lokacijske preduvjete da taj razvoj i primi.
Postojea mrea i raspored naselja sa potencijalima razvitka na tom potezu, znatne povrine
raspoloivog prostora, kao i najpovoljnija situacija na cijelom prostoru Opine obzirom na ogranienja
u smislu osjetljivosti prostora i njegove zatite, to usmjerenje i dodatno opravdavaju.
Kao sekundarni pravci razvoja (popreni) mogu se istaknuti potezi uz dio dravne ceste D8 i osnovne
upanijske ceste u Opini:
- granica R. Slovenije - Pasjak - apjane - Rupa - Lipa - Opina Klana
- Opina Klana - Ruii - Permani - Brgud (Veli i Mali) - Breca - ejane - Mune - Istarska upanija
- Grad Kastav - Matulji - Rukavac - Bregi - Grad Opatija (prema Uki)
Sjecita tih pravaca su u Matuljima, Permanima i Rupi. Matulji i Rupa odreeni su ve upanijskim
planom kao sredinja naselja (arita razvitka), a ovim planom treba valorizirati i ulogu Permana
(odnosno zajedno sa skupinom naselja oko njega).
Sagledavajui prirodne, povijesne, razvojne i druge elemente, prostor Opine Matulji ovim je Planom
podijeljen i na 4 osnovne cjeline: zapadno podruje, priobalno podruje, sredinji dio i Liburnijski
kras.
Potencijali prostornog razvoja zapadnog podruja su u razvoju poljoprivrede, posebno stoarstva,
eksploataciji ume i prateih djelatnosti, kao i razvoja rekreativnih, izletnikih i slinih vidova
turizma. Osnovni je ograniavajui faktor manjak stanovnitva, uz nedovoljnu komunalnu
opremljenost i udaljenost drutvenih, javnih i uslunih funkcija. Da bi se ostvarili ciljevi razvoja i
iskoristili potencijali tog prostora i sprijeila depopulacija i degradacija kulturnog krajolika, biti e
potreban niz stimulativnih mjera na raznim razinama.
Priobalni, odnosno rubni juni i jugoistoni dio Opine, najmanji je povrinom ali najvee gustoe
naseljenosti, pod jakim gravitacijskim utjecajem Rijeke i Opatije. Opinsko sredite Matulji nositelj je
veine drutvenih, javnih, trgovakih i uslunih sadraja, s koncentracijom najveeg dijela
stanovnitva i gospodarskih djelatnosti. Ostala naselja u tom podruju profilirala su se primarno kao
atraktivna stambena naselja i ireg prostora od same Opine. U ovoj cjelini potrebno je, ne
sprjeavajui njihov razvoj, posebno promiljeno koristiti prostor primarno za namjene koje su od
138
obrazloenje
znaaja za cijelu Opinu kao i poboljanje kvalitete ivota u samim naseljima.

Sredinji dio, odnosno zaravan izmeu Matulja i Rupe je prostor kojim prolaze osnovni prometni i
infrastrukturni koridori. Prostor ima razvijenu mreu naselja i prostorne resurse za irenje naselja i
poslovnih zona, kao i povoljan geoprometni poloaj. U njega se planira usmjeriti razvoj Opine, a
posebno organizirati vee poslovne zone upanijskog znaaja. Iako je taj cilj istican ve due vrijeme
na razini Opine, tek se recentnim zahvatima na infrastrukturnom opremanju otvaraju realne
mogunosti njegove realizacije. Specifian je zapadni dio te zone s naseljima Veli Brgud, Zaluki i
Zvonea s obiljejima agrarnog kraja prema strukturi povrina i dijelom samih naselja, te je te vrijedne
prostore potrebno ouvati s izvornim koritenjem povrina.
Liburnijski kras, odnosno prostor u sjevernom dijelu Opine sa naseljima Brdce, Pasjak, apjane,
Rupa i Lipa je prostor sa razvojnim mogunostima vezanim na pogranini i prometni poloaj
(prometni pravci prema Trstu i Ljubljani, posebno i nova autocesta s vorom Rupa), a dijelom i u
obnovi poljoprivrede. Takoer je due vrijeme izloen depopulaciji (izuzev dijelom Rupe). Jaanjem
Rupe kao centralnog naselja treba stvoriti uvjete za obnovu cijelog podruja, osiguravajui osnovne
drutvene i javne funkcije kao i mogunosti razvoja gospodarstva, odnosno zadovoljavajue uvjete
ivota i rada. Obzirom na mali broj stanovnika i gustou naseljenosti planirane kapacitete naselja,
drutvenih sadraja i poslovnih namjena treba planirati umjereno i u skladu sa stvarnim potrebama.
139
3.2.
obrazloenje
ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE

POVRINA
Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina odreena ovim Prostornim planom
uvjetovana je postojeim stanjem i ciljevima odreenim u toki 2.
Osnovna podjela prostora je na antropogena podruja i prirodna podruja.
Antropogena podruja su podruja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se
trajno mijenja stanje u prirodnom okruenju, a obuhvaaju povrine odnosno graevinska podruja
naselja i izdvojenih namjena izvan naselja.
Prirodna podruja su podruja u kojima se planiraju samo djelatnosti i eventualna gradnja vezani na
osnovnu namjenu i koritenje prostora koji ne utjeu bitno na prirodno stanje, a u funkciji su njihovog
koritenja i poboljanja stanja, a obuhvaaju poljoprivredne povrine, umske povrine i ostalo
poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite.
Osnovna namjena i koritenje povrina odreena ovim Prostornim planom prikazana je na
kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000, s podjelom na
slijedee osnovne namjene:
- povrine naselja,
- povrine za izdvojene namjene,
- poljoprivredne povrine,
- umske povrine,
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite
- vodne povrine (bujini vodotoci)
Povrine namijenjene razvoju i ureenju prostora odreene su primarno graevinskim podrujima, a
dijelom i izvan graevinskog podruja, i to:
1. graevinska podruja naselja i graevinska podruja za izdvojene namjene.
2. podruja i graevine izvan graevinskog podruja za graevine infrastrukture (prometne,
energetske, komunalne itd.), rekreacijske graevine, gospodarske poljoprivredne graevine i graevine
u funkciji gospodarenja umama.
Manji dio prostora Opine Matulji obuhvaen je zatienim obalnim podrujem mora. Granica
zatienog obalnog podruja mora, odnosno pojas u irini 1000 m od obalne crte prikazan je u svim
kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000.
Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Opine Matulji, osim ako istim Planom nije drugaije
odreeno, imaju slijedee znaenje:
naselje je postojea i planirana organizirana fizika struktura stambenih, gospodarskih, drutvenih
i ostalih prateih funkcija ovisno o njegovoj veliini i znaaju, odreeno u sklopu povrine statistikog
naselja
gusto graene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje preteito ruralnog tipa, specifine po
strukturi, nainu gradnje i oblikovanju graevina, koje u veoj ili manjoj mjeri predstavljaju kulturnu
batinu - tradicijsku gradnju
granica graevinskog podruja je granica izmeu povrina naselja odnosno povrina za izdvojene
namjene i ostalih povrina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice graevinskih podruja
utvrene su u pravilu granicama katastarskih estica, a iznimno i dijeljenjem katastarskih estica na
140
obrazloenje
nain da se na dijelu ukljuenom u graevinsko podruje moe formirati graevna estica;

graevinsko podruje naselja je izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog
naselja planiran za njegov razvoj i proirenje,
izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja
istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je izgraena i/ili neizgraena prostorna cjelina
izvan graevinskog podruja naselja iskljuivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja,
ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
graevna estica je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju
je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica
zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,
graevine ugostiteljsko-turistike namjene jesu:
-hotel, pansion prenoite - iz skupine "Hoteli" definirani su u Pravilniku o razvrstavanju,
kategorizaciji, i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02).
-graevine seoskog turizma su graevine koje se grade unutar ruralnih naselja u okviru
obiteljskog gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojee graevine
odnosno izgradnjom nove graevine za potrebe ugostiteljsko turistike djelatnosti.
graevina osnovne namjene (osnovna graevina) je graevina na graevnoj estici iste namjene
koja je predviena Prostornim planom.
pomone graevine su graevine koje svojom namjenom upotpunjuju graevinu osnovne namjene
i slue redovnoj uporabi graevine (garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne
sjenice, ljetne kuhinje, manje infrastrukturne graevine i sl.)
manje poslovne graevine jesu graevine (u sklopu graevne estice stambene namjene) s
preteno zanatskim - obrtnikim, uslunim, trgovakim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne
smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim graevnim esticama;
poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja jesu sjenici, pelinjaci, staklenici,
plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata i strojeva, suare i sl.;
poljoprivredne gospodarske graevine s izvorima zagaenja jesu staje, obori, svinjci, peradarnici,
kuninjaci, vinski podrum, manja klaonica i sl.
samostojea graevina je graevina koja sa svih strana pripadajue graevne estice ima
neizgraeni prostor ili javnu povrinu
dvojna graevina je graevina kojoj se jedna strana nalazi na granici pripadajue graevne estice
i prislanja se na graevinu na susjednoj graevnoj estici a s drugih strana ima neizgraeni prostor ili
javnu povrinu
skupna graevina je graevina kojoj se dvije strane nalaze na granici pripadajue graevne
estice i prislanjaju se na graevine na susjednim graevnim esticama, a s drugih strana ima
neizgraeni prostor ili javnu povrinu
gradivi dio estice dio graevne estice odreen udaljenostima od granica graevne estice i
regulacijskog pravca na kojem je dozvoljena gradnja graevina osnovne namjene, pomonih i ostalih
graevina prema Odredbama Prostornog plana
regulacijski pravac je granica izmeu graevne estice i javne prometne ili druge javne povrine
141
obrazloenje
graevni pravac odreuje udaljenost vertikalne projekcije najistaknutijeg dijela proelja prema
regulacijskom pravcu
nadstrenica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz
osnovnu graevinu) a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkiralinog mjesta ili prostora za
odmor.
izgraena povrina je vertikalna projekcija svih zatvorenih, natkrivenih i otvorenih konstruktivnih
dijelova graevine na graevnu esticu, osim balkona, ukljuujui i terase u prizemlju graevine kada
su iste konstruktivni dio podzemne etae. U izgraenu povrinu graevne estice ne ulaze cisterne,
septike jame, spremnici plina i sline graevine kada su ukopane u teren i obraene kao okolni teren,
terase na terenu do h = 0,8 m, povrine parkiralita, bazeni do 24 m2
koeficijent izgraenosti (kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom i ukupne
povrine graevne estice.
graevinska bruto povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova
zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loe, balkone i terase, odreenih prema vanjskim
mjerama obodnih zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
koeficijent iskoritenosti (kis) je odnos graevinske bruto povrine graevine i povrine graevne
estice;
podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,
odnosno suterena;
nadzemne etae su suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk),
suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga
volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim proeljem izvan terena,
prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m
iznad konano ureenog i zaravnatog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja,
potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod
kosog krova, ija visina nadozida ne moe biti via od 1,2 m,
tavan (T) je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozida iznosi od 0 do 0,4 m (mjereno (od gornjeg
ruba stropne konstrukcije do presjecita unutarnjih ploha zida proelja i krovne konstrukcije), a
ukupna visina mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do sljemena krova iznosi najvie 2,5 m,
visina graevine mjeri se od konano zaravnatog i ureenog terena uz proelje graevine na
njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja,
ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnatog i ureenog terena na njegovom najniem
dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena),
lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanistiko-arhitektonske, klimatske, komunalne,
prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.);
142
obrazloenje
reljef, zelenilo;
posebno vrijedne graevine i podruja prirodne i kulturne batine;
karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta;
ambijentalne vrijednosti;
veliina i izgraenost graevnih estica;
nain gradnje, te visina i povrina izgraenih graevina;
komunalna opremljenost;
druge vrijednosti i posebnosti.
otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom, maksimalne povrine 2.5 m2 i

ventilacijski otvor najveeg promjera 15 cm.
infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjetaj graevina i instalacija (vodova)
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan graevinskog podruja.
samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen stanovanju ili poslovnoj djelatnosti s
prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju
poseban ulaz.
Kategorije ureenosti graevinskog zemljita:
I. kategorija ureenosti podrazumijeva minimalno ureeno graevinsko zemljite, koje obuhvaa
imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put i elektroopskrbu
II. kategorija ureenosti podrazumijeva optimalno ureeno graevinsko zemljite koje obuhvaa
imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisani broj
parkirnih mjesta,
rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje
bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje
vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa
i sl.),
interpolacija je gradnja na graevnoj estici u sklopu izgraenog dijela graevinskog podruja
plan ueg podruja je urbanistiki plan ureenja ili detaljni plan ureenja ija je izrada propisana
ovim Prostornim planom
Ovim prostornim planom odreena su graevinska podruja
izdvojene namjene.
naselja i graevinska podruja za
Graevinska podruja su odreena na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina u

mjerilu 1:25.000 i br. 4. Graevinska podruja (4.1 - 4.19.), u mjerilu 1:5000.
Graevinska podruja odreena su granicama graevinskog podruja, u pravilu granicama graevnih
estica.
Graevinska podruja razgraniena su na izgraeni i neizgraeni dio, uvaavajui kriterije Prostornog
plana Primorsko-goranske upanije, odnosno za graevinska podruja u zatienom obalnom podruju
mora Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
Graenje i koritenje povrina graevinskih podruja provodi se neposrednom provedbom odredbi
ovog Prostornog plana, odnosno planovima ueg podruja kada su oni propisani.
143
3.2.1.
Red.
broj
1.0.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
2.0.
2.1.
2.2.
3.0.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
obrazloenje
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA TABLICA 3

OPINA MATULJI
Oznaka
Ukupno (ha)
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA

NA
756,83
- ukupno
izgraeni dio GP
NAi
631,23
ukupno
Graevinska podruja za izdvojene namjene
640,18
ukupno
- poslovna namjena
K
309,58
- sportsko-rekreacijska namjena
R
313,51
- ostala namjena
O
17,09
Poljoprivredne povrine- obradive
P
150,24
ukupno
- osobito vrijedno obradivo tlo
P1
- vrijedno obradivo tlo
P2
42,33
- ostala obradiva tla
P3
107,91
umske povrine ukupno
13.509.42
- gospodarske
1
13.053,47
- zatitne
2
325,55
- posebne namjene
3
130,30
Ostale poljoprivredne i umske povrine
P
2,547,70
ukupno
Vodne povrine
V
9,00
ukupno
Ostale povrine
26,63
ukupno
- povrine infrastrukturnih sustava
IS
21,10
- groblja
G
5,53
OPINA MATULJI
17.640,00
ukupno
ZATIENE CJELINE
Zatiena prirodna batina
1508,61
ukupno
Park prirode Uka
137,76
Znaajni krajobraz Lisina
1.301,74
Znaajni krajobraz - Zvonejske njive - predl.
55,92
Botaniki rezervat Breki dol - predl.
13,19
Zatiena graditeljska batina
10,00
ukupno
- povijesne graditeljske cjeline
10,00
OPINA MATULJI
1.518,61
ukupno
KORITENJE RESURSA
More i morska obala
149,08
ha
ZOP
Energija
MWh
potronja
Voda
u 1000
969
potronja
m3
Mineralne sirovine
-
% od
povrine
opine
stan/ha
ha/stan*
4,29
15,48
3,58
16,70
3,63
1,75
1,78
0,10
0,85
0,013*
0,24
0,61
76,57
73,98
1,85
0,74
1,15*
14,45
0,22*
0,05
0,001*
0,15
0,002*
0,12
0,03
100,00
1,51*
8,55
0,13*
0,78
7,38
0,32
0,07
0,06
0,001*
0,06
8,61
0,13*
1,49
km2
ne iskazuje se
144
obrazloenje
3.2.2. RAZVOJ I UREENJE POVRINA NASELJA

Naselja se razvijaju unutar granica graevinskih podruja na kojim se predvia ureenje postojeih
povrina naselja i njihovo proirenje.
Unutar granica naselja organiziraju se, uz stanovanje, i sve potrebne i sa stanovanjem spojive funkcije
sukladne znaaju i obiljeju naselja, kao to su: javne i drutvene namjene, ugostiteljsko-turistika
namjena, gospodarska namjena (poslovna, proizvodna, poljoprivredna), sportsko - rekreacijska
namjena, povrine prometnica i infrastrukturnih sustava, groblja, te javne povrine (trgovi, parkovi,
javno zelenilo i sl.).
Ovim Prostornim planom odreena su graevinska podruja naselja koja zadovoljavaju potrebe
Opine Matulji za plansko razdoblje, obzirom na planirani porast stanovnitva, gospodarski razvoj i
razvoj mree drutvenih djelatnosti.
Prilikom odreivanja graevinskih podruja naselja uvaavani su kriteriji odreeni u toki 2.3.
"Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Opine". Definiranje graevinskih podruja
provedeno je ocjenom potreba za prostorom za svako naselje, uvaavanjem postojeih demografskih
kretanja, procjenom buduih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te
drugih obiljeja ili posebnosti znaajnih za pojedino naselje (raspoloivost prostora, zatita i sl).
Graevinska podruja naselja odreena su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena
povrina u mjerilu 1:25.000 i br. 4. Graevinska podruja, u mjerilu 1:5000.
Ovim planom utvrena su slijedea graevinska podruja naselja na podruju Opine Matulji :
ime naselja dijela naselja
BRDCE
oznaka
GP
NA 1
Bregi
Aneli
Stanii
Beninii
Mamii
BREGI
BRECA
izgraeni
dio GP
3,9
ukupno
GP
4,61
NA 21
NA 22
NA 23
NA 24
NA 25
3,54
1,52
2,32
0,16
0,23
21,1
10,69
8,37
1,33
1,59
24,64
12,21
10,69
1,49
1,82
7,77
2,43
43,08
10,73
50,85
13,16
3,82
0,87
0,16
1,92
0,51
1,22
2,29
0
18,25
5,41
4
4,29
2,35
1,76
4,36
0,56
22,07
6,28
4,16
6,21
2,86
2,98
6,65
0,56
10,79
40,98
51,77
4,39
1,12
1,59
0,62
26,57
2,92
6,35
0,78
30,96
4,04
7,94
1,4
7,72
36,62
44,34
1,21
0,26
0,82
0
0,61
5,91
1,4
2,3
1,84
3,47
7,12
1,66
3,12
1,84
4,08
NA 41
NA 42
NA 43
NA 44
NA 45
NA 46
NA 47
NA 48
NA 4
Juii
nidari
Ju.-istok
Ju.-sjever
JUII
neizgraeni
dio GP
0,84
NA 2
NA 3
Jurdani
Jurdanii
Korensko
Mavrii
Obadi
Brajani
Principi
Franii
JURDANI
oznaka dijela
GP
NA 51
NA 52
NA 53
NA 54
NA 5
Kueli
Ivanii
Bikupi
Crnii
Kueli-sjev.
NA 61
NA 62
NA 63
NA 64
NA 65
145
Mihelii
KUELI
NA 66
NA 6
Lipa
Lipa-Rupa
LIPA
MALE MUNE
MALI BRGUD
NA 71
NA 72
NA7
NA 8
NA 9
Matulji
Pavlovac
Puhari
MATULJI
NA 101
NA 102
NA 103
NA 10
Mihotii
Slavii
Diraki
Mih.-sjever
MIHOTII
NA 111
NA 112
NA 113
NA 114
NA 11
Muii
kalniko
MUII
PASJAK
NA 121
NA 122
NA 12
NA 13
Permani
Per.-zapad
PERMANI
NA 141
NA 142
NA 14
Rukavac
Perii
RUKAVAC
RUPA
RUII
NA 151
NA 152
NA 15
NA 16
NA 17
apjane
ap.-elj.st.
APJANE
VELE MUNE
VELI BRGUD
ZALUKI
NA 181
NA 182
NA 18
NA 19
NA 20
NA 21
Zvonea-Gapari
Perka
krapna
Sunji
Kriva
ZVONEA
EJANE
UKUPNO
NA 22-1
NA 22-2
NA 22-3
NA 22-4
NA 22-5
NA 22
NA 23
obrazloenje
1,45
16,33
17,78
4,35
31,25
35,6
1,11
1,76
7,77
2,33
8,88
4,09
2,87
1,02
2,72
10,1
9,16
14,12
12,97
10,18
16,84
26,52
3,22
2,2
144,37
11,11
6,8
170,89
14,33
9
31,94
162,28
194,22
7,3
1,51
1,34
0
30,04
6,03
1,82
0,34
37,34
7,54
3,16
0,34
10,15
38,23
48,38
6,16
0,39
24,78
0,2
30,94
0,59
6,55
1,58
24,98
9,21
31,53
10,79
2,29
1,24
12,39
2,32
14,68
3,56
3,47
14,74
18,21
7,61
0
42,21
0,16
49,82
0,16
7,57
6,54
3,51
42,37
28,87
14,65
49,94
35,41
18,16
2,52
0
13,28
1,9
15,8
1,9
2,52
1,3
4,89
0,54
15,18
17,96
27,59
4,87
17,7
19,26
32,48
5,41
1,64
0,51
0,28
0,65
0,11
10,51
3,49
1,38
3
1,24
12,15
4
1,66
3,65
1,35
3,19
1,34
125,60
19,62
10,74
631,23
22,81
12,08
756,83
Ukupna povrina graevinskog podruja naselja iznosi 756,83 ha, od ega povrina izgraenog dijela
iznosi 631,23 ha, neizgraenog dijela 125,60 ha, dok gustoa stanovanja iznosi 15,48 st./ha.
Naselja, odnosno dijelovi naselja u zatienom obalnom podruju mora u Opini Matulji su NA 101 dijelom, NA 102 i NA 103 (Matulji), NA 113 (Mihotii) i NA 21 - dijelom (Bregi). Za ta naselja
primjenjuju se kriteriji Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog mora (odnosno Zakona o
prostornom ureenju i gradnji), i to posebno obzirom na minimalnu razinu komunalne opremljenosti
zemljita, planiranje ugostiteljsko turistike namjene i obvezu izrade urbanistikog plana ureenja.
146
obrazloenje
Za pojedina naselja/ dijelove naselja, detaljna namjena povrina utvruje se izradom urbanistikog
plana ureenja, i to:
UPU 1 za naselje Matulji i dio naselja Mihotii (NA101, NA102, NA103, NA111, NA112)
UPU 2 za dio naselja Mihotii - dio (NA113)
UPU 3 za naselje Rupa i dio naselja Lipa (NA16, NA72)
UPU 4 za dio naselja Kueli - Mihelii (NA61)
UPU 5 za naselje Rukavac (NA151)
UPU 6 za dio naselja Bregi (NA21)
U ostalim naseljima gradi se neposrednom provedbom prema odrednicama ovog plana.
3.2.3.
POVRINE ZA IZDVOJENE NAMJENE
Ovim Prostornim planom odreena su graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene.
Povrine za izdvojene namjene utvrene ovim Prostornim planom odreene su na kartografskim
prikazima br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000 i br. 4.1.-4.19. Graevinska
podruja, u mjerilu 1:5000.
Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene su povrine na kojima je ili se planira
organizirati funkcije koje svojom veliinom, strukturom i nainom koritenja odudaraju od naselja nisu primjerene za organizaciju u sklopu naselja. One se kao izuzeci planiraju kao izdvojena
graevinska podruja prema pojedinim namjenama.
Ovim Prostornim planom odreena su graevinska podruja izdvojene namjene :
1. gospodarska namjena:
- K poslovna namjena
2. sportsko-rekreacijska namjena :
- R1 sportsko-rekreacijski centri
- R2 rekreacijski centri
3. infrastrukturna namjena:
- IS ranirni kolodvori
4. ostala namjena:
- O1 poligon za obuku vatrogasaca

- O2 vikend naselje
5. groblja:
- (G) groblja (izdvojena iz naselja)
Graevinsko podruje izvan naselja za izdvojene namijene se sastoji od izgraenog i neizgraenog

dijela. Izgraeni dio graevinskog podruja je dio tog podruja sa izgraenim graevnim esticama i
drugim povrinama koje su privedene razliitoj namjeni.
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena gradi se temeljem plana ueg podruja, u naelu
urbanistikog plana ureenja, odnosno detaljnog plana ureenja za zone za koje je taj plan donesen.
U graevinskim podrujima za izdvojene namjene ne moe se planirati novo stanovanje.
3.2.3.1. Gospodarska - poslovna namjena

Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtnitva i poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno
u izdvojene povrine za gradnju gospodarskih sadraja.
147
obrazloenje
Prostorni razmjetaj povrina gospodarske namjene temelji se na organizaciji postojeih povrina,

prostornim mogunostima, planiranom sustavu sredinjih naselja i rasporedu stanovnitva, te
povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.
Izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene su zone za smjetaj iste i relativno tihe preraivake
industrije, veih pogona proizvodnog obrta, skladita, servisa i uslunih djelatnosti, trgovakih i
veletrgovakih sadraja, komunalno servisnih sadraja, prometnih terminala i slobodnih carinskih
zona (proizvodna namjena, trgovaka-veletrgovaka namjena, skladina namjena, usluna namjena,
komunalno-servisna namjena).
Pored navedenih djelatnosti doputene su i druge namjene koje ne ometaju odvijanje osnovnih
djelatnosti, pratee ili posredno u funkciji osnovnih djelatnosti (javne, ugostiteljsko-turistike,
sportsko-rekreacijske i prometne namjene).
Ovim Prostornim planom odreene su povrine za gradnju gospodarskih sadraja poslovne namjene i
to:
oznaka
K1
K2
K3
K4
K5
K6
K7
K8
K9
K10
K11
K12
zona
RZ1 Matulji
RZ2 Matulji
Juii (RZ 6)
Jurdani (RZ 8)
Muii (RZ 9)
RZ10 - Muii
Brgud (RZ 11)
RZ12 Miklavija
Mune (RZ 14)
Lipa (RZ 15)
Rupa (nova)
Permani
Ukupno
izgraeni dio
(ha)
3,29
13,83
3,84
3,24
0
3,09
0
0
0
0
0,96
0
28,25
neizgraeno
11,59
4,79
2,54
24,25
9,48
10,29
42,35
158,50
3,33
2,29
9,36
2,56
281,33
povrina
(ha)
14,88
18,62
6,38
27,49
9,48
13,38
42,35
158,50
3,33
2,29
10,32
2,56
309,58
Ukupna povrina zona gospodarske - poslovne namjene odreenih ovim planom iznosi 309,48 ha, od
ega izgraeni dio iznosi 28,25 ha, a neizgraeni 280,92 ha.
Izgraene ili dijelom izgraene izdvojene zone treba racionalno koristiti i popunjavati, a izgradnju
novih poslovnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na trokove
pripreme, opremanja i ureenja zemljita, mogunosti rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa i interesa
i programa poduzetnika.
Zone nisu detaljnije razgraniene prema namjeni jer njihova funkcija, namjena i struktura
gospodarstva uvjetuju u naelu mjeovite namjene u svakoj od pojedinih zona. Kao usmjeravajui
element mogu se odrediti slijedee prevladavajue namjene po zonama:
-
Poslovne zone K1 i K2 planirane su primarno za smjetaj trgovakih i veletrgovakih sadraja i

uslunih djelatnosti kao logistika turizmu i veim centrima.
Poslovne zone K3, K4, K5 i K6 su postojee i planirane povrine za razvoj, proirenje djelatnosti i
organizaciju novih sadraja preraivake industrije i obrtnitva, trgovine, servisa i komunalnih
djelatnosti u okvirima gospodarskog potencijala Opine.
Poslovne zone K7 i K8 planirane su primarno za smjetaj sadraja vezanih na prometni tranzitni

pravac i organizaciju terminala, pratee djelatnosti prerade i dorade i logistike centre i prelaze
opinski znaaj.
148
obrazloenje
Poslovne zone K9 i K10 planirane su primarno za proizvodno i usluno obrtnitvo, kao poticajni
elementi oivljavanja i razvoja stagnirajuih dijelova Opine.
Poslovna zona K11 planirana je primarno za usluno-servisne djelatnosti.
Poslovna zona K12 planirana je primarno za komunalno-servisne djelatnosti.
3.2.3.2.
Sportsko-rekreacijska namjena - R
Izdvojene zone sportsko rekreacijske namjene odreene su obzirom na planirane sadraje i uvjete
koritenja kao sportsko-rekreacijski centri i rekreacijski centri.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene obuhvaaju:
- sportsko - rekreacijske centre (R 1) i
- rekreacijske centre (R 2).
Za povrine sportsko-rekreacijske namjene obvezna je izrada urbanistikog plana ureenja.
Sportsko- rekreacijski centri - R 1
U sklopu povrine sportsko-rekreacijskog centra (R1) se prema konkretnom programu i ovisno o
uvjetima na odreenoj lokaciji, moe predvidjeti izgradnja zatvorenih, otvorenih i natkrivenih igralita
za nogomet, rukomet, koarku, odbojku, tenis, boanje i druge sportove, streljana, kuglana, izgradnja
zatvorenih i otvorenih bazena, autokros staza, staza za karting, skeit, rolanje i sl. te prateih i
ugostiteljskih sadraja.
U sklopu sportsko-rekreacijskog centra moe se organizirati vie sadraja ili pojedinani sadraj.
U sklopu zone R11 (SRC apjane- Rupa) mogua je gradnja graevina prateih sadraja zabavne,
trgovake, ugostiteljske, uslune i sline namjene, ukupne povrine graevnih estica do 25.000 m2.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Matulji, odreene kao sportskorekreacijski centar (R1), jesu:
oznaka
R11
R12
R13
zona
apjane-Rupa
Trtni-Matulji
Muii
ukupno
izgraeni dio
(ha)
2,79
0
0
2,79
neizgraeno
(ha)
259,09
2,97
1,83
263,89
ukupno
(ha)
261,88
2,97
1,83
266,68
Potencijalni sadraji sportsko rekreacijskog centra apjane-Rupa (R11) ukljuuju sportskoautomobilistike sadraje, bazene s prateim sadrajima, teniske terene i ostala igralita za male
sportove, konjike sportove, lovne sadraje i streljake sportove i sl. Najmanje 50 % povrine treba
sauvati u prirodnom obliku kao javnu ili zatitnu zelenu povrinu, uvaavajui postojee vrijedno
zelenilo i krajolik. Naglaava se potreba prethodnih detaljnijih istraivanja, prije svega izrade analize
prostornih mogunosti i programa centra, kao i izrade studije utjecaja na okoli.
U sklopu SRC Trtni (R12) planirani su Urbanistikim planom ureenja Matulji: sportska dvorana,
bazen, kuglana, streljana, otvorena sportska igralita (rukomet, koarka, odbojka, tenis i sl.), pratei
rekreacijski, ugostiteljski i prometni sadraji.
SRC Muii (R13) namijenjen je ureenju nogometnog igralita ili drugih sadraja sporta i rekreacije.
149
obrazloenje
Rekreacijski centri - R2
Graevinska podruja rekreacijske namjene - rekreacijski centri (R2) utvrena su za povrine na
kojima se planira ureenje rekreacijskih sadraja i izgradnja prateih graevina. Rekreacijski centri
ureuju se s veim slobodnim prirodnim zelenim povrinama.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Matulji, odreene kao rekreacijski centri
jesu:
oznaka
R21
R22
R23
R24
zona
Pavlovac-Matulji
Lisina
Bregi
Rupa
ukupno
izgraeni dio
(ha)
0
0,16
0
0
0,16
neizgraeno
4,48
24,60
14,93
2,66
46,67
ukupno
(ha)
4,48
24,76
14,93
2,66
46,83
U sklopu povrine rekreacijskog centra se, prema obiljejima prirodnog vrijednog prostora, moe
predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igralita i drugih sadraja, izgradnja prateih graevina,
ureenje etnica, trim staza, biciklistikih staza, djejih igralita, vidikovaca, postava parkovne i
rekreacijske opreme, paviljona, odmorita i sl.
U sklopu povrina rekreacijskog centra nije doputena izgradnja smjetajnih turistikih, stambenih ili
slinih graevina ni zatvorenih ili natkrivenih igralita. Doputena je u manjem opsegu gradnja
prateih i ugostiteljskih sadraja.
U sklopu rekreacijskog centra Pavlovac (R21) mogu se ureivati otvorena igralita za male sportove,
tenis centar, rekreacijske povrine na otvorenom i sl. i pratei i ugostiteljski sadraji.
Rekreacijski centar Lisina (R22) namijenjen je izletnikom turizmu i ureenju slobodnih travnatih
povrina za rekreaciju, djejih igralita, manjim dijelom i ureenih sportskih igralita i sl., bez gradnje
prateih graevina.
U sklopu rekreacijskog centra Bregi (R23) mogu se ureivati parkovne povrine, etnice, vidikovci,
trim staze, biciklistike staze, slobodno penjanje, slobodne travnate povrine za rekreaciju, djeja
igralita i sl.
Pri ureenju rekreacijskog centra - R2 treba u najveem dijelu sauvati postojee zelenilo.
Rekreacijski centar Rupa (R24) namijenjen je organizaciji otvorenih sportskih igralita, djejih
igralita, parkovne povrine, vidikovca s protupoarnom osmatranicom i kuicom za odmor za
osmatrae i lovce s ugostiteljskim sadrajem.
3.2.3.3.
Infrastrukturne namjene
Izdvojene zone infrastrukturne namjene obuhvaaju postojee i planirane sadraje ranirnih kolodvora
u apjanama i Jurdanima.
oznaka
IS1
IS2
zona
Jurdani
apjane
ukupno
izgraeni dio
(ha)
0
3,08
3,08
neizgraeno
(ha)
17,0
1,02
18,02
ukupno
(ha)
17,0
4,10
21,10
Zone su namijenjene primarno ureenju eljeznike infrastrukture (rasporednih - ranirnih kolosjeka i

150
obrazloenje
prateih ureaja i graevina)

U sklopu zona mogu se organizirati i graevne estice poslovne, preteito skladine namjene i druge
pratee djelatnosti (carina, pedicija, agencije i sl).
Ureenje graevinskih podruja infrastrukturne namjene - IS odrediti e se izradom urbanistikih
planova ureenja. Do izrade plana je dozvoljena rekonstrukcija postojeih graevina u okviru
definirane povrine.
3.2.3.4.
Povrine groblja (G)
Povrine groblja u Opini Matulji su za sva naselja utvrena izvan graevinskog podruja naselja,
izuzev groblja u Matuljima koje se utvruje u sklopu naselja.
Kao povrine izdvojene namjene odreena su slijedea groblja:
oznaka
G1
G2
G3
G4
G5
G6
groblje
Rukavac
Breca
Veli Brgud
Zvonea
Mune
Rupa
ukupno
izgraeni dio
(ha)
0,38
0,21
0,22
0,05
0,24
0
1,10
neizgraeni dio
(ha)
0,20
0,42
0,19
0,16
0,40
3,06
4,43
ukupno
(ha)
0,58
0,63
0,41
0,21
0,64
3,06 (1,00 neto)
5,53
Groblje Matulji odreuje se urbanistikim planom ureenja u sklopu povrine naselja Matulji, ukupne
povrine 2,07 ha, od ega je 1,21 ha izgraeni dio.
Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, ureivati grobna mjesta i graditi pratee graevine
(kapele, mrtvanice, tehniki prostori) u skladu s obavezama iz vaeeg Zakona o grobljima, kao i
posebnog odgovarajueg akta Opine.
Postojea groblja je dozvoljeno proiriti unutar utvrene povrine i pri tome je groblje potrebno
ograditi a novi dio s postojeim treba initi jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.
3.2.3.5.
Ostale namjene (O)
Centar za obuku vatrogasaca (O1)

Centar za obuku vatrogasaca organiziran je u sklopu kompleksa bive vojarne "apjane". Obuhvaa
povrinu od 15,75 ha.
Namijenjen je smjetaju i obuci vatrogasaca koritenjem kapaciteta i povrina bive vojarne, uz
potrebnu dopunu sadrajima i kapacitetima obzirom na planiranu funkciju. Ureenje centra odredit e
se posebnim programom i planom ueg podruja.
Vikend naselje (O2)
Na podruju Opine Matulji odreeno je graevinsko podruje vikend naselja na Lisini. Vikend
naselje je namijenjeno gradnji manjih graevina za povremeno stanovanje.
Graevinsko podruje vikend naselja obuhvaa ukupno 1,34 ha, od toga je 0,62 ha izgraeno i 0,72 ha
neizgraeno.
Vikend naselje je u sklopu znaajnog krajobraza Lisina.
151
3.2.4.
obrazloenje
GRAENJE I KORITENJE POVRINA IZVAN GRAEVINSKOG

PODRUJA
Graenje se u pravilu provodi unutar graevinskog podruja, a samo iznimno izvan graevinskog
podruja. Ovim Prostornim planom odreena je mogunost gradnje izvan graevinskih podruja
graevina infrastrukture, gospodarskih graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,
rekreacijskih graevina i graevina u funkciji gospodarenja umama, kao i rekonstrukcije postojeih
legalnih graevina izvan graevinskog podruja.
Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja naselja odreuju se prvenstveno u odnosu na
temeljnu namjenu i zatitu prostora (ume, poljoprivredno zemljite, krajolik ili posebno vrijedno
podruje i sl.).
Graevine izvan graevinskog podruja se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti na nain da ne
ometaju poljoprivrednu i umarsku proizvodnju, te koritenje drugih graevina i sadraja, kao i da ne
ugroavaju vrijednosti okolia, prirodne i graditeljske batine.
Izvan graevinskog podruja moe se planirati gradnja:
- graevina infrastrukture: vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
vodnogospodarskog sustava i sustava energetike
- gospodarskih graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti: spremita, graevine za
stoarsku proizvodnju, graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, staklenici,
plastenici
- graevine rekreacije: izletita, pjeake staze, odmorita, biciklistike staze i sl.
- graevina u funkciji gospodarenja umama: lugarnice, lovake kue i sl.
U zatienom obalnom podruju mora nije doputena gradnja izvan graevinskog podruja, osim
graevina infrastrukture.
Izgradnja izvan graevinskog podruja odnosi se na gradnju ili ureenje pojedinane graevine i/ili
zahvata. Pojedinane graevine ne mogu biti mjeovite namjene i odreene su jednom graevnom
esticom.
Kriteriji kojima se odreuje vrsta, veliina i namjena graevine i zahvata u prostoru jesu:
-
graevina mora biti u funkciji koritenja prostora odreenog u kartografskom prikazu br.1.
"Namjena i koritenje povrina"
graevinu treba graditi sukladno kriterijima zatite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i
autohtonog graditeljstva
od graenja se tite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju
zatienu prirodnu batinu - osim ako su u funkciji tog prostora
graevina, ovisno o namjeni, mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju
(proiavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, elektrini agregat i sl.).
Izvan graevinskog podruja nije dozvoljeno izvoditi radove iskopa i nasipavanja vrtaa i dolaca
(openito preoblikovanje terena u funkciji parkiralita i sl.), izuzev nunih zahvata pri izvoenju
radova na izgradnji infrastrukture.
Pojedinane graevine i pripadajue graevne estice koje se nalaze izvan graevinskog podruja, a
izgraene su na temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968. godine, ili je
za njih izdana pravovaljana lokacijska ili graevna dozvola, imaju isti status kao da su u graevinskom
podruju naselja.
Graevine se mogu rekonstruirati prema odredbama za graenje unutar graevinskog podruja
152
obrazloenje
pripadajueg naselja (granica naselja - statistikog oznaena je u kartografskom prikazu br 1.).

Graevine se mogu rekonstruirati bez poveanja postojee graevne estice.
Za postojee graevine izvan graevinskih podruja kada su u reimu zatite prirodne batine, na
vrijednom obradivom tlu (oznake P2), ili u infrastrukturnom koridoru, dozvoljava se samo
rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljanje uvjeta ivota i rada.
Rekonstrukcijom u svrhu poboljanja neophodnih uvjeta ivota i rada smatraju se:
za stambene i stambeno-poslovne graevine:
- obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graevina u
postojeim gabaritima, te zamjena dotrajalih instalacija
- dogradnja ili nadogradnja nunih prostora (sanitarnih prostorija, stubita i sl.) povrine do 20 m2,
- prenamjena dijela graevine,
- prikljuenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu,
- adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojeeg gabarita
graevine u koristan prostor,
za graevine drugih namjena:
- usavravanje i zaokruenje tehnolokog procesa ili procesa rada,
- rekonstrukcije graevina radi poboljanja uvjeta rada,
Graevine infrastrukture
Graevine infrastrukture su vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
vodnogospodarskog sustava i sustava energetike, koje su smjetene u infrastrukturne koridore.
Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i infrastrukturnih sustava odreeni su u toki
3.5.
U koridoru - zatitnom pojasu ceste, mogua je i gradnja prateih graevina i sadraja u funkciji
prometa (benzinskih postaja, prateih uslunih objekata, odmorita i sl.) prema posebnim uvjetima
nadlene uprave za ceste.
Na podruju "Plievica", izmeu Lipe i kalnice, odreena je povrina potencijalne gradnje
vjetroelektrane (vjetroparka).
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Izvan graevinskih podruja mogu se graditi gospodarske graevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti i to:
- spremita alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda
- graevine za stoarsku proizvodnju (farme, tovilita, staje, peradarnici i sl.)
- graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda
- staklenici i plastenici
Graevine se mogu graditi na ostalom obradivom tlu (P3) i ostalom poljoprivrednom i umskom tlu
(P), odreenim na kartografskom prikazu br.1 "Namjena i koritenje povrina" u mjerilu 1:25000.
Izuzetno, na vrijednom obradivom tlu (P2) mogu se graditi spremita veliine do 6 m2.
Graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, izuzev spremita, moe graditi samo
153
obrazloenje
investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.

Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u
zatienom obalnom podruju mora (prostoru udaljenom manje od 1000 m od obalne crte).
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u
atienim i evidentiranim vrijednim dijelovima prirode. Izuzetno se mogu graditi spremita, uz
posebne uvjete i suglasnost nadlene institucije.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zagaenja mogu se
graditi na najmanjoj udaljenosti 200 m od graevinskog podruja (naselja ili izdvojene namjene) i 100
m od dravne ili upanijske ceste, a bez izvora zagaenja na najmanjoj udaljenosti 100 m od
graevinskog podruja i 30 m od dravne ili upanijske ceste.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zagaenja ne mogu
se graditi na povrinama (statistikih) naselja: Matulji, Mihotii, Rukavac, Bregi i Juii (ili odreenih
opinskom Odlukom)
Graevine moraju imati osiguran kolni pristup najmanje irine 3 m, izuzev spremita koja mogu imati
samo pjeaki pristup.
Nije doputena prenamjena gospodarskih graevina u graevine stambene ili poslovne namjene.
Spremita alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi na katastarskim
esticama veim od 1.000 m2, najvee doputene povrine do 6 m2. Na katastarskim esticama
vinograda, vonjaka i povrtnjaka, povrine vee od 3.000 m2, i na ostalim poljoprivrednim
katastarskim esticama veim od 10.000 m2 mogu se graditi spremita najvee doputene povrine do
20 m2.
Spremita se mogu graditi pod slijedeim uvjetima:
- najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m
- najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 3 m,
- najvea doputena ukupna visina graevine iznosi 3 m;
- najvei doputeni broj etaa je 1 (prizemlje)
- oblikovanje graevina u skladu s tradicijskom gradnjom
Graevine za stoarsku proizvodnju (farme, tovilita, staje, peradarnici i sline graevine) mogu se
graditi prema slijedeim uvjetima:
- najmanji broj uvjetnih grla je 10
- najmanja doputena povrina estice iznosi 5000 m2 ,
- najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi 20 m
- najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 10 m,
- najvei doputeni broj etaa je: 1 nadzemna etaa + tavan;
- na jednoj estici doputena je izgradnja vie graevina;
- najvea doputena izgraena povrina graevine iznosi 500 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) iznosi 0,1;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,1 / 0,2 ako se gradi tavan;
- oblikovanje graevina u skladu s tehnolokim procesom i tradicijskom gradnjom
- krovovi kosi, dvostreni, nagiba do 250, pokriveni kupom kanalicom ili mediteran crijepom,
Lokacijskom dozvolom za gradnju graevine za stoarsku proizvodnju moraju se odrediti uvjeti:
- za opskrbu vodom,
- za prikupljanje, odvodnju i proiavanje otpadnih voda
- za postupanje s otpadom
- za prostor za boravak ljudi i
154
obrazloenje
za zatitu okolia
Graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda (vinski podrum, suara, pakirnica i sl.) mogu
se graditi na poljoprivrednim esticama: vinograda najmanje povrine 4.000 m2, vonjaka najmanje
povrine 5.000 m2 i povrina za biljnu proizvodnju najmanje povrine 10.000 m2, uz uvjet da je
najmanje 80 % povrine estice pod odreenom kulturom.
Graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi prema uvjetima za
graevine za stoarsku proizvodnju, uz slijedee posebne odrednice:
- najvea doputena izgraena povrina iznosi 300 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,05;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,05 / 0,1 ako se gradi tavan.
- izuzetno najvei doputeni broj etaa za vinski podrum je: podrum + 1 nadzemna etaa + tavan.
Staklenici i plastenici (za uzgoj povra, voa, cvijea i sl.) se mogu graditi prema slijedeim uvjetima:
-
najmanja povrina graevne estice je 400 m ,

na jednoj estici doputena je izgradnja vie graevina
najmanja doputena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6 m
najmanja doputena udaljenost od granice estice iznosi 2,0 m,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,6, do najvie 4000 m2 izgraene povrine,
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,6,
najvea doputena visina graevine iznosi 4,0 m.
Ako se u sklopu estice gradi i graevina za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, ona moe
zauzeti najvie 10 % ukupne izgraene povrine, a gradi se pod uvjetima za graevine za primarnu
obradu poljoprivrednih proizvoda.
Postojee graevine rekonstruiraju se prema odredbama za nove graevine, a ako nisu u skladu s tim
odredbama, u postojeim gabaritima i kapacitetima, uz primjenu odgovarajuih mjera zatite okolia.
Rekreacijske graevine
Rekreacijske graevine mogu se graditi na umskom zemljitu (gospodarske ume i ume posebne
namjene) ili ostalom poljoprivrednom i umskom tlu (P), u sklopu rekreacijskih podruja odreenih u
kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora". Ne mogu se graditi na
poljoprivrednom zemljitu oznaka P2 i P3.
Rekreacijska podruja izvan graevinskog podruja su prostori prirodnog okolia koji se koriste i
ureuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletnikog turizma.
U takvim se prostorima, sukladno obiljejima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih
vrijednosti mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni odreenoj lokaciji ili podruju. Dozvoljava
se mogunost ureivati pjeake staze, biciklistike staze, jahae i trim staze i igralita za rekreaciju,
ureivati djeja igralita, urediti parkiralita, prije svega rekonstruirati postojee graevine sukladno
Odredbama ovog plana, te iznimno graditi primjereno oblikovane prizemne graevine za prehranu i
pie, sanitarije i spremita za sportske rekvizite, sklonita i slino, koje su u funkciji dnevnog
izletnikog turizma.
Kao rekreacijska podruja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i
okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska podruja ovim planom su istaknuti prostori
Lisine i jugoistono od ejana.
Rekreacijske graevine su funkcionalno vezane na specifina obiljeja podruja (ljepota krajolika,
prirodni resursi, i sl.) Najmanja udaljenost od graevinskog podruja naselja je 500 m, a meusobna
155
obrazloenje
udaljenost 1000 m. Graevine se lociraju primarno na polaznim tokama i krianjima mree pjeakih,
planinarskih i biciklistikih staza i uz odredita izletnikog turizma. Za podruje Lisine (znaajnog
krajobraza) potrebna je suglasnost nadlene uprave za zatitu prirodne batine.
Na izdvojenoj graevnoj estici doputa se ureivati pjeake staze, biciklistike staze, jahae i trim
staze i travnate povrine za rekreaciju, djeja igralita i parkiralita, natkrivena loita i sl., kao i
graditi pratea graevina sa sadrajima prehrane i usluivanja napitaka, sanitarijama i spremitem za
rekvizite, zaklonitem i sl., u funkciji dnevnog izletnikog turizma (bez smjetajnih kapaciteta i
stanovanja), i to uz slijedee uvjete:
- najmanja povrina graevne estice je 5000 m2,
- ukupna izgraena povrina graevine moe biti najvie 120 m2, s terasom za najvie 40 mjesta
koja moe biti natkrivena
- graevina moe imati jednu nadzemnu etau + tavan;
- visina graevine moe biti najvie 3,0 m, a ukupna visina 4,5 m;
- udaljenost graevine od granice graevne estice mora biti najmanje 10 m;
- oblikovanje graevina treba biti prilagoeno prirodnom ambijentu;
- najmanje 50% povrine graevne estice mora se ozeleniti visoko vrijednim zelenilom;
- pristup izuzetno moe biti osiguran i pjeakim putem;
- graevina treba imati odgovarajue rijeenu vodoopskrbu i odvodnju i opskrbu elektrinom
energijom (cisterna, ureaj, agregat).
Graevine u funkciji gospodarenja umama

Izvan graevinskog podruja mogu se graditi graevine za sklanjanje planinara, planinarski domovi,
lovaki domovi i ostale graevine u funkciji lova, lugarnice i sline graevine.
Graevine imaju javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u druge namjene.
Graevine se grade temeljem sljedeih odrednica:
- veliina graevne estice je najmanje 300 m2;
2
- koeficijent izgraenosti (kig) je najvie 0,3 do ukupno 150 m izgraene povrine;
- koeficijent iskoritenosti (kis) je najvie 0,6;
- broj etaa je najvie 2 etae;
- ukupna visina graevine je najvie 8 m;
- udaljenost od regulacijskog pravca je najmanje 6 m;
- udaljenosti od ruba graevne estice je najmanje 4 m;
- oblikovanje u skladu s tradicijskim nainom gradnje obzirom na namjenu graevine;
- graevna estica se ne ograuje, a neizgraene povrine zadravaju se u prirodnom obliku;
- prikljuak na javno prometnu povrinu - moe se osigurati i pjeakim putem;
- prikljuak na komunalnu infrastrukturu (cisterna, septika talonica, agregat).
3.2.5.
NAMJENA I KORITENJE OSTALIH POVRINA
Razgranienje namjene poljoprivrednih i umskih povrina i ostalog poljoprivrednog i umskog tla

odreeno je u kartografskom prikazu br 1. "Koritenje i namjena povrina", u mjerilu 1:25000.
Zemljite je podijeljeno na:
- vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2),
- ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3),
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P) i
- umsko zemljite (1, 2 i 3).
156
obrazloenje
Vrijedno obradivo poljoprivredno tlo je zemljite IV. i V. boniteta i I. kategorije zatite. Obuhvaa
podruje polja Brusan, terasirane povrine Zvonea i manje povrine smjetene uz naselja. titi se kao
zemljite namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji.
Ostalo obradivo poljoprivredno tlo je zemljite V. i VI. boniteta i II. kategorije zatite i takoer se titi
kao zemljite namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji. Najvrjednije povrine se nalaze na podruju
Muna, Brguda, Rupe, Rukavca i Frlanije.
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite je zemljite od VII. do VIII. boniteta, III. i IV.
kategorije zatite, a obuhvaa male poljoprivredne povrine, povrine sa pliim tlima, vrtae,
stjenovite panjake i povrine sa niskom rijetkom umom. Vee poljoprivredne povrine ove
kategorije i povrine koje se nalaze u neposrednoj blizini naselja treba obraivati ili uvati kao
panjake.
umsko zemljite je zemljite VII. do VIII. boniteta i III. i IV. kategorije zatite.
umske povrine na podruju Opine Matulji razgraniene su na.
- gospodarske ume 1,
- zatitne ume 2 i
- ume posebne namjene 3.
Razgranienje umskih povrina obavlja se temeljem kriterija o zatitnoj funkciji uma i njihovoj ulozi
u ouvanju bioloke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zatite
tla.
Gospodarske ume pored opekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za
proizvodnju drva i drugih umskih proizvoda. U njima se vre zahvati kojima se poboljava struktura
same ume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, ienja i prorijede.
Zatitne ume su prije svega namijenjene zatiti zemljita, zatiti od erozije, esto su na strmim
terenima, teko ih je obnavljati, a sjeom bi se devastirao teren. U zatitnim umama se osigurava
odravanje i poboljavanje opekorisnih funkcija uma uz iskljuivo sanitarnu sjeu.
ume posebne namjene su ume unutar zatienih dijelova prirode ili dijelova prirode predloenih za
zatitu temeljem Zakona o zatiti prirode i ume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote i
povijesnog znaenja, namijenjene znanstvenim istraivanjima, rekreaciji, turizmu i sl.
Vodne povrine obuhvaaju bujine vodotoke, odnosno povrine za odravanje i poboljanje vodnog
reima vodotoka (vodno dobro).
157
3.3.
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1.
PRIKAZ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
obrazloenje
Poljoprivreda
Poljoprivreda sa stoarstvom bila je u prijanjim razdobljima jedna od znaajnih djelatnosti stanovnika
opine Matulji, ali se ta djelatnost s vremenom sve vie naputala. Prirodni uvjeti za razvitak
intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni.
Aktiviranjem zaputenog poljoprivrednog zemljita mogue je odrati i dijelom razviti ovu djelatnost.
U razvoju ratarstva ne mogu se oekivati vei uinci, ali su mogunosti u proizvodnji voa mnogo
vee. Ulaganja po ha povrine u ratarstvu su oko 7.500 i u voarstvu oko 10.000 EUR-a.
Prema Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu
savjetodavnu slubu od travnja 2004. na 1 ha poljoprivredne povrine mogue je ostvariti dohodak
nakon pokria trokova (sjemenski i sadni materijal, gnojiva, sredstva za zatitu bilja, ambalaa,
trokovi berbe, navodnjavanje, odravanje i mehanizacija, amortizacija, energija, osiguranje, trokovi
stalno zaposlenih, zakup, kamate knjigovodstvo i marketing ) na brdsko planinskom podruju uz
prosjene prodajne cijene i to: itarice oko 1.100 kuna; kukuruz oko 1.770; merkantilni krumpir
12.800; kasni kupus oko 77.000; rani kupus oko 37.000; cvjetaa oko 150.000; luk oko 63.000, i
drugo.
S obzirom na ulazak Hrvatske u europske i svjetske trgovinske i druge integracije potrebna je hitna
obnova voarstva, jer e te integracije nametati odreena proizvodna i druga ogranienja i izazvati
otru konkurenciju razvijenih zemalja koje imaju i znatnih vikova, moderniju tehnologiju, vee
mogunosti potpore poljoprivrednoj proizvodnji i sl.
Razvoj poljoprivrede opine Matulji temeljit e se na proizvodnji autohtonih sorti povra i voa kao
to su: kupus, krumpir, maruni, trenje, vinova loza Jarbola i drugo.
Prostori oko Zvonea su pogodni za vinovu lozu, a na prostoru Brusan ima oko 15 ha zemljita koje bi
se mogli privesti poljoprivrednoj obradi. Podruja oko Muna, ejana, Pasjaka i Brdca imaju uvjeta za
razvoj voarstva.
Velike povrine panjaka omoguuju razvoj sitnog stoarstva. Razvoj sitnog stoarstva (ovaca i koza)
je potrebno nastaviti, ne samo radi poveanja prihoda, ve i radi nuenja zdrave hrane, jer se sitna
stoka hrani u prirodi, a ujedno obavlja ienja i gnojenja panjaka te se time odrava bioloka
ravnotea. Podruja oko Muna, ejana, Pasjaka i Brdca imaju uvjeta za razvoj sitnog stoarstva.
Prema istom katalogu kalkulacija, dohodak u proizvodnji mlijeka po 1 grlu simentalske pasmine je
oko 5.900 kuna, tov junadi (150-500 kg) uz kupnju smjese je 216 kuna, proizvodnja prasadi uz kupnju
smjese (do 25 kg) 524 kune, proizvodnja kozjeg mlijeka 1326 kuna, proizvodnja ovjeg mlijeka i
mesa 1.190 kuna, tov brojlera vlastiti uzgoj (1000 kom u turnusu) 2.700 kuna itd.
Na prostorima opine ima jestivih gljiva, a berba ovih plodova treba biti pod kontrolom, kako bi se
zatitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Osim toga, na tim prostorima mogua je proizvodnja
ljekovitog i zainskog bilja.
U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve vee znaenje za opskrbu stanovnitva zdravom
hranom. Primjenom modernih agrotehnikih mjera, osiguranjem nunih koliina vode za minimalno
navodnjavanje, veom strunom pomoi i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika mogue je do
2015. udvostruiti dananji opseg poljoprivredne proizvodnje i poveati dohodak poljoprivrednika.
Poljoprivreda e u cjelini i nadalje biti dopunska djelatnost stanovnitva.
158
obrazloenje
Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je:

- Definitivno zatititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljite;
- Zakonom propisati obvezu arondacije odnosno zaokruivanja zemljinih parcela, kako bi se mogla
primijeniti suvremena sredstva obrade;
- Zakonom definirati obvezu davanje zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne moe sam obraditi, s
obvezom osiguranja pravine naknade;
- Izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ogranienja i stvarati poticajno
razvojno okruenje.
Male povrine osobito vrijednog i vrijednog obradivog tla uvati od nenamjenskog koritenja i
koristiti primarno za uzgoj autohtonih sorti voa i povra.
Zarasle panjake i ostale poljoprivredne povrine potrebno je krenjem vratiti u prvobitnu namjenu, te
zaustaviti daljnje irenje umskih povrina na panjake.
U poljoprivredi se oekuje godinji porast bruto domaeg proizvoda od 444 tisue kuna u 2005. na
1.500-2.400 tisue u 2015. a zaposlenost bi se poveala od 15 na 20 osoba, dok bi se udio investicija u
bruto domaem proizvodu kretao izmeu 20 i 24%.
Lovstvo
Na prostoru Opine Matulji nalaze se u cjelini ili dijelom upanijska lovita "Permani", "Matulji" i
"Kastav", kao i dravno lovite "Kastavska uma".
U buduem razvoju lovstva treba poveati ekonomske koristi uz potovanje obveza uzgoja i zatite
pojedinih vrsta divljai i ouvanje bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita pojedine vrste
divljai. U tu svrhu treba znatno poveati broj divljai i njihov prirast, osigurati im potrebnu hranu,
poveati ulaganja u odravanje i proirenje lovno-tehnikih objekata, suzbijati krivolov i pretjerani
ulov pojedinih vrsta divljai te racionalno organizirati lovni turizam za domae i strane goste. Nudit e
se i nadalje lov na pernatu divlja.
Postojee lovno-gospodarske osnove potrebno je uskladiti u elementu lovnih povrina s postojeim i
planiranim graevinskim podrujima, odnosno s interesima ostalih korisnika prostora.
Lovnim turizmom moe se poticati i seoski turizam i to u poetku smjetajem lovaca u kue
stanovnika okolnih sela i kupnjom poljoprivrednih proizvoda za ishranu divljai (zob, jeam, kukuruz,
sijeno i sl.), a u kasnijoj fazi prihvatom turista izletnika i koritenjem livada za potrebe ishrane
divljai.
Uzgoj, zatita i koritenje divljai ureeni su Zakonom o lovu sa svrhom da se osigura normalno
gospodarenje s divljai i omogui odravanje bioloke i ekoloke ravnotee.
umarstvo
Osnovni ciljevi razvoja umarstva su: ouvanje i racionalno gospodarenje i obnavljanje uma, zatita
vrijednih uma i zatita od poara, nametnika i bolesti i drugih nametnika.
U buduem razvitku umarstva potrebno je racionalizirati gospodarenje umama, vie valorizirati ope
korisne funkcije uma i vie ih koristiti u razvoju turizma, sporta i rekreacije, a u iskoritavanju uma
primjenjivati nove tehnologije radi bolje zatite tla i sastojina te vie koristiti sporedne umske
proizvode (umske plodove, gljive i dr.). Gospodarenje umama i umskim zemljitem od posebnog je
drutvenog interesa. Stoga bi ume, kao dobra ope vrijednosti, trebalo posebno zatititi i iskoritavati
uz uvjete koji e uvaavati posebne prirodne i gospodarske interese ( zatita tla i voda, oblikovanje
krajolika, drvna industrija, turizam, sport i rekreacija, te druge nematerijalne koristi).
159
obrazloenje
Vrijednost uma i umskog zemljita izraena kroz ope korisne funkcije (zatita voda, regulacija
vodnog reima, odravanje ugodne klime, filtriranje zraka, zatitu od erozije, mogunosti za koritenje
u sportske, turistike, istraivake i druge namjene) procjenjuje se na viestruke vrijednosti u odnosu
na vrijednost samog drva.
Razvoj umarstva odreuju Osnove gospodarenja dravnim umama, a Programom gospodarenja
umama propisane su smjernice gospodarenja, umsko uzgojni radovi, etati i potrebna ulaganja u
dravne ume s ciljem odravanja umskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne eksploatacije uma.
Za privatne ume, za koje to jo nije uinjeno, potrebno je izraditi umsko-gospodarske osnove.
Prostor Lisine zadrava umsko i lovno gospodarske karakteristike, ali e na tom prostoru trebati
provoditi prvenstvenu funkciju zatite, te sportsko-rekreativnu, turistiku i edukativnu.
Za razdoblje 2005-2015. procjenjuje se godinji prirast od 2,8% i godinji etat od 1,6%. Oekuje se
promjena strukture prodaje kvalitetnijih sortimenata to bi omoguilo prosjeni godinji porast
vrijednosti prodaje izmeu 1,0 i 1,5%. U skladu s time BDP e rasti prosjenom godinjom stopom od
2,0 do 2,5%, a broj zaposlenih ostat e na postojeoj razini (oko 24 osobe).
Ugostiteljstvo i turizam
Za razvoj turizma opina Matulji ima prednosti i ogranienja. Meu prednostima su najznaajniji:
neposredna blizina turistiki razvijene Liburnije i jedna od bitnih ulaznih turistikih vratiju u
Hrvatsku;
- razvijena mrea prometnica (eljeznica, cesta);
- relativno povoljni klimatski uvjeti;
- relativno isti prirodni okoli, s dosta spilja, jama, ledenica i gradina;
- kulturna batina;
- umjetniki i manifestacijski dogaaji;
- biciklistike i pjeake staze i drugo.
Meu ogranienja razvoja turizma mogu se istai:
- dosadanja skromna turistika ponuda, nedostatak kapaciteta posebno kolektivnih;
- nedostatak iskustva i vee tradicije u ovoj djelatnosti.
Glavni ciljevi razvitka turizma su:
1) produljiti turistiku sezonu poveanjem trajanja boravka gostiju od 5 dana u 2005. na 5,5 6,5 dana
u 2015. Produenje turistike sezone postii e se izradom konkretnih programa razvoja turizma,
razvojem lovnog, seoskog (ruralnog), planinskog, tranzitnog i izletnikog turizma, zatim proirenjem
obiteljskih pansiona i malih hotela, poveanjem privlanih kulturnih, zabavnih pa i sportskih priredbi;
2) poboljati kvalitetu turistikog proizvoda opine Matulji koji bi osim smjetajnih i ugostiteljskih
kapaciteta sainjavali sportsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doivljajni sadraji, uz bolje
funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslunih djelatnosti.
3) racionalnije koristiti prostor u korist kvalitetnog turizma. Racionalnije koritenje prostora prijeko je
potrebno zato da se sprijei devastacija tog dragocjenog prirodnog resursa, da se smanji pritisak
gradnje na ve koncentriranom jugoistonom dijelu Opine, a pri gradnji prednost trebaju imati
kvalitetniji objekti.
4) spreavati nepovoljne utjecaje turizma na okoli boljom regulacijom prometa, zatitom prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti, upravnom i graanskom kontrolom i primjenom sintagme odrivog
razvoja. U tu svrhu je potrebno uvati postojee prostore, krajobraze, poljoprivredna i umska
160
obrazloenje
podruja i bioloku raznovrsnost Opine.

Glavni oblici razvoja turizma su seoski (ruralni), lovni, planinarski, tranzitni i izletniki turizam. Za
razvoj ovih oblika turizma opina ima i odreenih prilika i mogunosti i to:
-
obnova i poljoprivrede i stoarstva na podruju Muna, ejana, Pasjaka, Brdca, apjana, Zvonea,
Velog Brguda i Rukavca pogodovala bi razvoju seoskog oblika turizma. Dio domainstva tih
podruja trebat e preurediti i dograditi postojee objekte, osigurati ekoloku prehranu iz svojih
gospodarstava, osigurati prihvatne kapacitete za manje skupine turista (najvie do 14 osoba). Osim
toga, neophodno je nuditi raznovrsne kulturne i rekreacijske sadraje;
opina Matulji ima znatnih prednosti za razvoj lovnog turizma. Lovaka drutva imaju razvijenu
lovnu infrastrukturu, dva upanijska i jedno dravno lovite te organiziranu ponudu lova
inozemnim lovcima;
za razvoj planinarskog i rekreativnog turizma oznaene su biciklistike i pjeake staze, rezerviran

je prostor izmeu Rupe i apjana za gradnju sportsko-rekreacijskog centra i drugi sadraji;
tranzitni turizam uz izgradnju jednog do dva motela odnosno hotela u mjestu Rupa i Matulji, te
ponudi raznovrsnih sadraja ima realnih mogunosti razvoja;
blizina Slovenije i Italije te boravak turista u Primorsko-goranskoj upaniji, zatim raznovrsnost

ugostiteljskih sadraja, kulturno-povijesna batina, brojne kulturne, vjerske, sportske i druge
manifestacije osnovne su pretpostavke razvoja ovog oblika turizma.
Projekcija razvitka turizma utvrena je na dva naina: projekcijom smjetajnih kapaciteta i

projekcijom turistikog prometa i dizanje kvalitete. Procjena broja postelja do 2015. godine iznosi se u
slijedeoj tablici.
Tablica: Projekcija broja postelja opine Matulji u 2015.
Vrsta kapaciteta
2005.
2015.
I.varijanta II.varijanta
Od toga nove postelje

I.varijanta II.varijanta
Hoteli, apartmanska i turistika

14
124
234
110
naselja
Kuanstva sobe, apartmani i kue
1.357
1.857
2.357
500
za odmor
Sveukupno stalne postelje
1.371
1.981
2.591
610
Pomoni leajevi
25
19
9
Ukupno
1.396
2.000
2.600
610
Izvor: Podaci Ureda dravne uprave u Primorsko-goranskoj upaniji za 2005. i procjena za 2015.
220
1.000
1.220
1.220
U privatnom smjetaju poveavat e se broj postelja u vlastitim sobama, apartmanima i vikendicama

uz istodobno adaptaciju i proirenje postojeih prostora na 25 m2 po postelji, proirit e se ruralni
turizam u manjim naseljima, a izgraditi e se obiteljski hoteli odnosno moteli i pansioni s 30-40
postelja. Oekuje se izgradnja hotela odnosno motela na podruju Rupe i drugog hotela na podruju
mjesta Matulji. Prognoza turistikog prometa za 2015. godinu iznosi se u slijedeoj tablici.
Tablica: Prognoza turistikog prometa opine Matulji u 2015.
Obiljeje
Broj turista
Broj noenja
Prosjean broj dana boravka
Prosj. iskoritenje kapaciteta (dana)
Izvor: Prognoza dr. verka
2005
3.839
19.043
5,0
14
2015
I. varijanta
II. varijanta
6.545
7.385
36.000
48.000
5,5
6,5
18
18,5
Stope rasta 2001-2015

I. varijanta II.varijanta
5,5
6,7
4,5
7,5
1,0
2,7
2,5
2,8
161
obrazloenje
Broj turista bi se 2015. mogao poveati za 2.700-3.550 ili za skoro dvostruku u drugoj varijanti prema
2005. s time da bi se prosjean broj dana boravka poveao od 5 u 2005. godine na 5,5 dana u I.
varijanti i na 6,5 dana u II. varijanti.
Investicijska ulaganja predviena su na temelju ovih pretpostavki:
- adaptirat e se 25-40% soba u kuanstvima;
- izgradit e se 110 220 novih postelja u osnovnim kapacitetima i 500 1.000 novih postelja u
kuanstvima, te smanjiti broj pomonih postelja;
Predviene su cijene za novogradnju i to: osnovni kapaciteti 14.000, kuanstva 4.720 EUR, a u
adaptacijama: osnovni kapaciteti 6.400, kuanstva 2.350. Tako bi u adaptaciju i izgradnju smjetajnih
kapaciteta trebalo uloiti 170-240 mln kuna, a u ostale sadraje (ugostiteljstvo, sportske i drugi
sadraji) oko 1/3 u odnosu na ukupne investicija u smjetajne kapacitete.
S takvim poveanjem turistikog prometa poveao bi se 2015. godine bruto domai proizvod turizma
opine Matulji od 16 na 32 - 46 mln kuna, ukupna ulaganja u novogradnju smjetajnih i prateih
kapaciteta u razdoblju 2005-2015. od 47 do 90 mln kuna, a broj zaposlenih bi se poveao od 173 u
2005. na 210 do 230 u 2015.
Prostornim planom ureenja Opine Matulji ne planiraju se izdvojene zone ugostiteljsko turistike
namjene. Postojei i planirani smjetajni kapaciteti organiziraju se u sklopu graevinskih podruja
naselja i to primarno u vidu seoskog turizma i manjih obiteljskih hotela i pansiona.
Posebno se planom odreuje i mogunost gradnje turistikog naselja kapaciteta do 200 kreveta u
sklopu zone sportsko rekreacijske namjene apjane - Rupa (R11).
Preraivaka industrija
Postojea struktura ove djelatnosti je vrlo razgranata i obuhvaa cijeli niz preraivakih aktivnosti.
Takav razvoj ove djelatnosti posljedica je i znaajne tradicije u obrtnitvu ovog podruja.
Osnovni problem veine preraivakih kapaciteta opine Matulji je nedovoljnost poslovnog prostora.
Postojee preraivake tvrtke i obrti nastavit e s irenjem proizvodnje i na nove proizvode, poveat
e poslovne prostore najee u novim poslovnim zonama, osigurati potrebna ulaganja i zaposliti vei
broj osoba.
Sintetiziranjem razvojnih vizija pojedinih preraivakih tvrtki i preraivakih obrta moe se oekivati
povenje bruto domaeg proizvoda od 105,8 mln kuna u 2005. na 156 do 178 mln u 2015. To je
prosjeni godinji rast od 4 do 5,4%. Proizvodnost rada porast e od 2,8 3,6%. Istodobno e se
uloiti u u dugotrajnu imovinu od 222,5 do 299 mln kuna za cijelo desetgodinje razdoblje. S takvim
investicijama bit e mogue poveati zaposlenost od 669 osoba u 2005. na 750 do 795 osoba u 2015.
Graevinarstvo
Na podruju opine Matulji ovo je znaajna djelatnost, a tvrtke i obrtnici poslovanje obavljaju unutar
upanije ali i na ostalim prostorima Hrvatske.
Tvrtka Modula s obzirom da posjeduje znaajan fond mehanizacije, ima potrebu za novim
prostorom za oko 7.000 m2. U tom sluaju bi irili proizvodnju i proizvodili betonsku galanteriju.
Oekuju godinji porast volumena proizvodnje 4-7%.
Tvrtka Metal Opatija uvela bi proizvodnju metalnih konstrukcija, a za to imaju potpunu
infrastrukturu. Tvrtka planira otkupiti daljnjih 20.000 m2 prostora u neposrednoj blizini sadanje
162
obrazloenje
lokacije, na kojima namjerava ukljuiti privatne poduzetnike s kojima bi radila na zajednikom

programu i u zajednikom interesu na proizvodnji metalnih konstrukcija. To bi bila zajednika zona za
20-tak malih poduzetnika s kojima bi se obavljale vie faze obrade s modernim tehnologijama i
proizvodili specifini i visokokvalitetni proizvodi. Tvrtka planira poveati proizvodnju 4-8% i
poveati zaposlenost za 0,5-1% godinje.
Ostale graevinske tvrtke i poduzetnici koristit e svoja iskustva te poveavati volumen poslovanja i
ostvariti vrlo lagani porast zaposlenih. Oni e se i nadalje, dijelom naslanjati i na ostalu graevinsku
operativu na podruju Primorsko-goranske upanije.
Razvoj graevinarstva opine Matulji bit e prvenstveno usmjeren na izgradnju novih gospodarskih
kapaciteta, na daljnji razvoj stambenih, odmorinih i turistikih kapaciteta. Procjenjuje se da bi
graevinarstvo opine Matulji trebalo poveati volumen poslova izmeu 3 i 4% prosjeno godinje, pa
bi trebao porasti bruto domai proizvod od 4 do 6,6% prosjeno godinje i zaposlenost od 421 osobe
na 460-475 osoba u 2015. te uz ukupne investicije od 242,7 do 329,8 mln kuna za razdoblje 20062015..
Trgovina
U daljem razvoju trgovine moe se oekivati vei razvoj i znatnije proirenje trgovake mree zbog
relativno povoljnih prostorno prometnih mogunosti, no zato je potrebno podii kvalitativnu razinu
prodaje, nabaviti moderniju opremu, proiriti asortiman roba, poveati strunu razinu prodavaa,
skladitara i nabavljaa. Razvoj trgovine bit e dakle i nadalje usmjeren prvenstveno na zadovoljenje
potreba irih prostora Primorsko-goranske upanije.
Da bi se ta funkcija osigurala, oekuje se da e se u okviru trgovine proiriti razne dorade,
oplemenjivanja i priprema proizvoda za potrebe turista liburnijskog i rijekog podruja. Dorada,
oplemenjivanje i priprema proizvoda za trite postaje sve vanija funkcija moderne trgovine. Takvi
su poslovi: flairanje vina, alkoholnih i bezalkoholnih pia, pakiranje mesa, voa, ljekovitog bilja,
zaina i ajeva, konfekcioniranje raznih roba u standardnim teinama, hladna priprema gotovih jela za
opskrbu hotela i ugostiteljstva, suenje pruta i panceta, dimljene ribe i sl. Dio tih poslova preuzeli su
ve trgovaki lanci.
Sve to e omoguiti porast prometa i bruto domaeg proizvoda trgovine na podruju opine Matulji od
4 do 5,2% prosjeno godinje. Uz ulaganja u dugotrajnu imovinu od 244 do 319 mln u razdoblju do
2015. bit e mogue poveati zaposlenost od 856 osoba u 2005. na 970 do 1.020 osoba u 2015. Udio
trgovine u bruto domaem proizvodu Opine zadrava se na razini od oko 25%.
Prijevoz, skladitenje i veze
Cestovni promet e porasti uslijed poveanja broja turista, a teretni e takoer porasti oivljavanjem
turizma, trgovine i ostalih djelatnosti. Oekuje se da e mjesto Matulji biti zavrna toka linija javnog
gradskog prometa Rijeke, a da e ostalo podruje opine i nadalje s prigradskim linijama pokrivati
Autotrolej, s time to e linije koje povezuju opatijsko podruje prema Matuljima i unutar sama
opine Matulji biti frekventnije i bolje meusobno povezane. Osim toga, za razvoj lokalnog cestovnog
prometa potrebno je izgraditi autobusni terminal u Permanima.
S razvojem gospodarstva u potanskom prometu oekuje se formiranje jedinica PT mree u Rukavcu i
naroito u Rupi. Pota gubi nekadanje klasine potanske usluge, pa e biti nuno pronai nove
aktivnosti.
U sklopu rjeavanja prometa rijekog podruja, oekuje se uvoene gradskih linija eljeznikog
putnikog prometa izmeu Rijeke i Matulja.
163
obrazloenje
U telekomunikacijskom prometu oekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnih prikljuaka,

broja televizijskih pretplatnika te kompjutorskih prikljuaka na Internet. U okviru toga izgradit e se
distribucijska telekomunikacijska kanalizacija DTK koja e omoguit uvoenje nove tehnologije
prijenosa te koritenje razliitih novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos podataka, radio i
TV signala..
U planu je gradnja velikog intermodalnog terminala u zoni Brguda i Miklavije, kojim bi se pospjeila
prijevoznika i skladina djelatnost. To je pogodan prostor jer se susreu autocesta i eljeznica, na
kojem bi se izgradio robno-prometni logistiki centar. On e biti povezan s takvim centrima u
Sloveniji i Italiji, to e olakati robni prijevoz.
Oekuje se, da e promet i veze pokriti potrebe stanovnitva, turista te gospodarskih i drugih subjekata
opine Matulji kao i ireg podruja. Jaanjem prometa u rijekoj luci, ta e djelatnost znatno
poveavati promet. Tako e bruto domai proizvod prometa rasti od 62,4 na 91,8 do 118 mln kuna ili s
prosjenom godinjom stopom od 3,9 do 6,5 %, te e zapoljavati 180 - 200 osoba u 2015.
Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge
S jaanjem gospodarskih djelatnosti i standarda stanovnitva poveat e se deponiranje sredstava
tednje u bankama, vea orijentacija banaka na plasmane u proizvodno-uslune projekte, osobito u
financiranje modernizacije proizvodnih kapaciteta i razvoja malog poduzetnitva. Ulaskom Hrvatske u
Europsku zajednicu pojednostavit e se bankarske transakcije i olakati veze sa inozemnim i domaim
bankama.
Poveanjem opsega usluga banaka poveat e se BDP u ovoj djelatnosti s prosjenom godinjom
stopom 7,2-10,7%, uz blagi porast broja zaposlenih.
Poslovanje nekretninama i poslovne usluge razvijati e se u skladu s gospodarstvom. Na poslovanje
nekretninama znatno e utjecati porast redovnog i spekulativnog prometa zgrada, stanova, vikendica i
graevinskih parcela, stalnog porasta cijena nekretnina i cvjetanja crnog trita. Osim toga, oekuje se
razvoj usluga projektiranja i nadzora kako postojeih tako i novih tvrtki.
Prostornim planom treba rezervirati nove stambene, poslovne i rekreativne zone te regulirati uvjeti i
nain gradnje u tim zonama. Promet na crnom tritu treba suzbijati poreznom i inspekcijskom
kontrolom.
Poslovne usluge e se razvijati u skladu s potrebama gospodarstva, stanovnitva i turista. Predvia se
posebno porast raunalnih, raunovodstvenih, revizijskih, konzultantskih, istraivakih, pravnih i
medicinskih usluga.
Ova e djelatnost ostvariti porast BDP s prosjenom godinjom stopom 4,0-5,5 %, a broj zaposlenih
bit e u 2015. oko 290 osoba.
164
3.3.2.
obrazloenje
PRIKAZ DRUTVENIH DJELATNOSTI
Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smjetaja i razvitka sustava drutvenih
djelatnosti: predkolskih i kolskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, graevina kulture i
sporta, vjerskih graevina te ostalih graevina od javnog interesa. Vrsta i broj graevina drutvenih
djelatnosti odreuju se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Vjerske
ustanove
Sport i
rekreacija
Kultura
Udruge i
drutva
Vele Mune
Zvonea
ejane
Kueli
Bregi
Lipa
apjane
Pasjak
Brdce
CP
Matini ured
MU
Sjedite Opine
SO
Mjesni odbor
MO
Osnovna kola
Podr. osn. kola
PO
Djeji vrti
DV
Podr. dj. vrti
PV
Primarna zdr. zatita
CZ
Podr. ambulanta
Ljekarna
LJ
Dom umirovljenika
DU
Drutveni dom
DD
Knjinica, itaonica
Muzej, galerija
MZ
Kino
Sportska dvorana
Bazen
Otvorena igralita
SI
upna crkva
Mjesna crkva
Kulturno umj. drutvo
Muii
Jurdani
Juii
Rukavac
Permani
Breca
Carinska i pol. ispost.
Pastoralni dom
Usluge
Veli Brgud
Zdravstvo i socijalna
skrb
kolstvo i
predk..odgoj
Uprava i lok.
samouprava
Rupa
Naselje
Matulji
Mrea osnovnih drutvenih i javnih sadraja odreena je u slijedeoj tablici:
X
X
X
X
X
KuD
Sportsko drutvo
SD
Opskrba i usluge
OU
Financijske i sl.
usluge
X
X
PD
napomena: X - postojee, X - planirano

165
obrazloenje
Osnovna mrea graevina drutvenih djelatnosti odreena ovim Prostornim planom moe se, obzirom
na potrebe i razinu razvitka lokalne zajednice dopunjavati i drugim graevinama i/ili lokacijama.
Graevine drutvenih djelatnosti grade se veim dijelom temeljem planova ueg podruja, a za
pojedina naselja i sadraje dijelom i neposrednom provedbom Ovog Plana.
Graevine drutvenih djelatnosti planiraju se u pravilu u sklopu graevinskih podruja naselja, ovisno
o centralnoj funkciji koju naselje obnaa, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja dijelom planiraju
sadraji sporta i rekreacije.
Mrea graevina drutvenih djelatnosti temelji se najveim dijelom na postojeoj mrei, uz nune
rekonstrukcije i poveanje kapaciteta u skladu s odreenim normativima.
Prioriteti Opine Matulji u razvoju mree drutvenih djelatnosti su:
- novi centar primarne zdravstvene zatite u Matuljima
- kolska sportska dvorana osnovne kole u Matuljima
- djeji vrti i jaslice u Brecima
- obnova pojedinih drutvenih domova
Uprava i pravosue
Od upravnih institucija u skladu s Zakonom o lokalnoj samoupravi potrebno je zadrati najmanje na
postojeoj razini. Razvojem gospodarstva opine Matulji, jaanjem prometa prema Sloveniji i
pristupanjem Hrvatske Europskoj zajednici bit e potrebno poveati broj zaposlenih osoba za poslove
sigurnosti, protupoarne zatite, veterinarskih i drugih inspekcija, ali e se istodobno smanjiti potrebe
za carinskim uslugama.
Decentralizacijom javne uprave i dravnih sredstava, opina e preuzeti sve vee nadlenosti i obveze
koje e poveati proraun i ujedno poveati potrebu sve veeg sinkroniziranja i usklaivanja prenijetih
mu djelatnosti. U tom cilju reorganizirat e se pojedini odjeli i omoguiti bolja suradnja i koordinacija
dravne uprave, upanijske i lokalne samouprave.
U postojeoj zgradi Opine e se, gradnjom novog zdravstvenog centra osloboditi dodatni prostor
kojeg sada koristi ambulanta.
U Rupi se organiziraju djelatnosti dravne uprave vezane na granine prijelaze: carina, policija i druge
funkcije.
Prostornim planom upanije u svim sjeditima lokalne samouprave planirane su policijske postaje.
Predkolske ustanove
Predkolski odgojno-obrazovni rad organiziran je u centralnom vrtiu u Matuljima i podrunim
vrtiima u Rukavcu, Juiiima, Brecima, Velom Brgudu, Zvonei, Munama i Rupi-Lipi.
U razdoblju do 2015. oekuju se odreene promjene u organiziranju ovog oblika odgoja na podruju
opine Matulji. Planirano je proirenje mree gradnjom novog djejeg vrtia i jaslica u Brecima,
kapaciteta 9 grupa (cca 180 djece). Poeljno je nastojati zadrati postojeu mreu vrtia bez obzira na
manjak broja djece u pojedinim naseljima, ali uz uvjet zadovoljenja pedagokog i tehnikog standarda.
Pri izradi planova uih podruja ili neposrednom provedbom plana potrebno je osigurati odgovarajui
prostor za potrebe gradnje nove odnosno irenja i podizanja standarda unutar postojee ustanove:
166
obrazloenje
planirati postotak djece obuhvaene predkolskim odgojem sa 6 % od planiranog broja stanovnika

uz gradnju novog vrtia u Brecima, nove kapacitete osigurati rekonstrukcijom postojeih objekata
i preraspodjelom djece
organizirati centralni vrti na postojeoj lokaciji u Rupi
postojee podrune vrtie u Juiima, Brgudu, Zvonei, Munama rekonstruirati u skladu s
tehnikim standardima
centralnom vrtiu u Matuljima i podrunim vrtiima u Juiima, Zvonei i Munama osigurati
dodatne vanjske povrine - djeja igralita
planirati povrinu graevne estice sa normativom od 30 - 40 m2 po djetetu,
dodatne kapacitete eventualno osigurati gradnjom manjih privatnih vrtia
Osnovne kole
Cjelokupno osnovno obrazovanje unutar opine organizirano je u dvije matine osnovne kole:
Dr.Andrija Mohorovii Matulji i Drago Gervais Breca, te podrunim kolama u Rukavcu,
Juiima, Munama, Zvonei, Velom Brgudu, Rupi-Lipi i Pasjaku. Ne planira se proirenje mree
osnovnih kola , izuzev mogunosti prerastanja podrune kole u Rupi u matinu kolu obzirom na
odreeni centralitet naselja.
U matinoj osnovnoj koli Dr.Andrija Mohorovii Matulji potrebno je proiti prostor za 4-5
uionica kako bi kola mogla raditi u jednoj smjeni, izgraditi planiranu sportsku dvoranu i aktivirati
planirane otvorene sportske i zelene povrine u Jankovievom dolcu (prema Detaljnom planu ureenja
centra Matulja).
U matinoj osnovnoj koli Drago Gervais Breca planira se adaptacija tavana ime bi se osigurao
prostor za organizaciju produenog boravka djece iz podrunih kola. Gradnjom novog vrtia takoer
e se osloboditi dodatni prostor za potrebe kole koji je danas u funkciji vrtia.
prostor za potrebe irenja i podizanja standarda unutar postojee ustanove:
-
za osnovne kole planirati obuhvat od 10 % od planiranog broja stanovnika

bruto povrinu graevina planirati sa 6 m2 po ueniku,
veliinu graevne estice planirati s normativom od 30 m2 po ueniku, odnosno kada to nije
mogue u neposrednoj blizini osigurati povrine za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene
povrine i dr.,
matine osnovne kole na postojeim lokacijama rekonstruirati u skladu s planiranim potrebama
broja uenika i organizacije rada u jednoj smjeni
za matinu osnovnu kolu u Matuljima osigurati potrebni dvoranski prostor i otvorena igralita
za podrunu kolu u Rupi (Rupa-Lipa) na postojeoj lokaciji osigurati prostorne uvjete za
za manje podrune kole osigurati sadraje sporta i rekreacije zajedno s potrebama stanovnitva
Uenici opine Matulji e i nadalje koristiti srednje kolske obrazovne institucije Opatije, Rijeke i
drugih mjesta, a studenti sveuilite u Rijeci, Zagrebu i inozemstvu.
Zdravstvena zatita i socijalna skrb
Zdravstvena djelatnost je od znaaja za Republiku Hrvatsku, a Zakonom su definirane 3 razine
zdravstvene zatite; primarna, sekundarna i tercijarna. Djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove u
dravnom vlasnitvu, vlasnitvu upanija, te zdravstvene ustanove u vlasnitvu domaih i stranih
fizikih i pravnih osoba.
Nain organizacije i provoenje zdravstvene zatite utvruju se Zakonom o zdravstvenoj zatiti. Kod
utvrivanja mree zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zatite za Primorsko-goransku
167
obrazloenje
upaniju, kao i za dimenzioniranje mree koriteni su slijedei normativi:

- dom zdravlja - gravitacijsko podruje do 30.000 stanovnika
- ambulanta ope medicine - gravitacijsko podruje do 2.000 stanovnika
- 1 tim cjelovite primarne zatite na 1.000 stanovnika
- hitna medicinska pomo - do 40.000 stanovnika kao deurstvo, a preko 40.000 stanovnika kao
posebna sluba,
- ljekarna - gravitacijsko podruje do 5.000 stanovnika
Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mreom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje
mree, pored navedenih normativa, su:
- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovnitva,
- jednaki uvjeti (mogunosti) za koritenje zdravstvenih usluga
- potreban razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna),
- blizina upanijskog centra i KBC - Rijeka
- stupanj organizacije podruja i gospodarske mogunosti.
U Matuljima je planirana gradnja novog Centra primarne zdravstvene zatite (veliine cca 1600 m2)
kojim e se osigurati odgovarajui uvjeti rada i prostor za nedostajue sadraje, omoguiti bolju
organizaciju specijalistikih pregleda i openito razina zdravstvenih usluga. (Lokacija i uvjeti gradnje
odreeni su Urbanistikim planom ureenja Matulja).
U skladu s odreenim stupnjem centraliteta, primarnu zdravstvenu zatitu potrebno je osigurati i u
naselju Rupa.
Na podruju opine Matulji moe doi i do poveanja kapaciteta u zdravstvenoj zatiti kroz privatnu
praksu, kao to su; ambulante ope medicine, irenje poliklinike Dr.Nemec, eventualno otvaranje
drugih manjih specijaliziranih bolnica, stomatolokih poliklinika i drugih zdravstvenih sadraja u
sklopu planirane povrine zdravstvenog centra u Matuljima. Na tom prostoru postoji i mogunost
lociranja hitne pomoi, ukoliko se ta lokacija procijeni kao najpovoljnija u odnosu na ire
gravitacijsko podruje.
Graevina doma za starije osobe kapaciteta do 200 osoba planirana je u Matuljima (UPU Matulja),
gdje postoje uvjeti koritenja zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za
drutvenu aktivnost korisnika doma.
Kultura
Postojea mrea graevina kulture se, prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije
nadopunjuje se minimalno novom knjinicom i itaonicom i kinom u naseljima Matulji i Rupa.
Pored toga potrebno je:
- u naselju Matulji osigurati rekonstrukciju kompleksa starog vrtia i "Hangara" sa viestrukim
sadrajima gradske knjinice, kulturno-zabavnih programa, galerijskog prostora i sl.
- planiranu sportsku - kolsku dvoranu u centru Matulja koncipirati i za potrebe kulturnih zbivanja
- urediti planiranu ljetnu pozornicu u sklopu Jankovievog dolca (Matulji)
- valorizirati i obnoviti rad spomen muzeja u Lipi
- stimulirati otvaranje galerija, izlobenih prostora, zaviajnih zbirki i muzeja, posebno u centralnim
naseljima
Posebno je znaajno valorizirati postojee drutvene domove (Matulji, Permani, Juii, Rukavac,
Rupa, Pasjak, Vele Mune, Rukavac, Bregi, Bikupi, kao i naputenu kolsku zgradu u ejanama) kao
jezgre socijalne agregacije pojedinih naselja, i uz ostale funkcije (trgovake, ugostiteljske, uslune)
omoguiti organizaciju pojedinih kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti (kulturno-umjetnika
drutva, podruna knjinica, djelovanje mjesnih odbora, udruga graana, politikih stranaka i sl.)
168
obrazloenje
Sport i rekreacija
Planiranjem mree objekata sporta i rekreacije potrebno je predvidjeti:
- sport djece i mladei u procesu odgoja i obrazovanja,
- natjecateljski sport radi ostvarivanja visokih sportskih dostignua,
- sportsku rekreaciju graana do najstarije ivotne dobi,
- kineziterapiju i sport osoba oteenog zdravlja i osoba s psihofizikim smetnjama u razvoju.
Osim toga, na podruju Opine se za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadraja planira, osim povrina
u naselju, i ureenje izdvojenih zona sportsko-rekreacijske namjene, u sklopu kojih se pored sadraja
namijenjenih stalnim stanovnicima planiraju i sadraji namijenjeni turistima i ostalim korisnicima
(SRC-a apjane-Rupa i SRC Trtni, kao i rekreacijski centri Bregi, Lisina, "Pavlovac" - Matulji i
Rupa).
U skladu s obvezama i normativima, osnovna mrea dopunjuje se slijedeim graevinama:
- sportske dvorane: u Matuljima i SRC Trtni
- zatvoreni i otvoreni bazen: SRC Trtni
- nogometno igralite: SRC Muii
- otvorena igralita: uz podrune kole Juii, Pasjak, Rupa-Lipa, Veli Brgud; u naselju Muii; u
izdvojenim zonama sportsko-rekreacijske namjene
- streljane i kuglana: u izdvojenim zonama sportsko-rekreacijske namjene
- boalita: rekonstrukcija postojeeg boalita u Matuljima ("Hangar") prema uvjetima za
natjecateljski sport
Obzirom na postojeu mreu, prostorne specifinosti, tradiciju i prostorne uvjete, definira se slijedea
osnovna mrea sportskih objekata:
ukupno jed.
prema
normativima
korigirane
veliine
5,656
0,274
0,522
1
1
Zrane streljane
5,585
Streljane ostale
1,982
Kuglane
6,641
Klizalita
0,093
Ostali zatvoreni
0,989
Atletika
Nogomet
0,140
2,178
0
2
OBJEKT
Dvorane (dvoranska
jedinica)
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Mali nogomet, rukomet,

odbojka, koarka
21,617
22
6,364
Polivalentno igralite ili

pojedino igralite
Tenis
postojei
objekti
Breca (450 m2)
Vele Mune
Matulji
Breca
Rukavac
Rupa
Veli Brgud
Juii
apjane
ejane - ko.
Zvonea - ko.
Jurdani
Lipa
Rukavac x 2
planirani
objekti
Centar Matulji x3 jed.
SRC Matulji x3 jed.
SRC Mat-Trtni
SRC Mat-Trtni
u sklopu
jedne od dvorana
SRC apjane - Rupa
u sklopu
jedne od dvorana
u sklopu
jedne od dvorana
SRC Muii (DPU)
Juii - k.
Pasjak - k.
Rupa - k.
Veli Brgud - k.
SRC Trtni x 2
RC Pavlovac x 3
SRC Dolac
Muii
Bregi (RC)
SRC Dolac M. x 2
169
obrazloenje
RC Pavlovac x3
Boanje
3,856
Ostali otvoreni
3,176
Skijanje alpsko
faktor ukupno
0,595
59,668
0
60
Juii
Hangar M. x 2
Vele Mune x 2
Veli Brgud x 2
Permani
autokros
Rupa
-
Hangar M. x 2
motokros
RZ 12
-
Za stanovnike, turiste i goste izletnike planira se valorizacijom prirodnih rekreacijskih podruja i

ureenje drugih sportsko-rekreacijskih sadraja: trim parkova, pjeakih etnica i biciklistikih staza,
jahaih staza, izletita i sl.
Ovim planom posebni naglasak stavlja se na podruje Lisine kao rekreacijsko podruje, i kompleks
sportsko-rekreacijskog centra Rupa-apjane. Te dvije cjeline daleko premauju opinsko znaenje i za
njih su potrebna detaljnija istraivanja i izrada odgovarajuih planova koji e definirati vrste i obim
sportskih i rekreacijskih sadraja.
Vjerske graevine
Najznaajniji sakralni objekti opine Matulji su upne i mjesne seoske crkve i to: upna crkva Sv.
Luka u Rukavcu, upna crkva Krista Kralja u Matuljima, zatim upne crkve u Brecima, Velom
Brgudu, Velim Munama i Zvoneu. Seoske crkve ili kapele su u Juiima, Brdcu, Lipi, Pasjaku, Rupi,
apjanama i ejanama.
Na veini tih objekata potrebne su adaptacije i rekonstrukcije. Ovi projekti su u ingerenciji katolike
crkve.
Vjerske graevine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, kole i dr.) grade se u graevinskim
podrujima naselja. Gradnja novih graevina mogua je neposrednom provedbom plana odreenom za
graevine drutvene namjene.
Planirane graevine pastoralnog centra u Matuljima i upne crkve u Rupi grade se temeljem plana
ueg podruja.
170
3.4.
UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA
3.4.1.
UVJETI KORITENJA PROSTORA
obrazloenje
Koritenje prostora mora biti u skladu s namjenom povrina odreenom u toki 3.2. ovog Plana i
kartografskim prikazom br. 1 "Koritenje i namjena povrina", u mjerilu 1:25000.
Graditi se moe samo na ureenom graevinskom zemljitu Potrebno je odrediti ureenost pojedinog
graevinskog zemljita i to na nain:
II kategorija ureenosti graevinskog zemljita osim imovinsko-pravne pripreme obuhvaa i slijedeu
infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisani broj parkirnih mjesta.
II. kategorija ureenosti graevinskog zemljita obvezna je za:
- graevinska podruja stambenih i stambeno-poslovnih naselja
- graevinska podruja zona izdvojenih namjena
- sva graevinska podruja u zatienom obalnom podruju mora
II. kategorija ureenosti graevinskog zemljita obvezna je i za sve graevine drutvene i gospodarske
namjene u graevinskim podrujima svih naselja
I. kategorija ureenosti graevinskog zemljita obuhvaa imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put i
elektroopskrbu.
I. kategorija ureenosti graevinskog zemljita odreuje se za ostala naselja, kao i za pojedine
graevine izvan graevinskog podruja.
U naseljima i dijelovima naselja u zatienom obalnom podruju mora (ZOP) obvezno je prikljuenje
na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda (naselja Matulji i Mihotii). Do izgradnje
javnog sustava doputeno je, u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, graevine s
kapacitetom do 10 ES prikljuiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za graevine kapaciteta veeg od
10 ES uvjetuje se gradnja pojedinanih biolokih ureaja (Bio Disk, Bio Rol i sl.) prije uputanja u tlo.
3.4.1.1.
Uvjeti koritenja graevinskih podruja
Graevinsko podruje sastoji se od izgraenog dijela i neizgraenog dijela planiranog za ureenje

zemljita i gradnju.
Izgraenim dijelom graevinskog podruja smatra se ureeno graevinsko zemljite na kojem su
izgraene graevine stambene i druge namjene, izgraene infrastrukturne graevine i povrine, te
privedene namjeni ostale povrine (parkovi, igralita i dr.), prema kriterijima odreenim Prostornim
planom upanije i za naselja u ZOP-u Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
Izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja ureuju se i koriste na nain propisan ovim
Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br.4 Graevinska podruja u mjerilu
1:5000.
A/ Graevinska podruja naselja
Ovim prostornim planom odreena su graevinska podruja naselja: Brdce, Bregi, Breca, Jurdani,
Juii, Kueli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotii, Muii, Pasjak, Permani, Rukavac,
Rupa, Ruii, apjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvonea i ejane.
Uvjeti koritenja i ureenja odreuju se po pojedinim tipovima naselja specifinim po poloaju,
171
obrazloenje
funkcijama, graenim strukturama i razvojnim ciljevima. Tipovi naselja su:

Stambena naselja : Bregi, Rukavac, Kueli, Matulji, Mihotii, Juii, Jurdani
Stambeno-poslovna naselja: Muii, Permani, Ruii, Breca, Veli Brgud, Mali Brgud, Rupa, apjane
Mjeovito-ruralna naselja : Vele Mune, Male Mune, ejane, Zvonea, Zaluki, Lipa, Pasjak, Brdce
U sklopu pojedinih naselja odreene su granice gusto graenih jezgri, na kartografskim prikazima 4.
"Granice graevinskih podruja" u mjerilu 1:5000.
Gusto graene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje specifinih fizikih struktura za koje se
odreuju posebni uvjeti gradnje.
Gusto graene jezgre odreene su za dijelove naselja: Brdce, Veli Brgud, Mali Brgud, Korensko
(Jurdani), Jurdanii (Jurdani), Principi (Jurdani), Obadi (Jurdani), Brajani (Jurdani), Kueli, Ivanii
(Kueli), Bikupi (Kueli), Crnii (Kueli), Mihelii (Kueli), Roii (Kueli), Lipa, Male Mune,
Vele Mune, Pasjak, Ruii, Poljane (Ruii), Permani, , Pui (Muii), Zaluki, Rukavac Donji
(Rukavac), Rukavac Gornji (Rukavac), Sunji (Rukavac), Andreii (Rukavac), Mulji (Rukavac),
Rupa, apjane, Zvonea, krapna (Zvonea), Sunji (Zvonea), Gapari (Zvonea), Perka (Zvonea) i
ejane.
Jezgre starih manjih naselja: Franii, Mihotii, Slavii, Perinovo, Trtni, Osojnaki, Radetii, "Stari
Grad" - Matulji, Popovii i Frlanija odreene su ili se odreuju UPU-om Matulji.
Za naselja, odnosno dijelove naselja koji su registrirani (ili predloeni za registraciju) kao povijesne
graditeljske cjeline (I. stupanj zatite) graenje je mogue temeljem plana ueg podruja.
Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (II. stupanj
zatite) graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija mogue su
temeljem odredbi ovoga Prostornog plana i prema uvjetima nadlenog Konzervatorskog odjela.
Izgradnja unutar graevinskog podruja naselja razvija se uz postojee ili planirane lokalne i
nerazvrstane prometnice.
Svaka graevina mora imati prikljuak na javnu prometnu povrinu i broj parkirnih mjesta odreene
prometnim uvjetima u toki 3.5.1. ovog Plana.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste ne moe biti manja od 6,0 metara.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca javne ceste ne moe biti manja od 6,0 metara za
upanijske i lokalne, odnosno 10,0 m za dravne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim
uvjetima nadlenih pravnih osoba za upravljanje cestama, ali iskljuivo za infrastrukturne graevine.
Izuzetno, u sluaju rekonstrukcije i interpolacije u izgraenim dijelovima naselja, mogue su i manje
udaljenosti a ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadlenih institucija.
U tom sluaju rekonstrukcijom se ne moe smanjivati udaljenost od regulacijskog pravca, a graevni
pravac kod interpolacija odreuje se na nain da se poklapa s graevnim pravcem susjedne graevine
koja ima veu udaljenost od regulacijskog pravca.
Izuzetno u gusto graenim jezgrama moe se prema nerazvrstanoj cesti dopustiti rekonstrukcija i
interpolacija i na regulacijskom pravcu.
Oblik i veliina graevne estice utvruje se prema postojeem obliku katastarske estice, cijepanjem
katastarske estice ili spajanjem vie estica, a mora omoguiti smjetaj planiranih graevina i
udaljenosti graevina do granica estice.
172
obrazloenje
Neposrednim provoenjem mogu se graditi sve vrste graevina odreene ovim Planom za graevinska
podruja naselja, izuzev za naselja/ dijelove naselja za koja je odreena obveza izrade plana ueg
podruja.
Obveza izrade urbanistikog plana odreena je za:
UPU 1
UPU 2
UPU 3
UPU 4
UPU 5
UPU 6
UPU 7
UPU 8
Matulji i Mihotii - dio (NA101, NA102, NA103, NA111, NA112,)

Mihotii - dio (NA113)
Rupa (NA16, NA72)
Mihelii (NA61)
Rukavac (NA151)
Bregi (NA21)
Bregi (NA22)
Bregi (NA23)
Obveza izrade detaljnog plana ureenja odreena je za:

DPU 2 Zona poticajne stanogradnje Muii
DPU 3 Zona drutvenih sadraja Breca
Granice obuhvata prostornih planova uih podruja odreene su u kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti
za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite u
mjerilu 1:25000 i br.4 "Graevinska podruja", u mjerilu 1:5000.
Do donoenja prostornih planova uih podruja ne moe se odobriti gradnja novih graevina ni
ureenje prostora.
Iznimno, do donoenja tih planova, doputena je:
- rekonstrukcija postojeih graevina temeljem odrednica za neposredno provoenje Plana,
- izgradnja i rekonstrukcija graevina infrastrukturne namjene u izgraenom dijelu graevinskog
podruja,
B/ Graevinska podruja izdvojenih namjena
Graevinska podruja izdvojenih namjena moraju imati II kategoriju ureenosti graevinskog
zemljita.
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena ne moe se planirati nova stambena izgradnja.
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena moe sagraditi temeljem planova uih podruja.
Obveza izrade urbanistikog plana odreena je za:
UPU 1
UPU 9
UPU 10
UPU 11
UPU 12
UPU 13
UPU 14
UPU 15
UPU 16
UPU 17
UPU 18
UPU 19
Poslovne i sportsko-rekreacijske zone ( R12, R21, K1, K2) uz naselje Matulji

Poslovna zona Juii (K3)
Poslovna zona Jurdani (K4)
Poslovna zona Muii I (K5)
Poslovna zona Muii II (K6, R13)
Poslovna zona Brgud (K7)
Poslovna zona Miklavija (K8)
Poslovna zona Mune (K9)
Poslovna zona Lipa (K10)
SRC apjane - Rupa (R11)
RC Lisina (R22, O2)
RC Bregi (R23)
173
UPU 20
UPU 21
UPU 22
UPU 23
UPU 24
UPU 25
obrazloenje
Ranirni kolodvor Jurdani (IS11)

Ranirni kolodvor apjane (IS12)
Centar za obuku vatrogasaca apjane (O1)
Poslovna zona Rupa (K11)
Poslovna zona Permani (K12)
RC Rupa (R24)
Obveza izrade detaljnog plana ureenja odreena je za zonu groblja u Rupi.

Granice obuhvata prostornih planova uih podruja odreene su u kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti
za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite u
mjerilu 1:25000 i br.4 "Graevinska podruja", u mjerilu 1:5000.
Iznimno postojei detaljni planovi ureenja u obuhvatu obvezne izrade urbanistikog plana ureenja
primjenjuju se do donoenja tog urbanistikog plana ureenja.
Do donoenja plana ueg podruja, postojee graevine u sklopu izgraenog dijela graevinskog
podruja zona izdvojene gospodarske - poslovne namjene mogu se rekonstruirati prema odrednicama
za novu gradnju.
Manji dio povrine sportsko-rekreacijskog centra apjane-Rupa, neposredno uz planirano vorite
Rupa, koristi se kao autokros staza. Organizirana je na povrini od cca 3,0 ha i obuhvaa katastarske
estice 841, 842/1 i 842/2, k.o. Rupa. Do izrade Urbanistikog plana ureenja za taj obuhvat doputa
se utvrditi lokacijsku dozvolu za sadraje sporta i rekreacije.
Do donoenja plana ueg podruja rekreacijskog centra Lisina mogua je rekonstrukcija planinarskog
doma prema uvjetima odreenim ovim planom.
Do donoenja plana ueg podruja, u zonama infrastrukturne namjene - ranirni kolodvori, mogua je
rekonstrukcija i dogradnja eljeznike infrastrukture i rekonstrukcija postojeih graevina prema
odrednicama za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene.
Do donoenja urbanistikog plana ureenja zone izdvojene namjene - Centra za obuku vatrogasaca,
doputeno je koritenje postojeih kapaciteta, odnosno rekonstrukcija postojeih graevina s
poveanjem graevinske bruto povrine za 10 %.
3.4.1.2.
Koritenje prostora izvan graevinskih podruja
Povrine izvan graevinskih podruja koriste se u skladu s odreenom osnovnom namjenom. To su

poljoprivredne povrine, umske povrine i ostalo poljoprivredno i umsko tlo.
Iznimno, izvan graevinskog podruja, moe se dopustiti gradnja graevina prema kriterijima i
uvjetima iz toke 3.2.4. "Kriteriji za graenje izvan graevinskih podruja".
U zatienom obalnom podruju mora gradnja tih graevina nije doputena.
izgraene su na temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968. godine, ili je
za njih izdana pravovaljana lokacijska ili graevna dozvola, imaju isti status kao graevine u
graevinskom podruju naselja.
174
obrazloenje
Za postojee graevine izvan graevinskih podruja kada su u reimu zatite prirodne batine, na
vrijednom obradivom tlu (oznake P2), ili u infrastrukturnom koridoru, dozvoljava se samo
rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljanje uvjeta ivota i rada.
Rekonstrukcijom u svrhu poboljanja neophodnih uvjeta ivota i rada smatraju se:
Rekonstrukcija postojeih graevina u cestovnim i infrastrukturnim planskim koridorima mogua je
bez promjene namjene i u postojeim gabaritima graevine.
Izvan graevinskog podruja mogu se postavljati pokretne naprave i tandovi samo na ureenim i
propisno oznaenim odmoritima povrine (graevne estice) javne ceste.
175
3.4.2.
UVJETI UREENJA PROSTORA
3.4.2.1.
Uvjeti ureenja graevinskih podruja naselja
obrazloenje
Unutar graevinskog podruja naselja mogu se graditi graevine:

- stambene i stambeno-poslovne namjene,
- drutvene namjene,
- gospodarske namjene,
- ugostiteljsko-turistike namjene,
- infrastrukturne i komunalne namjene,
- montane graevine - tandovi, kiosci.
STAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE GRAEVINE
Neposrednom provedbom plana u graevinskim podrujima naselja za koja nije odreena obveza
izrade plana ueg podruja mogu se graditi:
-
stambene graevine, koje sadre najvie 3 stana (samostalne uporabne cjeline)

stambeno-poslovne graevine, koje sadre najvie 2 stana i 1 poslovni prostor (samostalne
uporabne cjeline)
Stambeno-poslovne graevine mogu imati poslovnu namjenu tihih i istih djelatnosti kompatibilnu
stambenoj namjeni. Te djelatnosti ne smiju ugroavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagaenje
zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima.
Poslovna namjena moe se organizirati u sklopu osnovne graevine ili kao izdvojena manja poslovna
graevina na graevnoj estici.
Uvjeti i ogranienja namjene poslovnih sadraja odreeni su uvjetima za poslovne graevine, a
gospodarskih sadraja poljoprivredne namjene uvjetima za poljoprivredne gospodarske graevine.
Gospodarske graevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na graevnoj estici stambene
namjene pod uvjetima odreenim za poljoprivredne gospodarske graevine na izdvojenim graevnim
esticama.
Nain gradnje novih graevina je samostojei. Nije doputena gradnja novih dvojnih i skupnih
graevina, uz izuzetke odreene za interpolacije.
Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene mogu se graditi neposrednom provedbom ovog
Plana prema slijedeim uvjetima:
-
najmanja doputena irina graevne estice za samostojee graevine mjereno uz graevni pravac
iznosi 15 m;
omjer irine i duine graevne estice moe iznositi najvie 1/3.
najmanja doputena veliina graevne estice je za stambena naselja 800 m2, stambeno-poslovna
naselja 800 m2 i mjeovito-ruralna naselja 600 m2;
najvea doputena veliina graevne estice je za stambena naselja 1400 m2, stambeno-poslovna
naselja 2000 m2, a za mjeovito-ruralna naselja nije ograniena;
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je za stambena naselja 0,25,
stambeno-poslovna naselja 0,25 i mjeovito-ruralna naselja 0,30;
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je za:
- stambena naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan
- stambeno-poslovna naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan
- mjeovito-ruralna naselja 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum i/ili tavan
176
obrazloenje
uz osnovnu graevinu na graevnoj estici mogu se, ovisno o tipu naselja, graditi i pomone
graevine, manja izdvojena poslovna graevina i gospodarska poljoprivredna graevina;
pomone, manje izdvojene poslovne graevine i poljoprivredne gospodarske graevine mogu
imati ukupnu tlocrtnu povrinu do 60% tlocrtne povrine osnovne graevine;
pomone, manje izdvojene poslovne i poljoprivredne gospodarske graevine uraunavaju se u
izgraenu i graevinsku bruto povrinu;
najvea izgraena povrina svih graevina na graevnoj estici je 300 m2 a najvea graevinska
bruto povrina svih graevina na graevnoj estici je 600 m2;
najmanja izgraena povrina osnovne graevine je 64 m2;
najvei doputeni broj etaa osnovne graevine je za:
- stambena naselja: podrum + 3 nadzemne etae + tavan
- stambeno-poslovna naselja: podrum + 3 nadzemne etae + tavan
- izdvojene dijelove naselja Jurdani: 43 do 48 (Korensko, Mavrii, Obadi, Brajani, Principi,
Franii), naselja Kueli: 61 do 64 (Kueli, Ivanii, Bikupi, Crnii), naselja Rukavac:152
(Perii) i naselja Muii 122 (kalniko): podrum + 2 nadzemne etae + tavan
- mjeovito-ruralna naselja: podrum + 2 nadzemne etae + tavan
najvei doputeni broj etaa za pomone, manje izdvojene poslovne i gospodarske poljoprivredne
graevine je: 1 nadzemna etaa + tavan.
najvea doputena visina osnovne graevine s 3 nadzemne etae je 9 metara, a ukupna visina 12
m.
najvea doputena visina osnovne graevine s 2 nadzemne etae je 7 metara, a ukupna visina 10
m.
najvea doputena visina pomone graevine je 3 metra, a ukupna visina 4,5 m.
najvea doputena visina manje poslovne i poljoprivredne gospodarske graevine je 4 metra, a
ukupna visina 6 m.
na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i najvie 2
ostale graevine;
graevni pravac svih graevina na graevnoj estici mora biti udaljen od regulacijskog pravca
najmanje 6 m;
granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 3 m od granice
graevne estice za graevine do 2 nadzemne etae, odnosno 4 m s za graevine s 3 nadzemne
etae;
odrednice za minimalne udaljenosti od granica graevne estice primjenjuju se i na septike
talonice i pomone graevine, a manje poslovne graevine moraju biti udaljene najmanje 5,5 m
od granice graevne estice;
za pomone graevine izuzetno se, uz izriitu suglasnost susjeda, moe utvrditi i manja udaljenost
od granice graevne estice, ali ne manje od 1 m i bez otvora na graninom proelju;
graevine se oblikovno usklauju s elementima mikrolokacije uz uvaavanje definiranih
oblikovno-morfolokih parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja se odnose na
graenje novih i rekonstrukciju postojeih graevina. Osnovne i pomone graevine se oblikuju
primjenjujui jednako vrijedna naela oblikovanja;
krovovi kosi, nagiba do 25. Pokrov moe biti kupa kanalica, mediteran crijep ili slian pokrov.
Na krov je doputeno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje i kolektore suneve energije;
proelja se mogu izvesti bukom u svijetlim pastelnim tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih
materijala. Otvori na proeljima trebaju u pravilu biti visine vee od irine. Ograde na
graevinama (balkoni, logie, vanjska stubita, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune
kamene, betonske, kao korita za cvijee ili transparentne metalne;
dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini mora biti hortikulturno ureen. Najmanja
veliina ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 30 % povrine graevne estice.
Izuzetno u gusto graenim jezgrama ta povrina moe biti i manja;
prostor okunice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja. Potporni zidovi, terase i
nepropusne povrine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu
susjednog zemljita i graevina;
postojee vrijedno raslinje na graevnim esticama treba u to veoj mjeri sauvati i uklopiti u
novo ureenje zelenih povrina na graenoj estici;
177
obrazloenje
ograde se izgrauju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m.
visina podzida moe iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom irine
najmanje 2,0 m.
najmanji broj parkirnih i/ili garanih mjesta odreen je prometnim uvjetima, a osigurava se u
sklopu graevne estice;
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice na javnoprometnu povrinu odreeni su prometnim
uvjetima.
Interpolacija
a/
interpolacije u izgraenom dijelu graevinskog podruja
Interpolacije u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja doputene su prema uvjetima za nove
graevine, uz slijedee posebne uvjete:
Za slobodnostojeu graevinu:
- najmanja doputena veliina graevne estice je 600 m2
Za dvojnu graevinu, kada je na susjednoj graevnoj estici izgraena ili je izdana graevna dozvola
za jedinicu dvojne graevine:
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,35, do ukupno 200 m2 izgraene povrine
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,70, do ukupno 400 m2 graevinske bruto
povrine
Graevni pravac se kod interpolacija moe odrediti i na udaljenosti manjoj od 6 m od regulacijskog
pravca, na nain da udaljenost iznosi najmanje kao kod susjedne graevine koja ima veu udaljenost
od regulacijskog pravca.
b/ interpolacije u gusto graenim jezgrama
Interpolacije u gusto graenim jezgrama mogue su prema uvjetima za nove graevine, uz slijedee
posebne odrednice:
- doputena je interpolacija samostojeih, dvojnih i skupnih graevina;
- najmanja doputena veliina graevne estice je 250 m2;
- najvea doputena veliina graevne estice je 500 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,5, do ukupno 200 m2 izgraene povrine;
povrine;
- najvea doputena visina graevine odreuje se u skladu s visinom susjednih graevina i iznosi
najvie 7 m, a ukupna visina najvie 9 m;
- najmanja izgraena povrina graevine je 64 m2;
- na graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i jedna pomona
graevina;
- graevni pravac moe se odrediti, obzirom na susjedne graevine, i na regulacijskom pravcu.
- potrebni broj parkirnih mjesta moe osigurati izvan povrine graevne estice, na izdvojenoj
estici, na udaljenosti do 100 m od graevne estice;
- pri rekonstrukcijama i interpolacijama u gusto graenim jezgrama mora se uvaavati morfoloke
osobitosti i arhitektonski izraz autohtonih stambenih kua. Pri rekonstrukciji treba primijeniti
tradicionalne obrasce i nain graenja te karakteristine arhitektonske elemente; tip, pokrov i
nagib krova, obradu proelja, dimnjake, vanjska stubita, krovne vijence, zatitu na otvorima i
drugo;
- krov graevina mora biti kosi, u pravilu dvostreni, pokriven kupom kanalicom. Otvori trebaju biti
pravokutni, visine vee od irine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglaeni bukom,
simetrino rasporeeni na proeljima. Kao zatitu otvora predvidjeti grilje ili kure. Ne dozvoljava
se postava sunanih kolektora ni drugih ureaja na krovnim povrinama niti na proeljima;
178
obrazloenje
rekonstrukciju graevina koje su zatiene ili evidentirane kao graevine etnoloke vrijednosti ili
su u sklopu zatiene cjeline potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Interpolacije novih graevina nisu doputene u jezgrama naselja koja su u 1. kategoriji zatite
kulturnog dobra.
Rekonstrukcija
Postojee graevine stambene i stambeno-poslovne namjene rekonstruiraju se prema uvjetima za nove
graevine uz slijedee posebnosti:
- postojee viestambene graevine s 4 ili vie stanova mogu se rekonstruirati unutar postojeih
gabarita, bez poveanja izgraene i graevinske bruto povrine i broja stambenih jedinica;
- postojee graevine na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se
rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove graevine;
- ako su postojei koeficijenti izgraenosti i/ili iskoritenosti graevne estice vei od doputenih,
oni se mogu zadrati, ali se ne smiju poveavati;
- ako je postojea visina i broj etaa graevine vei od doputenih, moe se zadrati ali se ne smije
poveavati;
- ako je postojea udaljenost od granica graevne estice manja od doputenih, moe se zadrati ali
se ne smije smanjivati.
Rekonstrukcija postojeih dvojnih i skupnih graevina doputena je, bez obzira na veliinu graevne
estice, sa slijedeim najveim koeficijentima:
povrine
Posredna provedba plana
Uvjeti za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih graevina odgovarajue se primjenju i za podruja
s obveznom izradom plana ueg podruja, uz slijedee posebnosti:
- posrednom provedbom plana mogu se obzirom na lokalne uvjete odrediti i stroi uvjeti gradnje
(namjena, koeficijenti izgraenosti i iskoritenosti, broj etaa, visina, pratee gospodarske
djelatnosti);
- posrednom provedbom plana mogu se odrediti i druge tipologije gradnje (vile, atrijske kue, i sl.) ;
- izuzetno se moe odrediti podruje s mogunou gradnje stambenih graevina s najvie 4 stana,
uz primjenu ostalih odrednica za stambene graevine (POS) ;
- najmanja povrina graevne estice je 400 m2;
- koeficijent izgraenosti (kig) moe biti do 0,3;
- koeficijent iskoritenosti (kis) moe biti do 0,9 (ukljuujui i podrum i tavan) ;
- potrebni broj parkirnih mjesta moe se osigurati i u sklopu izdvojenih javnih parkiralita/garaa.
GRAEVINE DRUTVENE NAMJENE
Graevine drutvene namjene grade se u naelu temeljem planova ueg podruja odreenih ovim
Prostornim planom (centralna naselja). Grade se u pravilu na istaknutim i prometno dostupnim
lokacijama u naselju.
Neposrednom provedbom plana u graevinskim podrujima naselja za koja nije propisana izrada plana
ueg podruja mogu se graditi graevine drutvene namjene najvee doputene izgraene povrine
400 m2 i graevinske bruto povrine 800 m2 i najveeg doputenog broja etaa: podrum + 2 nadzemne
etae + tavan.
179
obrazloenje
U gusto graenim jezgrama graevine drutvene namjene mogu se graditi prema odrednicama za
stambene i stambeno poslovne graevine. U gusto graenim jezgrama ne mogu se graditi sportskorekreacijske graevine.
Za graevine drutvene namjene odreeni su slijedei uvjeti graenja:
-
graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 4 m, a izuzetno u
mjeovito ruralnim naseljima 3 m.
graevine javne i drutvene namjene se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih
graevina, uz visoku kakvou izvedbe. Pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene
potrebno je uvaavati osobitosti mikrolokacije kao i arhitektonski izraz postojeih vrijednih javnih
graevina u naselju.
proelja graevina treba u pravilu izvoditi glatkom bukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni
materijali ne iskljuuju. Otvori na proeljima trebaju u pravilu biti visine vee od irine, a glavne
ulaze u zgradu treba naglasiti.
dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini u naelu se ne ograuje. Ostale granice
graevne estice mogu imati ogradu od kamena visine do 1,2 m, zelenila i metala visine do 1,5 m.
najmanje 30% povrine graevne estice treba biti ureena zelena povrina, izuzev za gusto
graenim jezgrama i centralnim dijelovim naselja
postojee kvalitetno visoko zelenilo na graevnim esticama treba u to veoj mjeri sauvati i
uklopiti u ureene zelene povrine.
parkiranje se u pravilu rjeava u sklopu graevnih estica ili na planiranim javnim parkiralitima
koja je potrebno graditi istovremeno s graevinom, a prema prometnim uvjetima
graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu
povrinu a prema prometnim uvjetima.
graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen
javni sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ureaja za proiavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.). Iznimno se moe dozvoliti i nepropusna septika talonica za
sadraj optereenja manjeg od 10 ES.
Za predkolske i kolske ustanove posebno se odreuju slijedei uvjeti:

- u graevinskom podruju naselja mogu se graditi graevine namijenjene sadrajima osnovnih i
podrunih kola, djejih vrtia i jaslica
- veliinu graevne estice planirati s normativom od 30 m2 po ueniku - djetetu,
- u sklopu graevne estice osigurati povrine za odmor i rekreaciju, sportske terene, igralita,
zelene povrine i dr.;
- najmanja doputena veliina graevne estice je1500 m2
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,3.
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum
i/ili tavan.
- najvei doputeni broj etaa je: podrum + 2 nadzemne etae + tavan.
- najvea doputena ukupna visina graevine je 12 m.
- neposrednom provedbom plana moe se graditi djeji vrti kapaciteta do 40 djece
Za graevine zdravstva, socijalne skrbi i kulture posebno se odreuju slijedei uvjeti:
- u graevinskom podruju naselja mogu se graditi graevine namijenjene sadrajima zdravstva
(ambulante, specijalistike klinike, ljekarne i sl.), socijalne skrbi (dom za starije osobe) i kulture
(knjinica i itaonica, kino, muzej, galerija, drutveni dom)
- najmanja doputena veliina graevne estice je 400 m2.
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,4.
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 1,0, / 1,3 ako se gradi podrum
i/ili tavan.
- izuzetno, kod interpolacija u centralnim zonama naselja, najvei doputeni koeficijent izgraenosti
(kig) je 0,8, a najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 2,4.
180
obrazloenje
najvea doputena ukupna visina graevine je 12 m.

domovi za starije osobe mogu se graditi kapaciteta do 200 osoba, a izuzetno neposrednom
provedbom plana kapaciteta do 30 osoba, povrine graevne estice od najmanje 45 m2 po
korisniku
Za graevine sporta i rekreacije posebno se odreuju slijedei uvjeti:

- u graevinskom podruju naselja mogu se graditi zatvorene sportsko rekreacijske graevine,
otvoreni bazeni, sportska igralita i djeja igralita
- najmanja doputena veliina graevne estice je 1000 m2, a izuzetno za otvorena sportska igralita
i djeja igralita najmanja doputena veliina graevne estice se ne odreuje
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,4, a za otvorena sportska
igralita bez pomonih graevina i tribina i djeja igralita najvei doputeni koeficijent
izgraenosti (kig) je 0,8.
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,8, / 1,2 ako se gradi podrum
i/ili tavan.
- najvea doputena ukupna visina graevine je 12 m.
- otvorena sportska igralita i djeja igralita bez prateeg objekta i bez gledalita mogu imati kolno
pjeaki pristup najmanje irine 3 m.
- izuzetno se za sportsku (kolsku) dvoranu u centru Matulja mogu planom ueg podruja odrediti
vei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) i koeficijent iskoritenosti (kis), vei broj etaa i
ukupna visina graevine.
- zatvorene sportsko rekreacijske graevine mogu imati i sadraje trgovako-uslune i ugostiteljskoturstike namjene.
Za vjerske graevine posebno se odreuju slijedei uvjeti:
-
u graevinskom podruju naselja mogu se graditi crkve, pastoralni centri, kole i dr.
najmanja doputena veliina graevne estice je 800 m2,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,35.
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,7, / 1,05 ako se gradi podrum
i/ili tavan.
najvei doputeni broj etaa je: podrum + 2 nadzemne etae + tavan.
izuzetno dio graevine (zvonik) moe biti do 50% vii od najvee doputene visine graevine.
Rekonstrukcija
Rekonstrukcija postojeih graevina drutvene namjene (kole, djeji vrtii, drutveni domovi i drugo)
vri se prema uvjetima za nove graevine, uz slijedee izuzetke - posebnosti:
- ako su postojea izgraenost i iskoritenost graevne estice vei od doputenih, mogu se zbog
osiguranja uvjeta rada odreenih posebnim propisima poveati za 10 %;
- za postojee kole i djeje vrtie neophodan otvoreni prostor moe se osigurati i na izdvojenoj
graevnoj estici, udaljenoj najvie 100 m od osnovne graevne estice.
Izuzetno se za pojedine graevine drutvenih domova odreuju slijedei uvjeti rekonstrukcije:
objekt
Rukavac
Juii
Permani
estica
2 i dio 31/1
k.o. Ruk.D.
940/1, 948 i gr
108
k.o. Juii
dio 1093
k.o. Pui
najvei
Kig
najvea
izgraena
povrina (m2)
najvei
Kis
najvei broj nadz.

etaa
najvea
visina
graevine
0,55
360
2,0
3+tavan
10 m
0,65
400
2,0
3+tavan
9m
1,2
3+tavan
(pratee1+tavan)
10 m
(pratee 5 m)
0,35
1400
181
apjane
Bikupi
440/2 i 827/9
k.o. apjane
97/1 i 97/2
k.o. Kueli
0,55
obrazloenje
255
2,0
prema odredbama za rekonstrukciju graevina

drutvene namjene
3+tavan
9m
3+tavan
9m
U sklopu drutvenih domova mogu se, uz drutvene namjene organizirati i pojedine pratee
ugostiteljske, trgovake i uslune namjene.
U sklopu graevne estice doma Permani organiziraju se natkrivena pozornica i lovaka kuica.
Graevine mogu imati najveu visinu 5 m i ukupnu izgraenu povrinu do 300 m2. Dom Permani
zadrava stambenu namjenu u postojeem opsegu.
Za dom Bikupi planira se prenamjena iz stambene u drutvenu namjenu.
GRAEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
U sklopu graevinskih podruja naselja mogu se graditi graevine gospodarske namjene na
pojedinanim graevnim esticama koje svojom veliinom, smjetajem u naselju i osiguranjem
osnovnih prikljuaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omoguuju obavljanje gospodarskih
djelatnosti bez tetnih utjecaja na okoli.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadraja i tehnologija nuno je osigurati
propisane mjere zatite okolia (zatita od buke, smrada, oneiavanja zraka, zagaivanja podzemnih
i povrinskih voda i sl.), odnosno iskljuiti one djelatnosti i tehnologije koje oneiuju okoli ili ne
mogu osigurati propisane mjere zatite okolia i kvalitetu ivota i rada na susjednim graevnim
esticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
Zateene graevine zanatske ili poslovne namjene u izgraenim dijelovima naselja zadravaju se uz
uvjet osiguravanja propisanih mjera zatite okolia.
U graevinskim podrujima naselja zabranjena je organizacija kamionskih parkiralita, autootpada,
suhih marina, skladitenje i prodaja graevinskog materijala, obrada kamena i sl. sadraja na
otvorenom prostoru.
Ovim planom odreuju se slijedee vrste graevina gospodarske namjene:
- graevine poslovne namjene
- graevine ugostiteljsko-turistike namjene
- graevine gospodarske poljoprivredne namjene
GRAEVINE POSLOVNE NAMJENE
Neposrednom provedbom plana mogu se na izdvojenim graevnim esticama u graevinskim
podrujima pojedinih naselja graditi slijedee vrste poslovnih graevina:
a/ poslovne graevine s uredskim i slinim prostorima i sadrajima kao to su banke, intelektualne
usluge, zdravstvene usluge, zastupanja i posrednitva, biroi, sjedita tvrtki i sl., a koje u prizemnoj
etai mogu imati i djelatnosti iz toke b/. Graevine se mogu graditi u svim naseljima prema
odrednicama za stambene i stambeno poslovne graevine.
b/ poslovne graevine s djelatnostima u funkciji naselja - stanovnitva kao to su trgovine (preteito
robe iroke potronje), ugostiteljski sadraji, uslune djelatnosti i servisi (frizerske, krojake, popravak
kuanskih aparata, videoteke i sl.) i manje radionice tihog i istog obrta. Graevine se mogu graditi u
svim naseljima veliine do 250 m2 graevinske bruto povrine, a izuzetno u neizgraenim dijelovima
graevinskih podruja stambeno poslovnih i mjeovito ruralnih naselja veliine do 500 m2 graevinske
182
obrazloenje
bruto povrine.
c/ graevine proizvodnog obrta (stolarske, metalopreraivake, kamenoklesarske i sl.), veih servisa
(autolakirnice, mehanike radionice i sl.) i veleprodajnih djelatnosti. Graevine se mogu graditi u
neizgraenim dijelovima graevinskih podruja stambeno poslovnih i mjeovito ruralnih naselja
veliine do 500 m2 graevinske bruto povrine, uz uvjet da su udaljene najmanje 100 m od gusto
graene jezgre.
Graevine poslovne namjene iz toaka b/ i c/ mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana
prema slijedeim uvjetima:
- najmanja doputena veliina graevne estice je za stambena naselja 400 m2, stambeno-poslovna
naselja 600 m2 i mjeovito-ruralna naselja 600 m2;
- najvea doputena veliina graevne estice je za stambena naselja i izgraeni dio graevinskog
podruja ostalih naselja 1000 m2, neizgraeni dio graevinskog podruja stambeno-poslovnih
naselja 2000 m2 i neizgraeni dio graevinskog podruja mjeovito-ruralnih naselja 2000 m2 ;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,25;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevnih estica je 0,25, / 0,5 ako se gradi
podrum i/ili tavan;
- najmanji doputeni koeficijent izgraenosti je 0,15;
- najvei doputeni broj etaa je podrum + 1 nadzemna etaa + tavan;
- najvea doputena visina graevine je 6 metara, a ukupna visina 8 m;
- na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna ili vie graevina vezanih u tehnoloki
proces;
- graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m, a od dravne ili
upanijske ceste najmanje 10 m;
- granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 5,5 m od granice
graevne estice;
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina, u skladu s funkcijom i tehnolokim procesom,
prilagoavaju se okolnim graevinama, naselju kao cjelini i tipologiji krajolika. Unutar gusto
graenih jezgri uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i naina gradnje, mjerila zgrade i
otvora, nagib krova i pokrov;
- graevine gospodarske - poslovne namjene iz toke c/ mogu se oblikovati u slogu suvremene
arhitekture poslovnih graevina, ukljuujui i montanu gradnju i primjenu suvremenih kvalitetnih
materijala;
- proelja skladno oblikovati ujednaenom ralambom ploha i otvora, a primijenjene materijale,
dimenzije i tipove otvora unificirati;
- dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini mora biti hortikulturno ureen. Najmanja
veliina ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 20 % povrine graevne estice;
- ograde se izgrauju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m;
- radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja
podzida viih od 1,5 m. Vee visinske razlike savladavaju se gradnjom terasa;
- u sklopu graevne estice mora se osigurati najmanji broj parkirnih i/ili garanih mjesta prema
prometnim uvjetima;
- graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu
povrinu odreen prometnim uvjetima;
- graevine iz toke c/ moraju biti prikljuene na javnu cestu ili nerazvrstanu cestu izgraenu u
punom profilu odreenom za nove nerazvrstane ceste;
- graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen
otpadnih voda (biodisk ili sl.). Iznimno se moe dozvoliti i nepropusna septika talonica za
sadraj optereenja manjeg od 10 ES.
Interpolacija
Interpolacija poslovnih graevina u izgraenim dijelovima naselja, i posebno u gusto graenim
jezgrama, doputena je samo za graevine iz toaka a/ i b/.
183
obrazloenje
Interpolacija u gusto graenim jezgrama za graevine iz toke b/ doputena je prema uvjetima za

stambene i stambeno -poslovne graevine, uz slijedee posebnosti:
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,5, do ukupno 200 m2 izgraene povrine;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,5 / 1,0 ako se gradi tavan;
- najvei doputeni broj etaa je 1 nadzemna etaa + tavan;
- najvea doputena visina graevine je 4 m, a ukupna visina 6 m.
Rekonstrukcija
Rekonstrukcija postojeih poslovnih graevina, bez obzira na namjenu i veliinu graevine i graevne
estice, mogua je u svim naseljima prema uvjetima za novu gradnju. To se odnosi i na graevine
izgraene po prijanjim propisima u izgraenim dijelovima naselja gdje nema vie mogunosti gradnje
hale povrine do 500 m2.
Postojei pogoni obrtnikih proizvodnih djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprjeavanja
nepovoljna utjecaja na okoli.
Ako su postojei koeficijenti izgraenosti i/ili iskoritenosti graevne estice, odnosno visina i broj
etaa vei od doputenih, oni se mogu zadrati, ali se ne smiju poveavati.
U naseljima za koja je ovim planom odreena obveza izrada plana ueg podruja, poslovne graevine
mogu se planirati prema slijedeim uvjetima:
U zonama koje se odrede kao povrine mjeovite namjene uvjeti gradnje poslovnih graevina utvruju
se prema uvjetima za neposrednu provedbu plana.
U zonama koje se odrede kao povrine poslovne namjene ili mjeovite -preteito poslovne namjene
propisuju se slijedei uvjeti gradnje:
- najvea doputena veliina graevne estice ne odreuje se;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice ukljuujui i podrum je 1,0 / 1,25
ako se gradi tavan;
- najvei doputeni broj etaa je podrum + 3 nadzemne etae + tavan;
- graevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6 m;
- najmanja veliina ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 15 % povrine graevne
estice.
Izuzetno se za interpolacije i rekonstrukcije graevina poslovne i mjeovite namjene u centralnim
zonama naselja Matulji mogu odrediti uvjeti gradnje u skladu s zateenom graenom strukturom,
odnosno:
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 2,5 / 3,0 ako se gradi tavan.
184
obrazloenje
GRAEVINE UGOSTITELJSKO - TURISTIKE NAMJENE

U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi ugostiteljsko-turistike graevine za smjetaj i
prehranu kao:
-
graevina za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu

manji hotel (obiteljski), pansion
Graevine za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu mogu se graditi u mjeovitoruralnim naseljima. Manji hotel i pansion ne mogu se graditi u gusto graenim jezgrama.
Ugostiteljske graevine za prehranu bez smjetajnih kapaciteta (restorani, kavane, catering, gostionice
i drugo) mogu se graditi prema uvjetima za poslovne graevine.
Graevina za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu
Graevine za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu grade se prema uvjetima za
stambene i stambeno poslovne graevine, u skladu s Pravilnikom o pruanju usluga u seljakom
domainstvu. Najvei doputeni kapacitet je 15 kreveta.
Manji hotel, pansion
Za gradnju hotela i pansiona odreuju se slijedei uvjeti gradnje neposrednom provedbom ovog Plana:
- najvea doputena veliina graevne estice je 2500 m2, izuzev u mjeovito ruralnim naseljima
gdje nije ograniena;
- namjena graevine, odnosno planirani sadraji i nain koritenja moraju biti u skladu s Zakonom i
Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih
objekata iz skupine hoteli, a kapacitet je najmanje 10 kreveta odnosno 5 smjetajnih jedinica i
najvie 40 kreveta odnosno 20 smjetajnih jedinica;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,75 / 1,0 ako se gradi podrum
i/ili tavan;
- najvea tlocrtna povrina svih graevina na graevnoj estici je 300 m2;
- najmanja tlocrtna veliina osnovne graevine je 150 m2;
- najvei doputeni broj etaa je podrum + 3 nadzemne etae + tavan;
- najvea doputena visina osnovne graevine je 9 metara, a ukupna visina 12 m;
- na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i jedna
pomona graevina;
- graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 8 m;
- granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 5 m od granice
graevne estice;
- oblikovanje graevina odreuje se u skladu s uvjetima oblikovanja za stambene i stambeno
poslovne graevine;
- dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini mora biti hortikulturno ureen, a najmanja
veliina ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 40 % povrine graevne estice;
- ograde se izgrauju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m;
- visina podzida moe iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom irine
najmanje 2,0 m;
- u sklopu graevne estice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl., a koji mogu
zauzeti najvie 20% povrine graevne estice i ne ukljuuju se u izgraenu povrinu;
- u sklopu graevne estice mora se osigurati potrebni broj parkirnih/garanih mjesta u skladu s
prometnim uvjetima;
- graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu
povrinu. u skladu s prometnim uvjetima;
- posredni pristup na postojeu javnu i nerazvrstanu cestu osigurava se pristupnim putem najmanje
irine 6 m i najvee duine 50 m;
185
obrazloenje
graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen
otpadnih voda (biodisk ili sl.).

Posrednom provedbom plana mogu se planirati graevine ugostiteljsko-turistike namjene pod istim
uvjetima kao i za neposrednu provedbu plana.
Izuzetno se planovima ueg podruja moe odrediti gradnja veeg hotela, uz slijedee uvjete:
- najvei doputeni kapacitet je 100 kreveta (50 smjetajnih jedinica);
- gustoa koritenja ne moe biti vea od 100 kreveta/ha;
- koeficijent izgraenosti (kig) ne moe diti vei od 0,3;
- koeficijent iskoritenosti (kis) ne moe diti vei od 0,8 / 1,0 ako se gradi podrum i/ili tavan.
POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAEVINE
Neposrednom provedbom plana na izdvojenoj graevnoj estici mogu se graditi graevine
namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji. Graevina svojom namjenom ne smije naruavati uvjete
ivota i rada u naselju, odnosno ugroavati higijenske uvjete koritenja susjednih graevnih estica.
Poljoprivredne graevine s izvorima zagaenja ne mogu se graditi u stambenim naseljima i naseljima
Muii, Permani, Rupa, Pasjak, apjane i Lipa.
Poljoprivredne gospodarske graevine s izvorom zagaenja su najveeg doputenog kapaciteta za
uzgoj :
- goveda i konja do 4 grla;
- tovnih teladi i junadi do 6 grla;
- svinja do 6 komada;
- ovaca ili koza do 20 komada;
- kunia i sl. do 50 komada;
- peradi do 150 komada.
Poljoprivredne gospodarske graevine mogu se graditi pod slijedeim uvjetima:
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,3, odnosno 0,6 za staklenike i plastenike;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,3 / 0,6 ako se gradi podrum i/ili tavan;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) za staklenike i plastenike je 0,6;
- najvei doputeni broj etaa je podrum + 1 nadzemna etaa + tavan;
- najvea doputena visina graevine je 4 metra, a ukupna visina 6 m;
- najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m za graevine bez izvora
zagaenja i 12 m za graevine s izvorom zagaenja;
- najmanja udaljenost graevine od granica graevne estice iznosi 3 m za graevine bez izvora
zagaenja i 6 m za graevine s izvorom zagaenja;
- najmanja udaljenost graevine s izvorom zagaenja od susjedne stambene ili poslovne graevine
iznosi 12 m. Ta udaljenost odgovarajue se primjenjuje i na gnojita, sabirne jame i sl.;
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina utvruju se u skladu s funkcijom i tehnolokim
procesom, uvaavajui lokalne osobitosti i tradicionalni nain gradnje;
- graevna estica se prikljuuje izravno na javnu prometnu povrinu ili kolnim pristupom do javne
povrine najmanje irine 3 metra.
186
obrazloenje
Rekonstrukcija
Uvjeti za nove graevine odgovarajue se primjenjuju i na rekonstrukciju postojeih graevina.
Postojee graevine koje ne zadovoljavaju uvjete za nove graevine, mogu se rekonstruirati u
postojeim gabaritima i s postojeim kapacitetima, uz primjenu odgovarajuih mjera zatite okolia.
GRAEVINE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE NAMJENE
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene koje se grade u sklopu naselja su prometnice,
infrastrukturni objekti i ureaji, komunalne graevine, ureaji i sl., a grade se neposrednom
provedbom plana temeljem uvjeta nadlenih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem
uvjeta iz toke 5. odredbi za provoenje plana.
MONTANE GRAEVINE - KIOSCI, TANDOVI, REKLAMNI PANOI
Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montani ili pokretni objekti, a slue za prodaju novina, duhana,
galanterije, voa i povra i dr., kao i za pruanje manjih ugostiteljskih ili obrtnikih usluga.
Kiosci i druge graevine gotove konstrukcije graevinske (bruto) povrine do 12 m2 se postavljaju u
skladu s odlukom nadlenog tijela Opine Matulji prema propisima kojima se ureuje komunalno
gospodarstvo.
Ovisno o namjeni, moraju imati odgovarajue prikljuke na komunalnu infrastrukturu.
Kiosci se mogu postavljati samo na javnim povrinama i ne smiju ometati kretanje vozila i pjeaka.
Reklamni panoi postavljaju se na zelene povrine, proelja, potporne i oblone zidove, unutar
graevinskih podruja i van graevinskih podruja, uz javne i nerazvrstane ceste.
Reklamni panoi oglasne povrine do 12 m2 se postavljaju u skladu s odlukom nadlenog tijela Opine
Matulji prema propisima kojima se ureuje komunalno gospodarstvo.
Neposrednom provedbom plana moe se odobriti postava reklamnog panoa:
- u sklopu graevinskog podruja povrine do 6 m2
- izvan graevinskog podruja povrine do 12 m2
Panoi uz javne ceste postavljaju se prema posebnim uvjetima nadlene uprave za ceste.
Kada se pano postavlja na zelenu povrinu - izdvojenu graevnu esticu, mora zadovoljiti slijedee
uvjete:
- udaljenost panoa od ruba graevne estice je najmanje 3 m;
- udaljenost panoa od regulacijskog pravca - prometnice je najmanje 6 m;
- graevna estica mora imati osiguran neposredni pristup na javno-prometnu povrinu.
Reklamni panoi ne mogu se postavljati u gusto graenim jezgrama.
3.4.2.2.
Uvjeti ureenja graevinskih podruja izdvojenih namjena
Izgraene strukture van naselja su graevinska podruja izdvojenih namjena gospodarske - poslovne,
sportsko-rekreacijske, infrastrukturne namjene, groblja i ostale namjene.
Za sva graevinska podruja izdvojenih namjena, osim proirenja postojeih groblja, utvruje se
187
obrazloenje
obveza izrade plana ueg podruja.

U graevinskim podrujima izdvojenih namjena ne moe se planirati nova stambena gradnja. Izuzetno
se za vikend naselje na Lisini planiraju dodatni kapaciteti povremenog stanovanja.
POVRINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE
Za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene propisuje se optimalno ureeno graevinsko
zemljite, koje obuhvaa pristupni put, propisani broj parkirnih mjesta, vodoopskrbu, odvodnju (vlasiti
zatvoreni kanalizacijski sustav s proiavanjem ili prikljuak na mjesnu kanalizacijsku mreu) i
elektrinu energiju na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzea (II kategorija ureenosti
graevinskog zemljita).
Graevne estice u zoni poslovne namjene moraju biti udaljene od graevinskih podruja naselja
najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom povrinom, parkiralitem ili sl.
Proizvodne graevine, kao i vanjski prostori na kojima e se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri
utjeu na okoli (buka, vea frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od graevinskih
podruja naselja najmanje 50 m.
Ovim Prostornim planom odreuju se slijedei uvjeti za izradu plana ueg podruja:
- oblik i veliina graevne estice treba omoguiti smjetaj graevina na graevnoj estici ovisno o
namjeni graevine i organizaciji tehnolokog procesa, neometan kolni pristup, manevriranje vozila
i organizaciju protupoarnih pristupa;
- najmanja doputena veliina graevne estice je 2000 m2. Izuzetno se u dijelovima pojedinih zona
doputa formiranje graevnih estica manjih pogona povrine najmanje 500 m2;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,4;
- najmanji doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,2;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,8 / 1,2 ako se gradi podrum i/ili tavan;
- izuzetno se za pojedine zone odreuje vei koeficijent izgraenosti i iskoritenosti, i to za: K6 kig =
0,60 i kis = 1,80, a za K3 kig = 0,50 i kis = 1,00 / ako se gradi podrum i/ili tavan;
- najvei doputeni broj etaa je: podrum + 2 nadzemne etae + tavan, a izuzetno se mogu planirati
3 nadzemne etae za uredske, trgovake, pomone i pratee sadraje;
- najvea doputena ukupna visina graevine je 12 metara;
- izuzetno u poslovnim zonama K2, K3, K9, K10 i K11 najvea doputena ukupna visina graevina
je 9 m;
- dijelovi graevina mogu biti do 50% vii od najvee doputene visine graevina. Najvea
doputena povrina viih dijelova graevine je 10% izgraene povrine graevine;
- do podruma u funkciji garaa i/ili pomonih i tehnikih prostorija se moe urediti kolni pristup
najvee doputene irine 8 m;
- graevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m. Izuzetno se moe odrediti i
manja udaljenost prema internoj prometnici zone, ali ne manje od pola doputene visine
graevine;
- granica gradivog dijela estice udaljena je od ostalih granica graevne estice najmanje pola
najvee doputene visine graevine;
- potporni zidovi izvode se maksimalnih visina do 5,0 m, a vee visinske razlike savladavaju se
oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih povrina graevne estice ili izvedbom platoa u
vie razina;
- graevne estice mogu se ograivati ogradom visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala
ili prefabriciranih betonskih elemenata;
- uz osnovne graevine unutar gradivog dijela graevne estice mogu se graditi i ostale graevine:
nadstrenice, trjemovi, graevine prema zahtjevima tehnolokog procesa i sl.;
- izvan gradivog dijela graevne estice se mogu graditi i ureivati: prometnice, prostori za
parkiranje i manipulaciju, komunalne graevine i ureaji, potporni zidovi i sl.;
- graevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture
poslovnih graevina, ukljuujui montanu gradnju u betonu ili eliku, primjenu suvremenih
188
obrazloenje
materijala i slobodniju koloristiku obradu. Proelja skladno oblikovati ujednaenom ralambom

ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati;
sklop graevina na jednoj estici treba initi oblikovnu cjelinu usklaenih gabarita, kod svih
elemenata sklopa (osnovne i ostale graevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale
zavrne obrade;
krovite graevine moe biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija graenja.
Vrsta pokrova se ne odreuje. Na krovite je doputeno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i
kolektore sunane energije;
najmanje 15 % povrine graevne estice ureuje se kao zelena povrina, u pravilu uz rubove
graevne estice;
najmanji broj parkirnih i/ili garanih mjesta u sklopu graevne estice odreuje se prema
potrebama tehnolokog procesa, a najmanje u skladu s prometnim uvjetima ovog Plana.
Parkiralita se ureuju sadnjom visokog zelenila ili laganim nadstrenicama.
POVRINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)

Potencijalni sadraji sportsko rekreacijskog centra apjane-Rupa R11 ukljuuju sportskoautomobilistike sadraje, bazene s prateim sadrajima, teniske terene i ostala igralita za male
sportove, konjike sportove, lovne sadraje i streljake sportove i sl. Najmanje 50 % povrine treba
sauvati u prirodnom obliku kao javnu ili zatitnu zelenu povrinu, uvaavajui postojee vrijedno
zelenilo i krajolik.
U sklopu SRC-a apjane- Rupa R11 gradnja graevina prateih sadraja zabavne, trgovake, uslune,
ugostiteljske i sline namjene planira se prema uvjetima za poslovne graevine u sklopu naselja,
iskljuujui veliinu graevne estice i najveu izgraenu povrinu.
Ostale pratee graevine u sklopu SRC-a apjane- Rupa R11 su prizemne, visine do 4,0 m,
oblikovanje suvremeno, na naelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske
arhitekture i uklapanja u okolni krajolik. Najvea povrina graevina odrediti e se planom ueg
podruja ovisno o preciznije odreenoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje
mogue osigurati vii standard usluge (sanitarni vor, spremite za rekvizite, ugostiteljski sadraj,
garderobe i sl.).
U sklopu SRC Trtni R12 mogua je gradnja sportske dvorane, bazena, kuglane, streljane, otvorenih
sportskih igralita (rukomet, koarka, odbojka, tenis i sl.), prateih rekreacijskih, ugostiteljskih i
prometnih sadraja.
SRC Muii R13 namijenjen je ureenju nogometnog igralita ili drugih sportsko-rekreacijskih
sadraja. Na najvie 10 % povrine dozvoljena izgradnja pomonih graevina s klupskim
prostorijama, tribinama, svlaionicama i sanitarijama, spremitima opreme.
Rekreacijski centri (R2)
U okviru povrina rekreacijskog centra - R2 nije dozvoljena izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih
igralita, kao ni izgradnja smjetajnih turistikih, stambenih ili slinih sadraja. Pri ureenju
rekreacijskog centra treba u najveem dijelu sauvati postojee vrijedno zelenilo.
Povrine za rekreaciju ureuju se u najveoj mjeri kao prirodne slobodne povrine.
U sklopu rekreacijskog centra Bregi R21 mogu se ureivati parkovne povrine, etnice, vidikovci, trim
staze, biciklistike staze, slobodno penjanje, slobodne travnate povrine za rekreaciju, djeja igralita i
sl. Najmanje 75 % povrine treba zadrati u prirodnom obliku.
189
obrazloenje
U sklopu rekreacijskog centra Pavlovac R22 mogu se ureivati otvorena igralita za male sportove,
tenis centar, rekreacijske povrine na otvorenom i sl. i pratei i ugostiteljski sadraji. Ureena sportska
igralita i pratee graevine mogu zauzeti najvie do 25% ukupne povrine rekreacijskog centra.
Ostale povrine ureuju se kao prirodne travnate povrine za rekreaciju i parkovne povrine.
Rekreacijski centar Lisina R23 namijenjen je izletnikom turizmu i ureenju slobodnih travnatih
povrina za rekreaciju, djejih igralita, manjim dijelom i ureenih sportskih igralita i sl. Mogua je
gradnja graevina rekreacijske namjene prema uvjetima za graenje rekreacijskih graevina izvan
graevinskog podruja bez gradnje prateih graevina.
Rekreacijski centar ukljuuje i postojei planinarski dom Lisina. Do donoenja plana ueg podruja
doputa se rekonstrukcija doma na gr. 214 i z 3785/1 k.o. Zvonea i dijelu z 1/1 Rukavac Gornji.
Rekreacijski centar Rupa R24 namijenjen je organizaciji otvorenih sportskih igralita, djejih igralita,
parkovne povrine, vidikovca s protupoarnom osmatranicom i kuicom za odmor za osmatrae i
lovce s ugostiteljskim sadrajem.
Pratee graevine rekreacijskih centara mogu se planirati prema slijedeim uvjetima:
- najvea ukupna povrina prateih graevina odrediti e se planom ueg podruja ovisno o
preciznije odreenoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje mogue osigurati
vii standard usluge (sanitarni vor, spremite za rekvizite, ugostiteljski sadraj, garderobe i sl.);
- graevne estice odreuju se planom ueg podruja;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig): 0,25;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis): 0,25 / 0,5 ako se gradi tavan;
- najvea izgraena povrina pojedine graevine: 150 m2;
- najvei broj etaa je jedna nadzemna etaa + tavan;
- visina graevine: najvie 4 m, ukupna visina graevine najvie 6 m;
- udaljenost od regulacijskog pravca: najmanje 6 m;
- udaljenosti od ruba graevne estice: najmanje 3 m;
- oblikovanje: suvremeno, na naelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske
arhitekture i uklapanja u okolni krajolik.
POVRINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE (IS)
Ranirni kolodvori predvieni su u Jurdanima IS1 i apjanama IS2 i primarno su namijenjeni gradnji
eljeznike infrastrukture.
Graevine poslovne namjene u sklopu ranirnih kolodvora (skladita, distributivni centri) planiraju se
u skladu s uvjetima za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene.
GROBLJA (G)
Planirano groblje u Rupi (G6) ureuje se temeljem vaeeg Detaljnog plana ureenja groblja u Rupi.
U sklopu povrine namijenjene groblju osigurane su vanjske povrine parkiralita, pristupnog trga i
parkovne povrine.
Postojee groblje u Matuljima nalazi se u sklopu graevinskog podruja naselja Matulji. Planirano
proirenje groblja odreeno je vaeim Urbanistikim planom ureenja Matulja.
Ostala groblja, i to Rukavac, Breca, Veli brgud, Zvonea i Mune, mogu se proirivati neposrednom
provedbom plana u sklopu povrina odreenih u kartografskim prikazima br. 4 "Graevinska
podruja" u mjerilu 1:5000.
190
obrazloenje
Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojeim treba initi jedinstvenu oblikovnu i
funkcionalnu cjelinu.
Ureenje novih povrina groblja treba uskladiti s postojeim izgledom i tradicijskim koritenjem.
POVRINE OSTALIH NAMJENA (O)

Prostor bive vojarne apjane namjenjuje se ureenju centra za obuku vatrogasaca. Ureenje centra
odreuje se posebnim programom (poligon, naprave, sportski objekti i sl.)
Vikend naselje (O2)
Vikend naselje na Lisini je namijenjeno gradnji manjih graevina za povremeno stanovanje. Podruje
je dijelom izgraeno i u sklopu zone zatite prirodne batine - znaajnog krajobraza. Za sve zahvate u
prostoru potrebno je doputenje ili uvjeti zatite prirode nadlene ustanove za zatitu prirodne batine.
Ovim Prostornim planom odreuju se slijedei uvjeti za izradu plana ueg podruja:
- najmanja doputena veliina graevne estice iznosi 250 m2, a najvea nije ograniena;
- najmanja doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 40 m2, a najvea 80 m2;
- najvei doputeni broj etaa graevine su 2 etae, a ukupna visina graevine 7,0 m;
- najmanja doputena udaljenost osnovne graevine od granica graevne estice iznosi 4 m;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti iznosi 0,2, a najvei 0,4;
- nije doputena gradnja pomonih graevina;
- graevna estica ureuje se na nain da se potuju funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza;
- najmanje 50% graevne estice mora biti ozelenjeno autohtonim biljnim vrstama;
- ograde se izvode iz autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila), visine do 1,0 m;
- krovita graevina moraju biti kosa dvostrena, nagiba 35-45o, prekrivena tradicionalnim
materijalima koji se koriste za pokrove graevina u brdsko-planinskom podruju;
- pristup graevnoj estici treba osigurati pristupnim putem najmanje irine 3 m, ili iznimno
pjeakim putem maksimalne duine 50 m;
- do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu vodom treba rijeiti gradnjom cisterne na graevnoj
estici;
- do izgradnje sustava otpadnih voda odvodnju treba rijeiti gradnjom septike talonice.
191
3.4.3.
UVJETI ZATITE PROSTORA
3.4.3.1.
Zatita krajobraza
obrazloenje
Zapadni i sjeverozapadni dio Opine Matulji znaajan je po ouvanim prirodnim i krajobraznim

vrijednostima.
U ovom prostoru se kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zatienih dijelova prirode, kao
prirodni i kultivirani predjeli ouvanih jedinstvenih obiljeja i osobitih krajobraznih vrijednosti i
osjetljivosti istiu slijedea podruja:
-
podruje Zvonea - Brgud (vrijedan tradicijski agrarni pejza)

podruje ejane-Mune (otvoreni pejzai s travnjacima i panjacima okrueni bujnim umama)

Podruja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja
u koritenju, mjere ureenja i zatite", u mjerilu 1:25 000.
Prirodni i kultivirani krajobraz potrebno je tititi na nain da se:
- ouvaju obiljeja razliitih prostornih cjelina, odnosno njihove prirodne karakteristike i kulturno povijesna vrijednost
- ouvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza - izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma,
livada i travnjaka, poljoprivrednih povrina, posebno dolaca i prezida, autohtone vegetacijske
zajednice i vrijedne vizure.
- zatiti vrijedno poljoprivredno zemljite od prenamjene,
- sprijei preoblikovanje terena izvan graevinskih podruja, posebno nasipavanje dolaca
- uvaava tradicijski nain izgradnje stambenih i pomonih graevina, uz upotrebu autohtonih
materijala,
- u autohtone umske zajednice listaa ne unaaju nove kulture etinjaa
- infrastrukturne graevine planiraju iznimno i na nain da to manje promijene sliku krajobraza
Prilikom izgradnje izvan graevinskih podruja nije dozvoljeno nove graevine graditi ili poveavati
visinu pri rekonstrukciji postojeih graevina na istaknutim lokacijama i vrhovima uzvisina, kad se
takvim zahvatom mijenja obiljeje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz paljivo i kvalitetno oblikovanje
dozvoljeno ureivati vidikovce, spomen i vjerska obiljeja i sl. zahvate koji nee naruiti izgled
krajobraza. Od izgradnje se tite panoramski vrijedne vizure.
3.4.3.2.
Zatita prirodne batine
U smislu ovog Plana, sukladno Zakonu o zatiti prirode11, prirodom e se smatrati sveukupna bioloka
i krajobrazna raznolikost podruja Plana. Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za Republiku
Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu. Sukladno Zakonu zatita prirode na podruju Plana
provodit e se na podrujima zatienih prirodnih vrijednosti i na podrujima izvan granica
graevinskog podruja.
Zatita prirode na podruju Plana provodit e se slijedeim zakonskim mjerama:
- utvrivanjem i procjenom stanja sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti,
11 (NN 70/05)
192
obrazloenje
provedbom mjera zatite prirode,

unoenjem uvjeta i mjera zatite prirode u dokumente prostornog ureenja i planove gospodarenja
i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima poljoprivrede, umarstva, lovstva, vodnoga
gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,
izradom izvjea o stanju prirode, donoenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih
planova i planova upravljanja,
utvrivanjem prirodnih vrijednosti i zatienih prirodnih vrijednosti,
uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zatienim prirodnim vrijednostima,
povezivanjem i usklaivanjem dravnog sustava s meunarodnim sustavom zatite prirode,
poticanjem znanstvenog i strunog rada u podruju zatite prirode,
obavjeivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odluivanju o zatiti prirode,
poticanjem i promicanjem zatite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zatite prirode u odgoju
i obrazovanju.
Zahvati u prirodu12 na podruju Plana planirat e se na nain da se oteenja prirode izbjegnu ili svedu
na najmanju mjeru a po zavretku zahvata da se u zoni utjecaja zahvata u prirodi uspostavi stanje
priblino onom koje je bilo prije zahvata.
Za planirani zahvat u prirodu koji nije obuhvaen procjenom utjecaja na okoli, a koji sam ili s drugim
zahvatima moe imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost,
ocjenjivat e se njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog
podruja ili zatiene prirodne vrijednosti, sukladno Zakonu o zatiti prirode i posebnim propisima
donesenim temeljem njega13.
Zatieni i za zatitu predloeni dijelovi prirode oznaeni su na kartografskom prikazu br. 3.1. "Uvjeti
za koritenje, ureenje i zatitu prostora - uvjeti koritenja", u mjerilu 1:25 000.
Zatieni dijelovi prirode u Opini Matulji su:
-
Park prirode "Uka"
Park prirode Uka zatien je Zakonom o proglaenju Parka prirode Uka (NN 45/99). Park u
opini Matulji obuhvaa prostor veliine cca 1 km2, bez posebno istaknutih vrijednosti i posebnosti.
Za to podruje donesen je Prostorni Parka prirode Uka (NN 24/06) kojim se odreuju svi zahvati u
prostoru.
Organizacija prostora, nain koritenja ureenja i zatite prostora, nain upravljanja i ponaanja u
zatienom podruju Park prirode Uka, propisani su Prostornim planom podruja posebnih
obiljeja Parka prirode Uka, Pravilnikom o unutarnjem redu Parka prirode i Godinjim programom
zatite, odravanja , ouvanja, promicanja i koritenja Parka prirode.
- Znaajni krajobraz Lisina (proglaen zatienim krajolikom 1998. godine Odlukom upanijske
skuptine - SN PG 23/98)
Kompleks Lisine izdvaja se kao posebno vrijedna cjelina. Svojim istaknutim poloajem ini znaajan
element u krajobraznoj slici ireg podruja. Odlikuje se raznovrsnou biljnih zajednica i morfolokih
oblika. Tradicionalno se koristi kao destinacija izletnika, planinara i lovaca.
Za znaajni krajobraz Lisina potrebno je sukladno Zakonu o zatiti prirode izraditi Plan upravljanja
kojim e se odrediti razvojne smjernice , nain izvoenja zatite, koritenja i upravljanja zatienim
12 Sukladno Zakonu o zatiti prirode zahvat u prirodu je svako privremeno ili trajno djelovanje ovjeka na
prirodu koje moe naruiti prirodnu ravnoteu ekoloke mree a odnosi se na djelovanje vezano uz planiranje i
ureenje prostora, koritenje prirodnih dobara u vodnom gospodarstvu, umarstvu i lovstvu, slatkovodnom i
morskom ribarstvu, rudarstvu, poljoprivredi, energetici, prometu, telekomunikacijama, turizmu, sportu i
rekreaciji, i dr.
13 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)
193
obrazloenje
podrujem te poblie smjernice za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti zatienog podruja uz

uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
U znaajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne naruavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne
mijenjaju karakteristinu konfiguraciju terena i zadravaju tradicionalni nain koritenja.
Posebno e se tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma, livada,
autohtone umske zajednice i druge zajednice, te karakteristine i vrijedne vizure.
Prije bilo kakvih zahvata na ovom podruju potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i valorizaciju
faune i stanita, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugroene vrste i povrine. Nakon
provedenih istraivanja biti e potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem nainu zatite bioloke
raznolikosti.
U sklopu znaajnog krajobraza Lisina planiraju se slijedei zahvati:
Ureenje rekreacijskog podruja (R2-2) na irem prostoru oko planinarskog doma i vikend naselja sa
sadrajima prihvata posjetilaca, odmora i rekreacije, sportskih aktivnosti, ugostiteljskih usluga i
servisa. Za prostor se odreuje obveza izrade urbanistikog plana ureenja, uz mogunost
rekonstrukcije planinarskog doma prije donoenja plana.
Neposrednom provedbom plana mogue je na karakteristinim, izdvojenim lokacijama, oznaenim na
kartografskom prikazu br. 3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja
u koritenju, mjere ureenja i zatite ", u mjerilu 1:25 000, urediti slijedee sadraje:
- lokacija Lepi: lovaki dom (postojei), izletite, pouna staza, ureenje vidikovca na vrhu Lepi
- lokacija Vodice: ureenje izvora, vidikovac na vodikoj Grii, taborite
- lokacija Belja: izletite, odmor i rekreacija, pouna staza, vidikovac, ugostiteljstvo, etne staze
Ti sadraji ureuju se u skladu s odredbama za gradnju izvan graevinskih podruja.
Svi zahvati u znaajnom krajobrazu Lisina moraju biti u skladu s propisanim Mjerama zatite,
ureenja i unaprjeenja i koritenja Zatienog krajolika Lisina (SN PG 23/98) i posebnim uvjetima
i suglasnou nadlene ustanove za zatitu prirodne batine. Za svaki zahvat i radnju unutar zatienog
podruja potrebno je ishoditi uvjete zatite prirode odnosno doputenje sukladno lancima 38. i 127.
Zakona o zatiti prirode.
Ovim Planom tite se i predlau za zatitu slijedee prirodne vrijednosti:
Znaajni krajobraz:
Zvonejske njive - predloene su za zatitu kao kultivirani predjel velike krajobrazne i kulturnopovijesne vrijednosti, sa karakteristinom strukturom suhozida i poljodjelskih povrina
Spomenik prirode:
piljskog kornjaa.
Botaniki rezervat:
zonacije vegetacije, gdje je na razmjerno malom prostoru zastupljeno nekoliko razliitih biljnih
zajednica rasporeenih u ponikvi zavisno o prirodnim faktorima.
Za podruja predloena za zatitu obvezna je izrada strune podloge za pokretanje postupka zatite.
Do donoenja odluke o valjanosti prijedloga za zatitu i do donoenja rjeenja o preventivnoj zatiti ta
se podruja tite odredbama ovog plana.
194
obrazloenje
Smjernice zatite zatienih i ugroenih vrsta

U cilju zatite velikih zvjeri, nuno je prije izgradnje novih prometnica ili preinake postojeih, to bi
moglo dovesti do presijecanja migratornih puteva, izraditi ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu
kojom e se , izmeu ostalog , sagledati i utjecaj fragmentacije stanita na ostanak vrsta na ovom
prostoru. Kako bi se sauvala cjelovitost stanita velikih zvijeri potrebno im je omoguiti siguran
prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno
onemoguavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajuih ograda) da se smanji opasnost od
stradavanja.
Sva dosadanja neureena odlagalita i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno sa legalnima,
urediti na nain da im velike zvijeri ( prvenstveno medvjedi ) ne mogu prii i hraniti se na smeu.
Najuinkovitiji nain je ograivanje deponija elektrinom ogradom. Otpad u blizini naselja i
objekata u kojima stalno ili povremeno borave ljudi (odmorita, vidikovci) treba prikupljati u bearproof kontejnere i kante takve u koje medvjedi nee moi provaliti i hraniti se smeem.
U cilju zatite imia, potrebno je ouvati njihova prirodna tanita u piljama, umama te sklonitima
po tavanima , crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U sluaju obnova zgrada i crkva
u kojima je naena kolonija imia, poeljno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonite kolonije.
Za zatitu imia koji obitavaju u piljama, potrebno je jedan dio pilja predvidjeti kao podruja
zatvorena za javnost, a u piljama koje su otvorene za posjetitelje, imiima osigurati nesmetano
kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u pilju, ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti
prihvatni kapacitet pilje. U cilju zatite umskih vrsta imia , detaljne mjere ouvanja umskih
stanita propisuju se uvjetima zatite prirode koji se ugrauju u odgovarajue umsko-gospodarske
osnove na podruju Opine Matulji.
U cilju zatite vrsta ptica vezanih za umska stanita, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
gospodarenja umama (kroz uvjete zatite prirode odgovarajuih umsko gospodarskih osnova). U
cilju zatite vrsta ptica koje se gnjezde na liticama stijena, potrebno je sprijeiti svako planiranje
izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanite ovih vrsta ptica. U cilju zatite
vrsta ptica vezanih za vlana stanita, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih
zahvata.
Potrebno je ouvati stanita na kojima obitavaju vodozemci i gmazovi s naglaskom na vlana i vodena
stanita.
U cilju zatite leptira trebalo bi prvenstveno ouvati vodena i movarna stanita, te o njima voditi
brigu prilikom gospodarenja umama i trvnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.
Leptiri su openito ugroeni uslijed regulacije voda to izaziva promjene stanita uz vodotoke i
isuivanje vlanih stanita ; unitavanje uma i promjena u gospodarenja umama koje ukljuuju
unitavanje starih hrastova i ienje rubova uma; kemijskog oneienja; intenziviranja
poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih stanita ; te sakupljake aktivnosti kolekcionara.
Smjernice zatite ugroenih i rijetkih stanita
Prema karti stanita Republike Hrvatske na podruju Opine Matulji nalazi se 16 tipova stanita.
Osam tipova stanita ugroeno je na europskoj razini i zatieno Direktivom o stanitima, a u
Hrvatskoj, Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim
tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova.
Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine (B)
- ouvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, ukljuujui eroziju;
- ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip: ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme.
195
obrazloenje
Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i ikare (C-D)

- gospodariti travnjacima putem ispae i reimom konje, prilagoenim staninom tipu, uz
prihvatljivo koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva:
modificirane organizme:
- ouvati povoljni omjer izmeu travnjaka i ikare, ukljuujui i sprjeavanje procesa sukcesije
(sprjeavanje zaratavanja travnjaka , cretova i dr.):
- ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka:
- ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na podrujima cretova,
vlanih travnjaka i zajednica visokih zeleni:
- poticati oivljavanaje ekstenzivnog stoarstva u brdskim, planinskim, otonim i primorskim
travnjakim podrujima.
ume (E)
- gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma:
- prilikom dovrnoga sijeka veih umskih povrina, gdje god je to mogue i prikladno, ostavljati
manje neposjeene povrine:
u gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i umske
rubove:
- u gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s obzirom na
fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice:
- u gospodarenju umama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih
kontrolnih sredstava ( control agents ): ne koristiti genetski modificirane organizme:
modificirane organizme:
- u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, osobito
stabala s dupljama:
- u gospodarenju umama o sigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praenje njihova stanja (monitoring):
- poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati autohtonim vrstama drvea u sastavu
koji odraava prirodni sastav, koristei prirodi bliske metode: poumljavanje neumskih povrina
obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini
tipovi.
Podruja Nacionalne ekoloke mree
Ekoloka mrea odreena je Uredbom o proglaenju ekoloke mree ( Narodne novine 109/07).
Podruja ekoloke mree sukladno EU ekolokoj mrei NATURA 2000, podjeljena su na podruja
vana za ptice te podruja vana za divlje svojte osim ptica i stanine tipove. Unutar ekoloke mree,
njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima. Ekoloki koridor je
ekoloka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguavaju kretanje populacijama ivih
organizama od jednog lokaliteta do drugog.
U Hrvatskoj je Nacionalna ekoloka mrea propisana Zakonom o zatiti prirode, a obuhvaa tzv.
ekoloki vana podruja od meunarodne i nacionalne vanosti koja su meusobno povezana
koridorima. Sukladno mehanizmu EU Direktive o stanitima, Zakon propisuje da se dijelovi ekoloke
mree mogu tititi kao posebno zatiena podruja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz
postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugroavajueg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat,
moe se odobriti samo u sluajevima prevladavajueg javnog interesa i uz Zakonom utvrene
kompenzacijske uvjete. Vaan mehanizam je i mogunost sklapanja ugovora s vlasnicima i
ovlatenicima prava na podrujima ekoloke mree, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje
doprinose ouvanju bioloke raznolikosti.
196
obrazloenje
Podruje obuhvata Prostornog plana ureenja Opine Matulji preklapa se ili su u blizini podruja
Nacionalne ekoloke mree (NEM), odnosno tu se nalaze:
Podruja vana za divlje svojte i stanine tipove:
- Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika
- Park prirode Uka
- Jama nad Zasten
- pilja na Uki
- Mala Sapca 2
- pilja kod Permana
i meunarodno vana podruja za ptice EU (tzv. SPA podruje):
- Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika
- Uka i iarija
S obzirom da su podruja dijelovi ili se u blizini nalaze podruja Nacionalne ekoloke mree, u sluaju
zahvata koji mogu bitno utjecati na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost,
sukladno lanku 36 ZZP, potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu.
3.4.3.3.
Zatita kulturno-povijesnog naslijea
Pregled registriranih, preventivno zatienih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se na

konzervatorskoj podlozi , te ona predstavlja sastavni dio ovog plana.
Konzervatorskom podlogom se sva naselja, cjeline, lokaliteti i zasebne sakralne i ambijentalne
graevine vrednuju kategorijama 1-4, ovisno o vrijednosti s aspekta zatite kulturne batine.
Zone zatite, odreene kartografskim prikazima, ukljuuju povijesne prostore naselja u kojima je
sauvana povijesna matrica, parcelacija i izvorna arhitektura, te graevne sklopove i lokalitete izvan
naseljenih podruja.
Unutar kataloke obrade sviju cjelina i pojedinanih lokaliteta i graevina predloen je nain zatite
putem registracije ili kroz Prostorni plan (na temelju danih konzervatorskih smjernica). Povijesne
cjeline posebne vrijednosti istaknute su, te je naglaena potreba ishoenja posebnih uvjeta te
prethodnog odobrenja od strane Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Rijeci pri svakoj
intervenciji unutar zone zatite.
Kulturna dobra oznaena su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3.1. "Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora - uvjeti koritenja", u mjerilu 1:25 000.
Arheoloke zone i lokaliteti
Na prostoru Opine Matulji evidentirani su sljedei arheoloki lokaliteti:
A/
-

Peina Loza II
B/ GRADINE - PRAPOVIJESNA FORTIFICIRANA STANITA

- Graie iznad Gornjeg Rukavca
197
obrazloenje
Gradina Vele Laze

Gradinovo - Zvonea
Grad-Golopust iznad Velih Muna
Koste kod ejana
Gradina Zala kod Kuela
C/ ANTIKA UTVRDA
- Kastel (rimska fortifikacija) na gradini Pasjak
D/
-

Loza I
E/
-

Koste (ejane)
Taborina (ejane)
Gradinovo (Zvonea)
Ovim se Prostornim planom predlau za registraciju sljedei evidentirani arheoloki lokaliteti:

- Grad-Golopust iznad Velih Muna
Sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, ako se pri izvoenju graevinskih ili bilo kojih
drugih radova koji se obavljaju na povrini ili ispod povrine tla, posebno na navedenim evidentiranim lokacijama, naie na arheoloko nalazite ili nalaze, osoba koja izvodi radove duna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgaanja obavijestiti nadleno tijelo koje e, ako to ocijeni
potrebnim, rjeenjem odrediti mjere osiguranja i zatite nalazita i nalaza, a moe donijeti i rjeenje o
privremenoj obustavi daljnjih radova.
Povijesne graditeljske cjeline
Opi i tehniki uvjeti kao i doputeni zahvati i tehnike mjere zatite na kulturnim dobrima
graditeljske batine i njihovim dijelovima odreeni su prema valorizaciji kulturnih dobara, ovisno o
kategoriji kojoj pripadaju, te se provode za kulturno-povijesne (ruralne) cjeline kako slijedi:
NACIONALNI ZNAAJ (1. kategorija): nacionalna ili via regionalna vrijednost. Kriterij se
temelji na velikom znaaju u smislu nacionalne ili regionalne povijesti, umjetnosti, znanosti ili ima
veliku vrijednost sa etnolokog, arheolokog ili antropolokog stajalita. To su naselja, lokaliteti i
cjeline koje se odlikuju velikim arhitektonskim i ambijentalnim vrijednostima, izuzetnou i
ouvanou izvornih kvaliteta.
U kulturna dobra 1. kategorije uvrtene su dvije cjeline - Veli Brgud i Andrejii - koje i formalno
imaju status kulturnog dobra, te samim tim predstavljaju nacionalnu vrijednost. Meutim, iako je
unutar tih cjelina jo mogue iznai pojedine izuzetno vrijedne primjerke ambijentalne arhitekture,
cjelokupni graditeljski fundus ne odraava taj pravni status. Zbog naruenih ambijentalnih vrijednosti
u skoroj e budunosti Konzervatorski odjel u Rijeci provesti neophodnu revalorizaciju i reviziju,
kako bi se ustanovila daljnja opravdanost zatite u granicama odreenim registracijama. Stoga do
198
obrazloenje
daljnjega mjere zatite i ouvanja kulturnih dobara utvruje nadleno tijelo Ministarstva kulture
Konzervatorski odjel u Rijeci.
Na podruju cjelina 1. kategorije potrebno je provoditi sljedee mjere zatite :
Ova kategorija zatite podrazumijeva potpunu zatitu ruralne strukture i arhitekture. Na podruju
navedenih cjelina ne preporua se nikakva promjena oblikovanja graevina, a svi zahvati trebaju teiti
rekonstrukciji povijesnih oblika. Unutar predmetnih cjelina u potpunosti se titi postojee graevno
tkivo (oblik, izgled, te u veoj mjeri funkcija i sadraj) i njihova povijesna matrica. Obnova svih
vanjskih ploha graevina mora se temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih arhitektonskih izraza i
graevinskih materijala (kanalica, pravokutni otvori, zaglaena buka, drvena fasadna stolarija). Ne
dozvoljava se nova izgradnja, odnosno interpolacija.
Mogua je sanacija prema izvornim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama, oteenih dijelova
ili dijelova koja su neznatno izgubila svoja izvorna obiljeja. U manjoj mjeri mogua je rekonstrukcija
unitenih dijelova ili obiljeja, prema rezultatima istraivanja, arhivskoj grai i dokumentaciji,
iskljuivo u izvornim materijalima i tehnikama. Prije izvoenja planiranih zahvata potrebno je provesti
sustavna istraivanja kao i detaljno dokumentiranje graevine. Projektna dokumentacija izmeu
ostalog treba sadravati i elaborat prezentacije, koritenja i odravanja graevine. Devastiranu
povijesnu izgradnju potrebno je obnoviti vraanjem u prvobitno stanje.
Planskim dokumentima nie razine potrebno je maksimalno zadrati i revitalizirati povijesnu matricu
naselja i njezinih dijelova, te moraju sadravati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili
njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom e se
inventarizirati posebno vrijedne graevine i prostori, te valorizaciju prostorne i graevne strukture s
propisanim uvjetima obnove i ureenja.
REGIONALNI ZNAAJ (2. kategorija): regionalna vrijednost. Kriterij je utemeljen na znatnoj
vrijednosti (spomenute povijesne, umjetnike, etnoloke i druge vrijednosti) u regionalnim okvirima i
ouvanosti izvornih oblika.
U kulturna dobra 2. kategorije uvrtene su cjeline koje svakako zasluuju biti zatiene u skladu sa
Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). Iako pojedine navedene
cjeline odlikuje bitno bolja ouvanost graditeljskog fonda od onih navedenih u 1. kategoriji, do
donoenja akta o registraciji one su ocijenjene 2. kategorijom i tite se odredbama ovog Plana i
Konzervatorske podloge.
Preporua se provoenje mjera zatite kao i za kulturna dobra nacionalnog znaaja. Povijesne
strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno odravati. Sanaciju oteenih
povijesnih stuktura mogue je provoditi iskljuivo prema izvorniku u povijesnim materijalima i
tehnikama. Rekonstrukciju unitenih povijesnih struktura mogue je provoditi prema povijesnim
oblicima, povijesnim materijalima i tehnikama, te u suvremenim materijalima i tehnikama koje nisu u
sukobu s izvornim strukturama. Prije izvoenja planiranog zahvata potrebno je provesti istraivanja
dostatna za provoenje istog. Projektna dokumentacija izmeu ostalog, treba sadravati i snimku
postojeeg stanja cijele graevine.
Ne dozvoljava se irenje graevinskog podruja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno
potrebno je zadrati odnos izgraenog dijela ruralnih cjelina s neposrednim agrarnim okoliem i
poljoprivrednim povrinama. Obnova ruevnih graevina vri se tipolokom rekonstrukcijom,
zadravajui pravokutne tlocrtne dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovita, te upotrebu
tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kanalicu, vapnenu buku), ali uz
prilagodbu interijera suvremenom nainu ivota. Ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije
postojeih objekata u vee prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta
pojedinih graevina.
199
obrazloenje
Nova izgradnja mogua je tek u manjoj mjeri, a vri se u skladu s neposrednom okolinom potujui
tipologiju i gabarite postojee izgradnje, te zateene graevinske linije i pravce izgradnje. Svaka nova
izgradnja treba unaprijediti stanje u ambijentu i to na nain da se koriste principi minimalizma. Nova
izgradnja ne smije vizualno konkurirati povijesnom tkivu izgraenih cjelina. Suvremena izgradnja
treba zadrati gabarite i oblikovanje koje nee naruavati cjelovitost i prostorna obiljeja zone
odnosno neposredne okoline. Posebno treba kontrolirati uporabu suvremenih materijala i tehnika
prilikom ureenja proelja, vanjske stolarije ili pokrova.
LOKALNI ZNAAJ (3. kategorija): lokalna vrijednost . Kriterij se temelji na manjoj vrijednosti
sa stajalita povijesti, umjetnosti, arheologije ili etnologije, no ima odreeno znaenje za lokalnu
sredinu. Takoer su u ovu kategoriju svrstana i naselja, te lokaliteti koji povijesno imaju znatnu
regionalnu vrijednost, no nizak stupanj ouvanosti izvornih karakteristika umanjuje cjelokupnu sliku i
onemoguuje svrtavanje u 2. kategoriju.
Na podruju cjelina 3. kategorije potrebno je provoditi sljedee mjere zatite:
U ovim je cjelinama mogua, osim obnove i rekonstrukcije postojee graevne strukture, i nova
izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije naruavati
siluetu i osnovne vizure, ve se mora uklopiti u postojei ambijent. Recentne strukture mogue je
interpolirati prema obiljejima zone potujui zateenu organizaciju prostora, pravce izgradnje i
postojee gabarite neposredne okoline. Oblikovanje graevine treba biti prema obrascima suvremene
arhitekture.
Ambijentalno-arhitektonske strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na
graevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju ini mrea putova
(cesta) i pripadajua parcelacija. Proirenje graevinskih podruja postojeih naselja, planirati na
nain kojim bi se zadrala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom
planiranja irenja graevinskog podruja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smjetaju
treba nastojati ouvati njihov karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja
(selo sa sredinjim funkcijama, zaselak).
Povijesne strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno odravati. Sanaciju
oteenih povijesnih struktura mogue je provoditi prema povijesnim oblicima, prikladnim
materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu s izvornikom. Rekonstrukciju unitenih dijelova i
sklopova mogue je provoditi prema suvremenim oblicima koje ine skladnu cjelinu s povijesnim
oblicima, u suvremenim materijalima i tehnikama, koje nisu u neposrednom sukobu s povijesnim
strukturama.
Naglaava se da je u ovu kategoriju svrstan najvei broj ruralnih cjelina, iako i unutar te kategorije
njihova vrijednost znaajno varira. Obzirom da nije rije o zatienim cjelinama, za njih sukladno
Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara nije potrebno ishoditi posebne uvjete zatite kulturnog
dobra kao niti pretodno odobrenje. Za te e se cjeline Konzervatorskom podlogom definirati smjernice
zatite koje e se provoditi kroz ovaj Prostorni plan.
RURALNE CJELINE 4. KATEGORIJE: bez posebnih kulturno-povijesnih vrijednosti ili potpuno
devastiran prostor gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti.
Pregled ruralnih cjelina po kategorijama:
1. KATEGORIJA
Andrejii
Veli Brgud
2. KATEGORIJA
Ivanii
Jurdanii
Korensko
Kueli
Male Mune
Sunji
3. KATEGORIJA
Aneli
Bartolii
Bikupi
Brajani
Brdce
Bregi
4. KATEGORIJA
Crnii
Frlanija
Grga(u)ci
Mavrii
Mohorii
Osojnaki
200
Vele Mune
Zvonea
obrazloenje
Breca
Franii
G. i D. Rukavac
Gapari
Jurdani
Juii
Kouli
Kriva
Kriva
Mali Brgud
Mihelii
Mihelii
Mihotii
Muii
Obadi
Pasjak
Perka
Permani
Poljane
Principi
Pui
Rupa
Ruii
Stanii (Franii)
apjane
kalniko
krapna
Varljeni
Zaluki
ejane
nidari
Perii
Puhari
Roinii
mogori
Trtni
Zdemer
Naselja, odnosno dijelovi naselja odreeni na kartografskim prikazima br. 4. "Graevinska podruja"
ili planovima uih podruja kao "gusto graene jezgre", predstavljaju do donoenja konzervatorske
podloge kojom e se odrediti obuhvat zatite, podruja na koja se primjenjuju prije navedeni opi i
tehniki uvjeti, doputeni zahvati i tehnike mjere zatite.
Gusto graene jezgre odreene su za dijelove naselja: Brdce, Mali Brgud, Korensko (Jurdani),
Jurdanii (Jurdani), Principi (Jurdani), Obadi (Jurdani), Brajani (Jurdani), Ivanii (Kueli), Bikupi
(Kueli), Crnii (Kueli), Mihelii (Kueli), Roii (Kueli), Lipa, Male Mune, Pasjak, Mihotii ,
Franii (Mihotii) , Slavii (Mihotii) , Perinovo (Mihotii) , Trtni (Matulji), Osojnaki (Matulji) ,
Radetii (Matulji) , "Stari Grad" (Matulji), Popovii (Matulji) , Frlanija (Matulji), Ruii, Poljane
(Ruii), Permani, Breca, Pui (Muii), Rukavac Donji (Rukavac), Rukavac Gornji (Rukavac),
Sunji (Rukavac), Mulji (Rukavac), Rupa, apjane, Zvonea, krapna (Zvonea), Sunji (Zvonea),
Gapari (Zvonea), Perka (Zvonea) i ejane.
Izgradnja u tim podrujima treba slijediti konfiguraciju terena, potivati poljoprivredne povrine i
sauvati kamene podzide, openito odnos prema kulturnom krajoliku.
Ovim Planom redlae se izrada konzervatorske studije kojom bi se obuhvatila evidencija svih "dvora"
na podruju Opine Matulji u cilju ubikacije i etnoloke analize te pojave.
Povijesni sklop i graevina
Sakralne graevine
201
obrazloenje
Na podruju Opine Matulji registrirane su sljedee sakralne graevine:

-
crkva Sv. Luke, Rukavac (301/3 - 1969) kao dio memorijalne batine znaajan zbog dogaaja iz 2.
svjetskog rata
crkva Sv. Mihovila, Rubei (broj reg: 277; UP-I-612-08/02-01/277 od 28.5.2002. g.),
crkva Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije, Brgud (broj reg: 572; UP-I-612-08/05-06/1006
od 28.4.2005. g.),
crkva Sv. Nikole, Veli brgud (broj reg: 560; UP-I-612-08/05-06/933 od 28.4.2005. g.),
crkva S. Mihovila, Pasjak (broj reg: 619; UP-I-612-08/06-06/0153 od 23.3.2006. g.).
Na podruju Opine Matulji evidentirane su sljedee sakralne graevine:

- crkva Sv. Jelene Kriarice, Lipa
- crkva Sv.Nikole, Rupa
- crkva Sv. Antuna, apjane
- crkva Sv. Duha, Brce
- crkva Sv. Antuna, Zvonea
- crkva Krista Kralja, Matulji
- crkva Sv. Andrije, ejane
- crkva Sv. Kria, Mune
- crkva Sv. Marije Magdalene, Mune
- crkva Sv. Josipa, Breca
- crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima
- crkva Sv. Roka na groblju u Rukavcu
- crkva Majke Boje od Zdravlja, Juii
- poklonac u Permanima
Evidentirana kulturna dobra i to:
- crkva Sv. Jelene Kriarice, Lipa,
- crkva Sv. Nikole, Rupa,
- crkva Sv. Duha, Brdce,
- crkva Sv. Antona, Zvonea,
- crkva Sv. Kria, Mune
predlau se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.
Za sve graevinske intervencije na ovim sakralnim graevinama potrebno je ishoditi posebne uvjete
Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci.
Sakralne graevine podlijeu najstrooj zatiti. Nalae se sustavno odravanje, konzerviranje,
restauriranje te dodatna istraivanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode na temelju
konzervatorske dokumentacije. Graevne intervencije u neposrednoj blizini sakralne graevine ne
smiju ugroavati njezino izvorno stanje.
Posebno se titi od izgradnje prostor oko upne crkve Sv. Luke u Rukavcu zbog ouvanja vizura.
Civilne i javne graevine
Na podruju Opine Matulji su evidentirane kao kulturno dobro slijedee civilne i javne graevine:
-
eljeznika postaja Matulji

zgrada u Matuljima, Kastavska cesta 28
eljeznika postaja apjane,
eljeznika postaja Jurdani.
202
obrazloenje
Predlae se evidentiranje niza stambenih graevina iznad ceste na potezu izmeu eljeznikog
podvonjaka do eljeznike postaje (od prvog palacina do restorana tacion).
U planu je takoer i zatita ueg sredita Matulja kao graditeljske cjeline (niz zgrada uz cestu od
zgrade Opine i crkve do bivia prema Kastvu i Opatiji) kao urbanistike cjeline (tzv. B-zona).
Ova evidentirana kulturna dobra predlau se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,
u kategoriji koju odredi nadleni Konzervatorski odjel.
Navedene civilne i javne graevne zahtijevaju dodatno istraivanje, dokumentiranje i zatitu. Potrebno
je zatititi graevine u cjelini s pripadajuim povrinama. Za svaki zahvat na navedenim kulturnim
dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete.
Memorijalna batina
Na podruju Opine Matulji su registrirana sljedea podruja memorijalne batine:
-
prostor (brdo) oko kapele Sv. Mihovila (09-630/1-1971) kao mjesto odravanja Istarskog tabora
memorijalno podruje Lipa (46/2 - 1966) za koje se ovim planom predlae primjena reima zatite
na razini pojedinih graevina (zgrada Spomen muzej Lipa, konzervirane ruevine posveene
holokaust tragediji mjesta Lipe, spomenik tragino stradalim 269 mjetanima Lipe u holokaust
tragediji 30.04.1944. i kapela Sv. Jelene Kriarice u Lipi )
crkva Sv. Luke u Rukavcu kao dio memorijalne batine znaajan zbog dogaaja iz 2. svjetskog
rata.
Zatita memorijalne batine odnosi se na njihovo objektivno vrednovanje, uredno obiljeavanje,

redovito odravanje te ukljuivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe.
Etnoloka batina
lanak 246
Na podruju Opine Matulji evidentirane su slijedee etnoloke cjeline:
-
podzidi oko Zvonea

oblikovane vrtae u Jurdaniima
Potrebno je ouvati i unaprijediti odravanje i obnovu zaputenih poljodjelskih povrina uz

zadravanje tradicijskog naina koritenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta,
poljskih puteva, pjeakih staza). Nuno je zadavanje i obnova kamenih suhozida kao zatienih
dijelova tradicionalnog krajobraza, te ouvanje prirodnih znaajki kontaktnih podruja uz kulturnopovijesne cjeline i pojedinane graevine i komplekse.
Vano je uvanje kvalitetnog pejzanog okruenja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku
prostora osim graevne strukture ine i pripadajue pejzano okruenje. Razvitak naselja smanjenjem
kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojee graevne stukture.
Podruja s posebnim humanizirano-pejsanim kvalitetama potrebno je zatiti od bilo kakvih graevnih
i inih neprimjerenih intervencija.
Na podruju Opine Matulji evidentirane su slijedee vrijednije etnoloke graevine:
-

Jurdani - Johanina kua, kbr. 89 (Obadi)
Ruii - Matievi
203
obrazloenje

Zvonea - Majievi, kbr. 102 (krapna)
Napomena: popis evidentiranih etnolokih graevina, predloenih za registraciju (do danas

neostvareno) predstavljen je temeljem stare Konzervatorske podloge iz 1995. godine. Njome je
izdvojen i vei broj graevina (njih 60-ak) s vrijednim karakteristikama tradicionalne arhitekture.
One predstavljaju tek manji broj graevina s izrazito dobro ouvanim ambijentalnim i arhitektonskim
vrijednostima tradicionalnog graditeljskog fundusa na podruju Opine Matulji. Sve e one biti
detaljno istaknute Konzervatorskom podlogom, a njihovo se ouvanje provodi mjerama zatite
propisanima ovim Planom i Konzervatorskom podlogom, do donoenja akta o registraciji.
Aktivna zatita i sanacija graditeljske batine treba se provesti izradom detaljnih konzervatorskih
kartona, koji ukljuuju podrobno evidentiranje postojeeg stanja i sastavljanje programa predvienih
mjera za svaku graevinu posebno.
Za svaki zahvat na zatienim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodna
odobrenja Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci.
Ostala kulturna dobra tite se temeljem mjera zatite Konzervatorske podloge i ovoga Plana.
Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na zatienim kulturnim
dobrima ukljuujui i radove za koje se temeljem Pravilnika o jednostavnim graevinama i radovima
ne izdaje akt kojim se odobrava graenje (rjeenje o uvjetima graenja, potvreni glavni projekt i
graevinska dozvola)
Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena zatita, a koja su ovim planom predloena za zatitu
sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara - 2. kategorija (NN 69/99,151/03, 157/03)
(preventivna zatita, registracija), potrebno je pokrenuti postupak zatite. Postupak e po slubenoj
dunosti pokrenuti nadleno tijelo Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), odnosno
vlasnik ili investitor prije poduzimanja planiranih zahvata. Do donoenja akta o registraciji potrebno je
provoditi mjere zatite kulturnog dobra predviene Konzervatorskom podlogom koja je sastavni dio
ovog Plana.
Zatitu i ouvanje kulturnih dobara od lokalnog znaaja provode tijela lokalne uprave i samouprave
sukladno mjerama zatite utvrenim Konzervatorskom podlogom. Lokalna uprava i samouprava
duna je o planiranim zahvatima na zatiti i ouvanju kulturnih dobara lokalnog znaaja obavijestiti
nadleno tijelo Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), te postupati u skladu sa Zakonom
o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) lanak 17, te lankom 24 Pravilnika
o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01).
Za proglaenje kulturnim dobrom od lokalnog znaaja razmatraju se, u dogovoru s nadlenim
Konzervatorskim odjelom, kulturna dobra ocijenjena 3. kategorijom.
Radi ouvanja kulturnog nasljea i ambijenata pojedinih naselja / dijelova naselja, potrebno je
prepoznati, dokumentirati i popularizirati karakteristike autohtone arhitekture i, posebno u gusto
graenim jezgrama, potaknuti gradnju i rekonstrukciju graevina tipoloki usklaenih s tradicijskim
nainom gradnje i oblicima karakteristinim za pojedino podruje.
Pojedina naselja i kulturni krajolik oko njih predstavljaju jedinstvenu vrijednost, te ih je na taj nain
potrebno i tititi.
204
obrazloenje
Lokalna samouprava e aktivno poticati istraivanja, na razne naine iriti svijest o vrijednostima
kulturne batine i sudjelovati u programima revitalizacije.
Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati razliitim subvencijama obnovu i odravanje
starih, umjesto izgradnje novih kua.
Prilikom revitalizacije pojedinih zaputenih/degradiranih dijelova naselja potrebno je potivati
naslijeene elemente mjerila, strukture i tipologije gradnje, a planirane sadraje odabrati paljivo
obzirom na namjenu i intenzitet koritenja.
205
3.5.
obrazloenje
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Planom namjene povrina osigurane su povrine infrastrukturnih sustava, i to za:

-
cestovni, eljezniki i zrani prometni sustav,

infrastrukturu telekomunikacija i pota,
infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,
energetsku infrastrukturu.
Koridori i povrine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i

namjena povrina, br. 2.1. Infrastrukturni sustavi - energetika i sustav veza i br. 2.2.
Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 25 000.
3.5.1.
SUSTAV PROMETA
3.5.1.1.
Cestovni promet
Cestovnu mreu na podruju obuhvata ovog Plana ine javne ceste (dravne, upanijske i lokalne) i
nerazvrstane ceste. Mrea dravnih i osnovnih upanijskih cesta odreena je sukladno Prostornom
planu Primorsko-goranske upanije, uz korekcije uvjetovane izmjenom trase autoceste.
Dravne ceste
Mreu dravnih cesta na podruju Opine Matulji ine ceste:
autocesta:
(Trst)Pasjak / (Ljubljana)Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split
- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otoac (postojee)
- II. etapa vanjska dionica: Rupa Soboli Kriie (planirano)
Za postojeu autocestu se odreuje zatitni pojas irine 105 m.
Za drugu etapu, na potezu od Permana do granice Opine (prema Konju), oznaena je u kartografskom
prikazu br. 3.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju,
mjere ureenja i zatite mogua trasa autoceste - koridor u istraivanju, irine 200 m.
Uz interregionalni vorove Matulji (postojei) i Permani (planirani), na autocesti su odreeni vorovi
Rupa i Jurdani (postojei) kao veza na prometnu mreu nieg ranga.
Unutar zemljinog tijela autoceste izgraeni su ili su u realizaciji pratei usluni objekt - PUO
(benzinska crpka, odmorite, parkiralite, ugostiteljski sadraj), cestarinski prolaz ( naplata cestarine),
centar za kontrolu prometa i baza za tehniko odravanje.
(polu)autocesta - brza cesta
Postojea trasa dravne ceste D3 na potezu od vora Matulji prema tunelu Uka definira se kao dio
budue (polu)autoceste / brze ceste. Za rekonstrukciju ceste odreuje se planski koridor irine 85 m.
Na mjestu postojeeg prikljuka na cestu vor Matulji - tunel Uka odreuje se povrina
infrastrukturnog sustava (IS3) za ureenje vora "Kuk" (vor Matulji - zapad). Na lokaciji "Franii"
planiran je vor kao prikljuak planirane dravne ceste Opatija - vor Matulji ("Liburnijske
obilaznice").
206
obrazloenje
dravna cesta
Pula - M. Draga (postojea dionica) i Opatija - vor Matulji (planirana dionica),
("Liburnijska obilaznica")
Dio planirane trase od teritorija Grada Opatije do spoja s cestom vor Matulji - tunel Uka prolazi
Opinom Matulji.
Liburnijska obilaznica je planirana na potezu Moenika Draga - Lovran - Opatija - vor Franii
kao sjeverna obilaznica Grada Opatije, a koridor je odreen u Prostornom planu ureenja Grada
Opatija (u meuvremenu je sporazumom izmeu Grada Opatija i Opine Matulji utvrena nova
granica JLS ime su u obuhvat ovog plana ukljueni i ti dijelovi). Za ovu cestu utvruje se koridor
irine 100 m.
Brza cesta vor Rupa - granini prijelaz "Pasjak"
Na potezu od postojeeg vora Rupa do graninog prijelaza Pasjak (R. Slovenija), oznaena je u
kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja
u koritenju, mjere ureenja i zatite mogua trasa brze ceste - koridor u istraivanju, irine 150 m.
upanijske ceste
Mreu osnovnih upanijskih cesta, prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, na
podruju Opine Matulji ine ceste:
-
(dravna granica) Pasjak Rupa (raskrije) Marelji Vikovo vor Rujevica

Vukovarska ulica u Rijeci ( 1)
Orehovica Paac Grohovo Drenova Vikovo - Kastav - Matulji Veprinac Vela
Uka ( 2)
Rupa (granica Slovenije) Rupa (raskrije) Permani Juii Matulji vor Matulji (post.
D 8) ( 3)
Vodice (dravna granica) Mune Permani Breza ( 4)
Lokalne ceste
Vanije lokalne ceste na podruju Opine Matulji su:
LV 1
LV 2
LV 3
LV 4
Veli Brgud 4
Juii (3) Spinii Kastav
Rukavac Matulji ( 2)
Matulji ( 2) Pobri Opatija
Mreu lokalnih cesta na podruju Opine Matulji ine i postojee ceste:

L1
L2
L3
L4
L5
L6
L7
L8
L9
Male Mune 4
Vele Mune 4
granica R. Slovenije - Vele Mune 4
Brdce 1
granica R. Slovenije 1
1 - 1 (Lipa)
Muii ( 3) Breca 4
Jurdani ( 3) Rukavac ( 7)
Juii ( 3) Matulji ( 2)
Ovim planom se zbog znaaja u povezivanju pojedinih naselja i zona izdvojene namjene, kao i
207
obrazloenje
openito uloge u planiranoj mrei javnih cesta, predlau u kategoriji lokalnih cesta postojee
nerazvrstane ceste:
L 10
L 11
Rukavac ( 2) - Lisina - ejane ( 4)

Juii (L8) - Zdemer - Zvonea ( 4),
a zbog gubitka znaaja uslijed gradnje novih prometnih smjerova dijelovi postojeih dravnih cesta:
L 12
L 13
Rupa krianje ( 1) - Rupa granica (post. D 202)

Rupa krianje - 1 (dio stare trase D 8)
Ovim planom se, zbog znaaja u planiranoj prometnoj mrei Opine Matulji, predlau u kategoriji
lokalnih cesta planirane ceste:
L 14
L 15
L 16
L 17
L 18
L 19
Muii ( 3) - poslovne zone - Jurdani ( 3)

P Brgud (3) - Veli Brgud (5) / Mali Brgud ( 3)
D 3 ("Liburnijska obilaznica") - Beninii
Rupa ( 3) - zona R11
3 - mogori - elj. post. Matulji - 2
3 (Matulji) - 7 (Rukavac)
Veina upanijskih i lokalnih cesta izvedena je s niskim prometnim i graevinsko-tehnikim

standardima i ne udovoljava potrebama prometa. Za te prometnice potrebno je predvidjeti
rekonstrukcije i proirenja na pojedinim dionicama ili u cijelosti, uz poboljanje tehnikih elemenata,
ureenje krianja, horizontalne i vertikalne signalizacije. Takoer je za dio 4 potrebno izvesti
obilaznicu naselja Ruii i novi prikljuak na 3, kao i novi prikljuak 2 na 3.
Posebno se planira rekonstrukcija raskrija Permani -za Mune i Ruie (3-4) i raskrija Juii (3LV2).
Za upanijske ceste planski koridor iznosi 70 m, a zatitni pojas postojee ceste 40 m. Za lokalne ceste
planski koridor iznosi 40 m, a zatitni pojas postojee ceste 30 m. Izuzetno u izgraenim dijelovima
graevinskih podruja naselja irina planskog koridora za upanijske i lokalne ceste iznosi 20 m.
Osnovni tehniki elementi za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih upanijskih i lokalnih cesta
izvan naselja odreeni su Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa.
Osnovni tehniki elementi za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih upanijskih i lokalnih cesta u
naseljima odreuju se kako slijedi:
-
broj prometnih trakova iznosi dva,

najmanja dozvoljena irina prometnog traka za upanijsku cestu iznosi 3,25 m,
najmanja dozvoljena irina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 3,00 m,
najmanja dozvoljena irina rubnog traka za upanijsku cestu iznosi 0,30 m,
najmanja dozvoljena irina rubnog traka za lokalnu cestu iznosi 0,20 m,
popreni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0%,
najvei dozvoljeni uzduni nagib za upanijsku cestu iznosi 8% (izuzeno10%), a za lokalnu 10%
(izuzetno12%),
najmanja dozvoljena irina nogostupa javne ceste je 1,60 m (najmanje jednostrano),
na cestama na kojima je organiziran javni prijevoz putnika treba urediti ugibalita za autobusna
stajalita,
na prometno optereenim krianjima urediti dodatne trake za prestrojavanje vozila.
Izuzetno kod rekonstrukcije ceste unutar izgraenog dijela naselja irina prometnog traka upanijske
ceste moe iznositi minimalno 3,00 m, lokalne ceste 2,75 m a irina nogostupa 0,80-1,20 m.
208
obrazloenje
Prilikom zahvata u prostoru uz javne ceste potrebno je rjeenje oborinske odvodnje izvesti na nain da
se oborinska voda ne izljeva na javne ceste (prikljukom na javnu odvodnju ili rjeenjem u sklopu
graevne estice).
Nerazvrstane ceste
Nerazvrstane ceste su sve ostale ceste koje se koriste se za promet po bilo kojoj osnovi i koje su
pristupane veem broju korisnika, a nisu razvrstane Pravilnikom o razvrstavanju javnih cesta.
Nerazvrstana cesta mora biti uvrtena u Registar nerazvrstanih cesta Opine Matulji. Registar
postojeih nerazvrstanih cesta prikazan je u toki 1.2.6.1. "Prometni sustav" ovog Plana, a prema
potrebi dopunjuje se odlukom nadlenog tijela Opine. Nerazvrstanim cestama upravlja Opina
Matulji.
Postojee nerazvrstane ceste neodgovarajuih tehnikih elemenata treba rekonstruirati u skladu s
potrebama izgradnje novih sadraja i sigurnosti prometa. Potrebno je urediti krianja i poboljati
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
Posebno se planira rekonstrukcija postojeih nerazvrstanih cesta:
- ceste prema Obadima, Principima i Brajanima (IE 24, IE 26)
- cesta Jurdanii - Korensko (IE 18)
- cesta Juii - Piii - njidari (IE 17)
- cesta Mihelii - tranjga (IE 15)
- ceste u Malom Brgudu (ID 64, ID 65, ID 66)
- cesta Zaluki (ID 62)
- ceste u naselju Breca (ID 67, ID 68, ID 70)
U kartografskom prikazu br. 1. "Namjena i koritenje povrina", u mjerilu 1:25000, odreene su
osnovne postojee i planirane nerazvrstane ceste.
Mrea novih nerazvrstanih cesta takoer se odreuje planovima uih podruja, a u graevinskim
podrujima za koja nije odreena obveza izrade plana ueg podruja, neposrednom provedbom ovog
Plana.
Za planirane nerazvrstane ceste odreuje se koridor irine 15 m izvan graevinskog podruja i 10 m u
graevinskom podruju. Zatitni pojas postojeih cesta je najmanje irine 7 m.
Minimalni tehniki elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta su:
- irina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi najmanje 2,75 m, a irina rubnog
traka 0,20 m,
- najmanja dozvoljena irina kolnika jednosmjerne ceste ili kolnog pristupnog puta iznosi 4,5 m, uz
uvjet da duina kolnog pristupnog puta nije vea od 50 m,
- pjeaki nogostup, minimalno jednostrani, irine 1,50 m,
- najvei dozvoljeni uzduni nagib iznosi 12 % (iznimno 16%) a popreni 2,5% do 4,0%.
Izuzetno se u gusto graenim jezgrama i drugim definiranim strukturama izgraenog dijela
graevinskog podruja gdje poloaj postojeih graevina onemoguava obavezne irine, za
rekonstrukciju postojee nerazvrstane ceste moe prometnim projektom, uvaavajui znaaj ceste,
namjenu okolnih povrina i gustou gradnje, frekvenciju prometa, poarne uvjete i sl., odrediti
pristupni put slijedeih karakteristika:
- za jednosmjerni promet s prometnim trakom irine minimalno 3,0 m;
- za dvosmjerni promet s jednim trakom irine minimalno 3,0 m i ugibalitima za mimoilaenje
svakih 100 m na preglednom i 50 m na nepreglednom dijelu puta;
- s nogostupom irine 0,80-1,20 m.
209
obrazloenje
Javne i nerazvrstane ceste koje prolaze kroz izdvojene zone poslovne namjene, a nisu samo u funkciji
te zone, definiraju se sa obveznim obostranim pojasom zelenila, minimalne irine 6 m.
Izgradnja graevina uz prometnice unutar graevinskog podruja naselja - prikljuenje na
javnu prometnu povrinu
U koridoru planirane ceste doputena je samo adaptacija, odravanje i rekonstrukcija postojeih
graevina u postojeim gabaritima.
Gradnja unutar koridora planirane ceste se moe dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno
glavnom projektu i pravomonoj graevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene graevine iskolena
na terenu.
Gradnja u zatitnom pojasu postojee dravne, upanijske i lokalne ceste i prikljuenje graevne
estice na cestu, mogua je uz posebne uvjete i suglasnost nadlene pravne osobe za upravljanje
cestom.
Gradnja u zatitnom pojasu postojee nerazvrstane ceste i prikljuenje graevne estice na cestu,
mogua je uz posebne uvjete i suglasnost nadlenog tijela Opine Matulji.
Stvarna nadlenost za pojedinu postojeu cestu utvruje se temeljem kategorizacije u Pravilniku o
razvrstavanju javnih cesta i Registru nerazvrstanih cesta Opine Matulji.
Prikljuak graevne estice na javnoprometnu povrinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti
tako da na njoj ne bude ugroeno odvijanje prometa. U sluaju kada se graevna estica nalazi uz spoj
cesta razliite kategorije, prilaz se u pravilu ostvaruje preko ceste nieg znaaja.
Ako postojea cesta irinom ne zadovoljava uvjete odreene ovim Planom, regulacijski pravac
graevne estice mora se utvrditi na nain da omogui odgovarajue irenje ceste, odnosno 1/2
propisane irine od osi postojee ceste.
Nadleno tijelo moe propisati obvezu izrade prometnog rjeenja - projekta za rekonstrukciju
postojee ceste zbog odreivanja uvjeta prikljuenja graevne estice na tu cestu.
Kada graevna estica nema mogunost neposrednog kolnog pristupa na javnu prometnu povrinu
(javnu ili nerazvrstanu cestu) neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup najmanje irine i
najvee duine:
- za graevine stambene namjene u izgraenom dijelu graevinskog podruja stambenog i
stambeno-poslovnog naselja: irine 3 m i duine 50 m,
- za graevine stambene namjene u neizgraenom dijelu graevinskog podruja stambenog i
stambeno-poslovnog naselja: irine 4 m i duine 50 m,
- za graevine stambene namjene u graevinskom podruju mjeovito-ruralnog naselja: irine 3 m i
duine 100 m,
- za graevine poslovne, ugostiteljsko-turistike i drutvene namjene u izgraenom dijelu
graevinskog podruja irine 6 m i duine 50 m,
- za graevine poslovne, ugostiteljsko-turistike i drutvene namjene u neizgraenom dijelu
graevinskog podruja irine 7 m i duine 50 m,
- za graevine poljoprivredne gospodarske namjene irine 3 m i duine do 100 m.
Javni promet
Za potrebe efikasnije i racionalnije organizacije javnog autobusnog prometa u Opini Matulji
odreena je lokacija terminala u Permanima, uz postojei drutveni dom. Terminal treba omoguiti
uvoenje linije uestale frekvencije prema Rijeci, te vie linija (i minibusom) u smjeru Rupe (Lipe,
210
obrazloenje
apjana i Pasjaka) i Muna (Breca, Brgud, Zaluki, Zvonea i ejane).

U budunosti, mogue je integriranje cestovnog i eljeznikog javnog prijevoza (realizacijom
projekta brze gradske eljeznice) koritenjem oblinjeg eljeznikog stajalita.
Terminal Permani gradi se neposrednom provedbom ovog Plana na dijelovima k.. 1093, 1092/3 i
1090, k.o. Pui, minimalne povrine 2200 m2, a obuhvaa slijedee sadraje: jedno stajalite za
zglobni autobus, dva stajalita za standardne autobuse (i minibuse), parkiralite kapaciteta najmanje 40
vozila, natkrivenu ekaonicu i natkriveni peron
Javni daljinski promet putnika organizirat e se u budunosti preko dva prometna sredstva: eljeznice i
autobusa. eljeznika postaja Matulji trebala bi preuzeti funkciju postaje daljinskog prometa putnika
za podruje itave bive opine Opatija. U tom kontekstu trebalo bi organizirati i mreu linija javnog
autobusnog prometa na nain da tangiraju eljezniku stanicu.
U koridoru - zatitnom pojasu javnih cesta se odreuju autobusna stajalita (postojea i planirana) u
slijedeim naseljima - lokacijama: Matulji, Mihotii, Rukavac, Bregi, Juii, Jurdani, Muii, Permani,
Ruii, Breca - Mali Brgud, Zaluki, Zvonea, ejane, Vele Mune, Male Mune, Rupa, Lipa, apjane,
Pasjak i Brdce.
U zavisnosti o organiziranju linija javnog prometa, kao i o tipu javnog prometnog sredstva na njima,
postavljaju se i zahtijevane tehnike karakteristike prometnica, posebno u smislu odgovarajuih
uzdunih nagiba nivelete cesta, zatim irina prometnih traka, te minimalnih radijusa primjenjivanih
kod oblikovanja raskrija. Tehniki elementi autobusnih stajalita - ugibalita trebaju biti u skladu sa
zakonskim propisima.
Pjeake i biciklistike staze

Pored mree pjeakih povrina u naseljima, na podruju Opine Matulji postoji mrea pjeakih
staza, umskih i poljskih putova.
Izvan graevinskih podruja na cijelom podruju Opine Matulji, a posebno u rekreacijskim
podrujima, neposrednom provedbom ovog Plana doputeno je ureivati i graditi pjeake,
biciklistike, trim staze, staze za jahanje i poune staze, namijenjene aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i
izletnikom turizmu.
Pri tome je potrebno koristiti primarno postojee putove i staze, a samo izuzetno graditi nove.
Trase novih pjeakih komunikacija u neizgraenim prostorima treba na terenu postaviti prema
principima pejzanog oblikovanja zasijecanjem u teren sa to manje nasipavanja. Hodnu povrinu
izvesti na tradicionalan nain kao zemljani ili makadamski put. irinu puta i nagib treba prilagoditi
uvjetima na lokaciji.
Prostore iz ovog lanka doputeno je opremiti urbanom opremom (klupe, koevi za smee, zatitne
ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.)
Pjeake staze su u pravilu namijenjene iskljuivo pjeacima te se pri njihovom obiljeavanju to istie.
Promet u mirovanju
Kod svake gradnje potrebno je osigurati i potrebne povrine i graevine za smjetaj vozila. U naelu
se na svakoj graevnoj estici mora osigurati odgovarajuu povrinu za smjetaj vozila. Najmanji broj
parkirnih/garanih mjesta odreuje se, ovisno o namjeni, prema slijedeim normativima:
211
stanovanje:
obrazloenje
poslovne djelatnosti:
trgovina i uslune djelatnosti:
restorani i kavane:
hoteli, pansioni, moteli:
veletrgovina:
1PM po graevnoj estici,

i dodatno
1PM po stambenoj jedinici do 80 m2 neto povrine
2PM po stambenoj jedinici preko 80 m2 neto povrine
1 PM na 3 zaposlena i
1 PM na 25 m2 graevinske bruto povrine
1 PM na 4 sjedea mjesta
1 PM na smjetajnu jedinicu + 1 PM za autobus
drutveni sadraji:
sportske graevine:
kole, predkolske ustanove:
dvorane, vjerski sadraji:
ostali drutveni sadraji:
1 PM na 5 zaposlenih i
1 PM na 10 sjed. mjesta + 1 PM za autobus na 120 sjed. mjesta
1 PM na uionicu-grupu
1 PM na 10 sjed. mjesta
Veliina parkiralinih mjesta i odgovarajueg prometnog traka odreuje se sukladno uvjetima iz HRN
U.S4.234 (S.l. 17/80) uz preporuenu dimenziju parkiralinog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralitima
se osigurava propisani broj parkiralinih mjesta za vozila osoba s tekoama u kretanju, i to 5% mjesta
od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno mjesto na parkiralitima kapaciteta manjeg od 20 mjesta
Parkiralina mjesta su najmanje veliine 3,0 x 5,0 m i vidljivo oznaena, a na lokacijama koja su
najblia pjeakoj povrini ili ulazu u graevinu.
Iznimno se planom ueg podruja, obzirom na karakteristike postojee izgradnje i planirane fizike
strukture mogu odrediti drugi normativi, a potrebni kapaciteti osigurati i u sklopu javnih
parkiralita/garaa udaljenim do 200 m od graevne estice.
Iznimno se sklopu gusto graenih jezgri naselja potrebni parkiralini prostor moe osigurati na
izdvojenoj graevnoj estici ili javnom parkiralitu.
Javne garae se u naelu planiraju u centralnim naseljima (posebno naselju Matulji) u sklopu
graevina drutvene i poslovne namjene, s najvie dvije etae i mogunou parkiranja na krovnoj
povrini. Uvjeti smjetaja i gradnje javnih garaa odreuju se planom ueg podruja. Kapaciteti javnih
garaa i parkiralita mogu se planirati i obzirom na nain koritenja, za vie sadraja ije se koritenje
ne poklapa u vremenskom terminu.
U sklopu graevinskog podruja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi skupne
garae na izdvojenoj graevnoj estici povrine do 300 m2. Najmanji broj garaa je 3, visina graevine
do 3 m, koeficijent izgraenosti (u koji je ukljuena i ureena prometna povrina) je najvie 0,5, a
udaljenost od ruba graevne estice najmanje 3 m i od regulacijskog pravca 6 m.
U sklopu graevinskog podruja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi parkiralita
na izdvojenoj graevnoj estici povrine do 600 m2. Koeficijent izgraenosti (kig) je najvie 0,8, a
neizgraeni dio graevne estice potrebno je urediti kao zelenu povrinu i na 4 parkirna mjesta
zasaditi najmanje 1 stablo.
3.5.1.2.
eljezniki promet
Postojei i planirani elementi sustava eljeznikog prometa na podruju Opine Matulji predstavljaju
vaan dio ukupnog programa razvoja eljeznikog prometa na razini Republike Hrvatske i na
meunarodnoj razini.
Poloaj postojee pruge i budue proirenje mree i kolodvora omoguit e osim daljinskog putnikog
212
obrazloenje
i teretnog prometa uspostavu brzih vlakova na regionalnoj i lokalnoj razini.

Postojea jednokolosijena magistralna eljeznika pruga Rijeka apjane Ilirska Bistrica (I. reda)
definira se sa koridorom irine 20 m (po 10 m od osi postojee pruge) za planiranu - moguu gradnju
drugog kolosijeka (s jedne ili druge strane postojeeg kolosijeka). Takoer je potrebno postojee kolne
i pjeake prijelaze preko pruge dovesti u drugu razinu.
Buduu mreu eljeznica init e i nova pruga velikih uinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka
- Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. U opini Matulji trasa je odreena na potezu
Juii - Jurdani - Breca - tunel iarija. Obzirom na graene strukture naselja i ostalih
infrastrukturnih objekata, kao i utvrenu moguu trasu pruge, koridor se odreuje irine 200 m.
eljezniki kolodvori su u Matuljima, Jurdanima i apjanama, a stajalita u Permanima, Rukavcu i
Brgudu (izdvojeno od naselja). Planirano stajalite odreeno je u sklopu zone poslovne namjene K7.
U apjanama je u funkciji meunarodni granini eljezniki prijelaz.
Ranirni kolodvori odreeni su u Jurdanima (IS1) i apjanama (IS2). Rekonstrukcija i proirenje
ranirnih kolodvora odreuje se planom ueg podruja.
Ranirni kolodvori s prateim sadrajima u Jurdanima -IS1 i apjanama - IS2 (i u funkciji
meunarodnog graninog prijelaza) e se prema zahtjevima prometa rekonstruirati i dograditi
sukladno fazama izgradnje eljeznike mree.
Intermodalni (kontejnerski) terminal, odreen u sklopu zone poslovne namjene K7, takoer je znaajni
element prometnog sustava. Povezanost eljeznikom prugom s Lukom Rijeka i na autocestu Rijeka Rupa predstavlja generator razvoja raznih djelatnosti u sklopu zone i ireg prostora Opine.
Planiranom izgradnjom eljeznike infrastrukture otvaraju se i vee mogunosti organizacije
putnikog eljeznikog prometa, a posebno povezivanja brzom gradskom eljeznicom podruja
Opine s Rijekom. Planirani koncept veze do Jurdana trebalo bi korigirati - produiti do zone poslovne
namjene K7 (RZ 12), obzirom na planirane kapacitete i broj zaposlenih u zoni. Time bi se ujedno
aktiviralo i stajalite u Permanima gdje je u neposrednoj blizini planiran terminal za autobuse javnog
cestovnog prometa.
3.5.1.3.
Zrani promet
Ovim Prostornim planom odreen je smjetaj heliodroma u sklopu zone poslovne namjene K7 izmeu
Permana i Rupe.
Veliina helidroma, uvjeti smjetaja sadraja i ureenje povrina odreuju se planom ueg podruja
odreenog za zonu poslovne namjene RZ 12 (K5).
U funkciji zranog prometa za potrebe Opine Matulji moe biti i planirani heliodrom na Kuku, u
neposrednoj blizini Matulja, odreen PPU-om Grada Opatije.
3.5.2. SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA I POTE

Prostornim planom Primorsko - goranske upanije odreene su u sklopu sustava telekomunikacija i
pota slijedee graevine od znaaja za dravu i upaniju:
-
meunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka Umag (Italija); Rijeka Labin; alternativni Rijeka
213
obrazloenje
(R. Slovenija)
magistralni TK kabeli II. razine (dravni i upanijski): Rijeka Pazin; Rijeka Labin;
postojei potanski uredi koji pripadaju Sreditu pota Rijeka
U sklopu komunalnog opremanja graevinskog zemljita, neposrednom provedbom plana ili kod
izrade planova uih podruja, potrebno je predvidjeti odgovarajuu pristupnu telekomunikacijsku
mreu kao sastavni dio komunalne infrastrukture.
Struktura pristupnih telekomunikacijskih mrea treba podravati irokopojasnost, dvosmjernost i
multifunkcionalnost te uz klasine telefonske usluge omoguavati prijenos podataka, internet, video
zapis, televiziju visoke rezolucije i dr.
Prvi korak prema unapreenju telekomunikacijske infrastrukture je izgradnja distributivne
telekomunikacijske kanalizacije na podrujima gdje ona nije izgraena kao i rekonstrukcija dotrajale
pristupne telekomunikacijske mree.
Dinamika telekomunikacijskog povezivanja pojedinih podruja za novoplanirane sadraje na javnu
telekomunikacijsku mreu biti e prilagoena faznosti izgradnje i ovisiti e o planovima investicija
HT-a, odnosno o realizaciji tih planova.
Kod izbora trase i kapaciteta TK kanalizacije / TK kabela treba voditi rauna o konfiguraciji terena, tj.
stanju na terenu, postojeim TK resursima, te potrebnom broju TK prikljuaka.
Hibridne optiko-bakrene pristupne mree treba graditi gdje god je mogue u telekomunikacijskim
kanalizacijama ime e se omoguiti etapna i racionalna nadogradnja sukladno komercijalno
raspoloivim resursima pristupnih mrea.
Time se omoguava fleksibilno i najisplativije rjeenje prijelaza sa bakrene na optiku tehnologiju.
Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s veim brojem PEHD cijevi malog
promjera. Takva koncepcija izgradnje telekomunikacijske kanalizacije osigurava u uvjetima
dereguliranog telekomunikacijskog trita koritenje resursa i pristup do korisnika razliitim
pruateljima telekomunikacijskih usluga. Ujedno, ovakav nain rjeenja TK mree omoguava
uvoenje novih tehnologija prijenosa bez naknadnih graevinskih radova.
Buduim zahtjevima za telekomunikacijskim prikljucima udovoljavat e se eventualnim proirenjem
postojeih udaljenih pretplatnikih stupnjeva UPS-ova (Matulji, Mihotii, Breca, Mune, Rupa),
gradnjom novog UPS-a Pasjak i, prema potrebama, u planiranim veim poslovnim zonama.
Planirani UPS :
Naziv i lokacija UPS-a
Instalirani kapacitet AXE-pretplatniki stupanj
PASJAK
256
Planirani UPS Pasjak sa svojom pristupnom mreom biti e povezan optikim kabelom na AXE
Opatija preko Rupe.
Mikrolokacije potencijalnih novih baznih postaja digitalnih pokretnih telekomunikacija GSM sustava
zbog bolje pokrivenosti signalom pojedinih podruja, utvrivat e se nakon provedenih potrebnih
mjerenja. Potrebno je utvrditi ogranienja ili posebne uvjete za postavu potencijalnih baznih postaja
(antenskog stupa), a vezano na zatitu prirode, krajobraza i kulturnih dobara na prostoru opine. Isto
tako potrebno je stimulirati koritenje istih lokacija (antenskih stupova) od strane vie operatera.
Planirana GSM bazna postaja :
214
obrazloenje
Lokacija GSM postaje
GSM operator
RUKAVAC
HT-mobile
POTA
Na prostoru Opine Matulji planira se zadravanje postojee mree potanskih ureda u naseljima.
Potanski uredi e na postojeim lokacijama, rasporeeni po operativnoj jedinici u Opatiji djelovati
organizirani u sklopu Sredita pota Rijeka.
3.5.3.
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.5.3.1.
Vodoopskrba
OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA

Potujui navedeno u poglavljima "Polazita" i "Ciljevi", budui razvoj vodoopskrbe Opine Matulji
e se uglavnom bazirati na dopremi potrebnih koliina vode iz:
-
rijekog vodovoda prepumpavanjem iz crpne stanice "rnikovica" do centralne vodospreme i

crpne stanice "mogori" odakle e se u nekoliko stepenica voda dizati do vodospreme ""Kavrani
Breg", vodospreme "Lisina" i vodospreme "Orljak", odnosno gravitaciono puniti vodosprema
"Matulji", vodosprema "Tibo" i vodosprema "ivica".
Manje koliine (5-7 l/s) e kao i do sada u opskrbnu mreu ulaziti preko vodospreme "Kastav".
vlastitih izvora na Uki preko vodospreme "Orljak" i vodospreme "mogori" kada njihova
izdanost pretie potronju visoke zone Opatije i Lovrana kamo se prvenstveno usmjeravaju
njihove vode.
Doprema iz vodovoda Ilirske Bistrice bi trebala postepeno postati samo rezervna mogunost za sluaj
vee havarije u lancu prepumpavanja iz Voloskog (crpna stanica "rnikovica").
* POTRONJA 2015. GODINE
BROJ POTROAA
I POVRINE
SREDNJA
DNEVNA
POTRONJA
(l/dan/potr.)
UKUPNA
SREDNJA
DNEVNA
POTRONJA
(l/dan)
STALNI STANOVNICI
SMJETAJNI
KAPACITETI
RESTORANI/OBROCI/
11.713
200
2.342.600
2.000
200
(0,25)100.000
2.000
20
40.000
BUFFETI /OBROCI/
KOLSKE I
PREDKOLSKE
USTANOVE
SPORT I REKREACIJA
3.500
10
35.000
1.500
30
45.000
1.800
40
72.000
DRU. I
JAV.
UGOSTIT. I
DJELATNO TURIZAM
STI
NASELJA
VRSTA POTROAA
215
obrazloenje
OSTALE DJELATNOSTI
120.000
GOSPODARSKE DJELATNOSTI
ODRAVANJE JAVNIH
POVRINA I OKUNICA
150.000
120.000
310 ha
3.000
930.000
INFRASTRUKTURNE ZONE
40 ha
1.000
40.000
200
50
10.000
1.000
10
10.000
200
30
6.000
20.000
0,5
10.000
STOARSTVO
POSLOVNE ZONE
GOVEDARSTVO
OVCE I KOZE
SVINJE
PERADARSTVO
UKUP. POTRO.
OP. MATULJI
IZDVOJENE ZONE
SREDNJA DNEVNA
4.030.600 l
4.031 m3
MAKSIMALNA DNEVNA
k=1,2445
SREDNJA GODINJA
5.016.250 m3
SREDNJA GODINJA S 25 % GUBITAKA
1.839.144 m3
1.471.315 m3
Obzirom na podatke za 2006. godinu, potrebe itave Opine Matulji e se poveati za 869.980 m3
/god. Ili 89,77 % uz smanjenje sadanjih gubitaka 29,8 % (2006.g.) na 25%. Ovo relativno veliko
poveanje se predvia za kraj planskog razdoblja (2015.g.) pa i due od toga, a rezultat je planom
predvienih velikih poslovnih zona (310 ha) i snabdijevanja danas jo neobuhvaenih potroaa.
PLANIRANI OBJEKTI KOJE JO TREBA IZGRADITI
VRSTA OBJEKATA
VODOSPREME
CRPNE STANICE
CJEVOVODI
TLANI
GLAVNI TRANSPORTNI ILI

DOVODNI DO NASELJA
OPSKRBNE MREE U NASELJIMA

VODOISTRANI RADOVI I KAPTAE
NAZIVI OBJEKATA
"LISINA" ( 500 m3 760 )
"BRDCE" ( 200 m3 650 )
"JUII II." ( 500 m3 345)
"ORLJAK II" ( 300 m3 463)
"BRDCE" 550
C.S. "BRDCE" V. "BRDCE"
V. "KAVRANI BREG" RZ 12
V. "KAVRANI BREG" C.S. "BRDCE"
Produetak glavnog cjevovoda iz v. "Miklavija" do
Juia
V. i cs. "mogori" - M. Draga ("Liburnijskom
obilaznicom")
Vele i Male Mune, ejane, Andrejii, krapna, Gapari i
Perka, te vikend naselje Lisina
Rekonstrukcija starih i podkapacitiranih cjevovoda
Izvori u naseljima: apjane, Vele Mune, Zvonea,
Breca, Brdce
Razvoj vodoopskrbe Opine Matulji odvijati e se u osnovi u dva pravca:

- Prvi pravac nastavlja sa crpljenje vode iz vodospreme mogori do vodospreme Muii, zatim iz
vodospreme Muii do budue vodospreme Miklavija izmeu Rupe i Permana, te od vodospreme
Milkavija do vodospreme Kavrani Breg iznad Lipe, odakle e novim cjevovodom opskrbiti itavo
216
obrazloenje
podruje do granice sa Slovenijom. Izgradnjom tog pravca vodovodni sustav oslobodit e se potreba
za vodom iz Ilirske Bistrice. Uz ovaj glavni pravac obavljat e se rekonstrukcija postojee stare mree
i graditi nova mrea za sva naselja koja do sada nisu bila obuhvaena vodoopskrbom (dio Jurdana,
Ruii i dio Permana).
- Drugi pravac vodoopskrbe crpit e vodu od vodospreme mogori do nove vodospreme Zdemer na
Zvoneima odakle e se snabdijevati vodom niz naselja (vei dio Zvonea, Zaluki, Veli i Mali Brgud i
Brea) na neto niim nadmorskim visinama, te crpljenjem vode od vodospreme Zdemer do budue
vodospreme Lisina od koje e se snabdijevati sva podruja na viim kotama (vii predjeli Zvonea,
Lisina, ejane i Mune).
3.5.3.2.
Odvodnja otpadnih voda
Planirani sustav odvodnje otpadnih voda na podruju Opine Matulji definiran je temeljem
prihvaenog idejnog rjeenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zalea (IGH Poslovni
centar Rijeka, 2001.).
Na temelju navedenog u poglavljima "Polazita" i "Ciljevi" mogue je za viziju daljnjeg razvoja
Opine dati rjeenje razvoja odvodnje otpadnih voda. Ovim se Planom predvia nastavak ve zapoete
izgradnje razdjelnog sustava odvodnje. Podruje Opine Matulji nalazi se dijelom u zoni djelominog
ogranienja kojom se tite rijeki priobalni izvori i zoni ograniene zatite IV. zona izvora Sveti
Ivan.
Mogua je koncepcija spomenuta u ciljevima a ona izgleda kako slijedi:
Sanitarne otpadne vode
dn
- Srednja dnevna potronja vode
Qsr = 4.030.600 l/dan 4.031 m3 /dan
- Maksimalna dnevna potronja vode
Qmax = 5.016.250 l/dan 5.017 m3 /dan
- U kanalsku mreu ili u tlo preko

manjih ureaja ili septikih tlonica
Qmax = 4.169.180 l/dan ( 80 -90 % )
- U CUPOV "RIJEKA" preko kolektora

i "Rubei" odnosno "Brgudi"
Qmax = 208.459 l/dan
- U UPOV "III" preko kolektora

"Juii","Trinajstii", "mogori", "Matulji",
"Bregi" i "Rukavac" u kolektor "Nova c."
Qmax = 2,253.442 l/dan
- Irigacijom u tlo (manji BRS ureaji

i septike talonice)
Qmax = 1.707.610 l/dan
dn
dn
dn
dn
dn
5,00 %
54,05 %
40,95 %
Gornja raspodjela odvodnje za maksimalne satne koliine iznosi:

- U CUPOV "Rijeka"
- U UPOV "Iii"
sat
Qmax = 9,65 l/s

sat
Qmax = 78,24 l/s
k = ( 1/6 )
k = ( 1/8 )
Za irigaciju u tlo s prethodnom obradom otpadne vode predvia se izgradnja zasebnih manjih
biolokih ureaja (BRS) ili individualnih septikih talonica (trodijelnih) za manja razbacana naselja u
sjevernom dijelu Opine gdje bi prepumpavanje u kanalsku mreu bilo ekonomski neopravdano.
217
obrazloenje
Oborinske otpadne vode

Ove vode moemo prema svom oneienju i opasnosti za podzemlje podijeliti u dvije vrste:
a/ iste vode s krovova i okunica koje je preko upojnih bunara mogue direktno uputati u tlo,
b/ vode s prometnica, parkiralita i manipulativnih platoa (privredne zone) potrebno je prije
uputanja u tlo preko talonica i separatora osloboditi organskih i anorganskih estica.
Izgradnja oborinskih mrea, meusobno odvojenih i maksimalno prilagoenih lokalnim prilikama i
potrebama se odnosi uglavnom na gue naseljena podruja gdje pojava velikog intenziteta oborine
(pljusak) moe prouzroiti tete u podrumima stambenih i gospodarskih zgrada.
Pri odreivanju mjerodavnih koliina oborinske vode, potrebnih za daljnje projektiranje neophodnih
objekata (kanalska mrea, separatori, talonice i upojni bunari ili povrine za irigaciju vano je
poznavati slijedee parametre:
F (ha)
- slivna povrina
- koeficijent oticanja
qi (l/s/ha)
- mjerodavni intenzitet 20 min pljuska dobiven iz ITP krivulja,

obradom podataka najblie ombrografske stanice.
Qmax = F x x qi ( l/s)
Obzirom na nedostatak podataka za Opinu Matulji, koriteni su oni s ombrografske stanice Rijeka
(1.958-1.998) dati u "Studiji kanalizacijskih sustava rijekog podruja", a novelirani za izradu
"Idejnog projekta ureenja kurinjskog potoka" (Graevinski fakultet Rijeka 2002. godine).
Pojednostavljeni funkcijski meuodnos visine (intenzitet) oborina i njihovog trajanja za povratne
periode od 2 i 5 godina (relevantno za dimenzioniranje), je dat izrazima:
4.929,7
qi =
( l/s/ha ) ............
[ t + (15,25 x t -0,143 )] 0,883
qi = 1.328 x t
- 05379
( l/s/ha )
.............
za povratni period 2 godine
za povratni period 5 godina
Numerike vrijednosti noveliranih ITP - krivulja

VRIJEME
10 min
20 min
30 min
40 min
50 min
60 min
POVRATNI PERIOD
2 god.
5 god.
335,6
384,9
245,1
265,1
192,4
213,1
158,6
182,6
135,2
161,9
118,0
146,8
10 god.
411,4
296,6
245,0
213,9
192,5
176,6
20 god.
424,8
322,4
274,3
244,6
223,8
208,2
50 god.
457,5
367,0
322,6
294,4
274,2
258,8
100 god.
465,8
390,8
352,8
328,1
310,1
296,1
218
obrazloenje
Kako se za podruje Opine Matulji i obuhvat ovog plana radi o manjim i meusobno odvojenim
mreama odvodnje sa zasebnim ureajima za kondicioniranje, mogue je odrediti jedinstveni
mjerodavni intenzitet oborina za itavu opinu qi = 250 (l/s/ha).
Koeficijent oticanja je za razliite mjesne uvjete razliit, ovisno o povrini s koje se oborine odvode,
odnosno o tipu izgraenosti, zelenim povrinama itd.
Za asfaltirane povrine prometnica i servisno-opskrbnih dvorita, s kojih e se odvoditi oborinske
vode, mogue je dati jedinstveni koeficijent oticanja veliine 0,85 - 095, s time da je pripadajua
povrina ona stvarna s koje se oborine odvode. Za vea podruja je srednji koeficijent sr:
0,7 - 0,9
0,5 - 0,7
0,25 - 0,5
.......... stari gusto izgraeni dio naselja

........... dio naselja zatvorene izgradnje
........... dio naselja otvorene izgradnje
Ureaj za separaciju masti i ulja se dimenzionira na povrinski sloj ukupnog dotoka ( 25 30 % ), koji
donosi zagaenje a ostali se dio by-passom direktno odvodi u upojni bunar.
PLANIRANI OBJEKTI KOJE TREBA IZGRADITI
VRSTA OBJEKTA
SANITARNA KANALIZACIJA
GLAVNI KOLEKTORI
SEKUNDARNA
MREA
MANJI
BIOLOKI
UREAJI (BRS )
OBORINSKA
KANALIZACIJA
SEPTIKE
TALONICE
(trodjelne)
NAZIV OBJEKTA
"NOVA CESTA "- Opatija
(izvan obuhvata plana)
"RUKAVAC"
"BREGI"
"MATULJI"
"JUII"
"RUBEI"
"TRINAJSTII"
"MOGORI"
"BRGUDI"
U Matuljima
U Bregima, Juradnima, Juiima,
Mihotiima, Muiima, Permanima,
Rukavcu i Ruiima
U naseljima:
Brdce, Breca , Mali Brgud, Veli
Brgud, Zvonea, Lipa, Pasjak,
apjane, Rupa, Vele Mune, Male
Mune, ejane, gospodarske zone bez
mogunosti
spoja
na
javnu
kanalizaciju.
Svi stanovnici bez mogunosti spoja
na javnu kanalizaciju ili na bioloki
ureaj (BRS). Zaluki, Zvonea,
Ruii, Rukavac, Mihotii, Matulji,
Juii, Jurdani.
Centar Matulja
KANALSKA MREA
SEPARATORI MASTI
I ULJA
Glavna cesta kroz Juie

Glavna cesta kroz Jurdani
Na svim krajnjim tokama pojedinih
mrea prije isputanja u tlo (upojni
bunar)
NAPOMENA
U izgradnji (Bila-KUK)
dio izgraen
dio izgraen
dio izgraen
dio izgraen
Od Pavlovca do Kuka
Djelomino izvedena
-
Postoji s odvodom u Jankoviev

dolac
Odvoditi u upojni bunare uz cestu
-
219
3.5.3.3.
obrazloenje
Ureenje vodotoka i voda
U sjevernom dijelu Opine nalaze se dva vodotoka - bujice: Brusan i Lokvia.

Ta dva vodotoka su ponornice s razvijenom hidrografskom mreom samo u gornjem, viem dijelu
sliva. Oba toka i sliva presijeca dravna granica s Republikom Slovenijom, s time da je vei dio toka i
sliva Brusana u Republici Hrvatskoj, dok je kod Lokvia samo donji dio toka i sliva u Hrvatskoj.
Tomaevac i Slatina Vrutki (rubnim dijelom - granicom Opine).
Do utvrivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se
oni prikazani na kartografskim prikazima br. 2.2. "Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav" i
br. 3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere
ureenja i zatite", u mjerilu 1:25000.
Vodotoke je potrebno odravati i planskim mjerama osigurati njihovu zatitu. Posebne mjere radi
odravanja vodnog reima provode se temeljem Zakona o vodama.
Na povrinama za odravanje i poboljanje vodnog reima vodotoka (vodno dobro) omoguit e se
gradnja vodnih graevina i postavljanje ureaja za ureenje vodotoka i drugih voda, tehniko i
gospodarsko odravanje vodotoka, obala, zatitnih i regulacijskih vodnih graevina, provoenje mjera
zatite od tetnog djelovanja voda i slini zahvati odravanja i poboljanja vodnog reima.
Omoguit e se koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju, uz suglasnost Hrvatskih voda i
sukladno posebnom opem aktu, te u gospodarsku namjenu, sukladno ugovoru o koncesiji.
Sprjeavat e se zahvati kojima se mogu otetiti regulacijske, zatitne i druge vodne graevine,
pogorati vodni reim i poveati rizici od poplave i drugih oblika tetnog djelovanja voda. Sukladno
Zakonu o vodama na ovim povrinama i graevinama u sluaju potrebe provodit e se mjere
ogranienja prava vlasnika i korisnika zemljita i posebnih mjera odravanja vodnog reima, i to:
-
na nasipima, regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama sprjeavat e se kopanje i odlaganje

zemlje, pijeska, ljunka, prelaenje i vonja motornim vozilom (osim na mjestu na kojem je to
izriito doputeno), te obavljanje drugih radnji kojima se moe ugroziti sigurnost ili stabilnost tih
graevina;
u ureenom inundacijskom pojasu i na udaljenosti od 20 m od vanjske noice nasipa odnosno do 6
m od vanjskog ruba regulacijsko zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
sprjeavat e se podizanje zgrada, ograda i drugih graevina, osim regulacijskih i zatitnih vodnih
graevina, oranje zemlje, sadnja i sjea drvea i grmlja, vaenje kamena, gline i ostalih tvari,
kopanje i buenje zdenaca, te druga buenje tla ako se izvode bez vodopravnih uvjeta.
sprjeavat e se odlaganje zemlje, kamena, otpadnih i drugih tvari u vodotoke, akumulacije,
retencije i inundacijskom pojasu, sadnja i sjea drvea i grmlja te obavljanje drugih radnji kojima
se moe utjecati na odravanje i promjenu toka, vodostaja, koliine ili kakvoe vode;
iznad natkrivenih vodotoka dopustiti e se samo gradnja javnih povrina (prometnice, parkovi,
trgovi) i to na nain da u iznimnim uvjetima voda moe protei i povrinski bez znaajnijih
posljedica
Od ovih ogranienja odstupat e se iznimno, uz prethodno odobrenje Hrvatskih voda, pod uvjetom da
ne dolazi do ugroavanja stabilnosti vodnih graevina, odnosno pogoranja postojeeg vodnog reima
i ako to nije u suprotnosti s uvjetima koritenja vodnog dobra utvrenim Zakonom o vodama.
U sluaju izvanrednog i iznenadnog zagaenja voda provodit e se mjere utvrene Dravnim planom
za zatitu voda.
220
obrazloenje
Koritenje voda
Podruje polja Brusan uvrteno je Planom navodnjavanja Primorsko-goranske upanije u
(potencijalno) podruje navodnjavanja - intenzivnog poljoprivrednog koritenja.
Za taj zahvat izraen je "Idejni projekt sustava odvodnje i navodnjavanja polja Brusan" (IGH d.d.
Zagreb, 2007. g.) kojim je definirana regulacija potoka Brusan, podruje navodnjavanja veliine cca
13 ha, sustav odvodnje za zatitu polja od plavljenja, ureenje postojee akumulacije "Funtana" i
gradnja nove akumulacije u drugoj fazi, kapaciteta cca 40.000 m3 vode.
3.5.4.
ENERGETSKI SUSTAV
3.5.4.1.
Elektroopskrba
Prema vaeim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na podruju plana predviena je

izgradnja novog 110 kV kabela TS 110/20 kV Matulji - TS 110/20 kV Zamet i izgradnja nove TS
110/20 kV u Radnoj zoni RZ 12 (prikazani u grafikom dijelu plana) ija je lokacija definirana planom
nieg reda. Za novu TS 110/20 kV potrebno je izgraditi novi 110 kV prikljuak i pripadajuu 20 kV
mreu. Nova TS 110/20 kV bit e izgraena sa vanjskim 110 kV postrojenjem, a s obzirom na
predvieno vrno optereenje koje e se pojaviti unutar ovog plana potrebno ju je graditi za kapacitet
2x20(40) MVA. Za buduu trafostanicu treba osigurati plato od cca 100x100 m.
Postojei 220 kV i 110 kV dalekovodi, koji jednim dijelom trase prolaze podrujem ovog plana,
zadravaju se u funkciji koju imaju i danas u sustavu prijenosne mree Hrvatske. U zatienom
koridoru dalekovoda ograniena je mogunost graenja, zbog opasnosti od pribliavanja dijelovima
voda koji su pod naponom, odnosno ugroavanja sigurnosti pogona dalekovoda. Postojei 20 kV
nadzemni vod TS 110/20 kV MATULJI TS 20/0.4 kV Ciborica mogue je rekonstruirati na 110 kV
naponski nivo, ako se za to pojavi energetska potreba.
Postojea distributivna mrea 20 kV naponskog nivoa zadrava se u dananjoj funkciji.
Obzirom na ovim planom predvienu namjenu prostora, oekivanu poveanu potronju sadanjih
potroaa i buduu izgradnju neophodno e biti dograditi postojeu 20 kV mreu u dijelu gdje je ona
ve izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.
Postojee distributivne trafostanice 20/0,4 kV svojim kapacitetom i lokacijom zadovoljavaju sadanje
potrebe i imaju dovoljno rezerve za daljnji porast potronje kod postojeih potroaa. Za nove
potroae koje nije mogue napajati iz postojeih trafostanica, interpolirati e se nove trafostanice
20/0.4 kV s pripadajuim 20 kV prikljucima i niskonaponskim mreama.
Budui 20 kV vodovi, unutar graevinskih podruja izvoditi e se obavezno podzemnim kabelskim
vodovima, a postupno e se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze
kroz naselja - graevinska podruja. Zbog poveanja sigurnosti u napajanju buduu 20 kV mreu treba
razvijati na nain da se veini trafostanica omogui mogunost dvostranog napajanja.
Postojea nadzemna i podzemna niskonaponska mrea se zadrava u sadanjem stanju. Nadzemna
niskonaponska mrea izvedena na drvenim stupovima e se postupno zamijeniti mreom na betonskim
ili eljeznim stupovima sa samonosivim izoliranim vodiima ili podzemno niskonaponskim kabelima.
Budue niskonaponske mree u naseljima razvijati e se podzemnim kabelima odnosno kao nadzemna
sa samonosivim kabelskim snopom.
Javna rasvjeta e se dograivati u sklopu postojee i budue nadzemne niskonaponske mree ili kao
samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.
221
3.5.4.2.
obrazloenje
Plinoopskrba
Podrujem Opine Matulji prolazi trasa magistralnog plinovoda Pula Karlovac, s odreenim
koridorom irine 60 m.
Najblia toka prikljuka je u MRS Rijeka zapad, koja se nalazi na podruju opine Vikovo. U
ovom planskom razdoblju planira se definirati mogunosti plinofikacije i gradnje plinske mree na
podruju opine Matulji. Pojedini rubni dijelovi Opine mogu se prikljuiti na opskrbnu mreu
susjednih podruja Kastva i Opatije kada se ona izgradi.
Za prikljuivanje na upanijski sustav opskrbe zemnim plinom planira se gradnja plinovoda (prema
Kastvu) i redukcijske stanice RS Matulji, kapaciteta 3900 m3/h. Profil cjevovoda utvruje se prema
potrebnoj koliini plina dok se tehniko tehnolokim rjeenjem odreuje poloaj plinovoda u odnosu
na graevine i drugu komunalnu infrastrukturu.
Tercijarna plinovodna mrea za opskrbu krajnjih potroaa odrediti e se planovima uih podruja.
Za podruje vee koncentracije potroaa opskrba plinom moe se planirati putem postrojenja za
isparavanje UNP-a .
Lokalna stanica sa podzemnim spremnicima UNP-a i postrojenjem za isparavanje, te lokalnom
srednjetlanom mreom, predvia se u zoni poslovne namjene K7 (Miklavija).
Do prikljuenja na opskrbni sustav upanije treba poticati koritenje ukapljenog naftnog plina (UNP).
Opskrba UNP-om obavlja se bocama ili spremnicima, a moe se koristiti i kao umreeni energent za
opskrbu odreenog broja potroaa.
3.5.4.3.
Obnovljivi izvori energije
U zadovoljenju energetskih potreba stanovnitva i gospodarstva na podruju Opine Matulji potrebno

je zbog gospodarskih i ekolokih uinaka teiti veem koritenju dopunskih i obnovljivih izvora
energije. Dopunski izvori energije, prirodno obnovljivi, na ovom prostoru su prije svega sunce i vjetar.
Za koritenje suneve energije treba planirati primarno instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava
u rasponu snage od 100 do1000 kW, i to posebno u dijelovima (junom) s veom insolacijom.
Potencijalna lokacija za gradnju vjetroelektrane odreena je u kartografskom prikazu br. 2.
"Infrastrukturni sustavi - Energetika i sustav veza" na podruju Plievica, izmeu Lipe i granice s
Opinom Klana. Prije gradnje potrebno je provesti istraivanja vjetropotencijala na lokaciji i procjenu
utjecaja na okoli.
Na lokaciji je postavljena mjerna stanica i tek nakon proteka odreenog vremena imati e se
pouzdanije podatke o racionalnosti gradnje vjetroelektrane.
Prostor potencijalne lokacije gradnje vjetroelektrane dijelom je i u Opini Klana.Prostor je odreen na
nain da je na primjerenoj udaljenosti od naselja Lipa (najmanje 500 m) i upanijske ceste (najmanje
300 m), te da to manje ukljuuje postojeu mreu poljskih putova kako se ne bi naruilo postojee
koritenje povrina u okruenju lokacije.
Opravdanost gradnje vjetroelektrane potrebno je sagledati i u kontekstu zatite prirode, odnosno
Nacionalne ekoloke mree (podruja vanog za divlje svojte i stanita i meunarodno vanog
podruja za ptice).
222
3.6.
obrazloenje
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Sukladno zakonskoj14 podjeli odgovornosti za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na
teritoriju Republike Hrvatske, Opina Matulji e ustrojiti sustav i osigurati provoenje mjera
postupanja s komunalnim otpadom koji nastaje na podruju opine.
Uspostavit e se napredni sustav gospodarenja otpadom kojim e se osigurati postupanje s otpadom
sukladno obveznoj hijerarhiji, kako bi se u to veoj mjeri smanjila koliina i tetnost, a poveala
obradivost ostatka komunalnog otpada koji se predaje na daljnju obradu u zajedniki dio sustava. To
e se postii mjerama izbjegavanja nastajanja otpada, mjerama odvojenog skupljanja radi
iskoritavanja otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mjerama odvojenog skupljanja opasnih
sastojaka otpada radi njegovog odvojenog zbrinjavanja u sustavu za opasni otpad odnosno radi
smanjenja tetnosti ostatka komunalnog otpada.
Na osnovi opredjeljenja gradova i opina za koncept zajednikog skladitenja, obraivanja i odlaganja
komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada s podruja Primorsko-goranske upanije na jednoj
lokaciji i upanijskog plana gospodarenja otpadom15 na podruju Plana osigurat e se uvjeti za
odvojeno skupljanje komunalnog otpada, sudjelovati u izgradnji kapaciteta za zbrinjavanje ostatka
otpada koji pripadaju zajednikom dijelu sustava te sudjelovati u provedbi mjera zatvaranja postojeeg
odlagalita komunalnog otpada (Osojnica).
Otpad odbaen na povrinu koja nije odreena kao odlagalite e se ukloniti, oneiena povrina
dovesti u stanje kakvo je bilo prije odlaganja otpada, ograditi i nadzirati kako bi se sprijeilo ponovno
odlaganje otpada, a osobito na podrujima zatite izvorita vode za pie i zatienih prirodnih
vrijednosti. Prioritetno e se sanirati povrine odreene upanijskim planom sanacije16 .
Uvjeti za postupanje sa ostalim kategorijama otpada osigurat e se u sklopu dijela sustava za
gospodarenje otpadom za iju je uspostavu odgovorna Primorsko goranska upanija te sustava za
spaljivanje otpada i gospodarenje opasnim otpadom kojeg ustrojava Republika Hrvatska.
Sukladno Zakonu, glavni sudionici u postupanju s otpadom su osobe koje stavljaju robu u promet,
proizvoai otpada, skupljai i obraivai otpada.
Lokacije graevina za postupanje s otpadom
Do otvaranja upanijskog centra za gospodarenje otpadom ostaje u funkciji postojee odlagalite
komunalnog otpada Osojnica. Na podruju Plana omoguit e se smjetaj jednog reciklanog dvorita
za komunalni otpad. Za smjetaj reciklanog dvorita predvia se lokacija u sklopu jedne od poslovnih
zona.
Ostale kategorije otpada e se razvrstavati, odvojeno skupljati, privremeno skladititi i predavati
ovlatenom skupljau ili prijevozniku na mjestu njegova nastajanja odnosno na propisno ureenim
prostorima i graevinama unutar poslovnog prostora proizvoaa otpada. Inertni materijal
graevinskog iskopa oporabit e se na mjestu njegova nastajanja odnosno gradnje. Viak inertnog
materijala graevinskog iskopa i njemu slinog inertnog graevinskog otpada koristit e se za ureenje
zemljita u sklopu graevinskih podruja. Reciklana dvorita za proizvodni i posebne kategorije
otpada ureivat e se unutar podruja proizvodne namjene, u svrhu postupanja s proizvodnim otpadom
koji nastaje obavljanjem gospodarske djelatnosti u tom podruju.
Na podruju Plana nee se dopustiti smjetaj drugih graevina za gospodarenje otpadom.
14
Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)

Plan gospodarenja otpadom u Primorsko goranskoj upaniji za razdoblje 2007 - 2015 (SN PG 17/07),
16
Plan sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije ( SN
PG 34/04)
15
223
3.7.
obrazloenje
SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
Prihvatljivost zahvata
Kod ocjene o prihvatljivosti zahvata u okoli17 glede moguih posljedica po okoli razlikovat e se :
- rizini (opasni) zahvati
- zahvati koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli
- zahvati koji skupno imaju znaajne emisije u okoli
Rizinim (opasnim) zahvatima u okoli smatrat e se zahvati koji mogu izazvati ekoloku nesreu ili
izvanredni dogaaj osobite ugroenosti okolia. Djelatnosti u kojima se poduzimaju zahvati koji mogu
izazvati ekoloku nesreu su osobito djelatnosti industrijske prerade.
Zahvatima u okoli koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli (pojedinani/tokasti
oneiivai okolia) smatrat e se:
- zahvati u okoli za koje je propisana obvezna provedba procjene utjecaja na okoli
- zahvati kod kojih nastaju velike koliine neopasnog industrijskog otpada (>150 t/god)
- zahvati kod kojih nastaju velike koliine opasnog industrijskog otpada (>200 kg/god)
- zahvati kod kojih nastaju velike koliine industrijskih otpadnih voda u prirodni okoli (>30
m3/dan)
- zahvati kod kojih nastaju velike emisije oksida sumpora (>100 t/god)
- zahvati kod kojih nastaju velike emisije oksida duika (>30 t/god)
- zahvati koji stvaraju veliku buku (zvuna snaga emisije Lw/m2 >65 dB(A))
- zahvati sa znaajnim pojedinanim utjecajem na okoli druge vrste (intenzivni i neugodni mirisi,
praina i druge emisije u zrak, vibracije, zraenje, bljetavo svjetlo, toplinsko zraenje i sl.)
Zahvatima u okoli koji zajedno imaju znaajne emisije u okoli (skupni/ploni oneiivai okolia)
su skupovi pojedinanih zahvata u okoli koji nisu obuhvaeni pojedinanim oneiivaima okolia,
koji izdvojeno imaju relativno male emisije u okoli ali zajedno mogu biti znaajni oneiivai
okolia na nekom podruju, a to su osobito:
- kuanstva i prostori poslovne, javne i drutvene namjene
- cestovni promet motornih vozila na javnim cestama sa PGDP > 5000 vozila
Nepovoljni utjecaji zahvata u okoli sprjeavat e se mjerama kao to su:
- predvianje nepovoljnih utjecaja na okoli
- izbjegavanje rizinih zahvata i zahvata koji mogu pogorati planiranu kakvou okolia
- propisivanje posebnih uvjeta gradnje i koritenja zahvata na vrijednim i osjetljivim dijelovima
okolia
- opremanje zemljita komunalnom infrastrukturom
- mjere ogranienja isputanja oneiujuih tvari u okoli
- mjere zabrane i ogranienja zahvata
- rekonstrukcija, premjetanje ili prekid postojeih neprihvatljivih zahvata
- uspostava organiziranog sustava gospodarenje otpadom
- praenje kakvoe okolia i nepovoljnih utjecaja na okoli (monitoring)
Predvianje nepovoljnih utjecaja na okoli
Zahtijevat e se da zahvati budu planirani i koriteni tako da ne isputaju u okoli oneiujue tvari
iznad propisanih graninih vrijednosti emisije odnosno da ne isputaju/unose u okoli oneiujue
tvari u koliinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvou ivljenja i okoli.
Mogui utjecaji zahvata na okoli, prijedlozi rjeenja najboljih za okoli, mjere zatite okolia i
programa monitoringa predviat e se prije poduzimanja zahvata, na nain utvren posebnim
17
Zahvat u okoli je svako trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje moe naruiti ekoloku stabilnost ili
bioloku raznolikost okolia ili na drugi nain moe nepovoljno utjecati na okoli.
224
obrazloenje
propisima18 .
Zahvati za koje treba izraditi strunu podlogu odreuju se Programom mjera upanije.
Procjena utjecaja na okoli provodit e se za zahvate koji su planirani odgovarajuim dokumentima
prostornog ureenja i odreeni su Zakonom o zatiti okolia, posebnim propisom19 i upanijskim
prostornim planom20.
Procjena utjecaja na okoli provodit e se i za:
- rekonstrukciju tih zahvata ako se za 30 % ili vie poveava njihova povrina, veliina, proizvodni
kapacitet i/ili snaga, mijenja tehnoloki postupak, proizvodni program ili pogonski energent,
- uklanjanje ili prestanak rada tih zahvata ako za njih nije provedena procjena utjecaja na okoli
Iznimno, procjena utjecaja na okoli nee se provoditi za rekonstrukcije infrastrukturnih graevina
(ceste, eljeznike pruge, dalekovodi, plinovod, vodoopskrbni i kanalizacijski cjevovodi kao dijelovi
sustava), ukoliko se rekonstrukcije izvode unutar njihovog zatitnog pojasa ili graevinskog podruja.
Nepovoljni utjecaji zahvata okoli (pritisci na okoli) u redovnim prilikama uzrokuju se: otpadom,
otpadnim vodama, bukom, emisijama u zrak (praina, otpadni plinovi i pare, intenzivni i neugodni
mirisi), zraenjem i dr.
Kod donoenja ocjene o prihvatljivosti zahvata primjenjivat e se slijedea naela:
- rizine zahvate i zahvate koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli treba izbjegavati
- rizini zahvati i zahvati koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli trebaju biti planirani na
razini najbolje raspoloive tehnike (Best Available Technique BAT).
- zahvat treba biti planiran tako da to manje oneiava okoli, vodei rauna i o racionalnom
koritenju prirodnih izvora i energije.
- zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoli treba planirati na lokaciji na dovoljnoj zatitnoj
udaljenosti od namjena osjetljivih na njegove utjecaje
- za zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoli, kada postoji vie rjeenja, treba izabrati
rjeenje koje je bolje za okoli
- za zahvat za koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoli, prije poduzimanja zahvata treba dokazati
da se njime nee ugroziti zdravlje ljudi i planirana kakvoa okolia
- zahvate iji utjecaj na okoli se ne moe predvidjeti i/ili za koje nisu izdana propisana odobrenja
treba zabraniti
Sprjeavat e se nelegalna gradnja izvan graevinskog podruja i na povrinama koje nisu opremljene
komunalnom infrastrukturom a osobito sustavom javne odvodnje.
Rizini zahvati i zahvati koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli nee se dopustiti na
podrujima osjetljiva okolia (podruja posebno osjetljiva na zahvate u okoli, osjetljiva podruja) i
unutar graevinskog podruja naselja, a graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene u
kojim e biti smjeteni bit e na to veoj zatitnoj udaljenosti od graevinskog podruja naselja, a
osobito od namjena osjetljivih na kakvou okolia.
Podruja osjetljiva okolia
Zahvati na osjetljivim podrujima koji nisu zabranjeni posebnim propisima, dopustit e se uz uvjet
primjene odgovarajuih mjera zatite okolia. Podrujima posebno osjetljivim na zahvate u okoli
smatrat e se podruja zatienih dijelova prirode, podruja zatienog krajolika, podruja sanitarne
zatite vode za pie, obalna podruja uz kopnene vode te podruja ugroena okolia.
18
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94 i 128/99), Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 59/00, 136/04 i 85/06)
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 59/00, 136/04 i 85/06)
20
Prostorni plan Primorsko goranske upanije (SN PG 14/00, 12/05 i 50/06)
19
225
obrazloenje
Od zatienih dijelova prirode na podruja Plana nalazi se rubni dio parka prirode Uka21 i znaajni
krajobraz Lisina22. Povrine ovih podruja prikazane su na kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Uvjeti koritenja. Dio podruja Plana nalazi se unutar IV.
zone zatite utvrene Odlukom o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji
(SN Istarske upanije 12/05), a dio unutar zone djelominog ogranienja utvrene Odlukom o
sanitarnoj zatiti izvorita vode za pie na rijekom podruju (SN PG 6/94, 12/94 i 12/95, 24/96 i
4/01). Podruja sanitarne zatite vode za pie prikazana su na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite.
Posebno osjetljivim podrujima uz kopnene vode smatrat e se podruja vodnog dobra i podruja
zatite od oneiavanja voda koja pripadaju bujinim vodotocima Brusan i Lokvia. Do donoenja
posebnog propisa, vanjskim granicama vodnog dobra smatrat e se vanjska granica zemljita
odreenog za gradnju vodnih graevina i retencija, crta udaljena 20 m od vanjske noice nasipa, crta
udaljena 20 m od ruba obale nereguliranog vodotoka, a na reguliranom vodotoku - crta udaljena 6m od
ruba obale ili obaloutvrde. Podrujima zatite voda od oneiavanja smatrat e se slivna podruje tih
voda. U sluaju dvojbi oko granica zone zatite provodit e se dodatna hidrogeoloka istraivanja.
Povrine za ureenje bujinih vodotoka Brusan i Lokvia u svrhu zatite od poplava i zatitu od
oneiavanja voda (slivna podruja) prikazane su na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite.
Ugroenim okoliem smatrat e se oneienje okolia veih razmjera (zagaenje okolia) uzrokovano
antropogenim utjecajima odnosno zahvatima u okoli. Ugroenim okoliem smatrat e se podruja
zagaenog okolia za koji se propisuju posebne mjere (planovi sanacije) radi uspostavljanja prijanjeg
stanja ili novog stanja odreenog dijela okolia, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnog
izvora radi poboljanja kakvoe ivljenja.
U smislu ovog Plana i posebnih propisa takvim e se smatrati podruja oneienog zraka, koji moe
biti umjereno oneien (II. kategorija kakvoe) ili prekomjerno oneien (III. kategorija kakvoe),
povrinske vode zagaene opasnim tvarima i vode ija kakvoa je loija od II. kategorije, podruja na
kojima postojea razina buke u vanjskom prostoru, ovisno o namjeni, prekorauje razine tetne po
zdravlje23. Podrujima ugroenog okolia smatrat e se i povrine tla i podzemlja zagaene tvarima
opasnim za vode, povrine poljoprivrednog i umskog zemljita zagaene tvarima kojima je ugroena
osnovna namjena tih zemljita i tvarima opasnim za zdravlje te tla djejih igralita, javnih zelenih
povrina i povrina za sport i rekreaciju zagaena neistoama iz zraka, otpadnih voda, odloenog
otpada, zagaena obavljanjem nude kunih ljubimaca i sl.
Na podruju Plana podrujima ugroenog okolia smatrat e se podruje postojeeg odlagalita
Osojnica i podruja ugroena bukom na dravnim cestama i magistralnoj eljeznikoj pruzi. Zagaena
bi mogla biti i tla ispod starih podzemnih i nadzemnih spremnika naftnih derivata, tla na podrujima
starih i postojeih radnih zona i industrijskih pogona, tla oko cesta i eljeznikih pruga, tla
transformatorskih stanica, tla na podrujima vojarni, vojnih skladita i vojnih vjebalita, tla na
podrujima bez sustava nepropusne javne kanalizacije i na podrujima sa starom odnosno propusnom
kanalizacijom, tla oneiena taloenjem tetnih tvari iz oneienog zraka, tla divljih odlagalita,
odlagalita industrijskog otpada u gospodarskim zonama, gradilita isl., tla djejih igralita, javnih
zelenih povrina oneiena tvarima tetnim za zdravlje. Podruja oko dravnih cesta ugroena su
emisijama u zrak iz prometa.
Pored opisanih, osjetljivim na kakvou okolia smatrat e se podruja zatiene graditeljske i
arheoloke batine, zatiene povijesne graditeljskih cjeline, sklopovi i graevine, povrine i graevine
zatiene memorijalne i etnoloke batine te namjene kao to su stambena, javna i drutvena,
ugostiteljsko - turistika i sportsko-rekreacijska.
21
Odluka o donoenju Prostornog plana parka prirode Uka (NN 24/06)

Odluka o proglaenju podruja Lisine zatienim krajolikom (SN PG 23/98)
23
Buka tetna po zdravlje je svaki zvuk koji prekorauje najvie doputene razine utvrene posebnim
provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Vaei je
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).
22
226
obrazloenje
3.7.1. ZATITA TLA

Mjere zatite tla
Tlo je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Drava) i ima njezinu osobitu
zatitu. Tlo je uvjetno obnovljivo do neobnovljivo dobro. Osnovne funkcije tla su:
-
ekoloka (ivotna osnova za ljude, biljke, ivotinje i organizme u tlu, sastavni dio prirodnog
potencijala, osobito sa svojim krunim tokovima vode i hranjivih tvari, medij transformacije tvari,
univerzalni izmjenjiva tvari i energije, pufer, te proista, osobito podzemnih voda),
arhivska (arhiv fosila, arhiv pokazatelja klimatskih promjena, arhiv kulturnotehnikih objekata) i
gospodarska (sirovinska funkcija (treset, glina, ljunak, pijesak ), infrastrukturna funkcija
(povrine za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju., ili nositelj zgrada, prometnica, vodova i dr.),
medij /podloga za proizvodnju u poljoprivredi, umarstvu i drugim djelatnostima).
Tlo na podruju Plana titit e se mjerama zatite ekolokih, arhivskih i gospodarskih funkcija tla.
Koritenjem tla, osobito izvan graevinskog podruja, ne smiju se izazivati oteenja tla odnosno
uzrokovati naruavanje ili gubitak njegovih funkcija. Ako postoji rizik oteenja, zatita njegovih
ekolokih funkcija ima prednost pred koritenjem tla.
Zagaivanje tla iz antropogenih izvora sprjeavat e se:
- sprjeavanjem isputanja otpadnih voda (sanacija propusne kanalizacije, izgradnja nove
kanalizacijske mree);
- sprjeavanjem odlaganja otpada na povrinama koje nisu predviene i ureene za tu namjenu te
drugim mjerama sprjeavanja nepovoljna utjecaja otpada na okoli;
- sprjeavanjem oneiavanja zraka;
- sprjeavanjem akcidentnih situacija koje za posljedicu mogu imati zagaenje tla i voda i dr.
Sukladno naelu oneiiva plaa sanacija oteenog tla je dunost osobe koja je prouzroila
oteenje tla. Provodi se temeljem programa sanacije koji se izrauju sukladno programima/mjerama
zatite tla koji moraju biti sastavni dio planova koritenja zemljita za osnovnu namjenu
(poljoprivreda, umarstvo, rudarstvo), dokumentacije za graenje, koritenje i prestanak koritenja
zahvata odnosno naputanje lokacije nakon izgradnje i koritenja zahvata, planovima intervencija kod
iznenadnog oneienja tla u zatiti okolia i dr.
Oteivanje funkcija tla graevinskog zemljita onemoguavat e se:
-
provedbom naela dobre prakse na nain da se, gdje je to mogue, izbjegava trajno prekrivanje tla
i onemoguavanje obnavljanja njegovih funkcija;
osmiljenim graenjem uz tedljiv utroak povrina;
uvaavanjem racionalnog odnosa izmeu utroka povrine i njenog koritenja
odabirom podruja i povrina za graenje prema stvarnim potrebama stanovnitva, uz to manje
koritenje tla dobre kakvoe, ranjivih tala i zona zatienih tala i dr.
Sprjeavanje oteivanja ekoloke i proizvodne funkcije tla umskog zemljita provodit e se

slijedeim opim mjerama:
- provedbom naela dobre strune prakse u umarstvu;
- mjerama za ouvanje prirodno steene plodnosti i kakvoe tla;
- mjerama za ouvanje koliine i kakvoe humusa u tlu;
- mjerama za ouvanje sorpcijske sposobnosti i sastava bazinih kationa u adsorpcijskom
kompleksu tla;
- mjerama izbjegavanja zbijanja i erozije tla kod izvoenja umskih radova;
- sprjeavanjem ili ograniavanjem unosa tetnih tvari u tlo i dr.
Oteivanja ekoloke i proizvodne funkcije tla poljoprivrednog zemljita sprjeavat e se
227
obrazloenje
slijedeim opim mjerama:

- provedbom naela dobre prakse u poljoprivredi;
- obradom tla u skladu s reljefnim i klimatskim znaajkama;
- mjerama ouvanja i poboljanja strukture tla;
- izbjegavanjem zbijanja tla;
- umanjenjem ili otklanjanjem potencijalnih i stvarnih erozijskih uinaka na tlo
- ouvanjem vrijednih prirodnih strukturalnih elemenata krajobraza koji su potrebni za zatitu tla;
- ouvanjem odnosno unaprjeenjem bioloke aktivnosti tla odgovarajuim plodoredom;
- ouvanjem sadraja humusa u tlu svojstveno tom tlu i karakteristikama podruja;
- usklaivanjem prinosa s prirodnim proizvodnim mogunostima tla uspostavljanjem integralnog
koritenja agrokemikalija;
- kontroliranim unosom tvari (gnojiva, sredstva za zatitu bilja i dr. ) u skladu s potrebama biljke,
ranjivosti tla i lokacije, kao i naina uzgoja;
- davanjem prednosti ekolokoj ili drugim ekoloki prihvatljivim nainima proizvodnje i dr.
Posebne mjere zatite poljoprivrednog i umskog zemljita
Poljoprivredno zemljite je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i uiva osobitu zatitu. Temeljni
uvjeti koritenja poljoprivrednog zemljita odreeni su Zakonom o poljoprivrednom zemljitu i
propisima donesenim temeljem njega. Promjena namjene poljoprivrednog zemljita u
nepoljoprivredne svrhe dopustit e se ako je u skladu s odredbama odnosnog zakona24, posebnih
propisa te odredbama ovog Plana.
Provedeno je vrednovanje poljoprivrednog i umskog zemljita, utvren je njihov prostorni raspored i
mjere zatite. Zemljite na podruju plana podijeljeno je na slijedee kategorije:
- vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2)
- ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3)
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P) i
- umsko zemljite (1, 2, 3)
Vrijedno obradivo poljoprivredno tlo je zemljite IV. i V. boniteta i I. kategorije zatite. Obuhvaa
podruje polja Brusan, terasirane povrine zvonea i manje povrine smjetene uz naselja. titi se kao
zemljite namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji.
Ostalo obradivo poljoprivredno tlo je zemljite V. i VI. boniteta i II. kategorije zatite i takoer se titi
kao zemljite namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji. Najvrjednije povrine se nalaze na podruju
Muna, Brguda, Rupe, Rukavca, i Frlanije.
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite je zemljite od VII. do VIII. boniteta, III. i IV:
kategorije zatite, a obuhvaa male poljoprivredne povrine, povrine sa pliim tlima, vrtae,
stjenovite panjake i povrine sa niskom i rijetkom umom. Vee poljoprivredne povrine ove
kategorije i povrine koje se nalaze u neposrednoj blizini naselja treba obraivati ili uvati kao
panjake.
umsko zemljite je zemljite VII. do VIII. boniteta i III. i IV. kategorije zatite.
Prostorni raspored utvrenih kategorija zemljita prikazan je na kartografskom prikazu br. 1.
"Koritenje i namjena povrina".
Na podruju Plana provodit e se slijedee zakonske mjere zatite poljoprivrednog zemljita:
- obradivo poljoprivredno zemljite obraivati sukladno agrotehnikim uvjetima/mjerama
(spreavanje erozije, spreavanje zakorovljenosti, ienje kanala, zabrana, odnosno obveza
uzgoja pojedinih vrsta bilja na odreenom podruju, suzbijanje biljnih bolesti i tetnika, koritenje
i unitavanje biljnih otpadaka i dr),
24
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05)
228
obrazloenje
poticati ekoloku proizvodnju hrane unutar okunica, radi zatite zdravlja ljudi, ivotinjskog i
biljnog svijeta, nesmetanog koritenja i zatite prirode i okolia,
obvezno je ureivanje i odravanje poljoprivrednih rudina, a osobito: odravanje ivica i mea,
odravanje putova, ureivanje i odravanje kanala, sprjeavanje zasjenjivanja susjednih estica te
sadnja i odravanje vjetrobranih pojasa,
sprjeavati oteivanja ekoloke i proizvodne funkcije tla poljoprivrednog zemljita.
Na podruju Plana provodit e se slijedee posebne mjere zatite poljoprivrednog zemljita:

- obnavljanje poljoprivredne proizvodnje
- osiguranje navodnjavanja polja Brusan
- poticanje poljoprivredne proizvodnje i obnavljanjem suhozida na terasiranom poljoprivrednom
zemljitu na podruju Zvonea
- poticanje stoarstva i sprjeavanjem obrastanja umom kako bi se sauvale livade i panjaci, a
osobito livade na podruju Lipe i Muna
- provoenje mjera zatite od erozije
Sa ciljem zatite zatitite poljoprivrednog i umskog zemljita od erozije potrebno je provoditi sljedee
mjere:
- sprijeiti sjeu voaka,
- na strmim padinama sprijeiti sjeu uma, izuzev nunih sanitarnih sjea,
- na strmim padinama sprijeiti preoravanje livada, panjaka i neobraenih poljoprivrednih povrina
u oranice s jednogodinjim kulturama,
- zabraniti skidanje humusnog sloja tla, odnosno oraninog sloja poljoprivrednog zemljita,
- poumiti ili zatravniti sve strme povrine,
- ovlatenici i vlasnici poljoprivrednog zemljita duni su odravati dugogodinje nasade i
viegodinje kulture podignute radi zatite od erozije.
tlo za planiranje izgradnje

Na podruju Opine Matulji izdvojeni su prostori koji se, prema fiziko-mehanikim znaajkama,
svrstavaju u tri geotehnike kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite, u
mjerilu 1:25.000.
I geotehnika grupakr
Kr ine karbonatne sedimentne stijene krede i paleogena. To su vapnenci, dolomiti i bree. Ove
stijene pripadaju inenjerskogeolokoj skupini vrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena.
Teren je u cjelini stabilan u prirodnim uvjetima. Zbog dobre upojnosti erozija nije izraena.
Procjenjuje se da se pojava odrona stijenske mase moe pojaviti samo prilikom zasijecanja. Granini
nagib aktivnih sipara je izmeu 25 - 30, to je na razini kuta unutranjeg trenja materijala
.
Karbonatni kompleks je geotehniki najpovoljniji u smislu izvoenja graevinskih zahvata jer ima
relativno dobru nosivost i malu deformabilnost.
-
teren nije deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina;

nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;
upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogunost erozije vrlo mala;
teren je u cijelosti pogodan za graenje, manje pogodna mjesta su speleoke pojave i ire rasjedne
zone te vrlo strme padine.
III geotehnika grupafli

Prema PPPG- e u ovoj su grupi preteno nestabilna podruja s naglaenim djelovanjem erozije.
Flini kompleks stijena pripada inenjerskogeolokoj skupini vrstih (dobro okamenjenih)
sitnoklastinih stijena.
229
obrazloenje
U flinom kompleksu se lateralno i vertikalno izmjenjuju razliiti litoloki lanovi (siltit, ejl,
pjeenjak, lapor) zbog ega se on odlikuje velikom litolokom heterogenou. Fliki stijenski
kompleks je podloniji kemijskom raspadanju, tj. dekompoziciji. Jedna od bitnih inenjerskogeolokih
znaajka flikih terena je duboka zona raspadanja, to uvjetuje razvoj intenzivne erozije.
-
teren je deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina;

teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
upojnost terena je izrazito mala, flika stijenska masa je vodonepropusna, mogunost erozije je
znatna;
teren je u cijelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u odnosu na
goli kr.
IV grupa naplavine
PPPG- e ova grupa predstavlja podruja podlona djelovanju erozije. To su ujedno i podruja
djelomino ili potpuno podlona poplavama.
Naplavine su preteno bujinog karaktera. Preteito su to ljunkovito - pjeskoviti sedimenti, a
mjestimino u njima ima i nakupljenoga glinovitog materijala, rjee i mulja.
-
teren je deformabilan pod dodatnim optereenjem graevina;

teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka;
teren je u cijelosti pogodan za graenje uz uvaavanje slabijih geotehnikih znaajki u odnosu na
goli kr kao i visoku razinu podzemne vode.
3.7.2. ZATITA ZRAKA

Zatita zraka provodit e se utvrivanjem i ostvarivanjem mjera izbjegavanja, sprjeavanja ili
smanjenja tetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvou ivljenja i okoli u cjelini.
Mjere e se provoditi sukladno Zakonu o zatiti zraka25 i propisima donesenim temljem njega,
Nacionalnom strategijom zatite okolia26 i Nacionalnim planom djelovanja za okoli27, planovima i
programima zatite zraka, dravne i upanijske razine.
Sprjeavat e se gradnja novih ili rekonstrukcije postojeih izvora oneiivanja zraka koji bi mogli
ugroziti postojeu kakvou zraka (I. kategoriju) ili bi mogli uzrokovati prekoraenje graninih
vrijednosti porasta imisijskog optereenja koje su zadane Prostornim planom Primorsko goranske
upanije28.
Zahtijevat e se sprjeavanje isputanja u zrak oneiujuih tvari iz ispusta stacionarnih izvora iznad
graninih vrijednosti emisija koje su odreene posebnim propisima29. U sluaju potrebe u postupku
izrade i donoenja sanacijskog programa i procjene utjecaja na okoli zahtijevat e se propisivanje
vrijednosti stroijih od propisanih. Kada u nepovoljnim vremenskim uvjetima prijeti opasnost od
pojave oneienja zraka kritinih razina u sluaju potrebe trait e se privremeni prekid zahvata.
Poticat e se koritenje javnog i alternativnih oblika prijevoza, odvraati od koritenja osobnih
25 Vaei je: Zakon o zatiti zraka (NN 178/04)
26 NN 46/02
27 NN 46/02
28
(SN PG 14/00, 12/05 i 50/06)
29
doneseni su: Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
21/07), Uredba o praenju emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 01/07)
230
obrazloenje
automobila, uvodit e se zone ogranienog i smirenog prometa, poveavat e se pjeake povrine,

provodit e se mjere poveanja protonosti prometa i sl.
Poticati e se koritenje plina kao energenta i poticati na bolju toplinsku izolaciju graevina.
Sprjeavat e se smanjivanje postojee biomasa uma i ostalih zelenih povrina, a posebna panja
posvetit e se odravanju zelenila u zatitnim pojasevima.
Provodit e se ocjenjivanje kakvoe zraka. Postupak i mjerila za ocjenjivanje kakvoe zraka utvreni
su Zakonom i posebnim propisima30.
U sluaju pogoranja kakvoe zraka na zahvaenom podruju postavit e se najmanje jedna mjerna
postaja za trajno praenje kakvoe zraka te donijeti Plan mjera za smanjenje oneiavanja, kako bi se
postupno postigla I. kategorija kakvoe zraka.
Nee se doputati provedba mjera zatite i poboljanja kakvoe zraka koje bi mogle ugroziti ostale
sastavnice okolia, kakvou okolia drugih podruja, kakvou ivljenja buduih narataja, te koje su u
suprotnosti s propisima u podrujima zatite na radu i zatite zdravlja ljudi.
3.7.3. ZATITA VODA

Vode su ope dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u ijem vlasnitvu. Kao ope
dobro imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Podzemne vode su vrlo osjetljivi dijelovi prirode i tite se radi osiguranja potrebnih koliina i kakvoe
vode za pie (bez obrade) i druge potrebe. Glede uvjeta zatite, podzemne vode na podruju Plana
pripadaju posebno osjetljivim krkim vodonosnicima.
Na podruju plana posebno e se tititi vode bujinih vodotoka Brusan i Lokvia.
Zatita voda od zagaenja (u daljnjem tekstu: zatita voda) na podruju Plana provodit e se radi
ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia te omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja
voda za razliite namjene.
Mjere zatite provodit e se sukladno Zakonu o vodama31, dravnom i upanijskom planu za zatitu
voda kojima se utvruje osobito: kategorizacija voda, potrebna istraivanja i ispitivanja kakvoe,
mjere zatite voda od oneiavanja ukljuivo mjere za sluajeve izvanrednih i iznenadnih oneienja
voda, planovi graenja objekata za odvodnju i proiavanje otpadnih voda u naseljima, potrebna
financijska sredstva, izvori i nain financiranja, osobe koje su dune provoditi plan te njihova
ovlatenja i odgovornosti.
Mjere zatite provodit e se sukladno kategoriji kakvoe voda koja se titi. Sukladno posebnom
propisu32 na podruju Plana vode I. vrste (dravne vode) moraju bit slijedee kategorije:
- podzemne vode koje se koriste za pie bez dodatne obrade I. kategorija
- ostale podzemne vode
II. kategorija
Kategorija voda II. vrste (lokalne vode) odredit e se Planom upravljanja vodama. Do njegova
donoenja na podruju Plana provodit e se mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli kojima se
mogu ouvati i/ili postii I. kategorija voda bujinih vodotoka Brusan i Lokvia te II. kategorija
30
doneseni su: Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05), Uredba o ozonu u
zraku (NN 133/05), Uredba o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05), Pravilnik o praenju
kakvoe zraka (NN 155/05),
31
Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05)
32
Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99)
231
obrazloenje
kakvoe ostalih voda (lokve).

Mjerila za utvrivanje i praenje kakvoe voda utvrena su posebnim propisom33.
Zagaenje povrinskih i podzemnih voda na podruju Plana sprjeavat e se slijedeim opim
mjerama:
-
stvaranjem skladnog i postojanog razvoja u kojem neracionalno koritenje resursa prostora nee
dovesti do pogoranja kakvoe voda, a time i do ozbiljnog naruavanja zdravlja ljudi i ekosustava;
nadzorom nad stanjem kakvoe voda i izvorima oneiavanja, spreavanjem, ograniavanjem i
zabranjivanjem zahvata koji mogu utjecati na oneienje voda i stanje okolia u cjelini te drugim
djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske uporabljivosti voda;
uvjetovanjem i poticanjem koritenja iih tehnologija odnosno tehnologija bez ili sa malim
koliinama otpadnih voda;
izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i boljim odravanjem ureaja za predobradu tehnolokih otpadnih
voda prije njihovog isputanja u javnu kanalizaciju;
poveanjem stupnja pokrivenosti podruja sustavom javne odvodnje, rekonstrukcijom propusnih
dijelova postojee kanalizacije te izgradnjom centralnih ureaja za proiavanje komunalnih
otpadnih voda za naselja ili dijelove naselja koji se ne mogu prikljuiti na centralni sustav
odvodnje;
sprjeavanjem isputanja otpadnih voda, neovisno o stupnju ienja, u vrlo osjetljiva podruja
(povrinske vode I. vrste, podzemne vode, posebno tiena podruja: izvori vode za pie, posebno
vrijedna podruja i sl.);
sprjeavanjem isputanja u osjetljiva podruja (vode II. i III. vrste) vrsta otpadne vode koje su
loije od onih koje se postiu nakon III. stupnja ienja;
sprjeavanjem isputanja u manje osjetljiva podruja (vode III. IV. i V. vrste) vrsta otpadne
vode koje nisu proiene do stupnja ovisno o kategoriji vode recipijenta.
sprjeavanjem isputanja u prirodni prijamnik otpadnih voda koje sadre opasne i druge tvari u
koncentracijama veim od propisanih za odreenu kategoriju prirodnog prijemnika34,
Izvorita koja se koriste, ili se uvaju za vodoopskrbu, titit e se od oneienja, namjernog ili
sluajnog zagaenja te drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda
ili njenu izdanost.
Sukladno posebnom propisu35 i opim aktima 36, na podruju Plana odreena su slijedea vodozatitna
podruja:
- IV. zona sanitarne zatite izvora vode za pie u Istarskoj upaniji
- zona djelominog ogranienja, u svrhu sanitarne zatite izvora vode za pie na rijekom podruju
Povrine vodozatitnih podruja prikazane su na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite.
Unutar definiranih granica zona izvorita predvia se provedba mjera pasivne (mjere zabrane graenja
i smjetaja pojedinih graevina i obavljanja odreenih djelatnosti) i aktivne zatite (redovito praenje
kakvoe vode na priljevnom podruju izvorita i poduzimanje mjera za njeno poboljanje), a osobito :
graenje i rekonstrukcija odvodnih i vodoopskrbnih sustava, predtretman otpadnih voda, uvoenje
iste proizvodnje, ugradnja spremnika s dodatnom zatitom i sl.
33
Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98).

vaei je: Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
40/99, 6/01 i 14/01)
35
Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/02)
36
Odluka o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji ("Slubene novine" Istarske
upanije broj 12/05), Odluka o sanitarnoj zatiti izvorita vode za pie na rijekom podruju ("Slubene novine
Primorsko-goranske upanije broj 6/94, 12/94 i 12/95, 24/96 i 4/01)
34
232
obrazloenje
Na podruju Plana nee se dopustiti zahvati koji nisu sukladni mjerama zabrane i zatite navedenih
vodozatitnih podruja.
Ukoliko se na podruju pojedine zone zatite nalaze legalno izgraene graevine ili se obavljaju
djelatnosti koje su zabranjene u toj zoni, odredit e se potrebni sanacijski zahvati, uz obvezu stalnog
praenja utjecaja tako sanirane graevine, odnosno djelatnosti na izvorite. Ukoliko se dokae da
sanacija nije mogua predvia se uklanjanje graevine, odnosno zabrana daljnjeg obavljanja
djelatnosti.
Zahvat koji nije doputen posebnim propisom i odgovarajuom odlukom o sanitarnoj zatiti izvora
vode za pie moi e se iznimno odobriti , ukoliko se detaljnim i namjenskim vodoistranim radovima
u svrhu ispitivanja ueg lokaliteta (mikrozone) dokae da ne ugroava izvorita. Na temelju rezultata
istraivanja utvrdit e se pogodnost terena za izvedbu predvienog zahvata, te na osnovu njegove
osjetljivosti odrediti pripadajue mjere zatite unutar tog prostora (mikrozone). Rezultati istraivanja
tumait e se na nain koji e najbolje biti u funkciji zatite kakvoe vode.
Mjere zatite utvrivat e se vodopravnim uvjetima za izradu tehnike dokumentacije za planirani
zahvat, a izvedba zahvata provodit e se uz vodni nadzor.
Sve lokve vee od 0,01 ha, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od dva metra, smatrat e se
ekoloki znaajnim podrujima i titit e se sukladno odredbama Zakona o zatiti prirode37.
3.7.4.
ZATITA OD PREKOMJERNE BUKE
Mjere zatite od buke poduzimat e se u svrhu sprjeavanja nastajanja buke i smanjenja postojee
buke na doputene razine. Mjere e se provoditi sukladno osjetljivosti namjena na buku, Zakonu o
zatiti od buke 38 i propisima donesenim temeljem njega.
Provodit e se promiljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i
podruja ili objekata sa sadrajima koje treba tititi od buke (imitenata),
Provodit e se predvianje utjecaja zahvata na stanje buke u prostoru i propisivati mjere zatite prije
poduzimanja zahvata, pratit e se provedba mjera zatite od buke tijekom koritenja zahvata te
provoditi akustika mjerenja u svrhu provjere uinkovitosti provedbe mjera.
Posebne mjere propisane Zakonom o zatiti od buke provodit e se kako slijedi:
-
razgranienje namjena prostora prema stupnjevima zatite od buke odnosno najviim doputenim
vrijednostima buke utvrenim posebnim propisom39 provest e se odredbama ovog Plana.
izradit e se strateke karte buke, utvrditi podruja ugroena bukom te za njih izraditi akcijski plan
za smanjenje buke na doputene razine.
donijet e se opi akt kojim e se utvrditi lokacije za odravanje javnih dogaanja kod kojih
postoji mogunost prekoraenja doputenih razina buke.
zvuno oglaavanje crkve zvonima i elektroakustikim ureajima, osim u iznimnim sluajevima
propisanim zakonom, dopustiti e se u vremenu od 7 do 19 sati,
koritenje izvora buke koji se povremeno koriste ili se trajno postavljaju na otvorenom prostoru,
na zidove i krovove graevine, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste u zraku dopustit e se
uz dokaz o mjerama zatite kojima se osigurava da buka nee prelaziti dozvoljenu razinu,
zahtijevat e se uporaba malobunih strojeva, ureaja, sredstava za rad i transport,
na gradilitima izvan zona gospodarske namjene nee se dopustiti rad s radnim strojevima i
37
(NN 70/05)
(NN 20/03)
39
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
38
233
obrazloenje
bunim alatima u vrijeme obavljanja djelatnosti koje su osjetljive na buku i u vrijeme odmora
stanovnika,
Otklanjanje i smanjivanje buke na doputenu razinu provodit e se slijedeim redoslijedom:
1. otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru,
2. irenje buke sprijeiti akustikim barijerama
3. izvesti zvunu izolaciju graevina
234
3.8.
obrazloenje
MJERE POSEBNE ZATITE
Sklanjanje ljudi
Naselje Matulji svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih
mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu ("Narodne novine", broj 2/91.) u
naselja 4. stupnja ugroenosti (malo ugroeni gradovi). Ostala naselja na podruju Opine Matulji ne
podlijeu obveznoj izgradnji sklonita, odnosno drugih objekata za zatitu.
U naselju Matulji treba na cijelom podruju planirati zatitu stanovnitva u zaklonima.
Sklanjanje ljudi osigurava se koritenjem prirodnih zaklona i prilagoavanjem podrumskih i drugih
graevina pogodnih za sklanjanje ljudi u odreenim zonama, to se utvruje planom zatite i
spaavanja za Opinu Matulji, odnosno posebnim planovima prilagoavanja i prenamjene koji se
izrauju u sluaju neposredne ratne opasnosti.
U sklopu graevina od znaaja za Republiku Hrvatsku eventualna gradnja sklonita osnovne zatite
odreuje se posebnim uvjetima graenja na razini Republike Hrvatske.
Zatita od potresa i ruenja

Protupotresno projektiranje, graenje i rekonstrukciju graevina treba provoditi prema zakonskim i
tehnikim propisima, te uz to, za vee graevine drutvene i poslovne namjene, energetske i sl.
graevine, i prema geomehanikim i geofizikim istraivanjima.
Do izrade nove seizmike karte Primorsko-goranske upanije, protupotresno projektiranje treba
provoditi u skladu s postojeim seizmikim kartama.
Maksimalni oekivani intenzitet potresa za povratni period od 500 godina uz 63 % vjerojatnosti, za
ovo podruje je 7 i 8 MSK- 64 ljestvice. 500 godina je propisano povratno razdoblje potresa u
Eurokodu 8 kao i u kod nas vaeem pravilniku.
Urbanistikim i detaljnim planovima ureenja za neizgraene dijelove graevinskog podruja
potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim
cestama.
Ceste i ostale prometnice treba zatititi posebnim mjerama od ruenja graevina i ostalog zapreivanja
radi to bre i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Kod projektiranja prometnih vorita u dvije razine treba osigurati mogunost odvijanja istog reima
prometa u jednoj razini.
Zatita od poara
Na prostoru Opine Matulji planira se provedba mjera zatite od poara koje se temelje na procjeni
ugroenosti od poara i planu zatite od poara.
Za zatitu od poara se na podruju obuhvata ovog plana primjenjuju slijedee mjere:
Kod projektiranja graevina, radi vee uniformiranosti u odabiru mjera zatite od poara, prilikom
procjene ugroenosti od poara, u prikazu mjera zatite od poara kao sastavnom dijelu projektne
dokumentacije potrebno je primjenjivati numeriku metodu TRVB 100 ili neku drugu ope priznatu
metodu za stambene i preteito stambene graevine, a numerike metode TRVB ili GRETENER ili
235
obrazloenje
EUROALARM za preteito poslovne graevine, ustanove i druge javne graevine u kojima se okuplja
i boravi vei broj ljudi. . Kod projektiranja specijaliziranih trgovakih prostora-trgovina u vidu
shopping mall-a primjenjivati austrijske numerike metode TRVB N138 i N139. Kod projektiranja i
gradnje garaa primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.
Kod odreivanja meusobne udaljenosti graevina voditi rauna o poarnom optereenju graevine,
intenzitetu toplinskog zraenja kroz otvore graevine, vatrootpornosti graevine i fasadnih zidova,
meteorolokim uvjetima i drugo. Meusobni razmak graevina ne moe biti manji od visine sljemena
krovita vie graevine, ali ne manje od 6 m. Udaljenost graevine od ruba javne prometne povrine
mora biti najmanje polovicu visine vijenca graevine.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojeih obavezno je planiranje
vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu irinu, nagibe, okretita, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske
mree sukladno Pravilniku o hidrantskoj mrei za gaenje poara ( N.N. br. 08/06).
Za gradnju graevina i postrojenja za skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili plinova, moraju se
potivati odredbe l. 11 Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa
donijetih na temelju njega.
Dosljedno se pridravati prijedloga tehnikih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroenosti od
poara Opine Matulji.
Detaljnim planovima koji se izrauju temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama
odrediti obvezu usklaenja glavnog projekta s navedenim mjerama zatite od poara.
Glavni projekt za graenje pojedinih graevina mora biti usklaen s propisanim i ovim Odredbama
traenim mjerama zatite od poara, prikazanima u elaboratu zatite od poara.
Zatita uma od poara provodi se organizacijom osmatrako-dojavne slube, osiguranjem
prohodnosti putova i staza kroz umsko zemljite, odravanjem prosjeka i zabranom loenja vatre
izvan naselja i mjesta koja su posebno oznaena za tu namjenu, a u svemu prema vaeoj regulativi.
236
odredbe za provoenje plana
II
ODREDBE ZA PROVOENJE PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE

MATULJI
0.
OPE ODREDBE
lanak 1
Prostornim planom ureenja Opine Matulji utvruju se uvjeti za ureenje podruja Opine, svrhovito
koritenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija graevinskog i drugog zemljita, zatita okolia te
zatita kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine.
Prostorni plan sadri osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog ureenja, namjenu prostora, mjerila,
smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureivanje prostora, te druge elemente od vanosti za
podruje Opine.
Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice podruja Opine Matulji odreene zakonom.
lanak 2
Ovaj Prostorni plan sadran je u elaboratu "Prostorni plan ureenja Opine Matulji", koji sadri dva
dijela: A. Tekstualni dio i B. Grafiki dio. Tekstualni dio se sastoji od I. Obrazloenja i II. Odredbi za
provoenje. Elaborat plana sadri tekstualne i grafike dijelove Plana kako slijedi:
A.
TEKSTUALNI DIO
I.
1.
1.1.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.5.
1.2.6.
1.2.7.
1.2.8.
1.3.
1.4.
OBRAZLOENJE
POLAZITA
Poloaj, znaaj i posebnosti podruja opine u odnosu na prostor i sustav upanije i drave
Osnovni podaci o stanju u prostoru
Prirodni sustavi
Stanovnitvo i stanovanje
Naselja
Sadraji javnih funkcija
Gospodarstvo
Infrastrukturni sustavi
Gospodarenje otpadom
Zatita prostora
Prostorno razvojne i resursne znaajke
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena
postojeih prostornih planova
1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja
1.4.2. Ocjena postojeih prostornih planova
1.5.
Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke
te prostorne pokazatelje
2.
2.1.
2.1.1.
2.1.2.
2.1.3.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.2.4.
2.3.

Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Racionalno koritenje prirodnih izvora
Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia
Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja
Demografski razvoj
Odabir prostorno razvojne strukture
Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
Ciljevi prostornog ureenja naselja na podruju Opine
2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora

2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika,
gustou stanovanja, izgraenost, iskoritenost i gustou izgraenosti, obiljeja naselja, vrijednosti
i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
3.
3.1.
3.2.
3.2.1.
3.2.2.
3.2.3.
3.2.4.
3.2.5.
3.3.
3.3.1.
3.3.2.
3.4.
3.4.1.
3.4.2.
3.4.3.
3.5.
3.5.1.
3.5.2.
3.5.3.
3.5.4.
3.6.
3.7.
3.7.1.
3.7.2.
3.7.3.
3.7.4.
3.8.

Prikaz prostornog razvoja na podruju Opine Matulji u odnosu na prostornu i gospodarsku
strukturu upanije
Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje prostora
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
Razvoj i ureenje povrina naselja
Kriteriji za graenje izvan graevinskog podruja
Namjena i koritenje ostalih povrina
Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti
Prikaz gospodarskih djelatnosti
Prikaz drutvenih djelatnosti
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
Uvjeti koritenja prostora
Uvjeti ureenja prostora
Uvjeti zatite prostora
Razvoj infrastrukturnih sustava
Sustav prometa
Sustav telekomunikacija i pote
Energetski sustav
Postupanje s otpadom
Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoli
Zatita tla
Zatita zraka
Zatita voda
Zatita od prekomjerne buke
II.
ODREDBE ZA PROVOENJE
0.
OPE ODREDBE
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

Povrine naselja
Poljoprivredne povrine
umske povrine
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite
2.
2.1.
Graevine od vanosti za Dravu i Primorsko-goransku upaniju
2.2.
2.2.1. Ope odredbe i kriteriji za koritenje izgraenog i neizgraenog dijela podruja
2.2.2. Stambene i stambeno poslovne graevine
2.2.3. Graevine drutvene namjene
2.2.4. Graevine gospodarske namjene
2.2.4.1. Graevine poslovne namjene
2.2.4.2. Graevine ugostiteljsko-turistike namjene

2.2.4.3. Poljoprivredne gospodarske graevine
2.2.5. Graevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.2.6. Montane graevine - kiosci, tandovi, reklamni panoi
2.3.
Izgraene strukture izvan naselja
2.3.1. Graevinska podruja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.1.1.Povrine gospodarske - poslovne namjene
2.3.1.2.Povrine sportsko-rekreacijske namjene
2.3.1.3.Povrine infrastrukturne namjene
2.3.1.4.Povrine groblja
2.3.1.5.Povrine ostalih namjena
2.3.2. Graenje izvan graevinskih podruja
3.
4.
5.
UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1.
Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. eljezniki promet
5.1.3. Zrani promet
5.2.
Infrastruktura telekomunikacija i pota
5.3.
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja
5.3.3. Ureenje vodotoka i voda
5.4.
Energetski sustav
5.4.1. Elektroopskrba
5.4.2. Plinoopskrba
5.4.3. Obnovljivi izvori energije
6.
6.1.
Mjere zatite krajobraznih vrijednosti
6.2.
Mjere zatite prirodnih vrijednosti
6.3.
Mjere zatite nepokretnih kulturnih dobara
7.
8.
8.1.
Ogranienja, rekonstrukcija, premjetanje i prekid rizinih zahvata i zahvata koji imaju znaajne
emisije u okoli
8.2.
Zatita tla
8.3.
Zatita i unaprjeenje kakvoe zraka
8.4.
Zatita od buke
8.5.
Zatita voda
8.6.
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zatita od potresa i ruenja
8.6.3. Zatita od poara
9.
9.1.
Obveza izrade prostornih planova
9.2.
Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3.
Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni
B.
GRAFIKI DIO - kartografski prikazi:
1.
KORITENJE I NAMJENA POVRINA
1:25 000
2.1.
2.2.
3.1.
3.2.
4.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25 000

Energetika i sustav veza
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25 000
UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 1:25 000
Uvjeti koritenja
UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA 1:25 000
Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite
GRAEVINSKA PODRUJA (4.1. - 4.19.)
1:5 000
4.1.
GRAEVINSKA PODRUJA BRDCE
4.2.
GRAEVINSKA PODRUJA BREGI
4.3.
GRAEVINSKA PODRUJA MALI BRGUD, VELI BRGUD
4.4.
GRAEVINSKA PODRUJA JURDANI
4.5.
GRAEVINSKA PODRUJA JUII
4.6.
GRAEVINSKA PODRUJA KUELI
4.7.
GRAEVINSKA PODRUJA LIPA
4.8.
GRAEVINSKA PODRUJA MALE MUNE, VELE MUNE
4.9.
GRAEVINSKA PODRUJA PASJAK
4.10. GRAEVINSKA PODRUJA MATULJI, MIHOTII
4.11. GRAEVINSKA PODRUJA BRECA, MUII, PERMANI, RUII, ZALUKI
4.12. GRAEVINSKA PODRUJA RUKAVAC
4.13. GRAEVINSKA PODRUJA RUPA
4.14. GRAEVINSKA PODRUJA APJANE
4.15. GRAEVINSKA PODRUJA ZVONEA
4.16. GRAEVINSKA PODRUJA EJANE
4.17. GRAEVINSKA PODRUJA BRGUD - POSLOVNE ZONE
4.18. GRAEVINSKA PODRUJA APJANE, RUPA - SRC
4.19. GRAEVINSKA PODRUJA LISINA - RC
lanak 3
Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Opine Matulji, osim ako istim Planom nije drugaije odreeno,
imaju slijedee znaenje:
naselje je postojea i planirana organizirana fizika struktura stambenih, gospodarskih, drutvenih i
ostalih prateih funkcija ovisno o njegovoj veliini i znaaju, odreeno u sklopu povrine statistikog
naselja
gusto graene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje preteito ruralnog tipa, specifine po strukturi,
nainu gradnje i oblikovanju graevina, koje u veoj ili manjoj mjeri predstavljaju kulturnu batinu tradicijsku gradnju
granica graevinskog podruja je granica izmeu povrina naselja odnosno povrina za izdvojene
namjene i ostalih povrina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice graevinskih podruja utvrene
su u pravilu granicama katastarskih estica, a iznimno i dijeljenjem katastarskih estica na nain da se na
dijelu ukljuenom u graevinsko podruje moe formirati graevna estica
graevinsko podruje naselja je izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog naselja
planiran za njegov razvoj i proirenje
izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja
istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja
izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je izgraena i/ili neizgraena prostorna cjelina izvan
graevinskog podruja naselja iskljuivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja,
ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja
graevna estica je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u
skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica
zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti
graevine ugostiteljsko-turistike namjene jesu:
- hotel, pansion prenoite - iz skupine "Hoteli" definirani su u Pravilniku o razvrstavanju,
kategorizaciji, i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02).
- graevine seoskog turizma su graevine koje se grade unutar ruralnih naselja u okviru obiteljskog
gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojee graevine odnosno izgradnjom
nove graevine za potrebe ugostiteljsko turistike djelatnosti
graevina osnovne namjene (osnovna graevina) je graevina na graevnoj estici iste namjene koja
je predviena Prostornim planom
pomone graevine su graevine koje svojom namjenom upotpunjuju graevinu osnovne namjene i
slue redovnoj uporabi graevine (garae, drvarnice, spremita, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice,
ljetne kuhinje, manje infrastrukturne graevine i sl.)
manje poslovne graevine jesu graevine (u sklopu graevne estice stambene namjene) s preteno
zanatskim - obrtnikim, uslunim, trgovakim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i
ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim graevnim esticama
poljoprivredne gospodarske graevine bez izvora zagaenja jesu sjenici, pelinjaci, staklenici,
plastenici, gljivarnici, spremita poljoprivrednih proizvoda, alata i strojeva, suare i sl.
poljoprivredne gospodarske graevine s izvorima zagaenja jesu staje, obori, svinjci, peradarnici,
kuninjaci, vinski podrum, manja klaonica i sl.
samostojea graevina je graevina koja sa svih strana pripadajue graevne estice ima neizgraeni
prostor ili javnu povrinu
dvojna graevina je graevina kojoj se jedna strana nalazi na granici pripadajue graevne estice i
prislanja se na graevinu na susjednoj graevnoj estici a s drugih strana ima neizgraeni prostor ili javnu
povrinu
skupna graevina je graevina kojoj se dvije strane nalaze na granici pripadajue graevne estice i
prislanjaju se na graevine na susjednim graevnim esticama, a s drugih strana ima neizgraeni prostor
ili javnu povrinu
gradivi dio estice dio graevne estice odreen udaljenostima od granica graevne estice i
regulacijskog pravca na kojem je dozvoljena gradnja graevina osnovne namjene, pomonih i ostalih
graevina prema Odredbama Prostornog plana
regulacijski pravac je granica izmeu graevne estice i javne prometne ili druge javne povrine
graevni pravac odreuje udaljenost vertikalne projekcije najistaknutijeg dijela proelja prema
regulacijskom pravcu
nadstrenica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz
osnovnu graevinu) a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkiralinog mjesta ili prostora za odmor
izgraena povrina je vertikalna projekcija svih zatvorenih, natkrivenih i otvorenih konstruktivnih

dijelova graevine na graevnu esticu, osim balkona, ukljuujui i terase u prizemlju graevine kada su
iste konstruktivni dio podzemne etae. U izgraenu povrinu graevne estice ne ulaze cisterne, septike
jame, spremnici plina i sline graevine kada su ukopane u teren i obraene kao okolni teren, terase na
terenu do h = 0,8 m, povrine parkiralita, bazeni do 24 m2
koeficijent izgraenosti (kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom i ukupne
povrine graevne estice
graevinska bruto povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade
(Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loe, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih
zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
koeficijent iskoritenosti (kis) je odnos graevinske bruto povrine graevine i povrine graevne
estice;
podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno
suterena;
nadzemne etae su suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk),
suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga
volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim proeljem izvan terena,
prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m
iznad konano ureenog i zaravnatog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja,
potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog
krova, ija visina nadozida ne moe biti via od 1,2 m,
tavan (T) je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozida iznosi od 0 do 0,4 m (mjereno (od gornjeg
ruba stropne konstrukcije do presjecita unutarnjih ploha zida proelja i krovne konstrukcije), a ukupna
visina mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do sljemena krova iznosi najvie 2,5 m,
visina graevine mjeri se od konano zaravnatog i ureenog terena uz proelje graevine na
njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja,
ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnatog i ureenog terena na njegovom najniem
dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena),
lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanistiko-arhitektonske, klimatske, komunalne,
prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.);
- reljef, zelenilo;
- posebno vrijedne graevine i podruja prirodne i kulturne batine;
- karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijentalne vrijednosti;
- veliina i izgraenost graevnih estica;
- nain gradnje, te visina i povrina izgraenih graevina;
komunalna opremljenost;
druge vrijednosti i posebnosti.
otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom, maksimalne povrine 2,5 m2 i

ventilacijski otvor najveeg promjera 15 cm.
infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smjetaj graevina i instalacija (vodova)
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan graevinskog podruja.
samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen stanovanju ili poslovnoj djelatnosti s
prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine jednu zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban
ulaz.
Kategorije ureenosti graevinskog zemljita:
I. kategorija ureenosti podrazumijeva minimalno ureeno graevinsko zemljite, koje obuhvaa
imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put i elektroopskrbu
II. kategorija ureenosti podrazumijeva optimalno ureeno graevinsko zemljite koje obuhvaa
imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisani broj
parkirnih mjesta,
rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje
bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog
dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.),
interpolacija je gradnja na graevnoj estici u sklopu izgraenog dijela graevinskog podruja
plan ueg podruja je urbanistiki plan ureenja ili detaljni plan ureenja ija je izrada propisana
ovim Prostornim planom
lanak 4
Dio prostora Opine Matulji obuhvaen je zatienim obalnim podrujem mora. Granica zatienog
obalnog podruja mora, odnosno pojas u irini 1000 m od obalne crte prikazan je u svim kartografskim
prikazima u mjerilu 1:25000.
1.
UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA
lanak 5
Osnovna namjena i koritenje povrina odreeni ovim Prostornim planom prikazani su na kartografskom
prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina, u mjerilu 1:25.000.
Prostor Opine Matulji podijeljen je na slijedee osnovne namjene:
- povrine naselja,
- povrine za izdvojene namjene,
- poljoprivredne povrine,
- umske povrine,
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite.
- vodne povrine (bujini vodotoci)
lanak 6
Povrine namijenjene razvoju i ureenju prostora odreene su primarno graevinskim podrujima, a
dijelom i izvan graevinskog podruja, i to:
- graevinska podruja naselja i graevinska podruja za izdvojene namjene.
podruja i graevine izvan graevinskog podruja za graevine infrastrukture (prometa i veza,

energetske, vodnogospodarske, komunalne itd.), rekreacijske graevine, gospodarske poljoprivredne
graevine i graevine u funkciji gospodarenja umama.
GRAEVINSKA PODRUJA
lanak 7
Ovim prostornim planom odreena su graevinska podruja naselja i zona izdvojenih namjena.
Graevinska podruja iz stavka (1) ovoga lanka odreena su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje
i namjena povrina u mjerilu 1:25.000 i br. 4. Graevinska podruja, u mjerilu 1:5000.
Graevinska podruja odreena su granicama graevinskog podruja, u pravilu granicama graevnih
estica.
Graevinska podruja razgraniena su na izgraeni i neizgraeni dio, uvaavajui kriterije Prostornog
plana Primorsko-goranske upanije, odnosno za graevinska podruja u zatienom obalnom podruju
mora Zakona o prostornom ureenju i gradnji.
lanak 8
Graenje i koritenje povrina graevinskih podruja provodi se neposrednom provedbom odredbi ovog
Prostornog plana, odnosno planovima ueg podruja propisanih u lanku 292 ovih Odredbi.
1.1.
POVRINE NASELJA
lanak 9
Naselja se razvijaju unutar granica graevinskih podruja na kojim se predvia ureenje postojeih
povrina naselja i njihovo proirenje.
Unutar granica naselja organiziraju se, uz stanovanje, i sve potrebne i sa stanovanjem spojive funkcije
sukladne znaaju i obiljeju naselja, kao to su: javne i drutvene namjene, ugostiteljsko-turistika
namjena, gospodarska namjena (poslovna, proizvodna, poljoprivredna), sportsko - rekreacijska namjena,
povrine prometnica i infrastrukturnih sustava, groblja, te javne povrine (trgovi, parkovi, javno zelenilo i
sl.).
Za naselja s obvezom izrade plana ueg podruja, detaljna namjena povrina se odreuje tim planom.
lanak 10
Naselja, odnosno dijelovi naselja u zatienom obalnom podruju mora u Opini Matulji su NA 101 dijelom, NA 102 i NA 103 (Matulji), NA 113 (Mihotii) i NA 21 - dijelom (Bregi).
Za ta naselja primjenjuju se odredbe Zakona o prostornom ureenju i gradnji (lanci 48 - 52), i to
posebno obzirom na minimalnu razinu komunalne opremljenosti zemljita, planiranje ugostiteljsko
turistike namjene i obvezu izrade urbanistikog plana ureenja.
lanak 11
Ovim Prostornim planom odreena su slijedea graevinska podruja naselja:
ime naselja dijela naselja

BRDCE
oznaka
GP
NA 1
Bregi
oznaka dijela
GP
neizgraeni
dio GP
0,84
izgraeni
dio GP
3,9
ukupno
GP
4,61
NA 21
3,54
21,1
24,64
8
Aneli
Stanii
Beninii
Mamii
BREGI
BRECA
NA 22
NA 23
NA 24
NA 25
NA 2
NA 3
Jurdani
Jurdanii
Korensko
Mavrii
Obadi
Brajani
Principi
Franii
JURDANI
NA 41
NA 42
NA 43
NA 44
NA 45
NA 46
NA 47
NA 48
NA 4
Juii
nidari
Ju.-istok
Ju.-sjever
JUII
NA 51
NA 52
NA 53
NA 54
NA 5
Kueli
Ivanii
Bikupi
Crnii
Kueli-sjev.
Mihelii
KUELI
NA 61
NA 62
NA 63
NA 64
NA 65
NA 66
NA 6
Lipa
Lipa-Rupa
LIPA
MALE MUNE
MALI BRGUD
NA 71
NA 72
NA7
NA 8
NA 9
Matulji
Pavlovac
Puhari
MATULJI
NA 101
NA 102
NA 103
NA 10
Mihotii
Slavii
Diraki
Mih.-sjever
MIHOTII
NA 111
NA 112
NA 113
NA 114
NA 11
Muii
kalniko
MUII
PASJAK
NA 121
NA 122
NA 12
NA 13
Permani
Per.-zapad
PERMANI
NA 141
NA 142
NA 14
Rukavac
Perii
RUKAVAC
NA 151
NA 152
NA 15
1,52
2,32
0,16
0,23
10,69
8,37
1,33
1,59
12,21
10,69
1,49
1,82
7,77
2,43
43,08
10,73
50,85
13,16
3,82
0,87
0,16
1,92
0,51
1,22
2,29
0
18,25
5,41
4
4,29
2,35
1,76
4,36
0,56
22,07
6,28
4,16
6,21
2,86
2,98
6,65
0,56
10,79
40,98
51,77
4,39
1,12
1,59
0,62
26,57
2,92
6,35
0,78
30,96
4,04
7,94
1,4
7,72
36,62
44,34
1,21
0,26
0,82
0
0,61
1,45
5,91
1,4
2,3
1,84
3,47
16,33
7,12
1,66
3,12
1,84
4,08
17,78
4,35
31,25
35,6
1,11
1,76
7,77
2,33
8,88
4,09
2,87
1,02
2,72
10,1
9,16
14,12
12,97
10,18
16,84
26,52
3,22
2,2
144,37
11,11
6,8
170,89
14,33
9
31,94
162,28
194,22
7,3
1,51
1,34
0
30,04
6,03
1,82
0,34
37,34
7,54
3,16
0,34
10,15
38,23
48,38
6,16
0,39
24,78
0,2
30,94
0,59
6,55
1,58
24,98
9,21
31,53
10,79
2,29
1,24
12,39
2,32
14,68
3,56
3,47
14,74
18,21
7,61
0
42,21
0,16
49,82
0,16
7,57
42,37
49,94
RUPA
RUII
NA 16
NA 17
apjane
ap.-elj.st.
APJANE
VELE MUNE
VELI BRGUD
ZALUKI
NA 181
NA 182
NA 18
NA 19
NA 20
NA 21
Zvonea-Gapari
Perka
krapna
Sunji
Kriva
ZVONEA
EJANE
UKUPNO
1.2.
NA 22-1
NA 22-2
NA 22-3
NA 22-4
NA 22-5
NA 22
NA 23
6,54
3,51
28,87
14,65
35,41
18,16
2,52
0
13,28
1,9
15,8
1,9
2,52
1,3
4,89
0,54
15,18
17,96
27,59
4,87
17,7
19,26
32,48
5,41
1,64
0,51
0,28
0,65
0,11
10,51
3,49
1,38
3
1,24
12,15
4
1,66
3,65
1,35
3,19
1,34
125,60
19,62
10,74
631,23
22,81
12,08
756,83
POVRINE ZA IZDVOJENE NAMJENE
lanak 12
Ovim Prostornim planom odreena su slijedea graevinska podruja izdvojenih namjena koje svojim
strukturama, veliinom, djelatnou i nainom koritenja nisu spojive s naseljem:
1. gospodarska namjena:
- K poslovna namjena
2. sportsko-rekreacijska namjena :
- R1 sportsko-rekreacijski centri
- R2 rekreacijski centri
3. infrastrukturna namjena:
- IS ranirni kolodvori
4. ostala namjena:
- O1 poligon za obuku vatrogasaca

- O2 vikend naselje
5. groblja:
- (G) groblja (izdvojena iz naselja)
U zatienom obalnom podruju mora u Opini Matulji je zona sportsko-rekreacijske namjene R21
(Pavlovac-Matulji).
lanak 13
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena gradi se temeljem plana ueg podruja, u naelu
urbanistikog plana ureenja (ili detaljnog plana ureenja za zone za koje je taj plan donesen).
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena nisu doputeni sadraji stanovanja.
1.2.1. POVRINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE
lanak 14
Ovim Prostornim planom odreene su povrine za gradnju gospodarskih sadraja poslovne namjene i to:
oznaka zona
izgraeni dio
(ha)
neizgraeno
povrina
(ha)
10
K1
K2
K3
K4
K5
K6
K7
K8
K9
K10
K11
K12
RZ1 Matulji
RZ2 Matulji
Juii (RZ 6)
Jurdani (RZ 8)
Muii (RZ 9)
RZ10 - Muii
Brgud (RZ 11)
RZ12 Miklavija
Mune (RZ 14)
Lipa (RZ 15)
Rupa (nova)
Permani (nova)
Ukupno
3,29
13,83
3,84
3,24
0
3,09
0
0
0
0
0,96
0
28,25
11,59
4,79
2,54
24,25
9,48
10,29
42,35
158,50
3,33
2,29
9,36
2,56
281,33
14,88
18,62
6,38
27,49
9,48
13,38
42,35
158,50
3,33
2,29
10,32
2,56
309,58
lanak 15
Izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene su zone za smjetaj iste i relativno tihe preraivake
industrije, veih pogona proizvodnog obrta, skladita, servisa i uslunih djelatnosti, trgovakih i
veletrgovakih sadraja, komunalno servisnih sadraja, prometnih terminala i slobodnih carinskih zona
(proizvodna namjena, trgovaka-veletrgovaka namjena, skladina namjena, usluna namjena,
komunalno-servisna namjena).
U zoni K11 Rupa ne doputaju se proizvodne djelatnosti.
Pored navedenih djelatnosti doputene su i druge namjene koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti,
pratee ili posredno u funkciji osnovnih djelatnosti (javne, ugostiteljsko-turistike, sportsko-rekreacijske i
prometne namjene).
1.2.2. POVRINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)
lanak 16
Izdvojene zone sportsko rekreacijske namjene odreene su obzirom na planirane sadraje i uvjete
koritenja kao sportsko-rekreacijski centri i rekreacijski centri.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene obuhvaaju:
sportsko - rekreacijske centre (R 1) i
rekreacijske centre (R 2).
a/ Sportsko- rekreacijski centri - R 1
lanak 17
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Matulji, odreene kao sportsko-rekreacijski
centar (R1), jesu:
izgraeni dio
ukupno
oznaka
zona
neizgraeno
(ha)
(ha)
R11
apjane-Rupa
2,79
259,09
261,88
R12
Trtni-Matulji
0
2,97
2,97
R13
Muii
0
1,83
1,83
ukupno
2,79
263,89
266,68
lanak 18
U sklopu povrine sportsko-rekreacijske namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu
i ovisno o uvjetima na odreenoj lokaciji, moe predvidjeti izgradnja zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
11
igralita za nogomet, rukomet, koarku, odbojku, tenis, boanje i druge sportove, streljana, kuglana,
izgradnja zatvorenih i otvorenih bazena, autokros staza, staza za karting, skeit, rolanje i sl. te prateih i
U sklopu sportsko-rekreacijskog centra moe se organizirati: vie sadraja ili pojedinani sadraj.
U sklopu zone R11 (SRC apjane- Rupa) mogua je gradnja graevina prateih sadraja zabavne,
trgovake, ugostiteljske, uslune i sline namjene, ukupne povrine graevnih estica do 25.000 m2.
b/ Rekreacijski centri (R2)
lanak 19
Graevinska podruja rekreacijske namjene - rekreacijski centri (R2) utvrena su za povrine na kojima
se planira ureenje rekreacijskih sadraja i izgradnja prateih graevina. Rekreacijski centri ureuju se s
veim slobodnim prirodnim zelenim povrinama.
Povrine sportsko-rekreacijske namjene na podruju Opine Matulji, odreene kao rekreacijski centri
jesu:
oznaka
zona
izgraeni dio
neizgraeno
ukupno
(ha)
(ha)
R21
Pavlovac-Matulji
0
4,48
4,48
R22
Lisina
0,16
24,60
24,76
R23
Bregi
0
14,93
14,93
R24
Rupa
0
2,66
2,66
ukupno
0,16
46,67
46,83
lanak 20
U sklopu povrine rekreacijskog centra se, prema obiljejima prirodnog vrijednog prostora, moe
predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igralita i drugih sadraja, izgradnja prateih graevina,
ureenje etnica, trim staza, biciklistikih staza, djejih igralita, vidikovaca, postava parkovne i
rekreacijske opreme, paviljona, odmorita i sl.
U sklopu povrina rekreacijskog centra nije doputena izgradnja smjetajnih turistikih, stambenih ili
slinih graevina ni zatvorenih ili natkrivenih igralita. Doputena je u manjem opsegu gradnja prateih i
1.2.3. INFRASTRUKTURNE NAMJENE

RANIRNI KOLODVORI (IS)
lanak 21
Izdvojene zone infrastrukturne namjene obuhvaaju postojee i planirane sadraje ranirnih kolodvora u
apjanama i Jurdanima.
oznaka
zona
IS1
IS2
Jurdani
apjane
ukupno
izgraeni dio
(ha)
0
3,08
3,08
neizgraeno
17,0
1,02
18,02
ukupno
(ha)
17,0
4,10
21,10
lanak 22
12
Zone su namijenjene primarno ureenju eljeznike infrastrukture (rasporednih - ranirnih kolosjeka i

prateih ureaja i graevina).
U sklopu zona mogu se organizirati i graevne estice poslovne, preteito skladine namjene i druge
pratee djelatnosti (carina, pedicija, agencije i sl).
1.2.4. GROBLJA (G)
lanak 23
Povrine groblja u Opini Matulji su za sva naselja utvrena izvan graevinskog podruja naselja, izuzev
groblja u Matuljima koje se utvruje u sklopu naselja.
Kao povrine izdvojene namjene odreena su slijedea groblja:
oznaka
groblje
G1
G2
G3
G4
G5
G6
Rukavac
Breca
Veli Brgud
Zvonea
Mune
Rupa
ukupno
izgraeni dio
(ha)
0,38
0,21
0,22
0,05
0,24
0
neizgraeni dio
(ha)
0,20
0,42
0,19
0,16
0,40
3,06
1,10
4,43
ukupno
(ha)
0,58
0,63
0,41
0,21
0,64
3,06
(1,00 neto)
5,53
Groblje Matulji odreuje se urbanistikim planom ureenja u sklopu povrine naselja Matulji, ukupne
povrine 2,07 ha, od ega je 1,21 ha izgraeni dio.
lanak 24
1.2.5. OSTALE NAMJENE (O)

lanak 25
Centar za obuku vatrogasaca organiziran je u sklopu kompleksa bive vojarne "apjane". Obuhvaa
povrinu od 15,75 ha.
Namijenjen je smjetaju i obuci vatrogasaca koritenjem kapaciteta i povrina bive vojarne, uz potrebnu
dopunu sadrajima i kapacitetima obzirom na planiranu funkciju.
Vikend naselje (O2)
lanak 26
Na podruju Opine Matulji odreeno je graevinsko podruje vikend naselja na Lisini.
13
Graevinsko podruje vikend naselja obuhvaa ukupno 1,34 ha; od toga je 0,62 ha izgraeno i 0,72 ha
neizgraeno.
Vikend naselje je namijenjeno gradnji manjih graevina za povremeno stanovanje.
OSTALE POVRINE (NEGRAEVINSKA PODRUJA)

1.3.
POLJOPRIVREDNE POVRINE
lanak 27
Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina odreeno je temeljem vrednovanja zemljita i utvrenih
bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i namjena povrina u
mjerilu 1:25.000.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:
-
vrijedno obradivo tlo (P2) i

ostala obradiva tla (P3).
lanak 28
Poljoprivredno tlo osnovne namjene u kategoriji P2 - vrijedno obradivo tlo titi se od svake izgradnje,
osim infrastrukturnih graevina i spremita veliine do 6 m2.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene u kategoriji P3 - ostala obradiva tla titi se od svake izgradnje, osim
infrastrukturnih graevina i poljoprivrednih gospodarskih graevina.
1.4.
UMSKE POVRINE
lanak 29
umske povrine odreene su na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu
1:25.000.
umske povrine razgraniene su na gospodarske ume (1), zatitne ume (2) i ume posebne namjene
(3).
lanak 30
Gospodarske ume (1) pored opekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za
proizvodnju drva i drugih umskih proizvoda. U njima se vre zahvati kojima se poboljava struktura
same ume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, ienja i prorijede.
Zatitne ume (2) su prije svega namijenjene zatiti zemljita i zatiti od erozije. Zatitne ume odreuju
se i u sklopu gue naseljenog dijela Opine, kao zeleni pojasevi izmeu pojedinih naselja - dijelova
naselja. U zatitnim umama se osigurava odravanje i poboljavanje opekorisnih funkcija uma uz
iskljuivo sanitarnu sjeu.
ume posebne namjene 3 na podruju Opine Matulji su ume unutar zatienih dijelova prirode ili
dijelova prirode predloenih za zatitu temeljem Zakona o zatiti prirode i ume koje predstavljaju
posebne rijetkosti i ljepotu , a namijenjene su znanstvenim istraivanjima, rekreaciji, turizmu i sl. ume
posebne namjene su i sjemenske ume.
umske povrine osnovne namjene (1, 2, 3) tite se od svake izgradnje koja nije u funkciji koritenja
uma (i rekreacije), osim infrastrukturnih graevina.
14
1.5.
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME I UMSKO ZEMLJITE
lanak 31
Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P) su panjaci, ikare, neobraena tla i goleti, a
Prostornim planom su odreene na kartografskom prikazu br. 1A Koritenje i namjena povrina u mj.
1:25000.
lanak 32
Ostalo poljoprivredno i umsko tlo je prostor na kojem se moe koristiti prostor na nain predvien za
umsko ili poljoprivredno tlo, a graditi se mogu sve vrste graevina za koje je ovim Planom doputena
gradnja izvan graevinskog podruja.
Mjerama razvoja stoarstva potrebno je sprijeiti daljnju prirodnu progresiju ume na panjake povrine.
2.
lanak 33
Lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja moe se izdati neposrednom provedbom ovog plana
za:
- graevinska podruja naselja za koja nije utvrena obveza izrade plana ueg podruja,
- za iznimke odreene lankom 293 ovih Odredbi, u graevinskim podrujima za koja je utvrena
obveza izrade plana ueg podruja
- za graevine izvan graevinskog podruja prema odredbama za graenje izvan graevinskog
podruja,
- za rekonstrukciju postojeih graevina (legalnih) izvan graevinskog podruja,
- za graevine infrastrukture
lanak 34
Graditi se moe samo na komunalno opremljenom graevinskom zemljitu.
II. kategorija ureenosti graevinskog zemljita odreuje se za:
- graevinska podruja stambenih i stambeno-poslovnih naselja,
- graevinska podruja zona izdvojenih namjena,
- sva graevinska podruja u ZOP-u.
I. kategorija ureenosti graevinskog zemljita odreuje se za ostala naselja (i za pojedine graevine
izvan graevinskog podruja).
II. kategorija ureenosti graevinskog zemljita obvezna je i za sve graevine drutvene i gospodarske
namjene u graevinskim podrujima svih naselja.
2.1.
GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I PRIMORSKO-GORANSKU UPANIJU
lanak 35
Graevine od vanosti za dravu odreene su prema znaenju zahvata u prostoru (veliina, obuhvat,
zatita prostora), a sukladno posebnom propisu.
Graevine od vanosti za upaniju odreene su prema znaenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline
upanije.
15
2.1.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU

lanak 36
Na prostoru Opine Matulji su kao graevine od znaaja za Dravu odreene:
Prometne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ eljeznike graevine:
- nova eljeznika pruga velikih uinkovitosti (Trst Kopar) Lupoglav Rijeka Josipdol
(Karlovac) Zagreb / Split Dubrovnik,
- magistralna pruga Rijeka apjane Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda),
- granini eljezniki prijelaz meunarodnog znaenja apjane (I. kategorije)
b/ Cestovne graevine:
Autoceste i brze ceste:
- (Trst)Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka Senj - Zadar Split
- I. etapa: Rupa Rijeka Senj Otoac i
- II. etapa vanjska dionica: Rupa Soboli Kriie
- vor Matulji - tunel Uka (s vezama na luku Raica-Brica, Pazin i Buzet).
Granini cestovni prijelazi meunarodnog znaenja:
- Pasjak Starod I. kategorije,
- apjane Ilirska Bistrica I. kategorije (planirani).
c/ Potanske i telekomunikacijske graevine:
Telekomunikacijske graevine meunarodne razine:
- radijski koridor Uka - Nanos (R. Slovenija),
- meunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka Umag (Italija); Rijeka Labin; alternativni Rijeka (R.
Slovenija).
Vodne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Graevine sustava vodoopskrbe :
- regionalni vodoopskrbni sustav.
b/ Graevine sustava odvodnje:
- Sustav Rijeka,
- Sustav Opatija (Ika / Iii).
Energetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Elektroenergetske graevine:
Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojee:
- Prijenosni dalekovod 2 x 220 kV : Pehlin - TE Plomin,
- Prijenosni dalekovodi 220 kV: Pehlin Divaa,
- EVP: apjane (planirani).
b/ Graevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
Plinovodi :
- magistralni plinovod za meunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula Vikovo
Kamenjak Delnice Vrbovsko Karlovac
16
2.1.2. GRAEVINE OD VANOSTI ZA UPANIJU

lanak 37
Na prostoru Opine Matulji su kao graevine od znaaja za upaniju odreene:
Cestovne graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Ostale dravne ceste:
- Pula - M. Draga (postojea dionica) i Opatija - vor Matulji (planirana dionica).
b/ Osnovne upanijske ceste :
- (dravna granica) Pasjak Rupa (raskrije) Marelji Vikovo vor Rujevica Vukovarska ulica
u Rijeci,
- Orehovica Paac Grohovo Drenova Vikovo - Kastav - Matulji Veprinac Vela Uka,
- Rupa (granica Slovenije) Rupa (raskrije) Permani Juii Matulji vor Matulji,
- Vodice (dravna granica) Mune Permani Breza.
c/ Granini cestovni prijelazi II kategorije:
- Rupa Jelane.
d/ Granini cestovni prijelazi za pogranini promet:
- Vele Mune Starod,
- Lipa- Novokraine.
Potanske i telekomunikacijske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Telekomunikacijske graevine:
- magistralni TK kabeli II. razine (dravni i upanijski): Rijeka Pazin; Rijeka Labin.
b/ Potanske graevine:
- postojei potanski uredi koji pripadaju Sreditu pota Rijeka (Matulji, Vele Mune, Jurdani i apjane)
Elektroenergetske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:
a/ Transformacijske stanice :
- Matulji 110/10(20) kV.
b/
-
Distribucijski dalekovodi 110 kV:

Pehlin - Matulji,
Matulji - Ilirska Bistrica,
Matulji - Lovran TE Plomin.
Graevine plinoopskrbe s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama:

a/ upanijska plinska mrea.
17
2.2.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
2.2.1. OPE ODREDBE I KRITERIJI ZA KORITENJE IZGRAENOG I NEIZGRAENOG

DIJELA GRAEVINSKOG PODRUJA
lanak 38
Ovim Prostornim planom odreena su graevinska podruja slijedeih naselja na podruju Opine
Matulji: Brdce, Bregi, Breca, Jurdani, Juii, Kueli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotii,
Muii, Pasjak, Permani, Rukavac, Rupa, Ruii, apjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvonea i
ejane.
U sklopu graevinskih podruja naselja gradi se u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona,
odnosno temeljem planova ueg podruja propisanih lankom 292 ovih Odredbi.
Uvjeti gradnje i ureenja odreuju se po pojedinim tipovima naselja specifinim po poloaju, funkcijama,
graenim strukturama i razvojnim ciljevima. Tipovi naselja su:
a/ Stambena naselja: Bregi, Rukavac, Kueli, Matulji, Mihotii, Juii, Jurdani
b/ Stambeno-poslovna naselja: Muii, Permani, Ruii, Breca, Veli Brgud, Mali Brgud, Rupa, apjane
c/ Mjeovito-ruralna naselja : Vele Mune, Male Mune, ejane, Zvonea, Zaluki, Lipa, Pasjak, Brdce
lanak 39
Granice gusto graenih jezgri odreene su za pojedine dijelove naselja na kartografskim prikazima 4.
"Granice graevinskih podruja" u mjerilu 1:5000.
Gusto graene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje specifinih fizikih struktura za koje se odreuju
posebni uvjeti gradnje.
Gusto graene jezgre odreene su za dijelove naselja: Brdce, Veli Brgud, Mali Brgud, Korensko
(Jurdani), Jurdanii (Jurdani), Principi (Jurdani), Obadi (Jurdani), Brajani (Jurdani), Kueli, Ivanii
(Kueli), Bikupi (Kueli), Crnii (Kueli), Mihelii (Kueli), Roii (Kueli), Lipa, Male Mune, Vele
Mune, Pasjak, Ruii, Poljane (Ruii), Permani, Pui (Muii), Zaluki, Rukavac Donji (Rukavac),
Rukavac Gornji (Rukavac), Sunji (Rukavac), Andreii (Rukavac), Mulji (Rukavac), Rupa, apjane,
Zvonea, krapna (Zvonea), Sunji (Zvonea), Gapari (Zvonea), Perka (Zvonea) i ejane.
Jezgre starih manjih naselja: Franii, Mihotii, Slavii, Perinovo, Trtni, Osojnaki, Radetii, "Stari Grad"
- Matulji, Popovii i Frlanija odreene su/ili se odreuju UPU-om Matulji.
lanak 40
Naselja Matulji i Rupa kao centralna naselja odreena su upanijskim planom s obvezom izrade
urbanistikog plana ureenja.
Za naselja, odnosno dijelove naselja koji su registrirani (ili predloeni za registraciju) kao povijesne
graditeljske cjeline (I. stupanj zatite) graenje je mogue temeljem plana ueg podruja.
Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (II. stupanj
zatite) graevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija mogue su
temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.
lanak 41
Graevinsko podruje naselja sastoji se od izgraenog dijela i neizgraenog dijela planiranog za ureenje
zemljita i gradnju.
18
Izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja ureuju se i koriste na nain propisan ovim
Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 4. (4.1. - 4.19.) Graevinska
podruja u mjerilu 1:5000.
lanak 42
Izgradnja unutar graevinskog podruja naselja razvija se uz postojee ili planirane lokalne i nerazvrstane
prometnice.
Graevna estica mora imati osiguran pristup na izgraenu javno prometnu povrinu ili za iju izgradnju
je izdana pravomona graevna dozvola. Uvjeti prikljuenja graevne estice na javnoprometnu povrinu
i odreivanje regulacijskog pravca prema javnoprometnoj povrini odreeni su lancima 182 186 ovih
Odredbi.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste ne moe biti manja od 6,0 metara.
Udaljenost graevine od regulacijskog pravca javne ceste ne moe biti manja od 6,0 metara za upanijske
i lokalne, odnosno 10,0 m za dravne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima
nadlenih pravnih osoba za upravljanje cestama, ali iskljuivo za infrastrukturne graevine.
Izuzetno, u sluaju rekonstrukcije i interpolacije u izgraenim dijelovima naselja, mogue su i manje
udaljenosti od stavaka 3. i 4. ovog lanka ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadlenih
institucija.
U tom sluaju rekonstrukcijom se ne moe smanjivati udaljenost od regulacijskog pravca, a graevni
pravac kod interpolacija odreuje se na nain da se poklapa s graevnim pravcem susjedne graevine koja
ima veu udaljenost od regulacijskog pravca.
Izuzetno u gusto graenim jezgrama moe se prema nerazvrstanoj cesti dopustiti rekonstrukcija i
interpolacija i na regulacijskom pravcu, uz suglasnost jedinice lokalne samouprave.
lanak 43
Oblik i veliina graevne estice utvruje se prema postojeem obliku katastarske estice, cijepanjem
katastarske estice ili spajanjem vie estica, a mora omoguiti smjetaj planiranih graevina i udaljenosti
graevina do granica estice.
lanak 44
Unutar graevinskog podruja naselja mogu se graditi graevine:
- stambene namjene,
- drutvene namjene,
- gospodarske namjene,
- ugostiteljsko-turistike namjene,
- infrastrukturne i komunalne namjene,
- montane graevine - tandovi, kiosci.
19
2.2.2. STAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE GRAEVINE

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA
NOVA GRADNJA
lanak 45
Neposrednom provedbom plana u graevinskim podrujima naselja za koja nije odreena obveza izrade
plana ueg podruja mogu se graditi:
-
stambene graevine, koje sadre najvie 3 stana (samostalne uporabne cjeline)

stambeno - poslovne graevine, koje sadre najvie 2 stana i 1 poslovni prostor (samostalne uporabne
cjeline)
Stambeno-poslovne graevine mogu imati poslovnu namjenu tihih i istih djelatnosti kompatibilnu
stambenoj namjeni. Te djelatnosti ne smiju ugroavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagaenje
zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima.
lanak 46
Poslovna namjena moe se organizirati u sklopu osnovne graevine ili kao izdvojena manja poslovna
graevina na graevnoj estici.
Uvjeti i ogranienja namjene poslovnih sadraja odreeni su uvjetima za poslovne graevine u lanku 76
ovih Odredbi, i/ili posebnom Odlukom Opine.
Uvjeti i ogranienja namjene gospodarskih sadraja poljoprivredne namjene odreeni su uvjetima za
poljoprivredne gospodarske graevine u lanku 97 ovih Odredbi i/ili posebnom Odlukom Opine.
Gospodarske graevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na graevnoj estici stambene namjene
pod uvjetima odreenim za poljoprivredne gospodarske graevine na izdvojenim graevnim esticama.
lanak 47
Nain gradnje novih graevina je samostojei. Nije doputena gradnja novih dvojnih i skupnih graevina,
uz izuzetke odreene za interpolacije u lanku 60 ovih Odredbi.
lanak 48
Najmanja doputena irina graevne estice za samostojee graevine mjereno uz graevni pravac iznosi
15 m.
Omjer irine i duine graevne estice moe iznositi najvie 1/3.
Najmanja doputena veliina graevne estice je za:
- stambena naselja 800 m2
- stambeno-poslovna naselja 800 m2
- mjeovito-ruralna naselja 600 m2
Najvea doputena veliina graevne estice je za:
- mjeovito-ruralna naselja - nije ograniena
Veliina i povrina graevine
lanak 49
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je za:
20
stambena naselja 0,25

stambeno-poslovna naselja 0,25
mjeovito-ruralna naselja 0,30
Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je za:

- stambena naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan
- stambeno-poslovna naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan
- mjeovito-ruralna naselja 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum i/ili tavan
lanak 50
Uz osnovnu graevinu na graevnoj estici mogu se, ovisno o tipu naselja iz lanka 38 ovih Odredbi,
graditi i :
- pomone graevine
- manja izdvojena poslovna graevina
- gospodarska poljoprivredna graevina
Pomone, manje izdvojene poslovne graevine i poljoprivredne gospodarske graevine mogu imati
ukupnu tlocrtnu (izgraenu) povrinu do 60% tlocrtne (izgraene) povrine osnovne graevine.
Pomone, manje izdvojene poslovne i poljoprivredne gospodarske graevine uraunavaju se u izgraenu i
graevinsku bruto povrinu.
lanak 51
Najvea izgraena povrina svih graevina na graevnoj estici je 300 m2.
Najvea graevinska bruto povrina svih graevina na graevnoj estici je 600 m2.
Najmanja izgraena povrina osnovne graevine je 64 m2.
lanak 52
Najvei doputeni broj etaa osnovne graevine je za:
- stambena naselja: podrum + 3 nadzemne etae + tavan
- stambeno-poslovna naselja: podrum + 3 nadzemne etae + tavan
- izdvojene dijelove naselja Jurdani: 43 do 48 (Korensko, Mavrii, Obadi, Brajani, Principi, Franii),
naselja Kueli: 61 do 64 (Kueli, Ivanii, Bikupi, Crnii), naselja Rukavac:152 (Perii) i naselja
Muii 122 (kalniko): podrum + 2 nadzemne etae + tavan
- mjeovito-ruralna naselja: podrum + 2 nadzemne etae + tavan
Najvei doputeni broj etaa za pomone, manje izdvojene poslovne i gospodarske poljoprivredne
graevine je: 1 nadzemna etaa + tavan.
Najvea doputena visina osnovne graevine s 3 nadzemne etae je 9 metara, a ukupna visina 12 m.
Najvea doputena visina osnovne graevine s 2 nadzemne etae je 7 metara, a ukupna visina 10 m.
Najvea doputena visina pomone graevine je 3 metra, a ukupna visina 4,5 m.
Najvea doputena visina manje poslovne i poljoprivredne gospodarske graevine je 4 metra, a ukupna
visina 6 m.
21
Smjetaj graevina na graevnoj estici

lanak 53
Na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i najvie 2 ostale
graevine.
Graevni pravac svih graevina na graevnoj estici mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje
6 m.
Granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 3 m od granice graevne
estice za graevine do 2 nadzemne etae, odnosno 4 m s za graevine s 3 nadzemne etae.
Odrednice za minimalne udaljenosti od granica graevne estice primjenjuju se i na septike talonice i
pomone graevine, a manje poslovne graevine moraju biti udaljene najmanje 5,5 m od granice
graevne estice.
Za pomone graevine izuzetno se, uz izriitu suglasnost susjeda, moe utvrditi i manja udaljenost od
granice graevne estice, ali ne manje od 1 m i bez otvora na graninom proelju.
Oblikovanje graevina
lanak 54
Graevine se oblikovno usklauju s elementima mikrolokacije uz uvaavanje definiranih oblikovnomorfolokih parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja se odnose na graenje novih i
rekonstrukciju postojeih graevina. Osnovne i pomone graevine se oblikuju primjenjujui jednako
vrijedna naela oblikovanja.
Krovovi kosi, nagiba do 25. Pokrov moe biti kupa kanalica, mediteran crijep ili slian pokrov. Na krov
je doputeno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje i kolektore suneve energije.
Proelja se mogu izvesti bukom u svijetlim pastelnim tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih
materijala. Otvori na proeljima trebaju u pravilu biti visine vee od irine. Ograde na graevinama
(balkoni, logie, vanjska stubita, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune kamene, betonske, kao
korita za cvijee ili transparentne metalne.
lanak 55
Pri rekonstrukcijama i interpolacijama u gusto graenim jezgrama moraju se uvaavati morfoloke
osobitosti i arhitektonski izraz autohtonih stambenih kua. Pri rekonstrukciji treba primjeniti tradicionalne
obrasce i nain graenja te karakteristine arhitektonske elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu
proelja, dimnjake, vanjska stubita, krovne vijence, zatitu na otvorima i drugo.
Krov graevina mora biti kosi, u pravilu dvostreni, pokriven kupom kanalicom. Otvori trebaju biti
pravokutni, visine vee od irine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglaeni bukom, simetrino
rasporeeni na proeljima. Kao zatitu otvora predvidjeti grilje ili kure. Ne dozvoljava se postava
sunanih kolektora ni drugih ureaja na krovnim povrinama niti na proeljima.
Rekonstrukciju graevina koje su zatiene ili evidentirane kao graevine etnoloke vrijednosti ili su u
sklopu zatiene cjeline potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u Rijeci.
22
Ureenje graevnih estica

lanak 56
Dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini mora biti hortikulturno ureen. Najmanja veliina
ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 30 % povrine graevne estice. Izuzetno u gusto
graenim jezgrama ta povrina moe biti i manja.
Prostor okunice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja. Potporni zidovi, terase i nepropusne
povrine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita i
graevina.
Postojee vrijedno raslinje na graevnim esticama treba u to veoj mjeri sauvati i uklopiti u novo
ureenje zelenih povrina na graenoj estici.
lanak 57
Ograde se izgrauju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m.
Visina podzida moe iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom irine
najmanje 2,0 m.
lanak 58
Najmanji broj parkirnih i/ili garanih mjesta odreen je u lanku 190 ovih Odredbi, a osigurava se u
sklopu graevne estice.
Prikljuenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu
lanak 59
Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice na javnoprometnu povrinu odreeni su lancima 182-186
ovih Odredbi.
Graevine se prikljuuju na komunalnu infrastrukturu naselja. Prikljuak se utvruje na osnovi posebnih
uvjeta komunalnih i javnih poduzea.
INTERPOLACIJA
a/ interpolacije u izgraenom dijelu graevinskog podruja
lanak 60
Interpolacije u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja doputene su prema uvjetima za nove
graevine, uz slijedee posebne odrednice:
a) Za slobodnostojeu graevinu:
b/ Za dvojnu graevinu, kada je na susjednoj graevnoj estici izgraena ili je izdana graevna dozvola
za jedinicu dvojne graevine:
povrine
23
lanak 61
Graevni pravac se kod interpolacija moe odrediti i na udaljenosti manjoj od 6 m od regulacijskog
pravca, na nain da udaljenost iznosi najmanje kao kod susjedne graevine koja ima veu udaljenost od
regulacijskog pravca.
b/ interpolacije u gusto graenim jezgrama
lanak 62
Interpolacije u gusto graenim jezgrama mogue su prema uvjetima za nove graevine, uz slijedee
posebne odrednice:
- doputena je interpolacija samostojeih, dvojnih i skupnih graevina
- najvea doputena veliina graevne estice je 500 m2
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 1,0, do ukupno 400 m2 graevinske bruto povrine
- najvea doputena visina graevine odreuje se u skladu s visinom susjednih graevina i iznosi
najvie 7 m, a ukupna visina najvie 9 m
- najmanja izgraena povrina graevine je 64 m2
- na graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i jedna pomona
graevina
- graevni pravac moe se odrediti, obzirom na susjedne graevine, i na regulacijskom pravcu.
- potrebni broj parkirnih mjesta moe se osigurati izvan povrine graevne estice, na izdvojenoj
estici, na udaljenosti do 100 m od graevne estice.
- oblikovanje graevina odreeno je lankom 55 ovih Odredbi
Interpolacije novih graevina nisu doputene u jezgrama naselja koja su u I. kategoriji zatite kulturnog
dobra.
REKONSTRUKCIJA
lanak 63
Postojee graevine rekonstruiraju se prema odrednicama za nove graevine.
Postojee viestambene graevine s 4 ili vie stanova mogu se rekonstruirati unutar postojeih gabarita,
bez poveanja izgraene i graevinske bruto povrine i broja stambenih jedinica.
Postojee graevine na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se
rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove graevine.
Ako su postojei koeficijenti izgraenosti i/ili iskoritenosti graevne estice vei od doputenih, oni se
mogu zadrati, ali se ne smiju poveavati.
Ako je postojea visina i broj etaa graevine vei od doputenih, moe se zadrati ali se ne smije
poveavati.
Ako je postojea udaljenost od granica graevne estice manja od doputenih, moe se zadrati ali se ne
smije smanjivati.
Postojee obrtnike-zanatske djelatnosti stambeno poslovnih graevina moraju se uskladiti s odredbama
sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli.
lanak 64
Rekonstrukcija postojeih dvojnih i skupnih graevina doputena je, bez obzira na veliinu graevne
estice, sa slijedeim najveim koeficijentima:
24
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,70, do ukupno 400 m2 graevinske bruto
povrine
POSREDNA PROVEDBA PLANA

lanak 65
Uvjeti za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih graevina odgovarajue se primjenjuju i za podruja s
obveznom izradom plana ueg podruja, uz slijedee posebnosti:
-
posrednom provedbom plana mogu se obzirom na lokalne uvjete odrediti i stroi uvjeti gradnje
(namjena, koeficijenti izgraenosti i iskoritenosti, broj etaa, visina, pratee gospodarske djelatnosti)
posrednom provedbom plana mogu se odrediti i druge tipologije gradnje (vile, atrijske kue, i sl.)
izuzetno se moe odrediti podruje s mogunou gradnje stambenih graevina s najvie 4 stana samostalne uporabne cjeline, uz primjenu ostalih odrednica za stambene graevine (POS)
najmanja povrina graevne estice je 400 m2
koeficijenti izgraenosti (kig) moe biti do 0,3
koeficijent iskoritenosti (kis) moe biti do 0,9 (ukljuujui i podrum i tavan)
potrebni broj parkirnih mjesta moe se osigurati i u sklopu izdvojenih javnih parkiralita/garaa
2.2.3. GRAEVINE DRUTVENE NAMJENE

lanak 66
Graevine drutvene namjene grade se u naelu temeljem planova ueg podruja odreenih ovim
Prostornim planom za centralna naselja, a dijelom i u ostalim naseljima za koje nije propisana izrada
plana ueg podruja.
Neposrednom provedbom plana u graevinskim podrujima naselja za koja nije propisana izrada plana
ueg podruja mogu se graditi graevine drutvene namjene najvee doputene izgraene povrine 400
m2 i graevinske bruto povrine 800 m2 i najveeg doputenog broja etaa: podrum + 2 nadzemne etae +
tavan.
U gusto graenim jezgrama graevine drutvene namjene mogu se graditi prema odrednicama za
stambene i stambeno poslovne graevine (lanak 62 ovih Odredbi).
U gusto graenim jezgrama ne mogu se graditi sportsko-rekreacijske graevine.
Graevine drutvene namjene grade se u pravilu na istaknutim i prometno dostupnim lokacijama u
naselju.
lanak 67
Za graevine drutvene namjene odreuju se slijedei uvjeti graenja:
-
graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 4 m, a izuzetno u
mjeovito ruralnim naseljima 3 m.
graevine javne i drutvene namjene se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih
graevina, uz visoku kakvou izvedbe. Pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene potrebno
je uvaavati osobitosti mikrolokacije kao i arhitektonski izraz postojeih vrijednih javnih graevina u
naselju.
25
proelja graevina treba u pravilu izvoditi glatkom bukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni
materijali ne iskljuuju. Otvori na proeljima trebaju u pravilu biti visine vee od irine, a glavne
ulaze u zgradu treba naglasiti.
dio graevne estice prema javnoj prometnoj povrini u naelu se ne ograuje. Ostale granice
graevne estice mogu imati ogradu od kamena visine do 1,2 m, zelenila i metala visine do 1,5 m.
najmanje 30% povrine graevne estice treba biti ureena zelena povrina, izuzev za gusto graenim
jezgrama i centralnim dijelovim naselja
postojee kvalitetno visoko zelenilo na graevnim esticama treba u to veoj mjeri sauvati i uklopiti
u ureene zelene povrine.
parkiranje se u pravilu rjeava u sklopu graevnih estica ili na planiranim javnim parkiralitima koja
je potrebno graditi istovremeno s graevinom, a prema uvjetima iz lanka 190 ovih Odredbi.
graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu povrinu
prema lancima 182-186 ovih Odredbi.
graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen javni
sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ureaja za proiavanje otpadnih
voda (biodisk ili sl.). Iznimno se moe dozvoliti i nepropusna septika talonica za sadraj
optereenja manjeg od 10 ES.
lanak 68
Za predkolske i kolske ustanove posebno se odreuju slijedei uvjeti:
-
u graevinskom podruju naselja mogu se graditi graevine namijenjene sadrajima osnovnih i

podrunih kola, djejih vrtia i jaslica
veliinu graevne estice planirati s normativom od 30 m2 po ueniku - djetetu,
u sklopu graevne estice osigurati povrine za odmor i rekreaciju, sportske terene, igralita, zelene
povrine i dr.;
najmanja doputena veliina graevne estice je1500 m2
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum i/ili
tavan.
neposrednom provedbom plana moe se graditi djeji vrti kapaciteta do 40 djece
lanak 69
Za graevine zdravstva, socijalne skrbi i kulture posebno se odreuju slijedei uvjeti:
-
u graevinskom podruju naselja mogu se graditi graevine namijenjene sadrajima zdravstva

(ambulante, specijalistike klinike, ljekarne i sl.), socijalne skrbi (dom za starije osobe) i kulture
(knjinica i itaonica, kino, muzej, galerija, drutveni dom)
najmanja doputena veliina graevne estice je 400 m2.
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 1,0, / 1,3 ako se gradi podrum i/ili
tavan.
izuzetno, kod interpolacija u centralnim zonama naselja, najvei doputeni koeficijent izgraenosti
(kig) je 0,8, a najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 2,4.
domovi za starije osobe mogu se graditi kapaciteta do 200 osoba, a izuzetno neposrednom provedbom
plana kapaciteta do 30 osoba, povrine graevne estice od najmanje 45 m2 po korisniku
lanak 70
Za graevine sporta i rekreacije posebno se odreuju slijedei uvjeti:
26
u graevinskom podruju naselja mogu se graditi zatvorene sportsko rekreacijske graevine, otvoreni
bazeni, sportska igralita i djeja igralita
najmanja doputena veliina graevne estice je 1000 m2, a izuzetno za otvorena sportska igralita i
djeja igralita najmanja doputena veliina graevne estice se ne odreuje
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,4, a za otvorena sportska igralita
bez pomonih graevina i tribina i djeja igralita najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je
0,8.
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,8, / 1,2 ako se gradi podrum i/ili
tavan.
otvorena sportska igralita i djeja igralita bez prateeg objekta i bez gledalita mogu imati kolno
pjeaki pristup najmanje irine 3 m.
izuzetno se za sportsku (kolsku) dvoranu u centru Matulja mogu planom ueg podruja odrediti vei
doputeni koeficijent izgraenosti (kig) i koeficijent iskoritenosti (kis), vei broj etaa i ukupna visina
graevine.
zatvorene sportsko rekreacijske graevine mogu imati i sadraje trgovako-uslune i ugostiteljskoturstike namjene.
lanak 71
Za vjerske graevine posebno se odreuju slijedei uvjeti:
-
u graevinskom podruju naselja mogu se graditi crkve, pastoralni centri, kole i dr.
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,7, / 1,05 ako se gradi podrum
i/ili tavan.
izuzetno dio graevine (zvonik) moe biti do 50% vii od najvee doputene visine graevine.
REKONSTRUKCIJA
lanak 72
Rekonstrukcija postojeih graevina drutvene namjene (kole, djeji vrtii, drutveni domovi i drugo)
vri se prema odredbama za nove graevine, uz slijedee izuzetke - posebnosti:
- ako su postojea izgraenost i iskoritenost graevne estice vei od doputenih, mogu se zbog
osiguranja uvjeta rada odreenih posebnim propisima poveati za 10 %.
- za postojee kole i djeje vrtie neophodan otvoreni prostor moe se osigurati i na izdvojenoj
graevnoj estici, udaljenoj najvie 100 m od osnovne graevne estice
Izuzetno se za pojedine graevine drutvenih domova odreuju slijedei uvjeti rekonstrukcije:
objekt
Rukavac
Juii
Permani
apjane
estica
2 i dio 31/1
k.o. Ruk.D.
940/1, 948 i gr 108
k.o. Juii
dio 1093
k.o. Pui
440/2 i 827/9
k.o. apjane
najvei
Kig
najvea
izgraena
2
povrina (m )
najvei
Kis
0,55
360
2,0
3+tavan
10 m
0,65
400
2,0
3+tavan
9m
1,2
3+tavan
(pratee1+tavan)
2,0
3+tavan
0,35
0,55
1400
255
najvei broj nadz.

etaa
najvea
visina
graevine
10 m
(pratee 5 m)
9m
27
Bikupi
97/1 i 97/2
k.o. Kueli
prema odredbama za rekonstrukciju graevina

drutvene namjene
3+tavan
9m
U sklopu drutvenih domova mogu se, uz drutvene namjene organizirati i pojedine pratee ugostiteljske,
trgovake i uslune namjene.
U sklopu graevne estice doma Permani organiziraju se natkrivena pozornica i lovaka kuica.
Graevine mogu imati najveu visinu 5 m i ukupnu izgraenu povrinu do 300 m2. Dom Permani
zadrava stambenu namjenu u postojeem opsegu.
Za dom Bikupi planira se prenamjena iz stambene u drutvenu namjenu.
2.2.4. GRAEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

lanak 73
U sklopu graevinskih podruja naselja mogu se graditi graevine gospodarske namjene na pojedinanim
graevnim esticama koje svojom veliinom, smjetajem u naselju i osiguranjem osnovnih prikljuaka na
prometnu i komunalnu infrastrukturu omoguuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez tetnih utjecaja
na okoli.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadraja i tehnologija nuno je osigurati propisane
mjere zatite okolia (zatita od buke, smrada, oneiavanja zraka, zagaivanja podzemnih i povrinskih
voda i sl.), odnosno iskljuiti one djelatnosti i tehnologije koje oneiuju okoli ili ne mogu osigurati
propisane mjere zatite okolia i kvalitetu ivota i rada na susjednim graevnim esticama, odnosno na
prostoru dosega negativnih utjecaja.
lanak 74
Zateene graevine zanatske ili poslovne namjene u izgraenim dijelovima naselja zadravaju se uz uvjet
osiguravanja propisanih mjera zatite okolia.
U graevinskim podrujima naselja zabranjena je organizacija kamionskih parkiralita, autootpada, suhih
marina, skladitenje i prodaja graevinskog materijala, obrada kamena i sl. sadraja na otvorenom
prostoru.
lanak 75
Ovim planom odreuju se slijedee vrste graevina gospodarske namjene:
- graevine poslovne namjene,
- graevine ugostiteljsko-turistike namjene,
- graevine gospodarske poljoprivredne namjene.
2.2.4.1. GRAEVINE POSLOVNE NAMJENE
lanak 76
Neposrednom provedbom plana mogu se na izdvojenim graevnim esticama u graevinskim podrujima
pojedinih naselja graditi slijedee vrste poslovnih graevina:
alineja 1 - poslovne graevine s uredskim i slinim prostorima i sadrajima kao to su banke,
intelektualne usluge, zdravstvene usluge, zastupanja i posrednitva, biroi, sjedita tvrtki i sl., a koje u
prizemnoj etai mogu imati i djelatnosti iz alineje 2.
28
alineja 2 - poslovne graevine s djelatnostima u funkciji naselja - stanovnitva kao to su trgovine

(preteito robe iroke potronje), ugostiteljski sadraji, uslune djelatnosti i servisi (frizerske, krojake,
popravak kuanskih aparata, videoteke i sl.) i manje radionice tihog i istog obrta
alineja 3 - graevine proizvodnog obrta (stolarske, metalopreraivake, kamenoklesarske i sl.), veih
servisa (autolakirnice, mehanike radionice i sl.) i veleprodajnih djelatnosti
lanak 77
Graevina se moe namijeniti poslovnoj djelatnosti kojom se ne naruavaju uvjeti ivota i stanovanja
unutar graevinskog podruja naselja.
Graevine iz lanka 76, alineje 1, mogu se graditi u svim naseljima prema odrednicama za stambene i
stambeno poslovne graevine.
Graevine iz lanka 76, alineje 2, mogu se graditi u svim naseljima veliine do 250 m2 graevinske bruto
povrine, a izuzetno u neizgraenim dijelovima graevinskih podruja stambeno poslovnih i mjeovito
ruralnih naselja veliine do 500 m2 graevinske bruto povrine.
Graevine iz lanka 76, alineje 3, mogu se graditi u neizgraenim dijelovima graevinskih podruja
stambeno poslovnih i mjeovito ruralnih naselja veliine do 500 m2 graevinske bruto povrine, uz uvjet
da su udaljene najmanje 100 m od gusto graene jezgre.
NOVA GRADNJA
lanak 78
Graevine iz alineje 1. grade se prema odrednicama za stambene i stambeno-poslovne graevine (lanci
47-59).
Graevine iz alineje 2. i 3. grade se prema slijedeim odrednicama:
Oblik i veliina graevnih estica
lanak 79
Najmanja doputena veliina graevne estice je za:
- mjeovito-ruralna naselja 600 m2
Najvea doputena veliina graevne estice je za:
- stambena naselja i izgraeni dio graevinskog podruja ostalih naselja 1000 m2
- neizgraeni dio graevinskog podruja stambeno-poslovnih naselja 2000 m2
- neizgraeni dio graevinskog podruja mjeovito-ruralnih naselja 2000 m2
Veliina i povrina graevina
lanak 80
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,25.
Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,25, / 0,5 ako se gradi podrum i/ili
tavan.
29
Najmanji doputeni koeficijent izgraenosti je 0,15.

lanak 81
Najvei doputeni broj etaa je: podrum + 1 nadzemna etaa + tavan.
Najvea doputena visina graevine je 6 metara, a ukupna visina 8 m.
Smjetaj graevina na graevnoj estici
lanak 82
Na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna ili vie graevina vezanih u tehnoloki proces.
Graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m, a od dravne ili upanijske
ceste najmanje 10 m.
Granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 5,5 m od granice
graevne estice.
Oblikovanje graevina
lanak 83
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina, u skladu s funkcijom i tehnolokim procesom,
prilagoavaju se okolnim graevinama, naselju kao cjelini i tipologiji krajolika. Unutar gusto graenih
jezgri uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i naina gradnje, mjerila zgrade i otvora, nagib krova
i pokrov.
Graevine gospodarske - poslovne namjene iz lanka 76, alineje 3, mogu se oblikovati u slogu suvremene
arhitekture poslovnih graevina, ukljuujui i montanu gradnju i primjenu suvremenih kvalitetnih
materijala.
Proelja skladno oblikovati ujednaenom ralambom ploha i otvora, a primjenjene materijale, dimenzije
i tipove otvora unificirati.
Ureenje graevnih estica
lanak 84
ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 20 % povrine graevne estice.
Radi ouvanja izgleda padina na kosim graevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida
viih od 1,5 m. Vee visinske razlike savladavaju se gradnjom terasa.
U sklopu graevne estice mora se osigurati najmanji broj parkirnih i/ili garanih mjesta prema uvjetima
iz lanka 190 ovih Odredbi.
Prikljuenje graevne estice na javnoprometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu
lanak 85
Graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu povrinu
odreen lancima 182-186 ovih Odredbi.
30
Graevine iz lanka 76, alineje 3, moraju biti prikljuene na javnu cestu ili nerazvrstanu cestu izgraenu u
punom profilu odreenom za nove nerazvrstane ceste.
lanak 86
Graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen javni
sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ureaja za proiavanje otpadnih voda
(biodisk ili sl.). Iznimno se moe dozvoliti i nepropusna septika talonica za sadraj optereenja manjeg
od 10 ES.
INTERPOLACIJA
lanak 87
Interpolacija poslovnih graevina u izgraenim dijelovima naselja, i posebno u gusto graenim jezgrama,
doputena je samo za graevine iz lanka 76, alineje 1 i 2.
lanak 88
Interpolacija u gusto graenim jezgrama za graevine iz lanka 76, alineje 2. doputena je prema
odrednicama za stambene i stambeno -poslovne graevine, uz slijedee posebne odrednice :
- najvea doputena veliina graevne estice je 500 m2
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,5 / 1,0 ako se gradi tavan
- najvei doputeni broj etaa je: 1 nadzemna etaa + tavan
- najvea doputena visina graevine je 4 m, a ukupna visina 6 m
REKONSTRUKCIJA
lanak 89
Rekonstrukcija postojeih poslovnih graevina, bez obzira na namjenu i veliinu graevine i graevne
estice, mogua je u svim naseljima prema ostalim odrednicama za novu gradnju (lanci 78 - 86 ovih
Odredbi).
Postojei pogoni obrtnikih proizvodnih djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprjeavanja
nepovoljna utjecaja na okoli.
Ako su postojei koeficijenti izgraenosti i/ili iskoritenosti graevne estice vei od doputenih, oni se
mogu zadrati, ali se ne smiju poveavati.
Ako je postojea visina i broj etaa graevine vei od doputenih, moe se zadrati ali se ne smije
poveavati.
lanak 90
U zonama mjeovite namjene uvjeti gradnje poslovnih graevina utvruju se prema odrednicama za
neposrednu provedbu plana (lanci 78-86).
lanak 91
U zonama poslovne namjene ili mjeovite -preteito poslovne namjene odreuju se slijedei uvjeti
gradnje:
-

najvea doputena veliina graevne estice ne odreuje se,
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,4,
31
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice ukljuujui i podrum je 1,0 / 1,25
ako se gradi tavan,
najvei doputeni broj etaa je: podrum + 3 nadzemne etae + tavan,
najvea doputena visina graevine je 10,0 m,
graevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6 m,
najmanja veliina ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 15 % povrine graevne
estice.
lanak 92
Izuzetno se za interpolacije i rekonstrukcije graevina poslovne i mjeovite namjene u centralnim zonama
naselja Matulji mogu odrediti uvjeti gradnje u skladu s zateenom graenom strukturom, odnosno:
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 2,5 / 3,0 ako se gradi tavan
2.2.4.2. GRAEVINE UGOSTITELJSKO - TURISTIKE NAMJENE
lanak 93
U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi ugostiteljsko-turistike graevine za smjetaj i
prehranu kao:
-
graevina za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu,

manji hotel (obiteljski), pansion.
Graevine za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu mogu se graditi u mjeovitoruralnim naseljima.
Manji hotel i pansion ne mogu se graditi u gusto graenim jezgrama.
Ugostiteljske graevine za prehranu bez smjetajnih kapaciteta (restorani, kavane, catering, gostionice i
drugo) mogu se graditi prema odrednicama za poslovne graevine.
Graevina za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu
lanak 94
Graevine za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu grade se prema odrednicama za
stambene i stambeno poslovne graevine u skladu s Pravilnikom o pruanju usluga u seljakom
domainstvu.
Najvei doputeni kapacitet je 15 kreveta.
Manji hotel, pansion
lanak 95
Najmanja doputena veliina graevne estice je 1000 m2.
Najvea doputena veliina graevne estice je 2500 m2, izuzev u mjeovito ruralnim naseljima gdje nije
ograniena.
Namjena graevine, odnosno planirani sadraji i nain koritenja moraju biti u skladu s Zakonom i
Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih
32
objekata iz skupine hoteli, a kapacitet je najmanje 10 kreveta odnosno 5 smjetajnih jedinica i najvie 40
kreveta odnosno 20 smjetajnih jedinica.
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice je 0,25.
Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice je 0,75/ 1,0 ako se gradi podrum i/ili
tavan.
Najvea tlocrtna povrina svih graevina na graevnoj estici je 300 m2.
Najmanja tlocrtna veliina osnovne graevine je 150 m2.
Najvei doputeni broj etaa je: podrum + 3 nadzemne etae + tavan.
Najvea doputena visina osnovne graevine je 9 metara, a ukupna visina 12 m.
Na jednoj graevnoj estici moe biti smjetena jedna graevina osnovne namjene i jedna pomona
graevina.
Graevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 8 m.
Granica gradivog dijela estice prema susjednim esticama udaljena je najmanje 5 m od granice graevne
estice.
Oblikovanje graevina u skladu s uvjetima oblikovanja za stambene i stambeno poslovne graevine u
lanku 54 ovih Odredbi.
ureene zelene povrine u sklopu graevne estice je 40 % povrine graevne estice.
Visina podzida moe iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom irine
najmanje 2,0 m.
U sklopu graevne estice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadraji mogu
zauzeti najvie 20% povrine graevne estice i ne ukljuuju se u izgraenu povrinu.
U sklopu graevne estice mora se osigurati potrebni broj parkirnih/garanih mjesta u skladu s prometnim
uvjetima.
Graevna estica mora imati izravni ili posredni kolni i pjeaki pristup na javnu prometnu povrinu u
skladu s prometnim uvjetima.
Posredni pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu osigurava se pristupnim putem najmanje irine 6 m i
najvee duine 50 m.
Graevna estica mora imati II kategoriju ureenosti graevinskog zemljita. Ako nije izgraen javni
sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ureaja za proiavanje otpadnih voda
(biodisk ili sl.).
33

lanak 96
Posrednom provedbom plana mogu se planirati graevine ugostiteljsko-turistike namjene pod istim
uvjetima kao i za neposrednu provedbu plana.
Izuzetno se planovima ueg podruja moe odrediti gradnja veeg hotela, uz slijedee uvjete:
- najvei doputeni kapacitet je 100 kreveta (50 smjetajnih jedinica);
- gustoa koritenja ne moe biti vea od 100 kreveta/ha;
- koeficijent izgraenosti (kig) ne moe biti vei od 0,3;
- koeficijent iskoritenosti (kis) ne moe biti vei od 0,8/ 1,0 ako se gradi podrum i/ili tavan.
2.2.4.3. POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAEVINE
lanak 97
U pojedinim graevinskim podrujima naselja doputeno je neposrednom provedbom plana na izdvojenoj
graevnoj estici graditi graevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.
Graevina svojom namjenom ne smije naruavati uvjete ivota i rada u naselju, odnosno ugroavati
higijenske uvjete koritenja susjednih graevnih estica.
Poljoprivredne graevine s izvorima zagaenja ne mogu se graditi u stambenim naseljima i naseljima
Muii, Permani, Rupa, Pasjak, apjane i Lipa.
NOVA GRADNJA
lanak 98
Poljoprivredne gospodarske graevine s izvorom zagaenja su najveeg doputenog kapaciteta za uzgoj :
- goveda i konja do 4 grla;
- tovnih teladi i junadi do 6 grla;
- svinja do 6 komada;
- ovaca ili koza do 20 komada;
- kunia i sl. do 50 komada;
- peradi do 150 komada.
lanak 99
Utvruju se slijedee odrednice za gradnju poljoprivrednih gospodarskih graevina:
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,3, odnosno 0,6 za staklenike i plastenike;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,3 / 0,6 ako se gradi podrum i/ili tavan.
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) za staklenike i plastenike je 0,6;
- najvei doputeni broj etaa je: podrum + 1 nadzemna etaa + tavan;
- najvea doputena visina graevine je 4 metra, a ukupna visina 6 m.
Najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi za:
- graevine bez izvora zagaenja : 6 m;
- graevine s izvorom zagaenja: 12 m.
Najmanja udaljenost graevine od granica graevne estice iznosi za:
- graevine bez izvora zagaenja : 3 m;
- graevine s izvorom zagaenja: 6 m.
34
Najmanja udaljenost graevine s izvorom zagaenja od susjedne stambene ili poslovne graevine iznosi
12 m. Ta udaljenost odgovarajue se primjenjuje i na gnojita, sabirne jame i sl.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje graevina utvruju se u skladu s funkcijom i tehnolokim procesom,
uvaavajui lokalne osobitosti i tradicionalni nain gradnje.
Graevna estica se prikljuuje izravno na javnu prometnu povrinu ili kolnim pristupom do javne
povrine najmanje irine 3 metra.
lanak 100
Posebnim uvjetima nadlenih institucija, ovisno o vrsti djelatnosti i tehnolokom procesu, odreuju se
mjere zatite okolia (udaljenost od graevina vodoopskrbe, obrada i zbrinjavanje otpadnih tvari,
udaljenost od ostalih graevina i drugo).
Za graevine s izvorom zagaenja potrebni su sanitarni i vodopravni uvjeti.
Opinskom Odlukom moe se propisati manji doputeni kapacitet poljoprivrednih gospodarskih
graevina s izvorima zagaenja i odrediti naselja u kojima nije doputena gradnja takvih graevina.
REKONSTRUKCIJA
lanak 101
Odrednice za nove graevine odgovarajue se primjenjuju i na rekonstrukciju postojeih graevina.
Postojee graevine koje ne zadovoljavaju uvjete za nove graevine, mogu se rekonstruirati u postojeim
gabaritima i s postojeim kapacitetima, uz primjenu odgovarajuih mjera zatite okolia.
2.2.5. GRAEVINE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE NAMJENE
lanak 102
Graevine infrastrukturne i komunalne namjene koje se grade u sklopu naselja su prometnice,
infrastrukturni objekti i ureaji, komunalne graevine, ureaji i sl., a grade se neposrednom provedbom
plana temeljem uvjeta nadlenih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem uvjeta iz toke 5.
odredbi za provoenje plana.
2.2.6. MONTANE GRAEVINE - KIOSCI, TANDOVI, REKLAMNI PANOI
lanak 103
Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montani ili pokretni objekti, a slue za prodaju novina, duhana,
galanterije, voa i povra i dr., kao i za pruanje manjih ugostiteljskih ili obrtnikih usluga.
Kiosci i druge graevine gotove konstrukcije graevinske (bruto) povrine do 12 m2 se postavljaju u
skladu s odlukom nadlenog tijela Opine Matulji prema propisima kojima se ureuje komunalno
gospodarstvo.
Ovisno o namjeni, moraju imati odgovarajue prikljuke na komunalnu infrastrukturu.
Kiosci se mogu postavljati samo na javnim povrinama i ne smiju ometati kretanje vozila i pjeaka.
lanak 104
Izvan graevinskog podruja mogu se postavljati pokretne naprave i tandovi samo na ureenim i
propisno oznaenim odmoritima povrine (graevne estice) javne ceste.
35
lanak 105
Reklamni panoi postavljaju se na zelene povrine, proelja, potporne i oblone zidove, unutar
graevinskih podruja i van graevinskih podruja, uz javne i nerazvrstane ceste.
Reklamni panoi oglasne povrine do 12 m2 se postavljaju u skladu s odlukom nadlenog tijela Opine
Matulji prema propisima kojima se ureuje komunalno gospodarstvo.
Neposrednom provedbom plana moe se odobriti postava reklamnog panoa:
- u sklopu graevinskog podruja oglasne povrine do 6 m2;
- izvan graevinskog podruja oglasne povrine do 12 m2
Panoi uz javne ceste postavljaju se prema posebnim uvjetima nadlene uprave za ceste.
Kada se pano postavlja na zelenu povrinu - izdvojenu graevnu esticu, mora zadovoljiti slijedee
uvjete:
- udaljenost panoa od ruba graevne estice je najmanje 3 m;
- udaljenost panoa od regulacijskog pravca - prometnice je najmanje 6 m;
- graevna estica mora imati osiguran neposredni pristup na javno-prometnu povrinu.
Reklamni panoi ne mogu se postavljati u gusto graenim jezgrama.
2.3.
IZGRAENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
2.3.1. GRAEVINSKA PODRUJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

lanak 106
Izgraene strukture van naselja su graevinska podruja izdvojenih namjena gospodarske - poslovne,
sportsko-rekreacijske, infrastrukturne namjene, groblja i ostale namjene.
Za sva graevinska podruja izdvojenih namjena, osim proirenja postojeih groblja, utvruje se obveza
izrade plana ueg podruja.
U graevinskim podrujima izdvojenih namjena ne moe se planirati nova stambena gradnja. Izuzetno se
za vikend naselje na Lisini planiraju dodatni kapaciteti povremenog stanovanja.
2.3.1.1. POVRINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE
lanak 107
Nova gradnja na povrinama gospodarske-poslovne namjene se odreuje urbanistikim planom ureenja
ili detaljnim planom ureenja za zone za koje je izraen.
lanak 108
Za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene propisuje se optimalno ureeno graevinsko
zemljite, koje obuhvaa pristupni put, propisani broj parkirnih mjesta, vodoopskrbu, odvodnju (vlasiti
zatvoreni kanalizacijski sustav s proiavanjem ili prikljuak na mjesnu kanalizacijsku mreu) i
elektrinu energiju na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzea (II kategorija ureenosti
graevinskog zemljita).
Graevne estice u zoni poslovne namjene moraju biti udaljene od graevinskih podruja naselja
najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom povrinom, parkiralitem ili sl.
Proizvodne graevine, kao i vanjski prostori na kojima e se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri
36
utjeu na okoli (buka, vea frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od graevinskih podruja
naselja najmanje 50 m.
Javne i nerazvrstane ceste koje prolaze kroz poslovne zone, a nisu samo u funkciji te zone, definiraju se
sa obveznim obostranim pojasom zelenila, minimalne irine 6 m.
lanak 109
Za izradu plana ueg podruja graevinskog podruja gospodarske - poslovne namjene propisuju se
slijedei uvjeti smjetaja i gradnje graevina:
Oblik i veliina graevne estice treba omoguiti smjetaj graevina na graevnoj estici ovisno o
namjeni graevine i organizaciji tehnolokog procesa, neometan kolni pristup, manevriranje vozila i
organizaciju protupoarnih pristupa.
Najmanja doputena veliina graevne estice je 2000 m2. Izuzetno se u dijelovima pojedinih zona
doputa formiranje graevnih estica manjih pogona povrine najmanje 500 m2.
Najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,4.
Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,8 / 1,2 ako se gradi podrum i/ili tavan.
Najmanji doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,2.
Izuzetno se za pojedine zone odreuje vei koeficijent izgraenosti i iskoritenosti, i to za:
kig = 0,60 kis = 1,80
- K6
kig = 0,50 kis = 1,00 / 1,5 ako se gradi podrum i/ili tavan.
- K3
Najvei doputeni broj etaa je: podrum + 2 nadzemne etae + tavan, a izuzetno se mogu planirati 3
nadzemne etae za uredske, trgovake, pomone i pratee sadraje.
Najvea doputena ukupna visina graevine je 12 metara.
Izuzetno u poslovnim zonama K2, K3, K9, K10 i K11 najvea doputena ukupna visina graevina je 9 m.
Dijelovi graevina mogu biti do 50% vii od najvee doputene visine graevina. Najvea doputena
povrina viih dijelova graevine je 10% izgraene povrine graevine.
Do podruma se moe urediti kolni pristup najvee doputene irine 8 m.
Graevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m. Izuzetno se moe odrediti i manja
udaljenost prema internoj prometnici zone, ali ne manje od pola doputene visine graevine.
Granica gradivog dijela estice udaljena je od ostalih granica graevne estice najmanje pola najvee
doputene visine graevine.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina do 5,0 m, a vee visinske razlike savladavaju se
oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih povrina graevne estice ili izvedbom platoa u vie
razina.
Graevne estice mogu se ograivati ogradom visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala ili
prefabriciranih betonskih elemenata.
Uz osnovne graevine unutar gradivog dijela graevne estice mogu se graditi i ostale graevine:
nadstrenice, trjemovi, graevine prema zahtjevima tehnolokog procesa i sl.
37
Izvan gradivog dijela graevne estice se mogu graditi i ureivati: prometnice, prostori za parkiranje i
manipulaciju, komunalne graevine i ureaji, potporni zidovi i sl.
Graevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih
graevina, ukljuujui montanu gradnju u betonu ili eliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju
koloristiku obradu. Proelja skladno oblikovati ujednaenom ralambom ploha i otvora, a primjenjene
materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.
Sklop graevina na jednoj estici treba initi oblikovnu cjelinu usklaenih gabarita, kod svih elemenata
sklopa (osnovne i ostale graevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale zavrne obrade.
Krovite graevine moe biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvia usvojena tehnologija graenja. Vrsta
pokrova se ne odreuje. Na krovite je doputeno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore
sunane energije.
Najmanje 15 % povrine graevne estice ureuje se kao zelena povrina, u pravilu uz rubove graevne
estice.
Parkiralita se na povrinama poslovne namjene rjeavaju u pravilu unutar graevne estice. Najmanji
broj parkirnih i/ili garanih mjesta u sklopu graevne estice odreuje se prema potrebama tehnolokog
procesa, a najmanje prema prometnim uvjetima.
Parkiralita se ureuju sadnjom visokog zelenila ili laganim nadstrenicama.
2.3.1.2. POVRINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

lanak 110
Za povrine sportsko-rekreacijske namjene, sportski centar - R1, obvezna je izrada urbanistikog plana
ureenja.
R1-1 SRC APJANE RUPA
lanak 111
Potencijalni sadraji sportsko rekreacijskog centra apjane-Rupa ukljuuju sportsko-automobilistike
sadraje, bazene s prateim sadrajima, teniske terene i ostala igralita za male sportove, konjike
sportove, lovne sadraje i streljake sportove i sl.
Najmanje 50 % povrine treba sauvati u prirodnom obliku kao javnu ili zatitnu zelenu povrinu,
uvaavajui postojee vrijedno zelenilo i krajolik.
Naglaava se potreba prethodnih detaljnijih istraivanja, prije svega izrade analize prostornih mogunosti
i programa centra, kao i izrade studije utjecaja na okoli.
Manji dio povrine sportsko-rekreacijskog centra, neposredno uz planirano vorite Rupa, ve se koristi
za sadraje sporta i rekreacije.kao autokros staza. Povrina od cca 3,0 ha obuhvaa katastarske estice
841, 842/1 i 842/2, k.o. Rupa. Do izrade Urbanistikog plana ureenja za taj obuhvat doputa se utvrditi
lokacijsku dozvolu za nove sadraje sporta i rekreacije.
lanak 112
U sklopu SRC-a apjane-Rupa mogua je gradnja graevina prateih sadraja zabavne, trgovake,
ugostiteljske, uslune i sline namjene, ukupne povrine graevnih estica do 25.000 m2.
38
Ti sadraji planiraju se prema odrednicama za poslovne graevine u sklopu naselja, iskljuujui veliinu
graevne estice i najveu izgraenu povrinu.
lanak 113
Ostale pratee graevine su prizemne, visine do 4,0 m, oblikovanje suvremeno, na naelu sukladnosti
arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uklapanja u okolni krajolik.
Najvea povrina ostalih prateih graevina odrediti e se planom ueg podruja ovisno o preciznije
odreenoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje mogue osigurati vii standard
usluge (sanitarni vor, spremite za rekvizite, ugostiteljski sadraj, garderobe i sl.)
R1-2 SRC TRTNI
lanak 114
U sklopu SRC Trtni planirani su Urbanistikim planom ureenja Matulji: sportska dvorana, bazen,
kuglana, streljana, otvorena sportska igralita (rukomet, koarka, odbojka, tenis i sl.), pratei rekreacijski,
ugostiteljski i prometni sadraji.
Sportska dvorana, uz osnovnu namjenu ukljuuje i sadraje gledalita, garderobe, sanitarije, trim kabinet,
saunu, teretanu, kuglanu, ugostiteljstvo i trgovinu.
Gradnja u sklopu SRC-a Trtni planira se - odreuje u skladu s odrednicama UPU-a Matulji.
R1-3 SRC MUII
lanak 115
SRC Muii namijenjen je ureenju nogometnog igralita i /ili drugih sadraja sporta i rekreacije.
Na najvie 10 % povrine dozvoljena izgradnja pomonih graevina s klupskim prostorijama, tribinama,
svlaionicama i sanitarijama , spremitima opreme.
Rekreacijski centri (R2)
lanak 116
U rekreacijskim centrima moe se graditi temeljem plana ueg podruja.
U okviru povrina rekreacijskog centra - R2 nije dozvoljena izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih
igralita, kao ni izgradnja smjetajnih turistikih, stambenih ili slinih sadraja. Pri ureenju rekreacijskog
centra treba u najveem dijelu sauvati postojee vrijedno zelenilo.
Povrine za rekreaciju ureuju se u najveoj mjeri kao prirodne slobodne povrine.
R2-1 RC Bregi
lanak 117
U sklopu rekreacijskog centra Bregi mogu se ureivati parkovne povrine, etnice, vidikovci, trim staze,
biciklistike staze, slobodno penjanje, slobodne travnate povrine za rekreaciju, djeja igralita i sl.
Najmanje 75 % povrine treba zadrati u prirodnom obliku.
R2-2 RC Pavlovac-Kopievac
lanak 118
U sklopu rekreacijskog centra Pavlovac mogu se ureivati otvorena igralita za male sportove, tenis
centar, rekreacijske povrine na otvorenom i sl. i pratei i ugostiteljski sadraji.
39
Ureena sportska igralita i pratee graevine mogu zauzeti najvie do 25% ukupne povrine
rekreacijskog centra. Ostale povrine ureuju se kao prirodne travnate povrine za rekreaciju i parkovne
povrine.
R2-3 Rekreacijski centar Lisina
lanak 119
Namijenjen je izletnikom turizmu i ureenju slobodnih travnatih povrina za rekreaciju, djejih igralita,
manjim dijelom i ureenih sportskih igralita i sl.
Mogua je gradnja graevina rekreacijske namjene prema odrednicama za graenje rekreacijskih
graevina izvan graevinskog podruja bez gradnje prateih graevina.
Rekreacijski centar je u sklopu znaajnog krajobraza Lisina. Potrebno je doputenje ili uvjeti zatite
prirode nadlene institucije za zatitu prirodne batine.
Rekreacijski centar ukljuuje i postojei planinarski dom Lisina. Do donoenja plana ueg podruja
mogua je rekonstrukcija doma na gr. 214 i z 3785/1 k.o. Zvonea i dijelu z 1/1 Rukavac Gornji,
prema slijedeim uvjetima:
- u sklopu doma mogu se organizirati ugostiteljski sadraj za prehranu i prostori za smjetaj i boravak
planinara;
- najvei doputeni broj etaa graevine je: S+P+Pk (suteren + prizemlje + potkrovlje);
- najvea doputena visina graevine je 7,0 m, a ukupna visina graevine 11,5 m;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti iznosi 0,25, do ukupno 250 m2 izgraene povrine;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti iznosi 0,6 do ukupno 600 m2 graevinske bruto povrine;
- graevna estica ureuje se na nain da se potuju funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza;
- krovite graevine mora biti koso dvostreno, nagiba 35-45o, prekriveno tradicionalnim materijalima;
koji se koriste za pokrove graevina u brdsko-planinskom podruju, potkrovlje sa zavrnom obradom
u drvu
R2-4 Rekreacijski centar Rupa
lanak 120
Namijenjen je organizaciji otvorenih sportskih igralita, djejih igralita, parkovne povrine, vidikovca s
protupoarnom osmatranicom i kuicom za odmor za osmatrae i lovce s ugostiteljskim sadrajem.
lanak 121
Pratee graevine rekreacijskih centara mogu se planirati prema slijedeim uvjetima:
- najvea ukupna povrina prateih graevina odrediti e se planom ueg podruja ovisno o preciznije
odreenoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje mogue osigurati vii standard
usluge (sanitarni vor, spremite za rekvizite, ugostiteljski sadraj, garderobe i sl.);
- graevna estica odreuje se planom ueg podruja;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig): 0,25;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis): 0,25 / 0,5 ako se gradi tavan;
- najvea izgraena povrina pojedine graevine: 150 m2;
- najvei broj etaa je: jedna nadzemna etaa + tavan;
- visina graevine: najvie 4 m, ukupna visina najvie 6 m;
- udaljenost od regulacijskog pravca: najmanje 6 m;
- udaljenosti od ruba graevne estice: najmanje 3 m;
- oblikovanje: suvremeno, na naelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske
arhitekture i uklapanja u okolni krajolik.
40
2.3.1.3. POVRINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE

Ranirni kolodvori (IS)
lanak 122
U izdvojenim zonama infrastrukturne namjene gradi se temeljem plana ueg podruja.
Graevine poslovne namjene (skladita, distributivni centri) planiraju se u skladu s odrednicama za
izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene (lanci 107-109 ovih Odredbi).
2.3.1.4. POVRINE GROBLJA (G)
lanak 123
Groblja iz lanka 23 ovih Odredbi mogu se proirivati neposrednom provedbom plana u sklopu povrina
odreenih u kartografskim prikazima br. 4 "Graevinska podruja" u mjerilu 1:5000.
Iznimno je za groblje u Rupi (G6) odreena obveza izrade detaljnog plana ureenja.
Groblje potrebno ograditi a novi dio s postojeim treba initi jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu
cjelinu.
Ureenje novih povrina groblja treba uskladiti s postojeim izgledom i tradicijskim koritenjem.
U sklopu povrine groblja mogu se ureivati vanjske povrine parkiralita, pristupnog trga i parkovne
povrine.
2.3.1.5. POVRINE OSTALIH NAMJENA (O)
lanak 124
Biva vojarna apjane namjenjuje se ureenju centra za obuku vatrogasaca.
Ureenje centra odrediti e se posebnim programom (poligon, naprave, sportski objekti i sl.)
Vikend naselje (O2)
lanak 125
Na podruju Opine Matulji odreeno je graevinsko podruje vikend naselja na Lisini.
Vikend naselje je namijenjeno gradnji manjih graevina za povremeno stanovanje.
Vikend naselje nalazi se u znaajnom krajobrazu Lisina.
Za podruje vikend naselja (O2) obavezna je izrada plana ueg podruja (UPU zajedno s rekreacijskim
centrom Lisina i planinarskim domom)
41
lanak 126
Graevine u sklopu vikend naselja grade se prema sljedeim odrednicama:
-
najmanja doputena veliina graevne estice iznosi 250 m2;

najvea doputena veliina graevne estice nije ograniena;
najmanja doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 40 m2;
najvea doputena tlocrtna povrina graevine iznosi 80 m2;
najvei doputeni broj etaa graevine su 2 etae;
najvea doputena ukupna visina graevine je 7,0 m;
najmanja doputena udaljenost osnovne graevine od granica graevne estice iznosi 4 m;
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,2;
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,4;
nije doputena gradnja pomonih graevina;
graevna estica ureuje se na nain da se potuju funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza;
najmanje 50% graevne estice mora biti ozelenjeno autohtonim biljnim vrstama;
ograde se izvode iz autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila), visine do 1,0 m;
krovita graevina moraju biti kosa dvostrena, nagiba 35-45o, prekrivena tradicionalnim
materijalima koji se koriste za pokrove graevina u brdsko-planinskom podruju;
pristup graevnoj estici treba osigurati pristupnim putem najmanje irine 3 m, ili iznimno pjeakim
putem maksimalne duine 50 m;
do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu vodom treba rijeiti gradnjom cisterne na graevnoj
estici;
do izgradnje sustava otpadnih voda odvodnju treba rijeiti gradnjom septike talonice.
2.3.2. GRAENJE IZVAN GRAEVINSKIH PODRUJA

lanak 127
Ovim Prostornim planom odreena je mogunost gradnje izvan graevinskih podruja graevina
infrastrukture, gospodarskih graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, rekreacijskih
graevina i graevina u funkciji gospodarenja umama, kao i rekonstrukcije postojeih legalnih graevina
izvan graevinskog podruja.
Izvan graevinskog podruja moe se planirati gradnja:
- graevina infrastrukture: vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
vodnogospodarskog sustava i sustava energetike;
- gospodarskih graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti: spremita, graevine za
stoarsku proizvodnju, graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, staklenici,
plastenici;
- graevine rekreacije: izletita, pjeake staze, odmorita, biciklistike staze i sl. ;
- graevina u funkciji gospodarenja umama: lugarnice, lovake kue i sl. ;
U zatienom obalnom podruju mora nije doputena gradnja izvan graevinskog podruja, osim
graevina infrastrukture.
lanak 128
Izgradnja izvan graevinskog podruja odnosi se na gradnju ili ureenje pojedinane graevine i/ili
zahvata. Pojedinane graevine ne mogu biti mjeovite namjene i odreene su jednom graevnom
esticom.
Kriteriji kojima se odreuje vrsta, veliina i namjena graevine i zahvata u prostoru jesu:
- graevina mora biti u funkciji koritenja prostora odreenog u kartografskom prikazu br.1. "Namjena
i koritenje povrina";
42
graevinu treba graditi sukladno kriterijima zatite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i
autohtonog graditeljstva;
od graenja se tite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju zatienu
prirodnu batinu - osim ako su u funkciji tog prostora;
graevina, ovisno o namjeni, mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (proiavanje
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, elektrini agregat i sl.).
Mogunost gradnje graevine u funkciji gospodarenja umama i gospodarskih graevina u funkciji

obavljanja poljoprivredne djelatnosti, odreuje se i obzirom na odreenu katastarsku kulturu katastarskih
estica.
Graevine koje se grade izvan graevinskog podruja lociraju se i koriste na nain da ne ometaju
poljoprivrednu i umarsku proizvodnju te koritenje drugih graevina izvan graevinskog podruja, tako
da ne naruavaju vrijednosti krajolika i okolia openito.
Izvan graevinskog podruja nije dozvoljeno izvoditi radove iskopa i nasipavanja vrtaa i dolaca
(openito preoblikovanje terena u funkciji parkiralita i sl.), izuzev nunih zahvata pri izvoenju radova
na izgradnji infrastrukture.
Iznimno se dozvoljava izmjena topografije, uz obvezu sanacije, prostora koji granii ili je unutar
infrastrukturnih koridora, te prostora koji neposredno granie s graevinskim podrujem naselja i
graevinskim podrujem za izdvojene namjene.
2.3.2.1. GRAEVINE INFRASTRUKTURE
lanak 129
Graevine infrastrukture su vodovi i graevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
vodnogospodarskog sustava i sustava energetike, koje su smjetene u infrastrukturne koridore.
Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i infrastrukturnih sustava odreuju su tokom 5.
"Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava" ovih Odredbi.
lanak 130
U koridoru - zatitnom pojasu ceste, mogua je i gradnja prateih graevina i sadraja u funkciji prometa
(benzinskih postaja, prateih uslunih objekata, odmorita i sl.) prema posebnim uvjetima nadlene
uprave za ceste.
lanak 131
Na podruju "Plievica", izmeu Lipe i kalnice, odreuje se povrina potencijalne gradnje
vjetroelektrana (vjetroparka).
2.3.2.2. GOSPODARSKE GRAEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE
DJELATNOSTI
lanak 132
Izvan graevinskih podruja mogu se graditi gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti i to:
- spremita alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda;
- graevine za stoarsku proizvodnju (farme, tovilita, staje, peradarnici i sl.) ;
- graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda;
- staklenici i plastenici.
43
Pelinjaci se mogu postavljati na poljoprivrednom i umskom tlu.

Graevine se mogu graditi na ostalom obradivom tlu (P3) i ostalom poljoprivrednom i umskom tlu (P),
odreenim na kartografskom prikazu br.1. "Koritenje i namjena povrina", u mjerilu 1:25 000.
Izuzetno, na vrijednom obradivom tlu (P2) mogu se graditi spremita veliine do 6 m2.
Graevine, izuzev spremita, moe graditi samo investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.
lanak 133
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u zatienom
obalnom podruju mora (prostoru udaljenom manje od 1000 m od obalne crte).
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u atienim i
evidentiranim vrijednim dijelovima prirode. Izuzetno se mogu graditi spremita, uz posebne uvjete i
suglasnost nadlene institucije.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zagaenja mogu se
graditi na najmanjoj udaljenosti 200 m od graevinskog podruja (naselja ili izdvojene namjene) i 100 m
od dravne ili upanijske ceste, a graevine bez izvora zagaenja, na najmanjoj udaljenosti 100 m od
graevinskog podruja i 30 m od dravne ili upanijske ceste.
Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zagaenja ne mogu se
graditi na povrinama (statistikih) naselja: Matulji, Mihotii, Rukavac, Bregi i Juii i/ili odreenih
opinskom Odlukom.
Graevine moraju imati osiguran kolni pristup najmanje irine 3 m, izuzev spremita koja mogu imati
samo pjeaki pristup.
Nije doputena prenamjena gospodarskih graevina u graevine stambene ili poslovne namjene.
Spremita alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda
lanak 134
Na katastarskim esticama veim od 1.000 m2, mogu se graditi spremita alata najvee doputene
povrine do 6 m2.
Na katastarskim esticama vinograda, vonjaka i povrtnjaka, povrine vee od 3.000 m2, i na ostalim
poljoprivrednim katastarskim esticama veim od 10.000 m2 mogu se graditi spremita najvee doputene
povrine do 20 m2.
Spremita se mogu graditi pod slijedeim uvjetima:
- najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi 6 m;
- najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 3 m;
- najvei doputeni broj etaa je 1;
- oblikovanje graevina u skladu s tradicijskom gradnjom.
Graevine za stoarsku proizvodnju
lanak 135
Farme, tovilita, staje, peradarnici i sline graevine mogu se graditi prema slijedeim uvjetima:
- najmanji broj uvjetnih grla je 10;
44
najmanja doputena povrina estice iznosi 5000 m2 ;

najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca iznosi 20 m;
najmanja udaljenost od granice graevne estice iznosi 10 m;
najvea doputena ukupna visina graevine iznosi 6 m;
najvei doputeni broj etaa je:1 nadzemna etaa + tavan;
na jednoj estici doputena je izgradnja vie graevina;
najvea doputena izgraena povrina graevine iznosi 500 m2;
najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,1;
najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,1/ / 0,2 ako se gradi tavan;
oblikovanje graevina u skladu s tehnolokim procesom i tradicijskom gradnjom;
krovovi kosi, dvostreni, nagiba do 250, pokriveni kupom kanalicom ili mediteran crijepom.
Lokacijskom dozvolom za gradnju graevine za stoarsku proizvodnju moraju se odrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom;
- za prikupljanje, odvodnju i proiavanje otpadnih voda;
- za postupanje s otpadom;
- za prostor za boravak ljudi;
- za zatitu okolia.
Graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda
lanak 136
Graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda (vinski podrum, suara, pakirnica i sl.) mogu se
graditi na poljoprivrednim esticama:
-
vinograda najmanje povrine 4.000 m2

vonjaka najmanje povrine 5.000 m2
povrina za biljnu proizvodnju najmanje povrine 10.000 m2
Najmanje 80 % povrine estice mora biti pod odreenom kulturom.

Graevine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi prema uvjetima za graevine za
stoarsku proizvodnju, uz slijedee posebne odrednice:
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,05;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,05 / 0,1 ako se gradi tavan..
Izuzetno najvei doputeni broj etaa za vinski podrum je: podrum + 1 nadzemna etaa + tavan.
Staklenici i plastenici
lanak 137
Na poljoprivrednim povrinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povra, voa, cvijea i sl.
Graevine se mogu graditi prema slijedeim uvjetima:
- najmanja povrina graevne estice je 400 m2;
- na jednoj estici doputena je izgradnja vie graevina;
- najmanja doputena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6 m;
- najmanja doputena udaljenost od granice estice iznosi 2,0 m;
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti (kig) je 0,6, do najvie 4000 m2 izgraene povrine;
- najvei doputeni koeficijent iskoritenosti (kis) iznosi 0,6;
- najvea doputena visina graevine iznosi 4,0 m.
45
Ako se u sklopu estice gradi i graevina za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, ona moe
zauzeti najvie 10 % ukupne izgraene povrine, a gradi se prema uvjetima za graevine za primarnu
obradu poljoprivrednih proizvoda.
REKONSTRUKCIJA
lanak 138
Postojee graevine rekonstruiraju se prema odredbama za nove graevine, a ako nisu u skladu s tim
odredbama, u postojeim gabaritima i kapacitetima, uz primjenu mjera zatite okolia.
2.3.2.3. REKREACIJSKE GRAEVINE
lanak 139
Rekreacijske graevine mogu se graditi na umskom zemljitu (gospodarske ume i ume posebne
namjene) ili ostalom poljoprivrednom i umskom tlu (P), u sklopu rekreacijskih podruja odreenih u
kartografskom prikazu br. 3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u
koritenju, mjere ureenja i zatite " u mjerilu 1:25 000.
Graevine su funkcionalno vezane na specifina obiljeja podruja (ljepota krajolika, prirodni resursi, i
sl.).
Najmanja udaljenost od graevinskog podruja naselja je 500 m, a meusobna udaljenost 1000 m.
Rekreacijske graevine smjetaju se u prostore prirodnog okolia koji se koriste i ureuju u funkciji
rekreacije u slobodnom prostoru i izletnikog turizma.
U takvim se prostorima, sukladno obiljejima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti,
mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni odreenoj lokaciji ili podruju.
Graevine se lociraju primarno na polaznim tokama i krianjima mree pjeakih, planinarskih i
biciklistikih staza i uz odredita izletnikog turizma.
Ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu oznaka P2 i P3.
Kao rekreacijska podruja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i
okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska podruja su istaknuti prostori zatienog krajolika
Lisina i podruja oko Muna i ejana.
Za podruje Lisine potrebna je suglasnost nadlene uprave za zatitu prirodne batine.
Na izdvojenoj graevnoj estici doputa se ureivati pjeake staze, biciklistike staze, jahae i trim staze
i travnate povrine za rekreaciju, djeja igralita i parkiralita, natkrivena loita i sl.
lanak 140
Graditi se moe pratea graevina iskljuivo sa sadrajima prehrane i usluivanja napitaka, sanitarijama i
spremitem za rekvizite, zaklonitem i sl., u funkciji dnevnog izletnikog turizma (bez smjetajnih
kapaciteta i stanovanja), i to uz slijedee uvjete:
- najmanja povrina graevne estice je 5000 m2 ;
- ukupna izgraena povrina graevine moe biti najvie 120 m2, s terasom za najvie 40 mjesta koja
moe biti natkrivena;
- graevina moe imati jednu nadzemnu etau + tavan;
- visina graevine moe biti najvie 3,0 m, a ukupna visina 4,5 m;
- udaljenost graevine od granice graevne estice mora biti najmanje 10 m;
46
oblikovanje graevina treba biti prilagoeno prirodnom ambijentu;

najmanje 50% povrine graevne estice mora se ozeleniti visoko vrijednim zelenilom;
pristup izuzetno moe biti osiguran i pjeakim putem;
graevina treba imati odgovarajue rijeenu vodoopskrbu i odvodnju i opskrbu elektrinom
energijom (cisterna, ureaj, agregat).
2.3.2.4. GRAEVINE U FUNKCIJI GOSPODARENJA UMAMA

lanak 141
Izvan graevinskog podruja mogu se graditi graevine za sklanjanje planinara, planinarski domovi,
lovaki domovi i ostale graevine u funkciji lova, lugarnice i sline graevine.
Graevine imaju javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u druge namjene.
lanak 142
Graevine se grade temeljem sljedeih odrednica:
- veliina graevne estice je najmanje 300 m2;
- koeficijent izgraenosti (kig) je najvie 0,3 do ukupno 150 m2 izgraene povrine;
- koeficijent iskoritenosti (kis) je najvie 0,6;
- broj etaa je najvie 2 etae;
- ukupna visina graevine je najvie 8 m;
- udaljenost od regulacijskog pravca je najmanje 6 m;
- udaljenosti od ruba graevne estice je najmanje 4 m;
- oblikovanje u skladu s tradicijskim nainom gradnje obzirom na namjenu graevine;
- graevna estica se ne ograuje, a neizgraene povrine zadravaju se u prirodnom obliku;
- prikljuak na javno prometnu povrinu - moe se osigurati i pjeakim putem;
- prikljuak na komunalnu infrastrukturu (cisterna, septika talonica, agregat).
2.3.2.5. POSTOJEE GRAEVINE IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA

lanak 143
izgraene su na temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije 15. veljae 1968. godine, ili je za
njih izdana pravovaljana lokacijska ili graevna dozvola, imaju isti status kao da su u graevinskom
podruju naselja.
Za postojee graevine izvan graevinskih podruja kada su u reimu zatite prirodne batine ili na
vrijednom obradivom tlu (oznake P2), dozvoljava se samo rekonstrukcija u opsegu neophodnom za
poboljanje uvjeta ivota i rada, odreenom lankom 298 ovih Odredbi.
47
3.
Poljoprivreda
lanak 144
Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Opini Matulji nisu povoljni. Glavne
poljoprivredne grane su povrtlarstvo i voarstvo.
Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, preteito
kao dopunska djelatnost stanovnitva.
U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve vee znaenje za opskrbu stanovnitva zdravom hranom.
Primjenom modernih agrotehnikih mjera, osiguranjem nunih koliina vode za minimalno
navodnjavanje, veom strunom pomoi i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika mogue je znatno
poveati dananji opseg poljoprivredne proizvodnje.
Povrine obradivog tla uvati od nenamjenskog koritenja i koristiti primarno za uzgoj autohtonih sorti
povra i voa kao to su: kupus, krumpir, maruni, trenje, vinova loza Jarbola i drugo.
lanak 145
Prostori oko Zvonea su pogodni za vinovu lozu, a na prostoru Brusan ima oko 15 ha zemljita koje bi se
moglo navodnjavati i privesti intenzivnoj poljoprivrednoj obradi. Podruja oko Muna, ejana, Pasjaka i
Brdca imaju uvjeta za razvoj voarstva.
Velike povrine panjaka omoguuju razvoj sitnog stoarstva. Razvoj sitnog stoarstva (ovaca i koza) je
potrebno obnoviti radi koritenja i ouvanja znatnih resursa i nuenja zdrave hrane. Uvjete za razvoj
sitnog stoarstva imaju podruja oko Muna, ejana, Pasjaka i Brdca.
Zarasle panjake i ostale poljoprivredne povrine potrebno je krenjem vratiti u prvobitnu namjenu, te
zaustaviti daljnje irenje umskih povrina na panjake.
Od znaaja za poljoprivrednu proizvodnju moe biti i uvoenje novih sorti voa (ljenjak, jabuka), uzgoj i
sakupljanje ljekovitog i zainskog bilja, te umskih i uzgojenih gljiva, kao i pelarstvo.
U cilju obnove i razvitka poljoprivredne proizvodnje potrebno je zatititi preostalo obradivo
poljoprivredno zemljite, okrupnjavati posjede, osigurati poticaje za poveanje proizvodnje u brdskoplaninskim uvjetima, sufinancirati investicijska ulaganja za razvoj i unapreenje programa proizvodnje
zdrave hrane na dravnoj i upanijskoj razini, izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje,
definirati ogranienja i stvarati poticajno razvojno okruenje.
lanak 146
Uvjeti gradnje i smjetaja gospodarskih graevina poljoprivredne namjene u graevinskim podrujima
naselja odreeni su lancima 97-101, a izvan graevinskih podruja u lancima 132-138 ovih Odredbi.
Lovstvo
lanak 147
Na prostoru Opine Matulji nalaze se u cjelini ili dijelom upanijska lovita "Permani", "Matulji" i
"Kastav", kao i dravno lovite "Kastavska uma". Granice lovita i lovnih povrina prikazane su na
koritenju, mjere ureenja i zatite " u mjerilu 1:25 000.
Postojee lovno-gospodarske osnove potrebno je u elementu lovnih povrina uskladiti s postojeim i
planiranim graevinskim podrujima, odnosno s interesima ostalih korisnika prostora.
48
U buduem razvoju lovstva treba poveati ekonomske koristi uz potovanje obveza uzgoja i zatite
pojedinih vrsta divljai i ouvanje bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita pojedine vrste divljai.
U tu svrhu treba poveati broj divljai i njihov prirast, osigurati im potrebnu hranu, poveati ulaganja u
odravanje i proirenje lovno-tehnikih objekata, suzbijati krivolov i pretjerani ulov pojedinih vrsta
divljai te racionalno organizirati lovni turizam.
umarstvo
lanak 148
Gospodarenje umama i umskim zemljitem od posebnog je drutvenog interesa. Razvoj umarstva kao
gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na naelu odrivog gospodarenja.
Gospodarenje umama obuhvaa uzgoj, zatitu i koritenje uma i umskih zemljita te izgradnju i
odravanje umske infrastrukture, sukladno slijedeim kriterijima:
- odravanje i odgovarajue poboljanje umskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu
kisika;
- odravanje zdravlja i vitalnosti umskog ekosustava;
- odravanje i poticanje proizvodnih funkcija ume;
- odravanje, ouvanje i odgovarajue poboljanje bioloke raznolikosti u umskom ekosustavu;
- odravanje i odgovarajue poboljanje zatitnih funkcija uma (posebno tla i vode) ;
- odravanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
U buduem razvitku umarstva potrebno je racionalizirati gospodarenje umama, vie valorizirati ope
korisne funkcije uma i vie ih koristiti u razvoju turizma, sporta i rekreacije, a u iskoritavanju uma
primjenjivati nove tehnologije radi bolje zatite tla i sastojina te vie koristiti sporedne umske proizvode
(umske plodove, gljive i dr.).
Takoer je potrebno poticati razvoj urbanog umarstva radi ozelenjivanja podruja u sklopu i oko naselja
zbog povoljnog utjecaja uma na okoli, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i
sanitarnim utjecajima na urbanizirana podruja (izgled krajolika, zatita od buke i zagaenja, zatita od
utjecaja vjetra, mogunosti koritenja za rekreaciju).
Razvoj umarstva odreuju Osnove gospodarenja dravnim umama, a Programom gospodarenja umama
propisane su smjernice gospodarenja, umsko uzgojni radovi, etati i potrebna ulaganja u dravne ume s
ciljem odravanja umskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne eksploatacije uma.
Za privatne ume, za koje to jo nije uinjeno, potrebno je izraditi programe gospodarenja.
Prostor Lisine zadrava umsko i lovno gospodarske karakteristike, ali e na tom prostoru trebati
provoditi prvenstvenu funkciju zatite, te sportsko-rekreativnu, turistiku i edukativnu.
lanak 149
Uvjeti smjetaja graevina za koritenje uma odreeni su lancima 141-142, a uvjeti koritenja u
rekreacijske svrhe lancima 139-140 ovih Odredbi.
Ugostiteljstvo i turizam
lanak 150
Turizam je u Opini Matulji sekundarna gospodarska djelatnost, ali sa odreenim komparativnim
prednostima obzirom na blizinu znaajnih receptivnih podruja (Liburnijske rivijere), turistiki prometni
pravac, prirodne ljepote, ouvani krajobraz i kulturnu batinu.
49
Glavni oblici i potencijali razvoja turizma su seoski (ruralni), lovni, planinarski, tranzitni i izletniki
turizam.
Razvoj turizma u Opini Matulji treba poticati izradom konkretnih programa razvoja turizma, razvojem
lovnog, seoskog, planinskog, tranzitnog i izletnikog turizma, zatim proirenjem obiteljskih pansiona i
malih hotela, poveanjem privlanih kulturnih, zabavnih, rekreacijskih i sportskih sadraja.
Nove ugostiteljsko-turistike kapacitete graditi u postojeim naseljima ili unutar granica proirenja
naselja te u okviru postojeeg vikend naselja.
Turistiku ponudu usmjeriti u veem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude susjednih podruja,
na nain da se osiguraju prostori za nove i atraktivne sportsko-rekreativne, zabavno-kulturne i doivljajne
sadraje.
Razvojem turistikih kapaciteta u najveoj moguoj mjeri ouvati vrijednost prirodnog i kulturnopovijesnog okruenja.
Obnovu poljoprivrede i stoarstva na podruju Muna, ejana, Pasjaka, Brdca, apjana, Zvonea i Velog
Brguda vezati na razvoj seoskog oblika turizma.
Iskoristiti prednosti za razvoj lovnog turizma. Lovaka drutva imaju razvijenu lovnu infrastrukturu, tri
upanijska i jedno dravno lovite te organiziranu ponudu lova inozemnim lovcima.
Za razvoj planinarskog i rekreativnog turizma uz postojee, urediti nove biciklistike i pjeake staze,
poune staze, centre za jahanje, sportska igralita, a prostor izmeu Rupe i apjana odreen za gradnju
sportsko-rekreacijskog centra staviti u funkciju.
lanak 151
Za razvoj tranzitnog turizma planirani su motel, odnosno manji hotel u naseljima Rupa i Matulji.
Prostornim planom ureenja Opine Matulji ne planiraju se izdvojene zone ugostiteljsko turistike
namjene. Postojei i planirani smjetajni kapaciteti organiziraju se u sklopu graevinskih podruja naselja
i to primarno u vidu seoskog turizma i manjih obiteljskih hotela i pansiona. Uvjeti gradnje i smjetaja tih
sadraja odreeni su lancima 93-96 ovih Odredbi.
Ostale gospodarske djelatnosti
lanak 152
Preraivaka industrija, graevinarstvo, trgovina, prijevoz, skladitenje i veze su djelatnosti primarnog
znaaja u gospodarskoj strukturi Opine Matulji.
Razvoj tih djelatnosti, obzirom na postojeu strukturu, tradiciju i komparativne prednosti Opine, treba
poticati i osigurati prostorne i infrastrukturne uvjete za njihov razvoj.
Te gospodarske djelatnosti smjetaju se u pravilu na izdvojenim povrinama gospodarske namjene Uvjeti
smjetaja gospodarskih djelatnosti poslovne namjene u graevinskim podrujima za izdvojene namjene
odreeni su lancima 107-109 ovih Odredbi.
Manji kapaciteti proizvodnih, obrtnikih i uslunih djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoli, planiraju
se i u sklopu graevinskih podruja naselja. Vrste graevina i uvjeti smjetaja i gradnje graevina
gospodarskih djelatnosti koje se mogu graditi u graevinskim podrujima pojedinih naselja odreeni su
lancima 76-92 ovih Odredbi.
50
lanak 153
U gospodarske - poslovne zone lociraju se vei sadraji koji strukturom odudaraju od naselja i/ili
djelatnosti koje uvjetima zatite okolia ne spadaju u naselja.
Izgraene ili dijelom izgraene izdvojene zone treba racionalno koristiti i popunjavati, a izgradnju novih
poslovnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na trokove pripreme,
opremanja i ureenja zemljita, mogunosti rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa i interesa i programa
poduzetnika.
Poslovne zone K1 i K2 planirane su primarno za smjetaj trgovakih i veletrgovakih sadraja i uslunih
djelatnosti kao logistika turizmu i veim centrima.
Poslovne zone K3, K4, K5 i K6 su postojee i planirane povrine za razvoj, proirenje djelatnosti i
organizaciju novih sadraja preraivake industrije i obrtnitva, trgovine, servisa i komunalnih djelatnosti
u okvirima gospodarskog potencijala Opine.
Poslovne zone K7 i K8 planirane su primarno za smjetaj sadraja vezanih na prometni tranzitni pravac i
organizaciju terminala, pratee djelatnosti prerade i dorade i logistike centre i prelaze opinski znaaj.
Poslovne zone K9 i K10 planirane su primarno za proizvodno i usluno obrtnitvo, kao poticajni elementi
oivljavanja i razvoja stagnirajuih dijelova Opine.
Poslovna zona K11 planirana je primarno za usluno-servisne djelatnosti.
Poslovna zona K12 planirana je primarno za komunalno-servisne djelatnosti.
4.
lanak 154
Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smjetaja i razvitka sustava drutvenih djelatnosti:
predkolskih i kolskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, graevina kulture i sporta, vjerskih
graevina te ostalih graevina od javnog interesa. Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju
se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Mrea graevina drutvenih djelatnosti odreena je na kartografskom prikazu
namjena povrina", u mjerilu 1:25000.
br. 1. "Koritenje i
Osnovna mrea graevina drutvenih djelatnosti odreena ovim Prostornim planom moe se, obzirom na
potrebe i razinu razvitka lokalne zajednice dopunjavati i drugim graevinama i/ili lokacijama.
Graevine drutvenih djelatnosti grade se veim dijelom temeljem planova ueg podruja, a za pojedina
naselja i sadraje dijelom i neposrednom provedbom Ovog Plana.
Uvjeti gradnje i smjetaja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana i smjernice za planiranje
graevina drutvene namjene u planovima ueg podruja odreeni su lancima 66-72 ovih Odredbi.
lanak 155
Graevine drutvenih djelatnosti planiraju se u pravilu u sklopu graevinskih podruja naselja, ovisno o
centralnoj funkciji koju naselje obnaa, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja dijelom planiraju
sadraji sporta i rekreacije.
51
Mrea graevina drutvenih djelatnosti temelji se najveim dijelom na postojeoj mrei, uz nune
rekonstrukcije i poveanje kapaciteta u skladu s odreenim normativima.
Prioriteti Opine Matulji u razvoju mree drutvenih djelatnosti su:
- novi centar primarne zdravstvene zatite u Matuljima
- kolska sportska dvorana osnovne kole u Matuljima
- djeji vrti i jaslice u Brecima
- obnova pojedinih drutvenih domova
Predkolske i kolske ustanove
lanak 156
Mrea kolskih ustanova Opine Matulji obuhvaa osnovne kole u Matuljima i Brecima, i podrune
kole Juii, Rukavac, Mune, Zvonea, Veli Brgud, Rupa-Lipa i Pasjak.
Nije planirano proirenje mree, a postojeu mreu treba nastojati zadrati, bez obzira na probleme s
manjkom uenika u pojedinim podrunim kolama.
prostor za potrebe irenja i podizanja standarda unutar postojee ustanove:
- za osnovne kole planirati obuhvat od 10 % od planiranog broja stanovnika;
- bruto povrinu graevina planirati sa 6 m2 po ueniku;
- matine osnovne kole na postojeim lokacijama rekonstruirati u skladu s planiranim potrebama broja
uenika i organizacije rada u jednoj smjeni;
- za matinu osnovnu kolu u Matuljima osigurati potrebni dvoranski prostor i otvorena igralita;
- za podrunu kolu u Rupi (Rupa-Lipa) na postojeoj lokaciji osigurati prostorne uvjete za
- za manje podrune kole osigurati sadraje sporta i rekreacije zajedno s potrebama stanovnitva.
lanak 157
Mrea predkolskih ustanova Opine Matulji obuhvaa centralni vrti i jaslice u Matuljima i podrune
djeje vrtie u naseljima Rukavac, Juii, Breca, Brgud, Zvonea, Mune i Rupa-Lipa.
Poeljno je nastojati zadrati postojeu mreu vrtia bez obzira na manjak broja djece u pojedinim
naseljima, ali uz uvjet zadovoljenja pedagokog i tehnikog standarda.
Planirano je proirenje mree gradnjom novog djejeg vrtia i jaslica u Brecima, kapaciteta 9 grupa (cca
180 djece), kao i organizacija centralnog vrtia na postojeoj lokaciji u Rupi.
prostor za potrebe gradnje nove odnosno irenja i podizanja standarda unutar postojee ustanove:
-
planirati postotak djece obuhvaene predkolskim odgojem sa 6 % od planiranog broja stanovnika;

uz gradnju novog vrtia u Brecima, nove kapacitete osigurati rekonstrukcijom postojeih objekata i
preraspodjelom djece;
postojee podrune vrtie u Juiima, Brgudu, Zvonei, Munama i Rupi rekonstruirati u skladu s
tehnikim standardima;
centralnom vrtiu u Matuljima i podrunim vrtiima u Juiima, Zvonei i Munama osigurati dodatne
vanjske povrine - djeja igralita;
planirati povrinu graevne estice sa normativom od 30 - 40 m2 po djetetu;
dodatne kapacitete osigurati gradnjom manjih privatnih vrtia.
52
Zdravstvo i socijalna skrb

lanak 158
Za potrebe organizacije zdravstvene zatite u Opini planirana je nova graevina primarne zdravstvene
zatite u Matuljima, ukupne graevinske bruto povrine cca 1600 m2. Planiraju se i ambulante u Rupi i
Permanima.
Urbanistikim planom ureenja Matulja odreena je zona zdravstvenog centra u kojem je, uz postojeu
specijalistiku kliniku i planiranu graevinu primarne zdravstvene zatite mogua organizacija drugih
zdravstvenih sadraja (specijalistike klinike i ambulante, rehabilitacija i druge djelatnosti posredno
vezane na zdravstvo).
Graevina doma za starije osobe kapaciteta do 200 osoba planirana je u Matuljima, gdje postoje uvjeti
koritenja zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za drutvenu aktivnost
korisnika doma.
Dom za starije osobe moe se planirati planom ueg podruja i u drugim naseljima, a neposrednom
provedbom plana mogua je gradnja manjeg doma kapaciteta do 30 korisnika.
Kultura
lanak 159
U Opini Matulji naglaen je manjak objekata kulture i drugih prostora za kulturne, umjetnike i zabavne
sadraje i manifestacije.
Postojeu mreu graevina kulture Opine Matulji ine itaonica sa skromnih 85 m2 prostora, prostor
Hangara u Matuljima, Drutveni dom u Permanima i muzej u Lipi.
Pojedini drutveni domovi - prostorije jo su u Juiima, Rupi, Pasjaku, apjanama, Velim Munama,
Rukavcu, Bregima i Bikupima (Kueli).
lanak 160
Postojea mrea graevina kulture nadopunjuje se minimalno novom knjinicom i itaonicom i kinom u
naseljima Matulji i Rupa.
Pored toga potrebno je:
- u naselju Matulji osigurati rekonstrukciju kompleksa starog vrtia i "Hangara" sa viestrukim
sadrajima gradske knjinice, kulturno-zabavnih programa, galerijskog prostora i sl. ;
- planiranu sportsku - kolsku dvoranu u centru Matulja koncipirati i za potrebe kulturnih zbivanja;
- urediti planiranu ljetnu pozornicu u sklopu Jankovievog dolca (Matulji) ;
- valorizirati i obnoviti rad spomen muzeja u Lipi;
- stimulirati otvaranje galerija, izlobenih prostora, zaviajnih zbirki i muzeja, posebno u centralnim
naseljima
lanak 161
Posebno je znaajno valorizirati postojee drutvene domove (i naputenu kolsku zgradu u ejanama)
kao jezgre socijalne agregacije pojedinih naselja, i uz ostale funkcije (trgovake, ugostiteljske, uslune)
omoguiti organizaciju pojedinih kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti (kulturno-umjetnika drutva,
podruna knjinica, djelovanje mjesnih odbora, udruga graana, politikih stranaka i sl.)
Rekonstrukcija drutvenih domova provodi se temeljem lanka 72 ovih Odredbi.
53
Sport i rekreacija
lanak 162
Postojeu mreu graevina sporta i rekreacije sainjavaju kolska sportska dvorana u Brecima, otvorena
sportska igralita u Matuljima, Brecima, Rukavcu, Rupi, Velom Brgudu, Juiima, apjanama, Pasjaku,
ejanama, Zvonei, Lipi i Jurdanima, nogometno igralite u Velim Munama, tenis igralita u Rukavcu,
boalita u Matuljima, Velim Munama, Velom Brgudu, Juiima i Permanima i autokros staza u Rupi.
U skladu s obvezama i normativima, osnovna mrea dopunjuje se slijedeim graevinama:
- sportske dvorane: u Matuljima i SRC Trtni
- zatvoreni i otvoreni bazen: SRC Trtni
- nogometno igralite: SRC Muii
- otvorena igralita: uz podrune kole Juii, Pasjak, Rupa-Lipa, Veli Brgud; u naselju Muii; u
izdvojenim zonama sportsko-rekreacijske namjene
- streljane i kuglana: u izdvojenim zonama sportsko-rekreacijske namjene
- boalita: rekonstrukcija postojeeg boalita u Matuljima ("Hangar") prema uvjetima za
natjecateljski sport
lanak 163
Za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadraja planira se, osim povrina u naselju, i ureenje izdvojenih
zona sportsko-rekreacijske namjene, u sklopu kojih se pored sadraja namijenjenih stalnim stanovnicima
planiraju i sadraji namijenjeni turistima i ostalim korisnicima (SRC-a apjane-Rupa i SRC Trtni, kao i
rekreacijski centri Bregi, Lisina, "Pavlovac" - Matulji i Rupa).
Uvjeti gradnje graevina sporta i rekreacije u graevinskim podrujima naselja odreeni su u lancima
66, 67 i 70 ovih Odredbi, a u povrinama za izdvojene namjene lancima 110-121 ovih Odredbi.
Izvan graevinskih podruja se rekreacijska podruja - sadraji ureuju prema lancima 139-140 ovih
Odredbi.
Za stanovnike, turiste i goste izletnike planira se i ureenje drugih sportsko-rekreativnih sadraja: trim
parkova, pjeakih etnica i biciklistikih staza, jahaih staza, izletita i sl., valorizacijom prirodnih
rekreacijskih podruja.
Vjerske graevine
lanak 164
Vjerske graevine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, kole i dr.) grade se u graevinskim
podrujima naselja. Gradnja novih graevina mogua je pod uvjetima odreenim lancima 66, 67 i 71
ovih Odredbi.
Planirane graevine pastoralnog centra u Matuljima i upne crkve u Rupi grade se temeljem plana ueg
podruja.
54
5.
UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
lanak 165
Ovim Prostornim planom osigurani su koridori, povrine i lokacije infrastrukturnih graevina cestovnog,
eljeznikog i zranog prometnog sustava, sustava telekomunikacija i pote, energetskog sustava i
vodnogospodarskog sustava.
Koridori i povrine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima br.1 "Koritenje i
namjena povrina", br. 2.1. "Infrastrukturni sustavi - Energetika,, telekomunikacije i pota" i br. 2.2.
"Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav", u mjerilu 1:25 000 .
Razvrstaj graevina infrastrukture dravnog i upanijskog znaaja odreen je u lancima 36 i 37 ovih
Odredbi.
5.1.
PROMETNI SUSTAV
lanak 166
Ovim Prostornim planom na plansko - usmjeravajuoj razini odreuju se osnove cestovnog, eljeznikog
i zranog prometnog sustava. Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 Koritenje i
namjena povrina u mjerilu 1:25000.
5.1.1. CESTOVNI PROMET
lanak 167
Cestovnu mreu na podruju obuhvata ovog Plana ine javne ceste (dravne, upanijske i lokalne) i
nerazvrstane ceste.
Mrea dravnih i osnovnih upanijskih cesta odreena je sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske
upanije, uz korekcije uvjetovane izmjenom trase autoceste.
Dravne ceste
lanak 168
Mreu dravnih cesta na podruju Opine Matulji ine ceste:
autocesta:
(Trst)Pasjak / (Ljubljana)Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split
- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otoac (postojee)
- II. etapa vanjska dionica: Rupa Soboli Kriie (planirano)
Za postojeu autocestu se odreuje zatitni pojas irine 105 m.
Za drugu etapu, na potezu od Permana do granice Opine (prema Konju), oznaena je u kartografskom
prikazu br. 3.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere
ureenja i zatite mogua trasa autoceste - koridor u istraivanju, irine 200 m.
Uz interregionalni vor Matulji (postojei), na autocesti su odreeni vorovi Rupa i Jurdani (postojei)
kao veza na prometnu mreu nieg ranga.
55
Unutar zemljinog tijela autoceste izgraeni su ili su u realizaciji pratei usluni objekt - PUO (benzinska
crpka, odmorite, parkiralite, ugostiteljski sadraj), cestarinski prolaz ( naplata cestarine), centar za
kontrolu prometa i baza za tehniko odravanje.
(polu)autocesta - brza cesta
Postojea trasa dravne ceste D3 na potezu od vora Matulji prema tunelu Uka definira se kao dio
budue (polu)autoceste / brze ceste. Za rekonstrukciju ceste odreuje se planski koridor irine 85 m.
Na mjestu postojeeg prikljuka na cestu vor Matulji - tunel Uka odreuje se povrina imfrastrukturnog
sustava (IS3) za ureenje vora "Kuk" (vor Matulji - zapad).
Na lokaciji "Franii" planiran je vor kao prikljuak planirane dravne ceste Opatija - vor Matulji
("Liburnijske obilaznice").
dravna cesta
Pula - M. Draga (postojea dionica) i Opatija - vor Matulji (planirana dionica),
("Liburnijska obilaznica")
Dio planirane trase od teritorija Grada Opatije do spoja s cestom vor Matulji - tunel Uka prolazi
Opinom Matulji.
Liburnijska obilaznica je planirana na potezu Moenika Draga - Lovran - Opatija - vor Franii
kao sjeverna obilaznica Grada Opatije, a koridor je odreen u Prostornom planu ureenja Grada Opatija
(u meuvremenu je sporazumom izmeu Grada Opatija i Opine Matulji utvrena nova granica JLS).
Za planiranu dravnu cestu utvruje se koridor irine 100 m.
Brza cesta vor Rupa - granini prijelaz "Pasjak"
Na potezu od postojeeg vora Rupa do graninog prijelaza Pasjak (R. Slovenija), oznaena je u
kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u
koritenju, mjere ureenja i zatite mogua trasa brze ceste - koridor u istraivanju, irine 150 m.
lanak 169
Prijelazima u dvije razine potrebno je rijeiti krianja trasa planiranih cesta s postojeom prometnom
mreom.
lanak 170
U podrujima prolaza planiranih cesta (i rekonstrukcija) uz graevinska podruja naselja potrebno je
osigurati odgovarajuu zatitu od buke.
upanijske i lokalne ceste
lanak 171
Mreu upanijskih cesta na podruju Opine Matulji ine ceste:
(dravna granica) Pasjak Rupa (raskrije) Marelji Vikovo vor Rujevica Vukovarska
ulica u Rijeci ( 1)
Orehovica Paac Grohovo Drenova Vikovo - Kastav - Matulji Veprinac Vela Uka
( 2)
Rupa (granica Slovenije) Rupa (raskrije) Permani Juii Matulji vor Matulji ( 3)
Vodice (dravna granica) Mune Permani Breza ( 4)
56
lanak 172
Vanije lokalne ceste na podruju Opine Matulji su:
LV 1 Veli Brgud 4
LV 2 Juii (3) Spinii Kastav
LV 3 Rukavac Matulji ( 2)
LV 4 Matulji ( 2) Pobri Opatija
Mreu lokalnih cesta na podruju Opine Matulji ine i ceste:
L1
Male Mune 4
L2
Vele Mune 4
L3
granica R. Slovenije - Vele Mune 4
L4
Brdce 1
L5
granica R. Slovenije 1
L6
1 - 1 (Lipa)
L7
Muii ( 3) Breca 4
L8
Jurdani ( 3) Rukavac ( 7)
L9
Juii ( 3) Matulji ( 2)
Predlau se u kategoriji lokalnih cesta postojee nerazvrstane ceste:
L 10 Rukavac ( 2) - Lisina - ejane ( 4)
L 11 Juii (L8) - Zdemer - Zvonea ( 4)
L 12 Rupa krianje ( 1) - Rupa granica (post. D 202)
L 13 Rupa krianje - 1 (dio stare trase D 8)
Predlau se u kategoriji lokalnih cesta planirane ceste:
L 14 Muii ( 3) - poslovne zone - Jurdani ( 3)
L 15 P Brgud (3) - Veli Brgud (5) / Mali Brgud ( 4)
L 16 D 3 ("Liburnijska obilaznica") - Beninii
L 17 Rupa ( 3) - zona R11
L 18 3 - mogori - elj. post. Matulji - 2
L 19 3 (Matulji) - 7 (Rukavac)
lanak 173
Za postojee upanijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proirenja na pojedinim
dionicama ili u cijelosti, uz poboljanje tehnikih elemenata, ureenje krianja, horizontalne i vertikalne
signalizacije.
Posebno se planira rekonstrukcija raskrija Permani -za Mune i Ruie (3 - 4) i raskrija Juii (3 LV2).
lanak 174
Za upanijske ceste planski koridor iznosi 70 m, a zatitni pojas postojee ceste 40 m.
Za lokalne ceste planski koridor iznosi 40 m, a zatitni pojas postojee ceste 30 m.
Izuzetno u izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja irina planskog koridora za upanijske i
lokalne ceste iznosi 20 m.
lanak 175
Unutar sustava lokalnih cesta utvrenih ovim Planom mogue su i promjene u kategoriji ceste.
Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaavanjem loih tehnikih elemenata ne smatra se promjenom
trase.
57
Javne ceste u naseljima mogu se planovima uih podruja kategorizirati kao glavne mjesne ulice i sabirne
ulice.
lanak 176
Osnovni tehniki elementi za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih upanijskih i lokalnih cesta izvan
naselja odreeni su Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa.
Osnovni tehniki elementi za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih upanijskih i lokalnih cesta u
naseljima odreuju se kako slijedi:
- broj prometnih trakova iznosi dva,
- najmanja dozvoljena irina prometnog traka za upanijsku cestu iznosi 3,25 m,
- najmanja dozvoljena irina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 3,00 m,
- najmanja dozvoljena irina rubnog traka za upanijsku cestu iznosi 0,30 m,
- najmanja dozvoljena irina rubnog traka za lokalnu cestu iznosi 0,20 m,
- popreni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0%,
- najvei dozvoljeni uzduni nagib za upanijsku cestu iznosi 8% (izuzeno10%), a za lokalnu 10%
(izuzetno12%),
- najmanja dozvoljena irina nogostupa javne ceste je 1,60 m (najmanje jednostrano),
- na cestama na kojima je organiziran javni prijevoz putnika treba urediti ugibalita za autobusna
stajalita,
- na prometno optereenim krianjima urediti dodatne trake za prestrojavanje vozila.
Izuzetno kod rekonstrukcije ceste unutar izgraenog dijela naselja irina prometnog traka upanijske ceste
moe iznositi minimalno 3,00 m, lokalne ceste 2,75 m a irina nogostupa 0,80-1,20 m.
Prilikom zahvata u prostoru uz javne ceste potrebno je rjeenje oborinske odvodnje izvesti na nain da se
oborinska voda ne izljeva na javne ceste (prikljukom na javnu odvodnju ili rjeenjem u sklopu graevne
estice).
Nerazvrstane ceste
lanak 177
Nerazvrstane ceste su sve ostale ceste koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupane
veem broju korisnika, a nisu razvrstane Pravilnikom o razvrstavanju javnih cesta. Nerazvrstana cesta
mora biti uvrtena u Registar nerazvrstanih cesta Opine Matulji i odreena za promet motornih vozila.
Nerazvrstanim cestama upravlja Opina Matulji.
lanak 178
Postojee nerazvrstane ceste neodgovarajuih tehnikih elemenata treba rekonstruirati u skladu s
potrebama izgradnje novih sadraja i sigurnosti prometa. Potrebno je urediti krianja i poboljati
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
Posebno se planira rekonstrukcija postojeih nerazvrstanih cesta:
- ceste prema Obadima, Principima i Brajanima (IE 24, IE 26)
- cesta Jurdanii - Korensko (IE 18)
- cesta Juii - Piii - njidari (IE 17)
- cesta Mihelii - tranjga (IE 15)
- ceste u Malom Brgudu (ID 64, ID 65, ID 66)
- cesta Zaluki (ID 62)
- ceste u naselju Breca (ID 67, ID 68, ID 70)
58
Mrea novih nerazvrstanih cesta odreuje se planovima uih podruja, a kada nema obveze izrade plana,
neposrednom provedbom ovog Plana.
Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je gradnja novih i rekonstrukcija postojeih
nerazvrstanih cesta.
Za planirane nerazvrstane ceste odreuje se koridor irine 15 m izvan graevinskog podruja i 10 m u
graevinskom podruju. Zatitni pojas postojeih cesta je najmanje irine 7 m.
lanak 179
Minimalni tehniki elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta su:
- irina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi najmanje 2,75 m, a irina rubnog
traka 0,20 m,
- najmanja dozvoljena irina kolnika jednosmjerne ceste ili kolnog pristupnog puta iznosi 4,5 m, uz
uvjet da duina kolnog pristupnog puta nije vea od 50 m,
- pjeaki nogostup, minimalno jednostrani, irine 1,50 m,
- najvei dozvoljeni uzduni nagib iznosi 12 % (iznimno 16%) a popreni 2,5% do 4,0%.
Izuzetno se u gusto graenim jezgrama i drugim definiranim strukturama izgraenog dijela graevinskog
podruja gdje poloaj postojeih graevina onemoguava obavezne irine, za rekonstrukciju postojee
nerazvrstane ceste moe prometnim projektom, uvaavajui znaaj ceste, namjenu okolnih povrina i
gustou gradnje, frekvenciju prometa, poarne uvjete i sl., odrediti pristupni put slijedeih karakteristika:
- za jednosmjerni promet s prometnim trakom irine minimalno 3,0 m;
- za dvosmjerni promet s jednim trakom irine minimalno 3,0 m i ugibalitima za mimoilaenje svakih
100 m na preglednom i 50 m na nepreglednom dijelu puta;
- s nogostupom irine 0,80-1,20 m.
lanak 180
Izuzetno se moe planirati slijepa ulica duine do 250 m. Slijepa ulica mora udovoljavati tehnikim
elementima nerazvrstane ceste za dvosmjerni promet. Na zavretku ceste je potrebno izgraditi okretite za
komunalna i ostala vozila (odvoz smea, vatrogasci, kamioni dopreme i sl.).
Nerazvrstana cesta treba udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa,
ukljuivo promet vatrogasnog vozila.
Nerazvrstane ceste u naseljima mogu se planovima uih podruja odrediti kao sabirne, stambene i ostale
ulice, i za njih odrediti stroi minimalni tehniki elementi.
lanak 181
Na cestovnim prometnim povrinama dozvoljena je gradnja i ureenje:
- osnovne uline mree i trga,
- parkiralita.
- pjeake zone i pjeakog puta,
- biciklistike staze i trake,
- benzinske crpke,
- odmorita s parkiralitem, uz mogunost postave pokretne naprave ugostiteljske ili trgovake
djelatnosti, sanitarija, klupa i koeva za otpatke,
- drugih prateih sadraja u funkciji individualnog i javnog prometa (autobusnih stajalita s
ekaonicama i sl.).
59
Izgradnja graevina uz prometnice unutar graevinskog podruja naselja - prikljuenje na javnu

prometnu povrinu
lanak 182
U koridoru planirane ceste doputena je samo adaptacija, odravanje i rekonstrukcija postojeih graevina
u postojeim gabaritima.
Gradnja unutar koridora planirane ceste se moe dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno
glavnom projektu i pravomonoj graevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene graevine iskolena na
terenu.
lanak 183
Gradnja u zatitnom pojasu postojee dravne, upanijske i lokalne ceste i prikljuenje graevne estice
na cestu, mogua je uz posebne uvjete i suglasnost nadlene pravne osobe za upravljanje cestom.
Gradnja u zatitnom pojasu postojee nerazvrstane ceste i prikljuenje graevne estice na cestu, mogua
je uz posebne uvjete i suglasnost nadlenog tijela Opine Matulji.
Stvarna nadlenost za pojedinu postojeu cestu utvruje se temeljem kategorizacije u Pravilniku o
razvrstavanju javnih cesta i Registru nerazvrstanih cesta Opine Matulji.
lanak 184
Prikljuak graevne estice na javnoprometnu povrinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti
tako da na njoj ne bude ugroeno odvijanje prometa. U sluaju kada se graevna estica nalazi uz spoj
cesta razliite kategorije, prilaz se u pravilu ostvaruje preko ceste nieg znaaja.
Ako postojea cesta irinom ne zadovoljava uvjete odreene lankom 179 ovih Odredbi, regulacijski
pravac graevne estice mora se utvrditi na nain da omogui odgovarajue irenje ceste, odnosno 1/2
propisane irine od osi postojee ceste.
Nadleno tijelo moe propisati obvezu izrade prometnog rjeenja - projekta za rekonstrukciju postojee
ceste zbog odreivanja uvjeta prikljuenja graevne estice na tu cestu.
lanak 185
Kada graevna estica nema mogunost neposrednog kolnog pristupa na javnu prometnu povrinu (javnu
ili nerazvrstanu cestu) neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup:
- za graevine stambene namjene u izgraenom dijelu graevinskog podruja stambenog i stambenoposlovnog naselja: najmanje irine 3 m i najvee duine 50 m;
- za graevine stambene namjene u neizgraenom dijelu graevinskog podruja stambenog i stambenoposlovnog naselja: najmanje irine 4 m i najvee duine 50 m;
- za graevine stambene namjene u graevinskom podruju mjeovito-ruralnog naselja: najmanje irine
3 m i najvee duine 100 m;
- za graevine poslovne, ugostiteljsko-turistike i drutvene namjene u izgraenom dijelu graevinskog
podruja najmanje irine 6 m i najvee duine 50 m;
- za graevine poslovne, ugostiteljsko-turistike i drutvene namjene u neizgraenom dijelu
graevinskog podruja najmanje irine 7 m i najvee duine 50 m;
- za graevine poljoprivredne gospodarske namjene najmanje irine 3 m i najvee duine do 100 m.
lanak 186
Kolni i pjeaki pristup graevinama i povrinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u
skladu s urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonskourbanistikih barijera.
60
Javni promet
lanak 187
Za potrebe organizacije javnog autobusnog prometa u Opini Matulji odreuje se lokacija terminala u
Permanima uz postojei drutveni dom.
Terminal Permani gradi se neposrednom provedbom ovog Plana na dijelovima k.. 1093, 1092/3 i 1090,
k.o. Pui, minimalne povrine 2200 m2, a obuhvaa slijedee sadraje:
- jedno stajalite za zglobni autobus,
- dva stajalita za standardne autobuse,
- parkiralite kapaciteta min. 40 vozila,
- natkrivenu ekaonicu povrine do 20 m2 i mogunost natkrivanja perona.
Potrebno je osigurati pjeaku vezu s oblinjim eljeznikim stajalitem.
lanak 188
U koridoru - zatitnom pojasu javnih cesta se odreuju autobusna stajalita u slijedeim naseljima lokacijama: Matulji, Mihotii, Rukavac, Bregi, Juii, Jurdani, Muii, Permani, Ruii, Breca - Mali
Brgud, V. Brgud, Zaluki, Zvonea, ejane, Vele Mune, Male Mune, Rupa, Lipa, apjane, Pasjak i Brdce.
Prostorni raspored osnovnih autobusnih stajalita odreen je u kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite, u
mjerilu 1:25.000.
Tehniki elementi autobusnih stajalita trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.
Uz stajalita se planira natkrivena ekaonica povrine do 12 m2.
Pjeake i biciklistike staze
lanak 189
Izvan graevinskih podruja neposrednom provedbom ovog Plana doputeno je ureivati i graditi
pjeake, biciklistike, trim staze, staze za jahanje i poune staze, namijenjene aktivnoj i pasivnoj
rekreaciji i izletnikom turizmu.
Pri tome je potrebno koristiti primarno postojee putove i staze, a samo izuzetno graditi nove.
Trase novih pjeakih komunikacija treba postaviti prema principima pejzanog oblikovanja zasijecanjem
u teren sa to manje nasipavanja. Hodnu povrinu izvesti na tradicionalan nain kao zemljani ili
makadamski put. irinu puta i nagib prilagoditi uvjetima na lokaciji.
Prostore iz ovog lanka doputeno je opremiti urbanom opremom (klupe, koevi za smee, zatitne
ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.)
Promet u mirovanju (parkiralina i garana mjesta)
lanak 190
Potrebni broj parkirnih/garanih mjesta se mora osigurati u sklopu svake graevne estice, i to ovisno o
namjeni najmanje:
stanovanje:
1 PM po graevnoj estici, i dodatno

1 PM po stambenoj jedinici do 80 m2 neto povrine
2 PM po stambenoj jedinici preko 80 m2 neto povrine
61
poslovne djelatnosti:
trgovina i uslune djelatnosti:
restorani i kavane:
hoteli, pansioni, moteli:
veletrgovina:
1 PM na 3 zaposlena i dodatno
1 PM na 4 sjedea mjesta
1 PM na smjetajnu jedinicu + 1 PM za autobus
drutveni sadraji:
sportske graevine:
kole, predkolske ustanove:
dvorane, vjerski sadraji:
ostali drutveni sadraji:
1 PM na 5 zaposlenih i dodatno
1 PM na 10 sjed. mjesta + 1 PM za autobus na 120 sjed. mjesta
1 PM na uionicu-grupu
1 PM na 10 sjed. mjesta
U graevinsku bruto povrinu graevina iz prethodnog stavka ne uraunavaju se povrine garaa.

Iznimno se planom ueg podruja, obzirom na karakteristike postojee izgradnje i planirane fizike
strukture mogu odrediti drugi normativi, a potrebni kapaciteti osigurati i u sklopu javnih
parkiralita/garaa udaljenim do 200 m od graevne estice.
Iznimno se sklopu gusto graenih jezgri naselja potrebni parkiralini prostor moe osigurati izvan
graevne estice, na izdvojenoj graevnoj estici ili javnom parkiralitu.
lanak 191
Javne garae se u naelu planiraju u centralnim naseljima (posebno naselju Matulji) u sklopu graevina
drutvene i poslovne namjene, s najvie dvije etae i mogunou parkiranja na krovnoj povrini. Uvjeti
smjetaja i gradnje javnih garaa odreuju se planom ueg podruja.
lanak 192
Na javnim parkiralitima/garaama potrebno je za vozila invalida osigurati najmanje 5% mjesta od
ukupnog broja, odnosno najmanje jedno mjesto na parkiralitima kapaciteta manjeg od 20 mjesta.
lanak 193
U sklopu graevinskog podruja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi skupne garae na
izdvojenoj graevnoj estici povrine do 300 m2. Najmanji broj garaa je 3, ukupna visina graevine do 3
m, koeficijent izgraenosti (u koji je ukljuena i ureena prometna povrina) je najvie 0,5, a udaljenost
od ruba graevne estice najmanje 3 m i od regulacijskog pravca 6 m.
U sklopu graevinskog podruja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi parkiralita na
izdvojenoj graevnoj estici povrine do 600 m2. Koeficijent izgraenosti (kig) je najvie 0,8, a
neizgraeni dio graevne estice potrebno je urediti kao zelenu povrinu i na 4 parkirna mjesta zasaditi
najmanje 1 stablo.
Prikljuenje parkiralita ili garae na javnu prometnu povrinu mora biti u skladu s uvjetima prikljuenja
graevne estice iz lanaka 182-186 ovih Odredbi.
Ostale graevine u funkciji cestovnog prometa
lanak 194
U Opini Matulji su meudravni granini cestovni prijelazi I. kategorije Pasjak i Rupa (autocestovni) i
granini cestovni prijelazi za pogranini promet Lipa i Mune.
Postojei granini prijelazi zadravaju svoju kategoriju. Mogue je otvaranje novih graninih prijelaza i
promjena kategorije postojeih.
62
Rekonstrukcija postojeih i graenje novih graevina na graninim prijelazima vri se neposrednom

provedbom uz ishoenje posebnih uvjeta graenja nadlenih institucija.
lanak 195
Kamionski terminal odreen je u sklopu zone poslovne namjene K7.
5.1.2. ELJEZNIKI PROMET
lanak 196
Postojea jednokolosijena magistralna eljeznika pruga Rijeka apjane Ilirska Bistrica (I. reda)
definira se s koridorom irine 20 m (po 10 m od osi postojee pruge) zbog mogunosti gradnje drugog
kolosijeka (s jedne ili druge strane postojeeg kolosijeka).
lanak 197
eljezniki kolodvori su u Matuljima, Jurdanima i apjanama, a stajalita u Permanima, Rukavcu i
Brgudu (izdvojeno od naselja). Planirano stajalite odreeno je u sklopu zone poslovne namjene K7.
U apjanama je odreen meunarodni granini eljezniki prijelaz (postojei).
Ranirni kolodvori odreeni su u Jurdanima (IS1) i apjanama (IS2). Rekonstrukcija i proirenje ranirnih
kolodvora odreuje se planom ueg podruja.
Intermodalni (kontejnerski) terminal odreen je u sklopu zone poslovne namjene K7.
lanak 198
Ovim Prostornim planom odreen je koridor nove eljeznike pruge velikih uinkovitosti (Trst-Kopar) Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik, irine 200 m.
Gradnja u koridoru nove eljeznike pruge velikih uinkovitosti mogua je uz posebne uvjete i suglasnost
H-a.
U izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja unutar ueg koridora eljeznike pruge velikih
uinkovitosti irine 100 m, do utvrivanja tone trase pruge mogua je rekonstrukcija, adaptacija i
odravanje graevina u postojeim gabaritima.
5.1.3. ZRANI PROMET
lanak 199
Ovim Prostornim planom odreen je smjetaj heliodroma u sklopu zone poslovne namjene K7 izmeu
Permana i Rupe.
Veliina helidroma, uvjeti smjetaja sadraja i ureenje povrina odreuju se planom ueg podruja
odreenog za zonu poslovne namjene K7.
5.2.
INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJE I POTA
lanak 200
Osnovni vodovi i graevine telekomunikacijskog sustava i pota prikazani su na kartografskom prikazu
br. 2.1. Infrastrukturni sustavi - Energetika, telekomunikacije i pota, u mjerilu 1:25.000.
63
Gradnja novih i rekonstrukcija postojeih vodova i graevina telekomunikacijskog sustava vri se

neposrednom provedbom plana.
Povezivanje postojeih udaljenih digitalnih pretplatnikih stupnjeva (UPS) i planiranog UPS-a Pasjak na
viu prometnu razinu (AXE Opatija) realizira se optikim kabelom. Planovima uih podruja, posebno u
sklopu veih poslovnih zona, mogu se planirati i drugi UPS-ovi.
lanak 201
U sklopu planiranih zahvata na javnim povrinama i radova na ostalim objektima komunalne
infrastrukture, kao i gradnje novih prometnica, potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne
telekomunikacijske kanalizacije na podrujima gdje ona nije izgraena. Distributivnu telekomunikacijsku
kanalizaciju, kada god je mogue, treba graditi s veim brojem PEHD cijevi malog promjera.
Za izgradnju TK mree na pojedinim planiranim pravcima izgradnje novih prometnica treba osigurati
koridor irine 40 45 cm.
Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.
Pri projektiranju i izvoenju TK infrastrukture obvezatno se pridravati vaeih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih vodova, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika
infrastrukturnih koridora.
lanak 202
Prikljuak graevina na telekomunikacijsku mreu utvruje se na osnovu uvjeta pruatelja
telekomunikacijskih usluga, a obaveza je investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta
koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice graevne estice.
lanak 203
Osnovne bazne postaje mobilne telefonije u pravilu se postavljaju sa samostojeim antenskim stupovima
izvan graevinskih podruja, na lokacijama s osiguranim kolnim prilazom. Udaljenost od graevinskog
podruja mora biti najmanje 100 m.
Unutar graevinskih podruja se iznimno mogu postavljati na graevine poslovne ili javne namjene, s
time da visinom ne nadmauju graevinu za vie od 5 m. (uz suglasnost lokalne samouprave).
Kod odabira lokacije potrebno je iskljuiti vizualno istaknute lokacije i vidikovce u djelu prema
otvorenoj vizuri, vrijedno poljoprivredno zemljite (P2 i P3) kao i zone zatite kulturnih dobara i zone
zatite prirode.
Iznimno, za postavljanje bazne postaje unutar zone zatite kulturnih dobara ili u zonama zatite prirode,
potrebna su suglasnost i posebni uvjeti nadlenih tijela.
Broj antenskih stupova treba smanjiti koritenjem jednog mjesta za smjetaj baznih postaja vie operatera,
a lokaciju odrediti usklaivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil stupa potrebno je reducirati, a stup
oblikovati kao jednostavan nosa "iglu".
lanak 204
Na prostoru Opine Matulji planira se zadravanje postojee mree potanskih ureda u naseljima.
Potanski uredi e na postojeim lokacijama, rasporeeni po operativnoj jedinici u Opatiji djelovati
organizirani u sklopu Sredita pota Rijeka.
64
5.3.
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
lanak 205
Vodovi i graevine vodnogospodarskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.2.
"Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav", u mjerilu 1:25 000.
Sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda planiraju se na osnovi usvojenih koncepcija. Za Opinu
Matulji planira se izrada novog vodoopskrbnog plana i plana odvodnje otpadnih voda.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, odravanje vodotoka i drugih voda, graevina za zatitu od
tetnog djelovanja voda, graevina za obranu od poplava, zatitu od erozija i bujica provodi se
neposrednim provoenjem plana
Svi zahvati u sklopu odreene zone sanitarne zatite mogu se obavljati ako nisu u suprotnosti s
odredbama vaee Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji i Odluke
o sanitarnoj zatiti izvora vode za pie na rijekom podruju.
Prije izrade tehnike dokumentacije za izgradnju pojedinih graevina na podruju obuhvata plana, ovisno
o namjeni graevine, investitor je duan ishoditi vodopravne uvjete, shodno lanku 122. Zakona o
vodama (NN 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge odreene
lanom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96).
5.3.1. VODOOPSKRBA
lanak 206
Vodoopskrba Opine Matulji osigurana je u sklopu sustava vodoopskrbe "Liburnijske rivijere", a temelji
se na dobavi vode iz vodoopskrbnog sustava Rijeka i vlastitih izvora na Uki.
Sustav vodoopskrbe obuhvaa tlane, transportne i opskrbne cjevovode, prekidne komore, vodospreme i
crpne stanice.
Elementi sustava dimenzioniraju se na planirani broj stanovnika, potrebe gospodarstva i protupoarne
potrebe.
lanak 207
Planira se izgradnja slijedeih osnovnih objekata vodoopskrbnog sustava:
VRSTA OBJEKATA
CRPNE STANICE
NAZIVI OBJEKATA
"LISINA" ( 500 m3 760 )
"BRDCE" ( 200 m3 650 )
"JUII II." ( 500 m3 345)
"ORLJAK II" ( 300 m3 463)
"BRDCE" 550
TLANI
C.S. "BRDCE" V. "BRDCE"
CJEVOVODI
VODOSPREME
GLAVNI TRANSPORTNI ILI

DOVODNI DO NASELJA
VODOISTRANI RADOVI I KAPTAE
V. "KAVRANI BREG" RZ 12
V. "KAVRANI BREG" C.S. "BRDCE"
Produetak glavnog cjevovoda iz v. "Miklavija" do
Juia
V. i cs. "mogori" - M. Draga ("Liburnijskom
obilaznicom")
Izvori u naseljima: apjane, Vele Mune, Zvonea,
Breca, Brdce
65
lanak 208
Vodovodna mrea se u pravilu polae u javnim prometnim povrinama (ceste, pjeake komunikacije,
parkiralita), paralelno s kanalizacijskom mreom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene
strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.
Planirani vodovod na podruju naselja Rupa - apjane - Pasjak locira se izvan kolnike konstrukcije
dravne ceste.
Pri tome treba osigurati koridor minimalne irine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima
nadlenih tijela odreene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova,
Dubina na koju se polau cijevi vodovodne mree u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad
tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).
lanak 209
Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armirano-betonske graevine koje se sastoje od dvije
vodokomore i zasunske komore. Vodokomore moraju biti glatkih i nepropusnih stijenki s mogunou
odravanja higijenske ispravnosti vode (prirodna ventilacija i redovito pranje).
Crpne stanice se mogu graditi u sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne
graevine iji je izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mree potrebno je izvesti vanjsku hidrantsku mreu,
nadzemne hidrante na propisanim meusobnim razmacima (100-120 m).
Do izgradnje sustava vodoopskrba se moe osigurati gradnjom cisterne / spremnika za vodu na graevnoj
estici.
5.3.2. ODVODNJA
lanak 210
Odvodnja otpadnih voda podruja obuhvata ovog plana planira se prema vaeem idejnom rjeenju
"Kanalizacije Liburnijske obale i zalea" i "Studiji kanalizacijskih sustava rijekog podruja".
Odvodnja otpadnih voda na podruju obuhvata ovog Plana je odreena kao razdjelni sustav, s posebnim
sustavom sanitarnih otpadnih voda i posebnim sustavom oborinskh otpadnih voda.
Planira se izgradnja slijedeih osnovnih objekata sustava odvodnje:
SANITARNA
KANALIZACIJA
VRSTA OBJEKTA
GLAVNI KOLEKTORI
NAZIV OBJEKTA
"NOVA CESTA "- Opatija
(izvan obuhvata plana)
"RUKAVAC"
"BREGI"
"MATULJI"
"JUII"
"RUBEI"
"TRINAJSTII"
"MOGORI"
"BRGUDI"
NAPOMENA
U izgradnji (Bila-KUK)
dio izgraen
dio izgraen
dio izgraen
dio izgraen
Od Pavlovca do Kuka
66
OBORINSKA
KANALIZACIJA
MANJI BIOLOKI
UREAJI (BRS )
U naseljima:
Brdce, Breca , Mali Brgud, Veli
Brgud, Zvonea, Lipa, Pasjak,
apjane, Rupa, Vele Mune, Male
Mune, ejane, gospodarske zone bez
mogunosti spoja na javnu
kanalizaciju.
Centar Matulja
KANALSKA MREA
SEPARATORI MASTI
I ULJA
Glavna cesta kroz Juie

Glavna cesta kroz Jurdani
Na svim krajnjim tokama pojedinih
mrea prije isputanja u tlo (upojni
bunar)
Postoji s odvodom u Jankoviev

dolac
-
lanak 211
Kanalizacijska mrea (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polae javnim prometnim
povrinama, tako da se vodi sredinom kolnika na meusobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m od ostale
infrastrukture. Pri tome treba osigurati koridor minimalne irine za intervenciju na cjevovodu, kao i
posebnim uvjetima nadlenih tijela odreene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova (u
pravilu nie od vodovodne).
Dubina na koju se polau cijevi kanalske mree u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena
cijevi ne manji od 1,0 m).
Crpne stanice mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagoene okolini.
Ureaji za proiavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne
graevine (betonske i armirano-betonske).
Sabirna jama se moe graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba graevne estice, iznimno i na manjoj
udaljenosti uz suglasnost susjeda. Moe se graditi pod uvjetom da se pranjenje vozilima za odvoz
otpadnih voda moe obavljati bez tekoa. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajueg
kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehnikim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.
lanak 212
U naseljima i dijelovima naselja u zatienom obalnom podruju mora (ZOP) obvezno je prikljuenje na
zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda (naselja Matulji i Mihotii). Do izgradnje javnog
sustava doputeno je, u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, graevine s kapacitetom do
10 ES prikljuiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za graevine kapaciteta veeg od 10 ES uvjetuje se
gradnja pojedinanih biolokih ureaja (Bio Disk, Bio Rol i sl.) prije uputanja u tlo.
Izvan ZOP-a, za graevine kapaciteta do 15 ES doputeno je i individualno zbrinjavanje trodijelnim
septikim talonicama ili nepropusnim sabirnim jamama, a za graevine kapaciteta veeg od 15 ES
obvezan je prikljuak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden (ili nije planiran) treba predvidjeti
zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim proiavanjem izgradnjom samostalnih biolokih ureaja ili na
drugi nain, sukladno Odlukama o zonama sanitarne zatite, Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne
zatite izvorita i posebnim uvjetima.
lanak 213
Pri uputanju u javni sustav odvodnje efluent mora udovoljavati graninim vrijednostima pokazatelja i
doputenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnolokim otpadnim vodama propisanih lankom
67
2. Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
40/99) i lankom 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o graninim vrijednostima
pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01).
lanak 214
Otpadne vode s parkirnih i manipulativnih povrina potrebno je prije uputanja u javni sustav oborinske
odvodnje ili u teren preko upojnog bunara proistiti na separatoru masti i ulja. Iznimno je za povrine do
200 m doputeno direktno uputanje u teren rasprenom odvodnjom.
lanak 215
Doputeno je koritenje proienih otpadnih voda u tehnoloke svrhe i gradnja potrebnih ureaja.
5.3.3. UREENJE VODOTOKA I VODA
lanak 216
Sustav ureenja vodotoka i zatite od tetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava obrane od poplava
na lokalnim vodama Primorsko Goranske upanije. Koridor sustava linijski obuhvaa registrirane
vodotoke (bujine tokove) Brusan i Lokvia, te Lipovica, Tomaevac i Slatina Vrutki (gornji dio
toka).
irina koridora vodotoka obuhvaa prirodno korito s obostranim pojasom irine 20,0 m mjereno od
gornjeg ruba korita, odnosno izgraeno korito s obostranim pojasom irine 6,0 m mjereno od gornjeg
vanjskog ruba ureajne graevine.
Ovim Planom odreuje se obveza gradnje, tehnikog i gospodarskog odravanja regulacijskih i zatitnih
vodnih graevina, tehnikog i gospodarskog odravanja vodotoka i vodnog dobra te drugih radova
kojima se omoguuje kontrolirani i nekodljivi protok voda odnosno potreba daljnjeg ureenja bujinih
vodotoka u svrhu sprjeavanja poplava bujinim vodama.
lanak 217
Radi preciznijeg utvrivanja koridora planira se za vodotoke utvrivanje inundacijskog pojasa, javnog
vodnog dobra i vodnog dobra.
Za utvrivanje plavljenih povrina uz vodotoke - bujice planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i
prorauni sa svrhom preciznijeg utvrivanja poplavnih podruja.
Do utvrivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni
prikazani na kartografskim prikazima br. 2.2. "Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav" i br.
3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i
zatite", u mjerilu 1:25000.
lanak 218
Na povrinama za odravanje i poboljanje vodnog reima doputeni su slijedei zahvati:
- gradnja vodnih graevina i postavljanje ureaja za ureenje vodotoka i drugih voda,
- tehniko i gospodarsko odravanje vodotoka, obala, zatitnih i regulacijskih vodnih graevina,
- provoenje mjera zatite od tetnog djelovanja voda.
Koritenje javnog vodnog dobra dozvoljeno je u gospodarsku svrhu, sukladno uvjetima propisanim
ugovorom o koncesiji te za odmor i rekreaciju, na nain i u opsegu propisanim opim aktom Opine
Matulji, uz suglasnost Hrvatskih voda.
68
lanak 219
Na povrinama za odravanje i poboljanje vodnog reima nisu doputeni zahvati kojima se mogu otetiti
regulacijske, zatitne i druge vodne graevine, pogorati vodni reim i poveati rizici od poplave i drugih
oblika tetnog djelovanja voda.
U ureenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti 20 m od vanjske noice nasipa odnosno do 6 m od
vanjskog ruba regulacijsko zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) zabranjeno je
podizati graevine, ograde i druge objekte, osim regulacijskih i zatitnih vodnih graevina.
Iznad natkrivenih vodotoka doputa se gradnja i ureenje iskljuivo javnih povrina (prometnice, parkovi,
trgovi).
Na nasipima, regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama zabranjeno je kopanje i odlaganje zemlje,
pijeska, ljunka, prelaenje i vonja motornim vozilom (osim na mjestu na kojem je to izriito doputeno)
te obavljanje drugih radnji kojima se moe ugroziti sigurnost ili stabilnost tih graevina.
Iznimno, odstupanje od ovim lankom utvrenih ogranienja mogu odobriti Hrvatske vode.
Koritenje voda
lanak 220
upanijskim planom navodnjavanja odreeno je navodnjavanje poljoprivredne povrine polja Brusan s
ciljem razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
Povrina za navodnjavanje prikazana je u kartografskom prikazu br. 3.2. "Uvjeti za koritenje, ureenje i
zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite", u mjerilu 1:25 000.
Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklaeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj povrini.
Potrebni hidrotehniki zahvati i sustav za navodnjavanje e se odrediti detaljnijim projektom ovisno o
karakteristikama kulture koja e se uzgajati, karakteristikama tla, veliini i obliku povrine, konfiguraciji
terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i poloaju izvora vode, koliini i kakvoi vode, raspoloivoj radnoj
snazi i drugo.
lanak 221
U skladu s elaboratom "Idejni projekt sustava odvodnje i navodnjavanja polja Brusan" odreuje se
mogunost regulacije potoka Brusan, izgradnje sustava odvodnje za zatitu polja od plavljenja, ureenje
postojee akumulacije "Funtana" i gradnja nove akumulacije kapaciteta do 40.000 m3 vode.
69
5.4.
ENERGETSKU SUSTAV
5.4.1. ELEKTROOPSKRBA
Prijenosna 220 i 110 kV mrea
lanak 222
Postojei prijenosni dalekovodi, koji jednim dijelom prolaze podrujem ovog plana, zadravaju se u
funkciji koju imaju i danas. Izgradnja objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograniena je posebnim
propisima i za takve sluajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda. Postojei prijenosni
dalekovodi na podruju plana su:
- DV 2x220 kV TS 220/110/35 kV PEHLIN - TE PLOMIN,
- DV 220 kV TS 220/110/35 kV PEHLIN - TS 220/110 kV DIVAA,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 220/110/35 kV PEHLIN,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV ILIRSKA BISTRICA,
- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV LOVRAN - TE PLOMIN.
Unutar zatienog koridora ovih vodova izgradnja graevina ograniena je posebnim tehnikim propisima
(50 m).
Prema vaeim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na podruju plana predviena je izgradnja
novog 110 kV kabela TS 110/20 kV Matulji - TS 110/20 kV Zamet (trasa naelno prikazana u grafikom
dijelu plana).
Postojei 20 kV nadzemni vod TS 110/20 kV Matulji TS 20/0.4 kV Ciborica, izveden na eljezno reetkastim stupovima paralelno sa 110 kV vodom, mogue je rekonstruirati za 110 kV naponski nivo i
ukljuiti ga u prijenosnu mreu.
Unutar granica plana, na podruju poslovne zone K7 (RZ12), predviena je izgradnja nove TS 110/20 kV
s 110 kV prikljukom (naelna lokacija je prikazana u grafikom dijelu plana). Lokacija TS 110/20 kV
definirana je planom nieg reda.
Elektrodistributivna 20 kV mrea, niskonaponska mrea i javna rasvjeta
lanak 223
Postojea distributivna mrea 20 i 0.4 kV naponskog nivoa, te javna rasvjeta rekonstruirati e se i
dograivati prema tekstualnom dijela plana.
Distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 20 kV, niskonaponska mrea i javna rasvjeta
mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana uz ishodovanje lokacijske dozvole.
Unutar zatienog koridora 20 kV nadzemnih vodova TS 110/20 kV Matulji - TS RS 20 kV Opatija i TS
110/20 kV Matulji - TS 20/0.4 kV Ciborica izgradnja graevina ograniena je posebnim tehnikim
propisima (30 m).
Unutar zatienog koridora nadzemnih 20 kV vodova izgradnja graevina ograniena je posebnim
tehnikim propisima (10 m).
Niskonaponska mrea izvodit e se kao podzemna ili kao nadzemna s izoliranim kabelskim vodovima na
betonskim ili eljeznim stupovima.
Javna rasvjeta e se izvoditi kao samostalna ili e se dograivati u sklopu postojee i budue
niskonaponske mree.
70
5.4.2. PLINOOPSKRBA
lanak 224
Za postojei magistralni plinovod Pula - Karlovac odreen je koridor - zatitni pojas irine 60 m.
lanak 225
Za opskrbu zemnim plinom prikljuak na opskrbni sustav upanije mogu je preko MRS Rijeka-zapad.
U ovom planskom razdoblju planira se definirati mogunosti plinofikacije i gradnje plinske mree na
podruju opine Matulji. Pojedini rubni dijelovi Opine mogu se prikljuiti na opskrbnu mreu susjednih
podruja Kastva i Opatije kada se ona izgradi.
Dozvoljava se gradnja plinovodne mree i redukcijske stanice RS Matulji za prikljuivanje na sustav
opskrbe zemnim plinom.
lanak 226
Do prikljuenja na opskrbni sustav upanije treba poticati koritenje ukapljenog naftnog plina (UNP).
Opskrba UNP-om obavlja se bocama ili spremnicima, a moe se koristiti i kao umreeni energent za
opskrbu odreenog broja potroaa.
Lokalna stanica sa podzemnim spremnicima UNP-a i postrojenjem za isparavanje, te lokalnom
srednjetlanom mreom, predvia se u zoni poslovne namjene K7 (RZ12 - Miklavija).
5.4.3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
lanak 227
U zadovoljenju energetskih potreba stanovnitva i gospodarstva na podruju Opine Matulji potrebno je
zbog gospodarskih i ekolokih uinaka teiti veem koritenju dopunskih i obnovljivih izvora energije.
Dopunski izvori energije, prirodno obnovljivi, na ovom prostoru su prije svega sunce i vjetar.
Za koritenje suneve energije se planira primarno instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava u
rasponu snage od 100 do1000 kW.
lanak 228
Potencijalna lokacija za gradnju vjetroelektrane odreena je u kartografskom prikazu br. 2.
"Infrastrukturni sustavi - Energetika i sustav veza" na podruju Plievica, izmeu Lipe i granice s
Opinom Klana. Prije gradnje potrebno je provesti istraivanja vjetropotencijala na lokaciji i procjenu
utjecaja na okoli.
Vjetroelektrana se moe graditi, nakon provedenih istraivanja i zakonskih postupaka, neposrednom
provedbom plana pod slijedeim uvjetima:
- osiguranje pristupnog puta lokaciji prema elementima za nove nerazvrstane ceste;
- vjetroturbine klase 2 MW;
- visina glavnog vratila vjetroturbine: do 80 m;
- promjer lopatica rotora vjetroturbine: do 80 m;
- gradnja trafostanice - podstanice s polaganjem podzemnih kabela;
- ureenje lokacije na nain da se osigura u to veoj mjeri postojei izgled i koritenje prostora;
- osiguranje vizualne jednolikosti vjetroturbina.
71
6.
6.1.
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
lanak 229
Zapadni i sjeverozapadni dio Opine Matulji znaajan je po ouvanim prirodnim i krajobraznim
vrijednostima.
U ovom prostoru se kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zatienih dijelova prirode, kao
prirodni i kultivirani predjeli ouvanih jedinstvenih obiljeja i osobitih krajobraznih vrijednosti i
osjetljivosti istiu slijedea podruja:
-
podruje Zvonea - Brgud (vrijedan tradicijski agrarni pejza)

podruje ejane-Mune (otvoreni pejzai s travnjacima i panjacima okrueni bujnim umama)

Podruja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na
koritenju, mjere ureenja i zatite", u mjerilu 1:25 000.
lanak 230
Prirodni i kultivirani krajobraz titi se na nain da se:
- ouvaju obiljeja razliitih prostornih cjelina, odnosno njihove prirodne karakteristike i kulturno povijesna vrijednost,
- ouvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza - izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma,
livada i travnjaka, poljoprivrednih povrina, posebno dolaca i prezida, autohtone vegetacijske
zajednice i vrijedne vizure,
- zatiti vrijedno poljoprivredno zemljite od prenamjene,
- sprijei preoblikovanje terena izvan graevinskih podruja, posebno nasipavanje dolaca,
- pri oblikovanju graevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale
i boje prilagoene prirodnim obiljejima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.
- u autohtone umske zajednice listaa ne unaaju nove kulture etinjaa,
- infrastrukturne graevine planiraju iznimno i na nain da to manje promijene sliku krajobraza.
Prilikom izgradnje izvan graevinskih podruja nije dozvoljeno nove graevine graditi ili poveavati
visinu pri rekonstrukciji postojeih graevina na istaknutim lokacijama i vrhovima uzvisina, kad se
takvim zahvatom mijenja obiljeje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz paljivo i kvalitetno oblikovanje
dozvoljeno ureivati vidikovce, spomen i vjerska obiljeja i sl. zahvate koji nee naruiti izgled
krajobraza. Od izgradnje se tite panoramski vrijedne vizure oznaene u kartografskom prikazu br. 3.2.
"Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i
zatite".
6.2.
MJERE ZATITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
lanak 231
Zatieni i za zatitu predloeni dijelovi prirode oznaeni su na kartografskom prikazu br. 3.1. "Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - uvjeti koritenja", u mjerilu 1:25 000.
72
Zatieni dijelovi prirode

lanak 232
Zatieni dijelovi prirode u Opini Matulji su:
-
Park prirode "Uka"
Park prirode Uka zatien je Zakonom o proglaenju Parka prirode Uka (NN 45/99). Park u opini
Matulji obuhvaa prostor veliine cca 1 km2, bez posebno istaknutih vrijednosti i posebnosti.
Organizacija prostora, nain koritenja ureenja i zatite prostora, nain upravljanja i ponaanja u
zatienom podruju Park prirode Uka, propisani su Prostornim planom podruja posebnih obiljeja
Parka prirode Uka, Pravilnikom o unutarnjem redu Parka prirode i Godinjim programom zatite,
odravanja , ouvanja, promicanja i koritenja Parka prirode.
-
Znaajni krajobraz Lisina (proglaen zatienim krajolikom 1998. godine Odlukom upanijske
skuptine - SN PG 23/98)
Kompleks Lisine izdvaja se kao posebno vrijedna cjelina. Svojim istaknutim poloajem ini znaajan
element u krajobraznoj slici ireg podruja. Odlikuje se raznovrsnou biljnih zajednica i morfolokih
oblika. Tradicionalno se koristi kao destinacija izletnika, planinara i lovaca.
Za znaajni krajobraz Lisina potrebno je sukladno Zakonu o zatiti prirode izraditi Plan upravljanja
kojim e se odrediti razvojne smjernice , nain izvoenja zatite, koritenja i upravljanja zatienim
podrujem te poblie smjernice za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti zatienog podruja uz
uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva.
U znaajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne naruavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne
mijenjaju karakteristinu konfiguraciju terena i zadravaju tradicionalni nain koritenja.
Posebno e se tititi krajobrazni elementi, izgled izgraenih i neizgraenih povrina, uma, livada,
autohtone umske zajednice i druge zajednice, te karakteristine i vrijedne vizure.
Prije bilo kakvih zahvata na ovom podruju potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i valorizaciju
faune i stanita, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugroene vrste i povrine. Nakon
provedenih istraivanja biti e potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem nainu zatite bioloke
raznolikosti.
lanak 233
U sklopu znaajnog krajobraza Lisina planiraju se slijedei zahvati:
Ureenje rekreacijskog centra R22 na irem prostoru oko planinarskog doma i vikend naselja sa
sadrajima prihvata posjetilaca, odmora i rekreacije, sportskih aktivnosti, ugostiteljskih usluga i servisa.
Za prostor se odreuje obveza izrade urbanistikog plana ureenja, uz mogunost rekonstrukcije
planinarskog doma prije donoenja plana.
Neposrednom provedbom plana mogue je na karakteristinim, izdvojenim lokacijama, oznaenim na
koritenju, mjere ureenja i zatite ", u mjerilu 1:25 000, urediti slijedee sadraje:
-
lokacija Lepi: lovaki dom (postojei), izletite, pouna staza, ureenje vidikovca na vrhu Lepi
lokacija Vodice: ureenje izvora, vidikovac na vodikoj Grii, taborite
lokacija Belja: izletite, odmor i rekreacija, pouna staza, vidikovac, ugostiteljstvo, etne staze
73
Ti sadraji ureuju se u skladu s odredbama za gradnju izvan graevinskih podruja.

Svi zahvati u znaajnom krajobrazu Lisina moraju biti u skladu s propisanim Mjerama zatite, ureenja i
unaprjeenja i koritenja Zatienog krajolika Lisina (SN PG 23/98) i posebnim uvjetima i suglasnou
nadlene ustanove za zatitu prirodne batine.
lanak 234
Za graenje i izvoenje radova, zahvata i radnji u zatienim podrujima potrebno je zatraiti uvjete
zatite prirode i / ili doputenje nadlenog tijela dravne uprave sukladno Zakonu o zatiti prirode.
Dijelovi prirode predloeni za zatitu
lanak 235
Ovim Planom tite se i predlau za zatitu slijedee prirodne vrijednosti:
Znaajni krajobraz:
Zvonejske njive - predloene su za zatitu kao kultivirani predjel velike krajobrazne i kulturno-povijesne
vrijednosti, sa karakteristinom strukturom suhozida i poljodjelskih povrina
Spomenik prirode:
piljskog kornjaa.
Botaniki rezervat:
zonacije vegetacije, gdje je na razmjerno malom prostoru zastupljeno nekoliko razliitih biljnih zajednica
rasporeenih u ponikvi zavisno o prirodnim faktorima.
lanak 236
Za podruja predloena za zatitu obvezna je izrada strune podloge za pokretanje postupka zatite. Do
donoenja odluke o valjanosti prijedloga za zatitu i do donoenja rjeenja o preventivnoj zatiti ta se
podruja tite odredbama ovog plana.
Poglavarstvo Opine Matulji pokrenut e kod nadlenih upanijskih tijela postupke s prijedlogom za
registraciju vrijednih dijelova prirode odreenih ovim lankom.
Mjere ouvanja prirode
lanak 237
Zatita prirode provodi se kroz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te zatitu prirodnih
vrijednosti (zatiena podruja , zatiene svojte i zatieni minerali i fosili).
U cilju zatite prirodne batine potrebno je provoditi i sustavnija istraivanja flore i faune, zbog
utvrivanja prisustva zatienih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, zatite njihovih stanita i ouvanja
bioraznolikosti.
Ekoloki vrijedna podruja treba sauvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i
Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama
za ouvanje staninih tipova (Narodno Novine 7/06).
Zatitu staninih tipova provoditi slijedeim mjerama:
74
Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip te zatiene i strogo zatiene divlje svojte to
podrazumijeva neunoenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje
prikladne brige za njihovo ouvanje, ouvanje njihovog stanita i njihovo praenje (monitoring),
Na podruju Opine Matulji utvrena su rijetka i ugroena stanita (submediteranski i epimediteranski
suhi travnjaci C35, primorske termofilne ume i ikare medunca E35, Tirensko-jadranske vapnenake
stijene B14, / Ilirsko-jadranska primorska toila B22, Kvarnersko-liburnijske vapnenake stijene B141,
Mezofilne ivice i ikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva D12 i Zajednice enjae i njiue
krabljice I1513) za koje treba provoditi slijedee mjere ouvanja:
- sprijeiti nestajanje suhih travnjaka (putem ispae i konjom, poticati ekstenzivan nain stoarstva)
- poumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drvea , a uzgojne radove provoditi na nain da se
iz degradacijskog oblika uma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.
Dio Opine Matulji (oznaen u kartografskom prikazu) vrednovan je kao dio podruja vanog za ptice
EU (SPA)Uka i iarija i Gorski kotar primorje i Lika te je temeljem Uredbe o proglaenju
ekoloke mree (Narodno Novine 109/07) sastavni dio Nacionalne ekoloke mree (NEM ) i
predstavlja potencijalno Natura 2000 podruje.
lanak 238
U cilju ouvanja prirodne bioloke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba ouvati
podruja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, podruja prirodnih
vodotoka kao ekoloki vrijedna podruja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stoarstvo, te poticati
obnovu zaputenih vinograda na tradicionalan nain, poticati pelarstvo i sl.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno koritenje neobnovljivih prirodnih
dobara, te odrivo koritenje obnovljivih prirodnih izvora.
Radi zatite krajobrazne i bioloke raznolikosti treba provoditi slijedee mjere zatite:
- zahvate u prirodu treba planirati na nain da se oteenja i poremeaji u prirodi izbjegnu ili svedu na
najmanju mjeru;
- za planirani zahvat u prirodu, koji sam ili s drugim zahvatima moe naruiti prirodnu ravnoteu, prije
poduzimanja zahvata utvrditi njegov utjecaj i prihvatljivost za prirodu, a osobito mogue posljedice
namjeravanog zahvata na zatienoj prirodnoj vrijednosti ili ekoloki znaajnom podruju u odnosu
na propisane mjere zatite;
- treba sprjeavati prenamjenu poljoprivrednog zemljita kojom se ugroava ili mijenja stanini tip; za
krenje uma, za poumljavanje i dr. na zatienim prirodnim vrijednostima i ekoloki znaajnim
podrujima;
- po zavretku zahvata, u dijelu prirode koji je bio u zoni utjecaja zahvata, obvezno uspostaviti stanje
istovjetno ili najblie onom koje je bilo prije zahvata;
- prilikom zahvata na ureenju i regulaciji vodotoka sa ciljem spreavanja tetnog djelovanja voda
(nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojee stanje te planirati zahvat na nain da se
zadri doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, ukoliko je takav
zahvat neophodan , korito obloiti grubo obraenim kamenom;
- pri izvoenju graevinskih i drugih zemljanih radova obveza je prijava nalaza minerala ili fosila koji
bi mogli predstavljati zatienu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zatiti prirode te poduzeti
mjere zatite od unitenja, oteenja ili krae.
Ublaavanje tetnih posljedica nastalih zahvatima u prirodu ili koritenjem prirodnih dobara, treba
provoditi primjenom slijedeih kompenzacijskih mjera:
- uspostavljanje kompenzacijskog podruja, koji ima iste ili sline znaajke oteene prirode;
- uspostavljanje drugog podruja znaajnog za ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, odnosno
za zatitu prirodnih vrijednosti;
- plaanje novanog iznosa u vrijednosti prouzroenog oteenja prirode u sluaju da nije mogue
provesti druge kompenzacijske uvjete.
75
Pri izboru kompenzacijskog uvjeta prednost treba dati mjerama nadoknaivanja podrujem koje ima iste
ili sline znaajke oteene prirode za koju se provodi kompenzacija, a kojim se osigurava povezanost i
cjelovitost ekoloke mree.
6.3.
MJERE ZATITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA
lanak 239
Pregled registriranih, preventivno zatienih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se na
konzervatorskoj podlozi , te ona predstavlja sastavni dio ovog plana.
Zone zatite, odreene kartografskim prikazima, ukljuuju povijesne prostore naselja u kojima je
sauvana povijesna matrica, parcelacija i izvorna arhitektura, te graevne sklopove i lokalitete izvan
naseljenih podruja.
Unutar kataloke obrade sviju cjelina i pojedinanih lokaliteta i graevina predloen je nain zatite
putem registracije ili kroz Prostorni plan (na temelju danih konzervatorskih smjernica). Povijesne cjeline
posebne vrijednosti, istaknute su, te je naglaena potreba ishoenja posebnih uvjeta te prethodnog
odobrenja od strane ove Uprave pri svakoj intervenciji unutar zone zatite. Takoer je istaknuta nunost
izradbe detaljnih planova.
Kulturna dobra oznaena su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3.1. "Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora - uvjeti koritenja", u mjerilu 1:25 000.
Arheoloke zone i lokaliteti
lanak 240
Ovim Planom tite se sljedei evidentirani arheoloki lokaliteti:
A/
-

Peina Loza II
B/
-
GRADINE - PRAPOVIJESNA FORTIFICIRANA STANITA

Graie iznad Gornjeg Rukavca
Gradina Vele Laze
Gradinovo - Zvonea
Grad-Golopust iznad Velih Muna
Koste kod ejana
Gradina Zala kod Kuela
C/ ANTIKA UTVRDA
76
D/
-

Loza I
E/
-

Koste (ejane)
Taborina (ejane)
Gradinovo (Zvonea)
Ovim se Prostornim planom predlau za registraciju sljedei evidentirani arheoloki lokaliteti:

- Grad-Golopust iznad Velih Muna
Prema lanku 45. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, ako se pri izvoenju graevinskih ili bilo
kojih drugih radova koji se obavljaju na povrini ili ispod povrine tla, posebno na navedenim evidentiranim lokacijama, naie na arheoloko nalazite ili nalaze, osoba koja izvodi radove duna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgaanja obavijestiti nadleno tijelo koje e, ako to ocijeni potrebnim,
rjeenjem odrediti mjere osiguranja i zatite nalazita i nalaza, a moe donijeti i rjeenje o privremenoj
obustavi daljnjih radova.
Povijesne graditeljske cjeline
lanak 241
Opi i tehniki uvjeti kao i doputeni zahvati i tehnike mjere zatite na kulturnim dobrima graditeljske
batine i njihovim dijelovima odreeni su prema valorizaciji kulturnih dobara, ovisno o kategoriji kojoj
pripadaju, te se provode za kulturno-povijesne (ruralne) cjeline kako slijedi:
NACIONALNI ZNAAJ (1. kategorija): nacionalna ili via regionalna vrijednost:
-
Veli Brgud (391/2 - 1969)

Andrejii (Rukavac) (BG-83/5 - 1972)
Zbog naruenih ambijentalnih vrijednosti Konzervatorski odjel u Rijeci provesti e neophodnu

revalorizaciju i reviziju, kako bi se ustanovila daljnja opravdanost zatite u granicama odreenim
registracijama. Do daljnjega mjere zatite i ouvanja utvruje nadleno tijelo Ministarstvo kulture,
Konzervatorski odjel u Rijeci. Popis mjera zatite utvruje se posebnim uvjetima u postupku izdavanja
lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima graenja, a odobrava prethodnim odobrenjem u postupku
izdavanja graevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta.
- ova kategorija zatite podrazumijeva potpunu zatitu ruralne strukture i arhitekture,
- ne preporua se promjena oblikovanja graevina, a svi zahvati trebaju teiti rekonstrukciji povijesnih
oblika,
- u potpunosti se titi postojee graevno tkivo (oblik, izgled, te u veoj mjeri funkcija i sadraj) i
njihova povijesna matrica,
- obnova svih vanjskih ploha graevina mora se temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih
arhitektonskih izraza i graevinskih materijala (kanalica, pravokutni otvori, zaglaena buka, drvena
fasadna stolarija). Ne dozvoljava se nova izgradnja, odnosno interpolacija.
77
mogua je sanacija prema izvornim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama, oteenih dijelova
ili dijelova koja su neznatno izgubila svoja izvorna obiljeja. U manjoj mjeri mogua je
rekonstrukcija unitenih dijelova ili obiljeja, prema rezultatima istraivanja, arhivskoj grai i
dokumentaciji, iskljuivo u izvornim materijalima i tehnikama.
Prije izvoenja planiranih zahvata potrebno je provesti sustavna istraivanja kao i detaljno
dokumentiranje graevine. Projektna dokumentacija treba sadravati i elaborat prezentacije,
koritenja i odravanja graevine.
Devastiranu povijesnu izgradnju potrebno je obnoviti vraanjem u prvobitno stanje.
Planskim dokumentima nie razine potrebno je maksimalno zadrati i revitalizirati povijesnu matricu
naselja i njezinih dijelova, te moraju sadravati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili
njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom e se inventarizirati
posebno vrijedne graevine i prostori, te valorizaciju prostorne i graevne strukture s propisanim
uvjetima obnove i ureenja.
REGIONALNI ZNAAJ (2. kategorija): regionalna vrijednost.
U kulturna dobra 2. kategorije uvrteni su: Ivanii, Jurdanii, Korensko, Kueli, Male Mune, Sunji, Vele
Mune i Zvonea.
Do donoenja akta o registraciji tite se odredbama ovog Plana i Konzervatorske podloge.
- preporua se provoenje mjera zatite kao i za kulturna dobra nacionalnog znaaja. Povijesne
strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno odravati,
- sanaciju oteenih povijesnih stuktura mogue je provoditi iskljuivo prema izvorniku u povijesnim
materijalima i tehnikama,
- rekonstrukciju unitenih povijesnih struktura mogue je provoditi prema povijesnim oblicima,
povijesnim materijalima i tehnikama, te u suvremenim materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu s
izvornim strukturama,
- prije izvoenja planiranog zahvata potrebno je provesti istraivanja dostatna za provoenje istog.
Projektna dokumentacija treba sadravati i snimku postojeeg stanja cijele graevine,
- ne dozvoljava se irenje graevinskog podruja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno
potrebno je zadrati odnos izgraenog dijela ruralnih cjelina s neposrednim agrarnim okoliem i
poljoprivrednim povrinama,
- obnova ruevnih graevina vri se tipolokom rekonstrukcijom, zadravajui pravokutne tlocrtne
dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovita, te upotrebu tradicijskih materijala (kamene
okvire-erte, drvenu stolariju, kanalicu, vapnenu buku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom
nainu ivota,
- ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojeih objekata u vee prostorne sklopove koje bi
mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih graevina.
Nova izgradnja mogua je tek u manjoj mjeri, a vri se u skladu s neposrednom okolinom potujui
tipologiju i gabarite postojee izgradnje, te zateene graevinske linije i pravce izgradnje. Svaka nova
izgradnja treba unaprijediti stanje u ambijentu i to na nain da se koriste principi minimalizma. Nova
izgradnja ne smije vizualno konkurirati povijesnom tkivu izgraenih cjelina. Suvremena izgradnja treba
zadrati gabarite i oblikovanje koje nee naruavati cjelovitost i prostorna obiljeja zone odnosno
neposredne okoline. Posebno treba kontrolirati uporabu suvremenih materijala i tehnika prilikom ureenja
proelja, vanjske stolarije ili pokrova.
LOKALNI ZNAAJ (3. kategorija): lokalna vrijednost .
78
U ovu kategoriju uvrteni su: Aneli, Bartolii, Bikupi, Brajani, Brdce, Bregi, Breca, Franii, G. i D.
Rukavac, Gapari, Jurdani, Juii, Kouli, Kriva, Mali Brgud, Mihelii, Mihelii (Roii), Mihotii,
Muii, Obadi.
Na podruju cjelina 3. kategorije potrebno je provoditi sljedee mjere zatite:
- u ovim je cjelinama mogua, osim obnove i rekonstrukcije postojee graevne strukture, i nova
izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije naruavati
siluetu i osnovne vizure, ve se mora uklopiti u postojei ambijent,
- recentne strukture mogue je interpolirati prema obiljejima zone potujui zateenu organizaciju
prostora, pravce izgradnje i postojee gabarite neposredne okoline.
- oblikovanje graevine treba biti prema obrascima suvremene arhitekture.
- ambijentalno-arhitektonske strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na
graevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju ini mrea putova
(cesta) i pripadajua parcelacija,
- proirenje graevinskih podruja postojeih naselja, planirati na nain kojim bi se zadrala
homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom planiranja irenja graevinskog
podruja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smjetaju treba nastojati ouvati njihov
karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa sredinjim funkcijama,
zaselak),
- povijesne strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno odravati. Sanaciju
oteenih povijesnih struktura mogue je provoditi prema povijesnim oblicima, prikladnim
materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu s izvornikom.
- rekonstrukciju unitenih dijelova i sklopova mogue je provoditi prema suvremenim oblicima koje
ine skladnu cjelinu s povijesnim oblicima, u suvremenim materijalima i tehnikama, koje nisu u
neposrednom sukobu s povijesnim strukturama.
Za te cjeline Konzervatorskom podlogom definiraju se smjernice zatite koje se provode kroz ovaj
Prostorni plan.
RURALNE CJELINE 4. KATEGORIJE: bez posebnih kulturno-povijesnih vrijednosti ili potpuno
devastiran prostor gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti: rnii, Frlanija, Grguci, Mavrii,
Mohorii, Osojnaki, Perii, Puhari, Roinii, mogori, Trtni, Zdemer.
Predlae se izrada konzervatorske studije kojom bi se obuhvatila evidencija svih "dvora" na podruju
Opine Matulji u cilju ubikacije i etnoloke analize te pojave.
Povijesni sklop i graevina
Sakralne graevine
lanak 242
Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro tite se sljedee sakralne graevine:
REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA:
-
crkva Sv. Luke, Rukavac (301/3 - 1969) kao dio memorijalne batine znaajan zbog dogaaja iz 2.
svjetskog rata
crkva Sv. Mihovila, Rubei (broj reg: 277; UP-I-612-08/02-01/277 od 28.5.2002. g.),
crkva Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije, Veli Brgud (broj reg: 572; UP-I-612-08/0506/1006 od 28.4.2005. g.),
crkva Sv. Nikole, Veli brgud (broj reg: 560; UP-I-612-08/05-06/933 od 28.4.2005. g.),
crkva S. Mihovila, Pasjak (broj reg: 619; UP-I-612-08/06-06/0153 od 23.3.2006. g.).
79
EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA:

- crkva Sv. Jelene Kriarice, Lipa
- crkva Sv.Nikole, Rupa
- crkva Sv. Antuna, apjane
- crkva Sv. Duha, Brdce
- crkva Sv. Antuna, Zvonea
- crkva Sv. Andrije, ejane
- crkva Sv. Kria, Vele Mune
- crkva Sv. Marije Magdalene, Vele Mune
- crkva Sv. Josipa, Breca
crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima
crkva Sv. Roka na groblju u Rukavcu

crkva Majke Boje od Zdravlja, Juii
poklonac u Permanima
Evidentirana kulturna dobra i to:

- crkva Sv. Jelene Kriarice, Lipa,
- crkva Sv. Nikole, Rupa,
- crkva Sv. Duha, Brdce,
- crkva Sv. Antona, Zvonea,
- crkva Sv. Kria, Vele Mune,
predlau se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.
Za sve graevinske intervencije na ovim sakralnim graevinama potrebno je ishoditi posebne uvjete
nadlenog konzervatorskog odjela.
Sakralne graevine podlijeu najstrooj zatiti. Nalae se sustavno odravanje, konzerviranje,
restauriranje te dodatna istraivanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode na temelju konzervatorske
dokumentacije koju odobrava nadleni Konzervatorski odjel u Rijeci. Graevne intervencije u
neposrednoj blizini sakralne graevine ne smiju ugroavati njezino izvorno stanje.
Posebno se titi od izgradnje prostor oko upne crkve Sv. Luke u Rukavcu zbog ouvanja vizura.
Civilne i javne graevine
lanak 243
Ovim planom se kao kulturno dobro tite sljedee civilne i javne graevine:
EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA:
- eljeznika postaja Matulji
- zgrada u Matuljima, Kastavska cesta 28
- eljeznika postaja apjane,
- eljeznika postaja Jurdani.
Predlae se evidentiranje niza stambenih graevina iznad ceste na potezu izmeu eljeznikog
podvonjaka do eljeznike postaje (od prvog palacina do restorana tacion).
U planu je zatita ueg sredita Matulja kao graditeljske cjeline (niz zgrada uz cestu od zgrade Opine i
crkve do bivia prema Kastvu i Opatiji) kao urbanistike cjeline (tzv. B-zona).
80
Evidentirana kulturna dobra iz stavka (1) ovog lanka predlau se za upis u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, u kategoriji koju odredi nadleni Konzervatorski odjel.
Navedene civilne i javne graevine zahtijevaju dodatno istraivanje, dokumentiranje i zatitu. Potrebno je
zatititi graevine u cjelini s pripadajuim povrinama. Za svaki zahvat na navedenim kulturnim dobrima
potrebno je ishoditi posebne uvjete nadlenog Konzervatorskog odjela.
Memorijalna batina
lanak 244
Ovim planom se kao kulturno dobro tite sljedea podruja memorijalne batine:
REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA:
- prostor (brdo) oko kapele Sv. Mihovila (09-630/1-1971)
- memorijalno podruje Lipa (46/2 - 1966) za koje se ovim planom predlae primjena reima zatite na
razini pojedinih graevina (zgrada Spomen muzej Lipa, konzervirane ruevine posveene holokaust
tragediji mjesta Lipe, spomenik tragino stradalim 269 mjetanima Lipe u holokaust tragediji
30.04.1944. i kapela Sv. Jelene Kriarice u Lipi )
- crkva Sv. Luke u Rukavcu kao dio memorijalne batine znaajan zbog dogaaja iz 2. svjetskog rata.
Zatita memorijalne batine odnosi se na njihovo objektivno vrednovanje, uredno obiljeavanje, redovito
odravanje te ukljuivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe.
Za sve graevinske intervencije na ovim memorijalnim graevinama i cjelinama potrebno je utvrditi
posebne uvjete nadlenog Konzervatorskog odjela.
Etnoloka batina
lanak 245
Ovim Prostornim planom kao etnoloko kulturno dobro titi se:
EVIDENTIRANE ETNOLOKE CJELINE:
- podzidi oko Zvonea
- oblikovane vrtae u Jurdaniima
- druge terasasto organizirane poljoprivredne povrine
Mjere zatite su:
- ouvati i unaprijediti odravanje i obnovu zaputenih poljodjelskih povrina uz zadravanje
tradicijskog naina koritenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih puteva,
pjeakih staza),
- zadavanje i obnova kamenih suhozida kao zatienih dijelova tradicionalnog krajobraza, te ouvanje
prirodnih znaajki kontaktnih podruja uz kulturno-povijesne cjeline i pojedinane graevine i
komplekse.
- ouvanje kvalitetnog pejzanog okruenja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. ,
- razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojee graevne
stukture,
- podruja s posebnim humanizirano-pejsanim kvalitetama zatiti od bilo kakvih graevnih i inih
neprimjerenih intervencija.
EVIDENTIRANE ETNOLOKE GRAEVINE PREDLOENE ZA ZATITU:
-

Jurdani - Johanina kua, kbr. 89 (Obadi)
81
Ruii - Matievi
Zvonea - Majievi, kbr. 102 (krapna)
One predstavljaju tek manji broj graevina s izrazito dobro ouvanim ambijentalnim i arhitektonskim
vrijednostima tradicionalnog graditeljskog fundusa na podruju Opine Matulji. Sve e one biti detaljno
istaknute Konzervatorskom podlogom, a njihovo se ouvanje provodi mjerama zatite propisanima ovim
Planom i Konzervatorskom podlogom, do donoenja akta o registraciji.
lanak 246
Aktivna zatita i sanacija graditeljske batine treba se provesti izradom detaljnih konzervatorskih kartona,
koji ukljuuju podrobno evidentiranje postojeeg stanja i sastavljanje programa predvienih mjera za
svaku graevinu posebno.
Za svaki zahvat na zatienim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodna
odobrenja Ministarstva kulture, Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci.
Ostala kulturna dobra tite se temeljem mjera zatite Konzervatorske podloge i ovoga Plana.
Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na zatienim kulturnim dobrima
ukljuujui i radove za koje se temeljem Pravilnika o jednostavnim graevinama i radovima ne izdaje akt
kojim se odobrava graenje (rjeenje o uvjetima graenja, potvreni glavni projekt i graevinska dozvola)
Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena zatita, a koja su ovim planom predloena za zatitu
sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara - 2. kategorija (NN 69/99,151/03, 157/03)
(preventivna zatita, registracija), potrebno je pokrenuti postupak zatite. Postupak e po slubenoj
dunosti pokrenuti nadleno tijelo Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), odnosno vlasnik
ili investitor prije poduzimanja planiranih zahvata. Do donoenja akta o registraciji potrebno je provoditi
mjere zatite kulturnog dobra predviene Konzervatorskom podlogom koja je sastavni dio ovog Plana.
Zatitu i ouvanje kulturnih dobara od lokalnog znaaja provode tijela lokalne uprave i samouprave
sukladno mjerama zatite utvrenim Konzervatorskom podlogom. Lokalna uprava i samouprava duna je
o planiranim zahvatima na zatiti i ouvanju kulturnih dobara lokalnog znaaja obavijestiti nadleno tijelo
Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), te postupati u skladu sa Zakonom o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) lanak 17, te lankom 24 Pravilnika o registru
kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01).
Za proglaenje kulturnim dobrom od lokalnog znaaja razmatraju se, u dogovoru s nadlenim
Konzervatorskim odjelom, kulturna dobra ocijenjena 3. kategorijom.
lanak 247
Radi ouvanja kulturnog nasljea i ambijenata pojedinih naselja / dijelova naselja, potrebno je prepoznati,
dokumentirati i popularizirati karakteristike autohtone arhitekture i, posebno u gusto graenim jezgrama,
potaknuti gradnju i rekonstrukciju graevina tipoloki usklaenih s tradicijskim nainom gradnje i
oblicima karakteristinim za pojedino podruje.
Pojedina naselja i kulturni krajolik oko njih predstavljaju jedinstvenu vrijednost, te ih je na taj nain
potrebno i tititi.
82
Lokalna samouprava e aktivno poticati istraivanja, na razne naine iriti svijest o vrijednostima
kulturne batine i sudjelovati u programima revitalizacije.
Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati razliitim subvencijama obnovu i odravanje
starih, umjesto izgradnje novih kua.
Prilikom revitalizacije pojedinih zaputenih/degradiranih dijelova naselja potrebno je potivati naslijeene
elemente mjerila, strukture i tipologije gradnje, a planirane sadraje odabrati paljivo obzirom na namjenu
i intenzitet koritenja.
Pravo izvoenja radova na pojedinano zatienim spomenicima kulture imaju tvrtke i obrti s licencom
izdanom i ovjerenom u Ministarstvu kulture.
7.
lanak 248
Sa otpadom koji nastaje na podruju Plana mora se postupati na nain da se ne dovodi u opasnost ljudsko
zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili naina koji bi mogli tetiti okoliu, a posebice kako bi se izbjeglo
oneienja: mora, voda, tla i zraka, pojava buke, pojava neugodnih mirisa, ugroavanje biljnog i
ivotinjskog svijeta, tetan utjecaj na podruja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
nastajanje eksplozije ili poara i sl.
Otpad i gospodarenje otpadom u smislu odredbi ovog Plana odnosi se iskljuivo na komunalni otpad i
tehnoloki inertan i neopasan otpad.
Zabranjuje se gospodarenje opasnim otpadom (skladitenje, obrada, zbrinjavanje, oporaba ili trajno
odlaganje) na podruju Opine Matulji.
Iznimno, dozvoljava se skupljanje opasnog otpada na podruju Opine Matulji koji nastaje u tehnolokom
procesu na lokacijama graevina u graevinskim podrujima izvan naselja za izdvojenu gospodarskoposlovnu namjenu uz obvezatni transport takvog opasnog otpada na definiranu lokaciju sustava za
gospodarenje otpadom za iju je uspostavu odgovorna Primorsko goranska upanija te sustava za
spaljivanje otpada i gospodarenje opasnim otpadom kojeg ustrojava Republika Hrvatska.
lanak 249
Mora se uspostaviti integralni sustav gospodarenja svim koliinama i vrstama otpada koji nastaje na
podruju Plana na nain:
- da se potie poduzimanje mjera sprjeavanja nastajanja otpada, a kada to nije mogue, mjera za
smanjivanje koliine otpada i/ili njegovoga tetnog utjecaja na okoli
- da je osigurano skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada te drugih djelatnosti gospodarenja
otpadom,
- da je osiguran nadzor nad koritenjem i utjecajem na okoli postojeeg odlagalita
- da je osigurana dugorona skrb i kontrola utjecaja na okoli postojeeg odlagalia kada se zatvori
lanak 250
Sa komunalnim, proizvodnim i posebnim kategorijama otpada (ambalaom i ambalanim otpadom,
otpadnim elektrikim i elektronikim ureajima i opremom, vozilima kojima je istekao vijek trajanja,
otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadre odreene opasne tvari, otpadnim gumama, infektivnim
otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadnim
uljima) mora se gospodariti sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04 i 111/06) i propisima donesenim
temeljem njega, Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/05), Planom gospodarenja otpadom u
83
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 2015 (NN 85/07), Planom gospodarenja otpadom u Primorsko
goranskoj upaniji za razdoblje 2007 - 2015 (SN PG 17/07) te opinskom planu gospodarenja
komunalnim otpadom kojeg treba izraditi.
Sa ostalim kategorijama otpada (npr. radioaktivni otpad, otpadne vode, otpad ivotinjskog porijekla i
drugi) potrebno je gospodariti sukladno posebnim pozitivnim propisima koji ih reguliraju.
lanak 251
Sukladno Planu gospodarenja otpadom u Primorsko goranskoj upaniji za razdoblje 2007 - 2015 (SN
PG 17/07) i prostornim mogunostima, ovim Planom utvruje se obveza da se na podruju Plana
osiguraju uvjeti za odvojeno skupljanje komunalnog otpada, a ostali uvjeti se moraju osigurati u sklopu
dijela sustava za gospodarenje otpadom za iju je uspostavu odgovorna Primorsko goranska upanija te
sustava za spaljivanje otpada i gospodarenje opasnim otpadom kojeg ustrojava Republika Hrvatska.
lanak 252
Otpad koji nastaje na podruju obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je skladititi, oporabljivati i/ili
zbrinjavati iskljuivo u graevinama i ureajima odreenim za tu namjenu.
Opina Matulji utvruje lokacije za gospodarenje komunalnim i tehnoloki neopasnim otpadom kroz
izradu planova ueg podruja graevinskih podruja gospodarske-poslovne namjene, a uz obvezatno
ispunjenje propisanih uvjeta iz stavka 3. ovog lanka i lanaka 250 i 251 ovih Odredbi.
Izuzetno, otpad je dozvoljeno skladititi, oporabljivati i/ili zbrinjavati i u postojeim procesnim
graevinama i ureajima kojima to nije osnovna namjena, ako te graevine i ureaji zadovoljavaju
propisane tehnike uvjete za postupanje s takvim vrstama otpada te ako su za takvo gospodarenje
otpadom i koritenje graevina izraene strune podloge procjene utjecaja na okoli te pribavljene
propisane dozvole.
Otpad koji je odloen na povrini koja nije odreena kao odlagalite otpada mora se ukloniti, oneienu
povrinu dovesti u stanje kakvo je bilo prije odlaganja otpada te istu povrinu ograditi i nadzirati kako bi
se sprijeilo ponovno odlaganje otpada, a osobito na podrujima zatite izvorita vode za pie i zatienih
prirodnih vrijednosti (park prirode Uka, znaajni krajobraz Lisina).
Ovim Planom odreuje se obveza prioritetnog saniranja stanja na lokacijama koje su sukladno Planu
sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije
(Slubene novine Primorsko-goranske upanije broj 34/04) oznaene kao Male Mune Vodice (80
m3), Veli Brgud (1200 m3), Pasjak (12.000 m3), Perka (50m3), ejane 1,2 (100 m3), apjane (19.000
m3), Lipa (60 m3) i Permanidep.Afro (180 m3).
Ovim Planom zabranjuje se gomilanje otpada u okunicama a osobito opasnog i biorazgradivog otpada,
otpadnih vozila i njihovih dijelova, graevinskog i glomaznog kunog otpada te glomazne ambalae.
lanak 253
Na podruju Plana nije doputena gradnja odlagalita opasnog i neopasnog otpada, graevina
namijenjenih za spaljivanje otpada spalionice otpada te graevina za skupljanje skladitenje, obradu,
zbrinjavanje, oporabu i trajno odlaganje opasnog otpada, osim komunalnog i tehnoloki inertnog i
neopasnog otpada.
Postojee odlagalite komunalnog otpada mora se zatvoriti kada se otvori planirani upanijski centar za
gospodarenje otpadom, a najkasnije u roku 12 mjeseci.
Za prostor postojeeg odlagalita potrebno je izraditi rjeenje sanacije i procjenu utjecaja na okoli.
Sanacijom odlagalita treba predvidjeti, uz primjenu mjera zatite okolia i programa praenja stanja
okolia:
84
izvedbu vieslojne prekrivke postojeeg dijela odlagalita

ureenje privremenog odlagalita do ukljuivanja u upanijski sustav gospodarenja otpadom, kao
odlagalita I kategorije
Graevine namijenjene skladitenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada ija gradnja je doputena potrebno
je planirati na nain da se zadovolje potrebe na mjesnoj razini odnosno na razini planiranog
(dogovorenog) podruja nastajanja otpada.
lanak 254
Na podruju svih naselja moraju se osigurati povrine za smjetaj graevina i ureenje skupljalita za
dnevno odlaganje i skupljanje komunalnog otpada.
Ureenje dnevnih skupljalita komunalnog otpada dozvoljava se:
- na mjestu nastajanja otpada (u ulazima i posebnim prostorijama unutar graevina, u pomonim
graevinama i okunicama/poslovnim prostorima proizvoaa otpada),
- na javnoj povrini,
- u komunalnom reciklanom dvoritu
- u drugoj graevini za skladitenje, oporabu i zbrinjavanje otpada.
Na podruju Plana dozvoljava se gradnja reciklanog dvorita za komunalni otpad u sklopu jedne od zona
gospodarske - poslovne namjene, uz uvjet procjene utjecaja na okoli.
lanak 255
Komunalni otpad, odnosno otpad iz kuanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz
kuanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalitima koja se ureuju na javnim povrinama s
kolnim prilazom za komunalno vozilo.
U gue graenim dijelovima naselja mogu se postavljati spremnici koji omoguuju odvojeno skupljanje
otpada po svojstvima.
Posebni uvjeti smjetaja i ureenja skupljalita komunalnog otpada na javnim povrinama mogu se
odrediti planovima uih podruja.
lanak 256
Proizvodni otpad mora se razvrstavati, odvojeno skupljati, privremeno skladititi i predati ovlatenom
skupljau ili prijevozniku na mjestu njegova nastajanja odnosno na propisno ureenim prostorima i
graevinama unutar poslovnog prostora proizvoaa otpada.
Ovim Planom odreuju se posebni uvjeti koji se moraju potivati prilikom odvojenog skupljanja i
privremenog skladitenja proizvodnih ostataka i proizvodnog otpada unutar poslovnog prostora
proizvoaa otpada:
- sa proizvodnim ostacima koji nastaju obavljanjem djelatnosti do njihove interne oporabe treba
postupati kao s otpadom,
- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i privremeno skladitenje iskljuivo otpada koji je nastao
obavljanjem vlastite djelatnosti,
- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i predobraivanje (kodicioniranje) proizvodnih ostataka od
obavljanja vlastite djelatnosti radi oporabe u vlastitoj proizvodnji,
- proizvodni otpad smije se privremeno skladititi unutar poslovnog prostora proizvoaa otpada
najdue 12 mjeseci, a samo iznimno 3 godine,
- dranje neopasnog otpada u koliinama veim od 80 m3 odnosno 20 tona nije dozvoljeno,
- na otvorenim dijelovima poslovnog prostora nije dozvoljeno skupljanje i dranje otpada na nain
kojim bi se naruio izgled poslovnog prostora i njegovog urbanog okolia.
85
lanak 257
Na podruju Plana doputeno je ureenje neodreenog broja reciklanih dvorita za proizvodni otpad.
Gradnja reciklanih dvorita za proizvodni otpad dozvoljava se unutar podruja gospodarske - poslovne
namjene, ako je to u skladu sa prostorno funkcionalnim obiljejima tih zona, primarno za potrebe
postupanja s proizvodnim otpadom koji nastaje obavljanjem gospodarske djelatnosti u tom podruju.
Veliina graevne estice reciklanog dvorita odredit e se sukladno tehnolokim potrebama i
prostornim mogunostima.
lanak 258
Ovisno o vrsti i uvjetima utvrenim posebnim propisima preuzimanje i odvojeno skupljanje posebnih
kategorija otpada dozvoljava se na mjestu nastajanja otpada, unutar poslovnog prostora prodavatelja ili u
reciklanim dvoritima za posebne kategorije otpada.
Doputa se ureenje reciklanih dvorita za posebne kategorije otpada unutar podruja proizvodne
namjene, ako je to u skladu sa prostorno funkcionalnim obiljejima tih zona.
Veliina graevne estice reciklanog dvorita odredit e se sukladno tehnolokim potrebama i
prostornim mogunostima.
lanak 259
Opasni otpad mora se razvrstati, odvojeno skupljati, privremeno skladititi i predati ovlatenom skupljau
ili prijevozniku na mjestu njegova nastajanja odnosno na propisno ureenim prostorima i graevinama
unutar poslovnog prostora proizvoaa otpada.
Odreuju se posebni uvjeti koji se moraju potivati kod odvojenog skupljanja i privremenog skladitenja
opasnog otpada unutar poslovnog prostora proizvoaa otpada te kod prijevoza kako slijedi:
- nije dozvoljeno dranje opasnog otpada u koliinama od kojih prijeti ozbiljna opasnost po ivot i
zdravlje ljudi i okoli,
- odvojeno skupljanje i dranje opasnog otpada mora biti struno nadzirano a prostor skupljalita
zatien od provale,
- na prijevoz opasnog otpada treba primijeniti propise koji se odnose na prijevoz opasnih tvari,
- trase odvojenog skupljanja i prijevoza opasnog otpada moraju biti tako izabrane da u sluaju
akcidenta nastane najmanja opasnost za ivote, zdravlje i imovinu ljudi i okoli.
lanak 260
Inertni materijal graevinskog iskopa mora se u to veoj mjeri oporabiti na mjestu njegova nastajanja
odnosno gradnje. Viak inertnog materijala graevinskog iskopa i njemu slinog inertnog graevinskog
otpada dozvoljeno je koristiti za ureenje zemljita samo u sklopu graevinskih podruja.
86
8.
8.1.
OGRANIENJA, REKONSTRUKCIJA, PREMJETANJE I PREKID RIZINIH

ZAHVATA I ZAHVATA KOJI IMAJU ZNAAJNE EMISIJE U OKOLI
lanak 261
Prije poduzimanja bilo kakvog zahvata u prostoru, potrebno je utvrditi mogue utjecaje zahvata na okoli,
mjere zatite okolia i program monitoringa, i to idejnim rjeenjem ili idejnim projektom, strunom
podlogom za izdavanje lokacijske dozvole ili studijom utjecaja na okoli.
Zahvati za koje treba izraditi strunu podlogu odreuju se Programom mjera Primorsko-goranske
upanije, a zahvati za koje treba provesti procjenu utjecaja na okoli odreeni su Zakonom o zatiti
okolia ("Narodne novine" broj 82/94,128/99), Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoli ("Narodne
novine" broj 59/00 i 136/04) i lankom 36. Prostornog plana Primorsko-goranske upanije.
lanak 262
Na cijelom podruju Opine Matulji ne dozvoljavaju se slijedei zahvati:
- djelatnosti proizvodnje koksa, naftnih derivata, i nuklearnih goriva (NKD podruje DF)
- djelatnosti proizvodnje kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana (NKD podruje DG)
- djelatnosti proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (NKG podruje DI)
- djelatnosti proizvodnje metala (NKD podruje DJ 27)
Na podruju naselja Rupa ne dozvoljavaju se:
- djelatnosti uzgoja stoke, peradi i ostalih ivotinja, osim 01.25 - Uzgoj ostalih ivotinja (NKD
podruje A 01.2)
- djelatnosti uzgoja usjeva i stoke (mjeovita proizvodnja) (NKD podruje A 01.3)
- sve djelatnosti preraivake industrije (NKD podruje D)
Na podruju naselja Matulji, Juii, Rukavac, Bregi, Mihotii, Muii, Jurdani i Permani ne dozvoljavaju
se:
- djelatnosti uzgoja stoke, peradi i ostalih ivotinja, osim 01.25 - Uzgoj ostalih ivotinja (NKD
podruje A 01.2)
- djelatnosti uzgoja usjeva i stoke (mjeovita proizvodnja) (NKD podruje A 01.3
- djelatnosti proizvodnje, prerade i konzerviranja mesa i mesnih proizvoda (NKD podruje DA 15.2)
- djelatnosti proizvodnje koe i proizvoda od koe (NKD podruje DC)
- djelatnosti proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira (NKD podruje DE 21)
- djelatnosti proizvodnje proizvoda od gume i plastike (NKD podruje DH)
Drugi rizini zahvati i zahvati koji imaju znaajnije emisije u okoli nisu doputeni na podrujima zatite
vrijednih i osjetljivih dijelova okolia niti unutar graevinskog podruja naselja, a graevinska podruja
za izdvojene namjene (izvan naselja) koja sadre takve zahvate moraju biti na to veoj zatitnoj
udaljenosti od graevinskog podruja naselja.
Rizini zahvati i zahvati koji pojedinano imaju znaajne emisije u okoli moraju koristiti iskljuivo
najbolju raspoloivu tehnika (Best Available Technique BAT).
lanak 263
Zahvati koji su doputeni ne smiju isputati u okoli oneiujue tvari iznad graninih vrijednosti emisija
utvrenih posebnim propisima.
Oneiavanjem okolia ne smije se niti dodijavati niti u kojem drugom obliku umanjivati kakvou
ivljenja stanovnitva na podruju Plana.
87
lanak 264
Potrebno je poticati rekonstrukcije zahvata kojima se smanjuju rizici od tehniko-tehnolokih i ekolokih
nesrea, poveava sigurnost na radu i sprjeavaju nepovoljni utjecaji na okoli odnosno osigurava
zamjena postojeeg izvora oneiavanja novim koji manje oneiava.
Rekonstrukcija zahvata iji rad nije usklaen sa uvjetima sigurnosti i zatite okolia doputa se uz uvjet
rekonstrukcije u cilju usklaenja sa tim uvjetima.
lanak 265
Rizine zahvate, zahvate koji pojedinano imaju znaajni utjecaj na okoli i zahvate koji unato
poduzetim mjerama sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli na postojeoj lokaciji svoj rad ne
uspijevaju uskladiti sa uvjetima sigurnosti i zatite okolia potrebno je izmjestiti u graevinska podruja
izvan naselja za izdvojene namjene gdje e takvo usklaenje moi postii.
Zahvate za koje na podruju Plana nije mogue pronai zamjensku lokaciju treba prekinuti.
Zahvati koji se moraju premjestiti ili prekinuti ne smiju poveavati proizvodni i energetski kapacitet, a
rekonstrukcije zahvata izvedene u svrhu poveanja sigurnosti i sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli
ne smiju se koristiti kao razlog za odgodu njihova premjetanja ili prekida.
lanak 266
U svrhu sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli potrebno je sprjeavati graenje izvan graevinskog
podruja te graenje na povrinama koje nisu opremljene komunalnom infrastrukturom osobito
odvodnjom otpadnih voda.
8.2.
ZATITA TLA
lanak 267
Potrebno je provoditi mjere zatite tla od prenamjene u graevinsko zemljite i to:
- odabirom podruja i povrina za graenje prema stvarnim potrebama stanovnitva, uz to manje
koritenje tla dobre kakvoe, ranjivih tala i zona zatienih tala i dr.
- provedbom naela dobre prakse u graenju na nain da se, gdje je to mogue, izbjegava trajno
prekrivanje tla i onemoguavanje obnavljanja njegovih funkcija;
- osmiljenim graenjem uz tedljiv utroak povrina;
- graenjem uz uvaavanje racionalnog odnosa izmeu utroka povrine i njenog koritenja
Tlo poljoprivrednog zemljita
lanak 268
Na povrinama poljoprivrednog zemljita koje se ne obrauje potrebno je obnoviti poljoprivrednu
proizvodnju.
Vlasnici i ovlatenici poljoprivrednog zemljita duni su obradivo poljoprivredno zemljite obraivati ne
umanjujui njegovu vrijednost.
Kakvou i proizvodnu sposobnost tla poljoprivrednog zemljita potrebno je poboljavati primjenom
odgovarajuih mjera kao to su:
- provedba naela dobre poljoprivredne prakse;
- obrada tla u skladu s reljefnim i klimatskim znaajkama;
- mjere ouvanja i poboljanja strukture tla;
- izbjegavanje zbijanja tla;
- potivanje odgovarajueg plodoreda;
- ouvanje sadraja humusa u tlu, svojstveno tom tlu i karakteristikama podruja;
88
usklaivanje prinosa s prirodnim proizvodnim mogunostima tla

kontrolirani unos tvari (gnojiva, sredstva za zatitu bilja i dr. ) u skladu s potrebama biljke, ranjivosti
tla i lokacije, kao i naina uzgoja;
davanje prednosti ekolokoj ili drugim ekoloki prihvatljivim nainima proizvodnje
lanak 269
Zatitu poljoprivrednih i umskih zemljita od erozije potrebno je provoditi slijedeim mjerama:
- na strminama sprjeavati sjeu uma (izuzev nune sanitarne sjee) te preoravanje livada, panjaka i
neobraenih povrina u oranice s jednogodinjim kulturama, a neobrasle povrine potrebno je
poumiti ili zatravniti
- sprjeavati sjeu voaka
- sprjeavati skidanje i premjetanje humusnog sloja odnosno oraninog sloja poljoprivrednog tla
- odravati dugogodinje nasade i viegodinje kulture podignute radi zatite od erozije
lanak 270
Ovim Planom za poljoprivrednu proizvodnju tite se:
- vrijedno obradivo tlo polja Brusan, na terasama Zvonea i manje povrine smjetene uz naselja
- ostalo obradivo tlo na podruju Muna, Brguda, Rupe, Rukavca i Frlanije
- vee povrine te povrine ostalog poljoprivrednog tla koje se nalaze u neposrednoj blizini naselja
lanak 271
Na polju Brusan potrebno je osigurati navodnjavanje zemljita, a na podruju Zvonea potrebno je
obnoviti suhozide terasa sa obradivim poljoprivrednim tlom.
Livade i panjake, osobito na podruju Lipe i Muna potrebno je tititi od zaumljavanja, po mogunosti
organiziranjem ispae odnosno poticanjem razvoja stoarstva.
Tlo umskog zemljita
lanak 272
Potrebno je provoditi mjere sprjeavanja oteivanja ekoloke i proizvodne funkcije tla umskog
zemljita i to:
- primjena dobre strune prakse u umarstvu;
- mjere za ouvanje prirodno steene plodnosti i kakvoe tla;
- mjere za ouvanje koliine i kakvoe humusa u tlu;
- mjere izbjegavanja zbijanja i erozije tla kod izvoenja umskih radova;
- sprjeavanje ili ograniavanje unosa tetnih tvari u tlo i dr.
8.3.
ZATITA I UNAPRJEENJE KAKVOE ZRAKA
lanak 273
Na podruju Plana nisu dozvoljeni zahvati koji isputaju u zrak oneiujue tvari iznad graninih
vrijednosti emisija.
Zahvatima na podruju Plana ne smije se naruiti postojea ( I.) kategorija kakvoe zraka, odnosno
prouzroiti prekoraenje propisanih graninih vrijednosti oneienja zraka, a takvim naruavanjem treba
smatrati i oneienje zraka spojevima intenzivnog i/ili neugodnog mirisa u koncentraciji koja smeta
stanovnitvu.
Novim zahvatom ne smiju se prekoraiti granine vrijednosti porasta imisijskog optereenja utvrene
Prostornim planom Primorsko goranske upanije.
89
lanak 274
Oneienje zraka na podruju Plana treba sprjeavati:
- izbjegavanjem zahvata koji su veliki pojedinani oneiivai zraka
- zamjenom postojeeg, nezadovoljavajueg zahvata novim, kojim se smanjuje oneienost zraka
- primjenom najboljih raspoloivih tehnika, tehnikih rjeenja i mjera
- primjenom mjera zatite zraka utvrenih u aktu o procjeni utjecaja na okoli ili dozvoli izdanoj po
posebnom propisu za odreeni zahvat, pri projektiranju, gradnji i uporabi izvora oneiivanja zraka
- primjenom mjera zatite zraka utvrenih u dozvoli izdanoj prema posebnom propisu ako za odreeni
zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli,
- poticanjem primjene istijih tehnologija i obnovljivih izvora energije,
- poticanjem uvoenja mjera energetske uinkovitosti,
- provedbom mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili podruja.
lanak 275
tetni utjecaj cestovnog prometa treba smanjivati poticanjem na koritenje javnog prijevoza, a
odvraanjem od koritenja osobnih automobila, poticanjem alternativnih oblika prijevoza (uspinjae,
bicikli i slino), uvoenjem zona ogranienog i smirenog prometa te poveanjem pjeakih povrina,
poveanjem protonosti prometa i sl.
U to veoj mjeri treba iriti koritenje plina i poticati na bolju toplinsku izolaciju graevina.
Postojea biomasa uma i ostalih zelenih povrina ne smije se smanjivati, a posebnu panju treba posvetiti
odravanju zelenila u zatitnim pojasevima.
lanak 276
U sluaju pogoranja kakvoe zraka na zahvaenom podruju mora se postaviti najmanje jedna mjerna
postaja za trajno praenje kakvoe zraka, te donijeti Plan mjera za smanjenje oneiavanja, kako bi se
postupno postigle granine vrijednosti oneienja zraka (GV).
8.4.
ZATITA OD BUKE
lanak 277
Zahvatima na podruju Plana ne smiju se prekoraiti najvie doputene razine buke.
Sukladno Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04) za pojedine namjene u Planu utvruju se najvie doputene razine buke kako slijedi:
Zona zatite
od
buke
Namjena prostora/povrina
Najvie doputene ocjenske razine

imisije buke (LRAeq u dB(A))*
dan i veer (Lday,
no(Lnight)
Levening)
Lovite
1. zona:
namijenjena
odmoru,
oporavku i
lijeenju
Groblje (G)
Podruje zatienih dijelova prirode (PP, ZK)
50
40
Podruje posebnih uvjeta koritenja kulturnopovijesni lokaliteti

Sportsko-rekreacijska (R1, R2)
90
2. zona:
Sva naselja, izuzev dijelova naselja iz toke 3.
namijenjena
samo stanovanju
i boravku
3. zona:
mjeovita preteito
Odreuje se planom ueg podruja
stambena
namjena
4. zona:
mjeovita,
preteito
Poslovna (preteito usluna,
poslovna
preteito trgovaka)
namjena
5. zona:
gospodarska
namjena
(proizvodnja,
industrija,
skladita,
servisi)
Povrine infrastrukturnih sustava (IS)

Poslovna (preteito proizvodna,
komunalno-servisna)
55
40
55
45
65
50
Na granici graevne estice unutar

ove zone buka ne smije prelaziti 80
dB(A)
Na vanjskoj granici ove zone buka ne
smije prelaziti doputene razine zone
s kojom granii
* navedene vrijednosti odnose se na ukupnu razinu imisije buke od svih postojeih i planiranih izvora
buke zajedno.
lanak 278
Nove eljeznike pruge, dravne ceste i upanijske ceste u naseljima, koje dodiruju, odnosno presijecaju
zone 1., 2., 3. i 4. iz tablice u prethodnom stavku, treba projektirati i graditi na nain da razina buke na
granici koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A)
nou. U sluaju rekonstrukcije ili adaptacije graevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad
doputene razine, graevine prometne infrastrukture treba projektirati, odnosno rekonstruirati ili adaptirati
na nain da se razina buke smanji na doputenu razinu.
U podrujima u kojima je postojea razina rezidualne buke jednaka ili via od doputene, imisija buke
koja bi nastala od novoprojektiranih, izgraenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih graevina sa
pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti doputene razine umanjene za 5 dB(A).
U podrujima u kojima je postojea razina rezidualne buke nia od doputene razine, imisija buke koja bi
nastala od novoprojektiranih izgraenih, rekonstruiranih ili adaptiranih graevina sa pripadnim izvorima
buke ne smije poveati postojee razine buke za vie od 1 dB(A).
lanak 279
Buku treba sprjeavati predvianjem utjecaja zahvata na stanje buke u prostoru i propisivanjem mjera
zatite u postupku procjene utjecaja na okoli prije poduzimanja zahvata, praenjem provedbe mjera
zatite od buke tijekom koritenja zahvata te provoenjem akustikih mjerenja radi provjere i stalnog
nadzora stanja buke u prostoru.
Potrebno je izraditi strateke karte buke cestovnog i prunog prometa, proizvodnih podruja i drugih koja
se smatraju znaajnim izvorima buke, utvrditi podruja ugroena bukom te za njih izraditi akcijski plan za
smanjenje buke na doputenu razinu.
Otklanjanje i smanjivanje buke na doputenu razinu potrebno je provoditi slijedeim redoslijedom:
91
1. otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru,

2. irenje buke sprijeiti akustikim barijerama
3. izvesti zvunu izolaciju graevina
lanak 280
Mjere zatite od buke za pojedina graevinska podruja naselja odredit e se urbanistikim planovima
ureenja tih naselja.
8.5.
ZATITA VODA
lanak 281
Zagaenje povrinskih i podzemnih voda potrebno je sprjeavati:
- nadzorom nad stanjem kakvoe voda i izvorima oneiavanja,
- sprjeavanjem, ograniavanjem zabranjivanjem radnji i ponaanja koja mogu utjecati na oneienje
voda i stanje okolia u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i
namjenske uporabljivosti voda;
- uvjetovanjem i poticanjem koritenja iih tehnologija odnosno tehnologija bez ili sa malim
koliinama otpadnih voda;
- izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i boljim odravanjem ureaja za predobradu tehnolokih otpadnih
voda prije njihovog isputanja u kanalizaciju;
- poveanjem stupnja pokrivenosti podruja javnim sustavom odvodnje i rekonstrukcijom propusnih
dijelova postojeeg sustava
Kanalizacijske sustave potrebno je planirati istovremeno sa vodoopskrbnim graevinama i sustavima.
lanak 282
Mjere sprjeavanja zagaenja voda na podruju Plana potrebno je provoditi sukladno Dravnom i
upanijskom planu za zatitu voda kojima se utvruje osobito: kategorizacija voda, potrebna istraivanja i
ispitivanja kakvoe, mjere zatite voda od oneiavanja ukljuivo mjere za sluajeve izvanrednih i
iznenadnih oneienja voda, planovi graenja objekata za odvodnju i proiavanje otpadnih voda u
naseljima, potrebna financijska sredstva, izvori i nain financiranja, osobe koje su dune provoditi plan, te
njihova ovlatenja i odgovornosti.
lanak 283
Na podruju Plana nije doputeno:
- isputanje otpadnih voda, neovisno o stupnju ienja, u vrlo osjetljiva podruja (povrinske vode I.
vrste, podzemne vode, posebno tiena podruja: izvori vode za pie, posebno vrijedna podruja i
slino),
- isputanje u osjetljiva podruja (vode II. i III. vrste) vrsta otpadne vode koje su loije od onih koje
se postiu nakon III. stupnja ienja,
- isputanje u manje osjetljiva podruja (vode III. IV. i V. vrste) vrsta otpadne vode koje nisu
proiene do stupnja ovisno o kategoriji vode recipijenta,
- isputanje u prirodni prijamnik otpadnih voda iz ureaja za proiavanje koje sadre opasne i druge
tvari u koncentracijama veim od propisanih za odreenu kategoriju prirodnog prijemnika,
lanak 284
Posebnu zatitu izvora vode za pie potrebno je provoditi tako da se kod planiranja i izvoenja zahvata na
podrujima zona sanitarne zatite vode za pie primijene mjere zabrane i ogranienja zahvata te mjere
zatite za doputene zahvate sukladno Pravilniku o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita ("Narodne
novine broj 55/02), Odluci o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji
(Slubene novine Istarske upanije broj 12/05) IV zona i Odluci o sanitarnoj zatiti izvorita vode za
pie na rijekom podruju ("Slubene novine Primorsko-goranske upanije broj 6/94, 12/94 i 12/95,
24/96 i 4/01) zona djelominog ogranienja.
92
Unutar zona vodozatite doputeni su svi zahvati koji nisu u suprotnosti s odredbama vaee odluke o
zonama sanitarne zatite.
Sanaciju zahvata koji ugroavaju izvorita vode za pie potrebno je provoditi temeljem cjelovitog
programa za slivno podruje, a prioritete je potrebno odrediti na osnovi ocjene znaaja izvorita za
vodoopskrbu, stupnja ugroenosti izvorita (osjetljivosti podruja i karakteristika zahvata) te ocjene
uinka u odnosu na uloena sredstva.
8.6.
MJERE POSEBNE ZATITE
8.6.1. SKLANJANJE LJUDI

lanak 285
Naselje Matulji svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu ("Narodne novine", broj 2/91.) u naselja 4.
stupnja ugroenosti (malo ugroeni gradovi). Ostala naselja na podruju Opine Matulji ne podlijeu
obveznoj izgradnji sklonita, odnosno drugih objekata za zatitu.
U naselju Matulji treba na cijelom podruju planirati zatitu stanovnitva u zaklonima.
Sklanjanje ljudi osigurava se koritenjem prirodnih zaklona i prilagoavanjem podrumskih i drugih
graevina pogodnih za sklanjanje ljudi u odreenim zonama, to se utvruje planom zatite i spaavanja
za Opinu Matulji, odnosno posebnim planovima prilagoavanja i prenamjene koji se izrauju u sluaju
neposredne ratne opasnosti.
U sklopu graevina od znaaja za Republiku Hrvatsku eventualna gradnja sklonita osnovne zatite
odreuje se posebnim uvjetima graenja na razini Republike Hrvatske.
8.6.2. ZATITA OD POTRESA I RUENJA

lanak 286
Protupotresno projektiranje, graenje i rekonstrukciju graevina treba provoditi prema zakonskim i
tehnikim propisima, te uz to, za vee graevine drutvene i poslovne namjene, energetske i sl.
graevine, i prema geomehanikim i geofizikim istraivanjima.
Do izrade nove seizmike karte Primorsko-goranske upanije, protupotresno projektiranje treba provoditi
u skladu s postojeim seizmikim kartama.
Maksimalni oekivani intenzitet potresa za povratni period od 500 godina uz 63 % vjerojatnosti, za ovo
podruje je 7 i 8 MSK- 64 ljestvice. 500 godina je propisano povratno razdoblje potresa u Eurokodu 8
kao i u kod nas vaeem pravilniku.
lanak 287
Urbanistikim i detaljnim planovima ureenja za neizgraene dijelove graevinskog podruja potrebno je
definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama.
Ceste i ostale prometnice treba zatititi posebnim mjerama od ruenja graevina i ostalog zapreivanja
radi to bre i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
93
Kod projektiranja prometnih vorita u dvije razine treba osigurati mogunost odvijanja istog reima
prometa u jednoj razini.
8.6.3. ZATITA OD POARA
lanak 288
Na prostoru Opine Matulji planira se provedba mjera zatite od poara koje se temelje na procjeni
ugroenosti od poara i planu zatite od poara.
Za zatitu od poara se na podruju obuhvata ovog plana primjenjuju slijedee mjere:
Kod projektiranja graevina, radi vee uniformiranosti u odabiru mjera zatite od poara, prilikom
procjene ugroenosti od poara, u prikazu mjera zatite od poara kao sastavnom dijelu projektne
dokumentacije potrebno je primjenjivati numeriku metodu TRVB 100 ili neku drugu ope priznatu
metodu za stambene i preteito stambene graevine, a numerike metode TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM za preteito poslovne graevine, ustanove i druge javne graevine u kojima se okuplja i
boravi vei broj ljudi. Kod projektiranja specijaliziranih trgovakih prostora-trgovina u vidu shopping
mall-a primjenjivati austrijske numerike metode TRVB N138 i N139. Kod projektiranja i gradnje garaa
primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.
Kod odreivanja meusobne udaljenosti graevina voditi rauna o poarnom optereenju graevine,
intenzitetu toplinskog zraenja kroz otvore graevine, vatrootpornosti graevine i fasadnih zidova,
meteorolokim uvjetima i drugo. Meusobni razmak graevina ne moe biti manji od visine sljemena
krovita vie graevine, ali ne manje od 6 m. Udaljenost graevine od ruba javne prometne povrine mora
biti najmanje polovicu visine vijenca graevine.
Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojeih obavezno je planiranje
vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu irinu, nagibe, okretita, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske
mree sukladno Pravilniku o hidrantskoj mrei za gaenje poara ( N.N. br. 08/06).
Za gradnju graevina i postrojenja za skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili plinova, moraju se
potivati odredbe l. 11 Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donijetih
na temelju njega.
Dosljedno se pridravati prijedloga tehnikih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroenosti od poara
Opine Matulji.
Detaljnim planovima koji se izrauju temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama odrediti
obvezu usklaenja glavnog projekta s navedenim mjerama zatite od poara.
Glavni projekt za graenje pojedinih graevina mora biti usklaen s propisanim i ovim Odredbama
traenim mjerama zatite od poara, prikazanima u elaboratu zatite od poara.
lanak 289
Zatita uma od poara provodi se organizacijom osmatrako-dojavne slube, osiguranjem prohodnosti
putova i staza kroz umsko zemljite, odravanjem prosjeka i zabranom loenja vatre izvan naselja i
mjesta koja su posebno oznaena za tu namjenu, a u svemu prema vaeoj regulativi.
94
9.
lanak 290
Provedba ovog Plana vri se neposredno, temeljem Odredbi za provoenje uz obvezno koritenje
cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafikog dijela) i posredno, putem planova uih podruja koji su na
snazi ili ija je obveza izrade i donoenja propisana ovim Planom.
9.1.
OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
lanak 291
Ovim Planom se, u svrhu posrednog provoenja, odreuje obveza izrade slijedeih prostornih planova
uih podruja:
- urbanistikih planova ureenja (UPU),
- detaljnih planova ureenja (DPU).
Granice obuhvata prostornih planova uih podruja odreene su u kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti za
koritenje, ureenje i zatitu prostora - Posebna ogranienja u koritenju, mjere ureenja i zatite u
mjerilu 1:25000 i br.4 "Graevinska podruja u mjerilu 1:5000.
Urbanistikim planom ureenja mogu se odrediti podruja obvezne izrade detaljnog plana ureenja,
ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.
lanak 292
Urbanistiki plan ureenja obvezan je za slijedea naselja i podruja za izdvojene namjene:
UPU 1
Matulji (NA101, NA102, NA103, NA111, NA112, R12, R21, K1, K2) /donesen/
UPU 2
Mihotii - dio (NA113)
UPU 3
Rupa (NA16, NA72)
UPU 4
Mihelii (NA66)
UPU 5
Rukavac (NA151)
UPU 6
Bregi (NA21)
UPU 7
Bregi (NA22)
UPU 8
Bregi (NA23)
UPU 9
Poslovna zona Juii (K3)
UPU 10
Poslovna zona Jurdani (K4)
UPU 11
Poslovna zona Muii I (K5)
UPU 12
Poslovna zona Muii II (K6, R13)
UPU 13
Poslovna zona Brgud (K7)
UPU 14
Poslovna zona Miklavija (K8) /donesen pod nazivom UPU 4 radne zone RZ 12/
UPU 15
Poslovna zona Mune (K9)
UPU 16
Poslovna zona Lipa (K10)
UPU 17
SRC apjane - Rupa (R11)
UPU 18
RC Lisina (R22, O2)
UPU 19
RC Bregi (R23)
UPU 20
Ranirni kolodvor Jurdani (IS11)
UPU 21
Ranirni kolodvor apjane (IS12)
UPU 22
Centar za obuku vatrogasaca apjane (O1)
UPU 23
Poslovna zona Rupa (K11)
UPU 24
Poslovna zona Permani (K12)
UPU 25
RC Rupa (R24)
Detaljni plan ureenja obvezan je za slijedee dijelove naselja i podruja za izdvojene namjene:
DPU 1
Groblje Rupa /donesen /
95
DPU 2
DPU 3
Zona poticajne stanogradnje Muii

Zona drutvenih sadraja Breca
lanak 293
Do donoenja prostornih planova uih podruja iz lanka 292 ovih Odredbi ne moe se odobriti gradnja
novih graevina ni ureenje prostora.
Iznimno, do donoenja tih planova, doputena je:
- rekonstrukcija postojeih graevina temeljem odrednica za neposredno provoenje Plana,
- izgradnja i rekonstrukcija graevina infrastrukturne namjene u izgraenom dijelu graevinskog
podruja,
i posebno:
u graevinskom podruju sportsko-rekreacijske namjene apjane - Rupa (R1-1) izgradnja novih
sadraja sporta i rekreacije unutar izgraenog dijela graevinskog podruja,
- u graevinskim podrujima infrastrukturne namjene - ranirni kolodvori (IS) rekonstrukcija i
dogradnja eljeznike infrastrukture i rekonstrukcija postojeih graevina prema odrednicama za
izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene.
- u graevinskom podruju ostale namjene - Centar za obuku vatrogasaca (O1) rekonstrukcija
postojeih graevina s poveanjem graevinske bruto povrine za 10 %.
Iznimno postojei detaljni planovi ureenja iz lanka 303 ovih Odredbi, u obuhvatu obvezne izrade
urbanistikog plana ureenja, primjenjuju se do donoenja tog urbanistikog plana ureenja.
lanak 294
Uredbom o procjeni utjecaja na okoli i Popisom zahvata, te Prostornim planom Primorsko - goranske
upanije odreene su graevine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i izrada
studije o utjecaju na okoli.
9.2.
PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
lanak 295
Posebne razvojne i druge mjere koje treba poduzimati u cilju breg razvitka podruja su:
-
utvrditi mjere lokalne politike kojima e se poticati bri i usklaeniji razvitak naselja, gospodarskih i
drutvenih djelatnosti, racionalnije koritenje prirodnih resursa i raspoloivog prostora te efikasniju
zatitu okolia radi ostvarenja odrivog razvitka cijelog podruja.
naselja u unutranjosti Opine koja depopuliraju potrebno je revitalizirati donoenjem poticajnih
mjera za obnovu tradicijskog gospodarstva, razvoj specifinih oblika turizma, poticanjem valorizacije
i zatite kulturne batine, te opremanjem svom potrebnom infrastrukturom i osnovnim uslunim
sadrajima, a potrebe za novim stambenim prostorom osigurati primarno rekonstrukcijom postojeih
graevina i interpolacijama u izgraeni i komunalno opremljeni dio naselja
odrediti visinu komunalne naknade na nain da se potie privoenje zemljita planiranoj namjeni,
predvidjeti programom mjera za unapreenje stanja u prostoru uvoenje komunalnog doprinosa za
financiranje graenja graevina i ureaja komunalne infrastrukture,
predvidjeti osiguranje sredstava za zatitu i upravljanje zatienim dijelovima prostora,
predvidjeti mogunost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Opine, kao to su
izgradnja graevina drutvenih djelatnosti, prometnica i slinog putem izdavanja lokalnih obveznica,
javno-privatnog partnerstva i sl.
predvidjeti mjere za poticanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti kao to su dodjele kredita s
povoljnijim uvjetima (manja kamata, dui rok otplate i sl.), novane poticaje za odreenu proizvodnju
ili granu djelatnosti, propisivanje niih stopa poreza i doprinosa
poticati obnovu poljoprivredne proizvodnje i razvoj seoskog i rekreacijskog turizma
96
komunalnim opremanjem i drugim mjerama poticati realizaciju planiranih poslovnih zona

utvrditi obvezu izrade nove, te izmjenu i dopunu postojee prostorno planske dokumentacije, kao i
sustavnog praenja procesa u prostoru i stanja okolia
odrediti mjere za provedbu politike prostornog ureenja (komunalni doprinos, razina ureenosti
graevinskog zemljita za pojedina ua podruja i dr.),
prioritetno planirati gradnju graevina od upanijskog znaaja,
lanak 296
Provoenje sustavnih istraivanja i praenja pojava i procesa u prostoru vriti sukladno odredbama
upanijskog plana. Praenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utjeu na stanje okolia, a osobito
koje utjeu na kakvou prirodne batine, tla, zraka i vode.
Zatitnim mjerama postii cjelovito osiguranje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica, racionalno
koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i
odrivog razvitka.
lanak 297
U cilju provedbe planskih postavki prostornog, gospodarskog i drutvenog razvoja Opine Matulji, a
naroito provedbe mjera zatite prostora, za svaki zahvat u prostoru, za koji tijelo dravne uprave
nadleno za provoenje ovog Plana ocijeni da moe imati znaajan utjecaj na ivot lokalne zajednice,
moe se zatraiti miljenje Poglavarstva Opine.
9.3.
REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI.
lanak 298
Rekonstrukcija postojeih graevina izvan graevinskih podruja odreena je lankom 143 ovih Odredbi.
Nije doputena prenamjena postojeih gospodarskih i drugih graevina izvan graevinskih podruja u
graevine stambene namjene.
lanak 299
Rekonstrukcija postojeih graevina u graevinskom podruju ija namjena nije u skladu s namjenom
prostora utvrenom ovim Planom mogua je u svrhu poboljanja neophodnih uvjeta ivota i rada.
Rekonstrukcijom u svrhu poboljanja neophodnih uvjeta smatraju se:
97
Doputena je prenamjena i rekonstrukcija graevine u skladu s namjenom odreenom ovim Planom, a

prema uvjetima ovih Odredbi.
lanak 300
Rekonstrukcija postojeih graevina u cestovnim i infrastrukturnim planskim koridorima mogua je
prema odrednicama iz prethodnog lanka, ali bez promjene namjene i u postojeim gabaritima graevine.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 301
Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u
drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajuem mjerilu podloge, osim elemenata
Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.
Za podruja s obveznom izradom plana ueg podruja, detaljno odreivanje poloaja prometnica,
komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora odreenih ovim Prostornim planom odredit e se
tim planovima.
lanak 302
Do izrade Konzervatorske podloge, primjenjuju se uvjeti i odredbe iz ovog Plana. Nakon izrade i
usvajanja Konzervatorske podloge, navedena podloga postati e sastavni dio ovog Plana, ije e se
smjernice koristiti u Planu kao njegov integralni dio.
lanak 303
Donoenjem ovog Plana ostaju na snazi slijedei doneseni planovi:
- Urbanistiki plan ureenja Matulja (SN PG 2/05)
- Urbanistiki plan ureenja 4 radne zone RZ -12 (SN PG 50/06)
- DPU centra Matulja (SN PG 7/01)
- DPU groblja u Rupi (SN PG 20/01)
- DPU 7 stambene zone "Puhari" (SN PG 33/06)
- DPU radne zone R-1 (SN PG 17/00)
- DPU dijela radne zone R-6 (SN PG 2/05)
98

Ppuo Matulji

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ppuo Matulji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA

PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE, PROJEKTIRANJE I ZATITA OKOLIA

PROSTORNI PLAN UREENJA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Slubeni list upanije primorsko-goranske br. 6/05

Objava javne rasprave:

29.09..2007. ("NOVI LIST")

Javni uvid odran:

Odgovorna osoba za provoenje

Biserka Gado, dipl.iur.

Odluka opinskog vijea o

Slubeni list Primorsko-goranske upanije br. 36/08

Predsjednik opinskog vijea:

Mario ikovi, ing.

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

Drago Filiferovi, dipl.ing.arh.

Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi plana:

Drago Filiferovi, dipl.ing.arh.

Dr. sc.Miro verko

IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA

Poloaj, znaaj i posebnosti podruja opine u odnosu na prostor i sustave

CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja

PLAN PROSTORNOG UREENJA

Prikaz prostornog razvoja na podruju Opine Matulji u odnosu na prostornu

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

5.1.3. Zrani promet

GRAFIKI DIO - kartografski prikazi:

KORITENJE I NAMJENA POVRINA

UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORAUvjeti koritenja

GRAEVINSKA PODRUJA (4.1. - 4.19.)

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE MATULJI U

Opina Matulji jedna je od 35 jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj upaniji.

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Geomorfoloke znaajke podruja

Geomorfologija istraivanog prostora posljedica je litolokih karakteristika zastupljenih naslaga,

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

GORNJA KREDA (K2)

DONJA KREDA (K1)

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Strukturno- tektonske karakteristike

Hidrogeoloke znaajke podruja

Hidrogeoloke znaajke stijena

Dobro vodopropusne karbonatne naslage

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Srednje vodopropusne karbonatne naslage

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE MATULJI

Na podruju opine Matulji rasprostiru se zone sanitarne zatite slijedeih izvora:

Inenjerskogeoloke znaajke podruja (geotehnike znaajke)

URBANISTIKI STUDIO RIJEKA d.o.o.