Visoka zdravstvena kola

Pitanja za usmeni dio ispita iz anatomije

1.FUNKCIJA I GRAA NERVNOG SISTEMA

Razlikuju se 2 dijela nervnog sistema:
Centralni ( CNS ) mozak i kimena modina
Periferni ( PNS ) nervi
Sastoji se uglavnom iz nervnog tkiva. Neuroni i njihovi produeci formiraju sivu masu ( supstancia grisea )
koja moe biti u vidu stubova i slojeva ili u vidu jedara ( nuklei ) koja su okruena bijelom masom. Ako je siva
masa pomijeana s bijelom zove se retikularna supstanca ( formacio reticulari s). Van CNS-a nervne elije
formiraju nervne vorove ( ganglione ). U CNS-u neuroni sive mase se grupiu i obrazuju modane centre, koji
reguliu funkcije odreenih organa. U funkcionalnom pogledu, modani centri se dijele na vie i nie. Vii
centri su u kori velikog mozga ( neocerebrum ) i kori malog mozga ( neocerebellum ). Nii centri su u sivoj
masi
kimene
modine.
Vii
centri
kontroliu
rad
niih
centara.
Bijelu masu ( supstancia alba ) nervnog sistema grade neuriti neurona koji su obavijeni bjliastim mijelinskim
omotaem. Neuriti ili nervna vlakna se udruuju i u CNS- u formiraju modane puteve traktus s fascikulus,
koji sprovode nadraaje od 1. centra ka drugom. Kada napuste CNS, neuroni dobijaju jo jedan omota
sastavljen od neuroglije vanova ovojnica, grupiu se i formiraju snopove nerava.Modani putevi dijele se
na: kratke i duge.
Kratki putevi su :
Asocijacioni veu centre s iste strane.
Komisuralni prelaze do centara suprotne strane.
Dugi ili projekcioni putevi naputaju dio CNS-a u kom poinju. Ako sprovode nadraaje od nieg ka viem
centru zovu se aferentni, ushodni ili senzitivni putevi obrnuto eferentni, nishodni ili motorni.
Nervne elije se udruuju i formiraju reflexne lukove - osnovna funkcionalna jedinica grae nervnog sistema.
Broj nervnih elija iznosi 16 milijardi.Najprostiji, elementarni refleksni luk obrazuju dva neurona, aferentni i
eferentni. Aferentni ili centripetalni neuron prima od receptora nadraaj iz spoljne sredine ili iz nekog organa i
sprovodi ga ka centralnom nervnom sistemu, gdje razdraenje prelazi na dendrite eferentnog ili centrifugalnog
neurona i reflektuje se u vidu odgovora ili impulsa ka periferiji. Impuls odlazi ka efektoru, bilo ka miinom
tkivu i izaziva njegovu kontrakciju, bilo ka lijezdi i izaziva odgovarajuu promjenu njene sekrecije. Prelaz
razdraenja omoguuje prisan kontakt, sinapsa, izmeu neurita aferentnog i dendrita eferentnog neurona. U
visini njehove sinapse stvaraju se posebna hemijska jedinjenja, adrenalin ili acetilholin, koja olakavaju
prebacivanje rezdraenja, poveavajui osjetljivost neurona na nadraaj.
Mozak ine 3 dijela;
1.Rombcefalon(zadnji) koga ine:produena modina,modani most,mali mozak i 4 modana komora
2.Mezencefalon(srednji) koga ine:srednji mozak(mezencefalon)i mozdani kanal
3.Proezencefalon(prednji) koga ine;veliki mozak(telencefalon),meumozak(diencefalon)i 3 modana komora
Formatio retikularis-retikularna supstancija koja se sastoji od sitnih ostrvaca sive mase izmeu kojih se
provlae kratki i dugi putevi.Dugim putevima ona je povezana s retikularnom supstancijom modanog stabla a
kratkim putevima s kontralateralnom stranom kimene modine.

2.KIMENA MODINA ( MEDULLA SPINALIS ) oblik i topografija

-Kimena modina se kod zaetka u 3.mjesecu prua cijelom duinom kimenog kanala, od atlasa do
baze trtine kosti. Kasnije, usljed breg rasta kimenog stuba, ona se povlai navie i kod odraslog se
prua od atlasa do visine 2. slabinskog kraljeka.
-Od njenog donjeg kraja, koji je u vidu kupe konus medularis silazi zavrni koni filum terminale
koji je okruen krsnim ivcima koji silaze kroz kimeni kanal i formiraju formaciju koja podsjea na
konjski rep cauda equina.
-Kimena modina ima oblik cilindrine vrpce debljine 1 cm. Ima dva zadebljanja: vratno i slabinsko (
intumescencia cervikalis et lumbalis ) koje odgovara korijenovima nerava za gornji i donji ud. Ona je
pomou 2 sredinja lijeba: zadnjeg ( sulkus medianus posterior ) i prednjeg ( fisura mediana
anterior ) podijeljena u dvije simetrine polovine. Sulkus medianus posterior je uzak i plitak, a fisura
mediana anterior je u vidu duboke pukotine. Bonom stranom kimene modine silaze 2 bona lijeba:
prednji i zadnji ( sulkus lateralis anterior et posterior ), u visini kojih izbijaju prednji i zadnji
korjenovi kimenih ivaca.

3.GRAA KIMENE MODINE

-SIVA MASA ( SUPSTANCIA GRISEA ) je postavljena duboko, oko centralnog kanala kimene modine kanalis centralis. Na poprenom presjeku ima oblik slova H i na njoj se razlikuju sredinja spojnica i 2 roga,
prednji i zadnji. Prednji rog ( kornu anterius ) je kratak i iroki, sadri krupne nervne elije koje se udruuju i
formiraju motorne centre za grupe skeletnih miia. Zadnji rog ( kornu posterius ) je uzak i dug, ima 2 dijela:
Bazu - u kojoj su centri za duboki , proprioceptivni senzibilitet.U medijalnom dijelu baze nalazi se krupno jedro
nucleus thoracicus.
Vrh - centri za povrni , exteroceptivni senzibilitet. Vrh zadnjeg roga nastavlja se elatinoznom supstancijom (
substantia gelatinoza ), koja sadri veliki broj neuroglija i sitne neurone.
Sredinja siva spojnica se sastoji od sitnih neurona, i sadri centre autonomnog nervnog sistema.U njenom
medijalnom dijelu ( substantia intermedia medialis ) ventralno su visceromotorni, a dorzalno viscerosenzitivni
centri, a u lateralnom dijelu ( substantia intermedia lateralis ) su centri simpatikog i parasimpatikog dijela
ANS- a.
BIJELA MASA ( SUPSTANCIA ALBA ) je podijeljena rogovima sive mase i korijenima kimenog ivca u
3 vrpce: prednju, bonu i zadnju funikulus anterior, lateralis et posterior. Prednje vrpce su meusobo
povezane debelom spojicom ( comissura anterior alba ), za razliku od zadnjih, koje su potpuno odvojene
glijalnom pregradom. Vrpce sadre duge i kratke modane puteve. Dugi projekcioni putevi zadnje vrpce su
senzitivni, prednje motorni, a bone senzitivni i motorni. Kroz duboke dijelove sve 3 vrpce uz sivu masu
prolaze kratki putevi asocijativni i komisuralni.
-Kroz zadnju vrpcu prolaze 2 ushodna puta;fascikulus gracilis Golli i fascikulus kuneatus Burdahi koji
sprovode duboki svjesni senzibilitet trupa i udova.Kroz bonu vrpcu prolaze 3 senzitivna puta i vei broj
motornih puteva.Jedan put,traktus spinotalamikus Edingeri sprovodi povrni,a druga dva fascikulus
spinocerebelaris anterior i fascikulus spinocerebelaris posterior refleksni duboki senzibilitet trupa i udova.Od
motornih puteva,jedan direktni prolazi kroz bonu vrpcu-traktus kortikospinalis s.pyramidalis lateralis i

dijelom kroz prednju vrpcu-traktus cortikospinalis s.pyramidalis anterior.Kroz duboke dijelove sve tri vrpce
kimene modine uz sivu masu prolaze kratki putevi,asocijacioni i komisuralni.
KIMENI IVAC ( N. SPINALIS ) polazi sa 2 korijena koji se spajaju prolazom kroz meuprljenski otvor
kinemog stuba - foramen intervertebrale. Prednji korijen sadri motrorna, a zadnji senzitivna nervna vlakna.
Zadnjem korijenu pridodat je ganglion spinale koji sadri bipolarne neurone u vidu slova T. Njegov nastavak
daje 2 kraka: centralni i periferni. Periferni krak nalazi se u sastavu kimenog ivca. Centralni krak ulazi u
kimenu modinu i daje ushodni i nishodni nastavak. U spinalnom ganglionu nalaze se neuroni VNS- a.
N.Spinalis i odgovarajui dio M.Spinalis predstavlja njen segment, tj. njen elemantarni, najprostiji dio CNS-a u
morfolokom i funkcionalnom pogledu.

4.MOZAK ( ENCEFALON )
-U najirem smislu predstavlja dio CNS-a koji se nalazi u lobanjskoj duplji. On je u obliku ovoida, iji
je ui kraj okrenut naprijed, ka eonoj kosti. Sastoji se od 4 dijela:
1a)
b)
c)
d)
2a)
b)
3a)
b)
c)
4a)
b)

ROMBENCEFALON:
Produena modina Medula oblongata
Modani most Pons
Mali mozak Cerebelum
4. Modana komora Ventrikulus kvartus
MEZENCEFALON SREDNJI MOZAK :
Modane noice Pedunkuli cerebri
Krovna ploa Tektum mezencefali
DIENCEFALON MEUMOZAK:
Talamus
Hipotalamus
3. Modana komora Ventrikulus tertius
TELENCEFALON VELIKI MOZAK:
Hemisfere Desna i lijeva
Rinencefalon Mirisni mozak

PROSENCEFHALON

M.oblongata, Cerebellum i Mesencephalon sainjavaju modano stablo ( truncus cerebri ).

5.MEDULA OBLONGATA PRODUENA MODINA

-Ima oblik zarubljene kupe koja je vrhom okrenuta na dole i spljotena u sagitalnom smjeru. Nastavlja

se na kimenu modinu od visine korjenova 1. vratnog ivca i pria se navie do sredine bazilarnog
lijeba ( klivus )gdje prelazi u modani most ( pons ). Njena centralna upljina gradi donji dio 4.
modane komore.
Na prednjoj strani M.Oblongate, bono od njene sredinje pukotine fisura mediana anterior nalaze
se piramide, ija se vlakna ukrtaju na granici prema kimenoj modini i grade piramidnu raskrsnicu dekusacio piramidum. Granica izmeu medule oblongate i ponsa je postpontinska jama iz koje izbijaju
6,7 i 8. modani nerv ( N. Abducens, N. Facialis i N. Vestibulocochlearis ).

Na bonoj strani je ovalno ispipenje ( oliva ), koje sadri istoimeno jedro - nukleus olivarius. Ispred
maslinastog ispupenja, iz prednjeg bonog lijeba sulkus lateralis anterior izbija 12. modani nerv (
N. Hypoglossus ), a iz zadnjeg bonog lijeba sulkus lateralis posterior 9, 10 i 11 modani nerv ( N.
Glossopharingeus, N. Vagus i N. Accesorius ).
Na dorzalnoj strani M. Oblongate, bono od njenog sredinjeg lijeba - sulcus medianus posterior,
nalaze se dva ovalna ispupenja, medijalno ( tuberculum fasciculi gracilis - clava ) i lateralno (
tuberculum fasciluli cuneati ). Ova ispupenja sadre jedra u kojima se zavravaju istoimeni putevi (
fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus ). Lateralno od njih se nalazi pepeljasto ispupenje (
tuberculum cinereum ), koje sadri donji kraj sporednog senzitivnog jedra V modanog ivca.
Ispupenja dorzalne strane M. Oblongate nastavljaju se navie s donjim krakom malog mozga (
pedunculus cerebellaris inferior ). Donji kraci sadre aferentne i eferentne puteve malog mozga
izmeu kojih je zategnuta tanka glijalna opna (lamina tectoria ventriculi quarti ), koja ulazi u sastav
krova 4. modane komore.

6.PONS MODANI MOST

-Modani most je zadebljanje modanog stabla, koje predstavlja jednu od karakteristika za uspravan
stav ovjeka. Poprena vlakna - fibrae pontis transversae su uzrok zadebljanja i ine srednji krak
malog mozga pedunkulus cerebelaris medius. Na granici izmeu bone strane mosta i srednjeg
kraka malog mozga izbija 5. modani nerv ( N. Trigeminus ). Dorzalna strana ponsa ulazi u sastav
romboidne jame ( fosa romboidea ), odnosno poda 4. modane komore.
-Romboidna jama svojim gornjim dijelom pripada modanom mostu, a donjim produenoj
modini.Granicu izmeu ova njena dva dijela oznaavaju luna vlakna (striae medulare) Ona je
podijeljena sredinjim lijebom - sulkus medianus na desnu i lijevu polovinu. Bono od sredinjeg
lijeba, nalazi se granini lijeb - sulkus limitans koji razdvaja 2 obla ispupenja, medijalno i
lateralno. Ispod medijalnog uzvienja nalaze se motorna jedra modanih ivaca. Na njegovom gornjem,
pontinskom dijelu, nalazi se oblo ispupenje ( colliculus facialis ), ispod kojeg lei unutranje koljeno
VII modanog ivca i jedro VI modanog ivca. Ispod lateralnoh uzvienja romboidne jame nalaze se
senzitivna jedra V, VII IX i X modanog ivca i senzorijelna jedra VIII modanog ivca ( N.
Vestibulocochlearis ).
-Na graninom ijebu ( sulcus limitans ) romboidne jame nalaze se dvije jamice, gornja i donja ( fovea
superior et inferior ). Od donje jamice sputa se nadole i upolje trouglasto polje ili pepeljasto krilce (
trigonum N. Vagi - ala cinerea ), ispod kojeg lee krupna parasimpatika jedra IX i X mpdanog
ivca.

7.CEREBELLUM MALI MOZAK

-Nalazi se iza modanog mosta ( ponsa ) i produene modine ( M. Oblongate ). Ima 1 sredinji dio crv
(vermis ) i 2 bona dijela lijevu i desnu hemisferu ( Hemispherium cerebelli ). Njegova povrina izdijeljena je
koncentrinim poukotinama ( fissureae cerebelli ) u mnogobrojne listolike vijuge ( folia cerebelli ). Na njemu
se razlikuju:
1) 2 strane gornja i donja
2) 2 ivice prednja i zadnja

Na srednjem dijelu prednje ivice nalazi se popreno udubljenje fastigium, koje je najvie mjesto na krovu 4.
modane komore. Bono od toga u mali mozak ulaze njegovi kraci koji ga veu sa modanim stablom.
Upolje od krakova prua se horizontalni ljeb fisura horizontalis koji razdvaja gornju od donje strane malog
mozga. Nastavak tvrde modanice koji se naziva ator malog mozga tentorium cerebeli, odvaja gornju stranu
od zadnjih dijelova lijeve i desne hemisfere velikog mozga.Na njenom prednjem dijelu nalazi se duboka
poprena pukotina fisura prima koja oznaava granicu izmeu prednjeg i srednjeg renja malog mozga. Donja
strana malog mozga nalije na ljusku potiljane kosti. Na njoj se nalaze dvije poprene pukotine, prednja i
zadnja. Zadnja poprena pukotina ( fissura postpyramidalis ) odvaja srednji od zadnjeg renja malog mozga.
Ispred prednje pukotina ( fissura posterolateralis ) nalazi se vori crva ( nodulus ), koji se upolje nastavlja s
pahuljicom malog mozga ( flocculus ).
Kraci malog mozga krura cerebeli su:
1.Gornji pedunkulus cerebelaris superior povezuje mali mozak sa srednjim mozgom.
2.Donji pedunkulus cerebelaris inferior povezuje mali mozak s produenom modinom.
3.Srednji pedunkuli cerebelkares medii veu mali mozak s modanim mostom.
Siva masa gradi koru malog mozga kortex cerebeli i jedra nuklei cerebeli, koja se nalaze u dubini bijele
mase. Nucelus dentatus je najvee jedro i nalazi se u hemisferi malog mozga. Kod njegovog hilusa nalaze se
dva manja jedra: Nucelus emboliformis i Nucelus globosus. U crvu malog mozga, iznad krova 4. modane
komore, nalazi se jo jedno jedro, Nucleus fastigii.
Bijela masa ine je aferentni i eferentni putevi koji prolaze kroz njegove krakove.Arhicerebelum dobija
aferentni put od vestibularnog ivca i njegovih jedara(nuclei vestibulares).Od njega polaze eferentni putevi od
kojih jedan ulazi u sastav asocijacionog puta modanog stabla(fascikulus longitudinalis medialis)a drugi
traktus vestibulospinalis silazi kroz prednju vrpcu kimene modine do prednjih rogova njene sive
mase.Paleocerebelum je povezan aferentnim proprioceptivnim putevima s kimenom modinom,a eferentnim
putevima sa crvenim jedrom srednjeg mozga(nucleus ruber) i sa spoljnim jedrom talamusa.Neocerebelum
najmlai dio malog mozga,povezan je sa dvosmjernim putevima s korom velikog mozga i eferentnim putevima
sa centrima ektrapiramidalnog motornog sistema u modanom stablu-nucleus ruber,formatio retikularis i
nucleus olivaris.

8.4 MODANA KOMORA ( VENTRIKULUS QUARTUS )

-Njeno dno ini fosa romboidea, a krov mali mozak sa svojim prednjim i zadnjim velom velum

medulare anterius et posterius i istanjeni dorzalni dio produene modine lamina tektoria ventrikuli
kvarti. Preko otvora apertura mediana ventrikuli kvarti Magendi i apertura lateralis ventrikuli
kvarti Luscka su povezani subarahnoidalni prostor i modane komore, upljine koje sadre
cerebrospinalni likvor.

9.PROSENCEPHALON-PREDNJI MOZAK
-Prosencefalon ine veliki mozak telencefalon i meumozak diencefalon
DIENCEFALON
-Nalazi se izmeu lijeve i desne hemisfere velikog mozga,pokriven sa svih strana,izuzev gornje koja je
slobodna i nalijee na tijelo klinaste kosti.On ima dva dijela;gornji talamus i donji hipotalamus od kojih je
prvi vei od drugog.Njegova centralna upljina 3.modana komora ventrikulus tertius ima izgled uzane
pukotine,postavljene u sagitalnoj ravni.
Talamus

-Talamus ili vidni breuljak je u obliku ovoida koji se nalazi izmeu 3 modane komore i unutranje modane
ahure velikog mozga.Svojom gornjom stranom on ulazi u sastav poda bone modane komore,a donjom
stranom je srastao sa hipotalamusom.Njegovom zadnjem zadebljanom kraju(pulvinar) pridodata su dva manja
sastavna dijela meumozga;metatalamus i epitalamus..Ispod zadnjeg kraja nalazi se metatalamus-dva ovalna
ispupenja koja se nazivaju spoljno i unutranje koljenasto tjelace (corpus geniculatum-laterale et
mediale).Izmeu zadnjih krajeva lijevog i desnog talamusa,nalazi se epitalamus,u iji sastav ulaze;dvije
trouglaste ploice (hebanulae),spojene meusobno tankom komisurom (komisura habenularum) i modana
iarica (corpus pineale)
-Corpus pineale-modana iarica je organ trouglastog oblika,koji nalijee na srednji mozak,izmeu gornjih
breuljaka njegovog krova.Ona se sastoji od posebnih razgranatih elija,od neuroglija i rijetkih neurona.Njena
uloga je nejasna.Smatra se da pripada endokrinom sistemu,da lui hormon koji regulie,koi prerani spolni
razvirak kod djece.
-SIVA MASA-ispunjava skoro potpuno talamus i predstavlja najvii supkortikalni senzitivni centar u kome se
prekidaju svi senzitivni i senzorijelni putevi izuzev vestibularnog puta.Ona je tankim listiima bijele mase
podijeljena u tri jedra;prednje,unutranje i spoljno.
-Prednje jedro (nukleus anterior talami)pripada olfaktivnom sistemu.Olfaktivnom sistemu takoe jedino
pripada i jedro epitalamusa nukleus habanulae.
-Unutranje jedro (nukleus medialis talami)prima kratke puteve iz vegetativnih jedara bonog zida i poda 3
modane komore.
-Spoljno jedro (nukleus lateralis talami) prima duge puteve za povrni i duboki snezibilitet.Ono se sastoji od 4
jedarceta,tri ventralna i jedno dorzalno.Prednje ventralno jedro (nukleus ventralis talami anterior) pripada
ektrapiramidalnom sistemu.Srednje ventralno (nukleus ventralis talami intermedius) prima cerebelotalamine
puteve,a zadnje ventralno jedro (nukleus ventralis talami posterior) ushodne puteve za povrni i duboki svjesni
senzibilitet.
-BIJELA MASA-talamus je povezan mnogobrojnim aferentnim i eferentnim putevima s modanim stablom i
kimenom modinom,s malim mozgom,hipotalamusom,bazalnim ganglionima velikog mozga i korom velikog
mozga.
-Putevi koji vezuju talamus sa korom velikog mozga,aferentni(fascikuli cortikotalamici) i eferentni(fascikuli
talamokortikales) obrazuju 4 kraka,koji se ire lepezasto ka renjevima velikog mozga.Kraci talamusa
pedunkuli talami,superior,inferior,anterior et posterior prolaze kroz unutranju modanu ahuru (kapsula
interna) izuzev donjeg pedunkuli talami inferiror koji ide ka slijepom renju.Gornji pedunkulus talami
superior sadri kortikalne neurone senzitivnih puteva koji produuju senzitivne puteve od lateralnog jedra
talamusa do zadnje centralne vijuge tjemenog renja velikog mozga (gyrus postcentralis).
Hypotalamus
-Hipotalamus ini pod i donji dio bonog zida 3 modane komore.Na njegovoj donjoj strani,idui od sprijeda
nazad,vide se sledei elementi;raskrsnica optikih ivaca (hiasma optikum),pepeljasto ispupenje (tuber
cinereum) i dva obla uzvienja,bradaviasta tijela (corpora mamilaria).Od pepeljastog ispupenja sputa se
peteljka (infundibulum) na kojoj visi zadnji,nervni reanj hipofize.
-SIVA MASA-u bradaviastom tijelu hipotalamusa nalaze se dva jedra;medijalno i lateralno(nuklei korporis
mamilaris medialis et lateralis) koja pripadaju olfaktivnom sistemu.Ostala siva masa hipotalamusa predstavlja
ustvari nastavak retikularne supstancije srednjeg mozga.Iznad prednjih dijelova crvenog jedra i crne supstancije
ona obrazuje dva vea retikularna jedra,nukleus subtalamikus i zona incerta koja pripadaju
ekstrapiramidalnom motornom sistemu i vjerovatno regulisu pokrete pri kretanju.Vii vegetativni centri u kori
velikog mozga,koji reguliu afektivne i emocionalne pojave u ivotu,nalaze se u mirisnoj vijuzi i u prednjem
dijelu eonog renja (Delmas).

-Periventrikularni sivi sloj hipotalamusa nalazi se odmah ispod ependima 3.modane komore.On se nastavlja
navie du unutranje i spoljne strane talamusa.U njemu se nalaze neurosekretorna
ostrvca;suprafornikalno,paraventrikularno i supkomisuralno jedro koje se sastoje od ependima 3 modane
komore.
-Jedra hipotalamusa nalaze se lateralno od periventrikularnog sloja.Mogu se podijeliti na prednju i zadnju
grupu.Prednjoj grupi kojoj pripadaju 3 jedra (nuklei supraoptikus,preoptikus i paraventrikularis) stimulira rad
parasimpatikusa,a zadnja grupa koja ima takoe tri jedra (nuklei ventromedialis,dorsomedialis i posterior)
stimulira rad simpatikusa.U lateralnom dijelu pepeljaste kvrge hipotalamusa nalaze se sitna jedarca (nuklei
tubulares).Ona se nastavljaju upolje tankim slojem sive mase,koji se nalazi ispod soivastog jedra velikog
mozga(nuklei lentiformis) kao substantia inominata.
-BIJELA MASA-bijelu masu hipotalamusa grade asocijacioni putevi i kratki aferentni i eferentni putevi koji ga
povezuju s medijalnim jedrom talamusa,s kortikalnim vegetativnim centrima,retikularnom supstancijom
modanog stabla,mrenjaom oka i sa zadnjim renjem hipofize.Najdui nishodni put,dorzalni uzduni snop
(fascikulus longitudinalis dorzalis-Shutz) polazi od sitnih jedara pepeljste kvrge i silazi ispred centralne
upljine modanog stabla i kimene modine.On se zavrava u viceromotornim jedrima modanih ivaca i u
vegetativnim centrima kimene modine,kojima dovodi impulse iz hipotalamusa.
Trea modana komora(ventrikulus III)
-Bone zidove tree modane komore grade talamus i hipotalamus,izmeu kojih granicu oznaava jedan lijeb
(sulkus subtalamikus).Njen krov je tanak,epitelijalan (lamina tectoria ventrikuli III)i na njega nalijeu
horiodni splet i modani svod (fornix cerebri).Prdnji zid obrazuju stubovi modanog svoda,prednja komisura
velikog mozga i zavrna ploica neuralne cijevi,odnosno prednjeg modanog mjehura(lamina terminalis
grisea).Donji zid 3 modane komore gradi hipotalamus,a njen zadnji zid prednji kraj srednjeg mozga i
epitalamus,izmeu kojih se nalazi prednji otvor modanog kanali (akvaduktus cerebri Sylvi).Iznad prdnjeg
kraja modanog kanala nalazi se modana spojnica (comisura cerebri posterior).Na prednjem,donjem i
zadnjem zidu 3 modane komore nalaze se sitni pagovi.
-Trea modana komora komunicira sa bonom modanom komorom otvorom(foramen interventrikulare
Monroi)koji se nalazi izmeu prednjeg kraja talamusa i stuba modanog svoda.U njenom srdnjem dijelu
izmeu lijevog i desnog talamusa nalazi se siva spojnica adhesio intertalamika.

10.MESENCEPHALON-SREDNJI MOZAK
-Srednji mozak nastavlja navie modani most. On prolazi kroz hiatus tentori koga ograniavaju lea turskog
sela ( dorzum sele ) i prednja konkavna ivica atora malog mozga ( incisura tentori ). Njegovu upljinu ini
uski modani kanal akveduktus cerebri silvi koji vee 3 i 4 modanu komoru. Modani kanal se nalazi u
dorzalnom dijelu srednjeg mozga i oznacava granicu izmeu 2 osnovna dijela srednjeg mozga:
Modane noice ( pedunkuli cerebri )
Krovne ploe ( tektum mezencefali )
-Modane noice ( pedunculi cerebelli )se nalaze ispred modanog kanala i sastoje iz 2 dijela:
1. Modanih krakova krura cerebri
2. Kapice tegmentum; izmeu kojih granicu oznaava Substantia nigra - Saemeringi.
-Modani kraci se nalaze na prednjoj strani srednjeg mozga. Idu od prepontinske jame, prolaze iznad optikog
snopa ( tractus opticus ) i poniru u bijelu masu velikog mozga.Izmeu njih se nalazi trouglasta jama (fossa
interpendukularis) i na njenom dnu zadnja rupiasta supstancija (supstancija perforata posterior) kroz ije sitne
otvore prolaze krvni sudovi.
-Modani krak sadri motorne puteve:

1) 2 direktna traktus kortikospinalis et kortikonuklearis

2) 2 indirektna traktus temporopontinus et frontopontinus
-Krovna ploa ( tectum mesencephali ) -njen krov ( lamina quadrigemina ) ima na svojoj povrini 2 parna
uzvienja, gornji i donji breuljak ( Coliculus superior et inferior ) koji se nastavljaju upolje i navie svojim
rukavcima (brachia).Neposredno ispod donjih breuljaka izbija IV par modanih ivaca ( N. Trochlearis ).
-SIVA MASA-ine je jedra modanih ivaca,retikularna supstancija i nove sive mase.
Jedra mozdanih ivaca-u srednjem mozgu se nalaze jedra III i IV modanog ivca (n.oculomotorius i
n.trochlearis)
Retikularna supstancija-retikularna supstancija srednjeg mozga (formatio retikularis) omoguuje ovjeku
optiku orijentaciju u prostoru i refleksne radnje u vezi sa olfaktivnim utiscima.Oko modanog kanala ona
postaje gua,obrazuje centralnu sivu masu (substantia grisea centralis) koja sadri centre autonomnog
nervnog sistema.Njena dva najvea jedra,crveno (nukleus ruber) i intersticijelno (nukleus interstitialis)
prikljuena su ekstrapiramidalnom motornom sistemu.
Nove sive mase-nalaze se dvije nove sive mase u breuljcima njegovog krova,gornjeg brezuljka (stratum
griseum colliculi superior) koja je pridodata optikom sistemu,a donjeg brezuljka (nukleus colliculi
inferioris)akustikom sistemu.Druga je substantia nigra na granici izmeu tegmentuma i modanog kraka.
-BIJELA MASA-bijelu masu sainjavaju projekcioni,aferentni,eferentni i asocijacioni putevi.Aferentni i
eferentni
putevi
pripadaju
ekstrapiramidalnom
motornom
sistemu.Eferentni
putevi
su;tr.tectospinalis,rubrospinalis,reticulospinalis,olivospinalis.Asocijacioni putevi modanog stabla ulaze u
sastav medijalnog snopa tegmentuma (fascikulus longitudinalis medialis) koji je takoe pridodat
ekstrapiramidalnom sistemu.

11.TELENCEPHALON VELIKI MOZAK

-Veliki mozak u vidu plata ( pallium )pokriva ostale dijelove mozga. Ima oblik poluovoida koji sa sagitalnom
pukotinom fisura longitudialis cerebri dijeli 2 simetrina dijela lijevu i desnu hemisferu. Hemisfere su
meusobno spojene komisurama,uljevitim tijelom i modanim svodom. Njihove centralne upljine zovu se
bone modane komore ventrikulus lateralis.Hemisferi je pridodat i mirisni mozak Rinencefalon.
-Hemisfera ima 3 strane vanjsku, unutranju i donju. Svojim spoljnom, konveksnom stranom ona odgovara
krovu lobanjske duplje.Njena unutranja, ravna strana je u svom gornjem dijelu slobodna i odgovara
meuhemisferinoj sagitalnoj pukotini u koju se uvlai nastavak tvrde modanice, modani srp ( falx cerebri ).
U svom donjem dijelu ona je srasla sa komisurama velikog mozga i spoljnom stranom meumozga. Na donjoj
strani hemisfere vidi se duboka jama ( fossa cerebri lateralis ) koja je dijeli na sva dijela, prednji i zadnji. Njen
prednji dio je ravan i nalijee na krov one duplje,a zadnji dio je konkavan i nalijee na srednju lobanjsku jamu
i ator malog mozga.
-Hemisfera je glavnim dubokim ljebovima podijeljena u 4 renja: eoni ( frontalno ), tjemeni ( parijetalni ),
sljeponi ( temporalni ) i potiljani ( okcipitalni ).Od srednjeg dijela hemisfere polazi centralni lijeb (sulkus
centralis Rolandi) koji odvaja ceoni od tjemenog reznja.Donji boni zlijeb (sulkus lateralis Sylvi) odvaja
sljeponi od ceonog i tjemenog reznja.Na dnu bocnog zlijeba nalazi se duboki skriveni dio kore hemisfere
velikog mozga koji se naziva ostrvo insula-Rheili.On je pokriven dijelovima eonog,tjemenog i slijeponog
rijenja koji skupa obrazuju njegov polklopac operkulum.Potiljani je od tjemenog odvojen parijetookcipitalnim lijebom (sulkus parietookcipitalis)
-Hemisferi je pridodat mirisni mozak rinencefalon.On obrazuje dobro razvijeni reanj (lobus olfaktoriuspiriformis).Na mirisnom mozgu se razlikuju 2 koncentrine vijuge: limbina i intralimbina koje se nastavljaju
naprijes s mirisnim snopom traktus olfaktorius. Kod ovjeka je ovaj reanj prilino zakrljao.

Komisure velikog mozga su:

-U komisure veliko mozga spadaju;corpus kalozum,fornix,comisura cerebri anterior.One se sastoje od nervnih
vlakana koja povezuju centre lijeve i desne hemisfere.
1. uljevito tijelo (korpus kalozum ) nalazi se na dnu meuhemisferinog uzdunog lijeba iznad tree i
bonih modanih komora. Na svom prednjem kraju ono se savija na dole i gradi koljeno ( genu ) i kljun (
rostrum ), koje se nastavlja zavrnom ploicom ( lamina terminalis ).
2. Modani svod ( fornix ) nalazi se na unutranjem zidu bone modane komore, izmeu
uljevitog tijela i 3. modane komore. Njegov srednji dio je tijelo ( korpus fornicis ) koje se rava u 2 dijela:
A)prednji dio su;stubovi ( kolumne fornicis ) koje se zavrsavaju u corpora mamilaria.Izmeu slobodnog dijela
stuba mozdanog svoda i prednjeg dijela zuljevitog tijela nalazi se tanak pregrada (septum pelucidum)
B)zadnji dio su kraci ( krura fornicis ) koji savijaju u luku nadole i naprijed i obilaze najprije zadnju i donju
stranu meumozga.Zatim se krak ako fibria hipokampi pruza do prednjeg kraja vijuge.Sadri komisuralna i
projekciona olfaktivna vlakna.
3.Prednja modana spojnica ( Komisura cerebri anterior ) - prua se popreno kod prednjeg zida 3.
modane komore. Sadri komisuralna olfaktivna vlakna.
Bona modana komora ( Ventriculus lateralis )
-Nalazi se ispod uljevitog tijela. Ona ima oblik potkovice iji konkavitet obuhvata thalamus i nucleus
caudatus. Na njenom unutranjem zidu nalaze se septum pellucidum, fornix i plexux chorioideus ventriculi
lateralis. Na bonoj modanoj komori razlikuju se: sredinji dio ( pars centralis ) i tri roga: prednji, eoni ili
frontalni ( cornu anterius ); zadnji, potiljani ili okcipitalni ( cornu posterius); i donji, sljepooni ili temporalni
( cornu inferius ). Sredinji ili parijetalni dio je u vezi sa treom modanom komorom preko
interventrikularnog otvora ( foramen interventrikulare - Monroi ).

12.CORTEX CEREBRI KORA VELIKOG MOZGA

-Sastoji se iz 6 slojeva neurona razliitog oblika, veliine i funkcije.Ovaj estoslojni tip kore izokortex formira
veliki broj arhitektonskih polja. Jedino kora mirisnog mozga i to samo njen manji dio se sastoji iz 2 sloja
neurona alokortex.
Funkcionalno, kora se dijeli na: motorna, senzitivna i senzorijelna polja, a njihovi centri na: primarne
( elementarne ) i vie ( psihike ).
1. MOTORNI CENTRI primarni motorni centar ili piramidna zona kore velikog mozga nalazi se u prednjoj
centralnoj vijuzi girus precentralis i regulie elementarne voljne pokrete. Dijeli se na tri dijela:
a) u donjoj treini vijuge su centri za glavu i vrat
b) u srednjoj treini vijuge su centri za aku
c) u gornjoj treini vijuge su centri za ostali dio tijela.
-Ispred elementarnog motornog centra nalaze se vii motorni centri koordinacioni i psihomotorni.
Koordinacioni centri reguliu sloene voljne pokrete ovjeka. Oni se nalaze u svim renjevima velikog mozga
i skupa ine extrapiramidalne zone. Motorni centar za govor ( Broca-in centar ) nalazi se u zadnjem dijelu
donjeeone vijuge pars operkularis. Motorni centar za pisanje nalazi se u u zadnjem dijelu srednje eone
vijuge. Koordinacioni centar za uspravan stav i hod je smjeten u zadnjem dijelu gornje eone vijuge.
Psihomotorni centri su u prednjem dijelu eonog renja. On predstavlja sredite volje, mjesto za predvianje i
odluke.

2. SENZITIVNI CENTRI primarni centar za povrni i duboki senzibilitet nalazi se u kori zadnje centralne
vijuge girus postcentralis. Iza nje, u ostalim dijelovima tjemenog renja, nalaze se vii senzitivni ili
asocijacioni centri vre raspoznavanje primljenih nadraaja iz primarnog centra.
3. SENZORIJELNI CENTRI elementarni centar za;
a) vid ( area striata ) nalazi se u unutranjoj strani potiljanog renja u sulkus kalkarinus i u vijugama iznad i
spod njega
b) sluh je u sljeponoj vijuzi giri temporales transverzi - Heschi
c) miris je u limbikoj vijuzi ( uglavnom u prednjem dijelu )
d) ukus je u parahipokampnoj vijuzi ( donji kraj -unkus).
-Polja za memoriju su najveim dijelom u kori sljeponog renja - Penfield.

13.SUPKORTIKALNE SIVE MASE VELIKOG MOZGA

-Supkortikalne sive mase su one sive mase koje se nalaze u prostoru izmeu insule i thalamusa.
1. Prugasto tijelo ( korpus striatum ) je najvea supkortikalna siva masa. Prestavlja najvii centar
ekstrapiramidalnog
motornog
sistema.
Sastoji
se
iz
2
jedra:
a) Repato ( nukleus kaudatus ) je u vidu potkovice i ima 2 kraja: prednji, zadebljani glava ( kaput )
nalazi se iznad prednje rupiaste supstancije i zadnji kraj rep ( kauda ) savija ispod talamusa i prua
se ka prdnjem kraju parahipokampalne vijuge.
b) Soivasto ( nukleus lentiformis ) je u vidu klina i ima 2 dijela: ljusku ( putamen ) i blijedo jedri (
globus palidus ) od kojih prvi ini njegovu bazu.
2. Klaustrum ( ograda ) je dio kore i insule.
3. Korpus amigdaloideum ( bademasto tijelo ) je dio kuke mirisne vijuge ( unkus ).
Klaustrum i korpus amigdaloideum pripadaju olfaktivnom sistemu.
-Ektstrapiramidalni motorni sistem regulie automatske pokrete ovjeijeg tijela i tonus miia.On
omoguava i automatsku kontrolu voljnih pokreta.U njegov sastav ulaze supkortikalni motorni centri i
njihovi aferentni i eferentni putevi.U supkortikalne motorne centre pored prugastog tijela
spadaju;nukleus
subtalamikus,zona
incerta,nukleus
ruber,substantia
nigra,formatio
retikularis,nuklei vestibulares,nuklei olivaris i cerebellum.Oni su meusobno povezani uglavnom
dvosmjernim putevima i dobijaju aferentne puteve iz supkortikalnih senzitivnih centara,iz talamusa i
kore malog mozga.Iz njih polaze eferentni,ekstrapiramidalni motorni putevi;
fascikulus longitudinalis medialis,tr.tectospinalis,tr.rubrospinalis,tr.retikuspinalis,tr.olivospinalis i
tr.vestibulospinalis.

14.SPROVODNI PUTEVI CNS a

-Dugi ili projekcioni putevi dijele se na: ushodne senzitivne i nishodne motorne. Ushodni putevi
koji sprovode poseban senzibilitet iz receprora ulnihh organa zovu se ulni ili senzorijelni.

Senzorijelni putevi su: optiki, akustiki, mirisni i gustativni. Sadre: periferni, centralni, kortikalni i
reflexni neuron. Njima pripada i vestibularni put.

15.SENZITIVNI PUTEVI CNS a

-Senzitivni ili ushodni putevi dijele se na: svjesne i nesvjesne prema tome da li dospijevaju do kore
velikog mozga ili se zavravaju u spukortikalnim senzitivnim centrima.Putevi za svjesni senzibilitet
imaju 3 neurona: periferni, centralni, kortikalni.
1. PUT ZA POVRNI SENZIBILITET sprovodi utiske bola, dodira i temperature. Njegov periferni
neuron dolazi preko kimenog ivca s koe i zavrava se u senzitivnim rogovima sive mase kimene
modine,odakle polaze neuriti centralnih neurona.Centralni neuroni prelaze u suprotnu polovinu
kimene modine i formiraju spinotalamini put ( Tractus spinothalamicus - Edingeri ) koji odlazi do
lateralnog jedra talamusa.Kortikalni neuron polazi od talamusa do kore zadnje centralne vijuge girus
postcentralis a.
-Manji dio neurita centralnog neurona se penje prednjom vrpcom kimene modine,obrazujui
tr.spinotalamicus anterior.Prednji spinotalamini dio sprovodi utiske jasnog i odreenog dodira,za
razliku od lateralnog dijela (tr.spinotalamicus lateralis) koji sprovodi utiske bola,temeperature i
nejasnog dodira.Do kore zadnje centralne vijuge u sastavu gornjeg kraka talamusa (pedunkulus talami
superior) dospijevaju jedino neuriti koji sprovode utiske bola,temperature.
2. PUT SVJESNOG DUBOKOG SENZIBILITETA sprovodi do kore zadnje centralne vijuge
utiske o poloaju dijelova tijela u prostoru. Njegovi periferni neuroni dolaze preko kimenog ivca iz
receptora za duboki senzibilitet koji su u zglobnim ahurama i tetivama miia.Oni ulaze u zadnju
vrpcu bijele mase kimene modine i penju se navie grupisani kao dva snopa;unutranji(fascikulus
gracilis Golli) i spoljni (fascikulus cuneatus Burdahi)i zavrsavaju se u svojim jedrima (nukleus
gracilis i nukleus kuneatus) Centralni neuroni formiraju medijalni snop modanog stabla lemniskus
medialis koji se zavrsava u lateralnom jedru talamusa. Kortikalni neuroni iz lataralnog jedra talamusa
preko gornjeg kraka pedunkulus talami superior odlaze ka zadnjoj centralnoj vijuzi girus
postcentralis u.
3. PUT NESVJESNOG DUBOKOG SENZIBILITETA periferni neuroni dolaze takoe preko
kimenih ivaca iz receptora za duboki senzibilitet koji su u zglobnim ahurama i tetivama miia. Oni
zavravaju u bazi zadnjih rogova sive mase kimene modine odakle polaze 2 spinocerebralna puta
prednji i zadnji ( Tractus spinocerebralis anterior et posterior ). Prednji put se ukrta u svom poetku i
prolazi kroz donji krak malog mozga,a zadnji kroz gornji krak malog mozga.Put nesvjesnog dubokog
senzibileteta vaan je za refleksno odravanje ravnotee ovjeijeg tijela u miru i u pokretu.

16.MOTORNI PUTEVI CNS a

-Motorni ili nishodni putevi sprovode impulse do motornih jedara modanih i kimenih ivaca. Dijele
se u 2 grupe:
1. Supkortikalni pripadaju extrapiramidalnom motornom sistemu.

2. Kortikalni direktni i indirektni.

a) DIREKTNI MOTORNI PUTEVI su oni koji bez prekidanja dospijevaju do motornih jedara
modanih i kimenih ivaca. Oni povezuju piramidalnu zonu kore velikog mozga girus precentralis s
motornim jedrima modanih i kimenih ivaca. Sprovode impulse za voljne pokrete tijela. Direktni
motorni putevi:
1. Traktus kortikospinalis s. pyramidalis piramidalni put polazi iz gornje 2/3 prednje centralne
vijuge girus precentralis a i silazi kroz zadnji krak unutranje modane ahure kapusle interne,
zatim kroz modani krak krus cerebri mezencefalona i kroz ventralne dijelove ponsa i medule
oblongate. Na granici izmeu produene i kimene modine djelimino se ukrta sa svojim parnjakom
gradei raskrsnicu piramide - dekusacio piramidum. Njegova ukrtena vlakna silaze bonom vrpcom
kimene modine kao tr. kortikospinalis lataralis i zavravaju se u prednjim rogovima sive mase.
Neukrtena vlakna formiraju tr. kortikospinalis anterior.
2. Traktus kortikonuklearis s. kortikobulbaris kortikobulbarni put polazi iz donje treine prednje
centralne vijuge gyrus precentralis, silazi kroz koljeno kapsule interne, modani krak krus cerebri
mezencefalona i zavrava se u motornim jedrima modanih ivaca dijelom s iste,a dijelom i sa suprotne
strane.Potpuno prelaze na suprotnu stranu jedino vlakna za jedro XII mozdanog zivca (n.hypoglosus) i
za gornji dio jedra VII zivca (n.facialis)
b) INDIREKTNI MOTORNI PUTEVI sastoje se iz nekoliko neurona koji povezuju koru velikog
mozga i koru neocerebeluma meusobno i sa extrapiramidalnim motornim sistemom. Oni polaze iz
extrapiramidalnih zona kore velikog mozga i kao tr. kortikopontini dospijevaju do jedara ponsa nuklei
pontis odakle se nastavljaju drugim neuronima do malog mozga, zatim do zupastog jedra nukleus
dentatus, retikularne supstance, crvenog jedra i do talamusa i dospijevaju do motornih centara
kimenih ivaca tj. prednjih rogova kimene modine. Dva najvea indirektna puta su Tractus
frontopontinus i Tractus temporopontinus , koji polaze iz gornje i srednje vijuge eonog i sljeponog
renja. Oni omoguavaju automatsku regulaciju sloenih voljnih pokreta i orjentaciju tijela u prostoru,
kao i vremensku regulaciju pokreta.

17.MENINGES MODANE OVOJNICE

-Tri modanice,tvrda(dura mater),pauinasta(arachnoidea),i meka(pia mater)omotavaju centralni nervni
sistem.One se sastoje iz vezivnog tkiva. Izmeu njig se nalaze meumodanini prostori. U
meumodaninom prostoru izmeu meke i pauinaste modanice ( cavum subarahnoidale ) nalazi se
cerebrospinalna tenost ( liquor ), koja kao vodeno jastue titi CNS od potresa i udara.
1. TVRDA MODANICA DURA MATER nalijee uz kotani zid lobanje i kimenog kanala.
Sastoji se iz fibroznog tkiva i ima 2 lista izmeu kojih je epiduralni prostor kavum epidurale. U
lobanjskoj duplji daje 2 nastavka: Modani srp ( falx cerebri ) i ator malog mozga ( tentorium
cerebeli ). Falx cerebri uvlai se izmeu lijve i desne hemisfere, a ator malog mozga izmeu malog i
velikog mozga.

2. MEKA MODANICA PIA MATER nalijee uz povrinu CNS a.Sadri krvne suove za
mozak i kimenu modinu. Njeni arterijski spletovi plexus horioideus zajedno s tankim,epitelnim
listovima modanih komora formiraju horoidna tijela (tela horioidea)
koja lue likvor
cerebrospinalis.
3. PAUINASTA MODANICA ARAHNOIDEA je u vidu mree od tankih isprepletanih
vlakana. Od dure mater je odvojena subduralnim,virtuelnim prostorom. Izmeu nje i pie mater u
subarahnoidalnom prostoru je likvor.
-Proirenja subarahnoidalnog prostora nazivaju se cisterne.U lobanji ima vei broj cisterni od kojih su
najvanije pontocerebelarna i cerebelomedularna.Kroz pontocerebelarnu koja se nalazi izmeu malog
mozga,ponsa i produene modine prolaze V,VI,VII.VIII.IX,X,XI mozdani zivac.Cerebelomedularna
cisterna je pogodna za subokcipitalnu punkciju.U kimenom kanaluj od 2 slabinskog do 2 sakralnog
prsljena nalazi se terminalna cisterna.

18. LIQUOR CEREBROSPINALIS

-Ispunjava subarahnoidalni meumodani prostor i upljine CNS a: Modane komore, modani
kanal i centralni kanal kimene modine. Sadri tragove bjelanevina, eera i rijetka bijela krvna
zrnca. Njegova ukupna koliina iznosi 60- 150 ccm. Stvara se neprekidno u modanim komorama iz
njihovih horioidnih tijela. Kroz otvore na krovu 4. modane komore: apertura mediana ventrikuli
kvarti i apertura lateralis ventrikuli kvarti dolazi u subarahnoidalni prostor gdje biva resorbovan i
ubaen u venske sinuse pomou posebnih arahnoidnim tjelacima granulationes arachnoidales
Pachioni. Ako je normalno oticanje likvora iz komora onemogueno, bilo usljed pritiska nekog tumora
ili usred zapaljenskog sraenja otvora na krovu 4. modane komore, njegovo dalje nagomilavanje
dovodi do poveanja intrakranijalnog pritiska i do smrti. Kod djece, gdje avovi krova lobanje jo nisu
formirani, modane komore se sve vie poriruju i dobija se velika, vodena glava ( hydrocephalus ).

19.PERIFERNI NERVNI SISTEM

-PNS je dio nervnog sistema koji se nalazi izvan lobanje i kimenog kanala. Sastavljen je od veih ili

manjih snopova nervnih vlakana i njihovih ovojnica, koje izlaze iz CNS-a i idu u ostale dijelove tijela.
Ti snopovi vlakana predstavljaju ivce ili nerve koji se dijele u dvije grupe:
1.
Nn. Craniales ( kapitalni ili modani ivci ) - Ima ih 12 pari. Izlaze direktno iz dijelova mozga i
inerviu glavu i organe u njoj. Izuzetak je N. Vagus.
2.
Nn. Spinales ( kimeni ivci ) - Ima ih 31 par. Izlaze iz kimene modine i inerviu ostale
dijelove tijela. Po sastavu su mjeoviti ivci jer sadre senzitivna, motorna i vegetativna nervna vlakna.
ULOGA PSN-a: Preko perifernih nerava, modani centri su u stalnom kontaktu sa svim dijelovima
tijela, primaju informacije i reaguju adekvatnim radnjama.
-Podijeljen je na;
a)somatski nervni sistem
b)autonomni nervni sistem

20.NERVI CRANIALES-MODANI IVCI

-Od modanog stabla polazi 12 pari nerava koji se oznaavaju rimskim brojevima prema redu svog
izbijanja, idui odozgo nadole.
Modani nervi su:
1. Nn. Olfaktori
2. N. Optikus
3. N. Okulomotorius
4. N. Trohlearis
5. N. Trigeminus
6. N. Abducens
7. N. Facialis
8. N. Vestibulokohlearis
9. N. Glosofaringeus
10. N. Vagus
11. N. Akcesorius
12. N. Hipoglosus
Zadnjih 10 pari pripadaju perifernom nervnom sistemu a prva dva su dijelovi prednjeg mozga. Prema
prirodi svojih vlakana nervi se dijele na:
1. Motorne 3, 4, 6, 11 i 12.
2. Motornosenzitivne 5, 7, 9 i 10.
3. ulne ili senzorijelne 1, 2 i 8.
ulnim nervima su pridodati ganglioni.

21.Nn. Olfactori ( I )
-Mirisni ivac je kod embriona jednostavan. S razvojem sitaste ploice sitaste kosti on biva podijeljen u

15 20 snopia koji polaze iz mirisnog dijela nosne sluzokoe i zavravaju se u mirisnoj glavici
bulbus olfaktorius.

22.N. Opticus ( II )
-Vidni ivac je dio meumozga koji se sa svojim modanim omotaima prikljuio onoj jabuici.
Prolazi kroz optiki kanal kanalis optikus i prua se od zadnjeg kraja one jabuice do optike
raskrsnice hiazma optikum. Pri prolazu kroz onu jabuicu on gradi vijuge koje spreavaju njegovo
istezanje pri pokretima one jabuice.

23.N.Oculomotorius(III)
-Miini ivac oka oivava svojim motornim vlaknima sve spoljnje miie one jabuice izuzev

gornjeg kosog i spoljnjeg pravog,a svojim parasimpatikim vlaknima 2 glatka miia u onoj jabuici;
m.ciliaris i m.sfingter pupile.On izbija na prednju stranu srednjeg mozga,prua se naprijed kroz
spoljnji zid kavernoznog sinusa i pri ulasku u onu duplju kroz gornju orbitalnu pukotinu daje dvije
zavrne grane gornju i donju.Od donje (ramus inferior)odvajaju se parasimpatika vlakna koja kako
kratki korijen (radix oculomotoria) ulaze u cilijarni ganglion (ganglion ciliare) gdje se

prekidaju.Postganglijska vlakna nn.ciliares breves ulaze u onu jabuicu i dospijevaju do miia

akomodacije m.ciliaris i do zatvaraa zjenice m.sfingter pupille.

24.N. Trochlearis ( IV )
-Ovaj motorni ivac izbija na dorzalnoj strani srednjeg mozgai savija upolje i naprijed, prolazi kroz
spoljni zid kavernoznog sinusa, zatim ulazi kroz gornju orbitalnu pukotinu u onu duplju i zavrava u
gornjem kosom miiu one jabuice m. oblikvus bulbi superior.

25.N. Trigeminus ( V )
-Trograni ivac izbija na bonoj strani modanog mosta ( ponsa ) pomou 2 korijena: motornim
radix motoria i senzitivnim radix senzoria. Naprijed se prua kroz pontocerebralnu cisternu,a
njegovom senzitivnom dijelu je dodat polumjeseasti ganglion - ganglion trigeminale Gaseri koji je
u pagu tvrde modanice (cavum trigeminale-Meckeli).
N.Trigeminus ima 3 grane: 1) N oftalamikus 2) N. Maxilaris 3) N. mandibularis
1- N. Oftalamikus je isto senzitivna grana.Od Gaserovog gangliona ona ide kroz spoljni zid
kavernoznog sinisa i kroz gornju orbitalnu pukotinu ulazi u onu duplju dijeljei se u svoje 3 zavrne
grane: N. Lakrimalis, N. Frontalis, N. Nazociliaris. Njegova bona grana je ramus. Tentori, koja
oivava ator malog mozga ( tentorium cerebelli ).
2- N. Maxilaris gornje vilini ivac je druga isto senzitivna grana. Inervie kou i sluzokou gornje
vilice i gornje zube. On polazi od prednje ivice polumjeseastog gangliona i prolazi najprije kroz
spoljnji zid kavernoznog sinusa ,zatim kroz okrugli otvor lobanje (foramen rotundum)ulazi u
kristalonepanu jamu (fosa pterygopalatina).Njegove bone grane su: N. Zigomatikus, Nn. Alveolares
superiores i Nn. Pterigopalatini. Njegova zavrna grana je N. Infraorbitalis. Sa njegove unutranje
strane nalazi se vegetativni ganglion - Ganglion pterigopalatinum.
3- N. Mandibularis donjevilini ivac je trea motorno senzitivna grana.On naputa lobanju kroz
ovalni otvor (foramen ovale)i ulazi u podsljeponu jamu.Odmah ispod ovalnog otvora nalazi se otiki
ganglion(ganglion oticum) Njegove motorne grane; n. Maseterikus, nn. Temporeles profundi, n.
Pterigoideus lateralis et medialis. Inerviu mastikatorne miie. Postoje i druge dvije motorne grane
koje inerviu m.tensor veli palatini i m.tensor tympani.Njegove senzitivne grane su: N. Bucales, N.
Lingvales, N. Aurikulotemporalis i N. Alveolaris inferior.

26.N. Abducens ( VI )
-Spoljni miini ivac oka je motorni. Izbija iz postpontinske jame, prua se naprijed i prolazi iznad
vrha piramide, a zatim kroz kavernozni sinus, lateralno od unutranje karotidne arterije (a.carotis
interna)Ulazi u onu duplju kroz gornju orbitalnu pukotinu fisura orbitalis superior i zavrava se u
spoljnom pravom miiu one jabuice m. rektus bulbi lataralis.

27.N. Facialis ( VII )

-ivac lica sadri motorna, senzitivna i parasimpatika vlakna. Svojim motornim vlaknimaon oivava
prugastu muskulaturu, mimine miie: m. stilohioideus i zadnji trbuh m. digastrikus. Senzitivna i
parasimpatika vlakna formiraju poseban dio ivca n. intermedius Vrisbergi kome je dodat
ganglion.
-N.Facialis izbija iz postpontineks jame i prua se kroz prontocerebralnu cisternu. Ulazi u unutranji
uni hodnik, zatim prolazi svojim kanalom kroz piramidu sljepone kosti i dospijeva u parotidnu lou
gdje daje zavrne grane za miminu muskulaturu glave i vrata.N.intermedius prati spoljnu ivicu
facijalnog ivca sve do njegovog koljena(geniculunt n.facialis) a zatim s njime obrazuje zajedniko
stablo.Njegovom senzitivnom dijelu pridodat je ganglion geniculi.
-Motorna grana n. fascialisa je n. stapedius za istoimeni mii - M. Stapedius, parasimpatike grane: n.
petrozus major i horda timpani. Ima i anastomotinu granu za bubni ivani splet R. anastomotikus
kumplexo timpaniko. Zavrne grane n. fascialisa formiraju plexus parotideus, od koga se odvajaju
ogranci: Rr. Temporales, Rr. Zigomatici, Rr. Bukales, Rr. Koli i Rr. Marginalis mandibule za
mimine miie lica i vrata. Od njegovog stabla odvaja se n. retroaurikularis ije su grane:
r.digastrikus i r.stilohioideus za istoimene miie.

28.N. Statoacusticus / vestibulocohlearis ( VIII )

-Osmi ivac je senzorijelan i izbija iz postpontilske jame, prua se od fascijalnog ivca kroz

pontocerebralni ugao i ulazi u unutranji uni hodnik. Kod dna unutranjeg unog hodnika dijeli se u
svoja dva dijela;pars kohlearis i pars vestibularis od kojih je prvi za sluh,a drugi za statiku i orijentaciju
u prostoru.
1. Pars kohlearis sluni ivac sprovodi zvune nadraaje koji prihvata Kortijev organ opnastog pua
organ spirale Korti. On predstavlja periferni neuron akustinog puta.Njemu je pridodat spiralni
ganglion ganglion spirale koji se nalazi u spiralnom kanalu stoera pua.
2. Pars vestibularis je ivac ravnotee i orijentacije u prostoru i predstavlja periferne neurone
vestibularnog puta.On se sastoji iz vie ogranaka: n. sakularis, n. utrikuloampularis, n. ampularis
anterior , posterior et lateralis.Njemu je pridodat ganglion vestibulare Scarpae koji lei na dnu
unutranjeg unog hodnika.
29.N. Glossopharingeus ( IX )
-Jezino drijelni ivac je mjeovit sadri motorna, senzitivna i parasimpatika vlakna. Izbija iza maslinastog
ispupenja produene modine i prua se upolje i naprijeds ka prednjem kraju jugularnog otvora foramen
jugulare kroz koji naputa lobanju. Tu su mu dodana 2 gangliona gornji i donji ganglion superius et inferius.
Zatim silazi dole i naprijed i pratei m. stiloglosus dospijeva do korijena jezika gdje daje zavrne jezike
grane rr. Lingvales. Uz put on najprije daje 2 parasimpatike grane: n. timpanikus Jakobsoni i n. sinus
karotici Heringi. Zatim daje motorne grane nn. Faringei za miie drijela i senzitivne grane
nn.tonzilares za nepani krajnik. Njegove zavrne grane inerviu jezini krajnik i jezine papile papila valate
et foliate
30.N. Vagus ( X )

-ivac lutalica sadri motorna, senzitivna i parasimpatika vlakna. Motornim vlakinima inervie miie

drijela ( farynxa ), grkljana ( larynxa )i mekog nepca ( pallatum mole ), a senzitivnim sluzokou
drijela i grkljana. S parasimpatikim vlaknima inervie organe grudne i trbune duplje.
-Izbija iz dorzolateralnog lijeba produene modine, ispod korijena IX modanog ivca, prua se ka
prednjem kraju jugularnog otvora kroz koji naputa lobanju. U vratu silazi kroz sudovni vezivni
omota vaginu karotiku. -Na desnoj strani dospijeva ispred podkljune arterije a. subklavie, a na
lijevoj ispred luka aorte gdje se oba prikljuuju jednjaku koji prate do eluca.Du jednjaka lijevi i desni
vagus se meusobno anastomoziraju i obrazuju dva stabla,prednje i zadnje.Prednje stablo(trunkus
vagalis anterior) obrazuje preteno lijevi vagus a zadnje (trunkus vagalis posterior)desni.
-Pri prolazu kroz jugularni otvor vagusu su dodana 2 gangliona gornji i donji od kojih je donji
ganglion inferius s.nodosum znatno krupniji.Od gornjeg gangliona odvajaju se dvije senzitivne grane
r.meningeus za modanicu i r.aurikularis za spoljni uni hodnik.
-Od
vratnog
dijela
vagusa
odvajaju
se
najvee
njegove
grane;n.laryngeus
superior,rr.pharyngei,rr.cardiaci i n.laryngeus recurens.Od njegovog grudnog dijela odvajaju se
rr.bronchiales za plua i rr.esophagi za jednjak.

31.N. Accsesorius ( XI )
-Pomoni ivac je isto motorni.On izbija korijenovima iz produene modine- radices kraniales i vratnog
dijela kimene modine- radices spinales. Njegovi korijeni se spajaju i formiraju zajedniko stablo koje naputa
lobanju kroz prednji dio jugularnog otvora. Pri prolazu kroz jugularni otvor on daje 2 grane:unutranju i
vanjsku.
1. Unutranja ( R. Internus ) prikljuuje se vagusu i inervie miie grkljana ( larynxa ).
2. Spoljanja ( R. Externus ) silazi upolje kroz zadnji dio parafaringealnog prostora i inervie 2 vratna miia
m.sternokleidomastoideus i m. trepezius.i njoj se prikljuuje motorna grana iz vratnog ivanog spleta.

32.N. Hypoglossus ( XII )

-To je motorni ivac jezika. Izbija iz ventrolateralnog lijeba produene modine ispod maslinastog ispupenja.
Naputa lobanju svojim kanalom kanalis hipoglozi,iznad kondila potiljane kosti i ulazi u zadnji dio
parafaringealnog prostora.Kroz vrat silazi ka korijenu jezika gdje daje zavrne grane za miie jezika.
Njegovom stablu po izlasku iz lobanje se prikljuuju anastomina vlakna 1. i 2. vratnog ivca koja formiraju
gornji korijen radix superior vratne spojnice ansa cervikalis.Donji korijen (radix inferior) dolazi od prednjih
grana 2.i 3 vratnog ivca. Vratna spojnica (ansa cervikalis s.hypoglosi)nalazi se u srednjem dijelu vrata upolje
od jugularne vene.Ona daje grane koje oivavaju pothioidne miie.

33.NERVI SPINALES-KIMENI IVCI

-Od kimene modine polazi 31 par kimenih nerava koji se dijele na:
1. Vratne ( nn. Cervicales ) 8
2. Grudne ( nn. Toraciki ) 12
3. Slabinske ( nn. Lumbales ) 5

4. Krsne ( nn. Sakrales ) 5

5. Trtine ( n. kokcigeus ) 1
Kimeni ivac izbija iz bonih lijebova kimene modine pomou2 korijena:
a)
b)

Prednji radix ventralis je motorni

Zadnji radix dorzalis je senzitivan i njemu je dodan ganglion spinale.
Kimeni ivac je kratak.Prolazi kroz meuprljenski otvor foramen intervertebrale i ima 2 vee grane;
Prednja ( ramus ventralis ) i zadnja (ramus dorzalis)
Pored toga od njega se odvajaju i 2 manje grane;
1.
Modanina ( r. meningeus ) je isto senzitivna grana koja inervie tvrdu modanicu duru
mater u kimenom kanalu.
2.
Spojnina ( r. komunikantes ) sadre vlakna simpatikog nervnog sistema
-Veu kimeni kanal sa trunkus simpatikusom.
Zadnje grane kimenih ivaca prolaze izmeu poprenih nastavaka prljenova.One se dijele u dvije
miino-kone grane medijalnu i lateralnu.
Prednje grane kimenih ivaca izuzev grudnih,meusobno se anastomoziraju i obrazuju zamke(anse)i
spletove(plexus)gubei na taj nain svoju prvobitnu segmentisanost.

34.PLEXUS CERVICALIS-VRATNI SPLET

-Vratni splet postaje od prednjih grana prva 4 vratna ivca,koji obrazuju ivane zamke.Nalazi se
ispred podizaa lopatice i srednjeg skalenskog miia, a iza bonog m. Sternokleidomastoideus-a. Od
njega polaze senzitivne i motorne grane.
Senzitivne grane:
1.
2.
3.
4.

N.okcipitalis minor
N. Aurikularis magnus
N. Transferzus koli
Nn. Supraklavikulares
-One izbijaju kod sredine zadnje ivice sternokeidomastoidnog miia ''punktum nervosum
koli''.Senzitine grane oivavaju kou prednje i bone strane vrata.
Motorne grane vratni splet svojim kratkim motornim granama inervie prevertebralne i skalenske
miie.Svojim anastomotinim granama koje se prikljuuju XII i XI modanom ivcu,on oivava
porhioidne miie i djelimino m.sternokleidomastoideus i m.trapezius. Najdua motorna grana je n.
Frenikus silazi kroz vrat i sredogrue i oivava preagu.
N.phrenicus-preazni ivac polazi uglavnom od 4 i dijelom od 3 i 5 vratnog ivca.Kroz vrat on silazi
ispred prednjeg skalenskog miia i u tom dijelu mu je najlake pristupiti.U visini gornjeg otvora
grudnog koa njemu se prikljuuju anastomotine grane (nn.phrenici accesori) koje dolaze od
ramenog ivanog spleta i to najee od n.subklaviusa.Njegovi zavrni ogranci
rr.prenikoabdominales probijaju preagu i oivavaju trbunu maramicu izmeu preage i jetre.

35.PLEXUS BRAHIALIS-RAMENI SPLET

-Ovaj splet obrazuju prednje grane zadnja 4 vratna i 1. grudnog ivca koje semeusobno spajaju i grade
najprije:
1. 3 primarna stabla trukus superior, medius et inferior, a zatim:
2. 3 sekundarna snopa fascikulus lateralis, medialis et posterior.
-Svojim stablima on izbija upolje izmeu prednjeg i zadnjeg skalenskog miia i prolazi kroz zadnji skalenski
otvor.Njegovi snopovi ulaze u pazunu jamu i okruuju arteriju spolja,unutra i pozadi.
-Gornje stablo(trunkus superior)obrazuju 5 i 6 vratni ivac,srednje stablo (trunkus medius) nastavlja 7 vratni
ivac a donje stablo (trunkus inferior) postaje od 8 vratnog i 1 grudnog ivca.Svako stablo daje prednju i
zadnju granu od kojih nastaju snopovi ramenog spleta.Njihove zadnje grane obrazuju zadnji snop(fascikulus
posterior),prednje grane gornjeg i srednjeg stabla grade spoljni snop (fascikulus lateralis)a unutranji snop
(fascikulus medialis) nastavlja prednju granu donjeg stabla.
BONE GRANE su motorne i namijenjene miiima ramena.
Prednje bone grane:
1. N. subklavius inervie m. subklavius
2. Nn. pektorales medialis et lateralis inerviu m. pektoralis major et minor.
Zadnje bone grane:
1.
2.
3.
4.
5.

N. dorzalis skapule inervie m. levator skapule i m. romboideus.

N. supraskapularis inervie m. supraspinatus i m. infraspinatus.
N. toracikus longus inervie m. seratus anterior.
N. subskapularis inervie m. subskapularis i m. teres major.
N. torakodorzalis inervie m. latismus dorzi.
ZAVRNE GRANE su mjeovite i namijenjene miiima i koi ruke.
Od zadnjeg snopa fascikulus posterior polaze:

1. N. axilaris inervie m. deltoideus.

2. N. radialis inervie sve opruae ruke.
Od spoljnog snopa - fascikulus lateralis polaze:
1. N. muskulokutaneus inervie miie prednje loe nadlakta.
2. N. medianus spoljni korijen inervie miie prednje loe podlakta.
Od unutranjeg snopa fascikulus medijalis se odvajaju:
1. N. medianus unutranji korijen a i
2. N. ulnaris oni inerviu prednju lou podlakta i prednju stranu ake.
Odvajaju se i 2 nerva:
1. N. kutaneus antebrahi medialis inervie kou unutranje strane podlakta
2. N. kutaneus brahi medialis inetvie kou unutranje strane nadlakta.
-N.axillaris-pazuni ivac po odvajanju od zadnjeg stabla ramenog spleta naputa pazunu jamu kroz spoljni
etvrtasti otvor njenog zadnjeg zida.Daje dvije bone grane;motornu za m.teres minor i senzitivnu n.cuteanus
brachii lateralis.Njegove zavrne grane oivavaju m.daltoideus.

-N.radialis-ovaj ivac produuje upolje i nadole pravac zadnjeg snopa.On ide najprije ispred tetive m.latisimus
dorsi,a zatim zadnjom stranom ramenice zajedno s dubokom arterijom nadlakta.Dijeli se u svoje dvije zavrne
grane;povrnu i duboku (r.superficialis et profundus)od kojih prva oivava kou nadlanice a druga miie
zadnje loe podlakta.Druge dvije senzitivne grane su;n.cuteanus brahii posterior i n.cuteanus antebrahi
posterior,oivavaju kou zadnje strane nadlakta i podlakta.
-N.musculocuteanus-miino-koni ivac,po odvajanju od spoljnog snopa ramenog spleta,prua se upolje i
nadole i prolazi najprije kroz m.coracobrachialis,a zatim izmeu m.biceps-a i m.brachialis-a.Svojim motornim
vlaknima on oivava miie prednje loe nadlakta.Njegova zavrna isto senzitivna grana n.cuteanus
antebrahi lateralis postaje povrna kod spoljne ivice tetive m.biceps-a.
-N.medianus-sredinji ivac postaje pomou dva korijena,koji dolaze iz spoljnog i unutranjeg snopa ramenog
spleta.On silazi kroz unutranji lijeb nadlakta najprije ispred nadlaktne arterije a zatim unutra od nje.Daje
zavrne grane;nn.digitales palmares communes.
-N.ulnaris-lakatni ivac,najvea grana unutranjeg snopa ramenog spleta,silazi najprije kroz unutranji
bicipitalni lijeb,a zatim probija unutranju meumiinu pregradu nadlakta i prolazi iza unutranjeg vora
ramenice,gdje je povran i izloen povredama.Daje dvije zavrne grane;povrnu i duboku r.superficialis et
profundus.Miine grane rr.musculares oivavaju od miia prednje loe podklakta.Prednja kona grana
r.palmaris oivava unutranji dio dlana.Zadnja kona grana r.dorsalis manus prelazi na zadnju stranu ake.

36.PLEXUS LUMBALIS-SLABINSKI SPLET

-Slabinski splet koji obrazuju prednje grane 1, 2, 3 i djelimino 4. slabinskog ivca nalazi se u poetnom dijelu
velikog slabinskom miia m.psoas majora izmeu njegovog povrnog i dubokog sloja. Ima 6 zavrnih grana:
1. 2 donje n.femoralis i n. obturatorius. To su najvee grane. Oivavaju prednju i unutranju miinu lou
buta.
2. 2 gornje n. ilioingvinalis i n. iliohipogastrikus.
3. 2 srednje n. genitofemoralis i n. kutaneus femoris lateralis.
-Njegove bone grane oivavaju m.. iliopsoas i m. kvadratus lumborum.
N. FEMORALIS butni ivac se pojavljuje iznad preponske veze u lijebu izmeu m.psoas major-a i
m.iliacusa.On prolazi iza preponske veze kroz miini zjap ''lacuna musculorum'' i ulazi u butni kanal gdje
daje motorne i senzitivne grane.Njegove motorne grane oivavaju m. kvadriceps femoris, m. sartorius i m.
pektineus. Njegove senzitivne grane ( Rr. cutanei anteriores ) inerviu kou prednje strane buta. Najdua
senzitivna grana n. safenus internus inervie kou unutranje strane potkoljenice.
N. OBTURATORIUS zaporni ivac se pojavljuje kod unutranje ivice m.psoas major-a na bonom zidu male
karlice gdje stupa u blizak odnos s jajnikom i ureterom.Pri prolazu kroz zaporni kanal on daje granuza
m.abduratorius externus,a po izlasku iz kanala dijeli se u divje grane.Njegova prednja grana r.anterior inervie:
mm. pektineus, aduktor longus, aduktor brevis i gracilis. Zadnja grana r.posterior inervie m. aduktor
magnus i zglob kuka.

37.PLEXUS SACRALIS-KRSNI SPLET

-Krsni splet formiraju prednje grane prva 3 krsna ivca i krsno slabinsko stablo tr. lumbosakralis
koji postaje od 5 i dijelom od 4 slabinskog ivca.On je u obliku trugla iji je vrh upravljen ka velikom
sjedalnom otvoru kroz koji naputaju karlicu njegove bone i zavrne grane.Njegova najvea zavrna
grana,n.ishiadikus oivava miie zadnje loe buta i miie potkoljenice i stopala

- BONE GRANE 3 najvee su:

1. N. gluteus superior izlazi iznad m.piriformis-a inervie m. gluteus meduius et minimus i m. tenzor
fascie late.
2. N. gluteus inferior prolazi ispod m.piriformis-a inervie m. gluteus maximus.
3. N. kutaneus femoris posterior prolazi takoe ispod m.piriformisa i inervie kou zadnje strane
buta.Kod donje ivice velikog sjedalnog miia on daje bone grane nn.clunium inferiores.
-ZAVRNA GRANA je n. ishiadikus.Naputa karlicu kroz foramen infrapiriforme i ulazi u zadnju
lou buta. On silazi najprije izmeu m.gluteus maximus-a i m.quadratus femoris.Dijeli se u 2 zavrne
grane:
1.N.peroneus comunis-silazi kroz zatkoljenu jamu upolje,dubokom stranom tetive m.biceps femorisa.U pripoju m.peroneus longus-a on daje dvije zavrne grane;
a)n.peroneus superficialis
b)n.peroneus profundus za miie spoljne i prednje loe potkoljenice.Njegova bona grana
n.cuteanus surae lateralis oivava kou spoljne strane potkoljenice
2.N.tibialis-produuje praavc iijadikusa i silazi kroz zatkoljenu jamu iza i upolje od zatkoljene arterije
i vene.Prolazi ispod tetivnog luka m.soleus-a i daje svoje dvije zavrne grane;
a)n.plantaris medialis
b)n.plantaris lateralis za miie i kou tabana.Od njega se odvajaju bone miine grane za miie
zadnje loe potkoljenice i jedna senzitivna grana n.cuteanus surae medialis za kou zadnje strane
potkoljenice.

38. AUTONOMNI NERVNI SISTEM ( Vegetativni nervni sistem )

-ANS regulie, van uticaja volje i svijesti, neprekidni rad unutranjih organa tj. njihov metabolizam.
Zove se jo i visceralni ili vegetativni nervni sistem. Inervie svu glatku muskulaturu i sve lijezde u
ovjeijem tijelu . Njegovi ogranci kod poprenoprugaste muskulature reguliu tonus i promet
hranjivih materija. Kod ANS a razlikuju se centri i ivci koji sadre aferentna i eferentna nervna
vlakna. Sadre i periferne centre ganglione i ganglijske spletove.
-U funkcionalnom pogledu,kod automnog nervnog sistema i to samo kod njegovih eferetnih
neurona,uoavaju se dva osnovna antagonistika dijela;simpatikus i parasimpatikus ija ravnotea je
uslov za normalan rad unutranjih organa.
1. Simpatikus ubrzava metabolizam i troenje energije, ubrzava rad srca, poveava krvni pritisak, iri
bronhije i zjenice. Dejstvo mu pojaava adrenalin.
2. Parasimpatikus usporava metabolizami tedi energiju: usporava rad srca, iri krvne sudove, obara
pritisak, suava bronhije i zjenice. Dejstvo mu pojaava acetilholin.

Parasimpatikus je mnogo ekonominiji od simpatikusa.On ne samo da tedi energiju u organizmu ve i

ubrzava njeno stvaranje i gomilanje,pojaavajui funkciju pribora za varenje i proces asimilacije u
tkivima.

39.PARS SYMPATHICA -SIMPATIKI NERVNI SISTEM

-Poseban centar SNS je u bonim rogovima sive mase kimene modine u visini od njenog 8. Vratnog do 2.
Slabinskog segmenta. Iz ovog centra polaze preganglijska vlakna koja preko prednjeg korijena kimenog ivca i
bijele spojnice ( R. communicans albus )odlaze do paravertebralnih i prevertebralnih gangliona. Paravertebralni
ganglioni kojih ima 21 23 su povezani meusobno spojnicama nn. Interganglionares formiraju simpatiko
stablo trunkus simpatikus, koje se prua od atlasa do os kokcigis. Od gangliona polaze postganglijska
vlakna koja formiraju parijetalne i visceralne simpatike grane.
1. Parijetalne se prikljuuju kimenim ivcima;
2. Visceralne se prikljuuju aretrijama oko kojih formiraju spletove.
-Preganglijska vlakna zavravaju u prevertebralnim ganglionima koji formira 2 spleta: trbuni i karlini ( plexus
celiacus et pelvinus ).
1.VRATNI DIO SIMPATIKUSA ima 3 gangliona., gornji, srednji i donji.
a)Ganglion cervikale superius je vretenastog oblika i najvei od svih gangliona.On je vretenastog oblika i lei
u visini poprenog nastavka 2 i 3 vratnog prljena. Od njega polaze:
1. Parijentalne grane odlaze za prva 4 vratna ivca, a najvei od njih N. jugularis se prikljuuje 9, 10 i 12
modanom ivcu.
2. Visceralne grane su grane za drijelo i grkljan ( rr. Laringofaringei ) i gornji srani ivac (n. kardiakus
superior.)
3. Vaskularne grane n.karotikus internus i nn. karotici externi se prikljuuju unutranjoj i spoljnoj karotidnoj
arteriji.
b)Ganglion cervikale medium srednji vratni ganglion lei u visini poprenog nastavka 6.vratnog prljena,od
njega se odvajaju grane za 5. i 6. vratni ivac, za titnu lijezdu i srednji srani ivac n. kardiakus medius.
c)Ganglion cervikale inferius-donji vratni ganglion je spojen sa 1. grudnim i zajedno formira zvjezdasti
ganglion - Ganglion cervicothoracicum s. Stellatum, koji daje grane za 7. i 8. vratni ivac i grane koje
formiraju spletove oko potkljune i kimene arterije. Njegova visceralna grana je n. kardiakus inferior.
2.GRUDNI DIO SIMPATIKUSA ima 10 12 gangliona koji lee ispred glava rebara. Od njih se odvajaju
parjentalne grane koje se prikljuuju grudnim ivcima. Njihove visceralne grane odlaze za grane
medijastinuma, grudnu aortu i plua. 2 velika ivca grudnog simpatikusa: n. splanhnikus major, i n.
splanhnikus minor koji odlaze ka prevertebralnim ganglionima celijanog spleta.
3.TRBUNI I KARLINI DIO SIMPATIKUSA imaju po 4 gangliona od kojih se odvajaju parjentalne
grane za slabinske i krsne ivce. Njihove visceralne grane nn. Splanhinci abdominales et pelvini sadra
preganglijska vlakna za ganglione trbunog i karlinog spleta.

40.PARS PARASYMPATHICUS -PARASIMPATIKI NERVNI SISTEM

-Centar PNS je u modanom stablu i u bonim rogovima sive mase kimene modine u visini 2- 4
krsnog segmenta. Centar u modanom stablu ine parasimpatika jedra koja su pridodata 3, 7, 9 i 10
ivcu. Njegova preganglijska vlakna odlaze u sastav odgovarajuih nerava ka organima glave, vrata,
grudne i trbune upljine.Ona se zavravaju u ganglionima koji se nalaze u neposrednoj blizini organa
ili u samom njegovom zidu. Postganglijska vlakna odlaze do glatke muskulature i lijezda. Vagus ima
najvei broj parasimpatikih vlakana koja inerviu sve organe vrata, grudne i trbune duplje. On daje
grane za pluni i srani splet. Preganglijska vlakna od krsnog centra parasimpatikusa prolaze kroz
prednje korijene i grane 2-4 krsnog ivca,od kojih se izdvajaju kao nn.pelvici s.erigantes ulaze u
ganglione karlinog visceralnog spleta pexus pelvinus.Postganglijska vlakna oivavaju pored organa
male karlice i spoljnih genitalija,nishodni i sigmoidni kolon.

11.MOTORNI APARRAT OKA-POMONI ORGANI

1. MIII ( mm. bulbi ) obru onu jabuicu u svim pravcima. irine su 1 cm, pljosnati su i poprenoprugasti.
Ima ih 6:
a) 4 prava mm. rekti bulbi superior, inferior, medialis et lateralis.
b) 2 kosa m. oblikvus bulbi superior et inferior.
-Svi pravi miii proalze iza prstenastog odebljanja na orbiti,ulaze u bulbus oculli i njihove tetivne niti prelaze
u niti tunice fibrose bulbi.Svi su inervisani od n.oculomotoriusa.Kontrakcijom povlae bulbus oculli naprijed.
-Oba kosa miia polaze od orbite,ulaze u bulbus oculli,i hvataju se gornji za gornju stranu,a donji za donju
stranu bulbus oculli.Gornji kosi mii je inervisan od n.trochlearisa,a donji od n.oculomotoriusa.Kontrakcijom
povlae bulbus oculli naprijed.
Dejstvo;pravi miii povlae prednji kraj one jabuice na svoju stranu.Gornji i donji pravi mii istovremeno
vre i obrtanje one jabuice i to gornji je njen pronator,a donji supinator.Gornji kosi mii obara prednji kraj
one jabuice upolje i istovremeno vri njenu pronaciju.Donji kosi mii podie onu jabuicu upolje i
istovremeno vri njenu supinaciju.
2. OMOTAI ONE JABUICE su:
a) Fibrozna ahura kapsula bulbi Tenoni fiksira onu jabuicu,od nje se odvajaju fascije za miie
b) Lojna ahura korpus adipozum ispunjava mrtve prostore u onoj duplji.Usljed gubitka svoje tenosti oi
postaju upale i okruene tamnim kolutovima.
c) Pokosnica periorbita svojim nastavcima ulazi u one kapke(septum orbitale),sadri m. orbitalis Mileri.

12.ZATITNI APARAT OKA

1.ONI KAPCI ( Palpebre ) gornji i donji. Oni su miino koni nabori koji se sputaju ispred oka i tite
ga od spoljnih uticaja. Svojim slobodnim rubom ograniavaju meukapani otvor oka ( rima palpebrarum ) i
njegova 2 ugla angulus okuli lateralis et medialis. Na slobodnom rubu kapaka nalazi se po jedna suzna
bradavica ( papila lakrimalis ). Na prednjim ivicama rubova kapaka usaene su trepavice ( cilie ). Dornji kapak
je duplo iri od donjeg i sadri mii podiza m. levator palpebre superioris. Kapak sadri fibroznohrskavinu
ploicu tarzus koja mu daje vrstinu i kontakt uz onu jabuicu.
2.SLUZNICA ( tunika konjuktiva ) je sluzokoa koja pokriva zadnju stranu kapaka ( tunika konjuktiva
palpebrarum ) i prednji dio sklere ( tunika konjuktiva bulbi ). Gradi 2 svoda: Gornji i donji ( forinx konjuktive
superior et inferior ). U medijalnom uglu vjenjaa formira:

a) Suznu bradavicu karunkula lakrimalis i

b) Polumjeseasti nabor plika semilunaris konjuktive koji s unutranjim uglom oka ograniava suzno jezerce
( lakus lakrimalis ).
3.OBRVE (supercilium) -predstavljaju nabor koe u obliku luka,postavljen iznad oka.Svoj konkavitet okreu
prema dole a konveksitet prema gore.Pokriven je vrstim dlakama,koje dijele elo od gornjeg
kapka.Graa;koa sadri lijezde lojnice i znojnice,prekrivena je dlakama.Potkono tkivo-sadri miini sloj i
frontalni periost-priljubljen uz os frontale.
4.SUZNI APARAT ( aparatus lakrimalis ) ine:
a) Suzna lijezda ( glandula lakrimalis ) se dijeli na gornji i donji dio ( pars orbitalis et palpebralis ). Izvodni
kanalii oba dijela ( duktuli exkretori ) se otvaraju u spoljnom dijelu gornjeg svoda venjae.
b) Odvodni organi suza su:
1. Suzni kanalii ( duktulus lakrimalis ) gornji i donji, polaze od papile lakrimalis i zavravaju na spoljnem
zidu suzne kesice.
2. Suzna kesica ( sakcus lakrimalis ) smjetena je u svojoj jamici na unutranjem zidu one duplje.
3. Nosno suzni kanal ( duktus nazolakrimalis ) silazi od suzne kesice do donjeg nosnog hodnika. Suze polaze
iz vjenjae, pri treptanju silaze i ispiraju ronjau, sakupljaju se u lakus lakrimalis i odatle ulaze u gornji i
donji suzni kanali.

16.CAVUM TYMPANI-BUBNA DUPLJA

1.
2.

3.
4.
5.
6.

-Cavum tympani nalazi se izmeu bubne opne i spoljnog zida unutranjeg uha.Ona je u obliku bikonkavnog
soiva ije se najue mjesto nalazi izmeu pupka bubne opne i ispupenja promontorium. Njen najiri dio je
epitimpatini pag ( recesus epitimpatikus s. atikus ) koji se prua iznad gornje ivice bubne opne i nastavlja se
u mastoidnu peinu. U njemu se nalaze glava ekia i tijelo nakovnja. Bubna duplja ima 6 zidova:
Opnasti zid ( paries membranaceus ) na njemu je spoljni list ljuske sljepone kosti.
Medijalni list ( paries labirintikus ) na njemu su dijelovi kotanog unutranjeg uha.
-Iza promontoriuma nalaze se dvije jame i na njihovom dnu dva otvora:gornji,ovalni otvor (fenestra vestibuli) i
donji okrugli otvor (fenestra cohleae)
Donji zid ( paries jugularis ) je najui od svih zidova i tanak je.
Gornji zid ( paries tegmentalis ) gradi krov mastoidne peine,na njemu postoji uzana pukotina izmeu
piramide i ljuske sljepone kosti (fisura petrosquamosa)
Prednji zid ( paries karotikus ) na njemu se vide 2 otvora;donji,vei otvor ostium timpatikum tube
auditive vodi u slunu trubu.Gornji otvor se nastavlja nazad lijebom semicanalis m.tensoris tympani.
Zadnji zid ( paries mastoideus ) nalazi se trouglasti otvor koji vodi ka mastoidnoj peini aditus ed
antrum.Ispod otvora se nalazi piramidalno ispupenje (eminencia piramidalis ) a u njoj m. stapedius.
U bubnoj duplji nalaze se 3 slune koice ( osikula auditus ):

1.
a)
b)
c)
d)
2.
a)
b)
c)
3.
a)
b)

EKI ( maleus ) je najvea. Sastoji se od:

Glave ( kaput malei )
Vrata ( kolum malei )
Drke ( manubrium malei )
2 nastavka ( procesus anterior et lateralis )
NAKOVANJ ( inkus ) sastoji se od:
Tijela ( korpus inkudis )
Kratkog kraka ( krus breve )
Dugog kraka ( krus longum )
UZENGIJA ILI STREMEN ( stapes ) najmanja je, a sastoji se od:
Glavice ( kaput stapedis )
Baze ( bazis stapedis )

c) 2 kraka ( krus anterius et posterius ).

Slunim koicama su dodana 2 miia:
a) M. tenzor timpani mii zateza bubne opne polazi uglavnom od hrskavinog dijela slune trube, inervisan od
grane n mandibularis a..
b) M. stapedius smanjuje pritisak perilimfe u unutranjem uhu, inervisan od n. facialis a.
MASTOIDNA PEINA ( antrum mastoideum ) je povezana sa bubnom dupljom svojim prilazom (aditus
ad antrum)se nalazi iza zadnje ivice spoljnog unog otvora i ima oblik nepravilne kocke veliine 1 ccm. Oko
nje su pneumatine elije ( celule mastoidee ). U bliskim je odnosima sa kanalom n. facialis a, spoljnim
polukrunim kanalom unutranjeg uha i sadrajem lobanjske duplje. Ima 6 zidova:
1.
2.
3.
4.

Prednji zid u njemu je kanal n. facialisa.

Zadnji i donji zid nalaze se ispred sigmoidnog venskog sinusa tvrde modanice dure mater.
Gornji i unutranji zid su u odnosu sa modanicama i sa sadrajem lobanjske duplje.
Spoljni zid je jedino slobodan pristupu i projektuje se na bazi mastoidnog nastavka.