Strip

u
koli
Sredstvo i
Cilj
tekst je izaao 1990. u "asopisu za metodiku hrvatskog
jezika"

Gledajui kroz globalne ciljeve nastave mogunosti stripa u

pojedinim nastavnim predmetima, vidjet emo da vanost tog
medija nije za sve predmete podjednak. Moemo odmah ustvrditi
kako e strip u veini sluajeva biti samo sredstvo, dobrodola
metoda da bi se uenicima zornije predoili, objasnili i uz pomo
stripa lake savladali neki nastavni sadraji. Treba uostalom
napomenuti da je strip u koli, izuzevi onaj sakriven ispod akih
klupa, ve due vrijeme u nekim svojim oblicima prisutan, i to na
panoima, u udbenicima, radnim biljenicama, populamim
prirunicima, edukativnim asopisima, kao ilustracija nekog
sadraja, kao sredstvo pojanjavanja ili vjebe u nastavi stranog
jezika i dr. Stripom smo se dakle kao sredstvom (i metodom)
koristili ve i ranije; koristit emo se njime i dalje, ali je mnogo
razloga da se stripom pozabavimo i kao samostalnim, specifinim
umjetniko-komunikacijskim medijem. Dva su osnovna razloga za
to:
- znaajna uloga stripa u porodici sveprisutnih masovnih medija
- sama struktura stripa.
U tekstu "Dramaturki diskurs stripa" Mata Bonjakovi govori o
mediju stripa kao najvanijem i najmonijem mediju, Mc
Luhanovim rjenikom reeno, "Gutenbergove galaksije". "Stari
Gutenberg nije ni sanjao da e njegov tiskarski medij pri kraju 19.
stoljea proizvesti najmonije sredstvo edukacije, zabave, ali i
zaglupljivanja" - kae Bonjakovi.
Samo postojanje tako znaajne pojave bilo bi jak argument u prilog
uvrtavanja strips u nastavne programe.
No, osim svojeg istaknutog poloaja unutar masovnih medija, strip
("koji je najjai medij u komplementarnom nizu pikturalnih
masovnih medija") u razredu ima i nekoliko oitih prednosti:
- popularnost koju uiva medu uenicima
- jednostavna i jeftina mogunost prakticiranja stripa. Naime, za
razliku od filma, televizije (videa), tiska, "strip-tehnologija"
relativno je jednostavna to omoguuje svakom ueniku da i bez
velike opreme i trokova sam radi svoje stripove i tako na najbolji
mogui nain iznutra upozna grau, mogunosti i domete tog
medija.
Strip je dakle, izmedu ostalog, kolama najdostupniji masovni
medij i kao takav izuzetno pogodan da se "na njemu" upoznaju
potrebne karakteristike tih "pojava", kao i posljedice to ih u ivotu
ovjeka masovni mediji uspostavljaju. No ono to mi se ini jo
vanije, a otvara u nastavi (likovne kulture, knjievnosti i jezika)
neke sasvim nove mogunosti, nalazi se a samoj grai tog medija.
Bezbroj je defnicija stripa, gotovo koliko i tekstova o njemu. Za
ovu priliku ini se najsvrsishodnija defnicija kako je strip prianje
crteom. U toj kratkoj i moda previe slobodnoj definiciji sadrana
je ipak sutina tog medija "koji je samostalan u trokutu to ga ine
literatura, slikarstvo i film, s kojima ima dosta zajednikog, ali
samo do odreene granice".
Osim to je masovni oblik komunikacije strip je i "umjetnika
literarno-likovna disciplina", satkana od elemenata drugih
umjetnosti u specifinu samostalnu tvorevinu.