PRIMJENA SMITHOVOG DIJAGRAMA

U KONSTRUIRANJU PROTIV ZAMORA

1. Uvod
Dijelovi strojeva i metalnih konstrukcija najee su izloeni djelovanju
optereenja promjenjive amplitude, kojima se pridodaju statika optereenja
nastala od statikih komponenti pogonskog optereenja, ili od predoptereenja
izazvanih montaom ili zaostalim naprezanjima. U takvim sluajevima, i ako se
radi o visokociklikom zamoru, to je najei sluaj, projektiranje se temelji na
Haighovom ili Smithovom dijagramu. U sluaju niskociklikog zamora,
primjenjuje se Mansonova jednadba, SWT parametar, Morrowljeva jednadba,
ili Berkovitzeva formula. Primjena Haighovog dijagrama kao alata koji obuhvaa
uticaj srednjeg naprezanja u projektiranju protiv zamora, opisana je npr. u [1]. U
analizi dinamike vrstoe dijelova ratnih zrakoplova SAD, koji su u
eksploataciji podvrgnuti visokociklikom i niskociklikom zamoru uz
odgovarajua srednja naprezanja, Nicholas and Zuiker [2] su takoer primijenili
Haighov dijagram. Autor daje prednost Smithovom dijagramu zbog mogunosti
jasnog prikazivanja skoro svih uticaja na dinamiku vrstou (granicu zamora),
te zbog mogunosti njenog grafikog predstavljanja. U sluaju statikog
predoptereenja, uloga Smithovog dijagrama je nezamjenjiva, jer druge metode
ne razlikuju statiko prednaprezanje od srednjeg naprezanja ciklusa, te ne
uzimaju u obzir nain na koji se maksimalno naprezanje mijenja s porastom
srednjeg naprezanja. Ovakav pristup omoguio je autoru [3, 4] izvoenje
eksplicitnih izraza za procjenu dinamike vrstoe i vijeka trajanja do zamora za
jednoosno proizvoljno napregnute elemente. Meutim, realni elementi su u
stvarnosti najee napregnuti vieosno. Problemu zamora pri vieosnom stanju
naprezanja posveeno je u posljednje vrijeme izuzetno mnogo panje [5, 6, 7], ali
nije predloena opa metoda za odreivanje dinamike vrstoe dijelova
vieosno napregnutih ciklikim naprezanjima sa statikom komponentom, a
pogotovo ne ako je u statikoj komponenti sadrano i prednaprezanje.
Problem konstruiranja za prihvatljivo oteenje u centru je panje
znanstvene javnosti, ali tom problemu usmjerenom na zamor u prisustvu
nesimetrinih ciklusa naprezanja, posveen je mali broj istraivanja. Jedno od
ovih istraivanja proveli su Nicholas i Zuiker [2], koji su na osnovi svojih i tuih
eksperimenata pokazali nain odreivanja stanja naprezanja (u Haighovom
dijagramu), koja e nakon odreenog broja ciklusa dovesti do (prihvatljivog)
oteenja titanove legure TiAl6V4, tj.do odreene veliine inicijalne pukotine,
koja se dalje nee iriti. Meutim, ovi rezultati nisu generalizirani, niti je obraen
uticaj prednaprezanja na konstruiranje za prihvatljivo oteenje.
2. Odreivanje dinamike vrstoe
Dinamika vrstoa ili granica zamora definira se kao ona maksimalna
vrijednost ciklikog naprezanja, koja nakon N ciklusa dovodi do loma uslijed
zamora materijala. Za dovoljno veliki broj ciklusa tj. za praktiki neogranienu

trajnost, govori se o trajnoj dinamikoj vrstoi. Promjenu dinamike vrstoe sa

srednjim naprezanjem mogue je grafiki prikazati samo u Smithovom dijagramu
(slika 1a). Ova promjena odvija se po krivulji N=const, koja prolazi kroz dvije
fiksne toke (0, -1,PN) i (M,M), opi oblik joj se moe zapisati kao
f , N = f , N ( m , 1, PN , M ) ,

(1)

a najee se aproksimira pravcem - izvorno prema Goodmanu (slika 1a), ili

(Gerberovom) parabolom, ija se os u Haighovom dijagramu podudara s osi
ordinata. ini se da je jo bolja aproksimacija parabola (parabola II u tablici 1),
ije tjeme u Haighovom dijagramu prolazi kroz toku (M, 0), a os joj se
podudara s osi apcisa.
Vrijednost dinamike vrstoe za statiki predoptereene dijelove izloene
u eksploataciji cikliki promjenjivom naprezanju s koeficijentom asimetrije
ciklusa r, odreena je [3, 4] kao ordinata presjecita odgovarajue N=const
izolinije i linije optereenja (slika 1), koja ujedno predstavlja izoliniju r=const s
jednadbom
max = pr +

2
( m pr ) .
1+ r

(2)

Odgovarajui izrazi za odreivanje vrijednosti dinamike vrstoe za svaku od

spomenutih krivulja N=const, saeti su u tabeli 1.
Stupanj sigurnosti se po definiciji rauna kao

s = f ,N .
(3)
max
Ukoliko se ocijeni nepovoljnim da maksimalne vrijednosti naprezanja mogu
dosegnuti granicu teenja, postavlja se uvjet vrstoe max< T, tj. za f,N> T
mjerodavna karakteristika vrstoe postaje granica teenja. Granina vrijednost
koeficijenta asimetrije ciklusa iznad koje se ovo dogaa, odreena je
presjecitem pravca T=const i linije dinamike vrstoe N=const, te je izraunata
i predstavljena u tabeli 1 za svaku aproksimaciju izolinije N=const. U ovakvim
sluajevima, preporuena aproksimacija krivulje dinamike vrstoe do nivoa
f,N < T jest pravac koji prolazi tokama, koje predstavljaju dinamike vrstoe
za r =-1 i r = 0 (tzv. shematizirani Smithov dijagram). Za razliku od
Goodmanove linije, koja ima koeficijent smjera
k = 1

1, PN
M

(4a)

linija dinamike vrstoe N = const u shematiziranom Smithovom dijagramu ima

koeficijent smjera
k = 2(1 1, N / 0, N ) .

(4b)
Svi izrazi navedeni u tablici I su jedinstveni za oba spomenuta pravca, ali je
potrebno uvrstiti odgovarajui izraz za koeficijent smjera.

Ako dinamiki dio procesa naprezanja ima promjenjivu amplitudu, ona

moe biti zamjenjena s ekvivalentnim naprezanjem konstantne amplitude, ija
vrijednost se rauna po poznatom izrazu, korigiranom od autora [8] i drugih
istraivaa:
eq = m

1 n
i im .

D i =1

(5)

Ako se ove vrijednosti uvrste u Smithov ili Haighov dijagram kao promjenjive
komponente ciklusa naprezanja, ovi dijagrami postaju primjenjivi i za
optereenja promjenjive amplitude. Isti se efekt postie ako se maksimalna
vrijednost amplitudnog naprezanja shvati kao puni spektar (konstantna
amplituda) naprezanja, a vrijednosti dinamike vrstoe na osi ordinata se
podijele s faktorom ekvivalentnosti spektra naprezanja [4]
*
ke = eq / max
.

(6)

Dinamika vrstoa za simetrini ciklus naprezanja (r = -1) je tada

1, PNS = 1, PN / ke ,

(7)

Kad je povijest naprezanja opisana Gaussovim sluajnim procesom, a

amplituda naprezanja uvijek prelazi odreeni nivo p ( definiran u [9] kao faktor
gustoe spektra jednak omjeru minimalne i maksimalne amplitude spektra),
dinamika vrstoa tako spektralno optereenog strojnog dijela za vijek trajanja
N moe se procijeniti [10] kao
1, PNS = m (1 p ) 1, PN

(7a)

1, PNS = m (1 p )( 0, 68 m 1,34 ) 1, PN

(7b)

za zavarene spojeve, te

u ostalim sluajevima.

3. Trajnost do zamora za poznatu povijest naprezanja

Za poznato maksimalno naprezanje ciklusa max pri odreenom faktoru
asimetrije ciklusa r naprezanja proizilih iz pogonskog optereenja, a uz statiko
prednaprezanje pr, odgovarajua dinamika vrstoa -1,PN simetrinog ciklusa,
dobije se uvrtenjem srednjeg naprezanja m iz (1) i f,N =max u (2):
1, PN = 1, PN ( max , pr , r , M ) .

(8)

Uvrtavajui jednakost (8) u jednadbu Whlerove krivulje

m1, PN N = m1, P N gr

(9)

dobije se izraz za odreivanje vrijednosti trajnosti do zamora N, izraenu u

brojevima ciklusa, za statiki prednapregnute dijelove, koji su u kritinoj toki

izloeni pogonskom ciklusu naprezanja s faktorom asimetrije r i maksimalnim

naprezanjem max. Za razliite oblike krivulje N=const, eksplicitne vrijednosti
ovih izraza date su u tabeli 1. Isti izrazi slue i za odreivanje trajnosti do zamora
prednapregnutih dijelova optereenih naprezanjima promjenjive amplitude, ako
se, kao to je opisano, dinamika vrstoa simetrinog spektra (slika 2) procijeni
prema (7).
Vrijednosti vrstoe i naprezanja su u opem sluaju sluajne varijable, i
ako su u formulama za raunanje vijeka trajanja (kao i u ostalim formulama)
predstavljene sa svojim srednjim vrijednostima, onda je formulom tako
izraunata vrijednost takoer srednja vrijednost, ija se standardna devijacija, ako
su varijable statistiki nezavisne, rauna prema Gaussovoj priblinoj formuli:

N
SN = S j
X
j
j

(10)

gdje se parcijalne derivacije raunaju za srednje vrijednosti sluajnih varijabli Xj

ije su standardne devijacije Sj.
Kada dinamika vrstoa dijela stroja ili konstrukcije -1,PN , kao neophodni
ulazni podatak u svim opisanim proraunima, nije poznata, ona se procjenjuje
tako da se dinamika vrstoa -1,N materijala (probne epruvete) iz kojeg je taj
dio izraen, pomnoi sa korekcijskim faktorima za uticaj dimenzija i stanja
povrine, te podijeli s efektivnim faktorom koncentracije naprezanja (u
elastinom podruju). Budui da vremenska dinamika vrstoa najveim
dijelom spada u podruje elastino-plastinih deformacija, stvarna vrijednost
faktora koncentracije naprezanja je zbog lokalnog razvlaenja uvijek manja od
(najee poznate) vrijednosti faktora koncentracije naprezanja u elastinoj
oblasti, koja se najveim dijelom podudara s podrujem trajne dinamike
vrstoe. Projektantima ovo stvara problem, koji se najee rjeava priblino
pomou poznatog Neuberovog pravila [11]. Preciznije se (efektivni) faktor
koncentracije naprezanja u elastino-plastinom podruju moe procijeniti
pomou formule, koju je autor predloio u radu [12].
Linearizacija linije dinamike vrstoe i potekoe u preciznom odreivanju
njene ovisnosti o koncentraciji naprezanja, stanju povrine i dimenzijama
elementa, sveukupno znatno utiu na preciznost rezultata dobivenih prikazanim
nainom prorauna, ali su svakako prihvatljiva aproksimacija. U podruju
niskociklikog zamora (N 104-ovisno o materijalu) su meutim promjenjive
elastino-plastine deformacije, a ne naprezanja, one koje odreuju dinamiku
izdrljivost i vijek trajanja. Zbog toga izvedeni izrazi u tom podruju
predstavljaju samo grubu aproksimaciju. Za precizno raunanje vijeka trajanja
potrebno je:
Umjesto s konvencionalnim, raunati sa stvarnim vrijednostima naprezanja i
vrstoe
* = (1 + e)
(11)
i deformacija

 = ln(1 + e)

(12)

Umjesto sa statikom granicom vrstoe M, raunati s koeficijentom

dinamike vrstoe ,f , kojega bi jo trebalo umanjiti za faktor osjetljivosti
na srednje naprezanje k=1,11,5, ili za istu vrijednost poveati srednje
naprezanje [13].
Odrediti ekvivalentnu vrijednost dinamike vrstoe simetrinog ciklusa
naprezanja, npr. prema [14]:
a*
*
,
a , e = 1, N = f ,
.
(13)
f m*
Iz jednadbe Whlerove krivulje za simetrini ciklus stvarnih naprezanja
a = ,f (2 N ) b

(14)

izrauna se trajnost do loma uslijed zamora

N=

1 a ,e
2 ,f

1
b

(15)

ili se preciznije odredi uz pomo jednostavnog programa za raunalo, iz MansonCoffinove jednadbe [15], za poznatu ukupnu amplitudu ciklike deformacije
,
a = f (2 N )b + ,f (2 N ) c .
(16)
E

4. Vieosno stanje naprezanja

Za vieosno stanje naprezanja potrebno je odrediti povijesti naprezanja
svih komponenata naprezanja, odvojiti statike i dinamike (promjenjive)
komponente naprezanja, zamijeniti ih s odgovarajuim ekvivalentnim
naprezanjima, i konano, odrediti dinamiku vrstou ili vijek trajanja na nain
opisan za jednoosno stanje naprezanja.
Pravci glavnih naprezanja mogu biti konstantni, ili se mogu mijenjati za
vrijeme onog dijela ciklusa optereenja u kojem optereenja rastu. U prvom
sluaju, koji se naziva proporcionalnim optereenjem, sve komponente
naprezanja rastu u istim omjerima. U drugom sluaju- neproporcionalno
optereenje- komponente naprezanja rastu u nejednakim omjerima. Eurocode 3
ugovorni pravilnik za projektiranje, preporuuje da maksimalni raspon glavnih
naprezanja moe biti upotrijebljen kao parametar oteenja od zamora, ako je
optereenje proporcionalno. U takvom sluaju jednoosna naprezanja se
zamjenjuju s glavnim naprezanjima, a svi predstavljeni izrazi ostaju isti. Za
neproporcionalno optereenje, komponente oteenja za normalna i tangencijalna
se procjenjuju odvojeno. Prema Eurocodeu, maksimalno tangencijalno
naprezanje takoer moe biti upotrijebljeno kao ekvivalentno naprezanje za
elemente konstrukcija kada se pravci glavnih naprezanja mijenjaju za vrijeme
ciklusa naprezanja. U takvom sluaju, koji se esto javlja, moe se primijeniti

proizvoljan nain odreivanja ekvivalentnih naprezanja, samo ako je odreen

takav pravac glavnog naprezanja, koji rezultira s najmanjim stupnjem sigurnosti.
Za proporcionalno optereenje, preporua se ekvivalentno srednje
naprezanje odrediti prema [16] kao zbroj srednjih vrijednosti glavnih naprezanja
m , e = m1 + m 2 + m3 .

(17)

Ova formula je jednostavnija od formula po bilo kojoj hipotezi vrstoe, a daje i

bolje rezultate. Posebna joj je prednost to uzima u obzir razliit uticaj vlanih i
tlanih statikih naprezanja na dinamiku vrstou i vijek trajanja. Na isti nain
treba odrediti ekvivalentno naprezanje od statikog predoptereenja.
Ekvivalentno amplitudno naprezanje poeljno je raunati prema hipotezi
najveih tangencijalnih naprezanja
a,e =

1
( a1 a 2 ) 2 + ( a 2 a 3 ) 2 + ( a 3 a1 ) 2 ,
2

(18)

tj.
a,e =

1
( a , x a , y ) 2 + ( a , y a , z ) 2 + ( a , z a , x ) 2 + 6( a2, xy + a2, yz + a2, zx . (19)
2

U sluaju niskociklikog zamora, potrebno je izraunati i ekvivalentnu jednoosnu

deformaciju. Prema Henckyju je
e =

2
( 1 2 ) 2 + ( 2 3 ) 2 + ( 3 1 ) 2
3

(20)

Kao primjer, rijeit e se jednostavan sluaj punog okretnog vratila

optereenog u kritinom presjeku statikim momentima savijanja M i torzije T, i
zbog toga napregnutog naizmjenino-promjenjivim, simetrinim ciklusom
savojnih naprezanja x = M / W i mirnim naprezanjem na torziju xy = T /W0 .
Ovdje se oito radi o neproporcionalnom optereenju. Da bi se odredila
dinamika vrstoa vratila, potrebno je odrediti pravac optereenja u Smithovom
dijagramu, tj. srednju i maksimalnu vrijednost ekvivalentnog naprezanja u onoj
ravnini u kojoj e proraun vrstoe rezultirati najmanjim stupnjem sigurnosti.
Neka ta ravnina zatvara kut sa osi vratila, tj. kut /2 - s promatranim
poprenim presjekom kojega sijee na obodu osovine. Ako se odabere hipoteza
najveih tangencijalnih naprezanja, te ako se odredi tangencijalno naprezanje u
toj ravnini
= xy (cos 2 sin 2 ) xa sin cos =

T
M
cos 2
sin 2 ,
2W
W0

(21)

tada se lako dobiju srednja i amplitudna vrijednost ekvivalentnog normalnog

naprezanja:
e,m = 2

T
cos 2
W0

; e,a =

M
sin 2
W

Nagib pravca optereenja u Smithovom dijagramu je sada

(22)

k=

max
M
= 1+
tan 2 ,
m
T

(23)

a dinamika vrstoa se odreuje kao to je opisano ranije:

M
tan 2
T
f =
1, P
M
1 k +
tan 2
T
1+

(24)

Stupanj sigurnosti kao funkcija kuta je sada:

s=

f
Wx 1, P
=
.
max (1 k ) T cos 2 + M sin 2

(25)

Mjerodavan je minimalni stupanj sigurnosti, koji se nalazi u ravnini definiranoj

uvjetom minimuma ds/d=0. Dobiveno je:
tan 2 =

M 1
,
T 1 k

(26)

pa je konano izvedena stvarna vrijednost dinamike vrstoe

f =

1 k + M 2 / T 2
1, P
(1 k ) 2 + M 2 / T 2

(27)

i stupnja sigurnosti:
f
W 1, P (1 k ) 2 + M 2 / T 2
s=
=
.
max
(1 k ) 2 T + M 2 / T

(28)

Kada je nagib linije trajne dinamike vrstoe odreen prema (4a),

posljednja jednakost vodi do poznatog izraza za odreivanje stupnja sigurnosti:
s=

s s
s2 + s2

(29)

gdje su s i s parcijalni stupnjevi sigurnosti u odnosu samo na normalna odnosno

tangencijalna naprezanja:
s =

1, P
a

; s =

M
.
m

(30)

Vijek trajanja do loma odreuje se prema formuli u tabeli 1 uvrtavajui u

nju m= e,m i max= e,m+ a,m uz uvaavanje (22) i (26), te uz pr=0 i r=2/k-1.

5. Konstruiranje za prihvatljivo oteenje

Konstruiranje za prihvatljivo oteenje (Damage tolerant design) moe se
definirati kao takvo konstruiranje koje e rezultirati sposobnou stroja ili
konstrukcije da se u unaprijed zadanom vremenu eksploatacije odupre pojavi

nedozvoljenog oteenja (najee loma) u prisutnosti pukotine ili drugog

oteenja. Osnovu konstruiranja za prihvatljivo oteenje ine stanja naprezanja
kod kojih e se inicijalna pukotina, najee definirane duljine ain=0,05 mm [17],
poeti iriti nakon Nin ciklusa. Ova stanja mogu biti opisana u Smithovom ili
Haighovom dijagramu pomou izolinije inicijacije, koja je po definiciji [2]
pravac koji prolazi (preraunato za Smithov dijagram) kroz toke (0, -1N,in) i (M,
M). Na taj nain, ta ista linija inicijacije je ujedno i izolinija dinamike vrstoe
N=const (slika 3). Izolinija inicijacije je i skup stanja naprezanja kod kojih je
vrijeme inicijacije jednako- dakle to je ujedno i izolinija Nin=const. Za Smithov
dijagram opremljen dovoljno gustim izolinijama inicijacije Nin=const i ukupnog
vijeka trajanja N=const, moe se lako oitati kako vrijeme inicijacije Nin i ukupno
vrijeme N do loma uslijed zamora, tako i vrijeme irenja pukotine Np=N- Nin.
Sa gledita mehanike loma, prag poetka irenja inicijalne pukotine
definiran je graninom vrijednou razmaha faktora intenziteta naprezanja:
K th = ain Y ,

(31)

gdje je =max-min=2a razmah naprezanja, ain duljina pukotine na poetku

njenog irenja, a Y koeficijent oblika pukotine, koji zavisi o omjeru duljine
pukotine i dimenzija konstrukcijskog elementa. Ako se ovdje za duljinu
inicijalne pukotine uzme ain=0,05 mm, za faktor oblika zbog jednostavnosti Y=1
(otri vrh pukotine), a budui da je Kth prema [17] linearna funkcija koeficijenta
asimetrije ciklusa r
Kth =b-cr

(32)

gdje su b i c konstante dobivene eksperimentalno, moe se jednadba (31)

preurediti u oblik
2
A max
+ B max + C m max + G m = 0 ,

(33)

gdje su konstante A, B, C i G definirane jednakostima (31) i (32). U Smithovom

dijagramu ovo predstavlja krivulju drugog reda (vrstu hiperbole), koja pokazuje
kod kojih e se stanja naprezanja poetna pukotina poeti iriti. Ova krivulja,
oznaena na slici 4 s ain=const, u podruju niskih i vrlo visokih vrijednosti
srednjih naprezanja prolazi iznad Goodmanove linije inicijacije Nin=const, a u
podruju srednjih vrijednosti srednjih naprezanja ispod linije inicijacije. Kada je
ona ispod linije inicijacije, to znai da ako je pukotina ve prisutna u materijalu,
ona e se iriti pri naprezanjima, koja inae ne bi uzrokovala njezino irenje
nakon Nin ciklusa. Ako krivulja ain=const prolazi iznad Goodmanove linije
inicijacije, to ukazuje da se pukotina moe zaeti, ali ne i iriti kod naprezanja
koja bi inae uzrokovala irenje pukotine! Na taj nain, mogua stanja
naprezanja u Smithovom dijagramu (slika 4) dijele se na etiri karakteristina
podruja: (i) podruje oteenja, koje se nalazi iznad obiju izolinija Nin=const i
ain=const, u kojemu e se pukotina sigurno razviti nakon Nin ciklusa; (ii) sigurno
podruje ispod obiju izolinija, u kojemu se pukotina nee razviti nakon Nin
ciklusa; (iii) podruje izmeu dviju izolinija, u kojemu je krivulja ain=const ispod
linije inicijacije, a koje s konstrukcijskog stanovita predstavlja nesigurno

podruje, te (iiii) podruje izmeu dviju izolinija, u kojemu je krivulja ain=const

iznad linije inicijacije, koje s konstrukcijskog stanovita predstavlja tolerantno
podruje.
Da bi se postiglo eljeno stanje naprezanja tj. nivo oteenja usklaen s
projektnim zadatkom, potrebno je za eksploatacijskim uvjetima optereenja
definirani stupanj asimetrije ciklusa r, odrediti granine vrijednosti
prednaprezanja, koje odgovaraju tokama A i B u kojima se sijeku linije
ain=const i Nin=const. Ako se kroz toke A(m1, max1) i B(m2, max2), koje je
inae lako odrediti, povuku pravci s koeficijentom smjera 2/(1+r), njihovo
sjecite sa simetralom dijagrama max= m definira granine vrijednosti
prednaprezanja:
pr1, 2 =

2 m1, 2 (1 + r ) max 1, 2
.
1 r

(34)

Za odreeni tip pukotine i definiranu toplinsku obradu i stanje povrine

materijala, kordinate toaka A i B su konstante materijala. Na osnovi podataka za
Goodmanovu liniju inicijacije [17] i na osnovi podataka za prag irenja pukotine
za titanovu leguru TiAl6V4 [2], izraunate su koordinate toaka A(194 N/mm2,
395 N/mm2) i B(896 N/mm2, 957 N/mm2) za isti materijal.
Krivulje ain=const za vee vrijednosti duljine pukotine imaju slian oblik,
a u Smithovom dijagramu su pomaknute u podruja manjih vrijednosti
maksimalnih naprezanja.
6. Zakljuak
Predstavljen je Smithov dijagram kao univerzalni alat za proraune
dinamike vrstoe. On omoguava odreivanje kako dinamike vrstoe, tako i
vijeka trajanja dijelova izloenih proizvoljnim optereenjima. Meutim,
prikazani postupak je samo zavrni, manji dio ukupnog posla. Prethodno je
potrebno to je mogue preciznije odrediti kako optereenja, tako i karakteristike
vrstoe materijala tj. samog elementa. To podrazumijeva odreivanje povijesti
naprezanja, formiranje spektra naprezanja, te testiranje na zamor dijela ili bar
epruvete, sa umaralicama koje su na raspolaganju, vodei pri tome rauna o svim
uticajima na dinamiku vrstou, koji nisu obuhvaeni testiranjem.
Pokazan je postupak kojim omoguuje konstrukteru da za odreeno
prednaprezanje i definiranu povijest naprezanja, odredi stanje naprezanja koje e
za definirani vijek trajanja onemoguiti nastanak i razvoj pukotine zamora, ili e
joj, ako je ve prisutna, onemoguiti irenje. Postupak je potrebno usavriti
preciznijim odreivanjem faktora oblika pukotine Y, faktora intenziteta
naprezanja i Goodmanove linije inicijacije.
Prikazani postupak prorauna protiv zamora odnosi se prvenstveno na
podruje vicokociklikog zamora, ali je pokazan nain na koji se on moe
prolagoditi i niskociklikom zamoru. Meutim, neki dijelovi toplinskih strojeva,
posebno plinskih turbina, optereeni su kombiniranim visoko i niskociklikim

optereenjem, kada za jedan period eksploatacije, odgovarajuem bloku

visokociklikog optereenja se pridruuje jedan ciklus niskociklikog
optereenja. Projektiranje protiv zamora u takvim sluajevima je detaljno
obraeno u literaturi, ali bi dodatni napor trebalo uiniti u smjeru razvijanja
metodike projektiranja pomou Smithovog dijagrama, tj. definiranju
odgovarajuih izolinija, koje definiraju granine vrijednosti naprezanja koja nee
izazvati oteenje, ili e dovesti do prihvatljivog oteenja.

LITERATURA
[1] J. E. SHIGLEY, C. R. MISCHKE, "Mechanical Engineering Design", McGraw Hill
Book Co., New York, Hamburg, London, Madrid, Milano, Paris, Tokyo 1989.
[2] T. NICHOLAS, J. R. ZUIKER, "On the Use of the Goodman Diagram for High
Cycle Fatigue Design", Int. Journ. Fract. 80(1996), 219-235.
[3] D. JELASKA, "Prijedlog opeg izraza za dinamiku vrstou strojnih dijelova",
Strojarstvo 32(1990) 4, 257-262.
[4] D. JELASKA, "Procjena dinamike vrstoe pri pogonskom optereenju",
Strojarstvo 36 (1994)3,4, 127-130.
[5] K. M. GOLOS, "Multiaxial Fatigue Criterion With Mean Stress Effect", Int. Jour.
Ves.& Piping 69(1996), 263-266.
[6] D. L. McDIARMID, "A General Criterion for High Cycle Multiaxial Fatigue
Failure", Fatigue Fract. Engng. Mater. & Struct. 14(1991)4, 429-453.
[7] O. HAHN et alt., "Fatigue Resistance of Spot Welds Under Multiaxial Loads",
Welding in the World 37(1996)5, 217-224.
[8] D. JELASKA, "Estimation of Fatigue Life at Random Loading", Materilove
ininierstvo, 5(1998)13, 9-13.
[9] E. HAIBACH, "Cumulative Damage in Marine Welded Structures", Proc. Int. Conf.
on the Behavior of Off-Shore Struc. Trondheim (1976), Vol. 2, 123-139.
[10] D. JELASKA i drugi, "Prediction of Fatigue Life at Random Loading", Proc. Int.
Symp. Integrity-Reliability-Failure, Porto 1999, 73-76.
[11] H. NEUBER, "Theory of Stress Concentration for Shear-Strained Prismatical
Bodies with Arbitrary Nonlinear Stress-Strain Law", Transactions of ASME,
N.York , 28(1961) , 544-550.
[12] D. JELASKA, "Estimation of Fatigue Stress Concentration Factor in the Zone of
Elastic-plastic Strain", Proc IV. Int. Symp. Fatigue Design 1998, Espoo-Helsinki
1998, 577-581.
[13] D. FANG, A. BERKOVITS, "Mean Stress Models for Low-Cycle Fatigue of a
Nickel-Base Superalloy", Intern. Journ. Fatigue, 16(1993)2, 429-437.
[14] S. S. MANSON, "Effect of Mean Stress and Strain on Cyclic Life", Machine
Design, 2(1960)4, 129-135.
[15] J. F. TAVERNELLI, L. F. COFFIN, "Experimental Support to Generalized
Equation
Predicting Low Cycle Fatigue", i diskusija S. S. MANSONA, Trans. ASME, Journ.
Basic Engng. 84(1968)4, 533-537.
[16] H. O. FUCHS, R. I. STEPHENS, "Metal Fatigue in Engineering", John Willey &
Sons, New York 1980.
[17] J. Y. GUEDOU, J. M. RONGVAUX, Effect of Superimposed Stresses at High
Frequency on Low Cycle Fatigue, ASTM ST Paper 942, Philadelphia 1988, 938969.

Krivulja dinamike
vrstoe:
Fatigue limit curve
Analitiki oblik krivulje:
Analitical relationship

Dinamika vrstoa:
Fatigue limit

Granina vrijednost
koeficijenta asimetrije
ciklusa:
Boundary value of
asymmetry number
Broj ciklusa do loma:
Fatigue life

Pravac

Gerberova parabola

Parabola II

Straight line

Gerbers parabola

Parabola II

f , N = 1, PN + k m

f , N = m + 1, PN [1 ( m / M ) 2 ]

f , N = m + 1, PN 1 m / M

f ,N =

2
f ,N =
1,PN +
2 k (1+ r)

f ,N =

1 r
k pr
+
2 k (1+ r)

(1 r)2 + 4k1 (1+ r)2 + 4k1kp (1 r2 )

k1(1+ r)2

1 r
pr

1+ r

2 T 1, PN k pr
rb =
1
k
T pr

2 1,PN
N = N gr

(1 r )( max k pr )

r 1
M +
k1(1+ r)2

1,P

max pr

pr

1 r2

21, PN

(1 r 2 ) M

4(1 + r ) 2 (1 k p ) + k 21 (1 r 2 ) 1, PN
1 r2

T + pr + k 1 1, PN 2 1, PN 1 k T + k 21 / 4
rb =
T pr

1 1 4k1 (kT k1 )
rb = M
1
k1 ( T pr )
4 (1 + r )k m + (1 r )k p
N = N gr
2(1 r )

2 1, P 1 0,5(1 + r )km 0,5(1 r )k p

N = N gr

(1 r )( max pr )

PRIMJENA SMITHOVOG DIJAGRAMA

U KONSTRUIRANJU PROTIV ZAMORA
Saetak
U lanku je Smithov dijagram predstavljen kao univerzalni alat u
konstruiranju protiv zamora. Za opi sluaj naprezanja, kada je statiki
predoptereeni element u kritinom presjeku izloen djelovanju proizvoljnog
spektra naprezanja, izvedeni su izrazi koji omoguavaju procjenu njegove
dinamike vrstoe i vijeka trajanja do loma uslijed zamora, pomou
karakteristika vrstoe dobivenih testovima zamaranja s konstantnom
amplitudom naprezanja. Date su smjernice za postupak prorauna za vieosno
stanje naprezanja. Kao primjer, rijeen je sluaj okretnog vratila optereenog u
kritinom presjeku momentom savijanja i momentom torzije. Predstavljene su
osnove konstruiranja za prihvatljivo oteenje, te opisane jednadbe izolinija
jednakih vremena incijacije pukotine zamora i izolinija jednakih irina pukotine
u koordinatama Smithovog dijagrama.

THE USE OF THE SMITH DIAGRAM

IN FATIGUE DESIGN
Abstract
The Smith diagram as an universal tool for fatigue design is presented in
this paper. For the general case of stressing, when steady preloaded part is
submitted to the acting of arbitrary stress spectrum in the critical cross-section,
the relationships are derived enabling estimation of its fatigue strength and
fatigue life by means of constant amplitude fatigue testings. The instructions are
given for the design procedure in the case of the multiaxial state of stresses. As
an example, the case of rotating shaft loaded by bending and torsional moments
is solved. The basis of the damage tolerant design is presented, and equations of
the plots of the fatigue crack constant initiation time and constant initiation
length are described.

Potpisi ispod slika

Slika 1. Granice zamora za sluaj statikog prednaprezanja, predstavljene u a)
Smithovom, i u b) Haighovom dijagramu
Figure 1. - Fatigue limits in case of steady pre-load, presented in a) Smith, and
b) Haigh diagram
Slika 2. - Odreivanje dinamike vrstoe prednapregnutih dijelova izloenih
djelovanju spektra pogonskih naprezanja
Figure 2. - Fatigue limit determining of the pre-stressed parts subjected to the
acting of stress spectrum
Slika 3. - Izolinije vijeka trajanja i izolinije broja ciklusa do inicijacije
Figure 3. - Plots of the constant fatigue life and plots of the fatigue crack
constant initiation time
Slika 4. - Izolinija broja ciklusa do inicijacije i izolinija duljine inicijalne
pukotine, te podjela Smithovog dijagrama na etiri podruja
Figure 4. - Plots of the fatigue crack constant initiation time and fatigue crack
constant initiation length, and Smith diagram distribution in four regions

Oznake/Symbols
A -konstanta materijala, = ain , m1/2
- material constant,
a - duljina pukotine, m
- crack length,
B - konstanta materijala,
=(F-E)/0,7-E, N/m3/2
- material constant
b, c - konstante materijala
- material constants
C - konstanta materijala, =-A, m1/2
- material constant
D nivo oteenja koje uzrokuje
lom,
= (ni / N i )
i

- damage level causing fracture

E - konstanta materijala,
=Kth(r=0), N/m3/2
- material constant
e - istinska deformacija
- true strain
F - konstanta materijala, N/m3/2
= Kth(r=0,7)
- material constant
G - konstanta materijala,
=(E-F)/0,35, N/m3/2
- material constant
K - koeficijent intenzivnosti
naprezanja, N/m3/2
- stress intensity factor
k - koeficijent smjera linije
optereenja u Smithovom
dijagramu, = 2/(1+r)
- the slope of load line in Smith
diagram
ke- faktor ekvivalentnosti spektra
*
naprezanja, = eq / max
- stress spectrum equivalency
factor
km- faktor najveeg naprezanja,
= max / M
- maximum stress factor,
k p - faktor prednaprezanja,
= pr / M
- steady pre-load stress factor,

kT- faktor granice teenja, =

T / M
k - koeficijent smjera izolinije
N = const u Smithovom
dijagramu
- the slope of N = const line in
Smith diagram
k-1- faktor trajne dinamike vrstoe,
= -1,PN/M
- endurance limit factor
M- moment savijanja, Nm
m - eksponent Whlerove krivulje
- Whler's curve exponent (S-N
curve slope)
N - vijek trajanja, u ciklusima
- fatigue life (in number of cycles)
N gr - granini broj ciklusa za trajnu
dinamiku vrstou
- number of cycles at endurance
limit level
Np- vrijeme irenja pukotine, u
ciklusima
- crack propagation life
n - broj blokova naprezanja
konstantne amplitude (za
simetrini spektar)
- number of constant amplitude
stress blocks (of symmetrical
stress spectrum)
p - faktor gustoe spektra naprezanja
stress spectrum density factor
r - faktor asimetrije ciklusa (spektra)
pogonskih naprezanja,
*
*
= min
/ max
- stress cycle asymmetry number
S - standardna devijacija
- standard deviation
s - stupanj sigurnosti
- safety factor
T - okretni moment, Nm
- torsional moment
W - aksijalni moment otpora
promatranog poprenog presjeka
vratila, m3
- axial section modulus of the shaft
W0- polarni moment otpora

promatranog poprenog presjeka

vratila, m3
- polar section modulus
Xj- sluajne varijable u izrazu za
vijek trajanja
- random variables in fatigue life
formula
Y - faktor oblika pukotine
- crack form factor
i - uestalost pojavljivanja i-tog
bloka naprezanja
- the frequency of occurrence of
the i- th block of the constant
amplitude stress levels i
Kth- razmah koeficijenta intenziteta
naprezanja na pragu irenja
pukotine, N/m3/2
- stress intensity factor range
at the crack propagation
treshold
- razmah naprezanja, =2a, N/mm2
- stress range
- deformacija
- conventional deformation
- naprezanje, vrstoa, N/mm2
- stress, strength
Indeksi/Subscripts
a - amplituda
- amplitude
b - granina vrijednost
- boundary value
e - ekvivalentno jednoosno
naprezanje
- uniaxial equivalent stress
f - proizvoljni faktor asimetrije
arbitrary asymmetry number
i - i-ti blok naprezanja
i-th stress block
in- zaetak pukotine
- crack inititation
j - j-ta sluajna varijabla
- j-th random variable
pr - prednaprezanje
- preloading stress
S - spektar naprezanja
- stress spectrum
th - prag irenja pukotine

A - amplituda dinamike vrstoe,

N/mm2
- fatigue limit amplitude
eq - ekvivalentno naprezanje

konstantne amplitude, N/mm2

- constant amplitude equivalent
stress
'
f - koeficijent dinamike vrstoe,
konstanta materijala iz MansonCoffinove jednadbe, N/mm2
- fatigue strength coefficient
T - granica teenja, N/mm2
- yielding strength
M -granica statike vrstoe,
N/mm2
-ultimate strength
i - amplituda i- tog bloka
naprezanja, N/mm2
- stress amplitude of i-th block
xy- najvee tangencijalno naprezanje
u poprenom presjeku vratila,
N/mm2
- maximum shear stress in the
cross section of the shaft

- crack propagation treshold

m - srednja vrijednost
- mean value
max - maksimalna vrijednost
- maximum value
min - minimalna vrijednost
- minimum value
N - vremenska vrstoa
- finite life
P - element
related to part
1,2,3 - glavna naprezanja
- principal stresses
-1 - r=-1
- related to r=-1
0 - r=0
- related to r=0
x - smjer osi vratila
- axial direction
y - proizvoljni smjer okomit na os x

- arbitrary direction perpendicular

to x direction
- normalna naprezanja
- normal stresses
- tangencijalna naprezanja

- shear stresses
* - pogonsko optereenje (bez
predoptereenja)
- actual load (without preload)

Podaci o autoru

Ime /First name: Damir

Prezime /Family name: Jelaska
Akademski naslov /Title: doktor znanosti (PhD)
Slubena adresa /Address: FESB, 21000 Split, R. Bokovia b.b. , Croatia

Damir Jelaska

Obrazloenje originalnosti lanka s prijedlogom kategorizacije

Iako lanak dijelom sadri spoznaje koje su autor i drugi istraivai ve objavili
(vidi popis literarnih navoda), smatram da, pored originalnog pristupa
konstruiranju vieosno napregnutih elemenata u prisustvu srednjih naprezanja, te
orginalnom pristupu konstruiranju za prihvatljivo oteenje u prisustvu srednjih
naprezanja, postoji dovoljno elemenata tj. novih spoznaja, da se lanak
kategorizira kao izvornoznanstveni lanak.
Tako su npr. izrazi za dinamiku vrstou (27) i stupanj sigurnosti (28) vratila
originalni, kao i njihov izvod. Originalni su izrazi (33) i (34), kao i njihov izvod.
Originalni su i izrazi za dinamiku vrstou i vijek trajanja za "parabolu 2"
(tablica 1).
S potovanjem

Potpis ispod tablice

Tablica 1. Izvedeni izrazi za dinamiku vrstou i vijek trajanja do zamora za
razliite jednadbe izolinije N=const
Table 1. Relationships derived for fatigue limit and for fatigue life for various
equations of N=const plot

Kljune rijei: Smithov dijagram; Statiko predoptereenje; Dinamika

vrstoa; Vijek trajanja; Vieosno stanje naprezanja; Konstruiranje za
prihvatljivo oteenje.
Key words: Smith diagram; Steady preload; Fatigue limit; Fatigue life;
Multiaxial state of stresses; Damage tolerant design.
UDK:620.172.24:621.82.031.4.001.24:535.5.012